SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Zakonski akti, Federacija BiH

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 33/25 07.05.2025 SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 doprinosi
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bankama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 22/25 26.03.2025 SN FBiH 27/17 banke
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o prekršajima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 19/25 14.03.2025 SN FBiH 63/14 prekršaji
Zakon o dopunama Zakona o stečaju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 19/25 14.03.2025 SN FBiH 53/21 stečaj
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 19/25 14.03.2025 SN FBiH 46/16, SN FBiH 35/12, SN FBiH 39/09, SN FBiH 39/06, SN FBiH 33/06, SN FBiH 52/03, SN FBiH 32/03 izvršni postupak
Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 87/24 06.11.2024 trgovina,unutrašnja trgovina
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 72/24 13.09.2024 SN FBiH 92/17, SN FBiH 72/09, SN FBiH 33/03 otpad
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 72/24 13.09.2024 SN FBiH 92/21, SN FBiH 85/21, SN FBiH 45/10, SN FBiH 13/10, SN FBiH 04/10, SN FBiH 32/08, SN FBiH 72/07, SN FBiH 02/06 zemljište
Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 47/24 21.06.2024 SN FBiH 19/22, SN FBiH 90/21, SN FBiH 13/18 PIO
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 94/23 06.12.2023 SN FBiH 48/21, SN FBiH 54/19, SN FBiH 36/18, SN FBiH 52/14 finansijska konsolidacija
Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 82/23 25.10.2023 enerigija,obnovlji izvori energije
Zakon o izmjenama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 81/23 20.10.2023 SN FBiH 48/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 86/15, SN FBiH 66/14, SN FBiH 28/13, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 javni prihodi,zatezne kamate,kamate
Zakon o električnoj energiji FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 60/23 09.08.2023 električna energija
Zakon o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 60/23 09.08.2023 energija
Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 06/23 27.01.2023 SN FBiH 33/25, SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 doprinosi,zakon
Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 61/22 03.08.2022 SN FBiH 36/18, SN FBiH 48/11, SN FBiH 70/08, SN FBiH 07/02, SN FBiH 30/97
Zakon o izmjenama Zakona o radu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 44/22 08.06.2022 SN FBiH 89/18, SN FBiH 26/16 rad,zakon o radu
Zakon o izmjeni Zakona o cestovnom prijevozu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 44/22 08.06.2022 SN FBiH 57/20, SN FBiH 10/10, SN FBiH 28/06 prevoz,cestovni prevoz
Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 38/22 20.05.2022 duhan,duhanski proizvodi,zakon
Zakon o slobodnim zonama u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 25/22 31.03.2022 slobodne zone,zone
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 19/22 11.03.2022 SN FBiH 47/24, SN FBiH 90/21, SN FBiH 13/18 pio,penzijsko,osiguranje
Zakon o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 103/21 22.12.2021 udruženje poslodavaca,sindikat,reprezentativnost
Zakon o dopuni Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 92/21 17.11.2021 SN FBiH 72/24, SN FBiH 85/21, SN FBiH 45/10, SN FBiH 13/10, SN FBiH 04/10, SN FBiH 32/08, SN FBiH 72/07, SN FBiH 02/06 zemljište
Zakon o izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 90/21 10.11.2021 SN FBiH 47/24, SN FBiH 19/22, SN FBiH 13/18 pio,penzijsko osiguranje,osiguranje
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 85/21 22.10.2021 SN FBiH 63/14, SN FBiH 43/09, SN FBiH 68/05, SN FBiH 27/05 poslovni subjekti,registracija ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/05, 68/05, 43/09 i 63/14), član 3. mijenja se i glasi: "Član 3. (Značenje pojedinih izraza upotrijebljenih u Zakonu) Izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedeće značenje: 1) Registar - je baza podataka koja sadrži podatke i isprave o subjektima upisa koji su obavezni registrovati se u skladu sa odredbama ovog zakona, a sastoji se od glavne knjige registra i zbirke isprava registra. 2) Registarski sud - svaki sud nadležan za poslove registracije i kao takav označen posebnim zakonom Federacije. 3) Nadležni registarski sud - sud nadležan za upis u registar subjekta upisa koji se određuje prema sjedištu subjekta upisa. 4) Jednošalterski sistem - sistem pružanja usluga podnosiocima prijave na jedinstvenoj fizičkoj ili virtuelnoj lokaciji u postupku registracije poslovnih subjekata kod nadležnog registarskog suda, postupcima dodjeljivanja jedinstvenog identifikacionog broja i registracije kod nadležnog poreznog organa, razvrstavanja pravnog lica prema klasifikaciji djelatnosti kod nadležnog organa za razvrstavanje subjekata po djelatnostima, kao i upisa u registar carinskih obveznika, i registar obveznika indirektnih poreza kod nadležne uprave za indirektno oporezivanje ukoliko za to postoje tehničke i organizacijske mogućnosti. 5) Sistem registra - informacioni sistem koji služi za registraciju poslovnih subjekata, elektronsku komunikaciju i razmjenu podataka između: učesnika u postupku registracije svih registarskih sudova, registrom godišnjih finansijskih izvještaja Finansijskoinformatičke agencije, Poreznom upravom Federacije Bosne i Hercegovine, Upravom za indirektno oporezivanje, Federalnim zavodom za statistiku i nadležnim općinskim službama za upravu. 6) Jedinstvena baza registra - je dio sistema registra koji služi kao centralno mjesto za pohranjivanje registarskih, evidencijskih i statističkih podataka registarskih sudova, kao i isprava i drugih dokaza pohranjenih u elektronskom obliku u zbirku isprava. 7) Glavna knjiga registra - javni dio sistema registra koji sadrži podatke o subjektima upisa propisane ovim zakonom, a vodi se u elektronskom i štampanom obliku. Glavnu knjigu registra u elektronskom i štampanom obliku vodi sud nadležan prema sjedištu poslovnog subjekta. Elektronski oblik glavne knjige čine podaci sudskog registra u elektronskome obliku propisani ovim zakonom i drugim propisima. Štampani oblik glavne knjige čine podaci sudskog registra u pisanom obliku propisani ovim zakonom i drugim propisima, a sastoji se od aktivnog i pasivnog dijela. Aktivni dio glavne knjige sadrži se od aktualnih podataka sudskog registra, a pasivni dio glavne knjige sadrži podatke o prethodnim upisima. 8) Zbirka isprava registra - dio registra koji sadrži isprave na osnovu kojih je izvršen upis podataka o subjektima upisa u glavnu knjigu registra, kao i druge dokaze dostavljene i sastavljene u postupku upisa u registar, kao i odluke donesene u postupku upisa u registar. 9) Subjekt upisa - poslovni subjekt, odnosno pravno lice čiji je upis obavezan po ovom zakonu. To je privredno društvo osnovano sa ciljem obavljanja privredne djelatnosti, javno preduzeće, zadruga ili zadružni savez i drugo pravno lice koje se osniva u skladu sa zakonima Federacije, a radi sticanja dobiti. Subjekti upisa, u smislu ovog zakona, su i subjekti čiji je upis određen posebnim zakonom Federacije. 10) Matični broj subjekta upisa (u daljem tekstu: MBS) - jedinstveni evidencijski identifikacioni broj koji svakom subjektu upisa prilikom upisa u registar dodjeljuje nadležni registarski sud. MBS je jedinstven, nepromjenjiv i neponovljiv u registarskom sudu, osim u Broj 85 - Stranica 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 22. 10. 2021. slučaju promjene oblika organizovanja i sjedišta subjekta upisa na područje drugog registarskog suda, uz obavezno navođenje prethodno dodijeljenog MBS subjekta upisa. Koristi se kao stalna oznaka poslovnog subjekta u registru i kod povezivanja podataka o poslovnim subjektima sadržanih u drugim registrima i evidencijama. 11) Upis u registar - registracija, (svaki) upis ili izmjena jednog ili više podataka od značaja za pravni promet u glavnu knjigu registra. 12) Brisanje iz registra - svaki unos čije je značenje prestanak subjekta upisa odnosno prestanak važenja pojedinačnog podatka upisanog u glavnoj knjizi registra vezanog za pojedinačni subjekt upisa. 13) Učesnik u postupku registracije - lice koje je pokrenulo postupak registracije, lice o čijim se pravima i pravnim interesima odlučuje u postupku, te nadležni organ. Predlagač, u smislu ovog zakona, jeste subjekt upisa odnosno drugo lice po čijem se prijedlogu pokreće postupak za upis u sudski registar, a protivnik predlagača je subjekt upisa prema kojem se ostvaruje zahtjev istaknut u prijedlogu. 14) Podnosilac prijave - učesnik u postupku registracije koji je pokrenuo postupak registracije, odnosno lice koje je potpisalo prijavu za registraciju, odnosno prijedlog, a odnosi se na osnivača koji podnosi prijavu, odnosno lice ovlašteno osnivačkim aktom, generalnom odnosno specijalnom punomoći ili na osnovu drugog pravnog osnova, da podnese prijavu za upis u sudski registar. 15) Izvod iz registra - ovjerena isprava koja se izdaje na zahtjev zainteresovanog lica na propisan način, a sadrži aktuelne podatke (aktuelni izvod iz sudskog registra), odnosno pored aktuelnog i sve prethodno upisane podatke (historijski izvod iz sudskog registra), koji se nalaze u glavnoj knjizi registra za pojedinačnog subjekta upisa. 16) Evidencija podružnica drugog registarskog suda - podaci o podružnicama čije je sjedište subjekta upisa na području drugog registarskog suda. 17) Evidencija podružnica stranog društva - podaci o podružnicama stranih društava.". Član 2. U članu 4. stav (1) tačka 8), mijenja se i glasi: "8) javnosti - svako može, bez dokazivanja pravnog interesa, izvršiti uvid u podatke upisane u glavnoj knjizi registra i javne podatke iz zbirke isprava registra, osim isprava za koje je zakonom isključena primjena principa javnosti registra, te zahtijevati da mu se izda izvod odnosno prepis javnih podataka iz glavne knjige registra, a jedino se zakonom propisuje kada je za uvid ili za pribavljanje izvoda iz zbirke isprava registra nužno dokazivanje pravnog interesa.". Član 3. U članu 5. stav (1) iza riječi "drugim" dodaje se riječ "posebnim". Član 4. Član 7. mijenja se i glasi: "Član 7. (Predmet registracije) (1) U registar se upisuje: osnivanje i brisanje subjekta upisa, osnivanje odnosno brisanje dijela subjekta upisa (podružnica ili poslovna jedinica), sve statusne promjene uključujući promjene oblika organizovanja subjekta, podaci o povezanim društvima, podaci o subjektu upisa koji su od značaja za pravni promet i njihova izmjena, podaci u vezi sa prestankom, stečajnim odnosno likvidacionim postupkom, podaci o pokretanju postupka brisanja subjekta registracije, kao i drugi podaci utvrđeni ovim kao i drugim zakonima Federacije. (2) Pored podataka iz stava (1) ovog člana u registar se upisuje zabrana obavljanja djelatnosti i upisa drugih činjenica na osnovu pravosnažnog rješenja nadležnog organa, privremene mjere odnosno zabilježbe o odlukama donesenim u skladu sa drugim propisima.". Član 5. U članu 8. dodaju se novi st. (9), (10), (11) i (12), koji glase: "(9) Predsjednik registracionog suda i nadležna služba Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u kojoj je smješten sistem registra dužni su sprovoditi mjere osiguranja i zaštite pohranjivanja podataka, kao i mjere održavanja i provjere ispravnosti rada elektronskog sistema. (10) Osiguranje neophodnih kadrovskih, tehničkih i organizacionih uslova funkcionisanja sistema registra, kao i za tačno i ažurno pohranjivanje podataka u jedinstvenu bazu te uredno provođenje mjera sigurnosti, u nadležnosti je predsjednika suda. (11) Svaka dostava podataka elektronskim putem van zaštićene mreže sudova koja kao posljedicu ima upis podataka u jedinstvenu bazu sudskog registra mora biti kriptirana i zaštićena od neovlaštenih izmjena od strane trećih lica. (12) Svaki prenos podataka elektronskim putem van zaštićene mreže sudova iz jedinstvene baze sudskog registra u druge sisteme mora biti kriptiran i zaštićen od neovlaštenih izmjena od strane trećih lica.". Član 6. Član 10. mijenja se i glasi: "Član 10. (Sadržaj registra) (1) Registar se sastoji od glavne knjige i zbirke isprava registra. Nadležni registarski sud vodi glavnu knjigu registra i zbirku isprava za svakog pojedinačnog subjekta upisa. (2) Glavna knjiga registra je knjiga podataka koja se istovremeno vodi u štampanom i elektronskom obliku. Glavna knjiga registra u štampanom obliku vodi se u nadležnom registarskom sudu. Glavna knjiga registra u elektronskom obliku dostupna je svim registarskim sudovima u Bosni i Hercegovini. (3) Nadležni registarski sud dužan je osigurati da je konačan upis u glavnu knjigu registra trenutno dostupan svim registarskim sudovima na teritoriji Bosne i Hercegovine. (4) U momentu predaje prijave za registraciju podaci koji su dostupni ograničeni su na momenat predaje prijave i firmu prijavljenu za registraciju. Nakon okončanog postupka registracije odnosno nakon donošenja rješenja o registraciji svi podaci sadržani u glavnoj knjizi registra dostupni su u skladu sa odredbom st. (2) i (3) ovog člana. (5) Glavna knjiga registra u elektronskom obliku vodi se putem jedinstvenog informacionog sistema. (6) Glavna knjiga vodi se tako da se podaci upisani u registarskom sudu pripremaju i pohranjuju u jedinstvenu bazu podataka. (7) U jedinstvenu bazu podataka mora biti pohranjen svaki upisani podatak. Upisi kojima svi ili određeni podaci o subjektu prestaju važiti, moraju ostati dostupni za pretraživanje putem MBS-a i firme toga subjekta. (8) Zbirka isprava registra vodi se u štampanom, a može i u elektronskom obliku. (9) Registarski sudovi odgovaraju za vjerodostojnost izvršenog upisa. Petak, 22. 10. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 - Stranica 13 (10) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijet će propis kojim će se urediti vođenje registra, osiguranje, upotreba i čuvanje sadržaja registarskih podataka, vođenje zbirke isprava u elektronskom obliku, kao i pretvaranje isprava pohranjenih u zbirci isprava na papiru u elektronski oblik.". Član 7. Iza člana 10. dodaje se član 10a. koji glasi: "Član 10a. (Internet stranica sudskog registra) (1) Internet stranica sudskog registra je dio sistema registra putem koje je omogućeno pretraživanje i uvid u javne podatke iz glavne knjige kao i javno objavljene podatke o sadržaju provedenih upisa u registar, odnosno javno objavljene odluke za koje je zakonom ili odlukama registarskog suda određeno da će se objaviti na način na koji se objavljuju upisi u sudski registar. (2) Internet stranici registra pristupa se preko interneta na internet adresi, a pretraživanje podataka provodi se putem izbornika internet stranice registra. (3) Podaci iz javnih objava objavljeni na internet stranici registra moraju godinu dana ostati dostupni za pretraživanje. (4) Uvid u javne podatke glavne knjige kao i javno objavljene podatke putem internet stranice sudskog registra je besplatan.". Član 8. U članu 22. u stavu (1), iza tačke 9) dodaje se nova tačka 10), koja glasi: "10) Ovjerenu izjavu iz člana 6. stav (2) Zakona o privrednim društvima, kojom se garantuje ispunjenost uslova za obavljanje djelatnosti;". Dosadašnja tačka 10) postaje tačka 11). Član 9. Član 48. mijenja se i glasi: "Član 48. (Podnošenje prijave za registraciju) (1) Postupak upisa u registar pokreće se prijavom u štampanom obliku ili elektronskom prijavom, potpisanom u skladu sa propisima koji regulišu elektronski dokument i elektronski potpis. (2) Osnivači subjekta upisa prijavu za registraciju predaju lično ili putem ovlaštenog predstavnika/zastupnika, odnosno punomoćnika. Punomoćnik podnosioca prijave može biti advokat ili notar. (3) Prijava za upis u registar može biti predata neposredno registarskom sudu, elektronskim putem i putem pošte.". Član 10. Član 49. mijenja se i glasi: "Član 49. (Obrazac prijave) (1) Podnosilac prijave za registraciju subjekta upisa podnosi popunjen i potpisan obrazac prijave za registraciju, zajedno sa potrebnim ispravama. (2) Prijava sadrži zahtjev za upis svih obaveznih općih i posebnih podataka odnosno njihovih promjena u sudski registar. (3) Pored podataka iz stava (2) ovog člana, prijava za registraciju sadrži pretežnu djelatnost subjekta upisa i druge podatke potrebne za provođenje postupka razvrstavanja pravnog lica prema klasifikaciji djelatnosti kod nadležnog organa za razvrstavanje subjekata po djelatnostima, postupka dodjeljivanja jedinstvenog identifikacionog broja i registracije kod nadležnog poreznog organa i po potrebi postupaka upisa u registar carinskih obveznika i registar obveznika indirektnih poreza kod nadležne uprave za indirektno oporezivanje. (4) Obrazac prijave za registraciju dostupan je u registarskom sudu i na odgovarajućim internet stranicama i ne može biti predmet trgovine. (5) Uz prijavu za registraciju, podnosilac prijave istovremeno predaje potrebne isprave utvrđene u članu 22. ovog zakona, u originalu ili ovjerenoj fotokopiji. (6) Izuzetno od stava (5) ovog člana, dokumenti u prilogu elektronskog obrasca prijave za registraciju dostavljaju se elektronski sa kvalifikovanim elektronskim potpisom i pečatom organa koji je izdao takav dokument u formi elektronskog dokumenta. (7) Podatke iz st. (2) i (3) ovog člana, kao i isprave iz st. (5) i (6) ovog člana, podnosilac prijave nije u obavezi dostaviti u slučaju kada je za potrebe dokazivanja ispunjenosti uslova za registraciju, nadležni registarski sud u mogućnosti koristiti podatke iz registara drugih organa, kao i podatke koji proizilaze iz kvalifikovanog elektronskog certifikata odnosno korisničkog naloga podnosioca prijave.". Član 11. Iza člana 49. dodaje se novi član 49a. koji glasi: "Član 49a. (Postupak elektronske registracije) (1) Prijava u postupku elektronske registracije podnosi se na elektronskom obrascu prijave za registraciju, u okviru korisničnog naloga, uz koji se prilažu isprave u formi elektronskog dokumenta. (2) Kada se prijava podnosi elektronskim putem, provjera identiteta podnosioca prijave, kao i provjera registarskih isprava vrši se u skladu sa propisima kojima se uređuje elektronski potpis i elektronski dokument. (3) U postupku elektronske registracije nadležni registarski sud donosi odluke elektronski potpisane od strane registarskog sudije i ovjerene elektronskim pečatom registarskog suda, koje se u formi elektronskog dokumenta, kao i druge isprave potrebne za obavljanje djelatnosti subjekta upisa dostavljaju podnosiocu prijave. (4) Registarski sud pored odluke u formi elektronskog dokumenta iz stava (3) ovog člana, podnosiocu prijave izdaje i rješenje o upisu subjekta upisa u registar u štampanom obliku. (5) Svi dokumenti izdati od strane nadležnog registarskog suda u postupku elektronske registracije imaju svojstvo javne isprave i ne može im se osporiti pravna punovažnost zbog činjenice da su izdati u formi elektronskog dokumenta. (6) Federalno ministarstvo pravde donijet će pravilnik kojim će bliže propisati uslove i postupak elektronske registracije, kao i sadržaj, oblik i način popunjavanja prijave za registraciju.". Član 12. Član 50. mijenja se i glasi: "Član 50. (Postupak po prijemu prijave) (1) Po prijemu prijave za registraciju sud provjerava identitet podnosioca prijave, isključivost firme subjekta registracije i uplatu takse. (2) Prijava za registraciju u elektronskom obliku dostavlja se odmah po njenom prijemu poreznom organu, Federalnom zavodu za statistiku i prema potrebi carinskom organu nadležnom prema mjestu sjedišta subjekta upisa radi pribavljanja poreznog identifikacionog broja i carinskog broja. Član 13. Član 59. mijenja se i glasi: Broj 85 - Stranica 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 22. 10. 2021. "Član 59. (Izgled i sadržaj rješenja o registraciji) (1) Rješenje o upisu u registar i izvod izdaje se u materijalnom i elektronskom obliku na obrascu koji sadrži osnovne podatke o subjektu upisa. (2) Rješenje u materijalnom obliku sadrži naziv i pečat nadležnog registarskog suda, ime i prezime sudije, datum donošenja rješenja, opće i posebne podatke utvrđene ovim zakonom. (3) Rješenje o elektronskom obliku sadrži elektronski potpis u skladu sa zakonom o elektronskom dokumentu i zakonom o elektronskom potpisu, kao i naziv nadležnog registarskog suda, ime i prezime sudije, datum donošenja rješenja, opće i posebne podatke utvrđene ovim zakonom. (4) Rješenje o upisu subjekta upisa u registar sadrži MBS koji softver automatski generiše prilikom otvaranja novog dosijea poslovnog subjekta kod suda, JIB dodijeljen od nadležnog poreznog organa Federacije i carinski broj, odnosno porezni identifikacioni broj za poslovne subjekte koji se registruju za obavljanje vanjskotrgovinskog poslovanja dodijeljen od Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, ako je pribavljen. (5) Rješenje kojim se odbija zahtjev ili odbacuje prijava podnosioca prijave ili ako se istim rješava o prijedlozima učesnika koji su međusobno suprotni, obavezno sadrži uvod, izreku i obrazloženje i izdaje se u materijalnom i elektronskom obliku. (6) Rješenje o registraciji važi na teritoriji Bosne i Hercegovine nezavisno o tome gdje je izvršena registracija.". Član 14. Član 60. mijenja se i glasi: "Član 60. (Zaključak) Zaključak se izdaje u materijalnom i elektronskom obliku i sadrži podatke iz člana 59. st. (2) i (3) ovog zakona kao i naziv subjekta upisa i predmet prijave, nalog subjektu upisa da u određenom roku, koji ne može biti kraći od tri niti duži od 15 dana, otkloni utvrđene nedostatke prijave, odnosno ispravi ili pribavi određene isprave od nadležnog organa, odnosno institucije, kao i pravne posljedice nepostupanja po zaključku.". Član 15. U članu 68. stav (3) mijenja se i glasi: "(3) Zahtjev iz stava (2) ovog člana može se podnijeti u roku od 15 dana od dana saznanja za upis, a najkasnije u roku od 90 dana od dana objavljivanja na oglasnoj tabli suda i internet stranici registra.". Član 16. U članu 73. u stavu (1) iza riječi: "Službenim novinama Federacije BiH" dodaju se riječi: "internet stranici registarskog suda". Član 17. Član 74. mijenja se i glasi: "Član 74. (Dostavljanje poreznog identifikacionog broja i razvrstavanje subjekata po djelatnostima) (1) Prijavu za upis osnivanja subjekta upisa i upis dijela subjekta upisa sud će odmah putem sistema registra dostaviti nadležnom organu za razvrstavanje subjekata po djelatnostima radi razvrstavanja subjekta upisa prema klasifikaciji djelatnosti i nadležnom poreznom organu prema sjedištu subjekta upisa radi dodjeljivanja identifikacionog broja i porezne registracije. (2) Nadležni organ za razvrstavanje subjekata po djelatnostima dužan je izvršiti razvrstavanje subjekta upisa prema djelatnosti u roku od jednog radnog dana od dana prijema prijave za registraciju i o tome putem jedinstvenog informacionog sistema obavijestiti nadležni porezni organ i nadležni registarski sud. (3) Nadležni porezni organ dužan je putem jedinstvenog informacionog sistema dostaviti porezni identifikacioni broj odnosno podbroj u roku od jednog radnog dana od dana prijema prijave za registraciju ili obavijestiti sud o razlozima nedostavljanja poreznog identifikacionog broja odnosno podbroja. (4) Razlog za odbijanje izdavanja poreznog identifikacionog broja može biti postojanje poreznog duga osnivača subjekta upisa. (5) Ako nadležni porezni organ ne dostavi porezni identifikacioni broj i podbroj u ostavljenom roku, sud neće donijeti rješenje o registraciji poslovnog subjekta. (6) Sud će izdati rješenje o registraciji subjekta upisa po dostavljanju poreznog broja, bez dodatnih troškova po subjekta upisa. U slučaju da se porezni identifikacioni broj ne dostavi u roku od sedam dana od dana podnošenja prijave sudu, sud će odbaciti prijavu. Član 18. Član 76. mijenja se i glasi: "Član 76. (Obavezna obavještenja) (1) Nadležni registarski sud rješenje o registraciji osnivanja odnosno statusne promjene poslovnog subjekta po donošenju dostavit će: 1) Poreznom organu nadležnom prema sjedištu subjekta upisa - Upravi za indirektno oporezivanje. 2) Nadležnoj općinskoj službi za upravu i kantonalnom organu uprave nadležnom za poslove privrede, prema sjedištu subjekta upisa. 3) Federalnom zavodu za statistiku i privrednoj komori. 4) Zavodu za penziono i invalidsko osiguranje prema sjedištu subjekta upisa radi registracije. 5) Carinskom organu nadležnom prema mjestu sjedišta subjekta upisa, ukoliko je subjekt upisa registrovan za vanjskotrgovinsko poslovanje. 6) Nadležnim regulatornim organima u skladu sa posebnim propisima koji utvrđuju uslove i izdaju dozvole, odnosno odobrenja za obavljanje pojedinih djelatnosti, ako je subjekt upisa registrovan za takvu djelatnost. 7) Finansijsko informatičkoj agenciji FIA-i. (2) Nadležnoj općinskoj službi za upravu i kantonalnom organu uprave nadležnom za poslove privrede, prema sjedištu subjekta upisa obavezno se, uz rješenje o registraciji osnivanja odnosno statusne promjene poslovnog subjekta, dostavlja i izjava iz člana 6. stav (2) Zakona o privrednim društvima. (3) Rješenje o registraciji osnivanja u elektronskom obliku, odnosno statusne promjene poslovnog subjekta po donošenju, bit će dostupno elektronskim putem svim subjektima navedenim u stavu (1) ovog člana.". Član 19. Član 78. mijenja se i glasi: "Član 78. (Izdavanje izvoda iz registra) (1) Svi registarski sudovi u Federaciji dužni su omogućiti svakom zainteresovanom licu uvid u podatke glavne knjige registra, odnosno izdati izvod iz glavne knjige registra nezavisno od nadležnosti tog suda za registraciju subjekta upisa. (2) Nadležni registarski sud koji vodi glavnu knjigu registra, na zahtjev lica ovlaštenog za zastupanje subjekta upisa odnosno Petak, 22. 10. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 - Stranica 15 člana organa upravljanja poslovnog subjekta odnosno nadležnog državnog organa, dužan je izdati izvod iz registra. (3) Izvod iz registra predstavlja javnu ispravu. (4) Uvid u isprave i druge akte iz zbirke isprava subjekta upisa može se izvršiti ako za to postoji opravdan pravni interes, uz odobrenje ovlaštenog lica i uz prisustvo ovlaštenog službenika suda. (5) Zahtjev za izdavanje izvoda iz registra podnosi se nadležnom registarskom sudu, podnosioci zahtjeva isti preuzimaju u sudu uz dokaz uplate takse, ako je ona posebnim propisom predviđena.". Član 20. U članu 81. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Ukoliko nadležni registarski sud utvrdi da nisu ispunjeni svi formalni i materijalni uslovi za upis u sudski registar, pozvat će predlagača da u roku od tri dana otkloni uočene nedostatke, a ukoliko predlagač ne postupi u navedenom roku, donijet će rješenje o odbacivanju prijave.". Član 21. Član 82. mijenja se i glasi: "Član 82. (Objavljivanje rješenja o registraciji) (1) Pravosnažno rješenje o registraciji se bez odlaganja objavljuje na oglasnoj tabli suda i internet stranici registra. (2) Smatra se da je upis objavljen istekom jednog dana od dana objavljivanja u skladu sa stavom (1) ovog člana. Član 22. Član 84. mijenja se i glasi: "Član 84. (Funkcionisanje sistema) (1) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dužna je osigurati tehničku ispravnost, održavanje i trenutnu isporuku elektronskih podataka glavne knjige registra kao i funkcionisanje sistema registracije. (2) Isključivi vlasnik sistema registra, uključujući i verifikovane izvorne kodove i sve dijelove sistema je Federacija.". Član 23. (Prelazna odredba) (1) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine propis će iz člana 10. stav (10) ovog zakona donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Federalno ministarstvo pravde će pravilnik iz člana 49a. stav (6) ovog zakona donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 24. (Stupanje na snagu i početak primjene) Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a počet će se primjenjivati od 1.9.2021. godine.
Zakon o dopunama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 85/21 22.10.2021 SN FBiH 72/24, SN FBiH 92/21, SN FBiH 45/10, SN FBiH 13/10, SN FBiH 04/10, SN FBiH 32/08, SN FBiH 72/07, SN FBiH 02/06 prostorno planiranje,zemljište ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU I KORIŠTENJU ZEMLJIŠTA NA NIVOU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10) iza člana 21. dodaje se novi član 21a. koji glasi: "Član 21a. Prostorni i urbanistički planovi, koje donosi Parlament, su razvojni planski dokumenti i donose se na period od 20 godina. Planski period se može odlukom Parlamenta produžiti za određeni period, najviše za 10 godina, ukoliko u okviru planskog perioda Ministarstvo uradi analizu, a Vlada predloži njegovo produženje.". Član 2. U članu 22. iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "Detaljni planski dokumenti, koje donosi Parlament, su provedbeni planski dokumenti i donose se na period do 10 godina, a važe do donošenja izmjena i dopuna, odnosno donošenja novog plana, ukoliko isti nije u suprotnosti sa planskim dokumentom višeg reda."
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 75/21 22.09.2021 SN FBiH 81/15 privredna društva
Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 75/21 22.09.2021 obrt,obrti
Zakon o posredovanju u prometu nekretnina FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 75/21 22.09.2021 promet nekretnina,nekretnine
Zakon o stečaju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 53/21 07.07.2021 SN FBiH 19/25 stečaj,zakon
Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 49/21 23.06.2021 mirno rješavanje radnih sporova,radni sporovi
Zakon o izmjenama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/21 18.06.2021 SN FBiH 81/23, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 86/15, SN FBiH 66/14, SN FBiH 28/13, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 zatezna kamata,javni prihodi
Zakon o izmjenama Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/21 18.06.2021 SN FBiH 94/23, SN FBiH 54/19, SN FBiH 36/18, SN FBiH 52/14 finansijska konsolidacija,privredna društva
Zakon o jedinstvenom registru taksi i naknada u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 24/21 26.03.2021 takse,nakande,registar
Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 15/21 24.02.2021 računovodstvo,revizija Godina XXVIII - Broj 15 Srijeda, 24. 2. 2021. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 305 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O RAČUNOVODSTVU I REVIZIJI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 14.10.2020. godine i na sjednici Doma naroda od 28.01.2021. godine. Broj 01-02-1-109-01/21 18. februara 2021. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O RAČUNOVODSTVU I REVIZIJI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet zakona) Ovaj zakon uređuje oblast računovodstva i revizije, organizaciju i funkcioniranje sistema knjigovodstva i računovodstva, pripremu i prezentiranje finansijskih izvještaja, reviziju finansijskih izvještaja, organizaciju i rad Revizorske komore Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Komora), nadzor nad kvalitetom rada društava za reviziju i ovlaštenih revizora, javni nadzor, praćenje, otkrivanje i prijavljivanje krivičnih djela u vezi sa pranjem novca i finansiranjem terorističkih aktivnosti, stjecanje zvanja, kvalificiranje i licenciranje u računovodstvenoj i revizorskoj profesiji. Član 2. (Pojmovi) Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu, imaju sljedeće značenje: a) Računovodstvo je sistem čije funkcioniranje osigurava informacije o finansijskom položaju, uspješnosti poslovanja, tokovima gotovine, promjenama na kapitalu i drugim finansijskim i nefinansijskim informacijama značajnim za eksterne i interne korisnike finansijskih izvještaja; b) Knjigovodstvo podrazumijeva evidentiranje, klasificiranje i sumiranje poslovnih transakcija i čuvanje originalne poslovne dokumentacije koja pruža dokaze o tim transakcijama; c) Revizija finansijskih izvještaja je ispitivanje finansijskih izvještaja i konsolidovanih finansijskih izvještaja radi davanja mišljenja o tome da li oni objektivno i istinito, po svim materijalno značajnim pitanjima prikazuju stanje imovine, kapitala i obaveza, rezultate poslovanja, tokove gotovine i promjene na kapitalu, u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima, Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, Međunarodnim standardom za mala i srednja preduzeća i drugim odgovarajućim propisima; d) Subjekti od javnog interesa su sva pravna lica čijim se vrijednosnim papirima trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira, banke, mikrokreditna društva, društva za osiguranje i reosiguranje, društva za faktoring, lizing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, brokerskodilerska društva i druge finansijske organizacije, javna preduzeća osnovana u skladu sa propisima kojima se uređuje poslovanje i upravljanje javnim preduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), kao i sva pravna lica od posebnog značaja za Federaciju u skladu sa propisima o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala, te organizacije i javne ustanove koje nisu obuhvaćene okvirom revizije utvrđenim propisom o reviziji institucija u Federaciji; e) Matično društvo je pravno lice koje kontroliše jedno ili više zavisnih društava; Broj 15 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. f) Zavisno društvo odnosno društvo kći je pravno lice kojeg kontroliše matično društvo uključujući i bilo koje društvo koje je zavisno o krajnjem matičnom društvu; g) Grupa je matično društvo i sva njegova zavisna društva; h) Poduzetnik je fizičko lice registrovano za obavlјanje poduzetničke djelatnosti koje svoje poslovne knjige vodi u skladu sa propisima o porezu na dohodak ili u skladu sa ovim zakonom; i) Komisija za računovodstvo i reviziju Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Komisija), formirana u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 42/04); j) Certifikat je javni dokument koji izdaje profesionalno tijelo definirano ovim zakonom, a kojim se dokazuje da je lice položilo ispite i steklo odgovarajuće stručno zvanje; k) Certificirani računovodstveni tehničar je lice koje posjeduje certifikat izdat od strane profesionalnog tijela u skladu sa ovim zakonom; l) Certificirani računovođa je lice koje posjeduje certifikat izdat od strane profesionalnog tijela u skladu sa ovim zakonom; m) Ovlašteni revizor je lice koje posjeduje certifikat izdat od strane profesionalnog tijela u skladu sa ovim zakonom; n) Licencirani ovlašteni revizor je lice koje posjeduje licencu za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja, izdatu od Federalnog ministarstva finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo); o) Glavni revizor grupe je licencirani ovlašteni revizor kojeg društvo za reviziju imenuje kao glavno i odgovorno lice za vršenje zakonske revizije na nivou grupe i koji potpisuje izvještaj o reviziji grupe; p) Društvo za reviziju je pravno lice kojem je, u skladu sa ovim zakonom, Ministarstvo izdalo licencu za rad. Društvo za reviziju se registruje kod nadležnog suda za obavljanje računovodstvene, knjigovodstvene i revizorske djelatnosti i poreznog savjetovanja. Društvo za reviziju može biti registrovano i za obavljanje drugih djelatnosti u skladu s odredbama ovog zakona; r) Licenca je javni dokument koji predstavlja odobrenje za rad izdato fizičkom ili pravnom licu, u skladu s odredbama ovog zakona i Međunarodnim obrazovnim standardima; s) Propisi iz oblasti računovodstva i revizije koji se u smislu ovog zakona primjenjuju u Federaciji podrazumijevaju: Međunarodne računovodstvene standarde (MRS), Međunarodne standarde finansijskog izvještavanja (MSFI), Međunarodni standard finansijskog izvještavanja za mala i srednja preduzeća (MSFI za MSP), Međunarodne standarde revizije (MSR), Međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (MRSJS), Konceptualni okvir za finansijsko izvještavanje, Kodeks etike za profesionalne računovođe (u dalјem tekstu: Kodeks) i prateća uputstva, objašnjenja i smjernice, kao i naknadne izmjene tih standarda i povezana tumačenja te buduće standarde i povezana tumačenja koje donosi Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (OMRS) i sva prateća uputstva, objašnjenja i smjernice koje donosi Međunarodna federacija računovođa (MFR), prevedene i objavljene u skladu sa propisom o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine; t) Regulatorno tijelo je organ koji je posebnim propisom ovlašten da izdaje dozvole za rad pravnim licima u finansijskom sektoru, vrši nadzor nad tim licima i uređuje njihovo poslovanje. Član 3. (Primjena propisa) (1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na sva profitna pravna lica koja samostalno obavljaju djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i pružaju usluge na tržištu radi stjecanja dobiti u skladu sa odredbama propisa koji reguliraju poslovanje privrednih društava i osnovana su u skladu sa propisima Federacije, kao i na sva neprofitna pravna lica koja se ne osnivaju radi stjecanja dobiti (političke organizacije, sindikalne organizacije sa svojstvom pravnog lica, fondacije, udruženja, komore, vjerske zajednice u dijelu obavljanja privredne ili druge djelatnosti u skladu sa propisima kojima je uređeno obavljanje tih djelatnosti, kao i druge organizacije organizovane po osnovu učlanjenja). (2) Odredbe ovog zakona odnose se i na pravna lica i druge oblike organizovanja koje je pravno lice sa sjedištem u Federaciji osnovalo u inostranstvu, ako propisima tih država nije utvrđena obaveza vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja. (3) Odredbe ovog zakona odnose se na poslovne jedinice i pogone pravnih lica sa sjedištem izvan Federacije, ako se te poslovne jedinice i pogoni smatraju obveznicima poreza na dobit u Federaciji. (4) Odredbe ovog zakona odnose se i na korisnike prihoda budžeta Federacije, budžeta kantona, budžeta općina i gradova i vanbudžetskih fondova. Član 4. (Obaveza pravnih lica) Pravna lica dužna su da vođenje poslovnih knjiga, priznavanje i mjerenje imovine i obaveza, prihoda i rashoda, sastavljanje, prikazivanje, dostavljanje i objavljivanje informacija u finansijskim izvještajima vrše u skladu sa ovim zakonom, MRS i MSFI. Član 5. (Razvrstavanje pravnih lica) (1) Pravna lica, u smislu ovog zakona, razvrstavaju se na mikro, mala, srednja i velika, u zavisnosti od visine ukupnog prihoda, prosječne vrijednosti poslovne imovine i prosječnog broja zaposlenih u toku poslovne godine, utvrđenih na dan sastavljanja finansijskih izvještaja u poslovnoj godini. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, novoosnovana pravna lica razvrstavaju se u skladu sa st. (3), (4), (5), (6) i (7) ovog člana, a na osnovu podataka za period od datuma osnivanja, odnosno statusne promjene, do kraja njihove prve poslovne godine, odnosno na zadnji dan tog perioda. Novoosnovana pravna lica razvrstavaju se na osnovu pokazatelja za tekuću godinu. (3) U mikro pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja ne prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija: a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 350.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je do 700.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do devet. (4) U mala pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja ne prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija: Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 3 a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 4.000.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je do 8.000.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do 49. (5) U srednja pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja prelaze dva kriterija iz stava (4) ovog člana, ali ne prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija: a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 20.000.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je do 40.000.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do 249. (6) U srednja pravna lica razvrstavaju se i ona koja prelaze graničnu vrijednost jednog od kriterija iz stava (7) ovog člana. (7) U velika pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja na dan sastavljanja finansijskih izvještaja prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija: a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je 20.000.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je 40.000.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je 249. (8) Velikim pravnim licima, neovisno od kriterija iz st. (3), (4), (5), (6) i (7) smatraju se banke, mikrokreditna društva, društva za osiguranje i reosiguranje, lizing društva, društva za faktoring, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, berze, brokersko-dilerska društva i druge finansijske organizacije. (9) Na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu pravna lica dužna su samostalno izvršiti razvrstavanje u skladu sa navedenim kriterijima i tako dobijene podatke koristiti za narednu poslovnu godinu. Po pitanju obaveznosti revizije finansijskih izvještaja kao relevantno uzima se razvrstavanje za onu poslovnu godinu za koju su finansijski izvještaju sačinjeni. (10) Prosječna vrijednost poslovne imovine izračunava se tako što se sabere neto knjigovodstvena vrijednost poslovne imovine na početku i na kraju obračunskog perioda i podijeli sa brojem dva, a prosječan broj zaposlenih tako što se ukupan zbir zaposlenih krajem svakog mjeseca, uključujući i zaposlene izvan teritorije Federacije, podijeli sa brojem mjeseci u obračunskom periodu. (11) Obavještenje o razvrstavanju pravnog lica u mikro, malo, srednje ili veliko, izvršeno u skladu sa odredbama ovog zakona, pravno lice dužno je, uz finansijske izvještaje, dostaviti Finansijsko-informatičkoj agenciji Sarajevo (u daljem tekstu: FIA). Član 6. (Razvrstavanje grupa) (1) Grupe pravnih lica u smislu ovoga zakona razvrstavaju se na male, srednje i velike u zavisnosti od prosječnog broja zaposlenih u toku poslovne godine, visine ukupnog prihoda i prosječne vrijednosti poslovne imovine na konsolidovanoj osnovi, utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju konsolidovani finansijski izvještaji. (2) Male grupe pravnih lica su one koje na konsolidovanoj osnovi na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja matičnog društva ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija: a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 4.000.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je do 8.000.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do 49. (3) Srednje grupe pravnih lica su one koje nisu male grupe pravnih lica i koje na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja matičnog društva na konsolidovanoj osnovi ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija: a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 20.000.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je do 40.000.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do 249. (4) Velike grupe pravnih lica su one koje na konsolidovanoj osnovi prelaze dva kriterija iz stava (3) ovoga člana. POGLAVLJE II. SISTEM RAČUNOVODSTVA Odjeljak A. Organizacija i funkcioniranje sistema računovodstva Član 7. (Sistem računovodstva) (1) Pravna lica, u skladu sa donesenim općim internim aktom, uređuju organizaciju računovodstva na način koji omogućava sveobuhvatno evidentiranje, kao i sprječavanje i otkrivanje pogrešno evidentiranih poslovnih promjena, uređuju interne računovodstvene kontrolne postupke, utvrđuju računovodstvene politike, određuju lica koja su odgovorna za zakonitost i ispravnost nastanka poslovne promjene i sastavljanje i kontrolu knjigovodstvenih isprava o poslovnoj promjeni, uređuju kretanje knjigovodstvenih isprava i utvrđuju rokove za njihovo dostavljanje na dalju obradu i knjiženje, utvrđuju postupke pripreme, sastavljanja i prezentacije finansijskih izvještaja, propisuju postupke prikupljanja, obrade i prezentacije podataka u vezi sa pripremom i sastavljanjem izvještaja o poslovanju, te finansijskih podataka za statističke, porezne i druge potrebe i uređuju i druga pitanja od značaja za uspostavljanje efikasnog sistema knjigovodstva i računovodstva u pravnom licu. (2) Unos podataka u poslovne knjige organizuje se tako da omogući: a) kontrolu ispravnosti unesenih podataka; b) uvid u promet i stanje računa glavne knjige; c) uvid u hronologiju obavljenog unosa poslovne promjene. (3) Sistem računovodstva se zasniva na računovodstvenim principima: tačnosti, istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, pravovremenosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja te na MRS. Član 8. (Obaveza vođenja računovodstvenih i knjigovodstvenih evidencija) (1) Sva pravna lica obuhvaćena ovim zakonom obavezna su prikupljati i sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige te sastavljati finansijske izvještaje u skladu sa ovim zakonom i na osnovu njega donesenim propisima, voditi i čuvati knjigovodstvene evidencije i dokumente koje pružaju dovoljne, adekvatne i kompletne dokaze o njihovim transakcijama poštujući pri tome standarde finansijskog izvještavanja te osnovna načela urednog knjigovodstva. (2) Pravno lice je dužno organizovati računovodstvene i knjigovodstvene poslove na način da je moguće provjeriti poslovne događaje, finansijski položaj i uspješnost poslovanja pravnog lica. (3) Odgovornost za računovodstvene i knjigovodstvene poslove nosi lice ovlašteno za zastupanje pravnog lica u svojstvu direktora pravnog lica. Broj 15 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. (4) Lice iz stava (2) ovog člana dužno je osigurati vođenje računovodstvenih i knjigovodstvenih evidencija u poslovnim knjigama isključivo na osnovu dokumentacije po osnovu nastalog poslovnog događaja. (5) Pravno lice koje obrađuje podatke na računaru, dužno je koristiti računovodstveni softver koji omogućava funkcioniranje sistema internih računovodstvenih kontrola i onemogućava brisanje proknjiženih poslovnih događaja. Član 9. (Akt o organizaciji računovodstvenog Informacionog sistema) Pravna lica su dužna obavezno donijeti akt o organizaciji računovodstvenog Informacionog sistema kojim se određuje način prijema, formiranja, kretanja, odlaganja i čuvanja dokumentacije kao i postupci, metode i tehnike za vođenje poslovnih knjiga (knjiženje), oblik samih knjiga, sastavni dijelovi poslovnih knjiga, relevantni rokovi za unos pojedinih vrsta podataka (knjiženja), ažurnosti vođenja poslovnih knjiga, način odlaganja i čuvanja poslovnih knjiga, popis sredstava i rokove popisa, obračun i metode obračuna amortizacije, način i rokove finansijskog izvještavanja, kao i ostale postupke i metode koji su neophodni za pouzdanu i fer prezentaciju finansijskih izvještaja. Odjeljak B. Knjigovodstvene isprave Član 10. (Knjigovodstvena isprava) (1) Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz ili memorirani elektronski zapis o nastalom poslovnom događaju, koja je potpisana od strane lica koje je ovlašteno za sastavljanje i kontrolu knjigovodstvene isprave, a služi kao osnov za knjiženje u poslovnim knjigama. (2) Knjigovodstvenom ispravom smatra se i isprava primljena telekomunikacijskim putem, kopija originalne isprave ili isprava na elektronskom zapisu ako je na ispravi navedeno mjesto čuvanja originalne isprave, odnosno razlog upotrebe kopije i ako je potpisana od lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica ili lica na koje je preneseno ovlaštenje. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, račun koji služi kao knjigovodstvena isprava, a izdat je od strane poduzetnika, ne mora biti potpisan ako je sastavljen na način koji uređuju porezni propisi te sadrži ime i prezime lica koje je odgovorno za njegovo izdavanje. Član 11. (Sadržaj knjigovodstvene isprave) (1) Sadržaj knjigovodstvene isprave mora nedvojbeno i vjerodostojno pokazivati vrstu i obim nastale promjene (kupovina, količina, cijena, ukupan iznos), karakter poslovne promjene u knjigovodstveno-tehničkom smislu (kupovina za gotov novac ili na kredit), tehnička obilježja (datum kupovine, valuta plaćanja i sl.) s mogućnošću pravovremenog nadzora. (2) Vjerodostojnom se smatra ona knjigovodstvena isprava na osnovu koje može treće lice koje nije sudjelovalo u poslovnom događaju, nedvojbeno i bez ikakvih sumnji, utvrditi prirodu i obim poslovnog događaja. (3) Lice ovlašteno za zastupanje pravnog lica ili lice na koje je preneseno ovlaštenje jamči potpisom na knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i ispravna. Član 12. (Sastavljanje knjigovodstvenih isprava) (1) Knjigovodstvena isprava sastavlja se za događaj koji je nastao, vezan je za poslovanje pravnog lica i ima odraza na promjenu pozicije imovine, obaveza, kapitala, prihoda i rashoda. (2) Knjigovodstvena isprava mora se sastaviti na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog događaja, osim onih isprava koji se sastavljaju u knjigovodstvu pravnog lica. (3) Knjigovodstvene isprave mogu biti eksterne i interne prirode i sastavljaju se u potrebnom broju primjeraka. (4) Knjigovodstvena isprava koja je sastavljena u jednom primjerku može se otpremiti ako su podaci iz takve isprave stalno dostupni. (5) Eksterne knjigovodstvene isprave su one koje su prispjele u pravno lice izvana, iz poslovnih odnosa s trećim licima koja su ih sačinila (fakture, izvještaji o novčanim promjenama na žiro-računu, odobravanje kasa skonta, izvještaji o obračunatoj kamati, tovarni list, dokumenti o osiguranju robe, otpremnica, dostavnica i sl.). (6) Interne knjigovodstvene isprave se ispostavljaju unutar pravnog lica i služe za dokumentiranje svih promjena na sredstvima i obavezama prema izvorima sredstava (prijemnica, izdatnica, zapisnik, popisne liste, dokumenti o povratu, otpisu, rashodu, promjeni cijene, nalog blagajni za naplatu ili isplatu, isplatna lista, trebovanje sirovina, poluproizvoda, gotovih proizvoda, alata i dr.). (7) Knjigovodstvena isprava sastavljena kao elektronski zapis može, umjesto potpisa ovlaštenog lica koje zastupa pravno lice ili lice na koje je preneseno ovlaštenje, sadržavati ime i prezime ili drugu prepoznatljivu oznaku lica ovlaštenog za izdavanje knjigovodstvene isprave ili mora biti potpisana u skladu sa propisima o elektronskom potpisu. (8) Lica koja sastavljaju i vrše prijem knjigovodstvenih isprava dužna su da potpisanu ispravu i drugu dokumentaciju u vezi sa nastalom poslovnom promjenom dostave računovodstvu odmah po izradi, odnosno prijemu, a najkasnije u roku od tri radna dana od dana kada je poslovna promjena nastala, odnosno u roku od tri radna dana od datuma prijema. Odjeljak C. Kontrola knjigovodstvenih isprava Član 13. (Kontrola knjigovodstvenih isprava) (1) Knjigovodstvena isprava prije knjiženja mora biti prekontrolisana sa stanovišta formalne, suštinske i računske ispravnosti i ovjerena od ovlaštenih lica u pravnom licu. (2) Kontrola formalne ispravnosti knjigovodstvene isprave polazi od toga da li je isprava sastavljena u skladu sa propisima, MRS i općim aktom pravnog lica. (3) Suštinskom kontrolom knjigovodstvenih isprava utvrđuje se suštinska ispravnost isprave, koja se sastoji u ispitivanju da je naznačena poslovna promjena stvarno nastala i u obimu kako je naznačeno. (4) Kontrola računske ispravnosti knjigovodstvene isprave podrazumijeva računsku kontrolu matematičkih operacija dijeljenja, množenja, sabiranja i oduzimanja, na osnovu kojih su dobiveni rezultati na ispravi. (5) Neispravna isprava vraća se odgovarajućoj službi radi otklanjanja nedostataka. (6) Pravno lice je dužno odrediti odgovorne osobe za kontrolu vjerodostojnosti knjigovodstvenih isprava koja će prije unosa podataka iz knjigovodstvene isprave u poslovne knjige, provjeriti ispravnost i potpunost knjigovodstvene isprave te istu potpisati ili odobriti na način iz kojeg se može nedvosmisleno utvrditi njen identitet ili u slučaju knjigovodstvenih isprava sastavljenih kao elektronski zapis osigurati njihovu kontrolu i verifikaciju u skladu sa internim pravilima i procedurama. (7) Kontrolu knjigovodstvenih isprava ne mogu da vrše lica koja su zadužena materijalnim stvarima (vrijednostima) na koje se isprave odnose. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 5 Član 14. (Ispravke u knjigovodstvenim ispravama) (1) Ispravke u knjigovodstvenim ispravama u tekstu ili brojevima ne smiju se vršiti na način da dovode u sumnju vjerodostojnost knjigovodstvene isprave. (2) Ispravku precrtavanjem vrši ono lice koje je izdalo knjigovodstvenu ispravu i koje će ispravku istovremeno izvršiti na svim primjercima izdate knjigovodstvene isprave, što potvrđuje svojim potpisom, uz stavljanje datuma ispravke. (3) Izuzetak čine knjigovodstvene isprave o novčanim poslovnim događajima koje se ne smiju popravljati, nego se poništavaju i izdaju nove. Član 15. (Knjiženje knjigovodstvenih isprava) (1) Uredno likvidirana i ispravna knjigovodstvena isprava prosljeđuje se knjigovodstvu, gdje se na osnovu nje izdaje nalog za knjiženje, zatim upisuje podatak u poslovne knjige knjigovodstvenom tehnikom. (2) Izuzetno, nalog za knjiženje ne izdaje se u pravnim licima koja koriste moderne informacione sisteme za finansijsko upravljanje. (3) Lica koja vode poslovne knjige, poslije provedene kontrole primljenih knjigovodstvenih isprava od strane odgovornih osoba za kontrolu knjigovodstvenih isprava iz člana 13. stav (6) ovog zakona, dužna su knjigovodstvene isprave proknjižiti u poslovnim knjigama narednog dana, a najkasnije u roku od osam radnih dana od dana prijema knjigovodstvene isprave. Odjeljak D. Poslovne knjige Član 16. (Poslovne knjige) (1) Poslovne knjige su jednoobrazne evidencije o stanju i promjenama na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima pravnih lica. Poslovne knjige vode se za poslovnu godinu i predstavljaju osnov za izradu finansijskih izvještaja. (2) Poslovne knjige vode se u skladu sa načelima sistema dvojnog knjigovodstva, uvažavajući načela urednosti, ažurnosti, dokumentovanosti, vjerodostojnosti i načelu nepromjenjivog zapisa o nastalom poslovnom događaju. (3) Poslovne knjige mogu se voditi na slobodnim listovima, povezane ili prenesene na neki od elektronskih medija, tako da se po potrebi mogu odštampati ili prikazati na ekranu. (4) Poslovne knjige čine: dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige. (5) Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promjene prema vremenskom redoslijedu njihovog nastanka. Dnevnik se može uspostaviti kao jedinstvena poslovna knjiga ili više knjiga koje su namijenjene za evidentiranje promjena na pojedinim skupinama bilansnih ili vanbilansnih pozicija. (6) Glavna knjiga je sistemska knjigovodstvena evidencija promjena nastalih na finansijskom položaju i uspješnosti poslovanja (imovini, obavezama, kapitalu, rashodima, prihodima i rezultatu poslovanja i vanbilansne evidencije). (7) Pomoćne knjige su analitičke evidencije koje se vode za nematerijalna sredstva, postrojenja i opremu, investicijske nekretnine, dugoročne finansijske plasmane, zalihe, potraživanja, gotovinu i gotovinske ekvivalente, obaveze, kapital i dr. Član 17. (Kontni okvir i glavna knjiga) (1) Poslovne promjene knjiže se na analitičkim računima koji po svom sadržaju i bilansnoj pripadnosti odgovaraju računima iz propisanog kontnog okvira. (2) Detaljan kontni plan propisuje se općim aktom pravnog lica i mora biti usaglašen sa propisanim kontnim okvirom. (3) Glavna knjiga predstavlja skup svih konta koja su otvorena tokom poslovne godine. Glavna knjiga mora sadržavati unaprijed pripremljena konta koja, u skladu sa potrebama pravnog lica, osiguravaju podatke za finansijske izvještaje. (4) Glavna knjiga se sastoji od dva odvojena dijela i to: a) bilansna evidencija i b) vanbilansna evidencija. (5) Predmet knjigovodstvene obrade podataka u glavnoj knjizi u dijelu bilansne evidencije su poslovni događaji koji imaju sljedeća obilježja: a) poslovni se događaj stvarno dogodio i kao takav pripada prošlosti poslovanja, b) učinak poslovnog događaja može se izraziti u novčanim iznosima, c) promjena nastala poslovnim događajem utječe na poziciju (stavku) sredstava, obaveza, kapitala, troškova, rashoda, prihoda i rezultata poslovanja, d) nastanak poslovnog događaja može se dokazati vjerodostojnom knjigovodstvenom ispravom. (6) Glavna knjiga vanbilansnih evidencija obuhvaća određene poslovne događaje koji u trenutku nastanka nemaju utjecaja na promjene u Bilansu stanja i Bilansu uspjeha, ali osiguravaju dodatne informacije o korištenju tuđe imovine, budućih potencijalnih obaveza, kontrole pojedinih poslovnih poduhvata i informisanja. (7) Kod primjene metode elektronske obrade podataka, glavna knjiga mora biti tako organizovana da se može izvršiti kontrola knjiženja. (8) Kontni okvir i sadržaj računa u kontnom okviru za sva pravna lica propisuje federalni ministar finansija (u daljem tekstu: ministar). Član 18. (Pomoćne knjige) (1) Pomoćne knjige se u pravilu vode posebno. (2) U pomoćnim knjigama u kojima se vodi evidencija o materijalnoj imovini, imovina se iskazuje u količinama i novčanim iznosima. (3) Druge pomoćne knjige koje dopunjavaju podatke o nekoj poziciji u glavnoj knjizi ili osiguravaju bilo koje druge podatke su: knjiga (dnevnik) blagajne, knjiga ulaznih faktura (KUF), knjiga izlaznih faktura (KIF), knjiga deviznih sredstava, knjiga izdatih čekova, knjiga dospijeća mjenica, knjiga dionica, knjiga udjela i dr. (4) U dnevnik blagajne se unose poslovne promjene koje nastaju po osnovu gotovine i drugih vrijednosti koje se vode u blagajni pravnog lica. Dnevnik blagajne zaključuje se na kraju svakog radnog dana i dostavlja se računovodstvu istog, a najkasnije narednog dana. (5) Broj i sadržaj pomoćnih knjiga, način njihovog vođenja i povezivanja sa glavnom knjigom i slično, pravno lice uređuje svojim općim aktom u skladu sa ovim zakonom. Odjeljak E. Vođenje poslovnih knjiga Član 19. (Otvaranje poslovnih i pomoćnih knjiga) (1) Poslovne knjige otvaraju se početkom poslovne godine prijenosom stanja iz bilansa sastavljenog na kraju prethodne poslovne godine. Kod novoosnovanih pravnih lica poslovne knjige otvaraju se na osnovu popisa imovine i obaveza ili Broj 15 - Strana 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. na osnovu knjigovodstvene isprave, a sa danom stjecanja statusa pravnog lica i prilikom provođenja statusnih promjena u skladu sa članom 36. ovog zakona. (2) Poslovna godina u pravilu jednaka je kalendarskoj godini, ali se može i razlikovati od kalendarske godine. (3) Pomoćne knjige otvaraju se donosom stanja iz poslovnih knjiga na kraju prethodne poslovne godine. Član 20. (Vođenje poslovnih knjiga) (1) One pozicije koje se ne nalaze u početnom bilansu otvaraju se u poslovnim knjigama u toku godine nastankom poslovnog događaja, na osnovu vjerodostojne knjigovodstvene isprave. (2) Poslovne knjige vode se na način da osiguraju: a) kontrolu unesenih podataka, b) ispravnost unosa podataka, c) čuvanje podataka, d) mogućnost korištenja podataka, e) mogućnost uvida u promet i stanje na računima glavne knjige, f) mogućnost uvida u vremenski nastanak obavljenog unosa poslovnih događaja. (3) U poslovne knjige unose se podaci po principu nastanka poslovnih događaja, a na osnovu vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava. (4) Naknadna ispravka unesenog podatka provodi se kao nova knjigovodstvena stavka tako da bude vidljiv učinak promjene iz razlike novog i prethodnog podatka. (5) Poslovni događaji nastali između dana bilansa i dana upisa u sudski registar obuhvataju se u poslovnim knjigama prethodnog pravnog lica ili novog pravnog lica, što se utvrđuje odlukom o statusnoj promjeni. (6) U zavisnosti od načina obrade podataka, usklađivanje prometa glavne knjige sa prometom prikazanim u dnevniku, kao i prometa i stanja pomoćnih knjiga sa prometom i stanjem u glavnoj knjizi vrši se kontinuirano, a najkasnije neposredno prije popisa imovine i obaveza, odnosno prije sačinjavanja finansijskih izvještaja. Odjeljak F. Popis imovine i obaveza i usaglašavanje potraživanja i obaveza Član 21. (Popis imovine i obaveza) (1) Pravno lice dužno je da na početku poslovanja, kao i najmanje jednom godišnje sa stanjem na dan kada se završava poslovna godina ili neki drugi obračunski period, određen u skladu sa ovim zakonom, izvrši popis imovine i obaveza sa ciljem da se utvrdi njihovo stvarno stanje, te da se u poslovnim knjigama izvrši usklađivanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem. (2) Sva pravna lica u smislu ovog zakona kao i pravna lica i dijelovi tih pravnih lica koja obavljaju poslove u inostranstvu, ako stranim propisima za pravna lica i njihove dijelove nije propisana obaveza posebnog vođenja knjigovodstva, kao i podnošenja i revizije finansijskih izvještaja, su dužna popisati imovinu i obaveze najmanje jednom u toku godine, a najkasnije do kraja tekuće poslovne godine. (3) Pravno lice kod kojeg se nalaze tuđa sredstva, dužno je ta sredstva popisati posebno za svako pravno lice kojemu ta imovina pripada i dostaviti im po jedan primjerak popisnih lista na kojima su ta sredstva popisana. Kod pravnih lica čija su ta sredstva, ove se popisne liste uključuju u njihovu dokumentaciju o popisu. (4) Popis imovine i obaveza tokom poslovne godine obavlja se i u slučajevima: promjene cijena proizvoda i robe, statusnih promjena u skladu sa propisom o privrednim društvima - spajanje, pripajanje ili dijeljenje, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije. Izuzetno popis imovine nije nužan kod promjene cijena proizvoda i roba ako se knjigovodstvenim evidencijama mogu osigurati podaci o vrijednosti robe na zalihi. (5) U navedenim slučajevima popis se provodi pod datumom nastanka statusne ili druge promjene. Pravna lica koja su predmet statusnih ili drugih promjena izrađuju finansijske izvještaje za period od 1. januara do datuma statusne ili druge promjene. (6) Popis se obavlja tokom godine i zbog primopredaje dužnosti i ne oslobađa pravno lice od popisa sredstava i obaveza sa stanjem na dan 31. decembra tekuće godine. (7) Pravna lica u stečaju i likvidaciji nisu obveznici popisa sa stanjem na dan 31. decembra. Ova pravna lica provode popis imovine i obaveza na dan otvaranja stečajnog postupka, odnosno pokretanja postupka likvidacije. (8) Izuzetno, pravno lice može svojim aktom predvidjeti duže periode za popisivanje materijala u knjižnicama, kao što su: knjige, fotografije, filmovi, arhivska građa i sl., s tim da ti periodi ne mogu biti duži od pet godina. Član 22. (Provođenje popisa imovine i obaveza) (1) Internim općim aktom i Odlukom o popisu utvrđuje se postupak provođenja popisa imovine i obaveza (određivanje komisije, način i rokovi popisa, način usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem). (2) Za provođenje popisa imovine i obaveza u pravnom licu formiraju se komisije za popis. Pri utvrđivanju sastava pojedinih komisija za popis treba voditi računa da lica koja su materijalno ili finansijski zadužena za sredstva koja se popisuju i njihovi neposredni rukovodioci ne mogu biti određeni u komisiju za popis tih sredstava. (3) U slučaju kada je vrijeme popisa imovine i obaveza prije 31. decembra, Komisija za popis je dužna na osnovu knjigovodstvenih isprava naknadno unijeti u popisne liste podatke o promjenama koje su nastale između dana popisa i 31. decembra tekuće godine te izvršiti usklađivanje i sravnjenje knjigovodstvenog i stvarnog stanja sa 31. decembrom tekuće godine. (4) Podatke iz knjigovodstva u popisne liste ne unose lica koja rade u knjigovodstvu, nego popisna komisija. (5) Na kraju popisa popisna komisija sastavlja izvještaj o obavljenom popisu, utvrđuje viškove i manjkove i dostavlja ga na razmatranje tijelu nadležnom za razmatranje rezultata popisa za odlučivanje o popisu, u roku utvrđenom internim općim aktom, odnosno odlukom o popisu, a najkasnije 45 dana od dana isteka poslovne godine. Član 23. (Usaglašavanje potraživanja i obaveza) (1) Pravna lica su dužna da prije sastavljanja finansijskih izvještaja usaglase međusobna potraživanja i obaveze (konfirmacija salda). Kao dokaz postojanja određenog stanja potraživanja i obaveza koriste se knjigovodstveni podaci pravnih lica koji se unose i potvrđuju odgovarajućom knjigovodstvenom ispravom - obrazac izvod otvorenih stavki. (2) Povjerilac je dužan da, prije sastavljanja finansijskih izvještaja, dostavi dužniku spisak nenaplaćenih računa i potraživanja po drugim osnovama. (3) Dužnik, primalac konfirmacije je dužan pošiljaocu, povjeriocu ili njegovom revizoru odgovoriti na konfirmaciju u roku od osam dana. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 7 (4) Stanje obaveza i potraživanja se utvrđuje na dan 31. decembra tekuće godine. (5) Pravna lica su dužna u bilješkama obrazložiti pojedinačna stanja sumnjivih i spornih potraživanja, te planirati aktivnosti i način rješavanja istih. Odjeljak G. Pravila priznavanja i mjerenja Član 24. (Opća načela finansijskog izvještavanja) (1) Stavke prikazane u pojedinačnim i konsolidovanim finansijskim izvještajima priznaju se i mjere u skladu sa sljedećim općim načelima: a) pretpostavlja se da pravno lice posluje kontinuirano; b) računovodstvene politike i osnove za mjerenje primjenjuju se dosljedno iz godine u godinu; c) priznavanje i mjerenje vrši se uz primjenu principa opreznosti, a posebno: 1) priznaju se sve obaveze koje proisteknu tokom predmetne finansijske godine ili tokom prethodne finansijske godine, čak i ako takve obaveze postanu očite tek između datuma Bilans stanja i datuma na koji je Bilans stanja sastavljen; 2) priznaju se sva obezvrjeđenja, bez obzira da li je rezultat poslovne godine dobit ili gubitak; 3) može se priznati samo dobit koja se ostvari s datumom Bilansa stanja; d) početni Bilans stanja za svaku finansijsku godinu odgovara završnom Bilansu stanja za prethodnu finansijsku godinu; e) sastavni dijelovi stavki aktive i pasive mjere se odvojeno; f) u obzir se uzimaju svi prihodi i rashodi koji se odnose na poslovnu godinu, bez obzira na datum njihove naplate, odnosno isplate. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, odstupanja od općih načela finansijskog izvještavanja dozvoljena su samo u slučajevima primjene pojedinih MSFI, odnosno MSFI za MSP i takva odstupanja, kao i razlozi zbog kojih nastaju, moraju se navesti u Bilješkama uz finansijske izvještaje, uključujući i ocjenu njihovog efekta na imovinu, obaveze, finansijsku poziciju i dobit ili gubitak pravnog lica. Član 25. (Primjena MSFI) Za priznavanje, mjerenje, prezentaciju i objelodanjivanje pozicija u finansijskim izvještajima velika pravna lica, pravna lica koja imaju obavezu sastavljanja konsolidovanih finansijskih izvještaja (matična pravna lica), subjekti od javnog interesa, odnosno oni koji se pripremaju da postanu subjekti od javnog interesa u skladu sa važećim propisima, nezavisno od veličine, primjenjuju MSFI. Član 26. (Primjena MSFI za MSP) (1) Za priznavanje, mjerenje, prezentaciju i objelodanjivanje pozicija u finansijskim izvještajima, mikro, mala i srednja pravna lica mogu primjenjivati MSFI za MSP. (2) U slučaju da srednja pravna lica primjenjuju MSFI dužna su iste primjenjivati u kontinuitetu, osim ako postanu mala pravna lica u skladu sa ovim zakonom. (3) Ministar donosi uputstvo kojim se daju smjernice za primjenu MSFI za MSP. Član 27. (Procjenjivanje bilansnih pozicija) (1) Pod procjenjivanjem bilansnih pozicija podrazumijeva se utvrđivanje vrijednosti pojedinih ili ukupnih pozicija bilansa. (2) Potreba za procjenjivanjem pojedinih stavki imovine, obaveza i/ili kapitala kod pravnih lica, odnosno pojedinih pozicija finansijskih izvještaja, može nastati u situacijama kada to zahtijevaju MRS/MSFI. U tim situacijama procjena pozicija vrši se dinamikom i na način kako to predviđaju MRS/MSFI. (3) Procjenu bilansnih pozicija iz st. (1) i (2) ovog člana mogu vršiti ovlašteni procjenitelji iz člana 29. ovog zakona. Član 28. (Procjenjivanje vrijednosti imovine i kapitala pravnih lica) (1) Procjenjivanje vrijednosti ima za cilj utvrditi knjigovodstvenu, tržišnu, nadoknadivu, sadašnju, fer, zamjensku, likvidacionu i/ili poslovnu vrijednost pravnih lica, odnosno imovine, obaveza i kapitala, a na osnovu vjerodostojne dokumentacije, fizičke sposobnosti predmeta procjene i budućih novčanih primitaka i izdataka, u skladu sa pravilima struke. (2) Subjekti od javnog interesa obavezni su, u situacijama kada to zahtijevaju MRS/MSFI, izvršiti procjenu vrijednosti ukupne imovine i kapitala sa stanjem na dan kada završava poslovna godina, te izvještaj o izvršenoj procjeni učiniti javno dostupnim. Član 29. (Prava i obaveze ovlaštenih procjenitelja) (1) Procjenu vrijednosti imovine i kapitala pravnih lica vrše lica sa profesionalnim zvanjem "ovlašteni procjenitelj" koje posjeduju certifikat i važeću licencu izdate u skladu sa propisom o procjenjivanju ekonomske vrijednosti pravnih lica, imovine, obaveza i kapitala. (2) Izvještaj o izvršenoj procjeni imovine i kapitala pravnih lica, mora biti ovjeren od strane ovlaštenog procjenitelja koji ima zvanje "ovlašteni procjenitelj" i koji je dužan istaknuti broj i datum izdavanja certifikata, kao i broj i rok važenja licence ovlaštenog procjenitelja. (3) Ovlašteni procjenitelj dužan je u svom radu pridržavati se načela zakonitosti, savjesnosti i stručnosti, te postupati u skladu sa kodeksom profesionalne etike. Odjeljak H. Zaključivanje poslovnih knjiga i utvrđivanje finansijskog rezultata Član 30. (Zaključivanje poslovnih knjiga) (1) Poslovne knjige se zaključuju poslije knjiženja svih poslovnih promjena i obračuna na dan završetka poslovne godine najkasnije do roka za dostavljanje finansijskih izvještaja kao i u slučajevima statusnih promjena, prestanka poslovanja i u drugim slučajevima u kojima je neophodno zaključiti poslovne knjige. (2) Pomoćne knjige koje se koriste više od jedne godine zaključuju se po prestanku njihovog korištenja, osim knjige inventara koja se zaključuje otuđenjem sredstva. (3) Ako se poslovne knjige vode kao elektronski zapis, glavna knjiga se mora, nakon zaključivanja na kraju poslovne godine, zaštititi na način da u istoj nije moguća izmjena pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova, da je istu moguće u svakom trenutku odštampati na papir i mora se potpisati elektronskim potpisom u skladu sa propisom o elektronskom potpisu ili se mora odštampati na papir i uvezati na način da nije moguća izmjena pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova i mora je potpisati i ovjeriti lice ovlašteno za zastupanje pravnog lica i na kraju odložiti. Član 31. (Utvrđivanje finansijskog rezultata) (1) Na kraju poslovne godine poslovne knjige se zaključuju, a zatim se na osnovu evidencija iz poslovnih knjiga utvrđuje Broj 15 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. stanje imovine, obaveza, kapitala i finansijski rezultat sa prihodima i rashodima obračunskog perioda na koji se taj rezultat odnosi. (2) Raspoređivanje dobiti i gubitka pravno lice vrši u skladu sa odredbama propisa o privrednim društvima i ovog zakona, internog općeg akta i odluke nadležnog organa. Odjeljak I. Pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga Član 32. (Kvalificirano lice za sačinjavanje finansijskih izvještaja) (1) Za lice koje je odgovorno za vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja, općim aktom pravnog lica propisuju se uslovi koje mora ispunjavati: školska sprema, radno iskustvo i ostalo, kao i njegova odgovornost za ažurnost, urednost i istinitost poslovnih knjiga. (2) Vođenje poslovnih knjiga i sačinjavanje finansijskih izvještaja pravno lice može povjeriti ugovorom, uz određenu naknadu: a) drugom pravnom licu koje je registrovano isključivo za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga i koje ima sve potrebne resurse za pravilno, kvalitetno i efikasno obavljanje tih usluga, te koje ima zaposlena kvalificirana lica koja su odgovorna za vođenje poslovnih knjiga i sačinjavanje finansijskih izvještaja i koja ispunjavaju i druge uslove utvrđene ovim zakonom i općim aktom pravnog lica, ili b) poduzetniku registrovanom za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga koji ima sve potrebne resurse za pravilno, kvalitetno i efikasno obavljanje tih usluga, a koji je sam kvalificirano lice ili zapošljava drugo kvalificirano lice i koji ispunjava i druge uslove utvrđene ovim zakonom i internim općim aktom. (3) Lica koja sačinjavaju finansijske izvještaje obavezno su kvalificirana lica koja su zaposlena u pravnom licu iz stava (2) tačka a) ovog člana, odnosno kvalificirana lica koja su poduzetnici ili koja su zaposlena kod poduzetnika iz stava (2) tačka b) ovog člana. (4) Izuzetno od stava (2) ovog člana kod povezanih pravnih lica u Federaciji, vođenje poslovnih knjiga, pravno lice može povjeriti ugovorom, uz određenu naknadu, drugom povezanom pravnom licu (matici) u Federaciji koje ima sve potrebne resurse za pravilno, kvalitetno i efikasno obavljanje tih usluga, te ima zaposlena kvalificirana lica koja su odgovorna za vođenje poslovnih knjiga i sačinjavanje finansijskih izvještaja i koja ispunjavaju i druge uslove utvrđene ovim zakonom i općim aktom pravnog lica. (5) Pod pojmom kvalificirana lica iz stava (3) ovog člana podrazumijevaju se lica koja posjeduju važeću licencu certificiranog računovođe u skladu sa odredbama ovog zakona pod uslovom da su prethodno registrovana u registrima iz člana 35. ovog zakona. (6) Ako pravno lice odluči poslovne knjige čuvati izvan svog sjedišta, ono je u svakom trenutku odgovorno za poslovne knjige te mora tijelima nadležnim za nadzor na njihov zahtjev, bez odgađanja, omogućiti uvid u iste. (7) Kvalificirano lice iz stava (5) ovog člana za jednu poslovnu godinu može sačiniti i potpisati do 20 finansijskih izvještaja pravnih lica čiji su ukupni prihodi utvrđeni u posljednjem finansijskom izvještaju u odnosu na datum zaključivanja ugovora o pružanju knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga, veći od 8.000.000,00 KM. (8) Stav (2) ovog člana ne primjenjuju banke, mikrokreditne organizacije, društva za osiguranje i reosiguranje, lizing društva, društva za faktoring, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, berze, brokersko - dilerska društva i druge finansijske organizacije. Član 33. (Obaveze poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga) (1) Poduzetnici koji pružaju knjigovodstvene i računovodstvene usluge registruju se u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojim se uređuje oblast obrtničkih i srodnih djelatnosti. (2) Poduzetnik je dužan, u roku od osam dana od dobivanja rješenja o obavljanju djelatnosti pružanja knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga i poreznog savjetovanja od strane nadležnog organa jedinice lokalne samouprave, dostaviti kopiju istog Ministarstvu. (3) Uz zahtjev za upis u Registar poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga poduzetnik je dužan dostaviti dokumentaciju kojom se potvrđuje ispunjenost uslova iz člana 32. ovog zakona. Član 34. (Obaveze pravnih lica za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga) (1) Pravno lice za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga registruje se u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojim se uređuju pitanja od značaja za osnivanje, poslovanje i prestanak poslovanja privrednih društava. (2) Pravna lica za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga i poreznog savjetovanja dužna su, u roku od osam dana od dana upisa u sudski registar, upisati se u Registar privrednih društava za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga, koji vodi Ministarstvo. (3) Uz zahtjev za upis u Registar privrednih društava za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga, pravno lice dužno je dostaviti dokumentaciju kojom se potvrđuje ispunjenost uslova iz člana 32. ovog zakona. Član 35. (Vođenje i javnost registara) (1) Ministar donosi pravilnik kojim se uređuje vođenje registra kvalificiranih lica iz člana 32. ovog zakona i registara pravnih lica i poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga iz čl. 33. i 34. ovog zakona. (2) Na osnovu dostavljene dokumentacije iz čl. 32., 33. i 34. ovog zakona Ministarstvo uspostavlja i vodi registre iz stava (1) ovog člana. (3) Registri iz stava (2) ovog člana su javni i podaci su dostupni javnosti elektronskim putem. POGLAVLJE III. FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE Odjeljak A. Finansijski izvještaji Član 36. (Sastavljanje i prezentiranje finansijskih izvještaja) (1) Pravna lica finansijske izvještaje sastavljaju i prezentiraju za poslovnu godinu i to za period od 1. januara do 31. decembra tekuće godine sa usporedivim podacima za prethodnu godinu. (2) Pravno lice dužno je sastavljati finansijske izvještaje u obliku, sadržaju i na način propisan ovim zakonom i na osnovu njega donesenim propisima. (3) Izuzetno, zavisno pravno lice čije matično pravno lice sa sjedištem u inostranstvu ima poslovnu godinu različitu od kalendarske godine, uz saglasnost ministra, može sastavljati i prezentirati finansijske izvještaje za period koji je različit od perioda iz stava (1) ovog člana. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 9 (4) Pravno lice kod kojeg nastane statusna promjena finansijske izvještaje sastavlja na datum statusne promjene. (5) Poslovni događaji nastali između dana bilansa i dana upisa u sudski registar obuhvataju se u finansijskim izvještajima prethodnog pravnog lica ili novog pravnog lica, što se utvrđuje odlukom o statusnoj promjeni. (6) Finansijski izvještaji sastavljaju se i u slučaju otvaranja, odnosno zaključenja stečaja, odnosno postupka likvidacije pravnog lica. Član 37. (Finansijski izvještaji) (1) Finansijski izvještaji moraju pružiti istinit i objektivan prikaz finansijskog položaja i uspješnosti poslovanja pravnih lica. Finansijske izvještaje čine: a) Bilans stanja - Izvještaj o finansijskom položaju na kraju perioda; b) Bilans uspjeha - Izvještaj o ukupnom rezultatu za period; c) Izvještaj o gotovinskim tokovima - Izvještaj o tokovima gotovine; d) Izvještaj o promjenama na kapitalu; e) Bilješke uz finansijske izvještaje. (2) Izuzetno od odredbe iz stava (1) ovog člana, mikro i mala pravna lica i neprofitna pravna lica iz člana 3. stav (1) ovog zakona, finansijske izvještaje prezentiraju kroz: a) Bilans stanja - Izvještaj o finansijskom položaju na kraju perioda; b) Bilans uspjeha - Izvještaj o ukupnom rezultatu za period i c) Bilješke uz finansijske izvještaje. (3) Bilješke uz finansijske izvještaje iz stava (1) tačka e) i stava (2) tačka c) ovog člana, obavezno sadrže sljedeće: a) usvojene računovodstvene politike; b) iznos i prirodu pojedinih stavki prihoda ili rashoda izuzetne veličine ili pojave; c) ukupan iznos svih finansijskih obaveza, garancija ili nepredviđenih izdataka koji nisu uključeni u Bilans stanja; d) iznose koje pravno lice duguje i koji dospijevaju nakon više od pet godina, kao i ukupna dugovanja pravnog lica pokrivena instrumentima osiguranja pravnog lica uz naznaku prirode i oblika osiguranja; e) iznos avansa i odobrenih kredita članovima uprave i nadzornih tijela, s naznakama kamatnih stopa, glavnih uslova otplaćenih i otpisanih iznosa; f) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj; g) informaciju da li se dugotrajna imovina evidentira po fer vrijednosti ili prema revalorizacionim iznosima. (4) Pored informacija koje se daju u Bilješkama uz finansijske izvještaje iz stava (3) ovog člana, srednja i velika pravna lica dužna su objavljivati i dodatne informacije za razne stavke dugotrajne imovine koje sadrže kretanja kumulativnih vrijednosnih usklađivanja, kao i kumulativna vrijednosna usklađivanja na početku i na kraju poslovne godine. (5) Uz finansijske izvještaje korisnicima finansijskih izvještaja se prezentiraju i posebni izvještaji sačinjeni prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku. (6) Pravna lica čije je poslovanje uređeno posebnim propisima na osnovu kojih je regulatorno tijelo za obavljanje nadzora nad njihovim poslovanjem propisalo obavezu sačinjavanja i prezentacije periodičnih finansijskih izvještaja i dodatnih izvještaja, dužna su iste poštivati. Član 38. (Odgovornost za finansijske izvještaje) Za istinito i fer prikazivanje finansijskog položaja i uspješnosti poslovanja pravnog lica odgovorno je lice ovlašteno za zastupanje pravnog lica upisano u sudski registar u svojstvu direktora pravnog lica, članovi uprave, upravni, odnosno nadzorni organ pravnog lica u okviru svojih zakonom određenih nadležnosti, odgovornosti i dužne pažnje, kao i kvalificirano lice iz člana 32. ovog zakona koje je sačinilo i potpisalo finansijske izvještaje u skladu sa pravilima struke. Član 39. (Sadržaj i forma finansijskih izvještaja) (1) Pravna lica koja knjigovodstvo vode na sredstvima za automatsku obradu podataka, finansijski izvještaj mogu predati i na propisanoj formi obrasca štampanim na računaru. (2) Poslovne knjige, finansijski izvještaji i druge finansijske informacije prezentirane od strane lica na koje se odnose odredbe ovog zakona izražavaju se u novčanoj jedinici i na jezicima koji su u službenoj upotrebi u Federaciji. (3) Ministar propisuje sadržaj i formu finansijskih izvještaja koji se pripremaju i prezentiraju u skladu sa ovim zakonom. Odjeljak B. Konsolidovani finansijski izvještaj Član 40. (Konsolidovani finansijski izvještaj) (1) Konsolidovani finansijski izvještaji su finansijski izvještaji grupe pravnih lica u kojoj određeno pravno lice (matično društvo) nad jednim ili više pravnih lica (društva kćeri) ima vladajući utjecaj (kontrolu) na određivanje finansijskih i poslovnih politika, a prikazuju grupu kao cjelinu. (2) Konsolidovane finansijske izvještaje dužno je sačiniti i dostaviti FIA-i pravno lice iz Federacije koje u grupi pravnih lica predstavlja matično društvo. Član 41. (Obaveza izrade konsolidovanih finansijskih izvještaja) (1) Pri izradi konsolidovanih finansijskih izvještaja pravna lica su dužna pridržavati se pravila i procedura konsolidacije finansijskih izvještaja koja su uređena MRS i MSFI. (2) Obaveza matičnog pravnog lica za izradu konsolidovanog finansijskog izvještaja nastaje u godini u kojoj matično pravno lice ostvari kontrolu nad zavisnim pravnim licem ili više zavisnih pravnih lica, a prestaje dostavljanjem konsolidovanog finansijskog izvještaja za godinu u kojoj matično pravno lice izgubi kontrolu nad svim zavisnim pravnim licima. (3) Konsolidovani finansijski izvještaji sastavljaju se pod istim datumom kao i redovni finansijski izvještaji matičnog pravnog lica. (4) Na priznavanje, mjerenje, prezentaciju i objelodanjivanje pozicija u konsolidovanim finansijskim izvještajima shodno se primjenjuju odredbe o finansijskim izvještajima iz čl. 24., 25., 27., 28., 29., 36. i 37. ovog zakona. (5) Izuzetno od stava (1) ovog člana, ukoliko vrijednosti imovine i ukupnog prihoda matičnog i zavisnih pravnih lica, ne računajući međusobna učešća, potraživanja i obaveze, međusobne rezultate i međusobne poslovne prihode i rashode matičnog i zavisnih pravnih lica, u zbiru ne prelaze polovinu kriterija za malo pravno lice, u smislu člana 5. stav (4) ovog zakona, matično pravno lice nije obavezno da sastavlja, dostavlja i objelodanjuje konsolidovane finansijske izvještaje. (6) Stav (5) ovog člana ne primjenjuje se na matična pravna lica koja su subjekti od javnog interesa, odnosno pravna lica koja se pripremaju da postanu subjekti od javnog interesa. Broj 15 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. (7) Matično pravno lice, koje je istovremeno zavisno u višoj ekonomskoj cjelini, nije dužno da sastavlja konsolidovane finansijske izvještaje u skladu sa ovim zakonom, osim ako njegovo matično pravno lice ima sjedište u inostranstvu. (8) Male grupe pravnih lica izuzete su od obaveze izrade konsolidovanih finansijskih izvještaja i konsolidovanog izvještaja o poslovanju, osim ako je neko od povezanih preduzeća subjekt od javnog interesa. (9) Detaljni uslovi i pravila konsolidacije finansijskih izvještaja propisuju se podzakonskim aktom koji donosi ministar. Odjeljak C. Izvještaj o poslovanju Član 42. (Sadržaj izvještaja o poslovanju) (1) Pravna lica su obavezna pripremati izvještaje o poslovanju koji daju objektivan prikaz poslovanja pravnog lica i njegov položaj, uključujući i opis glavnih rizika i neizvjesnosti sa kojima se pravno lice suočava, kao i mjera poduzetih na zaštiti životne sredine. (2) Izvještaj o poslovanju obavezno sadrži: a) sve značajne događaje nastale u periodu od završetka poslovne godine do datuma predaje finansijskog izvještaja; b) procjenu očekivanog budućeg razvoja pravnog lica; c) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem; d) informacije o otkupu vlastitih dionica, odnosno udjela; e) informacije o poslovnim segmentima pravnog lica; f) korištene finansijske instrumente ako je to značajno za procjenu finansijskog položaja i uspješnosti poslovanja pravnog lica; g) ciljeve i politike pravnog lica u vezi sa upravljanjem finansijskim rizicima; zajedno sa politikama zaštite od rizika za svaku planiranu transakciju za koju je neophodna zaštita i h) izloženost pravnog lica tržišnom, kreditnom, riziku likvidnosti i drugim rizicima prisutnim u poslovanju pravnog lica, kao i strategiju za upravljanje ovim rizicima i ocjenu njihove efikasnosti. (3) Izvještaj o poslovanju objavljuje se zajedno sa finansijskim izvještajima te revizorskim izvještajem ako postoji obaveza revizije. (4) Izuzetno od odredbe iz stava (1) ovoga člana, mikro i mala pravna lica nisu dužna da pripremaju izvještaj o poslovanju, ali su informacije o otkupu vlastitih dionica dužne navesti u bilješkama uz finansijske izvještaje. (5) Konsolidovani izvještaj o poslovanju objavljuje se zajedno sa konsolidovanim finansijskim izvještajima te revizorskim izvještajem ako postoji obaveza revizije. Član 43. (Pravila korporativnog upravljanja) (1) Izvještaj o poslovanju velikih pravnih lica i pravnih lica čiji su vrijednosni papiri uvršteni na organizovano tržište vrijednosnih papira mora sadržavati i prikaz primijenjenih pravila korporativnog upravljanja. (2) Konsolidovani izvještaj o poslovanju mora sadržavati: a) podatke o značajnim neposrednim i posrednim imaocima dionica u društvu, podatke o vlastitim dionicama, broj i nominalni iznos, knjigovodstvenu vrijednost svih dionica matičnog društva koje drži matično društvo, njegova društva kćeri ili lice koje ih drži u svoje ime i za račun tih pravnih lica, b) opis glavnih elemenata sistema unutrašnje kontrole i upravljanja rizikom u odnosu na postupak finansijskog izvještavanja, koji su obuhvaćeni konsolidacijom promatranog kao cjelina. Odjeljak D. Predaja izvještaja, obrada podataka, vođenje registra i javna objava Član 44. (Predaja izvještaja) (1) Finansijski izvještaji iz člana 37. ovog zakona i posebni izvještaji sačinjeni prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku, uz Obavještenje o razvrstavanju, predaju se FIAi, najkasnije do posljednjeg dana februara tekuće godine za prethodnu godinu. (2) Izvještaj o poslovanju iz člana 42. ovog zakona, odluka o utvrđivanju finansijskih izvještaja od strane nadležnog organa i odluka o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokrića gubitka, predaje se FIA-i najkasnije do 30. juna tekuće godine za prethodnu godinu. (3) Pravna lica koja imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske godine dužna su da, za statističke i druge potrebe, u Registar finansijskih izvještaja predaju Bilans stanja, Bilans uspjeha i posebne izvještaje sačinjene prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku, za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj, u roku iz stava (1) ovog člana. (4) Pravno lice izvještaje iz st. (1), (2) i (3) ovog člana obavezno dostavlja elektronskim putem i na papiru, a koji moraju biti ovjereni potpisom i pečatom certificiranog računovođe koji sadrži naziv "certificirani računovođa", njegovo ime i prezime, kao i broj važeće licence. Istovremeno, finansijski izvještaji moraju biti potpisani od strane lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica iz člana 38. ovog zakona, te ovjereni pečatom pravnog lica - podnosioca. (5) Pravna lica, koja u skladu sa čl. 40. i 41. ovog zakona imaju obavezu pripremiti i prezentirati konsolidovane finansijske izvještaje, dužna su te izvještaje predati najkasnije do kraja aprila tekuće za prethodnu godinu. (6) Rok za predaju revizorskog izvještaja sa priloženim finansijskim izvještajima dioničkih društava i subjekata od javnog interesa koji su predmet revizije je najkasnije do 30. juna tekuće godine za prethodnu godinu, ili 6 mjeseci nakon završetka poslovne godine ukoliko pravno lice ima poslovnu godinu različitu od kalendarske godine. Rok za predaju revizorskog izvještaja sa priloženim konsolidovanim finansijskim izvještajima i revizorskog izvještaja sa priloženim finansijskim izvještajima ostalih pravnih lica, koji su bili predmet revidiranja je najkasnije do 30. septembra tekuće godine za prethodnu godinu, ili 9 mjeseci nakon završetka poslovne godine ukoliko pravno lice ima poslovnu godinu različitu od kalendarske godine. (7) Pravno lice koje sastavlja finansijske izvještaje, u skladu sa članom 36. ovog zakona dužno je finansijske izvještaje dostaviti u roku 60 dana od dana nastanka statusne promjene, pokretanja postupka likvidacije ili otvaranja stečaja, a za ostale poslovne godine u roku od 120 dana od dana isteka poslovne godine. (8) Izuzetno, finansijske izvještaje nisu dužna podnijeti pravna lica koja su registrovana u tekućoj poslovnoj godini i koja, nakon registracije, do 31. decembra tekuće poslovne godine nisu imala drugih promjena na svom računu osim uplate obaveznog depozita, uz napomenu da su ta lica dužna do kraja februara tekuće godine obavijestiti FIA-u o tim činjenicama podnošenjem Izjave o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu. (9) Ministarstvo vrši nadzor nad izvršenjem obaveza predaje finansijskih izvještaja, izvještaja o poslovanju, revizorskih Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 11 izvještaja i ostale dokumentacije iz ovog člana od strane obaveznika. Ministarstvo prekršajni postupak pokreće i vodi u skladu s propisima kojima se uređuju prekršaji. Član 45. (Obrada podataka i vođenje Registra) (1) FIA je obavezna da podatke iz preuzetih finansijskih izvještaja iz člana 44. ovog zakona obradi na način podesan za ocjenu imovinskog, prinosnog i finansijskog položaja pravnih lica. (2) Podaci iz stava (1) ovog člana su dostupni javnosti na zvaničnoj internet stranici FIA-e. (3) Podatke pripremljene u skladu sa stavom (1) ovog člana, FIA je dužna dostaviti Ministarstvu u roku od 60 dana od isteka rokova za predaju izvještaja, definiranih u članu 44. ovog zakona. (4) Istovremeno, FIA je dužna Federalnom ministarstvu finansija-Poreznoj upravi (u daljem tekstu: Porezna uprava) dostaviti podatke o pravnim licima koja nisu postupila u skladu sa odredbama člana 44. ovog zakona. (5) FIA je odgovorna za uspostavu i vođenje Registra finansijskih izvještaja koji predstavlja centralni izvor informacija o uspješnosti poslovanja i finansijskom položaju pravnih lica u Federaciji, u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje registar finansijskih izvještaja. Član 46. (Javna objava) (1) Pravno lice je dužno finansijske izvještaje iz člana 37. ovog zakona, izvještaj o poslovanju iz člana 42. ovog zakona te revizorski izvještaj ako njegovi finansijski izvještaji podliježu reviziji u skladu sa članom 57. ovog zakona, konsolidovane finansijske izvještaje i konsolidovani izvještaj o poslovanju ako je dužno sastavljati u skladu sa odredbama čl. 40. i 41. ovog zakona, zajedno sa revizorskim izvještajem dostaviti FIA-i radi javne objave. (2) Smatra se da je pravno lice ispunilo obavezu javne objave danom dostave FIA-i potpunih i tačnih finansijskih izvještaja iz stava (1) ovog člana. Član 47. (Izuzeće od javne objave) Pravno lice, koje nije subjekt od javnog interesa, izuzeto je od obaveze objavljivanja izvještaja o poslovanju i finansijskih izvještaja iz člana 46. stav (1) ovog zakona, uz uslov da se osigura njihova dostupnost na osnovu pismenog zahtjeva podnesenog FIA-i. Odjeljak E. Način i rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, izvještaja i ostale dokumentacije Član 48. (Način čuvanja) (1) Knjigovodstvene isprave čuvaju se u izvornom materijalnom obliku, u obliku elektronskog zapisa ili na mikrofilmu, a predstavljaju dokaznu osnovu poslovnih knjiga. (2) Knjigovodstvene isprave, poslovne knjige i finansijski izvještaji čuvaju se u poslovnim prostorijama pravnog lica, odnosno kod drugog pravnog lica ukoliko je istom povjereno vođenje poslovnih knjiga. (3) Ako se poslovne knjige vode na računaru, uporedo sa memoriranim podacima, mora se osigurati i memoriranje aplikativnog softvera, kako bi podaci bili dostupni kontroli. (4) Pri otvaranju postupka likvidacije ili stečaja, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige zapisnički se predaju likvidacionom, odnosno stečajnom upravniku. Član 49. (Rokovi čuvanja) (1) Isprave koje se čuvaju trajno su: platne liste ili analitičke evidencije o plaćama u vezi sa plaćanjem doprinosa, kupoprodajni ugovori po kojima je izvršeno stjecanje nekretnina, godišnji računovodstveni obračuni, finansijski izvještaji, konsolidovani finansijski izvještaji, izvještaji o izvršenoj reviziji i svi interni akti od utjecaja na finansijsko poslovanje. (2) Glavna knjiga i dnevnik čuvaju se najmanje deset godina, a pomoćne knjige najmanje pet godina. (3) Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu čuvaju se najmanje deset godina. (4) Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige čuvaju se najmanje pet godina. (5) Izvještaj o poslovanju čuva se u originalnom obliku deset godina nakon isteka poslovne godine. (6) Pomoćni obračuni, prodajni i kontrolni blokovi i sl. čuvaju se dvije godine. (7) Revizorska društva čuvaju pet godina dokumentaciju na osnovu koje je obavljena revizija, računajući od poslovne godine na koju se revizija odnosi. (8) Rok za čuvanje knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige i u koje su podaci iz isprava uneseni. Odjeljak F. Nadzor Član 50. (Vršilac nadzora) (1) Porezna uprava je ovlaštena obavljati nadzor nad aktivnostima pravnih lica radi provjere da li se aktivnosti od značaja za organizaciju i funkcioniranje sistema računovodstva i knjigovodstva obavljaju u skladu sa odredbama ovog i drugih relevantnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona. (2) Nadzor iz stava (1) ovog člana vrše i druge institucije ukoliko su im posebnim propisima data ovlaštenja. (3) Nadzor nad licima iz člana 32. stav (1) ovog zakona vrši se shodno članu 53. stav (3) ovog zakona. Član 51. (Ovlaštenja Porezne uprave kod vršenja nadzora) (1) Nadzor obavljaju ovlaštena lica Porezne uprave na sljedeći način: a) praćenjem, prikupljanjem knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, finansijskih izvještaja te drugih poreznih i statističkih izvještaja (analiza finansijskih izvještaja); b) provjerom sistema koji obveznik primjenjuje za obradu podataka u vezi s računovodstvenim poslovima i c) direktnim nadzorom kod obveznika. (2) Porezna uprava je nadležna da obavlja nadzor nad sljedećim aktivnostima pravnih lica: a) tačnost razvrstavanja pravnih lica u skladu sa članom 5. ovog zakona; b) organizacija sistema računovodstva i internih računovodstvenih kontrolnih postupaka; c) potpunost, istinitost i tačnost knjigovodstvenih isprava; d) vođenje i čuvanje poslovnih knjiga; e) popis imovine i obaveza; f) predaja u Registar finansijskih izvještaja; g) obaveze u pogledu revizije finansijskih izvještaja i dostavljanja izvještaja o reviziji finansijskih izvještaja u Registar finansijskih izvještaja i Broj 15 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. h) drugim aktivnostima u skladu sa ovim zakonom. Član 52. (Dužnosti pravnog lica kod provođenja nadzora) (1) Pravno lice je dužno ovlaštenom licu omogućiti provođenje nadzora nad svim knjigovodstvenim ispravama, poslovnim knjigama, finansijskim izvještajima i drugim poreznim i statističkim izvještajima, te sistemom koji se primjenjuje za obradu podataka. (2) Pravno lice je dužno, na zahtjev ovlaštenih lica, dostaviti kopije isprava ili finansijskih izvještaja iz stava (1) ovog člana. (3) Pravno lice je dužno ovlaštenim licima staviti na raspolaganje odgovarajuće prostorije u kojima mogu nesmetano i bez prisutnosti drugih lica obaviti nadzor računovodstvenih poslova. (4) Lica ovlaštena za zastupanje pravnih lica i zaposlenici koji obavljaju računovodstvene poslove dužni su na zahtjev ovlaštenog lica dati na uvid sve knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, finansijske izvještaje, porezne i statističke izvještaje i druge informacije o računovodstvenim poslovima bitnim za obavljanje nadzora i sastaviti pisani izvještaj ili odazvati se na davanje usmene izjave ukoliko to zahtijeva nadzorno tijelo iz člana 50. ovog zakona. Član 53. (Nadzor nad pravnim licima i poduzetnicima registrovanim za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga) (1) Nadzor nad pravnim licima i poduzetnicima registrovanim za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga, radi provjere ispunjenosti uslova propisanih čl. 32., 33. i 34. ovog zakona, vrši Porezna uprava. (2) Nadzor nad kvalitetom pruženih knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga od strane pravnih lica i poduzetnika u smislu njihove usklađenosti sa pravilima struke i načelima profesionalne etike, vrši Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona, na način i po postupku koji je uređen aktima profesionalnog tijela koji uređuju kontrolu kvaliteta i profesionalnu disciplinu i odgovornost. (3) Nadzor iz stava (2) ovog člana obavljaju ovlaštena lica Profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona na način da vrše: a) pregled, provjeru i kontrolu angažovanja od strane pravnih lica, održavanja tehničke kompetentnosti, poštivanja i usklađenosti sa profesionalnim standardima, i b) provjeru kvaliteta rada kvalificiranih lica. (4) Pravna lica i poduzetnici registrovani za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga dužni su licima ovlaštenim za nadzor iz st. (1) i (2) ovog člana, na njihov zahtjev, staviti na raspolaganje ili dostaviti svu dokumentaciju i druge informacije koje su neophodne za provođenje nadzora. Odjeljak G. Savjet za računovodstvo Član 54. (Nadležnosti Savjeta za računovodstvo) (1) Ministar imenuje Savjet za računovodstvo (u daljem tekstu: Savjet). (2) Nadležnost i obaveze Savjeta su da: a) prati proces primjene računovodstvenih standarda iz člana 2. ovog zakona, b) daje inicijative za odgovarajuća i pravovremena rješenja radi što efikasnije primjene računovodstvenih standarda, c) daje mišljenja na nacrte i prijedloge zakona i drugih propisa iz oblasti računovodstva i revizije, d) prati proces primjene propisa Evropske unije koji se odnose na oblast računovodstva i revizije i predlaže prihvatljiva rješenja, e) učestvuje u pripremi strategije, te u izradi smjernica i akcionog plana za poboljšanje kvaliteta finansijskog izvještavanja i unapređivanje računovodstvene prakse, f) sarađuje sa obrazovnim ustanovama, stranim i domaćim profesionalnim udruženjima, tijelima i organizacijama, g) daje mišljenja na statut profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona, a na koji prethodnu saglasnost daje Ministarstvo, h) razmatra godišnji izvještaj o radu i stanju u oblasti računovodstva koji priprema profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona, i) daje mišljenje i prijedloge na godišnji plan kontinuirane edukacije koju provodi profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona i j) obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti, u skladu sa ovim zakonom. (3) Finansiranje aktivnosti Savjeta vrši se iz budžeta Federacije za svaku fiskalnu godinu. Član 55. (Odgovornost Savjeta) (1) Za svoj rad Savjet odgovara ministru. (2) Savjet je dužan da ministru najmanje jednom godišnje dostavi izvještaj o radu. Član 56. (Članovi Savjeta) (1) Savjet ima devet članova. (2) Članove Savjeta imenuje ministar iz reda zaposlenih u Ministarstvu, predstavnika profesionalnih tijela iz člana 136. ovog zakona, Porezne uprave, regulatornih tijela finansijskog sistema, poslovne zajednice, univerzitetskih profesora i drugih lica koja svojim teoretskim i praktičnim iskustvom u predmetnoj oblasti mogu da doprinesu efikasnijem radu Savjeta, na period od pet godina, s tim da ista lica mogu biti ponovo imenovana na još jedan mandat. (3) Stručne i administrativne poslove za potrebe Savjeta obavlja Ministarstvo. POGLAVLJE IV. REVIZIJA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Odjeljak A. Revizija i društva za reviziju Član 57. (Obveznici revizije) (1) Revizija finansijskih izvještaja obavlja se u skladu sa ovim zakonom, MSR uz poštivanje načela profesionalne etike i pravila revizorske struke, te drugih pravila i propisa koji regulišu ovu oblast. (2) Obaveznoj reviziji podliježu finansijski izvještaji i konsolidovani finansijski izvještaji pravnih lica razvrstanih u velika i srednja pravna lica. (3) Ukoliko nisu obuhvaćeni stavom (2) ovog člana, obaveznoj reviziji podliježu i finansijski izvještaji subjekata od javnog interesa, definiranih ovim zakonom i finansijski izvještaji drugih pravnih lica, ukoliko je to propisano posebnim propisima kojim se uređuje njihovo poslovanje. (4) Obaveznoj reviziji podliježu i organizacije, javne institucije i javne ustanove koje nisu obuhvaćene godišnjim planom revizije Ureda za reviziju institucija FBiH. (5) Finansijskim izvještajima, u smislu ovog člana, smatraju se i finansijski izvještaji za periode kraće od godine dana, ako takvi periodi prethode statusnim promjenama, likvidaciji ili stečaju. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 13 (6) Revizija finansijskih izvještaja pravnih lica u stečaju provodi se u skladu sa propisom o stečajnom postupku. Rok za predaju revizorskog izvještaja pravnih lica u stečaju FIAi je 30 dana od dana usvajanja od strane odbora povjerilaca. (7) Pravna lica koja se razvrstavaju, u skladu sa članom 5. ovog zakona u mikro i mala, mogu odlučiti da se revizija njihovih finansijskih izvještaja vrši u skladu sa odredbama ovog zakona. Član 58. (Uslovi za poslovanje društava za reviziju) (1) Društva za reviziju osnivaju se u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojima se uređuju pitanja u vezi s osnivanjem, poslovanjem i prestankom poslovanja privrednih društava. (2) Sve oblike revizije u Federaciji obavljaju društva za reviziju koja posjeduju važeću licencu za obavljanje poslova revizije izdatu od Ministarstva. (3) Većinsko pravo glasa i većinsko učešće u kapitalu u društvu za reviziju moraju imati isključivo ovlašteni revizori ili drugo društvo za reviziju u svojstvu osnivača. (4) Osnivač, odnosno vlasnik, kao i član organa upravljanja društva za reviziju u vezi sa stavom (1) ovog člana, ne može biti pravno, odnosno fizičko lice, koje je osuđeno pravosnažnom presudom za krivično djelo u smislu propisa kojim se uređuje odgovornost pravnih, odnosno fizičkih lica za krivična djela ili protiv kojeg se vodi krivični postupak. (5) Društva za reviziju moraju imati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom zaposlena najmanje: a) jednog ovlaštenog revizora sa važećom licencom, ako obavljaju reviziju manje od 20 pravnih lica čiji su ukupni prihodi, za svako pravno lice, utvrđeni u posljednjem finansijskom izvještaju u odnosu na datum ugovaranja usluga revizije do 10.000.000,00 KM b) dva ovlaštena revizora sa važećom licencom, ako obavljaju reviziju manje od 20 subjekata od javnog interesa, odnosno pravnih lica čiji su ukupni prihodi, za svako pravno lice, utvrđeni u posljednjem finansijskom izvještaju u odnosu na datum ugovaranja usluga revizije, veći od 10.000.000,00 KM i c) tri ovlaštena revizora sa važećom licencom, ako obavljaju reviziju više od 20 subjekata od javnog interesa, odnosno pravnih lica čiji su ukupni prihodi, za svako pravno lice, utvrđeni u posljednjem finansijskom izvještaju u odnosu na datum ugovaranja usluga revizije, veći od 10.000.000,00 KM. (6) Društvo za reviziju mora osigurati da je revizija usklađena sa standardima kvaliteta. (7) Društva za reviziju dužna su se osigurati od odgovornosti za štetu koju bi privrednim društvima moglo počiniti neadekvatno izraženo revizorsko mišljenje. Osigurava se građansko-pravna vanugovorna odgovornost osiguranika, zbog propusta ili greške koje napravi prilikom obavljanja djelatnosti revizije na osnovu zaključenog ugovora o vršenju revizije, mišljenjem u izvještaju revizije za štete koje prouzrokuje trećim licima. Minimalna suma osiguranja iznosi 50.000,00 KM. (8) Minimalna suma osiguranja iznosi 500.000,00 KM za štete koje bi revizorsko društvo moglo prouzrokovati obavljanjem usluga revizije banaka, lizing društava, investicijskih i penzijskih fondova i društava za osiguranje. Osigurava se građansko-pravna vanugovorna odgovornost osiguranika, zbog propusta ili greške koje napravi prilikom obavljanja djelatnosti revizije na osnovu zaključenog ugovora o vršenju revizije, mišljenjem u izvještaju revizije za štete koje prouzrokuje trećim licima. (9) Precizne odredbe osiguranja od odgovornosti za štetu u vezi sa st. (7) i (8) ovog člana propisuje Komora. (10) Društva za reviziju dužna su Komori dostaviti kopiju polise osiguranja zaključene u skladu sa odredbama ovog člana, u roku od 30 dana od dana njenog zaključivanja. Član 59. (Licence društva za reviziju) (1) Osnivač društva za reviziju podnosi Ministarstvu zahtjev za izdavanje licence za rad. (2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana osnivač podnosi: a) odluku o osnivanju, odnosno drugi osnivački akt; b) statut društva; c) interni akt kojim je uređena metodologija obavljanja usluge revizije; d) podatke o osnivaču/osnivačima društva; e) podatke o licu ili licima koji kod društva za reviziju zasnivaju radni odnos i dokaz o zapošljavanju licenciranih ovlaštenih revizora sa važećom licencom na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom (fotokopija ugovora o radu, uvjerenje Porezne uprave o prijavi na zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje); f) podatke o drugim revizorima angažovanim od strane društva za reviziju; g) akt o registraciji društva za obavljanje revizije kod nadležnog suda; h) uvjerenje nadležnih poreznih organa o nepostojanju neizmirenih obaveza po osnovu poreza i doprinosa i i) uvjerenje o članstvu i izmirenju obaveza prema Komori. (3) Ako je osnivač privrednog društva za reviziju strano pravno lice, pravno lice iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Brčko Distrikt) uz zahtjev za izdavanje licence za rad, pored dokumenata iz stava (2) ovog člana, podnosi i dokumentaciju kojom se dokazuje da je u matičnoj državi ili entitetu, odnosno Brčko Distriktu, registrovano za pružanje usluga revizije. (4) Po zahtjevu za izdavanje licence za rad iz st. (1) i (3) ovog člana rješava Ministarstvo u roku od 30 dana od dana podnošenja potpunog zahtjeva. (5) Rješenje iz stava (4) ovog člana konačno je u upravnom postupku, a protiv njega se može pokrenuti upravni spor. (6) Ministarstvo podzakonskim aktom propisuje uslove i način izdavanja i oduzimanja licenci društvima za reviziju. Odjeljak B. Proces revizije Član 60. (Lica koja obavljaju reviziju) (1) Reviziju finansijskih izvještaja obavljaju lica koja imaju profesionalno zvanje ovlašteni revizor, koja posjeduju važeću licencu za obavljanje revizije finansijskih izvještaja i potpisivanje revizorskog izvještaja i koja su zaposlena u društvu za reviziju ili angažovana od društva za reviziju. (2) Za potrebe obavljanja revizije iz specifičnih područja mogu se angažirati, uz pisanu saglasnost pravnog lica kod koga se obavlja revizija, vanjski eksperti koji nisu ovlašteni revizori. O angažovanju vanjskih eksperata treba se pismeno obavijestiti Komora. (3) Društvo za reviziju može pojedine poslove u postupku revizije povjeriti i drugim licima koja su zaposlena u društvu za reviziju, a koja nemaju licence za rad na poslovima revizije, pod uslovom da je njihov rad planiran i nadziran od strane licenciranog ovlaštenog revizora. Broj 15 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. Član 61. (Uslovi za stjecanje zvanja ovlaštenog revizora) (1) Ovlašteni revizor je nezavisna stručna osoba koja je stekla certifikat Profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona za zvanje ovlaštenog revizora. (2) Ispit za stjecanje zvanja ovlaštenog revizora polaže se prema programu Komisije. (3) Certifikat za zvanje ovlaštenog revizora pisani je dokument koji izdaje Profesionalno tijelo iz stava (1) ovog člana ovlaštenom revizoru nakon položenog ispita i ispunjenja uslova propisanih ovim članom. (4) Na osnovu izdatog certifikata za zvanje ovlaštenog revizora, Profesionalno tijelo iz stava (1) ovog člana upisuje ovlaštenog revizora u registar ovlaštenih revizora. (5) Ovlašteni revizor može biti državljanin Bosne i Hercegovine ili strani državljanin kojem Profesionalno tijelo iz stava (1) ovog člana nostrificira stranu ispravu kojom dokazuje zvanje ovlaštenog revizora. (6) Nakon stjecanja certifikata za zvanje ovlaštenog revizora, ovlašteni revizor ima pravo i obavezu kontinuiranog profesionalnog usavršavanja. (7) Ovlašteni revizor je dužan da osigura kontinuirano profesionalno usavršavanje iz stava (6) ovog člana, sa minimalnim fondom sati utvrđenim Zakonom o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine u prethodne tri godine od podnošenja zahtjeva za izdavanje licence, s tim da je 50% navedenog fonda sati provedeno na usavršavanju u oblasti revizije. (8) Pravna lica koja organizuju usavršavanje putem seminara, simpozija i drugih oblika profesionalne edukacije, dužna su u svojim pozivima za usavršavanje istaknuti na vidno mjesto da se radi o određenom obliku usavršavanja iz oblasti revizije. (9) Ovlašteni revizor podliježe načelima profesionalne etike, pokrivajući, kao minimum, njihovu funkciju od javnog interesa, njihov integritet i objektivnost te njihovu profesionalnu kompetentnost. Član 62. (Licenca za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja) (1) Pravo i dozvolu za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja na osnovu licence stječe ovlašteni revizor koji ispunjava sljedeće uslove: a) da posjeduje radno iskustvo na poslovima revizije od najmanje tri godine, bez prekida, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje licence za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja; b) da se profesionalno kontinuirano usavršava u skladu sa članom 61. stav (7) ovog zakona; c) da nije pravosnažno osuđivan za krivično djelo u smislu propisa kojim se uređuje odgovornost fizičkih lica za krivična djela ili protiv kojeg se ne vodi krivični postupak i d) da je član Komore. (2) Ovlaštenom revizoru licencu iz stava (1) ovog člana izdaje i oduzima Ministarstvo. (3) Po zahtjevu za izdavanje licence za rad iz stava (1) ovog člana rješava Ministarstvo u roku od 30 dana od dana podnošenja potpunog zahtjeva. (4) Rješenje iz stava (3) ovog člana konačno je u upravnom postupku, a protiv njega se može pokrenuti upravni spor. (5) Licenca za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja koja je izdata ovlaštenom revizoru može biti oduzeta ukoliko dođe do ozbiljnog narušavanja dobrog ugleda tog lica ili društva ili ukoliko ne ispunjava uslove iz stava (1) ovog člana. (6) Ministarstvo vodi Registar licenciranih ovlaštenih revizora, kojima je izdata licenca za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja. (7) Postupak izdavanja i oduzimanja licenci za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskih izvještaja detaljnije propisuje Ministarstvo. Član 63. (Izbor društva za reviziju) (1) Skupština, odnosno organ utvrđen općim aktom pravnog lica kod kojeg se obavlja revizija, vrši izbor društva za reviziju najkasnije do 30. septembra poslovne godine na koju se revizija odnosi. Ako pravno lice na dan 30.09. nema informaciju da li će na dan 31.12. biti obveznik revizije u tom slučaju nije obavezno ugovoriti reviziju do 30.09. tekuće godine, ali ju je obavezno ugovoriti u roku od 60 dana po utvrđivanju obaveze. (2) Rok iz stava (1) ovog člana može da bude i duži u slučaju revizije konsolidovanih finansijskih izvještaja. (3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, skupština, odnosno organ utvrđen općim aktom pravnog lica kod kojeg se vrši revizija, a koje finansijske izvještaje sastavlja sa stanjem na posljednji dan poslovne godine koja je različita od kalendarske, bira društvo za reviziju najkasnije tri mjeseca prije isteka tako određene poslovne godine na koju se revizija odnosi. (4) Društva za reviziju dužna su Ministarstvu, najkasnije do 15. januara tekuće godine, dostaviti spisak ugovora o reviziji zaključenih tokom prethodne godine. Član 64. (Ugovor o reviziji) (1) Međusobna prava i obaveze društva za reviziju i pravnog lica čiji se finansijski izvještaji revidiraju uređuju se ugovorom o reviziji. (2) Ugovor o reviziji mora biti zaključen u pisanom obliku. (3) Ugovor o reviziji, pored elemenata propisanih zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi, mora sadržavati odredbe MSR u vezi s dogovaranjem uslova revizorskih angažmana, kao i odredbe iz člana 60. stav (1) i čl. 65 do 69. ovog zakona. (4) Društva za reviziju ne mogu ugovorene poslove da ustupaju drugim društvima za reviziju, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano. (5) Ugovor o reviziji u toku obavljanja revizije ne može se raskinuti, izuzev ako za to postoje opravdani razlozi. (6) Razlike u mišljenjima koje se odnose na oblast računovodstva i revizije, pravnog lica čiji se finansijski izvještaji revidiraju i društva za reviziju ne mogu se smatrati opravdanim razlogom za raskid ugovora u smislu stava (5) ovog člana. (7) Pravno lice kod kojeg se obavlja revizija i društvo za reviziju dužni su da obavijeste Komoru o raskidu ugovora iz stava (5) ovog člana i obustavljanju revizije, uz detaljno obrazloženje razloga koji su doveli do raskida. Član 65. (Obaveze pravnog lica kod kojeg se obavlja revizija) (1) Pravno lice kod kojeg se obavlja revizija dužno je društvu za reviziju staviti na raspolaganje svu potrebnu dokumentaciju, isprave i izvještaje, omogućiti pristup svim programima i elektronskim zapisima, uključujući štampani materijal i kopije na elektronskim medijima, kao i pružiti informacije o programima i sve informacije potrebne za obavljanje revizije. (2) Pravno lice iz stava (1) ovog člana dužno je u radno vrijeme osigurati društvu za reviziju pristup i korištenje poslovnih Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 15 prostorija za obavljanje revizije, kao i staviti na raspolaganje odgovarajuću opremu i zaposlene. Član 66. (Radna dokumentacija) (1) Licencirani ovlašteni revizor priprema cjelokupnu radnu dokumentaciju na osnovu koje izdaje revizorski izvještaj. Radna dokumentacija mora biti sastavljena na jezicima koji su u službenoj upotrebi u Federaciji. (2) Revizorska društva čuvaju pet godina dokumentaciju na osnovu koje je obavljena revizija, računajući od poslovne godine na koju se revizija odnosi. (3) Dokumentacija, odnosno kopije dokumenata prikupljenih u toku revizije, vlasništvo su društva za reviziju, povjerljivog su karaktera i mogu se koristiti samo za potrebe revizije. (4) Izuzetno od stava (3) ovog člana, dokumentacija i svi relevantni dokumenti vezani za reviziju mogu se koristiti za potrebe provjere kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora, kao i za potrebe obavljanja javnog nadzora. (5) Ako je licencirani ovlašteni revizor, odnosno društvo za reviziju koje obavlja reviziju zamijenjeno drugim licenciranim ovlaštenim revizorom, odnosno društvom za reviziju, prethodni licencirani ovlašteni revizor, odnosno društvo za reviziju dužno je da novom licenciranom ovlaštenom revizoru, odnosno društvu za reviziju omogući pristup relevantnoj dokumentaciji koja se odnosi na pravno lice kod kojeg se obavlja revizija. (6) Ako društvo za reviziju prestane sa radom, radnu dokumentaciju su dužni da čuvaju vlasnici, odnosno članovi društva za reviziju. Član 67. (Zaštita povjerljivih podataka) (1) Ovlašteni revizor, društvo za reviziju i druga lica koja su radila i kojima su na bilo koji način bili dostupni povjerljivi podaci u toku revizije, dužni su da, kao povjerljive, čuvaju sve podatke, činjenice i okolnosti koje su saznali tokom obavljanja revizije. (2) Poslovne tajne i informacije dužna su da čuvaju i druga lica koja rade ili su radila u društvu za reviziju i kojima su na bilo koji način dostupni povjerljivi podaci iz stava (1) ovog člana. (3) Lica iz stava (2) ovog člana ne smiju da koriste podatke iz stava (1) ovog člana, niti smiju da omoguće njihovo korištenje trećim licima. (4) Društvo za reviziju dužno je omogućiti uvid u podatke u slučaju primjene propisa koji regulišu sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma, u istražnim ili krivičnim postupcima, kao i kada njihovo dostavljanje pisanim putem zatraži sud u krivičnom ili istražnom postupku. Član 68. (Revizorski izvještaj) (1) Revizorski izvještaj sastavlja se u skladu sa MSR. (2) Revizorski izvještaj mora biti u pisanom obliku te sadrži minimum sljedeće: a) uvod u kojem se navode finansijski izvještaji koji su predmet revizije, zajedno sa računovodstvenim politikama koje su korištene za njihovo sastavljanje; b) opis svrhe i obima revizije, uz navođenje revizorskih standarda u skladu sa kojima je izvršena revizija; c) u njemu mora biti naveden subjekt čiji su finansijski izvještaji ili konsolidovani finansijski izvještaji predmet revizije, period koji finansijski izvještaji ili konsolidovani finansijski izvještaji obuhvataju kao i okvir finansijskog izvještavanja koji je primijenjen prilikom njihove pripreme; d) opis odgovornosti uprave za sastavljanje i fer prezentaciju finansijskih izvještaja; e) opis odgovornosti revizora za izražavanje mišljenja o finansijskim izvještajima na osnovu obavljene revizije, djelokruga revizije sa ocjenom revizora da li su pribavljeni revizorski dokazi dovoljni i adekvatni kao osnova za izražavanje mišljenja revizora, kao i da je revizija obavljena u skladu sa MSR; f) mišljenje o tome da li finansijski izvještaji istinito i objektivno prikazuju po svim materijalno značajnim pitanjima finansijsko stanje i rezultate poslovanja pravnog lica, promjene na kapitalu i tokove gotovine u obračunskom periodu na koji se odnose revidirani finansijski izvještaji, kao i da li su izvještaji sastavljeni u skladu sa MRS-a odnosno MSFI-a. Mišljenje revizora može biti pozitivno, mišljenje sa rezervom, negativno ili u formi u kojoj se licencirani ovlašteni revizor suzdržava od davanja mišljenja ako nije u mogućnosti da ga izrazi; g) posebna upozorenja i probleme na koje licencirani ovlašteni revizor želi da ukaže, ali bez izražavanja mišljenja sa rezervom; h) mišljenje o usklađenosti izvještaja o poslovanju sa finansijskim izvještajima za istu poslovnu godinu; i) pitanja na koja je licencirani ovlašteni revizor upozorio bez davanja kvalifikovanog revizorskog mišljenja i j) datum revizorskog izvještaja, potpis i adresu licenciranog ovlaštenog revizora. (3) Revizorski izvještaj sastavlja i potpisuje licencirani ovlašteni revizor u svoje ime i ovlašteni predstavnik društva u ime društva za reviziju. (4) Revizorski izvještaj sastavlja se i objavljuje na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Federaciji. (5) Uz revizorski izvještaj prilažu se finansijski izvještaji koji su bili predmet revizije. (6) Licencirani ovlašteni revizor koji je sastavljao revizorski izvještaj, na poziv ili na lični zahtjev, može o svom trošku prisustvovati sjednici organa upravljanja pravnog lica kada se razmatra izvještaj o obavljenoj reviziji tog pravnog lica. (7) Regulatorno tijelo može od društva za reviziju zatražiti dodatne informacije u vezi sa obavljenom revizijom pravnog lica čije je poslovanje uređeno posebnim propisima. Član 69. (Revizija konsolidovanih finansijskih izvještaja) (1) Kod revizije konsolidovanih finansijskih izvještaja društvo za reviziju kao glavni revizor grupe odgovorno je za revizorski izvještaj o konsolidovanim finansijskim izvještajima grupe. (2) Licencirani ovlašteni revizor u društvu iz stava (1) ovog člana vrši pregled i čuva radnu dokumentaciju o revizorskom radu drugog društva za reviziju koje je obavilo reviziju finansijskih izvještaja pravnih lica u okviru ekonomske cjeline. (3) U slučajevima gdje drugi revizori obavljaju reviziju povezanih pravnih lica u sastavu grupe, glavni revizor grupe iz stava (1) ovog člana ima pravo obaviti kontrolu njihovog revizorskog rada, pregledati radnu dokumentaciju i pribaviti i priložiti kopije dokumentacije u vezi sa obavljenom kontrolom. (4) Dokumentacija iz stava (2) ovog člana koristi se za potrebe provjere kvaliteta rada društava za reviziju, odnosno licenciranih ovlaštenih revizora. Broj 15 - Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. Član 70. (Nerevizorske usluge) Društvo za reviziju, u okviru svoje registrovane djelatnosti može obavljati, pored revizije finansijskih izvještaja i usluge iz oblasti finansija i računovodstva, usluge finansijskih analiza i kontrola, usluge poreznog savjetovanja, usluge procjene vrijednosti kapitala, imovine i obaveza, usluge sudskog vještačenja, usluge izrade i ekonomske ocjene investicijskih projekata i druge srodne usluge, osim ako posebnim propisom nije drugačije uređeno i ako bi to bilo u suprotnosti sa Kodeksom profesionalne etike. Član 71. (Zabrana pružanja nerevizorskih usluga) (1) Društvo za reviziju ili svi članovi mreže kojoj društvo za reviziju pripada ne smiju pružati, direktno ili indirektno, subjektu od javnog interesa koji je predmet revizije, njegovom matičnom društvu ili društvima koja su pod njegovom kontrolom bilo koje sljedeće nerevizorske usluge: (a) porezne usluge povezane s: 1) pripremom poreznih obrazaca; 2) porezom na plaće; 3) carinom; 4) pronalaženjem javnih subvencija i poreznih olakšica osim ako je u pogledu takvih usluga zakonom propisana pomoć ovlaštenog revizora ili društva za reviziju; 5) pomoći u vezi s poreznim inspekcijama poreznih tijela osim ako je u pogledu takvih inspekcija zakonom propisana pomoć ovlaštenog revizora ili društva za reviziju; 6) izračunom direktnog i indirektnog poreza te odgođenog poreza; 7) poreznim savjetovanjem; (b) usluge koje uključuju bilo kakvu ulogu u upravljanju ili donošenju odluka u subjektu koji je predmet revizije; (c) knjigovodstvene usluge te sastavljanje računovodstvenih evidencija i finansijskih izvještaja; (d) usluge obračuna plaća; (e) osmišljavanje i provedba postupaka unutrašnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom finansijskih informacija ili osmišljavanje i provedba tehnoloških sistema za finansijske informacije; (f) usluge procjene vrijednosti, uključujući procjene vrijednosti povezane s aktuarskim uslugama ili pomoćnim uslugama u sudskim sporovima; (g) pravne usluge povezane s: 1) općim savjetovanjem; 2) pregovaranjem u ime subjekta koji je predmet revizije; i 3) pravnim zastupanjem u rješavanju sudskih sporova; (h) usluge u vezi s funkcijom unutrašnje revizije subjekta koji je predmet revizije; (i) usluge povezane s finansiranjem, strukturom i dodjelom kapitala te investicijskom strategijom subjekta koji je predmet revizije, osim pružanja usluga u vezi s finansijskim izvještajima, poput izdavanja pisama podrške u vezi s prospektima koje je izdao subjekt koji je predmet revizije; (j) promoviranje dionica, trgovanje dionicama ili preuzimanje izdavanja dionica subjekta koji je predmet revizije; (k) usluge ljudskih resursa povezane s: 1) upravom koja je na takvoj poziciji da može značajno utjecati na sastavljanje računovodstvenih evidencija ili finansijskih izvještaja koji su predmet zakonske revizije, pri čemu te usluge obuhvaćaju traženje ili izbor kandidata za to mjesto ili provjere referenci kandidata za ta mjesta; 2) strukturiranjem modela organizacije; i 3) kontrolom troškova. (2) Zabrana obavljanja nerevizorskih usluga iz stava (1) ovog člana odnosi se na: a) period između proteka perioda koji je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvještaja i b) finansijsku godinu koja prethodi periodu iz tačke a) ovog stava. (3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, društvo za reviziju može obavljati nerevizorske usluge iz stava (1) tačke a) podtačke 1) i podtačaka 4) do 6) ovog člana ako su ispunjeni sljedeći uslovi: a) te usluge nemaju direktan ili imaju beznačajan utjecaj, odvojeno ili ukupno, na finansijske izvještaje koji su predmet revizije; b) procjena utjecaja na finansijske izvještaje koji su predmet revizije je sveobuhvatno dokumentovana i objašnjena u izvještaju odboru za reviziju i c) ovlašteni revizor ili revizorsko društvo poštuju načela neovisnosti definirana ovim zakonom. (4) Za obavljanje usluge procjene vrijednosti kapitala, imovine i obaveza, društvo za reviziju mora imati zaposlenog ili na drugi način angažovanog licenciranog ovlaštenog procjenitelja, a za usluge sudskog vještačenja sudskog vještaka odgovarajuće struke. Član 72. (Naknade za obavljenu reviziju) (1) Za obavljenu reviziju plaća se naknada koja ne može zavisiti od pružanja dodatnih usluga pravnom licu kod kojeg se vrši revizija niti može biti povezana sa istim. (2) Iznos naknade utvrđuje se ugovorom o reviziji. (3) Ako društvo za reviziju subjektu čiji su finansijski izvještaji predmet revizije, njegovom matičnom društvu ili društvima pod njegovom kontrolom, tokom perioda od tri ili više uzastopnih finansijskih godina, pruža nerevizorske usluge iz čl. 70. i 71. stav (3) ovog zakona, ukupni iznos naknada za takve usluge ne smije prelaziti 70% prosječnog iznosa naknada plaćenih u posljednje tri uzastopne finansijske godine za usluge revizije subjekta čiji su finansijski izvještaji predmet revizije, i, ako je to primjenjivo, njegova matičnog društva, društava pod njegovom kontrolom te konsolidovanih finansijskih izvještaja te grupe pravnih lica. Odjeljak C. Sukob interesa Član 73. (Sukob interesa - revizori) Licencirani ovlašteni revizor ne može obavljati reviziju kod pravnog lica: a) u kojem je direktni ili indirektni vlasnik udjela ili dionica; b) u kojem je direktor, odnosno član organa upravljanja ili nadzora, prokurist, punomoćnik ili zaposlenik; c) u kojem je član nadzornog odbora, član uprave, upravnog odbora ili prokurist njegov bračni drug, njegov srodnik po krvi u pravoj liniji do drugog stepena; d) ukoliko nastupe druge okolnosti koje mogu utjecati na nezavisnost i nepristranost licenciranog ovlaštenog revizora. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 17 Član 74. (Sukob interesa - društva za reviziju) Društvo za reviziju ne može obavljati reviziju kod pravnog lica: a) u kojem ima udjele ili dionice; b) koje je vlasnik udjela ili dionica društva za reviziju; c) ako je društvo za reviziju, odnosno bilo koja organizaciona jedinica u mreži kojoj pripada, odnosno povezano lice sa društvom za reviziju pružalo pravnom licu u godini za koju se obavlja revizija, sljedeće usluge: 1) pripremu i vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja; 2) procjenu vrijednosti kapitala, imovine i/ili obaveza koja će biti reflektirana u finansijskim izvještajima, odnosno u kojima postoji očigledan sukob interesa; 3) zastupanje u sudskim postupcima u vezi sa poreznim predmetima; 4) obračun poreza i podnošenje poreznih prijava za fizička lica rukovodioce u sektoru finansija u privrednom društvu; 5) savjete u vezi sa računovodstvenim knjiženjem poreznih obaveza; 6) dizajniranje sistema interne revizije i interne kontrole kao i njihovo provođenje; 7) dizajniranje i primjenu informacionih sistema u računovodstvenoj oblasti; 8) aktuarske usluge; 9) druge usluge koje bi, u konkretnim okolnostima, mogle ugroziti nezavisnost licenciranog ovlaštenog revizora ili društva za reviziju i/ili utjecati na mjerenje pozicija u finansijskim izvještajima; d) ako je povezano sa pravnim licem na drugi način, tako da takva povezanost može utjecati na nezavisnost i nepristranost obavljanja revizije. Član 75. (Obavještavanje od strane revizora) Licencirani ovlašteni revizor je dužan da, bez odlaganja, obavijesti društvo za reviziju kod kojeg je zaposlen o nastupanju okolnosti iz člana 73. ovog zakona. Član 76. (Obavještavanje od strane društva za reviziju) Dioničar, odnosno član društva za reviziju, dužan je da, bez odlaganja, obavijesti društvo za reviziju o nastupanju okolnosti iz člana 74. ovog zakona. Član 77. (Zabrana utjecaja drugih lica) (1) Vlasnici, odnosno dioničari društva za reviziju, kao i direktor, odnosno članovi organa upravljanja i nadzora tog društva ili povezanog lica ne smiju utjecati na obavljanje revizije i izražavanje revizorskog mišljenja i time ugroziti nezavisnost i objektivnost licenciranog ovlaštenog revizora koji obavlja reviziju. (2) Društva za reviziju dužna su u radnoj dokumentaciji koja potkrepljuje revizorski izvještaj navesti sve informacije koje bi mogle utjecati na nezavisnost obavljanja usluga revizije, mjere ispravljanja koje se primjenjuju u slučaju otkrivanja nepoštivanja nezavisnosti kao i poduzete mjere osiguranja za otklanjanje ili ublažavanje utjecaja i prijetnji na nezavisnost obavljanja usluga revizije na prihvatljiv nivo. Član 78. (Smanjenje broja revizora) (1) Društvo za reviziju u kojem se broj licenciranih ovlaštenih revizora smanji ispod broja propisanog ovim zakonom, dužno je da o toj promjeni obavijesti Komoru i Ministarstvo u roku od osam dana od dana nastale promjene. (2) Društvo za reviziju u kojem se u toku obavljanja revizije broj licenciranih ovlaštenih revizora smanji ispod broja propisanog članom 58. st. (4) i (5) ovog zakona, dužno je da prekine poslove revizije i o tome obavijesti pravno lice kod kojeg se obavlja revizija, Komoru i Ministarstvo u roku od osam dana od dana nastanka promjene, a pravno lice započetu reviziju povjerava drugom društvu za reviziju. (3) U slučajevima iz st. (1) i (2) ovog člana, društvo za reviziju ne može da zaključuje nove ugovore o obavljanju revizije dok ponovo ne ispuni uslove iz člana 58. st. (4) i (5) ovog zakona i o tome obavijesti Komoru i Ministarstvo. Član 79. (Ograničenje vršenja revizija) (1) Subjekt od javnog interesa dužan je imenovati društvo za reviziju za početni angažman od najmanje godinu dana koji se može produžiti s tim da društvo za reviziju koje je odabrano ne može vršiti reviziju finansijskih izvještaja kod istog subjekta od javnog interesa uzastopno duže od sedam godina. (2) Izuzetno, reviziju kod istog subjekta od javnog interesa odabrano društvo za reviziju može obavljati još tri godine nakon isteka roka iz stava (1) ovog člana, ukoliko osigura da reviziju izvrši drugi revizor. (3) Nakon isteka najdužeg perioda angažmana iz st. (1) i (2) ovog člana odabrano društvo za reviziju ne smije sljedeće četiri godine obavljati reviziju finansijskih izvještaja kod istog subjekta od javnog interesa. (4) Društvo za reviziju koje je odabrano, ne može vršiti reviziju finansijskih izvještaja pravnih lica koja nisu subjekti od javnog interesa uzastopno duže od sedam godina kod istog pravnog lica. (5) Izuzetno, reviziju kod istog pravnog lica društvo za reviziju može obavljati još tri godine nakon isteka roka iz stava (4) ovog člana, ukoliko osigura da reviziju izvrši drugi revizor. (6) Društvo za reviziju iz stava (4) ovog člana može ponovno obavljati reviziju kod istog pravnog lica nakon proteka perioda od najmanje godinu dana nakon roka iz st. (4) i (5) ovog člana. (7) Zabranjeno je ovlaštenom licenciranom revizoru obavljati reviziju finansijskih izvještaja kod istog subjekta od javnog interesa ili kod pravnog lica koje nije subjekt od javnog interesa uzastopno duže od sedam godina bez obzira na promjenu svog angažmana i prelaska u drugo društvo za reviziju koje je odabrano za pružanje usluga revizije istom pravnom licu u narednom periodu uz obavezu shodnog poštivanja rokova iz st. (3) i (6) ovog člana. Član 80. (Zabrana imenovanja revizora) Licenciranom ovlaštenom revizoru koji obavlja reviziju finansijskih izvještaja subjekta od javnog interesa nije dozvoljeno preuzeti položaj člana ili savjetnika poslovodnog tijela, člana nadzornog odbora ili odbora za reviziju niti rukovodioca računovodstvenog i/ili finansijskog područja u revidiranom subjektu od javnog interesa prije isteka najmanje dvije godine nakon što je prestao sudjelovati u revizorskom angažmanu kao licencirani ovlašteni revizor. Broj 15 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. Član 81. (Dodatni izvještaj Odboru za reviziju) (1) Društvo za reviziju dužno je da dostavi dodatni izvještaj Odboru za reviziju subjekta koji je predmet revizije iz člana 84. ovog zakona ne kasnije od datuma podnošenja revizorskog izvještaja iz člana 44. ovog zakona koji mora da sadržava najmanje informacije o: a) ispunjenosti uslova iz čl. 71. i 72. ovog zakona; b) poštivanju uslova o trajanju angažmana društva za reviziju iz člana 79. ovog zakona, c) svim značajnim pitanjima koja uključuju stvarno nepoštivanje zakona i propisa ili sumnju u njihovo nepoštivanje, a koja su utvrđena tokom revizije ako ih smatra relevantnim za ispunjavanje zadataka Odbora za reviziju, d) svim bitnim nedostacima u sistemu interne kontrole subjekta koji je predmet revizije, ili, u slučaju konsolidiranih finansijskih izvještaja, u sistemu interne kontrole matičnog društva, kao i u sistemu računovodstva uz navođenje da li je uprava tog subjekta riješila uočene nedostatke, e) podjeli aktivnosti između ovlaštenih revizora, opisu korištene metodologije i drugim pitanjima vezanim za obavljanje revizije. (2) Svake godine društvo za reviziju, koje obavlja reviziju kod subjekta od javnog interesa dužno je da Odboru za reviziju, u pisanom obliku, potvrdi svoju nezavisnost prema subjektu čiju reviziju finansijskih izvještaja obavlja i obavijesti Odbor za reviziju o mogućim prijetnjama njegovoj nezavisnosti i zaštitnim mehanizmima protiv tih prijetnji. Član 82. (Izvještaj o transparentnosti) (1) Društvo za reviziju koje obavlja reviziju subjekta od javnog interesa u smislu ovog zakona dužno je da, u roku od četiri mjeseca od isteka kalendarske godine, objavi na svojoj internet stranici ili internet stranici Komore godišnji izvještaj o transparentnosti koji sadrži: a) opis pravne forme i strukture vlasništva društva za reviziju; b) opis mreže, kao i njeno pravno i strukturno uređenje, ukoliko društvo za reviziju pripada mreži; c) opis upravljačke strukture društva za reviziju; d) opis sistema interne kontrole kvaliteta društva za reviziju; e) naznaku kada je izvršena posljednja provjera kvaliteta rada društva za reviziju; f) popis subjekata od javnog interesa kod kojih je to društvo za reviziju tokom prethodne poslovne godine izvršilo reviziju; g) izjavu koja se odnosi na procedure i nezavisnost rada društva za reviziju, kojom se potvrđuje da je obavljen interni pregled poštovanja zahtjeva nezavisnosti; h) izjavu o politici društva za reviziju u vezi sa kontinuiranim profesionalnim usavršavanjem licenciranih ovlaštenih revizora; i) finansijske informacije i podatke o ukupnom prihodu, odnosno prihodu od obavljanja revizije i prihodu od usluga poreznog savjetovanja i drugih usluga koje nisu povezane sa revizijom; j) informacije o parametrima za utvrđivanje zarada ovlaštenih revizora koji potpisuju izvještaje o obavljenim revizijama subjekata od javnog interesa. (2) Osoba ovlaštena za zastupanje društva za reviziju potpisuje izvještaj o transparentnosti. Odjeljak D. Izvještaj društva za reviziju koji se dostavlja Komori Član 83. (Sadržaj izvještaja) (1) Društva za reviziju dužna su da Komori, najmanje jednom godišnje do kraja marta tekuće godine, dostave izvještaj sa podacima o: a) imaocima dionica i udjela u društvu za reviziju, kao i o stjecanju i promjeni vlasnika dionica, odnosno udjela; b) ulaganjima na osnovu kojih su društva za reviziju, direktno ili indirektno, stekli učešće u drugom pravnom licu; c) promjenama statuta ili osnivačkog akta; d) načinu izračunavanja osiguranja iz člana 58. st. (7), (8) i (9) ovog zakona i polisi osiguranja; e) zaposlenima; f) spisku svih ugovora o reviziji finansijskih izvještaja, po vrstama revizije, koje su društva za reviziju zaključili sa obveznicima revizije u izvještajnom periodu, kao i spisku svih ugovora o reviziji finansijskih izvještaja koji su raskinuti uz odgovarajuće obrazloženje, nezavisno od toga koja je strana raskinula ugovor; g) broju izvještaja o reviziji koje je potpisao svaki licencirani ovlašteni revizor; h) drugim informacijama koje su potrebne za planiranje i provođenje kontrole kvaliteta i drugih aktivnosti Komore. (2) U godišnji izvještaj iz stava (1) ovog člana uključuju se svi podaci u periodu od 1. januara do 31. decembra prethodne godine. (3) Društva za reviziju, u roku iz stava (1) ovog člana, dužna su dostaviti Komori popis subjekata od javnog interesa koji su bili predmet revizije prema prihodu koji su stekli od njih i koji moraju biti podijeljeni na prihode iz osnova izvršene revizije i prihode od pružanja nerevizorskih usluga. (4) Komora ima pravo da zahtijeva dodatne informacije o aktivnostima društava za reviziju. Odjeljak E. Odbor za reviziju Član 84. (Obaveze subjekata od javnog interesa) (1) Subjekti od javnog interesa obavezni su osnovati odbor za reviziju. (2) Najmanje jedan član odbora za reviziju mora biti iz redova ovlaštenih revizora. Član 85. (Poslovi odbora za reviziju) Odbor za reviziju: a) prati postupak finansijskog izvještavanja; b) prati učinkovitost sistema interne kontrole, interne revizije, te sistem upravljanja rizicima; c) raspravlja o planovima i godišnjem izvještaju interne revizije te o značajnim pitanjima koja se odnose na ovo područje; d) odgovoran je osigurati nezavisnost i kvalitet obavljanja revizije finansijskih izvještaja i konsolidovanih finansijskih izvještaja; e) nadgleda provođenje revizije finansijskih izvještaja i konsolidovanih finansijskih izvještaja i f) prati nezavisnost revizorskog društva koje obavlja reviziju, a posebno ugovore o dodatnim uslugama. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 19 Odjeljak F. Interna revizija Član 86. (Interna revizija) (1) Subjekti od javnog interesa obavezni su uspostaviti i osigurati funkcioniranje odjela interne revizije u skladu sa ovim zakonom i drugim zakonskim propisima. (2) S ciljem ispunjenja obaveza iz stava (1) ovog člana, subjekti od javnog interesa obavezni su imati u radnom odnosu najmanje jednog ovlaštenog internog revizora, sa važećom licencom. (3) Interni revizori obavezni su u svom radu pridržavati se zakonskih propisa, pravila struke i kodeksa etike internih revizora, te internim nadzorom provjeravati jesu li poslovne transakcije izvršene u skladu sa zakonskim propisima, da li postoji adekvatna računovodstvena dokumentacija te pružaju li finansijski izvještaji kompletne, pouzdane i vjerodostojne informacije o rezultatima finansijskih operacija i o finansijskim pozicijama. Odjeljak G. Registar društava za reviziju i Registar licenciranih ovlaštenih revizora Član 87. (Registar društava za reviziju) (1) Ministarstvo vodi Registar društava za reviziju kojim su izdate dozvole za rad te osigurava identifikaciju svakog društva za reviziju pomoću zasebnog broja. Podaci o registraciji čuvaju se u registru u elektronskom obliku i dostupni su javnosti elektronskim putem. (2) Registar društava za reviziju obavezno sadrži poslovno ime i adresu društva za reviziju, oblik organizovanja, imena osnivača i njihovo učešće u kapitalu društva za reviziju, imena lica ovlaštenih za zastupanje društva i imena stalno zaposlenih ili na drugi način angažovanih licenciranih ovlaštenih revizora sa važećim licencama. (3) Podaci koji se upisuju u Registar društava za reviziju su javni. (4) U Registar društava za reviziju, u roku od 30 dana, obavezno se prijavljuju sve promjene u podacima iz člana 59. st. (2) i (3) ovog zakona. (5) Registar se nakon obavijesti ažurira bez nepotrebnog odlaganja. Član 88. (Registar licenciranih ovlaštenih revizora) (1) Ministarstvo ovlaštenim revizorima izdaje i oduzima licence za obavljanje poslova revizije finansijskih izvještaja. (2) Ministarstvo vodi Registar ovlaštenih revizora kojim je, u skladu sa zakonom, izdata licenca ovlaštenog revizora. (3) Registar ovlaštenih revizora obavezno sadrži: ime i prezime ovlaštenog revizora, adresu prebivališta, naziv tijela koje je ovlaštenom revizoru izdalo certifikat, broj i datum izdavanja licence, rok važenja licence i druge podatke od značaja za pravilnu identifikaciju ovlaštenog revizora. (4) Podaci koji se upisuju u Registar licenciranih ovlaštenih revizora su javni. POGLAVLJE V. NADZOR KVALITETA RADA DRUŠTAVA ZA REVIZIJU I OVLAŠTENIH REVIZORA Odjeljak A. Revizorska komora Član 89. (Organizacija Komore) (1) Komora je nezavisna profesionalna organizacija licenciranih ovlaštenih revizora i društava za reviziju koja posluju na teritoriji Federacije. Komora ima svojstvo pravnog lica s javnim ovlaštenjima i pravima, obavezama i odgovornostima utvrđenim ovim zakonom. Komora ima nadležnost i obavlja zadatke na području usluga revizije i drugih stručnih područja u vezi sa revizijom, a naročito: a) vodi Registar članova Komore; b) utvrđuje visinu članarine za članove Komore; c) utvrđuje iznos naknade za upis u registar Komore, za uvjerenja i potvrde o evidencijama koje Komora vodi, kao i ostale naknade propisane općim aktima Komore; d) donosi godišnji plan provjere kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora; e) donosi metodologiju za provjeru kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora; f) propisuje minimum radne dokumentacije koja čini sadržaj metodologije; g) obavlja kontrolu kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora; h) vrši uvid u izvještaje, ugovore i naknade obavljenih revizija, ocjenjuje sistem unutrašnje kontrole kvaliteta društva za reviziju, provjerava vlasničke i upravljačke strukture, nadzire zapošljavanje ovlaštenih revizora i provjerava druga područja u skladu sa odredbama ovog zakona i i) organizuje profesionalno usavršavanje licenciranih ovlaštenih revizora. (2) Članstvo u Komori obavezno je za društva za reviziju i licencirane ovlaštene revizore. Član 90. (Ostali poslovi Komore) (1) Pored poslova iz člana 89. ovog zakona, Komora obavlja i sljedeće poslove: a) prati primjenu MSR i daje stručna mišljenja svojim članovima i po zahtjevu trećim licima u vezi s praktičnom primjenom MSR; b) brine se o ugledu članova Komore; c) pruža stručnu pomoć članovima Komore; d) donosi finansijski plan Komore; e) dostavlja Odboru za javni nadzor godišnji finansijski izvještaj i godišnji izvještaj o radu; f) utvrđuje i donosi Tarifu revizorskih usluga, uz saglasnost Ministarstva; g) sarađuje i pruža stručnu pomoć Ministarstvu i Odboru za javni nadzor u obavljanju poslova u skladu sa ovim zakonom; i h) obavlja i druge poslove u skladu sa ovim zakonom i statutom. (2) Na finansijski plan Komore saglasnost daje Odbor za javni nadzor. Član 91. (Zaštita podataka) (1) Komora je dužna da čuva kao povjerljive sve podatke, činjenice i okolnosti koje je pribavila u obavljanju poslova u skladu sa odredbama ovog zakona. (2) Odredba stava (1) ovog člana primjenjuje se i na članove organa Komore, zaposlene i bivše zaposlene u Komori, odnosno na druga lica kojima su prilikom rada u Komori bili dostupni povjerljivi podaci. (3) Poslovne tajne čuvaju se u skladu sa ovim zakonom, osim ako posebnim propisima nije drukčije uređeno. Član 92. (Finansiranje Komore) (1) Komora stječe sredstva za rad od: a) članarine koju plaćaju članovi Komore; b) naknade za upis u registar Komore; c) drugih izvora, u skladu sa zakonom i aktima Komore. (2) Sredstva Komore vode se na računu Komore. Broj 15 - Strana 20 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. Član 93. (Statut Komore) (1) Statutom Komore bliže se uređuju: poslovi koje Komora obavlja u okviru zakonskih ovlaštenja; način obavljanja poslova Komore; unutrašnja organizacija i rad Komore; sastav, način i postupak izbora i nadležnost organa Komore; prava i dužnosti društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora kao članova Komore, kao i druga pitanja od značaja za rad i organizaciju Komore, u skladu sa ovim zakonom. Član 94. (Akti Komore) (1) Komora donosi svoje akte kojima se pobliže uređuje rad Komore. (2) Komora je obavezna objaviti Statut i Odluku o iznosu članarine u "Službenim novinama Federacije BiH". (3) Opći akti i drugi dokumenti koje Komora donosi, u skladu sa Statutom, objavljuju se na internet stranici Komore. Član 95. (Tijela Komore) (1) Tijela Komore su: Skupština, Upravno vijeće, predsjednik Komore i druga tijela Komore. (2) Nadležnosti, zadaci i način rada tijela Komore određuju se ovim zakonom i Statutom. (3) Skupština ima predsjednika i potpredsjednika koji se biraju iz redova članova Skupštine na period od četiri godine, a ista lica mogu biti ponovo birana najviše još jedanput. (4) Skupština: a) donosi Statut uz prethodnu saglasnost Ministarstva i druge opće akte Komore; b) donosi Odluku o iznosu članarine uz prethodnu saglasnost Ministarstva; c) utvrđuje pravila nadzornog i kontrolnog postupka; d) bira članove Upravnog vijeća, predsjednika Komore i članove drugih tijela određenih Statutom; e) utvrđuje program i plan rada, finansijski plan Komore i usvaja finansijske izvještaje, te utvrđuje godišnji izvještaj o radu i dostavlja ga Odboru za javni nadzor iz člana 97. ovog zakona na razmatranje u roku od 15 dana od dana usvajanja na Skupštini. (5) Skupština može odlučivati i o drugim pitanjima određenim Statutom. (6) Licencirani ovlašteni revizori imaju po jedan glas pri odlučivanju na Skupštini Komore. (7) Komorom upravlja Upravno vijeće koje Skupština imenuje na period od četiri godine. Upravno vijeće: a) predlaže programe rada i razvoja Komore te prati njihovo provođenje; b) predlaže iznos članarine; c) utvrđuje minimalni oblik i sadržaj radne dokumentacije obavljanja revizije; d) utvrđuje minimalnu metodologiju obavljanja provjere kvaliteta rada; e) obavlja druge stručne zadatke i usluge povezane sa razvojem revizorske struke u skladu sa Statutom Komore; f) daje članovima Komore stručna mišljenja i obrazloženja ako oni to zatraže; g) donosi pravilnike i akte u skladu sa Statutom Komore i h) obavlja i druge zadatke određene Statutom Komore. Član 96. (Javnost rada Komore) (1) Komora je dužna obavještavati javnost o svim pitanjima iz nadležnosti Komore. (2) Komora je dužna da obavještava Ministarstvo i Odbor za javni nadzor o disciplinskim postupcima koji se vode protiv članova Komore pred nadležnim organima Komore. (3) Ako se u disciplinskim postupcima ustanovi da postoji sumnja da je izvršeno krivično djelo, Komora je dužna da obavijesti i nadležne pravosudne organe. (4) Komora je dužna da na zahtjev organa iz st. (2) i (3) ovog člana dostavi potrebne podatke o činjenicama o kojima ima saznanje. Odjeljak B. Odbor za javni nadzor Član 97. (Status) Javni nadzor nad Komorom, društvima za reviziju i licenciranim ovlaštenim revizorima provodi Odbor za javni nadzor. Član 98. (Odbor za javni nadzor) (1) Odbor za javni nadzor ima predsjedavajućeg i četiri člana. (2) Članove Odbora za javni nadzor imenuje i razrješava Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) na prijedlog ministra. (3) Mandat članova Odbora za javni nadzor je četiri godine, a ista lica mogu biti ponovo imenovana najviše još jedanput, s tim da se osigura da dva člana budu u kontinuitetu u sljedećem mandatu. (4) Za člana Odbora za javni nadzor može biti predloženo lice koje: a) ima stečeno visoko obrazovanje iz naučne oblasti ekonomske struke; b) nije zaposleno u Komori i nije član organa Komore; c) ima najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećem položaju u oblastima računovodstva, revizije i finansija, ili ima radno iskustvo od najmanje pet godina u oblastima računovodstva i finansija, a dolazi iz jednog od regulatornih tijela Federacije, ili je univerzitetski profesor u oblasti računovodstva i revizije. (5) Članovi Odbora za javni nadzor ne smiju da budu profesionalno angažovani u provođenju revizije. (6) Najmanje jedan član Odbora za javni nadzor iz stava (2) ovog člana mora biti ovlašteni revizor sa najmanje pet godina radnog iskustva na revizijama. (7) Odbor donosi odluke konsenzusom. (8) Sredstva za finansiranje aktivnosti Odbora za javni nadzor osiguravaju se u budžetu Federacije za svaku fiskalnu godinu. (9) Stručne i administrativne poslove za potrebe Odbora za javni nadzor obavlja Ministarstvo. Član 99. (Djelokrug rada) (1) Odbor za javni nadzor nadzire: a) zakonitost rada i postupanja Komore; b) djelotvornost, ekonomičnost i svrsishodnost rada Komore; c) unutrašnje uređenje i organizaciju Komore te osposobljenost članova za obavljanje poslova iz nadležnosti Komore; i d) odnos članova Komore prema društvima za reviziju i ovlaštenim revizorima i drugim strankama. (2) Odbor za javni nadzor nadzire i: a) registraciju društava za reviziju; b) usvajanje standarda profesionalne etike, interne kontrole kvaliteta rada društava za reviziju i revizije; c) provođenje kontinuirane edukacije, osiguranja kvaliteta, te sistema discipline. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 21 (3) Odbor za javni nadzor, u okviru nadležnosti utvrđenih ovim zakonom, obavlja nadzor i nad: a) izdavanjem i oduzimanjem licenci ovlaštenim revizorima; b) izdavanjem i oduzimanjem licenci za rad društvima za reviziju; c) primjenom MSR; d) provođenjem disciplinskih postupaka i drugih mjera u cilju otklanjanja i sankcionisanja nepravilnosti. (4) Odbor za javni nadzor sarađuje sa Komorom. (5) Odbor za javni nadzor sarađuje sa nadležnim tijelima u Republici Srpskoj, Brčko Distriktu, državama članicama Evropske unije i trećim zemljama, posebno u slučaju utvrđivanja određenih nepravilnosti u radnjama društava za reviziju i ovlaštenih revizora. (6) U slučaju potrebe Odbor za javni nadzor provodi naknadne provjere društava za reviziju te prema potrebi i rezultatima provjere, poduzima određene mjere i akcije, o čemu redovno informiše Ministarstvo. (7) U obavljanju nadzora iz stava (1) ovog člana Odbor za javni nadzor može tražiti od Komore odgovarajuće izvještaje i podatke, odnosno može izvršiti neposredan uvid u rad Komore. (8) Komora je dužna da izvještaje i podatke iz stava (7) ovog člana dostavi Odboru za javni nadzor u roku od 15 dana od dana kada su podaci zatraženi. (9) Odbor za javni nadzor obavlja i druge poslove, u skladu sa ovim zakonom. Član 100. (Način obavljanja poslova) Odbor za javni nadzor obavlja poslove iz člana 99. ovog zakona, tako što: a) daje saglasnosti i mišljenja na opće akte Komore u skladu sa ovim zakonom, izuzev Statuta shodno članu 95. stav (4) tačka a) ovog zakona te prati provođenje tih akata i predlaže njihovu izmjenu; b) daje mišljenje na godišnji plan provjere kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora koji utvrđuje Komora; c) daje prijedlog za vanredne provjere kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora; d) razmatra godišnji izvještaj o radu Komore, e) predlaže mjere za koje je ovim zakonom ovlašten. Član 101. (Mjere u postupku nadzora) (1) Ako Odbor za javni nadzor ocijeni da postoji osnovana sumnja da su učinjene određene nezakonitosti i nepravilnosti u radu Komore, može da: a) zatraži izvještaje i druge podatke o uočenim nepravilnostima; b) predloži mjere radi njihovog otklanjanja; c) predloži pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti organa, odnosno zaposlenih u Komori; d) predloži sazivanje Skupštine Komore; e) poduzme i druge mjere iz svoje nadležnosti. (2) Odbor za javni nadzor predlaže Komori smjenu članova tijela Komore iz člana 95. stav (1) ovog zakona, ako u radu tih tijela utvrdi značajnije nepravilnosti u obavljanju poslova iz čl. 90. i 98. ovog zakona. Član 102. (Zaštita podataka) (1) Odredbe ovog zakona u vezi sa zaštitom podataka primjenjuju se na sadašnje i bivše članove Odbora za javni nadzor. (2) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na članove Odbora za javni nadzor i na članove tijela Komore kada je riječ o razmjeni podataka i saradnji među nadležnim tijelima drugih zemalja vezanoj za poslove prema ovom zakonu, ako je sklopljen sporazum o međusobnoj saradnji. Član 103. (Dostavljanje planova i izvještaja) (1) Program rada i finansijski plan za narednu godinu Odbor za javni nadzor je obavezan dostaviti Vladi Federacije, putem Ministarstva, najkasnije do 31. decembra tekuće godine, a Izvještaj o radu za proteklu godinu i izvršenje finansijskog plana, zajedno sa Izvještajem o radu Komore do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu, putem Ministarstva, na razmatranje i prihvatanje. (2) Program rada i Izvještaj o radu Odbora za javni nadzor objavljuju se na internet stranici Ministarstva. Odjeljak C. Kontrola kvaliteta društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora Član 104. (Predmet kontrole) (1) Sistem nadzora kvaliteta rada organizuje se na način nezavisan o ovlaštenim revizorima i društvima za reviziju koji su predmet provjere i podložan je javnom nadzoru. (2) Kontrola kvaliteta rada obavlja se na objektivan način i u postupku koji isključuje bilo kakav sukob interesa između lica koja obavljaju provjeru kvaliteta rada i društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora. (3) Komora obavlja kontrolu kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora radi provjere da li se pri obavljanju revizije postupa u skladu sa MSR, odredbama ovog zakona i drugim pravilima revizorske struke. (4) Kontrola kvaliteta rada podliježe nadzoru koji obavlja Odbor za javni nadzor. (5) U postupku kontrole kvaliteta rada primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje upravni postupak, ako ovim zakonom nije drukčije uređeno. (6) Za finansiranje kontrole kvaliteta rada koriste se sredstva Komore, posebno izdvojena za ovu namjenu, osim u slučaju iz člana 105. st. (7) i (8) ovog zakona kada se kontrola kvaliteta finansira iz budžeta Federacije. (7) Finansiranje sistema osiguranja nadzora kvaliteta rada je sigurno i ne smije biti ni pod kakvim neprimjerenim utjecajem ovlaštenih revizora i društava za reviziju. Član 105. (Način obavljanja kontrole) (1) Kontrola kvaliteta rada društva za reviziju se osigurava: a) praćenjem, prikupljanjem i provjerom izvještaja i obavještenja koja Komori podnose društva za reviziju i licencirani ovlašteni revizori, u skladu sa ovim zakonom; b) obavljanjem neposredne kontrole kvaliteta rada društava za reviziju; c) izricanjem mjera u postupku kontrole kvaliteta, u skladu sa ovim zakonom. (2) Obavljanje neposredne kontrole kvaliteta rada društava za reviziju obuhvata: a) pregled sistema interne kontrole kvaliteta; b) provjeru nezavisnosti licenciranog ovlaštenog revizora i društva za reviziju u odnosu na obveznika revizije; c) provjeru usklađenosti postupaka revizije sa MSR; d) ocjene kvaliteta u pogledu angažovanih resursa (sastav revizorskog tima i radni sati); e) pregled obračunatih naknada za usluge revizije; Broj 15 - Strana 22 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. f) neposrednu provjeru kvaliteta rada licenciranog ovlaštenog revizora. (3) Pregledom sistema interne kontrole kvaliteta utvrđuje se da li društvo za reviziju ima uspostavljene odgovarajuće smjernice i postupke za: a) preuzimanje odgovornosti povezane sa kvalitetom obavljenog rada; b) poštovanje etičkih zahtjeva; c) uspostavljanje i održavanje odnosa sa obveznicima revizije finansijskih izvještaja, kao i za druge usluge; d) formiranje revizorskih timova; e) obavljanje revizije u skladu sa MSR. (4) Društvo za reviziju je dužno osigurati da smjernice i postupci povezani sa internim procedurama za kontrolu kvaliteta funkcioniraju uspješno i da se poštuju u praksi. (5) Neposredna kontrola kvaliteta rada licenciranog ovlaštenog revizora obavlja se tako što se pregleda cjelokupna radna dokumentacija o obavljenoj reviziji kod najmanje jednog obveznika revizije. (6) Lica koja obavljaju kontrolu kvaliteta rada dužna su osigurati potreban broj odabranih revizorskih dokumenata, odnosno uzoraka za testiranje, kako bi predmetna provjera bila kvalitetna i sveobuhvatna, primjenjujući MSR i zahtjeve vezane za nezavisnost njihovog rada. (7) Odbor za javni nadzor može predložiti Komori da se izvrši vanredna kontrola kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora. (8) Odbor za javni nadzor može predložiti Komori vanrednu kontrolu kvaliteta i u slučaju dostavljanja primjedbi od strane regulatornih tijela u vezi sa obavljenom revizijom. Član 106. (Lica koja obavljaju kontrolu) (1) Neposrednu kontrolu kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora obavlja Komisija za nadzor. Članovi Komisije za nadzor su lica zaposlena u Komori, koji su ovlašteni revizori sa najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima revizije. (2) Lica koja obavljaju kontrolu kvaliteta rada iz stava (1) ovog člana, dužna su da završe dodatnu obuku prema programu koji utvrdi Komora. (3) Lice iz stava (1) ovog člana ne smije obavljati nadzor kvaliteta rada ovlaštenog revizora ili društva za reviziju dok ne isteknu najmanje tri godine od trenutka kada je to lice prestalo biti osnivač, član ili zaposlenik ili na neki drugi način povezano s tim ovlaštenim revizorom ili društvom za reviziju. Član 107. (Obaveze društva za reviziju u postupku kontrole) (1) Društvo za reviziju, kod kojeg se obavlja kontrola kvaliteta rada, dužno je omogućiti Komisiji za nadzor pregled revizorskih izvještaja, radne dokumentacije, kao i druge dokumentacije na osnovu koje su revizorski izvještaji sastavljeni. (2) Društvo za reviziju kod kojeg se obavlja kontrola kvaliteta rada dužno je, na zahtjev Komisije za nadzor, omogućiti kontrolu kvaliteta rada u svom sjedištu. Član 108. (Izvještaj o kontroli) (1) Nakon obavljene kontrole kvaliteta rada društva za reviziju Komisija za nadzor sastavlja zapisnik na koji pravo prigovora ima društvo za reviziju u roku od 8 dana po prijemu zapisnika. (2) O obavljenoj kontroli kvaliteta rada društva za reviziju Komisija za nadzor sastavlja detaljan izvještaj koji sadrži značajne nalaze i zaključke o izvršenoj kontroli i dostavlja ga Upravnom vijeću Komore, Odboru za javni nadzor i društvu za reviziju kod kojeg je izvršena kontrola kvaliteta rada. Godišnji izvještaj o kontroli kvaliteta rada društava za reviziju i ovlaštenih revizora Komisija za nadzor dostavlja Upravnom vijeću, Skupštini i Odboru za javni nadzor. (3) Jednom godišnje Komora, po prethodno pribavljenom mišljenju Odbora za javni nadzor, objavljuje ukupne rezultate provjere kvaliteta rada društava za reviziju na svojoj internet stranici. Član 109. (Učestalost kontrole) (1) Komisija za nadzor obavlja kontrolu kvaliteta rada društava za reviziju iz člana 105. stav (1) ovog zakona najmanje jednom u šest godina, odnosno najmanje jednom u tri godine kod društava za reviziju koja obavljaju reviziju subjekata od javnog interesa. (2) Kontrola kvaliteta iz stava (1) ovog člana može se obavljati i češće, ukoliko Komora utvrdi, na bazi procjene rizika, potrebu za češćim kontrolama, a naročito u slučaju potrebe za kontrolama društava za reviziju kojima su izricane mjere u postupku kontrole. (3) Komora je dužna da o provođenju kontrole kvaliteta rada pisanim putem obavijesti društvo za reviziju najkasnije 15 dana prije početka kontrole. Član 110. (Mjere u postupku kontrole kvaliteta rada društava za reviziju) (1) Ako Komora u postupku kontrole kvaliteta rada utvrdi da društvo za reviziju ne postupa u skladu sa odredbama ovog zakona, MSR i drugim pravilima revizorske profesije, dužna je istom naložiti otklanjanje svih nedostataka u roku od 30 dana od dana uručenja naloga. Ukoliko društvo za reviziju koje je predmetom kontrole ne otkloni nedostatke u utvrđenom roku, Komora je dužna da Odboru za javni nadzor dostavi izvještaj o obavljenoj kontroli sa prijedlogom mjera. (2) Odbor za javni nadzor može predložiti Ministarstvu sljedeće mjere: a) izdavanje naloga za otklanjanje nepravilnosti; b) određivanje dodatnih mjera; c) uslovno oduzimanje licence za obavljanje revizije uz adekvatno obrazloženje; d) oduzimanje licence za obavljanje revizije uz adekvatno obrazloženje. (3) Ministarstvo rješenjem izriče mjere iz stava (2) ovog člana. (4) Rješenje iz stava (3) ovog člana konačno je u upravnom postupku, a protiv njega se može pokrenuti upravni spor. (5) Rješenje o izricanju mjere iz stava (3) ovog člana Ministarstvo dostavlja Komori, narednog dana od dana kada je ovo rješenje donešeno. (6) Komora je dužna da rješenje o izricanju mjere iz stava (3) ovog člana bez odlaganja upiše u Registar izrečenih mjera koji vodi Komora na svojoj internet stranici. Član 111. (Otklanjanje utvrđenih nepravilnosti) Nalaganje otklanjanja utvrđenih nepravilnosti provodi se, ako: a) vlasnička struktura i upravljanje društvom za reviziju nije u skladu sa odredbama ovog zakona; b) društvo za reviziju obavlja nerevizorske usluge suprotno članu 71. ovog zakona; c) društvo za reviziju ne objavi izvještaj o transparentnosti u skladu sa članom 82. ovog zakona; d) društvo za reviziju ne dostavlja obavještenja i izvještaje u smislu člana 83. ovog zakona; Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 23 e) društvo za reviziju ne ispunjava uslove za izdavanje dozvole za obavljanje revizije; f) društvo za reviziju ne obavlja reviziju u skladu sa odredbama ovog zakona. Član 112. (Sadržaj naloga) Nalog za otklanjanje nepravilnosti naročito sadrži: a) opis nepravilnosti čije je otklanjanje utvrđeno rješenjem; b) rok u kome je društvo za reviziju dužno otkloniti nepravilnosti i dostaviti izvještaj o otklanjanju nepravilnosti; c) način otklanjanja nepravilnosti; d) dokaze o otklanjanju nepravilnosti koje je društvo za reviziju dužno dostaviti Komori. Član 113. (Izvještaj o otklanjanju nepravilnosti) Društvo za reviziju dužno je da u roku koji ne može biti kraći od 15 dana, niti duži od šest mjeseci, otkloni utvrđene nepravilnosti i da Odboru za javni nadzor podnese izvještaj koji sadrži opis poduzetih mjera, kao i da priloži dokaze o otklanjanju nepravilnosti. Član 114. (Dodatne mjere) (1) Dodatna mjera nalaže se, ako se utvrdi da: a) društvo za reviziju nije postupilo u skladu sa nalogom za otklanjanje nepravilnosti; b) je licenciranom ovlaštenom revizoru koji u društvu za reviziju obavlja poslove revizije, oduzeta licenca; c) je društvo za reviziju u posljednje dvije godine više od četiri puta prekršilo dužnost pravovremenog i pravilnog podnošenja izvještaja, odnosno obavještavanja, ili je na drugi način ometalo obavljanje kontrole kvaliteta nad njegovim poslovanjem. (2) Dodatnom mjerom nalaže se društvu za reviziju da u roku od 60 dana provede sljedeće mjere: a) poboljšanje sistema internih kontrola kvaliteta u obavljanju revizije; b) poboljšanje postupka internog nadzora nad povjerljivim podacima; c) druge mjere u skladu sa ovim zakonom, MSR i drugim pravilima revizorske struke. Član 115. (Oduzimanje licence za rad društvu za reviziju) Ministarstvo donosi Rješenje o oduzimanju licence za rad društvu za reviziju i brisanju iz Registra društava za reviziju: a) ako je izdata na osnovu neistinitih podataka; b) ako društvo za reviziju prestane da ispunjava uslove iz člana 58. ovog zakona; c) ako se broj licenciranih ovlaštenih revizora smanji ispod propisanog broja, a društvo za reviziju, u roku od tri mjeseca od nastanka promjene, ne poveća broj licenciranih ovlaštenih revizora do broja propisanog ovim zakonom i o tome ne obavijesti Komoru i Ministarstvo; d) ako ne otkloni nepravilnosti, odnosno ne provede dodatne mjere u roku iz čl. 113. i 114. ovog zakona; e) ako sastavi revizorski izvještaj koji se ne zasniva na stvarnim činjenicama; f) ako mu je odlukom nadležnog suda zabranjeno obavljanje djelatnosti revizije; g) ako osnivač donese odluku o prestanku obavljanja djelatnosti revizije finansijskih izvještaja, kao i u slučajevima prestanka privrednog društva u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva; h) ako se na način propisan u članu 58. st. (7) i (8) ovog zakona ne obezbjedi od odgovornosti za štetu koju može prouzrokovati izražavanjem revizorskog mišljenja; i) u drugim slučajevima utvrđenim ovim zakonom. Član 116. (Uslovno oduzimanje licence za obavljanje revizije društvu za reviziju) (1) Ministarstvo rješenjem o uslovnom oduzimanju licence za obavljanje revizije društvu za reviziju može odrediti da licenca neće biti oduzeta ako društvo za reviziju, kojem je izrečena takva mjera, u periodu koji predloži Odbor za javni nadzor, a koji ne može biti kraći od šest mjeseci i duži od tri godine, ne učini novu povredu ovog zakona kod obavljanja revizije. (2) Ministarstvo će ukinuti rješenje o uslovnom oduzimanju licence za obavljanje revizije i oduzeti licencu ako društvo za reviziju kojem je izrečena mjera uslovnog oduzimanja licence u periodu određenom rješenjem iz stava (1) ovog člana učini novu povredu ovog zakona kod obavljanja revizije. Član 117. (Mjere u postupku kontrole kvaliteta rada licenciranih ovlaštenih revizora) (1) Ako Komora u postupku kontrole kvaliteta rada utvrdi da licencirani ovlašteni revizor ne postupa u skladu sa odredbama ovog zakona, MSR i drugim pravilima revizorske struke, dužna je istom naložiti otklanjanje svih nedostataka u roku od 30 dana od dana uručenja naloga. Ukoliko licencirani ovlašteni revizor koji je predmetom kontrole ne otkloni nedostatke u utvrđenom roku, Komora je dužna da Odboru za javni nadzor dostavi izvještaj o obavljenoj kontroli sa prijedlogom mjera. (2) Odbor za javni nadzor može predložiti Ministarstvu poduzimanje sljedećih mjera: a) izdavanje naloga za otklanjanje nepravilnosti; b) izricanje javne opomene; c) uslovno oduzimanje licence uz adekvatno obrazloženje; d) oduzimanje licence uz adekvatno obrazloženje. (3) Ministarstvo rješenjem izriče mjere iz stava (2) ovog člana. (4) Rješenje iz stava (3) ovog člana konačno je u upravnom postupku, a protiv njega se može pokrenuti upravni spor. (5) Rješenje o izricanju mjere iz stava (3) ovog člana Ministarstvo dostavlja Komori, narednog dana od dana kada je ovo rješenje donešeno. (6) Komora je dužna da rješenje o izricanju mjere iz stava (3) ovog člana, bez odlaganja, upiše u Registar izrečenih mjera. (7) U postupku kontrole kvaliteta rada licenciranih ovlaštenih revizora shodno se primjenjuju odredbe čl. 107., 108., 111., 112.,113. i 115. ovog zakona. Član 118. (Opomena) Ministarstvo izriče licenciranom ovlaštenom revizoru opomenu ako licencirani ovlašteni revizor ne postupa u skladu sa pravilima revizije, a nema uslova za oduzimanje licence, odnosno za uslovno oduzimanje licence. Član 119. (Uslovno oduzimanje licence ovlaštenom revizoru) (1) Ministarstvo rješenjem o uslovnom oduzimanju licence ovlaštenom revizoru može odrediti da licenca neće biti oduzeta ako lice, kojem je izrečena takva mjera, u periodu koji odredi Ministarstvo i koji ne može biti kraći od šest Broj 15 - Strana 24 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. mjeseci i duži od dvije godine, ne učini novu povredu ovog zakona kod obavljanja revizije. (2) Ministarstvo će ukinuti rješenje o uslovnom oduzimanju licence i oduzeti licencu ako lice, kojem je izrečena mjera uslovnog oduzimanja licence, u određenom periodu učini novu povredu ovog zakona kod obavljanja revizije zbog kojeg je moguće oduzimanje licence, odnosno izricanje opomene. Član 120. (Oduzimanje licence ovlaštenom revizoru) (1) Ministar donosi Rješenje o oduzimanju licence ovlaštenom revizoru i brisanju iz Registra licenciranih ovlaštenih revizora: a) ako je licenca dobijena navođenjem neistinitih podataka; b) ako je kažnjen za krivično djelo u smislu propisa kojim se uređuje odgovornost fizičkih lica za krivična djela ili protiv kojeg se vodi krivični postupak. (2) Ministarstvo rješenjem oduzima licencu ako licencirani ovlašteni revizor pri obavljanju revizije: a) postupa suprotno čl. 73. i 80. ovog zakona; b) postupa suprotno pravilima revizije i ako zbog toga revizorski izvještaj koji je potpisao sadrži nedostatke, odnosno dovodi u zabludu korisnike revizorskog izvještaja; c) ne poštuje obavezu zaštite povjerljivih podataka; d) ne postupa u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa koji uređuju reviziju finansijskih izvještaja. (3) Ministarstvo oduzima licencu i: a) na lični zahtjev licenciranog ovlaštenog revizora; b) u slučaju gubitka poslovne sposobnosti; c) u slučaju smrti. POGLAVLJE VI. ZVANJA U RAČUNOVODSTVENOJ I REVIZORSKOJ PROFESIJI Odjeljak A. Zvanja Član 121. (Zvanja) (1) U računovodstvenoj i revizorskoj profesiji u Federaciji su sljedeća zvanja: a) Certificirani računovodstveni tehničar; b) Certificirani računovođa; i c) Ovlašteni revizor. (2) Testiranje kandidata za zvanja iz stava (1) ovog člana, izdavanje certifikata i licenciranje (izdavanje odobrenja za rad) vrši se na sljedeći način: a) Testiranje kandidata za certificirane računovodstvene tehničare, certificirane računovođe i ovlaštene revizore vrši se posredstvom profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona na osnovu jedinstvenog programa za Federaciju, Republiku Srpsku i Brčko Distrikt, kako je utvrđeno Zakonom o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine, a koji je u cijelosti u skladu sa standardima i smjernicama MFR; b) Certifikate za certificirane računovodstvene tehničare, certificirane računovođe i ovlaštene revizore izdaje profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona. c) Licenciranje certificiranih računovodstvenih tehničara i certificiranih računovođa vrši profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona; d) Licenciranje ovlaštenih revizora vrši Ministarstvo; e) Licenciranje društava za reviziju vrši Ministarstvo. (3) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona ovlašteno je za oduzimanje licenci iz stava (2) tačka c) ovog člana u slučaju prestanka ispunjavanja zakonom propisanih uslova i uslova iz stava (8) ovog člana. (4) Licenciranje se ne vrši kod certificiranih računovodstvenih tehničara i certificiranih računovođa koji obavljaju računovodstvene poslove za interne potrebe preduzeća i ostalih pravnih lica, izuzev kod lica iz člana 44. stav (4) i 38. ovog zakona koji ovjeravaju finansijske izvještaje i kod kojih je obavezno licenciranje. (5) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona uspostavlja i vodi Registar licenciranih certificiranih računovođa, koji obavezno sadrži: ime i prezime licenciranog računovođe, broj licence, datum izdavanja i važenja licence, kao i naziv pravnog lica u kojem je zaposlen, sa posebnom naznakom ako radi na poslovima sastavljanja i izrade finansijskih izvještaja. Podaci iz Registra licenciranih certificiranih računovođa su javni i ažuriraju se bez nepotrebnog odlaganja. (6) Lica koja posjeduju zvanja iz stava (1) ovog člana dužna su da se kontinuirano profesionalno usavršavaju u skladu sa odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine. (7) Pored zvanja u računovodstvenoj i revizorskoj profesiji iz stava (1) ovog člana, druga srodna zvanja u srodnim profesijama su: a) ovlašteni procjenitelj iz člana 29. ovog zakona i b) ovlašteni interni revizor iz člana 86. stav (2) ovog zakona. (8) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona propisuje uslove i način izdavanja i oduzimanja licenci iz stava (2) tačka c) ovog člana. Član 122. (Priznavanje certifikata) (1) Svakom licu kojem su certifikat i licenca izdati u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu, s tim da je taj entitet ili distrikt usvojio zakon ili regulativu kojom se osigurava istovjetno priznavanje certifikata i licence izdatih u Federaciji, stečeno zvanje u profesiji se priznaje u Federaciji i od njega se neće zahtijevati nostrifikacija. (2) Lica koja su licence dobila u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH, u skladu sa propisima, odgovarajuće licence u Federaciji mogu dobiti u skladu sa odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine. Član 123. (Nostrifikacija) (1) Lica koja posjeduju certifikat izdat od profesionalnih subjekata izvan Bosne i Hercegovine, nakon što dostave dokaze da ispunjavaju MFR-ove uslove edukacije u zemlјi u kojoj su stekla kvalifikaciju, kao i uslove u pogledu stručne spreme, radnog iskustva i poznavanja propisa i poreznog sistema u Federaciji i Bosni i Hercegovini, mogu podnijeti zahtjev za nostrifikaciju stečenih zvanja i kvalifikacija. (2) Nostrifikaciju stečenih zvanja i kvalifikaciju za lica iz stava (1) ovog člana vrši profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona utvrđeno ovim zakonom, na način i uz uslove koje propiše Komisija. Član 124. (Zabrana upotrebe zvanja) Zabranjena je upotreba zvanja iz člana 121. ovog zakona od lica koja nisu certificirana i licencirana, kao i nuđenje ili obavljanje računovodstvenih ili revizorskih usluga trećim licima od lica koja nisu licencirana u skladu sa ovim zakonom i registrovana za pružanje računovodstvenih i revizorskih usluga, Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 25 odnosno koja ne ispunjavaju druge uslove za pružanje knjigovodstvenih, računovodstvenih i revizorskih usluga propisanih ovim zakonom. Odjeljak B. Profesionalno tijelo Član 125. (Profesionalno tijelo) (1) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona, u saradnji sa Komisijom, provodi jedinstven program za stjecanje kvalifikacija i zvanja u računovodstvenoj i revizorskoj profesiji u Federaciji. (2) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona dužno je donijeti propise kojima se uređuje način provedbe Programa i naknade za stjecanje zvanja u računovodstvenoj i revizorskoj profesiji, kvalificiranje i profesionalni razvoj računovođa i ovlaštenih revizora, kontinuirana edukacija, kontrola kvaliteta rada njegovih članova, te izdavanje certifikata za sva zvanja u profesiji, kao i licenci za zvanja u oblasti računovodstva. (3) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona je odgovorno za utvrđivanje i realizaciju kontinuiranog profesionalnog usavršavanja svojih članova u skladu sa Međunarodnim obrazovnim standardima, te vođenje evidencije na osnovu koje se dokazuje da su zadovoljeni uslovi i kriteriji kontinuirane edukacije koje je utvrdila Komisija. (4) Profesionalno tijelo koje je registrovano u Federaciji dužno je sarađivati sa Komisijom u vezi sa svim pitanjima utvrđenim ovim zakonom. (5) Nadležnost profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona ogleda se u sljedećem: a) provodi Program za stjecanje kvalifikacija; b) realizuje kontinuirano usavršavanje; c) vodi evidenciju i dostavlјa Ministarstvu pregled (informaciju) o prisutnosti minimalnom broju sati kontinuiranog usavršavanja nosioca profesionalnih zvanja kojima je izdata licenca u skladu sa ovim zakonom; d) uređuje kvalificiranje i profesionalni razvoj za računovodstvenu profesiju te provjerava kvalifikacije njihovih članova; e) daje stručna mišljenja svojim članovima i po zahtjevu trećim licima u vezi s praktičnom primjenom MRS i f) na kontinuiranoj osnovi osigurava prijevod propisa iz člana 2. stav (1) tačka s) ovog zakona. (6) Propisi iz člana 2. stav (1) tačka s) ovog zakona su dostupni javnosti, bez naknade, na zvaničnoj internet stranici profesionalnog tijela. (7) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona dužno je da čuva kao povjerljive sve podatke, činjenice i okolnosti koje je pribavilo u obavljanju poslova u skladu sa odredbama ovog zakona. (8) Odredba stava (7) ovog člana primjenjuje se i na članove upravnog tijela, zaposlene i bivše zaposlene profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona, odnosno na druga lica kojima su prilikom rada u istom bili dostupni povjerljivi podaci. (9) Poslovne tajne čuvaju se u skladu sa članom 91. stav (3) ovog zakona. (10) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona najmanje jednom godišnje, a najkasnije do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu, podnosi Vladi Federacije, putem Ministarstva, izvještaj o radu i stanju u oblasti računovodstva. (11) Izvještaj iz stava (10) ovog člana obavezno sadrži: izvršavanje poslova i datih ovlaštenja povjerenih ovom profesionalnom tijelu, broj i strukturu izdatih certifikata, informaciju o provedenim edukacijama i druge informacije o stanju u oblasti računovodstvene profesije. POGLAVLJE VII. PRAĆENJE, OTKRIVANJE I PRIJAVLJIVANJE KRIVIČNIH DJELA U VEZI SA PRANJEM NOVCA I FINANSIRANJEM TERORISTIČKIH AKTIVNOSTI Član 126. (Krivična djela u vezi sa pranjem novca i finansiranjem terorističkih aktivnosti) (1) Lica koja vrše poslove računovodstva, revizije i nadzora u vezi sa odredbama ovog zakona obavezna su da stalno prate i otkrivaju pojave i radnje koje imaju obilježja krivičnih djela u vezi sa pranjem novca i finansiranjem terorističkih aktivnosti. (2) U slučaju utvrđivanja činjenica i radnji koje ukazuju na krivična djela iz stava (1) ovog člana, obavezno se, pismeno, bez odgađanja, obavještava organ nadležan za oblast sprječavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, u skladu sa propisom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (3) Subjekti uključeni u poslove propisane ovim zakonom dužni su da pružaju stalnu podršku i saradnju svim organima krivičnog gonjenja u vezi sa njihovim zahtjevima prilikom otkrivanja, prijavljivanja i procesuiranja djela koja imaju obilježja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. POGLAVLJE VIII. KAZNENE ODREDBE Član 127. (Pravna lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice: a) ako ne izvrši razvrstavanje u skladu sa članom 5. ovog zakona; b) ako općim aktom ne uredi organizaciju računovodstva u skladu sa čl. 7., 8. i 9. ovog zakona; c) ako ne sastavlja, kontroliše, ispravlja i knjiži knjigovodstvene isprave u skladu sa čl. 12, 13, 14. i 15. ovog zakona; d) ako ne otvori i ne vodi poslovne knjige u skladu sa čl. 19. i 20. ovog zakona; e) ako ne popiše imovinu i obaveze u skladu sa odredbama iz čl. 21. i 22. ovog zakona; f) ako ne izvrši usaglašavanje potraživanja i obaveza i ne odgovori na konfirmaciju u roku propisanim članom 23. ovog zakona; g) ako ne sastavlja i ne prikazuje finansijske izvještaje u skladu sa čl. 24., 25. i 26. ovog zakona; h) ako ne zaključi poslovne knjige i ne utvrdi finansijski rezultat u skladu sa čl. 30. i 31. ovog zakona; i) ako općim aktom ne odredi lice kome se povjerava vođenje poslovnih knjiga u skladu sa članom 32. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice: a) ako ne sastavlja i ne prezentira finansijske izvještaje i konsolidovane finansijske izvještaje u skladu sa čl. 36., 37. i 38., 40. i 41. ovog zakona; b) ako ne sastavi izvještaj o poslovanju u skladu sa članom 42. ovog zakona; c) ako ne sastavi konsolidovani izvještaj o poslovanju u skladu sa odredbom čl. 42. stav (5) i 43. ovog zakona; d) ako ne preda FIA-i finansijske izvještaje, izvještaj o poslovanju, revizorski izvještaj i ostalu dokumentaciju iz člana 44. ovog zakona; Broj 15 - Strana 26 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. e) ako ne čuva knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, finansijske izvještaje, izvještaj o poslovanju i revizorske izvještaje u rokovima i na način propisan čl. 48. i 49. ovog zakona; f) ako licu ovlaštenom za obavljanje nadzora ne omogući nadzor ili ne otkloni nedostatke utvrđene u toku nadzora, a u skladu sa članom 52. ovog zakona; g) ako ne izvrši reviziju u skladu sa članom 57. ovog zakona; h) kod kojeg se obavlja revizija, ako ne izabere društvo za reviziju na način i u roku iz člana 63. ovog zakona; i) kod kojeg se obavlja revizija ako ne postupi u skladu sa odredbama člana 65. ovog zakona; j) ako postupa suprotno članu 126. ovog zakona, k) odnosno subjekt od javnog interesa ako nije osnovao odbor za reviziju u skladu sa članom 84. ovog zakona i nije uspostavio odjel interne revizije u skladu sa članom 86. ovog zakona. (2) Za radnje iz st. (1) i (2) ovog člana novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice u pravnom licu. Član 128. (Pravna lica i poduzetnici za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice i poduzetnik za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga ako: a) ne izvrši upis u registre pravnih lica i poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga u skladu sa čl. 33., 34. i 35. ovog zakona; b) ako licu ovlaštenom za obavljanje nadzora ne omogući nadzor u skladu sa članom 53. ovog zakona. Član 129. (Društva za reviziju) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj društvo za reviziju ako: a) na području Federacije pruža usluge revizije bez prethodno ispunjenih ili suprotno uslovima propisanim čl. 58., 59. i 60. ovog zakona; b) ne zaključi ugovor o reviziji na način propisan članom 64. ovog zakona i ako ugovorene poslove revizije ustupa suprotno članu 64. stav (4) ovog zakona; c) radnu dokumentaciju ne čuva u skladu sa članom 66. ovog zakona; d) postupa suprotno članu 67. ovog zakona; e) revizorski izvještaj ne sastavlja u skladu sa članom 68. ovog zakona; f) vrši reviziju kod pravnog lica iz člana 71. ovog zakona; g) ako ugovori naknadu za obavljanje revizije suprotno članu 72. ovog zakona; h) obavlja reviziju suprotno odredbama člana 74. ovog zakona; i) ne postupi u skladu sa članom 78. ovog zakona; j) ne pruža usluge revizije na način propisan članom 79. ovog zakona; k) u određenom roku ne postupi u skladu sa čl. 113. i 114. ovog zakona; l) postupa suprotno članu 126. ovog zakona. (2) Za radnje iz stava (1) ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se i odgovorno lice u društvu za reviziju. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj društvo za reviziju ako: a) u propisanom roku ne dostavi spisak ugovora o reviziji u skladu sa članom 63. stav (4) ovog zakona; b) ne postupi u skladu sa članom 81. ovog zakona; c) u roku propisanom u članu 82. ovog zakona ne objavi Izvještaj o transparentnosti; d) Komori ne dostavi izvještaj iz člana 83. ovog zakona u roku iz stava (1) tog člana; e) u roku propisanom članom 87. ovog zakona ne prijavi promjene u podacima koji se vode u Registru društava za reviziju; f) ne postupi u skladu sa članom 107. ovog zakona. (4) Za radnje iz stava (3) ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se i odgovorno lice u društvu za reviziju. Član 130. (Profesionalna tijela) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj Komora ako: a) ne obavlja poslove propisane odredbama 89. i 90. ovog zakona; b) ne dostavi godišnji finansijski izvještaj i godišnji izvještaj o radu u skladu sa čl. 90. stav (1) tačka e) i 95. stav (4) tačka e) ovog zakona; c) ne čuva poslovnu tajnu u skladu sa odredbama članom 91. ovog zakona; d) ne objavi akte u skladu sa članom 94. ovog zakona; e) ne provede kontrolu kvaliteta rada nad društvom za reviziju u skladu sa odredbama čl. 104., 105. i 106. ovog zakona; f) u slučaju otkrivenih nepravilnosti u postupku kontrole kvaliteta rada ne postupi u skladu sa odredbama člana 110. ovog zakona, odnosno člana 117. ovog zakona. (2) Za radnje iz stava (1) ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se i predsjednik Komore (odgovorno lice). (3) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona ako: a) ne uspostavi Registar licenciranih certificiranih računovođa u skladu sa čl. 121. i 136. ovog zakona; b) ne postupi u skladu sa odredbama člana 125. st. (7), (8), (9), (10) i (11) ovog zakona. Član 131. (Licencirani ovlašteni revizor) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj licencirani ovlašteni revizor ako: a) krši obavezu zaštite podataka u smislu člana 67. stav (1) ovog člana; b) sastavi i potpiše revizorski izvještaj suprotno odredbama člana 68. ovog zakona, odnosno ako propusti ili nepravilno ocijeni pojedine značajnije pozicije u finansijskim izvještajima koji su bili predmet revizije, ili ako ne primjenjuje pravila revizije, što ima za posljedicu pogrešno mišljenje o finansijskim izvještajima, odnosno pogrešno obrazloženje mišljenja; c) ne obavijesti društvo za reviziju u skladu sa odredbama člana 75. ovog zakona o nastupanju okolnosti iz člana 73. ovog zakona; d) ne postupi u skladu sa članom 79. stav (7) ovog zakona; e) bude imenovan suprotno članu 80. ovog zakona. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 27 Član 132. (Fizička lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj lica iz člana 77. ovog zakona, ako postupe suprotno odredbi tog člana. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice koje koristi zvanja u profesiji propisana ovim zakonom ili nudi i obavlјa knjigovodstvene, računovodstvene i revizorske usluge trećim licima, a nije registrovano za pružanje tih usluga u skladu sa članom 35. ovog zakona, niti certificirano i licencirano u skladu sa članom 121. ovog zakona, odnosno koje ne ispunjava druge uslove za pružanje knjigovodstvenih, računovodstvenih i revizorskih usluga propisane ovim zakonom. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ovlašteni procjenitelj ako ne postupi u skladu sa članom 29. ovog zakona. POGLAVLJE IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 133. (Razvrstavanje) (1) Obaveza razvrstavanja pravnih lica u kategoriju mikro pravnih lica, u skladu sa kriterijima iz člana 5. stav (3) ovog zakona primjenjuje se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Do dana primjene odredbe iz člana 5. stav (3) ovog zakona pravna lica koja ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u kategoriju mikro pravnih lica smatraju se malim pravnim licima. Član 134. (Društva za reviziju) Društva za reviziju u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona dužna su usaglasiti poslovanje i ispuniti uslove iz člana 2. stav (1) tačka p) i člana 58. ovog zakona. Član 135. (Pravna lica i poduzetnici registrovani za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga) (1) Pravna lica koja su registrovana za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga dužna su da se upišu u Registar pravnih lica za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga koji vodi Ministarstvo, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Poduzetnici registrovani za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga dužni su da Ministarstvu dostave kopije rješenja nadležnog organa jedinice lokalne samouprave radi upisa u Registar poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga koji vodi Ministarstvo, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 136. (Profesionalna tijela) (1) Savez računovođa, revizora i finansijskih radnika Federacije Bosne i Hercegovine - Savez računovođa, revizora i financijskih djelatnika Federacije Bosne i Hercegovine, registrovan kod Federalnog ministarstva pravde pod registarskim brojem 669 od 14. maja 2003. godine smatra se profesionalnim tijelom u smislu ovog zakona, pod uslovom da ispunjava kriterije utvrđene ovim zakonom i Zakonom o reviziji i računovodstvu Bosne i Hercegovine. (2) Revizorska komora Federacije Bosne i Hercegovine registrovana kod Federalnog ministarstva pravde pod registarskim brojem 1216 od 05.01.2011. godine smatra se profesionalnim tijelom u smislu ovog zakona, pod uslovom da ispunjava kriterije utvrđene ovim zakonom. (3) Profesionalno tijelo iz stava (1) ovog člana dužno je da uskladi postojeće akte i donese nove akte u skladu sa odredbama ovog zakona, kao i da uspostavi Registar licenciranih certificiranih računovođa iz člana 121. stav (5) ovog zakona, u roku od šest mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. (4) Profesionalno tijelo iz stava (2) ovog člana dužno je da uskladi postojeće akte i donese nove akte u skladu sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. (5) Profesionalna tijela iz st. (1) i (2) će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona usaglasiti međusobna prava i obaveze u pogledu: a) organizacije profesionalnog usavršavanja licenciranih ovlaštenih revizora te praćenja i izdavanja uvjerenja o edukaciji u vezi sa članom 61. stav (7) Zakona; b) plaćanja članarine licenciranih ovlaštenih revizora; c) predlaganja članova Komisije za računovodstvo i reviziju BiH; d) rješavanja i drugih pitanja usmjerenih na razvoj i unapređenje računovodstva i revizije. Član 137. (Donošenje podzakonskih akata) U roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona ministar će donijeti: a) Pravilnike kojima se propisuje Kontni okvir i sadržaj računa u kontnom okviru za sva pravna lica (član 17. stav (8) ovog zakona); b) Uputstvo kojim se daju smjernice za primjenu MSFI za MSP (član 26. stav (3) ovog zakona); c) Pravilnike o vođenju registara iz člana 35. stav (1) ovog zakona; d) Pravilnik o sadržaju i formi finansijskih izvještaja (član 39. stav (3) ovog zakona), e) Pravilnik o uslovima i pravilima konsolidacije finansijskih izvještaja (član 41. stav (9) ovog zakona), f) Pravilnik o uslovima i načinu izdavanja i oduzimanja licenci ovlaštenim revizorima i društvima za reviziju (član 59. stav (6) i član 62. stav (7) ovog zakona). Član 138. (Primjena ranije donesenih podzakonskih akata) Do donošenja podzakonskih akata na osnovu ovlaštenja iz ovog zakona, primjenjivat će se podzakonski akti doneseni na osnovu zakona koji prestaje da važi stupanjem na snagu ovog zakona. Član 139. (Prestanak važenja) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). Član 140. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mirsad Zaimović, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r.
Zakon o zaštiti okoliša FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 15/21 24.02.2021 zaštita okoliša,okoliš Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 83 (2) До дана примјене одредбе из члана 5. став (3) овог закона правна лица која испуњавају критерије за разврставање у категорију микро правних лица сматрају се малим правним лицима. Члан 134. (Друштва за ревизију) Друштва за ревизију у року од шест мјесеци од ступања на снагу овог закона дужна су усагласити пословање и испунити услове из члана 2. став (1) тачка п) и члана 58. овог закона. Члан 135. (Правна лица и подузетници регистровани за пружање књиговодствених и рачуноводствених услуга) (1) Правна лица која су регистрована за пружање књиговодствених и рачуноводствених услуга дужна су да се упишу у Регистар правних лица за пружање књиговодствених и рачуноводствених услуга који води Министарство, у року од шест мјесеци од дана ступања на снагу овог закона. (2) Подузетници регистровани за пружање књиговодстве- них и рачуноводствених услуга дужни су да Министар- ству доставе копије рјешења надлежног органа јединице локалне самоуправе ради уписа у Регистар подузетника за пружање књиговодствених и рачу- новодствених услуга који води Министарство, у року од шест мјесеци од дана ступања на снагу овог закона. Члан 136. (Професионална тијела) (1) Савез рачуновођа, ревизора и финансијских радника Федерације Босне и Херцеговине - Савез рачуновођа, ревизора и финансијских дјелатника Федерације Босне и Херцеговине, регистрован код Федералног министарства правде под регистарским бројем 669 од 14. маја 2003. године сматра се професионалним тијелом у смислу овог закона, под условом да испуњава критерије утврђене овим законом и Законом о ревизији и рачуноводству Босне и Херцеговине. (2) Ревизорска комора Федерације Босне и Херцеговине регистрована код Федералног министарства правде под регистарским бројем 1216 од 05.01.2011. године сматра се професионалним тијелом у смислу овог закона, под условом да испуњава критерије утврђене овим законом. (3) Професионално тијело из става (1) овог члана дужно је да усклади постојеће акте и донесе нове акте у складу са одредбама овог закона, као и да успостави Регистар лиценцираних цертифицираних рачуновођа из члана 121. став (5) овог закона, у року од шест мјесеца од дана ступања на снагу овог закона. (4) Професионално тијело из става (2) овог члана дужно је да усклади постојеће акте и донесе нове акте у складу са одредбама овог закона у року од шест мјесеца од дана ступања на снагу овог закона. (5) Професионална тијела из ст. (1) и (2) ће у року од 6 мјесеци од дана ступања на снагу овог закона усагласити међусобна права и обавезе у погледу: а) организације професионалног усавршавања лиценцираних овлаштених ревизора те праћења и издавања увјерења о едукацији у вези са чланом 61. став (7) Закона; б) плаћања чланарине лиценцираних овлаштених ревизора; ц) предлагања чланова Комисије за рачуноводство и ревизију БиХ; д) рјешавања и других питања усмјерених на развој и унапређење рачуноводства и ревизије. Члан 137. (Доношење подзаконских аката) У року од шест мјесеци од ступања на снагу овог закона министар ће донијети: а) Правилнике којима се прописује Контни оквир и садржај рачуна у контном оквиру за сва правна лица (члан 17. став (8) овог закона); б) Упутство којим се дају смјернице за примјену МСФИ за МСП (члан 26. став (3) овог закона); ц) Правилнике о вођењу регистара из члана 35. став (1) овог закона; д) Правилник о садржају и форми финансијских извјештаја (члан 39. став (3) овог закона), е) Правилник о условима и правилима консолида- ције финансијских извјештаја (члан 41. став (9) овог закона), ф) Правилник о условима и начину издавања и одузимања лиценци овлаштеним ревизорима и друштвима за ревизију (члан 59. став (6) и члан 62. став (7) овог закона). Члан 138. (Примјена раније донесених подзаконских аката) До доношења подзаконских аката на основу овлаштења из овог закона, примјењиват ће се подзаконски акти донесени на основу закона који престаје да важи ступањем на снагу овог закона. Члан 139. (Престанак важења) Ступањем на снагу овог закона престаје да важи Закон о рачуноводству и ревизији у Федерацији Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", број 83/09). Члан 140. (Ступање на снагу) Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједaвaјући Предстaвничког домa Пaрлaментa Федерaције БиХ Мирсад Заимовић, с. р. Предсједaвaјући Дома народа Пaрлaментa Федерaције БиХ Томислав Мартиновић, с. р. 306 Na osnovu člana IV.B.7 a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA Proglašava se Zakon o zaštiti okoliša, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 24.9.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 28.01.2021. godine. Broj 01-02-1-110-01/21 18. februara 2021. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA POGLAVLJE I OPŠTE ODREDBE Član 1. (Predmet i cilj zakona) (1) Ovim Zakonom (u daljem tekstu: Zakon) uređuju se: a) načela zaštite okoliša; Broj 15 - Strana 84 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. b) zaštita komponenti okoliša; c) nadležnost u oblasti zaštite okoliša; d) informisanje i obrazovanje o okolišu; e) pristup informacijama o okolišu i učešće javnosti u oblasti zaštite okoliša; f) planiranje zaštite okoliša; g) strateška procjena uticaja na okoliš; h) uspostavljanje standarda kvaliteta okoliša; i) procjena uticaja na okoliš; j) okolinska dozvola; k) sprječavanje nesreća velikih razmjera; l) finansiranje zaštite okoliša; m) građanska odgovornost za štetu u okolišu; n) sistem eko-označavanja i upravljanja okolišem; o) međuentitetska saradnja u oblasti zaštite okoliša; p) upravni i inspekcijski nadzor i r) prekršajne odredbe. (2) Ciljevi ovog Zakona su: a) smanjeno korištenje, sprječavanje opterećivanja i zagađenje okoliša, sprječavanje narušavanja, kao i poboljšanje i obnova oštećenog okoliša; b) poboljšanje uslova okoliša, zaštita ljudskog zdravlja, uključujući pravo na zdrav život; c) očuvanje i zaštita prirodnih resursa, racionalno korištenje resursa i takav način privređivanja kojim se osigurava obnova resursa; d) usklađenost socijalnih, ekonomskih i drugih interesa Federacije BiH sa zahtjevima za zaštitu okoliša; e) ostvarivanje i unaprjeđenje međunarodne saradnje u zaštiti okoliša; f) animacija javnosti i učešće javnosti u djelatnostima koje imaju za cilj zaštitu okoliša; g) koordiniranje privrede i integrisanje socijalnog i ekonomskog razvoja u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša, i h) uspostavljanje i razvoj institucija za zaštitu i očuvanje okoliša. (3) Gramatički izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu za označavanje muškog ili ženskog roda podrazumijevaju oba roda. Član 2. (Primjena zakona) Odredbe ovog Zakona odnose se na: a) sve komponenete okoliša (zrak, vodu, tlo, svijet biljaka, životinja i gljiva, pejzaž, izgrađeni okoliš); b) sve vidove aktivnosti kojima je svrha korištenje i opterećivanje prirodnih resursa, odnosno djelovanje na okoliš koje znači opasnost od zagađenja tokom trajanja te aktivnosti, ili imaju negativan uticaj na okoliš (poput buke, vibracija, radijacije, izuzimajući nuklearnu radijaciju, otpad, svjetlosno zagađenje, itd.); c) prava i odgovornosti pravnih i fizičkih lica koje obavljaju aktivnosti utvrđene zakonom; d) zadatke u području okoliša koji proizilaze iz međunarodnih konvencija. Član 3. (Pravo na okoliš) Svako lice ima pravo na zdrav i ekološki prihvatljiv okoliš kao osnovno ljudsko pravo te je opšta dužnost zaštiti i poboljšati okoliš za dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Subjekti koji osiguravaju zaštitu okoliša su Federacija Bosne i Hercegovine, kantoni i jedinice lokalne samouprave u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima. Član 4. (Pojmovi i definicije) U smislu ovoga zakona, sljedeći pojmovi imaju slijedeće značenje: - "biota" - predstavlja skup svih bioloških (živih) organizama u biotičkoj sredini; - "biotička sredina" - je sistem u kojem, pored fizičkih i hemijskih zakonitosti, vladaju i specifične biološke zakonitosti; - "emisija" - znači ispuštanje u okoliš supstanci, jedinjenja, organizama ili mikroorganizama koji su posljedica ljudskih aktivnosti i, kao i vibracija, toplote, mirisa, buke ili svjetlosti koje proizvodi jedan ili više izvora u postrojenju i ispušta u zrak, vodu, tlo; - "granične vrijednosti emisija"- masa ili energija izražena u vidu specifičnih parametara, koncentracije ili nivoa emisija, koje neće biti prekoračene tokom određenog ili određenih vremenskih perioda; - "Imisija" – kvalitet komponenti okoliša (zrak, voda, tlo) koja se izražava kao prosječna vrijednost u određenom vremenu i prostoru; - "informacije o okolišu" - svaka informacija u pisanoj, vizuelnoj, verbalnoj, elektronskoj ili bilo kojoj drugoj materijalnoj formi o stanju okoliša, odnosno o komponentama okoliša; - "investitor" - nosioc zahvata odnosno projekta u okolišu; - "izvještaj o nultom stanju" - podaci o vrsti i količini emisija sa ciljem utvrđivanja i procjene glavnih uticaja na okoliš prilikom prvog podnošenja zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole; - "izvještaj o strateškoj procjeni" - dokument koji se prilaže uz određeni plan, program ili strategiju i sadrži identifikaciju, opis i procjenu mogućih znatnih uticaja na okoliš zbog realizacije plana, programa ili strategije, kao i varijante razmatrane i usvojene na osnovu ciljeva i prostornog obuhvata plana, programa ili strategije; - "javnost" - jedno ili više fizičkih ili pravnih lica, njihova udruženja, organizacije ili grupe; - "korištenje okoliša" - aktivnost koja izaziva promjene u okolišu, njegovim korištenjem u potpunosti ili nekom njegovom komponentom kao prirodnim resursom ili ispuštajući supstance, odnosno energiju u okoliš ili komponentu okoliša, u skladu sa propisima koji regulišu područje zaštite okoliša; - "mjerenje i osmatranje" - postupci kojima se identifikuju indikatori za praćenje stanja okoliša; - "mjere otklanjanja" - svako djelovanje za smirivanje stanja ili privremene mjere za ponovno uspostavljanje prvobitnog stanja, sanaciju ili obnovu oštećenih prirodnih dobara, ili osiguranje ekvivalentne alternative tim dobrima; - "mjere sprječavanja" - sve mjere poduzete kao odgovor na događaj, radnju ili nedjelovanje koji su izazvali prijeteću opasnost od štete u okolišu, radi sprječavanja ili svođenja te štete na najmanju mjeru; - "najbolje raspoložive tehnike" - najefikasniji i najnapredniji stepen razvoja aktivnosti i njihovog načina rada koji ukazuje na praktičnu pogodnost primjena određenih tehnologija za osiguranje graničnih vrijednosti emisija u cilju sprječavanja i tamo gdje to nije izvodljivo, smanjenje emisija u okoliš. Najbolje raspoložive tehnike podrazumijevaju i tehnologiju koja se primjenjuje i način na koji se Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 85 postrojenje projektuje, gradi, održava, koristi i stavlja van upotrebe; - "nesreća većih razmjera" - pojava emisije većih razmjera, požara ili eksplozije uslijed nekontrolisanih promjena nastalih tokom rada postrojenja koje znače neposrednu ili odloženu ozbiljnu opasnost po zdravlje ljudi ili okoliš, u ili izvan postrojenja, a koja uključuje jednu ili više opasnih supstanci; - "održivi razvoj" je razvoj društva, koji kao osnovne kriterije uključuje, ekološku, ekonomsku i sociokulturnu održivost, i koji sa ciljem unaprjeđenja kvaliteta života i zadovoljavanja potreba današnje generacije uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih generacija te omogućava dugoročno očuvanje kvaliteta okoliša, georaznolikosti, bioraznolikosti i pejzaža; - "okoliš" - je prirodno okruženje ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, gljiva i organizama i njihovih zajednica, koje omogućava njihovo postojanje i njihov dalji razvoj: zrak, vode, tlo, zemljište, energija, te materijalna dobra i kulturno naslijeđe kao dio okruženja kojeg je izgradio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja; - "okolinska dozvola" – rješenje kojim se propisuju mjere i uslovi zaštite okoliša tokom izgradnje i rada određenog pogona ili postrojenja, koja se izdaje na osnovu provedenog postupka utvrđivanja mjera zaštite okoliša kako je propisano odredbama ovoga Zakona; - "obnavljanje"- uključujući "prirodno obnavljanje" - u slučaju vode, zaštićenih vrsta i prirodnih staništa vraćanje oštećenih prirodnih dobara i/ili oštećenih funkcija u početno stanje, a u slučaju štete nanesene zemljištu, otklanjanje svakog znatnog rizika od nepovoljnog uticaja na zdravlje ljudi; - "zagađenje" - podrazumjeva direktno ili indirektno uvođenje, kao posljedicu ljudske djelatnosti, supstanci, vibracija, toplote, mirisa, ili buke u zrak, vodu ili tlo koje mogu biti štetne po zdravlje čovjeka ili imovinu, ili kvalitet života u okolišu kao i svaki poremećaj količine određenih hemijskih ili bioloških supstancii ili fizikčkih osobina u odnosu na prirodne vrijednosti; - "zagađivač" - svako fizičko ili pravno lice koje posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja izaziva zagađenje okoliša; - "zagađujuća supstanca" - supstanca ili više supstanci koje zbog svojih osobina, količine i unošenja u okoliš, odnosno u pojedine komponente okoliša mogu štetno uticati na zdravlje ljudi, biljni ili životinjski svijet, svijet gljiva, odnosno bioraznolikost i pejzažnu raznolikost; - "opasnost" - unutrašnje svojstvo opasnih materija ili fizička situacija koja može izazvati štetu po ljudsko zdravlje i okoliš kao i stvarna mogućnost da će u bliskoj budućnosti doći do štete u okolišu; - "opasna supstanca" - supstanca, mješavina supstanci ili preparat koji je prisutan kao proizvod, nusproizvod, talog ili međuproizvod, uključujući i one supstance za koje je osnovano očekivati da bi mogle nastati u slučaju nesreće; - "opšta obavezujuća pravila" - su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere i tehnike na nivou djelatnosti, i koja su donesena kako bi se pomoću njih direktno utvrdili uslovi (mjere i tehnike) okolinske dozvole; - "opterećivanje okoliša" - emisija supstanci ili energije u okoliš; - "operater" - pravno ili fizičko lice koja u skladu sa posebnim propisom obavlja ili nadzire privrednu aktivnost na osnovu dozvole, drugog odobrenja, upisa u registar ili u drugu javnu evidenciju, uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja ili na koju je preneseno ovlaštenje donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcionisanju postrojenja; - "plan aktivnosti" - plan prilagođavanja postojećih pogona i postrojenja koji sadrži ciljeve, mjere i uslove koji moraju zadovoljiti nove standarde zaštite okoliša, u utvrđenom roku; - "pogoni i postrojenja" - jedna ili više tehničkih jedinica u kojima se vrše djelatnosti koje mogu imati negativne uticaje na okoliš ili mogu biti prisutne opasne supstance; - "postojeći pogoni i postrojenja" - pogon i postrojenje koje je u radu, uključujući i probni rad, ili je bilo u radu, a ima mogućnost ponovnog pokretanja rada, i koje je izgrađeno na osnovu odobrenja za građenje; - "praćenje stanja" - praćenje promjena u okolišu na osnovu Federalne liste indikatora za praćenje okoliša; - "prirodni resurs" - komponenta prirodnog okoliša, odnosno sastavni dio prirodnog okoliša, koji se može koristiti da bi se zadovoljile potrebe društva, izuzimajući vještački okoliš; - "procjena uticaja na okoliš" - identifikacija, opis i odgovarajuća procjena u odnosu na svaki pojedinačan slučaj, u skladu odredbama ovog Zakona, direktan i indirektan uticaj nekog projekta na slijedeće elemente i faktore: 1. ljude, biljni, životinjski svijet i gljive; 2. zemljište, vodu, zrak, klimu i pejzaž; 3. materijalna dobra i kulturno naslijeđe; 4. međudjelovanje faktora navedenih u prethodnim tačkama. - "promjena u radu" - promjena u prirodi, funkcionisanju ili proširenje pogona, postrojenja, objekta i aktivnosti u određenoj djelatnosti koje bi moglo imati posljedice po okoliš; - "nivoi emisije povezane sa najboljim raspoloživim tehnikama" - su nivoi industrijskih emisija koji su postignuti u normalnim uslovima rada koristeći najbolju raspoloživu tehniku ili kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika; - "rizik po okoliš" - potencijalni i stvarni efekat pogona i postrojenja na ljudsko zdravlje i okoliš uzimajući u obzir nivo i vrste emisija, osjetljivost lokalnog okoliša i rizik od nesreća; - "sanacija" - skup mjera i aktivnosti kojima se uspostavlja stanje okoliša koje je bilo prije nastanka štete, odnosno zagađenja okoliša uključujući uređenje prostora, revitalizaciju i rekultivaciju; - "komponente okoliša" - zemljište, zrak, vode, tlo, biosfera, kao i izgrađeni okoliš nastao kao posljedica djelovanja ljudskog faktora i sastavni je dio okoliša; - "skladištenje" - odlaganje radi čuvanja na sigurnome mjestu ili držanja na skladištu; - "standard kvaliteta okoliša" - propisani zahtjevi koji se moraju ispuniti u određenom vremenskom periodu, u određenoj sredini ili određenom dijelu; - "strategija, plan ili program" - je dokument koji se priprema i/ili usvaja na federalnom ili kantonalnom nivou, ili nivou jedinica lokalne samouprave, ili koji Broj 15 - Strana 86 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru te koji je uređen zakonom ili provedbenim propisom; - "strateška procjena uticaja na okoliš" - sistemski proces vrjednovanja okolinskih posljedica predloženih planova i programa, uključujući i zdravlje, koji se sastoji od određivanja obima izvještaja o strateškoj procjeni i njegovoj pripremi, uz osiguranje javnih rasprava i konsultacija, kako bi se još u ranoj fazi donošenja odluka uz ekonomska i društvena uključila i okolinska razmatranja; - "strateška studija" - u postupku strateške procjene izrađuje se strateška studija. Strateškom studijom određuju se, opisuju i procjenjuju očekivani znatni efekti na okoliš koje može izazvati provođenje strategije, plana ili programa i opcije zaštite okoliša koji uzimaju u obzir ciljeve i obim te strategije, plana ili programa; - "svjetlosno zagađenje" - emisija svjetlosti iz vještačkih izvora svjetlosti koja štetno djeluje na ljudsko zdravlje i izaziva osjećaj blještanja, ugrožava sigurnost u saobraćaju zbog bliještanja, zbog neposrednog ili posrednog zračenja svjetlosti prema nebu ometa život ili seobu ptica, šišmiša, kukaca i drugih životinja te remeti rast biljaka, ugrožava prirodnu ravnotežu na zaštićenim područjima, ometa profesionalno ili amatersko astronomsko promatranje neba ili zračenjem svjetlosti prema nebu nepotrebno troši električnu energiju te narušava sliku noćnog pejzaža; - "šteta" - u smislu odgovornosti za štetu izazvanu u okolišu znači mjerljiv štetni efekat, odnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u funkcionisanju prirodnih dobara; - "šteta u okolišu" - svaka šteta nanesena zaštićenim biljnim i/ili životinjskim vrstama i njihovim staništima, vodama, moru, tlu i zemljinoj kamenoj kori; - "tehnička uputstva" - predstavljanju referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama nastao kao rezultat razmjene podataka za utvrđene djelatnosti; - "tehnika u nastajanju" - je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi, ako se komercijalno razvije, mogla pružiti viši opšti nivo zaštite okoliša ili bar jednak nivo zaštite okoliša, uz veće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika; - "tlo" - znači gornji sloj Zemljine kore, smješten između kamene podloge i površine. Tlo se sastoji od čestica minerala, organskih supstanci, vode, zraka i živih organizama; - "osnovni izvještaj" - izvještaj o stanju voda, zraka i tla koji su zagađeni opasnim supstancama povezanim sa djelatnošću operatera; - "troškovi" - troškovi opravdani potrebom osiguranja dobrog i efikasnog provođenja ovog Zakona uključujući troškove procjene štete u okolišu, procjenu opasnosti od štete, alternativnih mjera, kao i administrativne i zakonske troškove, troškove izvršenja, troškove prikupljanja podataka i druge opšte troškove te troškove praćenja i nadzora; - "supstance" - su hemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobijeni proizvodnim postupkom, uključujući i dodatke koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka uključujući radioaktivne supstance i genetski modifikovane mikroorganizme i genetski modifikovane organizme. U odredbama ovoga Zakona koje se odnose na okolinsku dozvolu, supstance su hemijski elementi i njihovi spojevi, osim: 1. radioaktivnih supstanci određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne norme za zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja; 2. genetski modifikovanih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranoj upotrebi genetski modifikovanih mikroorganizama; 3. genetski modifikovanih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje namjerno ispuštanje genetski modifikovanih organizama u okoliš; - "udruženja za zaštitu okoliša" - udruženja koja su se svojim statutima i u svom polju djelovanja opredijelila za rad i promovisanje u oblasti zaštite okoliša; - "uticaj na okoliš" - znači bilo koji efekat na okoliš, uključujući ljudsko zdravlje, floru, faunu, biološku raznolikost, tlo, klimu, vode, zrak, pejzaže, prirodna područja, materijalna dobra, kulturno nasljeđe i uzajamno djelovanje ovih faktora; - "vodni akt" - podrazumijeva prethodnu vodnu saglasnost ili vodnu saglasnost ili vodnu dozvolu u skladu sa Zakonom o vodama; - "zainteresovana strana" - javnost na koju utiče ili bi moglo uticati odlučivanje o okolišu ili ima interes o odlučivanju o okolišu; udruženja građana koja djeluju na području zaštite okoliša i ispunjavaju sve uslove u skladu sa ovim Zakonom, smatraće se zainteresovanom; - "zainteresovani organ"- organ javne uprave nadležan za davanje mišljenja u toku upravnog postupka, odnosno organ uprave ili organ jedinice lokalne samouprave koji može biti zainteresovan za planirani projekat, odnosno procjenu njegovog uticaja na okoliš i zdravlje; - "zaštita okoliša" - sve odgovarajuće djelatnosti i mjere kojima je cilj prevencija od opasnosti štete ili zagađenja okoliša, smanjenje ili odstranjivanje štete koja je nastala i povratak na stanje prije izazvane štete; - "zemljište" - obuhvata fizički prostor: tlo, klimu, hidrologiju, geologiju, vegetaciju u obimu koji utiče na mogućnost njegovog korištenja, te rezultate prošle i sadašnje aktivnosti čovjeka, kao i društveno – ekonomske parametre, i - "znatna promjena" - promjena u radu pogona i postrojenja koja može imati znatan negativan uticaj po ljude i okoliš. Znatnom promjenom smatra se i bilo koja promjena ili proširenje postrojenja koje odgovara kriterijima/pragovima navedenim u provedbenim propisima. POGLAVLJE II NAČELA ZAŠTITE OKOLIŠA Član 5. (Načelo održivog razvoja) Održivi razvoj u oblasti okoliša podrazumijeva: a) očuvanje komnponenti okoliša i jačanje njihovih ekoloških funkcija; b) da emisije polutanata ne prelaze kapacitet zraka, vode i tla i njihovu sposobnost apsorpcije i samoprečišćavanja, i Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 87 c) stalno očuvanje biološkog diverziteta, ljudskog zdravlja, te kvaliteta zraka, vode i tla prema standardima koji su uvijek dovoljni za život ljudi, biljnog i životinjskog svijeta. Član 6. (Načelo opreza i prevencije) (1) Pri postojanju prijetnje od nepopravljive štete po okoliš, nedostatak pune naučne podloge ne odgađa uvođenja mjera opreza i sprječavanja dalje degradacije okoliša. (2) Upotreba okoliša organizuje se i obavlja na način koji: a) rezultira najnižim mogućim stepenom opterećenja i upotrebe okoliša; b) sprječava zagađenja okoliša i c) sprječava štetu po okoliš. (3) Pri upotrebi resursa (sirovina i materijala) mora se poštovati načelo opreza, tj. pažljivo upravljati i ekonomično koristiti komponente okoliša, te svesti na najmanju moguću mjeru nastajanje otpada primjenom recikaže i/ili ponovne upotrebe prirodnih i vještačkih materijala. (4) U cilju prevencije degradacije pri upotrebi okoliša primjenjuju se najbolje raspoložive tehnike. Korisnik okoliša koji predstavlja opasnost po okoliš ili izazove štetu po okoliš dužan je opasnost za nastanak štete svesti na nivo dozvoljen graničnim vrijednostima. (5) Ukoliko je šteta nastala kao posljedica dosadašnjih djelatnosti korisnika, korisnik je dužan otkloniti i popraviti nastalu štetu u okolišu. Član 7. (Načelo zamjene) (1) Svaku postojeću djelatnost koja ima štetne posljedice po okoliš, potrebno je prilagoditi propisanim ograničenjima u pogledu obima uticaja na okoliš. Prilagođavanje djelatnosti obavlja se i u slučaju da su troškovi prilagođavanja veći od vrijednosti koje treba zaštititi. (2) Odredba stava (1) ovoga člana primjenjuje se pri upotrebi proizvoda, dijelova postrojenja, opreme i primjene proizvodnih procesa uz obavezno ograničavanje zagađenja okoliša na izvoru. Član 8. (Načelo integralnog pristupa) (1) Zahtjevi za visokim nivoom zaštite okoliša i poboljšanjem kvaliteta okoliša sastavni su dio svih politika kojima je cilj razvoj okoliša, a osiguravaju se u skladu sa načelom održivog razvoja. (2) Svrha načela integralnog pristupa je sprječavanje ili svođenje na najmanju moguću mjeru rizika od štete po okoliš u cijelosti. (3) Načelo integralnog pristupa obuhvata: a) uzimanje u obzir cijelog životnog ciklusa materijala i proizvoda; b) predviđanje posljedica u svim komponentama okoliša kao rezultata djelovanja materijala i djelatnosti (novih i postojećih); c) svođenje nastanka otpada i štetnog djelovanja otpada na najmanju moguću mjeru; d) primjenjivanje opštih metoda za procjenu i poređenje problema u okolišu; i e) komplementarnu primjenu mjera u odnosu na posljedice, poput kvalitativnih ciljeva zaštite okoliša i mjera usmjerenih prema izvorima kada su u pitanju emisije. Član 9. (Načelo saradnje i podjele odgovornosti) (1) Održivi razvoj u području okoliša postiže se saradnjom i zajedničkim djelovanjem svih subjekata u cilju zaštite okoliša. (2) Provođenje ciljeva vezanih za okoliš ostvaruje se saradnjom i koordinacijom u Federaciji BiH, međuentitetskom saradnjom i saradnjom sa Brčko Distriktom BiH, bilateralnim ili multilateralnim međunarodnim sporazumima o zaštiti okoliša, kao i pružanjem informacija i pomoći u vezi zaštite okoliša, a naročito u odnosima sa susjednim zemljama. Član 10. (Načelo učešća javnosti i pristup informacijama) (1) Pitanja zaštite okoliša ostvaruju se putem učešća javnosti. Svaki pojedinac i organizacija moraju imati odgovarajući pristup informacijama koje se odnose na okoliš, a kojim raspolažu organi uprave i upravne organizacije, uključujući i informacije o opasnim supstancama i djelatnostima u njihovim zajednicama kao i mogućnost učešća u donošenju odluka. (2) Organi koji donose propise i tijela nadležna za zaštitu okoliša su dužni pomagati i razvijati svijest javnosti, kao i poticati učešće u odlučivanju, omogućujući dostupnost informacija široj javnosti. (3) Javnost ima pravo učestvovati u postupcima koji se vode na zahtjev operatera i investitora u skladu sa odredbama ovog Zakona ili drugim propisima. (4) Sa ciljem postizanja obeštećenja ili pravne zaštite svaka zainteresovana strana ima pravo na zaštitu u upravnim i sudskim postupcima. (5) Svaki pojedinac ima pravo na jednak pristup informacijama o okolišu bez obzira na pol, dob, vjersku i rasnu pripadnost. Član 11. (Načelo zagađivač plaća) (1) Zagađivač plaća troškove nadzora i prevencije od zagađenja, kao i nadoknadu za štetu učinjenu okolišu bez obzira jesu li troškovi nastali uslijed nametanja odgovornosti zbog emisija zagađenja, naknada utvrđenih odgovarajućim financijskim instrumentima ili kao obaveza utvrđena propisom o smanjivanju zagađenja okoliša. (2) Zagađivač, iz stava (1) ovog člana, je odgovoran za sve djelatnosti koje imaju uticaj na okoliš u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima. POGLAVLJE III ZAŠTITA KOMPONENTI OKOLIŠA Član 12. (Integrirana zaštita komponenti okoliša) (1) Komponente okoliša moraju biti zaštićene pojedinačno i u sklopu ostalih komponenti okoliša, uzevši u obzir njihove međuzavisne odnose. U skladu sa tim utvrđuje se i način opterećivanja i korištenja komponenti okoliša. (2) Zaštita komponenti okoliša podrazumijeva zaštitu kvaliteta, kvantiteta i njihovih zaliha, kao i očuvanje prirodnih procesa unutar komponenti i njihove prirodne ravnoteže. (3) Posebnim propisima uređuju se pojedina područja zaštite i očuvanja komponenti okoliša i zaštite od uticaja koji znače opasnost po okoliš. Član 13. (Očuvanje tla) (1) Očuvanje tla obuhvata površinu i slojeve ispod površine zemlje, formacije stijena i minerala kao i njihove prirodne i prijelazne oblike i procese. Broj 15 - Strana 88 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. (2) Očuvanje tla obuhvata očuvanje proizvodnosti, strukture, ravnoteže vode i zraka, te biota tla. (3) Na površini ili ispod površine zemlje mogu se obavljati takve vrste djelatnosti i odlagati supstance koje ne zagađuje ili ne oštećuju kvantitet iznad propisanih graničnih vrijednosti, kvaliteta, materijalne procese tla i komponente okoliša. (4) Tokom i prije provođenja projekata (izgradnje, eksploatiranja ruda, itd.), mora se osigurati odgovarajuće razdvajanje, deponovanje i zaštita površinskog sloja tla kao i zaštita i korištenje poljoprivrednog i šumskog zemljišta. (5) Nakon završetka djelatnosti koje uključuju upotrebu tla, korisnik osigurava obnovu područja prema projektu rekultivacije. (6) Korisnik osigurava obnovu i ponovni razvoj područja tokom korištenja okoliša, tamo gdje postoje uslovi i ukoliko je to utvrđeno posebnim propisima ili odlukom nadležnog organa. (7) Zaštita tla definisana je posebnim propisima koji regulišu oblast poljoprivrednog, šumskog i ostalog tla u Federaciji BiH. Član 14. (Zaštita voda) (1) Zaštita voda obuhvata očuvanje površinskih, podzemnih, prijelaznih i priobalnih voda, zaliha vode, regulisanje kvaliteta i kvantiteta vode, zaštitu riječnih korita, vodnog dobra, vodnih i za vodu vezanih ekosistema, obalnih područja kopnenih voda i akvafera. (2) Zaštita voda se provodi kroz opšte zabrane i ograničenja, obavezu odvođenja i tretmana otpadnih voda, kontrolu poštovanja propisanih graničnih vrijednosti za ispuštanje otpadnih voda, postizanje dobrog stanja voda i standarda kvaliteta okoliša za vode, upravljanje incidentnim situacijama, osiguranje uslova za postizanje ekološki prihvatljivog protoka i uspostavljanje zaštićenih područja. (3) Zaštita mora i obalnog područja od zagađenja podrazumijeva: upravljanje obalnim područjem, morskim dnom i morskim podzemljem te morskim okolišem na osnovu ekosistemskog pristupa, smanjenje ili uklanjanje zagađenja, odnosno opterećenja u morskom i obalnom okolišu, očuvanje zaštićenih i ekološko značajnih područja u moru i obalnom području, zaštita, očuvanje i obnavljanje morskih resursa te strukture i funkcije morskih i obalnih ekosistema, sistemsko praćenje i nadzor morskih i obalnih ekosistema, na osnovu ekosistemskog pristupa. (4) Zaštita i upravljanje obalnim područjem obuhvata mjere zaštite obalnih ekosistema i održivo i integrirano upravljanje obalnim resursima te koordinativne aktivnosti vezane za unaprijeđenje usaglašavanja djelatnosti svih subjekata nadležnih za obalna područja primjenjujući pristup integrisanog upravljanja obalnim područjem. (5) Zaštita voda definisana je posebnim propisom koji reguliše oblast voda u Federaciji BiH. Član 15. (Zaštita zraka) (1) Zaštita zraka obuhvata očuvanje atmosfere u cijelini, sa svim njenim procesima, očuvanje njene strukture i klimatskih obilježja. (2) Zrak mora biti zaštićen od opterećenja svih vještačkih uticaja koji se vrše na zrak ili na druge komponente okoliša putem transmisija radiokativnih, tekućih, gasovitih ili krutih supstanci ukoliko postoji opasnost od štetnog uticaja na kvalitet zraka ili štetnog odražavanja na ljudsko zdravlje. (3) Kada se planira uvođenje aktivnosti i uspostavljanje postrojenja, kao i proizvodnja i korištenje proizvoda potrebno je poduzeti mjere kako bi nivo zagađujućih supstanci zraka bio sveden na najmanju moguću mjeru. (4) Planiranje zaštite zraka, izvori emisija, zaštita zraka, nadzor, učešće javnosti i finansiranje zaštite zraka propisani su posebnim propisom koji reguliše zaštitu zraka u Federaciji BiH. Član 16. (Očuvanje i korištenje biosfere) (1) Očuvanje biosfere obuhvata zaštitu živih organizama, njihovih zajednica i staništa, uzimajući u obzir i očuvanje prirodnih procesa unutra njihovih staništa i prirodne ravnoteže uz osiguravanje održivosti ekosistema. (2) Korištenje biosfere ne može se obavljati na način koji narušava prirodne procese i uslove bioraznolikosti i znači opasnost za njenu održivost. (3) Zaštita i korištenje biosfere, vrši se na osnovu ovog Zakona i posebnog propisa koji reguliše zaštitu prirode u Federaciji BiH.. Član 17. (Očuvanje izgrađenog okoliša) (1) Prostornim planom određuju se zone građenja na određenim lokacijama zavisno od stepena opterećenja okoliša i svrhe izgradnje unutra pojedinih dijelova na određenim lokacijama. (2) Obavljanje djelatnosti u pojedinim zonama, sa različitim nivoima zaštite područja, dozvoljeno je na način utvrđen posebnim propisima u skladu sa prirodom opterećivanja okoliša i ovim zakonom. (3) Zelene površine unutar jedinica lokalne samouprave uređuju se na način utvrđen Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH i akata lokalne samouprave o komunalnom redu. Član 18. (Zaštita od štetnih uticaja opasnih supstanci i tehnologija) (1) Zaštita od štetnih uticaja opasnih supstanci obuhvata zaštitu od upotrebe svih prirodnih i vještačkih supstanci koje koriste, proizvode ili dijele korisnici okoliša tokom provođenja djelatnosti, a koje su po svom kvantitetu ili karakteristikama, eksplozivne, zapaljive, radioaktivne, toksične, podložne koroziji, izazivaju infekcije, ekotoksične, mutagene, kancerogene, iritirajuće ili mogu izazvati takav uticaj u kontaktu sa drugim supstancama. (2) Tokom upravljanja opasnim supstancama ili tokom upotrebe, uključujući i eksploataciju, odnosno ekstrakciju, skladištenje, transport, proizvodnju, izradu i primjenu ili kada se primjenjuju opasne tehnologije, moraju se poduzeti sve potrebne zaštitne i sigurnosne mjere kojima se rizik od opasnosti po okoliš svodi na najniži stepen ili se eliminiše mogućnost takvih opasnosti u skladu sa posebnim propisima. (3) Pri primjeni tehnologija koje mogu značiti opasnost po okoliš mora se odrediti zaštitno područje ili udaljenost, u skladu sa prirodom izvora opasnosti, kako bi se smanjio rizik od opasnosti po okoliš. Član 19. (Zaštita od štetnog uticaja otpada) (1) Zaštita od štetnog uticaja otpada na okoliš obuhvata zaštitu od svih vrsta supstanci, proizvoda, uključujući ambalažu i materijal za pakiranje tih supstancii, odnosno sve vrste proizvoda koji se odlažu ili za koje se planira da će biti odloženi. (2) Posjednik otpada dužan je poduzeti odgovarajuće mjere upravljanja otpadom i druge mjere zbrinjavanja otpada koje su propisane propisom o upravljanju otpadom u Federaciji BiH, te osigurati osnovne mjere u cilju sprječavanja Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 89 stvaranja otpada, recikliranja i tretiranja otpada za ponovnu upotrebu, kao i moguće korištenje otpada za stvaranje energije te sigurno odlaganje. Član 20. (Zaštita od buke i vibracija) (1) Zaštita od buke i vibracija u okolišu obuhvata zaštitu od svih vrsta vještački proizvedenih emisija koje izazivaju opterećenje nepoželjnom, neprijatnom bukom i vibracijama, koje mogu ugroziti zdravlje ili na njega štetno uticati. (2) Radi zaštite od buke i vibracija potrebno je primjenjivati tehničke i organizacijske metode koje potiču: a) smanjivanje stvaranja emisija buke i vibracija, odnosno izvora koji stvaraju buku i vibracije; b) smanjivanje opterećenja, odnosno sprječavanje povećanja opterećenja bukom i vibracijama; c) naknadnu zaštitu u onim sredinama koje su pod stalnim opterećenjem iznad utvrđenih standarda. (3) Zaštita od buke i vibracija definirana je ovim Zakonom i posebnim propisima o zaštiti od buke i vibracija u Federaciji BiH. Član 21. (Zaštita od štetnih radijacijskih i svjetlosnih uticaja) (1) Zaštita okoliša od radijacijskih uticaja obuhvata zaštitu od vještački proizvedene i prirodne jonizacije, nejonizirajuće radijacije i termalne radijacije svih vrsta u skladu sa zakonima i drugim propisima. (2) Svjetlosno zagađenje je promjena nivoa prirodne svjetlosti u noćnim uslovima prouzrokovana unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem. (3) Zaštita od svjetlosnog zagađenja obuhvata mjere zaštite od nepotrebnih, nekorisnih ili štetnih emisija svjetlosti u prostor u zoni i izvan zone koju je potrebno osvijetliti, te mjere zaštite noćnog neba od prekomjernog osvjetljenja. (4) Nadležno federalno ministarstvo podzakonskim aktima reguliše mjere zaštite od svjetlosnog zagađenja koje proizilaze iz ovog člana. POGLAVLJE IV NADLEŽNOST Član 22. (Nadležnost federalnog i kantonalnih ministarstava) Nadležnosti po pitanju okoliša ostvaruju se na nivou Federacije BiH i kantona. Član 23. (Nadležnost Federalnog ministarstva okoliša i turizma) Federalno ministarstvo okoliša i turizma (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo): a) planira, predlaže i provodi strateške dokumente, politike, finansijske planove i programe iz područja zaštite okoliša, te programe i propise u oblasti prevencije, sanacije i razvoja zaštite okoliša; b) prati, analizira i ocjenjuje stanje okoliša i provođenje zaštite okoliša, kao i iskustva stečena u području zaštite, korištenja i razvoja okoliša; c) uspostavlja i upravlja sistemom izvještavanja i informisanja o okolišu u Federaciji BiH; d) izdaje okolinske dozvole iz svoje nadležnosti u skladu sa odredbama ovoga Zakona i drugih propisa; e) vodi registar o zagađivačima i zagađenjima svih komponenti okoliša koji je dostupan javnosti; f) organizuje aktivnosti kojima je cilj sprječavanje ili smanjenje štetnih posljedica po okoliš; g) učestvuje sa drugim nadležnim organima u izradi programa i planova za upotrebu prirodnih resursa, izradi i ostvarivanju posebnog plana i kvalifikacijskog sistema i rješava po žalbama na rješenja kantonalnih ministarstava donesenih na osnovu federalnog zakona i drugih federalnih propisa i obavlja druge poslove i zadatke zaštite okoliša iz nadležnosti Federacije BiH; h) pruža potrebnu pomoć nadležnim državnim organima u provođenju međunarodnih obaveza koje je BiH preuzela i sarađuje sa nadležnim ministarstvom Republike Srpske, nadležnim organom Brčko Distrikta BiH i institucijama BiH. Član 24. (Nadležnost kantonalnog ministarstva nadležnog za okoliš) Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo): a) izrađuje nacrte propisa i planskih dokumenata iz područja zaštite okoliša, koji su usklađeni sa federalnim propisima, strategijama i drugim planskim dokumentima iz ove oblasti; b) analizira i ocjenjuje stanje okoliša i djelatnosti zaštite okoliša razmjenom iskustava stečenih u području zaštite i korištenja okoliša; c) obavlja poslove i zadatke utvrđene federalnim zakonom i drugim federalnim propisima; d) uspostavlja i upravlja sistemom informisanja o okolišu u kantonu; e) izdaje dozvole iz svoje nadležnosti; f) organizuje poslove kojima je cilj sprječavanje ili smanjenje štetnih posljedica po okoliš; g) obavlja nadzor nad provođenjem kantonalnih propisa i planskih dokumenata iz područja zaštite okoliša; h) uspostavlja i provodi sistem zabrane kretanja motornih vozila određenih eko kategorija kada se procijeni da je to nužna mjera u zaštiti okoliša; i) obavlja i druge poslove utvrđene kantonalnim propisom. Član 25. (Savjetodavno vijeće za okoliš) (1) Savjetodavno vijeće za okoliš (u daljem tekstu: Savjetodavno vijeće) osniva se radi pružanja naučne i stručne podrške Federalnom ministru okoliša i turizma (u daljem tekstu: Federalni ministar) i Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije BiH) u području zaštite okoliša. (2) Savjetodavno vijeće ima konsultativnu i savjetodavnu ulogu, a čini ga sljedećih 18 članova vodeći računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova: a) predstavnik iz Federalnog ministarstva, koji je ujedno i predsjedavajući, b) po jedan predstavnik iz svakog kantonalnog ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, c) sekretar Odbora za prostorno uređenje, stambenokomunalnu politiku, ekologiju i turizam Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, d) sekretar Odbora za prostorno uređenje, ekologiju i stambeno-komunalne poslove Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, e) Predsjednik Saveza opština i gradova Federacije BiH, f) predstavnik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. g) dva predstavnika udruženja za zaštitu okoliša koje imenuje mreža Aarhus centara u BiH, na osnovu pisane saglasnosti najmanje pet udruženja građana koja promovišu zaštitu okoliša registrirovanih na području Federacije BiH. Broj 15 - Strana 90 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. h) predstavnik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost BiH. (3) U slučaju potrebe, na sjednice Vijeća mogu se pozvati i predstavnici udruženja poslodavaca i određenih grana industrije, u zavisnosti od dnevnog reda. Pozvani predstavnici mogu davati prijedloge i sugestije, ali nemaju pravo glasa pri odlučivanju. (4) Savjetodavno vijeće vrši usaglašavanje strategijskih planskih i programskih dokumenata iz člana 44. ovog Zakona i politika u oblasti okoliša. Savjetodavno vijeće razmatra i pitanja međukantonalne saradnje i koordinacije iz područja zaštite okoliša.. (5) Članove Savjetodavnog vijeća imenuje Vlada Federacije BiH na period od četiri godine. (6) Na prijedlog Federalnog ministra, Savjetodavno vijeće donosi poslovnik o svom radu, na svojoj prvoj konstituirajućoj sjednici. Poslovnikom će se definisati metod rada i odlučivanja Vijeća, kao i druga pitanja od važnosti za rad Vijeća. Član 26. (Akti Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine u oblasti zaštite okoliša) Parlament Federacije BiH u oblаsti zаštite okoliša usvаjа strаtegiju zаštite okoliša i druge plаnove neophodne zа očuvаnje interesа zаštite okoliša i procjenjuje njihovo izvršаvаnje svаke dvije godine nа osnovu realizacije strategije zaštite okoliša. Član 27. (Uloga pravosuđa u zaštiti okoliša) U slučaju izazvane štete ili postojanju opasnosti od štete po okoliš, primjenjuju se odredbe Krivičnog zakona Federacije BiH, Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH i drugih propisa koji su na snazi u Federaciji BiH. POGLAVLJE V INFORMISANJE I OBRAZOVANJE O OKOLIŠU Član 28. (Sistem informiranja o okolišu i prikupljanje informacija) (1) Federalno ministarstvo dužno je uspostaviti sistem informisanja o okolišu i naložiti praćenje stanja okoliša, aktivnosti mjerenja, prikupljanja, obrade i evidentiranja podataka o okolišu kao i omogućiti da svi podaci koji se prikupljaju budu dostupni. (2) Sistem informisanja se formira i organizuje, tako da se: a) utvrđuju kvantitativne i kvalitativne promjene stanja okoliša te zajedničke procjene uz primjenu socijalnih i ekonomskih pokazatelja i sa stajališta uticaja na zdravlje stanovništva; b) utvrđuju uzroci uticaja na okoliš, uključujući i detaljne prikaze potrebne za određivanje uzročno-posljedične veze u odnosu na štetu; c) predviđaju opasnosti po okoliš; d) predlaže provođenje potrebnih mjera u cilju zaštite okoliša; e) koristi u svrhu planiranja. (3) Federalne Agencije za vodu, Federalni hidrometeorološki zavod, Federalni zavod za agropedologiju, Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH, Federalni zavod za statistiku, Federalni zavod za geologiju i druge federalne upravne organizacije i kantoni, dužni su osigurati prikupljanje, obradu i evidentiranje odgovarajućih podataka i informacija, osobito o korištenju i opterećenju okoliša, iz svoje nadležnosti. (4) Način prikupljanja i dostavljanja podataka detaljnije je definisan članom 129. ovog Zakona. (5) Kantonalno ministarstvo dužno je dostaviti podatke koji su neophodni za rad sistema informisanja o okolišu na zakonom propisani način. (6) Sva pitanja u vezi sa vrstom podataka, načinom i rokovima za prikupljanja podataka i informisanja o okolišu, biće regulisana podzakonskim aktom koji donosi Vlada Federacije BiH. Član 29. (Mjerenja opterećenja i korištenja okoliša) Korisnici okoliša dužni su obavljati mjerenja opterećenja i upotrebe okoliša koja su posljedica njihovih djelatnosti na način utvrđen posebnim propisima, potvrđivati ih i evidentirati i omogućiti nadležnim organima pristup tim podacima. Nadležni organ ove informacije objavljuje na svojoj internet stranici radi informisanja javnosti. Član 30. (Upis podataka o okolišu u druge registre) (1) Utvrđeno činjenično stanje, obim i priroda stalne štete po okoliš, utvrđeni odlukom nadležnog organa ili suda, evidentiraju se kao privremeni upis u katastru nekretnina. (2) Federalno ili kantonalno ministarstvo po službenoj dužnosti zahtjeva upis podataka u slučaju kada je odgovornost utvrđena od suda. (3) Izmjena činjeničnog stanja, stepena prirode zagađenja okoliša, osnov je upisu podataka koji se obavlja na zahtjev vlasnika nekretnine, Federalnog ili kantonalnog ministarstva ili suda. Član 31. (Istraživanje okoliša i tehnički razvoj) (1) Odgovornost za zaštitu okoliša unaprjeđuje se kroz razvoj nauke i tehnologije, organizovanjem naučnih istraživanja i tehničkog razvoja, objavljivanjem nalaza, kao i praktičnom primjenom domaćih i međunarodnih istraživačkih radova. (2) Studija usmjerena na istraživanje stanja okoliša i razvoja zaštite okoliša predmet je prioritetne podrške nadležnih organa i institucija. Federalni ministar okoliša i turizma i kantonalni ministar za zaštitu okoliša dužan je, u saradnji sa ministrom nadležnim za obrazovanje i nauku, koordinirati podršku i procjenu naučnih istraživanja u području okoliša. Član 32. (Obrazovanje o okolišu) (1) Svaki građanin ima pravo sticati i unaprijeđivati znanje o okolišu. (2) Federalno ministarstvo je dužno sarađivati sa organima uprave i ministarstvima nadležnim za okoliš i obrazovanje u cilju osiguranja stručnog obrazovanja o okolišu. (3) Federalno ministarstvo u saradnji sa nadležnim ministarstvima iz oblasti obrazovanja učestvuje u izradi godišnjih programa edukacije o zaštiti okoliša u cilju obrazovanja i podizanja svijesti javnosti u području zaštite okoliša. (4) Programi obrazovanja o zaštiti okoliša uključuju se u nastavne i vannastavne programe. (5) Federalno ministarstvo organizuje obuku zainteresovanih pravnih lica koje se bave pitanjima zaštite okoliša. (6) Subjekti koji osiguravaju zaštitu okoliša će u skladu sa mogućnostima u svojim budžetima osigurati sredstva za obrazovanje i promociju o zaštiti okoliša. Član 33. (Instruisanje i obuka javnosti o okolišu) (1) Federalni i kantonalni organi uprave odgovorni su za provođenje aktivnosti utvrđene u čl. 31. i 32. ovog Zakona putem institucija za instruiranje i obuku javnosti, u saradnji Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 91 sa udruženjima za zaštitu okoliša i stručnim organizacijama koje angažuju. (2) Opštinske službe za upravu mogu provoditi aktivnosti utvrđene u čl. 31. i 32. ovog Zakona. (3) Federalni, kantonalni organi uprave i opštinske službe za upravu pružaju podršku institucijama obrazovanja, vjerskim zajednicama, naučnim institucijama, stručnim organizacijama i udruženjima kako bi mogli efektivnije provoditi svoje aktivnosti obrazovanja i obuke iz područja zaštite okoliša. POGLAVLJE VI PRISTUP INFORMACIJAMA O OKOLIŠU I UČEŠĆE JAVNOSTI Član 34. (Registar o zagađivačima, zagađenjima i postrojenjima u kojima su prisutne opasne tvari) (1) Federalno ministarstvo vodi elektronske registre o zagađivačima, zagađenjima i postrojenjima u kojima su prisutne opasne tvari koji predstavljaju osnov za izvještavanje u skladu sa zakonskim obavezama i međunarodnim ugovorima, uključujući one koji proizilaze iz Kijevskog protokola i Arhuske konvencije o pristupu informacijama. (2) Elektronski registar sadrži podatke o pogonima i postrojenjima iz federalne i kantonalne nadležnosti koja ugrožavaju ili mogu ugroziti okoliš, a naročito: a) naziv i adresu operatera i lokaciju pogona i postrojenja; b) vrstu djelatnosti, sažet opis djelatnosti i tehnološkog procesa; c) podatke o godišnjoj količini ispuštene zagađujuće supstance u okoliš, količini opasnih supstanci prisutnih u pogonu i postrojenju ili proslijeđenih za daljnji tretman van lokacije pogona i postrojenja ili u drugu državu, količinama komunalnog otpada i upotrebi resursa i energije, a naročito vode, električne energije, druge energije i drugih resursa, d) podatke koji se odnose na izdate dozvole pogonu ili postrojenju, promjene u radu i sl., i e) podatke o inspekcijskom nadzoru, aktivnostima i poduzetim mjerama. (3) Operatori su dužni unijeti podatke u elektronski registar. (4) Federalni ministar provedbenim propisom utvrđuje vrstu podataka, način i rokove za njihovo dostavljanje i izvještavanje. (5) Elektronski registri o zagađivačima, zagađenjima i postrojenjima u kojima su prisutne opasne tvari dostupni su javnosti putem internet stranice Federalnog ministarstva. (6) Svako lice može tražiti uvid u elektronski registar i davanje podataka iz elektronskog registra. (7) Ovlašteno lice u nadležnom kantonalnom ministarstvu, inspektori za zaštitu okoliša i ovlaštene osobe u referentnim centrima za verifikaciju imaju direktan pristup elektronskom registru. Član 35. (Pružanje informacija o zaštiti okoliša) (1) Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva pružaju informacije o okolišu na transparentan način. (2) Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva koriste štampane i elektronske medije za dostavljanje informacija široj javnosti. (3) U slučaju neposredne opasnosti po ljudsko zdravlje ili okoliš Federalni ministar ili kantonalni ministar za zaštitu okoliša predstavnicima javnosti hitno dostavlja sve podatke koje posjeduje i koji bi javnosti mogli omogućiti poduzimanje mjera za sprječavanje ili ublažavanje štete koja proizlazi iz određene opasnosti. Član 36. (Informacije o okolišu i javnost) Informacije o okolišu uključuju sve informacije u pisanom, vizuelnom, usmenom, audio, elektronskom ili drugom obliku o: a) stanju komponenti okoliša, pejzažu i prirodnoj lokaciji, biološkom diverzitetu i njegovim komponentama, uključujući genetički modifikovane organizme i interakciju između tih komponenti; b) supstancama, energiji, buci i radijaciji, te aktivnostima i mjerama, uključujući administrativne mjere, okolinske sporazume, politike, zakonodavstvo, planove i programe, koji se odnose na komponente okoliša u okviru tačke a) ovog člana, isplativosti i drugih ekonomskih analiza i pretpostavki koje se koriste u odlučivanju po pitanju okoliša; c) stanju ljudskog zdravlja i sigurnosti, uslovima ljudskog življenja, kulturnim lokacijama i graditeljskim strukturama, onoliko koliko su one pod uticajem ili mogu biti pod uticajem stanja komponenti okoliša, te putem tih komponenti pod uticajem faktora, aktivnosti ili mjera iz tačke b) ovog člana. Član 37. (Zabrana diskriminisanja) (1) U skladu sa odredbama ovog Zakona javnost ima pristup informacijama, mogućnost učešća u odlučivanju i zaštitu prava pred upravnim i sudskim organima po pitanjima zaštite okoliša bez diskriminisanja na osnovu državljanstva, nacionalnosti ili mjesta stanovanja i u slučaju pravnih lica bez diskriminisanja na osnovu njihovog mjesta upisa ili centra djelatnosti. (2) Zloupotreba pravnih sredstava (pokretanje parnice, plaćanje odštete ili pokretanje građanskog krivičnog, prekršajnog ili radno-pravnog postupka) radi kažnjavanja, progona ili uznemiravanja lica koja su ostvarivala svoja prava na učešće javnosti smatrat će se nezakonitim. Član 38. (Pristup informacijama o okolišu) (1) Na zahtjev za pristup informacijama u vezi okoliša, Federalno ministarstvo, kantonalna ministarstva i drugi organi uprave i pravna lica koja vrše javna ovlaštenja, a posjeduju informaciju o okolišu, osiguravaju da takve informacije budu dostupne javnosti. (2) Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva informaciju daju u pisanom obliku. Informacija može biti data i u drugom obliku uz navođenje razloga za takvim oblikom ili u slučaju njene dostupnosti javnosti u drugom obliku. (3) Informacije o okolišu iz stava (1) ovoga člana se stavljaju na raspolaganje što je prije moguće, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva osim u slučajevima kada sadržaj i složenost datih informacija opravdava produženje ovoga roka do jednog mjeseca. (4) Podnosioc zahtjeva biće obavješten o svakom produženju datog roka i razlozima toga produženja. (5) Troškove izdavanja i umnožavanja traženih informacija snosi podnosiocj zahtjeva osim prvih deset strana, u standardnom formatu, koje se ne naplaćuju. Član 39. (Odbijanje zahtjeva za davanje informacija o okolišu) (1) Zahtjev za davanje informacija o okolišu se odbija ukoliko: a) organ uprave ne posjeduje tražene informacije o okolišu; b) zahtjev je nerazumljiv ili formulisan suviše uopšteno i Broj 15 - Strana 92 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. c) zahtjev se tiče materijala u fazi pripreme ili unutrašnje komunikacije organa uprave gdje je takvo izuzimanje od davanja informacije predviđeno nekim drugim zakonom, uzimajući u obzir narušavanje opšteg interesa davanjem informacije. (2) Zahtjev za informacije o okolišu može biti odbijen ukoliko bi davanje informacija imalo štetan uticaj na: a) međunarodne odnose, odbranu ili opštu sigurnost; b) tok pravde, pravo lica na pravedno suđenje i mogućnost organa uprave u provođenju krivičnog ili disciplinskog postupka; c) povjerljivost informacija koje se odnose na trgovinu i industriju, ukoliko je povjerljivost informacije utvrđena posebnim propisom u cilju zaštite ekonomskih interesa, izuzev informacija o emisijama koje su relevantne za zaštitu okoliša. d) prava intelektualnog vlasništva; e) povjerljivost ličnih podataka i/ili dokumente koji se odnose na fizička lica u slučaju da ta lica nisu dala saglasnost za otkrivanje datih informacija javnosti, ukoliko je to utvrđeno posebnim propisom; f) interese trećeg lica koje je osiguralo tražene informacije, a da to nije bilo obavezno i ukoliko to lice nije dalo saglasnost za otkrivanje datog materijala, i g) okoliš na koji se informacije odnose, poput mjesta uzgoja rijetkih vrsta. (3) Rješenje o odbijanju zahtjeva za davanje informacija iz st. (1) i (2) ovog člana dostavlja se podnosocu zahtjeva najkasnije u roku od 15 dana. (4) Ukoliko organ uprave ne posjeduje tražene informacije dužan je u roku od 8 dana od dana prijema zahtjeva proslijediti zahtjev organu uprave za koji se smatra da bi mogao imati tražene informacije i o istome obavijestiti podnosioca zahtjeva. (5) Rješenje sadrži razloge odbijanja zahtjeva i pruža informacije o raspoloživim pravnim sredstvima u skladu sa članom 42. ovog Zakona. Član 40. (Učešće javnosti u postupku donošenja odluka) (1) Federalno i kantonalno ministarstvo osiguravaju učešće javnosti u odlučivanju kod vođenja svih postupaka koji se tiču donošenja odluka o okolišu. (2) Federalno ministarstvo osigurava učešće javnosti i u odlučivanju za: a) projekte kod kojih se vrši prethodna procjena i/ili procjena uticaja na okoliš, u obliku javne rasprave; b) sva postojeća postrojenja i nova postrojenja za koja nije potrebna procjena uticaja na okoliš, u obliku javnog uvida i c) prestanak rada, zatvaranje ili rušenje pogona i postrojenja, u obliku javne rasprave. (3) Odredbe ovoga člana ne primjenjuju se u slučaju donošenja odluka o djelatnostima koje služe za obranu i sigurnost. (4) Nakon pokretanja upravnog postupka, nadležno ministarstvo obavještava javnost o: a) zahtjevu za procjenu uticaja na okoliš, zahtjevu za izdavanje okolinske dozvole i predloženim djelatnostima i tehnologijama podnosioca zahtjeva; b) načinu učešća javnosti (javna rasprava ili javni uvid); c) mjestu na kojem se može izvršiti uvid u dokumentaciju; d) informacijama o okolišu koje su relevantne za predložene aktivnosti; e) rok za podnošenje primjedbi, prijedloga, mišljenja i pitanja. (5) Javnost će biti obavještena putem pisanih sredstava javnog informisanja i internet stranice nadležnog ministarstva u pisanoj formi o vremenu održavanja javne rasprave, postupka izvođenja dokaza, te o mogućnosti dostavljanja dokaza i činjenica od uticaja na rješavanje u predmetnom postupku. (6) Javnost može, u roku od 30 dana od dana objavljivanja informacije dostaviti u pisanom obliku primjedbe, informacije, analize, ili mišljenja koje smatra bitnim za rješavanje u predmetnom postupku. (7) Rezultati učešća javnosti uzimaju se u obzir pri donošenju odluke, o čemu se informiše javnost putem internet stranice nadležnog ministarstva, dok se zainteresovane strane koje su dostavile svoje komentare u toku postupka učešća javnosti obavještavaju u pisanoj formi u rokovima koji važe za podnosioca zahtjeva. (8) Javna rasprava će se održati i za pogone i postrojenja iz kantonalne nadležnosti, ukoliko su u pitanju djelatnosti opasne po okoliš u skladu sa članom 116. ovog Zakona, ili kada se djelatnost obavlja na osjetljivoj lokaciji. Član 41. (Informacije koje se daju na zahtjev) (1) Federalno i kantonalno ministarstvo na zahtjev javnosti, u roku od 15 dana, dostavlja informacije o okolišu ili ih čini javno dostupnim putem internet stranice ministarstva o čemu podnosioca zahtjeva obavještava u pisanom obliku. (2) Uvid se odnosi na: a) opis lokacije, fizičkih i tehničkih karakteristika predložene djelatnosti uključujući procjenu očekivanih rezidija/taloga i emisija; b) opis znatnih uticaja predložene djelatnosti po okoliš; c) opis mjera predviđenih za sprječavanje i/ili smanjenje uticaja uključujući emisije; d) netehnički rezime; e) prikaz osnovnih alternativnih rješenja f) izvještaji i stručna mišljenja i g) Studija uticaja na okoliš. Član 42. (Pravo žalbe) (1) Predstavnici javnosti koji su učestvovali kao stranka u prvostepenom postupku imaju pravo uložiti žalbu protiv akata donesenih u upravnom postupku ili pokrenuti upravni spor, ako nema drugostepenog organa. (2) Podnosioc zahtjeva za pristup informacijama čiji zahtjev nije razmatran, odbijen ili na koji je nepotpuno ili djelimično odgovoreno od strane nadležnog organa, ima pravo pokrenuti postupak pred drugostepenim organom ili pokrenuti upravni spor. Član 43. (Pristup pravosuđu) Predstavnici javnosti pored prava učešća u postupcima izdavanja dozvola i procjene uticaja na okoliš imaju pravo pokrenuti postupak zaštite svojih prava pred nadležnim sudom. POGLAVLJE VII PLANIRANJE ZAŠTITE OKOLIŠA Član 44. (Sistemi okolinskog planiranja) Ključni planski i programski dokumenti u oblasti zaštite okoliša u Federaciji BiH su: a) Strategija razvoja BiH i Federacije BiH, uključujući njihove implementacione dokumente, b) Federalna strategija zaštite okoliša i Akcijski plan zaštite okoliša sa pripadajućim implementacionim dokumentima, Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 93 c) Kantonalni plan zaštite okoliša okoliša sa pripadajućim implementacionim dokumentima, d) Planovi razvoja jedinica lokalne samouprave, uključujući njihove implementacione dokumente, e) Drugi planski i programski dokumenti u skladu sa posebnim federalnim propisom koji definiše razvojno planiranje i upravljanje razvojem. Član 45. (Planiranje i izvještavanje) (1) Planiranje zaštite okoliša u Federaciji BiH se usklađuje sa planskim dokumentima višeg nivoa kao i međunarodno preuzetim obavezama BiH te sa socijalnim i ekonomskim razvojnim programima, međunarodnim programima razvoja i dokumentima prostornog uređenja. (2) Federalno ministarstvo podnosi Vladi Federacije BiH izvještaj o provođenju Federalne strategije zaštite okoliša svake dvije godine radi razmatranja, usvajanja i dostavljanja Parlamentu Federacije BiH. (3) Izvještaj iz stava (2) ovog člana mora biti dostupan na internet stranicama resornih ministarstava. (4) U procesu planiranja zaštite okoliša na nivou kantona i na nivou Federacije BiH osigurava se učešće javnosti. Član 46. (Federalna strategija zaštite okoliša) (1) Federalnom strategijom zaštite okoliša se utvrđuju ciljevi i prioriteti zaštite okoliša u Federaciji BiH, način njihova ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluaciju i izvještavanje. (2) Prijedlog Federalne strategije zaštite okoliša dostavlja se kantonalnim ministarstvima, jedinicama lokalne samouprave, Savjetodavnom vijeću i zainteresovanoj javnosti radi obavljanja konsultacija i davanja mišljenja, primjedbi i sugestija. (3) Prijedlog Federalne strategije zaštite okoliša dostavlja se institucijama na nivou BiH, Međuentitetskom tijelu za okoliš, kao i vladama Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH radi davanja mišljenja. (4) Mišljenja, primjedbe i sugestije na prijedlog Federalne strategije zaštite okoliša dostavljaju se u roku od 30 dana od prijema prijedloga. (5) Parlament Federacije BiH, na prijedlog Vlade Federacije BiH, donosi Federalnu strategiju zaštite okoliša za period od najmanje 7 (sedam) godina. Član 47. (Kantonalni plan zaštite okoliša) (1) Kantonalni plan zaštite okoliša utvrđuje ciljeve i prioritete zaštite okoliša, način njihova ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluaciju i izvještavanje. (2) U procesu izrade kantonalnog plana, resorna kantonalna ministarstva uključuju nadležne federalne institucije, druge kantonalne institucije i jedinice lokalne samouprave, u skladu sa načelom otvorenog mehanizma koordinacije. (3) Kantoni donose kantonalne planove zaštite okoliša, koji su usklađeni sa Federalnom strategijom zaštite okoliša. (4) Kantonalni plan zaštite okoliša donosi skupština kantona na prijedlog vlade kantona. (5) Vlada kantona može kantonalnoj skupštini predložiti usvajanje Federalne strategije zaštite okoliša kao kantonalnog strateškog okvira za zaštitu okoliša. (6) U slučaju iz stava (5) ovog člana, kantonalne vlade i institucije izrađuju sve dokumente koji su neophodni za implementaciju Federalne strategije za zaštitu okoliša i izvještavanje. (7) Prijedlog kantonalnog plana zaštite okoliša dostavlja se Federalnom ministarstvu, Federalnom ministarstvu prostornog uređenja, Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Savjetodavnom vijeću, jedinicama lokalne samouprave i drugim subjektima radi davanja mišljenja, primjedbi i sugestija. (8) Ciljevi sprječavanja zagađenja okoliša i ograničavanja posljedica zagađenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima i planiranja novih građevina kao što su saobraćajnice, javne površine i stambena naselja. POGLAVLJE VIII STRATEŠKA PROCJENA UTICAJA Član 48. (Strateška procjena uticaja na okoliš) (1) Strateška procjena uticaja na okoliš (u daljem tekstu: strateška procjena) je postupak kojim se procjenjuju mogući znatni uticaji na okoliš koji bi mogli nastati provođenjem strategije, plana i programa. Time se omogućava da se odluke o prihvatanju strategije, plana i programa donose uz poznavanje mogućih znatnih uticaja koje bi strategija, plan i program svojom provođenjem mogli imati na okoliš, a nosiocima zahvata pružaju se okviri djelovanja i daje mogućnost uključivanja bitnih elemenata zaštite okoliša u donošenje odluka. (2) Strateška procjena obavezno se provodi za strategije, planove i programe u slijedećim oblastima: prostornog planiranja ili upotrebe zemljišta, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, lovstva, energetike, industrije, saobraćaja, upravljanja otpadom, upravljanja vodama, telekomunikacija, turizma, očuvanja prirodnih staništa biljnog i životinjskog svijeta, kojima se uspostavlja okvir za odobravanje budućih razvojnih projekata. (3) Osnov strateške procjene čini strategija, plan ili program kojim se utvrđuje obim za razvoj određenog sektora, odnosno njegove karakteristike, ciljevi i prostorni obuhvat. Član 49. (Strategije, planovi i programi koji ne podliježu strateškoj procjeni) Strateškoj procjeni ne podliježu strategije, planovi i programi koji služe isključivo za potrebe odbrane i civilne zaštite, proglašenja vanrednog stanja, zaštite i spašavanja, planova upravljanja poplavnim rizikom te finansijske i budžetske strategije. Član 50. (Faze u postupku strateške procjene) (1) Strateška procjena provodi se u sljedećim fazama: a) Faza utvrđivanja obima i sadržaja strateške studije. b) Faza ocjene strateške studije od strane stručne komisije (u daljem tekstu: komisija za stratešku procjenu). c) Faza konsultacija na nacrt strategije, plana i programa i stratešku studiju koja obuhvata: - učešće zainteresiranih organa i organizacija; - učešće javnosti; - konsultacije sa zainteresovanim organima, organizacijima i javnosti drugog entiteta, odnosno Brčko Distrikta BiH, ili druge zemlje, ukoliko izvršenje plana, programa ili strategije može imati uticaj na okoliš drugog entiteta, Brčko Distrikta BiH ili druge zemlje i Broj 15 - Strana 94 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. - izvještaj o rezultatima učešća zainteresovanih organa i organizacija i javnosti. d) Faza ocjene nacrta strategije, plana i programa i strateške studije koja podrazumijeva izdavanje mišljenja Federalnog ministarstva o nacrtu strategije, plana i programa, koja uzima u obzir rezultate ocjene strateške studije od strane stručne komisije, konsultacija sa organima i organizacijama, te sa javnosti i naročito konsultacije vođene sa predstavnicima drugog entiteta, Brčko Distrikta BiH ili druge države. e) Usvajanje izvještaja organa nadležnog za pripremu strategije, plana i programa. (2) Konsultacije sa predstavnicima druge države, kao i procedure dobijanja i davanja mišljenja u tom smislu, se vode putem institucija Bosne i Hercegovine nadležnih za vanjsku politiku i okoliš i implementaciju Konvencije o procjeni uticaja na okoliš u prekograničnom kontekstu. Član 51. (Nadležnost za provođenje strateške procjene) Organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa dužan je prije započinjanja postupka, pribaviti mišljenje nadležnog ministarstva za okoliš o obimu i sadržaju strateške procjene. Član 52. (Utvrđivanje obima, sadržaja i ocjene strateške studije) Utvrđivanje obima, sadržaja i ocjene strateške studije detaljno se reguliše podzakonskim aktom koji donosi Vlada Federacije BiH. Član 53. (Način provođenja strateške procjene) (1) Strateška procjena se provodi tokom izrade nacrta strategije, plana ili programa, prije utvrđivanja konačnog prijedloga strategije, plana ili programa i upućivanja u postupak donošenja strategije, plana ili programa, na način propisan ovim Zakonom i uredbom iz člana 52. ovog Zakona. (2) U postupku strateške procjene osigurava se informisanje i učešće javnosti na način propisan ovim Zakonom. (3) Iznimno od st. (1) i (2) ovog člana, postupak provedbe strateške procjene, te postupak informiranja i učešća javnosti koji se provodi tokom izrade dokumenata prostornog uređenja, provodi se u ranoj fazi izrade tog plana u skladu sa posebnim propisom. Član 54. (Izrada strateške studije) (1) U postupku strateške procjene izrađuje se strateška studija. (2) Strateškom studijom određuju se, opisuju i procjenjuju očekivani značajni uticaji na okoliš koje može uzrokovati provođenje strategije, plana ili programa i razumnih opcija vezanih za zaštitu okoliša koje uzimaju u obzir ciljeve i obuhvat te strategije, plana ili programa. (3) Strateška studija je stručna podloga koja se prilaže uz strategiju, plan ili program i čini njen sastavni dio. Član 55. (Organ nadležan za izbor nositelja izrade strateške studije) (1) Organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa odlučuje o izboru nosioca izrade strateške studije, po postupku utvrđenom zakonom o javnim nabavkama. (2) Nosioc izrade strateške studije je pravni subjekt sa liste nosoca izrade Studije Federalnog ministarstva u skladu sa članom 73. ovog zakona. (3) Pravna lica koja su učestvovala u izradi strategije, plana ili programa, ne mogu biti angažovani na izradi strateške studije. Član 56. (Komisija za ocjenu strateške studije) (1) Ocjenu strateške studije vrši komisija za ocjenu strateške studije koju imenuje nadležno ministarstvo. (2) Troškove rada komisije za ocjenu strateške studije snosi organ nadležan za pripremu strategije, plana i programa. (3) Rad komisije za stratešku procjenu i naknada za rad komisije utvrđuju se podzakonskim aktom iz člana 52. ovog zakona. Član 57. (Pribavljanje mišljenja zainteresiranih organa uprave i upravnih organizacija) (1) Organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa dužan je dostaviti zainteresovanim organima uprave i upravnim organizacijama na mišljenje strategiju, plan ili program i stratešku studiju. (2) Zainteresovani organi uprave i upravne organizacije dužni su dostaviti mišljenje u roku od 30 dana od dana prijema strategije, plana ili programa i strateške studije. (3) Ako se mišljenje ne dostavi u roku iz stava (2) ovog člana smatra se da nema primjedbi na dostavljenu stratešku studiju. Član 58. (Učešće javnosti u postupku strateške procjene) (1) Organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa osigurava učešće javnosti u postupku razmatranja nacrta strategije, plana ili programa i strateške studije, prije dostavljanja nacrta strategije, plana ili programa i srateške studije nadležnom ministarstvu na mišljenje. (2) Organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa obavještava javnost o načinu i rokovima za vršenje uvida u nacrt strategije, plana ili programa i starteške studije i o načinu i rokovima za dostavljanje mišljenja, kao i o vremenu i mjestu održavanja javne rasprave u postupku kojim se uređuje donošenje strategije, plana ili programa i strateške studije. (3) Organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa, u roku od 30 dana od dana završetka javne rasprave, izrađuje izvještaj o učešću zainteresovanih organa, organizacija i javnosti, koji se objavljuje na internet stranici organa iz stava (1) ovog člana. (4) Izvještaj iz stava (3) ovog člana sadrži obrazloženje o svim prihvaćenim ili neprihvaćenim mišljenjima i čini sastavni dio strategije, plana ili programa. Član 59. (Pribavljanje mišljenja entiteta, Brčko Distrikta BiH ili druge države) (1) Organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa, u slučaju da strateška studija utvrdi da realizacija strategije, plana ili programa može imati značajan uticaj na okoliš drugog entiteta, Brčko Distrikta BiH ili druge države ili ako drugi entitet, Brčko Distrikt BiH ili druga država čiji okoliš može biti znatno ugrožen to zatraži, dužan je osigurati da u postupku učešća zainteresovanih organa i organizacija i javnosti, entitetu, Brčko Distriktu BiH ili drugoj državi dostavi na mišljenje sljedeće informacije: a) opis strategije, plana ili programa zajedno sa svim dostupnim informacijama o njihovim mogućim uticajima; b) opis u kojem je sažeto izneseno kako su pitanja okoliša uključena u strategiju, plan ili program i kako Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 95 se izvještaj o okolišu, mišljenja i rezultati uzimaju u obzir; c) u kojem roku i na koji način drugi entitet, Brčko Distrikt BiH ili druga država može saopštiti svoje mišljenje. (2) Rezultate konsultacija i pribavljenog mišljenja zainteresovanih organa i organizacija i javnosti drugog entiteta, Brčko Distrikta BiH ili druge države, Federalno ministarstvo uzima u obzir prilikom davanja mišljenja o prijedlogu strategije, plana ili programa i o tome sačinjava poseban dio mišljenja. Član 60. (Ocjena strateške studije) (1) Postupak strateške procjene završava ocjenom strateške studije od strane komisije za ocjenu strateške studije. (2) Ocjena strateške studije sadrži načine na koji pitanja zaštite okoliša treba da budu integrisana u strategiju, plan ili program. Član 61. (Mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša) Nadležno ministarstvo za zaštitu okoliša u roku od 30 dana od dostavljene ocjene komisije za stratešku studiju daje mišljenje, uzimajući u obzir interese zaštite, očuvanja i unaprjeđivanja okoliša, naročito: a) stepen uticaja provođenja strategije, plana ili programa na okoliš, cijeneći svaki mogući pojedinačni uticaj, kao i kumulativni uticaj na području koje je obuhvaćeno planom, programom ili strategijom; b) mjere i aktivnosti koje se trebaju poduzeti da bi se negativan uticaj realizacije plana, programa ili strategije umanjio ili izbjegao kao i razumne alternative zasnovane na ciljevima i geografskom domašaju strategije, plana i programa; c) izvještaj o provedenim konsultacijama sa nadležnim organima i organizacijama i javnosti; d) izvještaj o provedenim konsultacijama sa nadležnim organima i organizacijama i javnosti drugog entiteta, Brčko Distrikta BiH i druge države i e) način na koji se predviđa praćenje uticaja na okoliš realizacije plana, programa ili strategije, te mjere koje će se poduzeti ako pri njihovoj realizaciji bude uočen veći negativan uticaj na okoliš nego što je to predviđeno ili očekivano. Član 62. (Usklađivanje sa mišljenjem ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša) Prije utvrđivanja prijedloga strategije, plana ili programa organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa dužan je uzeti u obzir mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša na dostavljeni nacrt strategije, plana ili programa. U skladu sa mišljenjem, organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa vrši usklađivanje strategije, plana ili programa sa interesima zaštite, očuvanja i unaprjeđivanja okoliša. Član 63. (Sredstva za stratešku procjenu) Sredstva za stratešku procjenu, kada se ti postupci provode za plan i program koji se donose na federalnom nivou, osiguravaju se iz sredstava federalnog budžeta i iz drugih izvora u skladu sa zakonom. POGLAVLJE IX PROCJENA UTICAJA NA OKOLIŠ Član 64. (Procjena uticaja na okoliš) (1) Procjena uticaja na okoliš (u daljem tekstu: procjena uticaja) obuhvata identifikaciju, opis, procjenu, direktan i indirektan uticaj projekata na: a) ljude, biljni i životinjski svijet i svijet gljiva; b) tlo, vodu, zrak, klimu i pejzaž; c) materijalna dobra i kulturno naslijeđe i d) međudjelovanje faktora navedenih u tč. a) do c) ovog stava. (2) Procjeni uticaja na okoliš ne podliježu projekti koji služe isključivo za odbrambene svrhe ili projekti čija je jedina svrha odgovor na civilna vanredna stanja. Član 65. (Nadležnost u procjeni uticaja na okoliš) (1) Federalno ministarstvo provodi postupak procjene uticaja na okoliš. (2) U postupak procjene uticaja uključuju se zainteresovane strane, nadležni organi, udruženja građana i zainteresovana javnost. Član 66. (Predmet procjene uticaja na okoliš) Za projekte koji mogu imati znatan uticaj na okoliš obzirom na njihovu prirodu, veličinu ili lokaciju, provodi se procjena uticaja na okoliš i pribavlja rješenje o odobravanju studije o procjeni uticaja na okoliš (u daljem tekstu: rješenje o odobravanju studije) u skladu sa ovim Zakonom. Član 67. (Faze procjene uticaja na okoliš) Procjena uticaja provodi se u dvije faze a) postupak prethodne procjene uticaja, u kojem se odlučuje o: 1) potrebi provođenja procjene uticaja, 2) obimu procjene uticaja, ako je provođenje procjene uticaja obavezno, i b) izrada studije o procjeni uticaja na okoliš Član 68. (Projekti za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš) (1) Vlada Federacije BiH donosi propis kojim se određuju: a) projekti za koje se obavezno provodi procjena uticaja i b) projekti za koje o obavezi provođenja procjene uticaja odlučuje nadležno ministarstvo na osnovu kriterija u pojedinim slučajevima o obavezi provođenja procjene uticaja i o obimu procjene uticaja. (2) Osim projekata utvrđenih propisom iz stava (1) ovog člana, procjena uticaja na okoliš potrebna je i za: a) znatne promjene na projektima, utvrđene članom 95. ovog Zakona, pri čemu promjena projekta dostiže propisane pragove utvrđene propisom iz stava 1. ovog člana, b) projekte čiji rast proizvodnje, upotreba energije, upotreba vode, korištenje prostora, emisije ili proizvodnja otpada prelazi 25% od prvobitno utvrđenih vrijednosti, i c) prestanak rada, rušenje i zatvaranje objekata iz stava (1) ovog člana i pogoni i postrojenja koji podliježu obavezi pribavljanja okolinske dozvole, u skladu sa podzakonskim aktom iz stava (1) člana 83. ovog Zakona. Broj 15 - Strana 96 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. Član 69. (Pokretanje postupka za prethodnu procjenu uticaja na okoliš) (1) Postupak za prethodnu procjenu uticaja na okoliš pokreće se zahtjevom koji podnosioc zahtjeva podnosi nadležnom ministarstvu (u daljem tekstu: zahtjev za prethodnu procjenu uticaja). (2) Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja sadrži: a) opis projekta, uključujući podatke o njegovoj namjeni i veličini, b) izvod iz prostorno-planskog akta; c) podaci o vrsti i količini materijala koji će biti korišteni, te vrsti i količini emisija, d) opis mogućih uticaja projekta na okoliš u toku njegove izgradnje, u toku njegovog rada ili eksploatacije i u fazi prestanka rada, e) opis osnovnih i pomoćnih sirovina i ostalih izvora energije, f) opis okoliša na području pod uticajem projekta, g) kratak pregled alternativnih rješenja sa obzirom na uticaje na okoliš, h) informacije o mogućim teškoćama na koje je naišao podnosioc zahtjeva pri prikupljanju podataka, i i) netehnički rezime informacija iz stava (2) ovog člana. (3) Opisi iz stava (2) ovog člana daju se stručnim tehničkim jezikom, sa tekstualnim, numeričkim i grafičkim podacima, a netehnički rezime netehničkim jezikom, na način koji je pogodan za informisanje nadležnih organa, organizacija i zainteresovane javnosti. (4) Izradu prethodne procjene uticaja na okoliš, podnosioc zahtjeva povjerava pravnom licu iz stava (2) člana 73. ovog Zakona. (5) Federalno ministarstvo može zahtijevati od podnosioca zahtjeva dodatne informacije o projektu koje su mu potrebne za donošenje odluke o obavezi izrade i obima studije o procjeni uticaja na okoliš. Član 70. (Obavezni uvid za prethodnu procjenu uticaja na okoliš) (1) U postupku razmatranja i odlučivanja o zahtjevu za prethodnu procjenu uticaja, Federalno ministarstvo je obavezno da dostavi kopiju zahtjeva i osigura besplatan uvid u priložena dokumenta radi pribavljanja mišljenja sljedećim subjektima: a) nadležnom organu uprave u kantonu i jedinici lokalne samouprave na čijem se području projekat izvodi, b) organima uprave i organizacijama nadležnim za zaštitu komponenti okoliša, koji izvođenjem projekta mogu biti izloženi njegovom znatnom uticaju, i to: 1) nadležnim za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa, 2) nadležnim za zaštitu zdravlja, 3) drugim zainteresovanim stranama, c) organu nadležnom za zaštitu okoliša drugog entiteta i Brčko Distrikta, ako je riječ o projektu sa znatnim uticajem na okoliš drugog entiteta ili Brčko Distrikta, ili druge države, u skladu sa ovim Zakonom, d) zainteresovanoj javnosti (2) Subjekti iz stava (1) ovog člana daju mišljenje Federalnom ministarstvu u vezi sa zahtjevom i priloženoj dokumentaciji, u roku od 30 dana od dana prijema kopije zahtjeva u pisanoj formi. (3) Federalno ministarstvo će prilikom donošenja odluke uzeti u obzir dostavljena mišljenja subjekata iz stava (1) ovog člana. Član 71. (Rješenje o prethodnoj procjeni uticaja na okoliš) (1) O zahtjevu za prethodnu procjenu uticaja, Federalno ministarstvo odlučuje rješenjem. (2) Rješenjem se utvrđuje da na osnovu prethodne procjene uticaja na okoliš nije potrebno dalje provođenje procjene uticaja, ili se utvrđuje da je obavezno provođenje procjene uticaja na okoliš, te se određuje obaveza izrade studije o procjeni uticaja na okoliš (u daljem tekstu: Studija), obim i sadržaj Studije. Član 72. (Provođenje procjene uticaja na okoliš) (1) Obim Studije određuje se prema specifičnim karakteristikama pojedinog projekta i kriterijima određenim u posebnom propisu iz člana 68. stav (1) ovog Zakona. (2) Prilikom donošenja rješenja o procjeni uticaja na okoliš, Federalno ministarstvo je dužno da razmotri i uzme u obzir blagovremeno primljena mišljenja iz člana 70. ovog Zakona. (3) Rješenje iz stava (2) ovog člana donosi se u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva. (4) Federalno ministarstvo u roku od 8 dana od dana donošenja rješenja o procjeni uticaja na okoliš, navedeno rješenje postavlja na internet stranicu Federalnog ministarstva. Član 73. (Nosioci izrade Studije i elektronski registar) (1) Nakon dobijanja rješenja o procjeni uticaja na okoliš, podnosioc zahtjeva je obavezan da ugovori izradu Studije kod ovlaštenog nosioca izrade Studije. (2) Federalni ministar posebnim propisom utvrđuje uslove za: a) davanje ovlaštenja nosiocima izrade Studije, b) način i kriterije koje moraju ispunjavati nosioci izrade Studije, c) visinu naknade za troškove izdavanja ovlaštenja nosiocima izrade Studija. (3) Federalno ministarstvo vodi elektronski registar nosioca izrade Studije kojima je izdato ovlaštenje iz stava (2) alineja (a) ovog člana, a koji je javnosti dostupan putem internet stranice. (4) Ministarstva i drugi organi i organizacije sa nadležnostima i odgovornostima ili javnim ovlaštenjima u oblasti zaštite okoliša moraju omogućiti pristup podacima koji su potrebni za izradu Studije ako njima raspolažu. Član 74. (Sadržaj Studije) (1) Federalni ministar donosi propis kojim se utvrđuje sadržaj Studije. (2) Pored sadržaja utvrđenih u propisu iz stava (1) ovog člana Studija sadrži i poseban dio, u kojem se daje kratak pregled dostavljenih mišljenja zainteresovanih strana u postupku prethodne procjene uticaja na okoliš i obrazloženje za primljena mišljenja koja su uzeta u obzir prilikom izrade Studije. (3) Ukoliko se radi o projektu za koji je potrebno pribavljanje okolinske dozvole u skladu sa ovim Zakonom i podzakonskim aktima, Studija sadrži i Plan upravljanja otpadom koji se izrađuje u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom. (4) Studija sadrži posebni dio koji se odnosi na mogući uticaj projekta na okoliš drugog entiteta ili Brčko Distrikta ili prekogranični uticaj u skladu sa ovim zakonom. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 97 Član 75. (Način dostavljanja Studije i obavještavanje javnosti) (1) Podnosioc zahtjeva dostavlja Federalnom ministarstvu po jedan primjerak Studije u pisanoj i elektronskoj formi u roku od 30 dana od dana prijema Studije od nosioca izrade studije. Na zahtjev voditelja postupka, podnosioc zahtjeva dostavlja dodatni broj primjeraka Studije. (2) Federalno ministarstvo je obavezno da u roku od 15 dana od dana prijema Studije, dostavi elektronsku kopiju Studije zainteresiranim organima i zainteresiranoj javnosti i objavi Studiju na internet stranici. Član 76. (Javna rasprava) (1) U postupku ocjene Studije Federalno ministarstvo obavještava i poziva javnost na javnu raspravu o Studiji na način propisan članom 40. ovog Zakona. (2) Poziv za javnu raspravu se dostavlja najmanje 15 dana prije dana održavanja javne rasprave. (3) Sugestije i primjedbe javnosti dostavljaju se Federalnom ministarstvu u pisanoj formi u roku od 15 dana od dana održavanja javne rasprave. Član 77. (Postupak javne rasprave) (1) Federalno ministarstvo organizuje javnu raspravu o projektu u prostoru koji je najbliži lokaciji datog projekta. (2) Nadležno ministarstvo priprema zapisnik sa javne rasprave u roku od 7 dana od dana održavanja javne rasprave. Član 78. (Stručna komisija) (1) Ocjenu Studije vrši stručna komisija za ocjenu Studije (daljem u tekstu: stručna komisija) koju imenuje Federalni ministar. (2) Sastav komisije, naknade kao i druga pitanja vezana za rad stručne komisije propisuje federalni ministar provedbenim propisom. (3) Naknada za ocjenu Studije obuhvata naknadu za rad unutrašnjih i vanjskih pravnih, tehničkih i drugih stručnjaka i sve ostale troškove koje može imati Federalno ministarstvo ili drugi učesnici u postupku procjene uticaja na okoliš. (4) Stručna komisija vrši ocjenu Studije u roku od 30 dana od dana održavanja javne rasprave. (5) Studija koja sadrži nedostatke vraća se podnosiocu zahtjeva na doradu u skladu sa primjedbama stručne komisije i dostavljenim primjedbama zainteresiranih organa i javnosti. (6) Podnosioc zahtjeva je dužan u roku od 30 dana dostaviti potrebne izmjene/dopune studije uticaja nakon čega ministarstvo obavještava zainteresovanu javnost o izmjenama/dopunama koje je podnosioc dostavio. (7) Studija može biti vraćena samo jednom radi dorade. Ako dopunjena Studija ne bude odobrena, novi zahtjev, sa novom Studijom, može biti podnesen najranije u periodu od šest mjeseci od dana uručenja rješenja podnosiocu zahtjeva. Član 79. (Odobravanje Studije) (1) Federalno ministarstvo rješenjem odobrava Studiju u roku od 60 dana od završetka postupka ocjene Studije. (2) Studija neće biti odobrena ukoliko: a) se utvrdi da bi projekt mogao izazvati znatno zagađivanje okoliša ili u znatnoj mjeri ugroziti okoliš, b) projekt nije u skladu sa Federalnom strategijom zaštite okoliša i Akcionim planom zaštite okoliša i c) projekt nije u skladu sa međunarodnim obavezama države po pitanju zaštite okoliša. (3) Rješenje o odobravanju ili odbijanju Studije dostavlja se podnosiocu zahtjeva i zainteresovanim stranama iz člana 75. stav (2) ovog Zakona. (4) Dostavljanje rješenja iz stava (3) ovog člana vrši se u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku i objavljuje na internet stranici Federalnog ministarstva. (5) U slučaju prekograničnog uticaja Federalno ministarstvo će proslijediti rješenje drugom entitetu/državi na koju projekt može imati uticaj. (6) Rješenje o odobravanju Studije prestaje da važi ukoliko podnosioc zahtjeva ne pribavi odobrenje za građenje u roku od 3 godine od dana prijema rješenja. Član 80. (Troškovi nastali u postupku procjene uticaja na okoliš) Troškove obavještavanja i omogućavanja učešća javnosti u postupcima procjene uticaja, troškove naknade za rad stručne komisije i sve ostale troškove u postupku procjene uticaja na okoliš snosi podnosioc zahtjeva. Član 81. (Vjerovatnoća prekograničnih uticaja na okoliš susjednih država, Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta BiH) (1) Pravila koja se odnose na procjenu uticaja na okoliš u kontekstu prekograničnih uticaja primjenjuju se i kada postoji obaveza po međunarodnim ugovorima, bilateralnim sporazumima ili iz drugih razloga. (2) Kada nosioc izrade Studije sazna da će projekat vjerovatno imati značajan uticaj na okoliš druge države ili drugi entitet, dužan je izraditi posebno poglavlje u Studiji o procjeni uticaja na okoliš sa podacima o mogućim uticajima na okoliš druge države. Studija se dostavlja drugoj državi ili entitetu ili Distriktu Brčko BiH, sa informacijom o vremenu i mjestu održavanja javne rasprave. (3) Na javnoj raspravi omogućava se učešće javnosti iz države, entiteta ili Brčko Distrikta BiH na koje projekat može imati uticaja. (4) Federalno ministarstvo, putem Institucija Bosne i Hercegovine, nakon održane javne rasprave provodi konsultacije sa predstavnicima države na koju projekat može imati uticaja. (5) Nakon zaprimanja informacije o projektu koji se odvija u drugoj državi, entitetu ili Brčko Distriktu BiH, a koji može imati značajne posljedice po okoliš na teritoriju Federacije, Federalno ministarstvo poduzima aktivnosti u cilju učešća nadležnih organa i javnosti u procjeni prekograničnih uticaja na okoliš. (6) Federalno ministarstvo dostavlja mišljenja, sugestije i primjedbe organa uprave i javnosti nadležnim organima države, entiteta ili Brčko Distrikta BiH iz koje potiču prekogranični uticaji na okoliš i obavlja konsultacije sa predstavnicima države, entiteta ili Brčko Distrikta BiH iz koje potiču uticaji na okoliš. (7) Troškove izrade posebnih poglavlja Studije iz st. (2) i (4) ovog člana snosi podnosioc zahtjeva. (8) Detalji o postupcima za projekte sa mogućim međuentitetskim uticajem mogu biti određeni sporazumom među entitetima koji se zaključuje uz konsultiranje Međuentitetskog tijela za okoliš. (9) Postupanja koja se odnose na prekogranični i međuentitetski uticaj na okoliš susjednih država, Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta BiH, definiše se posebnim podzakonskim aktom koji donosi Vlada Federacije BiH. Broj 15 - Strana 98 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. POGLAVLJE X IZDAVANJE OКOLINSKIH DOZVOLA Član 82. (Cilj i svrha izdavanja okolinske dozvole) (1) Okolinska dozvola izdaje se u cilju kompletne zaštite okoliša osiguravajući mjere za sprječavanje i smanjenje industrijskih emisija u zrak, vodu, tlo, smanjenje uticaja na stanovništvo, biljni i životinjski svijet i sprječavanje stvaranja otpada i buke kako bi se ostvario visoki nivo zaštite okoliša kao cjeline. (2) Okolinska dozvola se izdaje i u slučaju znatne promjene u radu pogona i postrojenja. (3) Okolinska dozvola se ne izdaje za istraživačke aktivnosti, razvojne aktivnosti ili za testiranje novih proizvoda i procesa. (4) Za istraživačke aktivnosti iz stava 3. ovog člana, obavezna je procjena uticaja na okoliš. (5) Federalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu na rok od pet godina. Član 83. (Nadležnost za izdavanje okolinske dozvole) (1) Vlada Federacije BiH donosi propis kojim utvrđuje pogone i postrojenja koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ukoliko imaju okolinsku dozvolu izdatu u skladu sa odredbama ovog Zakona. (2) Federalno ministarstvo nadležno je za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja iznad pragova utvrđenih propisom iz stava (1) ovog člana. (3) Kantonalno ministarstvo nadležno je za pogone i postrojenja ispod pragova utvrđenih propisom iz stava (1) ovog člana. Član 84. (Opšte obaveze operatera u vezi sa zaštitom okoliša) (1) U svrhu kompletne zaštite okoliša od štetnih uticaja djelatnosti koje se obavljaju u postrojenju, operater je obavezan osigurati da pogoni i postrojenja budu izgrađeni i funkcioniraju tako da se: a) ne ugrožava zdravlje ljudi, ostvaruje povoljno stanje flore i faune, ne dovede do gubitka staništa koji se nalaze na području uticaja postrojenja ili okoliša zbog emisija supstanci, buke, mirisa, vibracija ili toplote, saobraćaja ili od postrojenja; b) poduzmu sve odgovarajuće preventivne mjere za sprječavanje zagađenja i ne prouzrokuju zagađenje iznad graničnih emisija; c) izbjegava stvaranje otpada, njegova količina svodi na najmanju moguću mjeru, stvoreni otpad ponovo koristi, reciklira ili odlaže na način da se izbjegne i smanji negativan uticaj na okoliš; d) efikasno koriste energetski i prirodni resursi; e) poduzmu mjere za sprječavanje nesreća i ograničavanje njihovih posljedica, i f) poduzmu mjere nakon prestanka rada postrojenja za izbjegavanje rizika od zagađenja i za povrat lokacije na kojoj se nalazi postrojenje u zakonom propisano stanje okoliša. (2) Zahtjevi dati u stavu (1) ovoga člana predstavljaju opšte obaveze operatera koje se trebaju ispuniti tokom izgradnje, rada, održavanja i prestanka rada pogona i postrojenja. (3) Za pogone i postrojenja za koje nije potrebno pribavljanje okolinske dozvole, nadležni će organ pri izdavanju potrebnih dozvola uzeti u obzir ispunjenje zahtjeva iz stava (1) ovoga člana. Član 85. (Objedinjavanje okolinske dozvole) (1) Jedan zahtjev za izdavanje okolinske dozvole, može se predati za više pogona i postrojenja na istoj lokaciji kada njima upravlja isti operater. (2) Izuzetno, zahtjev može podnijeti više operatera, ako je pogon ili postrojenje tehnološka cjelina koju čini više dijelova postrojenja kojima upravljaju različiti operateri. (3) U slučaju iz stava (2) ovog člana okolinskom dozvolom se utvrđuju obaveze i odgovornosti svakog operatera posebno, te se okolinska dozvola dostavlja svim operaterima. (4) Ako se okolinska dozvola izdaje za pogone ili postrojenja iz stava (1) ovog člana, svako postrojenje mora ispunjavati uslove propisane ovim Zakonom. (5) U slučajevima iz st. (1) i (2) ovog člana, nadležni organ za izdavanje okolinske dozvole je Federalno ministarstvo. Član 86. (Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole) (1) Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole podnosi se nadležnom ministarstvu u jednom primjerku u pisanoj formi i jednom primjerku na elektronskom mediju za pohranu podataka. (2) Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole sadrži: a) podatke o podnosiocu zahtjeva: naziv i sjedište operatera ili investitora, ID broj, ime odgovornog lica, broj telefona i e-mail adresu; b) lokaciju pogona i postrojenja; c) uvjerenje nadležne porezne uprave da nema neizmirenih novčanih obaveza za kazne izrečene zbog učinjenih prekršaja u oblasti okoliša. (3) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana prilaže se dokumentacija koja sadrži slijedeće podatke: a) opis pogona i postrojenja (plan, opis pogona i postrojenja, tehnički opis rada, kapacitet postrojenja itd.); b) opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih materija i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje; c) opis stanja lokacije pogona i postrojenja; d) opis izvora emisija, priroda i količine emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) tj. izvještaj o nultom stanju, kao i identifikacije znatnih uticaja na okoliš; e) opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprječavanje ili ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja; f) opis mjera za spriječavanje produkcije otpada kao i za povrat korisnog materijala iz otpada koji producira postrojenje; g) opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obavezama operatera, posebno mjera nakon zatvaranja ili rušenja postrojenja; h) opis planiranih mjera za smanjenje emisija i opis planiranog monitoringa; i) izvod iz planskog akta j) pravomoćni vodni akt; k) netehnički rezime l) idejni projekat; m) plan upravljanja otpadom; n) Izvještaj o stanju sigurnosti i/ili Plan za sprječavanje nesreća većih razmjera, ukoliko se radi o pogonu ili postrojenju koje može izazvati nesreću većih razmjera. (4) U slučaju kada se za novi pogon i postrojenje ili znatnu promjenu postojećeg postrojenja provodi procjena uticaja, sve relevantne informacije prikupljene u postupku procjene Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 99 uticaja prilažu se uz zahtjev za izdavanje okolinske dozvole, uključujući Studiju i rješenje o odobravanju Studije. (5) Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole izrađuje pravno lice registrirano za tu djelatnost. Član 87. (Procedura po prijemu zahtjeva za okolinsku dozvolu) (1) Ukoliko zahtjev ne sadrži propisane podatke ili dokumentaciju iz člana 86. nadležno ministarstvo će zatražiti od podnosioca zahtjeva da dostavi podatke ili dokumentaciju koji nedostaju. (2) Ako podnosiocj zahtjeva ne dostavi tražene podatke ili dokumentaciju u određenom roku, nadležno ministarstvo će bez odgađanja donijeti zaključak o odbacivanju zahtjeva. (3) Sve procesne radnje koje nisu regulisane ovim Zakonom, provodit će se u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku. Član 88. (Učešće javnosti) (1) Nadležno ministarstvo obavještava javnost, zainteresovsne strane i jedinicu lokalne samouprave o podnesenom zahtjevu za izdavanje okolinske dozvole objavom u najmanje jednim od dnevnih novina na području Federacije BiH, o trošku podnosioca zahtjeva te na internet stranici ministarstva. (2) Jedinica lokalne samouprave obavještava mjesne zajednice u svom sastavu, udruženja građana, javnost i zainteresovane strane o podnesenom zahtjevu iz stava (1) ovog člana. (3) Nadležno ministarstvo i jedinica lokalne samuprave će osigurati zaintresovanim stranama besplatan uvid u zahtjev za okolinsku dozvolu i priloženu dokumentaciju. (4) Zainteresovane strane mogu, u roku od 30 dana od dana objavljivanja obavještenja iz stava (1) ovog člana, dostaviti nadležnom ministarstvu mišljenje o zahtjevu i priloženoj dokumentaciji u pisanoj formi. (5) Nacrt rješenja o izdavanju okolinske dozvole, objavljuje se na internet stranici nadležnog ministarstva. (6) Rok za dostavu sugestija i mišljenja javnosti na nacrt rješenja je 8 dana od dana objave. Član 89. (Izdavanje okolinske dozvole) (1) Nadležno ministarstvo za izdavanje okolinske dozvole donosi rješenje o izdavanju okolinske dozvole u roku od 90 dana od dana prijema urednog zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole. (2) Okolinska dozvola sadrži: a) granične vrijednosti emisija za zagađujuće supstance zasnovane na važećim propisima ili najboljim raspoloživim tehnikama, po svakoj emisijskoj tački; b) mjere za zaštitu zraka, tla, voda, biljnog i životinjskog svijeta; c) mjere za upravljanje otpadom koji proizvodi pogon i postrojenje; d) mjere zaštite od buke i vibracija; e) mjere za sprječavanje ili minimiziranje prekograničnog zagađenja; f) sistem praćenje emisija uz određivanje metodologije i učestalosti mjerenja; g) uslovi i mjere za sprečavanje nesreća većih razmjera; h) mjere sanacije nakon prestanka rada postrojenja; i) mjere vezane za uslove rada u vanrednim situacijama. (3) Kada standard kvaliteta okoliša zahtjeva strožije mjere u odnosu na one koje su utvrđene posebnim propisima kojima su regulisane granične vrijednosti emisija, u okolinsku dozvolu se unose dodatne ili strožije mjere da bi se postigao standard kvaliteta okoliša. (4) Kada standard kvaliteta okoliša zahtjeva strožije mjere u odnosu na one koje su ostvarive primjenom najboljih raspoloživih tehnika, u okolinsku dozvolu se uključuju dodatne ili strožije mjere (npr. ograničenje radnih sati, manje zagađujućih goriva, itd). (5) Sve mjere iz stava (2) ovog člana obavezno sadrže rokove za realizaciju. Član 90. (Dostava okolinske dozvole i pravo na žalbu) (1) Rješenje o okolinskoj dozvoli koje je u nadležnosti Federalnog ministarstva dostavlja se podnosiocu zahtjeva, nadležnoj inspekciji zaštite okoliša, kantonalnom ministarstvu nadležnom za zaštitu okoliša, lokalnoj samoupravi zainteresovanim organima i zainteresovanoj javnosti koja je učestvovala u postupku. (2) Rješenje iz nadležnosti kantonalnog ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša dostavlja se podnosiocu zahtjeva, kantonalnoj inspekciji zaštite okoliša i organu jedinice lokalne samouprave, zainteresovanim organima i zainteresovanoj javnosti koja je učestvovala u postupku. (3) Protiv rješenja iz stava (1) ovog člana žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. (4) Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana, dopuštena je žalba, koja se podnosi Federalnom ministarstvu kao drugostepenom organu. (5) Nadležno ministarstvo u roku od osam dana od dana donošenja rješenja o okolinskoj dozvoli, objavljuje rješenje o izdavanju okolinske dozvole na svojoj internet stranici. Član 91. (Obaveze operatera nakon pribavljene okolinske dozvole) (1) Operater je dužan da provodi praćenje emisija i uticaja koje izazivaju pogon, i postrojenje. (2) Operater je dužan osigurati provjeru usklađenosti rada pogona i postrojenja u skladu sa rokovima, mjerama i praćenjem navedenim u okolinskoj dozvoli. (3) Operater je dužan dostavljati nadležnom ministarstvu za okoliš izvještaje o izvršenom mjerenju emisija u zrak, godišnji izvještaj o vrstama, količini i načinu zbrinjavanja otpada, izvještaj o monitoringu buke i ostalo propisano okolinskom dozvolom. (4) Operater je dužan sanirati nedostatke utvrđene prilikom nadzora rada pogona i postrojenja, bez odlaganja. (5) Operater dostavlja nadležnom ministarstvu izvještaj o postupanju po osnovu izvršenog inspekcijskog nadzora i poduzetim sanacijskim mjerama koje su naložene u slučaju utvrđenih nedostataka. (6) Operater je dužan osigurati odgovarajuće održavanje pogona i postrojenja, kao i redovnu kontrolu nad radom tehničkih uređaja. (7) U slučaju nesreća koje vode prekoračenju graničnih vrijednosti emisija, operater je dužan bez odlaganje poduzeti sanacijske mjere sa ciljem ponovnog uspostavljanja usklađenosti sa okolinskom dozvolom i propisima. (8) Ukoliko nesreća može prouzrokovati ozbiljnu prijetnju po ljudsko zdravlje ili okoliš operater je dužan smanjiti ili privremeno obustaviti rad pogona i postrojenja. Član 92. (Odbijanje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole) (1) Nadležno ministarstvo za izdavanje okolinske dozvole će odbiti zahtjev za izdavanje iste ukoliko zahtjev nije blagovremeno upotpunjen ili sadrži netačne podatke koji su od uticaja za izdavanje okolinske dozvole. Broj 15 - Strana 100 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. (2) Nadležno ministarstvo će odbiti zahtjev za izdavanje okolinske dozvole ukoliko isti nije u skladu sa pravnim, okolinskim i zdravstvenim standardima. (3) Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole odbija se i u slučaju kada podnosioc zahtjeva ima neizmirene novčane kazne izrečene u skladu sa čl. 141. do 146. ovog Zakona. (4) Rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole dostavlja se podnosiocu zahtjeva u roku od 7 dana od dana donošenja rješenja i o tome obavještava nadležni inspekcijski organ. Član 93. (Obnova okolinske dozvole) (1) Ministarstvo nadležno za izdavanje okolinske dozvole svakih pet godina vrši obnovu okolinske dozvole. (2) Operater je dužan nadležnom ministarstvu podnijeti zahtjev za obnovu okolinske dozvole u skladu sa članom 86. ovog Zakona. (3) Zahtjev za obnovu okolinske dozvole podnosi se nadležnom ministarstvu 90 dana prije isteka važenja prethodne dozvole. (4) Operater uz zahtjev za obnovu okolinske dozvole, pored identifikacijskih podataka, adrese, kontakt telefona i e-mail adrese, dostavlja: a) pravomoćni vodni akt, ako nije završena izgradnja pogona ili postrojenja, b) pravomoćnu građevinsku ili upotrebnu dozvolu ukoliko pogon ili postrojenje nije pušteno u rad. (5) Nakon analize svih prikupljenih informacija iz st. (3) i (4) ovog člana i informacija iz izvještaja iz st. (3) i (5) člana 91. ovog Zakona, nadležno ministarstvo: a) u roku od 60 dana izdaje okolinsku dozvolu, ili b) odbija zahtjev za izdavanje okolinske dozvole. (6) Javnost se obavještava o pokretanju postupka obnove okolinske dozvole u rokovima i na način propisan članom 40. ovog Zakona. (7) U slučaju da operater ne podnese zahtjev za obnovu okolinske dozvole u skladu sa stavom 3. ovog člana, nadležno ministarstvo obavještava inspektora zaštite okoliša. Član 94. (Ponovno razmatranje i izmjene okolinske dozvole) (1) Nadležno ministarstvo ponovno razmatra, revidira uslove definisane u okolinskoj dozvoli i vrši izmjenu okolinske dozvole: a) ako zagađenje koje stvara pogon i postrojenje prelazi granične vrijednosti utvrđene u okolinskoj dozvoli; b) ako je došlo do znatnih promjena u najboljim raspoloživim tehnikama koje omogućavaju znatno smanjenje emisija; ili c) ako sigurnost odvijanja rada i djelatnosti zahtijeva upotrebu drugih tehnologija. (2) Nadležno ministarstvo može na zahtjev nadležne inspekcije za okoliš i zainteresovanih strana koji žive na području rada pogona i postrojenja koje može imati negativan uticaj i ugrožavati ili predstavljati opasnost po okoliš i zdravlje, ponovo razmatriti okolinsku dozvolu. (3) Ukoliko bi izmjene pogona i postrojenja radi prilagođavanja zahtjevima u području zaštite okoliša prouzrokovale promjene pogona i postrojenja, nadležno ministarstvo nalaže operateru izradu plana prilagođavanja sa mjerama i rokovima dostizanja najboljih raspoloživih tehnika i usklađivanje sa odredbama provedbenih propisa. (4) Javnost se obavještava o ponovnom razmatranju i izmjeni okolinske dozvole u rokovima i na način propisan članom 40. ovog Zakona. Član 95. (Promjena u radu) (1) Ukoliko operater pogona i postrojenja tokom trajanja važenja izdate okolinske dozvole planira promjenu prirode ili funkcionisanja postrojenja ili proširenje postrojenja koje može uticati na okoliš, dužan je da o tome u pisanoj formi obavijesti nadležni organ za izdavanje okolinske dozvole. (2) Obavještenje iz stava (1) ovog člana sadrži podatke o postojećem i planiranom dijelu pogona i postrojenja, a ovi podaci će uključivati idejni projekat i druga propratna dokumenta koja su važna za utvrđivanje. (3) Nadležno ministarstvo za izdavanje okolinske dozvole će pregledati zahtjev i utvrditi da li proizvodnja, upotreba energije, korištenje vode, korištenje prostora, emisije ili proizvodnja otpada prelazi 25% od utvrđenih vrijednosti. (4) Ukoliko su potrebni dodatni podaci da bi se odredilo da je promjena znatna, nadležno ministarstvo će zatražiti od operatora da ih dostavi. (5) Nadležno ministarstvo će u roku od 30 dana od dana dobijanja potrebnih podataka odlučiti o tome da li je predložena promjena znatna. (6) Ukoliko je promjena identifikovana kao znatna, nadležno ministarstvo će o tome obavijestiti operatera i pozvati ga da podnese novi zahtjev za izdavanje okolinske dozvole koji će sadržavati podatke o postojećem i planiranom dijelu pogona i postrojenja. (7) Postupak izdavanja okolinske dozvole iz stava (6) ovog člana vrši se u skladu sa odredbama ovog Zakona kojim je propisan postupak izdavanja okolinske dozvole. Član 96. (Prestanak rada) (1) Kada pogon i postrojenje koje posjeduje okolinsku dozvolu prestane sa radom, operater je dužan da o tome obavijesti nadležno ministarstvo u pisanoj formi. (2) Operater pogona i postrojenja ili stečajni upravnik obavještava nadležno ministarstvo o pokrenutom stečajnom postupku i mogućnosti provođenja mjera i monitoringa navedenih u okolinskoj dozvoli. (3) Nakon što nadležno ministarstvo utvrdi da su ispunjeni uvslovi iz stava (1) ovog člana izdaje rješenje o prestanku važenja okolinske dozvole te će u skladu sa zakonom obavijestiti zainteresovanu javnost o donesenom Rješenju. Član 97. (Prestanak važenja okolinske dozvole) (1) Okolinska dozvola prestaje važiti ukoliko: a) operater to zahtijeva; b) ukoliko se utvrdi da operater nije obavijestio nadležni organ o znatnim promjenama na pogonu i postrojenju; c) operater prestane da ispunjava uslove i mjere koji su utvrđeni dozvolom; d) u toku kontrole nadležni inspektor utvrdi da operater ne ispunjava obaveze iz okolinske dozvole utvrđene na osnovu odobrenog Plana aktivnosti; e) utvrdi se da je operater dobio okolinsku dozvolu na osnovu lažnog predstavljanja ili krivotvorene dokumentacije; f) izgrađeni pogoni i postrojenje za koje se izdaje okolinska dozvola ne radi duže od dvije godine; g) operater ne vrši monitoring i ne dostavlja izvještaje o mjerenjima u roku utvrđenom u okolinskoj dozvoli; h) operater ne unosi podatke u elektronski registar o postrojenjima i zagađenjima; i) operater ne postupi po nalogu inspektora nadležnog za okoliš prema zapisniku o izvršenim inspekcijama, i j) pokrenuta je likvidacija pogona i postrojenja. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 101 (2) Ako se ispuni jedan ili više uslova iz stava (1) ovog člana, nadležno ministarstvo donosi rješenje o prestanku važenja rješenja o okolinskoj dozvoli, koje dostavlja operateru, nadležnoj inspekciji i organima nadležnim za vode i prostorno uređenje i građenje. (3) Protiv rješenja o prestanku važenja rješenja o okolinskoj dozvoli koje donosi Federalno ministarstvo može se pokrenuti upravni spor. (4) Protiv rješenja o prestanku važenja rješenja koje donosi kantonalno ministarstvo žalba se može podnijeti Federalnom ministarstvu. (5) Podnošenje žalbe i pokretanje upravnog spora ne odgađa izvršenje rješenja. (6) Rješenjem o prestanku važenja rješenja o okolinskoj dozvoli utvrđuje se obaveza i nosioc izvršenja mjera sanacije za pogon i postrojenje i lokaciju poslije prestanka aktivnosti, kako bi se izbjegao rizik po okoliš, zdravlje ljudi i materijalna dobra. Član 98. (Postojeći pogoni i postrojenja) Postojeći pogoni i postrojenja, koji nemaju okolinsku dozvolu iako su obveznici pribavljanja iste, prilikom izdavanja okolinske dozvole tretirat će se kao nova postrojenja i morati će ispuniti sve zakonom propisane zahtjeve i biti usklađeni sa najboljim raspoloživim tehnikama. Član 99. (Granične vrijednosti emisija) Granične vrijednosti emisija su propisane i sadržane u okolinskoj dozvoli, zasnovane na propisima kojim se definišu granične vrijednosti emisija, a koji se usaglašavaju sa najboljim raspoloživim tehnikama (BAT). Član 100. (Najbolje raspoložive tehnike) (1) Najbolje raspoložive tehnike se utvrđuju u formi tehničkih uputstava. (2) Federalni ministar donosi propis kojim se definišu djelatnosti za koje se utvrđuju najbolje raspoložive tehnike, odnos sa referentnim dokumentima za najbolje raspoložive tehnike i primjena drugih dokumenata o najboljim raspoloživim tehnikama, kriterijima za određivanje najboljih raspoloživih tehnika, sadržaju tehničkih uputstava o najboljim raspoloživim tehnikama i donošenju odluka i načinu rada radnih grupa za izradu i ažuriranje tehničkih uputstava o najboljim raspoloživim tehnikama. (3) Tehnička uputstva pripremaju radne grupe za najbolje raspoložive tehnike, čije članove imenuje Federalni ministar. (4) Novi pogoni i postrojenja od samog početka izgradnje i puštanja u rad moraju zadovoljavati uslove navedene u najboljim raspoloživim tehnikama, dok se postojećim pogonima i postrojenjima određuje vremenski rok za postizanje uslova. (5) Za djelatnosti za koje nisu definirane najbolje raspoložive tehnike u skladu sa stavom (2) ovog člana, primjenjuju se najbolje raspoložive tehnike EU. (6) Sve informacije o razvoju tehničkih uputstava su dostupne javnosti. Član 101. (Registar okolinskih dozvola) (1) Nadležno ministarstvo za izdavanje okolinskih dozvola uspostavlja i vodi Registar izdatih okolinskih dozvola. (2) Kantonalna ministarstva dostavljaju Federalnom ministarstvu godišnji izvještaj o izdatim dozvolama za pogone i postrojenja iz njihove nadležnosti. (3) Federalni ministar donosi propis kojim utvrđuje sadržaj i način vođenja Registra izdatih okolinskih dozvola. POGLAVLJE XI SPRJEČAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA Član 102. (Sprječavanje i nadzor nesreća velikih razmjera) (1) Operater pogona i postrojenja, uključujući skladišta koji mogu izazvati nesreće većih razmjera, zbog prisutnosti opasnih supstanci u količinama iznad količina navedenih u provedbenom propisu, koji donosi Federalni ministar, dužan je da: a) dostavi ministarstvu podatke o svim prijetećim opasnostima od štete u okolišu ili o sumnji na takvu prijeteću opasnost; b) poduzme potrebne mjere sprječavanja; c) traži uputstva o potrebnim mjerama sprječavanja koje treba poduzeti. (2) Operater je dužan u bilo koje vrijeme ministarstvu i nadležnom inspektoratu prezentirati dokaz o poduzetim mjerama. (3) Ukoliko ministarstvo ne može utvrditi operatera ili operater ne snosi odgovornost u skladu sa članom 117. ovog Zakona, ministarstvo poduzima potrebne mjere. Član 103. (Nadležnost za pogone i postrojenja kod kojih postoji opasnost od nesreća većih razmjera) Za pogone i postrojenja iz stava (1), član 102 ovog Zakona, nadležno je Federalno ministarstvo. Član 104. (Obaveze operatera pogona ili postrojenja koje može izazvati nesreće većih razmjera) (1) Operater pogona i postrojenja ili skladišta iz stava (1) člana 102. ovog zakona, dužno je da Federalnom ministarstvu dostavi obavještenje sa sljedećim podacima: a) ime odgovornog lica i punu adresu pogona, b) registrovano mjesto poslovanja pogona i postrojenja, sa punom adresom, c) informacije o prisutnim opasnim supstancama ili kategorija supstanci u pogonu i postrojenju ili skladištu, d) količinu i fizički oblik opasnih supstanci u pogonu i postrojenju ili skladištu, e) opis pogona i postrojenja i skladišnog prostora, i f) neposredno okruženje pogona i postrojenja ili skladišta koji mogu prouzrokovati veću nesreću ili pogoršati njene posljedice. (2) Podaci iz stava (1) ovog člana dostavljaju se Federalnom ministarstvu uz zahtjev za izdavanje okolinske dozvole. (3) U slučaju znatnog povećanja u količini ili znatne promjene u prirodi ili fizičkom obliku prisutne opasne supstance ili svake promjene postupka u kojem se upotrebljava opasna supstanca, promjene u radu pogona i postrojenja ili uređaja koja bi mogla znatno uticati na opasnost od velikih razmjera ili trajnog zatvaranja postrojenja, operater obavještava Federalno ministarstvo o promjeni stanja. Član 105. (Informisanje o nesrećama većih razmjera) (1) Operater pogona i postrojenja dužan je u što kraćem roku obavijestiti Centar za obavještavanje i uzbunjivanje Civilne zaštite, a potom i Federalno ministarstvo o nesreći većih razmjera, te dostaviti podatke o: a) okolnostima nesreće; b) opasnim supstancama koje su prisutne; c) procjeni uticaja nesreće na ljude i okoliš, i Broj 15 - Strana 102 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. d) poduzetim hitnim mjerama. (2) Operater je dužan obavijestiti ministarstvo o poduzetim mjerama za ublažavanje posljedica nesreće i sprječavanje pojave novih nesreća. (3) Ukoliko operater zaprimi dodatne podatke u vezi sa nesrećom dužan ih je dostaviti Federalnom ministarstvu. (4) Fizička ili pravna lica imaju pravo iznijeti ministarstvu sve primjedbe koje se odnose na slučajeve štete u okolišu ili opasnost od štete koje su im poznate, kao i zahtijevati da Federalno ministarstvo djeluje na osnovu ovog Zakona: a) koje su pogođene ili će vjerovatno biti pogođene štetom u okolišu; b) koje imaju dovoljan interes u pogledu donošenja odluka o okolišu koje se odnose na štetu ili, alternativno c) koje se pozivaju na povredu prava. Član 106. (Plan sprječavanja nesreća većih razmjera) (1) Operater pogona i postrojenja iz stava (1), član 102. ovog Zakona, dužan je pripremiti Plan sprječavanja nesreća većih razmjera (u daljem tekstu: Plan) i osigurati provođenje Plana kojim se postiže visok nivo zaštite ljudi i okoliša putem odgovarajućih sredstava, struktura i sistema upravljanja, organizacije i kadrova, identifikacije i procjene opasnosti, nadzora rada, planiranja interventnih mjera i provođenja monitoringa pogona i postrojenja. (2) Operater je dužan izvršiti procjenu stanja sigurnosti za nove pogone i postrojenja u roku od najmanje tri mjeseca prije početka gradnje, odnosno za postojeće pogone i postrojenja u roku od najmanje šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (3) Plan za postrojenja iz stava (1) ovog člana, uključujući i skladišta dostavlja se nadležnoj inspekciji i Federalnom ministarstvu uz zahtjev za izdavanje dozvole. Član 107. (Izvještaj o stanju sigurnosti) (1) Za pogone i postrojenja u kojima su prisutne opasne supstance u količinama navedenim u provedbenom propisu iz stav (1), član 102. ovog zakona, operater je dužan sačiniti Izvještaj o stanju sigurnosti iz kojeg se vidi da su: a) plan sprječavanja nesreća većih razmjera i sistemi sigurnosnog upravljanja za njegovo provođenje započeli provođenje; b) rizici pojave većih nesreća identifikovani i poduzete neophodne mjere za identifikovanje takvih nesreća i ograničavanje njihovih posljedica; c) odgovarajuća sigurnost i pouzdanost uključene u projektovanje, građenje, funkcionisanje i održavanje pogona i postrojenja, i d) napravljeni unutrašnji i planovi intervencija koji pružaju informacije za donošenje vanjskog plana. (2) Operater obavlja reviziju Izvještaja o stanju sigurnosti najmanje svake tri godine. (3) Na zahtjev ministarstva ili samoinicijativno, operater obavlja izmjenu Izvještaja o stanju sigurnosti sa obrazloženjem za novonastalo činjenično stanje i nove tehnologije u vezi sa pitanjem sigurnosti. (4) Izvještaj o stanju sigurnosti za postojeće pogone i postrojenja se dostavlja ministarstvu najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (5) Izvještaj o stanju sigurnosti pogona i postrojenja je dostupan javnosti na internet stranici Federalnog ministarstva. Član 108. (Promjene u radu postrojenja) (1) U slučaju promjena u radu pogona i postrojenja ili količini opasnih supstanci koje mogu da rezultiraju pojavom nesreća većih razmjera operater je dužan preispitati i ukoliko je neophodno, ažurirati Plan. (2) U slučaju prestanka rada pogona ili postrojenja, navedenih u provedbenim propisima iz stava (2) člana 83. i stava (1) člana 102. ovog Zakona, operater je dužan pisanim putem informisati nadležni organ o ispunjavanju uslova predviđenih okolinskom dozvolom koji se odnose na mjere poduzete nakon što je postrojenje prestalo sa radom. Član 109. (Postupak prestanka rada) (1) Po konačnom obustavljanju aktivnosti u pogonu postrojenju za koje je izdata okolinska dozvola, operater putem ovlaštenih subjekata vrši procjenu stanja kontaminacije tla i podzemnih voda opasnim supstancama koje su se koristile i/ili proizvodile u postrojenju ili ispuštale iz postrojenja. (2) Kada je postrojenje uzrokovalo znatno zagađenje tla ili podzemnih voda opasnim supstancama u poređenju sa stanjem utvrđenim izvještajem o nultom stanju, operater je dužan poduzeti potrebne mjere za rješavanje tog stanja, kako bi se lokacija vratila u prvobitno stanje. (3) Nakon konačnog obustavljanja aktivnosti u postrojenju i u slučaju kada kontaminacija tla i podzemnih voda na lokaciji predstavlja znatnu prijetnju ljudskom zdravlju ili okolišu kao rezultat aktivnosti koje je obavljao operater i uzimajući u obzir uslove lokacije postrojenja utvrđene početnim stanjem, operater je dužan poduzeti potrebne radnje usmjerene na uklanjanje, kontrolu, ograničavanje ili smanjenje opasnih supstanci tako da lokacija, uzimajući u obzir njeno trenutno i buduće korištenje, ne predstavlja rizik. (4) Federalno ministarstvo će učiniti dostupnim javnosti, putem svoje internet stranice, informacije o mjerama poduzetim od strane operatera nakon konačnog obustavljanja aktivnosti u skladu sa ovim članom. Član 110. (Informacija o sigurnosnim mjerama) (1) Operater je dužan dostaviti informaciju o sigurnosnim mjerama Federalnom ministarstvu, pravnim i fizičkim licima na koje može uticati nesreća većih razmjera, koju izaziva pogon i postrojenje. (2) Informacija o sigurnosnim mjerama se ponovo razmatra svake treće godine, ili se ažurira u slučaju promjena u radu pogona ili postrojenja u roku od šest mjeseci nakon izvršene promjene. (3) Informacija iz stava (1) ovog člana je dostupna javnosti putem internet stranice Federalnog ministarstva. Član 111. (Registar nesreća većih razmjera) (1) Na osnovu podnesenih informacija o sigurnosnim mjerama Federalno ministarstvo vodi i ažurira registar nesreća većih razmjera pogona i postrojenja. (2) Federalni ministar donosi propis kojim utvrđuje sadržaj i način vođenja Registra nesreća većih razmjera. Član 112. (Domino učinak) (1) Na osnovu Izvještaja o stanju sigurnosti, Federalno ministarstvo dužno je identifikovati pogone i postrojenja ili grupe pogona i postrojenja u kojima postoji mogućnost pojave posljedica izazvanih nesrećom većih razmjera ili može biti povećana zbog lokacije ili blizine takvih pogona i postrojenja, te izvršiti identifikaciju opasnih supstanci. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 103 (2) Federalno ministarstvo će provedbenim propisom iz stava (1) člana 102. ovog Zakona definisati sadržaj Izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaj Informacije o sigurnosnim mjerama i sadržaj unutarnjih i vanjskih planova intervencije. (3) Federalno ministarstvo je dužno osigurati razmjenu informacija o identificiranju pogona i postrojenja što će omogućiti operaterima da pri izradi Plana sprečavanja nesreća većih razmjera, uzmu u obzir ukupan rizik i mogućnosti pojave nesreća većih razmjera. (4) Operateri pogona i postrojenja iz stava (1) ovoga člana dužni su sarađivati na informisanju javnosti i dostavljanju informacija Federalnom ministarstvu radi pripreme vanjskih planova intervencije. Član 113. (Unutrašnji i vanjski planovi intervencije) (1) Operater je dužan izraditi unutrašnji plan intervencije sa sadržanim mjerama koje će se poduzeti u slučaju nesreće većih razmjera i dostaviti ga Federalnoj upravi civilne zaštite radi izrade vanjskih planova intervencije za mjere koje će se poduzeti izvan pogona i postrojenja. (2) Cilj izrade planova intervencije je: a) kontrolisanje nesreća na način da se njihove posljedice svedu na najmanju moguću mjeru i ograniči se njihov štetan uticaj na ljude, okoliš i imovinu; b) primjenjivanje mjera koje su neophodne za zaštitu ljudi i okoliša od uticaja nesreća većih razmjera; c) prijenos neophodnih informacija javnosti i nadležnim službama i organima koje se nalaze u datom području, i d) omogućavanje revitalizacije i čišćenje okoliša nakon nesreća većih razmjera. (3) Kod izrade unutrašnjih i vanjskih planova mora se navesti udaljenost između pogona i postrojenja i stambenih područja, javnih mjesta i područja posebne prirodne osjetljivosti ili interesa. (4) Unutrašnji i vanjski planovi intervencija moraju biti primijenjeni bez odlaganja u slučaju nesreća većih razmjera ili u slučaju pojave nekontrolisanog incidenta, koji bi mogao dovesti do nesreće većih razmjera. (5) Planovi moraju biti razmotreni, provjereni, i ukoliko je neophodno, promijenjeni i revidirani od operatera ili nadležnog organa u roku od šest mjeseci, uzimajući u obzir promjene do kojih je došlo u radu pogona i postrojenja, u planovima intervencije ili u novim tehnološkim rješenjima. POGLAVLJE XII FINANSIRANJE ŠTETA U OKOLIŠU I ODGOVORNOST ZA ŠTETU U OKOLIŠU Član 114. (Fond za zaštitu okoliša) Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH je osnovan posebnim zakonom sa ciljem unapređenja razvoja ekonomske organizacije povoljne po okoliš, spriječavanja štete po okoliš, provođenja mjera za otklanjanje nastale štete u okolišu; očuvanja zaštićenih prirodnih područja; motivisanja i unaprjeđenja korištenja najboljih raspoloživih tehnika ili alternativnih rješenja povoljnih za zaštitu okoliša; unaprijeđenje i razvoj svijesti javnosti o zaštiti okoliša i istraživanje okoliša. Član 115. (Utvrđivanje odgovornosti za štetu u okolišu) (1) Pravna i fizička lica dužna su da u obavljanju svoje aktivnosti osiguraju zaštitu okoliša i to: a) primjenom i provođenjem propisa o zaštiti okolišu, b) održivom upotrebom prirodnih resursa, dobara i energije, c) uvođenjem energetski efikasnijih tehnologija i korištenjem obnovljivih prirodnih resursa, d) upotrebom proizvoda, procesa, tehnologija i prakse koji manje ugrožavaju okoliš, e) poduzimanjem mjera prevencije ili otklanjanja posljedica ugrožavanja i štete po okoliš, f) vođenjem evidencije o potrošnji sirovina i energije, ispuštanju zagađujućih supstanci i energije, klasifikaciji, karakteristikama i količinama otpada, g) kontrolom aktivnosti i rada postrojenja koji mogu predstavljati rizik ili prouzrokovati opasnost po okoliš i zdravlje ljudi, h) drugim mjerama u skladu sa ovim Zakonom. (2) Mjere zaštite okoliša iz stava (1) ovog člana pravno i fizičko lice obavlja samostalno ili preko ovlaštenog pravnog lica. Član 116. (Odgovornost za djelatnosti opasne po okoliš) (1) Operater koji obavlja djelatnost opasnu po okoliš odgovoran je za štetu nanesenu tom djelatnošću ljudima, imovini i okolišu. (2) Mogućnost da djelatnost opasna po okoliš prouzrokuje štetu se procjenjuje na osnovu načina rada, korištenih postrojenja, vrste i koncentracije supstanci koje se upotrebljavaju ili nastaju tom aktivnošću, korištenja genetički modificiranih organizama ili mikroorganizama, meteoroloških uslova kao i vremena i mjesta nastanka štete. (3) Pogoni i postrojenja kao što su rudnici, nalazišta mineralnih ulja ili rafinerije, postrojenja za snabdijevanjem gasom i topljenje metala, termoelektrane, koksne peći, postrojenja za proizvodnju i obradu metala i minerala, hemijska postrojenja, postrojenja za tretman, termičku obradu i skladištenje otpada, postrojenja za tretman otpadnih voda, klaonice, bojaonice i kožare, postrojenja za proizvodnju papira, brane i hidroenergetska infrastruktura, gasovodi ili naftovodi i skladišta tekućih atmosferskih gasova predstavljaju opasnost po okoliš zbog načina na koji se njima upravlja, zbog materijala koje koriste ili djelatnosti koja se u njima obavlja. (4) Ukoliko više operatera zajedno obavlja djelatnost opasnu po okoliš odgovornost snose zajednički. (5) Za remedijaciju lokacije na kojima je pogon i postrojenje prestao sa radom ili djelatnost trajno zaustavljena, odgovornost snosi posljednji operater. Član 117. (Izuzeci od odgovornosti) (1) Operater nije odgovoran za štetu uzrokovanu: a) ratom; b) prirodnom nepogodom ili drugom višom silom; c) od strane trećeg lica čija je namjera nanošenje štete; ili d) zbog provođenja posebnih naredbi i mjera nadležnih organa koje su uticale na nastanak štete. (2) Operater se oslobađa odgovornosti za štetu ukoliko dokaže da je primijenio odgovarajuće mjere zaštite kako bi spriječio ili ublažio štetu. Član 118. (Pravo na informisanje) Pravno ili fizičko lice koje smatra da je pretrpilo štetu usljed obavljanja djelatnosti opasnom po okoliš može uvijek zahtijevati informacije o okolnostima koje su od uticaja na dokazivanje da je data djelatnost prouzrokovala štetu. Član 119. (Finansijske garancije) (1) Operater koji obavlja djelatnost opasnu po okoliš dužan je putem osiguranja ili izdvajanjem novčanog iznosa za Broj 15 - Strana 104 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. posebne namjene osigurati sredstva za naknadu štete nastale u okolišu. (2) Operater cjelokupnom svojom imovinom garantuje za naknadu štete. Član 120. (Šteta nanesena okolišu opasnom djelatnosti) (1) Ukoliko opasna djelatnost nanosi štetu okolišu operater je dužan nadoknaditi troškove procjene štete i troškove mjera za vraćanje u stanje koje je bilo neposredno prije nastanka štete ili ublažavanje štete nanesene okolišu kao i naknadu za štetu nanesenu licima i imovini koja je prouzrokovana opasnom djelatnosti. (2) Troškove iz stava (1) ovog člana snosi operater čija je djelatnost nanijela štetu. (3) Odredbe ovog člana se ne primjenjuju na djelatnosti čija je glavna svrha državna odbrana ili međunarodna sigurnost niti na djelatnost čija je jedina svrha zaštita od prirodnih katastrofa. Član 121. (Naknada za izazvanu štetu po okoliš) (1) Ukoliko se šteta nanesena okolišu ne može sanirati odgovarajućim mjerama, lice koje je prouzrokovalo štetu odgovorno je za nadoknadu štete u visini vrijednosti uništenog dobra. (2) Visina naknade treba biti približna ekonomskoj i ekološkoj vrijednosti uništenog dobra. Ukoliko se ta vrijednost ne može utvrditi uobičajenim ekonomskim metodama, sud će utvrditi visinu štete po principu jednakosti uzimajući u obzir potrebne troškove sanacije, stepen individualne odgovornosti i korist stečenu nanošenjem štete okolišu. (3) Federacija BiH zadržava pravo na naknadu štete ukoliko nema drugih lica koje imaju to pravo. Član 122. (Primjena posebnih propisa) Na sva pitanja o odgovornosti za štetu nanesenu okolišu koja nisu posebno uređena ovim zakonom primjenjuju se opšta pravila Zakona o obligacionim odnosima i drugih posebnih propisa. POGLAVLJE XIII SISTEM EKO-OZNAČAVANJA I SISTEM OKOLINSKOG UPRAVLJANJA I NEZAVISNOG OCJENJIVANJA (EMAS) Član 123. (Sistem Eko-označavanja) (1) Sistem dodjele eko-oznaka uspostavlja se radi promovisanja izrade, proizvodnje, marketinga i upotrebe proizvoda sa smanjenim uticajem na okoliš u odnosu na ukupan period trajanja tog proizvoda, te radi bolje informisanosti potrošača o uticaju proizvoda na okoliš. (2) Eko-oznaka je amblem koji se utvrđuje provedbenim propisom iz stava (4) ovog člana i dodjeljuje se proizvodima i uslugama. (3) Uticaji na okoliš se utvrđuju na osnovu ispitivanja uzajamnog djelovanja proizvoda sa okolišem, uključujući korištenje energije i prirodnih resursa, u odnosu na ukupan životni ciklus proizvoda. Sistem dodjele eko-oznaka mora biti u skladu sa postojećim i novonastalim zdravstvenim, sigurnosnim i okolišnim zahtjevima. (4) Federalni ministar provedbenim propisom propisuje sistem i postupak dodjele eko-oznaka, organe nadležne za upravljanje sistemom eko-oznaka, od izbora grupe proizvoda i njihovog ekološkog kriterija do dodjele ekooznake i zaključivanja ugovora koji se odnosi na uslove za upotrebu oznake, na način koji omogućava dobrovoljno učešće pravnih i fizičkih lica čiji proizvodi i usluge ispunjavaju zahtjeve ovoga sistema. Član 124. (Sistem okolinskog upravljanja i nezavisnog ocjenjivanja - EMAS) (1) Pravna i fizička lica u Federaciji BiH mogu dobrovoljno učestvovati u sistemu upravljanja zaštitom okoliša (EMAS), koji je na nivou Europske unije osnovan sa ciljem ocjene i poboljšanja djelovanja pravnih i fizičkih lica na okoliš i pružanja odgovarajućih informacija javnosti i zainteresovanim stranama. (2) Cilj sistema iz stava (1) ovog člana je promovisanje kontinuiranih poboljšanja u djelovanju organizacija na okoliš: a) uspostavljanjem i provođenjem sistema upravljanja od organizacija, b) sistemskom, objektivnom i periodičnom ocjenom djelovanja sistema upravljanja okolišem, c) prikupljanjem informacija o unaprjeđivanju u oblasti zaštite okoliša, d) pružanjem informacija o djelovanju na okoliš te omogućavanjem razmjene informacija sa javnošću i zainteresovanim stranama i e) aktivnim učestvovanjem zaposlenih u organizaciji na uspostavljanju i provođenju sistema upravljanja okolišem, (3) Postupak za podnošenje zahtjeva za registrovanje, visinu naknade, sadržaj i način vođenja registra, razlog za odbijanje upisa, privremeno ili trajno brisanje iz registra, edukaciju i promovisanje sistema EMAS, te druga pitanja, određuju se posebnim propisom koji donosi Federalni ministar. (4) Između organa i organizacija koji zastupaju određene interese, grupa potencijalnih zagađivača ili pojedinačnih zagađivača i nadležnih organa mogu se zaključiti dobrovoljni sporazumi. (5) Zaključivanje dobrovoljnih sporazuma između organa koji zastupaju određene interese, grupa potencijalnih zagađivača ili pojedinačnih zagađivača i nadležnih organa uređuje se posebnim propisima kako bi se zadovoljili okolinski zahtjevi na okolinski prihvatljiv i ekonomski efikasan način. (6) Da bi se zaključio dobrovoljni sporazum potrebno je da se: - uspostavi proces konsultacija u kojem bi zainteresovane strane mogle dati svoje sugestije o nacrtu sporazuma; - zaključi ugovor koji je obavezujući i može obuhvatiti sankcije koje su primjenjive u slučaju nepoštovanja ugovora; - konkretni ciljevi ugovora izraze brojčanim vrijednostima; - uspostave prijelazni ciljevi i definiše rok radi postizanja postepenog pristupa i - definiše monitoring. (7) Sporazum se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH". POGLAVLJE XIV MEĐUENTITETSKA SARADNJA Član 125. (Međuentitetsko tijelo za okoliš) (1) Međuentitetsko tijelo za okoliš uspostavlja se odlukama Vlade Federacije BiH, Vlade Republike Srpske i Vlade Brčko Distrikta BiH. (2) Međuentitetsko tijelo za okoliš ima četiri člana iz Republike Srpske, četiri člana iz Federacije BiH i dva člana iz Brčko Distrikta BiH vodeći računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 105 (3) O održavanju sjednica Međuentitetskog tijela, u cilju koordinacije i saradnje, redovno se obavještava Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. (4) Međuentitetsko tijelo za okoliš sastaje se najmanje šest puta godišnje i donosi odluke na osnovu konzenzusa. (5) Organizacija i način rada Međuentitetskog tijela za okoliš utvrđuje se usaglašenim odlukama entitetskih vlada. (6) Nadležni organi i druge službe organa uprave, upravne organizacije iz oba entiteta dužni su osigurati administrativnu podršku Međuentitetskom tijelu za okoliš, provoditi odluke Međuentitetskog tijela za okoliš u skladu sa ovlaštenjima utvrđenim entitetskim propisima. Član 126. (Nadležnost međuentiteskog tijela za okoliš) (1) Međuentitetsko tijelo za okoliš se bavi svim pitanjima iz području okoliša koja zahtijevaju usaglašen pristup entiteta, kao i drugim pitanjima koja su prenesena na Međuentitetsko tijelo za okoliš od entiteta, ovim zakonom, entitetskim i drugim propisima, a naročito pitanja: a) međunarodnih sporazuma i programa u području zaštite okoliša; b) koordiniranje primjene i donošenja zakona i drugih propisa; c) koordiniranja praćenja provođenja standarda i procedura za zaštitu okoliša; d) davanja preporuka za uspostavljanje usuglašenih standarda kvaliteta okoliša na nivou entiteta; e) koordiniranje entitetskih akcijskih planova i drugih programa i planova u području zaštite okoliša; f) koordiniranje praćenja i sistema informisanja; g) prikupljanje i razmjena informacija i h) međuentitetsko tijelo razmatra i pitanja inicirana od strane kantona u vezi sa pograničnim negativnim uticajem pogona i postrojenja. (2) Međuentitetsko tijelo za okoliš pruža stručnu pomoć nadležnim entitetskim ministarstvima. (3) Međuentitetsko tijelo za okoliš je dužno osigurati da su interesi oba entiteta, Brčko Distrikta BiH i Bosne i Hercegovine uzeti u obzir pri planiranju i realizaciji projekata koji mogu imati odgovarajući međusobni uticaj na okoliš, kako unutar Bosne i Hercegovine tj. između entiteta i Brčko Distrikta BiH, tako i u prekograničnom kontekstu. Član 127. (Saradnja sa Federalnim ministarstvom) Članovi Međuentitetskog tijela za okoliš iz Federacije BiH, poslije svake održane sjednice, podnose izvještaj Federalnom ministarstvu. POGLAVLJE XV PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA Član 128. (Nadležnost za praćenje stanja okoliša) (1) Poslove prikupljanja i objedinjavanja prikupljenih podataka i informacija o okolišu u skladu sa članom 28. ovog zakona, radi osiguravanja i praćenja provođenja politike zaštite okoliša i održivog razvoja obavlja Federalno ministarstvo za zaštitu okoliša u saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša. (2) Praćenje stanja okoliša obuhvata naročito: a) uspostavu, razvoj, vođenje i koordinaciju jedinstvenog informacionog sistema zaštite okoliša u Federaciji BiH, b) praćenje i objedinjavanje podataka i /ili informacija o okolišu, c) vođenje odgovarajućih baza podataka o okolišu te upis u registar sistema za ekološko upravljanje i nezavisno ocjenjivanje EMAS, d) praćenje i izvještavanje o uticaju okoliša na zdravlje, u saradnji sa Federalnim zavodom za zdravstvo, e) obavljanje stručno-savjetodavnih poslova pri određivanju sadržaja, metodologije i načina praćenja stanja okoliša i vođenja jedinstvenog informacionog sistema zaštite okoliša, f) pripremu podataka za izradu dokumenata i izvještaja u vezi sa zaštitom okoliša i održivim razvojem, g) izradu stručnih podloga za pripremu, odnosno saradnju na pripremi, dokumenata održivog razvoja i zaštite okoliša te izvještaja koji se daju u vezi provođenja tih dokumenata, h) izradu Izvještaja o stanju okoliša, i) izradu Federalne liste indikatora za praćenje stanja okoliša, j) saradnju sa federalnim i kantonalnim ministarstvima i organima nadležnim za zaštitu okoliša, jedinicama lokalne samouprave, pravnim licima sa javnim ovlaštenjima i drugim licima, međunarodnim tijelima putem nadležnih institucija BiH, institucijama i udruženjima na izradi i realizaciji projekata i programa zaštite okoliša, k) učešće u provođenju međunarodnih ugovora, sporazuma, projekata i programa iz područja zaštite okoliša i izvještavanje prema preuzetima obavezama, l) osiguravanje uslova za pristup informacijama o okolišu, kojima raspolaže i koje nadzire. (3) Federalna lista indikatora iz stava (2) ovoga člana izrađuje se na osnovu posebnih propisa i međunarodnih ugovora, vodeći računa o specifičnim zahtjevima za zaštitu okoliša. Federalna lista indikatora redovno se ažurira i objavljuje na internet stranici. (4) Federalni organi nadležni za oblast upravljanja vodama, meteorologiju, pedologiju, geologiju, zaštitu prirode, statistiku i druge upravne organizacije dužni su osigurati prikupljanje, obradu i evidentiranje odgovarajućih podataka i informacija, posebno o korištenju i opterećenju okoliša iz svoje nadležnosti i dostaviti ih Federalnom ministarstvu. Član 129. (Obim praćenja stanja okoliša) (1) Praćenje stanja okoliša je sistemsko praćenje kvalieta okoliša, odnosno promjena stanja okoliša i njegovih komponenti. (2) Praćenje stanja okoliša obuhvata: a) praćenje stanja imisija odnosno kvaliteta zraka, voda, mora, tla, biljnog i životinjskog svijeta, te iskorištavanja mineralnih sirovina, b) praćenje zagađenja okoliša odnosno emisija u okoliš, c) praćenje uticaja zagađivanja okoliša na zdravlje ljudi, d) praćenje proizvodnje otpada i upravljanja otpadom, e) praćenje uticaja važnih gospodarskih sektora na komponente okoliša, f) praćenje stanja očuvanosti prirode, g) praćenje drugih pojava koje utiču na stanje okoliša. (3) Praćenje stanja okoliša provodi se za područja utvrđena dokumentom u skladu sa strateškom procjenom, za zahvate za koje je to određeno procjenom uticaja zahvata na okoliš, za sve pogone i postrojenja za koja je to određeno okolinskom dozvolom, te za područja na kojima je došlo do zagađivanja okoliša ako zagađivač nije poznat. (4) Vrstu emisija, imisija, prirodnih i drugih pojava koje su predmet praćenja, metodologiju uzimanja uzoraka i mjerenja, rokove za dostavljanje podataka nadležnim Broj 15 - Strana 106 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. ministarstvima i upravnim organima, način redovnog obavještavanja javnosti, uslove u pogledu stručne osposobljenosti i tehničke opremljenosti ovlaštenika koji obavlja praćenje stanja okoliša, odnosno zagađivanja okoliša, bliže propisuje Federalni ministar pravilnikom. (5) Nosioc zahvata, operater i upravni organi iz člana 28. ovog Zakona obavljaju praćenje stanja okoliša i obavezni su podatke o mjerenjima emisija i imisija dostavljati nadležnom organu u skladu sa članom 128. ovog Zakona, u pisanom i/ili elektronskom obliku. (6) Nadležna tijela ovlaštena za poslove praćenja stanja okoliša u skladu sa st. (2) i (3) ovoga člana dužni su podatke redovno dostavljati u sistem informisanja o okolišu iz člana 28. ovog Zakona. Član 130. (Obaveze operatera u pogledu praćenja stanja okoliša) (1) Za zahvate za koje je u postupku procjene uticaja na okoliš utvrđena obaveza praćenja stanja okoliša operater je obavezan pratiti stanje okoliša na način da: a) putem stručnih i za to osposobljenih lica provodi mjerenja emisija i vodi o tome propisane registre, b) putem stručnih i za to osposobljenih lica provodi mjerenja imisija, odnosno učestvuje u mjerenju imisija, prema udjelu svoga zahvata u zagađenju okoliša, c) učestvuje u praćenju prirodnih i drugih pojava koje su posljedica zagađivanja okoliša. (2) Podatke iz registra iz stava (1) tačke a) ovoga člana operater obavezan je dostavljati nadležnom ministarstvu na propisanim obrascima i u propisanim periodima odnosno rokovima. (3) Operater je, za postrojenje za koje je to određeno okolinskom dozvolom obavezan pratiti stanje okoliša na način da: a) osigura mjerenje emisija iz postrojenja, b) osigura nadziranje uticaja emisija na okoliš i o tome vodi propisani registar, c) osigura mjerenje imisija, odnosno učešće u mjerenju imisija prema udjelu u zagađivanju okoliša postrojenja kojim obavlja djelatnost i o tome vodi propisani registar. (4) Podatke iz registra iz stava (3) tč. b) i c) ovoga člana operater je obavezan dostavljati na propisanim obrascima i u propisanim periodima odnosno rokovima Fedealnom ministarstvu. (5) Operater je odgovoran za tačnost podataka koje dostavlja. (6) Operater je obavezan osigurati finansijska sredstva za praćenje stanja okoliša koje je dužan provoditi u skladu sa ovim Zakonom. Član 131. (Analize podataka o praćenju stanja okoliša) (1) Analizu podataka o emisijama i imisijama te analizu izvještaja o provođenju praćenja stanja okoliša, odnosno zagađenosti okoliša provodi Federalno ministarstvo u saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH, odnosno sa upravnim organizacijama i tijelima javne vlasti nadležnim za pojedinu komponentu okoliša odnosno opterećenje. (2) Sredstva za provjeru podataka o emisijama i imisijama te analizu izvještaja o provođenju praćenja stanja okoliša iz stava (1) ovoga člana osiguravaju se u federalnom budžetu. (3) Federalno ministarstvo može radi provjere i poređenja dostavljenih podataka o izmjerenim emisijama i imisijama, odnosno o izvršenim mjerenjima u tu svrhu osigurati praćenje zagađenosti okoliša, odnosno mjerenje emisija i/ili imisija. POGLAVLJE XVI UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR Član 132. (Upravni nadzor) Nadzor nad primjenom odredbi ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega vrši Federalno ministarstvo. Član 133. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredbi ovog Zakona i drugih propisa donesenih na osnovu njega vrše inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove i kantonalne uprave za inspekcijske poslove. (2) Inspekcijski nadzor nad poštovanjem uslova propisanih okolinskom dozvolom i važećih propisa vrši nadležni inspekcijski organ na nivou vlasti organa koji je donio dozvolu. (3) Nadležni inspektori u vršenju inspekcijskog nadzora postupaju po odredbama ovog Zakona i propisom koji reguliše oblast inspekcijskog nadzora u Federaciji BiH i drugim zakonskim i provedbenim propisima. (4) Za pogone i postrojenja za koje nije potrebna okolinska dozvola, inspekcijski nadzor provodi mjesno nadležni inspektor nadležan za poslove zaštite okoliša i urbanizma. Član 134. (Plan inspekcijske kontrole poštovanja mjera i uslova propisanih okolinskom dozvolom) (1) Plan inspekcijske kontrole podrazumijeva poštovanje uslova propisanih okolinskom dozvolom i važećim propisima, te uključuje slijedeće: a) opštu ocjenu značajnih pitanja u vezi sa poštovanjem uslova, mjera i monitoringa propisanih okolinskom dozvolom; b) opštu ocjenu značajnih pitanja u vezi sa poštovanjem uslova, mjera i monitoringa propisanih rješenjem o odobrenju Studije; c) geografsko područje koje pokriva plan inspekcijske kontrole; d) registar postrojenja obuhvaćenih planom; e) postupak za izradu programa rutinskih inspekcija i poštovanja uslova propisanih okolinskom dozvolom; f) postupak nerutinskih inspekcija poštovanja uslova propisanih okolinskom dozvolom; g) gdje je potrebno, odredbe o saradnji između različitih inspekcijskih tijela. (2) Plan inspekcije poštovanja uslova propisanih okolinskom dozvolom i važećih propisa se redovno ažurira. (3) Na osnovu inspekcija, nadležni inspektorat redovno priprema programe rutinskih inspekcija poštovanja uslova propisanih okolinskom dozvolom i važećih propisa koji uključuju i učestalost posjeta lokacijama za različite vrste postrojenja. Član 135. (Učestalost inspekcijskog nadzora) (1) Period između dva izvršena nadzora na lokaciji se zasniva na ocjeni rizika po okoliš koje predstavljaju predmetni pogoni i postrojenja. (2) Period iz stava (1) ovog člana ne smije prelaziti šest mjeseci za postrojenja za koja je izdata okolinska dozvola, a koja prema izvještaju o stanju sigurnosti predstavljaju najviši rizik. (3) U slučaju da se prilikom inspekcije utvrdi neusklađenost sa mjerama propisanim okolinskom dozvolom, nadležni Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 107 inspektor će dati rok za izvršenje mjere i nakon isteka roka za izvršenje, obaviti ponovni nadzor. (4) Kada kršenje uslova iz dozvola predstavlja neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje ili postoji opasnost izazivanja incidentne situacije u okolišu, nadležni organ za provođenje inspekcijskog nadzora će narediti obustavljanje rada dok se ne osigura usklađenost. (5) O kršenju uslova propisanih dozvolom u skladu sa ovim članom, nadležni organ za provođenje inspekcijskog nadzora će obavijestiti organ koji je izdao predmetnu okolinsku dozvolu, u roku od sedam dana. Član 136. (Vanredne inspekcije) Vanredne okolinske inspekcije se vrše prilikom istraživanja okolinskih nesreća, incidenata, žalbi i prigovora u vezi zagađenja okoliša. Član 137. (Ovlaštenja nadležne inspekcije) (1) Nadležni inspektori imaju pravo na nesmetan pristup svim prostorijama, radnim područjima i postrojenjima radi provođenja kontrole na licu mjesta. Inspektori mogu kontrolisati sve dokumente, uređaje i materijale koji se nalaze u postrojenjima, uzimati uzorke i naložiti mjerenja, odnosno vršiti kontrolu nad svim mjestima gdje postoji mogućnost ugrožavanja okoliša. (2) Pravno lice čiji rad podliježe nadzoru dužno je omogućiti provođenje inspekcijskog nadzora, dati na uvid potrebnu dokumentaciju i pružiti sve potrebne podatke i obavještenja. (3) O izvršenom nadzoru i utvrđenom stanju inspektor je dužan da sačini zapisnik. (4) Ukoliko nadležni inspektor utvrdi da rezultati izvršenih mjerenja ne odgovaraju činjeničnom stanju ima pravo da uzorke pošalje akreditovanim ispitnim tijelima i laboratorijama za obavljanje ispitivanja ili referentnim centrima ovlaštenim od strane Vlade za pojedine komponente okoliša. (5) Ukoliko se tokom ispitivanja utvrdi da izvršena mjerenja ne odgovaraju činjeničnom stanju, troškove naknadnih mjerenja snosi operater. Član 138. (Pristup zapisniku o izvršenom inspekcijskom nadzoru) (1) Zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru za pogone i postrojenja za koja se izdaje okolinska dozvola mora biti dostupan operateru pogona i postrojenja nad kojim je izvršen inspekcijski nadzor i dostavlja se nadležnom ministarstvu koje je izdalo okolinsku dozvolu. (2) Zapisnik iz stava (1) ovog člana mora biti dostupan javnosti, putem internet stranice nadležnog inspektorata u roku od osam dana od dana izvršenog inspekcijskog nadzora. Član 139. (Godišnji izvještaj) (1) Inspekcija izrađuje godišnji izvještaj o radu. (2) Sadržaj izvještaja iz stava (1) ovog člana obuhvata: a) podatke i informacije o provođenju plana i programa rada; b) podatke i informacije o poduzetim mjerama radi primjene propisa iz nadležnosti inspektorata, c) zajednički izvještaj o provedenim koordiniranim inspekcijskim nadzorima i o drugim aktivnostima u okviru uzajamne saradnje sa drugim inspekcijama u području zaštite okoliša i d) prijedloge za unaprjeđenje inspekcijskog nadzora u području okoliša i stanja zaštite okoliša. (3) Godišnji izvještaj iz stava (1) ovoga člana inspektor podnosi nadležnom ministarstvu za zaštitu okoliša i biće dostupan javnosti putem internet stranice Inspektorata i ministarstva. Član 140. (Ovlaštenja inspektora) (1) Ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propis donesen na osnovu njega, inspektor ima pravo i obavezu bez odgađanja: a) rješenjem narediti mjere za njihovo otklanjanje i rok; b) izdati prekršajni nalog u skladu sa posebnim zakonom; c) donijeti rješenje o zabrani rada pogona i postrojenja, odnosno pravnog lica koja obavlja djelatnost, ukoliko utvrđene nepravilnosti nisu otklonjene u datom roku; d) podnijeti krivičnu prijavu nadležnom tijelu zbog krivičnog djela i e) poduzeti druge mjere i izvršiti druge radnje koje je ovlašten poduzeti i izvršiti na osnovu ovoga Zakona i/ili posebnog propisa. (2) U slučaju ponovljenog kršenja propisa ili u slučaju ozbiljne opasnosti po ljudsko zdravlje i okoliš koja se ne može riješiti drugim mjerama, inspektor zaštite okoliša će zatražiti od nadležnog ministarstva da poništi izdatu okolinsku dozvolu. (3) Na rješenje federalnog inspektora može se uložiti žalba Federalnom ministarstvu. (4) Na rješenje kantonalnog inspektora žalba se podnosi direktoru Federalne uprave za inspekcijske poslove. (5) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja. (6) Na rješenje federalnog inspektora za vode, žalba se podnosi Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. POGLAVLJE XVII PREKRŠAJNE ODREDBE Član 141. (Novčane kazne) (1) Novčanom kaznom od 20.000,00 KM do 200.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: a) a) ne ispunjava obaveze nakon pribavljene okolinske dozvole u skladu sa članom 91. ovog zakona; b) ne poduzmu sve odgovarajuće preventivne mjere za sprječavanje zagađenja preko graničnih vrijednosti emisija (član 84.); c) ne osigura mjerenje emisija i imisija u skladu sa članm 130. ovog zakona; d) dostavlja netačne odnosno neistinite podatke nadležnom tijelu (član 130.); e) ne osigura financijska sredstva za praćenje stanja okoliša u skladu sa ovim zakonom (član 130. stav (6)); f) ne izradi program prilagođavanja u skladu sa članom 94. stav (3) ovog zakona; g) ne obavijesti Federalno ministarstvo o svakoj promjeni u radu postrojenja (član 95.); h) u postrojenju u kojem su prisutne ili će biti prisutne opasne supstance ne poduzme preventivne mjere nužne za smanjenje rizika nastanka i sprječavanje nastanka velikih nesreća te mjere za ograničavanje uticaja velikih nesreća na ljude, materijalna dobra i okoliš (član 102. stav (3)); i) ne izvijesti o okolnostima nesreće, opasnim supstancma i poduzetim mjerama (član 105.); Broj 15 - Strana 108 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. j) ne dostavlja podatke Federalnom ministarstvu i Civilnoj zaštiti i ne dobije saglasnost na Plan (član 106.); k) utvrdi prisutnost velikih količina opasnih supstanci, a ne izradi Izvještaj o stanju sigurnosti (član 107.); l) ne izradi unutrašnji plan intervencije u skladu sa obavezom iz člana 113.; m) ne dostavi u registar zagađivanja okoliša vjerodostojne, tačne i ažurne podatke u propisanom roku (član 34. stav (4)). (2) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: a) obavlja stručne poslove zaštite okoliša, a ne ispunjava uslove propisane ovim Zakonom, odnosno posebnim propisom (član 73. stav (1)); b) započne obavljati stručne poslove zaštite okoliša bez dobijene saglasnosti Ministarstva za obavljanje tih poslova (član 73. stav (2)); c) obavlja stručne poslove zaštite okoliša u svojstvu nosioca izrade Studije, u istom postupku u kojem je investitor/operater (član 73.); d) se utvrdi da se radi o povezanim društvima od kojih je jedno nosilac izrade Studije, a drugo podnosilac zahtjeva. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice novčanom kaznom od 1.000,00 do 20.000,00 KM. (4) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i fizičko lice – obrt, novčanom kaznom od 500,00 KM do 10.000,00 KM. (5) Posebno će se za prekršaj kazniti odgovorno lice kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM ukoliko ne obavijesti Federalno ministarstvo o prestanku rada postrojenja (član 95.). Član 142. (Posebne novčane kazne) (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: a) ne ishodi okolišnu dozvolu u skladu sa ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na osnovu zakona (čl. 82. i 93.); b) ne postupi u skladu sa odredbom člana 104. stav (3) ovoga Zakona; c) ne poduzme potrebne mjere za vraćanje lokacije u prvobitno stanje nakon prestanka rada pogona i postrojenja. (član 109. st. (2) i (3)); d) svojim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja izazove opasnost za okoliš, odnosno zagađivanje okoliša, a bez odgađanja ne poduzme mjere sprječavanja odnosno mjere otklanjanja u skladu sa ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na osnovu zakona (član 115.). (2) Za prekršaje iz stava (1) ovoga člana kaznit će se fizičko lice novčanom kaznom od 300,00 KM do 1.500,00 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM. Član 143. (Onemogućavanje rada inspektora) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako onemogući obavljanje pregleda inspektora, odnosno inspektora nadležnog prema posebnom zakonu ili ne dostavi u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provođenju nadzora. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM fizičko lice. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.5000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Član 144. (Prekršaj za nepoštovanje provedbenih propisa) (1) Nepoštovanje obaveza određenih provedbenim propisima iz člana 146. ovoga Zakona te neispunjenje tih obaveza u utvrđenom roku i na propisani način smatra se prekršajem u smislu ovoga Zakona. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovoga člana pravno lice će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu iz stava 2) ovoga člana novčanom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM. (4) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i fizičko lice - obrtnik novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM. Član 145. (Rok zastare za prekršaje) Za prekršaje propisane ovim Zakonom prekršajni postupak ne može biti pokrenut kada protekne pet godine od dana kada je prekršaj izvršen. POGLAVLJE XVIII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 146. (Donošenje provedbenih propisa) (1) Federalno ministarstvo će u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona predložiti Vladi Federacije BiH članove Savjetodavnog vijeća iz člana 25. ovog zakona. (2) Federalni ministar donosi propise iz čl. 34., 73., 74., 78., 100., 101., 102., 111.,123., 124., i 129. ovog zakona u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovog Zakona. (3) Vlada Federacije BiH donosi propise iz čl. 28., 52, 68., 81. i 83. ovog zakona u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovog zakona. (4) Kantonalna ministarstva nadležna za zaštitu okoliša dužna su uskladiti kantonalne propise iz oblasti zaštite okoliša sa ovim zakonom u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovog zakona. (5) Provedbeni propisi koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona primjenjivati će se i dalje ako njihove odredbe nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. (6) Postupci započeti prije stupanja na snagu ovog zakona, biti će okončani u skladu sa odredbama propisa koji je bio na snazi prije stupanja na snagu ovog zakona. (7) Kantonalni ekološki akcioni planovi i lokalni ekološki akcioni planovi ostaju na snazi i primjenjuju se do isteka roka za koji su doneseni. Istekom roka, okolinsko planiranje se vrši u skladu sa propisom koji reguliše strateško planiranje i upravljanje razvojem u Federaciji BiH. Član 147. (Primjena postojećih propisa) Odredbe posebnih zakona i provedbenih propisa kojima se uređuju pitanja zaštite okoliša koji nisu u suprotnosti sa ovim zakonom nastavljaju se primjenjivati. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 109 Član 148. (Prestanak važenja Zakona o zaštiti okoliša) Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/03 i 38/09). Član 149. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mirsad Zaimović, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r. Temeljem članka IV.B.7 a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA Proglašava se Zakon o zaštiti okoliša, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 24.9.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 28.01.2021. godine. Broj 01-02-1-110-01/21 18. veljače 2021. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet i cilj zakona) (1) Ovim Zakonom (u daljem tekstu: Zakon) uređuju se: a) načela zaštite okoliša; b) zaštita sastavnicaokoliša; c) nadležnost u oblasti zaštite okoliša; d) informiranje i obrazovanje o okolišu; e) pristup informacijama o okolišu i učešće javnosti u oblasti zaštite okoliša; f) planiranje zaštite okoliša; g) strateška procjena utjecaja na okoliš; h) uspostava standarda kvalitete okoliša; i) procjena utjecaja na okoliš; j) okolišna dozvola; k) sprječavanje nesreća velikih razmjera; l) financiranje zaštite okoliša; m) građanska odgovornost za štetu u okolišu; n) sustav eko-označavanja i upravljanja okolišem; o) međuentitetska suradnja u oblasti zaštite okoliša; p) upravni i inspekcijski nadzor i r) prekršajne odredbe. (2) Ciljevi ovog Zakona su: a) smanjeno korištenje, sprječavanje opterećivanja i zagađenje okoliša, sprječavanje narušavanja, kao i poboljšanje i obnova oštećenog okoliša; b) poboljšanje uvjeta okoliša, zaštita ljudskog zdravlja, uključujući pravo na zdrav život; c) očuvanje i zaštita prirodnih resursa, racionalno korištenje resursa i takav način gospodarenja kojim se osigurava obnova resursa; d) usklađenost socijalnih, ekonomskih i drugih interesa Federacije BiH sa zahtjevima za zaštitu okoliša; e) ostvarivanje i unaprjeđenje međunarodne suradnje u zaštiti okoliša; f) animacija javnosti i učešće javnosti u djelatnostima koje imaju za cilj zaštitu okoliša; g) koordiniranje gospodarstva i integriranje socijalnog i ekonomskog razvoja sukladno zahtjevima zaštite okoliša, i h) uspostavljanje i razvoj institucija za zaštitu i očuvanje okoliša. (3) Gramatički izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu za označavanje muškog ili ženskog roda podrazumijevaju oba roda. Članak 2. (Primjena zakona) Odredbe ovog Zakona odnose se na: a) sve sastavnice okoliša (zrak, vodu, tlo, svijet biljaka, životinja i gljiva, krajobraz, izgrađeni okoliš); b) sve vidove aktivnosti kojima je svrha korištenje i opterećivanje prirodnih resursa, odnosno djelovanje na okoliš koje znači opasnost od onečišćenjatijekom trajanja te aktivnosti, ili imaju negativan utjecaj na okoliš (poput buke, vibracija, radijacije, izuzimajući nuklearnu radijaciju, otpad, svjetlosno onečišćenje, itd.); c) prava i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju aktivnosti utvrđene zakonom; d) zadatke u području okoliša koji proizilaze iz međunarodnih konvencija. Članak 3. (Pravo na okoliš) Svaka osoba ima pravo na zdrav i ekološki prihvatljiv okoliš kao osnovno ljudsko pravo te je opća dužnost zaštiti i poboljšati okoliš za dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Subjekti koji osiguravaju zaštitu okoliša su Federacija Bosne i Hercegovine, kantoni i jedinice lokalne samouprave u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima. Članak 4. (Pojmovi i definicije) U smislu ovoga zakona, slijedeći pojmovi imaju slijedeće značenje: - "biota" - predstavlja skup svih bioloških (živih) organizama u biotičkoj sredini; - "biotička sredina" - je sustav u kojem, pored fizičkih i kemijskih zakonitosti, vladaju i specifične biološke zakonitosti; - "emisija" - znači ispuštanje u okoliš supstanci, spojeva, organizama ili mikroorganizama koji su posljedica ljudskih aktivnosti i, kao i vibracija, topline, mirisa, buke ili svjetlosti koje proizvodi jedan ili više izvora u postrojenju i ispušta u zrak, vodu, tlo; - "granične vrijednosti emisija" - masa ili energija izražena u vidu specifičnih parametara, koncentracije ili razine emisija, koje neće biti prekoračene tijekom određenog ili određenih vremenskih perioda; - "Imisija" - kvalitet sastavnica okoliša (zrak, voda, tlo) koja se izražava kao prosječna vrijednost u određenom vremenu i prostoru; - "informacije o okolišu" - svaka informacija u pisanoj, vizuelnoj, verbalnoj, elektronskoj ili bilo kojoj drugoj materijalnoj formi o stanju okoliša, odnosno o komponentama okoliša; - "investitor" - nositelj zahvata odnosno projekta u okolišu; - "izvješće o nultom stanju" - podaci o vrsti i količini emisija sa ciljem utvrđivanja i procjene glavnih
Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 04/21 19.01.2021 SN FBiH 33/25, SN FBiH 06/23, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 doprinosi,zakon ZAKON O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Član 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16, 34/18 i 99/19) u članu 20a. riječi: "60 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona." zamjenjuju se riječima: "do 31.12.2022. godine.".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 04/21 19.01.2021 SN FBiH 79/15, SN FBiH 48/15 platni promet,unutrašnji platni promet ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UNUTRAŠNJEM PLATNOM PROMETU Član 1. U Zakonu o unutrašnjem platnom prometu ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/15 i 79/15) iza člana 4. dodaje se novi član 4a. koji glasi: "Član 4a. (1) Pružaoci platnih usluga iz člana 3. stav (1) ovog zakona mogu naplatiti naknadu za pružanje platnih usluga u skladu sa članom 4. ovog zakona, osim usluga koje su ovim i drugim zakonima označene kao besplatne. (2) Naknada iz stava (1) ovog člana mora biti ugovorena, primjerena i u skladu sa stvarnim troškovima pružalaca platnih usluga. (3) Međubankarska naknada kod transakcije debitnom karticom ne može biti viša od 0,5% vrijednosti izvršene transakcije, a međubankarska naknada kod transakcije kreditnom karticom ne može biti viša od 0,6% vrijednosti izvršene transakcije, u periodu od 12 mjeseci od dana početka primjene ovog stava, a nakon tog perioda međubankarska naknada kod transakcije debitnom karticom ne može biti viša od 0,2% vrijednosti izvršene transakcije, a međubankarska naknada kod transakcije kreditnom karticom ne može biti viša od 0,3% vrijednosti izvršene transakcije. Pružaoci platnih usluga dužni su Agenciji dostavljati podatke o naknadama. (4) Odredbe stava (3) ovog člana ne primjenjuju se na: a) platne transakcije na osnovu platnih kartica koje se odnose na isplatu gotovog novca na bankomatima ili na šalterima pružalaca platnih usluga, b) platne transakcije na osnovu poslovnih kartica. (5) Poslovna kartica iz stava (4) tačka b) ovog člana znači svaki platni instrument izdat na osnovu kartica poslovnim subjektima čije se korištenje ograničava na poslovne troškove, pri čemu plaćanja izvršena takvim karticama terete direktno račun poslovnih subjekata. (6) Pružalac platnih usluga dužan je, u poslovnim jedinicama i na svojoj internet stranici, objaviti cjenovnik po kojem naplaćuje naknade za pružanje platnih usluga i dostaviti elektronskim putem Agenciji u roku od tri radna dana od dana utvrđivanja tarife, te na svojoj internet stranici osigurati poveznicu s internet stranicom iz stava (7) ovog člana. (7) Agencija na svojoj internet stranici objavljuje uporedni prikaz naknada koje pružaoci platnih usluga naplaćuju poslovnim subjektima za usluge navedene u članu 4. ovog zakona. (8) Objava uporednog prikaza naknada iz stava (7) ovog člana sadržava: a) jasne i objektivne kriterije na osnovu kojih se provodi upoređivanje naknada, Utorak, 19. 1. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 4 - Stranica 399 b) ažurne informacije napisane jasno, lako razumljivim riječima, te oznaku vremena posljednjeg ažuriranja, c) potpuni pregled tržišta ili njegovog znatnog dijela s jasnom naznakom, prije prikaza samog upoređivanja naknada, da objava uporednog prikaza naknada nije potpuni pregled tržišta, d) uputstvo o načinu prijave netačnih informacija u objavi uporednog prikaza naknada. (9) Agencija bliže propisuje sadržaj, rokove i način dostavljanja podataka iz st. (3) i (6) ovog člana.". Član 2. U članu 7. stav (2) riječ "moraju" se zamjenjuje riječju "mogu". Član 3. Iza člana 8. dodaje se novi čl. 8a., 8b. i 8c. koji glase: "Član 8a. (1) Ovlaštena organizacija, u skladu sa članom 6. stav (4) ovog zakona otvara fizičkom licu sljedeće račune: a) račune za obavljanje platnog prometa, u domaćoj i stranoj valuti, b) račune depozita i uloga na štednju, u domaćoj i stranoj valuti i c) druge račune, u domaćoj i stranoj valuti, otvorene na osnovu ugovora s bankom. (2) Ovlaštena organizacija dužnа јe vоditi еvidеnciјu rаčunа iz stаvа (1) оvоg člаnа, kојi su оtvоrеni u tој оvlаštеnој оrgаnizаciјi, а tа еvidеnciја sе оbјеdinjаvа u Rеgistru rаčunа fizičkih lica (u dаlјеm tеkstu: Rеgistаr). (3) Fizičko lice је dužno оbаviјеstiti оvlаštеnu оrgаnizаciјu о svаkој prоmјеni pоdаtаkа kојi sе vоdе u еvidеnciјi rаčunа оvlаštеnе оrgаnizаciје, u rоku оd оsаm dаnа оd dаnа prоmјеnе izvršеnе u оdgоvаrајućim evidencijama. Član 8b. (1) Ne dovodeći u pitanje primjenu odredaba propisa kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i drugih odredaba ovog zakona, ovlaštena organizacija je dužna fizičkom licu koje ima zakonit boravak u Federaciji, a nema otvoren račun za obavljanje platnog prometa - na njegov zahtjev omogućiti otvaranje i korištenje računa s osnovnim uslugama (u daljem tekstu: osnovni račun). (2) Zakonit boravak u Federaciji u vezi sa stavom (1) ovog člana označava boravak fizičkog lica u Federaciji u skladu s propisima kojima se uređuju prebivalište i boravište građana, odnosno boravak stranaca u skladu sa propisom o strancima, uključujući i stranca koji boravi u Federaciji u skladu sa propisima kojima se uređuju azil i izbjeglice ili na osnovu međunarodnog ugovora. (3) Osnovni račun je račun koji se koristi za izvršavanje platnih transakcija u konvertibilnim markama i obuhvata: 1) usluge otvaranja, vođenja i zatvaranja tog računa; 2) usluge koje omogućuju uplatu gotovog novca na račun za plaćanje; 3) usluge koje omogućuju isplatu gotovog novca s računa na šalterima ili na bankomatima i drugim sličnim uređajima; 4) usluge prijenosa novčanih sredstava s računa na drugi račun, i to: - direktnim zaduženjem, - korištenjem platne kartice, uključujući plaćanja putem interneta, - odobrenja, uključujući trajni nalog, na terminalima i na šalterima i putem sistema internet bankarstva. (4) Ovlaštena organizacija ne smije fizičkom licu iz stava (1) ovog člana nuditi usluge iz stava (3) ovog člana u okviru osnovnog računa u obimu koji je manji od onog u kojem ih inače nudi u okviru računa za obavljanje platnog prometa koji nije osnovni račun. (5) Ovlaštena organizacija je dužna na zahtjev fizičkog lica iz stava (1) ovog člana otvoriti osnovni račun, ili taj zahtjev odbiti, bez odlaganja, a najkasnije u roku od deset radnih dana od dana prijema urednog zahtjeva. (6) U vezi sa stavom (5) ovog člana, ovlaštena organizacija je dužna prethodno provjeriti da li fizičko lice ima otvoren račun kod druge ovlaštene organizacije ili, ako ne izvrši ovu provjeru, pribaviti izjavu u pisanoj formi o tome da li kod druge ovlaštene organizacije ima otvoren račun koji mu omogućava korištenje usluga iz stava (3) ovog člana. (7) Ovlaštena organizacija će odbiti zahtjev za otvaranje osnovnog računa ako fizičko lice kod druge ovlaštene organizacije već ima otvoren račun za obavljanje platnog prometa koji mu omogućava korištenje usluga iz stava (3) ovog člana, osim u slučaju da je dao izjavu u pisanoj formi i dostavio obavještenje druge ovlaštene organizacije da će isti račun biti ugašen nakon otvaranja osnovnog računa. (8) Ovlaštena organizacija dužna je odbiti zahtjev fizičkog lica za otvaranje osnovnog računa ako bi otvaranje tog računa dovelo do povrede propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti. (9) U slučaju odbijanja iz stava (8) ovog člana ovlaštena organizacija dužna je obavijestiti nadležno tijelo i provesti druge postupke u skladu s propisima kojima je uređeno sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (10) Ako ovlaštena organizacija odbije zahtjev fizičkog lica za otvaranje osnovnog računa zbog razloga navedenih u st. (7) ili (8) ovog člana, dužna je bez odgađanja, pisanim putem, obavijestiti fizičko lice o toj odluci i razlogu odbijanja, osim ako bi otkrivanje razloga bilo suprotno ciljevima nacionalne sigurnosti, javnom interesu ili propisima kojima je uređeno sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Za takvu obavijest ovlaštena organizacija ne smije fizičkom licu naplatiti naknadu. (11) Ovlaštena organizacija je dužna, u slučaju odbijanja zahtjeva za otvaranje osnovnog računa fizičkom licu, u obavijesti iz stava (10) ovog člana posebno naznačiti uputu o pravu na prigovor i mogućnost vansudskog rješavanja spora u vezi sa otvaranjem osnovnog računa, a u skladu sa propisom kojim se uređuje zaštita korisnika finansijskih usluga. (12) Ovlaštene organizacije su dužne da međusobno sarađuju u postupku provjere iz stava (6) ovog člana. Podaci koje ovlaštene organizacije prikupljaju i razmjenjuju u postupku te provjere mogu se pribavljati ako je lice na koje se ovi podaci odnose prethodno dalo pismeni pristanak za korištenje istih u navedenu svrhu, a u skladu s propisima o zaštiti ličnih podataka. Član 8c. (1) Ovlaštene organizacije pružaju usluge vezane za osnovni račun iz člana 8b. stav (3) ovog zakona besplatno ili uz razumnu naknadu. (2) Kod utvrđivanja razumne naknade ovlaštena organizacija uzima u obzir prosječnu mjesečnu neto plaću u Federaciji za prethodnu godinu i prosječnu naknadu koju ovlaštena organizacija naplaćuje fizičkim licima za tu uslugu u vezi s računom za obavljanje platnog prometa.". Član 4. U članu 9. stav (1) iza broja "(3)" dodaju se riječi: "i Registar iz člana 8a. stav (2)". Broj 4 - Stranica 400 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 19. 1. 2021. Član 5. Iza člana 9. dodaje se novi član 9a. koji glasi: "Član 9a. (1) Podaci iz Registra nisu javno dostupni i na njih se primjenjuju propisi kojima se uređuje poslovna tajna i zaštita ličnih podataka. (2) FIA može, na osnovu podnesenog zahtjeva u pisanoj formi ili elektronskom obliku, podatke iz Registra dostaviti, odnosno omogućiti pristup tim podacima: a) ako je lice na koje se ovi podaci odnose prethodno dalo pismeni pristanak, b) na osnovu odluke ili zahtjeva nadležnog suda, c) ako, radi obavljanja nadzora nad ovlaštenom organizacijom u skladu sa zakonom, to zahtijeva Agencija, d) za potrebe ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, organa nadležnog za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije i organa nadležnog za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, u skladu s propisima, e) za potrebe Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine i drugog kontrolnog organa, u skladu s propisima kojima se uređuju poslovi iz njihove nadležnosti, f) za potrebe advokata radi poduzimanja pravnih radnji u cilju pružanja pravne pomoći zastupanja fizičkih i pravnih lica u ostvarivanju njihovih potraživanja, uz priloženu punomoć stranke, g) u vezi s postupkom izvršenja ili osiguranja na imovini imaoca računa, na osnovu zahtjeva suda, drugog nadležnog organa ili ovlaštenog lica koje, u skladu sa posebnim zakonom, ima pravni interes za prinudno ostvarenje potraživanja u tom postupku. (3) Zahtjev za dobivanje podataka iz stava (2) ovog člana treba sadržavati, pored podataka utvrđenih propisom kojim se uređuje upravni postupak, podatke o pravnom osnovu i svrsi korištenja ličnih podataka, kao i druge podatke koje propiše FIA. (4) Subjekti iz stava (2) ovog člana podatke iz Registra mogu koristiti radi obavljanja poslova u okviru zakonom utvrđene nadležnosti, isključivo u svrhu za koju su prikupljeni i ne mogu ih dalјe saopćavati ili dostavlјati trećim licima, niti tim licima omogućiti pristup ovim podacima, osim u slučajevima utvrđenim ovim zakonom. (5) Stav (4) ovog člana primjenjuje se i na lica koja su zaposlena ili angažovana odnosno koja su bila zaposlena ili angažovana kod subjekata iz stava (2) ovog člana, a kojima su podaci učinjeni dostupnim, kao i druga lica kojima su zbog prirode njihovog posla ti podaci učinjeni dostupnim. (6) FIA je odgovorna za dostavljanje podataka subjektima iz stava (2) ovog člana u skladu s ovim zakonom i propisom kojim se uređuje upravni postupak. (7) FIA će propisati formu i sadržaj obrasca u vezi sa stavom (2) tačka a) ovog člana.". Član 6. Iza člana 12. dodaju se novi čl. 12a. i 12b. koji glase: "Član 12a. (1) Ovlaštene organizacije dužne su dоstаvlјati u Rеgistаr, zа svаki rаčun fizičkog lica kојi је оtvоrеn u skladu s prоpisimа о unutrašnjеm plаtnоm prоmеtu, slјеdеćе pоdаtkе: a) ime i prezime fizičkog lica, s tim da se za fizičko lice – nerezidenta dostavljaju i podaci o državljanstvu, b) jedinstveni matični broj fizičkog lica, odnosno drugu identifikacionu oznaku za fizičko lice – nerezidenta (broj identifikacionog dokumenta: pasoša ili druge odgovarajuće lične isprave), c) mjesto i adresu prebivališta, mjesto i adresu boravišta, ako posjeduje, a za fizičko lice – nerezidenta adresu prebivališta u domicilnoj zemlji, e) broj potvrde banke o identitetu fizičkog lica – nerezidenta kojem se otvara račun na osnovu sudskog rješenja, odnosno lica koje je određeno za staratelja (na osnovu rješenja o starateljstvu), f) broj računa fizičkog lica, g) vrstu računa (tekući i depozitni), h) datum otvaranja računa fizičkog lica, i) datum zatvaranja računa fizičkog lica, j) datum promjene ličnih podataka u vezi sa računom, k) podatke iz tač. a) do j) ovog stava o licima koja su ovlaštena da raspolažu sredstvima na računu fizičkog lica, l) oznaku "R" ili "N" zavisno od toga da li je račun rezidenta ili nerezidenta, m) status računa (aktivan, blokiran, ugašen), n) datum promjene statusa iz tačke m) ovoga stavka i o) naziv banke u kojoj je otvoren račun, općina i grad. (2) Registar računa fizičkih lica ne sadrži podatke o stanju i promjenama na računima iz člana 8a. stav (1) ovog zakona. (3) Ovlaštene organizacije dužne su kontinuirano, odmah po otvaranju, promjeni podataka o računu i zatvaranju računa fizičkih lica dostavljati elektronskim putem podatke iz stava (1) ovog člana u FIA-u. (4) Ovlaštene organizacije odgovorne su za tačnost i ažurno dostavlјanje podataka u Registar. (5) Ovlaštene organizacije dužne su, kod prikupljanja i obrade podataka o fizičkim licima iz stava (1) ovog člana, postupati u skladu s propisima kojima se uređuje poslovna tajna i zaštita ličnih podataka. (6) FIA propisuje, uz prethodnu saglasnost Ministra, način vođenja Registra, te način dostavlјanja i korištenja podataka iz ovog Registra. Član 12b. (1) FIA je dužna: a) odmah, nakon prijema obavještenja od ovlaštenih organizacija o promjenama podataka iz člana 12a. stav (1) ovog zakona, ažurirati podatke u Registru, te osigurati identičnost podataka u Registru s podacima dostavljenim od ovlaštenih organizacija, b) postupati u skladu s propisima koji uređuju poslovnu tajnu i zaštitu ličnih podataka kod prikuplјanja, obrade i davanja podataka iz Registra, te osigurati sigurnost i povjerlјivost podataka i poduzeti sve tehničke i organizacione mjere u cilјu zaštite i tajnosti podataka, c) voditi posebnu evidenciju o podacima i svrsi za koju su podaci iz Registra dati subjektima iz člana 9a. stav (2) ovog zakona, d) čuvati podatke na način i u rokovima utvrđenim propisima kojima se uređuje arhivska djelatnost i drugim propisima, e) poduzeti mjere protiv neovlaštenog pristupa podacima iz Registra i drugih oblika nezakonite obrade, mijenjanja, uništavanja ili prijenosa podataka, kao i mjere protiv zloupotrebe ovih podataka. (2) Zaposleni u FIA-i koji obrađuju podatke iz Registra dužni su čuvati tajnost podataka, pridržavati se utvrđenog načina zaštite podataka i obrađivati podatke pod uslovima koje odredi FIA. (3) Lica iz stava (2) ovog člana dužna su čuvati tajnost podataka i nakon prestanka radnog odnosa.". Utorak, 19. 1. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 4 - Stranica 401 Član 7. U članu 38. stav (1) dodaju se nove tač. a) do c) koje glase: "a) kao pružalac platnih usluga naplati naknade suprotno članu 4a. stav (2) ovog zakona, b) naplati ili ponudi međubankarsku naknadu suprotno članu 4a. stav (3) ovog zakona, c) u poslovnim jedinicama i na svojoj internet stranici ne objavi cjenovnik po kojem naplaćuje naknade za pružanje platnih usluga i ne dostavi elektronskim putem Agenciji u roku od tri radna dana od dana utvrđivanja tarife, te ne osigura poveznicu na svojoj internet stranici s internet stranicom Agencije u skladu sa članom 4a. stav (6) ovog zakona,". Dosadašnje tač. a) do e) postaju tač. d) do h). Dosadašnja tačka d) koja postaje tačka g) mijenja se i glasi: "g) ne dostavi podatke u Jedinstveni registar, odnosno u Registar, u skladu s čl.12. i 12a. ovog zakona,". Iza dosadašnje tačke e) koja postaje tačka h) dodaje se nova tačka i) koja glasi: "i) pri prikupljanju i obradi podataka o fizičkim licima ne postupa u skladu s članom 12a. stav (5) ovog zakona,". Dosadašnje tač. f) do p) postaju tač. j) do u). U dosadašnjoj tački p) koja je postala u) iza riječi: "st. (1)" zarez i broj "(4)" brišu se. Iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 10.000 KМ dо 15.000 KМ kаznit ćе sе zа prеkršај banka аkо: a) na zahtjev fizičkog lica iz člana 8b. stav (1) ovog zakona ne omogući otvaranje i korištenje osnovnog računa i/ili ne postupi u skladu sa članom 8b. st. (5) do (11) ovog zakona, b) međusobno ne sarađuje u postupku provjere da li fizičko lice ima otvoren račun kod druge banke u skladu sa članom 8b. stav (6) ovog zakona, c) naknade u vezi sa osnovnim računom naplaćuje više nego što je propisano ili ne pruža usluge besplatno u skladu sa članom 8c. ovog zakona i u skladu sa propisom o zaštiti korisnika finansijskih usluga.". Dosadašnji st. (2) do (8) postaju st. (3) do (9). U dosadašnjem stavu (3) koji je postao stav (4), u tački e) broj "(3)" zamjenjuju se brojem "(4)". U dosadašnjem stavu (5) koji je postao stav (6), u tački f) riječi: "st. (2) i (3)" zamjenjuju se riječima: "st. (2) do (4)". U dosadašnjem stavu (7) koji je postao stav (8), u tački b) riječi: "članom 33. stav (2)" zamjenjuju se riječima: "članom 8. stav (5)". Član 8. Iza člana 38. dodaju se čl. 38a. i 38b. koji glase: "Član 38a. (1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj FIA ako: a) ne uspostavi i ne vodi Registar u skladu s članom 9. stav (1) ovog zakona, b) postupa i dostavlja podatke iz Registra suprotno članu 9a. st. (1) i (2) ovog zakona, c) ne postupa u skladu s članom 12b. stav (1) ovog zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice u FIA-i novčanom kaznom od 1.500 KM do 3.000 KM. (3) Novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM, kaznit će se zaposleni u FIA ako ne postupi u skladu s članom 12b. st. (2) i (3) ovog zakona. Član 38b. (1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 10.000 KM kaznit će se subjekt iz člana 9a. stav (2) ovog zakona, ako podatke dobivene iz Registra koristi suprotno članu 9a. stav (4) ovog zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu, kao i lice iz člana 9a. stav (5) ovog zakona novčanom kaznom od 1.500 KM do 3.000 KM.". Član 9. Iza člana 41. dodaje se novi član 41a. koji glasi: "Član 41a. (1) Agencija će donijeti propis iz člana 4a. stav (9) ovog zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) FIA će donijeti propis iz člana 12a. stav (6) u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (3) Ovlaštene organizacije dužne su FIA-i dostaviti podatke o računima fizičkih lica, otvorenim prije stupanja na snagu ovog zakona, najkasnije u roku od 90 dana od dana donošenja propisa iz stava (2) ovog člana. (4) Agencija će na svojoj internet stranici početi s objavljivanjem uporednog prikaza naknada iz člana 4a. stav (7) ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.". Član 10. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a odredba člana 4a. stav (3) ovog zakona počet će se primjenjivati šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovog zakona.
Zakon o zaštiti na radu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 79/20 30.10.2020 zaštita,rad,zaštita na radu,fbih,zakon Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 31 12. Правилник о заштити на раду при техничком обрађивању легура лаких метала у купатилима с нитратним солима ("Службени лист СФРЈ", број 48/65), 13. Правилник о заштити на раду при одржавању моторних возила и пријевозу моторним возилима ("Службени лист СФРЈ", број 55/65), 14. Правилник о заштити на раду при утовару терета у теретна моторна возила и истовару терета из таквих возила ("Службени лист СФРЈ", број 17/66), 15. Правилник о заштити на раду с уређајима за укрцавање и искрцавање терета на поморским бродовима и пловилима унутрашње пловидбе ("Службени лист СФРЈ", број 32/66), 16. Правилник о заштити на раду у пољопривреди ("Службени лист СФРЈ", број 34/68), 17. Правилник о заштити на раду у грађевинарству ("Службени лист СФРЈ", бр. 42/68 и 45/68), 18. Правилник о техничким нормативима за дизалице ("Службени лист СФРЈ", број 65/91), 19. Правилник о средствима личне заштите на раду и личној заштитној опреми ("Службени лист СФРЈ", број 35/69), 20. Правилник о заштити на раду при изради експлозива и барута и манипулисању експлозивима и барутима ("Службени лист СФРЈ", број 55/69), 21. Правилник о посебним мјерама и нормативима за заштиту на раду при преради и обради коже, крзна и отпадака коже ("Службени лист СФРЈ", број 47/70), 22. Правилник о општим мјерама и нормативима заштите на раду од буке у радним просторијама ("Службени лист СФРЈ", број 29/71), 23. Правилник о мјерама и нормативима заштите на раду на оруђима за рад ("Службени лист СФРЈ", број 18/91), 24. Правилник о заштити на раду у шумарству ("Службени лист СР БиХ", број 20/85), 25. Правилник о заштити на раду са развијачима ацетилена и ацетиленским станицама ("Службени лист СР БиХ", број 2/87), 26. Правилник о заштити на раду при механичкој преради и обради дрвета и сличних материјала ("Службени лист СР БиХ", број 5/86), 27. Правилник о заштити на раду у жељезницама ("Службени лист СР БиХ", бр. 42/86 и 3/87), 28. Правилник о општим мјерама заштите на раду за грађевинске објекте намјењене за радне и помоћне просторије и радне просторе ("Службени лист СР БиХ", број 5/88), 29. Правилник о заштити на раду при кориштењу електричне енергије ("Службени лист СР БиХ", број 34/88). (2) Нове прописе о сигурности и заштити здравља на раду из става (1) овог члана донијеће федерални министар. Члан 92. Даном ступања на снагу овог закона престаје да важи Закон о заштити на раду ("Службени лист СР БиХ", број 22/90). Члан 93. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједaвaјући Предстaвничког домa Пaрлaментa Федерaције БиХ Мирсад Заимовић, с. р. Предсједaвaјући Дома народа Пaрлaментa Федерaције БиХ Томислав Мартиновић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU Proglašava se Zakon o zaštiti na radu, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 24.09.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 01.10.2020. godine. Broj 01-02-1-433-01/20 28. oktobra 2020. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O ZAŠTITI NA RADU DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim zakonom uređuju se prava, obaveze i odgovornosti poslodavaca i radnika u vezi sa provođenjem i poboljšanjem sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na radu, kao i opća načela prevencije, te sistem pravila sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, čijom primjenom se postiže sprječavanje povreda na radu, profesionalnih oboljenja i drugih oboljenja u vezi sa radom, kao i zaštita radne okoline, te druga pitanja u vezi sa sigurnošću i zaštitom zdravlja na radu. (2) Posebna zaštita se propisuje radi očuvanja duševnog i tjelesnog razvoja mladih, zaštite žena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zaštite lica sa invaliditetom i profesionalno oboljelih lica od daljeg oštećenja zdravlja i umanjenja njihove radne sposobnosti i očuvanja radnih sposobnosti starijih radnika u granicama primjerenim njihovoj životnoj dobi. Član 2. (Preuzimanje pravnih akata Europske unije) Ovim zakonom se u pravni poredak Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) preuzima Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. juna 1989. godine o uvođenju mjera za podsticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu. Član 3. (Definicije pojmova) (1) Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: a) poslodavac je pravno ili fizičko lice koje zapošljava jednog ili više radnika, uključujući i organe državne uprave. Poslodavcem, u smislu ovog zakona, smatra se i poljoprivrednik i fizičko lice koje samo ili sa članovima svoje porodice obavlja poljoprivrednu ili neku drugu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje; b) radnik je lice koje radi kod poslodavca na osnovu ugovora o radu, ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova ili rješenja o postavljenju osobe Broj 79 - Stranica 32 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 10. 2020. koja nije državni službenik, državnog službenika i namještenika, kao i pripadnici oružanih snaga i policijski službenici; c) mjesto rada u smislu ovog zakona je prostor namijenjen za obavljanje poslova (u objektu ili na otvorenom, kao i na privremenim i pokretnim gradilištima, objektima, uređajima, saobraćajnim sredstvima), u kojem radnik boravi i ima pristup u toku rada, kao i svaki prostor, odnosno prostorija u kojem se obavlja posao i koji je pod posrednim ili neposrednim nadzorom poslodavca ili vlasnika sredstava rada; d) radna okolina je prostor u kojem se obavlja rad i koji uključuje mjesto rada, radne uvjete, radne postupke i odnose u procesu rada, a čine je fizikalni, hemijski i biološki faktori na mjestu rada i u njegovom okruženju; e) sredstva za rad u smislu ovog zakona su: - objekti namijenjeni za rad sa pripadajućim prostorijama, instalacijama i uređajima, prostorijama i površinama za kretanje radnika, te pomoćnim prostorijama i njihovim instalacijama i uređajima, prijevozna sredstva željezničkog, drumskog, riječnog, jezerskog i zračnog prijevoza, te druga sredstva rada koja se koriste prilikom obavljanja poslova, - radna oprema (svaka mašina ili uređaj, aparat, oruđe ili druga oprema koja se upotrebljava za rad), - sredstva i oprema lične zaštite pri radu, - sirovine i materijali koji se koriste u procesu rada, - drugo sredstvo koje se upotrebljava u radnom procesu ili je na bilo koji način povezano sa radnim procesom; f) radnik za zaštitu na radu je lice kojem poslodavac povjeri izvršavanje stručnih poslova sigurnosti i zaštite zdravlja na radu; g) povjerenik za zaštitu na radu je lice izabrano ili imenovano da predstavlja zaposlene u oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu kod poslodavca; h) ovlaštena zdravstvena ustanova je zdravstvena ustanova koja u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti obavlja djelatnost specifične zdravstvene zaštite radnika/medicine rada; i) ovlaštena organizacija za zaštitu na radu je privredno društvo ili ustanova specijalizovana za vršenje periodičnih pregleda iz oblasti zaštite na radu, procjene rizika i osposobljavanja radnika; j) rizik je vjerovatnoća nastanka povrede, oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika usljed opasnosti; k) prevencija u smislu ovog zakona je svaka planirana, odnosno preduzeta mjera u svakoj fazi rada kod poslodavca, čiji je cilj sprječavanje ili smanjenje rizika na radu; l) procjena rizika u smislu ovog zakona je sistematsko evidentiranje i procjenjivanje svih faktora u procesu rada koji mogu uzrokovati nastanak povreda na radu, oboljenja ili oštećenja zdravlja i utvrđivanje mogućnosti, odnosno načina sprječavanja, otklanjanja ili smanjenja rizika; m) poslovi sa povećanim rizikom su poslovi utvrđeni aktom o procjeni rizika na kojim i pored potpuno ili djelimično primijenjenih mjera u skladu sa ovim zakonom, postoje okolnosti koje mogu da ugroze sigurnost i zdravlje radnika; n) opasne materije su eksplozivne, zapaljive, oksidirajuće, otrovne, zarazne, korozivne, kancerogene i radioaktivne materije utvrđene standardima i drugim propisima, a koje se proizvode, koriste ili skladište u procesu rada, kao i materije čija su svojstva, kada su vezane za neke supstance, opasne po život i zdravlje radnika; o) štetnosti su hemijske, biološke i fizičke štetnosti, koje mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika i drugih lica koja su im izložena; p) biološke štetnosti su biološki agensi, odnosno mikroorganizmi, uključujući i genetski modificirane ćelijske kulture i endoparazite čovječjeg i životinjskog porijekla, koji mogu uzrokovati zarazu, alergiju ili trovanje, a koji se koriste u radu ili su prisutni u radnoj okolini. (2) Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod. Član 4. (Sigurnost i zaštita zdravlja na radu) Sigurnost i zaštita zdravlja na radu, u smislu ovog zakona, je osiguranje takvih uvjeta na radu kojima se u najvećoj mogućoj mjeri sprječava nastanak povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi sa radom i koji stvaraju pretpostavku za punu fizičku, psihičku i socijalnu sigurnost zaposlenih. Član 5. (Lica koja imaju pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu) (1) Pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu ima: a) radnik, b) lice koje je kod poslodavca na stručnom osposobljavanju, c) lice koje se nalazi na prekvalifikaciji, dokvalifikaciji ili stručnom usavršavanju, d) učenici i studenti na praktičnoj nastavi, e) lice koje učestvuje u javnim radovima, f) lice koje obavlja volonterski rad, g) lice koje za vrijeme izdržavanja kazne zatvora radi u zatvorskoj radionici, na gradilištu ili na drugim radnim mjestima, h) drugo lice koje se zatekne u radnoj okolini radi obavljanja određenih poslova, ako je o njegovom prisustvu poslodavac upoznat. (2) Sigurnost i zaštitu zdravlja na radu licima iz stava (1) tač. a), b), d), f), i h) ovog člana obezbjeđuje poslodavac, licima iz tačke c) ovog člana obrazovna ustanova, licima iz tačke e) ovog člana organizator radova i licima iz tačke g) ovog člana ustanova za izvršenje kazne zatvora. Član 6. (Primjena zakona na pripadnike oružanih snaga i policije) (1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na pripadnike oružanih snaga i policijske službenike, do donošenja posebnih propisa iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu za pripadnike oružanih snaga i policijske službenike. (2) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na pripadnike oružanih snaga i policijske službenike, ako su u suprotnosti sa propisima koji regulišu službu u oružanim snagama i policiji. Član 7. (Vijeće za zaštitu na radu) (1) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), osniva Vijeće za zaštitu na radu (u daljnjem tekstu: Vijeće) koje čine predstavnici Vlade Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 33 Federacije, udruženja poslodavaca, sindikata i istaknutih stručnjaka za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. (2) Vijeće ima devet članova. Članove Vijeća imenuje Vlada Federacije na period od četiri godine, a čine ga premijer Federacije, federalni ministar nadležan za rad (u daljnjem tekstu: federalni ministar), federalni ministar zdravstva, po dva predstavnika poslodavaca i radnika koje predlažu reprezentativna udruženja poslodavaca i radnika za teritorij Federacije, te dva istaknuta stručnjaka za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. (3) Vijeće predlaže i povremeno preispituje politiku sigurnosti i zaštite zdravlja na radu i podstiče usklađivanje rada svih relevantnih organa i tijela, kao i zakonodavstva, u cilju obezbjeđenja života, zdravlja i radne sposobnosti radnika, sprječavanja povreda na radu i profesionalnih oboljenja. (4) Odluku o osnivanju Vijeća iz stava (1) ovog člana, donijet će Vlada Federacije, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike (u daljnjem tekstu: ministarstva), u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (5) Vijeće: a) prati, analizira i ocjenjuje sistem i politiku zaštite na radu i o svojim nalazima i ocjenama najmanje jednom godišnje izvještava Vladu Federacije te predlaže potrebne promjene, b) prati učinke primjene ovoga zakona, njegovih provedbenih propisa, posebnih zakona i drugih propisa kojima se štiti sigurnost i zdravlje radnika te, prema potrebi, predlaže Vladi Federacije njihove promjene, kao i njihovo usklađivanje sa međunarodnim propisima, c) obavlja i druge poslove na zahtjev Vlade Federacije. (6) Predsjednika Vijeća i dva zamjenika biraju njegovi članovi, na svojoj prvoj sjednici koju će sazvati federalni ministar. (7) Vijeće donosi poslovnik o radu kojim se uređuju prava i dužnosti članova, način rada, održavanje sjednica, postupak odlučivanja na sjednicama ovog vijeća i druga pitanja vezana za njegov rad, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno. (8) Administrativne i stručne poslove za potrebe Vijeća obavljat će ministarstvo. (9) Finansijska sredstva potrebna za rad Vijeća osiguravat će se u Budžetu Federacije. Član 8. (Učešće sindikata) Sindikat učestvuje u uređivanju i unaprjeđivanju sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na radu u skladu sa zakonom, propisima donesenim na osnovu zakona i kolektivnim ugovorom. DIO DRUGI - OPĆI ZAHTJEVI ZA SIGURNE I ZDRAVE UVJETE RADA Član 9. (Opća pravila i mjere zaštite na radu) (1) Zaštita na radu obuhvata sistem pravila i mjera, a posebno: a) pravila i mjere pri projektovanju i izradi sredstava rada, b) pravila i mjere pri upotrebi, održavanju, pregledu i ispitivanju sredstava rada, c) pravila i mjere koje se odnose na radnike, te prilagođavanje procesa rada njihovom polu, dobi, fizičkim i psihičkim sposobnostima, d) načine i postupke osposobljavanja i obavještavanja radnika i poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajućeg nivoa zaštite na radu, e) načine i postupke saradnje poslodavca, radnika i njihovih predstavnika i udruženja, te državnih organa nadležnih za zaštitu na radu, f) zabranu stavljanja radnika u nepovoljniji položaj zbog aktivnosti preduzetih radi zaštite na radu, g) ostale mjere za sprječavanje rizika na radu, sa svrhom uklanjanja faktora rizika i njihovih štetnih posljedica. (2) Zaštita na radu kao sistemski organizovano djelovanje sastavni je dio organizacije rada i izvođenja radnog postupka, koje poslodavac ostvaruje primjenom svih mjera zaštite na radu u skladu s općim načelima prevencije. (3) Projektovanje, izvođenje i stavljanje u funkciju objekata, tehnoloških procesa i radnih mjesta, izrada, proizvodnja, uskladištenje, ispitivanje, zamjena, instaliranje, korištenje i održavanje sredstava za rad, uvoz i rukovanje sredstvima za rad, opasnim materijama i energijom, vrši se u skladu sa zahtjevima utvrđenim odredbama ovog zakona, tehničkih propisa i razvojem naučno-tehničkih dostignuća. (4) Opća pravila i mjere zaštite na radu posebno se odnose na sljedeće zahtjeve: zaštitu od mehaničkih opasnosti, zaštitu od udara električne struje, sprječavanje nastanka požara i eksplozije, osiguranje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine, osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora, osiguranje potrebnih puteva za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika i drugih lica, osiguranje čistoće, osiguranje propisane temperature i vlažnosti zraka i ograničenja brzine strujanja zraka, osiguranje propisane rasvjete, zaštitu od buke i vibracija, zaštitu od štetnih atmosferskih i klimatskih uticaja, zaštitu od fizikalnih, hemijskih i bioloških štetnih uticaja, zaštitu od prekomjernih napora, zaštitu od elektromagnetskog i ostalog zračenja, te osiguranje prostorija i uređaja za ličnu higijenu. (5) Usljed vremenskih neprilika kao što su visoke ili niske temperature i sl, kao i u drugim stanjima potrebe ministarstvo može poslodavcima izdati preporuke o provođenju posebnih mjera zaštite, kojima će se spriječiti nastupanje štetnih posljedica po zdravlje radnika. Ukoliko vremenske neprilike ili druga stanja potrebe, usljed kojih su izdate preporuke, potraju duže od pet dana, ministarstvo će obaviti konsultacije sa reprezentativnim udruženjima poslodavaca i radnika za teritorij Federacije. Član 10. (Obaveza primjene propisanih mjera zaštite na radu) (1) Poslodavac koji izrađuje tehničku dokumentaciju za objekte i tehničko-tehnološke procese obavezan je da pri projektovanju objekata i tehničko-tehnoloških procesa primijeni propisane mjere sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, sa naznakom svih rizika i mjera za njihovo otklanjanje. (2) Poslodavac iz stava (1) ovog člana dužan je da izda ispravu kojom potvrđuje da je projektovanje izvršeno u skladu sa zakonom, odnosno propisima donesenim na osnovu zakona. (3) Ako u projektovanju objekata i tehničko-tehnoloških procesa učestvuje više poslodavaca iz stava (1) ovog člana, investitor je obavezan da osigura jedinstvenu ispravu. Broj 79 - Stranica 34 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 10. 2020. Član 11. (Obaveza projektovanja mjera zaštite na radu) (1) Poslodavac koji izvodi radove na izgradnji objekata i tehničko-tehnoloških procesa dužan je da izvodi radove prema tehničkoj dokumentaciji u kojoj su projektovane mjere zaštite na radu. (2) Obaveza iz stava (1) ovog člana odnosi se i na radove na montaži, zamjeni opreme, remontu i rekonstrukciji objekata. (3) Novi, obnovljeni ili rekonstruisani objekti i tehničkotehnološki procesi ne mogu početi sa radom bez upotrebne dozvole, u skladu sa zakonom. Član 12. (Elaborat o uređenju radilišta) (1) Poslodavac koji izvodi radove na izgradnji, montaži, zamjeni opreme, remontu ili rekonstrukciji objekata obavezan je prije početka radova da izradi elaborat o uređenju radilišta u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona i obezbijedi izvođenje radova prema tom elaboratu. (2) Poslodavac iz stava (1) ovog člana koji izvodi radove na radilištu duže od sedam dana, obavezan je da prijavu i elaborat o uređenju radilišta dostavi nadležnoj inspekciji rada najmanje osam dana prije početka rada na radilištu. Član 13. (Obaveza osiguranja jedinstvenog elaborata o uređenju radilišta) Ako dva ili više poslodavaca koriste isti prostor za radilište, svaki od njih provodi mjere zaštite na radu, a glavni izvođač odnosno investitor je obavezan da obezbijedi jedinstveni elaborat o uređenju radilišta. Član 14. (Uvjeti za upotrebu sredstava za rad) (1) Radna oprema može se staviti u promet, naručiti ili staviti u upotrebu ako su ispunjeni uvjeti za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu i ako je to potvrdio proizvođač ili uvoznik uvezenih proizvoda. (2) Sredstva i oprema lične zaštite mogu se staviti u promet, naručiti ili staviti u upotrebu ako pružaju pouzdanu zaštitu od rizika pri radu i ako je to potvrdio proizvođač ili uvoznik uvezenih proizvoda. (3) Sredstva za rad, koja podliježu obavezi periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu, mogu se upotrebljavati samo ako posjeduju zapisnik, odnosno ispravu iz člana 67. stav (1) ovog zakona kojim se dokazuje da pregledana sredstva za rad udovoljavaju propisima donesenim na osnovu zakona. Član 15. (Radna oprema) (1) Radna oprema mora odgovarati radnom procesu koji se obavlja i mora biti na odgovarajući način prilagođena toj svrsi tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika. (2) Izbor radne opreme i materijala koji se koriste vrši se u skladu sa posebnim uvjetima i specifičnostima rada kako bi se otklonili ili smanjili rizici. Član 16. (Uputstva za sigurnu upotrebu i rukovanje sredstvima za rad) (1) Proizvođači i uvoznici radne opreme i sredstava i opreme lične zaštite obavezni su da izdaju ispravu kojom se dokazuje da odgovaraju međunarodnim propisima, tehničkim propisima i propisanim mjerama sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, te daju uputstva za upotrebu i održavanje na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji. (2) Proizvođači i uvoznici opasnih materija dužni su da daju uputstvo za sigurnu upotrebu i rukovanje. Uputstvo sadrži identifikacione podatke, podatke o fizičkim, hemijskim i biološkim karakteristikama, stepen opasnosti od požara i eksplozije, opasnosti po zdravlje, o radioaktivnosti, o ekološkim podacima, o posebnim zaštitnim mjerama, o načinu skladištenja i označavanja, o prijenosu i transportu, kao i o postupku otklanjanja opasnih materija (sigurnosni list). Ovi podaci se daju na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji. Član 17. (Obaveza pribavljanja potrebne dokumentacije) Poslodavac ne može staviti u promet ili upotrebu sredstva za rad ili opasne materije prije nego što pribavi dokumentaciju iz člana 16. ovog zakona. Član 18. (Izdavanje isprava) Isprave iz člana 10. st. (2) i (3) i člana 16. stav (1) može izdati i ovlaštena organizacija za zaštitu na radu. Član 19. (Zabrana davanja finansijske naknade) Poslodavci ne mogu dati finansijsku ili drugu naknadu radnicima u zamjenu za ispunjavanje zahtjeva standarda sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. DIO TREĆI - OBAVEZE POSLODAVCA Član 20. (Obaveza osiguranja preventivnih mjera) (1) Poslodavac je obavezan da prilikom organizovanja rada i radnog procesa osigura preventivne mjere radi zaštite života i zdravlja zaposlenih, kao i potrebna materijalna sredstva za njihovu primjenu. (2) Poslodavac je dužan da osigura preventivne mjere prije početka rada radnika, u toku rada, kao i kod svake izmjene tehnološkog postupka, izborom radnih i proizvodnih metoda kojima se osigurava najveća sigurnost i zaštita zdravlja na radu, zasnovana na primjeni propisa iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, radnih odnosa, tehničkih propisa i standarda, propisa iz oblasti zdravstvene zaštite i dr. (3) U slučaju kada poslodavac, u skladu sa članom 33. ovog zakona, angažuje ovlaštenu organizaciju za zaštitu na radu, to ga neće osloboditi odgovornosti utvrđene u stavu (1) ovog člana. Član 21. (Načela u provođenju mjera zaštite na radu) Poslodavac provodi mjere zaštite na radu poštujući sljedeća opća načela prevencije: a) procjene rizika, b) izbjegavanja rizika, c) sprječavanja rizika, d) otklanjanja rizika na njihovom izvoru, e) prilagođavanja rada i mjesta rada radniku naročito u pogledu izbora opreme za rad i metoda rada, kao i izbora tehnološkog postupka da bi se izbjegla jednoličnost u radu u cilju smanjenja njihovog uticaja na zdravlje radnika, f) prilagođavanja tehničkom napretku, g) zamjene opasnih tehnoloških procesa ili metoda rada bezopasnim ili manje opasnim, h) zamjene opasnih materija bezopasnim, i) utvrđivanja jedinstvenih preventivnih mjera s ciljem međusobnog povezivanja tehnologije, organizacije rada, uvjeta rada, socijalnih odnosa i uticaja faktora vezanih za radnu okolinu, Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 35 j) davanja prednosti zajedničkim mjerama zaštite pred pojedinačnim, k) odgovarajućeg osposobljavanja i obavještavanja radnika. Član 22. (Obaveze poslodavca) Poslodavac je dužan da: a) organizuje poslove sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, b) vrši procjenu rizika za svako radno mjesto i utvrđuje poslove sa povećanim rizikom, na način i pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom, c) omogući radniku da se prije stupanja na rad upozna sa mjerama sigurnosti i zaštite na radu, d) donese interni akt o zaštiti na radu, e) obavještava radnike, sindikat i povjerenika za zaštitu na radu o uvođenju novih tehnologija i sredstava za rad, te opasnostima i štetnostima po zdravlje radnika i izdaje uputstva za siguran rad, f) osigurava da planiranje i uvođenje novih tehnologija bude predmet savjetovanja sa radnicima i/ili njihovim povjerenikom za zaštitu na radu u vezi sa posljedicama po sigurnost i zdravlje izazvanih izborom opreme, uvjeta rada i radne okoline, g) osposobljava radnike za siguran rad, h) osigurava radnicima sredstva i opremu lične zaštite i njihovo korištenje, i) osigurava periodične ljekarske preglede radnika koji rade na poslovima na kojima postoje povećani rizici po zdravlje i preduzima mjere za sprječavanje nastanka invaliditeta i profesionalnih oboljenja radnika, j) osigurava periodične preglede sredstava rada i sredstava i opreme lične zaštite pri radu, u skladu sa tehničkim standardima, k) osigurava periodične preglede i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnoj okolini, l) osigurava periodične preglede i ispitivanja sredstava rada i opreme, radnih i pomoćnih prostorija i sredstava i opreme lične zaštite, koji ne podliježu obaveznim periodičnim pregledima i ispitivanjima, na način, po postupku i u rokovima utvrđenim općim aktom, m) provodi mjere zaštite od požara u skladu sa posebnim propisima, n) provodi mjere za osiguranje prve pomoći, o) unaprjeđuje sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, p) obavještava nadležnu inspekciju rada o svakom smrtnom slučaju, nesreći koja je zadesila jednog ili više radnika, težoj povredi, profesionalnom oboljenju, svakoj pojavi ili bolesti koje pogađaju više od jednog radnika i svakoj pojavi koja bi mogla ugroziti život ili zdravlje radnika na radu, r) obavještava nadležnu inspekciju o početku i završetku radova na izgradnji, montaži, zamjeni opreme, remontu i rekonstrukciji objekata. Član 23. (Interni akt o zaštiti na radu i akt o procjeni rizika) (1) Poslodavac je dužan svojim internim aktom o zaštiti na radu utvrditi organizaciju provođenja zaštite na radu, pravila prevencije i zaštite, poslove sa povećanim rizikom, poslove na kojima se provodi mjera skraćivanja radnog vremena, način utvrđivanja zdravstvenog stanja radnika koji rade na poslovima sa povećanim rizikom, i drugih radnika, sredstva i opremu lične zaštite koja pripadaju radniku, te prava, obaveze i odgovornosti radnika za zaštitu na radu i drugih radnika u ovoj oblasti, kao i druga pitanja od značaja za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. (2) Osnov za izradu akta iz stava (1) ovog člana je akt o procjeni rizika na mjestu rada koji sadrži opis procesa rada sa procjenom rizika od povreda ili oštećenja zdravlja na mjestu rada u radnoj okolini i mjere za otklanjanje ili smanjivanje rizika na najmanju moguću mjeru u cilju poboljšanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. (3) U slučaju promjene rizika u procesu rada, poslodavac je dužan da izvrši odgovarajuću izmjenu akta o procjeni rizika iz stava (2) ovog člana. (4) Poslodavac vrši procjenu rizika na osnovu pravila koja donosi federalni ministar u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva. (5) Pri izradi internog akta o zaštiti na radu poslodavac je dužan da konsultuje povjerenika za zaštitu na radu. Član 24. (Obaveza utvrđivanja uvjeta rada i zahtjeva u pogledu sposobnosti radnika) (1) Poslodavac je dužan da za sve poslove u tehničkotehnološkom procesu rada utvrdi uvjete rada i zahtjeve u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti radnika koji će te poslove obavljati. (2) Radnik ne može zasnovati radni odnos ukoliko prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uvjetima rada i zahtjevima radnog mjesta. (3) Zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti radnika iz stava (2) ovog člana utvrđuju se na osnovu ljekarskog uvjerenja izdatog od strane odjeljenja za medicinu rada i zdravstvenu zaštitu radnika ovlaštene zdravstvene ustanove. (4) Zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti pripadnika oružanih snaga i policijskih službenika utvrđuju se zdravstvenim pregledom koji organizuje poslodavac. Član 25. (Obaveza ispitivanja radne okoline) Poslodavac je obvezan ispitivati radnu okolinu, odnosno procijeniti rizike i osigurati zaštitu zdravlja i sigurnost radnika izloženih fizičkim, hemijskim i biološkim štetnostima na radu. Član 26. (Obaveza poslodavca u vezi sa upotrebom opasnih materija na radu) (1) Poslodavac je obavezan primjenom manje opasnih i štetnih materija stalno unaprjeđivati zaštitu na radu. (2) Poslodavac koji koristi, proizvodi, prerađuje, odnosno skladišti opasne materije mora, u skladu sa procjenom rizika, primjenjivati pravila zaštite na radu. (3) Opasne materije poslodavac smije koristiti samo ako ne može iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih materija. (4) Ako nije moguća zamjena opasnih materija bezopasnim ili manje opasnim, odnosno manje štetnim materijama, poslodavac je obavezan utvrditi da li se primjenom drugog radnog postupka može smanjiti opasnost ili štetnost od njihove primjene. (5) Ako koristi opasne materije, poslodavac je obavezan pravila zaštite na radu primjenjivati sljedećim redoslijedom: a) koristiti zatvorene sisteme, ako je to moguće prema vrsti poslova i stanju tehnike, b) odvoditi sa mjesta nastanka, odnosno izvan radne okoline opasne materije čije oslobađanje ne može Broj 79 - Stranica 36 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 10. 2020. spriječiti, na način da pri odvođenju ne zagađuje čovjekovu okolinu, c) kada ne može odvoditi opasne materije sa mjesta nastanka, ograničiti na najmanju moguću mjeru: - količinu opasnih materija, - broj radnika izloženih djelovanju opasnih materija, - vrijeme izlaganja radnika uticaju opasnih materija. d) osigurati da radnici pri radu sa opasnim materijama koriste propisanu ličnu zaštitnu opremu, ako se pravilima navedenima u tač. a), b) i c) ovog stava ne može postići zadovoljavajuća sigurnost i zaštita zdravlja radnika. (6) Obaveza je poslodavca da koncentracija opasnih materija na mjestima rada i u radnoj okolini bude što niža i ispod granične vrijednosti izloženosti. Član 27. (Zaštita radnika izloženih opasnim materijama na radu) Federalni ministar će u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva propisati granične vrijednosti izloženosti opasnim materijama, kao i pravila, mjere i postupke zaštite na radu radnika koji su izloženi opasnim materijama na radu. Član 28. (Osiguranje pristupa radnom mjestu sa povećanim rizikom) Poslodavac je dužan da osigura da pristup radnom mjestu sa povećanim rizikom, na kojem prijeti neposredna opasnost od povređivanja ili zdravstvenih oštećenja (trovanja, gušenja i sl.), imaju samo radnici koji su osposobljeni za siguran i zdrav rad, koji su dobili posebna uputstva za rad na takvom mjestu, koji ispunjavaju zdravstvene uvjete i koji su snabdjeveni odgovarajućim sredstvima i opremom za ličnu zaštitu pri radu. Član 29. (Sredstva i oprema lične zaštite) (1) Poslodavac je dužan da obezbijedi radnicima sredstva i opremu lične zaštite. (2) Poslodavac ne smije staviti u upotrebu sredstva i opremu lične zaštite ako nisu izrađena u skladu sa članom 14. ovog zakona. (3) Poslodavac je obavezan da osigura da se sredstva i oprema lične zaštite održavaju u dobrom stanju. (4) Poslodavac je dužan da isključi iz upotrebe sredstva i opremu lične zaštite na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika. Član 30. (Obaveze poslodavaca pri obavljanju djelatnosti na istom mjestu rada sa više poslodavaca) U slučaju kada više poslodavaca obavlja djelatnost na istom mjestu rada, obavezni su da: a) sarađuju, vodeći računa o prirodi djelatnosti, u cilju provođenja odredaba o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, b) usklađuju aktivnosti, vodeći računa o prirodi poslova, u cilju zaštite radnika i sprječavanju rizika na radu, c) obavijeste jedni druge o rizicima na radu, d) obavijeste radnike i/ili njihove predstavnike o rizicima na radu. Član 31. (Zabrana prouzrokovanja finansijskih obaveza za radnike) Mjere zaštite koje provodi poslodavac i koje se odnose na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu ne smiju radnicima prouzrokovati finansijske obaveze. Član 32. (Obaveza upoznavanja sa propisima iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu) Poslodavac, odnosno radnik koji organizuje ili rukovodi procesom rada, mora biti upoznat sa propisima iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, a naročito ako se radi o tehnologijama u kojima postoji opasnost od povreda na radu, profesionalnih oboljenja i poremećaja u tehnološkom procesu koji bi mogli ugroziti sigurnost i zdravlje radnika. Član 33. (Organizovanje poslova zaštite na radu) (1) Poslodavac je dužan organizovati poslove zaštite na radu vodeći računa o tehničko-tehnološkom procesu rada, broju radnika, broju lokacija odvojenih radnih jedinica, opasnostima i rizicima po zdravlje radnika. (2) Ako se u nedostatku stručnog osoblja poslovi zaštite i prevencije ne mogu organizovati kod poslodavca, poslodavac će angažovati ovlaštenu organizaciju za zaštitu na radu. (3) Ako poslodavac angažuje ovlaštenu organizaciju iz stava (2) ovog člana, dužan je da osigura uvid u podatke vezane za rizike po sigurnost i zdravlje na radu, kao i mjere i aktivnosti za sprječavanje tih rizika na nivou radnog mjesta. (4) Poslove zaštite na radu poslodavac može da obavlja sam u djelatnostima trgovine, ugostiteljstva i turizma, finansijsko-tehničkih i poslovnih usluga, obrazovanja, nauke i informacija, zdravstvene i socijalne zaštite i u stambeno-komunalnim djelatnostima, ako ima do 30 radnika. (5) Federalni ministar propisat će uvjete koje mora ispunjavati stručno osoblje iz stava (2) ovog člana, kao i način i uvjete obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca u zavisnosti od rizika, djelatnosti i broja radnika. Član 34. (Radnik za zaštitu na radu) (1) Poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom određuje jednog ili više radnika koji će obavljati poslove vezane za sprječavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika. (2) Poslodavac je dužan radniku za zaštitu na radu osigurati uvjete za rad, potrebnu opremu i pomoć drugog stručnog osoblja, kao i sredstva za obavljanje i organizovanje preventivnih i zaštitnih mjera. (3) Radnik za zaštitu na radu ne može biti doveden u nepovoljniji položaj zbog poslova koje obavlja u cilju sprječavanja rizika na radu i zaštite zdravlja radnika. (4) Radnik za zaštitu na radu mora biti odgovarajuće osposobljen i imati položen stručni ispit koji se odnosi na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu (u daljnjem tekstu: stručni ispit) u skladu sa ovim zakonom. (5) Stručni ispit iz stava (4) ovog člana polaže se pred komisijom koju imenuje Federalni ministar, a za čiji će se rad osiguravati finansijska sredstva u Budžetu Federacije. (6) Federalni ministar donijet će pravilnik kojim će propisati uvjete koje moraju ispunjavati radnici za zaštitu na radu, program, sadržaj, način i troškove polaganja stručnog ispita, sastav komisije iz stava (5) ovog člana, kao i uvjete pod kojim određena lica mogu biti oslobođena obaveze polaganja stručnog ispita. Član 35. (Obaveze radnika za zaštitu na radu) (1) Obaveze radnika za zaštitu na radu su: a) učešće u izradi akta o procjeni rizika, Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 37 b) izrada prijedloga internog akta o zaštiti na radu, c) izrada plana i programa mjera zaštite na radu, d) unutrašnji nadzor nad primjenom mjera zaštite na radu, e) stručna pomoć poslodavcu u provođenju i unaprjeđenju sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, f) izrada uputstava za siguran rad, g) praćenje i organizovanje periodičnih pregleda sredstava za rad, sredstava i opreme lične zaštite, h) praćenje i organizovanje periodičnih pregleda hemijskih, fizičkih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnoj okolini, i) priprema i organizovanje osposobljavanja radnika za siguran rad, j) praćenje stanja i izvještavanje poslodavca o povredama na radu, profesionalnim oboljenjima i bolestima u vezi sa radom, k) analiziranje uzroka povreda na radu i profesionalnih oboljenja u saradnji sa ovlaštenim doktorom specijalistom medicine rada i predlaganje mjere za unaprjeđenje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, l) praćenje i organizovanje periodičnih ljekarskih pregleda radnika koji rade na poslovima sa povećanim rizikom, te analiza izvještaja o obavljenim periodičnim ljekarskim pregledima, m) savjetovanje poslodavca u pogledu izbora i nabavke opreme i tehnološkog procesa rada, n) saradnja sa poslodavcem prilikom planiranja izgradnje i rekonstrukcije objekata namijenjenih za rad, o) saradnja sa nadležnom inspekcijom rada i drugim ustanovama koje se bave sigurnošću i zaštitom na radu, p) saradnja sa sindikatom, vijećem zaposlenika i povjerenikom za zaštitu na radu, u skladu sa ovim zakonom. (2) Radnik za zaštitu na radu je obavezan da zabrani rad na radnom mjestu, odnosno da zabrani upotrebu sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite u slučaju kada utvrdi neposrednu opasnost po život i zdravlje radnika, te da o tome u pisanom obliku obavijesti poslodavca i povjerenika za zaštitu na radu. Član 36. (Prva pomoć, protivpožarna zaštita, evakuacija radnika, ozbiljna i neposredna opasnost) (1) Poslodavac je dužan da: a) preduzme potrebne mjere za prvu pomoć, protivpožarne mjere i mjere za evakuaciju radnika, prilagođene prirodi aktivnosti i veličini preduzeća, odnosno poslovanja, b) uspostavi potrebne veze sa specijalizovanim službama, posebno u pogledu prve pomoći, hitne zdravstvene zaštite, spašavanja i protivpožarne zaštite. (2) Za provođenje odredaba iz stava (1) ovog člana poslodavac će odrediti radnike koji će provoditi mjere prve pomoći, protivpožarne zaštite i evakuacije radnika. (3) Broj radnika iz stava (2) ovog člana, njihovo osposobljavanje i oprema kojom raspolažu moraju odgovarati veličini i/ili posebnim opasnostima u pravnom licu, odnosno poslovanju. (4) Federalni ministar će u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva propisati način provođenja mjera za prvu pomoć, potrebna sredstva i opremu za pružanje prve pomoći u slučaju povreda i oboljenja radnika na radu, pitanja iz stava (3) ovog člana, kao i druga pitanja od važnosti za provođenje mjera za prvu pomoć. Član 37. (Obaveze poslodavca u slučaju ozbiljne i neposredne opasnosti) (1) Poslodavac je dužan da: a) upozna sve radnike koji su ili bi mogli biti izloženi ozbiljnoj i neposrednoj opasnosti o riziku koji postoji kao i mjerama koje su preduzete ili koje će se preduzeti u pogledu zaštite, što je prije moguće, b) preduzme mjere i izda uputstva kako bi se omogućilo radnicima da u slučaju ozbiljne i neposredne opasnosti prekinu s radom i/ili odmah napuste radno mjesto i pređu na neko sigurno mjesto, c) ne traži od radnika da nastave rad u situaciji kada još uvijek postoji ozbiljna i neposredna opasnost, osim u izuzetnim slučajevima kada postoji ozbiljna i neposredna opasnost po sigurnost više ljudi i širu okolinu. (2) Radnici koji u slučaju ozbiljne i neposredne opasnosti napuste svoje radno mjesto i/ili opasno područje ne smiju snositi negativne posljedice u smislu propisa o radu. (3) U slučaju ozbiljne i neposredne opasnosti po vlastitu sigurnost ili sigurnost drugih lica, radnici koji nisu u mogućnosti stupiti u vezu sa neposrednim rukovodiocem, obavezni su preduzeti odgovarajuće mjere u skladu sa svojim znanjem i tehničkim sredstvima koja su im na raspolaganju, da bi se izbjegle posljedice te opasnosti, pod uvjetom da te mjere ne smiju biti u očitom neskladu sa opasnošću. (4) Zbog preduzimanja mjera iz stava (3) ovog člana radnici ne smiju snositi negativne posljedice u smislu propisa o radu. Član 38. (Obavještavanje radnika) (1) Poslodavac je dužan radnicima i/ili njihovim predstavnicima davati odgovarajuća pisana uputstva koja se odnose na rizike po sigurnost i zdravlje sa zaštitnim i preventivnim mjerama koje se preduzimaju za otklanjanje ili smanjenje tih rizika. (2) Uputstva iz stava (1) ovog člana moraju biti istaknuta na mjestu rada. (3) Izuzetno, kada prijeti iznenadna opasnost po život i zdravlje, uputstvo iz stava (1) ovog člana poslodavac može dati usmeno. (4) Uputstva iz stava (1) ovog člana daju se svim radnicima uključujući i radnike drugih poslodavaca koji obavljaju poslove kod poslodavca. Član 39. (Znakovi upozorenja na opasnost) (1) Poslodavac je dužan na mjestima rada, na sredstvima za rad i pripadajućim instalacijama trajno postaviti znakove upozorenja na opasnost i znakove općih obavještavanja, u skladu sa posebnim propisima. (2) Ako znakovi upozorenja na opasnost nisu dovoljni za efikasno obavještavanje, poslodavac je dužan trajno postaviti pisana uputstva o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, sredstava rada, opasnih materija i opreme. Član 40. (Obavještavanje predstavnika radnika i sindikata) (1) Poslodavac je dužan da najmanje dva puta godišnje izvijesti povjerenika za zaštitu na radu, vijeće zaposlenika i sindikat o rizicima po sigurnost i zdravlje, te mjerama Broj 79 - Stranica 38 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 10. 2020. koje je preduzeo i koje će preduzeti radi unaprjeđivanja sigurnosti i zaštite zdravlja. (2) Osim redovnog obavještavanja iz stava (1) ovog člana, poslodavac ima obavezu da obavještava i da se savjetuje sa predstavnicima radnika ili radnicima nakon smrtne, grupne ili teške povrede na radu, utvrđenog slučaja profesionalnog oboljenja, kao i nalaza nadležne inspekcije rada kojim je utvrđen nedostatak u primjeni mjera zaštite na radu. Član 41. (Upotreba opasnih materija) Poslodavac smije dati opasne materije u upotrebu radnicima samo pod uvjetom da su opremljene dokumentom na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji, na kojem je proizvođač, odnosno dobavljač, u skladu sa propisima, naveo sve bezbjednosno-tehničke podatke koji su važni za ocjenjivanje rizika pri radu s tim materijama, te da su zadovoljene sve sigurnosne mjere koje se navode u tom dokumentu. Član 42. (Pisana obavijest o rezultatima procjene rizika) Poslodavac je dužan osigurati da zaposlena žena za vrijeme trudnoće i dojenja, radnik mlađi od 18 godina života i radnik sa promijenjenom radnom sposobnošću, i pored osposobljavanja za siguran i zdrav rad, budu u pisanoj formi obaviješteni o rezultatima procjene rizika na radnom mjestu i o mjerama kojima se rizici otklanjaju u cilju povećanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Član 43. (Savjetovanje i uključivanje radnika i njihovih predstavnika) Poslodavac se savjetuje sa radnicima i/ili njihovim predstavnicima i omogućava im da učestvuju u raspravama o svim pitanjima u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Posebno im omogućava da učestvuju u: a) raspravama i odobravanju svih mjera u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, b) svakoj mjeri koja može značajno uticati na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, c) imenovanju radnika koji će obavljati poslove vezane za obezbjeđenje zdravih i sigurnih uvjeta rada, prve pomoći, gašenje požara i evakuaciju radnika, d) angažovanju, tamo gdje je potrebno, ovlaštenih organizacija za zaštitu na radu, e) planiranju i organizovanju osposobljavanja radnika u oblasti zaštite na radu. Član 44. (Povjerenik za zaštitu na radu) (1) Kod poslodavca koji zapošljava 30 ili više radnika, radnici biraju ili imenuju povjerenika za zaštitu na radu. Broj povjerenika, izbor i njihov mandat utvrđuju se u skladu sa propisom o vijeću zaposlenika, vodeći računa o zastupljenosti svih dijelova procesa rada. (2) Pod uvjetima iz stava (1) ovog člana, povjerenika za zaštitu na radu imenuje sindikat, ukoliko povjerenika nisu izabrali radnici iz stava (1) ovog člana. (3) Imenovani povjerenik za zaštitu na radu iz stava (2) ovog člana ima ista prava i obaveze kao i izabrani povjerenik radnika. (4) Povjerenik za zaštitu na radu će biti izabran ili imenovan bez obzira na broj radnika ako to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, rad na izdvojenim mjestima i sl.). (5) Povjerenik za zaštitu na radu mora imati odgovarajuću stručnu spremu i radno iskustvo. Član 45. (Prava i dužnosti povjerenika za zaštitu na radu) (1) Povjerenik za zaštitu na radu ima pravo da: a) dobije informacije o uvjetima rada, analizama povreda na radu, profesionalnih oboljenja i bolesti vezanih za rad, nalazima i preporukama inspekcijskih organa, b) zahtijeva od poslodavca da preduzme odgovarajuće mjere i dostavi mu prijedloge za ublažavanje rizika i otklanjanja izvora opasnosti, c) informiše radnike o provođenju mjera zaštite na radu, d) zahtijeva inspekcijski pregled ako smatra da mjere koje je preduzeo poslodavac nisu primjerene cilju po kojem treba osigurati sigurne i zdrave uvjete rada i iznese svoja zapažanja u toku inspekcijskog pregleda, e) prisustvuje inspekcijskim pregledima i/ili dostavi svoja zapažanja u toku inspekcijskih pregleda. (2) Za vrijeme obavljanja poslova utvrđenih ovim zakonom, povjerenik za zaštitu na radu iz reda zaposlenih ima pravo na naknadu plaće u visini plaće koju bi ostvario da je radio na poslovima za koje je zaključio ugovor o radu. (3) Povjerenik za zaštitu na radu poslove utvrđene ovim zakonom može obavljati najviše šest sati sedmično. (4) Poslodavac osigurava povjereniku za zaštitu na radu potrebna sredstva da može ostvarivati svoje funkcije koje proizilaze iz ovog zakona. (5) Povjerenik za zaštitu na radu ne može biti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike, zbog svojih poslova vezanih za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. Član 46. (Osposobljavanje radnika) (1) Poslodavac je dužan da izvrši osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad kod zasnivanja radnog odnosa, odnosno premještaja na druge poslove, prilikom uvođenja nove tehnologije ili novih sredstava za rad, kao i kod promjene procesa rada koji može prouzrokovati promjenu mjera za siguran i zdrav rad. (2) Poslodavac je dužan da radnika u toku osposobljavanja za siguran i zdrav rad, upozna sa svim vrstama rizika na poslovima na koje ga raspoređuje i o preduzetim konkretnim mjerama sigurnosti i zaštite na radu, u skladu sa aktom o procjeni rizika. (3) Osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad mora biti prilagođeno specifičnostima njegovog radnog mjesta. Član 47. (Zabrana samostalnog rada) (1) Radnici ne mogu biti raspoređeni na radna mjesta na kojima će samostalno obavljati poslove prije nego što steknu znanja iz člana 46. ovog zakona. (2) Poslodavac kod kojeg rad obavljaju radnici drugog poslodavca mora osigurati da ti radnici budu upoznati sa mjerama zaštite na radu i zdravstvenim rizicima na radu. (3) Osposobljavanje radnika iz člana 46. ovog zakona mora se obavljati u toku radnog vremena i ne smije izazvati troškove za radnika. Član 48. (Provjera osposobljenosti za siguran i zdrav rad) (1) Osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad, poslodavac obavlja teorijski i na praktičan način. (2) Provjera teorijske i praktične osposobljenosti radnika za siguran i zdrav rad obavlja se na radnom mjestu. Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 39 (3) Periodične provjere osposobljenosti za siguran i zdrav rad radnika koji radi na poslovima sa povećanim rizikom vrši se na način, u roku i po postupku utvrđenom aktom o procjeni rizika. Član 49. (Teorijsko i praktično osposobljavanje) (1) U toku osposobljavanja iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, radnik se upoznaje naročito sa: a) tehničko-tehnološkim procesom i organizacijom rada u cjelini, a posebno sa poslovima svog radnog mjesta, b) opasnostima koje ugrožavaju sigurnost i zdravlje na radu, korištenjem sredstava rada i opreme i načinom upotrebe štetnih materija, c) mjerama zaštite na radu i razlozima zbog kojih se te mjere predviđaju i provode, d) upotrebom odgovarajućih sredstava rada i odgovarajuće opreme i sredstava lične zaštite, kao i pravilnim i namjenskim korištenjem uređaja i sredstava kojima se služi pri radu, e) pravima i dužnostima u provođenju propisa i mjera zaštite na radu i posljedicama zbog nepridržavanja tih propisa i mjera, f) pružanjem prve pomoći, g) organizacijom sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, h) korištenjem protivpožarnih aparata, i) odredbama ovog zakona. (2) Osposobljavanje radnika iz stava (1) ovog člana poslodavac može obaviti ako ima zaposlena lica sa odgovarajućom visokom stručnom spremom iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. (3) Ako poslodavac nije u mogućnosti da izvrši osposobljavanje radnika u smislu stava (1) ovog člana, te poslove povjerit će ovlaštenoj organizaciji iz člana 64. ovog zakona. DIO ČETVRTI - PRAVA I OBAVEZE RADNIKA Član 50. (Pravo na sigurne i zdrave uvjete rada) (1) Radnik ima pravo na sigurne i zdrave uvjete rada. (2) Radna okolina i sredstva za rad moraju, s obzirom na prirodu posla, biti sigurni za radnike i ne smiju ugroziti njihovo zdravlje. Član 51. (Dužnost radnika da sebe i druge ne izlaže opasnostima) Radnik je dužan da obavlja posao u skladu sa svojom stručnom spremom i završenom obukom, kao i uputstvima koja daje poslodavac, tako da ne izlaže sebe ili druga lica na koja mogu uticati njegove aktivnosti ili nepažnja u toku procesa rada, opasnostima od povrede na radu ili profesionalnog oboljenja. Član 52. (Dužnosti radnika) (1) Radnici su, naročito, dužni: a) da se pridržavaju utvrđenih pravila sigurnosti i zaštite zdravlja na radu u smislu ovog zakona, b) da pravilno upotrebljavaju sredstva za rad i opremu, opasne materije i druga sredstva proizvodnje u skladu sa uputstvima proizvođača i uputstvima za siguran rad koja daje poslodavac, c) da pravilno upotrebljavaju sredstva i opremu lične zaštite koja su im dodijeljena i da ih nakon upotrebe vraćaju na mjesto na kojem se čuvaju, d) ne smiju samovoljno isključiti, modifikovati, promijeniti ili ukloniti sigurnosni uređaj koji je instaliran, posebno ne mašinu, uređaj, alat, pogon ili objekat i takav uređaj moraju pravilno upotrebljavati, e) da odmah obavijeste poslodavca i/ili radnika za zaštitu na radu o svakoj pojavi na poslu za koju postoji opravdana sumnja da predstavlja opasnost po sigurnost i zdravlje kao i o nedostacima u postupcima zaštite, f) da obavijesti lice odgovorno za to radno mjesto i/ili poslodavca o povredama koje su zadobili, g) da sarađuju sa poslodavcem i/ili radnikom za zaštitu na radu u provođenju mjera ili zahtjeva koje je naredio inspektor rada, h) da sarađuje sa poslodavcem i/ili radnikom za zaštitu na radu u provođenju mjera koje će obezbijediti da radna okolina i uvjeti rada budu sigurni i ne predstavljaju rizik po sigurnost i zdravlje u okviru njihovog radnog mjesta, i) obavljaju periodične ljekarske preglede u terminima po zahtjevu poslodavca, j) da daju sve podatke i informacije koje traže inspektori rada. (2) Radnik koji se ne pridržava utvrđenih pravila sigurnosti i zaštite zdravlja na radu i propisanih obaveza u smislu ovog zakona čini težu povredu radne obaveze u skladu sa kolektivnim ugovorom, odnosno općim aktom poslodavca. (3) Obaveze radnika u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu ne utiču na obaveze i odgovornosti poslodavca iz ovog zakona. Član 53. (Postupanje u slučaju neposredne opasnosti po život i zdravlje radnika) (1) Radnik ima pravo da odbije da radi ako smatra da mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje i dužan je da o tome odmah obavijesti svog neposrednog rukovodioca i/ili imenovanog radnika za zaštitu na radu, nadležnog inspektora rada i predstavnika radnika. (2) Po prijemu obavijesti iz stava (1) ovog člana nadležna inspekcija rada obavezna je da odmah izvrši uviđaj na licu mjesta i naredi da se provedu odgovarajuće mjere zaštite odnosno zabrani rad dok se mjere ne provedu ili obavijesti radnika iz kojih razloga njegov zahtjev nije osnovan. (3) Radnik iz stava (1) ovog člana koji se udaljio sa radnog mjesta, ne smije snositi negativne posljedice u smislu propisa o radu, osim u slučaju ako poslodavac dokaže da se radnik neopravdano udaljio sa radnog mjesta. DIO PETI - ZDRAVSTVENI NADZOR Član 54. (Pravo radnika na specifičnu zdravstvenu zaštitu/medicinu rada) (1) Radnik ima pravo na zdravstvenu zaštitu primjerenu rizicima za sigurnost i zdravlje kojima je izložen na radu, u skladu s posebnim propisima koji uređuju mjere zdravstvene zaštite u vezi sa radom. (2) Poslodavac je dužan da zdravstvenim radnicima, koji pružaju usluge specifične zdravstvene zaštite/medicine rada, osigura pristup u sve radne prostorije i prostore. Član 55. (Poslovi specifične zdravstvene zaštite/medicine rada) Ovlaštena zdravstvena ustanova, pored poslova utvrđenih propisima o zdravstvenoj zaštiti, može obavljati i sljedeće poslove: Broj 79 - Stranica 40 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 10. 2020. a) daje savjete poslodavcu o unaprjeđivanju zaštite zdravlja, sigurnosti, higijene rada, ergonomiji i zaštitnim sredstvima, b) upoznaje radnike sa rizicima po zdravlje koji su povezani sa njihovim radom i obavlja poslove osposobljavanja radnika za pružanje prve pomoći, c) učestvuje u izradi akta o procjeni rizika na mjestu rada kod poslodavca, d) ocjenjuje i utvrđuje posebne zdravstvene sposobnosti koje moraju da ispunjavaju radnici za obavljanje određenih poslova na radnom mjestu sa povećanim rizikom ili za upotrebu, odnosno rukovanje određenom opremom za rad, e) vrši prethodne i periodične ljekarske preglede radnika na radnim mjestima sa povećanim rizikom i izdaje izveštaje o ljekarskim pregledima u skladu sa propisima o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, f) učestvuje u organizovanju prve pomoći, spašavanju i evakuaciji u slučaju povređivanja radnika ili havarija, g) daje savjete poslodavcu pri izboru drugog odgovarajućeg posla prema zdravstvenoj sposobnosti radnika, h) savjetuje poslodavca u izboru i testiranju novih sredstava za rad, opasnih materija i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu, sa zdravstvenog aspekta, i) sarađuje sa radnikom za zaštitu na radu. Član 56. (Obaveza obavještavanja ovlaštene zdravstvene ustanove) Poslodavac, radnik za zaštitu na radu, povjerenik za zaštitu na radu, sindikat i drugi radnici dužni su obavijestiti ovlaštenu ustanovu iz člana 55. ovog zakona, o svim faktorima na radnom mjestu i u radnoj okolini za koje znaju ili pretpostavljaju da se mogu nepovoljno odraziti na zdravlje radnika. Član 57. (Poslovi sa povećanim rizikom) (1) Poslodavac je dužan da radniku koji obavlja poslove sa povećanim rizikom, prije početka rada osigura prethodni ljekarski pregled, kao i periodični ljekarski pregled u toku rada. (2) Poslovi sa povećanim rizikom utvrđuju se internim aktom o zaštiti na radu. (3) Poslovima sa povećanim rizikom smatraju se: a) poslovi sa povećanim rizikom od povređivanja, nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja radnika, b) poslovi sa specifičnim zahtjevima koji, u cilju sigurnog i uspješnog rada uvjetuju posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika na tim radnim mjestima, c) poslovi na kojima, nakon primjene svih tehnički priznatih metoda za smanjenje rizika, postoji preostali rizik za neke radnike. Član 58. (Evidencije o ljekarskim pregledima radnika) (1) Prilikom upućivanja radnika na ljekarski pregled iz člana 57. stav (1) ovog zakona, poslodavac je obavezan ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi dostaviti podatke o poslovima sa povećanim rizikom i navesti štetnosti i opasnosti kojima su radnici izloženi. (2) O rezultatima odgovarajućeg ljekarskog pregleda radnika, ovlaštena zdravstvena ustanova vodi evidenciju i u roku od 15 dana od izvršenog pregleda o tome dostavlja izvještaj poslodavcu. Član 59. (Pravo radnika na premještaj na drugo radno mjesto) Ako se u postupku periodičnog ljekarskog pregleda utvrdi da radnik ne ispunjava posebne zdravstvene uvjete za obavljanje poslova sa povećanim rizikom, poslodavac je dužan da ga premjesti na drugo radno mjesto koje odgovara njegovim zdravstvenim sposobnostima, ukoliko takvo radno mjesto postoji kod poslodavca. Ukoliko takvo mjesto ne postoji, primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o radu. Član 60. (Način obavljanja ljekarskih pregleda) (1) Prethodni i periodični ljekarski pregledi radnika koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom vrše se na način, po postupku i u rokovima koje utvrđuje federalni ministar u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva. (2) Radnik iz stava (1) ovog člana koji ne obavi periodični ljekarski pregled ne može nastaviti sa radom dok se ne utvrdi njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti. DIO ŠESTI - EVIDENCIJE, IZVJEŠTAVANJE I OBAVJEŠTAVANJE O NESREĆAMA I POVREDAMA NA RADU I PROFESIONALNIM OBOLJENJIMA Član 61. (Obaveza vođenja evidencija kod poslodavca) (1) Poslodavac je dužan da vodi propisanu evidenciju o: a) radnicima na radnim mjestima sa povećanim rizikom, b) radnim mjestima sa povećanim rizikom, c) opasnim materijama koje se koriste pri radu, d) provjeri znanja radnika iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, e) izvršenim pregledima i ispitivanjima radne sredine i sredstava za rad, f) povredama na radu, profesionalnim oboljenjima, smrtnim slučajevima i njihovim uzrocima, g) ljekarskim pregledima radnika. (2) Poslodavac je dužan dostaviti nadležnoj inspekciji rada godišnji izvještaj o slučajevima iz stava (1) tačka f) ovog člana. Član 62. (Dostavljanje izvještaja o povredi na radu i profesionalnom oboljenju) (1) Izvještaj o povredi na radu koja se dogodi i profesionalnom oboljenju koje nastane na radnom mjestu, poslodavac je dužan dostaviti radniku koji je pretrpio povredu, odnosno kod kojeg je nastalo oboljenje, nadležnom zavodu zdravstvenog osiguranja kod kojeg je radnik zdravstveno osiguran, ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi koja obavlja usluge specifične zdravstvene zaštite/medicine rada kod poslodavca, kao i nadležnoj inspekciji rada, u roku od sedam dana od dana pretrpljene povrede odnosno nastanka oboljenja. (2) Izvještaj iz stava (1) ovog člana podnosi se na obrascu čiji sadržaj i način podnošenja propisuje federalni ministar u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva. Član 63. (Obaveza obavještavanja inspekcije rada) (1) O svakom smrtnom slučaju, težoj povredi na radu, profesionalnom oboljenju i svakoj pojavi koja bi mogla ugroziti život ili zdravlje radnika na radu poslodavac je obavezan odmah obavijestiti nadležnu inspekciju rada. Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 41 (2) Za svaku povredu na radu poslodavac je dužan na uviđaj pozvati radnika za zaštitu na radu, neposrednog rukovodioca povrijeđenog radnika i povjerenika za zaštitu na radu. DIO SEDMI - OVLAŠTENE ORGANIZACIJE ZA ZAŠTITU NA RADU Član 64. (Izdavanje i oduzimanje dozvole za obavljanje stručnih poslova) (1) Privrednom društvu ili ustanovi koja ispunjava kadrovske, organizacijske, tehničke i druge uvjete (u daljnjem tekstu: ovlaštena organizacija), federalni ministar izdaje dozvolu za obavljanje sljedećih stručnih poslova: a) periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama, b) periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite, električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu, c) osposobljavanje radnika za siguran rad, d) procjenu rizika na mjestima rada i radne okoline iz člana 23. ovog zakona. (2) Dozvola iz stava (1) ovog člana se izdaje na određeno vrijeme u trajanju od četiri godine. (3) Privredno društvo ili ustanova kojem je izdata dozvola iz stava (1) ovog člana, dužno je federalnom ministru na kraju svake kalendarske godine, najkasnije do 15. januara, dostaviti dokumentaciju o ispunjavanju kadrovskih, organizacijskih i drugih uvjeta, kao i izvještaj o obavljenim poslovima iz stava (1) ovog člana. (4) Dozvolu iz stava (1) ovog člana federalni ministar će oduzeti: a) ako se utvrdi da ovlaštena organizacija više ne ispunjava uvjete za dobijanje dozvole, b) ako je dozvola izdata na osnovu neistinitih podataka, c) ako se u postupku nadzora iz člana 68. ovog zakona utvrdi da se poslovi ne obavljaju u skladu sa zakonom i drugim propisima donesenim na osnovu zakona, d) na prijedlog inspekcije rada, ako utvrdi da se poslovi ne obavljaju u skladu sa zakonom i drugim propisima donesenim na osnovu zakona, e) ako ne postupi u skladu sa obavezama propisanim u stavu (3) ovog člana. Član 65. (Postupak izdavanja odnosno oduzimanja dozvole) (1) O izdavanju, odnosno oduzimanju dozvole za rad federalni ministar donosi rješenje protiv kojeg nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. (2) Troškove postupka izdavanja dozvole za rad snosi ovlaštena organizacija. (3) Rješenje o dozvoli, odnosno oduzimanju dozvole za rad upisuje se u registar koji vodi ministarstvo. (4) Način vođenja i obrazac registra iz stava (3) ovog člana propisuje federalni ministar. Član 66. (Uvjeti koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije) (1) Radnik koji u ovlaštenoj organizaciji obavlja stručne poslove iz člana 64. stav (1) ovog zakona mora imati odgovarajuću stručnu spremu i položen stručni ispit koji se odnosi na obavljanje tih poslova, u skladu sa ovim zakonom. (2) Stručni ispit iz stava (1) ovog člana polaže se pred komisijom koju imenuje federalni ministar, a za čiji se rad osiguravaju finansijska sredstva u Budžetu Federacije. (3) Federalni ministar donijet će pravilnik kojim će propisati organizacijske, kadrovske, tehničke i druge uvjete koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije iz člana 64. ovog zakona, postupak i način utvrđivanja tih uvjeta, te sadržaj, program, način i troškove polaganja stručnog ispita iz stava (1) ovog člana, kao i sastav komisije iz stava (2) ovog člana. Član 67. (Zapisnik o izvršenim periodičnim pregledima) (1) O izvršenim periodičnim pregledima i ispitivanjima iz člana 64. stav (1) ovog zakona ovlaštena organizacija sačinjava zapisnik o stručnom nalazu, na osnovu kojeg izdaje ispravu. (2) Zapisnik i isprava iz stava (1) ovog člana sadrži rezultat pregleda i ispitivanja i konstataciju da li pregledana sredstva za rad i sredstva i oprema lične zaštite udovoljavaju propisima donesenim na osnovu zakona. (3) Način, postupak i rokove vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz stava (1) ovog člana, te oblik i sadržaj zapisnika i isprave iz stava (2) ovog člana propisuje federalni ministar. Član 68. (Nadzor nad zakonitošću rada ovlaštenih organizacija) Nadzor nad zakonitošću rada ovlaštene organizacije koja je dobila dozvolu iz člana 64. stav (1) ovog zakona, u dijelu koji se odnosi na obavljanje periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite, vrši ministarstvo. DIO OSMI - POSEBNA SIGURNOST I ZAŠTITA ZDRAVLJA NA RADU Član 69. (Zaštita grupa posebno osjetljivih na rizike) (1) Poslodavac je dužan organizovati radno mjesto tako da vodi računa o prisustvu grupa osjetljivih na određene rizike. (2) Grupe posebno osjetljive na rizike, kao što su trudnice, porodilje ili dojilje, maloljetnici, lica sa invaliditetom, kao i radnici sa promijenjenom radnom sposobnošću u smislu propisa o penzijskom i invalidskom osiguranju, moraju se zaštititi od opasnosti koje posebno njih pogađaju, u skladu sa ovim zakonom, drugim propisima, kolektivnim ugovorom i općim aktom poslodavca. Član 70. (Zabrana rada grupa posebno osjetljivih na rizike na određenim poslovima) (1) Zabranjen je rad trudnicama, porodiljama i dojiljama na poslovima na kojima postoji rizik od izloženosti opasnim materijama, hemijskim, fizičkim i biološkim agensima, štetnim zračenjima i mikroklimatskim uticajima, odnosno na poslovima sa teškim uvjetima rada, kao i posebno teškim i opasnim poslovima gdje postoji rizik po njihovo fizičko i mentalno zdravlje. (2) Zabranjen je rad maloljetnicima na poslovima koji mogu ugroziti njihovo zdravlje i razvoj. (3) Radnik sa promijenjenom radnom sposobnošću ne smije obavljati poslove na kojima postoji opasnost smanjenja preostale radne sposobnosti. Broj 79 - Stranica 42 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 10. 2020. Član 71. (Postupak raspoređivanja radnika na poslove sa povećanim rizikom) (1) Kada su na određenom radnom mjestu takvi uvjeti da uprkos primjeni mjera zaštite na radu i dalje postoji preostali rizik i prijetnja od obolijevanja tj. invaliditeta, poslodavac je dužan preduzeti mjere za sprječavanje oboljenja tj. nastanka invaliditeta ili dalje pogoršanje bolesti radnika. (2) U slučajevima iz stava (1) ovog člana radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i na radnu sposobnost radnika, u skladu sa zakonom. (3) Za poslove koji su internim aktom o zaštiti na radu i ugovorom o radu utvrđeni kao poslovi sa povećanim rizikom, postupak za raspoređivanje radnika na te poslove, uvjete rada i zdravstveni nadzor propisuje federalni ministar u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva. Član 72. (Postupak skraćivanja radnog vremena) (1) Poslovi iz člana 71. stav (2) ovog zakona i trajanje radnog vremena utvrđuju se internim aktom poslodavca o zaštiti na radu, na osnovu akta o procjeni rizika iz člana 23. stav (2) ovog zakona i stručnog nalaza ovlaštene organizacije, koja ispunjava kadrovske, organizacijske, tehničke i druge uvjete. (2) O skraćivanju radnog vremena u smislu stava (1) ovog člana odlučuje ministarstvo. (3) Postupak skraćivanja radnog vremena kod poslodavca, kao i kadrovske, organizacijske, tehničke i druge uvjete koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije iz stava (1) ovog člana, propisat će federalni ministar. (4) Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava po osnovu rada i u vezi sa radom, skraćeno radno vrijeme u smislu ovog člana izjednačava se sa punim radnim vremenom. Član 73. (Posebno osiguranje radnika koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom) Poslodavac posebno osigurava od rizika nesreće i povrede na radu radnike koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom, utvrđene internim aktom o zaštiti na radu, radi obezbjeđenja naknade štete, u skladu sa zakonom. DIO DEVETI - INSPEKCIJSKI NADZOR Član 74. (Organi nadležni za vršenje inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona, propisa donesenih na osnovu zakona, tehničkih propisa i standarda koji se odnose na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu i općih akata iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu vrši kantonalna uprava za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: kantonalna uprava), osim nadzora koji je ovim zakonom stavljen u nadležnost Federalne uprave za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava) (2) Poslove inspekcijskog nadzora iz stava (1) ovog člana vrši inspektor zaštite na radu, odnosno inspektor rada (u daljem tekstu: inspektor). Član 75. (Nadležnosti Federalne uprave za inspekcijske poslove) (1) Federalna uprava vrši neposredni nadzor kod poslodavca koji obavlja djelatnost: a) proizvodnje i prerade sirovog željeza, čelika i ferolegura, b) proizvodnje i prerade glinice, aluminija, olova i cinka, mangana i drugih teških metala, c) proizvodnje i prerade baznih hemikalija, plastičnih masa, premaznih sredstava, lijekova i farmaceutskih hemikalija, d) proizvodnje i uskladištenja koksa i karbogasa i drugih tehničkih plinova, e) proizvodnje eksploziva i eksplozivnih sredstava i galanterije, f) proizvodnje i distribucije naftnih derivata, g) proizvodnje celuloze i papira i hemijske prerade drveta, h) proizvodnje cementa i cementnih proizvoda, i) proizvodnje električne energije. (2) Federalna uprava vrši neposredni nadzor nad izvođenjem radova: a) u tunelima i na drugim podzemnim radovima izuzev rudarskih, b) na armirano-betonskim, čeličnim i drvenim mostovima raspona preko 20 m, c) u kesonima i ronilačkim radovima, d) na izgradnji termoelektrana i hidroelektrana. (3) Izuzetno, u slučaju potrebe, direktor Federalne uprave, uz saglasnost kantonalnog rukovodioca inspekcije, može prenijeti ovlaštenje kantonalnom inspektoru da obavlja poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti Federalne uprave na teritoriji Federacije. Član 76. (Saradnja inspekcijskih organa) (1) U vršenju inspekcijskog nadzora federalni inspektor ostvaruje saradnju sa nadležnim kantonalnim inspektorima u pitanjima koja su od zajedničkog interesa za vršenje inspekcijskog nadzora i pruža im stručnu pomoć. (2) U cilju jedinstvenog provođenja ovog zakona, federalni inspektor može izdavati kantonalnom inspektoru odgovarajuće upute i instrukcije za rad. Član 77. (Obaveza vršenja inspekcijskih pregleda) (1) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektori su obavezni kod poslodavca, kod kojeg se obavljaju tehničkotehnološki procesi rada, izvršiti preglede najmanje jednom godišnje, a u drugim slučajevima po potrebi. (2) Inspektori su obavezni izvršiti i kontrolne preglede kod poslodavca iz stava (1) ovog člana kod kojeg su naređene mjere za otklanjanje nedostatka iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Član 78. (Postupanje u slučaju kada se utvrdi povreda propisa iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu) (1) Ako inspektor utvrdi povrede propisa iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu donijet će rješenje o otklanjanju tih nedostataka odnosno nepravilnosti i odrediti rok u kojem se oni imaju otkloniti. (2) Poslodavac je obavezan pismeno izvijestiti inspektora o izvršenju rješenja u roku od osam dana od dana isteka roka za otklanjanje nedostataka, odnosno nepravilnosti. (3) Inspektor može narediti da se provede i mjera zaštite na radu koja nije propisana, ako su radnici na radu neposredno ugroženi. (4) Ako su za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka potrebna veća investiciona ulaganja, a život i zdravlje radnika nisu neposredno ugroženi, inspektor će narediti poslodavcu da sačini poseban investicioni Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 43 program o postupnom usklađivanju stanja sa odredbama propisa o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu. Član 79. (Postupanje inspektora kod smrtnog slučaja ili nesreće koja je zadesila jednog ili više radnika) (1) Kantonalna uprava dužna je odmah po prijemu obavještenja poslodavca izvijestiti Federalnu upravu o svakom smrtnom slučaju, nesreći na radu koja dovodi do onesposobljenosti u trajanju od tri ili više dana ili bilo kojem događaju koji je zadesio jednog ili više radnika. (2) Kantonalni inspektor obavezan je izvršiti uviđaj svakog smrtnog slučaja, nesreće koja je zadesila jednog ili više radnika i teže povrede na radu kod poslodavca. (3) Nakon izvršenog uviđaja iz stava (2) ovog člana kantonalna uprava obavezna je preduzeti odgovarajuće mjere i dostaviti izvještaj Federalnoj upravi. (4) Kod smrtnog slučaja ili nesreće koja je zadesila jednog ili više radnika, uviđaj će izvršiti i federalni inspektor. Član 80. (Postupanje inspektora u slučaju neposredne opasnosti po život i zdravlje radnika na radu) (1) Ako inspektor utvrdi da postoji neposredna opasnost po život i zdravlje radnika na radu, odmah će donijeti rješenje o zabrani rada na radnom mjestu. (2) Ako poslodavac ne postupi po rješenju o otklanjanju nedostataka, inspektor će zabraniti rad na radnom mjestu na koje se rješenje odnosi, dok se nepravilnosti, odnosno nedostaci ne otklone. Član 81. (Obaveza čuvanja povjerljivih podataka) Inspektor je dužan čuvati kao povjerljiv podatak ime radnika koji mu se obratio po bilo kojem osnovu zbog neprovođenja propisa iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Član 82. (Pravo na žalbu) (1) Protiv rješenja kantonalnog inspektora može se izjaviti žalba nadležnom federalnom inspektoru, u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (2) Protiv rješenja federalnog inspektora donesenog u prvom stepenu može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) U slučaju kada je naložena zabrana rada žalba ne odlaže izvršenje rješenja. DIO DESETI - KAZNENE ODREDBE Član 83. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac: 1. koji izvodi radove na izgradnji, montaži, zamjeni opreme, remontu i rekonstrukciji objekata i tehničko-tehnološkog procesa, ako ne izvodi radove prema tehničkoj dokumentaciji, član 11. stav (1), 2. koji stavi u promet ili upotrebu sredstva za rad ili opasne materije bez prethodno pribavljene odgovarajuće dokumentacije, čl. 16. i 17., 3. ako ne osigura periodične preglede i ispitivanje sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite, član 22. tačka j), 4. ako ne osigura periodične preglede i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnoj okolini, član 22. tačka k), 5. ako ne osigura periodične preglede i ispitivanja sredstava rada i opreme, radnih i pomoćnih prostorija i sredstava i opreme lične zaštite, koji ne podliježu obaveznim periodičnim pregledima i ispitivanjima, na način, po postupku i u rokovima utvrđenim općim aktom, član 22. tačka l), 6. ako ne provodi mjere i ne osigura sredstva za prvu pomoć, član 22. tačka n), 7. ako ne izvrši procjenu rizika na mjestima rada, član 23. stav (2), 8. ako zasnuje radni odnos sa radnikom, a da prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju zahtjevima određenog radnog mjesta, član 24. stav (2), 9. ako ne uputi radnika na odgovarajući ljekarski pregled, ili ga ne osigura u rokovima utvrđenim zakonom ili propisima donesenim na osnovu zakona, član 57. stav (1) i član 60. stav (1), 10. ako ne utvrdi radna mjesta sa povećanim rizikom, član 57. stav (2). (2) Novčanom kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se ovlaštena organizacija za zaštitu na radu, ako: 1. obavlja stručne poslove suprotno odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu zakona ili ako obavlja stručne poslove bez propisane dozvole, član 64. stav (1), 2. ako sačini ili izda isprave čiji su oblik i sadržina suprotni propisu, član 67. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i poslodavac fizičko lice novčanom kaznom od 1.000,00 do 1.500,00 KM. (4) Za prekršaj iz st. (1) i (2) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice kod pravnog lica novčanom kaznom od 2.000,00 do 3.000,00 KM. Član 84. (1) Novčanom kaznom od 4.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj: 1. poslodavac koji izrađuje tehničku dokumentaciju za objekte i tehničko-tehnološke procese, ako pri projektovanju ne primijeni propisane mjere sigurnosti i zaštite zdravlja na radu i ne izda ispravu kojom potvrđuje da je projektovanje izvršeno u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, član 10, 2. poslodavac ako stavi u upotrebu sredstva za rad, koja podliježu obavezi periodičnih pregleda i ispitivanja, bez pribavljenog zapisnika, odnosno isprave iz člana 67. stav (1) ovog zakona, član 14. stav (3), 3. proizvođač i uvoznik radne opreme i sredstava i opreme lične zaštite ako ne izda ispravu kojom dokazuje da odgovaraju međunarodnim propisima, tehničkim propisima i propisanim mjerama sigurnosti i zaštite zdravlja na radu ili ne izda uputstvo za upotrebu i održavanje na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji, član 16. stav (1), 4. proizvođač i uvoznik opasnih materija ako ne izda uputstvo za sigurnu upotrebu i rukovanje na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji, član 16. stav (2), (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice kod pravnog lica novčanom kaznom od 1.500,00 do 2.500,00 KM. Član 85. (1) Novčanom kaznom od 4.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj investitor ili glavni izvođač ako ne Broj 79 - Stranica 44 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 10. 2020. obezbijedi jedinstveni elaborat o uređenju radilišta u slučaju da dva ili više poslodavaca koriste isti prostor za radilište, član 13. (2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac: 1. ako prije početka radova ne izradi elaborat o uređenju radilišta u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona, ne izvodi radove prema tom elaboratu i u roku ne dostavi elaborat nadležnoj inspekciji rada, član 12., 2. ako ne donese interni akt o zaštiti na radu, član 23. stav (1), 3. ako internim aktom o zaštiti na radu ne utvrdi organizaciju provođenja zaštite na radu, član 23. stav (1), 4. ako za sve poslove u tehničko-tehnološkom procesu rada ne utvrdi uvjete rada i zahtjeve u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti, član 24., 5. ako od radnika zahtijeva sudjelovanje u troškovima provođenja mjera zaštite na radu, član 31., 6. ako ne organizuje poslove zaštite na radu zavisno od tehničko-tehnološkog procesa, broja radnika, štetnosti po zdravlje, broja lokacija odvojenih radnih jedinica, opasnostima i rizicima po zdravlje radnika, član 33. stav (1), 7. ako ne odredi jednog ili više radnika za zaštitu na radu i ne osigura im uvjete za rad, član 34. st. (1) i (2), 8. ako dovodi u nepovoljniji položaj radnika za zaštitu na radu dok postupa u skladu sa odredbama ovog zakona, član 34. stav (3), 9. ako radnicima ne daje odgovarajuća pisana uputstva, član 38., 10. ako ne postavi znakove upozorenja i znakove općih obavještavanja, član 39., 11. ako da radnicima u upotrebu opasne materije koje nisu opremljene dokumentom o bezbjedonosnotehničkim podacima prevedenim na jedan od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji, član 41., 12. ako ne izvrši osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad, član 46., 13. ako dozvoli samostalno obavljanje poslova radniku koji prethodno nije osposobljen za samostalan rad na siguran način, član 47., 14. ako ne premjesti radnika na drugo radno mjesto koje odgovara njegovim zdravstvenim sposobnostima, ukoliko takvo radno mjesto postoji kod poslodavca, član 59., 15. ako ne obavijesti nadležnu inspekciju rada o smrtnom slučaju, težoj povredi na radu ili profesionalnom oboljenju, čl. 62. i 63., 16. ako postupi protivno odredbi člana 70. i dozvoli rad osobama iz st. (1), (2) i (3) tog člana, 17. ako ne preduzme mjere za sprječavanje nastupanja oboljenja odnosno invaliditeta kod radnika, član 71., 18. ako posebno ne osigura od rizika nesreće i povrede na radu radnike koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom, član 73., 19. ako ne postupi po rješenju inspektora rada u skladu sa članom 78. st. (1) i (3) ovog zakona. (3) Za prekršaj iz st. (1) i (2) ovog člana kaznit će se i poslodavac fizičko lice novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM. (4) Za prekršaj iz st. (1) i (2) ovog člana kaznit će se odgovorno lice kod pravnog lica novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 KM. Član 86. (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac: 1. ako ne utvrdi internim aktom o zaštiti na radu koja sredstva i oprema lične zaštite pripadaju radniku, član 23. stav (1), 2. ako ne konsultuje povjerenika za zaštitu na radu pri izradi internog akta o zaštiti na radu, član 23. stav (5), 3. ako ne obezbijedi da pristup radnim mjestima sa povećanim rizikom imaju samo radnici koji su dobili posebna uputstva i zaštitna sredstva, član 28., 4. ako ne obezbijedi radnicima sredstva i opremu lične zaštite, član 29. stav (1), 5. ako ne obezbijedi da sredstva i oprema lične zaštite budu u ispravnom stanju, član 29. stav (3), 6. ako ne obavijesti radnike o rizicima po sigurnost i zdravlje, te mjerama koje je preduzeo radi unaprjeđenja sigurnosti i zaštite zdravlja, član 40., 7. ako postupa suprotno odredbi člana 45. ovog zakona, 8. ako ne vodi evidenciju propisanu odredbom člana 61. ovog zakona i ne dostavi godišnji izvještaj nadležnoj inspekciji rada, 9. ako ne dostavi izvještaj iz odredbe člana 62. ovog zakona, 10. ako ne organizuje radno mjesto tako da vodi računa o prisustvu grupa osjetljivih na određene rizike, član 69., (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i poslodavac fizičko lice novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice kod pravnog lica novčanom kaznom od 100,00 do 1.000,00 KM. DIO JEDANAESTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 87. Poslodavci su dužni da usklade opće akte sa odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 88. (1) Organizacije koje su do dana stupanja na snagu ovog zakona bile ovlaštene da vrše poslove iz člana 21. stav (1) i člana 28. stav (2) Zakona o zaštiti na radu ("Službeni list SR BiH", broj 22/90), obavezne su da podnesu zahtjev za utvrđivanje uvjeta u smislu člana 64. i člana 72. stav (1) ovog zakona, u roku od tri mjeseca od dana donošenja podzakonskog akta iz člana 66. stav (3), odnosno člana 72. stav (3) ovog zakona. (2) Organizacije iz stava (1) ovog člana, koje u roku od tri mjeseca od dana donošenja podzakonskog akta iz člana 66. stav (3) ovog zakona, odnosno člana 72. stav (3) ovog zakona podnesu zahtjev za utvrđivanje uvjeta u smislu člana 64. stav (1) ovog zakona i člana 72. stav (1) ovog zakona, zadržavaju ovlaštenje za vršenje poslova iz člana 21. stav (1), odnosno člana 28. stav (2) Zakona o zaštiti na radu ("Službeni list SR BiH", broj: 22/90), sve do donošenja konačnog rješenja po podnesenom zahtjevu iz stava (1) ovog člana. (3) Organizacijama iz stava (1) ovog člana, koje u roku od tri mjeseca od dana donošenja podzakonskog akta iz člana Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 45 66. stav (3), odnosno člana 72. stav (3) ovog zakona, ne podnesu zahtjev za utvrđivanje uvjeta u smislu člana 64, odnosno člana 72. stav (1) ovog zakona, sa danom isteka roka iz stava (1) ovog člana, po sili zakona prestaje ovlaštenje za vršenje poslova iz člana 21. stav (1) i člana 28. stav (2) Zakona o zaštiti na radu ("Službeni list SR BiH", broj: 22/90). Član 89. Propisi iz odredbe člana 23. stav (4), člana 34. stav (6), člana 60. stav (1), člana 62. stav (2), člana 65. stav (4), člana 66. stav (3), člana 67. stav (3) ovog zakona i člana 72. stav (3) ovog zakona, donijet će se u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 90. Do donošenja propisa iz člana 89. ovog zakona primjenjivat će se: 1. Pravilnik o uslovima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i ljekarskim pregledima radnika na tim radnim mjestima ("Službeni list SR BiH", broj 2/91), 2. Pravilnik o postupku skraćivanja radnog vremena na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada ("Službeni list SR BiH", broj 2/91), 3. Pravilnik o uslovima koje u pogledu kadrova i tehničke opreme moraju ispunjavati organizacije koje vrše periodične preglede i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu ("Službeni list SR BiH", broj 2/91), 4. Pravilnik o vođenju evidencije, čuvanju isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu ("Službeni list SR BiH", broj 2/91), 5. Pravilnik o načinu i postupku vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu ("Službeni list SR BiH", broj 2/91), 6. Pravilnik o pružanju prve pomoći u slučaju povrede i oboljenja radnika na radu ("Službeni list SR BiH", broj 38/86). Član 91. (1) Do donošenja novih propisa o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona i drugim propisima, primjenjivat će se: 1. Opći pravilnik o higijensko-tehničkim zaštitnim mjerama pri radu ("Službeni list FNRJ", br. 16/47, 18/47 i 36/50), 2. Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u kudeljarama ("Službeni list FNRJ" broj 46/47), 3. Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u grafičkim preduzećima ("Službeni list FNRJ", broj 56/47), 4. Pravilnik o higijenskim i tehničkim mjerama pri radu u fabrikama stakla-staklarama ("Službeni list FNRJ", br. 14/48, 18/48), 5. Pravilnik o higijenskim i tehničkim mjerama pri radu u kamenolomima i ciglanama, kao i kod vađenja gline, pijeska i šljunka ("Službeni list FNRJ", broj 69/48), 6. Pravilnik o zaštitnim mjerama pri rukovanju eksplozivom i lagumanju (miniranju) u rudnicima i kamenolomima, kao i pri drugim radovima (prilog broj 8 uz "Službeni list FNRJ", broj 98/49), 7. Pravilnik o tehničkim i zdravstveno- tehničkim zaštitnim mjerama na radu pri hemijsko-tehnološkim procesima (prilog broj 8 uz "Službeni list FNRJ", broj 55/50), 8. Pravilnik o tehničkim i zdravstveno-tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u crnoj metalurgiji ("Službeni list FNRJ", broj 7/55), 9. Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri ronilačkim radovima ("Službeni list FNRJ", broj 36/58), 10. Pravilnik o higijensko-tehničkim mjerama pri radu na preradi i obradi metala ("Službeni list FNRJ", broj 40/61), 11. Pravilnik o higijensko-tehničkim zaštitnim mjerama pri lučko-transportnom radu ("Službeni list SFRJ", broj 14/64), 12. Pravilnik o zaštiti na radu pri tehničkom obrađivanju legura lakih metala u kupatilima s nitratnim solima ("Službeni list SFRJ", broj 48/65), 13. Pravilnik o zaštiti na radu pri održavanju motornih vozila i prijevozu motornim vozilima ("Službeni list SFRJ", broj 55/65), 14. Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz takvih vozila ("Službeni list SFRJ", broj 17/66), 15. Pravilnik o zaštiti na radu s uređajima za ukrcavanje i iskrcavanje tereta na pomorskim brodovima i plovilima unutrašnje plovidbe ("Službeni list SFRJ", broj 32/66), 16. Pravilnik o zaštiti na radu u poljoprivredi ("Službeni list SFRJ", broj 34/68), 17. Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu ("Službeni list SFRJ", br. 42/68 i 45/68), 18. Pravilnik o tehničkim normativima za dizalice ("Službeni list SFRJ", broj 65/91), 19. Pravilnik o sredstvima lične zaštite na radu i ličnoj zaštitnoj opremi ("Službeni list SFRJ", broj 35/69), 20. Pravilnik o zaštiti na radu pri izradi eksploziva i baruta i manipulisanju eksplozivima i barutima ("Službeni list SFRJ", broj 55/69), 21. Pravilnik o posebnim mjerama i normativima za zaštitu na radu pri preradi i obradi kože, krzna i otpadaka kože ("Službeni list SFRJ", broj 47/70), 22. Pravilnik o općim mjerama i normativima zaštite na radu od buke u radnim prostorijama ("Službeni list SFRJ", broj 29/71), 23. Pravilnik o mjerama i normativima zaštite na radu na oruđima za rad ("Službeni list SFRJ", broj 18/91), 24. Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu ("Službeni list SR BiH", broj 20/85), 25. Pravilnik o zaštiti na radu sa razvijačima acetilena i acetilenskim stanicama ("Službeni list SR BiH", broj 2/87), 26. Pravilnik o zaštiti na radu pri mehaničkoj preradi i obradi drveta i sličnih materijala ("Službeni list SR BiH", broj 5/86), 27. Pravilnik o zaštiti na radu u željeznicama ("Službeni list SR BiH", br. 42/86 i 3/87), 28. Pravilnik o opštim mjerama zaštite na radu za građevinske objekte namjenjene za radne i pomoćne prostorije i radne prostore ("Službeni list SR BiH", broj 5/88),
Zakon o hemikalijama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 77/20 23.10.2020 hemikalije,zakon Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 11 q) услови за увоз и извоз хемикалија (члан 38. став 5.), r) услови за стављање детерџента на тржиште (члан 42. став 3.), s) висина накнада које се односе на хемикалије (чл. 28, 31, 38. и 48.). Члан 59. (Примјена других прописа) До доношења прописа из члана 58. овог закона, примјењиваће се прописи донесени на основу Закона о промету отрова ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94), Закона о превозу опасних материја ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94), Закона о здравственој исправности живежних намирница и предмета опште употребе ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94), као и Листа отрова чији се промет дозвољава ("Службене новине Федерације БиХ", број 50/08), Правилник о хигијенско техничким условима које морају испуњавати прометници отровима ("Службене лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94 и "Службене новине Федерације БиХ", број 60/07), Одлука Владе Федерације Босне и Херцеговине о забрани односно ограничењу увоза, производње и употребе одређених опасних индустријских хемикалија у Федерацији Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", број 52/16) и Одлука Владе Федерације Босне и Херцеговине о поступку утврђивања услова за промет и употребу отрова пред Федералним министарством здравства ("Службене новине Федерације БиХ", број 66/16), уколико нису у супротности са овим законом. Члан 60. (Престанак важења других прописа) Ступањем на снагу овог закона престаје да важи Закон о промету отрова ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94), и Закон о здравственој исправности живежних намирница и предмета опште употребе ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94), у дијелу који се односи на детерџенте, као средства за одржавање чистоће. Члан 61. (Ступање на снагу) Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Томислав Мартиновић, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Мирсад Заимовић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O HEMIKALIJAMA Proglašava se Zakon o hemikalijama, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 24.09.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 01.10.2020. godine. Broj 01-02-1-428-01/20 21. oktobra 2020. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O HEMIKALIJAMA I - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim zakonom uređuje se klasifikacija, obilježavanje i pakovanje hemikalija; sigurnosno-tehnički list; obavljanje djelatnosti sa hemikalijama; Integralni inventar hemikalija; ograničenja i zabrane hemikalija; uslovi za uvoz i izvoz hemikalija; stavljanje deterdženata na tržište; integrisano upravljanje hemikalijama; nadzor i druga pitanja od značaja za sigurno upravljanje hemikalijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Član 2. (Načela i nadležni organ) (1) Ovaj zakon zasniva se na načelu da proizvođač, uvoznik ili dalji korisnik treba da osiguraju da proizvode, stavljaju na tržište ili koriste supstance koje nemaju štetno dejstvo na zdravlje ljudi i životnu sredinu. (2) Odredbe ovog zakona zasnovane su na načelu predostrožnosti. (3) Ovim zakonom ostvaruju se pretpostavke za implementaciju Globalno harmonizovanog sistema klasifikacije i obilježavanja hemikalija Ujedinjenih nacija, Roterdamske konvencije o proceduri davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja za određene opasne hemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini (u daljem tekstu: Roterdamska konvencija) i drugih međunarodnih sporazuma i inicijativa koje imaju za cilj sigurno upravljanje hemikalijama. (4) Nadležni organ u pogledu ovog zakona je Federalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Član 3. (Definicije izraza) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: 1) hemikalija označava supstancu i smjesu koja sadrži supstancu; 2) supstanca označava hemijski element i njegova jedinjena u prirodnom stanju ili dobijena u proizvodnom procesu, uključujući aditive potrebne za očuvanje njegove stabilnosti i nečistoće koje proizilaze iz primjenjenog procesa, a isključujući rastvarač koji se može izdvojiti bez uticaja na stabilnost supstance ili promjenu njenog sastava; 3) smjesa označava mješavinu ili rastvor dvije ili više supstanci; 4) proizvod označava predmet kojem je tokom proizvodnje dat određeni oblik, površina ili dizajn koji određuju njegovu funkciju više nego njegov hemijski sastav; 5) opasna hemikalija označava hemikaliju koja je razvrstana u najmanje jednu od klasa opasnosti; 6) rukovanje označava proizvodnju, preradu, pakovanje, skladištenje, stavljanje na tržište, transport, prodaju i upotrebu hemikalija ili bilo koju drugu aktivnost pri kojoj se koriste hemikalije; 7) upotreba označava obradu, formulisanje, potrošnju, skladištenje, čuvanje, preradu, punjenje u posude, prenos iz jedne posude u drugu, miješanje, proizvodnju proizvoda ili bilo koju drugu upotrebu; 8) proizvodnja označava proizvodnju ili ekstrakciju supstance u prirodnome obliku; 9) proizvođač označava svako fizičko ili pravno lice sa sjedištem u Federaciji koje proizvodi supstancu, a koje Број 77 - Страна 12 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020. svoju djelatnost obavlja u skladu sa propisima o privrednim društvima, o registraciji poslovnih subjekata ili propisima o obrtu i srodnim djelatnostima; 10) uvoz označava fizički unos na teritorij Federacije; 11) uvoznik označava svako fizičko ili pravno lice sa sjedištem u Federaciji koje je odgovorno za uvoz hemikalija, a koje svoju djelatnost obavlja u skladu sa propisima o privrednim društvima, o registraciji poslovnih subjekata ili propisima o obrtu i srodnim djelatnostima; 12) stavljanje na tržište označava snabdijevanje ili činjenje dostupnim hemikalije trećem licu na teritoriji Federacije, bilo uz naknadu ili bez naknade, pri čemu se i uvoz smatra stavljanjem na tržište; 13) dalji korisnik označava svako fizičko ili pravno lice, kao i lice koje obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt sa sjedištem u Federaciji, osim proizvođača i uvoznika, koja koristi supstancu samu ili sadržanu u smjesi u industrijske ili profesionalne svrhe, uključujući i lice koje vrši ponovni uvoz, pri čemu se distributer i potrošač ne smatraju daljim korisnikom; 14) distributer označava svako fizičko i pravno lice sa sjedištem u Federaciji, uključujući i prodavca na malo, koje skladišti i stavlja na tržište hemikalije; 15) subjekti u lancu snabdijevanja označava sve proizvođače i uvoznike i dalje korisnike u lancu snabdijevanja; 16) snabdjevač hemikalije označava proizvođača, uvoznika, daljeg korisnika ili distributera koji stavlja hemikaliju na tržište; 17) snabdjevač proizvoda označava svakog proizvođača ili uvoznika proizvoda, distributera ili drugog aktera u lancu snabdijevanja koji stavlja proizvod na tržište; 18) primalac supstance ili smjese označava daljeg korisnika ili distributera kojem se isporučuje supstanca ili smjesa; 19) naučno istraživanje i razvoj označava svako naučno eksperimentisanje, analiziranje ili istraživanje hemikalija koje se provodi pod kontrolisanim uslovima u obimu manjem od jedne tone godišnje; 20) istraživanje i razvoj proizvoda i procesa označava svaki naučni razvoj koji se odnosi na razvoj proizvoda ili dalji razvoj supstance, same, u smjesama ili u proizvodima, u svrhu čega se koriste pilot-postrojenja ili probne proizvodnje za razvoj proizvodnog procesa i/ili ispitivanje oblasti primjene supstance; 21) scenario izloženosti označava skup uslova, uključujući operativne uslove i mjere upravljanja rizikom, koji opisuju kako se supstanca proizvodi ili upotrebljava za vrijeme svog životnog ciklusa i kako proizvođač ili uvoznik kontrolišu, ili preporučuju daljim korisnicima kako da kontrolišu izloženost ljudi i životne sredine. Scenario izloženosti može pokrivati specifičan proces ili upotrebu, ili više procesa ili upotreba, zavisno od slučaja; 22) ograničenje označava svaki uslov za zabranu proizvodnje, upotrebe ili stavljanja na tržište; 23) hemijski naziv prema IUPAC nomenklaturi jeste naziv hemikalije identifikovan u nomenklaturi Međunarodne unije za čistu i primjenjenu hemiju (engl. International Union of Pure and Applied Chemistry – IUPAC); 24) globalno harmonizovani sistem (eng. Globally Harmonised System) (u daljnjem tekstu: GHS sistem) označava globalno harmonizovani sistem Ujedinjenih nacija za klasifikaciju i obilježavanje hemikalija; 25) postupak prethodnog obavještenja je postupak prema kojem se hemikalije koje su zabranjene ili strogo ograničene u državi izvoznici, smiju izvoziti samo ako se o tome prethodno obavijesti država uvoznica; 26) postupak davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja (engl. Prior Informed Consent) (u daljnjem tekstu: PIC) je postupak prema kojem se hemikalije koje su zabranjene ili strogo ograničene u državi izvoznici, smiju izvoziti samo ako se o tome prethodno obavijesti država uvoznica i ona da saglasnost za uvoz predmetne hemikalije; 27) deterdžent označava supstancu ili smjesu koja sadrži sapune, odnosno druge surfaktante i koristi se za pranje i čišćenje. U deterdžente spadaju i pomoćne smjese za pranje (pretpranje, ispiranje ili izbjeljivanje odjeće i kućnog tekstila), omekšivači rublja, smjese za druga čišćenja i slično; 28) surfaktant označava bilo koju organsku supstancu ili smjesu koja se koristi u deterdžentima, a koja ima površinski aktivna svojstva, i koja sadrži jednu ili više hidrofilnih i hidrofobnih grupa koje su sposobne da smanje površinski napon vode formirajući raširen ili adsorbujući monosloj na dodiru voda-vazduh i stvore emulziju odnosno mikroemulziju, odnosno micele, kao i da se adsorbuju na dodiru voda – čvrsta površina; 29) primarna biorazgradljivost jeste strukturna promjena (transformacija) surfaktanta pod dejstvom mikroorganizama čime se gubi njegova površinski aktivna sposobnost zbog razgradnje njegove strukture; 30) potpuna aerobna biorazgradljivost jeste takav nivo biorazgradljivosti da se surfaktant uz pomoć mikroorganizama u prisustvu kiseonika potpuno razgradi na ugljen dioksid, vodu i mineralne soli (mineralizacija); 31) pranje označava čišćenje veša i tekstila, posuđa i ostalih tvrdih površina; 32) čišćenje označava proces kojim se nepoželjne naslage uklanjaju sa podloge ili iz podloge i prevode u stanje rastvora ili disperzije. Član 4. (Zabrana diskriminacije) (1) Zabranjuje se svaki vid diskriminacije na osnovu rase, boje kože, pola, jezika, religije ili vjerovanja, političkih i drugih uvjerenja, nacionalnog i socijalnog porijekla, prilikom obavljanja radnji na osnovu ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. (2) Izrazi koji imaju rodno značenje, a koji se koriste u ovom zakonu i propisima koji se donose na osnovu ovog zakona, obuhvataju na jednak način muški i ženski rod, bez obzira da li se koriste u muškom ili ženskom rodu. Član 5. (Opšti izuzeci od primjene ovog zakona) (1) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na: a) radioaktivne hemikalije, b) hemikalije koje se nalaze pod nadzorom carine koje su privremeno uskladištene u carinskom skladištu ili slobodnim zonama radi ponovnog izvoza, ili su u tranzitu, pod uslovom da se ne vrši njihova prerada ili obrada, c) neizolovane međuproizvode, d) prevoz opasnih materija. (2) Otpad koji je regulisan propisima o upravljanju otpadom ne smatra se supstancom, smjesom ili proizvodom u smislu ovog zakona. Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 13 (3) Izuzetno, odredbe ovog zakona se ne primjenjuju na određene hemikalije kada je to neophodno u odbrambene svrhe. Član 6. (Posebni izuzeci od primjene ovog zakona) (1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na klasifikaciju, obilježavanje i pakovanje hemikalija ne primjenjuju se na hemikalije: a) koje se koriste za naučno istraživanje i razvoj i koje se ne stavljaju na tržište, ukoliko se koriste pod kontrolisanim uslovima gdje je smanjena izloženost, i b) koje se u finalnom obliku stavljaju na tržište kao: - lijekovi i medicinska sredstva koja se koriste u humanoj i veterinarskoj medicini, - kozmetički proizvodi i - hrana i hrana za životinje, aditivi za hranu i hranu za životinje, arome i dodaci za životinje. (2) Odredbe ovog zakona koje se odnose na sigurnosno-tehnički list ne primjenjuju se na smjese u gotovom obliku kako slijedi: a) lijekovi i medicinska sredstva koja se koriste u humanoj i veterinarskoj medicini, b) kozmetički proizvodi i c) hrana i hrana za životinje, aditivi za hranu i hranu za životinje, arome i dodaci za životinje. (3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na upis hemikalija u Inventar hemikalija ne primjenjuju se na supstance koje se u finalnom obliku stavljaju na tržište kao: a) biocidi, b) sredstva za zaštitu bilja, c) lijekovi i medicinska sredstva koja se koriste u humanoj i veterinarskoj medicini, d) kozmetički proizvodi i e) hrana i hrana za životinje, aditivi za hranu i hranu za životinje, arome i dodaci za životinje. (4) Odredbe ovog zakona koje se odnose na uvoz i izvoz hemikalija ne primjenjuju se na: a) opojne droge i psihotropne supstance, kao i njihove prekursore, b) hemijsko oružje i prekursore za hemijsko oružje, c) hranu i hranu za životinje, kao aditive za hranu i hranu za životinje, d) genetski modifikovane organizme, e) lijekove i medicinska sredstva koja se koriste u humanoj i veterinarskoj medicini i f) hemikalije koje se koriste za naučno istraživanje i razvoj u količini koja neće uticati štetno na zdravlje ljudi i životnu sredinu, a koja ne prelazi 10 kg na godišnjem nivou. II - KLASIFIKACIJA, OBILJEŽAVANJE I PAKOVANJE HEMIKALIJA Član 7. (Klasifikacija, obilježavanje i pakovanje) (1) Proizvođač i uvoznik koji stavlja hemikaliju na tržište dužan je da izvrši klasifikaciju, obilježavanje i pakovanje u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. (2) Postupak klasifikacije, obilježavanja i pakovanja hemikalija vrši se u skladu sa GHS sistemom, na način na koji je taj sistem primjenjen u Evropskoj uniji (u daljnjem tekstu: EU). Član 8. (Postupak klasifikacije) (1) Na osnovu procjene opasnosti hemikalije i na osnovu utvrđenih kriterija vrši se klasifikacija hemikalije u određene klase opasnosti prema njihovim fizičkim svojstvima, svojstvima koja utiču na zdravlje ljudi, kao i svojstvima koja utiču na životnu sredinu. (2) Federalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: ministar) posebnim propisom uređuje klasifikaciju, obilježavanje i pakovanje hemikalija. (3) Propis iz stava (2) ovog člana obuhvata utvrđivanje klasa opasnosti, kriterija za klasifikaciju hemikalija, postupak klasifikacije, obilježavanje, pakovanje i oglašavanje hemikalija. Član 9. (Spisak klasifikovanih supstanci) (1) Spisak klasifikovanih supstanci sadrži usaglašenu klasifikaciju i obilježavanje za određene opasne supstance. (2) Za supstancu koja je navedena na Spisku klasifikovanih supstanci nije potrebno provoditi postupak klasifikacije za klase opasnosti koje su obuhvaćene tim Spiskom. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, ako supstanca navedena na Spisku klasifikovanih supstanci potpada pod neku od klasa opasnosti koje nisu obuhvaćene tim Spiskom, potrebno je provesti postupak klasifikacije u skladu sa ovim zakonom. (4) Ako se supstanca ne nalazi na Spisku klasifikovanih supstanci, klasifikacija te supstance vrši se na osnovu analize postojećih podataka o svojstvima te supstance, odnosno na osnovu rezultata novih ispitivanja njenih svojstava i upoređivanja tih podataka, odnosno rezultata sa utvrđenim kriterijima za klasifikaciju hemikalije u određene klase opasnosti. (5) Ministar donosi Spisak klasifikovanih supstanci iz stava (1) ovog člana i isti se redovno ažurira u cilju usklađivanja sa Usaglašenom klasifikacijom i obilježavanjem za određene opasne supstance u EU. (6) Spisak klasifikovanih supstanci objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 10. (Metode ispitivanja) (1) Nova ispitivanja hemikalija u postupku klasifikacije hemikalije vrše se po propisanim metodama. (2) Toksikološka i ekotoksikološka ispitivanja provode se u laboratorijama koje primjenjuju načela dobre laboratorijske prakse. (3) Ministar posebnim propisom uređuje metode ispitivanja hemikalija. Član 11. (Dobra laboratorijska praksa) (1) Dobra laboratorijska praksa (u daljnjem tekstu: DLP) predstavlja sistem kvaliteta koji se odnosi na organizacijske postupke i uslove pod kojima se ispitivanja, u vezi sa zdravljem ljudi i životne sredine planiraju, obavljaju, nadgledaju, bilježe, arhiviraju i prikazuju. (2) Ministar posebnim propisom uređuje načela DLP. (3) Ministar posebnim propisom uređuje nadzor i provjeru načela DLP. Član 12. (Obilježavanje i pakovanje) (1) Proizvođač i uvoznik opasnih hemikalija, dužan je da osigura obilježavanje opasnosti i pakovanje hemikalija na način propisan ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. (2) Na obilježavanje hemikalija, osim odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, primjenjuju se i odredbe propisa o zaštiti potrošača. (3) Obilježavanje na pakovanju mora biti na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH). Број 77 - Страна 14 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020. Član 13. (Oglašavanje) Svako oglašavanje hemikalije koja je klasifikovana kao opasna mora da ukaže na odgovarajuću klasu ili kategoriju opasnosti. Član 14. (Čuvanje podataka o klasifikaciji i obilježavanju) (1) Snabdjevač hemikalije dužan je da prikuplja i čuva sve podatke o opasnim hemikalijama koji se odnose na klasifikaciju i obilježavanje, kao i druge podatke koji su mu potrebni u svrhu provedbe odredbi ovog zakona najmanje deset godina nakon posljednje proizvodnje ili stavljanja na tržište i upotrebe hemikalije. (2) Na zahtjev Ministarstva snabdjevač je dužan dostaviti podatke iz stava (1) ovog člana. (3) Ako je snabdjevač hemikalije prestao sa radom ili je svoje poslove ili dio svojih poslova ustupio trećem licu, obaveza čuvanja podataka prelazi na to lice. III - SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST Član 15. (Sigurnosno-tehnički list) (1) Snabdjevač hemikalije obavezan je da pruži primaocu hemikalije sigurnosno-tehnički list (eng. Safety data sheet) (u daljnjem tekstu: STL) izrađen u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. (2) STL se dostavlja: a) ako hemikalija ispunjava kriterije za klasifikaciju kao opasna u skladu sa ovim zakonom, ili b) ako je supstanca perzistentna, bioakumulativna i toksična (u daljnjem tekstu: PBT) ili veoma perzistentna i veoma bioakumulativna (u daljnjem tekstu: vPvB), ili c) ako je supstanca uvrštena u spisak supstanci koje su kandidati za uključivanje na Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci iz člana 35. stav (3) ovog zakona iz razloga različitih od onih koji su navedeni u tač. a) i b) ovog stava. (3) Ako je izrađen izvještaj o sigurnosti hemikalije, informacije navedene u STL treba da odgovaraju informacijama iz toga izvještaja, a scenario izloženosti treba da bude naveden u aneksu STL. (4) Snabdjevač je dužan na zahtjev primaoca osigurati primaocu STL za smjesu kada ona nije razvrstana kao opasna ako sadrži: a) najmanje jednu supstancu klasifikovanu kao opasnu po ljudsko zdravlje i životnu sredinu u koncentraciji koja je veća ili jednaka od 1% od mase smjese koja nije u gasovitom stanju, odnosno koja je veća ili jednaka od 0,2% od zapremine smjese koja je u gasovitom stanju; ili b) najmanje jednu supstancu koja je klasifikovana kao kancerogena kategorije 2 ili toksična po reprodukciju kategorije 1A, 1B i 2, senzibilizator kože kategorije 1, senzibilizator respiratornih organa kategorije 1, ili ima efekte na laktaciju ili preko laktacije, ili ispunjava kriterije za identifikaciju kao PBT ili vPvB, ili je uvrštena u spisak supstanci koje su kandidati za uključivanje na Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci iz člana 35. stav (3) ovog zakona iz razloga različitih od onih koji su navedeni u tački a) ovog stava, u koncentraciji koja je veća ili jednaka od 0,1% po masi smjese koja nije u gasovitom stanju; ili c) supstancu za koju su propisane maksimalno dozvoljene koncentracije u radnoj sredini u Federaciji. (5) Ministar posebnim propisom uređuje kriterije za identifikaciju supstanci kao PBT ili vPvB. Član 16. (Dostavljanje STL) (1) Kada je za opasne hemikalije ili smjese koje se nude ili prodaju u opštoj upotrebi pruženo dovoljno informacija kako bi korisnici mogli preduzeti potrebne mjere za zaštitu zdravlja ljudi i zaštitu životne sredine, STL se ne mora dostaviti, osim ako to zatraži dalji korisnik ili distributer. (2) STL se dostavlja na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u BiH. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, STL može biti napisan na nekom od stranih jezika, ukoliko se hemikalija stavlja na tržište u količini manjoj od 50 kg na godišnjem nivou za laboratorijsku upotrebu, pod uslovom da je STL izrađen u skladu sa ovim zakonom i pod uslovom da su osnovne informacije o hemikaliji navedene na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u BiH. (4) STL se pruža bez naknade, u pisanoj ili u elektronskoj formi, prilikom prve isporuke hemikalije. (5) Poslodavac je dužan da radnicima osigura STL za hemikaliju kojom rukuju i kojoj mogu biti izloženi tokom rada, te da osigura mjere koje proizlaze iz njegovog sadržaja. Član 17. (Izmjene i dopune STL) (1) Snabdjevač, koji je u obavezi da uradi STL, dužan je bez odlaganja da vrši izmjene i dopune sadržaja STL u skladu sa novim saznanjima o hemikaliji, naročito o saznanjima koja mogu uticati na mjere za upravljanje rizikom, odnosno novim informacijama o opasnostima od hemikalije, kao i zakonskim odlukama u vezi s ograničenjem ili zabranom proizvodnje, stavljanjem na tržište ili upotrebom hemikalije. (2) Izmijenjen i dopunjen STL snabdjevač je dužan dostaviti svakom distributeru ili daljem korisniku u lancu snabdijevanja kojem je hemikalija isporučena u prethodnih 12 mjeseci. (3) Izmijenjen i dopunjen STL mora da sadrži napomenu: "revidiran" i datum kada su izvršene izmjene, odnosno dopune. (4) Ministar posebnim propisom uređuje sadržaj STL. Član 18. (Alternativni hemijski naziv supstance) Alternativni hemijski naziv supstance može da se upotrijebi u STL ili prilikom obilježavanja na ambalaži opasne supstance sadržane u smjesi samo ukoliko je taj naziv odobrila Evropske agencija za hemikalije. Član 19. (Izvještaj o sigurnosti hemikalije) (1) Izvještaj o sigurnosti hemikalije je dokument o procjeni sigurnosti hemikalije i mjerama za smanjenje i kontrolu rizika. (2) Radi sačinjavanja izvještaja o sigurnosti hemikalije vrši se procjena sigurnosti hemikalije. (3) Na osnovu procjene sigurnosti hemikalije utvrđuju se mjere za smanjenje i kontrolu rizika koji predstavlja supstanca. Član 20. (Procjena sigurnosti hemikalije) (1) Procjena sigurnosti hemikalije podrazumijeva procjenu opasnosti supstanci po ljude i životnu sredinu i procjenu da li supstanca ispunjava kriterije za identifikaciju kao PBT ili vPvB. (2) U skladu sa utvrđenim stepenom opasnosti prilikom procjene opasnosti, vrši se i procjena izloženosti ljudi i Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 15 životne sredine toj supstanci i karakterizacija rizika za supstancu. (3) Ministar posebnim propisom uređuje način procjene sigurnosti hemikalije i sadržaj izvještaja o sigurnosti hemikalije. IV - OBAVLJANJE DJELATNOSTI SA HEMIKALIJAMA Član 21. (Proizvodnja) Proizvođač koji se bavi proizvodnjom hemikalija dužan je da osigura odgovarajuće uslove prostora, opreme i kadra kako bi takvu djelatnost obavljao bez štetnog uticaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu u skladu sa posebnim propisima. Član 22. (Skladištenje) (1) Lice koje rukuje hemikalijom obavezno je da skladišti hemikaliju tako da ta hemikalija ne ugrožava zdravlje ljudi ili životnu sredinu. (2) Lice koje rukuje hemikalijom dužno je da sakuplja, skladišti i sigurno odlaže ostatke hemikalija i ambalažu od tih hemikalija u skladu sa propisima o upravljanju otpadom. Član 23. (Maloprodaja) Opasna hemikalija koja se stavlja na tržište kao proizvod namijenjen širokoj potrošnji može da se prodaje u maloprodajnim objektima u kojima su osigurani posebni uslovi za promet i skladištenje tih hemikalija. Član 24. (Uslovi za obavljanje djelatnosti) (1) Proizvodnja hemikalija, te njihovo skladištenje u svrhu proizvodnje hemikalija ili prodaje na veliko, nije dozvoljeno u stambenim objektima. (2) Ministar posebnim propisom uređuje uslove za obavljanje djelatnosti sa hemikalijama. Član 25. (Savjetnik za hemikalije) (1) Proizvođač i uvoznik hemikalije dužni su da imenuju lice koje je zaduženo za pravilno upravljanje hemikalijama (u daljnjem tekstu: savjetnik za hemikalije). (2) Savjetnik za hemikalije je lice koje ima visoku stručnu spremu i dodatnu edukaciju o hemikalijama kojima upravlja. (3) Savjetnik za hemikalije kod proizvođača i uvoznika može biti u stalnom radnom odnosu, ili povremeno angažovan, zavisno od vrste i obima registrovane proizvodnje, odnosno od vrste i obima registrovanog uvoza hemikalija. (4) Savjetnik je dužan da pruži preporuke o pravilnom upravljanju hemikalijama svakom primaocu supstance i smjese u lancu snabdijevanja. (5) Ministar posebnim propisom uređuje program dodatne edukacije za savjetnika za hemikalije. Član 26. (Zaštita na radu) Poslodavac je dužan da osigura radniku potrebna znanja o hemikalijama, shodno vrsti poslova koje radnik obavlja, a u skladu sa propisima o sigurnosti i zdravlju na radu. Član 27. (Evidencije o hemikalijama) (1) Proizvođač i uvoznik hemikalija obavezan je da vodi evidencije o hemikalijama. (2) Izvještaj o proizvodnji i stavljanju na tržište hemikalija na godišnjem nivou, proizvođač i uvoznik dužni su dostaviti Ministarstvu najkasnije do 31. januara tekuće godine za prethodnu godinu. (3) Ministar posebnim propisom uređuje sadržaj evidencija o hemikalijama i način godišnjeg izvještavanja. Član 28. (Upis u Registar proizvođača i uvoznika hemikalija) (1) Proizvođač i uvoznik hemikalija dužan je da svoju djelatnost, prije početka proizvodnje i uvoza hemikalija, prijavi Ministarstvu, pri čemu odgovara za tačnost, cjelovitost i istinitost podataka podnesenih u prijavi Ministarstvu. (2) Na osnovu podnesene prijave djelatnosti iz stava (1) ovog člana, Ministarstvo vrši upis u Registar proizvođača i uvoznika hemikalija (u daljem tekstu: Registar). (3) O izvršenom upisu izdaje se uvjerenje. (4) Za upis u Registar proizvođač i uvoznik plaća naknadu. (5) Ministarstvo vodi Registar u elektronskoj formi, a izvod iz Registra se objavljuje na internet stranici Ministarstva. (6) Ministar posebnim propisom uređuje Registar proizvođača i uvoznika hemikalija. (7) Propis iz stava (6) ovog člana obuhvata sadržaj Registra, način upisa i izdavanje uvjerenja o upisu proizvođača i uvoznika u Registar. V - INTEGRALNI INVENTAR HEMIKALIJA Član 29. (Integralni inventar hemikalija) (1) Integralni inventar hemikalija koje se nalaze na tržištu Federacije vodi Ministarstvo, a sastoji se od Inventara hemikalija, Inventara biocida i podataka o sredstvima za zaštitu bilja. (2) Podatke za Inventar hemikalija osigurava proizvođač i uvoznik hemikalija na osnovu odredbi ovog zakona. (3) Podatke za Inventar biocida osigurava proizvođač i uvoznik biocida na osnovu propisa o biocidima. (4) Podatke o sredstvima za zaštitu bilja Ministarstvu dostavlja organ nadležan za stavljanje na tržište sredstava za zaštitu bilja na osnovu posebnih propisa. (5) Integralni inventar hemikalija vodi se kao elektronska baza podataka. (6) Ministar posebnim propisom uređuje Integralni inventar hemikalija. (7) Propis iz stava (6) ovog člana obuhvata sadržaj i način vođenja Integralnog inventara hemikalija, te način dostavljanja podataka za potrebe vođenja ovog inventara. (8) Podaci iz Integralnog inventara hemikalija će biti dostupni svim zainteresovanim subjektima na njihov zahtjev, a u skladu sa ovim zakonom. Član 30. (Inventar hemikalija) (1) Proizvođač ili uvoznik hemikalije koja se proizvodi ili uvozi u Federaciju u količini iznad propisane donje granice na godišnjem nivou dužan je tu hemikaliju da upiše u Inventar hemikalija, koji vodi Ministarstvo. (2) Ministar posebnim propisom uređuje Inventar hemikalija. (3) Propis iz stava (2) ovog člana obuhvata uslove za upis u Inventar hemikalija, način vođenja Inventara hemikalija, utvrđivanje donje granice za uvoz ili proizvodnju hemikalije iznad koje se hemikalija upisuje u Inventar hemikalija, hemikalije koje se ne upisuju u Inventar hemikalija, kao i proizvode za koje je obavezan upis u Inventar hemikalija. Član 31. (Upis u Inventar hemikalija) (1) Proizvođač ili uvoznik hemikalije ili proizvoda dužan je, prije otpočinjanja proizvodnje ili uvoza, da podnese zahtjev Ministarstvu za upis hemikalije u Inventar hemikalija. (2) U svrhu upisa u Inventar hemikalija, u zavisnosti od opasnosti koju predstavljaju, hemikalije podliježu prijavi, registraciji ili autorizaciji. Број 77 - Страна 16 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020. (3) Ministarstvo vrši procjenu potpunosti prijave hemikalije u roku od 60 dana od dana podnošenja prijave, na osnovu čega izdaje potvrda o upisu i Inventar hemikalija. (4) Ministarstvo vrši procjenu potpunosti zahtjeva za registraciju ili autorizaciju hemikalije, te na osnovu evaluacije dostavljenih podataka, donosi rješenje o upisu hemikalije u Inventar hemikalija u roku od 90 dana od dana donošenja potpunog zahtjeva, ili donosi rješenje kojim se zahtjev odbija. (5) Rokovi iz st. (3) i (4) ovog člana prestaju teći kada Ministarstvo od podnosioca zahtjeva za upis hemikalije u Inventar hemikalija zatraži potrebne dopunske podatke ili objašnjenja i prekid računanja roka traje do ispunjenja zahtjeva Ministarstva. (6) Na postupak izdavanja potvrde iz stava (3) i donošenja rješenja iz stava (4) ovog člana shodno se primjenjuju propisi o upravnom postupku. (7) Proizvođač ili uvoznik hemikalije ili proizvoda odgovara za tačnost, cjelovitost i istinitost podataka dostavljenih u postupku upisa u Inventar hemikalija. (8) Za upis u Inventar hemikalija, prema proceduri prijave, registracije ili autorizacije proizvođač i uvoznik plaća naknadu. Član 32. (Saglasnost inostranog proizvođača, odnosno snabdjevača hemikalije) (1) Uvoznik hemikalije u postupku upisa hemikalije u Inventar hemikalije dužan je osigurati saglasnost inostranog proizvođača, odnosno snabdjevača hemikalije za upis te hemikalije u Inventar hemikalija. (2) Povjerljive podatke koji su potrebni za upis hemikalija u Inventar hemikalija inostrani proizvođač, odnosno snabdjevač hemikalije može da dostavi direktno Ministarstvu ili putem uvoznika. Član 33. (Slobodno stavljanje na tržište hemikalija) Stavljanje na tržište hemikalija koje su upisane u Inventar hemikalija je slobodno, osim ukoliko se hemikalija nalazi na posebnom režimu uvoza kada je potrebno pribaviti dozvolu u skladu sa posebnim propisima. VI - OGRANIČENJA I ZABRANE HEMIKALIJA Član 34. (Ograničenja i zabrane hemikalija) (1) Za hemikalije koje predstavljaju neprihvatljiv rizik po zdravlje ljudi i životnu sredinu propisuju se ograničenja i zabrane proizvodnje, stavljanja na tržište i upotrebu (u daljnjem tekstu: ograničenja i zabrane). (2) Ograničenja i zabrane odnose se na zabranjene, odnosno dozvoljene načine upotrebe hemikalije i definišu druge uslove, koji se odnose na proizvodnju, stavljanje na tržište i upotrebu supstanci, kao i smjese i proizvoda koji sadrže tu supstancu. (3) Ministar posebnim propisom uređuje ograničenja i zabrane hemikalija. Član 35. (Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci) (1) Radi osiguranja kontrole rizika od posebno zabrinjavajućih supstanci i osiguranja zamjene tih supstanci odgovarajućim sigurnijim alternativama, ministar posebnim propisom utvrđuje Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci. (2) Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH". (3) Ministarstvo objavljuje na svojoj internet stranici i Spisak supstanci koje su kandidati za uključivanje u Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci (u daljnjem tekstu: Kandidatski spisak). (4) Spiskovi iz st. (1) i (3) ovog člana redovno se ažuriraju. Član 36. (Upis posebno zabrinjavajuće supstance u Inventar hemikalija) Prlikom upisa posebno zabrinjavajuće supstance u Inventar hemikalija, proizvođač ili uvoznik dužan je da osigura podatke o načinu upotrebe supstance, o mogućim alternativnim supstancama i tehnologijama, njihovim opasnostima i rizicima po zdravlje ljudi i životnu sredinu, te podatke o tehničkoj i socio-ekonomskoj opravdanosti zamjene supstance manje opasnom. Član 37. (Informacije o sigurnoj upotrebi proizvoda) (1) Snabdjevač proizvoda koji sadrži posebno zabrinjavajuću supstancu ili supstancu sa Kandidatskog spiska u koncentraciji većoj 0,1%, dužan je da svakom drugom distributeru ili daljem korisniku u lancu snabdjevanja dostavi informacije dovoljne za sigurnu upotrebu tog proizvoda, a najmanje naziv te supstance. (2) Snabdjevač proizvoda iz stava (1) ovog člana dužan je da bez naknade, na zahtjev potrošača, dostavi informacije iz stava (1) ovog člana. VII - USLOVI ZA UVOZ I IZVOZ HEMIKALIJA Član 38. (Postupak prethodnog obavještenja, odnosno postupak davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja) (1) U cilju unapređenja saradnje i podjele odgovornosti u međunarodnoj trgovini opasnim hemikalijama, u skladu sa Roterdamskom konvencijom, za uvoz i izvoz određene supstance za koju je utvrđeno ograničenje ili zabrana proizvodnje, stavljanja na tržište i upotrebe, kao i određene smjese i proizvoda, koji sadrže tu supstancu, provodi se postupak prethodnog obavještenja, odnosno postupak davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja. (2) Za provođenje postupka prethodnog obavještenja, odnosno postupka davanja saglasnosti na osnovu postupka prethodnog obavještenja, izvoznik hemikalije podnosi zahtjev Ministarstvu. (3) O provedenim postupcima iz stava (2) ovog člana Ministarstvo izdaje potvrdu, odnosno saglasnost podnosiocu zahtjeva. (4) Za provođenje postupaka iz stava (2) ovog člana, podnosilac zahtjeva plaća naknadu. (5) Ministar posebnim propisom uređuje uslove za uvoz i izvoz hemikalija. Član 39. (Saradnja sa imenovanim tijelom BiH za implementaciju Roterdamske konvencije) Provođenje postupaka iz člana 38. ovog zakona, te provođenje potrebnih procedura prilikom uvoza hemikalija za koje je propisan postupak prethodnog obavještenja, odnosno postupak davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja, vrši se u saradnji sa imenovanim tijelom BiH za implementaciju Roterdamske konvencije u BiH. VIII - STAVLJANJE DETERDŽENTA NA TRŽIŠTE Član 40. (Stavljanje deterdženta na tržište) (1) Deterdžent se može staviti na tržište ako surfaktant sadržan u tom deterdžentu ispunjava kriterije potpune aerobne biorazgradljivosti i ako druge hemikalije sadržane u deterdžentu ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom. Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 17 (2) Stavljanje na tržište deterdženta koji sadrži surfaktant, koji ne ispunjava uslove iz stava (1) ovog člana, može da se odobri za industrijsku i institucionalnu upotrebu pod uslovom da surfaktant koji je sadržan u tom deterdžentu ispunjava kriterije primarne biorazgradljivosti i druge propisane uslove. Član 41. (Upis deterdženta u Inventar hemikalija) (1) Proizvođač ili uvoznik koji stavlja deterdžent na tržište dužan je da izvrši upis deterdženta u Inventar hemikalija u skladu sa ovim zakonom. (2) Kada se u Inventar hemikalija upisuje deterdžent za industrijsku i institucionalnu upotrebu, podnosilac zahtjeva dostavlja i tehnički dosije o surfaktantu. (3) Ministarstvo, u postupku iz stava (2) ovog člana, razmatra tehnički dosije o surfaktantu, odlučuje o upisu deterdženta u Inventar hemikalija i odobravanju za industrijsku i institucionalnu upotrebu. Član 42. (Obilježavanje deterdženta i spisak podataka o sastavu deterdženta) (1) Pored obaveza koje se odnose na klasifikaciju, pakovanje i obilježavanje, u skladu sa ovim zakonom, proizvođač i uvoznik koji stavlja deterdžent na tržište obavezan je da taj deterdžent obilježi i u skladu sa posebnim zahtjevima o obilježavanju deterdženata. (2) Proizvođač i uvoznik koji stavlja deterdžent na tržište, a koji je namijenjen opštoj upotrebi, dužan je da izradi Spisak podataka o sastavu deterdženta i da taj spisak ovjeri od strane odgovornog lica. (3) Ministar posebnim propisom uređuje uslove za stavljanje deterdženta na tržište. IX - INTEGRISANO UPRAVLJANJE HEMIKALIJAMA Član 43. (Zajedničko radno tijelo) (1) Da bi se osiguralo adekvatno upravljanje hemikalijama, Vlada Federacije Bosne i Hercegovina (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) osniva Zajedničko radno tijelo za integrisano upravljanje hemikalijama (u daljnjem tekstu: Zajedničko radno tijelo), pri čijem imenovanju je potrebno voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti oba pola. (2) Zajedničko radno tijelo osniva se od predstavnika federalnih ministarstava nadležnih za pitanja zdravstva; poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva; okoliša i turizma; rada; unutrašnjih poslova; industrije, energetike i rudarstva; trgovine i poduzetništva i predstavnika Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Zajedničko radno tijelo može pozivati na sastanke predstavnike privrednih subjekata, naučno-istraživačkih institucija i predstavnike drugih organizacija i institucija, u cilju konsultovanja i razmjene informacija neophodnih za adekvatno upravljanje hemikalijama. (3) Za potrebe Zajedničkog radnog tijela Ministarstvo vrši stručne i administrativno-tehničke poslove. Član 44. (Strategija hemijske sigurnosti Federacije) (1) Parlament Federacije, na prijedlog Vlade Federacije, donosi Strategiju hemijske sigurnosti Federacije, u cilju efikasnog i transparentnog provođenja politike na polju sigurnog upravljanja hemikalijama, zaštite zdravlja građana i zaštite životne sredine. (2) Strategija hemijske sigurnosti Federacije stvara pretpostavke za adekvatno upravljanje hemikalijama u svim fazama životnog ciklusa od proizvodnje do odlaganja, čime se doprinosi održivom razvoju, pri čemu se ostvaruju načela međunarodnog upravljanja hemikalijama. (3) Strategiju hemijske sigurnosti Federacije priprema Ministarstvo, u saradnji sa Zajedničkim radnim tijelom imenovanim u skladu sa članom 43. ovog zakona. Član 45. (Pravno lice nadležno za kontrolu trovanja) (1) Ministarstvo dostavlja podatke iz Integralnog inventara hemikalija pravnom licu nadležnom za kontrolu trovanja, radi provedbe preventivnih mjera i mjera liječenja, naročito u hitnim slučajevima. (2) U hitnim slučajevima pravno lice iz stava (1) ovog člana podatke o sigurnosti hemikalije može da zatraži i od lica koje je stavilo hemikaliju na tržište. (3) Podatke iz st. (1) i (2) ovog člana pravno lice nadležno za kontrolu trovanja može da koristi samo u cilju utvrđenom u stavu (1) ovog člana, i u druge svrhe se ne mogu koristiti. (4) Podatke o provedbi preventivnih mjera i mjera liječenja, pravno lice nadležno za kontrolu trovanja dostavlja zdravstvenim ustanovama koje vrše zbrinjavanje otrovanih lica. (5) Pravno lice nadležno za kontrolu trovanja dužno je da vodi evidenciju o trovanjima hemikalijama, koja se dostavlja Ministarstvu na zahtjev. X - POSEBNE ODREDBE Član 46. (Podaci koji su obavezno dostupni javnosti) (1) Ministarstvo osigurava mehanizme kojima se određeni podaci dobijeni u postupku upisa u Inventar hemikalija čine dostupnim javnosti. (2) Podaci koji su obavezno dostupni javnosti odnose se naročito na: a) hemijski naziv prema IUPAC nomenklaturi za opasnu supstancu i opasnu supstancu sadržanu u smjesi ili proizvodu, b) trgovački naziv hemikalije, c) klasifikaciju i obilježavanje hemikalije, d) podatke o fizičkim i hemijskim svojstvima hemikalije, e) rezultate toksikoloških i ekotoksikoloških ispitivanja, f) podatke o izvedenom nivou izloženosti bez efekta (engl. Derived no-effect level - DNEL) i predviđenoj koncentraciji bez efekta (engl. Predicted no-effect concentration - PNEC), g) uputsvo za sigurno rukovanje, h) analitičke metode za identifikaciju opasne supstance u slučaju njenog ispuštanja u životnu sredinu i za određivanje direktne izloženosti ljudi. Član 47. (Podaci koji ne smiju biti dostupni javnosti) (1) Podaci koji ne smiju biti dostupni javnosti, u svrhu zaštite komercijalnih interesa vlasnika podataka, a koje Ministarstvo čuva kao poslovnu tajnu su: a) podaci o tačnom sastavu smjese; b) precizni podaci o namjeni i načinu primjene supstance; c) precizni podaci o količinama hemikalije proizvedene i stavljene na tržište; d) odnos između proizvođača ili uvoznika i njihovih distributera i daljih korisnika. (2) U hitnim slučajevima, ukoliko ministar procijeni da je to neophodno u cilju zaštite ljudi i životne sredine, podaci iz stava (1) ovog člana mogu se učiniti javno dostupnim. Број 77 - Страна 18 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020. Član 48. (Dodatni zahtjevi za obilježavanjem povjerljivosti određenih podataka) (1) Pored podataka iz člana 47. ovog zakona koji ne smiju biti dostupni javnosti, lice koje dostavlja podatke u skladu sa ovim zakonom može tražiti obilježavanje i drugih podataka kao povjerljivih, uz dostavljanje obrazloženja u smislu da bi javno objavljivanje tih podataka prouzrokovalo štetu vlasniku podataka. (2) Ministar, na osnovu procjene opravdanosti zahtjeva za obilježavanje određenim stepenom povjerljivosti podataka iz stava (1) ovog člana, donosi rješenje o odobravanju zahtjeva ili odbija zahtjev sa obrazloženjem. (3) Za procjenu opravdanosti zahtjeva iz stava (2) ovog člana plaća se naknada. Član 49. (Utvrđivanje naknada u postupku sa hemikalijama) Ministar posebnim propisom određuje visinu naknada iz čl. 28, 31, 38. i 48. ovog zakona, koje su prihod Budžeta Federacije. XI - NADZOR Član 50. (Nadzor nad primjenom zakona) (1) Nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona obavlja Federalna uprava za inspekcijske poslove putem federalnih sanitarnih inspektora za nadzor nad otrovima. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, a koji se odnose na maloprodaju, pored inspektora iz stava (1) ovog člana obavljaju i kantonalni sanitarni inspektori. Član 51. (Prava i dužnosti inspektora) (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora ovlašteni inspektor ima pravo i dužnost da: a) zabrani proizvodnju, stavljanje na tržište i upotrebu hemikalija te, po potrebi, naredi da se one unište ako utvrdi da uslijed njihovog djelovanja mogu nastati štetne posljedice po zdravlje ljudi ili na životnu sredinu; b) zabrani proizvodnju i stavljanje na tržište hemikalija koje nisu upisane u Registar proizvođača i uvoznika hemikalija; c) zabrani stavljanje na tržište hemikalija koje nisu upisane u Inventar hemikalija; d) zabrani stavljanje na tržište i upotrebu hemikalija koje nisu klasifikovane, pakovane i obilježene u skladu sa ovim zakonom; e) naredi uklanjanje nedostataka u vezi sa proizvodnjom, stavljanjem na tržište ili upotrebom hemikalija ako takvi nedostaci predstavljaju opasnost za život i zdravlje ljudi ili opasnost po životnu sredinu; f) naredi preduzimanje mjera za koje je ovlašten ovim zakonom i drugim propisima, i g) naredi da se u određenom roku otklone nedostaci i nepravilnosti utvrđeni inspekcijskim pregledom. (2) Inspektor upravne mjere iz stava (1) ovog člana nalaže rješenjem, u skladu sa propisima o inspekcijama Federacije i propisima o upravnom postupku. (3) Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana dozvoljena je žalba i podnosi se Ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (4) Žalba iz stava (3) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja. Član 52. (Obaveza omogućavanja nadzora) Pravna lica, kao i lice koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt, obavezni su omogućiti inspektoru obavljanje nadzora i staviti na raspolaganje potrebnu dokumentaciju u svrhu provedbe nadzora, staviti na raspolaganje potrebnu količinu uzoraka radi utvrđivanja usklađenosti sadržaja hemikalije ili proizvoda sa uslovima propisanim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, te pružiti druge potrebne podatke i obavještenja. Član 53. (Obaveza izvještavanja Ministarstva o izvršenim inspekcijama) Radi praćenja stanja i preduzimanja adekvatnih mjera iz oblasti upravljanja hemikalijama, Federalna uprava za inspekcijske poslove obavezna je da dostavlja Ministarstvu izvještaje o nalazima i rezultatima izvršenih inspekcija u oblasti hemikalija, kao i da razmjenjuje informacije u skladu sa propisima o inspekcijama u Federaciji. XII - KAZNENE ODREDBE Član 54. (Prekršaji snabdjevača hemikalija i proizvoda) (1) Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 KM kazniće se za prekršaj snabdjevač hemikalija i proizvoda ako: 1) oglašava hemikaliju suprotno odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 13.), 2) ne čuva podatke koji se odnose na klasifikaciju i obilježavanje hemikalija na način i u roku koji je propisan ovim zakonom (član 14. stav 1.), 3) ne pruži primaocu hemikalije STL izrađen u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 15. stav 1.), 4) ne dostavi STL na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u BiH (član 16. stav 2.), 5) ne osigura STL radnicima za hemikaliju kojom rukuju ili kojoj mogu biti izloženi tokom rada (član 16. stav 5.), 6) ne izvrši izmjene i dopune STL u skladu sa novim saznanjima (član 17. stav 1.), 7) ne dostavi izmijenjen i dopunjen STL svakom distributeru ili daljem korisniku u lancu snabdijevanja (član 17. stav 2.), 8) ne navede napomenu "revidiran" i datum kada su izvršene izmjene, odnosno dopune u izmijenjenom i dopunjenom STL (član 17. stav 3.), 9) ne skladišti hemikaliju u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 22.), 10) vrši maloprodaju opasne hemikalije u maloprodajnim objektima u kojima nisu osigurani posebni uslovi za promet i skladištenje hemikalija (član 23.), 11) proizvodi, stavlja na tržište ili upotrebljava hemikaliju za koju je propisano ograničenje ili zabrana suprotno uslovima definisanim u tom ograničenju ili zabrani (član 34. stav 1.), 12) stavi na tržište posebno zabrinjavajuću supstancu koja se nalazi na Spisku posebno zabrinjavajućih supstanci suprotno odredbama ovog zakona (član 35.), 13) ne podnese Ministarstvu zahtjev za provođenje postupka prethodnog obavještenja, odnosno postupka davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja za hemikaliju za koju je ovaj postupak propisan u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 38. stav 2.), Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 19 14) proizvodi ili stavlja na tržište deterdžent koji sadrži surfaktant koji ne ispunjava uslove biorazgradljivosti propisane ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 40.), 15) ne dostavi podatke o hemikaliji u hitnim slučajevima kada je to zatražilo pravno lice nadležno za kontrolu trovanja (član 45. stav 2.). (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana snabdjevaču se može, uz izrečenu novčanu kaznu, izreći i zaštitna mjera zabrane vršenja određene djelatnosti u trajanju do šest mjeseci. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorno lice uposleno kod snabdjevača novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 KM. (4) Izuzetno, ukoliko snabdjevač hemikalije djelatnost obavlja kao samostalnu poslovnu djelatnost – obrt, za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 1.500 do 15.000 KM. Član 55. (Prekršaji proizvođača ili uvoznika hemikalije) (1) Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 KM kazniće se za prekršaj proizvođač ili uvoznik hemikalije ako: 1) proizvodi ili stavlja na tržište opasnu hemikaliju koja nije klasifikovana, pakovana i označena u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 7. stav 1); 2) ne osigura obilježavanje opasnosti i pakovanje hemikalija u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 12.), 3) proizvodi hemikaliju u neodgovarajućim uslovima koji dovode do štetnog uticaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu (član 21.), 4) ne imenuje savjetnika za hemikalije (član 25. stav 1.), 5) ne vodi evidencije o hemikalijama u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 27. stav 1.), 6) ne dostavi Ministarstvu izvještaj o proizvodnji i stavljanju na tržište hemikalija na godišnjem nivou u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 27. stav 2.), 7) ne dostavi Ministarstvu prijavu o obavljanju djelatnosti sa hemikalijama radi upisa u Registar (član 28. stav 1.), 8) proizvodi ili stavlja na tržište hemikaliju koja nije upisana u Inventar hemikalija (član 30. stav 1.), 9) ne podnese zahtjev Ministarstvu, prije otpočinjanja proizvodnje ili uvoza, za upis hemikalije u Inventar hemikalija (član 31. stav 1.), 10) prilikom upisa posebno zabrinjavajuće supstance u Inventar hemikalija, ne osigura podatke o načinu upotrebe supstance, o mogućim alternativnim supstancama i tehnologijama, njihovim opasnostima i rizicima po zdravlje ljudi i životnu sredinu, te tehničke i socio-ekonomske podatke o opravdanosti zamjene supstanci manje opasnom (član 36.), 11) za proizvod koji sadrži posebno zabrinjavajuću supstancu ili supstancu sa Kandidatskog spiska u koncentraciji većoj 0,1%, svakom drugome distributeru ili daljem korisniku u lancu snabdijevanja, ne dostavi informacije dovoljne za sigurnu upotrebu tog proizvoda, a najmanje naziv te supstance (član 37.), 12) proizvodi ili stavlja na tržište deterdžent koji nije upisan u Inventar hemikalija (član 41. stav 1.), 13) ne klasifikuje, pakuje i obilježi deterdžent u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, te ne obilježi deterdžent u skladu sa posebnim zahtjevima o obilježevanju deterdženata (član 42. stav 1.), 14) ne izradi spisak podataka o sastavu deterdženta (član 42. stav 2.). (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana proizvođaču ili uvozniku hemikalije može se, uz izrečenu novčanu kaznu, izreći i zaštitna mjera zabrane vršenja određene djelatnosti u trajanju do šest mjeseci. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorno lice proizvođača ili uvoznika hemikalije novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 KM. (4) Izuzetno, ukoliko proizvođač ili uvoznik hemikalije djelatnost obavlja kao samostalnu poslovnu djelatnost - obrt, za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 1.500 do 15.000 KM. XIII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 56. (Prelazni rokovi) (1) Proizvođač i uvoznik koji stavlja na tržište hemikaliju dužan je da klasifikuje, pakuje i obilježi tu hemikaliju u skladu sa čl. 7, 8, 9. i 12. ovog zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu propisa kojim se uređuje klasifikacija, obilježavanje i pakovanje hemikalija, a koji se donosi na osnovu člana 8. stav (2) ovog zakona. (2) Proizvođač ili uvoznik hemikalije dužan je da podnese Ministarstvu prijavu djelatnosti proizvodnje i stavljanja na tražište hemikalije u skladu sa članom 28. ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu propisa kojim se uređuje Registar proizvođača i uvoznika hemikalija, a koji se donosi na osnovu člana 28. stav (6) ovog zakona. (3) Proizvođač ili uvoznik hemikalije dužan je da podnese Ministarstvu prijavu za upis hemikalije u Inventar hemikalija u skladu sa čl. 30. i 31. ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu propisa kojim se uređuje Inventar hemikalija, a koji se donosi na osnovu člana 30. stav (2) ovog zakona. (4) Proizvođač ili uvoznik hemikalije dužan je da osigura savjetnika za hemikalije u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu propisa kojim se uređuje program dodatne edukacije za savjetnika za hemikalije, a koji se donosi na osnovu člana 25. stav (4) ovog zakona. (5) Proizvođač ili uvoznik koji stavlja deterdžent na tržište dužan je izvršiti upis u Inventar hemikalija u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu propisa kojim se uređuju uslovi za stavljanje deterdženata na tržište, a koji se donosi na osnovu člana 42. stav (3) ovog zakona. (6) Postupci započeti pred Ministarstvom prije stupanja na snagu ovog zakona, a koji se odnose na zahtjev za klasifikaciju i obilježavanje otrova završit će se u skladu sa Zakonom o prometu otrova ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94) i propisima donesenim na osnovu tog Zakona. Član 57. (Prelazni rokovi) (1) Vlada Federacije će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona imenovati Zajedničko radno tijelo u skladu sa članom 43. ovog zakona. (2) Zajedničko radno tijelo će sačiniti Prijedlog Strategije hemijske sigurnosti Federacije u roku od 12 mjeseci od dana imenovanja. Član 58. (Provedbeni propisi) U roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona ministar će donijeti provedbene propise na osnovu ovog zakona kojima se reguliše sljedeće: Број 77 - Страна 20 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020. a) klasifikacija, pakovanje i obilježavanje hemikalija (član 8. stav 2.), b) Spisak klasifikovanih supstanci (član 9. stav 5.), c) metode ispitivanja hemikalija (član 10. stav 3.), d) načela dobre laboratorijske prakse (član 11. stav 2.), e) nadzor i provjera načela dobre laboratorijske prakse (član 11. stav 3.), f) kriteriji za identifikaciju supstanci kao PBT ili vPvB (član 15. stav 5.), g) sadržaj sigurnosno-tehničkog lista (član 17. stav 4.), h) način procjene sigurnosti hemikalije i sadržaj izvještaja o sigurnosti hemikalije (član 20. stav 3.), i) uslovi za obavljanje djelatnosti sa hemikalijama (član 24. stav 2.), j) program dodatne edukacije za savjetnika za hemikalije (član 25. stav 5.). k) sadržaj evidencija o hemikalijama i način godišnjeg izvještavanja (član 27. stav 3.), l) Registar proizvođača i uvoznika hemikalija (član 28. stav 6.), m) Integralni inventar hemikalija (član 29. stav 6.), n) Inventar hemikalija (član 30. stav 2.), o) ograničenja i zabrane hemikalija (član 34. stav 3.), p) Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci (član 35. stav 1.), q) uslovi za uvoz i izvoz hemikalija (član 38. stav 5.), r) uslovi za stavljanje deterdženta na tržište (član 42. stav 3.), s) visina naknada koje se odnose na hemikalije (čl. 28, 31, 38. i 48.). Član 59. (Primjena drugih propisa) Do donošenja propisa iz člana 58. ovog zakona, primjenjivaće se propisi doneseni na osnovu Zakona o prometu otrova ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), Zakona o prevozu opasnih materija ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), Zakona o zdravstvenoj ispravnosti živežnih namirnica i predmeta opšte upotrebe ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), kao i Lista otrova čiji se promet dozvoljava ("Službene novine Federacije BiH", broj 50/08), Pravilnik o higijensko tehničkim uslovima koje moraju ispunjavati prometnici otrovima ("Službene list RBiH", br. 2/92 i 13/94 i "Službene novine Federacije BiH", broj 60/07), Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o zabrani odnosno ograničenju uvoza, proizvodnje i upotrebe određenih opasnih industrijskih hemikalija u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/16) i Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o postupku utvrđivanja uslova za promet i upotrebu otrova pred Federalnim ministarstvom zdravstva ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/16), ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. Član 60. (Prestanak važenja drugih propisa) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o prometu otrova ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), i Zakon o zdravstvenoj ispravnosti živežnih namirnica i predmeta opšte upotrebe ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), u dijelu koji se odnosi na deterdžente, kao sredstva za održavanje čistoće. Član 61. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Mirsad Zaimović, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O KEMIKALIJAMA Proglašava se Zakon o kemikalijama, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 24.9.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 1.10.2020. godine. Broj 01-02-1-428-01/20 21. listopada 2020. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O KEMIKALIJAMA I - TEMELJNE ODREDBE Članak 1. (Predmet) Ovim zakonom uređuje se razvrstavanje, označivanje i pakiranje; sigurnosno-tehnički list; obavljanje djelatnosti sa kemikalijama; Integralni inventar kemikalija; ograničenja i zabrane kemikalija; uvjeti za uvoz i izvoz kemikalija; stavljanje deterdženata na tržište; integrirano upravljanje kemikalijama; nadzor i druga pitanja od značaja za sigurno upravljanje kemikalijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Članak 2. (Načela i nadležni organ) (1) Ovaj zakon zasniva se na načelu da proizvođač, uvoznik ili dalji korisnik treba da osiguraju da proizvode, stavljaju na tržište ili koriste tvari koje nemaju štetno dejstvo na zdravlje ljudi i životnu sredinu. (2) Odredbe ovog zakona zasnovane su na načelu predostrožnosti. (3) Ovim zakonom ostvaruju se pretpostavke za implementaciju Globalno harmoniziranog sustava razvrstavanja i označivanja kemikalija Ujedinjenih nacija, Roterdamske konvencije o proceduri davanja suglasnosti na temelju prethodnog obavještenja za određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini (u daljem tekstu: Roterdamska konvencija) i drugih međunarodnih sporazuma i inicijativa koje imaju za cilj sigurno upravljanje kemikalijama. (4) Nadležni organ glede ovog zakona je Federalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Članak 3. (Definicije izraza) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: 1) kemikalija označava tvar i smjesu koja sadrži tvar; 2) tvar označava kemijski element i njegova jedinjena u prirodnom stanju ili dobijena u proizvodnom procesu, uključujući aditive potrebne za očuvanje njegove stabilnosti i nečistoće koje proizilaze iz primjenjenog procesa, a isključujući rastvarač koji se može izdvojiti bez utjecaja na stabilnost tvari ili promjenu njenog sastava; 3) smjesa označava mješavinu ili rastvor dvije ili više tvari; 4) proizvod označava predmet kojem je tijekom proizvodnje dat određeni oblik, površina ili dizajn koji
Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraćaju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 57/20 19.08.2020 saobraćaj,osiguranje Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 3 Članak 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mirsad Zaimović, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, v. r. На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О ИЗМИРЕЊУ ОБАВЕЗА ПО ОСНОВУ РАЧУНА СТАРЕ ДЕВИЗНЕ ШТЕДЊЕ У ФЕДЕРАЦИЈИ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ Проглашава се Закон о измјени Закона о измирењу обавеза по основу рачуна старе девизне штедње у Федерацији Босне и Херцеговине, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 29.01.2020. године и на сједници Дома народа од 29.07.2020. године. Број 01-02-1-324-01/20 11. aвгуста 2020. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р. ЗАКОН О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О ИЗМИРЕЊУ ОБАВЕЗА ПО ОСНОВУ РАЧУНА СТАРЕ ДЕВИЗНЕ ШТЕДЊЕ У ФЕДЕРАЦИЈИ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ Члан 1. У Закону о измирењу обавеза по основу рачуна старе девизне штедње у Федерацији Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 62/09, 42/11, 91/13 и 101/16) у члану 1. став (1) ријечи: "31.12.2018." замјењују се ријечима: "31.12.2022.". Члан 2. Овај закон ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Мирсад Заимовић, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Томислав Мартиновић, с. р. 1236 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O OBAVEZNIM OSIGURANJIMA U SAOBRAĆAJU Proglašava se Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraćaju, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 20.11.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 29.07.2020. godine. Broj 01-02-1-334-01/20 11. augusta 2020. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O OBAVEZNIM OSIGURANJIMA U SAOBRAĆAJU POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Opće odredbe) Ovim zakonom uređuju se obavezna osiguranja u saobraćaju. Član 2. (Obavezno osiguranje u saobraćaju) (1) Obavezna osiguranja u saobraćaju su: a) osiguranje putnika u javnom prijevozu od posljedica nesretnog slučaja, osim putnika u zračnom saobraćaju, b) osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima (u daljem tekstu: osiguranje od autoodgovornosti), c) osiguranje vlasnika zrakoplova od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima i putnicima i d) osiguranje vlasnika plovila na motorni pogon od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima. (2) Odredbe ovog zakona ne odnose se na prijevozna sredstva Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. (3) Za naknadu štete koja je nastala upotrebom prijevoznog sredstva iz stava (2) ovog člana garantira Bosna i Hercegovina (u daljem tekstu: BiH). Član 3. (Pojmovi) (1) Pojedini pojmovi, u smislu ovog zakona, imaju sljedeće značenje: a) štetni događaj je osigurani slučaj u kojem je šteta nastala zbog upotrebe prijevoznog sredstva; b) osiguranik je lice čija se odgovornost pokriva u skladu s odredbama ovog zakona; c) odgovorno društvo za osiguranje je društvo za osiguranje s kojim je vlasnik prijevoznog sredstva, kojim je prouzrokovana šteta, zaključio ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima; d) prijevozno sredstvo je vozilo, zrakoplov, plovilo na motorni pogon i drugo prijevozno sredstvo za koje postoji obaveza registrovanja u skladu sa posebnim zakonima; e) korisnik prijevoznog sredstva je fizičko ili pravno lice koje voljom vlasnika koristi prijevozno sredstvo; f) vozač je lice koje upravlja prijevoznim sredstvom; g) neovlaštenim vozačem, u smislu ovog zakona, smatra se lice koje je u vrijeme štetnog događaja koristilo vozilo bez saglasnosti vlasnika, a nije kod njega zaposlena kao vozač, nije ni član njegovog domaćinstva, niti joj je vlasnik vozilo predao u posjed; h) vozilo je svako motorno vozilo namijenjeno za saobraćaj na kopnu koje se kreće snagom vlastitog motora, ali se ne kreće po šinama, i svako priključno vozilo, priključeno ili ne, koje podliježe obavezi registracije te prema propisima o registraciji mora imati potvrdu o registraciji; i) otuđeno vozilo je vozilo kod kojeg je promijenjeno vlasništvo; j) registracija vozila predstavlja evidenciju vozila koja se obavlja upisom određenih podataka o vozilu i vlasniku u evidenciji o registrovanim vozilima; k) saobraćajna nesreća je događaj u kome je šteta nastala zbog upotrebe prijevoznog sredstva; l) oštećeno lice je lice koje ima pravo na naknadu štete u skladu s ovim zakonom; Broj 57 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. m) tarifa osiguranja je cijena osiguranja koju osiguravač formira prema riziku koji uzima u pokriće; n) premija osiguranja je novčani iznos koji ugovarač osiguranja plaća osiguravaču na osnovu sklopljenog ugovora o osiguranju; o) cjenovnik osiguranja je skup svih tarifa osiguranja; p) osigurana suma je iznos do kojega se pokriva odgovornost osiguranika, posebno za štete na stvarima, a posebno za štete na osobama i predstavlja maksimalnu obavezu društva za osiguranje po jednom štetnom događaju; r) zelena karta osiguranja je međunarodna karta osiguranja od autoodgovornosti koju izdaje Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Biro zelene karte BiH); s) evropski izvještaj je izvještaj o saobraćajnoj nesreći koji se koristi kod svih saobraćajnih nesreća, a koji je urađen u skladu s modelоm koji je izdao Evropski komitet osiguranja (Comitie Europeen des Assurancesc EA); t) područje država članica Sistema zelene karte je područje država potpisnica lnternih pravila (Kretskog sporazuma); u) lnterna pravila predstavljaju sporazum kojim se uređuju međusobni odnosi između nacionalnih biroa osiguranja država članica Sistema zelene karte; v) Multilateralni sporazum je sporazum između nacionalnih biroa osiguranja država članica Evropskog ekonomskog prostora i drugih pridruženih država, po kojem se službena registarska tablica države članice u kojoj se vozilo uobičajeno nalazi smatra dokaz o postojanju valjanog osiguranja od autoodgovornosti za štete prouzrokovane upotrebom vozila; z) teritorija na kojoj se vozilo uobičajeno nalazi označava teritoriju države: 1) čiju registarsku tablicu vozilo nosi, bez obzira na to da li su tablice trajne ili privremene, 2) u kojoj su izdate tablice osiguranja ili znak prepoznavanja, sličan registarskoj tablici koju vozilo nosi, u slučaju kada registracija za određeni tip vozila nije potrebna, 3) u kojoj vlasnik vozila ima prebivalište, u slučajevima kada za određeni tip vozila nisu potrebne registarske tablice, tablice osiguranja ili neki drugi znak prepoznavanja sličan registarskoj tablici, 4) u kojoj se štetni događaj desio, a vozilo kojim je prouzrokovana šteta nema nikakvu registarsku tablicu ili nema odgovarajuću registarsku tablicu. aa) Zaštitni fond Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zaštitni fond) je pravno lice osnovano Zakonom o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05), nadležno da u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) pokriva štete koje ne mogu biti nadoknađene obaveznim osiguranjem, bb) Biro zelene karte BiH je profesionalno udruženje društava za osiguranje u BiH, osnovano u skladu sa Preporukom broj 5, koju je 25. januara 1949. godine usvojio Potkomitet za cestovni prijevoz Komiteta za kopneni prijevoz Komisije za privredu Ujedinjenih nacija za Evropu, cc) ECAA sporazum (engl. European Common Aviation Area Agreement) je multilateralni sporazum o uspostavljanju Evropskog zajedničkog zračnog prostora; dd) Konvencija o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu je međunarodni sporazum, potpisan u Čikagu 7. decembra 1944. godine, koji sadrži pravila o zračnom prostoru, registraciji zrakoplova, zrakoplovnoj sigurnosti, kao i ostala pravila država potpisnica u vezi sa zračnim saobraćajem - Čikaška konvencija; ee) let zrakoplova u odnosu na: 1) putnika i ručnu prtljagu - vrijeme prijevoza putnika zrakoplovom, uključujući njihovo ukrcavanje i iskrcavanje, 2) teret i predatu prtljagu - vrijeme prijevoza tereta i prtljage od trenutka predaje tereta ili prtljage avioprijevozniku do trenutka njihove isporuke ovlaštenom primaocu, 3) treća lica - upotrebu zrakoplova od trenutka davanja snage motorima u svrhu voženja po površini zemlje ili stvarnog polijetanja do trenutka kada je zrakoplov na površini zemlje, a njegovi motori su potpuno zaustavljeni, kao i kretanje zrakoplova pomoću vozila za vuču ili guranje, odnosno pomoću sila koje su tipične za pogon ili uzgon zrakoplova, posebno zračnim strujama, ff) najviša dopuštena masa zrakoplova pri uzlijetanju (engl. Maximum Take Off Mass - u daljem tekstu: MTOM) je najviša dopuštena masa zrakoplova pri uzlijetanju koja odgovara odobrenoj masi specifičnoj za svaki tip zrakoplova i koja je utvrđena u uvjerenju o plovidbenosti zrakoplova; gg) specijalna prava vučenja (engl. Special Drawing Rights - u daljem tekstu: SDR) je obračunska jedinica koju određuje Međunarodni monetarni fond; hh) Okvirni kriteriji za utvrđivanje visine odštete (u daljem tekstu: kriteriji) predstavljaju sistem naknada za nanesenu štetu koji omogućava određivanje novčane vrijednosti za tjelesne ozljede, smrt ili imovinski gubitak kao posljedice tjelesne ozljede ili smrti nanesene trećim fizičkim licima u saobraćajnoj nesreći. Kriteriji trebaju omogućiti ravnopravnost i jednakost oštećenih lica prilikom ostvarivanja prava na novčanu naknadu uz istovremeno uvažavanje načela individualizacije i osobitosti svakog pojedinog slučaja. (2) Gramatički izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za označavanje muškog ili ženskog roda podrazumijevaju oba spola. Član 4. (Primjena drugih zakona) (1) Na ugovore o obaveznom osiguranju u saobraćaju primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju obligacioni odnosi, ako ovim zakonom nije utvrđeno drugačije. (2) Na poslovanje i obavljanje nadzora nad poslovanjem društava za osiguranje koja su dobila dozvolu za obavljanje vrste osiguranja iz člana 2. ovog zakona primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje osnivanje i poslovanje društava za osiguranje, ako ovim zakonom nije utvrđeno drugačije. (3) U pogledu zaštite osobnih podataka primjenjuju se odredbe propisa kojima se određuje zaštita osobnih podataka, ako ovim Zakonom nije utvrđeno drugačije. Član 5. (Obaveza sklapanja ugovora i obnove osiguranja) (1) Vlasnik prijevoznog sredstva dužan je za osiguranja iz člana 2. stava (1) tač. b), c) i d) ovog Zakona, prije nego što Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 5 prijevozno sredstvo počne upotrebljavati u saobraćaju, sklopiti ugovor o obaveznom osiguranju te ga obnavljati sve dok je prijevozno sredstvo u saobraćaju. (2) Ako prijevozno sredstvo podliježe obavezi registracije te prema propisima o registraciji mora imati potvrdu o registraciji, organ nadležan za registraciju smije izdati potvrdu o registraciji ili drugu odgovarajuću ispravu, produžiti njezinu valjanost tek nakon što vlasnik prijevoznog sredstva na čije će se ime prijevozno sredstvo registrovati predoči dokaz o tome da je sklopio ugovor o osiguranju za osiguranje koje je prema ovom zakonu obavezno i platio u cijelosti premiju osiguranja po toj polici. (3) Ako je prijevozno sredstvo, u skladu sa propisima o registraciji, evidentirano na korisnika prijevoznog sredstva, odredbe ovog zakona koje vrijede za vlasnika prijevoznog sredstva na odgovarajući se način primjenjuju i na korisnika prijevoznog sredstva. Član 6. (Suosigurana lica) Osiguranjem vlasnika prijevoznog sredstva od odgovornosti za štetu nanesenu trećim licima pokrivene su i štete koje prouzrokuje korisnik prijevoznog sredstva upotrebom tog prijevoznog sredstva. Član 7. (Obaveze vozača) (1) Vozač je obavezan za vrijeme upotrebe prijevoznog sredstva u saobraćaju imati policu osiguranja ili drugi dokaz o sklopljenom ugovoru o obaveznom osiguranju koji mora predočiti na zahtjev ovlaštenog službenog lica. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, vozač zrakoplova dužan je prije polijetanja zrakoplova dati na uvid policu osiguranja ili drugi dokaz o zaključenim ugovorima o obaveznim osiguranjima, na zahtjev ovlaštenog službenog lica. (3) Vozač je obavezan, u slučaju saobraćajne nesreće, lične podatke i podatke o osiguranjima dati svim učesnicima saobraćajne nesreće, koji na osnovu tih osiguranja imaju pravo podnositi odštetne zahtjeve. Član 8. (Obaveza dostavljanja podataka o saobraćajnoj nesreći) Organi ovlašteni za nadzor u saobraćaju i pravosudni organi te drugi organi koji vode postupak u povodu saobraćajne nesreće, odnosno koji raspolažu podacima vezanim uz saobraćajnu nesreću (zdravstvene ustanove, zavodi koji obavljaju poslove zdravstvenog, penzijskog ili invalidskog osiguranja i drugi organi) na zahtjev dostavit će društvu za osiguranje, Zaštitnom fondu i osobi iz Republike Srpske (u daljem tekstu: RS) koja obavlja funkciju zaštitnog fonda, te Birou zelene karte u BiH podatke i dokumentaciju o saobraćajnoj nesreći potrebne za rješavanje odštetnog zahtjeva. Član 9. (Ugovor o obaveznom osiguranju) (1) Društvo za osiguranje dužno je zaključiti ugovor o obaveznom osiguranju u skladu s ovim zakonom, uslovima osiguranja, tarifama i cjenovnicima osiguranja. (2) Društvo za osiguranje dužno je upoznati ugovarača osiguranja, odnosno osiguranika s uslovima osiguranja, koji su sastavni dio ugovora o obaveznom osiguranju, prije zaključivanja ugovora o obaveznom osiguranju i uručiti ih ugovaraču osiguranja, odnosno osiguraniku. (3) Društvo za osiguranje ne može odbiti ponudu za sklapanje ugovora o obaveznom osiguranju ako osiguranik prihvata uslove pod kojima društvo za osiguranje obavlja tu vrstu osiguranja. (4) Društvo za osiguranje odgovara za štetu do visine osiguranih svota propisanih ovim zakonom ili do visine ugovorenih osiguranih svota kada su veće od propisanih. (5) Obaveza društva za osiguranje iz ugovora o obaveznom osiguranju počinje istekom 24-tog sata dana koji je u polici osiguranja naveden kao početak osiguranja, ako drugačije nije ugovoreno. Obaveza društva za osiguranje iz ugovora o obaveznom osiguranju prestaje istekom 24-tog sata dana koji je u polici osiguranja naveden kao dan isteka trajanja osiguranja. (6) Ako ugovor o obaveznom osiguranju prestane važiti prije isteka osiguranog perioda, prekid police ne može se izvršiti dok se ne dostavi potvrda od nadležnog organa za registraciju vozila da je vozilo odjavljeno. (7) Ugovor o obaveznom osiguranju sačinjava se na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH. Član 10. (Teritorijalno važenje ugovora o obaveznom osiguranju) (1) Ugovor o obaveznom osiguranju iz člana 2. stava (1) tačka d) ovog zakona pokriva štete nastale na teritoriji BiH. (2) Ugovor o obaveznom osiguranju iz člana 2. stava (1) tač. a) i b) ovog zakona pokriva štete nastale na teritoriji BiH, kao i na teritoriji država članica Sistema zelene karte. (3) Ugovor o obaveznom osiguranju iz člana 2. stava (1) tačke b) ovog zakona pokriva i štete nastale na teritoriji država potpisnica Multilateralnog sporazuma, u slučaju kada je s BiH potpisan Multilateralni sporazum. Član 11. (Uslovi osiguranja i tarife premija osiguranja) (1) Društvo za osiguranje koje obavlja vrste osiguranja iz člana 2. ovog zakona dužno je propisati uslove osiguranja od autoodgovornosti, kao i uslove osiguranja i tarife premija za vrste obaveznih osiguranja iz člana 2. stava (1) tač. a), c) i d) ovog zakona i dostaviti ih Agenciji za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija) najkasnije osam dana od dana donošenja. (2) Agencija donosi zajedničku tarifu premija i propisuje uslove za osiguranje od autoodgovornosti, koji ostaju na snazi do kraja oktobra 2022. godine. (3) Najkasnije 90 dana prije isteka roka iz stava (2) ovog člana, društvo za osiguranje dužno je Agenciji dostaviti, radi davanja saglasnosti, vlastitu tarifu premija i cjenovnik za osiguranje od autoodgovornosti, koji ostaju na snazi do kraja oktobra 2025. godine. (4) Agencija izdaje saglasnost iz stava (3) ovog člana ako su tarifa premija i cjenovnik u skladu sa propisima o osiguranju, aktima Agencije, aktuarskim načelima i pravilima struke. (5) Agencija donosi smjernice koje su društva za osiguranje dužna primjenjivati u izračunavanju tarife premija iz stava (3) ovog člana. (6) Danom prestanka važenja zajedničke tarife premija i cjenovika za osiguranje od autoodgovornosti iz stava (2) ovog člana društvo za osiguranje stiče pravo na primjenu vlastite tarife premija i cjenovnika za osiguranje od autoodgovornosti iz stava (3) ovog člana za koju je dobilo prethodnu saglasnost Agencije. (7) Saglasnost Agencije iz stava (3) ovog člana prestaje važiti istekom roka iz stava (3) ovog člana, nakon tog roka prestaje obaveza društva za osiguranje da pribavlja prethodnu saglasnost Agencije na tarifu premija i cjenovnik za osiguranje od autoodgovornosti. (8) Uz tarifu premija iz st. (1), (3) i (7) ovog člana društvo za osiguranje dužno je Agenciji dostavljati i: a) tehničke osnove koje upotrebljava pri utvrđivanju tarifa premija, b) pozitivno mišljenje ovlaštenog aktuara o adekvatnosti tehničkih osnova i premija koje se izračunavaju za rizike koji se preuzimaju u osiguranju, te o njihovoj Broj 57 - Strana 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. mogućnosti za trajno ispunjavanje svih obaveza društva za osiguranje iz ugovora o osiguranju, uključujući i formiranje dovoljnih tehničkih rezervi za osiguranje. (9) Agencija je nadležna da kao mjere nadzora nalaže izmjene, odnosno dopune uslova osiguranja i tarifa premija ukoliko utvrdi da oni nisu usaglašeni s ovim zakonom, aktima Agencije, aktuarskim načelima i pravilima struke. (10) Društvo za osiguranje dužno je uslove osiguranja iz stava (1) ovog člana, koji su dostavljeni Agenciji u okviru obaveze obavještavanja, učiniti javno dostupnim. (11) Obavezno osiguranje od autodgovornosti može se zaključiti na razdoblje kraće od godine dana samo u skladu s uslovima i tarifi premije osiguranja iz stava (1) ovog člana. Član 12. (Pravo oštećenog lica na neposredno podnošenje odštetnog zahtjeva) (1) Oštećeno lice može podnijeti odštetni zahtjev, po osnovu osiguranja iz člana 2. stava (1) ovog zakona, neposredno odgovornom društvu za osiguranje. (2) Ako oštećeno lice podnese odštetni zahtjev neposredno odgovornom društvu za osiguranje, u odgovoru na takav zahtjev, ovo društvo ne može isticati prigovore koje bi, na osnovu zakona ili ugovora o obaveznom osiguranju, moglo isticati prema licu čija je odgovornost osigurana, zbog nepostupanja u skladu sa zakonom ili ugovorom o obaveznom osiguranju. Član 13. (Prikupljanje dokumenata i dokaza u cilju rješavanja odštetnih zahtjeva) (1) Odgovorno društvo za osiguranje dužno je utvrditi pravni osnov i visinu odštetnog zahtjeva u roku od 30 dana od dana kompletiranja zahtjeva, uz dostavljanje obrazložene ponude, isplatiti utvrđenu naknadu u daljem roku od 14 dana. (2) Odgovorno društvo za osiguranje dužno je, u svrhu obrade i rješavanja odštetnog zahtjeva, poduzeti sve radnje s ciljem prikupljanja dokumenata i dokaza na osnovu kojih se utvrđuje odgovornost društva za osiguranje i visina odštete. (3) Odgovorno društvo za osiguranje dužno je oštećeno lice koje podnese odštetni zahtjev, bez odgode, pismeno obavijestiti o svim dokumentima i dokazima koje je obavezno podnijeti, u cilju rješavanja odštetnog zahtjeva. (4) Odgovorno društvo za osiguranje je, pored dokumenata iz stava (3) ovog člana, ovlašteno zahtijevati i dodatne dokumente radi utvrđivanja okolnosti nastanka štetnog događaja, utvrđivanja pravnog osnova i visine odštete, odnosno radi isplate, ali ne i dokaze koji nemaju utjecaja na postupak rješavanja odštetnog zahtjeva ili koje oštećeno lice nije u mogućnosti pribaviti zbog zakonskih ograničenja. (5) Društvo za osiguranje dužno je na zahtjev svog osiguranika izdati potvrdu o toku osiguranja i eventualno zaprimljenim štetama iz osnova osiguranja od autoodgovornosti. (6) Potvrda iz stava (5) ovog člana izdaje se za period od pet prethodnih godina ugovornog odnosa (uzimajući u obzir i informaciju o prekidu osiguranja), a društvo za osiguranje dužno je potvrdu izdati u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. (7) Agencija će propisati pravila postupanja u rješavanju odštetnih zahtjeva i standarde u komunikaciji društva s trećim oštećenim licima. Član 14. (Obrazložena ponuda i osnovan odgovor) (1) Obrazložena ponuda iz člana 13. stava (1) ovog zakona najmanje sadrži: a) pravni osnov odštetnog zahtjeva, b) visinu odštete, c) obrazloženje obračuna visine odštete. (2) Ako se nisu stekli uslovi za davanje obrazložene ponude iz člana 13. stava (1) ovog zakona, društvo za osiguranje dužno je, u roku od 60 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, oštećenom licu uputiti osnovani odgovor ako su odgovornost za naknadu štete ili visina odštete sporne. (3) Odgovorno društvo za osiguranje dužno je isplatiti iznos naknade štete u roku iz člana 13. stava (1) ovog zakona. U slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa odštete, odgovorno društvo za osiguranje je oštećenom licu dužno isplatiti iznos nespornog iznosa naknade odštete kao avans u roku propisanim članom 13. stav (1) ovog zakona. (4) U obrazloženoj ponudi i osnovanom odgovoru, društvo za osiguranje dužno je oštećeno lice uputiti na pravo ulaganja prigovora društvu za osiguranje, kao i na pravo podnošenja tužbe. Ako je tužba podnesena protiv društva za osiguranje prije isteka roka iz člana 13. stava (1) ovog zakona smatra se preuranjenom. (5) Rok za podnošenje prigovora društvu za osiguranje ne može biti kraći od 15 dana od dana kada je oštećeno lice primilo obrazloženu ponudu ili obrazloženi odgovor društva za osiguranje. (6) Rok za rješavanje prigovora je 15 dana od dana podnošenja prigovora oštećenog lica. (7) Oštećeno lice ima pravo, uz iznos odštete, i na zakonsku zateznu kamatu počev od prvog dana nakon isteka roka za isplatu štete iz člana 13. stava (1) ovog zakona. (8) U postupku mirnog rješavanja odštetnog zahtjeva u društvu za osiguranje, odgovorno društvo za osiguranje nije dužno nadoknaditi troškove pravnog i bilo kakvog drugog zastupanja oštećenom licu. (9) Oštećeno lice ima pravo podnijeti prigovor Ombudsmenu u osiguranju na odluku društva za osiguranje po podnesenom prigovoru, radi daljeg vansudskog rješavanja spora nastalog povodom odštetnog zahtjeva. Član 15. (Ništavne odredbe obrazložene ponude) Ništavne su odredbe obrazložene ponude, odgovora ili sporazuma o vansudskom poravnanju kojima se: a) određuju duži rokovi od rokova propisanih ovim zakonom, b) uslovljava isplata odštete potpisivanjem sporazuma o vansudskom poravnanju, ili c) određuje da se oštećeno lice odriče zakonskih prava. Član 16. (Subrogacijski zahtjevi društva za osiguranje) Društvo za osiguranje koje je, po osnovu ugovora o obaveznom osiguranju, nadoknadilo štetu oštećenom licu ima pravo tražiti povrat isplaćenih iznosa, stvarnih i opravdanih troškova od osiguranika, odnosno odgovornog lica samo u slučajevima propisanim ovim zakonom. Član 17. (Obaveza prikupljanja podataka) (1) Društvo za osiguranje dužno je prikupljati, obrađivati i čuvati lične i druge podatke, te formirati i voditi bazu podataka o: a) ugovorima o osiguranju (osiguranicima, osiguranim prijevoznim sredstvima i slično), b) štetnim događajima, c) procijenjenim, obrađenim i riješenim štetama. (2) Podaci iz stava (1) ovog člana prikupljaju se, obrađuju, čuvaju i koriste, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita ličnih podataka i propisima o načinu prikupljanja, čuvanja i dostavljanja podataka iz oblasti osiguranja, propisanih ovim zakonom. Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 7 (3) Podaci iz stava (1) ovog člana čuvaju se sedam godina po isteku ugovora o obaveznom osiguranju, odnosno po okončanju postupka naknade štete. (4) Podatke iz stava (1) ovog člana mogu koristiti bez naknade i oštećena lica prilikom podnošenja odštetnog zahtjeva društvu za osiguranje. (5) Agencija propisuje sadržaj podataka iz stava (1) ovog člana, kao i način njihovog prikupljanja, čuvanja i rokove dostavljanja podataka. POGLAVLJE II. OSIGURANJE PUTNIKA U JAVNOM PRIJEVOZU OD POSLJEDICA NESRETNOG SLUČAJA Član 18. (Obaveza zaključivanja ugovora o osiguranju) (1) Vlasnik prijevoznog sredstva koje se koristi za javni prijevoz putnika, odnosno prijevoznik, dužan je zaključiti ugovor o osiguranju putnika od posljedica nesretnog slučaja, osim za putnike u zračnom saobraćaju. (2) Ugovor iz stava (1) ovog člana dužni su zaključiti vlasnici: a) autobusa kojima se obavlja javni prijevoz u gradskom, međugradskom, međuentitetskom i međunarodnom linijskom i vanlinijskom saobraćaju, b) taksi vozila, c) rent-a-car vozila kad se iznajmljuju s vozačem, d) šinskih vozila za prijevoz putnika, e) svih vrsta pomorskih, jezerskih i riječnih plovila, kojima se na redovnim linijama ili slobodno prevoze putnici, uključujući i krstarenja i prijevoz turista ili koja se iznajmljuju s najmanje jednim članom posade, f) svih ostalih prijevoznih sredstava, bez obzira na vrstu pogona, kojima se uz naplatu prevoze putnici u javnom prijevozu, u skladu sa svojom djelatnošću. (3) Vlasnik prijevoznog sredstva odnosno prijevoznik dužan je, kod podnošenja zahtjeva za izdavanja licence za prijevoz putnika u javnom prijevozu nadležnom organu dostaviti dokaz o zaključenom ugovoru iz stava (1) ovog člana. Isto osiguranje je dužan obnavljati za vrijeme trajanja licence. (4) Vlasnik prijevoznog sredstva, odnosno prijevoznik dužan je na vidnom mjestu u prijevoznom sredstvu naznačiti podatke o zaključenom ugovoru iz stava (1) ovog člana, a naročito naziv društva za osiguranje. Član 19. (Putnici u prijevoznom sredstvu) Putnicima se smatraju lica koja se radi putovanja nalaze u jednom od prijevoznih sredstava određenih za obavljanje javnog prijevoza, bez obzira na to jesu li već kupila voznu kartu ili su to lica koja imaju pravo na besplatnu vožnju, kao i lica koja se nalaze u krugu stanice, pristaništa ili u neposrednoj blizini prijevoznog sredstva prije ukrcavanja, odnosno nakon iskrcavanja, koje su namjeravale putovati određenim prijevoznim sredstvom ili su njime putovale, osim lica kojima je mjesto rada prijevozno sredstvo. Član 20. (Obaveza društva za osiguranje i osigurana svota) (1) Obavezu društva za osiguranje po osnovu ugovora iz člana 18. stava (1) ovog zakona predstavljaju osigurane sume na dan štetnog događaja, ako ugovorom o osiguranju nije ugovorena veća osigurana suma. (2) Najniža osigurana suma po jednom štetnom događaju određena ugovorom o osiguranju iz stava (1) ovog člana za prijevozno sredstvo iz člana 18. stava (2) tač. a) do f) ovog zakona po jednom putniku iznosi: a) za slučaj smrti 9.000,00 KM, b) za slučaj trajnog gubitka opće radne sposobnosti (invaliditeta) 18.000,00 KM, c) za slučaj stvarnih i nužnih troškova liječenja 4.500,00 KM. Član 21. (Pravo na naknadu štete) (1) Putnik kojeg zadesi nesretni slučaj, odnosno lice određeno ugovorom o osiguranju kao korisnik osiguranja u slučaju smrti putnika (u daljem tekstu: korisnik osiguranja) ima pravo zahtijevati od društva za osiguranje, s kojim je zaključen ugovor o osiguranju iz člana 18. stava (1) ovog zakona, da izvrši isplatu u skladu s tim ugovorom. (2) Pravo na osiguranu sumu iz člana 20. stava (2) ovog zakona ima putnik, odnosno korisnik osiguranja nezavisno od toga da li ima pravo na naknadu na osnovu odgovornosti vlasnika prijevoznog sredstva za štetu prouzrokovanu trećim licima. (3) Ako vlasnik prijevoznog sredstva nije zaključio ugovor o osiguranju iz člana 18. stava (1) ovog zakona, a nastupio je nesretni slučaj, lice iz stava (1) ovog člana može zahtijevati isplatu od Zaštitnog fonda u skladu sa člankom 20. stav (2) ovog zakona. (4) Prava iz stava (3) ovog člana ne kumuliraju se s pravima na naknadu štete koja je prouzrokovana upotrebom nepoznatog vozila ili upotrebom vozila čiji vlasnik nije zaključio ugovor o osiguranju od autoodgovornosti. POGLAVLJE III. OSIGURANJE VLASNIKA VOZILA OD ODGOVORNOSTI ZA ŠTETE PROUZROKOVANE TREĆIM LICIMA Odjeljak A. Opće odredbe Član 22. (Obaveza zaključivanja ugovora o osiguranju od autoodgovornosti i kvalitativni obim pokrića) (1) Vlasnik vozila dužan je zaključiti ugovor o osiguranju od autoodgovornosti za štetu koju upotrebom vozila prouzrokuje trećim licima zbog smrti, tjelesne povrede, narušavanja zdravlja (u daljem tekstu: šteta na licima), uništenja ili oštećenja stvari (u daljem tekstu: šteta na stvarima). (2) Ugovor o osiguranju od autoodgovornosti pokriva odgovornost vlasnika, odnosno korisnika vozila prema trećim licima koje imaju zahtjev za naknadu štete koju mu isti prouzrokuju, u skladu s odredbama propisa kojima se uređuju obavezni odnosi. (3) Ugovorom o osiguranju od autoodgovornosti pokrivene su i štete na licima i štete na stvarima putnika u vozilu kojim je prouzrokovana šteta. (4) Ugovorom o osiguranju od autoodgovornosti pokrivene su štete nastale od vozila koja podliježu obavezi registracije, te su, u skladu sa propisima kojima se uređuje registracija vozila, obavezna imati saobraćajnu dozvolu, odnosno potvrdu o registraciji. (5) Ugovorom o osiguranju od autoodgovornosti pokrivena je i šteta na licima i šteta na stvarima koju pretrpe pješaci, biciklisti i drugi nemotorizovani učesnici saobraćajne nesreće. (6) Ugovorom o osiguranju od autoodgovornosti pokrivena je i šteta koja je pričinjena trećem licu uslijed pada stvari s vozila. (7) U slučaju da su vozilo i priključno vozilo vlasništvo osiguranika čija je odgovornost osigurana kod različitih društava za osiguranje, društva za osiguranje solidarno odgovaraju za štetu i oštećeno lice može podnijeti odštetni zahtjev bilo kojem od njih. Član 23. (Sporazum između društava za osiguranje) (1) Društva za osiguranje mogu zaključiti sporazum u skladu s kojim odštetni zahtjev oštećenog lica po osnovu osiguranja Broj 57 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. od autoodgovornosti može, u ime odgovornog društva za osiguranje, obrađivati i isplaćivati društvo za osiguranje kod kojeg je oštećeno lice zaključilo ugovor o osiguranju od autoodgovornosti. (2) Sporazum iz stava (1) ovog člana ne utječe na prava koja oštećeno lice ima neposredno prema odgovornom društvu za osiguranje iz člana 12. i člana 14. stava (4) ovog zakona. (3) Društvo za osiguranje koje, u skladu sa sporazumom iz stava (1) ovog člana, u ime odgovornog društva za osiguranje, obrađuje i isplaćuje odštetni zahtjev dužno je postupati u skladu sa odredbama čl. 13., 14. i 15. ovog zakona. Član 24. (Lica koja nemaju pravo na naknadu štete po osnovu osiguranja od autoodgovornosti) (1) Ugovor o osiguranju od autoodgovornosti ne pokriva odgovornost prijevoznika za stvari koje je primio na prijevoz. (2) Pravo na naknadu štete po osnovu osiguranja od autoodgovornosti nema: a) vozač vozila kojim je prouzrokovana šteta; b) vlasnik, suvlasnik, te svaki korisnik vozila kojim je prouzrokovana šteta, koji nije bio vozač vozila čijom upotrebom je prouzrokovana šteta, i to na naknadu štete na stvarima; c) srodnik i druga fizička lica, za duševne boli zbog smrti ili tjelesne povrede vozača koji je prouzrokovao štetu; d) putnik koji je dobrovoljno ušao u vozilo kojim je prouzrokovana šteta, a kojim je upravljao neovlašteni vozač ili vozač pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, ako odgovorno društvo za osiguranje dokaže da je ta okolnost putniku trebala biti poznata; e) oštećeno lice kojem je prouzrokovana šteta zbog: 1) upotrebe vozila na sportskim priredbama koje se održavaju na putu ili dijelu puta zatvorenom za saobraćaj drugim vozačima, a kojima je cilj postizanje najveće ili najveće prosječne brzine, odnosno na vježbama za te priredbe, 2) neposrednog ili posrednog djelovanja nuklearne energije ili zračenja nastala za vrijeme prijevoza nuklearnih ili drugih radioaktivnih materijala, 3) rata, pobune ili terorističkih aktivnosti, 4) upotrebe vozila koje je bilo mobilizirano, od trenutka preuzimanja od strane nadležnih organa do trenutka vraćanja vozila vlasniku. Član 25. (Pravo društva za osiguranje na subrogaciju) (1) Društvo za osiguranje, koje je oštećenom licu nadoknadilo štetu, ima pravo na naknadu isplaćenog iznosa štete i stvarnih i opravdanih troškova od lica odgovornog za štetu u slučajevima ako je: a) vozač koristio vozilo u svrhu za koju nije namijenjeno, b) vozač koristio vozilo, a nije stekao odgovarajuću vozačku dozvolu, osim ako je to kandidat koji se obučava za polaganje vozačkog ispita za vozača, uz poštivanje svih propisa kojim se uređuje obuka za vozača, c) vozač koristio vozilo za vrijeme trajanja izrečenih mjera sigurnosti, odnosno zaštitnih mjera u saobraćaju (potpuna ili djelimična zabrana upravljanja vozilom i slično), d) vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola iznad propisane granice u skladu s propisima o sigurnosti saobraćaja na cestama BiH, opojnih droga, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari, odbio je alko-test, odnosno test na prisutnost opojnih droga, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari, e) vozač upotrebom vozila prouzrokovao štetu namjerno, f) vozač pobjegao s mjesta štetnog događaja, g) vozač počinio prekršaj u krajnjoj nepažnji u skladu s propisima o sigurnosti saobraćaja na cestama. (2) Pravo društva za osiguranje iz stava (1) ovog člana nema utjecaj na pravo oštećenog lica na naknadu štete od odgovornog društva za osiguranje. (3) U pogledu obima prava za naknadu iz stava (1) ovog člana, društvo za osiguranje koje je oštećenom licu nadoknadilo štetu ima pravo na naknadu: a) u slučajevima iz stava (1) tač.a), b), c), d) i f) ovog člana, najviše do iznosa 12 prosječnih neto plaća u Federaciji prema posljednjim objavljenim podacima na dan isplate štete, b) u slučaju iz stava (1) tač. e) i g) ovog člana, u cijelosti. (4) Bježanjem s mjesta štetnog događaja u smislu stava (1) tačka f) ovog člana ne smatra se opravdano napuštanje mjesta štetnog događaja. Član 26. (Naknada štete prouzrokovana od neovlaštenog vozača) (1) Ako je štetu prouzrokovao neovlašteni vozač, oštećeno lice može podnijeti odštetni zahtjev odgovornom društvu za osiguranje, osim u slučaju iz člana 24. stava (2) tačka d) ovog zakona. (2) Društvo za osiguranje, koje je oštećenom licu isplatilo štetu koju je prouzrokovao neovlašteni vozač, ima pravo na naknadu cjelokupno isplaćenog iznosa štete i stvarnih i opravdanih troškova od tog neovlaštenog vozača. Član 27. (Obaveza društva za osiguranje i osigurana svota) (1) Osigurane sume na koje se obavezno ugovora osiguranje od autoodgovornosti ne mogu biti manje od iznosa: a) u slučaju štete na licima, 2.000.000,00 KM po jednom štetnom događaju, bez obzira na broj oštećenih lica u istoj nesreći, b) u slučaju štete na stvarima, 400.000,00 KM po jednom štetnom događaju, bez obzira na broj odštetnih zahtjeva proizašlih iz iste nesreće. (2) Ako po jednom štetnom događaju postoji više odštetnih zahtjeva, zbog čega ukupna naknada prelazi iznose iz stava (1) ovog člana iznosi naknada se srazmjerno smanjuju. (3) Ako odgovorno društvo za osiguranje isplati podnosiocu zahtjeva iznos veći od iznosa na koji ima pravo s obzirom na srazmjerno smanjenje naknade, jer nije znalo za ostala lica koja imaju prava na naknadu, to društvo za osiguranje i dalje ima obavezu prema tim drugim licima samo do ukupnog iznosa navedenog u stavu (1) ovog člana. (4) Društvo za osiguranje odgovorno je za naknadu štete koju upotrebom vozila registrovanog u Federaciji pretrpe treća lica u RS do iznosa osiguranih suma iz stava (1) ovog člana. (5) Odgovorno društvo za osiguranje dužno je štetu koja je upotrebom vozila prouzrokovana u državama članicama Sistema zelene karte, a koja je viša od iznosa iz stava (1) ovog člana, nadoknaditi do iznosa određenog propisima o obaveznom osiguranju države u kojoj je šteta nastala. Član 28. (Regresni zahtjev) (1) Društvo za osiguranje dužno je nadležnom Zavodu zdravstvenog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svog osiguranika i u granicama obaveza preuzetih ugovorom o osiguranju u roku od 60 dana. (2) Stvarnom štetom u smislu stava (1) ovog člana smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi oštećenog lica u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju. Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 9 (3) Društvo za osiguranje nije dužno nadoknaditi troškove iz stava (2) ovog člana koje je nadležni Zavod zdravstvenog osiguranja, u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, naplatio od oštećenog lica. Odjeljak B. Okvirni kriteriji za utvrđivanje visine odštete Član 29. (Osnov za novčanu naknadu) Osnov za novčanu naknadu za materijalnu štetu i nematerijalnu štetu je postojanje povrede tjelesnog i psihičkog integriteta ili smrti nekog lica. Član 30. (Materijalna šteta) (1) Pod materijalnom štetom u slučaju smrti, tjelesne povrede ili oštećenja zdravlja nekog lica podrazumijeva se sva ona šteta koju je to lice imalo zbog povrede, odnosno bliski srodnik zbog smrti srodnika. (2) Naknada štete iz stava (1) ovog člana obuhvata: a) troškove liječenja i rehabilitacije; b) izgubljenu zaradu za vrijeme privremene spriječenosti za rad; c) izgubljenu zaradu u slučaju trajne djelimične ili potpune nesposobnosti za rad; d) naknadu za izgubljeno izdržavanje (novčana renta); e) troškove sahrane; f) troškove tuđe njege i pomoći. Član 31. (Troškovi liječenja i rehabilitacije) (1) Troškovi liječenja i rehabilitacije su materijalni troškovi nastali u postupku liječenja i rehabilitacije povrijeđenog lica u zdravstvenoj ustanovi, odnosno drugom obliku zdravstvene službe (privatna praksa). (2) Troškovi liječenja i rehabilitacije nadoknađuju se u visini stvarnih troškova liječenja i rehabilitacije, na osnovu računa zdravstvene ustanove uz priložen izvod o pruženim zdravstvenim uslugama i drugim troškovima na osnovu medicinske dokumentacije koju vodi zdravstvena ustanova, odnosno drugi oblik zdravstvene službe (privatna praksa), a koji su bili nužni i neophodni. (3) Ne postoji obaveza na naknadu troškova liječenja koje nije naučno dokazano odnosno troškova liječenja koje predstavlja eksperimentalni oblik liječenja. Član 32. (Naknada izgubljene zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad) (1) Naknada izgubljene zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad predstavlja naknadu koja pripada oštećenom koji tokom privremene spriječenosti za rad (liječenje ili bolovanje) nije bio sposoban obavljati svoje redovne radne obaveze iz radnog odnosa ili van radnog odnosa, koja je u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima, te zbog toga nije ostvario zaradu koju bi inače ostvario da mu nije nanesena tjelesna ozljeda koja je dovela do privremene spriječenosti za rad. (2) Naknada iz stava (1) ovog člana određuje se na osnovu razlike između naknade zarade koju je povrijeđeni imao tokom perioda privremene spriječenosti za rad i zarade koju bi ostvario da nije došlo do štetnog događaja. (3) Naknada iz stava (2) ovog člana određuje se u jednokratnom novčanom iznosu. Član 33. (Izgubljena zarada zbog trajne djelimične ili potpune nesposobnosti za rad) (1) Izgubljena zarada zbog trajne djelimične ili potpune nesposobnosti za rad predstavlja izgubljenu zaradu u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima koja nastaje od momenta okončanja liječenja do momenta dok ta nesposobnost traje. (2) Naknada štete za izgubljenu zaradu iz stava (1) ovog člana, u slučaju trajne djelimične nesposobnosti za rad, određuje se na osnovu razlike odnosa zarade koju je oštećeni ostvarivao prije povređivanja i odnosa zarade koju oštećeni ostvaruje nakon povređivanja. (3) Naknada štete za izgubljenu zaradu iz st. (1) i (2) ovog člana određuje se u vidu mjesečne novčane rente. (4) U slučaju da su potrebe oštećenog trajno povećane ili su mogućnosti njegovog daljeg razvijanja i napredovanja uništene ili smanjene, mjesečna novčana renta uvećava se za naknadu za navedenu štetu. Član 34. (Naknada za izgubljeno izdržavanje) (1) Naknada za izgubljeno izdržavanje se određuje i isplaćuje licu koje je poginuli u saobraćajnoj nesreći izdržavao ili redovno pomagao, kao onom koji je po zakonu imao pravo zahtijevati izdržavanje od poginulog. (2) Iznos naknade iz stava (1) ovog člana, u vidu mjesečne novčane rente, ne može biti veći od onoga što bi oštećeni dobivao od poginulog da je ostao živ ili ako nakon smrti lica od kojeg je izdržavan ili redovno pomagan ne dobiva isti iznos od nekog drugog na osnovu penzijskih prava. (3) Za sve oblike naknade iz ovog člana postoji mogućnost izmjene iznosa (povećanjem, smanjenjem ili ukidanjem) ako se promjene okolnosti koje su uzete u obzir kod priznavanja ovog prava. Član 35. (Troškovi sahrane) (1) Troškovi sahrane su troškovi koji su neophodni kako bi se lice sahranilo u skladu sa običajima mjesta u kome se sahrana obavlja. (2) Naknada troškova iz stava (1) ovog člana određuje se u visini učinjenih stvarnih troškova, na osnovu računa za svaku vrstu troška, ali najviše do visine prosječnih cijena za svaku vrstu troška u mjestu gdje se sahrana obavlja. (3) Uz troškove sahrane oštećenim licima pripada i pravo na odštetu na ime troškova liječenja preminulog lica koji su nastali u periodu od povređivanja do njegove smrti (kada smrt nije nastupila trenutno nego u nekom vremenskom periodu nakon zadobivene tjelesne povrede). Član 36. (Troškovi tuđe njege i/ili pomoći) (1) Troškovi tuđe njege i/ili pomoći su materijalni troškovi nastali za one usluge oštećenom licu koje omogućavaju zadovoljenje njezinih osnovnih bioloških potreba (uzimanje hrane, oblačenje, održavanje lične higijene, obavljanje redovnih fizioloških potreba, kretanje s pomagalima ili bez njih) ako navedene potrebe ne može sam zadovoljiti uslijed pretrpljenih povreda. (2) Troškovi tuđe njege i/ili pomoći nadoknađuju se u visini stvarnih troškova tuđe njege i/ili pomoći, u skladu sa obimom i vremenom tuđe njege i/ili pomoći koja je neophodna oštećenom licu. (3) Troškovi tuđe njege i/ili pomoći koje pružaju stručna lica (tzv. usluge medicinskih lica – stručnih lica) van obima priznatog na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ili pak druge institucije sličnog karaktera nadoknađuju se u visini stvarnih troškova, a najviše do prosječne neto zarade koju ostvaruju zdravstveni radnici odgovarajuće stručne spreme koji obavljaju ovu vrstu poslova u mjestu gdje se pruža tuđa njega i/ili pomoć oštećenom licu. (4) Troškovi tuđe njege i/ili pomoći iz st. (2) i (3) ovog člana umanjuju se za iznos koji oštećeno lice iz ove osnove Broj 57 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. ostvaruje od nadležnih organa shodno propisima o socijalnoj zaštiti, i u uslovima kada to pravo oštećeno lice nije ostvarilo podnošenjem zahtjeva, a prema svim okolnostima slučaja to je pravo mogao ostvariti jer mu pripada. (5) Naknada na ime tuđe njege i/ili pomoći određuje se u obliku mjesečne rente za koju postoji mogućnost izmjene iznosa (povećanjem, smanjenjem ili ukidanjem) ako se promijene okolnosti koje su uzete u obzir kod priznavanja ovog prava. Član 37. (Nematerijalna šteta) (1) Nematerijalna šteta se nadoknađuje nezavisno od naknade materijalne štete. (2) Nematerijalna šteta obuhvata sljedeće vidove: a) fizička bol; b) duševna bol zbog umanjenja /smanjenja životne aktivnosti; c) pretrpljeni strah; d) duševna bol zbog naruženosti; e) duševna bol zbog smrti bliskog lica; f) duševna bol zbog naročito teškog invaliditeta bliskog lica. Član 38. (Fizička bol) (1) Fizička bol je subjektivno osjećanje koje se javlja kod povrijeđenog lica u momentu povređivanja i traje za vrijeme liječenja. (2) Prilikom klasifikacije fizičkih bolova (jaki, srednji ili slabi) u obzir se posebno uzima jačina i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova kao i sve nelagodnosti tokom liječenja (nesvjestica, hospitalizacija, vezanost za krevet, razne vrste imobilizacija i fiksacija, rendgensko snimanje, broj operacija, infuzija, transfuzija, infekcije, previjanje rana, odstranjenje šavova, upotreba invalidskih kolica, bolovanje, posjećivanje ambulante, fizioterapija, trajanje rehabilitacije i sl.), opće zdravstveno stanje povrijeđenog, vrsta i karakter povreda i moguće umanjenje intenziteta bolova kroz odgovarajuću terapiju i lijekove. Kod klasifikacije odnosno fizičkih bolova, a imajući u vidu da se radi o subjektivnom osjećanju koje se javlja kod povrijeđenog u obzir će se uzimati i Evaluacijska tablica boli tzv. Julijanova ljestvica po kojoj minimalna bol, vrlo lagana bol i lagana bol se ima smatrati bolovima slabog intenziteta dok srednja bol se ima smatrati bolovima srednjeg intenziteta, a ozbiljna bol, vrlo ozbiljna bol i izuzetno ozbiljna bol bolovima jakog intenziteta. (3) Visina naknade za fizičke bolove se utvrđuje po danima i to: a) jaki bolovi – 70,00 KM b) srednji bolovi – 40,00 KM c) slabi bolovi – 10,00 KM. (4) U slučaju da se nakon okončanog liječenja utvrdi da povreda kod oštećenog lica nije dovela do umanjenja životne aktivnosti iznos novčane naknade po osnovu boli može maksimalno iznositi do 800,00 KM. Bolovi slabog intenziteta koji su trajali kraće od tri dana nisu osnov za dosuđivanje novčane naknade. Član 39. (Strah) (1) Strah je osjećaj koji je neko lice doživjelo, odnosno pretrpjelo u trenutku povređivanja koji se manifestira kao strah za život i/ili tjelesni integritet i naknadni osjećaj po doživljenom povređivanju, a koji je vezan za ishod ozdravljenja. (2) Visina naknade za pretrpljeni strah utvrđuje se prema intenzitetu i dužini trajanja pretrpljenog straha. Strah jakog odnosno veoma jakog intenziteta je posebno stanje svijesti koje trpi psihički normalna osoba kada joj je ugrožen život. (3) Visina naknade za strah se utvrđuje po danima i to: a) veoma jakog intenziteta – 70,00 KM b) jakog intenziteta – 60,00 KM c) srednjeg intenziteta – 30,00 KM d) slabog intenziteta – 5,00 KM. (4) U slučaju da se nakon okončanog liječenja utvrdi da povreda kod oštećenog lica nije dovela do umanjenja opće životne aktivnosti iznos novčane naknade po osnovu straha može maksimalno iznositi do 400,00 KM. Pretrpljeni strah lakog intenziteta koji je trajao kraće od tri dana nije osnov za dosuđivanje naknade. Član 40. (Umanjenje opće životne aktivnosti) (1) Umanjenje opće životne aktivnosti obuhvata sva trajna ograničenja u životnim aktivnostima oštećenog lica odnosno nemogućnost ili smanjenu mogućnost funkcioniranja organizma (tjelesnih, psihomotornih, senzornih ili kognitivnih funkcija) tako da lice ne može ili ograničeno može obavljati životne funkcije koje je mogao obavljati prije povređivanja, odnosno zadovoljavati zahtjeve životnih potreba u kvalitetu i kvantitetu kao lice bez oštećenja. (2) Procenat umanjenja opće životne aktivnosti iz stava (1) ovog člana se utvrđuje na osnovu medicinske dokumentacije i neposrednog pregleda povrijeđenog. (3) Visina novčane naknade se određuje prema procentu umanjenja opće životne aktivnosti iz stava (2) ovog člana i u zavisnosti od godina života oštećenog na dan nastanka štetnog događaja i to: a) ako je riječ o umanjenju opće životne aktivnosti do 25% za svaki 1% umanjenja opće životne aktivnosti: 1) kod lica do 20 godina života – do 500,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 450,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 410,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 380,00 KM b) ako je riječ o umanjenju opće životne aktivnosti preko 25 do 40% za svaki 1% umanjenja opće životne aktivnosti: 1) kod lica do 20 godina života – do 550,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života –do 530,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 510,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 490,00 KM c) ako je riječ o umanjenju opće životne aktivnosti od 40 do 60% za svaki 1% umanjenja opće životne aktivnosti: 1) kod lica do 20 godina života – do 640,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 620,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 600,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 580,00 KM d) ako je riječ o umanjenju opće životne aktivnosti od 60 do 80% za svaki 1% umanjenja opće životne aktivnosti: 1) kod lica do 20 godina života – do 730,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 710,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 690,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 670,00 KM e) ako je riječ o umanjenju opće životne aktivnosti od 80 do 100% za svaki 1% umanjenja opće životne aktivnosti: 1) kod lica do 20 godina života – do 950,00 KM Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 11 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 900,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 870,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 850,00 KM. Član 41. (Naruženost) (1) Naruženost predstavlja narušavanje dotadašnjeg vanjskog izgleda ili sklada oštećenikova tijela ili dijela tijela i/ili narušavanje neke tjelesne funkcije. (2) Visina naknade za naruženost zavisi od trajnih posljedica koje se ogledaju u narušavanju dotadašnjeg izgleda i sklada tijela odnosno stepena naruženosti i starosne dobi lica, na dan nastanka štetnog događaja, i to na sljedeći način: a) ako je riječ o naruženosti izrazito jakog stepena: 1) kod lica do 20 godina života – do 9.000,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 8.900,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 8.750,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 8.500,00 KM b) ako je riječ o naruženosti jakog stepena koja je vrlo uočljiva trećim licima: 1) kod lica do 20 godina života – do 6.400,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 6.200,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 6.000,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 5.800,00 KM c) ako je riječ o naruženosti jakog stepena koja je uočljiva trećim licima, ali samo ponekad (ukućanima, na plaži i sl.): 1) kod lica do 20 godina života – do 5.450,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 5.300,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 5.000,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 4.900,00 KM d) ako je riječ o naruženosti srednjeg stepena koja je vrlo uočljiva trećim licima: 1) kod lica do 20 godina života – do 5.450,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 5.300,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 5.000,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 4.900,00 KM e) ako je riječ o naruženosti srednjeg stepena koja je uočljiva trećim licima, ali samo ponekad: 1) kod lica do 20 godina života – do 2.750,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 2.550,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 2.350,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 2.200,00 KM f) ako je riječ o naruženosti lakog stepena koja je vrlo uočljiva trećim licima: 1) kod lica do 20 godina života – do 1.350,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 1.250,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 1.150,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 1.050,00 KM g) ako je riječ o naruženosti lakog stepena koja je uočljiva trećim licima, ali samo ponekad: 1) kod lica do 20 godina života – do 630,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 500,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 550,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 500,00 KM. (3) Iznos naknade može biti veći ili manji u procentu do 10% od onog koji je prethodno naveden, ali samo izuzetno, kada to naročito opravdavaju vanredne, posebne i individualne okolnosti pojedinog slučaja koje se zbog svoje posebnosti nisu mogle uzeti i predvidjeti pri izradi ovih kriterija za utvrđivanje prava na odštetu (vrsta zanimanja, lokacija povreda i sl.). Član 42. (Duševni bolovi zbog smrti bliskog srodnika) (1) Duševni bolovi zbog smrti bliskog srodnika se izražavaju u subjektivnom osjećaju, odnosno patnji koju trpi oštećeni zbog gubitka bliskog srodnika. (2) Pravo na naknadu za duševne bolove zbog smrti bliskog srodnika imaju članovi njegove uže porodice (bračni drug, djeca i roditelji). (3) Naknada u slučaju smrti se priznaje i vanbračnom partneru, ako je između njega i umrlog postojala trajnija zajednica života. (4) Trajnija zajednica života iz stava (3) ovog člana smatra se životna zajednica žene i muškarca koji nisu u braku i koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. (5) Naknada u slučaju smrti se priznaje i braći i sestrama ako je između njih i umrlog postojala trajnija zajednica života. (6) Trajnija zajednica života iz stava (5) ovog člana predstavlja postojanje zajedničkog domaćinstva - i trajnu emotivnu povezanost, postojanje finansijske zajednice odnosno odnos uzajamne zavisnosti koji upućuje na postojanje trajnije ekonomske životne zajednice i egzistencijalne povezanosti između umrlog i njegovih srodnika. (7) Pravo na naknadu imaju i roditelji u slučaju gubitka ploda odnosno začetog a nerođenog djeteta. (8) Pravo na naknadu zbog smrti roditelja ima i začeto nerođeno dijete (nasciturus) pod uslovom da se rodi živo. (9) Visina naknade zavisi od stepena srodstva i priznaje se u sljedećim iznosima: a) za slučaj smrti bračnog i vanbračnog partnera - 20.000,00 KM, b) za slučaj smrti djeteta - 20.000,00 KM, c) za slučaj gubitka ploda roditeljima - 7.000,00 KM, d) za slučaj smrti roditelja - 20.000,00 KM, e) za slučaj smrti brata ili sestre - 7.000,00 KM, f) za slučaj smrti roditelja nasciturusu - 20.000,00 KM. Član 43. (Duševna bol zbog naročito teškog invaliditeta bliskog lica) (1) Duševna bol zbog naročito teškog invaliditeta bliskog lica se izražava u subjektivnom osjećaju, odnosno patnji koju trpi oštećeni zbog naročito teškog invaliditeta bliskog lica. (2) Pravo na naknadu za duševne bolove zbog naročito teškog invaliditeta bliskog lica imaju članovi njegove uže porodice (bračni drug, djeca i roditelji). (3) Naknada u slučaju naročito teškog invaliditeta se priznaje i vanbračnom partneru, ako između njega i povrijeđenog postoji trajnija zajednica života. (4) Trajnija zajednica života iz stava (3) ovog člana smatra se životna zajednica žene i muškarca koji nisu u braku i koja Broj 57 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. (5) Invaliditet se smatra naročito teškim ako je postotak umanjenja opće životne aktivnosti kod oštećenog jednak ili veći od 70%. (6) Visina naknade priznaje se u sljedećim iznosima: a) za slučaj naročito teškog invaliditeta bračnog i vanbračnog druga (trajnija zajednica života) i djeteta - 20.000,00 KM b) za slučaj naročito teškog invaliditeta roditelja: 1) djetetu koje se nalazi na odgoju i izdržavanju kod roditelja - 20.000,00 KM 2) djetetu - 12.000,00 KM. Član 44. (Novčana renta) (1) Pravo na naknadu štete u vidu novčane rente uslijed smrti bliskog lica ili uslijed povrede tijela ili oštećenja zdravlja ne može se prenijeti drugom licu. (2) Dospjeli iznosi naknade mogu se prenijeti drugome, ako je iznos naknade određen pismenim sporazumom strana ili pravosudnom sudskom odlukom. (3) Visina naknade iz čl.38. do 43. ovoga Zakona utvrđena je na bazi prosječne visine premije po polici u automobilskoj odgovornosti u visini od 300,00 KM. (4) U slučaju povećanja ili pak smanjenja cijene prosječne visine premije iz prethodnog stava ovoga člana za više od 10% visina naknade će se povećavati ili smanjivati u istovjetnom postotku. (5) Prosječnu visinu premije iz stava (3) ovoga člana će utvrđivati i objavljivati Agencija svake godine najkasnije do kraja prvog mjeseca tekuće godine s presjekom na dan 31.12. prethodne godine. Odjeljak C. Promjena vlasnika vozila, granično osiguranje i Informativni centar Član 45. (Promjena vlasnika vozila) (1) Ako se za vrijeme trajanja osiguranja promijeni vlasnik vozila, novi vlasnik vozila dužan je zaključiti ugovor o osiguranju svoje odgovornosti za upotrebu vozila na kojem je stekao vlasništvo. (2) Osiguranik koji otuđi svoje vozilo dužan je o tome obavijestiti društvo za osiguranje kod kojeg je osigurana njegova odgovornost za upotrebu vozila koje je otuđeno u roku od 30 dana od dana otuđenja vozila i postupiti u skladu sa članom 9. stav 6. ovog zakona. (3) Ugovor o osiguranju od autoodgovornosti zaključen s prethodnim vlasnikom prestaje da važi u trenutku kada je novi vlasnik vozila zaključio ugovor o osiguranju od autoodgovornosti na svoje ime. (4) Prestankom važenja ugovora iz stava (3) ovog člana, osiguranik, prethodni vlasnik vozila, ima pravo na povrat dijela premije za neiskorišteni period pokrića, pod uslovom da je postupio u skladu sa obavezom iz stava (2) ovog člana i u slučaju da nije bilo štete u periodu osiguranja po navedenoj polici. (5) Izuzetno od stava (3) ovog člana, ugovor o osiguranju od autoodgovornosti zaključen s prethodnim vlasnikom ostaje na snazi do isteka trajanja osiguranja, ukoliko novi vlasnik, u tom roku, nije zaključio ugovor o osiguranju od autoodgovornosti na svoje ime, u tom slučaju se po samom zakonu smatra da su prava i obaveze, kao i odgovornost za upotrebu vozila, preneseni na novog vlasnika vozila danom zaključenja ugovora o prijenosu vlasništva na vozilu. Član 46. (Naknada štete koja je prouzrokovana upotrebom nepoznatog vozila ili upotrebom vozila čiji vlasnik nije zaključio ugovor o osiguranju od autoodgovornosti) Oštećeno lice kojem je na teritoriji Federacije prouzrokovana šteta upotrebom nepoznatog vozila ili upotrebom vozila čiji vlasnik nije zaključio ugovor o osiguranju od autoodgovornosti podnosi odštetni zahtjev Zaštitnom fondu. Član 47. (Međunarodna potvrda o osiguranju od autoodgovornosti za vozila strane registracije) (1) Vozač koji je vozilom strane registracije prešao granicu BiH na teritoriji Federacije dužan je imati i, na zahtjev ovlaštenog lica u Federaciji, dati na uvid međunarodnu potvrdu o postojanju osiguranja od autoodgovornosti važeću na teritoriji država članica Sistema zelene karte ili policu osiguranja od autoodgovornosti. (2) Međunarodnom potvrdom o osiguranju od autoodgovornosti smatra se i registarska oznaka koju nosi vozilo koje se uobičajeno nalazi na teritoriji država potpisnica Multilateralnog sporazuma, pod uslovom da je s BiH potpisan Multilateralni sporazum. Član 48. (Granično osiguranje) Vozač vozila strane registracije koji ne posjeduje međunarodnu potvrdu o osiguranju od autoodgovornosti iz člana 47. ovog zakona ne može upotrebljavati vozilo na teritoriji Federacije ako ne posjeduje policu osiguranja od autoodgovornosti, čiji period važenja ne može biti kraći od sedam niti duži od 90 dana. Član 49. (Pravo na naknadu štete) (1) Oštećeno lice kojem je u Federaciji prouzrokovana šteta upotrebom vozila strane registracije iz zemlje članice Sistema zelene karte ili zemlje potpisnice Multilateralnog sporazuma podnosi odštetni zahtjev putem Biroa zelene karte BiH. (2) Za naknadu štete koja je na teritoriji Federacije prouzrokovana upotrebom vozila strane registracije za koje vlasnik nema važeći ugovor o osiguranju od autoodgovornosti primjenjuju se odredbe člana 46. ovog zakona. (3) Zaštitni fond, pod uslovom da je BiH u režimu Multilateralnog sporazuma, te da je Zaštitni fond zaključio odgovarajuće bilateralne sporazume s nadležnim tijelima za naknadu šteta koje ne mogu biti nadoknađene obaveznim osiguranjem one države na čijoj teritoriji se vozilo uobičajeno nalazi, ima pravo na naknadu isplaćenog iznosa štete, stvarnih i opravdanih troškova od tih tijela. Član 50. (Obrazac evropskog izvještaja o saobraćajnoj nesreći) (1) Društvo za osiguranje dužno je osiguraniku, uz policu osiguranja od autoodgovornosti, uručiti primjerak Evropskog izvještaja o saobraćajnoj nesreći, koji je osiguranik dužan držati u vozilu i predočiti ovlaštenom licu na zahtjev. (2) U slučaju saobraćajne nesreće učesnici mogu ispuniti i potpisati te međusobno razmijeniti Evropski izvještaj o saobraćajnoj nesreći. Evropski izvještaj o saobraćajnoj nesreći može biti korišten u postupku rješavanja odštetnog zahtjeva kao dokaz nastupanja štetnog događaja, pod uslovom da je uredno i potpuno popunjen, te da su uz to priložene fotografije oštećenja na vozilima i mjesta štetnog događaja. Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 13 Član 51. (Informativni centar) (1) Informativni centar uspostavlja se u okviru Agencije, radi efikasnijeg ostvarivanja prava po odštetnim zahtjevima u slučaju šteta nastalih u saobraćajnim nesrećama upotrebom vozila. (2) Informativni centar: a) prikuplja podatke od značaja za ostvarivanje prava po odštetnim zahtjevima i vodi registar tih podataka; b) omogućava uvid u podatke iz tačke a) ovog stava; c) pruža pomoć oštećenim licima pri prikupljanju podataka iz registra iz tačke (1) ovog stava i prikupljanju podataka iz registara Informativnog centra RS, informativnih centara država članica Evropske unije i drugih država s kojima ima saradnju. (3) Registar iz stava (2) tačka a) ovog člana sadrži najmanje podatke o: a) registarskim oznakama, vrstama, markama, tipovima i brojevima šasija motornih vozila registrovanim u Federaciji; b) brojevima polica osiguranja od autoodgovornosti za vozila iz tačke (1) ovog stava; c) datumu početka i prestanka osiguravajućeg pokrića na osnovu ugovora o osiguranju od autoodgovornosti; d) nazivu i adresi sjedišta društva za osiguranje koje pruža osiguravajuće pokriće na osnovi police osiguranja iz tačke c) ovog stava; e) imenu i prezimenu, datumu i mjestu rođenja i adresi, odnosno poslovnom imenu i sjedištu osiguranika; f) izdatim zelenim kartama; g) popisu vlasnika vozila koja su izuzeta od obaveze osiguranja od autoodgovornosti, kao i nazivu organa ili tijela odgovornog za naknadu štete oštećenom licu; (4) Podaci iz stava (3) ovog člana prikupljaju se od društava za osiguranje, podružnica društava za osiguranje koje posluju u Federaciji i nadležnog organa za registraciju vozila i vođenje evidencija o saobraćajnim nesrećama u Federaciji. (5) Na zahtjev oštećenog lica, Informativni centar podatke iz stava (3) ovog člana zatražit će i iz Informativnog centra RS, informativnih centara država članica Evropske unije i drugih država. (6) Društvo za osiguranje i organ nadležan za evidenciju registrovanih motornih vozila u Federaciji dužni su podatke iz stava (3) ovog člana redovno dostavljati Informativnom centru. (7) Zaštita ličnih podataka iz registra podataka Informativnog centra vrši se u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita ličnih podataka. (8) Agencija će propisati sadržaj, način prikupljanja, vođenja i pristupa podacima iz registra Informativnog centra. Član 52. (Čuvanje podataka i omogućavanje uvida u podatke) (1) Podatke iz člana 51. stava (3) tač. a) do f) ovog zakona Informativni centar je dužan čuvati najmanje sedam godina od dana odjave registracije motornog vozila ili prestanka važenja police osiguranja. (2) Radi pružanja pomoći kod prikupljanja podataka iz člana 51. stava (2) tačka c), Informativni centar sarađuje s Informativnim centrom RS, informativnim centrima država članica Evropske unije i drugih država. (3) Informativni centar dužan je oštećenim licima sedam godina nakon saobraćajne nesreće iz svog ili iz registra Informativnog centra RS, informativnog centra države članice Evropske unije ili druge države s kojima ima saradnju omogućiti uvid u sljedeće podatke: a) nazivu i sjedištu odgovornog društva za osiguranje; b) broju police osiguranja društva iz tačke a) ovog stava; c) ime i prezime, odnosno naziv, te adresu ovlaštenog predstavnika za obradu odštetnih zahtjeva na osnovu osiguranja od autoodgovornosti u BiH kojeg je imenovalo društvo za osiguranje države članice Evropske unije i koji pruža osiguravajuće pokriće na osnovu police osiguranja vozila kojim je saobraćajna nesreća prouzrokovana. (4) Informativni centar, na zahtjev oštećenog lica, pribavlja podatke o imenu i prezimenu, odnosno nazivu i prebivalištu, odnosno sjedištu vlasnika, odnosno korisnika motornog vozila, ako je oštećeno lice iskazalo pravni interes za tim podacima. (5) Podatke iz stava (4) ovog člana Informativni centar prikuplja od društava za osiguranje ili od nadležnog organa za registraciju vozila i vođenje evidencija o saobraćajnim nesrećama u Federaciji. (6) Informativni centar pribavlja za oštećeno lice podatke o imenu i prezimenu, odnosno nazivu, te adresi lica koje mu garantuje za štetu prouzrokovanu vozilom koje je izuzeto od obaveze zaključivanja ugovora o osiguranju od autoodgovornosti. POGLAVLJE IV. OSIGURANJE VLASNIKA ZRAKOPLOVA OD ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU PROUZROKOVANU TREĆIM LICIMA I PUTNICIMA Član 53. (Obaveza zaključivanja ugovora o osiguranju) (1) Vlasnik zrakoplova dužan je zaključiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu prouzrokovanu putnicima, stvarima i trećim licima u skladu sa odredbama ovog zakona, propisima kojima se uređuje zrakoplovstvo u BiH i propisima koji važe u ECAA. (2) U postupku izdavanja dozvola kojima se odobrava obavljanje različitih komercijalnih i nekomercijalnih djelatnosti u zračnom saobraćaju, koje se izdaju u skladu sa propisima o zračnom saobraćaju, podnosilac zahtjeva dužan je nadležnom organu dostaviti dokaz o zaključenom ugovoru o obaveznom osiguranju iz člana 2. stava (1) tačka c) ovog zakona. (3) Ugovorom o obaveznom osiguranju iz stava (1) ovog člana pokrivene su: a) štete prouzrokovane trećim licima za vrijeme leta zrakoplova, b) štete koje pretrpi putnik za vrijeme leta zrakoplova, c) štete na stvarima zbog gubitka, odnosno oštećenja ličnih stvari putnika koje se nalaze u kabini zrakoplova, d) štete na stvarima zbog gubitka, odnosno oštećenja tereta i predane prtljage. (4) Ugovorom o obaveznom osiguranju iz stava (1) ovog člana nisu pokriveni putnici i članovi letačke i kabinske posade zrakoplova, koji su na dužnosti za vrijeme leta zrakoplova. (5) Putnik iz stava (1) ovog člana je svako lice koje se prevozi zrakoplovom uz saglasnost vlasnika zrakoplova, osim članova letačke i kabinske posade zrakoplova koji su na dužnosti za vrijeme leta zrakoplova. (6) Ugovor o osiguranju iz stava (1) ovog člana ne pokriva štete iz stava (3) tač. c) i d) ovog člana ako se zrakoplov ne koristi u komercijalne svrhe. (7) Ugovorom o osiguranju iz stava (1) ovog člana pokrivene su i štete zbog rizika rata, terorističkih aktivnosti, otmice, sabotaže, nezakonitog prisvajanja zrakoplova i pobune. (8) Izuzetno od stava (7) ovog člana, ugovor o osiguranju iz stava (1) ovog člana ne pokriva štete zbog rizika rata i terorizma za: Broj 57 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. a) državne zrakoplove definirane u skladu s Čikaškom konvencijom; b) zrakoplovne modele kojima MTOM iznosi do 20 kg; c) letjelice koje polijeću s nogu pilota (uključujući motorne paraglajdere i zmajeve); d) vezane balone; e) papirne zmajeve; f) padobrane (uključujući vučene padobrane); g) zrakoplove, uključujući jedrilice, kojima MTOM iznosi do 500 kg, i mikrolake zrakoplove koji se: 1) koriste u nekomercijalne svrhe ili 2) koriste za obuku vozača zrakoplova lokalno, koji ne uključuju prelazak državne granice. Član 54. (Osigurane sume) (1) Najniža osigurana suma po jednom štetnom događaju određena ugovorom o osiguranju iz člana 53. stava (1) ovog zakona iznosi: a) za štete trećim licima: 1) za letjelice koje polijeću s nogu pilota 10.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u konvertibilnim markama (KM), 2) za slobodne balone s posadom 20.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, 3) za zrakoplove kojima MTOM iznosi: - do 500 kg, 750.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 501 kg do 1000 kg, 1.500.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 1001 kg do 2700 kg, 3.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 2701 kg do 6000 kg, 7.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 6001 kg do 12.000 kg, 18.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 12.001 kg do 25.000 kg, 80.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 25.001 kg do 50.000 kg, 150.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 50.001 kg do 200.000 kg, 300.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 200.001 kg do 500.000 kg, 500.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - iznad 500.001 kg do 700.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM; b) za pojedinog putnika 250.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM; c) za lične stvari putnika koje se nalaze u kabini zrakoplova 1131,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM; d) za teret i predatu prtljagu po 1 kg iznosi 19,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM. (2) Izuzetno od stava (1) tačka b) ovog člana, najniža osigurana suma po jednom štetnom događaju za zrakoplove kojima MTOM iznosi 2700 kg ili manje, a koji se ne koristi u komercijalne svrhe, za pojedinog putnika iznosi 100.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM. (3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, za zrakoplove koji se ne koriste u komercijalne svrhe, odnosno koji se koriste za obuku vozača zrakoplova, sportsko i amatersko letenje i koji se koriste samo za let unutar zračnog prostora BiH najniža osigurana suma po jednom štetnom događaju ne može biti niža od: a) 8000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, za zrakoplove kojima MTOM iznosi do 200 kg, b) 25.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, za zrakoplove kojima MTOM iznosi od 201 kg do 500 kg, c) 50.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, za zrakoplove kojima MTOM iznosi od 501 kg do 1000 kg, d) 80.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, za zrakoplove kojima MTOM iznosi od 1001 kg do 2700 kg. Član 55. (Shodna primjena odredbi) Na pitanja odgovornosti vlasnika zrakoplova za štetu koju prouzrokuje trećim licima i putnicima, a koja nisu uređena odredbama ovog poglavlja, shodno se primjenjuju odredbe iz Poglavlja III. ovog zakona, kao i odredbe propisa kojima se uređuje zrakoplovstvo u BiH. POGLAVLJE V. OSIGURANJE VLASNIKA PLOVILA NA MOTORNI POGON OD ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU PROUZROKOVANU TREĆIM LICIMA Član 56. (Obaveza zaključivanja ugovora o osiguranju) (1) Vlasnik plovila na motorni pogon, snage motora veće od 3,7 kW, koja se u skladu sa propisima o registraciji plovila upisuju u odgovarajući registar, dužan je zaključiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju upotrebom ovog plovila može nanijeti trećim licima zbog smrti, tjelesne povrede ili narušavanja zdravlja. (2) Trećim licima iz stava (1) ovog člana ne smatraju se lica koja se nalaze na plovilu kojim je prouzrokovana šteta, kao i članovi posade koji upravljaju plovilom na motorni pogon. (3) Vlasnik, odnosno korisnik inostranog plovila koje ulazi u teritorijalno more ili unutrašnje vode BiH mora imati važeći ugovor o osiguranju od odgovornosti za štete iz stava (1) ovog člana, osim ako ne postoje druge odgovarajuće garancije za naknadu štete ili ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno. (4) Odredbe čl. 46., 47. i 49. ovog zakona kojima se uređuje osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štetu nanesenu trećim licima, odgovarajuće se primjenjuju na osiguranje vlasnika plovila od odgovornosti za štetu nanesenu trećim licima. (5) Odredbe ovog člana odgovarajuće se primjenjuju na odgovornost vlasnika plovila pri plovidbi unutrašnjim vodama u Federaciji. Član 57. (Osigurana suma) (1) Najniža osigurana suma po jednom štetnom događaju određena ugovorom o osiguranju iz člana 56. stava (1) ovog zakona iznosi 210.000,00 KM. (2) Najniža osigurana suma po jednom štetnom događaju određena ugovorom o osiguranju plovila čija je snaga motora veća od 15 kW, a koja po propisima o registraciji plovila mora biti upisana u registar plovila iznosi 650.000,00 KM. Član 58. (Shodna primjena odredbi) Na pitanja odgovornosti vlasnika plovila za štetu koju prouzrokuje trećim licima i putnicima, a koja nisu uređena odredbama ovog poglavlja, shodno se primjenjuju odredbe iz Poglavlja III. ovog zakona, kao i odredbe propisa kojima se uređuje plovidba u BiH. Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 15 POGLAVLJE VI. ZAŠTITNI FOND Član 59. (Zaštitni fond) (1) Zaštitni fond je pravno lice sa sjedištem u Sarajevu, nadležno da pokriva štete u skladu sa članom 66. ovog zakona, a koje ne mogu biti nadoknađene obaveznim osiguranjem, kao i da obavlja druge poslove u skladu sa zakonom. (2) Organi Zaštitnog fonda su Skupština, Upravni odbor i direktor. (3) Zaštitni fond ima statut kojim se uređuju: a) organizacija i način poslovanja, b) upravljanje i rukovođenje, c) finansiranje i finansijsko poslovanje, d) druga pitanja u vezi s poslovanjem Zaštitnog fonda. (4) Agencija daje prethodnu saglasnost na statut Zaštitnog fonda, kao i na njegove izmjene i dopune. (5) Nadzor nad poslovanjem Zaštitnog fonda obavlja Agencija shodno odredbama propisa o osiguranju. Član 60. (Članstvo i izvori financiranja Zaštitnog fonda) (1) Članovi Zaštitnog fonda su sva društva za osiguranje koja u Federaciji obavljaju vrste osiguranja iz člana 2. stava (1) tač. a) i b) ovog zakona, bez obzira na to da li im je sjedište registrovano u Federaciji ili izvan nje. (2) Izvori finansiranja Zaštitnog fonda su: a) članarine, iz kojih se finansiraju troškovi poslovanja Zaštitnog fonda (troškovi administracije) b) doprinosi, iz kojih se finansiraju naknade šteta za namjenu izvršavanja obaveza iz člana 66. ovog zakona. (3) Članarinu iz stava (2) tačka a) ovog člana dužni su plaćati svi članovi Zaštitnog fonda, u jednakom iznosu, a visinu godišnje članarine određuje Upravni odbor Zaštitnog fonda, svake poslovne godine, u skladu sa projekcijom troškova administracije Zaštitnog fonda, uz prethodnu saglasnost Agencije. (4) Doprinose iz stava (2) tačka b) ovog člana dužni su plaćati svi članovi Zaštitnog fonda, a koji su zasnovani na procentu fakturisanih godišnjih premija osiguranja od autoodgovornosti i premija za osiguranje putnika u javnom prijevozu. (5) Visina i rokovi za uplatu doprinosa iz stava (2) tačka b) ovog člana određuju se godišnje, odlukom Agencije, koja se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH". (6) Agencija je ovlaštena da visinu već utvrđenih doprinosa iz stava (5) ovog člana mijenja i prilagođava potrebama Zaštitnog fonda, u cilju osiguranja ostvarivanja funkcija Zaštitnog fonda iz člana 66. ovog zakona. (7) Članovima koji tekuće finansijske godine dobiju dozvolu za rad u vrsti osiguranja putnika u javnom prijevozu ili u vrsti osiguranja od autoodgovornosti Agencija određuje paušalni iznos kao prvi doprinos u Zaštitni fond. Član 61. (Upravljanje sredstvima Zaštitnog fonda) (1) Zaštitni fond dužan je odvojeno planirati i knjigovodstveno evidentirati unutar prihoda članarine i doprinose, a unutar rashoda troškove administracije Zaštitnog fonda i troškove izvršavanja obaveza Zaštitnog fonda prema oštećenim licima, u skladu sa ovim zakonom. (2) Zaštitni fond dužan je voditi i evidentirati podatke o štetama i o tome izvještavati Agenciju. (3) Zaštitni fond dužan je Agenciji dostaviti nerevidirane godišnje finansijske izvještaje do kraja februara tekuće godine za prethodnu godinu, a polugodišnje finansijske izvještaje najkasnije do 31. jula tekuće godine. (4) Zaštitni fond dužan je Agenciji dostaviti revidirane godišnje finansijske izvještaje za prethodnu godinu, zajedno s izvještajem ovlaštenog revizora i godišnjim izvještajem o poslovanju, najkasnije do 31. maja tekuće godine. (5) Zaštitni fond dužan je Agenciji dostavljati izvještaj s podacima o uplaćenim članarinama i doprinosima, najkasnije do 30. novembra tekuće godine. (6) Agencija propisuje pravila poslovanja i izvještavanja Zaštitnog fonda. Član 62. (Skupština Zaštitnog fonda) (1) Skupštinu Zaštitnog fonda čine ovlaštena lica članova Zaštitnog fonda. (2) Skupština Zaštitnog fonda donosi odluke dvotrećinskom većinom ukupnog broja glasova članova Zaštitnog fonda. (3) Skupština Zaštitnog fonda: a) donosi statut i druge opće akte od značaja za poslovanje, b) donosi finansijski plan i usvaja finansijske izvještaje, c) imenuje i razrješava članove Upravnog odbora Zaštitnog fonda, d) odlučuje o ugovaranju osiguranja Zaštitnog fonda, kojim se pokriva nesolventnost njenih članova u pogledu izvršavanja njihovih obaveza prema Zaštitnom fondu. (4) Odlukom Agencije određuje se broj glasova koji svaki od članova ima u Skupštini Zaštitnog fonda u srazmjeri s visinom uplaćenih doprinosa svakog od članova Zaštitnog fonda u prethodnoj godini. (5) Odluka iz stava (4) ovog člana objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH". (6) Svaki član Skupštine Zaštitnog fonda ima jedan glas na svakih 4.000.000,00 KM obračunate premije za vrste osiguranja na osnovu kojih društva za osiguranje uplaćuju doprinose. (7) Članovi Skupštine Zaštitnog fonda koji imaju premiju manju od 4.000.000,00 KM imaju pravo na jedan glas. Član 63. (Upravni odbor Zaštitnog fonda) (1) Zaštitnim fondom upravlja Upravni odbor, koji se imenuje na period od četiri godine, uz prethodnu saglasnost Agencije. (2) Upravni odbor Zaštitnog fonda ima pet članova. (3) Jedan član Upravnog odbora Zaštitnog fonda imenuje se iz reda zaposlenih u Federalnom ministarstvu finansija, a četiri člana imenuju se na prijedlog društava za osiguranje iz društava za osiguranje ili iz reda stručnjaka iz oblasti privrednog prava, osiguranja ili finansija, nezavisnih od društava za osiguranje. Član 64. (Uslovi za imenovanje člana Upravnog odbora Zaštitnog fonda) Za člana Upravnog odbora Zaštitnog fonda može biti imenovano lice koje: a) ima VSS-VII stepen stručne spreme, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja i najmanje tri godine radnog iskustva u oblasti osiguranja, b) nije pravosnažno osuđeno za krivična djela protiv imovine, krivična djela protiv privrede, poslovanja i sigurnosti platnog prometa ili bilo koje drugo krivično djelo propisano zakonom u vezi s obavljanjem njihove profesionalne djelatnosti, c) u posljednjih pet godina nije bio član uprave, nadzornog odbora ili organa koji obavlja nadzor u Broj 57 - Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. društvu za osiguranje nad kojim je otvoren ili proveden postupak likvidacije ili stečaja. Član 65. (Direktor Zaštitnog fonda) (1) Direktor Zaštitnog fonda organizuje rad i rukovodi poslovanjem, predstavlja i zastupa Zaštitni fond, izvršava odluke Upravnog odbora i odgovara za zakonit rad Zaštitnog fonda. (2) Direktor Zaštitnog fonda imenuje se na period od četiri godine. (3) Na postupak i uslove za izbor i imenovanje direktora Zaštitnog fonda kao i oduzimanja saglasnosti za funkciju direktora Zaštitnog fonda shodno se primjenjuju odredbe zakona koji regulira oblast osiguranja, koje se odnose na članove uprave u društvu za osiguranje. (4) Upravni odbor Zaštitnog fonda, po prethodno pribavljenoj saglasnosti Agencije, imenuje direktora Zaštitnog fonda. (5) Lice imenovano za direktora Zaštitnog fonda, a za čije imenovanje nije pribavljena saglasnost iz stava (4) ovog člana, ne može obavljati funkciju direktora Zaštitnog fonda. Član 66. (Namjena sredstava Zaštitnog fonda) (1) Sredstva Zaštitnog fonda se koriste za izvršavanje obaveza Zaštitnog fonda po osnovu šteta prouzrokovanih trećem licima nastalim na teritoriji Federacije: a) ako ih prouzrokuje nepoznato vozilo, samo ako je u pitanju nematerijalna šteta, b) ako ih prouzrokuje vozilo čiji vlasnik nije zaključio ugovor o osiguranju od autoodgovornosti, c) u slučaju da nije zaključen ugovor iz člana 2. stava (1) tačka a) ovog zakona, d) u slučaju da štete iz ugovora iz člana 2. stava (1) tač. a) i b) ovog zakona nisu mogle biti nadoknađene iz stečajne mase društva za osiguranje. (2) Izuzetno, u slučaju štete prouzrokovane nepoznatim vozilom, Zaštitni fond će nadoknaditi štetu na stvarima, ako je nadoknadio štetu zbog smrti ili teške tjelesne povrede nastale u istoj saobraćajnoj nesreći, a koje su zahtijevale bolničko liječenje u trajanju od najmanje pet dana, pri čemu oštećeni snosi učešće u šteti na stvarima u iznosu od 950,00 KM. Član 67. (Naknada štete) (1) Naknada štete koju isplaćuje Zaštitni fond iz člana 66. ovog zakona ne može prelaziti iznose osiguranih svota iz čl. 20. i 27. ovog zakona. (2) Ako postoji više oštećenih lica i ako ukupna naknada prelazi iznos naveden u čl. 20. i 27. ovog zakona, iznos naknada se srazmjerno smanjuje. Član 68. (Primjena pojedinih odredbi ovog zakona na Zaštitni fond) Odredbe čl. 13., 14., 15., 16. i 17. ovog zakona na odgovarajući način primjenjuju se u slučaju kada je za naknadu štete, u skladu sa odredbama ovog zakona, nadležan Zaštitni fond. Član 69. (Regresni zahtjevi) (1) Pravna lica koja obavljaju poslove zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i druga pravna i fizička lica koja su na bilo koji način neposredno oštećenom licu nadoknadila štetu ili dio štete, imaju pravo na povrat isplaćenog iznosa, odnosno mogu isticati regresne zahtjeve prema Zaštitnom fondu. (2) Zaštitni fond preuzima prava oštećene strane prema pravnim licima koje obavljaju poslove zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i drugim pravnim i fizičkim licima do iznosa koji je Zaštitni fond isplatio oštećenom licu. (3) Zaštitni fond ima pravo na naknadu od lica koje je odgovorno za štetu, tj. od vozača koji nije bio osiguran, najviše do iznosa 12 prosječnih neto plaća u Federaciji prema posljednjim podacima na dan isplate štete. (4) Ako Zaštitni fond isplati štetu koju prouzrokuje nepoznato vozilo, te se naknadno pronađe odgovorno lice i vozilo čijom je upotrebom prouzrokovana šteta i utvrdi se odgovorno društvo za osiguranje, Zaštitni fond ima pravo na naknadu do isplaćenog iznosa štete i opravdanih troškova od odgovornog društva za osiguranje na dan isplate štete. (5) U slučaju pronalaska odgovornog lica iz stava (4) ovog člana, nadležno kantonalno ministarstvo unutrašnjih poslova o tome obavještava Zaštitni fond. POGLAVLJE VII. NADZOR Član 70. (Nadzor) (1) Nadzor nad primjenom odredbi ovog zakona i akata donesenih na osnovu ovog zakona, u dijelu koji se odnosi na društva za osiguranje, podružnice društava za osiguranje iz RS koje obavljaju djelatnost na teritoriji Federacije i Zaštitni fond, obavlja Agencija. (2) Subjekt nadzora iz stava (1) ovog člana dužan je ovlaštenom licu Agencije, na njegov zahtjev, omogućiti obavljanje pregleda poslovanja, odnosno omogućiti pregled poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i evidencija u obimu potrebnom za obavljanje pojedinog nadzora. (3) Upravni nadzor nad provođenjem drugih odredbi ovog zakona koje se odnose na obavezna osiguranja u saobraćaju u okviru svoje nadležnosti obavljaju nadležni organi uprave. (4) Inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi zakona nad kojima upravni nadzor obavljaju organi iz stava (2) ovog člana obavlja uprava za inspekcijske poslove, posredstvom nadležnog inspektorata i inspektora, zavisno od djelatnosti, odnosno vrste saobraćaja u kojim se obavlja nadzor. Član 71. (Mjera nadzora) (1) Ako Agencija u nadzoru utvrdi da društvo za osiguranje obračunava i naplaćuje premiju osiguranja od autoodgovornosti suprotno važećim tarifama premija, može tom društvu za osiguranje privremeno zabraniti zaključivanje ugovora o osiguranju od autoodgovornosti, a u skladu sa zakonom koji regulira oblast osiguranja. (2) Kršenjem važećih tarifa premija iz stava (1) ovog člana smatrat će se i povrat novca i druga posredna ili neposredna davanja osiguraniku u vezi sa zaključenim ugovorom o osiguranju i naplaćenom premijom. (3) Mjera nadzora iz stava (1) ovog člana može se izreći u trajanju od 30 do 180 dana. (4) O izrečenoj mjeri nadzora iz stava (1) ovog člana obavještava se nadležni organ za registraciju vozila i vođenje evidencija o saobraćajnim nesrećama u Federaciji. (5) Ako član Zaštitnog fonda ne poštuje odredbe člana 60. ovog zakona i ako nakon izrečene mjere od strane Agencije ponovo dođe u kašnjenje sa plaćanjem obaveza, Agencija oduzima dozvolu za rad u vrsti osiguranja putnika u javnom prijevozu, odnosno u vrsti osiguranja od autoodgovornosti. (6) U slučaju oduzimanja dozvole iz stava (5) ovog člana, nova dozvola tom društvu za osiguranje može se izdati nakon isteka jedne godine od dana oduzimanja dozvole i nakon izvršavanja obaveza zbog kojih je dozvola oduzeta. POGLAVLJE VIII. KAZNENE ODREDBE Član 72. (Prekršaji vlasnika prijevoznog sredstva i vozača) (1) Novčanom kaznom od 2.500,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice vlasnik prijevoznog sredstva ako upotrebljava Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 17 prijevozno sredstvo u saobraćaju, a ne zaključi ugovor o osiguranju od autoodgovornosti, odnosno ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima upotrebom plovila (član 22. stav (1) i član 56. stav (1) ovog zakona). (2) Novčanom kaznom od 500,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana odgovorno lice u pravnom licu. (3) Novčanom kaznom od 500,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana poduzetnik vlasnik prijevoznog sredstva. (4) Novčanom kaznom od 300,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana fizičko lice vlasnik prijevoznog sredstva. (5) Novčanom kaznom od 100,00 KM kaznit će se za prekršaj vozač koji za vrijeme upotrebe prijevoznog sredstva u saobraćaju nema policu osiguranja ili drugi dokaz o zaključenom ugovoru o obaveznom osiguranju ili ih na zahtjev ovlaštenog službenog lica ne da na uvid (član 7. stav (1) ovog zakona). (6) Novčanom kaznom od 300,00 KM kaznit će se za prekršaj vozač vozila strane registracije ako na teritoriji Federacije upotrebljava vozilo, a nema ili, na zahtjev ovlaštenog lica u Federaciji, ne da na uvid međunarodnu potvrdu o postojanju osiguranja od autoodgovornosti važeću na teritoriji država članica Sistema zelene karte ili policu osiguranja od autoodgovornosti zaključenu na granici (čl. 47. i 48. ovog zakona). Član 73. (Prekršaji vlasnika prijevoznog sredstva odnosno prijevoznika) (1) Novčanom kaznom od 2.500,00 KM do 7.500,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice vlasnik prijevoznog sredstva, odnosno prijevoznik koji koristi prijevozno sredstvo za javni prijevoz putnika, a nema zaključen ugovor o osiguranju putnika u javnom prijevozu od posljedica nesretnog slučaja (član 18. stav (1) ovog zakona). (2) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana odgovorno lice u pravnom licu. (3) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana poduzetnik vlasnik prijevoznog sredstva, odnosno prijevoznik. (4) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice vlasnik prijevoznog sredstva, odnosno prijevoznik koji koristi prijevozno sredstvo za javni prijevoz putnika ako u prijevoznom sredstvu na vidnom mjestu nije naznačio podatke o zaključenom ugovoru o osiguranju putnika u javnom prijevozu od posljedica nesretnog slučaja (član 18. stav (4) ovog zakona). (5) Novčanom kaznom od 200,00 KM do 600,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (4) ovog člana odgovorno lice u pravnom licu. (6) Novčanom kaznom od 200,00 KM do 600,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (4) ovog člana poduzetnik vlasnik prijevoznog sredstva, odnosno prijevoznik. Član 74. (Prekršaji društva za osiguranje) (1) Novčanom kaznom od 15.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj društvo za osiguranje ako: a) zaključi ugovor o obaveznom osiguranju suprotno odredbama ovog zakona, uslovima osiguranja, tarifama i cjenovnicima osiguranja (član 9. stav (1) ovog zakona), b) odbije ponudu za zaključivanje ugovora o obaveznom osiguranju, a osiguranik prihvata uslove pod kojima društvo za osiguranje obavlja tu vrstu osiguranja (član 9. stav (3) ovog zakona), c) ugovori osigurane sume niže od propisanih (član 9. stav (4), član 20., član 27. st. (1), čl. 54. i 57. ovog zakona), d) ne postupi po nalogu Agencije u vezi s usaglašavanjem uslova osiguranja i tarifa premija s ovim zakonom, aktima Agencije, aktuarskim načelima i pravilima struke (član 11. stav (10) ovog zakona), e) ne postupi u skladu sa pravilima postupka i rokovima za rješavanje odštetnog zahtjeva (član 13. stav (1) i član 14. st. (2), (3), (4) i (6) ovog zakona), f) ne izvršava obaveze prema Zaštitnom fondu (član 60. st. (3) i (4) ovog zakona). (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana odgovorno lice u društvu za osiguranje. (3) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 25.000,00 KM kaznit će se za prekršaj društvo za osiguranje ako: a) kod zaključivanja ugovora o obaveznom osiguranju ne uruči ugovaraču osiguranja, odnosno osiguraniku uslove osiguranja (član 9. stav (2) ovog zakona), b) ne obavijesti nadležni organ o raskidu ugovora o obaveznom osiguranju prije isteka osiguranog perioda (član 9. stav (6) ovog zakona), c) ne donese uslove osiguranja i tarife premija za vrste obaveznih osiguranja u saobraćaju ili ih ne dostavi Agenciji s propisanom dokumentacijom i u propisanom roku (član 11. st. (1), (3), (8) i (9) ovog zakona), d) ne učini javno dostupnim uslove osiguranja za vrste obaveznih osiguranja u saobraćaju (član 11. stav (11) ovog zakona), e) ne prikuplja, ne obrađuje i ne čuva lične i druge podatke, te ne formira i ne vodi bazu podataka na propisan način (član 17. ovog zakona), f) u postupku rješavanja odštetnog zahtjeva ne postupa na način propisan zakonom i pravilima postupka rješavanja odštetnih zahtjeva (član 13. st. (2), (3), (5) i (6) ovog zakona), g) ne nadoknadi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svog osiguranika i u granicama obaveza preuzetih ugovorom o osiguranju nadležnom Zavodu zdravstvenog osiguranja u propisanom roku (član 28. stav (1) ovoga Zakona), h) ne dostavlja podatke Agenciji na propisani način (član 51. stav (6) ovog zakona). (4) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 7.500,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (3) ovog člana odgovorno lice u društvu za osiguranje. Član 75. (Prekršaji odgovornog lica u Zaštitnom fondu) (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorno lice u Zaštitnom fondu ako Zaštitni fond: a) ne postupi u skladu sa pravilima postupka i rokovima za rješavanje odštetnog zahtjeva (član 13. stav (1) i član 14. st. (2), (3), (4) i (6) i član 68. ovog zakona), b) kod planiranja i knjigovodstvenog evidentiranja ne postupi u skladu sa propisanim pravilima (član 61. st. (1) i (6) ovog zakona), c) ako ne omogući obavljanje nadzora od strane Agencije (član 70. stav (2) ovog zakona). (2) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 7.500,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorno lice u Zaštitnom fondu ako Zaštitni fond: Broj 57 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. a) u postupku rješavanja odštetnog zahtjeva ne postupa na način propisan zakonom i pravilima postupka rješavanja odštetnih zahtjeva (član 13. st. (2), (3), (5) i (6) i član 68. ovog zakona), b) ne vodi i ne evidentira podatke o šteti i o tome ne izvještava Agenciju (član 61. st. (2) i (6) ovog zakona), c) ne dostavi Agenciji nerevidirane i revidirane finansijske izvještaje u propisanim rokovima (član 61. st. (3) i (4) ovog zakona), d) ne dostavi Agenciji izvještaj s podacima o uplaćenim članarinama i doprinosima u propisanom roku (član 61. st. (5) i (6) ovog zakona). POGLAVLJE IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 76. (Donošenje akata) (1) Društvo za osiguranje će donijeti akte iz člana 11. stav (1) ovog zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Do donošenja akata iz člana 11. stava (1) ovog zakona primjenjuju se Uslovi osiguranja od autoodgovornosti i Premijski sistem X-AO za osiguranje od autoodgovornosti koje su društva za osiguranje primjenjivala od 1998. godine. (3) Agencija će donijeti akte iz člana 11. stava (2) ovog zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (4) Do donošenja akata iz člana 11. stava (2) ovog zakona primjenjuje se Uslovi osiguranja od autoodgovornosti i Premijski sistem X-AO za osiguranje od autoodgovornosti koje su društva za osiguranje primjenjivala od 1998. godine. Član 77. (Usklađivanje poslovanja) (1) Društva za osiguranje i Zaštitni fond dužni su uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog zakona u roku od 90 dana od dana njegovog stupanja na snagu, izuzev ako odredbama ovog zakona za pojedina pitanja nije određen drugi rok. (2) Društvo za osiguranje dužno je formirati bazu podataka iz člana 17. stava (1) ovog zakona u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu akta Agencije iz člana 17. stava (5) ovog zakona. Član 78. (Primjena akata) (1) Agencija će donijeti akte propisane ovim zakonom u roku od 90 dana od dana njegovog stupanja na snagu. (2) Do donošenja akata iz stava (1) ovog člana primjenjuju se akti koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona, ako nisu u suprotnosti s ovim zakonom. (3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, Agencija će donijeti akt iz člana 11. stava (5) ovog zakona u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 79. (Okončanje pokrenutih postupaka za naknadu štete) Postupci koji nisu okončani do stupanja na snagu ovog zakona, okončat će se po propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava za naknadu štete. Član 80. (Prestanak važenja propisa) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da važe Zakon o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05) i čl. 69. do 72. i 93. do 95. Zakona o osiguranju imovine i lica ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/95, 7/95, 6/98 i 41/98). Član 81. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mirsad Zaimović, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O OBVEZNIM OSIGURANJIMA U PROMETU Proglašava se Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 20.11.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 29.7.2020. godine. Broj 01-02-1-334-01/20 11. kolovoza 2020. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O OBVEZNIM OSIGURANJIMA U PROMETU POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Opće odredbe) Ovim se Zakonom uređuju obvezna osiguranja u prometu. Članak 2. (Obvezno osiguranje u prometu) (1) Obvezna osiguranja u prometu su: a) osiguranje putnika u javnom prijevozu od posljedica nesretnog slučaja, osim putnika u zračnom prometu, b) osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim osobama (u daljnjem tekstu: osiguranje od automobilske odgovornosti), c) osiguranje vlasnika zrakoplova od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim osobama i putnicima, d) osiguranje vlasnika plovila na motorni pogon od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim osobama. (2) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na prijevozna sredstva Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. (3) Za naknadu štete koja je nastala upotrebom prijevoznog sredstva iz stavka (2) ovoga članka jamči Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: BiH). Članak 3. (Pojmovi) (1) Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje: a) štetni događaj je osigurani slučaj u kojem je šteta nastala zbog upotrebe prijevoznog sredstva; b) osiguranik je osoba čija se odgovornost pokriva sukladno odredbama ovoga Zakona; c) odgovorno društvo za osiguranje je društvo za osiguranje s kojim je vlasnik prijevoznog sredstva, kojim je prouzrokovana šteta, zaključio ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim osobama; d) prijevozno sredstvo je vozilo, zrakoplov, plovilo na motorni pogon i drugo prijevozno sredstvo za koje postoji obveza registriranja sukladno posebnim zakonima;
Zakon o dopunama zakona o cestovnom prijevozu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 57/20 19.08.2020 SN FBiH 44/22, SN FBiH 10/10, SN FBiH 28/06 cestovni prijevoz primjewivati dvije godine od dana stupawa ovog Zakona na snagu. ^lan 105. Stru~na institucija na koju su prenesena ovla{}ewa po ranijim propisima, koja se odnose na rad stanica tehni~kog pregleda i nazna~ena su u ~lanu 76. ovog Zakona, nastavqa sa radom ukoliko su ovla{}ewa prenesena na na~in kako je to propisano i ukoliko se utvrdi da prenesena ovla{}ewa obavqa u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 106. U prelaznom periodu od dvije godine od dana stupawa na snagu ovog Zakona neposredne poslove inspekcijskog nadzora obavqa}e i ovla{}eni kantonalni inspektori za drumski saobra}aj. ^lan 107. Danom stupawa na snagu ovog Zakona prestaje da va`i Zakon o prevozu u unutra{wem putnom saobra}aju ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 23/98). Do dono{ewa podzakonskih akata iz ~lana 102. ovog Zakona primjewiva}e se podzakonski propisi doneseni na osnovu zakona iz stava 1. ovog ~lana, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona. ^lan 108. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH, na sjednici Predstavni~kog doma od 18. aprila 2006. godine i na sjednici Doma naroda od 4. aprila 2006. godine. Broj 01-02-377/06 30. maja 2006. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, s. r. ZAKON O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom ure|uju se: uvjeti i na~in obavljanja djelatnosti prijevoza osoba i tereta motornim, priklju~nim i zapre`nim vozilima u cestovnom prijevozu (u daljnjem tekstu: cestovni prijevoz); rad stanica tehni~kog pregleda na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; djelatnost javnog prijevoza putnika i tereta u linijskom i vanlinijskom cestovnom prijevozu; prijevoz za vlastite potrebe; rad autostanica; inspekcijski nadzor; kaznene odredbe, te prijelazne i zavr{ne odredbe. ^lan 2. Odredbe ovog Zakona ne odnose se na prijevoz koji se vr{i vozilima Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine, ministarstava unutra{njih poslova, Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) i Dr`avne grani~ne slu`be (DGS), te vozilima stranih organizacija. ^lan 3. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljede}a zna~enja: 1. "autostanica" je autobusna stanica na kojoj se vr{i prihvat i otprema autobusa, ulazak ili izlazak putnika, utovar ili istovar prtljaga i druge usluge, ili teretna stanica na kojoj se vr{i prihvat i otprema teretnih motornih i priklju~nih vozila i pru`anje drugih usluga vezanih za prijevoz tereta; 2. "bis vo`nja" je prijevoz koji se vr{i sa dva ili vi{e vozila na cijeloj liniji po istom redu vo`nje; 3. "cjenovnik" je dokument izdat od prijevoznika kojim su utvr|ene cijene za pojedine usluge prijevoza; 4. "~lan posade" je voza~ i druga osoba koja se nalazi u vozilu u cilju obavljanja poslova vezanih za prijevozni proces; 5. "direktni prijevoz" je linijski prijevoz na relaciji du`oj od 100 kilometara bez usputnih stanica i stajali{ta; 6. "fizi~ko lice" je lice koje vozilom vr{i prijevoz u cestovnom prometu; 7. "javni prijevoz" je prijevoz koji je pod jednakim uvjetima dostupan svim korisnicima usluga prijevoza i realizira se u komercijalne svrhe; 8. "kabota`a" je prijevoz putnika ili robe izme|u pojedinih mjesta unutar Bosne i Hercegovine; 9. "karta za prijevoz" je dokument izdat od prijevoznika korisniku prijevoza kojim se potvr|uje da je korisnik prijevoza platio prijevozniku odgovaraju}i iznos za uslugu prijevoza i time stekao pravo na kori{tenje prijevoza; 10. "kooperacija" je prijevoz na liniji prema redu vo`nje koji sporazumno odr`avaju dva ili vi{e prijevoznika; 11. "licenca" je dokument kojim prijevoznik potvr|uje da ispunjava osnovne uvjete za vr{enje javnog prijevoza propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; 12. "linija" je relacija odvijanja prijevoza od po~etne do zavr{ne stanice na kojoj se prevoze putnici ili teret po registriranom i ovjerenom redu vo`nje sa jednim ili vi{e polazaka; 13. "linijski prijevoz" je prijevoz osoba ili tereta koji se vr{i na odre|enim linijama po unaprijed utvr|enoj skici puta, redu vo`nje, utvr|enoj i objavljenoj cijeni i drugim uvjetima prijevoza; 14. "neuredno odr`avanje linije" podrazumijeva da: prijevoznik ne koristi stanicu ili stajali{te upisanu u registrirani red vo`nje, ili koristi stanicu ili stajali{te za izlazak ili ulazak putnika koja nije upisana u registrirani red vo`nje, ili se ne pridr`ava skice puta iz registriranog reda vo`nje, ili dolazi ranije na stanicu ili stajali{te prije vremena upisanog u registriranom redu vo`nje, ili sa nje polazi ranije, ili kasni u dolasku na stanicu ili stajali{te vi{e od 10 minuta; 15. "prijevoz" je svaki prijevoz putnika ili tereta u cestovnom prometu, odnosno vo`nja praznog ili nenatovarenog vozila po javnim i nekategorisanim cestama; 16. "prijevoz za vlastite potrebe" je prijevoz koji pravna ili fizi~ka lica vr{e radi zadovoljenja svojih potreba u vezi sa obavljanjem privredne ili druge djelatnosti za koju su registrirani, odnosno za koju imaju rje{enje, kao i rentakar prijevoz; 17. "prijevoznik" je pravno lice upisano u sudski registar za vr{enje javnog prijevoza koje ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, kao i fizi~ko lice koje vr{i javni prijevoz za koji ima rje{enje u skladu sa odredbama ovog Zakona, Zakona o obrtu, kao i propisa donesenih na osnovu ovih zakona; 18. "putnik" je svaka osoba koja se prevozi, osim voza~a i ~lanova posade vozila; 19. "red vo`nje" je akt kojim se utvr|uju elementi za vr{enje linijskog prijevoza osoba u cestovnom prijevozu i sadr`i: naziv prijevoznika ili naziv svih prijevoznika ako se red vo`nje odr`ava u kooperaciji, relaciju na kojoj se vr{i prijevoz (itinerer linija), vrstu linije, redoslijed stanica i stajali{ta i njihovu udaljenost od mjesta gdje po~inje linija, vrijeme polaska, te vrijeme polaska i dolaska na svaku autobusnu stanicu, odnosno stajali{te, najmanje jedan polazak i povratak, vremenski period odr`avanja Broj 28 – Strana 2998 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 2999 linije, u~estalost odr`avanja linije i rok va`enja reda vo`nje; 20. "registar redova vo`nje" je zvani~ni spisak registriranih redova vo`nje istog ranga koji je napravio ovla{teni organ za registraciju nakon provedenog postupka uskla|ivanja i koji va`i u teku}em registracionom periodu; 21. "relacija" je dio linije na kojoj se vr{i prijevoz izme|u dva mjesta na kojima se vr{i ulazak ili izlazak putnika, odnosno utovar ili istovar tereta; 22. "skica puta (itinerer)" je grafi~ki prikaz linije; 23. "stajali{te" je mjesto na liniji predvi|eno u redu vo`nje za ulazak ili izlazak putnika, ili utovar ili istovar tereta; 24. "stanica tehni~kog pregleda" je pravno lice koje je registrirano, ovla{teno i osposobljeno za utvr|ivanje tehni~ke ispravnosti vozila; 25. "teret" je zajedni~ki naziv za stvari koje se prevoze teretnim motornim vozilom ili skupom vozila; 26. "tovarni list" je dokument za teret koji izdaje prijevoznik na propisanom obrascu; 27. "vanlinijski prijevoz" je prijevoz kod kojeg se relacija, cijena i drugi uvjeti prijevoza utvr|uju posebno za svaki prijevoz; 28. "voza~" je osoba kvalifikovana za upravljanje vozilom; 29. "vozilo" je motorno ili priklju~no vozilo kojim se vr{i prijevoz. ^lan 4. Prijevoz osoba ili tereta, odnosno osoba i tereta u cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti kao javni prijevoz, ili kao prijevoz za vlastite potrebe. ^lan 5. Javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti samo ako su ispunjeni posebni eksploatacioni uvjeti za pojedine vrste prijevoza i ako vozilo ili skup vozila kojim se vr{i prijevoz, pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti prijevoza na cestama i drugim propisima, ispunjava tehni~ko-eksploatacione uvjete. Tehni~ko-eksploatacioni uvjeti propisuju se posebnim pravilnikom kojeg donosi federalni ministar prometa i komunikacija (u daljnjem tekstu: federalni ministar). Rje{enje o ispunjavanju uvjeta iz stava 1. ovog ~lana, na osnovu potvrde stanice tehni~kog pregleda iz ~lana 72. stav 2. ovog Zakona, donosi nadle`no kantonalno ministarstvo za poslove cestovnog prometa (u daljnjem tekstu: nadle`no kantonalno ministarstvo) na ~ijem podru~ju prijevoznik ima sjedi{te, odnosno prebivali{te. Va`e}e rje{enje iz stava 3. ovog ~lana ili ovjerena kopija mora se nalaziti u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza. ^lan 6. Na motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz, izuzev putni~kog automobila kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe i rentakar vozila, mora biti ispisana firma vlasnika vozila na na~in propisan posebnim pravilnikom. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar. ^lan 7. U motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz mora se nalaziti putni nalog popunjen i ovjeren na na~in propisan posebnim pravilnikom. Za motorna vozila kojima se vr{i prijevoz putnika ili tereta, a koja prema odredbama ovog Zakona moraju za vr{enje prijevoza posjedovati putni nalog, ne mo`e se izdati novi putni nalog prije vra}anja putnog naloga za prethodnu vo`nju. Odredbe iz stava 1. ovog ~lana ne odnose se na vr{enje taksiprijevoza, rentakar i na putni~ke au to mo bile kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar. ^lan 8. Javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti samo ako je na motornom i priklju~nom vozilu obavljen preventivni tehni~ki pregled u skladu sa posebnim pravilnikom i ako je pri tome utvr|eno da je vozilo ispravno. Javni linijski i vanlinijski prijevoz i prijevoz za li~ne potrebe mo`e se obavljati samo ako je na vozilu kojim se vr{i taj prijevoz izvr{en dnevni tehni~ki pregled i ako je pri tom utvr|eno da je vozilo ispravno. Preventivni periodi~ni tehni~ki pregled motornih i priklju~nih vozila obavljaju pravna lica registrirana i osposobljena za pru`anje usluga tehni~kog pregleda koja su ovla{tena od Federalnog ministarstva prometa i komunikacija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) za obavljanje ove vrste tehni~kog pregleda. Preventivni periodi~ni tehni~ki pregled motornih i priklju~nih vozila za svoje potrebe mo`e obavljati pravno lice ako raspola`e potrebnom opremom i kadrovima, ako je registrirano i osposobljeno za obavljanje tehni~kog pregleda i ako ima ovla{tenje izdato od Ministarstva. Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana ne odnose se na prijevoz za vlastite potrebe koji se vr{i putni~kim automobilom. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana, kojim se ure|uju uvjeti, na~in, rokovi i evidencija obavljanja preventivnih tehni~kih pregleda motornih i priklju~nih vozila, donosi federalni ministar. ^lan 9. Motornim vozilom kojim se vr{i prijevoz mo`e upravljati osoba koja ispunjava uvjete utvr|ene propisima o sigurnosti prometa na cestama. Osoba iz stava 1. ovog ~lana mora imati i: – najmanje III stepen stru~ne spreme za zanimanje voza~ motornog vozila, ili certifikat o stru~noj osposobljenosti za voza~a motornog vozila transportnog operatora i – manje od 65 godina starosti. Odredba stava 2. ovog ~lana u pogledu stru~ne spreme ne primjenjuju se na zaposlenike koji u vezi sa obavljanjem poslova svog radnog mjesta, osim poslova iz djelatnosti prijevoza i rentakar prijevoza kada se vozilo iznajmljuje sa voza~em, upravljaju motornim vozilom za koje je potrebna voza~ka dozvola za "B" kategoriju. Odredba stava 2. ovog ~lana u pogledu starosnog ograni~enja ne primjenjuju se na osobe koje upravljaju motornim vozilom "B" kategorije i vr{e prijevoz za vlastite potrebe. ^lan 10. Nadle`no kantonalno ministarstvo za poslove cestovnog prometa svojim propisom }e, u skladu sa ovim Zakonom, urediti uvjete, na~in i specifi~nosti organizacije vr{enja prijevoza putnika ili tereta ili osoba i tereta na svojoj teritoriji. Posebnim propisom iz stava 1. ovog ~lana uredit }e se: – uvjeti, na~in i postupak organiziranja linijskog i vanlinijskog prijevoza; – uvjeti, na~in i organizaciju vr{enja taksiprijevoza; – prijevoz zapre`nim vozilima, motociklima sa prikolicom i ostalim vozilima na motorni i drugi pogon; – prijevoz za vlastite potrebe; – izdavanje rje{enja za vr{enje pojedinih vrsta prijevoza. Pri utvr|ivanju ukupnog broja taksivozila na svom podru~ju or gan iz stava 1. ovog ~lana koristit }e se odnosom jedno taksivozilo na 500-1.000 stanovnika. Or gan iz stava 1. ovog ~lana mo`e dio poslova iz svoje nadle`nosti prenijeti na gradske, odnosno op}inske organe nadle`ne za poslove cestovnog prijevoza. II. JAVNI PRIJEVOZ ^lan 11. Javni prijevoz mo`e se vr{iti kao prijevoz u linijskom i vanlinijskom cestovnom prijevozu. Javni prijevoz mogu vr{iti pravna lica (u daljnjem tekstu: prijevoznik) registrirana za obavljanje te djelatnosti. Javni prijevoz mo`e obavljati fizi~ko lice koje ima rje{enje za obavljanje tog prijevoza izdato od nadle`nog op}inskog organa na ~ijem prostoru fizi~ko lice ima sjedi{te, odnosno prebivali{te u skladu sa Zakonom o obrtu i drugim propisima. Fizi~ko lice koje ima u vlasni{tvu vi{e od dva motorna vozila, ili vi{e od dva skupa vozila kojima vr{i javni prijevoz, obavezno je djelatnost javnog prijevoza registrirati kao pravno lice. Pri vr{enju javnog prijevoza rje{enje iz stava 3. ovog ~lana mora se nalaziti u vozilu. ^lan 12. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika ili tereta, odnosno putnika i tereta na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine, ili koji tranzitira preko teritorije Federacije Bosne i Hercegovine du`an je pridr`avati se odredbi ovog Zakona, uvjeta iz dozvole za prijevoz i druge va`e}e dokumentacije. ^lan 13. Pored uvjeta utvr|enih posebnim propisima prijevoznik mo`e vr{iti javni prijevoz putnika ili tereta, ili putnika i tereta u cestovnom prijevozu, ako posjeduje licencu za vr{enje tog prijevoza. Prijevozniku koji vr{i javni prijevoz izdaje se licenca za sljede}e vrste prijevoza: – linijski prijevoz putnika, – vanlinijski prijevoz putnika, – prijevoz tereta, – taksiprijevoz. Bli`e odredbe u vezi sa uvjetima, na~inom i postupkom izdavanja licence za vr{enje pojedinih vrsta prijevoza i iskaznice za voza~e, kategorije licenci, obrazac licence i vo|enje evidencije o izdatim i oduzetim licencama i iskaznicama za voza~e propisuju se posebnim pravilnikom kojeg donosi federalni ministar. Pri vr{enju javnog prijevoza u cestovnom prijevozu kod posade vozila mora se nalaziti propisan i va`e}i obrazac licence, a voza~ mora nositi istaknutu iskaznicu za voza~a. ^lan 14. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika ili tereta, ili putnika i tereta obavezan je svoje usluge obaviti uz odgovaraju}u naknadu. Odredbe iz stava 1. ovog ~lana ne odnose se u slu~aju ako je prijevoznik isklju~en iz prometa, ili se zahtijeva da se prijevoz odvija na cesti na kojoj je zabranjen promet motornim vozilima, odnosno na kojoj se ne odvija promet motornim vozilima. ^lan 15. U vr{enju javnog prijevoza ~lanovi posade vozila du`ni su pridr`avati se odredbi ovog Zakona i drugih propisa kojima se ure|uje na~in obavljanja poslova i zadataka ~lanova posade vozila. Prijevoznik je obavezan donijeti pravilnik kojim se reguliraju prava i obaveze ~lanova posade u vr{enju prijevoza u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 16. Javni prijevoz u linijskom cestovnom prijevozu je prijevoz putnika, tereta ili putnika i tereta na odre|enim linijama po unaprijed utvr|enom registriranom i objavljenom redu vo`nje, cijeni i drugim uvjetima prijevoza. Javnim prijevozom u linijskom cestovnom prijevozu smatra se svakodnevni ili u~estali prijevoz putnika, tereta, ili putnika i tereta koji se odvija sa ili bez usputnih ulazaka ili izlazaka putnika, odnosno ukrcavanja ili iskrcavanja tereta. Prijevoznik, odnosno ~lan posade vozila u linijskom prijevozu du`an je u skladu sa raspolo`ivim kapacitetima vozila preuzeti na prijevoz svakog putnika ili teret koji ovim Zakonom ili posebnim propisom nisu izuzeti od prijevoza. ^lan 17. Prijevoznik koji vr{i prijevoz putnika ili tereta u linijskom cestovnom prijevozu du`an je utvrditi cjenovnik za usluge prijevoza. Cjenovnik se utvr|uje za svaku liniju posebno sa cijenama izme|u stanica i stajali{ta. ^lan 18. Prijevoznik ne mo`e povjeriti, odnosno ustupiti drugom prijevozniku vr{enje javnog prijevoza u linijskom cestovnom prijevozu na liniji za koju ima registriran red vo`nje, ili dozvolu za vr{enje linijskog prijevoza tereta. II.1. JAVNI PRIJEVOZ PUTNIKA ^lan 19. Javni prijevoz putnika u cestovnom prijevozu mo`e se organizirati kao javni linijski i javni vanlinijski prijevoz putnika. Javni prijevoz putnika u cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti isklju~ivo autobusima i putni~kim automobilom (1+4) kada je u pitanju taksiprijevoz. ^lan 20. Pri vr{enju javnog prijevoza putnika ili vi{e putnika koji se prevoze du`ni su pridr`avati se reda u vozilu i ne smiju ometati posadu vozila. Putnika ili vi{e putnika koji ometaju posadu vozila u vr{enju javnog prijevoza, koji se ne pridr`avaju reda u vozilu, ili koje su pod uticajem alkohola ili drugih opojnih sredstava ~lan posade vozila du`an ih je odstraniti iz vozila. U slu~ajevima iz stava 2. ovog ~lana putnici se mogu odstraniti iz vozila samo na autobusnoj stanici, odnosno stajali{tu u naseljenom mjestu. ^lan 21. U motornom vozilu kojim se vr{i javni prijevoz putnika u cestovnom prijevozu ne mogu se prevoziti putnici koji boluju od bolesti koje ugro`avaju zdravlje i sigurnost drugih putnika, putnici koji su pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava, `ivotinje, le{evi, eksploziv i lahko zapaljivi predmeti i predmeti koji mogu povrijediti, uprljati ili pri~initi {tetu putnicima ili prtljagu primljenom na prijevoz, ako to posebnim propisom nije druga~ije regulirano. Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, slijepim i slabovidnim osobama dozvoljava se prijevoz sredstvima javnog prijevoza na relaciji do 50 km uz pratnju psa. Pas treba biti izvje`ban za vo|enje slijepih i slabovidnih osoba, redovno vakcinisan i nositi za{titnu korpicu i povodac. II.1.1. Javni linijski prijevoz putnika ^lan 22. Javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti na me|unarodnim, me|uentitetskim, federalnim, kantonalnim, gradskim i op}inskim linijama. Federalna autobusna linija je autobusna linija kojom se povezuju gradovi i op}inski centri, odnosno gradovi i op}inski centri sa naseljenim mjestima na podru~ju dvaju ili vi{e kantona. Federalna autobusna linija ne mo`e imati polaznu i zavr{nu stanicu ili stajali{te u istom kantonu. Kantonalna linija je autobusna linija kojom se povezuju op}inski centri, odnosno naseljena mjesta dviju ili vi{e op}ina jednog kantona. Kantonalna autobusna linija ne mo`e imati polaznu i zavr{nu stanicu ili stajali{te u istoj op}ini. Gradska linija je autobusna linija kojom se povezuju stanice i stajali{ta na gradskom podru~ju. Op}inska linija je autobusna linija kojom se povezuju dva ili vi{e naseljenih mjesta na podru~ju op}ine. ^lan 23. Prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti samo na osnovu i u skladu sa registriranim redom vo`nje, odnosno sa izdatom dozvolom za prijevoz. ^lan 24. Redovi vo`nje na federalnim, kantonalnim, gradskim i op}inskim linijama registriraju se nakon obavljenog uskla|ivanja sa rokom va`enja od najmanje tri godine i va`e do utvr|ivanja novog registra redova vo`nje kod nadle`nog organa u zavisnosti od vrste linje (federalna, kantonalna, gradska ili op}inska), ako nadle`ni or gan koji je izvr{io registraciju nije odredio du`i rok. Nadle`ni or gan iz stava 1. ovog ~lana je: – za federalne linije Ministarstvo; – za kantonalne linije kantonalno ministarstvo nadle`no za poslove cestovnog prometa; – za gradske, odnosno op}inske linije nadle`na je gradska, odnosno op}inska slu`ba za poslove cestovnog prometa. U autobusu kojim se vr{i prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu mora se nalaziti registrirani red vo`nje, ili kopija registriranog reda vo`nje ovjerena od nadle`nog organa za ovjeru. Na~in, kriteriji i postupak uskla|ivanja, ovjera i registracija redova vo`nje, obrazac, sadr`aj i na~in vo|enja registra redova vo`nje regulirat }e se pravilnikom kojeg donosi federalni ministar. Broj 28 – Strana 3000 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3001 ^lan 25. Ukoliko ocijeni da nema potrebe za uskla|ivanjem redova vo`nje u odre|enom periodu, nadle`ni or gan iz ~lana 24. stav 2. ovog Zakona rje{enjem }e produ`iti va`nost postoje}ih registriranih redova vo`nje. Ako se uskla|ivanjem nisu osigurale potrebe korisnika prijevoza na odre|enoj liniji, a nadle`ni or gan za uskla|ivanje redova vo`nje procijeni da nema potrebe provoditi uskla|ivanje redova vo`nje za sve linije, na zahtjev korisnika prijevoza ili zainteresiranih prijevoznika mo`e se pristupiti uskla|ivanju i registraciji redova vo`nje za utvr|enu liniju prema postupku predvi|enim pravilnikom iz ~lana 24. stav 4. ovog Zakona. ^lan 26. Prijevoznik utvr|uje red vo`nje koji mora biti usagla{en sa daljinarom i minimalnim vremenom vo`nje. Pravilnik kojim se bli`e odre|uju na~in, kriteriji i postupak za odre|ivanje daljinara i minimalnog vremena vo`nje donosi federalni ministar. ^lan 27. Prijevoznik je du`an uredno i redovno vr{iti prijevoz u linijskom cestovnom prijevozu prema registriranom i objavljenom redu vo`nje. U vozilu kojim se vr{i javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu na prednjoj strani mora biti postavljena tab - la sa ispisanim podacima o polaznoj, zavr{noj i najmanje jednoj od usputnih stanica. Prijevoznik mo`e vr{iti linijski prijevoz putnika za registrirani red vo`nje sa vi{e vozila prema tom redu vo`nje, s tim da se prijevoz vr{i svim vozilima na cijeloj relaciji autobusne linije za koju je red vo`nje registriran (bis vo`nja). Vozilo kojim se vr{i prijevoz iz stava 3. ovog ~lana pored ta - ble iz stava 2. ovog ~lana mora imati i tablu sa natpisom "bis vo`nja". Za vrijeme vr{enja prijevoza iz stava 3. ovog ~lana u svakom vozilu mora se nalaziti red vo`nje i ostala dokumentacija neophodna pri vr{enju linijskog prijevoza putnika. Odredbe stava 2. ovog ~lana ne odnose se na vozila koja imaju ugra|en mehanizam za postavljanje ta ble, odnosno ako imaju traku ili displej na kojima je ispisan broj i naziv linije iz registriranog reda vo`nje. ^lan 28. Cjenovnik za odre|enu liniju mora biti ovjeren i potpisan od prijevoznika ~iji se identi~ni primjerci moraju nalaziti u autobusu koji prometuje na toj liniji, autobusnoj stanici i turisti~koj agenciji kojoj je povjerena prodaja karata. ^lan posade vozila du`an je usluge prijevoza putnika u linijskom cestovnom prijevozu napla}ivati u skladu sa cjenovnikom iz stava 1. ovog ~lana putem uredno ispisane karte za prijevoz sa serijskim brojem ili pomo}u au tom ata za izdavanje karata. Prijevoznik na linijama do 50 km izdaje karte za prijevoz koje sadr`e: naziv prijevoznika, serijski broj, cijenu ko{tanja prijevoza i otisak pe~ata prijevoznika, a na linijama du`im od 50 km karte za prijevoz sadr`e: naziv prijevoznika, serijski broj, cijenu ko{tanja prijevoza, relaciju, da tum i vrijeme polaska i otisak pe~ata prijevoznika. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvr|uje minimalne cijene prijevoznih usluga u linijskom cestovnom prijevozu. Prijevoznik je obavezan pridr`avati se utvr|enih cijena iz prethodnog stava. ^lan 29. Putnik koji se prevozi autobusom u javnom linijskom prijevozu na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine du`an je imati va`e}u kartu za prijevoz i pokazati je na zahtjev ovla{tene osobe za kontrolu ~lanova posade, putnika i vozne dokumentacije. Karta za prijevoz prodaje se na autobusnoj stanici. Karta za prijevoz mo`e se kupiti i u poslovnicama, odnosno agencijama koje se bave pru`anjem turisti~kih usluga, ukoliko im je prijevoznik povjerio prodaju karata za prijevoz. Cijena karte za prijevoz na prodajnom mjestu u autobusnoj stanici, turisti~koj agenciji, poslovnici ili u autobusu ne mo`e biti ve}a, niti manja od cijene karte za prijevoz utvr|ene cjenovnikom prijevoznika za tra`enu relaciju. Karte za prijevoz mogu se prodavati samo za registrirane redove vo`nje i u skladu sa cjenovnikom iz ~lana 28. stav 1. ovog Zakona. Na autobusnoj stanici u terminu kada je organizirana prodaja karata nije dozvoljena prodaja karata u autobusu. ^lan 30. Ako putnik koji se prevozi ima ru~nu prtljagu, du`an ju je smjestiti na za to odre|eno mjesto tako da ne smeta drugim putnicima koji se prevoze, ~lanovima posade vozila i ne zatvara prolaz izme|u sjedi{ta. Za prtljag koji se smje{ta u prostor odvojen od prostora za putnike koji se prevoze, ~lan posade vozila du`an je putniku koji se prevozi za prtljag izdati posebnu kartu, jedan dio karte pri~vrstiti za prtljag, a drugi dio na pole|inu karte za prijevoz putnika. ^lan 31. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu du`an je autobusnoj stanici na kojoj je tim redom vo`nje predvi|en ulazak, odnosno izlazak putnika dostaviti registrirani red vo`nje najmanje pet dana prije njegovog stupanja na snagu. Prijevoznik je du`an autobusnoj stanici dostaviti cjenovnik sa cijenama za razdaljine izme|u stanica i stajali{ta upisanih u red vo`nje. Prijevoznik koji iz bilo kojih razloga nije u mogu}nosti, ili ne `eli dalje odr`avati registrirani red vo`nje obavezan je nadle`nom organu, koji je registrirao red vo`nje, podnijeti pisani zahtjev sa obrazlo`enjem za trajnu obustavu prijevoza i datumom kada prestaje sa odr`avanjem linije. Prijevoznik je du`an istovremeno pisanim putem obavijestiti autobusne stanice o datumu obustave prijevoza iz zahtjeva iz stava 3. ovog ~lana. ^lan 32. Prijevoznik mora otpo~eti javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu prema registriranom redu vo`nje danom stupanja na snagu. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, u toku va`enja reda vo`nje na odre|enoj liniji mo`e se privremeno obustaviti javni prijevoz putnika u slu~aju vi{e sile i u vanrednim slu~ajevima koji nezavisno od volje prijevoznika onemogu}avaju odvijanje tog prijevoza. U slu~aju obustave prijevoza iz stava 2. ovog ~lana prijevoznik je du`an odmah po nastanku razloga zbog kojeg se vr{i obustava o tome obavijestiti korisnike prijevoza putem sredstava javnog informiranja, kao i autobusne stanice koje koristi prema redu vo`nje. Obustavu prijevoza iz stava 2. ovog ~lana prijevoznik je du`an prijaviti nadle`nom organu koji je registrirao red vo`nje i federalnoj inspekciji cestovnog prometa. O privremenoj obustavi na konkretnoj liniji, na zahtjev prijevoznika, nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje du`an je donijeti rje{enje. ^lan 33. Prijevozniku kojem je nadle`ni or gan pravomo}nim rje{enjem oduzeo licencu za linijski prijevoz putnika brisat }e se registrirani redovi vo`nje na svim linijama na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine. Red vo`nje, odnosno neki od polazaka i povrataka iz registriranog reda vo`nje brisat }e se iz Registra redova vo`nje, ako prijevoznik: – ne otpo~ne vr{iti javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu prema registriranom redu vo`nje u roku od pet dana od dana njegovog stupanja na snagu; – obustavi odvijanje javnog prijevoza putnika u linijskom cestovnom prijevozu du`e od pet dana uzastopno, ili u raznim vremenskim razmacima du`e od deset dana u toku registracionog perioda; – neuredno odr`ava liniju neprekidno du`e od osam dana, ili u razli~itim vremenskim razmacima du`e od 15 dana u toku registracionog perioda; – pisano podnese zahtjev nadle`nom organu za obustavljanje odr`avanja linije, odnosno polazaka i povrataka. Sa reda vo`nje brisat }e se onaj kooperant koji je prema ugovoru o kooperaciji bio du`an odr`avati red vo`nje, odnosno polazak ili povratak u odre|enom vremenskom periodu, a ne odr`ava ga, ili ga odr`ava suprotno odredbama ugovora o kooperaciji, odnosno ukoliko su se stekli uvjeti iz stava 1. ili stava 2. ovog ~lana, a red vo`nje se preregistruje na ostale kooperante ili kooperanta iz ugovora. Ukoliko se kooperanti ne mogu dogovoriti o na~inu odr`avanja kooperantske linije iz ugovora o kooperaciji nadle`ni ministar, odnosno nadle`ni or gan iz ~lana 24. stav 2. ovog Zakona formirat }e arbitra`nu komisiju. Rje{enje o brisanju reda vo`nje u slu~aju iz stava 1. ovog ~lana donosi nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje na osnovu pisanog obavje{tenja organa nadle`nog za izdavanje licenci iz ~lana 13. ovog Zakona. Rje{enje o brisanju registriranog reda vo`nje, odnosno nekog od polazaka i povrataka donosi nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje u slu~ajevima navedenim u stavu 2. ovog ~lana u alinejama 1., 2. i 3. na osnovu nalaza inspekcije cestovnog prometa, a u slu~aju navedenom u stavu 2. alineja 4. ovog ~lana na osnovu pisanog zahtjeva prijevoznika. II.1.2. Javni vanlinijski prijevoz putnika ^lan 34. Javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prijevozu je prijevoz za koji se relacija, cijena prijevoza, visina naknade za pru`ene usluge za potrebe putnika koji se prevoze i drugi uvjeti prijevoza utvr|uju pisanim ugovorom izme|u prijevoznika, odnosno fizi~kog lica koje vr{i javni prijevoz i naru~ioca prijevoza, ako drugim propisom nije druga~ije ure|eno. ^lan 35. Javni vanlinijski prijevoz putnika u cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti kao: – kru`na vo`nja unaprijed organizirane grupe putnika koja po~inje i zavr{ava na istom mjestu, pri ~emu se ta grupa putnika prevozi istim vozilom na ~itavom itinereru i vra}a se na mjesto polaska bez usputnog ulaska ili izlaska drugih putnika; – naizmjeni~na vo`nja organizirana radi prijevoza u vi{e putovanja od istog polazi{ta do istog odredi{ta unaprijed organiziranih grupa putnika, s tim {to se svaka grupa koja je obavila putovanje u odlasku vra}a u istom sastavu i to tako da se prva vo`nja u povratku i posljednja vo`nja u odlasku u nizu naizmjeni~nih vo`nji vr{i praznim vozilom; – prijevoz unaprijed organizirane grupe putnika u odlasku i putovanje praznog vozila u povratku i obratno; – taksiprijevoz. Na vozilu kojim se vr{i prijevoz iz stava 1. alineje 1., 2. i 3. ovog ~lana mora biti istaknuta tab la sa oznakom "vanlinijski prijevoz" u donjem desnom uglu vjetrobranskog stakla. Odredba iz stava 2. ovog ~lana ne odnosi se na vozila kojima se vr{i taksiprijevoz. ^lan 36. Ugovoreni prijevoz je vanlinijski prijevoz za odre|enu ta~no utvr|enu kategoriju putnika, ako se takav prijevoz vr{i u cilju odlaska na posao ili u {kolu (fakultet) i obratno, na odre|enoj relaciji bez prijema drugih putnika. U autobusu kojim se vr{i prijevoz iz stava 1. ovog ~lana mora se nalaziti kopija ugovora o prijevozu koji je zaklju~en izme|u organizacije - korisnika prijevoza i prijevoznika. U donjem desnom uglu vjetrobranskog stakla autobusa za vrijeme vr{enja posebnog vanlinijskog prijevoza mora se nalaziti tab la sa oznakom "ugovoreni prijevoz". ^lan 37. Prilikom vr{enja vanlinijskog cestovnog prijevoza iz ~lana 35. stav 1. alineja 1., 2. i 3. ovog Zakona u motornom vozilu mora se nalaziti pisani ugovor o prijevozu, te putni list sa spiskom putnika potpisan od prijevoznika, odnosno fizi~kog lica koje vr{i javni prijevoz. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, prilikom vr{enja prijevoza kada vanlinijski prijevoz putnika vr{i organizator putovanja koji je ujedno i prijevoznik, umjesto ugovora o prijevozu u motornom vozilu mora se nalaziti dokaz o uplati aran`mana u kojem je sadr`ana i naknada za prijevoz u odlasku i povratku. Kod vr{enja prijevoza iz ~lana 36. stav 1. ovog Zakona umjesto spiska putnika, putnici koji se prevoze moraju kod sebe imati identifikacijske iskaznice ovjerene od prijevoznika ili fizi~kog lica koje vr{i prijevoz, izdate na osnovu ugovora o prijevozu. Pravilnik kojim se bli`e odre|uje oblik i sadr`aj putnog lista sa spiskom putnika donosi federalni ministar. II.1.2.1. Taksiprijevoz ^lan 38. Taksiprijevoz je javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prijevozu za koji je cijena prijevoza za pre|eni put unaprijed odre|ena i utvr|uje se taksimetrom po cjenovniku usluga. Cjenovnik usluga mora biti ovjeren od kantonalnog ministarstva nadle`nog za poslove cestovnog prometa i istaknut na vidnom mjestu u vozilu. U toku prijevoza putnika taksivozilom mora biti uklju~en taksimetar, koji je ispravan, ba`daren prema propisanim metrolo{kim uvjetima za taksimetre, plombiran i ugra|en na vidnom mjestu u vozilu. Prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i taksiprijevoz mo`e sa korisnikom prijevoza, na relacijama du`im od 25 km, ugovoriti cijenu prijevoza i bez uklju~enja taksimetra, s tim da cijena ne mo`e biti ve}a od one koja bi se utvrdila taksimetrom. Prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i taksiprijevoz du`no je na zahtjev putnika koji se prevozi, izdati kartu za prijevoz koja sadr`i registarski broj vozila, putnu relaciju, napla}enu, odnosno ugovorenu cijenu, da tum prijevoza, potpis i otisak pe~ata prijevoznika. Ako se prijevoz iz stava 4. ovog ~lana vr{i bez uklju~enja taksimetra prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i taksiprijevoz du`no je izdati kartu za prijevoz putniku koji se prevozi prije po~etka vo`nje. ^lan 39. Pri vr{enju taksiprijevoza bez saglasnosti putnika koji je prvi zapo~eo koristiti taj prijevoz, ne mogu se primati na prijevoz drugi putnici. ^lan 40. Taksiprijevoz mo`e se vr{iti samo putni~kim vozilom sa pet sjedi{ta (1+4), koje ima ~etvera vrata a oblik karoserije je limuzina. Putni~ko vozilo iz stava 1. ovog ~lana ne mo`e imati priklju~no vozilo. ^lan 41. Voza~i koji upravljaju motornim vozilom kojim se vr{i taksiprijevoz, pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti prometa na cestama, moraju ispunjavati i uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona. ^lan 42. Organizaciju i na~in vr{enja taksiprijevoza putnika na teritoriji kantona svojim propisom regulira or gan iz ~lana 10. stav 1. ovog Zakona. Propisom iz stava 1. ovog ~lana ure|uje se naro~ito: – na~in organiziranja taksiprijevoza na teritoriji kantona, odnosno podru~ju grada i op}ine; – broj i razmje{taj taksistajali{ta, na~in njihovog kori{tenja, ure|enja i odr`avanja, te broj vozila na pojedinim taksistajali{tima; – na~in utvr|ivanja i naplate cijene taksiprijevoza, ako se prevozi vi{e putnika; – na~in izdavanja dopunskih oznaka za vozila, njihova veli~ina, broj i izgled; – prava i du`nosti voza~a koji vr{i taksiprijevoz i putnika koji se prevoze taksivozilom; Broj 28 – Strana 3002 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3003 – osnovne i dopunske uvjete koje mora ispunjavati taksivoza~ i taksivozilo. II.2. JAVNI PRIJEVOZ TERETA ^lan 43. Javni prijevoz tereta u cestovnom prijevozu (u daljnjem tekstu: prijevoz tereta) mo`e se organizirati kao linijski i vanlinijski prijevoz. ^lan 44. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz tereta du`an je utvrditi cjenovnik pojedina~nih usluga prijevoza. Cjenovnik iz stava 1. ovog ~lana ovjeren od prijevoznika mora se nalaziti u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvr|uje cjenovnik minimalnih cijena prijevoznih usluga u cestovnom prijevozu tereta. Prijevoznik je obavezan pridr`avati se utvr|enih cijena iz prethodnog stava. ^lan 45. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz tereta du`an je u vozilu kojim vr{i prijevoz imati uredno popunjen i ovjeren tovarni list u kojem, izme|u ostalog, moraju biti sadr`ani sljede}i podaci: naziv prijevoznika i njegov porezni i identifikacijski broj, naru~ilac prijevoza, primalac tereta, relacija, cijena prijevoza, koli~ina i vrsta tereta koji se prevozi i da tum utovara tereta. Tovarni list mora biti potpisan ili ovjeren od prijevoznika, isporu~ioca i primaoca tereta. II.2.1. Javni linijski prijevoz tereta ^lan 46. Linijski prijevoz tereta vr{i se na osnovu dozvole po registriranom redu vo`nje, a cijena i drugi uvjeti prijevoza unaprijed su utvr|eni na osnovu cjenovnika. ^lan 47. Ministarstvo izdaje dozvole za vr{enje linijskog prijevoza tereta i vodi registar izdatih dozvola. Dozvolu iz stava 1. ovog ~lana prijevoznik mora imati u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza. Federalni ministar pravilnikom propisuje uvjete za dobivanje i postupak izdavanja dozvola, kao i na~in vo|enja registra izdatih dozvola. ^lan 48. Prijevoznik je du`an o registriranoj liniji kao i o odobrenim promjenama na liniji najkasnije pet dana prije otpo~injanja prijevoza obavijestiti sve teretne stanice koje se nalaze upisane u rje{enju. Prijevoznik je du`an svim teretnim stanicama koje koristi na registriranoj liniji dostaviti utvr|eni cjenovnik prijevoznih usluga. ^lan 49. Prijevoznik kojem je izdato rje{enje za vr{enje linijskog prijevoza tereta du`an je prijevoz vr{iti na osnovu uvjeta iz rje{enja i u skladu sa odredbama ovog Zakona. II.2.2. Javni vanlinijski prijevoz tereta ^lan 50. Vanlinijski prijevoz tereta je prijevoz tereta za koji se relacija, cijena prijevoza i drugi uvjeti utvr|uju ugovorom izme|u prijevoznika i naru~ioca prijevoza. ^lan 51. Prijevoz za posebne namjene (vanredni prijevoz, prijevoz opasnih materija i sl.) vr{i se na osnovu ovog Zakona, Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine i Zakona o prijevozu opasnih materija. Prijevoz za posebne namjene vr{i se na osnovu dozvole koju izdaje nadle`ni or gan odre|en Zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine ili Zakonom o prijevozu opasnih materija. Dozvola iz prethodnog stava ili njena kopija mora se nalaziti u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza za posebne namjene. III. PRIJEVOZ ZA VLASTITE POTREBE ^lan 52. Prijevoz za vlastite potrebe mogu vr{iti pravna ili fizi~ka lica pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti kao prijevoz tereta koji vr{e pravna lica radi zadovoljenja svojih proizvodnih ili uslu`nih potreba u okviru djelatnosti upisanih u sudski registar i kao prijevoz osoba koje su u radnom odnosu kod istog i drugih osoba u vezi sa obavljanjem poslova iz te djelatnosti. Prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti vlastitim motornim vozilom ili iznajmljenim putni~kim vozilom (rentakar). Prilikom vr{enja prijevoza za vlastite potrebe u vozilu se mora nalaziti pravomo}no rje{enje iz ~lana 5. ovog Zakona. Kod prijevoza osoba za vlastite potrebe u autobusu se mora nalaziti putni list sa spiskom putnika iz ~lana 37. stav 1. ovog Zakona, a ako se vr{i prijevoz zaposlenika sa posla na posao, osobe koje se prevoze moraju imati identifikacijske iskaznice izdate od pravnog, odnosno fizi~kog lica koje taj prijevoz vr{i. ^lan 53. Fizi~ko lice mo`e vr{iti prijevoz za vlastite potrebe sa jednim ili vi{e vozila ako: – prevozi teret koji je u vezi sa obavljanjem privredne i druge djelatnosti za koju ima rje{enje, – samostalno obavlja poljoprivrednu djelatnost, te prevozi vlastite poljoprivredne proizvode, ili prevozi druge proizvode koje je nabavio u svrhu te proizvodnje, – prevozi osobe koje su kod njega u radnom odnosu. Vozilom u vlasni{tvu fizi~kog lica kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe mo`e upravljati vlasnik vozila ili voza~ koji je u radnom odnosu kod vlasnika vozila. ^lan 54. Fizi~ko lice mo`e vr{iti prijevoz osoba, tereta, ili osoba i tereta za vlastite potrebe motornim vozilom samo na osnovu rje{enja za vr{enje tog prijevoza koje izdaje nadle`ni or gan prema odredbama Zakona o obrtu na ~ijem podru~ju fizi~ko lice ima prebivali{te. Rje{enje iz stava 1. ovog ~lana ne mo`e se izdati fizi~kom licu koje je upisano u registar za vr{enje javnog prijevoza. Nadle`ni or gan iz stava 1. ovog ~lana du`an je voditi registar izdatih rje{enja za vr{enje prijevoza za vlastite potrebe. Odredbe ovog ~lana ne odnose se na prijevoz za vlastite potrebe koji se vr{i putni~kim automobilom gra|ana i vozilom specijalno opremljenim za kampovanje. ^lan 55. U motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe mora se nalaziti rje{enje za vr{enje tog prijevoza. U teretnom motornom vozilu najve}e dopu{tene mase vi{e od 3.500 kg, kojim se vr{i prijevoz tereta, mora se nalaziti tovarni list iz ~lana 45. ovog Zakona. ^lan 56. Motornim vozilom kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe kod privrednih dru{tava, odnosno drugih pravnih lica mora upravljati voza~ koji je u radnom odnosu kod vlasnika motornog vozila i ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona. III.1. Rentakar prijevoz ^lan 57. Prijevoz osoba iznajmljenim motornim vozilima (rentakar) je prijevoz koji se vr{i za vlastite potrebe na osnovu ugovora zaklju~enog izme|u korisnika i davaoca rentakar usluge po unaprijed utvr|enom cjenovniku. Pravno lice koje pru`a rentakar uslugu uz iznajmljivanje vozila sa voza~em mo`e takav vid usluge pru`iti samo sa voza~ima koji su sa njim uspostavili radni odnos u skladu sa Zakonom o radu. Pravno lice koje pru`a rentakar usluge mora biti registrirano za obavljanje te djelatnosti. U motornom vozilu za vrijeme pru`anja rentakar usluge mora se nalaziti primjerak zaklju~enog ugovora iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 58. Vozila za rentakar usluge moraju ispunjavati uvjete predvi|ene pravilnikom iz ~lana 5. i pravilnikom iz ~lana 8. ovog Zakona. Korisnik rentakar vozila ne mo`e vr{iti javni prijevoz iznajmljenim vozilom. ^lan 59. Za pru`anje rentakar usluge mo`e se koristiti putni~ko vozilo sa brojem sjedi{ta od 1+4 do 1+7. IV. AUTOSTANICE ^lan 60. Djelatnost pru`anja usluga autobusnih stanica u prijevozu putnika (u daljnjem tekstu: autobusna stanica) i usluga teretnih stanica (u daljnjem tekstu: teretna stanica) mogu vr{iti pravna lica koja su registrirana za obavljanje djelatnosti pru`anja stani~nih usluga i ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. ^lan 61. Autostanica mora biti ozna~ena natpisom i to: – autobusna stanica sa natpisom mjesta u kojem se nalazi, – teretna stanica sa natpisom mjesta u kojem se nalazi. IV.1. Autobusne stanice i stajali{ta ^lan 62. Autobusna stanica je odre|eni prostor za prihvat i otpremu autobusa, izlazak ili ulazak putnika, utovar ili istovar prtljage, rezervacija i prodaja karata za prijevoz, ~uvanje prtljage, informiranje putnika i prijevoznika i ostali poslovi u vezi sa prijevozom putnika. Autobusno stajali{te je odre|en i ozna~en prostor za zaustavljanje autobusa radi sigurnog ulaska ili izlaska putnika. Autobusna stanica obavlja poslove i usluge u okviru registrirane djelatnosti za koju ima javna ovla{tenja na osnovu rje{enja koje izdaje Ministarstvo. ^lan 63. Ulaz ili izlaz putnika obavlja se samo na autobusnim stanicama, odnosno autobusnim stajali{tima upisanim u registrirani red vo`nje. Prijevoznik je du`an na polaznu stanicu postaviti autobus koji prometuje na odre|enoj liniji 15 minuta prije polaska i to na peron koji mu je odre|en organizacijom rada autobusne stanice. Ako je u redu vo`nje upisan naziv mjesta u kojem postoji autobusna stanica, prijevoznik je obavezan koristiti usluge autobusne stanice u tom mjestu. U mjestu u kojem postoje dvije ili vi{e autobusnih stanica namijenjenih za isti rang linijskog prijevoza, prijevoznik }e koristiti usluge autobusne stanice koju ima upisanu u registrirani red vo`nje. ^lan 64. Autobusna stanica mora biti opremljena i odr`avana tako da odgovara svojoj svrsi. U zavisnosti od zadovoljavanja propisanih uvjeta, vezano za posjedovanje opreme i sadr`aja u okviru cjelokupne usluge, utvrdit }e se kategorija autobusne stanice. Pravilnik kojim se bli`e odre|uju uvjeti koje mora ispunjavati autobusna stanica, na~in rada i njihova kategorizacija donosi federalni ministar. ^lan 65. Autobusna stanica mora pod jednakim uvjetima pru`ati svoje usluge svim prijevoznicima koji u registriranom redu vo`nje imaju upisanu tu autobusnu stanicu, a prema cjenovniku u zavisnosti od kategorije autobusne stanice. Autobusna stanica mo`e napla}ivati svoje usluge samo ako je izvr{ena kategorizacija i ako joj je rje{enjem Ministarstva utvr|ena jedna od kategorija. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvrdit }e maksimalne cijene usluga autobusnih stanica zavisno od kategorije stanice. Prijevoznik koji vr{i prijevoz iz stava 1. ovog ~lana obavezan je autobusnoj stanici, upisanoj u registrirani red vo`nje, povjeriti rezervaciju i prodaju karata za prijevoz, te davanje obavijesti putnicima. Autobusna stanica i prijevoznik iz stava 4. ovog ~lana ugovorom }e regulirati uvjete, na~in kori{tenja usluga autobusne stanice, me|usobna prava i obaveze, a visinu naknade za pru`ene usluge odredit }e u skladu sa cjenovnikom iz stava 3. ovog ~lana. Slu`bena lica na autobusnoj stanici du`na su za vrijeme rada na vidnom mjestu nositi identifikacijske iskaznice. ^lan 66. Autobusna stanica du`na je voditi evidenciju o dolascima i odlascima autobusa i svakih 30 dana nadle`nom organu koji je registrirao redove vo`nje dostavljati pisane informacije o redovima vo`nje koje prijevoznik neuredno odr`ava, odnosno redovima vo`nje koje prijevoznik ne odr`ava. Voza~ autobusa du`an je po dolasku na autobusnu stanicu odmah prijaviti dolazak autobusa, odnosno prijaviti postavljanje autobusa na peron i ovjeriti putni nalog sa podacima o vremenu dolaska i polaska autobusa sa autobusne stanice. Otpravnik je du`an otpremiti svaki autobus sa polaznog perona prema redu vo`nje, ako su za to ispunjeni uvjeti. Voza~ autobusa mo`e po}i sa autobusne stanice po odobrenju otpravnika, odnosno kad mu se odgovaraju}im svjetlosnim signalom odobri odlazak sa autobusne stanice, ako se otpremanje autobusa vr{i svjetlosnom signalizacijom. ^lan 67. U autobusnoj stanici mora se voditi prometni dnevnik na na~in propisan pravilnikom kojim se propisuje obrazac, sadr`aj i na~in vo|enja prometnog dnevnika. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar. ^lan 68. Nakon sklapanja ugovora iz ~lana 65. stav 5. ovog Zakona autobusna stanica du`na je sistematizirati sve redove vo`nje po linijama, vremenu dolaska i odlaska autobusa sa autobusne stanice i istaknuti ih na mediju predvi|enom za informiranje putnika. ^lan 69. Prijevoznik mora obavijestiti autobusnu stanicu gdje zapo~inje prijevoz po redu vo`nje, o nemogu}nosti odr`avanja polaska linije, odnosno o zaka{njenju ve}em od 30 minuta. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana autobusna stanica mora obavijestiti sljede}u autobusnu stanicu po redu vo`nje. U slu~aju prijema obavijesti o nemogu}nosti odr`avanja polaska ili nenajavljenog ka{njenja du`eg od 30 minuta, autobusna stanica mo`e, ukoliko je ve} izvr{ila prodaju karata za taj polazak, anga`irati drugog prijevoznika o tro{ku prijevoznika koji je trebao obaviti taj polazak. IV.2. Teretne stanice ^lan 70. Teretna stanica osigurava prihvat i otpremu teretnih motornih i priklju~nih vozila i tereta, osigurava njihov smje{taj, usluge smje{taja i prehrane ~lanova posade. Teretna stanica mo`e organizirati pru`anje i drugih usluga vezanih za vr{enje prijevoza tereta. Rje{enje o ispunjavanju uvjeta iz st. 1. i 2. ovog ~lana donosi Ministarstvo. Federalni ministar }e posebnim pravilnikom propisati uvjete koje moraju ispuniti teretne stanice za obavljanje djelatnosti. ^lan 71. Teretna stanica mora pru`ati svoje usluge pod jednakim uvjetima svim prijevoznicima, odnosno fizi~kim licima koji vr{e javni prijevoz. Ako u mjestu postoji teretna stanica, nadle`no kantonalno ministarstvo mo`e propisom utvrditi obavezu da su prijevoznici, odnosno fizi~ka lica koja vr{e javni prijevoz du`ni koristiti usluge teretne stanice. Broj 28 – Strana 3004 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3005 V. STANICE TEHNI^KOG PREGLEDA ^lan 72. Stanica tehni~kog pregleda pru`a usluge tehni~kog pregleda vozila kojima se utvr|uje ispunjavanje tehni~ko-eksploatacionih uvjeta i tehni~ka ispravnost vozila kojima se vr{e pojedine vrste prijevoza. Za svako vozilo koje ispunjava navedene uvjete stanica tehni~kog pregleda izdaje odgovaraju}u potvrdu. Pru`anje usluga tehni~kog pregleda vozila iz stava 1. ovog ~lana mo`e vr{iti samo stanica tehni~kog pregleda koja je registrirana za obavljanje poslova tehni~kog pregleda vozila i ima odobrenje za rad dobijeno od Ministarstva. ^lan 73. Odobrenje za rad stanici tehni~kog pregleda na prijedlog komisije izdaje Ministarstvo. Komisiju iz stava 1. ovog ~lana formira federalni ministar. Komisija iz stava 2. ovog ~lana broji 13 ~lanova od kojih su tri ~lana iz Ministarstva, s tim da je jedan predsjednik komisije i po jednog ~lana iz kantonalnog ministarstva nadle`nog za poslove cestovnog prometa. ^lana komisije iz kantonalnog ministarstva imenuje federalni ministar, na prijedlog kantonalnog ministra nadle`nog za poslove cestovnog prometa. Komisija svoje prijedloge vezane za davanje odobrenja treba bazirati u skladu sa evropskim standardima i direktivama i u svemu postupati u skladu sa va`e}im propisima koji reguliraju ovu oblast. ^lan 74. Uvjete za obavljanje poslova utvr|ivanja tehni~ke ispravnosti vozila, na~in obavljanja pojedinih vrsta tehni~kog pregleda, evidencije koje se vode i obrasci koji se izdaju, kao i drugi poslovi vezani za rad stanica tehni~kog pregleda odre|uju se pravilnicima koje donosi federalni ministar. ^lan 75. Kontrola ispravnosti vozila na stanicama tehni~kog pregleda vr{i se u skladu sa odredbama ovog Zakona, pravilnicima donesenim na osnovu njega, kao i na osnovu drugih zakona i pravilnika donesenih na osnovu njih i prema usvojenom standardu i va`e}im normativima. Tehni~ki pregled obavlja se u skladu sa procedurama va`e}im za pojedine vrste tehni~kog pregleda, a dokumentacija za vozilo izdaje se na bazi ispisa rezultata mjerenja pojedinih karakteristika tog vozila dobijenih na opremi sa automatskim ispisom podataka, op}eg stanja vozila, te na osnovu zapa`anja kontrolora o stanju pojedinih sklopova, agregata i komponenti tog vozila. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije stanica tehni~kog pregleda pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvr|uje jedinstven cjenovnik usluga pojedinih vrsta tehni~kog pregleda vozila. ^lan 76. Dio poslova iz svoje nadle`nosti, koji se odnose na rad stanica tehni~kog pregleda, Ministarstvo mo`e prenijeti na odgovaraju}u stru~nu instituciju koja bude izabrana putem javnog oglasa. Stru~na institucija koja }e obavljati poslove iz stava 1. ovog ~lana mora ispunjavati sljede}e uvjete: – biti upisana u sudski registar za obavljanje djelatnosti iz oblasti za koju se prenosi javno ovla{tenje; – imati kadrove sposobne za obavljanje djelatnosti iz oblasti za koju se prenosi javno ovla{tenje; – biti stru~no i tehni~ki osposobljena za vr{enje obuke za obavljanje poslova tehni~kog pregleda vozila, ba`darenja tahografa; – biti stru~no i tehni~ki osposobljena za vr{enje stru~nog nadzora nad radom stanica tehni~kog pregleda, kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila, voditelja stanice tehni~kog pregleda; – imati kadar i opremu za vr{enje kontrole ispravnosti ba`darenja opreme i ure|aja na stanici tehni~kog pregleda; – dokazati da mo`e pratiti referentnu literaturu evropske zajednice iz ove oblasti i vr{iti primjenu savremenih dostignu}a na stanicama tehni~kog pregleda i davati prijedloge za dopunu postoje}ih normativnih akata iz ove oblasti u skladu sa evropskim standardima; – posjedovati ra~unare, stru~nu literaturu, laboratoriju sa tipski odobrenom opremom, kabinete i drugu opremu neophodnu za obavljanje djelatnosti koje se prenose; – ispunjavati uvjete propisane pozitivnim zakonskim propisima Bosne i Hercegovine. Stru~na institucija iz stava 1. ovog ~lana obavlja sljede}e poslove: – prati propise iz oblasti kontrole ispavnosti vozila koje donose susjedne zemlje, Evropska unija i druge me|unarodne organizacije i integracije; – utvr|uje uvjete za rad stanica za tehni~ki pregled vozila i izdaje certifikate i vodi slu`benu evidenciju o njima na osnovu kojih Ministarstvo prenosi javno ovla{tenje stanici tehni~kog pregleda vozila za obavljanje pojedinih vrsta tehni~kog pregleda vozila i izdavanja potvrda o njihovoj ispravnosti; – vr{i stru~no osposobljavanje kadrova za obavljanje poslova kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila i drugih osoba koje rade na stru~nim poslovima tehni~kog pregleda i registracije motornih vozila; – organizira periodi~nu provjeru znanja kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila i drugog osoblja; – organizira kontrolu ba`darenja opreme kojom se vr{i kontrola tehni~ke ispravnosti vozila; – organizira uvezivanje stanica za tehni~ki pregled vozila i drugih zainteresiranih subjekata u jedinstven informati~ ki sistem vezan za poslove tehni~kog pregleda vozila; – vr{i obradu podataka i izradu analiza iz oblasti tehni~kog pregleda vozila; – ostvaruje saradnju sa stru~nim, nau~nim organizacijama, institutima, preduze}ima i drugim pravnim licima iz oblasti tehni~kog pregleda vozila; – daje pisana uputstva i informacije, te izra|uje stru~ne publikacije iz oblasti tehni~kog pregleda vozila; – na zahtjev organa koji vr{i upravni nadzor nad radom stru~ne institucije iz stava 1. ovog ~lana, a najmanje dva puta godi{nje, dostavlja izvje{taje, podatke i dokumenta od zna~aja za vr{enje upravnog nadzora. Bli`e odredbe o na~inu obavljanja pojedinih poslova i zadataka iz stava 3. ovog ~lana propisat }e se pravilnicima iz ~lana 74. ovog Zakona. ^lan 77. Stru~na institucija iz ~lana 76. stav 1. ovog Zakona gubi javna ovla{tenja za obavljanje poslova iz stava 3. ~lana 76. ovog Zakona ukoliko: – poslove ne obavlja stru~no i blagovremeno, – ne podnosi izvje{taje, podatke, ili drugu dokumentaciju u skladu sa ~lanom 76. stav 3. alineja 10., – izvje{taj o radu ne bude pozitivno ocijenjen od Ministarstva. ^lan 78. U ostvarivanju svoje funkcije, vezano za rad stanica tehni~kog pregleda, Ministarstvo je nadle`no da: – donosi propise i op}e akte iz oblasti tehni~kog pregleda vozila i rada stanica za tehni~ki pregled vozila, – vr{i upravni nadzor nad radom stanica za tehni~ki pregled vozila, – vr{i upravni nadzor nad radom stru~ne institucije iz ~lana 76. stav 1. ovog Zakona. VI. INSPEKCIJSKI NADZOR ^lan 79. Poslove inspekcijskog nadzora nad provo|enjem odredbi ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega vr{i Ministarstvo. Neposredne poslove inspekcijskog nadzora obavljaju federalni inspektori za cestovni promet (u daljnjem tekstu: inspektor). ^lan 80. Inspektor mo`e biti osoba koja ima visoku {kolsku spremu, diplomirani in`injer prometa cestovnog smjera, polo`en stru~ni upravni ispit i najmanje tri godine radnog iskustva na najslo`enijim upravnim poslovima poslije polo`enog stru~nog ispita. Federalni ministar mo`e, po potrebi, rje{enjem privremeno ovlastiti i drugu osobu koja ispunjava uvjete iz stava 1. ovog ~lana da izvr{i odre|ene poslove inspekcijskog nadzora sa svim ovla{tenjima inspektora. ^lan 81. Inspektor vodi evidenciju o obavljenim inspekcijskim pregledima i preduzetim mjerama. Sadr`aj i na~in vo|enja evidencije iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar pravde. ^lan 82. Nadzor nad provo|enjem odredbi ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega inspektor vr{i u sjedi{tu i drugim poslovnim prostorijama pravnog ili fizi~kog lica. Inspektor u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora ovla{ten je zaustaviti vozila koja su predmet ovog Zakona. Zaustavljanje vozila, u smislu prethodnog stava ovog ~lana, inspektor vr{i isticanjem tablice koja je u obliku prometnog znaka "zabranjen promet svim vozilima u oba smjera" na kojoj je ispisano "STOP INSPEKCIJA". Voza~ motornog vozila na znak iz prethodnog stava du`an je zaustaviti vozilo i postupiti po nalozima inspektora. Za vr{enje inspekcijskog nadzora inspektor koristi posebnu tehni~ku opremu i ozna~ena slu`bena vozila. Federalni ministar svojim uputstvom odredit }e na~in obilje`avanja slu`benog vozila te potrebnu tehni~ku opremu za pregled. ^lan 83. Prilikom vr{enja inspekcijskog nadzora inspektor mora imati iskaznicu. Oblik i sadr`aj iskaznice propisuje federalni ministar pravde a iskaznicu inspektoru izdaje federalni ministar. ^lan 84. U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektori posebno nadziru: – ispunjavanje uvjeta za obavljanje djelatnosti javnog prijevoza i prijevoza za vlastite potrebe; – na~in vr{enja prijevoza osoba, tereta, ili osoba i tereta na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; – ispunjavanje propisanih uvjeta za vozila kojima se vr{i prijevoz na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; – ispunjavanje propisanih uvjeta i na~ina rada i kori{tenja autobusnih i teretnih stanica; – da li je preventivni tehni~ki pregled vozila va`e}i i obavljen kod ovla{tene stanice tehni~kog i preventivnog pregleda vozila. ^lan 85. U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor je ovla{ten: 1) pregledati: – poslovne i druge prostorije, – vozila, ure|aje, opremu, voznu dokumentaciju putnika i tereta, – poslovne knjige, sporazume, ugovore i druge isprave u vezi sa prijevozni~kom djelatnosti, – rje{enje za rad stanice tehni~kog pregleda kao i dokumentaciju na osnovu koje zaposleni obavljaju tehni~ki pregled vozila, ba`darenost opreme i primjenu jedinstvenog cjenovnika na stanici tehni~kog pregleda, – dokumentaciju i evidenciju, ra~unarsku bazu podataka koje omogu}avaju uvid u poslovanje i primjenu propisa u vezi s prijevozni~kom djelatnosti; 2) narediti otklanjanje nedostataka u pogledu: – ispunjavanja propisanih uvjeta za obavljanje odre|ene vrste prijevoza, – ispunjavanja uvjeta za rad autobusnih i teretnih stanica, – ispunjavanja propisanih tehni~ko-eksploatacionih uvjeta i svojstava predvi|enih standardima za vozila, – obavljanja preventivnih tehni~kih pregleda vozila i urednosti kontrole tehni~ke ispravnosti vozila, – odr`avanja reda vo`nje, – kao i u svim drugim slu~ajevima neprimjenjivanja propisa nad kojima se vr{i nadzor; 3) privremeno zabraniti: – vr{enje prijevoza osoba ili tereta, ili osoba i tereta, ako utvrdi da se vr{i bez odgovaraju}e licence, odnosno bez rje{enja za vr{enje prijevoza za vlastite potrebe, – kori{tenje vozila ako ono ne ispunjava propisane uvjete prema odredbama ovog Zakona, – vr{enje javnog linijskog prijevoza osoba u cestovnom prijevozu na liniji za koju red vo`nje nije registriran, ili na liniji na kojoj prijevoznik vr{i prijevoz bez odobrene izmjene reda vo`nje, ili suprotno roku va`enja registriranog reda vo`nje, – vr{enje javnog vanlinijskog prijevoza osoba, ako utvrdi da ga prijevoznik vr{i suprotno pravilima o na~inu vr{enja vanlinijskog prijevoza shodno deklarisanoj vrsti iz putnog lista, ili ukoliko nema va`e}i putni list, – obavljanje poslova voza~a, odnosno ~lana posade motornog vozila, ako utvrdi da voza~, odnosno ~lan posade vozila nema iskaznicu za voza~a, nije u radnom odnosu kod nadziranog pravnog subjekta, odnosno vlasnika vozila, onemogu}i izvr{enje inspekcijskog pregleda, ili odbije izvr{iti nare|enje inspektora, – vr{enje taksiprijevoza, ako utvrdi da prijevoznik ne ispunjava uvjete propisane odredbama ovog Zakona i drugih propisa, – pru`anje stani~nih usluga, ako utvrdi da su radom autobusne ili teretne stanice ugro`eni zdravlje ili `ivot ljudi. Mjera privremene zabrane iz ta~ke 3. ovog ~lana traje do otklanjanja nedostataka. ^lan 86. Inspektor }e donijeti rje{enje i odmah primijeniti mjeru isklju~enja vozila iz prometa, odnosno udaljiti voza~a ili ~lana posade iz vozila, ako utvrdi da: – vozilom se ~ine radnje za koje je izre~ena mjera privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineje 1., 2., 3., 4. i 6. ovog Zakona, – voza~ ili ~lan posade vozila obavlja poslove i zadatke i pored izre~ene mjere privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineja 5. ovog Zakona. Prilikom isklju~enja vozila iz prometa inspektor oduzima prometnu dozvolu za vozilo i registarske tablice i o tome izdaje odgovaraju}u potvrdu. Obavezu skidanja registarskih tablica izvr{it }e voza~ i predati ih inspektoru. Ukoliko voza~ odbije da skine registarske tablice vozilo se o tro{ku vlasnika ili voza~a vozila upu}uje na najbli`u stanicu tehni~kog pregleda, ili u najbli`u automehani~arsku radionicu u kojoj }e se obaviti skidanje registarskih tablica. Mjera iz stava 2. ovog ~lana u prvom slu~aju izri~e se u trajanju od sedam dana a u ponovljenom slu~aju u vremenskom trajanju od 30 dana. Sve posljedice i tro{kove nastale zbog isklju~enja vozila iz prometa i zabrane obavljanja poslova na radnom mjestu voza~a, odnosno ~lana posade vozila snosi u cijelosti nadzirano pravno ili fizi~ko lice. Na~in izvr{enja mjera iz ovog ~lana propisat }e se posebnim pravilnikom kojeg donosi federalni ministar. ^lan 87. Inspektor }e donijeti rje{enje i odmah narediti njegovo izvr{enje kada utvrdi da nadzirano pravno lice postupa protivno ranije izre~enoj mjeri privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineja 7. ovog Zakona. U provedbi rje{enja iz stava 1. ovog ~lana inspektor }e pe~a}enjem ili na drugi pogodan na~in privremeno zatvoriti prostorije i onemogu}iti kori{tenje strojeva, ure|aja i drugih sredstava za rad u kojima se ili kojima se obavlja djelatnost. ^lan 88. Inspektor je ovla{ten odmah uputiti vozilo na vanredni tehni~ki pregled ako utvrdi da ne ispunjava uvjete iz ~lana 5. ili ~lana 8. ovog Zakona, ili ako postoji osnovana sumnja da bi upotreba tih vozila ugrozila sigurnost prometa. Vozilo iz stava 1. ovog ~lana mo`e se uklju~iti u promet poslije obavljenog vanrednog tehni~kog pregleda na kojem je utvr|eno da su otklonjeni nedostaci zbog kojih je vozilo isklju~eno iz prometa. Broj 28 – Strana 3006 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3007 U slu~aju utvr|ene neispravnosti vozila na vanrednom tehni~kom pregledu tro{kove obavljenog tehni~kog pregleda snosi vlasnik vozila. Inspektor donosi rje{enje o isklju~enju vozila iz prometa. ^lan 89. U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor mo`e oduzeti pravnom ili fizi~kom licu dokumentaciju, isprave, kopije-izvode iz ra~unarskih baza podataka (ispis itd.), ako posumnja u njihovu ispravnost, odnosno ako poslovanje ne obavljaju u skladu sa tom dokumentacijom, ispravama i evidencijom iz ra~unarske baze podataka. Dokumentacija, isprave i kopije-izvodi iz ra~unarske baze podataka oduzimaju se privremeno, odnosno na vrijeme potrebno za utvr|ivanje njihove ispravnosti, ili do dono{enja kona~nog rje{enja pri ~emu se nadziranom pravnom ili fizi~kom licu izdaje potvrda. ^lan 90. O preduzimanju upravnih mjera kojim se nare|uje otklanjanje utvr|enih nedostataka i nepravilnosti i preduzimanje drugih upravnih mjera i radnji za koje je ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega ovla{ten, inspektor donosi rje{enje. Protiv rje{enja koje donosi inspektor mo`e se izjaviti `alba federalnom ministru u roku od osam dana od dana prijema rje{enja. @alba protiv rje{enja iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. i ~l. od 86. do 88. ovog Zakona ne odga|a njegovo izvr{enje. ^lan 91. Pravna ili fizi~ka lica du`na su omogu}iti inspektoru obavljanje poslova iz ~l. od 85. do 89. ovog Zakona. Pravna ili fizi~ka lica ~ije je poslovanje podvrgnuto nadzoru inspektora du`na su na njegov zahtjev i u ostavljenom roku dostaviti ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje poslova iz njegove nadle`nosti. ^lan 92. Inspektor je du`an preduzeti odgovaraju}e mjere i preventivne aktivnosti u cilju spre~avanja nastupanja {tetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provo|enju zakona i propisa donesenih na osnovu zakona ~ije izvr{enje nadzire. VII. KAZNENE ODREDBE ^lan 93. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. obavlja periodi~ne preventivne tehni~ke preglede bez registrirane djelatnosti (~lan 8. stav 3. ovog Zakona); 2. obavlja periodi~ne preventivne tehni~ke preglede bez registrirane djelatnosti (~lan 8. stav 4. ovog Zakona); 3. vr{i javni prijevoz bez registrirane djelatnosti javnog prijevoza (~lan 11. stav 2. ovog Zakona); 4. vr{i javni prijevoz bez posjedovanja licence iz ~lana 13. ovog Zakona; 5. povjeri ili ustupi vr{enje javnog prijevoza u linijskom cestovnom prijevozu drugom prijevozniku (~lan 18. ovog Zakona); 6. prijevoz za posebne namjene vr{i bez dozvole nadle`nog organa (~lan 51. stav 2. ovog Zakona); 7. prijevoz za vlastite potrebe vr{i bez rje{enja za vr{enje tog prijevoza (~lan 54. stav 1. ovog Zakona); 8. pru`a rentakar usluge, a nije registriran za obavljanje te djelatnosti (~lan 57. stav 3. ovog Zakona); 9. pru`a usluge autostanica bez registrirane djelatnosti (~lan 60. ovog Zakona); 10. pru`a usluge tehni~kog pregleda vozila bez registrirane djelatnosti (~lan 72. stav 3. ovog Zakona); 11. kontrolu tehni~ke ispravnosti vozila ne obavlja u skladu sa va`e}im propisima, usvojenim standardom i va`e}im normativima (~lan 75. st. 1. i 2. ovog Zakona); 12. dokumentaciju o obavljenom tehni~kom pregledu vozila ne izdaje na bazi ispisa rezultata mjerenja dobivenih na mjernoj opremi, ili izda dokumentaciju sa pozitivnim rezultatom pregleda, a osobnim zapa`anjem je mogao uo~iti da stanje pojedinih sklopova, agregata ili komponenti vozila ne odgovara propisanim normama (~lan 75. stav 2. ovog Zakona); 13. onemogu}i ili ometa inspektora u obavljanju poslova inspekcije (~lan 91. stav 1. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 94. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. preventivne periodi~ne preglede obavlja bez ovla{tenja Ministarstva (~lan 8. stav 3. ovog Zakona); 2. preventivne periodi~ne preglede obavlja bez ovla{tenja Ministarstva (~lan 8. stav 4. ovog Zakona); 3. javni prijevoz vr{i vozilom suprotno odredbama ~lana 19. ovog Zakona; 4. vr{i javni linijski prijevoz putnika bez registriranog reda vo`nje, ili bez izdate dozvole za prijevoz (~lan 23. ovog Zakona); 5. javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prijevozu vr{i suprotno odredbama ~lana 35. stav 1. ovog Zakona; 6. ugovoreni prijevoz putnika vr{i suprotno odredbama ~lana 36. stav 1. ovog Zakona; 7. linijski prijevoz tereta vr{i bez registriranog reda vo`nje, odnosno bez dozvole za vr{enje linijskog prijevoza tereta (~lan 46. ovog Zakona); 8. pru`a usluge autobusnih stanica bez rje{enja Ministarstva (~lan 62. stav 3. ovog Zakona); 9. pru`a usluge teretnih stanica bez rje{enja nadle`nog organa, odnosno suprotno donesenom rje{enju iz ~lana 70. stav 3. ovog Zakona; 10. pru`a usluge tehni~kog pregleda vozila bez odobrenja za rad Ministarstva (~lan 72. stav 3. ovog Zakona); 11. ne izvr{i pravomo}no rje{enje koje je na osnovu odredbe ovog Zakona donio inspektor, ili ne izvr{i rje{enje na koje `alba nema suspenzivno djelovanje; 12. u ostavljenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne izri~e se i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 95. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. vr{i javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe vozilom za koje ne posjeduje va`e}e rje{enje o ispunjavanju tehni~ko-eksploatacionih uvjeta iz ~lana 5. stav 3. ovog Zakona; 2. vr{i prijevoz vozilom na kojem nije obavljen preventivni tehni~ki pregled, ili je istekao, ili je obavljen kod neovla{tene stanice tehni~kog pregleda (~lan 8. ovog Zakona); 3. obavlja djelatnost prijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 10. ovog Zakona; 4. javni prijevoz vr{i ne pridr`avaju}i se odredbi ovog Zakona, uvjeta iz dozvole, ili druge va`e}e dokumentacije (~lan 12. ovog Zakona); 5. prijevoz osoba u linijskom cestovnom prijevozu ne vr{i u skladu sa registriranim redom vo`nje (~lan 23. ovog Zakona); 6. karte za prijevoz prodaje za red vo`nje koji nije registriran ili je van utvr|enog cjenovnika (~lan 29. stav 5. ovog Zakona); 7. karte za prijevoz prodaje u autobusu na autobusnoj stanici u terminu kada je organizirana prodaja karata (~lan 29. stav 6. ovog Zakona); 8. ne otpo~ne, ili obustavi vr{enje javnog prijevoza osoba u linijskom cestovnom prijevozu po registriranom redu vo`nje (~lan 32. stav 1. ovog Zakona); 9. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 37. st. 1. i 2. ovog Zakona; 10. obavlja djelatnost taksiprijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 42. ovog Zakona; 11. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 45. stav 1. ovog Zakona); 12. linijski prijevoz tereta vr{i suprotno odredbama ovog Zakona, ili suprotno uvjetima iz rje{enja (~lan 49. ovog Zakona); 13. vanlinijski prijevoz tereta vr{i bez sklopljenog ugovora iz ~lana 50. ovog Zakona; 14. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 52. st. 2., 3. i 5. ovog Zakona; 15. vr{i prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 55. stav 2. ovog Zakona); 16. prijevoz osoba rentakar vozilom ne vr{i za vlastite potrebe, ili ga vr{i bez zaklju~enog ugovora, ili bez unaprijed utvr|enog cjenovnika (~lan 57. stav 1. ovog Zakona); 17. iznajmljuje vozilo sa voza~ima koji nisu kod njega zaposleni, ili ne ispunjavaju uvjete za voza~a propisane ovim Zakonom (~lan 57. stav 2.); 18. vozilo za pru`anje rentakar usluga ne ispunjava uvjete iz ~lana 58. stav 1. ovog Zakona; 19. autobusna stanica svoje usluge ne pru`a pod jednakim uvjetima svim prijevoznicima koji imaju u registriranom redu vo`nje upisanu tu stanicu, ili usluge ne napla}uje u skladu sa cjenovnikom u zavisnosti od kategorije autobusne stanice (~lan 65. stav 1. ovog Zakona); 20. autobusna stanica napla}uje svoje usluge, iako nije izvr{ena kategorizacija te stanice i bez rje{enja o utvr|enoj kategoriji (~lan 65. stav 2. ovog Zakona); 21. prijevoznik ne povjeri autobusnoj stanici prodaju i rezervaciju karata za prijevoz (~lan 65. stav 4. ovog Zakona); 22. autobusna stanica ne pridr`ava se odredbi ugovora sklopljenog sa prijevoznikom (~lan 65. stav 5. ovog Zakona); 23. prijevoznik se ne pridr`ava odredbi ugovora sklopljenog sa autobusnom stanicom (~lan 65. stav 5. ovog Zakona); 24. teretna stanica ne pru`a svoje usluge svim prijevoznicima pod jednakim uvjetima (~lan 71. stav 1. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. ^lan 96. Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. prijevoz vr{i vozilom na kojem nije izvr{en dnevni tehni~ki pregled ili nije potpisan na putnom nalogu (~lan 8. stav 2. ovog Zakona); 2. povjeri upravljanje motornim vozilom voza~u koji ne ispunjava uvjete iz ~lana 9. stav 2. ovog Zakona; 3. ne donese pravilnik kojim se reguliraju prava i obaveze ~lanova posade vozila (~lan 15. stav 2. ovog Zakona); 4. vr{i prijevoz putnika ili tereta u linijskom cestovnom prijevozu bez utvr|enog cjenovnika (~lan 17. stav 1. ovog Zakona), ili ne utvrdi cjenovnik za svaku liniju posebno sa cijenama izme|u stanica i stajali{ta (~lan 17. stav 2. ovog Zakona); 5. prijevoz u linijskom cestovnom prijevozu vr{i neuredno ili neredovno (~lan 27. stav 1. ovog Zakona); 6. bis vo`nju ne vr{i svim vozilima na cijeloj relaciji za koju je red vo`nje registriran (~lan 27. stav 3. ovog Zakona); 7. prijevoznik u linijskom cestovnom prometu ne pridr`ava se utvr|ene minimalne cijene prijevozne usluge, odnosno svoje usluge u linijskom cestovnom prijevozu napla}uje manje od utvr|ene minimalne cijene prijevozne usluge (~lan 28. st. 5. ovog Zakona); 8. vr{i prodaju karata za prijevoz na prodajnom mjestu u autobusnoj stanici, turisti~koj agenciji, u poslovnici ili u autobusu po cijenama koje se razlikuju od cijena utvr|enih cjenovnikom prijevoznika za tra`enu relaciju (~lan 29. stav 4. ovog Zakona); 9. postupa suprotno odredbama ~lana 31. ovog Zakona; 10. o obustavi prijevoza (~lan 32. stav 2. ovog Zakona) ne obavijesti korisnike prijevoza, ili autobusne stanice ili to ne prijavi nadle`nom organu koji je registrirao red vo`nje i Federalnoj inspekciji cestovnog prometa (~lan 32. st. 3. i 4. ovog Zakona); 11. u autobusu kojim se vr{i ugovoreni prijevoz ne nalazi se zaklju~en ugovor o prijevozu, ili njegova ovjerena kopija (~lan 36. stav 2. ovog Zakona); 12. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 37. stav 3. ovog Zakona; 13. vr{i javni prijevoz tereta u cestovnom prijevozu, a ne utvrdi cjenovnik pojedina~nih usluga prijevoza, ili se ne pridr`ava cjenovnika minimalnih cijena prijevoznih usluga, tj. postupa suprotno odredbama ~lana 44. stav 1. ili stav 4. ovog Zakona; 14. autobusna ili teretna stanica nije ozna~ena u skladu sa odredbama ~lana 61. ovog Zakona; 15. dopusti da se ulaz osoba u autobus ili izlaz osoba iz autobusa obavlja van autobusnih stanica ili stajali{ta upisanih u registrirani red vo`nje (~lan 63. stav 1. ovog Zakona); 16. u autobusnoj stanici se ne vodi prometni dnevnik u skladu sa ~lanom 67. stav 1. ovog Zakona. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 500,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. ^lan 97. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. na motornom vozilu nije ispisana firma, ili nije ispisana na propisan na~in (~lan 6. stav 1. ovog Zakona); 2. u motornom vozilu ne nalazi se putni nalog popunjen i ovjeren na propisan na~in (~lan 7. stav 1. ovog Zakona); 3. izda novi putni nalog za vozilo prije vra}anja putnog naloga za prethodnu vo`nju (~lan 7. stav 2. ovog Zakona); 4. povjeri vr{enje javnog prijevoza ~lanu posade bez iskaznice iz ~lana 13. stav 4. ovog Zakona; 5. ne vr{i prijevoz u skladu sa odredbama ~lana 14. stav 1. ovog Zakona; 6. prijevoz osoba u linijskom prijevozu vr{i bez postavljene table sa ispisanim podacima o polaznoj, zavr{noj i najmanje jednoj od usputnih stanica (~lan 27. stav 2. ovog Zakona), osim ako je vozilo obilje`eno na na~in predvi|en stavom 5. istog ~lana, ili bis vo`nju vr{i bez postavljene table sa natpisom"bis vo`nja" (~lan 27. stav 4. ovog Zakona); 7. nema ovjeren i potpisan cjenovnik u skladu sa odredbama ~lana 28. stav 1. ovog Zakona; 8. karte za prijevoz izdaje bez podataka propisanih odredbama ~lana 28. stav. 3. ovog Zakona; 9. ne pridr`ava se minimalnih cijena prijevoznih usluga (~lan 28. stav 5. ovog Zakona); 10. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "vanlinijski prijevoz" (~lan 35. stav 2.); 11. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "ugovoreni prijevoz" (~lan 36. stav 3.); 12. vr{i taksiprijevoz suprotno odredbama ~lana 38. ovog Zakona; 13. nema dozvolu za vr{enje linijskog prijevoza tereta u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza (~lan 47. stav 2. ovog Zakona); 14. o registriranoj liniji, ili o promjenama na liniji ne obavijesti sve teretne stanice koje su upisane u rje{enju najkasnije pet dana prije otpo~injanja prijevoza, ili ne dostavi utvr|en cjenovnik svim teretnim stanicama koje koristi na registriranoj liniji (~lan 48. st. 1. i 2. ovog Zakona); Broj 28 – Strana 3008 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3009 15. upravlja vozilom, a nije u radnom odnosu kod vlasnika vozila (~lan 53. stav 2. ovog Zakona); 16. autobusna stanica ne dostavlja pisane izvje{taje (~lan 66. stav 1. ovog Zakona); 17. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 68. ovog Zakona; 18. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 69. st. 1. i 2. ovog Zakona. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 500,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. ^lan 98. Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice, odnosno drugo lice ako: 1. vr{i javni prijevoz bez va`e}eg rje{enja za vr{enje javnog prijevoza (~lan 11. stav 3. ovog Zakona); 2. obavlja djelatnost prijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 10. ovog Zakona; 3. vr{i javni prijevoz bez posjedovanja licence iz ~lana 13. ovog Zakona; 4. vr{i javni prijevoz vozilom suprotno odredbama ~lana 19. ovog Zakona; 5. javni prijevoz osoba u vanlinijskom cestovnom prijevozu vr{i suprotno odredbama ~lana 35. stav 1. ovog Zakona; 6. prijevoz za posebne namjene vr{i bez dozvole nadle`nog organa (~lan 51. stav 2. ovog Zakona); 7. prijevoz za vlastite potrebe vr{i bez rje{enja za vr{enje tog prijevoza (~lan 54. stav 1. ovog Zakona); 8. pru`a rentakar usluge, a nije registrirao obavljanje djelatnosti (~lan 57. stav 3. ovog Zakona); 9. onemogu}i, ili ometa inspektora u obavljanju poslova inspekcije (~lan 91. stav 1. ovog Zakona); 10. ne izvr{i pravomo}no rje{enje koje je na osnovu odredaba ovog Zakona donio inspektor, ili ne izvr{i rje{enje na koje `alba nema suspenzivno djelovanje; 11. u ostavljenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog Zakona). Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 99. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice, odnosno drugo lice ako: 1. vr{i javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe vozilom za koje ne posjeduje va`e}e rje{enje o ispunjavanju tehni~ko-eksploatacionih uvjeta iz ~lana 5. stav 3. ovog Zakona; 2. na motornom vozilu nije ispisana firma, ili nije ispisana na propisan na~in (~lan 6. stav 1. ovog Zakona); 3. vr{i prijevoz vozilom na kojem nije obavljen preventivni tehni~ki pregled, ili je istekao, ili je obavljen kod neovla{tene stanice tehni~kog pregleda (~lan 8. stav 1. ovog Zakona); 4. prijevoz vr{i vozilom na kojem nije izvr{en dnevni tehni~ki pregled ili nije potpisan na putnom nalogu (~lan 8. stav 2. ovog Zakona); 5. povjeri upravljanje motornim vozilom voza~u koji ne ispunjava uvjete iz ~lana 9. stav 2. ovog Zakona; 6. ne registrira djelatnost javnog prijevoza kao pravno lice, odnosno postupi suprotno odredbama ~lana 11. stav 4. ovog Zakona; 7. ne vr{i prijevoz u skladu sa odredbama ~lana 14. stav 1. ovog Zakona; 8. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "vanlinijski prijevoz" (~lan 35. stav 2.); 9. ugovoreni prijevoz osoba vr{i suprotno odredbama ~lana 36. stav 1. ovog Zakona; 10. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "ugovoreni prijevoz" (~lan 36. stav 3.); 11. vr{i taksiprijevoz suprotno odredbama ~lana 38. ovog Zakona; 12. obavlja djelatnost taksiprijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 42. ovog Zakona; 13. postupa suprotno odredbama ~lana 44. stav 1. ili stav 4. ovog Zakona; 14. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 45. stav 1. ovog Zakona); 15. vanlinijski prijevoz tereta vr{i bez sklopljenog ugovora iz ~lana 50. ovog Zakona; 16. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 52. st. 2., 3. i 5. ovog Zakona; 17. upravlja vozilom, a nije u radnom odnosu kod vlasnika vozila (~lan 53. stav 2. ovog Zakona); 18. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 55. stav 2. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 200,00 KM i voza~ vozila. Za prekr{aje iz stava 1. ta~ka 13. ovog ~lana, pored nov~ane kazne, izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine, a za prekr{aje iz stava 1. ta~ke 6., 11., 12., 13. i 15. izri~e se i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 100. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM na licu mjesta kaznit }e se za prekr{aj ~lan posade vozila, ili slu`beno lice na autobusnoj stanici, ili osoba u poslovnici, odnosno agenciji ili putnik koji se prevozi ako: 1. za vrijeme vr{enja prijevoza u vozilu ne posjeduje va`e}e rje{enje o ispunjavanju tehni~ko-eksploatacionih uvjeta ili njegovu ovjerenu kopiju (~lan 5. stav 4. ovog Zakona); 2. upravlja vozilom kojim se vr{i prijevoz bez putnog naloga (~lan 7. stav 1. ovog Zakona); 3. poslove voza~a obavlja bez ispunjavanja uvjeta predvi|enih ~lanom 9. stav 2. ovog Zakona; 4. u vozilu se ne nalazi rje{enje za vr{enje javnog prijevoza (~lan 11. stav 5. ovog Zakona); 5. u vozilu se ne nalazi va`e}i obrazac licence iz ~lana 13. stav 4. ovog Zakona; 6. voza~ vozila ne nosi istaknutu identifikacijsku iskaznicu (~lan 13. stav 4. ovog Zakona); 7. u vr{enju javnog prijevoza ne pridr`ava se odredbi ovog Zakona i propisa o na~inu obavljanja poslova ~lana posade vozila (~lan 15. stav 1. ovog Zakona); 8. ne primi na prijevoz osobu ili teret koji prema postoje}im propisima nisu izuzeti od prijevoza (~lan 16. stav 3. ovog Zakona); 9. primi na prijevoz putnika, teret ili `ivotinje suprotno odredbama ~lana 21. stav 1. ovog Zakona; 10. u autobusu se ne nalazi red vo`nje iz ~lana 24. stav 3. ovog Zakona; 11. u vozilu se ne nalazi red vo`nje ili dokumentacija iz ~lana 27. stav 5. ovog Zakona; 12. u autobusu, autobusnoj stanici, turisti~koj agenciji ne nalazi se ovjeren i potpisan cjenovnik za tu liniju (~lan 28. stav 1. ovog Zakona); 13. ~lan posade vozila postupa suprotno odredbi ~lana 28. stav 2. ovog Zakona; 14. ~lan posade vozila izdaje karte suprotno odredbi ~lana 28. stav 3. ovog Zakona; 15. prodaju karata za prijevoz vr{i suprotno odredbi ~lana 29. stav 6. ovog Zakona; 16. ~lan posade vozila postupi suprotno odredbi ~lana 30. stav 2. ovog Zakona; 17. u autobusu se ne nalazi kopija ugovora o prijevozu iz ~lana 36. stav 2. ovog Zakona; 18. u autobusu se ne nalazi ugovor o prijevozu, ili putni list sa spiskom putnika (~lan 37. stav 1. ovog Zakona); 19. cijenu prijevoza ne odre|uje taksimetrom (~lan 38. stav 1. ovog Zakona); 20. postupi suprotno odredbi ~lana 38. st. 3., 4., 5. i 6. ovog Zakona; 21. postupi suprotno odredbi ~lana 39. ovog Zakona; 22. taksiprijevoz vr{i suprotno odredbi ~lana 40. stav 2. ovog Zakona; 23. postupi suprotno odredbama ~lana 44. stav 2. ovog Zakona; 24. nema uredno popunjen i ovjeren tovarni list u vozilu (~lan 45. stav 1. ovog Zakona); 25. nema dozvolu u vozilu za vrijeme vr{enja linijskog prijevoza tereta (~lan 47. stav 2. ovog Zakona); 26. dozvola iz ~lana 51. stav 3. ovog Zakona ne nalazi se u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza za posebne namjene; 27. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 52. st. 2., 3., 4. i 5. ovog Zakona; 28. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 56. ovog Zakona; 29. rentakar prijevoz vr{i suprotno odredbama ~lana 57. stav 4. ovog Zakona; 30. iznajmljenim vozilom rentakara vr{i javni prijevoz (~lan 58. stav 2. ovog Zakona); 31. ulaz ili izlaz osoba obavlja se suprotno odredbi ~lana 63. stav 1. ovog Zakona; 32. ~lan posade vozila ne koristi usluge autobusne stanice koju ima upisanu u redu vo`nje (~lan 63. stav 3. ovog Zakona); 33. u autobusnoj stanici ne vodi prometni dnevnik u skladu sa odredbom ~lana 67. stav 1. ovog Zakona; 34. ne obavijesti narednu stanicu po redu vo`nje, odnosno postupi suprotno odredbi ~lana 69. stav 2. ovog Zakona; 35. voza~ za koga se utvrdi da je vozio vozilo i nije se zaustavio na dati znak iz ~lana 82. stav 4. ovog Zakona. Nov~anu kaznu na licu mjesta izri~e i napla}uje inspektor. Ako u~inilac prekr{aja ne plati nov~anu kaznu na licu mjesta du`an je to u~initi najkasnije u roku od 15 dana od dana kada je na~inio prekr{aj. Ako u~inilac prekr{aja ne plati nov~anu kaznu u roku iz stava 3. ovog ~lana inspektor }e podnijeti prijavu za pokretanje prekr{ajnog postupka protiv u~inioca prekr{aja. ^lan 101. Nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM na licu mjesta kaznit }e se za prekr{aj ~lan posade vozila, ili slu`beno lice na autobusnoj stanici, ili osoba u poslovnici, odnosno agenciji ili putnik koji se prevozi ako: 1. vr{i prijevoz suprotno odredbama ~lana 8. stav 2. ovog Zakona; 2. postupa suprotno odredbama ~lana 20. ovog Zakona; 3. u vozilu kojim se vr{i javni prijevoz nije istaknuta tabla prema odredbi ~lana 27. stav 2. ovog Zakona; 4. putnik koji se prevozi nema va`e}u kartu za prijevoz (~lan 29. stav 1. ovog Zakona); 5. ru~ni prtljag odla`e suprotno odredbama ~lana 30. stav 1. ovog Zakona; 6. za vrijeme vr{enja vanlinijskog prijevoza nije istaknuta tabla iz ~lana 35. stav 2. ovog Zakona; 7. za vrijeme vr{enja vanlinijskog prijevoza nije istaknuta tabla iz ~lana 36. stav 3. ovog Zakona; 8. u vozilu nema dokaza o uplati aran`mana iz ~lana 37. stav 2. ovog Zakona; 9. putnik koji se prevozi nema iskaznicu iz ~lana 37. stav 3. ovog Zakona; 10. cjenovnik usluga nije istaknut na vidnom mjestu u vozilu (~lan 38. stav 2. ovog Zakona); 11. u vozilu se ne nalazi rje{enje iz ~lana 55. stav 1. ovog Zakona; 12. u vozilu se ne nalazi tovarni list iz ~lana 55. stav 2. ovog Zakona; 13. voza~ ne koristi usluge autobusne stanice koja je upisana u red vo`nje (~lan 63. stav 3. ovog Zakona); 14. ne nosi identifikacijsku iskaznicu na vidnom mjestu za vrijeme rada (~lan 65. stav 6. ovog Zakona); 15. ne prijavi dolazak autobusa, ili ne ovjeri putni nalog (~lan 66. stav 2. ovog Zakona); 16. otprema autobuse suprotno odredbama ~lana 66. stav 3. ovog Zakona; 17. po|e sa autobusne stanice suprotno odredbi ~lana 66. stav 4. ovog Zakona. VIII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 102. Federalni ministar na osnovu odredbi ovog Zakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijet }e sljede}e propise: 1. pravilnik iz ~lana 5. stav 2. ovog Zakona; 2. pravilnik iz ~lana 6. stav 1. ovog Zakona; 3. pravilnik iz ~lana 7. stav 1. ovog Zakona; 4. pravilnik iz ~lana 8. stav 1. ovog Zakona; 5. pravilnik iz ~lana 13. stav 3. ovog Zakona; 6. pravilnik iz ~lana 24. stav 4. ovog Zakona; 7. pravilnik iz ~lana 26. stav 2. ovog Zakona; 8. pravilnik iz ~lana 37. stav 4. ovog Zakona; 9. pravilnik iz ~lana 47. stav 3. ovog Zakona; 10. pravilnik iz ~lana 64. stav 3. ovog Zakona; 11. pravilnik iz ~lana 67. stav 1. ovog Zakona; 12. pravilnik iz ~lana 70. stav 4. ovog Zakona; 13. pravilnike iz ~lana 74. stav 1. ovog Zakona; 14. pravilnik iz ~lana 86. stav 7. ovog Zakona. ^lan 103. Nadle`ni or gan kantona, odnosno grada i op}ine uskladit }e propise iz ~l. 10. i 42. ovog Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Do dono{enja propisa iz stava 1. ovog ~lana primjenjivat }e se va`e}i propisi kantona, odnosno grada i op}ine ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Zakonom. ^lan 104. Odredbe ~lana 9. stav 2. ovog Zakona, u pogledu stru~ne spreme za zanimanje voza~ motornih vozila, ne}e se primjenjivati dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 105. Stru~na institucija na koju su prenesena ovla{tenja po ranijim propisima, koja se odnose na rad stanica tehni~kog pregleda i nazna~ena su u ~lanu 76. ovog Zakona, nastavlja sa radom ukoliko su ovla{tenja prenesena na na~in kako je to propisano i ukoliko se utvrdi da prenesena ovla{tenja obavlja u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 106. U prijelaznom periodu od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona neposredne poslove inspekcijskog nadzora obavljat }e i ovla{teni kantonalni inspektori za cestovni promet. ^lan 107. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da va`i Zakon o prijevozu u unutarnjem cestovnom prometu ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 23/98). Do dono{enja podzakonskih akata iz ~lana 102. ovog Zakona primjenjivat }e se podzakonski propisi doneseni na osnovu Zakona iz stava 1. ovog ~lana, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona. ^lan 108. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH, na Broj 28 – Strana 3010 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3011 sjednici Zastupni~kog doma od 18. travnja 2006. godine i na sjednici Doma naroda od 4. travnja 2006. godine. Broj 01-02-377/06 30. svibnja 2006. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, v. r. ZAKON O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim Zakonom ure|uju se uvjeti i na~in obavljanja djelatnosti prijevoza osoba i tereta motornim, priklju~nim i zapre`nim vozilima u cestovnom prijevozu (u daljnjem tekstu: cestovni prijevoz); rad stanica tehni~kog pregleda na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; djelatnost javnog prijevoza putnika i tereta u linijskom i izvanlinijskom cestovnom prijevozu; prijevoz za osobne potrebe; rad autostanica; inspekcijski nadzor; kaznene odredbe, te prijelazne i zavr{ne odredbe. ^lanak 2. Odredbe ovog Zakona ne odnose se na prijevoz koji se obavlja vozilima Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine, ministarstava unutarnjih poslova, Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) i Dr`avne grani~ne slu`be (DGS), te vozilima stranih organizacija. ^lanak 3. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljede}a zna~enja: 1. "autostanica" je autobusni kolodvor na kojem se vr{i prihvat i otprema autobusa, ulazak ili izlazak putnika, utovar ili istovar prtljaga i druge usluge, ili teretni kolodvor na kojem se vr{i prihvat i otprema teretnih motornih i priklju~nih vozila i pru`anje drugih usluga vezanih za prijevoz tereta; 2. "bis vo`nja" je prijevoz koji se obavlja s dva ili vi{e vozila na cijeloj liniji po istom voznom redu; 3. "cjenik" je dokument izdat od strane prijevoznika kojim su utvr|ene cijene za pojedine usluge prijevoza; 4. "~lan posade" je voza~ i druga osoba koja se nalazi u vozilu s ciljem obavljanja poslova vezanih za prijevozni proces; 5. "izravni prijevoz" je linijski prijevoz na relaciji du`oj od 100 kilometara bez usputnih kolodvora i stajali{ta; 6. "fizi~ka osoba" je osoba koja vozilom vr{i prijevoz u cestovnom prometu; 7. "javni prijevoz" je prijevoz, koji je pod jednakim uvjetima dostupan svim korisnicima usluga prijevoza i realizira se u komercijalne svrhe; 8. "kabota`a" je prijevoz putnika ili robe izme|u pojedinih mjesta unutar Bosne i Hercegovine; 9. "karta za prijevoz" je dokument izdat od strane prijevoznika korisniku prijevoza, kojim se potvr|uje da je korisnik prijevoza platio prijevozniku odgovaraju}i iznos za uslugu prijevoza i time stekao pravo na kori{tenje prijevoza; 10. "kooperacija" je prijevoz na liniji prema voznom redu koji sporazumno odr`avaju dva ili vi{e prijevoznika; 11. "licenca" je dokument kojim prijevoznik potvr|uje da ispunjava temeljne uvjete za obavljanje javnog prijevoza propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega; 12. "linija" je relacija odvijanja prijevoza od po~etnog do zavr{nog kolodvora na kojoj se prevoze putnici ili teret po registriranom i ovjerenom voznom redu s jednim ili vi{e polazaka; 13. "linijski prijevoz" je prijevoz osoba ili tereta, koji se obavlja na odre|enim linijama po unaprijed utvr|enoj skici puta, voznom redu, utvr|enoj i objavljenoj cijeni i drugim uvjetima prijevoza; 14. "neuredno odr`avanje linije" podrazumijeva da prijevoznik ne koristi kolodvor ili stajali{te upisano u registrirani vozni red ili koristi kolodvor ili stajali{te za izlazak ili ulazak putnika, a isti nije upisan u registrirani vozni red ili se ne pridr`ava skice puta iz registriranog voznog reda, ili dolazi ranije na kolodvor ili stajali{te prije vremena upisanog u registriranom voznom redu, ili polazi ranije ili kasni u dolasku na kolodvor ili stajali{te vi{e od 10 minuta; 15. "prijevoz" je svaki prijevoz putnika ili tereta u cestovnom prometu, odnosno vo`nja praznog ili nenatovarenog vozila po javnim i nekategoriziranim cestama; 16. "prijevoz za osobne potrebe" je prijevoz koji pravne ili fizi~ke osobe obavljaju radi zadovoljenja svojih potreba u svezi s obavljanjem gospodarske ili druge djelatnosti za koju su registrirani, odnosno za koju imaju rje{enje, kao i rent-a-car prijevoz; 17. "prijevoznik", u smislu ovog Zakona, je pravna osoba upisana u sudski registar za obavljanje javnog prijevoza i koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, kao i fizi~ka osoba koja obavlja javni prijevoz za koji ima rje{enje u skladu s odredbama ovog Zakona, Zakona o obrtu, kao i propisa donesenih temeljem ovih zakona; 18. "putnik" je svaka osoba koja se prevozi, izuzev voza~a i ~lanova posade vozila; 19. "vozni red" je akt kojim se utvr|uju elementi za obavljanje linijskog prijevoza osoba u cestovnom prijevozu i sadr`i: naziv prijevoznika, ili naziv svih prijevoznika ako se vozni red odr`ava u kooperaciji, relaciju na kojoj se obavlja prijevoz (itinerer linije), vrstu linije, redoslijed kolodvora i stajali{ta i njihovu udaljenost od mjesta gdje po~inje linija, vrijeme polaska, te vrijeme polaska i dolaska na svaki autobusni kolodvor, odnosno stajali{te, najmanje jedan polazak i povratak, vremensko razdoblje odr`avanja linije, u~estalost odr`avanja linije i rok va`enja voznog reda; 20. "registar voznih redova" je zvani~ni popis registriranih voznih redova istoga ranga, koji je napravilo mjerodavno tijelo za registraciju nakon provedenog postupka uskla|ivanja i koji va`i u teku}em registracijskom razdoblju; 21. "relacija" je dio linije na kojoj se vr{i prijevoz izme|u dva mjesta na kojima se vr{i ulazak ili izlazak putnika, odnosno utovar ili istovar tereta; 22. "skica puta (itinerer)" je grafi~ki prikaz linije; 23. "stajali{te" je mjesto na liniji predvi|eno u voznom redu za ulazak ili izlazak putnika ili utovar ili istovar tereta; 24. "stanica tehni~kog pregleda" je pravna osoba koja je registrirana, ovla{tena i osposobljena za utvr|ivanje tehni~ke ispravnosti vozila; 25. "teret" je zajedni~ki naziv za stvari koje se prevoze teretnim motornim vozilom ili skupom vozila; 26. "tovarni list" je dokument za teret koji izdaje prijevoznik na propisanom obrascu; 27. "izvanlinijski prijevoz" je prijevoz u kojeg se relacija, cijena i drugi uvjeti prijevoza utvr|uju ponaosob za svaki prijevoz; 28. "voza~" je osoba kvalificirana za upravljanje vozilom; 29. "vozilo" je motorno ili priklju~no vozilo kojim se obavlja prijevoz. ^lanak 4. Prijevoz osoba ili tereta, odnosno osoba i tereta u cestovnom prijevozu mo`e se obavljati kao javni prijevoz ili kao prijevoz za osobne potrebe. ^lanak 5. Javni prijevoz i prijevoz za osobne potrebe mo`e se obavljati samo ako su ispunjeni posebni eksploatacijski uvjeti za pojedine vrste prijevoza i ako vozilo ili skup vozila kojim se obavlja prijevoz, pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti prijevoza na cestama i drugim propisima, ispunjavaju tehni~ko-eksploatacijske uvjete.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 15/20 26.02.2020 SN FBiH 15/16 dobit,porez,porez na dobit
Zakon o izmjenama zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 99/19 31.12.2019 SN FBiH 81/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 34/18, SN FBiH 86/15, SN FBiH 66/14, SN FBiH 28/13, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 kamata,kamate,javni prihod ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNE PRIHODE Članak 1. U Zakonu o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/01, 52/01, 42/06, 28/13, 66/14, 86/15 i 34/18), u članku 2. stavak (2) u zadnjem retku riječi: "na dan isteka roka od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona." zamjenjuju se riječima: "do 31.12.2020. godine". Članak 2. U članku 2b. stavak (1) riječi: "do dana isteka roka od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona," zamjenjuju se riječima: "do 31.12.2020. godine,". U stavku (2) riječi: "u periodu od 01.01.2017. godine do 30.06.2017. godine," zamjenjuju se rječima: "do 05.05.2019. godine,".
Zakon o izmjenama Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 99/19 31.12.2019 SN FBiH 33/25, SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 doprinosi,zakon ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Članak 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 01/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16 i 34/18) članak 3. briše se. Članak 2. U članku 11b. iza riječi: "korisnicima" zarez se zamjenjuje točkom, a preostali dio teksta briše se.
Zakon o izmjenama Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 54/19 31.07.2019 SN FBiH 94/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 36/18, SN FBiH 52/14 finansijska konsolidacija,privredna društva
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 89/18 09.11.2018 SN FBiH 44/22, SN FBiH 26/16 zakon,rad,zakon o radu,fbih God P 1640 Temelje Hercegovine, O PRO Proglaša radu, koji je u sjednici Zastu Doma naroda Broj 01-02 29. listopad Sa O IZMJE U Zakon 26/16), u član dodaju se rij zabranjeno.". Iza člank (1) Radni o nakon p o radu p (2) U zav organiza javnim Hercego ustanova kanton, kojima F od 50% dina XXV - Br PARLAMEN BOSNE I H em članka IV.B donosim U OGLAŠENJU Z DOPUNAMA ava se Zakon o usvojio Parlamen upničkog doma od 1.6.2017. go 2-1-492-01/18 da 2018. godine arajevo Z ENAMA I DOP Č nu o radu ("Slu nku 19. stavak (3 ječi: "osim ak Č ka 20., dodaje se "Č odnos zasniva s provođenja proce poslodavca. vodima, agenc acijama pod dru ovlaštenjima ovine (u daljnjem ama i javnim po grad ili općin Federacija, kant % ukupnog kapi roj 89 NT FEDERA HERCEGOV .7. a)(IV) Ustav UKAZ ZAKONA O IZ A ZAKONA O R izmjenama i nt Federacije Bo od 10.7.2018. odine. Marin ZAKON PUNAMA ZAK Članak 1. užbene novine F 3) na kraju rečen ko to ovim za Članak 2. e članak 20a. ko Članak 20a. e zaključivanje edure prijema p cijama, direkc ugim nazivom, na teritoriju m tekstu: Feder oduzećima čiji j na, te u gospod ton, grad ili opć itala, prijem u Petak S ACIJE VINE va Federacije B ZMJENAMA I RADU dopunama Zak osne i Hercegov godine i na sj Predsjednik nko Čavara, v. KONA O RAD Federacije BiH" nice iza riječi "p akonom nije iz oji glasi: m ugovora o ra propisane praviln cijama i upr pravnim osoba Federacije Bo acija), kao i u j je osnivač Fede darskim društvi ćina sudjeluje s radni odnos v k, 9. 11. 2018. g A R A J E V Bosne i kona o vine na jednici r. DU ", broj pravo", izričito radu, a nikom ravnim ama sa osne i avnim eracija, ima u sa više vrši se (3) (4) zaklju se rije daljnj "Iznim ukoli posla "(2) godine O nakon proveden prijem u radni o Vlada Federac Vlada Federaci snagu ovog z postupak prijem zavodima, a organizacijama teritoriju Fede poduzećima čij društvima u k ukupnog kapita Vlade kantona snagu ovog z postupak prijem zavodima, agen ma, pravnim o kantona, grada poduzećima čij gospodarskim sudjeluju sa viš U članku 28 učivanja ugovor ečima: "odmah n U članku 42. jem tekstu: Fede U članku 47. st mno, godišnji o ko je to uređe a i uvjetima rada U članku 75. st Plaća za obavlj od: a) osnovne p b) dijela pla c) uvećane p Iza stavka (3) d IS ne procedure ob odnos. ije Bosne i Her ije), će u roku od zakona, donijet ma u radni odno agencijama, a, pravnim osob eracije, u jav ji je osnivač F kojima Federacij ala. će u roku od zakona, donijet ma u radni odno ncijama, direkcij osobama s javn a ili općine, u j ji su osnivači k društvima u ko še od 50% ukupn Članak . riječi: "u ro ra o radu, odnos na početku rada Članak stavak (4) rije eracije)", brišu s Članak tavak (1) dodaje dmor može da t eno kolektivnim a.". Članak tavak (2) mijenja eni rad i vrijem plaće; će za radni učin plaće iz članka 7 dodaje se stavak SSN 1512-7079 bveznog javnog ercegovine (u da 90 dana od da ti propis kojim os iz stavka (2) direkcijama bama s javnim o vnim ustanovam Federacija, te u ija sudjeluje sa 90 dana od dan ti propis kojim os iz stavka (2) ijama i upravnim nim ovlaštenjim javnim ustanov kantoni, grad i ojima kantoni, g nog kapitala.". 3. roku od 15 d sno početka rad a". 4. eči: "Bosne i H se. 5. e se druga rečen traje i duže od 3 m ugovorom, a 6. a se i glasi: me provedeno na nak ukoliko je ist 76. ovog zakona k (4) koji glasi: 9 oglašavanja za aljnjem tekstu: ana stupanja na m će propisati ovog članka u i upravnim ovlaštenjima na ma i javnim gospodarskim a više od 50% na stupanja na m će propisati ovog članka u m organizacijama na teritoriju vama i javnim li općina, te u grad ili općina dana od dana da", zamjenjuju Hercegovine (u nica koja glasi: 30 radnih dana, prema naravi a radu sastoji se ti ostvaren i a.". Broj 89 - Stranica 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 9. 11. 2018. "(4) Radni učinak definira poslodavac sukladno općim propisima, kolektivnom ugovoru ili pravilnikom o radu.". Članak 7. U članku 78. stavak (1), mijenja se i glasi: "(1) Vlada Federacije utvrđuje najnižu plaću nakon konzultiranja sa Gospodarsko-socijalnim vijećem.". Stavak (3) mijenja se i glasi: "(3) Vlada Federacije će na prijedlog Federalnog ministarstva financija u suradnji sa Federalnim zavodom za programiranje razvoja, a uz prethodno konzultiranje sa Gospodarsko-socijalnim vijećem, donijeti propis kojim će propisati metodologiju izračuna i usklađivanja najniže plaće iz stavka (1) ovog članka.". Članak 8. U članku 94. toč. c. i d., mijenjaju se i glase: "c. kad radnik navrši 65 godina života i 15 godina staža osiguranja (sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju), ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore; d. kad radnik navrši 40 godina staža osiguranja (sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju), bez obzira na godine života, ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore;". Članak 9. U članku 114. stavak (1), riječ "može", zamjenjuje se se riječima: "dužan je". U stavku (3) riječi: "osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadu štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog odnosa", zamjenjuju se riječima: "osim u slučaju otkaza ugovora o radu sukladno ovom zakonu". Članak 10. U članku 138. stavak (1), iza riječi "sklapaju", dodaju se riječi: "Vlada Federacije". U stavku (4) iza riječi "poslodavac", točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: "a gdje se kao vlasnik pojavljuje Federacija, kanton, grad ili općina, potrebno je prethodno pribaviti njihovu suglasnost.". Članak 11. Iza članka 138., dodaje se članak 138a. koji glasi: "Članak 138a. (1) Granski kolektivni ugovor za područja djelatnosti koja se financiraju iz proračuna ili izvanproračunskih fondova, sklapaju Vlada Federacije, odnosno mjerodavna ministarstva i vlade kantona, odnosno mjerodavna ministarstva s jedne strane i reprezentativni sindikati tih područja djelatnosti s druge strane. (2) Granske kolektivne ugovore za javna poduzeća i javne ustanove čiji je osnivač Federacija, kanton, grad ili općina, sklapaju reprezentativni sindikati i osnivači. (3) Granske kolektivne ugovore za gospodarska društva u kojima Federacija, kanton, grad ih općina sudjeluje sa više od 50% ukupnog kapitala, pored reprezentativnog sindikata, sklapaju predstavnici nositelja državnog kapitala uz sudjelovanje reprezentativne udruge poslodavaca, osim ako nije drugačije uređeno sporazumom Vlade Federacije, odnosno vlade kantona, gradonačelnika ili načelnika općine sa reprezentativnim udrugom poslodavaca. (4) U postupku pregovaranja radi sklapanja kolektivnih ugovora iz st. (1), (2) i (3) ovoga članka, reprezentativni sindikat dužan je da surađuje sa drugim sindikatima sa manjim brojem članova, radi izražavanja interesa uposlenih koji su učlanjeni u taj sindikat.". Članak 12. Naziv i članak 168. mijenjaju se i glase: "Članak 168. Prava radnika izabranih i imenovanih na javne dužnosti ili profesionalne funkcije (1) Radniku izabranom, odnosno imenovanom na neku od javnih dužnosti u organe Bosne i Hercegovine, Federacije, organe kantona, grada i općine i radniku izabranom na profesionalnu funkciju u sindikatu, prava i obveze iz radnog odnosa, na njegov zahtjev miruju, a najduže na period koliko traje obavljanje te funkcije, od dana izbora odnosno imenovanja. (2) Radnik koji nakon završenog mandata iz stavka (1) ovog članka, želi da se vrati kod istog poslodavca, dužan ga je o tome obavijestiti u roku od 30 dana od dana prestanka mandata, a poslodavac je dužan primiti radnika na rad u roku od 30 dana od dana obavijesti radnika. (3) Radnika, koji je obavijestio poslodavca u smislu stavka (2) ovog članka, poslodavac je dužan rasporediti na poslove na kojima je radio prije stupanja na dužnost ili na druge odgovarajuće poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga u smislu članka 96. ovog zakona. (4) Ako poslodavac ne može vratiti radnika na rad, zbog prestanka potrebe za obavljanjem poslova u smislu stavka (3) ovog članka, dužan mu je isplatiti otpremninu utvrđenu u članku 111. ovog zakona, s tim da se prosječna plaća dovede na razinu plaće koju bi radnik ostvario da je radio. (5) Ako radniku prestane radni odnos u smislu stavka (3) ovog članka, poslodavac ne može u roku od jedne godine dana, uposliti drugu osobu koja ima istu kvalifikaciju ili stupanj stručne spreme.". Članak 13. U članku 171. stavak (1), dodaje se nova točka 53. koja glasi: "53. iz neopravdanih razloga ne isplati plaću u roku utvrđenom u članku 79. stavak (1) ovog zakona, sa svim pripadajućim doprinosima,". Dosadašnje toč. 53. do 71. postaju toč. 54. do 72. Članak 14. Članak 172. zakona, briše se. Članak 15. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О РАДУ Проглашава се Закон о измјенама и допунама Закона о раду, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 10.07.2018. године и на сједници Дома народа од 01.06.2017. године. Број 01-02-1-492-01/18 29. октобра 2018. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р.
Zakon o izmjeni Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 36/18 11.05.2018 SN FBiH 94/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 54/19, SN FBiH 52/14 finansijska konsolidacija,privredna društva
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 36/18 11.05.2018 SN FBiH 61/22, SN FBiH 48/11, SN FBiH 70/08, SN FBiH 07/02, SN FBiH 30/97
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 34/18 04.05.2018 SN FBiH 81/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 86/15, SN FBiH 66/14, SN FBiH 28/13, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 kamate,zatetne kamate,zakon o visini stope zatezne kamate na javne prihode,javni prihodi,prihodi,zakon Pregled Dokumenata|Broj 34/18Početna ( /) / Dokumenti ( /Docs/ )/ Službene novine Federacije BiH ( /Docs/Drzavni) / Dokumenti pregledSlužbene novine Federacije BiH, broj 34/18Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosimUKAZO PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNEPRIHODEProglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, koji je usvojio ParlamentFederacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 18.04.2018. godine i na sjednici Doma naroda od19.04.2018. godine.Broj 01-02-1-231-01/1826. aprila 2018. godineSarajevoPredsjednikMarinko Čavara, s. r.ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNE PRIHODEČlan 1.U Zakonu o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/01, 52/01, 42/06, 28/13,66/14 i 86/15), u članu 2. stav (2) mijenja se i glasi:"(2) Kamata iz stava (1) ovog člana, koja je nastala po osnovu dospjelih, prijavljenih a nenaplaćenih javnih prihoda sa stanjem nadan 31.12.2016. godine, otpisuje se u visini propisanoj ovim zakonom, pod uslovima da porezni obveznik svoje obaveze poosnovu glavnog duga izmiri najkasnije na dan isteka roka od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.".Član 2.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/BV1b4Fq9fQ8=1 of 35/7/2018, 8:45 AM Član 2b. mijenja se i glasi:"Član 2b.(1) Podnosiocu zahtjeva koji je ispunio uslove za otpis kamata propisanih članom 2a. ovog Zakona, te u cijelosti izmiri obavezeglavnog duga najkasnije do dana isteka roka od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, obračunata a neplaćenakamata otpisat će se u cjelokupnom iznosu.(2) Porezni obveznici koji su u potpunosti izmirili svoj glavni dug u periodu od 01.01.2017. godine do 30.06.2017. godine, iimaju pravosnažno rješenje o otpisu obračunate a neplaćene kamate u visini od 50%, preostala obračunata a neplaćena kamataće se otpisati u cjelokupnom iznosu.(3) Pod obračunatom a neplaćenom kamatom iz st. (1) i (2) ovog člana, podrazumijeva se neplaćena kamata nanepravovremeno plaćene javne prihode do dana njihove uplate.".Član 3.U članu 2c. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi:"(2) Porezna uprava će po službenoj dužnosti izdati rješenje o otpisu kamata za porezne obveznike iz člana 2b. stav (2) ovogZakona.".Dosadašnji stav (2) postaje stav (3).Član 4.Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".PredsjedavajućiPredstavničkog domaParlamenta Federacije BiHEdin Mušić, s. r.PredsjedavajućaDoma narodaParlamenta Federacije BiHLidija Bradara, s. r.Hvala što ste naš pretplatnik. Koristite pogodnosti koje dobijate pretplatom.O namaJavno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacijaSLUŽBENI LIST BOSNE IHERCEGOVINE. Sva pravapridržana. 2014AdresaDžemala Bijedića 39/III71000 SarajevoBosna i HercegovinaEmail: sllist@sllist.ba(mailto:sllist@sllist.ba)Email ( mailto:info@sllist.ba)Email(mailto:urednistvo@sllist.ba)Email ( mailto:info@sllist.ba)KontaktiCentralaTel: 033/722-030UredništvoTel: 033/722-038Pravna službaTel: 033/722-051RačunovodstvoTel: 033/722-045, Fax:033/722-046Email ( mailto:info@sllist.ba)Email(mailto:oglasi@sllist.ba)ProdajaTel: 033/722-079Oglasni odjelTel: 033/722-049 i033/722-050, Fax:033/722-074Tehnički sekretarTel: 033/722-061, Fax:033/722-064Ured direktoraSlužbeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/BV1b4Fq9fQ8=2 of 35/7/2018, 8:45 AM
Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 34/18 05.04.2018 SN FBiH 33/25, SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 zakon,doprinosi Godina XXV - Broj 34 Petak, 4. 5. 2018. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 600 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Proglašava se Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 18.04.2018. godine i na sjednici Doma naroda od 19.04.2018. godine. Broj 01-02-1-230-01/18 26. aprila 2018. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Član 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15 i 104/16) u članu 20a. riječi: "24 mjeseca" zamjenjuju se riječima: "60 mjeseci". Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Proglašava se Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 18.4.2018. godine i na sjednici Doma naroda od 19.4.2018. godine. Broj 01-02-1-230-01/18 26. travnja 2018. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Članak 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15 i 104/16) u članku 20a. riječi: "24 mjeseca" zamjenjuju se riječima: "60 mjeseci". Članak 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. На основу члана IV.B.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О ДОПРИНОСИМА Проглашава се Закон о измјени Закона о доприно- сима, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херце-
Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 13/18 21.02.2018 SN FBiH 47/24, SN FBiH 19/22, SN FBiH 90/21 Zakon,zakon,PIO,pio,zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju Broj 13 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. 233 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU Proglašava se Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 24.01.2018. godine i na sjednici Doma naroda od 25.01.2018. godine. Broj 01-02-97-01/18 19. februara 2018. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom uređuje se obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu međugeneracijske solidarnosti (u daljnjem tekstu: obavezno osiguranje) i dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje za lica koja nisu obavezno osigurana po ovom zakonu (u daljnjem tekstu: dobrovoljno osiguranje), kao i prava i obaveze na osnovu tih osiguranja. Član 2. (Pojmovi) Pojedini pojmovi u smislu ovog zakona imaju sljedeće značenje: a) Penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu generacijske solidarnosti je sistem penzijskog i invalidskog osiguranja u kojem se osiguranicima na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj nastanka rizika starosti, invalidnosti i fizičke onesposobljenosti, a članovima njihovih porodica prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika prava, b) Osiguranik je fizičko lice koje je na osnovu radne aktivnosti (radni odnos, obavljanje djelatnosti, dobrovoljno osiguranje i dr.) obavezno osigurano na penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu generacijske solidarnosti, c) Osigurano lice je fizičko lice osigurano na penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu generacijske solidarnosti u određenim okolnostima za rizik smrti i invalidnosti prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom bolesti, d) Penzijski staž je grupni naziv perioda provedenih u obaveznom osiguranju (staž osiguranja) i perioda provedenih van osiguranja koji se pod određenim uslovima priznaju u penzijski staž (poseban staž), e) Staž osiguranja s uvećanim trajanjem je period proveden u obaveznom penzijskom i invalidskom osiguranju koji se računa sa uvećanim trajanjem. Posebnim propisima se određuju radna mjesta i zanimanja na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, f) Penzija (starosna, invalidska i porodična) je pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja čija se materijalna vrijednost iskazuje u novčanom iznosu, g) Najniža penzija je najniže novčano primanje iz penzijskog i invalidskog osiguranja koje se određuje u skladu sa odredbama ovog zakona, h) Korisnik penzije je osiguranik, odnosno lice kojem je priznato pravo na penziju, i) Naknada zbog fizičke onesposobljenosti je novčano primanje iz penzijskog i invalidskog osiguranja zbog fizičke onesposobljenosti nastale kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti, j) Matična evidencija je skup podataka o osiguranicima, obveznicima uplate doprinosa i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji se obavezno vode kod Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: nosilac osiguranja), k) Policijski službenik, u smislu ovog zakona, je lice koje je kao takvo definisano posebnim zakonom na osnovu kojeg prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruje kod nosioca osiguranja. Član 3. (Načela) Osiguranicima se na načelima uzajamnosti i solidarnosti obavezno osiguravaju prava za slučaj starosti ili invalidnosti, a članovima njihovih porodica pravo za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika penzije. Član 4. (Prava) (1) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su: a) pravo na starosnu penziju, b) pravo na invalidsku penziju, c) prava osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnošću, d) pravo po osnovu fizičke onesposobljenosti, e) pravo na porodičnu penziju. (2) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju se i koriste pod uslovima propisanim ovim zakonom. (3) Obim prava zavisi od dužine penzijskog staža osiguranika i visine plata i osnovica osiguranja na koje je plaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, izuzev u slučajevima propisanim ovim zakonom. Član 5. (Opća načela o pravima) (1) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su neotuđiva, lična i materijalna prava i ne mogu se prenijeti na drugog niti se mogu naslijediti. (2) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne mogu zastarjeti. (3) Dospjela novčana primanja na osnovu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja koja nisu isplaćena do smrti korisnika prava mogu se nasljeđivati. (4) Dospjela novčana primanja iza smrti korisnika prava koji nema nasljednika pripadaju nosiocu osiguranja. (5) Novčana primanja iz penzijskog i invalidskog osiguranja mogu biti predmet izvršenja i obezbjeđenja, u skladu sa zakonom. Član 6. (Korištenje i prestanak prava) (1) Korištenje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja može se ograničiti u slučajevima i pod uslovima utvrđenim zakonom. (2) Stečena prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja mogu prestati u slučajevima utvrđenim zakonom. Član 7. (Opće napomene o ostvarivanju i organizaciji) (1) Ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja na osnovu generacijske solidarnosti provodi nosilac osiguranja. Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 5 (2) Organizacija, organi upravljanja, rukovođenja, nadzor i druga pitanja značajna za rad nosioca osiguranja uređuju se posebnim zakonom iz oblasti organizacije penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). Član 8. (Načelo dvostepenosti i primjene odredbi o upravnom postupku) (1) U postupku ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja osigurava se dvostepenost rješavanja kod nosioca osiguranja, kao i sudska zaštita prava. (2) U postupku rješavanja o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. DIO DRUGI - OSIGURANICI POGLAVLJE I. OSIGURANIK U OBAVEZNOM OSIGURANJU Član 9. (Lice osigurano u obaveznom i dobrovoljnom osiguranju) Osiguranik je, u skladu sa ovim zakonom, lice osigurano na obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: osiguranik u obaveznom osiguranju) i lice osigurano na dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: osiguranik u dobrovoljnom osiguranju). Član 10. (Osiguranik u obaveznom osiguranju) (1) Osiguranik u obaveznom osiguranju je: a) lice zaposleno na osnovu ugovora o radu ili drugog akta poslodavca (u daljnjem tekstu: osiguranik zaposlenik), b) lice koje obavlja samostalnu djelatnost (u daljnjem tekstu: osiguranik samostalnih djelatnosti), c) lice koje obavlja vjersku službu (u daljnjem tekstu: osiguranik vjerski službenik) i d) lice koje obavlja poljoprivrednu djelatnost (u daljnjem tekstu: osiguranik poljoprivrednik). (2) Ako lice istovremeno ispunjava uslove za osiguranje po više osnova iz stava (1) ovog člana, osnov osiguranja određuje se na taj način što postojanje osnova osiguranja po prethodnoj tački isključuje osnov osiguranja iz naredne tačke. Član 11. (Osiguranik zaposlenik) Osiguranik zaposlenik je: a) lice zaposleno u privrednom društvu, organu uprave, javnoj ustanovi ili drugoj organizaciji na teritoriji Federacije, b) lice zaposleno u institucijama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH) i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt), sa prebivalištem na teritoriji Federacije, c) profesionalna vojna lica zaposlena u Ministarstvu odbrane BiH i Oružanim snagama BiH, sa prebivalištem na teritoriji Federacije, d) lice zaposleno u Brčko Distriktu ili institucijama BiH sa prebivalištem u Brčko Distriktu, ako je prijavljeno u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Jedinstveni sistem), e) lice zaposleno kod osiguranika iz člana 12. tačka a) ovog zakona ili kod nosioca poljoprivrednog gazdinstva, f) lice koje profesionalno obavlja javnu funkciju ako za obavljanje te funkcije ostvaruje plaću, g) zaposleno lice upućeno na rad u inostranstvo, pod uslovom da nije obavezno osigurano po propisima države u koju je upućeno na rad, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno, h) državljanin BiH koji je na teritoriji BiH zaposlen kod međunarodnih organizacija, diplomatskih ili konzularnih predstavništava, stranih pravnih ili fizičkih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno, i) strani državljanin i lice bez državljanstva koji su na teritoriji BiH zaposleni kod stranih pravnih ili fizičkih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno, kao i kod međunarodnih organizacija, diplomatskih ili konzularnih predstavništava, ako je takvo osiguranje predviđeno međunarodnim ugovorom, j) lice koje u skladu sa zakonom obavlja privremene i povremene poslove u skladu sa propisima o radu. Član 12. (Osiguranik samostalnih djelatnosti) Osiguranik samostalnih djelatnosti je: a) lice koje u skladu sa zakonom obavlja obrtničku djelatnost, odnosno obavlja privrednu djelatnost proizvodnjom, prometom i pružanjem usluga na tržištu, radi sticanja dobiti, b) lice koje u skladu sa posebnim propisima, samostalno u vidu zanimanja, obavlja profesionalnu djelatnost, c) član privrednog društva ili druge organizacije, koji za svoj rad prima ugovorenu naknadu (u daljnjem tekstu: ugovorena naknada), d) član organa upravljanja ili organa nadzora, koji za svoj rad prima ugovorenu naknadu, e) lice koje obavlja poslove na osnovu ugovora o djelu, autorskog ili drugog ugovora i za izvršeni posao ostvaruje ugovorenu naknadu, f) lice izabrano ili imenovano na javnu funkciju ako za obavljanje te funkcije ostvaruje naknadu, g) vrhunski sportisti, ako nisu osigurani po drugom osnovu. Član 13. (Osiguranik vjerski službenik) Osiguranik vjerski službenik je lice koja obavlja vjersku službu na osnovu postavljenja od strane nadležne crkve i vjerske zajednice upisane u jedinstveni registar vjerskih zajednica koji vodi nadležno ministarstvo, a koja nije osigurana po drugoj osnovi. Član 14. (Osiguranik poljoprivrednik) Osiguranik poljoprivrednik je lice koje obavlja poljoprivrednu proizvodnju i koje je upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava kao nosilac poljoprivrednog gazdinstva, koje ima opću zdravstvenu sposobnost i koje nije obavezno osigurano po drugom osnovu. Član 15. (Osiguranik nezaposleno lice) Osiguranikom u obaveznom osiguranju smatra se i lice za koje je po propisima kojima se regulišu prava nezaposlenih lica uplaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: doprinos). Član 16. (Sticanje statusa osiguranika) Status osiguranika u obaveznom osiguranju stiče se podnošenjem prijave u Jedinstveni sistem koju je podnio obaveznik uplate doprinosa, a prestaje podnošenjem odjave. Broj 13 - Strana 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. POGLAVLJE II. OSIGURANIK U OBAVEZNOM OSIGURANJU U ODREĐENIM OKOLNOSTIMA Član 17. (Lica osigurana u određenim okolnostima) Lice je obavezno osigurano za slučaj invalidnostii smrti zbog povrede na radu i profesionalne bolesti, dok se nalazi u sljedećim okolnostima: a) za vrijeme učešća u akciji spašavanja ili odbrane od elementarnih nepogoda (požar, poplava, zemljotres i druge nepogode prouzrokovane višom silom) na teritoriji Federacije ili u akciji preduzetoj radi spašavanja života građana ili otklanjanja materijalne štete na imovini, b) za vrijeme pružanja pomoći organima vlasti po njihovom zahtjevu, c) učenik ili student za vrijeme praktične nastave, odnosno za vrijeme stručne prakse kod poslodavca, d) za vrijeme obavljanja obaveznog rada prilikom izdržavanja kazne zatvora, maloljetničkog zatvora i za vrijeme izvršenja vaspitne mjere u vaspitnoj ustanovi, ustanovi za prevaspitavanje ili u posebnoj vaspitnoj ustanovi, e) za vrijeme prekvalifikacija ili dokvalifikacije, u skladu sa zakonom, f) za vrijeme rada kod poslodavca bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad), u skladu sa zakonom, g) za vrijeme obavljanja privremenih i povremenih poslova preko omladinskih zadruga do navršenih 26 godina života ako se nalazi na redovnom školovanju, h) za vrijeme vršenja određenih javnih funkcija ili građanskih dužnosti po pozivu nadležnih organa i organa jedinice lokalne samouprave, i) lice sa teškoćama u razvoju za vrijeme stručnog osposobljavanja, nakon završenog osnovnog obrazovanja, j) za vrijeme učestvovanja na organiziranim sportskim takmičenjima. Član 18. (Sticanje statusa osiguranika u određenim okolnostima) Radi sticanja statusa osiguranika za lice iz člana 17. ovog zakona, obaveznik uplate doprinosa obavezan je da u Jedinstveni sistem dostavi prijavu lica koje se nalazi u tim okolnostima. POGLAVLJE III. OSIGURANIK U DOBROVOLJNOM OSIGURANJU Član 19. (Osiguranik u dobrovoljnom osiguranju) Lice koje nije osiguranik u obaveznom osiguranju može se osigurati na dobrovoljno osiguranje pod uslovima, u obimu i na način predviđen ovim zakonom, ako ima prebivalište na teritoriji Federacije ili teritoriji Brčko Distrikta, ima opću zdravstvenu sposobnost, ako je starije od 15 godina a najkasnije do navršene 65 godine, te ako je državljanin Bosne i Hercegovine. Član 20. (Izuzetak za sticanje statusa osiguranja u dobrovoljnom osiguranju) Lice koje se nalazi na redovnom školovanju i lice koje je ostvarilo pravo na penziju ne može biti osiguranik u dobrovoljnom osiguranju. Član 21. (Momenat sticanja, utvrđivanje, prestanak i osnovica za dobrovoljno osiguranje) (1) Dobrovoljno osiguranje se obezbjeđuje počev od dana podnošenja zahtjeva za utvrđivanje statusa osiguranika u dobrovoljnom osiguranju. (2) Dobrovoljno osiguranje prestaje na zahtjev osiguranika. (3) Dobrovoljno osiguranje prestaje kada Porezna uprava dostavi nosiocu osiguranja obavijest o neuplaćenim doprinosima za tri uzastopna mjeseca, i to zadnjeg dana posljednjeg mjeseca za koji je uplaćen doprinos. (4) Status osiguranika u dobrovoljnom osiguranju utvrđuje nosilac osiguranja rješenjem. (5) Osnovicu za dobrovoljno osiguranje utvrđuje nosilac osiguranja svojom odlukom, ukoliko drugim propisom nije drugačije riješeno. DIO TREĆI - PENZIJSKI STAŽ POGLAVLJE I. STAŽ OSIGURANJA Član 22. (Penzijski staž) Penzijski staž na osnovu kojeg se ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obuhvata staž osiguranja i poseban staž, kao i vrijeme koje se računa u penzijski staž po propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Član 23. (Staž osiguranja) Pod stažom osiguranja podrazumijeva se staž osiguranja sa efektivnim trajanjem i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem. Član 24. (Staž osiguranja sa efektivnim trajanjem) U staž osiguranja sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme koje je osiguranik, poslije 15. godine života, proveo u obaveznom ili dobrovoljnom osiguranju, za koje je uplaćen doprinos. Član 25. (Računjanje staža osiguranja sa efektivnim trajanjem) (1) Osiguraniku u obaveznom osiguranju u staž osiguranja sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme provedeno na radu sa punim radnim vremenom, u skladu sa propisima o radu. (2) Kao vrijeme provedeno na radu sa punim radnim vremenom podrazumijeva se i vrijeme koje je osiguranik proveo na radu sa nepunim radnim vremenom, ako je radno vrijeme, u skladu sa propisima o radu, izjednačeno sa punim radnim vremenom. Član 26. (Posebni slučajevi računanja staža osiguranja sa efektivnim trajanjem) (1) Vrijeme koje je osiguranik u obaveznom osiguranju proveo na radu sa nepunim radnim vremenom, u skladu sa propisima o radu, računa se u staž osiguranja sa efektivnim trajanjem srazmjerno radnom vremenu provedenom na radu u odnosu na puno radno vrijeme. (2) Vrijeme provedeno na radu na sezonskim poslovima u skladu sa propisima o radu, sa radnim vremenom dužim od punog radnog vremena, računa se u staž osiguranja sa efektivnim trajanjem tako što se preračunava na puno radno vrijeme. Član 27. (Preračun ugovorene naknade u staž osiguranja) (1) Osiguraniku iz člana 12. tač. c), d), e) i f) ovog zakona staž osiguranja računa se prema ostvarenoj ugovorenoj naknadi za koju je uplaćen doprinos. (2) Osiguraniku iz stava (1) ovog člana staž osiguranja sa efektivnim trajanjem izražen u mjesecima utvrđuje se tako što se iznos ugovorene naknade sa porezima i doprinosima, tj. bruto iznos ugovorene naknade isplaćene u toku godine, podijeli sa prosječnom mjesečnom bruto platom u Federaciji ostvarenom u prethodnoj godini, pod uslovom da su porezi i doprinosi uplaćeni kao za lica iz čl. 10. i 11. ovog zakona. Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 7 Član 28. (Staž osiguranja nezaposlenih lica) U staž osiguranja sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme za koje je nezaposlenom licu u skladu sa propisima kojima se regulišu prava nezaposlenih lica uplaćen doprinos. Član 29. (Maksimalan iznos staža osiguranja sa efektivnim trajanjem) Staž osiguranja sa efektivnim trajanjem ostvaren po svim osnovima utvrđenim ovim zakonom može iznositi najviše 12 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini. Član 30. (Računanje i stepen uvećanja staža osiguranja) (1) U staž osiguranja sa uvećanim trajanjem računa se vrijeme u kojem je osiguranik radio na naročito teškom, opasnom i po zdravlje štetnom radnom mjestu odnosno poslu, kao i na radnom mjestu odnosno poslu na kojem osiguranik poslije navršenja određenih godina života ne može uspješno da obavlja svoju profesionalnu djelatnost i za koje je, pored doprinosa za staž osiguranja sa efektivnim trajanjem, plaćen doprinos srazmjerno stepenu uvećanja staža. (2) Stepen uvećanja staža osiguranja iz stava (1) ovog člana zavisi od težine, opasnosti i štetnosti rada, odnosno od prirode posla, a može iznositi najviše 50%. Član 31. (Radna mjesta na koja se primjenjuje staž osiguranja sa uvećanim trajanjem) (1) Kao radno mjesto, odnosno posao na kojem je rad naročito težak, opasan i štetan po zdravlje (radno mjesto sa naročito povećanim rizikom) može se utvrditi radno mjesto odnosno posao na kojem postoje sljedeći uslovi: a) da u vezi s obavljanjem posla postoje štetni uticaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika, i pored toga što su primijenjene sve opće i posebne mjere zaštite i zdravlja na radu utvrđene propisima, kao i druge preventivne mjere koje mogu uticati na otklanjanje i smanjivanje štetnih uticaja i b) da se posao obavlja u uslovima štetnih uticaja u neprekidnom toku procesa rada. (2) Kao radno mjesto, odnosno posao na kojem osiguranik poslije određenih godina života ne može uspješno da obavlja svoju profesionalnu djelatnost, može se utvrditi radno mjesto odnosno posao u onim zanimanjima u kojima, zbog prirode i težine posla, fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju dalje uspješno obavljanje te profesionalne djelatnosti. Član 32. (Računanje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem) (1) Osiguraniku iz člana 30. ovog zakona staž osiguranja računa se sa uvećanim trajanjem samo za vrijeme koje je radio puno radno vrijeme, tj. koje je efektivno proveo na radu, ukoliko drugim propisom nije drugačije određeno. (2) Kao puno radno vrijeme računa se i nepuno radno vrijeme iz člana 25. stav (2) ovog zakona. (3) Kao vrijeme efektivno provedeno na radu smatra se i vrijeme koje je osiguranik proveo na godišnjem odmoru i plaćenom odsustvu, u skladu sa zakonom. Član 33. (Postupak utvrđivanja radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem) (1) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i stepen uvećanja staža po tom osnovu, izuzev radnih mjesta iz člana 34. ovog zakona, pravilnikom utvrđuje Federalno ministarstvo rada i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), a na prijedlog nosioca osiguranja. (2) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem Ministarstvo utvrđuje po prethodno pribavljenom mišljenju odgovarajućih stručnih i naučnih organizacija. (3) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem koja nisu utvrđena Pravilnikom iz stava (1) ovog člana, utvrđuju se po prijedlogu poslodavca, inspektora rada ili sindikata, a na osnovu analize i mišljenja o ispunjenosti uslova za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. (4) Analizu i mišljenje o ispunjenosti uslova za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem daje: stručna ovlaštena organizacija ili institucija predviđena propisima iz oblasti zaštite na radu, koja mora ispunjavati uslove u pogledu kadra i tehničke opremljenosti i nadležni mjerodavni inspekcijski ili drugi zakonom određeni organ koji vrši nadzor nad općim i posebnim mjerama zaštite na radu u skladu sa propisima o zaštiti na radu kao i drugim mjerama koje mogu uticati na otklanjanje i smanjenje štetnih uticaja. (5) Postupak utvrđivanja i postupak revizije radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, vrste rizika kod kojih se može uvećavati staž, neophodnu dokumentaciju za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, uređuje Ministarstvo, na prijedlog nosioca osiguranja. Član 34. (Posebni propisi za staž osiguranja sa uvećanim trajanjem) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i stepen uvećanja staža po tom osnovu za određene kategorije osiguranika mogu se urediti i drugim kantonalnim, federalnim ili državnim zakonom. Član 35. (Revizija radnih mjesta za staž osiguranja sa uvećanim trajanjem) (1) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, kao i stepen uvećanja staža osiguranja podliježu reviziji. (2) Pod revizijom radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i revizijom stepena uvećanja staža osiguranja smatra se ponovna ocjena postojanja uslova iz člana 30. ovog zakona. (3) Revizija radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i revizija stepena uvećanja staža vrši se na način i u postupku po kojima se vrši njihovo utvrđivanje. (4) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, kao i stepen uvećanja staža osiguranja podliježu reviziji najkasnije u roku od pet godina od dana utvrđivanja. (5) Ukoliko ovlašteni podnosilac zahtjeva iz člana 33. stav (3) ovog zakona ne pokrene postupak revizije u roku iz stava (4) ovog člana, računanje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem prestaje istekom tog roka. POGLAVLJE II. POSEBAN STAŽ Član 36. (Poseban staž) (1) Licima koja su uzela učešće u pripremama za odbranu BiH, odnosno koja su uzela učešće u odbrani BiH kao pripadnici Armije Republike BiH, odnosno Hrvatskog vijeća obrane i organa unutrašnjih poslova, saglasno propisima koji su se na njih odnosili prije stupanja na snagu ovog zakona, u penzijski staž, kao poseban staž u dvostrukom trajanju, računa se vrijeme koje su proveli u pripremama za odbranu Broj 13 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. odnosno u odbrani BiH u periodu od 18. septembra 1991. godine do 23. decembra 1995. godine, u skladu sa propisima o kriterijima, načinu i postupku priznavanja i izdavanja uvjerenja na osnovu kojih se ovo vrijeme priznaje u penzijski staž kao poseban staž. (2) U budžetu Federacije osiguravaju se sredstva za pokriće dijela visine penzije po osnovu priznatog staža iz stava (1) ovog člana i to za penzije ostvarene po zakonu. Član 37. (Odnos posebnog staža i staža osiguranja) Poseban staž iz člana 36. ovog zakona, ne čini staž osiguranja, bez obzira na to da li je unesen u matičnu evidenciju nosioca osiguranja. Član 38. (Uračunavanje posebnog staža) (1) Poseban staž iz člana 36. stav (1) ovog zakona uračunat će se u penzijski staž samo uz pismenu saglasnost lica na koga se taj staž odnosi. (2) Licima iz člana 36. stav (1) ovog zakona, koja su pravosnažnom presudom osuđena zbog krivičnog djela ratnog zločina, poseban staž iz člana 36. stav (1) ovog zakona ne računa se u penzijski staž. DIO ČETVRTI - PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA POGLAVLJE I. STAROSNA PENZIJA Član 39. (Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u skladu sa ovim zakonom su: a) za slučaj starosti – starosna penzija, b) za slučaj invalidnosti – osiguranicima kod kojih je utvrđena I. kategorija invalidnosti - gubitak radne sposobnosti osigurava se invalidska penzija, a osiguranicima kod kojih je utvrđena II. kategorija invalidnosti - promijenjena radna sposobnost osigurava se pravo da bude raspoređen na drugo odgovarajuće radno mjesto, odnosno pravo na odgovarajuće zaposlenje, prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, kao i pravo na odgovarajuće novčane naknade u vezi s korištenjem tih prava, c) za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika starosne ili invalidske penzije – porodična penzija i pravo na naknadu pogrebnih troškova u skladu sa ovim zakonom, d) za slučaj fizičke onesposobljenosti – naknada za fizičku onesposobljenost. Član 40. (Uslovi za starosnu penziju) Pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. Član 41. (Smanjenje starosne granice za starosnu penziju) Osiguraniku koji ima navršen staž osiguranja sa uvećanim trajanjem starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu penziju iz člana 40. ovog zakona snižava se za ukupno uvećanje staža. Član 42. (Uvećanje staža i ograničenja) (1) Uvećanje staža je razlika između ukupno utvrđenog staža osiguranja sa uvećanim trajanjem i staža osiguranja u efektivnom trajanju za isti period. (2) Starosna granica iz člana 41. ovog zakona može se snižavati najviše do 45 godina života. Član 43. (Visina starosne penzije) Visina starosne penzije određuje se tako što se lični bodovi osiguranika pomnože sa vrijednošću općeg boda na dan ostvarivanja prava. Član 44. (Lični bodovi osiguranika) (1) Ukupni lični bodovi osiguranika utvrđuju se kao zbir ličnih bodova na osnovu staža osiguranja i ličnih bodova na osnovu posebnog staža iz stava (5) ovog člana. (2) Lični bodovi na osnovu staža osiguranja dobiju se množenjem ličnog koeficijenta osiguranika i njegovog staža osiguranja. (3) Za određivanje ličnih bodova osiguranika, penzijski staž može iznositi i više od 40 godina. (4) Radi određivanja ličnih bodova osiguranika, penzijski staž se iskazuje brojčano, a utvrđuje se tako da se svaka godina računa kao 1, svaki mjesec kao 0,083333, a svaki dan kao 0,002777. (5) Licima iz člana 36. ovog zakona, prilikom izračuna penzije po ovom zakonu, lični bodovi za svaku godinu posebnog staža iznose 0,5 bodova, za priznatu punu godinu ostvarenog posebnog staža, za svaki mjesec iznose 0,041666 boda, a za svaki dan iznose 0,001388 boda. (6) Kao jedan mjesec, u skladu sa st. (3), (4) i (5) ovog člana, računa se 30 dana. Član 45. (Lični koeficijent osiguranika) (1) Lični koeficijent osiguranika utvrđuje se tako što se zbir godišnjih ličnih koeficijenata podijeli sa periodom za koji su obračunati. (2) Period za koji su obračunati godišnji lični koeficijenti utvrđuje se u skladu sa čl. 44. st. (4) i (5) ovog zakona. Član 46. (Godišnji lični koeficijent osiguranika) (1) Godišnji lični koeficijent utvrđuje se tako što se ukupan iznos plaća, odnosno osnovica osiguranja osiguranika, počev od 1. januara 1970. godine, izuzimajući godinu ostvarivanja prava i 1992., 1993., 1994. i 1995. godinu, za svaku kalendarsku godinu podijeli sa prosječnom godišnjom plaćom u SR BiH, odnosno u Federaciji za istu kalendarsku godinu. (2) Za godinu ostvarivanja prava ne utvrđuje se godišnji lični koeficijent, osim u slučaju kada se pravo na penziju ostvaruje samo na osnovu tog staža osiguranja. (3) Pod ukupnim iznosom plaća, odnosno osnovica osiguranja podrazumijeva se ukupan godišnji iznos plaća, osnovica osiguranja, novčanih i nenovčanih prihoda i naknada koje je osiguranik ostvario, na koje je obračunat i uplaćen doprinos. (4) Ako su plaće, odnosno osnovice osiguranja unesene u matičnu evidenciju nosioca osiguranja u neto iznosu, onda se dijele sa prosječnom godišnjom neto plaćom u SR BiH, odnosno Federaciji, a ako su unesene u bruto iznosu, onda se dijele sa prosječnom godišnjom bruto plaćom. (5) Godišnji lični koeficijent može iznositi najviše pet. (6) Podatak o prosječnoj godišnjoj plaći u Federaciji, objavljuje Federalni zavod za statistiku. (7) Osiguraniku za koga nema podataka o plaćama, odnosno osnovicama osiguranja za pojedine godine, kao godišnji lični koeficijent za te godine uzima se godišnji lični koeficijent iz godine koja prethodi toj godini, a ako nema Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 9 nijedne godine koja prethodi toj godini, onda se uzima godišnji lični koeficijent iz godine koja slijedi. (8) Osiguraniku za koga nema podataka o plaćama, odnosno osnovicama osiguranja niti za jednu godinu, godišnji lični koeficijent iznosi 0,5 za svaku punu godinu staža osiguranja, 0,041666 za svaki mjesec staža osiguranja i 0,001388 za svaki dan staža osiguranja. Član 47. (Vrijednost općeg boda) Vrijednost općeg boda na dan stupanja na snagu ovog zakona iznosi 14.00 KM. POGLAVLJE II. PRAVA NA OSNOVU INVALIDNOSTI Član 48. (Pojam invalidnosti) (1) Invalidnost kod osiguranika u obaveznom osiguranju postoji kada se utvrdi da je, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem ili medicinskom rehabilitacijom, nastala promijenjena radna sposobnost ili gubitak sposobnosti za rad na radnom mjestu odnosno poslu koji je obavljao na dan ocjene radne sposobnosti ili koji je obavljao prije prestanka osiguranja. (2) Promijenjena radna sposobnost postoji kada osiguranik u obaveznom osiguranju, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju, sa radnim naporom koji ne ugrožava njegovo zdravstveno stanje, ne može da radi na radnom mjestu odnosno poslu iz stava (1) ovog člana, ali može sa punim radnim vremenom, sa ili bez prekvalifikacije ili dokvalifikacije, da radi na drugom radnom mjestu odnosno poslu koji odgovara njegovoj stručnoj spremi odnosno radnoj sposobnosti stečenoj radom. (3) Gubitak radne sposobnosti (I. kategorija invalidnosti) postoji kada se utvrdi da osiguranik u obaveznom osiguranju trajno nije sposoban za rad na radnom mjestu odnosno poslu koji je obavljao na dan ocjene radne sposobnosti ili koje je obavljao prije prestanka osiguranja, kao ni za drugo radno mjesto odnosno posao koji odgovara njegovoj stručnoj spremi odnosno radnoj sposobnosti stečenoj radom niti se prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom može osposobiti za druge poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi odnosno radnoj sposobnosti stečenoj radom. (4) Invalidnost prema stavu (1) ovog člana može prouzrokovati povreda na radu, profesionalna bolest, povreda van rada i bolest. (5) Invalidnost kod osiguranika poljoprivrednika postoji kada se utvrdi da je, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem ili medicinskom rehabilitacijom, zbog povrede van rada ili zbog bolesti, nastala potpuna nesposobnost za obavljanje poljoprivredne djelatnosti odnosno poslova koje redovno obavlja u svom poljoprivrednom gazdinstvu. (6) Invalidnost kod osiguranika u dobrovoljnom osiguranju postoji kada se utvrdi da je, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem ili medicinskom rehabilitacijom, nastala potpuna nesposobnost za privređivanje. (7) Potpuna nesposobnost za privređivanje postoji kada lice zbog vrste i težine fizičkog ili mentalnog oštećenja ili vrste i težine psihičke bolesti nije sposobno za obavljanje najjednostavnijih poslova. Član 49. (Povreda na radu) (1) Povredom na radu smatra se: a) povreda osiguranika, prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizičkim ili hemijskim djelovanjem, naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva povreda uzročno vezana za obavljanje posla koji je osnov osiguranja, b) povreda koju osiguranik pretrpi na redovnom putu od stana do mjesta rada i obratno, odnosno radi obavljanja djelatnosti na osnovu koje je osiguran. (2) Povredom na radu u smislu ovog zakona, ne smatra se povreda na radu ukoliko je prouzrokovana: a) namjerno ili iz krajnje nepažnje osiguranika koji je obavljao radne obaveze, kao i na redovnom putu od stana do mjesta rada i obratno, b) pijanstvom osiguranika, c) isključivom odgovornosti trećeg lica, d) zbog više sile, e) zbog obavljanja aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti, f) usljed namjernog nanošenja ozljede osiguraniku od strane drugog lica izazvanog ličnim odnosom s osiguranim licem koje se ne može dovesti u vezu sa radno-pravnom aktivnosti, g) usljed namjernog nekorištenja opreme zaštite na radu i nepoštivanja propisa o zaštiti na radu. (3) U slučaju spora iz stava (2) ovog člana teret dokazivanja je na poslodavcu. Član 50. (Profesionalna bolest) Profesionalne bolesti u smislu ovog zakona su određene bolesti nastale u toku osiguranja, prouzrokovane dužim neposrednim uticajem procesa rada i uslova rada na radnim mjestima odnosno poslovima koje je osiguranik obavljao. Član 51. (Lista profesionalnih bolesti) Propis o listi profesionalnih bolesti, radna mjesta i poslove na kojima se te bolesti pojavljuju i uslove pod kojima se smatraju profesionalnim, na prijedlog Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja (u daljnjem tekstu: Institut), utvrđuje Ministarstvo i taj propis objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 52. (Prava osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnosti) (1) Osiguranik kod kojeg je utvrđena promijenjena radna sposobnost ima pravo na: a) raspoređivanje na drugo radno mjesto, b) prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, c) novčanu naknadu u vezi sa promijenjenom radnom sposobnošću. (2) Prava iz stava (1) ovog člana osiguraniku obezbjeđuje poslodavac kod koga je radio u vrijeme nastanka invalidnosti. Član 53. (Pravo osiguranika na raspoređivanje na drugo radno mjesto) (1) Osiguranik sa promijenjenom radnom sposobnošću ima pravo na raspoređivanje na drugo radno mjesto koje odgovara njegovoj smanjenoj radnoj sposobnosti. (2) Pravo na raspoređivanje na drugo radno mjesto obezbjeđuje se i osiguraniku nakon završene prekvalifikacije ili dokvalifikacije. Član 54. (Pravo osiguranika na prekvalifikaciju i dokvalifikaciju) (1) Osiguranik sa promijenjenom radnom sposobnošću ima pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ukoliko se, s obzirom na njegovu stručnu spremu i promijenjenu radnu Broj 13 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. sposobnost, može osposobiti za rad na drugom radnom mjestu sa punim radnim vremenom. (2) Prekvalifikacija ili dokvalifikacija se obezbjeđuje osiguraniku do navršenih 55 godina života. Član 55. (Pravo osiguranika na naknadu plaće) Osiguranik kome se na osnovu promijenjene radne sposobnosti obezbjeđuje pravo na raspoređivanje na drugo radno mjesto, odnosno pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ima pravo na: a) naknadu plaće od dana nastanka invalidnosti do dana rasporeda na drugo radno mjesto, odnosno do upućivanja na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, kao i od dana završene prekvalifikacije ili dokvalifikacije do rasporeda na drugo radno mjesto (u daljnjem tekstu: naknada zbog čekanja), b) naknadu plaće za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije (u daljnjem tekstu: naknada za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije) i c) naknadu plaće zbog manje plaće na drugom radnom mjestu (u daljnjem tekstu: naknada zbog manje plaće), pod uslovom da je promijenjena radna sposobnost nastala po osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti. Član 56. (Osnovica za određivanje naknade plaće i valorizacija plaće) (1) Osnovica za određivanje naknade plaće (u daljnjem tekstu: osnovica naknade) je prosječna neto plaća koju je osiguranik ostvario u godini koja prethodi godini nastanka invalidnosti, valorizacijom dovedena na nivo plaća za mjesec za koji se isplaćuje naknada. (2) Valorizacija u skladu sa stavom (1) ovog člana vrši se tako što se prosječna neto plaća koju je osiguranik ostvario u godini koja prethodi godini nastanka invalidnosti usklađuje sa kretanjem prosječne neto plaće svih zaposlenih kod poslodavca i dovodi na nivo plaća za mjesec za koji se isplaćuje naknada. (3) Naknada plaće ne može biti manja od najniže plaće utvrđene Općim kolektivnim ugovorom za teritorij Federacije BiH. Član 57. (Isplata naknade) (1) Naknada zbog čekanja pripada od dana nastanka invalidnosti do dana rasporeda na drugo radno mjesto, odnosno do dana upućivanja na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, kao i od dana završene prekvalifikacije ili dokvalifikacije do dana rasporeda na drugo radno mjesto i isplaćuje se u visini osnovice naknade. (2) Naknada za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije pripada za vrijeme trajanja prekvalifikacije ili dokvalifikacije i isplaćuje se u visini osnovice naknade. (3) Naknada zbog manje plaće pripada od dana rasporeda na drugo radno mjesto i isplaćuje se u visini razlike između osnovice naknade i neto plaće osiguranika na drugom radnom mjestu. POGLAVLJE III. INVALIDSKA PENZIJA Član 58. (Uslovi za invalidsku penziju) (1) Osiguranik, kod koga je utvrđena I. kategorija invalidnosti stiče pravo na invalidsku penziju: a) ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću, bez obzira na dužinu penzijskog staža; b) ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uslovom da je prije nastanka invalidnosti imao navršen penzijski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu perioda od navršenih najmanje 20 godina života do dana nastanka invalidnosti (u daljnjem tekstu: radni vijek), računajući radni vijek na pune godine. (2) Osiguranik kod koga je utvrđena I. kategorija invalidnosti do navršene 30. godine života stiče pravo na invalidsku penziju ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uslovom da prije nastanka invalidnosti ima navršen penzijski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, ali najmanje jednu godinu staža osiguranja. (3) Osiguraniku iz st. (1) i (2) ovog člana koji je bio na redovnom školovanju i takvim školovanjem stekao višu ili visoku stručnu spremu, radni vijek se računa od 22 godine života, ako je stekao višu stručnu spremu, odnosno od 25 godina, ako je stekao visoku stručnu spremu. Član 59. (Odlučivanje o pravu iz penzijskog i invalidskog osiguranja) Kada je za rješavanje o pravu iz penzijskog i invalidskog osiguranja potrebno utvrditi invalidnost i potpunu nesposobnost za privređivanje, nosilac osiguranja donosi rješenje o pravima po osnovu tih činjenica utvrđenih na osnovu nalaza, ocjene i mišljenja Instituta. Član 60. (Način određivanja invalidske penzije) Invalidska penzija se određuje na isti način kao i starosna penzija. Član 61. (Najniži iznos invalidske penzije) Osiguraniku koji ima manje od 15 godina staža osiguranja invalidska penzija se određuje za staž osiguranja od 15 godina, koja ne može biti manja od iznosa najniže penzije određene u skladu sa ovim zakonom. Član 62. (Invalidska penzija u slučaju povrede na radu ili profesionalne bolesti) Osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću invalidska penzija se određuje za staž osiguranja od 40 godina. Član 63. (Određivanje invalidske penzije uzrokovane kombinovanim uzrocima invalidnosti) (1) Osiguraniku koji ispunjava uslov za invalidsku penziju u pogledu penzijskog staža i kod koga je invalidnost prouzrokovana djelimično povredom na radu ili profesionalnom bolešću, a djelimično povredom van rada ili bolešću određuje se jedna invalidska penzija koja se sastoji od dijela određenog na osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti i dijela na osnovu povrede van rada ili bolesti, prema njihovom uticaju na ukupnu invalidnost. (2) Penzija određena na način iz stava (1) ovog člana ne može iznositi više od penzije koja bi pripadala osiguraniku za 40 godina penzijskog staža. Član 64. (Posebni slučajevi utvrđivanja ličnog koeficijenta) Osiguraniku koji do nastanka invalidnosti ima plaće, odnosno osnovice osiguranja samo u kalendarskoj godini u kojoj je invalidnost nastala, lični koeficijent utvrđuje se tako što se ukupan iznos plaća, odnosno osnovica osiguranja ostvarenih za pune mjesece u toj godini podijeli sa ukupnim iznosom prosječnih plaća u Federaciji u istom periodu. Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 11 Član 65. (Utvrđivanje koeficijenta u slučaju kada nije ostvarena plaća) Osiguraniku koji do nastanka invalidnosti nije ostvario plaću ni za jedan mjesec, lični koeficijent utvrđuje se tako što se mjesečna plaća koja bi mu pripadala za radno mjesto na kome je radio na dan nastanka invalidnosti, podijeli sa prosječnom plaćom u Federaciji za taj mjesec. Član 66. (Godišnji lični koeficijent za invalidsku penziju osiguranika u određenim okolnostima) Licu koje ostvaruje pravo na invalidsku penziju kao osiguranik iz člana 17. ovog zakona godišnji lični koeficijent ne može biti manji od 0,5. POGLAVLJE IV. NOVČANA NAKNADA ZA FIZIČKU ONESPOSOBLJENOST Član 67. (Fizička onesposobljenost) (1) Fizička onesposobljenost postoji kada je osiguranik pretrpio gubitak, ozbiljnu povredu ili značajnu onesposobljenost organa ili dijelova tijela što pogoršava prirodnu aktivnost organizma i zahtijeva veći napor za zadovoljavanje životnih potreba, bez obzira da li je na taj način prouzrokovana invalidnost ili ne. (2) Pravo na novčanu naknadu zbog fizičke onesposobljenosti stiče osiguranik čija je fizička onesposobljenost u iznosu od najmanje 30% nastala kao rezultat povrede na radu ili bolesti uzrokovane radom. (3) Vrste fizičke onesposobljenosti na osnovu kojih se stiče pravo na novčanu naknadu kao i procent takve onesposobljenosti utvrđuju se zakonom. (4) Osnov za novčanu naknadu za fizičku onesposobljenost je najniži iznos penzije utvrđen u skladu sa ovim zakonom. (5) Novčana naknada za fizičku onesposobljenost se utvrđuje prema procentu fizičke onesposobljenosti i izražava se u odgovarajućem procentu od osnova te iznosi: Za fizičku onesposobljenost od Stepen Novčana naknada izražena kao procenat od osnove 100% 1 60% 90% 2 54% 80% 3 48% 70% 4 42% 60% 5 36% 50% 6 30% 40% 7 24% 30% 8 18% (6) Osiguranik ima pravo na novčanu naknadu od momenta nastupanja fizičke onesposobljenosti ukoliko je zahtjev za naknadu podnesen u roku od tri mjeseca od dana nastupanja fizičke onesposobljenosti. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka predviđenog perioda, osiguranik ima pravo na novčanu naknadu od prvog dana u mjesecu nakon podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad. (7) Ako je osiguranik za isti slučaj fizičke onesposobljenosti stekao pravo na novčanu naknadu i na osnovu ovog zakona i na osnovu drugih propisa, u tom slučaju može po sopstvenom izboru koristiti bilo koji od ova dva osnova za naknadu. POGLAVLJE V. PORODIČNA PENZIJA Član 68. (Uslovi za porodičnu penziju) Pravo na porodičnu penziju imaju članovi porodice umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uslove za starosnu ili invalidsku penziju i članovi porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije. Član 69. (Članovi porodice umrlog osiguranika) Članovima porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije smatraju se: a) bračni supružnik (udovica odnosno udovac), b) razvedeni bračni supružnik, ako mu je pravosnažnom presudom suda dosuđeno pravo na izdržavanje, c) dijete, rođeno u braku ili van braka, te usvojeno dijete, d) pastorak ukoliko ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik penzije izdržavao, e) dijete-unuče bez oba roditelja ukoliko ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik penzije izdržavao. Član 70. (Uslovi za porodičnu penziju udovice) (1) Udovica ima pravo na porodičnu penziju: a) ako je na dan smrti supruga navršila 50 godina života, b) ako je na dan smrti supruga bila potpuno nesposobna za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruga, c) ako je poslije smrti supruga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na porodičnu penziju, a ona obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. (2) Udovica kojoj pravo na porodičnu penziju ostvarenu u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana prestane prije navršenih 50 ali poslije navršenih 45 godina života može ponovo ostvariti pravo na porodičnu penziju kad navrši 50 godina života. (3) Udovica koja nije ostvarila pravo na porodičnu penziju u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana, iako je ispunjavala uslove, može ostvariti pravo na porodičnu penziju i nakon prestanka prava na porodičnu penziju djece, pod uslovima utvrđenim ovim zakonom. (4) Udovica koja u toku korištenja prava na porodičnu penziju, ostvarenu u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana, postane potpuno nesposobna za privređivanje zadržava pravo na porodičnu penziju dok postoji takva nesposobnost. (5) Udovica koja u toku korištenja prava u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana navrši 50 godina života zadržava pravo na porodičnu penziju. (6) Udovica koja do smrti supruga nije navršila 50 ali je imala navršenih 45 godina života ima pravo na porodičnu penziju kad navrši 50 godina života. (7) Udovica koja je do smrti supruga ili do prestanka prava na porodičnu penziju navršila 45 godina života ima pravo na porodičnu penziju prije navršenih 50 godina života, ako postane potpuno nesposobna za privređivanje. (8) Udovica ima pravo na porodičnu penziju i kad je dijete osiguranika, odnosno korisnika penzije rođeno 300 dana nakon njegove smrti. (9) Izuzetno od uslova propisanih u st. (1) do (8) ovog člana, udovica šehida, odnosno poginulog branioca, ima pravo na porodičnu penziju kada navrši 45 godina života. Član 71. (Uslovi za porodičnu penziju udovca) (1) Udovac ima pravo na porodičnu penziju: a) ako je na dan smrti supruge navršio 60 godina života, b) ako je na dan smrti supruge bio potpuno nesposoban za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruge, c) ako je poslije smrti supruge ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na porodičnu penziju, a on obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. (2) Udovac kome pravo na porodičnu penziju ostvarenu prema odredbama stava (1) tačka c) ovog člana prestane prije Broj 13 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. navršenih 60 ali poslije navršenih 55 godina života može ponovo ostvariti pravo kad navrši 60 godina života. (3) Udovac koji nije ostvario pravo na porodičnu penziju u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana, iako je ispunjavao uslove, može ostvariti pravo na porodičnu penziju i nakon prestanka prava na porodičnu penziju djece, pod uslovima utvrđenim ovim zakonom. (4) Udovac koji u toku korištenja prava na porodičnu penziju ostvarenu u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana postane potpuno nesposoban za privređivanje zadržava pravo na porodičnu penziju dok postoji takva nesposobnost. (5) Udovac koji u toku korištenja prava u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana navrši 60 godina života zadržava pravo na porodičnu penziju. (6) Udovac koji do smrti supruge nije navršio 60 ali je imao navršenih 55 godina života ima pravo na porodičnu penziju kad navrši 60 godina života. (7) Udovac koji je do smrti supruge ili do prestanka prava na porodičnu penziju navršio 55 godina života ima pravo na porodičnu penziju prije navršenih 60 godina života, ako postane potpuno nesposoban za privređivanje. (8) Izuzetno od uslova propisanih u st. (1) do (7) ovog člana, udovac šehida-žene, odnosno poginule braniteljice, ima pravo na porodičnu penziju kada navrši 60 godina života. Član 72. (Uslovi za porodičnu penziju supružnika iz razvedenog braka) Pravo na porodičnu penziju ima i supružnik iz razvedenog braka, ako mu je pravosnažnom sudskom presudom dosuđeno pravo na izdržavanje, te ukoliko ispunjava uslove iz ovog zakona. Član 73. (Uslovi za porodičnu penziju djeteta) (1) Dijete ima pravo na porodičnu penziju do navršenih 15 godina života. (2) Poslije navršenih 15 godina života, dijete ima pravo na porodičnu penziju do završetka redovnog školovanja, ali najkasnije do navršenih 26 godina života. (3) Redovnim školovanjem, u smislu ovog zakona, ne smatra se školovanje u školi istog ili nižeg stepena obrazovanja od škole koju je dijete završilo. (4) Dijete kod koga nastupi nesposobnost za samostalan život i rad prije 15. godine života ima pravo na porodičnu penziju dok ta nesposobnost traje. (5) Dijete kod koga nesposobnost za privređivanje nastupi poslije 15. godine života, a prije smrti osiguranika odnosno korisnika penzije ima pravo na porodičnu penziju ako ga je osiguranik odnosno korisnik penzije izdržavao do svoje smrti. (6) Dijete kod koga u toku korištenja prava na porodičnu penziju nastupi nesposobnost za samostalan život i rad ili nesposobnost za privređivanje zadržava pravo na penziju dok ta nesposobnost traje. (7) Nesposobnost za samostalan život i rad postoji kada se lice zbog vrste i težine fizičkog ili mentalnog oštećenja ili vrste i težine psihičke bolesti ne može osposobiti za obavljanje najjednostavnijih poslova. Član 74. (Izdržavani član porodice i porodično domaćinstvo) (1) Osiguranik, odnosno korisnik penzije izdržavao je člana porodice ako prosječni mjesečni prihod člana porodičnog domaćinstva podnosioca zahtjeva za ostvarivanje prava na porodičnu penziju, u godini u kojoj je nastupila smrt osiguranika odnosno korisnika penzije, ne prelazi iznos najniže penzije u Federaciji iz prethodne godine, određene u skladu sa ovim zakonom. (2) Porodičnim domaćinstvom u skladu sa stavom (1) ovog člana smatraju se supružnici i njihova djeca (rođena u braku i van braka, usvojena, pastorci i unučad koje je izdržavao). Član 75. (Način utvrđivanja porodične penzije) (1) Porodična penzija poslije smrti osiguranika se određuje od invalidske penzije koja bi mu pripadala na dan smrti, a u procentu koji se utvrđuje prema broju članova porodice koji imaju pravo na penziju. (2) Porodična penzija poslije smrti korisnika starosne ili invalidske penzije određuje se od penzije koja je pripadala korisniku na dan smrti, a u procentu koji se utvrđuje prema broju članova porodice koji imaju pravo na penziju. Član 76. (Iznosi porodične penzije) (1) U zavisnosti od broja članova porodice koji ostvaruju pravo, porodična penzija iznosi: a) za jednog člana 70% od penzije od koje se određuje, b) za dva člana 80% od penzije od koje se određuje, c) za tri člana 90% od penzije od koje se određuje i d) za četiri i više članova 100% od penzije od koje se određuje. (2) Dijete, odnosno djeca bez oba roditelja imaju pravo na porodičnu penziju u punom iznosu koji bi pripadao osiguraniku, odnosno korisniku penzije, ukoliko ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom. Član 77. (Dijeljenje porodične penzije) Ako pravo na porodičnu penziju imaju supružnik umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije i razvedeni supružnik kome je dosuđeno pravo na izdržavanje, porodična penzija određuje se u visini koja pripada za jednog člana porodice i dijeli se na jednake dijelove. POGLAVLJE VI. USKLAĐIVANJE OPĆEG BODA I PENZIJA Član 78. (Usklađivanje općeg boda) (1) Vrijednost općeg boda iz člana 47. ovog zakona usklađuje se 15. aprila svake godine, počev od 01.01.2019. godine, prema procentu porasta prosječne bruto plaće u Federaciji u prethodnoj godini. (2) U slučaju promjene obuhvata bruto plaće u smislu Zakona o porezu na dohodak, vrijednost općeg boda će se uskladiti prema odredbi člana 79. stav (1) ovog zakona. (3) Usklađivanje vrijednosti boda iz stava (2) može se provoditi najviše dvije uzastopne kalendarske godine. (4) Vrijednost općeg boda iz stava (1) ovog člana, uz saglasnost Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), utvrđuje i objavljuje nosilac osiguranja u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 79. (Usklađivanje penzija) (1) Penzije se usklađuju 15. aprila svake godine na način da se usklađivanje vrši u visini zbira 50% procenta porasta potrošačkih cijena i 50% procenta porasta realnog bruto društvenog proizvoda u Federaciji u prethodnoj godini,a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim penzija ostvarenih u godini u kojoj se vrši usklađivanje, a najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana najviše penzije se neće usklađivati/povećavati sve dok najniži iznos penzije ne Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 13 dostigne 1/5 (jednu petinu) iznosa najviše penzije ostvarene po zakonu. Član 80. (Vanredno usklađivanje penzija) (1) Vlada Federacije može odlučiti da izvrši vanredno usklađivanje penzija. (2) Vanredno usklađivanje može se provesti jednom u tekućoj godini ako je stopa rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodne dvije kalendarske godine veća od 3% i ako nema akumuliranog deficita budžeta Federacije, a najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini. (3) Odluku iz stava (1) ovog člana Vlada Federacije, donosi do kraja mjeseca od kojeg se vrši vanredno usklađivanje. POGLAVLJE VII. NAJNIŽA I ZAJAMČENA PENZIJA Član 81. (Najniža i zajamčena penzija) (1) Najniži iznos penzije pripada korisniku starosne, porodične, odnosno invalidske penzije, a kome je penzija određena u manjem iznosu od penzije utvrđene po odredbama stava (2) ovog člana. (2) Najniži iznos penzije je iznos najniže penzije isplaćene za decembar 2016. godine u Federaciji, usklađene za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava, a dalje se usklađuje u skladu sa članom 79. stav (1) ovog zakona. (3) Izuzetno, ukoliko postoje finansijske mogućnosti, Vlada Federacije može posebnom odlukom utvrditi povećanje iznosa najniže penzije u procentu većem od procenta iz stava (2) ovog člana, a najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini. (4) Zajamčeni iznos penzije pripada osiguraniku koji je ostvario pravo na penziju sa 40 godina staža osiguranja, a kome je penzija određena u manjem iznosu od penzije utvrđene po odredbama stava (5) ovog člana. (5) Zajamčeni iznos penzije je iznos zajamčene penzije isplaćene za decembar 2016. godine u Federaciji, usklađene za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava, a dalje se usklađuje u skladu sa članom 79. stav (1) ovog zakona. Član 82. (Izuzeci od najniže penzije) Odredbe člana 81. st. (1), (2), (4) i (5) ovog zakona ne odnose se na osiguranike koji su ostvarili pravo na srazmjerni dio penzije po međunarodnim ugovorima, kao ni na korisnike koji nemaju prebivalište na teritoriji BiH, ukoliko međunarodnim ugovorom nije drugačije uređeno. POGLAVLJE VIII. ZAJEDNIČKE ODREDBE Član 83. (Momenat ostvarivanja prava) Pravo na starosnu i invalidsku penziju obezbjeđuje se nakon prestanka osiguranja. Član 84. (Nemogućnost prelaska starosne u invalidsku penziju) Promjene u zdravstvenom stanju korisnika starosne penzije koji stekne status osiguranika, nakon ostvarivanja prava na penziju, bez obzira na uzrok, ne mogu biti razlog za ponovno priznavanje prava na penziju po osnovu nastale invalidnosti. Član 85. (Nemogućnost ostvarivanja prava po osnovu promijenjene radne sposobnosti) Prava na osnovu promijenjene radne sposobnosti ne obezbjeđuju se osiguraniku koji ispuni jedan od uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju ili koji ispuni uslove za ostvarivanje prava na invalidsku penziju. Član 86. (Posebni slučajevi sankcija u vezi sa pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju) Pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ne obezbjeđuje se osiguraniku koji bez opravdanog razloga ne počne sa prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom u određenom roku ili koji neopravdano prekine započetu prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju. Član 87. (Izuzeci kodostvarivanja prava na osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti) Osiguraniku iz člana 12. tač. c), d) i e) ovog zakona ne obezbjeđuju se prava na osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti u vezi sa poslovima za koje ostvaruje ugovorenu naknadu. Član 88. (Dobrovoljno osiguranje i prava na osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti) Osiguraniku u dobrovoljnom osiguranju ne obezbjeđuju se prava na osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti. Član 89. (Odnos prava na porodičnu penziju i obaveznog osiguranja) Pravo na porodičnu penziju obezbjeđuje se članu porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije koji nije u obaveznom osiguranju. Član 90. (Izuzeci od ostvarivanja prava na porodičnu penziju) (1) Pravo na porodičnu penziju ne može ostvariti i koristiti član porodice koji je namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika penzije i za takvo krivično djelo je osuđen pravosnažnom presudom na kaznu zatvora. (2) Član porodice umrlog osiguranika ili korisnika penzije, koji se namjerno onesposobio za rad radi ostvarivanja prava na porodičnu penziju, ne može po tom osnovu steći pravo na porodičnu penziju. Član 91. (Porodična penzija i zaključenje braka) Ukoliko korisnik starosne ili invalidske penzije zaključi brak sa navršenih 65 godina života, pravo na porodičnu penziju obezbjeđuje se bračnom supružniku pod uslovom da je brak trajao najmanje tri godine ili da imaju zajedničko dijete. Član 92. (Status osiguranika po ranijim propisima) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obezbjeđuju se i licu koje nema status osiguranika po ovom zakonu, ali je taj status imalo po ranijim propisima, ukoliko ispunjava uslove za ostvarivanje prava propisana ovim zakonom. POGLAVLJE IX. PRAVO NA PENZIJU POVRATNIKA U FEDERACIJU Član 93. (Pravo na penziju povratnika) (1) Povratnici iz Republike Srpske u Federaciju koji su bili korisnici penzija ostvarenih u Društvenom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Bosne i Hercegovine Sarajevo i kojima je isplata penzija vršena na teritoriju današnje Federacije do 30. aprila 1992. godine, od dana podnošenja zahtjeva imaju pravo na penziju kod nositelja osiguranja u Federaciji. (2) Pravo iz stava (1) ovog člana mogu ostvariti lica koja su se vratila u Federaciju i koja su stekla status povratnika u smislu Zakona o raseljenim licima i povratnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/05). (3) Korisnici penzija iz st. (1) i (2) ovog člana, kojima je nakon povratka iz Republike Srpske u Federaciju, nositelj osiguranja priznao pravo na isplatu penzije, zadržavaju Broj 13 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. pravo na isplatu penzije i u slučaju ako se kasnije odsele u inostranstvo. DIO PETI - OSTVARIVANJE I KORIŠTENJE PRAVA POGLAVLJE I. POKRETANJE POSTUPKA Član 94. (Načelo dvostepenosti i sudske zaštite) U postupku ostvarivanja prava iz penzijskog osiguranja osigurava se dvostupnost rješavanja kod nosioca osiguranja, kao i sudska zaštita prava. Član 95. (Obaveza pružanja stručne pomoći) U postupku ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i u postupku utvrđivanja penzijskog staža, nosilac osiguranja je obavezan da osiguranicima i korisnicima prava pruža stručnu pomoć. Član 96. (Pokretanje postupka za starosnu penziju) Postupak za ostvarivanje prava na starosnu penziju pokreće se na zahtjev osiguranika, a nakon prestanka osiguranja. Član 97. (Pokretanje postupka za invalidsku penziju) (1) Postupak za ostvarivanje prava na osnovu invalidnosti pokreće se na zahtjev osiguranika, nadležnog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite ili poslodavca pod uslovom da snosi troškove medicinskog vještačenja i da ima saglasnost sindikata. (2) Izuzetno, ukoliko osiguranik nije u mogućnosti da pokrene postupak za ostvarivanje prava na osnovu invalidnosti, zahtjev u njegovo ime može pokrenuti zakonski zastupnik ili punomoćnik. Član 98. (Pokretanje postupka za porodičnu penziju) Postupak za ostvarivanje prava na porodičnu penziju pokreće se na zahtjev člana porodice umrlog osiguranika, odnosno člana porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije. Član 99. (Pokretanje postupka za utvrđivanje penzijskog staža) Postupak za utvrđivanje penzijskog staža pokreće se na zahtjev poslodavca, osiguranika, odnosno korisnika starosne ili invalidske penzije, kao i na zahtjev člana porodice umrlog osiguranika, odnosno člana porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije. POGLAVLJE II. POSTUPAK RJEŠAVANJA I ZAŠTITA PRAVA Član 100. (Rješavanje o pravima) (1) O pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i o utvrđivanju penzijskog staža rješava nosilac osiguranja. (2) Staž osiguranja kod nosilaca penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji i Republici Srpskoj priznavat će se u skladu sa sporazumom zaključenim između navedenih subjekata. (3) Osiguranici koji su ostvarili penzijski staž u BiH do 30. aprila 1992. godine, prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, po zakonu i primjenom međunarodnih ugovora, ostvaruju kod nosioca osiguranja u Federaciji, ukoliko je posljednje osiguranje bilo na teritoriji sadašnje Federacije. (4) Nosilac osiguranja u Federaciji je nadležan i u slučaju ako je staž osiguranja nakon 30. aprila 1992. godine ostvaren isključivo na teritoriji sadašnje Federacije, odnosno poseban staž koji se priznaje po propisima Federacije. (5) Ukoliko je staž osiguranja ostvaren nakon 30. aprila 1992. godine u oba entiteta, nosilac osiguranja u Federaciji prvi pristupa vođenju postupka ukoliko je posljednji staž osiguranja ostvaren na teritoriji Federacije, nakon čega se primjenjuje sporazum, drugi propis između entiteta ili propis države Bosne i Hercegovine. (6) Za odlučivanje o pravu na porodičnu penziju, poslije smrti korisnika penzije, nadležan je nosilac osiguranja u Federaciji ukoliko je na dan smrti korisnika vršio isplatu penzije. Član 101. (Način utvrđivanja činjenica) (1) U cilju pravilnog evidentiranja podataka bitnih za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, nosilac osiguranja vrši kontrolu tačnosti podataka u smislu propisa o matičnoj evidenciji o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. (2) O pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja nosilac osiguranja rješava na osnovu podataka unesenih u matičnu evidenciju. (3) Činjenice koje se ne mogu utvrditi na osnovu podataka iz matične evidencije, a koje su od značaja za ostvarivanje prava, utvrđuju se u postupku rješavanja o tim pravima, ili postupku iz člana 99. ovog zakona. Član 102. (Odredbe o medicinskom vještačenju) (1) Postojanje invalidnosti osiguranika i nesposobnosti člana porodice, kao uslova za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, utvrđuje Institut, u skladu sa propisima o medicinskom vještačenju zdravstvenog stanja i ovom zakonu. (2) Institut uređuje postupak ocjenjivanja radne sposobnosti, utvrđivanje invalidnosti osiguranika i nesposobnosti člana porodice, obim i sadržaj medicinske dokumentacije potrebne za vještačenje, nalaze, ocjene i mišljenja koje mogu donijeti organi vještačenja, definicije svih nalaza, ocjena i mišljenja, sadržaj obrazaca nalaza, ocjene i mišljenja, kao i postupak revizije i kontrole nalaza, ocjena i mišljenja. Član 103. (Prvostepeni i drugostepeni postupak) (1) O pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja i o utvrđivanju penzijskog staža u prvom stepenu rješava nadležna služba nosioca osiguranja, na čijem području je osiguranik bio osiguran prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava ili utvrđivanje penzijskog staža. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, ako je od prestanka osiguranja do podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava ili utvrđivanje penzijskog staža prošlo više od 12 mjeseci, u prvom stepenu nadležna je služba nosioca osiguranja na čijem području podnosilac zahtjeva ima prebivalište. (3) O pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja i o utvrđivanju penzijskog staža, u drugom stepenu rješava direktor nosioca osiguranja. Član 104. (Žalba) Žalba protiv rješenja prvostepenog organa ne odlaže izvršenje rješenja. Član 105. (Upravni spor) Protiv rješenja nosioca osiguranja donesenog u drugom stepenu može se pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda. POGLAVLJE III. OSTVARIVANJE PRAVA Član 106. (Momenat ostvarivanja prava na starosnu penziju) (1) Pravo na starosnu penziju osiguranik stiče od prvog narednog dana nakon prestanka osiguranja, pod uslovom da Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 15 je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od tri mjeseca od dana prestanka osiguranja. (2) Ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen poslije isteka roka iz stava (1) ovog člana, pravo na starosnu penziju osiguranik stiče od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad ako su na taj dan ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava. Član 107. (Momenat ostvarivanja prava na invalidsku penziju) (1) Pravo na invalidsku penziju osiguranik stiče od dana nastanka invalidnosti. (2) Pravo na invalidsku penziju osiguraniku se priznaje od dana utvrđivanja invalidnosti pod uslovom da je zahtjev za ostvarivanje prava podnio u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uslova za ostvarivanje prava, a ukoliko je zahtjev za ostvarivanje prava podnio nakon isteka roka od tri mjeseca, pravo na invalidsku penziju se priznaje od dana podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava i za tri mjeseca unazad. Član 108. (Momenat ostvarivanja prava na porodičnu penziju) (1) Pravo na porodičnu penziju iza umrlog osiguranika član porodice stiče od dana kad su ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava, pod uslovom da je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uslova. (2) Pravo na porodičnu penziju iza umrlog korisnika prava član porodice stiče od prvog dana narednog mjeseca od dana smrti, pod uslovom da je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uslova. (3) Ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen poslije isteka roka iz st. (1) i (2) ovog člana, pravo na porodičnu penziju član porodice ima od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad ako su na taj dan ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava. Član 109. (Porodična penzija u slučaju kada pravo ostvaruje više članova porodice) (1) Porodična penzija se određuje kao jedna i kada pravo ostvaruje više članova porodice, pod uslovom da korisnici ne zahtijevaju da se penzija isplaćuje odvojeno. (2) Ako korisnici zahtijevaju da se penzija isplaćuje odvojeno, dio penzije koji pripada svakom korisniku određuje se tako što se iznos penzije iz stava (1) ovog člana podijeli sa brojem korisnika. Član 110. (Ponovno određivanje iznosa porodične penzije) (1) Ako neko od članova porodice podnese zahtjev za ostvarivanje prava poslije članova porodice koji su ostvarili pravo, određuje se novi iznos porodične penzije od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad. (2) Ako nekom od članova porodice prestane pravo na porodičnu penziju, za preostale korisnike određuje se novi iznos porodične penzije od prvog narednog dana nakon prestanka prava. (3) Ako ostvaruje pravo u skladu sa članom 70. stav (8) ovog zakona, ima pravo na porodičnu penziju od dana smrti osiguranika, odnosno prvog dana narednog mjeseca od dana smrti korisnika penzije, ukoliko je zahtjev podnijela u roku od tri mjeseca od dana rođenja djeteta. Član 111. (Obaveza korištenja samo jednog prava na penziju) Lice koje u skladu sa ovim zakonom ispuni uslove za ostvarivanje prava na penziju po više osnova može, po sopstvenom izboru, koristiti samo jedno od tih prava. POGLAVLJE IV. ISPLATA PENZIJA Član 112. (Isplata penzija) Penzija se isplaćuje od dana ispunjenja uslova propisanih za sticanje penzije, ako je zahtjev podnijet u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uslova, a ako je zahtjev podnijet po isteku tog roka, od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad. Član 113. (Utvrđivanje penzije i dospjela novčana primanja) (1) Penzija se utvrđuje u mjesečnom iznosu i isplaćuje unazad, u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. (2) Dospjela novčana primanja proistekla iz ostvarenog prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja zastarijevaju u roku od tri mjeseca, od dana dospjelosti. Član 114. (Način isplate penzije) (1) Nosilac osiguranja je obavezan da penziju isplaćuje korisniku u Federaciji, putem pošte ili putem banaka, a što će se urediti posebnim aktom nosioca osiguranja. (2) Isplata penzije u inostranstvo vrši se u skladu sa odredbama međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju, a u slučaju kad sporazum nije zaključen, isplata se vrši po principu reciprociteta. (3) Penzija se isplaćuje državljaninu Federacije u inostranstvo, ako takva obaveza postoji po međunarodnom ugovoru. Ako ova obaveza ne postoji po međunarodnom ugovoru, nosilac osiguranja može odobriti isplatu, ako iz porodičnih i zdravstvenih razloga državljanin Federacije odlazi na stalan boravak u inostranstvo. Član 115. (Obaveze korisnika penzije i obustava isplate) (1) Korisnik penzije je obavezan da, u roku od 15 dana od nastanka, nosiocu osiguranja prijavi svaku činjenicu koja je od uticaja na korištenje odnosno obim prava. (2) Korisnik penzije kome se isplata vrši van Federacije obavezan je da na kraju kalendarske godine, nosiocu osiguranja dostavi potvrdu o životu. (3) Korisniku penzije koji ne postupi na način iz st. (1) i (2) ovog člana ili se ne odazove pozivu nosioca osiguranja za činjenice za koje je vezano korištenje prava, isplata penzije se obustavlja. Član 116. (Obustava isplate u slučaju sticanja statusa osiguranika u obavezom osiguranju) Korisniku penzije koji u skladu sa ovim zakonom stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz člana 12. tač. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata penzije se obustavlja za period trajanja osiguranja. POGLAVLJE V. PONOVNO ODREĐIVANJE PENZIJE Član 117. (Ponovno određivanje penzije) Korisniku starosne penzije koji stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, nakon prestanka tog osiguranja, na njegov zahtjev će se odrediti novi iznos penzije po odredbama ovog zakona pod uslovom da je naknadno navršio najmanje šest mjeseci staža osiguranja ili će se na njegov zahtjev uspostaviti isplata ranije priznate penzije. Broj 13 - Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. POGLAVLJE VI. PRESTANAK PRAVA Član 118. (Prestanak prava) (1) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja prestaju smrću korisnika. (2) Penzija za mjesec u kome je nastupila smrt korisnika isplaćuje se za cijeli mjesec. Član 119. (Momenat prestanka prava) (1) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, prestaju kada u toku korištenja prestanu da postoje uslovi za ostvarivanje tih prava. (2) Prava u skladu sa stavom (1) ovog člana prestaju od dana prestanka postojanja uslova za ostvarivanje prava. (3) Ukoliko korisnik porodične penzije kome je pravo prestalo u skladu sa stavom (1) ovog člana ponovo podnese zahtjev za ostvarivanje prava na penziju, uspostavitće se isplata ranije utvrđene penzije nakon ispunjenja uslova propisanih ovim zakonom. Član 120. (Posebni slučajevi prestanka prava) (1) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja prestaju u slučaju kad se naknadno utvrdi da nisu bili ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava. (2) Postupak za prestanak prava u skladu sa stavom (1) ovog člana pokreće se po službenoj dužnosti, bez obzira na rok koji je protekao od dana donošenja rješenja kojim je priznato pravo. (3) Prava u skladu sa stavom (1) ovog člana prestaju od dana utvrđenog rješenjem nosioca osiguranja. Član 121. (Prestanak isplate na zahtjev korisnika) (1) Pravo na isplatu penzija i naknada prestaje na zahtjev korisnika, od dana podnošenja zahtjeva, pod uslovom da u zahtjevu nije precizno naveden datum prestanka. (2) Ukoliko korisnik kome je isplata penzija i naknada prestala u skladu sa stavom (1) ovog člana ponovo podnese zahtjev za isplatu penzije ili naknade, ista mu pripada od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad. Član 122. (Prestanak prava na porodičnu penziju udovici) (1) Pravo na porodičnu penziju prestaje udovici mlađoj od 50 godina života koja stupi u brak, izuzev ako je pravo na porodičnu penziju ostvarila zbog potpune nesposobnosti za privređivanje. (2) Udovica koja na osnovu smrti supruga iz novog braka ne ostvari pravo na porodičnu penziju, ima pravo na porodičnu penziju na osnovu supruga iz prvog braka, ako na dan smrti drugog supruga ima djece iz prvog braka koja koriste pravo na porodičnu penziju, pod uslovom da prema toj djeci vrši roditeljske dužnosti. Član 123. (Prestanak prava na porodičnu penziju udovcu) (1) Pravo na porodičnu penziju prestaje udovcu mlađem od 60 godina života koji stupi u brak, izuzev ako je pravo na porodičnu penziju ostvario zbog potpune nesposobnosti za privređivanje. (2) Udovac koji na osnovu smrti supruge iz novog braka ne ostvari pravo na porodičnu penziju, ima pravo na porodičnu penziju po osnovu supruge iz prvog braka, ako na dan smrti druge supruge ima djece iz prvog braka koja koriste pravo na porodičnu penziju, pod uslovom da prema toj djeci vrši roditeljske dužnosti. DIO ŠESTI - FINANSIRANJE POGLAVLJE I. TEKUĆE FINANSIRANJE Član 124. (Finansiranje prava) Sredstva za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i rad nosioca osiguranja obezbjeđuju se iz: a) doprinosa, b) budžeta Federacije, c) budžeta Bosne i Hercegovine, d) izdavanja u zakup i prodaje imovine nosioca osiguranja, e) kamata na novčana sredstva, f) usluga stručne službe nosioca osiguranja, g) subvencija, donacija i drugih izvora u skladu sa zakonom, h) kreditnih i drugih sredstava. Član 125. (Korištenje sredstava) (1) Sredstva iz člana 124. ovog zakona koriste se za: a) isplatu penzija, b) troškove isplate penzija, c) troškove za rad organa i stručne službe nosioca osiguranja, d) troškove medicinskog vještačenja, e) nabavku opreme za rad stručne službe nosioca osiguranja, f) izgradnju, kupovinu i održavanje poslovnih objekata nosioca osiguranja, g) ostale troškove u skladu sa zakonom. (2) Sredstva iz člana 124. ovog zakona mogu se koristiti i za pomoć u rehabilitaciji bolesnih i najugroženijih penzionera, što će se urediti aktom nosioca osiguranja, na koji saglasnost daje Ministarstvo, te u skladu sa finansijskim mogućnostima i za finansiranje i rad udruženja penzionera na nivou Federacije. POGLAVLJE II. DOPRINOSI Član 126. (Upućujuće norme o doprinosima) Doprinosi, obveznici doprinosa, uplatioci doprinosa, osnovice i stope doprinosa, način obračuna i rokovi plaćanja, kao i druga pitanja koja se odnose na doprinose uređuju se posebnim zakonom. Član 127. (Stopa doprinosa za staž osiguranja sa uvećanim trajanjem) Stopa doprinosa za osiguranika kome se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem uvećava se aktuarski neutralno, a što će se urediti posebnim zakonom. Član 128. (Upućujuće norme o obvezniku uplate doprinosa) (1) Obveznik uplate doprinosa je obavezan da uplati doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje za sve obveznike doprinosa, u skladu sa posebnim zakonom. (2) Ukoliko ne postoji obveznik uplate doprinosa iz stava (1) ovog člana, utvrđene zaostale obaveze može izmiriti i sam osiguranik ili kupac obveznika uplate doprinosa, kao i drugi organ uprave u skladu sa posebnim propisom. POGLAVLJE III. SREDSTVA IZ BUDŽETA FEDERACIJE Član 129. (Sredstva iz budžeta) (1) Federacija iz budžeta, u skladu sa finansijskim mogućnostima, obezbjeđuje nosiocu osiguranja sredstva za pokriće obaveza nastalih po osnovu: Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 17 a) prava ostvarenih na osnovu posebnih propisa o povoljnijem penzionisanju i to u iznosu propisanom svakim od posebnih propisa o povoljnijem penzionisanju, b) prava ostvarenih na osnovu posebnog staža iz člana 36. ovog zakona, c) isplate penzija vojnim osiguranicima pripadnicima bivše JNA državljanima BiH (u daljnjem tekstu: vojni osiguranici bivše JNA) - korisnicima penzije koji imaju prebivalište na teritoriji Federacije, a kojima se penzija isplaćuje u visini 50% iznosa penzije određene u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12), d) prava ostvarenih na osnovu stava (9) člana 70. ovog zakona, e) prava ostvarenih na osnovu stava (8) člana 71. ovog zakona. (2) Korisniku penzije iz stava (1) tačka c) ovog člana penzija se isplaćuje u drugu državu u skladu sa članom 114. ovog zakona. Član 130. (Uvođenje trezorskog poslovanja nosioca osiguranja) (1) Finansijsko poslovanje nosioca osiguranja obavlja se preko računa budžeta Federacije. (2) Sredstva za obavljanje djelatnosti nosioca osiguranja osiguravaju se prema odredbama ovoga zakona i drugih zakona. (3) Prihodi i sredstva za finansiranje rashoda iz člana 125. ovoga zakona i njihov raspored utvrđuju se finansijskim planom nosioca osiguranja koji je sastavni dio budžeta Federacije. (4) Ukoliko prihodi nosioca osiguranja ne pokrivaju rashode za isplatu penzija, u tekućem mjesecu, potrebna razlika sredstava namirit će se iz budžeta Federacije, odnosno drugih izvora koje obezbijedi Federacija. (5) Višak sredstava od doprinosa i drugih izvora je prihod budžeta Federacije. Član 131. (Dinamika osiguravanja sredstava i podzakonski propisi) (1) Sredstva iz čl. 129. i 130. ovog zakona, Federacija obezbjeđuje mjesečno, najkasnije do petog u mjesecu za prethodni mjesec. (2) Federalno ministarstvo finansija može donijeti propis kojim će se urediti način obračuna i utvrđivanja visine obaveze u skladu sa stavom (1) ovog člana. DIO SEDMI - NAKNADA ŠTETE Član 132. (Naknada štete) (1) Naknada štete pričinjene nosiocu osiguranja, odnosno povraćaj nezakonito i nepravilno izvršenih isplata penzija i drugih novčanih primanja iz penzijskog i invalidskog osiguranja vrši se po odredbama zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno. (2) Nosilac osiguranja ima pravo da zahtijeva naknadu pričinjene štete od poslodavca ako je tjelesno oštećenje, invalidnost ili smrt osiguranika prouzrokovana zbog nepreduzimanja propisanih mjera zaštite na radu ili zaštite životne sredine, a po tom osnovu je ostvareno pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja. (3) Nosilac osiguranja ima pravo da zahtijeva naknadu pričinjene štete od lica koje je, namjerno ili krajnjom nepažnjom, prouzrokovalo tjelesno oštećenje, invalidnost ili smrt osiguranika, ako je, po tom osnovu, ostvareno pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja. (4) Pri utvrđivanju visine štete ne uzimaju se u obzir iznosi uplaćenog doprinosa za to osiguranje, niti dužina navršenog penzijskog staža. Član 133. (Iznos zahtjeva za naknadu štete) (1) Zahtjev za naknadu štete može obuhvatiti ukupan iznos štete ili iznos dijela štete. (2) Iznos iz stava (1) ovog člana obračunava se prema visini priznate penzije, odnosno novčane naknade za tjelesno oštećenje, kao i prema očekivanom prosječnom vremenu korišćenja tog prava. Član 134. (Preplaćeni iznos prava) (1) Lice kome je na teret nosioca osiguranja izvršena isplata, na koju nije imalo pravo po zakonu, obavezno je da vrati nosiocu osiguranja primljeni iznos. (2) Nosilac osiguranja u upravnom postupku po službenoj dužnosti donosi rješenje o utvrđivanju preplaćenog iznosa penzijskog primanja u kojem navodi visinu preplaćenog iznosa, način i rokove za povrat istog. (3) Rješenje o preplati penzije je izvršna isprava shodno propisu kojim se uređuje izvršni postupak. (4) Ako je dužnik korisnik penzije, nosilac osiguranja rješenjem može odrediti da preplaćeni iznos bude nadoknađen obustavom do trećine mjesečnog iznosa penzije sve dok se na taj način ne izmiri preplaćeni iznos. Član 135. (Naknada štete od osiguravajućeg društva) Nosilac osiguranja ima pravo da zahtijeva naknadu štete i neposredno od osiguravajućeg društva, u slučaju da je šteta nastala upotrebom motornog vozila. Član 136. (Zastara) (1) Pravo nosioca osiguranja na utvrđivanje nepripadajuće isplate i pravo na povrat nepripadajuće isplate zastarijeva za pet godina računajući od dana kada je zastara počela teći. (2) Zastara prava na utvrđivanje nepripadajuće isplate počinje teći nakon isteka godine u kojoj je nosilac osiguranja saznao za nepripadajuću isplatu, odnosno za primaoca nepripadajuće isplate. (3) Zastara prava na povrat nepripadajuće isplate počinje teći od pravomoćnosti rješenja kojim je utvrđena nepripadajuća isplata. (4) Ako se radi povrata nepripadajuće isplate, kamata ili troškova naplate vodi postupak pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, za vrijeme trajanja tog postupka zastara ne teče. (5) Tok zastare prava na utvrđivanje, odnosno prava na povrat nepripadajuće isplate, kamata i troškova naplate prekida se svakom službenom radnjom nosioca osiguranja usmjerenom na utvrđivanje ili povrat nepripadajuće isplate, kamata i troškova naplate, koja je dostavljena na znanje obavezniku povrata. (6) Nakon poduzetih radnji iz stava (5) ovog člana zastarni rok počinje ponovo teći. DIO OSMI - NADZOR I KAZNENE ODREDBE Član 137. (Nadzor) (1) Nadzor nad radom nosioca osiguranja vrši Ministarstvo, upravna inspekcija i Federalna uprava za inspekcijske poslove, svako u okviru svoje nadležnosti. Broj 13 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. (2) U vršenju inspekcijskog nadzora nadležni inspektor ili drugo ovlašteno lice, za utvrđene nepravilnosti preduzima mjere prema općim ovlaštenjima propisanim zakonom kojim se uređuje odgovarajuća oblast inspekcija. (3) Nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih za njegovo provođenje u dijelu koji se tiče obaveze evidentiranja, kontrole i naplate doprinosa vrši Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine. Član 138. (Novčane kazne za poslodavca, osiguranika i odgovorno lice) (1) Novčanom kaznom od 2.000 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj: a) poslodavac ako postupa suprotno odredbama ovog zakona, b) osiguranik ako postupa suprotno odredbama ovog zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) tačka a) ovog člana, novčanom kaznom od 500 KM do 2.000 KM, kazniće se i odgovorno lice poslodavca. Član 139. (Novčane kazne za nosioca osiguranja) (1) Novčanom kaznom od 2.000 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj nosilac osiguranja ako: a) nadležnoj inspekciji ili drugom ovlaštenom licu onemogući ostvarivanje uvida u upravno rješavanje, ne dostavi potrebne podatke, spise i obavještenja o pitanjima koja se odnose na upravne stvari koje se rješavaju u upravnom postupku ili ne postupi po nalozima upravne inspekcije, b) Ministarstvima koje vrše nadzor nad primjenom zakona, onemogući uvid u upravno rješavanje, ne dostavi potrebne podatke, spise i obavještenja o pitanjima koja se rješavaju u upravnom postupku, c) ne postupi u skladu sa uputom ili zahtjevom Ministarstva. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana, novčanom kaznom od 500 KM do 2.000 KM kazniće se i odgovorno lice nosioca osiguranja. DIO DEVETI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 140. (Isplata penzija korisnicima koji ostvaruju pravo) (1) Korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su prava ostvarili po propisima koji su primjenjivani do stupanja na snagu ovog zakona, ta prava se obezbjeđuju i dalje, u dostignutom iznosu posljednje isplaćene penzije, odnosno penzije usklađene sa posljednjim koeficijentom prije stupanja na snagu ovog zakona i dalje će se usklađivati po odredbama ovog zakona. (2) Korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su prava ostvarili do 31.07.1998. godine, zakonski iznos penzije se povećava za 10%, te se usklađuje sa posljednjim koeficijentom prije stupanja na snagu ovog zakona i dalje će se usklađivati po odredbama ovog zakona. (3) Korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su prava ostvarili od 31.07.1998. godine do 31.12.2007. godine, zakonski iznos penzije se povećava za 5%, te se usklađuje sa posljednjim koeficijentom prije stupanja na snagu ovog zakona i dalje će se usklađivati po odredbama ovog zakona. (4) Pravo na penziju i naknadu plaće zbog manje plaće na drugom radnom mjestu ostvareno po propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovog zakona neće se ponovo određivati po odredbama ovog zakona, osim u slučajevima određenim ovim zakonom. Član 141. (Posebni slučajevi utvrđivanja podataka o penzijskom stažu) Kada se ne raspolaže podacima o penzijskom stažu registriranom u matičnoj evidenciji, odnosno u slučaju utvrđivanja podataka o penzijskom stažu u skladu sa čl. 99. i 101. stav (3) ovog zakona, penzijski staž utvrdit će se na osnovu slijedeće dokumentacije: a) radne knjižice, b) pravosnažnog rješenja o penzijskom stažu, c) rješenja o prijemu u radni odnos, d) rješenja o rasporedu na radno mjesto i prestanku radnog odnosa, e) obavještenja o plaći i stažu osiguranja, f) prijepisa ličnog kartona o zdravstvenom osiguranju, g) drugih odgovarajućih dokumenata. Član 142. (Izuzetna prijevremena starosna penzija za muškarce) Izuzetno od člana 40. ovog zakona, osiguranik muškarac ima pravo na starosnu penziju kad navrši najmanje u: a) 2018. godini 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja, b) 2019. godini 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja, c) 2020. godini 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja, d) 2021. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja, e) 2022. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja, f) 2023. godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja, g) 2024. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja, h) 2025. godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, i) 2026. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Član 143. (Izuzetna prijevremena starosna penzija za žene) Izuzetno od člana 40. ovog zakona, osiguranik žena ima pravo na starosnu penziju kad navrši najmanje u: a) 2018. godini 55 godina i šest mjeseci života i 30 godina i šest mjeseci staža osiguranja, b) 2019. godini 56 godina života i 31 godinu staža osiguranja, c) 2020. godini 56 godina i šest mjeseci života i 31 godinu i šest mjeseci staža osiguranja, d) 2021. godini 57 godina života i 32 godine staža osiguranja, e) 2022. godini 57 godina i šest mjeseci života i 32 godine i šest mjeseci staža osiguranja, f) 2023. godini 58 godina života i 33 godine staža osiguranja, g) 2024. godini 58 godina i šest mjeseci života i 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja, h) 2025. godini 59 godina života i 34 godine staža osiguranja, i) 2026. godini 59 godina i šest mjeseci života i 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja, j) 2027. godini 60 godina života i 35 godina staža osiguranja, k) 2028. godini 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja, l) 2029. godini 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja, Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 19 m) 2030. godini 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja, n) 2031. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja, o) 2032. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja, p) 2033. godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja, q) 2034. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja, r) 2035. godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, s) 2036. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Član 144. (Izuzetna prijevremena starosna penzija za osiguranike) Izuzetno od člana 40. ovog zakona, osiguranik ima pravo na starosnu penziju i kada navrši 40 godina penzijskog staža i najmanje 62 godine života. Član 145. (Umanjenje penzije) Osiguranicima iz čl. 142., 143. i 144. ovog zakona, za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene penzije umanjuje se za 0,333333 %. Član 146. (Stimulacija za kasniji odlazak u starosnu penziju) Osiguranicima iz člana 40. ovog zakona, za svaki mjesec kasnijeg odlaska u starosnu penziju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene penzije uvećava se za 0,166666 %. Član 147. (Posmrtnina) (1) U slučaju smrti korisnika penzije sa prebivalištem u Federaciji ili Distriktu Brčko Bosne i Hercegovine, nasljedniku - članu uže porodice, koje izmiri troškove sahrane pripada naknada pogrebnih troškova u visini prosječne penzije isplaćene u mjesecu prije smrti korisnika penzije. (2) Zahtjev za naknadu troškova sahrane podnosi se u roku od tri mjeseca od dana smrti korisnika penzije. (3) Postupak i potrebnu dokumentaciju za ostvarivanje naknada iz stava (1) ovog člana, urediće nosilac osiguranja svojim aktom, na koji saglasnost daje Vlada Federacije. Član 148. (Rok za donošenje podzakonskih akata) Nosilac osiguranja dužan je svoje opće akte uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 149. (Rok za donošenja pravilnika) Ministarstvo će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnik iz člana 33. ovog zakona. Član 150. (Primjena postojećih propisa i rok za uspostavu trezorskog poslovanja) (1) Do donošenja propisa iz čl. 148. i 149. ovog zakona, primjenjivaće se propisi koji su bili na snazi na dan stupanja na snagu ovog zakona, ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. (2) Odredbe člana 130. ovog zakona, neće se primjenjivati u periodu od najduže od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, odnosno do sticanja finansijskih i tehničkih uslova o čemu će odluku donijeti Vlada Federacije. U tom periodu na finansijsko poslovanje nosioca osiguranja primjenjivati će se propisi koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona. Član 151. (Okončanje pokrenutih postupaka) Postupci koji nisu okončani do stupanja na snagu ovog zakona, okončat će se po propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava. Član 152. (Prestanak važenja propisa) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12). Član 153. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O MIROVINSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU Proglašava se Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 24.1.2018. godine i na sjednici Doma naroda od 25.1.2018. godine. Broj 01-02-97-01/18 19. veljače 2018. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O MIROVINSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Članak 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom uređuje se obavezno mirovinsko i invalidsko osiguranje na temelju međugeneracijske solidarnosti (u daljnjem tekstu: obavezno osiguranje) i dobrovoljno mirovinsko i invalidsko osiguranje za osobe koja nisu obavezno osigurana po ovom zakonu (u daljnjem tekstu: dobrovoljno osiguranje), kao i prava i obaveze na osnovu tih osiguranja. Članak 2. (Pojmovi) Pojedini pojmovi u smislu ovog zakona imaju sljedeće značenje: a) Mirovinsko i invalidsko osiguranje na osnovu generacijske solidarnosti je sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja u kojem se osiguranicima na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj nastanka rizika starosti, invalidnosti i tjelesne onesposobljenosti, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika prava, b) Osiguranik je fizička osoba koja je na osnovu radne aktivnosti (radni odnos, obavljanje djelatnosti, dobrovoljno osiguranje i dr.) obavezno osigurano na miro
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o federalnim administrativnim taksama i tarifi federalnih administrativnih taksi Federacija BiH Službene novine FBiH 98/17 20.12.2017 SN FBiH 43/13, SN FBiH 45/10, SN FBiH 08/00, SN FBiH 6/98 administrativne takse,takse,tarife,zakon ZAKON O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O FEDERALNIM UPRAVNIM TAKSAMA I TARIFI FEDERALNIH UPRAVNIH TAKSI Član 1. U Zakonu o federalnim upravnim taksama i Tarifi federalnih upravnih taksi ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/98, 8/00, 45/10 i 43/13) u Tar. br. 7. iza tačke 5. dodaju se nove tač. 6. i 7. koje glase: "6. Za rješenje o prijemu državljanstva za lica koja imaju status izbjeglice 100,- 7. Za posebnu saglasnost iz člana 26. Zakona o agencijama i unutrašnjim službama za zaštitu ljudi i Број 98 - Страна 2 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 20. 12. 2017. imovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 78/08 i 67/13) 30,-" U Tarifi federalnih upravnih taksi Tar. br. 48. se briše. Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 92/17 29.11.2017 SN FBiH 72/24, SN FBiH 72/09, SN FBiH 33/03 otpad ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVLJANJU OTPADOM Član 1. U Zakonu o upravljanju otpadom ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/03 i 72/09) u članu 4. iza definicije: "inertni otpad" dodaje se sljedeća definicija: ""Posebne kategorije otpada" su otpadne materije koje su važne bilo sa aspekta njihove štetnosti po okoliš i zdravlje ljudi, bilo po količinama koje nastaju i kao takve zahtijevaju posebno uređen način upravljanja od mjesta nastajanja, preko skupljanja, transporta i tretmana do konačnog zbrinjavanja.". U istom članu iza definicije: "proizvođač" dodaje se nova definicija: ""Proizvođač i uvoznik proizvoda" je pravno lice koje na profesionalnoj osnovi razvija, proizvodi, prerađuje, obrađuje, prodaje, unosi ili uvozi, odnosno prvi stavlja na tržište Federacije BiH proizvode, uređaje i opremu, koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada.". Сриједа, 29. 11. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 92 - Страна 3 U istom članu iza definicije: "operator" dodaje se nova definicija: ""Operater sistema" je pravno lice koje po principu "produžene odgovornosti proizvođača" ispunjava ciljeve za reciklažu i iskorištenje posebnih kategorija otpada; može biti osnovan isključivo od pravnih lica koja obavljaju svoju poslovnu djelatnost stavljanjem u promet proizvoda koji postaju posebne kategorije otpada.". Član 2. Iza člana 18. dodaju se novi čl. 18a. i 18b. koji glase: "Član 18a. Posebne kategorije otpada Proizvođač i uvoznik proizvoda je društveno i finansijski odgovoran za opterećenje okoliša koje mogu prouzrokovati proizvodi koje stavlja na tržište Federacije BiH, a koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada. U posebne kategorije otpada spada: ambalažni otpad, otpadna vozila, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadne gume, električni i elektronički otpad, otpad koji sadrži azbest, otpad koji sadrži PCB, otpad iz proizvodnje titandioksida, medicinski otpad, životinjski otpad i građevinski otpad. Provedbenim propisima utvrdit će se kriteriji, rokovi i načini upravljanja posebnim kategorijama otpada. Provedbenim propisima utvrdit će se kriteriji za obračun i plaćanje naknada za posebne kategorije otpada, način i rokovi izvještavanja, obveznici izvještavanja i plaćanja naknada, te visina naknada za određene proizvode koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada, kao i drugi način upravljanja za posebne kategorije otpada. Provedbenim propisom utvrdit će se način raspodjele i ulaganja prikupljenih naknada kao i uvjeti za dodjelu podsticajnih sredstava. Član 18b. Naknade za posebne kategorije otpada navedene u članu 18a. stav 2. uplaćuju se u Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Fond) kao posebna kategorija u sistemu organizacije i upravljanja Fondom ili ovlaštenim operaterima sistema. Fond raspodjeljuje prikupljena sredstva prema kantonima u razmjeri raspoređivanja sredstava kako je definirano Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša, za projekte i aktivnosti upravljanja posebnim kategorijama otpada, što će urediti propis iz člana 18a. stav 5. ovog zakona. Fond je dužan donijeti godišnji plan upravljanja posebnim kategorijama otpada i finansijski plan za posebne kategorije otpada. Plan upravljanja posebnim kategorijama otpada i finansijski plan za posebne kategorije otpada odobrava Vlada FBiH, uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva.". Član 3. Iza člana 37. dodaje se novi član 37a. koji glasi: "Član 37a. Informacioni sistem upravljanja otpadom (u daljnjem tekstu: informacioni sistem) je niz međusobno povezanih baza podataka i izvora podataka o svim vrstama i tokovima otpada, subjektima i infrastrukturom upravljanja otpadom i uspostavlja se u Fondu. Provedbenim propisom uredit će se način i finansijskotehnički aspekt uspostave, vođenja i održavanja informacionog sistema, kao i rokovi izvještavanja, te način dostavljanja informacija o otpadu.". Član 4. U članu 49. u stavu 1. iza riječi: "inspektori zaštite okoliša" dodaju se riječi: "i tržišno, turističko-ugostiteljski inspektor". Član 5. U članu 53. u stavu 1. riječi: "Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj svako pravno lice" mijenjaju se i glase: "Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 40.000,00 KM kaznit će se za prekršaj svako pravno lice, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 KM do 100.000,00 KM, ako: - transportuje otpad na način koji može izazvati zagađenje okoliša, suprotno odredbama člana 32. stav 1. ovog zakona; - u slučaju zagađenja nastalog u toku transporta prijevoznik ne obavi čišćenje i dovođenje u prvobitno stanje zagađenog područja suprotno odredbama člana 32. stav 2. ovog zakona; - ne isporuči otpad na odredište koje je odredio pošiljaoc, a koje je odobreno kao lokacija za upravljanje otpadom suprotno odredbama člana 32. stav 4. ovog zakona; - prijevoznik u slučaju nemogućnosti isporuke na odredište ne vrati otpad pošiljaocu suprotno odredbama člana 32. stav 5. ovog zakona.". U stavu 1. alineja 2. mijenja se i glasi: "- ne postupi u skladu sa članom 24.;". Stav 2. mijenja se i glasi: "Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava 1. ovog člana odgovorno lice u pravnom licu, a u ponovljenom prekršaju kaznom u iznosu od 6.000,00 KM do 10.000,00 KM.". Stav 3. mijenja se i glasi: "Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se fizičko lice za prekršaj iz stava 1. ovog člana, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM.". Iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se lice koje obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt, za prekršaj iz stava 1. ovog člana, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 KM do 5.000,00 KM.". Član 6. U članu 58. iza stava 2. dodaju se novi st. 3., 4. i 5. koji glase: "Propise iz člana 18a. st. 4. i 5. donijet će Vlada FBiH u roku dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Propise iz člana 18a. stav 3. donijet će Ministar u roku godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Propis iz člana 37a. stav 2. donijet će Vlada FBiH u roku dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.". Stav 8. se briše. Dosadašnji st. 3., 4., 5., 6., 7., 9., 10. i 11. postaju st. 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13. Član 7. Donošenjem provedbenog propisa iz člana 18a. stav 4. ovog zakona prestaju važiti dosadašnji provedbeni propisi za posebne kategorije otpada i upravni akti doneseni na osnovu njih. Član 8. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH." Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r.
Zakon o bankama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 27/17 14.04.2017 SN FBiH 22/25 banke Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 27/17 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 27/17 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O BANKAMA Proglašava se Zakon o bankama, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 15.02.2017. godine i na sjednici Doma naroda od 02.03.2017. godine. Broj 01-02-222-01/17 06. aprila 2017. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O BANKAMA POGLAVLJE I - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom uređuje se osnivanje, poslovanje, upravlјanje, supervizija poslovanja, restrukturiranje banaka i prestanak rada banaka. Član 2. (Značenje pojedinih pojmova) Pojedini pojmovi, koji se upotreblјavaju u ovom zakonu, imaju slјedeće značenje: a) Banka je dioničarsko društvo sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Federacija), koje ima dozvolu za rad Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Agencija), čija je djelatnost primanje depozita i sredstava sa obavezom vraćanja i davanje kredita za vlastiti račun, a može obavlјati i druge poslove u skladu sa ovim zakonom. b) Strana banka je pravno lice sa sjedištem u inostranstvu koje ima dozvolu za rad regulatornog organa države porijekla, osnovano kao banka i upisano u registar kod nadležnog organa te države. c) Organizacioni dijelovi banke i banke sa sjedištem u Republici Srpskoj (u dalјem tekstu: RS) ili Distriktu Brčko Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Brčko Distrikt) su podružnice, kao osnovne poslovne jedinice, i niži organizacioni dijelovi zavisni od podružnice, kao što su ekspoziture, šalteri, agencije i slično, koji nemaju svojstvo pravnog lica, a obavljaju sve ili dio poslova koje može obavljati banka u skladu sa ovim zakonom. d) Predstavništvo, u smislu ovog zakona, je organizacioni dio banke otvoren u inostranstvu ili banke izvan Federacije, otvoren u Federaciji, bez svojstva pravnog lica, koji ne može da obavlja poslove banke, i koji obavlja samo poslove istraživanja tržišta i davanja informacija, te predstavljanja i promovisanja banke koja ga je osnovala. e) Nadležno regulaciono tijelo je tijelo koje je posebnim propisom ovlašteno da daje i oduzima dozvole za rad licima u finansijskom sektoru i vrši kontrolu, odnosno nadzor nad ovim licima ili uređuje njihovo poslovanje, kao i odgovarajuće tijelo Europske unije sa ovim nadležnostima u skladu s propisima Europske unije. f) Država porijekla je država u kojoj su strana banka ili drugo lice u finansijskom sektoru osnovani i u kojoj su dobili dozvolu za rad. g) Klijent je bilo koje lice koje koristi ili je koristilo usluge banke ili lice koje se obratilo banci radi korištenja usluga i koje je banka kao takvo identifikovala. h) Vlasničko učešće znači bilo koje vlasničko učešće registrirano u nadležnoj instituciji kojim je definiran ulog u novcu ili drugoj imovini koja predstavlјa proporcionalan interes u pravu upravlјanja pravnim licem. i) Kvalificirano učešće znači direktno ili indirektno ulaganje u pravno lice koje predstavlјa 10% ili više kapitala ili glasačkih prava ili koje omogućava ostvarivanje značajnog uticaja na upravlјanje tim pravnim licem. j) Značajno učešće postoji kada jedno lice ima: 1) direktno ili indirektno pravo ili mogućnost da ostvari 20% ili više glasačkih prava u drugom pravnom licu odnosno direktno ili indirektno vlasništvo nad 20% ili više kapitala tog pravnog lica, ili 2) mogućnost efektivnog vršenja znatnog uticaja na upravljanje pravnim licem ili na poslovnu politiku tog pravnog lica. v) Lica u posebnom odnosu sa bankom su: 1) član bankarske grupe u kojoj je banka, 2) lice sa najmanje 5% učešća u banci ili u licima koja su članovi bankarske grupe u kojoj je banka i članovi uže porodice tih lica, 3) pravno lice u kojem banka ima kvalifikovano učešće, 4) pravno lice u kojem član uprave, član nadzornog odbora ili prokurista banke i članovi uže porodice tih lica ima kvalifikovano učešće, 5) član nadzornog odbora, član uprave banke, nosilac klјučnih funkcija banke, prokurista banke i članovi uže porodice tih lica, 6) član uprave, član nadzornog odbora ili prokurista pravnog lica iz podtač. 2) i 4) ove tačke, 7) član organa upravljanja i rukovođenja i prokurista člana bankarske grupe u kojoj je banka i članovi uže porodice tih lica, 8) lice koje sa bankom ima zaključen ugovor o radu koji tim licima omogućuje značajan uticaj na poslovanje banke, odnosno koji sadrži odredbe kojima se određuje naknada tom licu po posebnim kriterijima koji se razlikuju od kriterija po standardnim ugovorima o radu, pod uslovom da se ne radi o licima iz podtač. 2) i 5) ove tačke, drugo lice koje, zbog prirode odnosa tog lica sa bankom, predstavlјa lice u sukobu interesa u poslovanju sa bankom ili lice koje ima značajan uticaj na vršenje aktivnosti u banci, 9) pravno lice čiji je član organa upravljanja i rukovođenja ili prokurista istovremeno i član uprave ili član nadzornog odbora ili prokurista banke, 10) pravno lice čiji član uprave ima 10% ili više dionica banke sa pravom glasa. z) Pod članom uže porodice lica iz tačke u) ovog člana smatraju se: 1) partner iz bračne ili vanbračne zajednice, dijete ili posvojeno dijete tog lica, 2) lice koje izdržava pojedinac ili njegov partner iz bračne ili vanbračne zajednice, 3) lice koje nema potpunu poslovnu sposobnost i koje je stavljeno pod staratelјstvo tog lica. aa) Nosioci ključnih funkcija su lica koja obavljaju one funkcije u banci koje omogućavaju značajan uticaj na poslovanje banke, a koji nisu ni članovi uprave ni nadzornog odbora. bb) Više rukovodstvo su fizička lica koja obavljaju rukovodne funkcije u banci i odgovorna su za svakodnevno vođenje njenog poslovanja i za svoj rad odgovaraju upravi. 2) dva ili više fizičkih ili pravnih lica između kojih ne postoji odnos kontrole opisan u alineji 1) ove tačke, a za koje se smatra da predstavlјaju jedan rizik, jer su tako međusobno povezane da, ako bi za jednu od tih lica nastali finansijski problemi, posebno teškoće povezane sa finansiranjem ili otplatom, druga lica ili sva ostala lica vjerojatno bi se i sama suočila sa poteškoćama povezanim sa finansiranjem ili otplatom. 1) dva ili više fizičkih ili pravnih lica koje, ako se ne dokaže drugačije, predstavlјaju jedan rizik, jer jedno od njih, direktno ili indirektno, ima kontrolu nad drugim licem ili drugim licima; Grupa povezanih lica znači jedno od slјedećeg: Povezana lica su dužna prijaviti poslove i radnje u kojima postoji lični interes i izbjegavati sukob interesa. - tako da u dva lica učešće ima isto lice, odnosno lica koja se smatraju povezanim licima u skladu sa ovom tačkom kao članovi uprave, nadzornog odbora i drugih organa u pravnom licu u kojem obavljaju tu funkciju, odnosno u kojem su zaposleni, i članovi porodice tih lica, na način propisan za povezana lica zakonom kojim se uređuje poslovanje privrednih društava. - tako da jedno lice, odnosno lica koja se smatraju povezanim licima u skladu sa ovom tačkom, zajedno, posredno ili neposredno, učestvuju u drugom licu, 2) lica koja su međusobno povezana: jj) Neaktivni račun je račun na kojem nije bilo aktivnosti od vlasnika računa, uklјučujući deponovanje ili povlačenje sredstava sa računa od vlasnika u periodu od jedne godine od dana poslјednje aktivnosti vlasnika računa, a u slučaju oročenih depozita godinu nakon datuma dospijeća. kk) Regulatorni kapital (priznati kapital) predstavlјa zbir osnovnog i dopunskog kapitala, nakon regulatornih usklađivanja. ll) Sistem internih kontrola jest skup procesa i postupaka uspostavlјenih za adekvatnu kontrolu rizika, praćenje učinkovitosti i djelotvornosti poslovanja banke, pouzdanosti njezinih finansijskih i ostalih informacija te usklađenosti s propisima, internim aktima, standardima i kodeksima radi osiguranja stabilnosti poslovanja banke. mm) Osigurani povjerilac je svaki povjerilac banke koji ima založno pravo na pokretnoj ili nepokretnoj imovini ili pravima upisano u odgovarajuće javne registre. nn) Izloženost banke predstavlјa zbir svih bilansnih i svih vanbilansnih izloženosti kreditnom i ostalim vrstama rizika prema jednom licu ili grupi povezanih lica. 1) članovi porodice, koji imaju značenje utvrđeno u propisu o privrednim društvima, Povezanim licima smatraju se: u) Povezana lica su fizička i pravna lica koja su međusobno povezana vlasništvom nad kapitalom ili upravlјanjem kapitalom sa 20% ili više glasačkih prava ili kapitala ili na drugi način povezana radi postizanja zajedničkih poslovnih ciljeva, tako da poslovanje i rezultati poslovanja jednog lica mogu značajno uticati na poslovanje, odnosno rezultate poslovanja drugog lica. 2) ima učešće u kapitalu ili glasačkim pravima od najmanje 20% pojedinačno u ostalim članovima bankarske grupe. 1) kontroliše ostale članove bankarske grupe i/ili t) Nadređena banka u bankarskoj grupi je banka koja: s) Matično društvo grupe društava je pravno lice u kome nijedno drugo pravno lice nema kontrolno učešće. r) Bankarska grupa je grupa društava koju čine isključivo ili većina lica u finansijskom sektoru i u kojoj najmanje jedna banka ima svojstvo najvišeg matičnog društva ili svojstvo zavisnog društva. p) Grupa društava je grupa koju čine matično društvo pravnog lica, njegova podređena društva i pridružena društva društava pravnog lica. Član 4. (Korištenje riječi banka i zabrana obavlјanja bankarskih poslova) (1) Banka u svom poslovnom imenu mora imati riječ "banka" ili riječ koja na stranom jeziku znači "banka". (2) Niko ne može koristiti riječ "banka" ili izvedenice te riječi u smislu oznake djelatnosti, proizvoda ili usluga, bez dozvole ili ovlaštenja Agencije u skladu sa ovim zakonom, osim ako je takva upotreba utvrđena i odobrena posebnim zakonom ili međunarodnim sporazumom, ili je iz konteksta u kojem se koristi riječ "banka" jasno da se ona ne odnosi na bankarske djelatnosti. (3) Banka ne može u svom poslovnom imenu koristiti riječi koje mogu da dovedu do pogrešnih zaključaka klijenata banke i drugih lica o statusu ili konkurentskoj poziciji te banke ili se njima povređuju prava drugih lica, a naročito riječi koje mogu da stvaraju zabludu po pitanju predmeta poslovanja banke, identiteta banke, odnosno njenih osnivača, povezanosti banke sa drugim pravnim licima i konkurentske prednosti te banke u odnosima prema klijentima. o) Podređeno društvo pravnog lica je zavisno ili pridruženo društvo tog pravnog lica. n) Pridruženo društvo pravnog lica je društvo u kome to pravno lice ima značajno učešće. m) Zavisno društvo pravnog lica je društvo u kome to pravno lice ima kontrolno učešće. l) Matično društvo pravnog lica je društvo koje u tom pravnom licu ima kontrolno učešće. 3) na drugi način vrši dominantan uticaj na upravljanje pravnim licem na osnovu svog svojstva člana ili dioničara ili na osnovu zaklјučenog ugovora, u skladu sa propisom kojim se uređuju privredna društva. 2) mogućnost izbora najmanje polovine članova nadzornog odbora, ili 1) samo ili sa jednim ili više drugih lica, koja su sa njim povezana ili zajednički djeluju ima direktno ili indirektno 50% ili više glasačkih prava u pravnom licu, odnosno direktno ili indirektno vlasništvo nad 50% ili više kapitala tog pravnog lica, ili k) Kontrolno učešće postoji kada jedno lice: cc) Supervizija je proces provjere sigurnosti i solidnosti/boniteta banaka putem ocjene njihovog finansijskog stanja, sistema za upravlјanje rizikom i usklađenosti sa svim primjenjivim zakonima i podzakonskim propisima. dd) Lice u finansijskom sektoru je banka, razvojna banka, društvo za osiguranje, mikrokreditna organizacija, ovlašteni učesnik na tržištu vrijednosnih papira, društvo za upravljanje investicionim i dobrovoljnim penzijskim fondovima, lice koje obavlja poslove finansijskog lizinga, društvo za upravlјanje imovinom, društvo koje se bavi kupoprodajom plasmana, društvo koje obavlјa poslove faktoringa, društvo za posredovanje u osiguranju, društvo koje se bavi kartičnim poslovanjem, kao i drugo pravno lice koje se pretežno bavi finansijskom djelatnošću u zemlji ili inostranstvu. ee) Depozitom se smatra novčani polog na osnovu ugovora zaklјučenog sa bankom kada se banka obavezala da primi, a deponent da položi kod banke određeni novčani iznos. Ovim ugovorom banka stiče pravo raspolaganja deponovanim novcem i obavezuje se na vraćanje prema uslovima predviđenim u ugovoru. (2) Banku mogu osnovati domaća i/ili strana pravna i/ili fizička lica. (3) Banka se smatra otvorenim dioničarskim društvom nezavisno od broja dioničara. Član 8. (Ugovor ili Odluka o osnivanju banke) Ugovor ili Odluka o osnivanju banke mora sadržavati najmanje slјedeće elemente: a) naziv i sjedište pravnog lica osnivača banke, odnosno ime i prezime i prebivalište fizičkog lica osnivača banke; b) naziv i sjedište banke; c) cilјeve osnivanja banke; d) djelatnost (bankarski poslovi koje će banka obavlјati); e) ukupan iznos osnivačkog (dioničkog) kapitala koji ulažu osnivači banke sa opisom i procjenom vrijednosti uloga u stvarima i pravima, te uslovi i način za njegovo povećanje i smanjenje; f) ukupan broj i nominalnu vrijednost dionica, vrste i klase; g) opis prava sadržanih u dionici; h) broj dionica koji upisuje svaki osnivač banke; i) rok do kojeg su osnivači dužni da uplate ukupan iznos kapitala, kao i da prenesu nenovčani ulog; j) prava i obaveze osnivača; k) način naknade troškova osnivanja; l) poslјedice neizvršavanja obaveza osnivača; m) način rješavanja sporova između osnivača; ff) Kreditom se smatra ugovor kojim se banka obavezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrđene namjene, a korisnik se obavezuje da banci plaća ugovorenu kamatu i dobijeni iznos novca vrati u vrijeme i na način kako je utvrđeno ugovorom. gg) Osnovni kapital banke predstavlјa zbir redovnog osnovnog kapitala nakon regulatornog usklađivanja i dodatnog osnovnog kapitala nakon regulatornog usklađivanja. hh) Dopunski kapital je zbir instrumenata kapitala, subordiniranih dugova, općih rezervi za kreditne gubitke i drugih stavki dopunskog kapitala nakon umanjenja za regulatorna usklađivanja, koji ne može biti veći od jedne trećine osnovnog kapitala. Instrumenti kapitala i subordinisani dugovi treba da ispunjavaju uslove za uklјučenje u dopunski kapital banke na način koji propisuje Agencija. ii) Indirektno ulaganje predstavlјa mogućnost lica koje nema direktno vlasništvo u banci da efektivno ostvari vlasnička prava u banci koristeći direktno vlasništvo drugog lica u banci. oo) Knjiga trgovanja znači sve pozicije u finansijskim instrumentima i robi koje banka ima sa namjerom trgovanja ili da bi se zaštitile pozicije koje ima sa namjerom trgovanja. pp) Bankarska knjiga označava sve stavke aktive i vanbilansa banke koje nisu identifikovane kao pozicije knjige trgovanja. rr) Sistemski rizik je rizik od poremećaja u finansijskom sistemu koji bi mogao imati ozbiljne negativne posljedice za finansijski sistem i privredu u cjelini. a) naziv i sjedište banke; b) djelatnost odnosno bankarski poslovi koje će banka obavlјati (koji moraju biti u skladu sa ugovorom ili odlukom o osnivanju); c) ukupan iznos osnivačkog (dioničkog) kapitala koji ulažu osnivači banke sa opisom i procjenom vrijednosti uloga u stvarima i pravima, te uslovi i način za njegovo povećanje i smanjenje; d) odredbe o dionicama banke (klasa, broj i nominalna vrijednost dionica); e) način formiranja i korištenja fonda rezervi; f) način podjele dobiti i isplate dividende; g) način pokrića gubitka; h) broj glasova po klasi dionica; i) način sazivanja skupštine i odlučivanja, sastav i nadležnosti odbora koje imenuje skupština; j) sastav, način imenovanja i razrješenja i ovlaštenja nadzornog odbora i uprave banke; k) obaveze i prava zaposlenika koji obavlјaju klјučne funkcije; l) predstavlјanje i zastupanje banke; m) odredbe o kontrolnim funkcijama u banci (funkcija interne revizije, funkcija upravlјanja rizicima i funkcija kontrole); n) odredbe o sistemu interne kontrole u banci; o) odredbe o eksternoj reviziji banke; p) postupak pripajanja, spajanja i podjele banke; r) prestanak rada banke; s) mjere i odgovornosti organa banke za osiguranje likvidnosti i solventnosti banke; t) pitanje obaveze čuvanja i način postupanja sa tajnim podacima; u) druga pitanja u vezi sa poslovanjem banke; v) način donošenja općih akata; z) postupak izmjena i dopuna statuta. (3) Banka je dužna dostaviti Agenciji ovjeren usvojeni primjerak statuta, interna akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, izvod iz sudskog registra i druge akte na zahtjev Agencije. (4) Na statut banke, odnosno na izmjene i dopune statuta banke, Agencija daje prethodnu saglasnost. Odjelјak B. Izdavanje dozvole za rad Član 10. (Kriteriji za izdavanje dozvole za rad) (1) Osnivač banke podnosi Agenciji zahtjev za izdavanje dozvole za rad. (2) Kriteriji za izdavanje dozvole za rad: ss) Sistemski značajna banka je banka čije bi pogoršanje finansijskog stanja ili prestanak rada imali ozbiljne negativne poslјedice na stabilnost finansijskog sistema. tt) Klјučne funkcije su aktivnosti, usluge ili poslovi čiji bi prekid obavljanja vjerovatno doveo do ugrožavanja stabilnosti finansijskog sistema ili poremećaja u pružanju neophodnih usluga realnom sektoru uslijed veličine, tržišnog učešća i povezanosti subjekta koji ih obavlja sa ostalim učesnicima u finansijskom sistemu, a naročito uzimajući u obzir mogućnost da neko drugi nesmetano preuzme obavljanje ovih aktivnosti, usluga ili poslova. uu) Tijelo za restrukturiranje je tijelo koje je posebnim propisom ovlašteno za restrukturiranje lica u finansijskom sektoru i poduzimanje mjera restrukturiranja, kao i odgovarajuće tijelo Europske unije sa ovim nadležnostima u skladu sa propisima Europske unije. vv) Vanredna javna finansijska podrška predstavlja dozvoljenu državnu pomoć u skladu sa zakonom kojim se uređuje sistem državne pomoći u Bosni i Hercegovini, a koju davalac može pružiti u vanrednim situacijama kao pomoć u spašavanju ili restrukturiranju banaka u skladu sa ovim zakonom. Član 3. (Primjena drugih zakona) Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju se odredbe propisa o privrednim društvima koje uređuju dioničarska društva, kao i odredbe propisa koji uređuju računovodstvo i reviziju, unutrašnji platni promet, devizno poslovanje, Centralnu banku Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Centralna banka), posredovanje u osiguranju, sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, tržište vrijednosnih papira, likvidacioni postupak, stečajni postupak i drugih zakona koje banke moraju primjenjivati. Član 7. (Pravna forma i osnivači) (1) Banka je privredno društvo koje se osniva u pravnoj formi dioničarskog društva. n) upravlјanje i rukovođenje bankom, sastav i nadležnost organa banke; o) kriterije za raspodjelu dobiti; p) snošenje rizika i pokriće eventualnih gubitaka; r) ime i prezime lica koje predstavlјa banku u postupku osnivanja. Član 9. (Statut) (1) Banka ima statut. (2) Statut banke mora sadržavati najmanje slјedeće elemente: (4) Niko, osim banke, se ne može baviti primanjem depozita ili drugih sredstava sa obavezom vraćanja. Niko, osim banke, se ne može baviti davanjem kredita na području Federacije, osim ako je za to ovlašten zakonom. Član 5. (Zabrana nedozvolјene konkurencije) (1) Banci je zabranjeno da zaključuje izričito ili prešutno sporazume, donosi odluke i druge akte i ulazi u transakcije koje imaju za cilj bitno sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišne konkurencije, kao i da zloupotreblјava dominantan položaj ili da provodi koncentraciju kojom se bitno sprečava, ograničava ili narušava konkurencija stvaranjem ili jačanjem dominantnog položaja na finansijskom tržištu. (2) Kod utvrđivanja povrede konkurencije iz stava (1) ovog člana primjenjuju se odredbe propisa koji uređuju zaštitu tržišne konkurencije. (3) Agencija ima pravo da reguliše naknade koje banke naplaćuju u slučaju sporazuma banaka o visini naknada ili drugim nekorektnim poslovanjem suprotno propisima Agencije. Član 6. (Akti Agencije) (1) Protiv akata Agencije može se izjaviti žalba nadležnom drugostepenom organu. (2) Postupak po žalbi provodi se u skladu sa propisom kojim se reguliše rad Agencije i provedbenim propisima Agencije. (5) Rješenje o izdavanju ili odbijanju izdavanja dozvole za rad Agencija u svakom slučaju donosi u roku od 12 mjeseci od dana prijema zahtjeva. Član 12. (Dozvola za rad) (1) Dozvola za rad je uslov za upis banke u registar poslovnih subjekata. (2) Dozvola za rad banke se izdaje na neodređeno vrijeme i nije prenosiva na druga lica. (3) Dozvolom za rad banke određuju se poslovi koje banka može obavljati. (4) Banka koja je dobila dozvolu za rad Agencije dužna je postati banka članica Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Agencija za osiguranje depozita) u skladu sa propisom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama u BiH. (5) Banka je dužna da tokom svog poslovanja ispunjava sve uslove pod kojima je izdata dozvola za rad. Član 13. (Razlozi za odbijanje zahtjeva za izdavanje dozvole za rad) (1) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za rad banke ako: a) nisu ispunjeni uslovi i nije dostavljena dokumentacija za izdavanje dozvole za rad propisani ovim zakonom, b) su osnivači dostavili netačne i neistinite informacije ili nisu dali informacije koje je Agencija tražila u procesu odlučivanja, c) iz dokumentacije i drugih podataka proizlazi da nije predviđena organizacija banke u skladu sa ovim zakonom, odnosno da nisu osigurani uslovi za poslovanje banke predviđeni ovim zakonom ili propisima donesenim na osnovu ovog zakona, d) iznos uplaćenog osnivačkog kapitala propisan ovim zakonom nije prethodno uplaćen na račun Agencije kod Centralne banke pod uslovima propisanim od Agencije, e) obavljanje nadzorne funkcije Agencije bi moglo biti otežano ili onemogućeno zbog povezanosti banke sa drugim pravnim ili fizičkim licima sa sjedištem, odnosno prebivalištem ili boravištem u drugoj zemlji ili ako postoje drugi razlozi zbog kojih nije moguće provoditi nadzornu funkciju Agencije u skladu sa zakonom, f) zakoni ili drugi propisi zemlje osnivača banke na bilo koji način sprečavaju ili otežavaju provođenje nadzorne funkcije Agencije, i g) u drugim slučajevima kada Agencija ocijeni da nisu ispunjeni uslovi za izdavanje dozvole za rad banke. (2) Agencija detalјnije propisuje uslove za odbijanje zahtjeva za izdavanje dozvole za rad banke. Član 14. (Upis u sudski registar poslovnih subjekata) (1) Svojstvo pravnog lica banka stiče upisom u sudski registar poslovnih subjekata (u dalјem tekstu: registar društava). POGLAVLJE II - OSNIVANJE I PRESTANAK RADA BANKE Odjelјak A. Osnivački akt i statut e) odgovarajuća struktura upravlјanja u skladu sa planiranom veličinom banke, podobnost dioničara sa kvalificiranim učešćem uz adekvatne dokaze; f) odgovarajući poslovni plan za prve četiri godine rada banke, uklјučujući planirani obim bankarskog poslovanja koje banka namjerava da vrši u tom periodu, te opću strategiju banke, očekivana ciljna tržišta, projekcije bilansa stanja, bilansa uspjeha i projekciju novčanih tokova; g) odgovarajuća organizacijska struktura s jasno definiranim, preglednim i usklađenim odgovornostima unutar banke; (1) Banka sa sjedištem u Federaciji može osnovati organizacioni dio u Federaciji, RS, Brčko Distriktu ili izvan teritorije BiH, uz saglasnost Agencije. (2) Banka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu može osnovati organizacioni dio u Federaciji, uz saglasnost Agencije. (3) Organizacioni dijelovi iz st. (1) i (2) ovog člana mogu primati novčane depozite i davati kredite, te obavljati druge poslove bankarske djelatnosti, pod uslovom da su te djelatnosti obuhvaćene odlukom o osnivanju organizacionog dijela banke i dozvolom za rad banke koja ih osniva. (4) Organizacioni dijelovi banke iz st. (1) i (2) ovog člana nemaju status pravnog lica i za obaveze koje nastanu njihovim poslovanjem odgovara banka koja ih je osnovala. Član 16. (Osnivanje organizacionog dijela banke sa sjedištem u Federaciji) (1) Banka sa sjedištem u Federaciji prije zahtjeva za osnivanje organizacionog dijela na teritoriji Federacije, Agenciji dostavlјa na mišlјenje elaborat o ekonomskoj opravdanosti osnivanja organizacionog dijela, koji sadrži: a) plan poslovanja za period od najmanje tri godine od dana početka rada organizacionog dijela sa finansijskim pokazatelјima i njihovim uticajem na rezultate poslovanja banke; b) visinu eventualnih ulaganja u organizacioni dio; c) informatičku opremlјenost i povezanost sa bankom; d) plan kadrova koji će biti zaposleni u organizacionom dijelu (broj i kvalifikaciona struktura); e) drugu dokumentaciju predviđenu podzakonskim aktom Agencije. (2) Banka Agenciji dostavlјa zahtjev za osnivanje organizacionog dijela iz stava (1) ovog člana poslije davanja pozitivnog mišlјenja na elaborat, sa slijedećom dokumentacijom: a) odluku nadležnog organa o osnivanju organizacionog dijela sa nazivom, sjedištem i djelatnostima koje će se obavlјati u tom organizacionom dijelu; b) izjavu da će banka u novom organizacionom dijelu osigurati efikasnu zaštitu aktive u skladu sa odredbama Odluke o minimalnim standardima sistema interne kontrole u bankama; c) izjavu da će banka u novom organizacionom dijelu osigurati primjenu Programa, politika i procedura koje su sačinjene prema odredbama Odluke o minimalnim standardima aktivnosti banaka na sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma; d) odluku nadležnog organa o imenovanju rukovodioca dijela banke sa naznakom njegovih ovlaštenja, te dokazima o njegovoj stručnoj spremi, državlјanstvu i radnom iskustvu; e) dokaz o osiguranom poslovnom prostoru; f) drugu dokumentaciju predviđenu podzakonskim aktom Agencije. h) odgovarajući sistem upravlјanja rizicima kojima bi banka mogla biti izložena u svom poslovanju; i) odgovarajući sistem internih kontrola koji uklјučuje jasne administrativne i računovodstvene postupke; j) odgovarajući sistemi interne i eksterne revizije; k) odgovarajuća politika plaća, koja treba da odražava i promovira adekvatno i efikasno upravlјanje rizicima; (7) Banka je dužna Agenciji dostaviti Rješenje o odobrenju osnivanja organizacionog dijela izdato od institucije iz stava (6) ovog člana kao i ovjerenu fotokopiju upisa u sudski registar osnovanog organizacionog dijela u roku od 15 dana od dana odobrenja, odnosno upisa. (8) Banka uz zahtjev za osnivanje organizacionog dijela u inostranstvu, dostavlјa Agenciji dokumentaciju iz st. (2) i (3) ovog člana i dozvolu nadležnog organa Federacije za iznošenje sredstava u inostranstvo, u svrhu osnivanja organizacionog dijela. (9) Banka je dužna poslije izdavanja rješenja iz stava (11) ovog člana da se obrati nadležnoj instituciji zemlјe u kojoj osniva organizacioni dio. (10) Banka je dužna Agenciji dostaviti Rješenje o odobrenju osnivanja organizacionog dijela izdato od institucije iz stava (9) ovog člana i ovjerenu fotokopiju akta o upisu organizacionog dijela u evidenciju zemlјe djelatnosti izdato od nadležne institucije te zemlјe, u roku od 15 dana od dana upisa. (11) Rješenje po zahtjevu iz st. (2), (5) i (8) ovog člana, Agencija će izdati u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom. Član 17. (Osnivanje organizacionog dijela banke sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu) (1) Uz zahtjev za otvaranje organizacionog dijela u Federaciji, banka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu, Agenciji dostavlja: a) dozvolu za rad banke koja osniva organizacioni dio, izdatu od nadležnog organa RS, odnosno Brčko Distrikta; b) akt nadležnog organa RS, odnosno Brčko Distrikta, za osnivanje organizacionog dijela u Federaciji; c) ovjerenu izjavu banke o preuzimanju odgovornosti za sve obaveze koje će nastati u poslovanju organizacionog dijela; d) elaborat o ekonomskoj opravdanosti osnivanja organizacionog dijela; e) dokumentaciju iz člana 16. stav (2) ovog zakona; f) drugu dokumentaciju predviđenu podzakonskim aktom Agencije. (2) Lice odgovorno za rad i zastupanje organizacionog dijela iz stava (1) ovog člana mora imati prebivalište na teritoriji Federacije ili BiH i zasnovan radni odnos u skladu sa propisom o radu u Federaciji. l) mišlјenje/saglasnost nadležne institucije države porijekla osnivača u pogledu ulaganja kapitala u banku koja će poslovati na teritoriji Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: BiH); m) regulatorni organ države porijekla vrši kontrolu odnosno nadzor na konsolidovanoj osnovi tog osnivača. a) transparentna vlasnička struktura banke koja se dokazuje: (6) Agencija će propisati vrstu podataka, rokove i način izvještavanja Agencije o poslovima koje organizacioni dijelovi banaka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu obavljaju u Federaciji. Član 18. (Odbijanje zahtjeva za osnivanje organizacionog dijela) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje organizacionih dijelova banaka iz člana 15. st. (1) i (2) ovog zakona ako: a) nisu ispunjeni uslovi za izdavanje odobrenja za osnivanje organizacionog dijela predviđeni ovim zakonom i propisima Agencije, b) su dostavljene netačne i neistinite informacije ili nisu date informacije koje je Agencija tražila u procesu odlučivanja, c) obavljanje nadzorne funkcije Agencije u vezi sa poslovima koje organizacioni dio obavlja bi moglo biti otežano ili onemogućeno, i d) u drugim slučajevima kada Agencija ocijeni da nisu ispunjeni uslovi za izdavanje odobrenja za osnivanje organizacionog dijela. Član 19. (Osnivanje predstavništva banke) (1) Banka i banka sa sjedištem izvan Federacije mogu, uz odobrenje Agencije, otvoriti predstavništvo, kao organizacioni dio putem kojeg se predstavljaju, prikupljaju i daju informacije o poslovima banke. (2) Predstavništvo nema svojstvo pravnog lica. (3) Predstavništvo ne smije obavljati bankarske poslove. (4) Banka podnosi Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja za otvaranje predstavništva izvan Federacije, uz koji prilaže: a) akt nadležnog organa banke o osnivanju predstavništva, b) naziv i sjedište predstavništva, c) program rada predstavništva za najmanje dvije godine, d) dokaz o obezbjeđenju poslovnog prostora, e) podatke o zaposlenima, f) listu lica odgovornih za rad i zastupanje predstavništva, g) ovlaštenja lica odgovornih za rad i zastupanje predstavništva, i h) ovjerenu izjavu za preuzimanje odgovornosti za sve obaveze koje će nastati u poslovanju predstavništva. (5) Banka sa sjedištem izvan Federacije podnosi zahtjev Agenciji za izdavanje odobrenja za otvaranje predstavništva u Federaciji, uz koji prilaže: 1) listom dioničara banke i podacima o dioničarima i njihovoj kreditnoj sposobnosti, 2) dokumentacijom kojom se utvrđuje direktno ili indirektno vlasništvo fizičkih ili pravnih lica koja će imati kvalificirano učešće, uklјučujući i njihove iznose, a ako nema kvalificiranih učešća, podatke o 20 najvećih dioničara, 3) dokumentacijom o finansijskoj sposobnosti lica koja imaju kvalificirano učešće; b) osigurana i posebno izdvojena namjenska sredstva za osnivački kapital banke koja se osniva u skladu sa članom 24. stav (2) ovog zakona uz predočenje dokaza; c) dobar ugled i iskustvo za članove nadzornog odbora, uprave i višeg rukovodstva, propisane ovim zakonom i podzakonskim aktom Agencije, što se dokazuje dokumentacijom o odgovarajućim kvalifikacijama i iskustvu, upravlјačkim i menadžerskim sposobnostima, nepostojanju sudskih postupaka protiv ovih lica, i nepostojanju podataka o njima u kaznenim evidencijama; d) podobnost značajnih dioničara, u skladu sa dokumentacijom propisanom podzakonskim aktom Agencije; (3) Agencija će propisati dokumente koji se dostavlјaju uz zahtjev za izadavanje dozvole za rad kao dokaz ispunjavanja kriterija iz stava (2) ovog člana. (4) Agencija može prije odlučivanja o zahtjevu zatražiti bilo koju informaciju koju smatra potrebnom za ocjenu zahtjeva. (7) Banka je dužna da Agenciji dostavi akt o upisu predstavništva u evidenciju nadležnog organa ukoliko je isto predviđeno propisima te zemlje, u roku od 15 dana od dana upisa. (8) Predstavništvo strane banke iz stava (5) ovog člana je dužno Agenciji dostaviti ovjerenu fotokopiju akta upisa kod nadležnog organa u Federaciji, u roku od 15 dana od dana upisa. (9) Agencija će predstavništvu oduzeti odobrenje ako posluje suprotno odredbama st. (1) do (3) ovog člana. Član 20. (Evidencija banaka) (1) Agencija vodi evidenciju banaka, organizacionih dijelova banaka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu i predstavništava banaka otvorenih u Federaciji. (2) Evidencija sadrži najmanje podatke o nazivu, adresi, sjedištu banke i licu ovlaštenom za zastupanje, te druge podatke koje propiše Agencija. (3) Evidencija o bankama kojima je ukinuta dozvola za rad vodi se u arhivi evidencije. (4) Podaci iz evidencije objavlјuju se na internet stranici Agencije. (5) Agencija propisuje sadržaj evidencije banaka i organizacionih dijelova banaka iz stava (1) ovog člana. Odjelјak D. Prestanak važenja dozvole za rad i ukidanje dozvole za rad Član 21. (Prestanak važenja dozvole za rad) (1) Dozvola za rad banke prestaje da važi: a) oduzimanjem dozvole za rad, b) dobrovoljnim prestankom rada banke, c) danom upisa brisanja banke u registru poslovnih subjekata u slučaju statusnih promjena, d) banka nije podnijela prijavu za upis u registar poslovnih subjekata u roku od 30 dana od dana dobijanja dozvole za rad, ili nije počela obavljati poslove banke u roku od 12 mjeseci od dana upisa u registar poslovnih subjekata. (2) Prestankom važenja dozvole za rad banke prestaju da važe sva odobrenja data toj banci. Član 22. (Razlozi za ukidanje dozvole za rad) (1) Agencija će ukinuti rješenje kojim je data dozvola za rad ako je banka dobila dozvolu za rad na osnovu neistinite ili netačne dokumentacije, odnosno neistinito prezentiranih podataka koji su bitni za poslovanje banke. (2) Agencija će ukinut rješenje kojim je data dozvola za rad ako: Član 11. (Rokovi za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje dozvole za rad) (1) Rješenje o izdavanju dozvole za rad banke po zahtjevu osnivača banke Agencija će donijeti u roku od 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva. (2) Ako zahtjev sadrži formalne nedostatke koji sprečavaju postupanje, ili ako je zahtjev nerazumlјiv ili nepotpun, Agencija će zatražiti od osnivača banke da otkloni nedostatke najkasnije u roku od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva. (3) Ako osnivač banke otkloni nedostatke u ostavljenom roku, smatraće se da je zahtjev uredan. (4) Ako osnivač banke ne otkloni nedostatke u ostavljenom roku, Agencija će odbaciti zahtjev kao neuredan. f) su imovina i obaveze banke u restrukturiranju prenijete primjenom instrumenata restrukturiranja i ako je ocijenjeno da su izvršenim prijenosom ostvareni ciljevi restrukturiranja; g) se nakon pokretanja postupka restrukturiranja ocijeni da se ciljevi restrukturiranja ne mogu ostvariti; h) su nastupili razlozi za donošenje rješenja o pokretanju likvidacionog ili stečajnog postupka nad bankom. (3) Agencija može ukinuti rješenje kojim je data dozvola za rad ako: a) banka u propisanom roku ne dostigne minimalni iznos kapitala iz člana 24. ovog zakona; b) banka ne ispunjava uslove vezane uz visinu kapitala koje je svojim rješenjem naložila Agencija u skladu s članom 153. ovog zakona, ili posebne zahtjeve vezane uz likvidnost u skladu s članom 81. stav (3) ovog zakona; c) se može očekivati da neće nastaviti ispunjavati svoje obaveze prema povjeriocima, te posebno ako više ne pruža sigurnost za imovinu koja joj je povjerena, ili ukoliko ugrožava interese deponenata, posebno što se tiče isplate depozita; d) banka ne ispunjava uslove vezane uz interni proces procjene adekvatnosti kapitala i ostale uslove za poslovanje u skladu s propisima o upravlјanju rizicima; e) banka, u periodu od tri godine, više puta prekrši dužnost pravovremenog i pravilnog izvještavanja Agencije s namjerom prikrivanja stvarnog stanja u banci i materijalno netačno, a vezano za stopu adekvatnosti regulatornog kapitala, veličinu izloženosti, omjer finansijske poluge, likvidnu imovinu i dr.; f) banka na bilo koji način onemogućuje obavlјanje supervizije svog poslovanja; g) banka ne izvršava supervizorske mjere koje je Agencija naložila svojim rješenjem; h) banka ne ispunjava tehničke, organizacijske, kadrovske ili ostale uslove za pružanje bankovnih usluga; i) banka nije postupila u skladu s članom 129. stavom (2) tačkom d) i stavom (3) tačkom a) ovog zakona; j) banka nema uspostavlјene sisteme upravlјanja na način uređen čl. 79. i 80. ovog zakona i podzakonskim propisima donesenima na osnovu ovog zakona; k) banka postupa protivno odredbi o ograničenju izloženosti iz člana 89. ovog zakona; l) je banka pravosnažno proglašena krivom za krivično djelo pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti ili proglašena krivom zbog težeg kršenja odredaba zakona kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti; Odjelјak C. Organizacioni dijelovi banaka Član 15. (Organizacioni dijelovi banaka) (3) Banka je dužna zatražiti prethodnu saglasnost Agencije i za sve promjene koje se tiču organizacionih dijelova iz stava (1) ovog člana (adresa sjedišta, organizacioni oblik,organizaciona pripadnost i dr.), uz dostavlјanje dokumentacije navedene u stavu (2) ovog člana, izuzev dokumentacije koja se ne mijenja i koju Agencija već posjeduje. (4) Banka je dužna Agenciji dostaviti datum tačnog početka rada organizacionog dijela, ovjerenu fotokopiju izvršenog upisa istog u sudski registar i rješenje nadležnog organa o ispunjavanju tehničkih uslova i drugih uslova propisanih za obavlјanje bankarskih djelatnosti, u roku od 15 dana od dana upisa, odnosno dobivanja rješenja. Član 23. (Dostava i objavlјivanje Rješenja o ukidanju dozvole za rad) (1) Agencija je obavezna dostaviti banci rješenje o ukidanju dozvole za rad. (2) Agencija je dužna rješenje o ukidanju dozvole za rad objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH", u najmanje dva dnevna lista koji su dostupni na cijeloj teritoriji BiH i internet stranici Agencije, dostaviti ga nadležnom sudu, Centralnoj banci, Agenciji za osiguranje depozita, Agenciji za bankarstvo Republike Srpske (u dalјem tekstu: Agencija za bankarstvo RS), regulatornom organu Brčko Distrikta, Komisiji za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Komisija za VP) i Registru vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Registar VP). (3) Prestankom važenja dozvole za rad banci je zabranjeno da obavlja poslove utvrđene ovim zakonom, osim poslova koje u postupku likvidacije, odnosno stečaja banke obavlja likvidator, odnosno stečajni upravnik u skladu sa odredbama ovog zakona i drugim zakonima koji uređuju stečajni i likvidacioni postupak. POGLAVLJE III - KAPITAL Član 24. (Osnivački kapital banke) (1) Banka je dužna da održava propisani iznos i strukturu kapitala. (2) Minimalni iznos uplaćenog osnivačkog kapitala banke i iznos kapitala koji banka mora minimalno održavati, ne može biti ispod 15.000.000,00 KM (minimalni osnovni kapital). (3) Dionice banke moraju biti u cijelosti uplaćene u novcu prije registracije banke, kao i prilikom svakog slјedećeg povećanja ukupne vrijednosti dionica. Član 25. (Dionice banke) (1) Dionice banke ne moraju biti uplaćene u novcu ako se ukupna vrijednost kapitala banke povećava: a) zbog provođenja statusne promjene banke, ako je za to pribavljena prethodna saglasnost Agencije, b) pretvaranjem instrumenata kapitala, odnosno druge novčane obaveze banke u osnovni kapital u skladu sa ovim zakonom, c) ulogom u stvarima/nenovčanim ulogom za koji ulog je pribavljena prethodna saglasnost Agencije, d) nenovčanim ulogom radi provođenja naloga Agencije za povećanje kapitala, uz prethodno pribavljenu saglasnost Agencije, e) iz vlastitih sredstava odnosno iz dijela dobiti ili iz vlastitih sredstava iz fonda rezervi uz saglasnost Agencije. (5) Banka sa sjedištem u Federaciji uz zahtjev za osnivanje organizacionog dijela na teritoriji RS ili Brčko Distrikta dostavlјa Agenciji dokumentaciju iz st. (1) i (2) ovog člana. (6) Banka je dužna poslije izdavanja rješenja iz stava (11) ovog člana da se obrati regulatornoj instituciji RS, odnosno Brčko Distrikta u cilјu dobivanja njihove saglasnosti. (3) Banka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu je dužna zatražiti prethodnu saglasnost Agencije i za sve promjene koje se tiču organizacionih dijelova iz stava (1) ovog člana (adresa sjedišta, organizacioni oblik, organizaciona pripadnost i dr.), uz dostavlјanje dokumentacije navedene u stavu (1) ovog člana, izuzev dokumentacije koja se ne mijenja i koju Agencija već posjeduje. Član 26. (Zabranjene radnje) (1) Banka ne može neposredno ili posredno kreditirati sticanje ili izdavati garancije ili druga jemstva za sticanje svojih dionica ili dionica, odnosno udjela u pravnom licu u čijem kapitalu banka učestvuje sa najmanje 20%, osim ako takvim sticanjem dionica, odnosno udjela prestaje svaka kapitalna povezanost banke sa odnosnim društvom. (2) Banka ne može neposredno ili posredno kreditirati sticanje ili izdavati garancije ili druga jemstva za sticanje drugih finansijskih instrumenata koje sama izdaje, odnosno koje izdaje pravno lice u čijem kapitalu učestvuje sa najmanje 20%, a koji se s obzirom na svoje karakteristike uključuju u izračun regulatornog kapitala te banke. (3) Kreditiranjem iz st. (1) i (2) ovog člana smatra se i zaključivanje drugog pravnog posla koji je po svojoj ekonomskoj namjeni jednak kreditu. (4) Agencija ima pravo da izvrši provjeru toka novčanih sredstava kod banke, korisnika kredita i njegovog povezanog lica i obavezna je da u slučaju kršenja odredaba ovog člana, tako uplaćene dionice i druge finansijske instrumente odbije da prizna i isključi iz obračuna kapitala banke. (5) Sticanje dionica i drugih finansijskih instrumenata suprotno st. (1) i (2) ovog člana ništavan je pravni posao. Član 27. (Adekvatnost regulatornog kapitala) (1) Banka je dužna da, u zavisnosti od rizičnog profila i sistemskog značaja banke, u svakom trenutku osigura iznos kapitala adekvatan vrstama, obimu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju. (2) Banka je dužna da u svakom trenutku ispunjava stopu adekvatnosti regulatornog kapitala najmanje na nivou od 12%. Stopa adekvatnosti regulatornog kapitala banke predstavlјa odnos regulatornog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku. (3) Banka ocjenjuje kapital adekvatnim u odnosu na vrstu i nivo rizika kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju u skladu sa propisom iz stava (9) ovog člana. (4) Izuzetno, Agencija može pojedinoj banci odrediti i stopu adekvatnosti regulatornog kapitala veću od propisane u stavu (2) ovog člana, ako se na osnovu vrste i stepena rizika, sistemskog značaja banke i poslovnih aktivnosti banke utvrdi da je to potrebno. (5) Banka održava i zaštitne slojeve kapitala, na način propisan aktima Agencije iz stava (9) ovog člana. (6) Banka je dužna utvrditi i provoditi adekvatnu i sveobuhvatnu strategiju i postupke za kontinuirani interni proces procjene adekvatnosti kapitala. (7) Banka je dužna kontinuirano preispitivati strategiju i postupke iz stava (6) ovoga člana, kako bi osigurala da su sveobuhvatni i u skladu sa vrstom, obimom i složenosti poslova koje obavlјa. (4) Rješenje po zahtjevu iz st. (1) i (3) ovog člana, Agencija će izdati u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom. (5) Svi organizacioni dijelovi banke sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu osnovani u Federaciji, smatraju se jednim organizacionim dijelom u smislu izvještavanja i praćenja od Agencije i drugih nadležnih organa. a) karakteristike, vrste, način i iznos pojedinih stavki koje se uklјučuju u izračun redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala, b) način izračuna stope adekvatnosti regulatornog kapitala, stope redovnog osnovnog kapitala, stope osnovnog kapitala, kao i drugih stopa kapitala, stope finansijske poluge, c) kapitalne zahtjeve za određene vrste rizika (kreditni, tržišni, operativni i dr.), i d) postupke procjenjivanja, način i rokove izvještavanja Agencije o internom procesu procjene adekvatnosti kapitala u bankama. Član 28. (Zabrana isplata) (1) Banka ne smije isplaćivati dobit ili dividendu po osnovu običnih dionica, niti obavlјati isplate na osnovu učešća uprave, nadzornog odbora i zaposlenika u dobiti društva u slјedećim slučajevima ako: a) je kapital banke manji od minimalnoga kapitala ili ako bi se kapital banke zbog isplate dobiti smanjio tako da ne bi više dostizao minimalni kapital određen u članu 24. stavu (2) ovog zakona, b) banka ne ispunjava stope kapitala i zaštitne slojeve kapitala propisane aktima Agencije, c) banka na vrijeme ne podmiruje svoje dospjele obaveze ili ako banka zbog isplaćivanja dobiti ne bi mogla podmirivati dospjele obaveze, d) je Agencija naložila banci da otkloni slabosti i propuste vezane za netačno iskazivanje aktivnih i pasivnih bilansnih i vanbilansnih stavki, a čije bi tačno iskazivanje uticalo na iskazani poslovni rezultat u bilansu uspjeha, e) banka ima nedozvolјene koncentracije kreditnog i ostalih rizika u odnosu na priznati kapital banke kao i druge nedozvolјene koncentracije u skladu sa podzakonskim propisima Agencije iz člana 90. stav (5) ovog zakona i člana 93. stav (9) ovog zakona, f) je Agencija izrekla zabranu isplate dividende i drugih davanja iz dobiti. (2) Zabrana isplata traje sve dok banka ne otkloni razloge zabrane iz stava (1) ovog člana. (3) Banka ne može licima iz stava (1) ovog člana isplaćivati akontacije koje se odnose na raspodjelu dobiti iz tog stava. (4) Banka isplatu varijabilnih naknada zaposlenim vrši u skladu sa propisom Agencije. (5) Agencija će propisati dodatne uslove zabrane isplate dobiti banke. POGLAVLJE IV – STICANJE VLASNIŠTVA I STATUSNE PROMJENE Odjelјak A. Sticanje vlasništva Član 29. (Saglasnost za sticanje vlasništva) (1) Pravno ili fizičko lice i lica koja zajednički djeluju dužna su za sticanje dionica banke na osnovu kojih pojedinačno ili zajednički, neposredno ili posredno, stiču kvalificirano učešće u banci, Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti. a) podatke o nazivu, pravnom statusu i sjedištu banke, b) statut ili drugi odgovarajući akt, c) revidirane godišnje finansijske izvještaje za posljednje tri godine, d) dozvolu za rad banke koja osniva predstavništvo, izdatu od regulatornog organa, e) izvod iz sudskog ili drugog registra, Član 30. (Zabrana sticanja dionica) (1) Ako banka ima kvalificirano učešće u drugom pravnom licu, to pravno lice ne može steći kvalificirano učešće u toj banci. (2) Ako pravno lice ima kvalificirano učešće u banci, ta banka ne može steći kvalificirano učešće u tom pravnom licu. (3) Izuzeci od ograničenja ukupnih ulaganja banke iz člana 94. stav (8) ovog zakona primjenjuju se i na ograničenja iz stava (2) ovoga člana. Član 31. (Nastupanje više lica kao jedan sticalac vlasništva) (1) Smatra se da, radi sticanja vlasništva iz člana 29. st. (1) i (2) ovog zakona, slјedeća lica nastupaju kao jedan sticalac: a) jedno lice kontroliše ili ima direktno ili indirektno učešće u kapitalu ili glasačkim pravima u drugom licu od najmanje 20%, b) dva ili više lica su kontrolisana od trećeg lica, c) većinu članova nadzornog odbora kod dva ili više pravnih lica čine ista lica, d) dva ili više lica su članovi porodice, e) dva ili više lica, na osnovu ugovora, sporazuma ili neformalno, zajednički obavlјaju poslovne aktivnosti u znatnijem obimu. (2) Radi sticanja vlasništva iz člana 29. st. (1) i (2) ovog zakona, lice nastupa kao jedan sticalac s drugim licem i kada između njih ne postoji veza iz stava (1) ovog člana ali svako to lice nastupa kao jedan sticalac s trećim istim licem, i to na neki od načina utvrđenih tač. od a) do e) stava (1) ovog člana. Član 32. (Sticanje vlastitih dionica) (1) Banka ne može sticati vlastite dionice bez prethodne saglasnosti Agencije. (2) Sticanje vlastitih dionica bez saglasnosti Agencije ništav je pravni posao. (3) Sticanje vlastitih dionica banka vrši iz sredstava koja potiču iz dobiti banke. f) akt nadležnog organa banke o odobravanju osnivanja predstavništva, i g) dokumentaciju predviđenu stavom (4) ovog člana. (6) Rješenje po zahtjevu iz st. (4) i (5) ovog člana Agencija donosi u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva. a) banka Agenciji u pisanom obliku dostavi obavijest da više ne namjerava pružati bankovne i/ili finansijske usluge za koje je izdata dozvola za rad; b) banka samostalno prestane pružati bankovne usluge duže od šest mjeseci; c) na osnovu prijedloga i usvojenog pisanog izvještaja eksternog upravnika banke; d) banka više ne ispunjava uslove za dobivanje dozvole u skladu sa ovim zakonom; e) banka je nesolventna, osim u slučaju donošenja odluke o restrukturiranju banke; (2) Prijava za upis osnivanja banke u registar društava podnosi se u roku od 30 dana od dana dobivanja dozvole za rad od Agencije. (3) U registar društava se upisuju i svi organizacioni dijelovi banke, u skladu sa propisima o upisu u sudski registar poslovnih subjekata i poslovnih dijelova tih pravnih subjekata. (1) U postupku odlučivanja o izdavanju prethodne saglasnosti za sticanje kvalifikovanog učešća Agencija posebno cijeni podobnost i finansijsko stanje podnosioca zahtjeva, njegove upravljačke sposobnosti i uticaj na banku na osnovu slјedećih kriterija: a) poslovne reputacije i ugleda koji se cijene u odnosu na njegove finansijske i poslovne aktivnosti, činjenice da li je nad imovinom podnosioca zahtjeva bio otvoren stečajni postupak i/ili da li je fizičko lice, kao podnosilac zahtjeva, bilo na rukovodećim poslovima u banci ili drugom pravnom licu u vrijeme kada je nad istim otvoren stečajni postupak, b) da li je sticalac pravosnažno osuđen za krivično djelo na bezuslovnu kaznu zatvora ili pravosnažno osuđeno za krivično djelo iz oblasti privrednog i finansijskog kriminala ili se protiv istog vodi postupak za ova djela, što ga čini nepodobnim za sticanje kvalifikovanog učešća, c) procjene upravljačkih sposobnosti, znanja i vještina sticaoca kvalifikovanog učešća, kao i ugleda, odgovarajućih profesionalnih sposobnosti i iskustva lica koja će, nakon sticanja kvalifikovanog učešća, podnosilac zahtjeva predložiti da vode poslove banke, d) finansijskog stanja podnosioca zahtjeva i njegovog uticaja na poslovanje banke ukoliko se saglasnost izda, e) pokazatelja koji mogu biti od značaja za ocjenu uticaja podnosioca zahtjeva na upravljanje rizicima u banci, n) banka ne plaća premiju osiguranja i ne izvršava druge finansijske obaveze po osnovu osiguranja depozita, u skladu sa propisom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama BiH, a na prijedlog Agencije za osiguranje depozita; o) banka propusti da plati Agenciji propisanu naknadu; p) banka javno ne objavljuje informacije i podatke o poslovanju banke propisane ovim zakonom ili su objavljeni podaci netačni ili nepotpuni. (2) Ako se dionice banke vode na skrbničkom računu, skrbnik je dužan saopćiti Agenciji identitet klijenata za čiji račun upravlja dionicama banke. (3) Konverzija pojedinih stavki u kapital, kao i povećanja kapitala banke iz eksternih izvora, banka provodi uz prethodnu saglasnost Agencije. (3) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje kvalifikovanog učešća ako: a) podnosilac zahtjeva ne ispunjava kriterije za ocjenu podobnosti i finansijskog stanja propisane stavom (1) ovog člana i propisima Agencije, b) se sticanjem kvalifikovanog učešća vrši prekoračenje ograničenja iz člana 30. ovog zakona, c) nije moguće utvrditi porijeklo sredstava kojima podnosilac zahtjeva namjerava da stekne kvalifikovano učešće, d) sticanjem dolazi do koncentracije učesnika na finansijskom tržištu kojom se bitno sprečava, ograničava ili narušava tržišna konkurencija, prvenstveno stvaranjem ili jačanjem dominantnog položaja na finansijskom tržištu. (4) Agencija propisuje bliže uslove i način procjene ispunjenosti kriterija za sticanje kvalifikovanog učešća u banci. Član 35. (Zahtjev za dostavljanje informacija) (1) Ako postoje osnovi sumnje da je neko lice bez saglasnosti Agencije steklo vlasništvo iz člana 29. st. (1) i (2) ovog zakona, Agencija može od tog lica ili matičnog društva tog lica, kao i od članova organa tih lica, zahtijevati da joj dostave informacije i relevantnu dokumentaciju koje se odnose na ispunjenost uslova za davanje saglasnosti. (2) Agencija može zahtijevati da joj informacije i dokumentaciju iz stava (1) ovog člana dostave i lica kojima je data saglasnost iz člana 29. st. (1) i (2) ili člana 36. stav (2) ovog zakona u roku važenja te saglasnosti, kao i poslije sticanja vlasništva, a najmanje jednom godišnje. (3) Lica iz stava (2) ovog člana dužna su da Agenciji dostave podatke i informacije o novoimenovanim članovima nadzornog odbora i uprave, o licu koje stekne učešće u tim licima, o novom ortaku (ortačko društvo) i o novom komplementaru (komanditno društvo) najkasnije u roku od 15 dana od dana imenovanja, odnosno od dana sticanja tog svojstva. (4) Banka je dužna da najmanje jednom godišnje, kao i na zahtjev Agencije, Agenciju obavijesti o identitetu svih lica koja imaju učešće u banci preko 10%. (5) Banka je dužna da Agenciju obavijesti i o povećanju za više od 10% ili smanjenju ispod kvalificiranog učešća u banci u roku od 15 dana od dana saznanja za povećanje ili smanjenje. (4) Sticanje dionica banke u nenovčanom ulogu propisat će Agencija. (8) Ako banka ne ispunjava uslove iz st. (1), (2), (4) i (5) ovog člana, Agencija će utvrditi rok koji ne može biti duži od 60 dana, u kojem banka treba da poduzme aktivnosti u cilјu povećanja kapitala. (9) Agencija će detalјnije propisati: (2) Lice koje ima kvalificirano učešće u banci dužno je dobiti prethodnu saglasnost Agencije i za svako dalјnje posredno ili neposredno sticanje dionica banke na osnovu kojih stiče jednako ili više od 20%, 30%, odnosno 50% učešća u kapitalu odnosno glasačkim pravima u banci. (3) Lice koje je dobilo prethodnu saglasnost iz st. (1) i (2) ovoga člana dužno je u roku od 12 mjeseci od dana donošenja rješenja o davanju prethodne saglasnosti dovršiti sticanje učešća iz st. (1) i (2) ovoga člana i o tome obavijestiti Agenciju u roku od 15 dana od dana sticanja. (4) Ako lice koje je dobilo prethodnu saglasnost iz st. (1) i (2) ovoga člana nije dovršilo sticanje učešća u roku iz stava (3) ovoga člana za koje je dobilo dozvolu, dužno je pribaviti novu saglasnost ako namjerava da nastavi sticanje. (5) Svako fizičko ili pravno lice koje je donijelo odluku o prodaji, direktnoj ili indirektnoj, kvalificiranog učešća u banci ili da na drugi način smanji učešće u kapitalu ili glasačkim pravima u banci, ispod nivoa učešća iz st. (1) i (2) ovog člana za koje je dobilo saglasnost Agencije, dužno je unaprijed obavijestiti Agenciju pisanim putem. (6) Agencija propisuje bliže uslove, te dokumentaciju i podatke koji se prilažu uz zahtjev za izadavanje prethodne saglasnosti za sticanje učešća iz st. (1) i (2) ovog člana. (4) Banka je dužna da stečene vlastite dionice otuđi u roku od jedne godine od dana njihovog sticanja. (5) Ukoliko u roku od jedne godine od dana sticanja vlastitih dionica banka ne otuđi stečene vlastite dionice, dužna je da te dionice povuče i poništi na teret svog dioničarskog kapitala. Član 33. (Period odlučivanja o zahtjevu za prethodnu saglasnost za sticanje kvalificiranog učešća) (4) Od prijema rješenja iz stava (1) ovog člana sticalac ne može ostvarivati nikakva prava ni iz jedne dionice za koju je naložena prodaja, a kvorum za glasanje i potrebna većina za donošenje odluka skupštine dioničara računaju se u odnosu na ukupan broj dionica sa pravom glasa umanjen za iznos dionica kojima je oduzeto pravo glasa. (5) Banka je dužna da: a) obezbijedi da sticalac iz stava (1) ovog člana ne ostvaruje nikakva prava ni iz jedne dionice za koju je dat nalog za prodaju, b) mjesečno izvještava Agenciju o promjenama dioničara od prijema rješenja iz stava (1) ovog člana do isteka određenog roka za prodaju dionica. (6) Izuzetno od stava (4) ovoga člana, ako bi nakon smanjenja kvoruma za valјano odlučivanje sticalac koji nema saglasnost imao većinu potrebnu za donošenje odluke na skupštini dioničara, Agencija može imenovati delegata za glasanje. (7) Delegat za glasanje ostvaruje sva upravlјačka prava iz dionica za koje je naložena prodaja, a imovinska prava iz dionica ostvaruje banka. (1) Agencija će u roku od dva radna dana od dana prijema zahtjeva za izdavanje prethodne saglasnosti za sticanje kvalificiranog učešća podnosiocu zahtjeva izdati pisanu potvrdu o prijemu zahtjeva. (2) Agencija će u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom donijeti rješenje po zahtjevu iz stava (1) ovog člana. (3) Ako Agencija u postupku odlučivanja utvrdi da zahtjev za sticanje kvalificiranog učešća nije kompletan, pisanim putem tražit će od podnosioca zahtjeva dodatnu dokumentaciju neophodnu za rješavanje zahtjeva i odrediti rok za dopunu zahtjeva, koji ne može biti duži od 20 dana od dana prijema dopisa Agencije. (4) Agencija može produžiti rok za dopunu zahtjeva iz stava (3) ovog člana do 30 dana ako podnosilac zahtjeva ima prebivalište ili sjedište u drugoj zemlji ili ako isti nije subjekat supervizije. (5) Ako podnosilac zahtjeva za sticanje kvalificiranog učešća ne otkloni nedostatke u roku koji je odredila Agencija, Agencija će takav zahtjev odbaciti kao nepotpun. (6) Ako Agencija ne odbije predloženo sticanje pisanim putem u roku iz stava (2) ovog člana smatra se da je sticanje odobreno. m) banka omogućava jednom ili više lica koja ne ispunjavaju uslove iz člana 64. ovog zakona da budu član uprave ili omogućava jednom ili više lica koja ne ispunjavaju uslove iz člana 48. ovog zakona da budu članovi nadzornog odbora banke; (2) Na sticaoca kvalificiranog učešća, kojem je u skladu sa stavom (1) ovog člana oduzeta saglasnost, primjenjuju se odredbe člana 37. ovog zakona. Član 39. (Prestanak važenja saglasnosti za sticanje kvalificiranog učešća) (1) Ako imalac kvalificiranog učešća u roku iz člana 29. stav (3) ovog zakona ne stekne dionice banke na osnovu kojih bi stekao najmanje 10% učešća u kapitalu, odnosno glasačkim pravima banke, saglasnost prestaje važiti u cijelosti. (2) Ako imalac kvalificiranog učešća u roku iz člana 29. stava (3) ovog zakona stekne najmanje 10% učešća u kapitalu, odnosno glasačkim pravima u banci, a u cijelosti ne stekne učešće za koji je izdana saglasnost, saglasnost vrijedi samo u dijelu koji je imalac ostvario, a prestaje važiti u preostalom dijelu za koji je dobio saglasnost. (3) Ako je sticalac kvalificiranog učešća prodajom dionica ili na drugi način smanjio učešće ispod visine za koju je dobio prethodnu saglasnost, na snazi ostaje saglasnost u dijelu koji prelazi postotak iz člana 29. st. (1) i (2) ovog zakona koji imalac kvalificiranog učešća na dan isteka roka iz člana 29. stav (3) ovog zakona ima. Odjelјak B. Statusne promjene Član 40. (Statusne promjene banke) (1) Banka može vršiti statusne promjene spajanja, pripajanja ili podjele, samo uz prethodnu saglasnost Agencije. (2) Uz zahtjev za izdavanje saglasnosti za statusnu promjenu banka dostavlja: a) odluku o namjeravanoj reorganizaciji, b) elaborat o ekonomskoj opravdanosti statusne promjene, c) pisani izvještaj ili izvještaje uprave banke o statusnoj promjeni i društvima učesnicima u statusnoj promjeni, d) izvještaj o nezavisnoj reviziji namjeravane statusne promjene, e) konsolidovani bilans stanja i bilans uspjeha banaka koje se spajaju, odnosno bilans stanja i bilans uspjeha banke koja odvaja dio svoje imovine i obaveza, prema podacima iz mjeseca koji prethodi podnošenju zahtjeva, f) pisani izvještaj nadzornog odbora, g) plan poslovanja banke ili banaka nastalih statusnom promjenom, h) drugu potrebnu dokumentaciju u skladu sa propisima Agencije. Član 34. (Odlučivanje o zahtjevu za prethodnu saglasnost za sticanje kvalificiranog učešća) g) mogućnost banke da ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom i podzakonskim propisima, a posebno da li grupa čiji član treba da postane banka ima vlasničku strukturu koja omogućava provođenje efikasnog nadzora i razmjenu informacija između nadležnih organa i određivanje podjele odgovornosti između nadležnih organa. (2) Prije donošenja odluke o izdavanju prethodne saglasnosti za sticanje kvalifikovanog učešća, Agencija će konsultovati nadležne regulatorne i druge organe ako je podnosilac zahtjeva: a) banka ili drugo lice u finansijskom sektoru, b) lice koje je nadređeno društvo banke ili drugog lica u finansijskom sektoru. (6) Banka je dužna da Agenciju obavijesti o statusnoj promjeni lica povezanog s bankom u roku od 15 dana od dana saznanja za promjenu statusa. (7) Agencija će donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje kriterije na osnovu kojih procjenjuje primjerenost i finansijsko stanje stjecatelјa kvalificiranog učešća, bliže uslove i način dostavljanja podataka i informacija iz člana 34. i ovog člana ovog zakona. Član 36. (Sticanje vlasništva bez saglasnosti) c) statusne promjene mogu dovesti do povrede tržišne konkurencije; d) ishodna banka ne ispunjava uslove propisane za visinu minimalnog kapitala i predviđene standarde poslovanja; e) zbog nedostatka kompetentnosti, iskustva i dobrog ugleda predloženih članova uprave ishodne banke, koji može ugroziti interese banke ili njenih deponenata; f) je podnosilac zahtjeva dostavio podatke koji su netačni ili nisu u skladu sa zahtjevima koje je propisala Agencija ili je podnosilac zahtjeva odbio dostaviti tražene podatke; g) je za člana uprave ishodne banke predloženo lice koje je bilo član nadzornog odbora, uprave ili interni revizor u banci kod koje je od strane Agencije ili drugog nadležnog organa uveden eksterni upravnik, odnosno privremena uprava, pokrenut postupak likvidacije ili stečaja, Agencija cijeni izdavanje prethodne saglasnosti za takvog kandidata, pod uslovom da utvrdi da kandidat nije bio povezan sa razlozima uvođenja eksternog upravnika, odnosno privremene uprave, pokretanja postupka likvidacije ili stečaja; h) je za člana nadzornog odbora ishodne banke predloženo lice koje je bilo član nadzornog odbora, uprave ili interni revizor u banci kod koje je od strane Agencije ili drugog nadležnog organa uveden eksterni upravnik odnosno privremena uprava, pokrenut postupak likvidacije ili stečaja, Agencija cijeni izdavanje prethodne saglasnosti za takvog kandidata, pod uslovom da utvrdi da kandidat nije bio povezan sa razlozima uvođenja eksternog upravnika, odnosno privremene uprave, pokretanja postupka likvidacije ili stečaja; i) postoje drugi razlozi koji mogu ugroziti siguran rad banaka; j) nisu ispunjeni drugi uslovi propisani aktima Agencije. POGLAVLJE V - UPRAVLJANJE BANKOM Odjelјak A. Opšte odredbe Član 42. (Organi banke) Organi banke su: a) skupština, b) nadzorni odbor, c) uprava. Odjelјak B. Skupština (1) Lice može i bez saglasnosti Agencije steći vlasništvo iz člana 29. st. (1) i (2) ovog zakona ako ga je steklo naslјeđivanjem, pravnim slјedbeništvom ili drugim sticanjem nezavisnim od volje sticaoca. (2) Lice koje je vlasništvo steklo na način iz stava (1) ovog člana ne može vršiti nikakav uticaj na upravljanje bankom u kojoj je steklo vlasništvo ili na poslovnu politiku te banke, niti može ostvarivati glasačka prava po osnovu tog vlasništva dok ne dobije saglasnost Agencije na to sticanje. (3) Lice iz stava (1) ovog člana dužno je da, u roku od 30 dana od dana sticanja vlasništva iz tog stava, Agenciji podnese zahtjev za davanje saglasnosti na to sticanje ili da je obavjesti da je prodalo ili smanjilo to vlasništvo. (4) O zahtjevu iz stava (3) ovog člana Agencija odlučuje na način i u roku utvrđenim u čl. 33. i 34. ovog zakona. Član 37. (Pravne poslјedice nedozvoljenog sticanja) (1) Ako lice stekne kvalificirano učešće iz člana 29. ovog zakona bez prethodne saglasnosti Agencije, ili ako ne podnese zahtjev za izdavanje naknadne saglasnosti iz člana 36. ovog zakona ili zahtjev za izdavanje naknadne saglasnosti bude odbijen, Agencija će rješenjem naložiti tom licu da proda dionice koje je steklo bez saglasnosti i dostavi dokaz o prodaji, a ako mu je poznato i podatke o kupcu. (2) Agencija će rješenjem iz stava (1) ovog člana odrediti rok za prodaju, koji ne može biti kraći od tri mjeseca, ni duži od devet mjeseci. (7) Agencija može zahtijevati od nadzornog odbora da se određena pitanja od značaja za usklađenost poslovanja banke sa propisima i regulatornim zahtjevima uvrste u dnevni red redovnog godišnjeg zasjedanja skupštine banke. (8) Skupština može odlučivati ukoliko je na njoj zastuplјeno više od 50% ukupnog broja dionica sa pravom glasa. (9) Skupštinom do izbora predsjednika skupštine predsjedava prisutni dioničar ili punomoćnik dioničara sa najvećim brojem dionica sa pravom glasa, a na skupštini se većinom glasova, između prisutnih dioničara i punomoćnika dioničara, bira predsjednik skupštine. Skupština bira dva ovjerivača zapisnika, koji mogu biti i zaposlenici banke. (10) Utvrđivanje kvoruma i rezultata glasanja na skupštini vrši odbor za glasanje, u sastavu najmanje tri člana koje imenuje nadzorni odbor odlukom o sazivanju skupštine. (11) Predsjednik i članovi nadzornog odbora i uprave banke dužni su prisustvovati skupštini banke. (12) U vezi sa stavom (7) ovog člana sjednici skupštine banke može prisustvovati predstavnik Agencije i obratiti se dioničarima. Nadzorni odbor banke obavijestiti će Agenciju o datumu i mjestu održavanja, te dnevnom redu skupštine banke u roku predviđenom za obavještavanje dioničara. (13) U banci sa jednim dioničarom ovlaštenja skupštine vrši dioničar. Član 44. (Vanredno zasjedanje skupštine) (1) Vanredno zasjedanje skupštine banke može se sazvati na zahtjev: a) člana nadzornog odbora ili drugog organa banke koji je zakonom i statutom banke ovlašten da sazove vanredno zasjedanje skupštine; b) dioničara banke s najmanje 10% dionica s pravom glasa; c) eksternog upravnika banke; d) likvidatora ako je banka u dobrovoljnoj likvidaciji. (2) Nadzorni odbor banke dužan je sazvati vanrednu skupštinu banke: a) kada su pokazatelji adekvatnosti kapitala banke niži od propisanih, odnosno kada je kapital banke niži od zahtijevanog u skladu sa ovim zakonom i propisima Agencije, b) na zahtjev društva za reviziju banke ili odbora za reviziju, (3) Rješenje iz stava (1) ovog člana dostavlja se licu kojem se nalaže prodaja dionica, banci, Komisiji za VP i Registru VP. (8) Agencija rješenjem imenuje delegata za glasanje, koji je dužan da glasa u skladu sa nalozima Agencije. Obavještenje o imenovanju delegata za glasanje se obavezno dostavlјa banci. (9) Mandat delegata za glasanje traje do dana prodaje dionica. Član 38. (Ukidanje saglasnosti za sticanje kvalificiranog učešća) (1) Agencija može ukinuti saglasnost za sticanje kvalificiranog učešća ako: a) je sticalac kvalificiranog učešća dobio saglasnost davanjem neistinitih ili netačnih podataka, b) sticalac svoja prava koristi na način koji ugrožava stabilno poslovanje banke, c) ocijeni da sticalac više ne ispunjava kriterije propisane članom 34. ovog zakona. (1) Skupština banke odlučuje o: a) donošenju, izmjenama i dopunama statuta; b) poslovnoj strategiji banke, planu poslovanja banke, programima i planovima održavanja adekvatnog kapitala u skladu sa zakonskim propisima i regulatornim zahtjevima propisanim podzakonskim aktima; c) formiranju osnovnog kapitala banke putem emisije dionica ili povećanja običnih dionica i emisije ili povećanja prioritetnih dionica i odlučuje o emisiji, povlačenju i poništavanju dionica i drugim poslovima sa vrijednosnim papirima, u skladu sa zakonom i statutom banke; d) povećanju i smanjenju kapitala, odnosno o ulaganjima kapitala u drugu banku ili u druga pravna lica; e) usvajanju godišnjeg izvještaja o poslovanju banke koji uklјučuje finansijske izvještaje i izvještaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju; f) raspodjeli dobiti i isplati dividende; g) načinu pokrića gubitka; h) statusnim promjenama banke i prestanku rada banke; i) kupovini, prodaji, zamjeni, uzimanju ili davanju u lizing i drugim transakcijama imovinom, direktno ili posredstvom supsidijara banke u toku poslovne godine u obimu većem od 33% knjigovodstvene vrijednosti imovine dioničkog društva po bilansu stanja na kraju prethodne godine, na prijedlog uprave i nadzornog odbora; j) odlučuje o prodaji i kupovini imovine čija je vrijednost između 15% i 33% knjigovodstvene vrijednosti imovine banke, ako takva transakcija nije prethodno odobrena jednoglasnom odlukom nadzornog odbora; k) pojedinačnom izboru i razrješavanju članova nadzornog odbora; f) postojanja opravdanih razloga za sumnju u skladu sa propisima o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti da se u vezi sa sticanjem kvalifikovanog učešća provodi ili namjerava provesti pranje novca ili finansiranje terorističkih aktivnosti ili to sticanje može uticati na povećanje rizika od pranja novca ili finansiranja terorističkih aktivnosti, (5) Na izdavanje dozvole za rad banaka koje nastaju provođenjem statusnih promjena spajanja i podjele shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na izdavanje dozvole za rad banke. (6) Statusna promjena banke koja nije izvršena u skladu s odredbama ovog člana nema pravno dejstvo. Član 41. (Odbijanje zahtjeva za promjenu statusa banke) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za statusne promjene banke ako: a) statusne promjene nisu opravdane i mogu dovesti do narušavanja sigurnosti i stabilnosti poslovanja jedne od banaka i ne osiguravaju zdravo i sigurno upravljanje bankom nakon statusne promjene; s) drugim pitanjima bitnim za poslovanje banke, koja su u nadležnosti skupštine u skladu sa zakonom, podzakonskim aktima - odlukama Agencije, statutom banke i poslovnikom o radu skupštine banke. (2) Skupština banke odlučuje 2/3 većinom zastuplјenih dionica o nadležnostima iz stava (1) tač. a), f), h) i i) ovog člana, a natpolovičnom većinom zastuplјenih dionica u ostalim slučajevima. (3) Skupština banke ne može nadležnosti iz stava (1) ovog člana prenijeti na drugi organ banke. Član 46. (Pravo dioničara na informacije) (1) Dioničari imaju pravo, od dana objavlјivanja obavještenja o sazivanju skupštine, u prostorijama banke izvršiti uvid u Listu dioničara, finansijski izvještaj sa izvještajima revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju i uvid u sve druge isprave koje se odnose na prijedloge odluka uvrštenih u dnevni red skupštine. (2) Dioničari mogu zahtijevati da im se dostavi kopija zapisnika ili izvod iz zapisnika sa svih održanih sjednica skupštine banke. (3) Banka je obavezna trajno čuvati zapisnike sa sjednica skupštine, evidenciju o prisustvu i glasanju dioničara, kao i obavještenja i pozive za skupštinu. (4) U slučaju likvidacije banke, likvidator je dužan da obezbijedi čuvanje dokumentacije iz stava (3) ovog člana najmanje 10 godina nakon prestanka rada banke. Član 47. (Obaveza informisanja skupštine banke o primanjima) (1) Skupština banke najmanje jednom godišnje razmatra pisanu informaciju s podacima o svim zaradama, naknadama i drugim primanjima članova nadzornog odbora, uprave banke i višeg rukovodstva, kao i o svim ugovorima između banke i članova tih odbora i drugih lica koja su povezana s tim članovima čija je posljedica imovinska korist za ta lica, kao i prijedlog nadzornog odbora o zaradama, naknadama i drugoj imovinskoj koristi tih lica za narednu godinu. (2) Podaci iz stava (1) ovog člana objavljuju se zbirno. Odjelјak C. Nadzorni odbor Član 48. (Sastav nadzornog odbora) (1) Nadzorni odbor banke vrši nadzornu funkciju u banci. (2) Nadzorni odbor banke čini najmanje pet članova, koje bira i razrješava skupština banke. Osnivačkim aktom i statutom banke može se odrediti i veći broj članova nadzornog odbora od broja pet, pri čemu ukupan broj članova mora biti neparan. b) statusne promjene mogu imati negativne posljedice na finansijski sistem u cjelini; Član 43. (Skupština banke) (1) Skupštinu banke čine dioničari banke. (2) Dioničari banke pravo glasa na skupštini banke ostvaruju neposredno ili putem svojih punomoćnika. (3) Pravo glasa na skupštini banke ima dioničar koji je na listi dioničara u Registru VP bio upisan 30 dana prije datuma održavanja skupštine banke. (4) Skupština banke se održava najmanje jedanput godišnje, na način predviđen zakonom, statutom i poslovnikom o radu skupštine banke. (5) Skupština banke se, po pravilu, održava u mjestu sjedišta banke, najmanje jednom godišnje. Troškove održavanja skupštine banke snosi banka. Ako skupština nema kvorum, kod ponovlјene skupštine potrebna je 1/3 zastuplјenih dioničara od ukupnog broja dionica s pravom glasa. (6) Skupštinu banke saziva nadzorni odbor banke, osim u slučajevima kada je ovim zakonom drugačije propisano. c) na zahtjev Agencije, i d) uvijek kada ocijeni da je to potrebno. (3) Obavještenje o dnevnom redu, mjestu, datumu i vremenu održavanja vanredne skupštine, te načinu davanja punomoći i načinu glasanja na vanrednoj skupštini mora biti objavlјeno najmanje u jednim dnevnim novinama koje se izdaju u Federaciji 14 dana prije datuma određenog za zasjedanje vanredne skupštine. (9) Predsjednik i članovi nadzornog odbora imenuju se na period od najduže četiri godine. Isto lice može biti imenovano za predsjednika ili člana nadzornog odbora više puta bez ograničenja. (4) Pravo odlučivanja na vanrednoj skupštini ima dioničar koji se na Listi dioničara kod Registra VP nalazio 30 dana prije datuma održavanja vanredne skupštine ili poslјednjeg radnog dana koji prethodi tom roku ako on pada u neradni dan. (5) Vanrednoj skupštini banke mogu prisustvovati dioničari ili punomoćnici dioničara, koji su se prijavili odboru za glasanje prije početka rada vanredne skupštine u roku utvrđenom statutom, koji ne može biti duži od tri dana prije dana određenog za održavanje vanredne skupštine. (12) Naknada mora biti primjerena poslovima koje obavlja član nadzornog odbora i stanju u banci. (13) Prava i obaveze predsjednika i članova nadzornog odbora regulišu se ugovorom sa bankom koji odobrava skupština banke u skladu sa ovim i drugim zakonima i odredbama statuta banke. (14) Ugovore iz stava (13) ovog člana potpisuje predsjednik uprave banke u skladu sa odobrenjem skupštine. (15) Agencija donosi podzakonske propise kojim pobliže uređuje: a) uslove iz stava (4) ovoga člana za članstvo u nadzornom odboru banke; b) postupak za izdavanje prethodne saglasnosti i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje prethodne saglasnosti za imenovanje člana nadzornog odbora; c) sadržaj politike iz člana 45. stav (1) tačka m) ovog zakona i dinamiku procjene ispunjenja uslova za članove nadzornog odbora banke; d) kriterije i postupke za procjenu dobrog ugleda i dovolјnog iskustva članova nadzornog odbora banke i postupanje banke u slučaju neispunjenja kriterija. Član 49. (Nespojivost funkcija članova nadzornog odbora) (1) Član nadzornog odbora ne može biti zaposlenik niti prokurista te banke, a ni druge banke u BiH, izuzev lica iz stava (3) ovog člana. (2) Član nadzornog odbora ne može biti lice izabrani zvaničnik na državnom, entitetskim, kantonalnim i općinskim nivoima. (3) Lice ili ovlašteni zastupnik pravnog lica ne može biti predsjednik ili član nadzornog odbora u više banaka istovremeno, osim ukoliko to lice ili to pravno lice posjeduje više od 50% dionica u svakoj banci. Isto lice ne može istovremeno biti predsjednik ili član nadzornog odbora u više od dvije banke u BiH. (4) Član nadzornog odbora ne može biti lice koje je član nadzornog odbora ili uprave u više od pet privrednih društava, shodno članu 48. stav (6) tačka e) ovog zakona. Član 50. (Predlaganje kandidata za članove nadzornog odbora) (1) Kandidate za člana nadzornog odbora predlažu dioničari ili grupa dioničara sa najmanje 5% dionica sa pravom glasa. (2) Kandidati za članove nadzornog odbora moraju prije traženja saglasnosti od Agencije dati pisanu izjavu o prihvatanju kandidature. Član 51. (Prethodna saglasnost na izbor kandidata za člana nadzornog odbora banke) (1) Članom nadzornog odbora banke može biti imenovano samo lice koje je dobilo prethodnu saglasnost Agencije za obavlјanje funkcije člana nadzornog odbora. (2) Zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti iz stava (1) ovoga člana podnosi banka ili osnivači za mandat koji ne može biti duži od četiri godine, najmanje tri mjeseca prije isteka mandata člana nadzornog odbora. (6) Ako je održavanje vanredne skupštine zakazano van mjesta sjedišta banke, obavještenje iz stava (3) ovog člana mora biti u istom roku upućeno svakom dioničaru preporučenim pismom, telefaksom ili elektronskom poštom, na adresu iz Liste dioničara iz stava (4) ovog člana. (7) Vanredna skupština dioničara se može održati samo u slučaju da su dioničari ili punomoćnici dioničara koji imaju 50% ukupnih dionica sa pravom glasa prisutni i da su u mogućnosti da glasaju. Bilo koji korak poduzet na vanrednoj skupštini mora biti odobren od dvije trećine zastuplјenih dionica. Član 45. (Nadležnosti skupštine) (3) Kompletan zahtjev iz stava (2) ovog člana banka dostavlјa najkasnije 60 dana prije zakazivanja skupštine na kojoj će se o istom odlučivati. (4) Upis statusne promjene banke u registru poslovnih subjekata ne može se izvršiti bez prethodne saglasnosti Agencije za statusnu promjenu. n) osnivanju, reorganizaciji i likvidaciji supsidijarnih lica i odobravanju njihovih statuta; (6) Agencija će odbit zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti za obavlјanje funkcije člana nadzornog odbora banke ako ocijeni: a) da kandidat za člana nadzornog odbora ne ispunjava uslove iz člana 48. ovog zakona ili b) da banka nije izvršila procjenu kandidata za članove nadzornog odbora ili rezultati procjene kandidata upućuju da on nije primjeren u skladu sa podzakonskim propisom Agencije. (7) Ako Agencija odbije zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora, banka ne može podnijeti ponovni zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti za isto lice dok se ne uklone razlozi navedeni u rješenju Agencije zbog kojih je izdavanje saglasnosti odbijeno. Član 52. (Prijedlog za razrješenje postojećeg člana nadzornog odbora) (1) U slučaju promjena članova nadzornog odbora u toku trajanja mandata banka podnosi Agenciji zahtjev za davanje prethodne saglasnosti za izbor novog kandidata za člana nadzornog odbora, te uz isti prilaže potrebnu dokumentaciju iz člana 48. ovog zakona, kao i prijedlog odluke o razrješenju dosadašnjeg člana nadzornog odbora, sa detalјnim obrazloženjem razloga razrješenja. (2) Ako banka, prilikom razrješenja postojećeg člana nadzornog odbora nema prijedlog za novog kandidata, dužna je da Agenciji dostavi potpun zahtjev za davanje prethodne saglasnosti za novog kandidata istovremeno, a najkasnije 30 dana od dana razrješenja člana nadzornog odbora. (3) Novi član nadzornog odbora iz stava (1) ovog člana bira se na period do isteka mandata člana nadzornog odbora kojem je mandat prestao, odnosno koji je razriješen. Član 53. (Ukidanje saglasnosti za obavlјanje funkcije člana nadzornog odbora banke) (1) Agencija će ukinuti saglasnost za člana nadzornog odbora banke ako: a) je član nadzornog odbora dobio saglasnost na osnovu davanja neistinite ili netačne dokumentacije ili neistinito prezentiranih podataka koji su bitni za obavlјanje funkcije člana nadzornog odbora; o) naknadama članovima nadzornog odbora i odbora za reviziju; p) poslovniku o radu skupštine banke; r) ograničenju ili isklјučenju prava preče kupnje novih dionica u okviru odluke o emisiji novih dionica postojeće ili nove klase; (3) Nadzorni odbor banke mora imati najmanje dva nezavisna člana. Pod nezavisnim članom smatra se lice koje nema direktno ili indirektno kvalificirano učešće u vlasništvu ni u banci, ni u članu bankarske grupe kojoj banka pripada, nije član uprave banke ili bilo kojeg njenog ovisnog ili s njom povezanog društva najmanje pet godina, nije zaposlenik banke ili bilo kojeg njenog ovisnog ili s njom povezanog društva najmanje tri godine, ne prima niti je primao drugu značajniju dodatnu isplatu od banke osim naknade za rad u nadzornom odboru, ne računajući eventualnu dividendu (to se posebno odnosi na učešće u bonusima i drugim oblicima nagrađivanja koji ovise o rezultatima poslovanja banke, kao što su opcije na dionice), niti drugi osnov povezanosti sa bankom zbog kojih bi bio ili mogao biti spriječen da na objektivan i nepristrasan način nadgleda poslovanje banke, odnosno rad uprave banke. Agencija može propisati dodatne uslove koje lica moraju ispuniti da bi se smatrala nezavisnim članom nadzornog odbora banke. (4) Članovi nadzornog odbora banke moraju kao cjelina imati potrebna stručna znanja, sposobnosti i iskustva za neovisno i samostalno nadziranje poslovanja banke i rada uprave banke, a najmanje jedna polovina kandidata za članove nadzornog odbora mora posjedovati posebna znanja i iskustva iz oblasti neophodnih za uspješno poslovanje banke (rad u bankarstvu, finansijskim organizacijama i sl.). (5) Najmanje jedan član nadzornog odbora aktivno poznaje jedan od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH i ima prebivalište na teritoriji BiH. (6) Član nadzornog odbora banke može biti lice koje, u svakom trenutku, ispunjava slјedeće uslove: a) koje ima dobar ugled; b) koje ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za ispunjavanje obaveza iz svoje nadležnosti; c) koje nije u sukobu interesa u odnosu na banku, dioničare, članove nadzornog odbora, nositelјe klјučnih funkcija i uprave banke i druge zainteresirane strane; d) koje je spremno i u mogućnosti da posveti dovolјno vremena za ispunjavanje obaveza i odgovornosti iz nadležnosti nadzornog odbora i e) koje može biti član nadzornog odbora prema odredbama propisa o privrednim društvima. (5) Nadzorni odbor banke obavijestiće Agenciju o datumu održavanja i dnevnom redu sjednice nadzornog odbora banke, sazvane na zahtjev Agencije, u roku predviđenom za obavještavanje članova nadzornog odbora banke. Član 55. (Nadležnosti nadzornog odbora) U skladu sa nadležnostima, nadzorni odbor banke: a) saziva sjednice skupštine banke i utvrđuje prijedlog dnevnog reda; b) utvrđuje prijedloge odluka za skupštinu banke i kontroliše njihovo provođenje; c) bira predsjednika nadzornog odbora; d) utvrđuje prijedlog poslovne politike i strategiju banke i plan poslovanja i podnosi skupštini banke na konačno usvajanje, te utvrđuje strategiju i politike preuzimanja rizika i upravlјanje rizicima u poslovanju, program za održavanje adekvatnosti regulatornog kapitala i provođenje postupaka internog procesa procjene adekvatnosti kapitala banke prema njenom profilu rizika i osigurava uslove za njihovo provođenje; e) usvaja plan oporavka banke; f) odlučuje o organizacionoj strukturi banke koja osigurava jasnu i preciznu podjelu nadležnosti, dužnosti i odgovornosti organizacionih dijelova u banci na način kojim se sprečava sukob interesa i osigurava transparentan i dokumentovan proces donošenja i provođenja poslovnih odluka u skladu sa utvrđenim nadležnostima i ovlaštenjima; (7) Ako je za člana nadzornog odbora banke predloženo lice koje je bilo član nadzornog odbora, uprave ili interni revizor u banci kod koje je od strane Agencije ili drugog nadležnog organa uvedena privremena uprava, odnosno eksterni upravnik, pokrenut postupak likvidacije ili stečaja, Agencija cijeni izdavanje prethodne saglasnosti za takvog kandidata, pod uslovom da utvrdi da kandidat nije bio povezan sa razlozima uvođenja privremene uprave, odnosno eksternog upravnika, odnosno pokretanja postupka likvidacije ili stečaja. (8) Smatra se da lice nema dobar ugled, koje je pravomoćno osuđeno, lice protiv kojeg se vode postupci za krivična djela iz oblasti finansija, tržišta kapitala, pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti ili kojem je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja bankarske ili druge finansijske djelatnosti ili obavljanje funkcije člana nadzornog odbora. (10) Predsjednik i članovi nadzornog odbora banke upisuju se u registar kod Komisije za VP, u skladu sa propisanim uslovima i rokovima i u evidenciju banaka Agencije. (11) Članovima nadzornog odbora može se isplatiti naknada za rad. l) izboru društva za reviziju; m) donošenju primjerene politike za izbor i procjenu ispunjenja uslova za članove nadzornog odbora i samoprocjenu rada nadzornog odbora, u skladu sa aktima Agencije; b) član nadzornog odbora više ne ispunjava uslove za članstvo u nadzornom odboru banke iz člana 48. ovoga zakona; c) član nadzornog odbora krši odredbe o dužnostima i odgovornostima nadzornog odbora iz čl. 55. i 56. ovoga zakona; d) lice u roku od šest mjeseci od izdavanja saglasnosti ne stupi na dužnost na koju se saglasnost odnosi; e) Agencija imenuje eksternog ili posebnog upravnika. (2) Ukidanje saglasnosti Agencije znači prestanak obavlјanja funkcije člana nadzornog odbora banke. (3) Radi provođenja postupka iz stava (1) ovoga člana Agencija obavlјa kontrolu na način koji omogućuje da se provjeri postoje li činjenice i okolnosti iz stava (1) ovoga člana. t) periodično revidira usvojene politike i procedure i druge interne akte banke, koje je nadzorni odbor usvojio; u) odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje ili davanje u lizing, i druge transakcije imovinom, direktno ili posredstvom supsidijarnih društava u toku poslovne godine u obimu od 15% do 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine banke po bilansu stanja na kraju prethodne godine; v) predlaže skupštini kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje ili davanje u lizing, i druge transakcije imovinom, direktno ili posredstvom supsidijarnih društava u toku poslovne godine u obimu većem od 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine banke po bilansu stanja na kraju prethodne godine; z) daje prethodnu saglasnost za zaključivanje pravnog posla koji dovodi do ukupne izloženosti banke od 10% priznatog kapitala prema jednom licu ili grupi povezanih lica ili do svakog narednog povećanja ove izloženosti; aa) donosi poslovnik o radu i poslovnike o radu svojih odbora; bb) obavještava Agenciju i druge nadležne organe i institucije o nepravilnostima utvrđenim u nadzoru poslovanja banke; (4) Ako Agencija ukine saglasnost za imenovanje člana nadzornog odbora, skupština banke dužna je, na prvoj narednoj sjednici, koja mora biti hitno sazvana, donijeti odluku o razrješenju člana nadzornog odbora i imenovanju novog člana. Član 54. (Održavanje sjednica) (1) Sjednice nadzornog odbora banke održavaju se najmanje jednom tromjesečno, a u sjedištu banke najmanje jednom godišnje. (2) Prilikom sazivanja, održavanja i odlučivanja na sjednicama, nadzorni odbor dužan je postupati u skladu sa zakonskim i drugim propisima, statutom banke, poslovnikom o radu nadzornog odbora i drugim propisima, pravilima i standardima koji se primjenjuju u poslovanju banke i dioničkih društava. (3) Ako Agencija ocijeni potrebnim, predstavnici Agencije mogu prisustvovati i učestvovati u radu sjednica nadzornog odbora. (4) Nadzorni odbor banke održaće vanrednu sjednicu ako to Agencija zahtijeva radi razmatranja određenih pitanja. (3) Zahtjevu iz stava (2) ovoga člana potrebno je priložiti dokaze o ispunjavanju uslova iz člana 48. ovog zakona, prijedlog odluke nadzornog odbora za izbor kandidata za člana nadzornog odbora, kao i uvjerenje od nadležnog organa da nije osuđivan za krivična djela iz oblasti finansija, tržišta kapitala, pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti ili da mu nije izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja bankarske ili druge finansijske djelatnosti ili obavljanje funkcije člana nadzornog odbora i uvjerenje od nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak za ista djela. (4) U postupku odlučivanja o prethodnoj saglasnosti Agencija izdaje prethodnu saglasnost iz stava (1) ovoga člana na rok predloženog trajanja mandata. (5) Agencija odlučuje o izdavanju prethodne saglasnosti iz stava (1) ovoga člana na osnovu: (7) Nadzorni odbor zastupa banku prema članovima uprave. (8) Članovi nadzornog odbora dužni su: a) zauzimati stavove o nalazima Agencije u postupcima supervizije banke i to u roku od 30 dana od dana dostave zapisnika Agencije o obavlјenoj superviziji; b) nadzirati primjerenost postupaka i efikasnost interne revizije; c) razmatrati nalaze interne revizije; d) odmah obavijestiti Agenciju o: 1) imenovanju ili prestanku svoje funkcije u upravnim i nadzornim tijelima drugih pravnih lica; 2) pravnim poslovima na osnovu kojih je sam član nadzornog odbora ili neko od njegove uže porodice neposredno ili posredno stekao dionice ili poslovna učešća u pravnom licu na osnovu kojih je taj član nadzornog odbora zajedno s članovima svoje uže porodice stekao kvalificirano učešće u tom pravnom licu ili na osnovu kojih je njihovo učešće palo ispod granice kvalificiranog učešća; 3) svim materijalno značajnim informacijama koje mogu negativno uticati na podobnost lica koja imaju kvalifikovano, značajno ili kontrolno učešće u banci ili na podobnost članova nadzornog odbora ili uprave banke; a) dokumentacije iz stava (3) ovoga člana, b) podataka o izrečenim kaznama i postupcima koji se vode protiv kandidata za člana nadzornog odbora u skladu sa podzakonskim propisima Agencije, i c) ostalih podataka i informacija kojima raspolaže. n) podnosi skupštini izvještaj o radu nadzornog odbora sa godišnjim izvještajem o poslovanju banke, finansijskim izvještajima, izvještajem društva za reviziju, izvještaja interne revizije i odbora za reviziju; o) predlaže raspodjelu i način upotrebe dobiti i način pokrića gubitka; (11) U smislu stava (10) ovog člana, dužni su prijaviti nadzornom odboru svaki interes u pravnom licu sa kojim banka ima poslovni odnos ili namjerava stupiti u poslovni odnos. (12) Ukoliko članovi nadzornog odbora imaju direktni ili indirektni interes u banci ili drugom pravnom licu koje je povezano sa bankom, ne mogu odlučivati o pitanjima koja se na to odnose. (13) Nadzorni odbor banke dužan je osigurati uslove za provođenje naloženih supervizorskih mjera. (14) Članu nadzornog odbora za zaključivanje ugovora sa bankom ili drugim licem povezanim sa bankom, osim za obavljanje poslova člana ovog odbora, potrebna je saglasnost nadzornog odbora. (15) Član nadzornog odbora koji zaključi ugovor iz stava (14) ovog člana, a za čije zaključivanje ne dobije saglasnost nadzornog odbora, dužan je banci da vrati sve ono što je na osnovu tog ugovora primio, osim ako nadzorni odbor nije dao naknadnu saglasnost na takav ugovor. (16) Nadzorni odbor banke odgovoran je za tačnost svih izvještaja o poslovanju banke, njenom finansijskom stanju, rezultatima poslovanja i kapitalu banke upućenih dioničarima banke, koji se javno objavlјuju, kao i regulatornih izvještaja koji se dostavlјaju Agenciji. Član 57. (Odbori nadzornog odbora) (1) Nadzorni odbor imenuje odbor za reviziju, odbor za naknade, odbor za rizike, odbor za imenovanja i druge odbore. (2) Nadzorni odbor banke koja je značajna s obzirom na veličinu, internu organizaciju i vrstu, obim i složenost poslova koje obavlјa dužan je pored odbora za reviziju osnovati odbor za naknade, odbor za imenovanja i odbor za rizike. (3) Ako banka nije značajna s obzirom na veličinu, internu organizaciju i vrstu, obim i složenost poslova i nema odbor za naknade ili odbor za imenovanja, nadzorni odbor dužan je izvršavati zadatke iz člana 60. i/ili člana 62. ovog zakona. p) imenuje i razrješava upravu banke i nadzire njen rad; r) imenuje i razrješava sekretara banke, te imenuje i razrješava nosioce klјučnih funkcija u banci, predlaže eksternog revizora banke i imenuje internog revizora; s) imenuje i razrješava odbor za reviziju, odbor za naknade, odbor za rizike, odbor za imenovanja, odbor za glasanje i druge specijalizirane odbore koji mu pružaju stručnu pomoć u vršenju nadzora poslovanja banke; cc) odobrava emisiju novih dionica postojeće klase u iznosu do trećine zbira nominalne vrijednosti postojećih dionica i određuje iznos, vrijeme prodaje i cijenu ovih dionica koja ne može biti manja od prosječne tržišne vrijednosti postojećih dionica iste klase u 30 uzastopnih dana prije dana donošenja odluke i dd) obavlјa druge poslove u skladu sa zakonskim i drugim propisima, statutom i drugim internim aktima donesenih na osnovu statuta. Član 56. (Dužnosti i odgovornosti članova nadzornog odbora banke) (1) Nadzorni odbor nadzire poslovanje banke i rad uprave. (2) Nadzorni odbor može da pregleda i ispituje poslovne knjige i dokumentaciju banke, blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari u koju svrhu može koristiti pojedine svoje članove ili angažovati stručnjake ili dati nalog društvu za reviziju za ispitivanje godišnjih finansijskih izvještaja banke. (3) Pravo da pregleda i ispituje knjige i dokumentaciju banke iz stava (2) ovog člana ima i svaki član nadzornog odbora banke. (4) Nadzorni odbor podnosi skupštini pisani izvještaj o radu, koji obuhvata obavljeni nadzor poslovanja banke i rada uprave, u kojem posebno navodi posluje li banka u skladu sa zakonom i aktima banke, odlukama skupštine, kao i da li su godišnji finansijski izvještaji sačinjeni u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama i prikazuju li ispravno imovinsko i poslovno stanje banke, kao i daje mišljenje o godišnjim finansijskim izvještajima i prijedlogu uprave o raspodjeli dobiti i pokriću gubitka u banci. g) usvaja opće uslove poslovanja banke i druge opće akte banke, te odlučuje o njihovim izmjenama i dopunama; h) usvaja politiku naknada u banci, u skladu sa posebnim podzakonskim aktom Agencije kojim su propisani regulatorni zahtjevi u pogledu politike i prakse naknada; i) donosi politike i procedure za izbor i procjenu ispunjenja uslova za članove uprave banke, u skladu sa podzakonskim propisima Agencije; e) analizira i nadzire primjenu i adekvatno provođenje usvojenih strategija i politika za upravljanje rizicima i provođenje sistema unutrašnjih kontrola, f) izvještava nadzorni odbor o poduzetim aktivnostima, kao i o utvrđenim nepravilnostima odmah po njihovom saznanju, te predlaže način njihovog otklanjanja, g) izvještava nadzorni odbor o realizaciji preporuka po izvještajima o obavljenoj internoj i vanjskoj reviziji, h) dostavlja nadzornom odboru i skupštini poseban izvještaj o ugovorima zaklјučenim između banke i lica u posebnom odnosu sa bankom, i) izvještava nadzorni odbor o usklađenosti poslovanja banke sa zakonom, drugim propisima i standardima poslovanja, j) provodi postupak i predlaže nadzornom odboru prijedlog izbora društva za vanjsku reviziju banke, kao i u slučaju potrebe daje obrazloženi prijedlog za razrješenje društva za reviziju, j) osigurava uslove za uspostavu efikasnih kontrolnih funkcija u banci i nadzire njihovo funkcionisanje, što uklјučuje donošenje odluke o naknadama nosioca klјučnih funkcija u banci (interne revizije, upravlјanja rizicima i praćenja usklađenosti), kao i strateških godišnjih planova rada kontrolnih funkcija i usvajanje godišnjih i polugodišnjih izvještaja istih; k) usvaja izvještaje odbora za reviziju; (5) Članovi nadzornog odbora koji se ne slažu sa nekim dijelom izvještaja ili izvještajem u cjelini iz stava (4) ovog člana dužni su u pisanoj formi dostaviti skupštini svoje primjedbe. (6) Nadzorni odbor banke odgovoran je za uspostavljanje efikasnog sistema upravljanja u banci i za nadzor nad tim sistemom, a dužan je da osigura da uprava banke identifikuje rizike kojima je banka izložena, kao i izvrši kontrolu tih rizika u skladu sa odobrenim politikama i procedurama. l) utvrđuje godišnji plan poslovanja banke, uklјučujući i finansijski plan; m) usvaja izvještaj uprave o poslovanju po polugodišnjem i godišnjem obračunu, sa bilansom stanja i bilansom uspjeha i izvještajem interne revizije i izvještajem eksterne revizije i podnosi skupštini godišnji izvještaj o poslovanju banke, koji obavezno uklјučuje finansijski izvještaj i izvještaje eksternih revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju; (10) Članovi nadzornog odbora banke dužni su svoje obaveze i odgovornosti u skladu sa propisanim nadležnostima izvršavati u skladu sa interesima banke i zahtjevima savjesnog postupanja članova organa banke u skladu sa propisanim zahtjevima u pogledu sprečavanja sukoba interesa, odnosno usvojenom politikom za upravlјanje sukobom interesa banke. (1) Odbor za imenovanja dužan je: a) predlagati članove uprave; b) redovno, a najmanje jednom godišnje, procijeniti strukturu, veličinu, sastav i rad uprave i nadzornog odbora i, ako je potrebno, predložiti promjene; c) redovno, a najmanje jednom godišnje, procijeniti znanje, sposobnosti i iskustvo pojedinih članova uprave i nadzornog odbora, te uprave i nadzornog odbora kao cjeline, te o procjeni izvijestiti ta tijela; d) redovno preispitivati politike za odabir članova uprave i nadzornog odbora i imenovanje višeg rukovodstva i davati preporuke upravi i nadzornom odboru i, ako smatra potrebnim, predlagati njihove izmjene; e) kontinuirano, u mjeri u kojoj je to moguće, osigurati nepostojanje dominantnog uticaja pojedinaca ili male grupe pojedinaca pri odlučivanju uprave i nadzornog odbora u svrhu zaštite interesa banke u cjelini i f) obavlјati druge poslove određene propisima. (2) Dominantan uticaj iz stava (1) tačka e) ovog člana postoji u slučaju ostvarenja želјenih operativnih i finansijskih politika od strane nosioca uticaja, uprkos na prava i uticaj bilo koje druge strane. Dominantan uticaj se ostvaruje u slučaju kada nosilac uticaja izdaje naloge vezano za operativne i finansijske politike drugom društvu čija uprava je dužna postupiti po istim neovisno od toga da li će to društvo ostvariti koristi. Član 61. (Odbor za rizike) (1) Članovi odbora za rizike moraju imati odgovarajuće znanje, sposobnost i stručnost kako bi u potpunosti razumjeli i pratili strategiju rizika i sklonost preuzimanju rizika banke. (2) Odbor za rizike dužan je izvještavati nadzorni odbor o provođenju strategije za preuzimanje i upravljanje rizicima, adekvatnosti i načinu provođenja usvojenih politika i procedura za upravljanje rizicima, kao i o adekvatnosti i pouzdanosti cjelokupnog sistema za upravljanje rizicima, pomagati i nadzirati provođenje usvojenih strategija, te savjetovati nadzorni odbor o ukupnoj trenutnoj i budućoj sklonosti preuzimanja rizika, ne dovodeći pri tom u pitanje odgovornost nadzornog odbora i uprave u cjelokupnom upravljanju rizicima i nadziranju banke. (4) Članovi odbora za naknade, odbora za rizike i odbora za imenovanja imenuju se iz redova članova nadzornog odbora banke, odnosno članova nadzornog odbora i najviše jednog lica iz stručne službe u banci. Svaki od odbora mora imati najmanje tri člana, od kojih jedan mora biti imenovan za predsjednika odbora. (5) Agencija će donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje zadatke i način organizacije i rada pojedinog odbora iz ovoga člana, te način i obim primjene zahtjeva za osnivanje odbora. Član 58. (Odbor za reviziju) (1) Odbor za reviziju pruža stručnu pomoć nadzornom odboru banke u vršenju nadzora nad poslovanjem banke i radom uprave banke. (2) Odbor za reviziju za svoj rad direktno odgovara nadzornom odboru banke, a članove imenuje nadzorni odbor na period od četiri godine, uz mogućnost imenovanja na dva uzastopna mandata. (3) Odbor za reviziju čine najmanje tri člana, u svakom slučaju broj članova mora biti neparan, koji imaju stručna znanja i iskustva iz oblasti finansija, revizije i računovodstva, pri čemu predsjednik i član odbora za reviziju ne može biti član nadzornog odbora i uprave, zaposlen niti imati direktni ili indirektni finansijski interes u toj banci, a izuzev naknade po osnovu te funkcije, od kojih najmanje jedan mora biti lice koje ima profesionalno zvanje ovlaštenog revizora u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija i znanje jednog od službenih jezika. (4) Članovi odbora za reviziju mogu biti lica koja su članovi nadzornog odbora i uprave unutar bankarske grupe kojoj banka pripada, ukoliko ispunjavaju uslove iz stava (3) ovog člana. (2) Članovi uprave banke moraju obavlјati poslove iz zakonom propisanih nadležnosti uprave banke, biti u radnom odnosu u banci sa punim radnim vremenom. (3) Najmanje jedan član uprave banke mora aktivno znati jedan od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH i imati prebivalište na teritoriji BiH. (4) Članovi uprave banke dužni su postupati u skladu sa propisanim zahtjevima u pogledu sprečavanja sukoba interesa, odnosno usvojenom politikom za upravlјanje sukobom interesa banke. (5) Ako statutom nije drugačije uređeno, članovi uprave zajedno zastupaju i predstavljaju banku u pravnom prometu na način kako je to utvrđeno statutom banke. Ni jedan član uprave ne može biti ovlašten da banku zastupa pojedinačno u cjelokupnom obimu poslova iz djelatnosti banke. (6) Agencija propisuje posebnim podzakonskim aktom kriterije i postupke za procjenu dobrog ugleda i dovolјnog iskustva članova uprave banke, kao i mjere koje banka poduzima u slučaju neispunjenja kriterija. Član 64. (Uslovi za članove uprave banke) (1) Uprava banke mora imati najmanje tri člana koji organizuju, vode poslovanje i zastupaju banku, od kojih je jedan predsjednik uprave. (2) Član uprave banke može biti lice koje, u svakom trenutku ispunjava slјedeće uslove: a) koje ima dobar ugled; b) VSS-VII stepen stručne spreme, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja; c) koje ima potreban nivo i profil edukacije i obuke i odgovarajuće praktično iskustvo potrebno za vođenje poslova banke; d) koje nije u sukobu interesa u odnosu na banku, dioničare, članove nadzornog odbora, nositelјe klјučnih funkcija i upravu banke; e) za koje je na osnovu dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaklјučiti da će pošteno i savjesno obavlјati poslove člana uprave banke; f) i druge uslove za člana uprave prema odredbama propisa o privrednim društvima. Član 59. (Nadležnosti odbora za reviziju) (1) Odbor za reviziju: a) predlaže nadzornom odboru plan rada interne revizije, b) razmatra izvještaje interne revizije i drugih kontrolnih funkcija, te daje mišljenje o ovim izvještajima, c) razmatra godišnje finansijske izvještaje i izvještaje o poslovanju banke, sa izvještajem društva za reviziju, koji se podnose nadzornom odboru i skupštini banke i druge finansijske izvještaje, te daje mišlјenje po istim, d) ispituje primjenu računovodstvenih standarda u pripremi finansijskih izvještaja, e) kojem je izrečena mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti, kao i tri puta izrečena opomena iz člana 155. ovog zakona, u toku prethodne četiri godine. (5) Ako je za člana uprave banke predloženo lice koje je bilo član nadzornog odbora, uprave ili interni revizor u banci kod koje je od strane Agencije ili drugog nadležnog organa uveden eksterni upravnik, odnosno privremena uprava, pokrenut postupak likvidacije ili stečaja, Agencija cijeni izdavanje prethodne saglasnosti za takvog kandidata, pod uslovom da utvrdi da kandidat nije bio povezan sa razlozima uvođenja eksternog upravnika, odnosno privremene uprave, pokretanja postupka likvidacije ili stečaja. (6) Agencija donosi podzakonski propis kojim se pobliže uređuju: a) uslovi iz stava (2) ovoga člana za članstvo u upravi banke; b) postupak za izdavanje prethodne saglasnosti; c) dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za izdavanje prethodne saglasnosti za imenovanje članova uprave banke i d) sadržaj politike iz člana 55. stav (1) tačka i) ovoga zakona i dinamika procjene ispunjenja uslova za članove uprave banke. Član 65. (Prethodna saglasnost za obavlјanje funkcije predsjednika uprave banke) (1) Za predsjednika uprave banke može biti imenovano samo lice koje je dobilo prethodnu saglasnost Agencije za obavlјanje funkcije predsjednika uprave banke. (2) Zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti iz stava (1) ovog člana podnosi banka najmanje tri mjeseca prije isteka mandata predsjednika uprave. Predsjednik uprave banke se imenuje na period od četiri godine. Isto lice može biti imenovano za predsjednika uprave banke više puta bez ograničenja. (3) Zahtjevu iz stava (2) ovog člana potrebno je priložiti dokaze o ispunjavanju uslova iz člana 64. ovog Zakona. (4) Kandidat za predsjednika uprave banke obavezan je dostaviti Agenciji i program rada banke za period od četiri godine i prijedlog za članove uprave. 4) svim bitnim promjenama u aktivnostima, organizaciji i cjelokupnom stanju banke ili o svim materijalno značajnim pogoršanjima nakon njihovog saznanja, uključujući kršenje propisa, kao i akata Agencije; e) nadzirati provedbu poslovne politike banke, strateških cilјeva i strategije i politike preuzimanja rizika i upravlјanja njima i f) nadzirati postupak objave i priopćavanja informacija o finansijskom stanju i poslovanju banke prema javnosti. (9) Članovi nadzornog odbora banke solidarno odgovaraju banci za štetu koja nastane kao poslјedica činjenja, nečinjenja ili propuštanja ispunjavanja njihovih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti obavlјanja nadzora nad upravlјanjem bankom postupali savjesno u skladu sa profesionalnim i etičkim standardima propisanim podzakonskim aktima Agencije. Član 62. (Odbor za naknade) (1) Nadzorni odbor banke imenuje odbor za naknade, u skladu sa posebnim propisima koje će donijeti Agencija u segmentu politika i praksi naknada zaposlenicima u banci. c) prezentacije iz stava (7) ovog člana; d) podataka o izrečenim kaznama i mjerama zabrane i postupcima koji se vode protiv kandidata za člana uprave, iz člana 64. ovog zakona i izrečenim opomenama iz člana 155. ovog zakona; e) ostalih podataka i informacija kojima raspolaže. (9) Agencija će odbit zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti za obavlјanje funkcije predsjednika uprave banke ako ocijeni: a) da kandidat za predsjednika uprave banke ne ispunjava uslove iz člana 64. ovog zakona ili b) da podaci i informacije iz stava (8) ovog člana upućuju na to da kandidat za predsjednika uprave banke nije primjeren. (10) Lice koje je dobilo prethodnu saglasnost za obavlјanje funkcije predsjednika uprave banke dužno je prije nego što bude imenovano na tu funkciju u drugoj banci ponovo dobiti prethodnu saglasnost Agencije. Odredbe st. (2) do (9) ovog člana na odgovarajući se način primjenjuju na saglasnost iz ovog stava. (11) Ukoliko lice koje je obavlјalo funkciju predsjednika uprave banke, nadzorni odbor želi ponovo imenovati, dužno je dobiti prethodnu saglasnost Agencije za obavlјanje funkcije predsjednika uprave banke. (12) U slučaju da je predsjednik uprave razriješen ili iz drugog razloga spriječen da obavlja funkciju predsjednika uprave u trajanju dužem od mjesec dana, nadzorni odbor banke može, bez prethodne saglasnosti Agencije, imenovati novog predsjednika uprave kao vršioca dužnosti najduže na period od 90 dana od dana imenovanja, pri čemu mora ispunjavati uslove za imenovanje članova uprave propisane ovim zakonom. (13) Ukidanje saglasnosti Agencije znači istovremeno i prestanak obavlјanja funkcije predsjednika uprave banke. Član 66. (Prethodna saglasnost za članove uprave) (1) Članom uprave banke može biti imenovano samo lice koje je dobilo prethodnu saglasnost Agencije za obavlјanje funkcije člana uprave. (2) Na izdavanje prethodne saglasnosti za obavlјanje funkcije člana uprave na odgovarajući način primjenjuju se odredbe člana 65. ovog zakona. Član 67. (Dužnosti i odgovornosti članova uprave banke) (2) Nadzorni odbor banke dužan je uspostaviti odbor za naknade na način da može utvrđivati kompetentne i nezavisne procjene o politikama i praksama u pogledu pravilnog strukturiranja naknada u skladu sa preuzetim rizicima, održavanjem adekvatnog kapitala i likvidnošću banke, a na osnovu kojih će nadzorni odbor banke moći donijeti odgovarajuću odluku. (3) U smislu stava (2) ovog člana, Odbor za naknade je nadležan za utvrđivanje prijedloga politika naknada, uzimajući pri tome u obzir sve propisane zahtjeve u pogledu uvažavanja dugoročnih interesa dioničara, investitora, klijenata, regulatora, supervizora i drugih zainteresiranih strana, kao i javnog interesa. Odjelјak D. Uprava banke Član 63. (Sastav uprave banke) (1) Upravu banke čine predsjednik i članovi uprave. (3) Smatra se da lice nema dobar ugled, koje je pravomoćno osuđeno i lice protiv kojeg se vode postupci za krivična djela iz oblasti finansija, tržišta kapitala, pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti ili kojem je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja bankarske ili druge finansijske djelatnosti ili obavljanje funkcije člana uprave. (4) Član uprave banke ne može biti lice koje je: a) član nadzornog odbora druge banke u BiH, osim ako je ta banka povezano lice sa bankom čiji je on član uprave u skladu sa članom 49. stav (3) ovog zakona, b) lice koje prema odredbama drugih zakona ne može biti član uprave, c) pravosnažno osuđeno za krivično djelo na bezuslovnu kaznu zatvora ili pravosnažno osuđeno za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za obavljanje te funkcije, d) se nalazi ili se u posljednje dvije godine nalazilo na funkciji direktora ili zamjenika direktora Agencije, k) odlučivanje o drugim pitanjima vezanim za organizovanje rada i poslovanja banke, a koja nisu u nadležnosti skupštine i nadzornog odbora banke. (2) Članovi uprave banke dužni su periodično, a najmanje jedanput godišnje, preispitati učinkovitost sistema upravlјanja bankom, uklјučujući primjerenost postupaka i efikasnosti kontrolnih funkcija, svoje zaklјučke dokumentirati i o njima obavijestiti nadzorni odbor te poduzeti odgovarajuće mjere za ispravlјanje utvrđenih nedostataka. (3) Članovi uprave banke solidarno odgovaraju banci za štetu koja nastane kao poslјedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja svojih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti upravlјanja bankom postupali s pažnjom dobrog i savjesnog privrednika. Član 68. (Informisanje nadzornog odbora) (1) Uprava banke dužna je bez odgađanja, u pisanom obliku, informisati nadzorni odbor banke o: a) svakom pogoršanju finansijskog stanja banke ili postojanju opasnosti od tog pogoršanja, kao i o drugim činjenicama koje mogu znatno uticati na finansijsko stanje banke, naročito ako kapital banke padne ispod iznosa minimalnog kapitala iz člana 24. ovog zakona ili minimalne stope adekvatnosti regulatornog kapitala iz člana 27. stav (2) ovog zakona, odnosno značajnijeg smanjenja stope adekvatnosti regulatornog kapitala, b) ako je ugrožena likvidnost ili solventnost banke, c) ako nastupe okolnosti za prestanak važenja dozvole za rad, razlozi za ukidanje dozvole za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za pružanje pojedine finansijske usluge, k) prati i razmatra, sa društvom za reviziju banke, godišnje revizije finansijskih izvještaja banke, l) predlaže nadzornom odboru banke da se određena pitanja u vezi sa internom i vanjskom revizijom uvrste u dnevni red skupštine banke, m) podnosi nadzornom odboru tromjesečni, polugodišnji i godišnji izvještaj o svom radu, i n) saziva sjednicu nadzornog odbora ukoliko smatra da su ugroženi interesi dioničara ili utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti nadzornog odbora i uprave. (2) Član uprave banke dužan je bez odgađanja, u pisanom obliku, informisati nadzorni odbor banke o: a) svom izboru ili opozivu u nadzorno tijelo drugog pravnog lica i izboru i opozivu svog člana uže porodice, b) pravnim poslovima na osnovu kojih je sam član uprave ili neko od članova njegove uže porodice direktno ili indirektno stekao dionice ili poslovna učešća u pravnom licu na osnovu kojih je sam član uprave zajedno sa članovima svoje uže porodice stekao kvalificirano učešće u tom drugom pravnom licu ili na osnovu kojih je njihovo učešće palo ispod granice kvalificiranog učešća. Član 69. (Ukidanje i prestanak važenja rješenja za predsjednika i članove uprave banke) (1) Agencija će ukinuti rješenje kojim je data saglasnost za obavlјanje funkcije predsjednika ili člana uprave banke, ako je predsjednik ili član uprave banke dobio saglasnost na osnovu davanja neistinite ili netačne dokumentacije ili neistinito prezentiranih podataka koji su bitni za obavlјanje funkcije predsjednika ili člana uprave banke. (2) Agencija će ukinut rješenje kojim je data saglasnost za obavlјanje funkcije predsjednika ili člana uprave banke: a) ako predsjednik ili član uprave banke više ne ispunjava uslove za članstvo u upravi banke iz člana 64. stava (1) ovog zakona; b) ako je predsjedniku ili članu uprave banke izrečena treća opomena Agencije u poslјednje četiri godine; c) ako imenuje eksternog ili posebnog upravnika, ili pokrene postupak likvidacije banke. (3) Agencija može ukinuti rješenje kojim je data saglasnost za obavlјanje funkcije predsjednika ili člana uprave banke: a) ako predsjednik ili član uprave banke nije osigurao provođenje ili nije proveo supervizorske mjere koje je naložila Agencija; b) ako je predsjednik ili član uprave banke teže prekršio dužnosti člana uprave iz člana 67. ovog zakona; c) ako je predsjednik ili član uprave banke prekršio dužnosti člana uprave iz člana 68. ovog zakona. (4) Rješenje kojim je data saglasnost za obavlјanje funkcije predsjednika ili člana uprave banke prestaje da važi ako: a) lice u roku od šest mjeseci od dana izdavanja saglasnosti nije imenovano ili nije stupilo na dužnost člana uprave, b) licu istekne ugovor o radu u banci, i to na dan isteka ugovora. (5) Smatrat će se da je predsjednik ili član uprave banke teže prekršio obaveze iz člana 67. ovog zakona ako je zbog tog kršenja bila ugrožena likvidnost ili solventnost banke. (2) Odbor za reviziju je dužan, kada ocijeni da banka posluje suprotno zakonu i drugom propisu, statutu ili drugom aktu banke, da nadzornom odboru banke daje preporuke za otklanjanje uočenih nezakonitosti i nepravilnosti, kao i zahtijeva sazivanje vanredne sjednice skupštine banke u slučaju da ustanovlјene nezakonitosti i nepravilnosti mogu imati teže posljedice na poslovanje banke. (3) Članovi odbora za reviziju održavaju sastanke najmanje jednom u tri mjeseca, a po potrebi i češće, u pravilu u sjedištu banke. Član 60. (Odbor za imenovanja) b) programa rada banke iz stava (4) ovog člana; (1) Članovi uprave banke dužni su osigurati: a) zakonitost poslovanja banke i usklađenost poslovanja sa propisima donesenim na osnovu zakona, drugim propisima, općeprihvaćenim standardima i pravilima struke; b) provođenje supervizorskih mjera naloženih od strane Agencije; c) izvršavanje odluka skupštine i nadzornog odbora banke; d) provođenje usvojenih strategija, politika, pravila i procedura u svakodnevnom poslovanju banke, naročito pravila u upravlјanju rizicima, procjeni internog kapitala banke, uspostavi kontrolnih funkcija i sistema internih kontrola u svim poslovnim aktivnostima i linijama banke; e) odlučivanje o izloženostima banke u skladu sa ovlaštenjima koje je utvrdio nadzorni odbor banke; (6) Nadzorni odbor i uprava banke su dužni da u skladu sa zakonskim nadležnostima poduzimaju pravovremene i adekvatne mjere radi sprečavanja nezakonitih ili neprimjerenih radnji i uticaja koji su štetni ili nisu u najbolјem interesu banke i njenih dioničara, deponenata, klijenata, regulatora, supervizora i drugih zainteresiranih strana i koje vrše lica koja imaju značajno ili kontrolno učešće u toj banci. (7) Ukoliko više nisu ispunjene pravne ili statutarne odredbe za normalno funkcioniranje nadzornog odbora i uprave banke u skladu sa odredbama ovog zakona, Agencija će poduzeti propisanu supervizorsku mjeru definirajući vremenski rok za promjenu sastava nadzornog odbora i uprave banke. Ukoliko se u okviru zadatog vremenskog roka ne otklone propusti, Agencija može oduzeti dozvolu za rad banci, u skladu sa članom 22. ovog zakona. f) analizu efikasnosti primjene usvojenih politika i procedura i izvještavanje nadzornog odbora o rezultatima analize, sa odgovarajućim prijedlozima za unapređenje efikasnosti istih; g) redovno izvještavanje nadzornog odbora banke o poslovanju banke u skladu sa zakonskim i drugim propisima, statutom i internim aktima banke; h) informisanost zaposlenika o svim internim aktima banke kojima se uređuju njihova prava i obaveze u radnom procesu; (11) Agencija može propisati da izjava iz stava (1) ovog člana sadrži i druge podatke. Odjelјak E. Sekretar, prokura i udruženje banaka Član 71. (Sekretar) Banka ima sekretara. Odgovornost, kvalifikacije, te postupak i nadležnost za imenovanje i razrješenje utvrđuju se statutom banke. Visina novčane naknade, kao i druga pitanja uređuju se ugovorom. Član 72. (Prokura) (1) Uprava banke dužna je pri upisu prokuriste u sudski registar upisati i ograničenje prokure. (2) Uslovi koje treba ispunjavati lice kojem se daje prokura, vrsta i način davanja prokure, obim ovlasti iz prokure, uklјučujući i ograničenja u poduzimanju određenih radnji od strane prokuriste, utvrđuju se statutom banke. (3) Agencija će detalјnije propisati uslove za izdavanje prokure. Član 73. (Udruženje banaka) (1) Banke mogu osnovati nezavisno profesionalno bankarsko udruženje radi unapređivanja vlastitog poslovanja i usklađivanja svoje djelatnosti sa zahtjevima tržišta, propisima, pravilima struke i međunarodnim standardima. (2) Ugovorom o osnivanju udruženja banaka utvrđuju se naziv, djelatnost i sjedište udruženja, zastupanje udruženja i odgovornost u pravnom prometu, prestanak rada udruženja i način upravlјanja udruženjem, kao i druga pitanja značajna za osnivanje udruženja banaka. (3) Udruženje banaka dužno je dostaviti Agenciji svoj statut, a na zahtjev Agencije i sve druge akte. POGLAVLJE VI – POSLOVANJE BANKE Odjelјak A. Poslovi i eksternalizacija poslovnih aktivnosti banaka Član 74. (Poslovi koje banka može obavljati) (1) Banka može obavljati sljedeće poslove: a) primanje i polaganje depozita ili drugih sredstava sa obavezom vraćanja, b) davanje i uzimanje kredita i zajmova, c) izdavanje garancija i svih oblika jemstva, d) usluge unutrašnjeg i međunarodnog platnog prometa i prijenosa novca, u skladu sa posebnim propisima, e) kupovina i prodaja strane valute i plemenitih metala, f) izdavanje i upravlјanje sredstvima plaćanja (uključujući platne kartice, putne i bankarske čekove), g) finansijski lizing, h) kupovina, prodaja i naplata potraživanja (faktoring, forfeting i drugo), i) učešće, kupovina i prodaja instrumenata tržišta novca za svoj ili tuđi račun, i) informisanje nadzornog odbora banke i Agencije, bez odlaganja, o pogoršanju finansijskog stanja banke ili opasnosti od nastanka pogoršanja, kao i o drugim relevantnim činjenicama koje mogu značajno uticati na finansijsko stanje banke; j) sigurnost i pouzdanost informacionog sistema banke na dnevnoj osnovi; d) ako banka prekorači dopuštenu izloženost prema jednom licu ili grupi povezanih lica zbog smanjenja kapitala, (5) Kandidat za kojeg je podnijela banka zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti iz stava (1) ovog člana dužan je pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje u Federaciji iz kaznene, odnosno prekršajne evidencije na osnovu obrazloženog zahtjeva ili u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne poslјedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija. e) poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za uspješnost poslovanja i likvidnost banke, f) svim postupanjima koja nisu u skladu s propisima i drugim aktima banke, g) svim mjerama Agencije koje su donesene u postupku supervizije banke ili nadzora nad njom. (6) U postupku odlučivanja o prethodnoj saglasnosti Agencija izdaje prethodnu saglasnost iz stava (1) ovog člana na rok predloženog trajanja mandata. (7) U postupku odlučivanja o prethodnoj saglasnosti Agencija može zatražiti od kandidata za članove uprave banke prezentaciju o vođenju poslova banke koja se odnosi na poslove iz njihove nadležnosti. (8) Agencija odlučuje o izdavanju prethodne saglasnosti iz stava (1) ovog člana na osnovu: a) dokumentacije iz stava (3) ovog člana; Član 75. (Pojam eksternalizacije) (1) Eksternalizacija je ugovorno povjeravanje obavlјanja aktivnosti banke pružatelјima usluga, koje bi inače banka sama obavlјala. (2) Agencija propisuje koje usluge ne mogu biti predmetom eksternalizacije. Član 76. (Uslovi za eksternalizaciju) (1) Banka je dužna uspostaviti odgovarajući sistem upravlјanja rizicima koji su povezani s eksternalizacijom. (2) Banka smije eksternalizovati aktivnosti koje joj omogućuju obavljanje djelatnosti pružanja bankarskih i finansijskih usluga, uključujući i aktivnosti kojima se podržava obavljanje tih djelatnosti, uz uslov da eksternalizacija ne narušava: a) obavljanje redovnog poslovanja banke, b) efikasno upravljanje rizicima banke, c) sistem unutrašnjih kontrola banke i d) mogućnost obavljanja nadzora od strane Agencije za ekternalizovane materijalno značajne aktivnosti. (3) Ako banka namjerava eksternalizirati materijalno značajne aktivnosti, dužna je o tome obavijestiti Agenciju i dostaviti propisanu dokumentaciju. (4) Agencija će u roku od 90 dana od dana prijema obavještenja i propisane dokumentacije utvrditi da li su ispunjeni uslovi za eksternalizaciju u skladu sa zakonom i podzakonskim propisima i o rezultatima procjene obavijestiti banku. (5) Ukoliko Agencija procijeni da banka u namjeravanoj i/ili postojećoj eksternalizaciji ne može na odgovarajući način upravljati rizicima koji su povezani sa eksternalizacijom, može zahtijevati ispunjavanje dodatnih uslova ili zabraniti eksternalizaciju. Član 77. (Zabrana eksternalizacije) a) svom cjelokupnom imovinskom stanju i članova uže porodice sa podacima o svakoj pojedinačnoj vrsti imovinskog prava čija tržišna vrijednost prelazi 20.000,00 KM, b) pravnom licu u kojem oni ili članovi njihove porodice učestvuju u organima upravljanja ili rukovođenja ili imaju kvalifikovano učešće u tom pravnom licu. (2) Ako se podaci u izjavi o imovinskim stanju promijene, lica koja su dala izjavu dužna su o toj promjeni obavijestiti nadzorni odbor i Agenciju u roku od mjesec dana od dana kada su saznali za promjenu. (3) Podatke iz stava (1) ovog člana nadzorni odbor dostavlja skupštini banke najmanje jednom godišnje i Agenciji najkasnije do 31.3. tekuće godine za prethodnu. (4) Članovi uprave i nadzornog odbora dužni su banci, pored podataka iz stava (1) ovog člana, prijaviti i svaki drugi direktan ili indirektan interes u pravnom licu sa kojim je banka uspostavila ili namjerava da uspostavi poslovni odnos. (5) Članovi nadzornog odbora i uprave banke dužni su postupati u skladu sa visokim profesionalnim i etičkim standardima upravlјanja bankom, djelujući u interesu banke, te u najvećoj mogućoj mjeri spriječiti donošenje odluka zasnovanih na ličnim interesima ili u okolnostima koje mogu ili su već uzrokovale sukob interesa, te svojim postupanjem poticati adekvatnu organizacijsku kulturu, dajući prioritet profesionalnom, poštenom i savjesnom obavlјanju aktivnosti na svim organizacionim nivoima, te jasno definiranim, transparentnim i doslјedno primijenjenim linijama odgovornosti i ovlaštenjima unutar organizacione strukture banke. a) pojam materijalno značajnih aktivnosti, b) iscrpne uslove za eksternalizaciju i c) sadržaj dokumentacije uz obavijest i rokove za dostavu obavijesti iz člana 76. stava (3) ovog zakona. Odjelјak B. Upravlјanje rizicima Član 79. (Sistem upravlјanja rizicima u banci) Banka je dužna da, srazmjerno vrsti, obimu i složenosti poslova koje obavlјa i rizicima svojstvenih modelu poslovanja, uspostavi i provodi efikasan i pouzdan sistem upravlјanja rizicima koji obuhvata: a) jasnu organizacionu strukturu sa dobro definisanim, preglednim i doslјednim linijama ovlaštenja i odgovornosti unutar banke, uspostavlјenu na način da se izbjegne sukob interesa, b) efikasno upravlјanje svim rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju, c) odgovarajuće sisteme unutrašnjih kontrola koji uklјučuju i odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke, d) politike naknada koje su u skladu s odgovarajućim i efikasnim upravlјanjem rizicima i koje upućuju na odgovarajuće i efikasno upravlјanje rizicima, e) postupak interne procjene adekvatnosti kapitala banke i postupak interne procjene adekvatnosti likvidnosti banke i f) plan oporavka. Član 80. (Upravlјanje rizicima) (1) Banka je dužna uspostaviti sveobuhvatno i efikasno upravlјanje rizicima, odnosno da najmanje: a) definira strategiju, politike i procedure za upravlјanje rizicima; b) uspostavi procese i postupke u upravlјanju rizicima prema definiranoj strategiji, politikama i procedurama iz tačke a) ovog stava, koja obuhvata utvrđivanje i procjenu značajnih rizika, mjerenje rizika, mjere za ograničavanje i ublažavanje rizika, praćenje, analiziranje i kontrolu rizika, kao i odgovarajuće linije za kontinuirano izvještavanje nadzornog odbora i uprave; c) efikasno, pouzdano i pravovremeno izvještava o rizicima, sa adekvatnom informatičkom podrškom koja osigurava sveobuhvatno, pravovremeno i pouzdano prikuplјanje i obradu podataka potrebnih za mjerenje, praćenje i izvještavanje o izloženostima banke rizicima prema regulatornim zahtjevima i za interne potrebe banke u sistemu upravlјanja rizicima; (8) Banka je dužna bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri radna dana, obavijestiti Agenciju o prestanku mandata člana uprave i nadzornog odbora te navesti razloge za prestanak mandata. (9) Članovi nadzornog odbora i uprave banke dužni su da se obučavaju i stručno usavršavaju u okviru programa banke. (10) Banka odnosno odbor za imenovanje je dužna da pri odabiru članova nadzornog odbora i uprave banke odredi širok raspon kvaliteta, kompetencija i strukture. j) kupovina i prodaja vrijednosnih papira (brokersko-dilerski poslovi), k) upravljanje portfelјem vrijednosnih papira i drugim vrijednostima, l) poslovi podrške tržištu vrijednosnih papira, poslovi agenta i preuzimanje emisije, u skladu sa propisima koji uređuju tržište vrijednosnih papira, m) poslovi investicionog savjetovanja i skrbnički poslovi, n) usluge finansijskog menadžmenta i savjetovanja, o) usluge prikupljanja podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih lica i fizičkih lica koja samostalno obavlјaju registrovanu poslovnu djelatnost, p) usluge iznajmlјivanja sefova, r) posredovanje u poslovima osiguranja, u skladu sa propisima koji uređuju posredovanje u osiguranju, d) operativni rizik; e) kamatni rizik u bankarskoj knjizi; f) rizik zemlјe; g) rizik usklađenosti; h) koncentracijski rizik; i) rizik namirenja; j) strateški rizik; k) reputacioni rizik; l) ostali rizici. (2) Kreditni rizik je, u smislu ovog zakona, rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove novčane obaveze prema banci. (3) Rizik likvidnosti je rizik gubitka koji proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti banke da podmiri svoje dospjele novčane obaveze. Agencija može odlučiti o potrebi nalaganja posebnih zahtjeva za likvidnost kojima su obuhvaćeni likvidnosni rizici kojima je banka izložena ili bi mogla biti izložena, pri čemu će voditi računa o modelu poslovanja banke, sistemima, procesima i mehanizmima banke, nalazu supervizije koja je provedena u skladu s članom 139. ovog zakona i sistemskom likvidnosnom riziku. (6) Radi provođenja postupka iz st. (2) i (3) ovog člana Agencija obavlјa kontrolu u obimu i na način koji omogućuje da se provjeri postoje li činjenice i okolnosti iz st. (2) i (3) ovog člana. (7) Ako Agencija ukine rješenje kojim je izdata saglasnost za imenovanje predsjednika ili člana uprave banke, nadzorni odbor banke dužan je odmah, a najkasnije pet dana od dana ukidanja rješenja donijeti odluku o razrješenju predsjednika ili člana uprave banke i imenovati vršioca dužnosti te pokrenuti proceduru za dobivanje saglasnosti za nove članove. s) druge poslove koji predstavlјaju podršku konkretnim bankarskim poslovima. (2) Banka je dužna da svoje poslovanje obavlјa u skladu sa zakonom, propisima Agencije, uslovima i ograničenjima utvrđenim dozvolom, te odgovarajućim poslovnim i računovodstvenim načelima i standardima. (8) Rizik usklađenosti je rizik od izricanja mogućih mjera i kazni te rizik od nastanka značajnoga finansijskog gubitka koji banka može pretrpjeti zbog neusklađenosti s propisima, standardima i kodeksima te internim aktima. (9) Koncentracijski rizik je svaka pojedinačna, direktna ili indirektna, izloženost prema jednom licu, odnosno grupi povezanih lica ili skup izloženosti koje povezuju zajednički činitelјi rizika kao što su isti privredni sektor, odnosno geografsko područje, istovrsni proizvodi, odnosno primjena tehnika smanjenja kreditnog rizika, uklјučujući posebno rizike povezane sa velikim indirektnim kreditnim izloženostima prema pojedinom davaocu kolaterala koji može dovesti do takvih gubitaka koji bi mogli ugroziti nastavak poslovanja banke ili materijalno značajne promjene njenog rizičnog profila. (10) Rizik namirenja predstavlјa mogućnost nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat ili kapital banke zbog razlike u ugovorenoj cijeni namirenja za određeni dužnički, vlasnički, devizni ili robni instrument i njene sadašnje tržišne vrijednosti. (11) Strateški rizik je rizik gubitka do kojeg dolazi zbog nepostojanja dugoročne strategije razvoja banke, donošenja pogrešnih poslovnih odluka, neprilagođenosti promjenama u ekonomskom okruženju i sl. (12) Reputacijski rizik je rizik gubitka povjerenja u integritet banke do kojeg dolazi zbog nepovolјnog javnog mišlјenja o poslovnoj praksi banke, koje proizlazi iz aktivnosti banke, poslovnih veza banke sa pojedinačnim klijentima ili aktivnosti članova organa banke, neovisno o tome postoji li osnova za takvo javno mišlјenje. (13) Banka je dužna donijeti i provoditi primjerene politike i procedure upravlјanja rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju. (14) Agencija će propisati minimalne zahtjeve u pogledu upravlјanja rizicima u banci, koji između ostalog, uklјučuju identifikaciju, mjerenje, praćenje i kontrolu rizika. Odjelјak C. Sistem internih kontrola Član 82. (Obuhvat sistema internih kontrola) Član 70. (Dužnosti i odgovornosti članova nadzornog odbora i uprave) a) adekvatnu organizacijsku strukturu, b) organizacijsku kulturu, c) uspostavu kontrolnih funkcija banke, d) adekvatne kontrolne aktivnosti i podjelu dužnosti, e) adekvatne interne kontrole integrisane u poslovne procese i aktivnosti banke i f) adekvatne administrativne i računovodstvene postupke. Član 83. (Kontrolne funkcije) (1) Banka je dužna uspostaviti tri kontrolne funkcije: a) funkciju upravlјanja rizicima, b) funkciju praćenja usklađenosti i c) funkciju interne revizije. (2) U skladu sa stavom (1) ovog člana nadzorni odbor banke dužan je donijeti akt za svaku od kontrolnih funkcija, te ih uspostaviti na način da budu nezavisne, odnosno funkcionalno odvojene od poslovnih procesa i aktivnosti u kojima rizik nastaje, odnosno koje ove kontrolne funkcije prate, kontrolišu i ocjenjuju. (3) Obavljanje kontrolnih funkcija banka je dužna da organizuje u sjedištu banke i implementira sistem kontrolne funkcije u drugim organizacionim dijelovima srazmjerno svojoj veličini, internoj organizaciji, vrsti, obimu i složenosti poslova koje obavlja određena kontrolna funkcija. (4) Prilikom uspostave kontrolnih funkcija banka je dužna: a) primijeniti princip proporcionalnosti, odnosno srazmjernosti sa veličinom, vrstom i složenosti poslovanja banke i profilom rizika banke; b) pokriti sve značajne rizike kojima je ili kojima bi mogla biti izložena; c) izbjeći sukob interesa; d) uspostaviti direktne linije izvještavanja prema nadzornom odboru banke; e) osigurati dovolјan broj zaposlenika u kontrolnim funkcijama, sa odgovarajućim stručnim znanjima i iskustvom, kao i njihovo redovno stručno obrazovanje i osposoblјavanje; f) imenovati lica odgovorna za rad kontrolnih funkcija i o njihovom imenovanju obavijestiti Agenciju. (5) Rukovodioci organizacionih jedinica kontrolnih funkcija sastavljaju tromjesečne, polugodišnje i godišnje izvještaje o upravljanju rizicima, praćenju usklađenosti poslovanja i internoj reviziji, koje dostavljaju upravi, nadzornom odboru i odboru za reviziju i najmanje jednom godišnje učestvuju na sjednicama tijela koje izvještavaju. (6) Izvještaje iz stava (5) ovog člana, uz pribavljeno izjašnjenje uprave i odbora za reviziju, usvaja nadzorni odbor banke. (7) Ukoliko neka od kontrolnih funkcija prilikom obavlјanja poslova iz svoje nadležnosti utvrdi nezakonitosti u poslovanju ili kršenje strategije, politika i procedura u upravlјanju rizicima zbog kojih može biti ugrožena stabilnost, sigurnost, solventnost ili likvidnosti banke, lice zaduženo za rad kontrolne funkcije dužno je odmah o tome obavijestiti upravu, nadzorni odbor banke i Agenciju. (3) Banka može obavlјati poslove tehničke podrške iz okvira svoje infrastrukture za svoje supsidijare, uz prethodno pribavlјenu saglasnost Agencije. (1) Članovi uprave i nadzornog odbora banke dužni su da, u roku od mjesec dana od dana stupanja na dužnost, nadzornom odboru banke i Agenciji dostave pisanu izjavu koja sadrži podatke o: (1) Banka je dužna uspostaviti stalne i efikasne kontrolne funkcije s odgovarajućim ovlastima nezavisne o poslovnim procesima i aktivnostima u kojima rizik nastaje, odnosno koje kontrolne funkcije prate i nadziru, srazmjerno svojoj veličini te vrsti, obimu i složenosti poslova u skladu sa svojim profilom rizičnosti. (2) Pojedina kontrolna funkcija ne može biti organizovana u sklopu druge kontrolne funkcije. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, banka može obavlјanje poslova funkcije praćenja usklađenosti organizovati unutar funkcije upravlјanja rizicima ili neke funkcije podrške ako je to primjereno njenoj veličini te vrsti, obimu i složenosti poslova, s time da se poslovi te funkcije ne mogu organizovati unutar funkcije interne revizije. (4) Banka je dužna organizovati funkciju interne revizije kao poseban organizacioni dio, funkcionalno i organizaciono nezavisnu o aktivnostima koje revidira i o drugim organizacionim dijelovima banke. (5) Banka je dužna organizovati kontrolne funkcije na način da pokrije sve značajne rizike kojima jest ili kojima bi banka mogla biti izložena u svom poslovanju. (6) Banka je dužna uspostaviti kontrolne funkcije na način da se izbjegne sukob interesa. Član 85. (Lica koja obavlјaju poslove kontrolne funkcije) (1) Banka je dužna, srazmjerno svojoj veličini, vrsti, obimu i složenosti poslova, za obavlјanje poslova svake kontrolne funkcije osigurati dovolјan broj lica koja moraju imati odgovarajuće stručno znanje i iskustvo. (2) Ako se obavlјanje poslova pojedine kontrolne funkcije povjerava većem broju lica, mora se imenovati lice odgovorno za rad kontrolne funkcije kao cjeline. (3) Banka je dužna bez odgode, a najkasnije u roku od osam radnih dana, obavijestiti Agenciju o imenovanju lica odgovornih za rad svake kontrolne funkcije te o razlozima za zamjenu tih lica. (4) Banka je dužna osigurati redovno stručno obrazovanje i osposoblјavanje lica koja obavlјaju poslove kontrolnih funkcija. (5) Lica koja se imenuju za vršenje kontrolnih funkcija ne mogu biti lica povezana sa bankom, odnosno lica kod kojih postoji drugi osnov povezanosti zbog kojeg može postojati sukob interesa, odnosno dovedena u pitanje nezavisnost i objektivnost u vršenju propisanih odgovornosti interne revizije. (6) U provođenju poslova za koje su odgovorne kontrolne funkcije, potrebno je osigurati zaposlenicima kontrolnih funkcija pravo uvida u svu potrebnu dokumentaciju, bez ograničenja. Član 86. (Funkcija interne revizije) (1) Banka je dužna da organizuje internu reviziju kao nezavisnu funkciju u banci, koja je odgovorna za ocjenu: (2) Odgovornost banke prema trećim licima ni u kojem slučaju se ne smije prenijeti na pružaoce usluga. (3) Banka ne smije eksternalizovati prava i obaveze nadzornog odbora i uprave, kao ni kontrolne funkcije banke koje su definirane ovim zakonom. (4) Izuzetno od stava (3) ovog člana, banka smije ekternalizovati određene segmente funkcije interne revizije uz saglasnost Agencije, pod uslovima i na način koje propiše Agencija. d) tačnosti i pouzdanosti finansijskih izvještaja banke; e) adekvatnosti upravlјanja imovinom banke; f) primjene politike naknada u banci; g) usklađenosti novih proizvoda i postupaka sa važećim propisima, internim aktima, standardima i kodeksima, kao i uticaja novih proizvoda/postupaka/tržišta na izloženost rizicima; h) strategija, politika i postupaka ocjenjivanja potrebnog internog kapitala banke srazmjerno njenom profilu rizičnosti i dr. (2) Funkcioniranje interne revizije u banci se organizuje na način kojim se osigurava nezavisnost, kompetentnost, objektivnost i nepristrasnost u obavlјanju poslova za koje je odgovorna, trajnost i efikasnost obavlјanja funkcije interne revizije, adekvatnost i pravovremenost izvještavanja o nalazima i preporukama interne revizije. (3) Uprava i nadzorni odbor banke dužni su osigurati pravovremeno i efikasno poduzimanje korektivnih mjera po preporukama interne revizije, sa cilјem otklanjanja uočenih nepravilnosti i slabosti konstatovanih u izvještajima interne revizije. (4) Banka mora da ima najmanje jednog zaposlenog u organizacionoj jedinici interne revizije koji ima zvanje i certifikat ovlaštenog internog revizora. (5) Zaposleni u organizacionoj jedinici interne revizije ne mogu obavljati rukovodeće ni druge poslove iz djelatnosti banke, osim poslova koji se odnose na obavljanje interne revizije, niti mogu učestvovati u pripremi i izradi akata i druge dokumentacije koji mogu biti predmet interne revizije. (6) Zaposleni u organizacionoj jedinici interne revizije imaju pravo uvida u poslovne knjige, finansijske izvještaje i svu dokumentaciju banke i njenih podređenih društava, kao i članova iste bankarske grupe, te da vrše nadzor nad poslovanjem banke i učestvuju na sjednicama nadzornog odbora. Član 87. (Funkcija praćenja usklađenosti poslovanja) (1) Banka je dužna da funkciju praćenja usklađenosti poslovanja uspostavi i razvija na način koji osigurava: a) praćenje usklađenosti poslovanja banke sa ovim zakonom, propisima Agencije i drugim propisima i standardima opreznog bankarskog poslovanja, procedurama o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, kao i drugim aktima kojima se uređuje poslovanje banke, b) identifikovanje propusta i procjenu rizika kao posljedice neusklađenosti poslovanja banke sa zakonom i drugim propisima, posebno rizika od provođenja nadzornih mjera i sankcija Agencije i drugih nadležnih organa, finansijskih gubitaka, kao i reputacioni rizik, Član 78. (Propisi Agencije u vezi s eksternalizacijom) Agencija će donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje: d) provodi stres testove – testove osjetlјivosti banke na rizike (pojedinačno i integralno), korištenjem više scenarija, odnosno pretpostavki o promjenama eksternih i internih faktora koji mogu imati značajan uticaj na rizike u poslovanju banke; e) sačini planove za nepredviđene, odnosno vanredne situacije u poslovanju banke. Banka je dužna da u okviru funkcije upravlјanja rizicima osigura obavljanje najmanje slјedećih poslova: a) analizu rizika koja uključuje utvrđivanje, mjerenje odnosno procjenjivanje rizika kojima je banka izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju, b) kontinuirano praćenje svih značajnijih rizika kojima je banka izložena, c) provođenje testiranja otpornosti na stres, d) provjeru primjene i efikasnosti metoda i postupaka za upravljanje rizicima kojima je banka izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju, uključujući rizike iz makroekonomskog okruženja, e) ispitivanje i ocjenu adekvatnosti i efikasnosti internih kontrola u procesu upravljanja rizicima, te ocjenu adekvatnosti metodologije za upravljanje rizicima, f) učestvovanje u izradi i preispitivanju strategija i politika za upravljanje rizicima, metoda i postupaka za upravljanje rizicima, te davanje prijedloga i preporuka za efikasno upravljanje rizicima, g) analizu, praćenje i izvještavanje o adekvatnosti internog kapitala banke, te provjeru strategija i postupaka ocjenjivanja potrebnog internog kapitala, h) analizu rizika prisutnih kod novih proizvoda ili novih tržišta i i) provođenje ostalih provjera potrebnih za adekvatnu kontrolu rizika. Odjelјak D. Izloženosti banke Član 89. (Velika izloženost) (1) Izloženost banke prema jednom licu ili grupi povezanih lica smatra se velikom izloženošću ako je njena vrijednost jednaka ili prelazi 10% priznatog kapitala. (2) Banka je dužna usvojiti politike i procedure za utvrđivanje i praćenje pojedinačnih izloženosti i ukupne izloženosti, kao i izloženosti prema licima povezanim sa bankom, odnosno vodi evidenciju i o istim prati i izvještava u skladu sa podzakonskim aktima Agencije. Član 90. (Najveća dopuštena izloženost) (1) Izloženost banke prema jednom licu ili grupi povezanih lica nakon primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika ne smije prelaziti 25% priznatog kapitala banke. (2) Najveći dopušteni iznos kredita koji nije osiguran kolateralom u skladu sa propisima Agencije prema jednom licu ili grupi povezanih lica ne smije biti veći od 5% priznatog kapitala banke. (3) Banka može u izuzetnom slučaju prekoračiti ograničenja iz stava (1) ovog člana za izloženosti u knjizi trgovanja ako su ispunjeni sljedeći uslovi: (2) Banka je dužna da svojim aktima jasno i precizno definira ovlaštenja i odgovornosti u upravlјanju rizicima za sve organizacione nivoe, sve nivoe radnog procesa i odlučivanja u banci. (3) Prilikom uspostave i primjene sistema za upravlјanje rizicima, banka je dužna osigurati da preuzimanje rizika bude funkcionalno odvojeno od poslova identifikacije, mjerenja, praćenja, kontrole rizika, te u tom smislu zavisno od veličine i složenosti poslovanja u svojoj organizacionoj strukturi definira organizacione dijelove, odnosno zaposlenike koji će biti neposredno odgovorni za upravlјanje rizicima na operativnom nivou. (4) Banka je dužna da osigura nezavisnu procjenu funkcioniranja sistema za upravlјanje rizicima od strane interne i eksterne revizije. d) sva prekoračenja ograničenja od 25% priznatog kapitala iz knjige trgovanja koja traju duže od 10 dana zajedno ne prelaze 600% priznatog kapitala banke. (4) U svakom od slučajeva prekoračenja ograničenja, banka bez odgađanja obavještava Agenciju o iznosu prekoračenja, nazivu lica na koje se prekoračenje odnosi, odnosno grupi povezanih lica na koje se prekoračenje odnosi. (5) Banka je dužna uz obavijest priložiti opis mjera koje će provesti radi usklađivanja sa zahtjevima za ograničenja iz ovog člana i navesti rok u kojem će te mjere biti provedene. (6) Agencija daje rješenje banci za usklađivanje sa ograničenjem, odnosno rok za usklađivanje. (7) Agencija propisuje bliže uslove i način izračuna velike izloženosti kao i zbir svih najvećih dozvolјenih izloženosti banke. Član 91. (Prethodna saglasnost nadzornog odbora) Za zaklјučivanje pojedinačnog pravnog posla na osnovu kojeg bi ukupna izloženost banke mogla rezultirati velikom izloženošću banke i za svako naredno povećanje izloženosti prema jednom licu ili grupi povezanih lica potrebna je prethodna saglasnost nadzornog odbora banke. Član 92. (Izloženost banke prema grupi) Na ukupnu izloženost banke prema njoj nadređenom društvu, njoj podređenim društvima i s njima povezanim licima primjenjuju se ograničenja propisana članom 90. st. (1) i (2) ovog zakona. Član 93. (Pravni poslovi s licem u posebnom odnosu sa bankom) (1) Banka u svom poslovanju ne može licu u posebnom odnosu sa bankom odobriti uslove koji su povoljniji od uslova odobrenih drugim licima koja nisu u posebnom odnosu sa tom bankom, odnosno nisu zaposlena u toj banci. (2) Pravni poslovi banke s licem u posebnom odnosu sa bankom obuhvataju poslove koje banka zaključi sa ovim licem i licem koje je povezano s licem u posebnom odnosu sa bankom. (3) Agencija će utvrditi iznos iznad kojeg banka može zaključiti pravni posao sa licem u posebnom odnosu sa bankom samo isklјučivo nakon dobijanja pisanog odobrenja nadzornog odbora banke. (4) Odobrenje iz stava (3) ovog člana nije obavezno u slučaju: a) polaganja depozita lica u posebnom odnosu sa bankom; b) davanja kredita osiguranog vezanim depozitom lica u posebnom odnosu sa bankom; c) davanja kredita osiguranog dužničkim vrijednosnim papirima Federacije, odnosno dužničkim vrijednosnim papirima lica čiji rejting, prema ocjeni priznatih međunarodnih rejting agencija, nije ispod "A". (5) Agencija će detalјnije propisati elemente sistema upravlјanja rizicima, kao i internog postupka procjene adekvatnosti kapitala banke koji treba da obuhvati sve rizike u poslovanju banke. Član 81. (Vrste rizika u poslovanju banke) (1) Sistem upravlјanja rizicima u banci mora biti uspostavlјen na način da obuhvati sve rizike koje banka smatra značajnim i kojim je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju i iste treba da definiše u svojoj strategiji, politikama i procedurama za upravlјanje rizicima, a minimalno slјedeće rizike: (8) Pravni posao koji banka zaključi suprotno uslovima propisanim st. (1) do (7) ovog člana ništav je. (9) Agencija propisuje bliže uslove i ograničenja u obavljanju poslova sa licima u posebnom odnosu sa bankom. Član 94. (Ulaganja banke) (1) Banka ne može, direktno ili indirektno, bez prethodnog pisanog odobrenja Agencije imati: a) značajan vlasnički interes u pravnom licu ili indirektno u supsidijarnom licu tog pravnog lica koji prelazi iznos od 5% regulatornog kapitala banke ili b) ukupnu neto vrijednost svih vlasničkih učešća banke u drugim pravnim licima i u supsidijarnim licima tih pravnih lica iznad 20% regulatornog kapitala banke. (2) Kriteriji za odlučivanje o izdavanju odobrenja Agencije iz stava (1) ovog člana su: a) nema izlaganja nepotrebnim rizicima; b) nema onemogućavanja efikasne supervizije, provođenja supervizorskih mjera ili restrukturiranja banke; c) odgovarajući finansijski, upravlјački i organizacioni resursi da bi se obavila transakcija i d) sposobnost za upravlјanje rizicima nebankarskih poslova. (3) Kod odlučivanja o izdavanju odobrenja iz stava (1) ovog člana za prekogranična ulaganja banke Agencija će osim kriterija iz stava (2) ovog člana uzeti u obzir i slјedeće kriterije: a) odgovarajući tok informacija potreban za konsolidovanu superviziju; b) efikasnost supervizije u zemlјi domaćinu i c) sposobnost za vršenje supervizije na konsolidovanoj osnovi. (4) Banka ne može, direktno ili indirektno, imati vlasničko učešće u jednom pravnom licu koji prelazi 15% njenog regulatornog kapitala, a vlasničko učešće u nefinansijskom licu ne može preći 10% njenog regulatornog kapitala, niti vlasničko učešće može preći 49% vlasništva nefinansijskog pravnog lica. (5) Ukupno učešće banke u licima koja nisu lica u finansijskom sektoru ne može biti veće od 25% priznatog kapitala banke, a ukupno učešće banke u licima u finansijskom sektoru ne može preći 50% njenog priznatog kapitala. (6) Ukupno ulaganje banke u osnovna sredstva ne može biti veće od 40% iznosa priznatog kapitala banke. (7) Krediti banke pravnim licima u kojima banka ima investicije smatrat će se ulaganjima u smislu ograničenja u ovom članu. a) kreditni rizik; b) rizik likvidnosti; c) tržišne rizike (pozicijski rizik, valutni rizik, robni rizik i drugi tržišni rizici); (4) Tržišnim rizicima, u smislu ovog zakona, smatraju se pozicijski rizik, valutni rizik i robni rizik. Pozicijski rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene finansijskog instrumenta ili kod derivata, promjene cijene odnosne varijable. Valutni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene kursa valute i/ili promjene cijene zlata. Robni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe. (5) Operativni rizik je rizik gubitka zbog neadekvatnih ili neuspjelih internih procesa, lјudi i sistema ili vanjskih događaja, uklјučujući pravni rizik. Član 96. (Kupoprodaja plasmana banke) (1) Kupoprodaja plasmana se regliše ugovorom kojim se prenosi plasman (potraživanje po osnovu kredita, kamata, zajmova, ulaganja koja se drže do dospijeća, osim ulaganja u dužničke vrijednosne papire i sl.) ili se prenose rizici i koristi s osnove plasmana s banke prodavca na društvo koje se bavi kupoprodajom plasmana (u dalјem tekstu: kupac) te čija će poslјedica biti prestanak priznavanja plasmana u bilansu banke u skladu s Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. (2) Banka može zaklјučiti ugovor o kupoprodaji plasmana nakon što je dobila saglasnost Agencije da su ispunjeni opći uslovi kupoprodaje plasmana, kao i posebni uslovi za kupoprodaju materijalno značajnog iznosa plasmana, propisani ovim zakonom i propisima Agencije. (3) Banka plasmane po osnovu kredita i druge usluge odobrene korisniku finansijskih usluga može ustupiti isključivo drugim bankama ili finansijskim organizacijama koje imaju dozvolu Agencije. (4) Agencija će detalјnije propisati: a) definiciju i obuhvat plasmana; b) finansiranje kupoprodaje plasmana; c) opće i posebne uslove za kupoprodaju tih plasmana; d) materijalno značajan iznos plasmana; e) dokumentaciju koju banka dostavlјa Agenciji za potrebe ispunjavanja propisanih uslova i f) druga potrebna pitanja za plasmane koji su predmet kupoprodaje. Član 97. (Obaveze banke prodavca prije donošenja odluke o kupoprodaji plasmana) (1) Banka prodavac dužna je prije donošenja odluke o zaklјučivanju ugovora o kupoprodaji plasmana osigurati da nezavisni procjenjivač izvrši procjenu vrijednosti potraživanja, kao i izvršiti procjenu vrijednosti efekata prodaje plasmana na finansijski rezultat banke, kontinuitet poslovanja, reputaciju, izloženost rizicima, solventnost, likvidnost, te na zaštitu korisnika finansijskih usluga, ako su predmet prodaje plasmani odobreni korisnicima finansijskih usluga. (2) Banka prodavac je dužna prije donošenja odluke o zaključivanju ugovora o prodaji plasmana izvršiti procjenu kupca s aspekta njegove finansijske, kadrovske i tehničke sposobnosti za preuzimanje predmeta kupoprodaje. (3) Bliže kriterije za procjenu iz stava (2) ovog člana propisat će Agencija. (6) Kamatni rizik u bankarskoj knjizi je rizik od mogućeg nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke po osnovu pozicija iz bankarske knjige uslijed promjene kamatnih stopa. (7) Rizik države je rizik koji se odnosi na državu porijekla lica prema kojem je banka izložena, odnosno rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat ili kapital banke zbog nemogućnosti banke da naplati svoja potraživanja od ovog lica iz razloga koji su poslјedica političkih, ekonomskih ili socijalnih prilika u zemlјi porijekla tog lica. Rizik zemlјe obuhvata političko-ekonomski rizik i rizik transfera. Banka je dužna uspostaviti i provoditi efikasan sistem internih kontrola u svim područjima poslovanja koji obuhvata najmanje: b) banka prodavac je sačinila procjenu efekata prodaje plasmana, c) finansiranje prodaje, upravlјanje i naplata plasmana vrši se u skladu s odredbama ovog zakona i podzakonskim propisom Agencije, d) cilj prodaje nije ostvarivanje prihoda koji inače ne bi bili ostvarivi za banku prodavca. (2) Banka prodavac može zaključiti ugovor o prodaji plasmana sa kupcem iz bankarske grupe, ako: a) cilj prodaje plasmana nije izbjegavanje ispunjavanja kapitalnih zahtjeva, ostalih bonitetnih kao i drugih zahtjeva propisanih ovim zakonom i podzakonskim aktima donesenima na osnovu njega, b) cilj prodaje nije ostvarivanje prihoda koji inače ne bi bili ostvarivi za banku prodavca na pojedinačnoj ili konsolidovanoj osnovi za bankarsku grupu. (3) Banka prodavac mora osigurati da su plasmani ili rizici i koristi po osnovu plasmana trajno preneseni na kupca. (4) Banka prodavac ne preuzima, neposredno ili posredno, odgovornost za kvalitet prodatih plasmana, uključujući njihovu naplativost i kreditni rejting dužnika, na osnovu kojeg je utvrđena ugovorena prodajna cijena. (5) U slučaju nastupanja razloga za raskid ugovora o prodaji plasmana, banka prodavac i kupac ne mogu ugovoriti povrat plasmana, ali imaju pravo na naknadu štete zbog raskida ugovora. Član 99. (Posebni uslovi za kupoprodaju materijalno značajnog iznosa plasmana) (1) Banka prodavac može zaključiti ugovor o kupoprodaji materijalno značajnog iznosa plasmana ako su pored opštih uslova kupoprodaje plasmana ispunjeni i sljedeći posebni uslovi: a) osiguran trajan prijenos plasmana ili rizika i koristi po osnovu plasmana, b) banka prodavac ne preuzima, neposredno ili posredno, odgovornost za kvalitet prodatih plasmana, uključujući njihovu naplativost i kreditnu sposobnost dužnika, na osnovu kojeg je utvrđena ugovorena prodajna cijena i c) upravljanje i naplata prodatih plasmana obavlja se u skladu sa propisima Agencije. (2) Banka prodavac je dužna najkasnije u roku od 60 dana prije zaključivanja ugovora o kupoprodaji materijalno značajnog iznosa plasmana u pisanoj formi zatražiti saglasnost Agencije o ispunjenosti opštih i posebnih uslova kupoprodaje i dostaviti propisanu dokumentaciju. Član 100. (Finansiranje prodaje plasmana) (1) Banka prodavac je dužna ugovoriti da će kupac svoju obavezu isplate ugovorene cijene ispuniti uplatom u cijelosti na račun banke prodavaoca odmah nakon sklapanja ugovora o kupoprodaji plasmana, a najkasnije u roku od 60 dana. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, u vanrednim slučajevima Agencija može na zahtjev banke prodavaoca dopustiti i druge načine i rokove podmirivanja ugovorene cijene. (3) Banka prodavac ne smije neposredno ili posredno finansirati prodaju svojih plasmana ili rizika i koristi po osnovu plasmana. (8) Agencija će donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje sadržaj internih akata za svaku kontrolnu funkciju, uslove koje moraju ispunjavati lica koja obavlјaju poslove kontrolnih funkcija, te obim i način obavlјanja poslova svake funkcije iz stava (1) ovog člana te način na koji uprava banke preispituje primjerenost i djelotvornost kontrolnih funkcija u skladu s članom 67. stavom (2) ovog zakona. Član 84. (Organizacijska struktura kontrolnih funkcija) (1) Banka ne smije eksternalizovati djelatnost pružanja bankarskih i finansijskih usluga za koje je dobila dozvolu za rad od strane Agencije u skladu sa ovim zakonom. Odjelјak F. Bankarska tajna Član 102. (Pojam bankarske tajne) (1) Bankarskom tajnom smatra se podatak, činjenica ili saznanje do kojih su došli dioničari, članovi organa banke i zaposleni u banci obavljajući poslove i izvršavajući dužnosti iz svoje nadležnosti, kao i lica društva koje vrše reviziju banke i druga lica koja zbog prirode posla koji obavljaju imaju pristup tim podacima, a čije bi otkrivanje neovlaštenom licu nanijelo ili moglo da nanese štetne posljedice za banku i njene klijente. (2) Bankarskom tajnom iz stava (1) ovog člana smatraju se naročito: a) podaci koji su poznati banci, a odnose se na lične podatke, finansijsko stanje i transakcije, kao i na vlasništvo ili poslovne veze fizičkih i pravnih lica klijenata te ili druge banke, b) podaci o stanju i prometu na pojedinačnim računima fizičkih i pravnih lica otvorenih u banci. (3) Bankarskom tajnom ne smatraju se: a) javni podaci i podaci koji su zainteresovanim licima sa opravdanim interesom dostupni iz drugih izvora, b) zbirni podaci na osnovu kojih nije moguće utvrditi lične ili poslovne podatke o pojedinačnim licima na koje se ti podaci odnose, c) podaci o dioničarima banke, visini njihovog učešća u dioničarskom kapitalu banke, kao i podaci o drugim licima, bez obzira na to da li su oni klijenti banke, i d) javni podaci iz jedinstvenog registra računa. (4) Bankarska tajna predstavlјa poslovnu tajnu. (5) Na sve organizacione dijelove banaka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu osnovane u Federaciji shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje uređuju bankarsku tajnu. Član 103. (Obaveza čuvanja bankarske tajne) (1) Lica koja u obavljanju poslova i vršenju dužnosti iz svog djelokruga imaju pristup podacima iz člana 102. stav (2) ovog zakona dužna su da te podatke čuvaju, u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu njega i drugim propisima kojima se uređuje čuvanje bankarske i poslovne tajne i ne smiju ih upotreblјavati za svoju ličnu korist niti ih mogu saopćavati trećim licima. (2) Lica iz stava (1) ovog člana dužna su da čuvaju bankarsku tajnu i nakon prestanka radnog odnosa u banci, prestanka njihovog angažovanja u banci, odnosno prestanka statusa na osnovu kojeg su ostvarili pristup tim podacima. b) efikasnosti i pouzdanosti funkcije praćenja usklađenosti i funkcije kontrole rizika, kao i uspostavlјenog sistema internih kontrola u svim područjima poslovanja banke; c) menadžment informacionog sistema u banci; c) savjetovanje uprave i drugih odgovornih lica o načinu primjene relevantnih zakona, standarda i pravila, uključujući i informacije o aktuelnostima iz tih područja, a) trećem licu uz pisanu saglasnost klijenta na koga se podatak odnosi, b) radi ostvarenja interesa banke prilikom prodaje plasmana klijenata, c) nadležnom sudu, tužilaštvu ili licima koja rade po njihovim nalozima, na osnovu odluke ili zahtjeva nadležnog suda, odnosno tužilaštva, ukoliko su takvi podaci potrebni za postupke koje provode u okviru svojih nadležnosti, a u skladu sa propisima koji uređuju njihov rad, d) sudu ili upravnom organu u vezi sa izvršenjem ili stečajnom upravniku u vezi sa stečajem na imovini klijenta banke, e) Agenciji i drugim nadležnim regulatornim organima radi obavljanja poslova iz njihove nadležnosti, f) Ombudsmanu za bankarski sistem, ako interesi ili obaveze banke ili korisnika bankarskih usluga zahtijevaju saopćavanje tajnih podataka u postupku rješavanja pravnih nesuglasica između banke i korisnika bankarskih usluga ili drugom postupku arbitraže ili mirenja, g) na pisani zahtjev poreskih organa, inspekcijskih i drugih kontrolnih organa u skladu sa propisima koji uređuju njihov rad, h) Agenciji za osiguranje depozita, u skladu sa propisima o osiguranju depozita u bankama, i) društvima za osiguranje u postupku osiguranja potraživanja banke, a koji se odnose na ta potraživanja, j) pri zaključivanju pravnih poslova čiji je rezultat osiguranje potraživanja banke, uklјučujući i kreditne izvedene instrumente, bankarsko jemstvo i drugi slični poslovi, k) ako banka koja pruža usluge čuvanja i administriranja finansijskih instrumenata za račun klijenata dostavi banci koja je izdavalac nematerijalizovanih vrijednosnih papira na njen zahtjev podatke o imaocima tih vrijednosnih papira, l) na osnovu pisanog zahtjeva centra za socijalni rad radi poduzimanja mjera iz njihove nadležnosti, m) na osnovu pisanog zahtjeva lica koje je pogrešno uplatilo novčana sredstva na račun klijenta banke, i to samo podaci koji su potrebni u svrhu pokretanja sudskog postupka radi povrata pogrešno uplaćenih novčanih sredstava, n) nadležnom organu za restrukturiranje, likvidaciju odnosno stečaj banke, ako su tajni podaci neophodni za rješavanje potraživanja povjerilaca, te ostalih zahtjeva koji se odnose na postupak restrukturiranja, likvidacije odnosno stečaja banke, osim onih podataka koji se odnose na druge subjekte koji su uključeni i imaju pravni interes u tim postupcima, o) Centralnoj banci, odnosno drugom nadležnom organu u skladu sa propisima kojima se uređuje nadzor platnih sistema, odnosno platni promet, u okvirima njihove nadležnosti, d) procjenu efekata koje će na poslovanje banke imati izmjena relevantnih propisa. (2) Organizaciona jedinica zadužena za praćenje usklađenosti poslovanja banke dužna je da sačini program praćenja usklađenosti poslovanja banke, koji posebno sadrži metodologiju rada te organizacione jedinice, planirane aktivnosti, način i rokove izrade izvještaja, način provjere usklađenosti, kao i plan obuke zaposlenih. Član 88. (Funkcija upravlјanja rizicima) a) izloženost prema jednom licu ili grupi povezanih lica za izloženosti iz bankarske knjige ne prelazi ograničenje iz stava (1) ovog člana, tako da prekoračenje u potpunosti proizlazi iz knjige trgovanja, u) u okviru bankarske grupe radi upravljanja rizicima, v) sudužniku, založnom dužniku, jemcu ili drugom učesniku kreditnog odnosa, i to samo podatke o tom kreditnom odnosu, z) pružaocima usluga eksternalizacije, kada je saopćavanje podataka neophodno za provođenje aktivnosti banke koje su predmet eksternalizacije, aa) stranim organima i drugim tijelima, ako je to predviđeno međunarodnim sporazumima, bb) drugim organima koja vrše javnopravna ovlaštenja, u skladu sa posebnim zakonom, cc) društvu za reviziju u svrhu vršenja revizije izvještaja banke i dd) na osnovu drugih zakona. (2) Banka je dužna da za klijenta koji je zaključio ugovor o pružanju bankarskih usluga obezbijedi njegovu pisanu saglasnost iz stava (1) tačka a) ovog člana u posebnom dokumentu. (3) Kada se razmjena podataka obavlja na osnovu pisane saglasnosti klijenta iz stava (1) tačke a) ovog člana ili se podaci dostavljaju u skladu sa stavom (1) tačkom t) ovog člana, banka je dužna da ispuni sljedeće uslove: a) obezbijedi da su podaci koji se dostavljaju tačni, potpuni i ažurirani, b) klijentu na njegov zahtjev omogući uvid u njegove podatke koje banka dostavlja, c) obezbijedi da se na taj način ne razmjenjuju podaci u većem obimu nego što je potrebno za namjenu za koju se razmjenjuju i d) čuva primljene podatke do roka koji je potreban za svrhu u koju se podaci dostavljaju. (4) Agencija propisuje bliže uslove iz stava (3) ovog člana. Član 105. (Postupanje sa tajnim podacima) Lica iz člana 104. stav (1) ovog zakona mogu podatke koji predstavlјaju bankarsku tajnu koristiti isključivo u svrhu za koju su pribavljeni i ne mogu ih saopćavati trećim licima, niti tim licima omogućiti da saznaju i koriste ove podatke, osim u slučajevima predviđenim ovim zakonom. Odjelјak G. Ostale obaveze banke Član 106. (Obavezna rezerva banaka) b) banka je dužna ispuniti dodatni kapitalni zahtjev u vezi sa prekoračenjem ograničenja izloženosti od 25% priznatog kapitala banke u knjizi trgovanja, c) ako je od prekoračenja iz knjige trgovanja prošlo 10 ili manje dana, izloženost u knjizi trgovanja prema tom licu ili toj grupi povezanih lica ne smije prelaziti 500% priznatog kapitala banke, (5) Član nadzornog odbora banke i član uprave ne smije učestvovati u razmatranju ili odobravanju bilo kog pravnog posla između njega i banke, između banke i bilo kog člana njegove porodice i između banke i pravnog lica u kome on ili bilo koji član njegove porodice učestvuje u upravljanju ili rukovođenju, ili u kome ima znatno ili kontrolno učešće. (6) Pravne radnje u korist lica u posebnom odnosu s bankom i lica koja su povezana s licima u posebnom odnosu sa bankom može poduzimati nakon dobijanja pisanog odobrenja nadzornog odbora banke. Član 108. (Zaštita korisnika bankarskih usluga) Zaštita prava i interesa korisnika bankarskih usluga provodi se u skladu sa zakonskim propisima koji uređuju ovu oblast. Član 109. (Neaktivni računi) (1) Banka je dužna da propiše procedure za postupanje sa neaktivnim računima i osigura čuvanje dokumentacije. (2) O procedurama iz stava (1) ovog člana, banka je dužna upoznati vlasnika računa. Član 110. (Sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti) (1) Banka ne smije sticati, vršiti konverzije ili transfere, niti posredovati prilikom sticanja, konverzije ili transfera novca ili druge imovine za koju zna ili bi mogla osnovano pretpostaviti da je stečena vršenjem krivičnog djela. (2) Banka se ne smije upustiti u transakciju za koju zna ili za koju može osnovano pretpostaviti da je namijenjena pranju novca u skladu sa propisom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (3) Banka ne smije vršiti konverzije ili transfere, niti posredovati prilikom sticanja, konverzije ili transfera novca ili druge imovine za koju zna ili bi mogla osnovano pretpostaviti da bi se mogle koristiti za finansiranje terorističkih aktivnosti u skladu sa propisom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, propisima kojima se uređuje uvođenje i primjena određenih privremenih mjera radi efikasnog provođenja međunarodnih restriktivnih mjera i Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN. (4) Zabranjeno je da banka vrši konverzije ili transfere, kao i posreduje prilikom sticanja, konverzije ili transfera novca ili druge imovine, za koju se zna ili bi se moglo osnovano pretpostaviti da bi ih mogli koristiti pojedinci ili pravna lica ili organi koji opstruišu ili prijete opstrukcijom ili predstavljaju značajan rizik od aktivne opstrukcije provođenja mirovnog procesa, u skladu sa propisima kojima se uređuje uvođenje i primjena određenih privremenih mjera radi efikasnog provođenja međunarodnih restriktivnih mjera. (5) Banka je dužna uspostaviti internu kontrolu i internu reviziju, kao i politike i procedure u cilјu otkrivanja i sprječavanja transakcija koje uklјučuju kriminalne aktivnosti i pranje novca i finansiranje terorističkih aktivnosti. (7) Zabranjeno je da banka odobrava kredite svojim dioničarima prije isteka roka od jedne godine od dana kada je počela da posluje. (8) Ulaganjima iz st. (4), (5) i (6) ovog člana ne smatraju se ulaganja koja je banka stekla, u prve tri godine nakon sticanja, u zamjenu za svoja potraživanja u postupku finansijskog restrukturiranja, u stečajnom i izvršnom postupku, te primjenom instrumenata osiguranja potraživanja, u skladu sa propisom o izvršnom postupku. Član 95. (Dopušteno prekoračenje ulaganja) (1) Banka može prekoračiti ograničenja iz člana 94. st. (4) i (5) ovog zakona ako je iznos ulaganja koji prekoračuje ograničenje u potpunosti pokriven regulatornim kapitalom. Ako je banka istovremeno prekoračila ograničenje iz člana 94. st. (4) i (5) ovog zakona, regulatornim kapitalom treba pokriti veći iznos. (2) Agencija će detalјnije propisati odbitne stavke u izračunu adekvatnosti kapitala. a) kapitalu i adekvatnosti kapitala banke, b) vlasničkoj strukturi, članovima nadzornog odbora i upravi banke, c) drugim činjenicama, u skladu sa propisima Agencije. (2) Banka nije dužna da objavljuje podatke i informacije koji nisu materijalno značajni, kao i podatke i informacije čije bi javno objavljivanje moglo negativno da utiče na konkurentski položaj te banke na tržištu, i podatke koji bi mogli negativno uticati na sigurnost zaposlenika i organa banke. (3) Agencija bliže propisuje sadržaj podataka i informacija iz ovog člana, kao i uslove, način i rokove njihovog objavljivanja. Član 112. (Zaštita klijenta) (1) Klijent banke ima pravo pristupa podacima koji se odnose na ugovorni odnos koji ima sa bankom i moraju mu biti dostupni, a banka je dužna da mu na zahtjev obezbijedi ovaj pristup. (2) Banka slobodno odlučuje o izboru klijenta. Član 113. (Objavljivanje općih uslova poslovanja) (1) Općim uslovima poslovanja, u smislu ovog zakona, smatra se svaki dokument koji sadrži standardne uslove poslovanja primjenjive na sve klijente banke, opće uslove za uspostavljanje odnosa između klijenata i banke, postupak komunikacije između klijenata i banke i opće uslove za obavljanje transakcija između klijenata i banke. Opći uslovi poslovanja obuhvataju i akte kojima se utvrđuju naknade i drugi troškovi koje banka naplaćuje klijentima. (2) Banka je dužna da opće uslove poslovanja, kao i njihove izmjene i dopune, objavi na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u Federaciji, u svojim poslovnim prostorijama i na internet stranici banke, najkasnije 15 dana prije njihove primjene, a objavlјivanje može vršiti i u sredstvima javnog informisanja. (3) Obaveza objavljivanja općih uslova poslovanja iz ovog člana odnosi se i na podružnice banaka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu otvorenih u Federaciji. (4) Opći uslovi poslovanja su sastavni dio ugovora zaključenog između banke i klijenta i moraju biti trajno dostupni klijentima u periodu njihovog važenja. (5) Klijent može od banke da traži odgovarajuća objašnjenja i instrukcije koji se odnose na primjenu općih uslova poslovanja. Odjelјak E. Kupoprodaja plasmana banke Član 98. (Opći uslovi prodaje plasmana) (1) Banka prodavac može zaključiti ugovor o prodaji plasmana ako su ispunjeni sljedeći uslovi: a) kupoprodaja plasmana ima ekonomsku opravdanost, Član 101. (Zaštita korisnika finansijskih usluga kod kupoprodaje plasmana banke) (1) Pri sklapanju ugovora o kupoprodaji plasmana koji se odnose na plasmane odobrene korisnicima finansijskih usluga iz propisa o zaštiti korisnika finansijskih usluga, banka prodavac je dužna osigurati da ti korisnici finansijskih usluga ne dođu u nepovolјniji položaj na osnovi zaštite korisnika finansijskih usluga u odnosu na položaj koji su kao dužnici imali prema banci prodavaocu. (2) Odredbe člana 96. stav (2) ovog zakona i stav (1) ovog člana ne odnose se na ugovore koji se sklapaju u sklopu mjera za oporavak i restrukturiranje banaka. (3) Agencija će propisati bliže uslove i način ostvarivanja zaštite i prava klijenta, te uslove i način postupanja banke po prigovoru klijenata. Odjelјak H. Finansijski izvještaji i eksterna revizija Član 116. (Finansijski izvještaji) (1) Banka je dužna sastavlјati godišnje finansijske izvještaje, pojedinačno i na konsolidiranoj osnovi, koji istinito i objektivno odražavaju njen finansijski rezultat i finansijski položaj u skladu sa propisom koji uređuje računovodstvo i reviziju, Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, ovim zakonom i aktima donesenim na osnovu tih propisa. (2) Banka je dužna poslovne knjige i ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije voditi na način koji omogućuje, u bilo koje vrijeme, provjeru posluje li banka u skladu s važećim propisima i standardima struke. Član 117. (Obaveza obavlјanja revizije) (1) Obavezi revizije podliježu godišnji finansijski izvještaji banke i konsolidovani finansijski izvještaji bankarske grupe. (2) Radi obavljanja godišnje revizije finansijskih izvještaja iz stava (1) ovog člana, banka i obveznici izvještavanja na konsolidovanoj osnovi iz člana 125. st. (1) i (2) ovog zakona dužni su da angažuju društvo za reviziju. (3) Agencija daje prethodnu saglasnost za imenovanje društva za reviziju za obavljanje revizije finansijskih izvještaja. (4) Revizija iz stava (1) ovog člana provodi se u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija, ovim zakonom i propisima Agencije. Član 118. (Imenovanje društva za reviziju) (1) Skupština banke, uz prethodnu saglasnost Agencije, imenuje društvo za reviziju najkasnije do 30. septembra tekuće godine, koje će obaviti reviziju finansijskih izvještaja za tu godinu. (2) Odluku o imenovanju društva za reviziju banka je dužna dostaviti Agenciji u roku od osam dana od dana donošenja odluke. a) sistema za upravlјanje rizicima u banci i ocjenu klјučnih rizika u poslovanju banke kako bi se obezbijedilo da se klјučni rizici na odgovarajući način identifikuju, mjere, odnosno procjenjuju, prate, analiziraju i kontrolišu, da se o njima adekvatno izvještava te da se poduzimaju odgovarajuće mjere za njihovo ograničavanje i ublažavanje; Član 104. (Izuzeci od čuvanja bankarske tajne) (1) Obaveza čuvanja bankarske tajne ne postoji ako se podaci saopćavaju: Član 119. (Ograničenje obavlјanja revizije) (1) Banka ne može imenovati društvo za reviziju ako je isto društvo za reviziju u prethodnoj godini ostvarilo više od polovine svojih ukupnih prihoda obavljanjem revizije te banke ili bankarske grupe kojoj banka pripada. (2) Društvo za reviziju banke i ovlašteni revizor koji obavlja reviziju banke ne može biti lice: a) koje je u sukobu interesa i obavlja nespojive aktivnosti utvrđene zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija, kao i sa njim povezano lice koje obavlja ove aktivnosti, b) koje je u posebnom odnosu sa bankom ili članom bankarske grupe, c) koje je zastupnik ili predstavnik banke i ima finansijski interes u banci ili članu bankarske grupe, koji proizlazi iz poslovnog odnosa sa bankom ili članom bankarske grupe, tako da objektivno postoji sumnja u njihovu nezavisnost i nepristrasnost, d) čiji izvještaj o obavljenoj reviziji finansijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu Agencija nije prihvatila. (3) Reviziju banke mora obavljati isto društvo za reviziju najmanje tri godine u kontinuitetu, a najduže u periodu utvrđenom propisom kojim se uređuje računovodstvo i revizija. (4) Izuzetno od stava (3) ovog člana reviziju banke ne mora obavljati društvo za reviziju tri godine u kontinuitetu kada Agencija u skladu sa ovim zakonom ne prihvati godišnji izvještaj o reviziji za prethodnu godinu ili kada banka u pisanoj formi obrazloži Agenciji da postoje opravdani razlozi za promjenu društva za reviziju. (5) Agencija propisuje bliže uslove i kriterije koje društvo za reviziju mora da ispunjava za dobijanje prethodne saglasnosti za obavljanje revizije finansijskih izvještaja banke i bankarske grupe. Član 120. (Zaštita neovisnosti revizora) U slučaju raskida ugovora o obavlјanju revizije finansijskih izvještaja, banka, odnosno društvo za reviziju dužni su Agenciji pisano obrazložiti razloge za raskid. Član 121. (Obaveze društva za reviziju) (1) Društvo za reviziju dužno je nakon obavlјene revizije u skladu sa propisom o računovodstvu i reviziji sačiniti izvještaj o izvršenoj reviziji sa mišlјenjem, sačiniti prošireni izvještaj o izvršenoj reviziji za potrebe Agencije i dostaviti Agenciji pismo preporuka. (2) Društvo za reviziju dužno je u pisanoj formi, bez odgađanja obavijestiti nadzorni odbor, upravu i odbor za reviziju o: p) stranom nadležnom regulatornom organu ovlaštenom da daje i oduzima dozvole za rad licima u finansijskom sektoru ili vrši kontrolu i nadzor ovih lica, samo za potrebe provođenja kontrole i nadzora iz njihove nadležnosti, što važi i u vanrednim situacijama, pod uslovima predviđenim sporazumom o saradnji zaključenim između tog organa i Agencije, r) ministarstvu nadležnom za unutrašnje poslove i organu nadležnom za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u skladu sa propisima, s) nadležnim organima u skladu sa propisima koji uređuju oblast sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, t) licu osnovanom radi prikupljanja podataka o iznosu, vrsti i ažurnosti ispunjavanja obaveza fizičkih i pravnih lica koja koriste bankarske usluge i razmjene ovih podataka između banaka i između banaka i lica u finansijskom sektoru (kreditni biro), u skladu sa posebnim zakonom, odnosno pod uslovima predviđenim sporazumom o saradnji zaključenim između banaka i tog lica, Banka je dužna da drži i održava sredstva obavezne rezerve u skladu sa propisima koje donosi Centralna banka. Član 107. (Čuvanje dokumentacije) (1) Banka i organizacioni dijelovi banaka sa sjedištem u RS i Brčko Distriktu osnovani u Federaciji dužni su da čuvaju dokumentaciju, podatke i evidencije o poslovima koje obavlјaju u materijalnom ili elektronskom obliku, u skladu sa propisima koji uređuju arhivsku djelatnost, sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, računovodstvo i reviziju, drugim zakonima, kao i propisima Agencije. (4) Dostava podataka Agenciji iz stava (3) ovog člana ne smatra se kršenjem revizorove obaveze o čuvanju povjerlјivih informacija koja proizlazi iz propisa koji uređuje oblast revizije ili iz ugovora. (5) Društvo za reviziju dužno je da na zahtjev Agencije dostavi u pisanoj formi potrebna pojašnjenja u vezi sa izvještajem o izvršenoj reviziji i druge podatke koji su Agenciji potrebni za obavljanje nadzora u skladu sa ovim zakonom. Član 122. (Odbijanje revizorskog izvještaja) Ako Agencija utvrdi da revizija finansijskih izvještaja nije obavlјena ili da revizorski izvještaj nije sastavlјen u skladu s ovim zakonom, podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog zakona, propisa kojim se uređuje računovodstvo i revizija i pravilima revizorske struke ili ako obavlјenom supervizijom poslovanja banke ili na drugi način utvrdi da revizorsko mišlјenje o finansijskim izvještajima banke iz člana 121. stav (1) ovog zakona nije zasnovano na istinitim i objektivnim činjenicama, može odbiti revizorski izvještaj i zahtijevati od banke da reviziju obave ovlašteni revizori drugoga društva za reviziju ili, kada to ocijeni potrebnim, sama direktno imenovati revizora, a na trošak banke. Član 123. (Sadržaj revizije za potrebe Agencije) (1) Za potrebe Agencije društvo za reviziju dostavlja izvještaj sa mišljenjem o: a) pridržavanju pravila o upravlјanju rizicima, b) efikasnosti obavlјanju poslova funkcije upravlјanja rizicima, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije interne revizije, c) stanju informacijskog sistema i adekvatnosti upravlјanja informacijskim sistemom i d) pravilnosti, tačnosti i potpunosti izvještaja koji se dostavlјaju Agenciji. (2) Agencija može od društva za reviziju zatražiti dodatne informacije u vezi s obavlјenom revizijom. (2) Banke su dužne da čuvaju naloge za plaćanje i drugu dokumentaciju o otvorenim računima i izvršenim platnim transakcijama najmanje 10 godina od dana otvaranja računa i dana izvršenja platne transakcije. (6) Banka je dužna da izradi procjenu rizika kojom utvrđuje stepen rizičnosti grupa klijenata ili pojedinog klijenta, poslovnog odnosa, transakcije ili proizvoda u vezi sa mogućnošću zloupotrebe u svrhu pranja novca ili finansiranja terorističkih aktivnosti, u skladu sa propisima iz ove oblasti. (7) Banka je dužna da u svom poslovanju izvršava obaveze i zadatke, kao i poduzima mjere i radnje definisane propisima koji uređuju sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (8) Banka je dužna Agenciji dostavlјati mjesečni statistički izvještaj o transakcijama iz st. (2) do (4) ovog člana, o kojim je izvijestila nadležni organ za primanje i analizu izvještaja, u formi koju propiše Agencija. Član 111. (Objavlјivanje podataka) (1) Banka je dužna najmanje jednom godišnje da javno objavljuje kvantitativne i kvalitativne podatke, koji su od značaja za informisanje javnosti o njenom finansijskom stanju i poslovanju, a najmanje podatke o: (6) Agencija će propisati bliže uslove i način objavljivanja i primjene općih uslova poslovanja banke. Član 114. (Obavještavanje klijenata) (1) Banka je dužna da klijentu, na njegov zahtjev, osigura informacije o stanju njegovog kredita, odnosno depozitnog računa, kao i druge informacije iz poslovnog odnosa klijenta i banke. (7) Agencija propisuje elemente i sadržaj izvještaja društva za reviziju u skraćenom obliku koji se javno objavljuje. Član 125. (Revizija konsolidiranih finansijskih izvještaja) (1) Nadređena banka je obveznik revizije konsolidiranih finansijskih izvještaja bankarske grupe. (2) Revizijski izvještaj finansijskih izvještaja za bankarsku grupu sa nadređenim holdingom, odnosno nadređenim matičnim društvom, podnosi banka koja je pod kontrolom tog holdinga ili društva, a ima sjedište u Federaciji. Član 126. (Isključivanje iz konsolidacije) (1) U konsolidovane finansijske izvještaje bankarske grupe ne uključuju se podređeni članovi čiji je bilans stanja manji od 1% bilansa stanja nadređenog člana grupe. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, ako više podređenih članova bankarske grupe ispunjava uslov iz tog stava, Agencija može naložiti uključivanje tih članova bankarske grupe u konsolidovane finansijske izvještaje, ako ocijeni da je zbir njihovih bilansa stanja značajan za utvrđivanje finansijskog stanja bankarske grupe. (2) Agencija će propisati jedinstveni način obračuna i objavljivanja troškova, kamata i naknada bankarskih usluga i to naročito po osnovu depozitnih i kreditnih poslova i bliže uslove i način obavještavanja klijenata banke. Član 115. (Prigovor klijenata) (1) Ako klijent smatra da se banka ne pridržava obaveza iz zaklјučenog ugovora, može uputiti prigovor rukovodiocu nadležne organizacione jedinice ili nadležnom organu banke. Banka je dužna da podnosiocu prigovora odgovori u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora. (2) Agencija je ovlaštena da, u okviru svoje nadzorne funkcije, provjerava da li se banka pridržava dobrih poslovnih običaja, objavljenih općih uslova poslovanja i odredaba ugovora zaključenih sa klijentima. (3) Banka je dužna da donese interni akt kojim određuje podatke koji se smatraju bankarskom tajnom i način pristupanja, korištenja, razmjene, čuvanja i zaštite tih podataka, kao i postupak prestanka tajnosti podataka. (5) Društvo za reviziju dužno je da Agenciji za svaku banku sa kojom je zaključilo ugovor o obavljanju revizije dostavi plan obavljanja revizije za tu poslovnu godinu do 31. oktobra tekuće godine, iz kojeg su vidljiva područja poslovanja koja će biti predmet revizije, opis sadržaja planirane revizije po pojedinačnim oblastima, kao i predviđeno trajanje revizije. a) utvrđenim nezakonitostima ili činjenicama i okolnostima koje mogu na bilo koji način ugroziti dalјnje poslovanje banke, b) okolnostima koje su razlog za ukidanje odobrenja za rad iz člana 22. st. (1) i (2) ovog zakona, (2) Lica iz stava (1) ovog člana dužna su da blagovremeno dostavljaju banci sve podatke potrebne za izradu konsolidovanih finansijskih izvještaja. Član 128. (Posebna revizija i revizija u slučaju statusne promjene banke) (1) Ako ocijeni da je za potrebe vršenja supervizije iz ovog zakona potrebno prikupiti, analizirati i obraditi određene podatke u vezi s poslovanjem banke koji nisu obuhvaćeni izvještajem o reviziji godišnjih finansijskih izvještaja banke, Agencija može banci naložiti angažovanje društva za reviziju radi obavljanja posebne revizije finansijskih izvještaja banke i člana bankarske grupe ili njihovih pojedinih dijelova, kao i za druge vrste revizije, odnosno ispitivanja pojedinih poslovnih procesa i podataka u vezi s poslovanjem ovih lica. (2) Banka ili član bankarske grupe dužni su da društvu za reviziju dostave, bez odlaganja i ograničenja, sve podatke i dokumente neophodne za provođenje posebne revizije i da mu pruže svu potrebnu pomoć, u skladu sa ovim zakonom. (3) Troškove posebne revizije snosi banka. (4) U slučaju statusne promjene banke, banka koja je osnovana spajanjem ili kojoj se pripojila druga banka, odnosno banke koje su nastale podjelom banke, dužne su da angažuju društvo za reviziju radi obavljanja revizije finansijskih izvještaja sa stanjem na dan statusne promjene. (5) Banka iz stava (4) ovog člana dužna je da, u roku od 60 dana od dana upisa statusne promjene u registar poslovnih subjekata, dostavi Agenciji izvještaj društva za reviziju o istinitosti i objektivnosti svog početnog bilansa stanja na dan statusne promjene. (6) Agencija će propisati bliže uslove i način vršenja posebne revizije i uslove i način vršenja revizije u slučaju statusne promjene banke. Odjelјak I. Obavještavanje Agencije i plan oporavka c) materijalno značajnoj razlici u procjeni rizika prisutnih u poslovanju banke i vrednovanju bilansnih i vanbilansnih stavki i bilansa uspjeha, d) težem kršenju internih akata, e) značajnijoj slabosti u uspostavi sistema internih kontrola ili propustima u primjeni sistema internih kontrola i f) činjenicama koje bi mogle dovesti do mišlјenja s rezervom, negativnog mišlјenja ili suzdržavanja od izražavanja mišlјenja na finansijske izvještaje. (3) Društvo za reviziju dužno je u pisanoj formi obavijestiti Agenciju o svakoj činjenici iz stava (2) ovog člana za koju sazna u postupku obavlјanja revizije finansijskih izvještaja društva koje kontrolira banka. (3) Ako Agencija utvrdi da izvještaj sa mišlјenjem iz stava (1) ovog člana nije dat u skladu s ovim zakonom, podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog zakona, zakonom kojim se uređuje revizija i pravilima revizorske struke ili ako obavlјenom supervizijom poslovanja banke ili na drugi način utvrdi da mišlјenje nije zasnovano na istinitim i objektivnim činjenicama zahtijevati će od banke da mišlјenje daju ovlašteni revizori drugog društva za reviziju, a na trošak banke. (4) Agencija će pobliže propisati sadržaj revizije za potrebe Agencije. (3) Osim o činjenicama iz stava (2) ovog člana, banka je dužna obavijestiti Agenciju o: a) dioničarima banke i s njima povezanim licima koji imaju 5% i više dionica s pravom glasa na skupštini banke, b) licima povezanim s bankom i c) sastavu grupa povezanih lica prema kojima je banka izložena. (4) Banka čije su dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu dužna je obavijestiti Agenciju o dioničarima koji su imaoci kvalificiranog učešća te o veličini tih učešća. (5) Uprava banke je dužna bez odgode obavijestiti Agenciju o slјedećem: a) ako je ugrožena likvidnost ili solventnost banke, b) ako nastupe okolnosti za prestanak važenja dozvole za rad, razlozi za ukidanje dozvole za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za obavlјanje odobrene djelatnosti. (6) Banka je dužna dostavlјati informacije: a) imena i učešće lica sa značajnim učešćem; b) identitet stvarnih vlasnika dionica koje glase na ovlaštena lica, skrbničke račune ili druge instrumente. (7) Agencija će donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje rokove i način obavještavanja iz ovog člana. Član 130. (Izvještaji) (1) Banka je dužna pripremati i dostavljati Agenciji izvještaje i podatke o svom finansijskom stanju i poslovanju, uklјučujući izloženost rizicima, velike izloženosti, kvalitet aktive, rezerve za kreditne gubitke, poslovanje sa licima u posebnom odnosu sa bankom, likvidnost, solventnost i profitabilnost, kao i o planiranim poslovnim aktivnostima banke i njenih zavisnih društava u skladu sa ovim zakonom i propisima Agencije. (2) Pored izvještaja iz stava (1) ovog člana, banka je dužna da na zahtjev Agencije dostavlјa: a) podatke o finansijskom stanju, poslovanju i izloženosti riziku na konsolidovanoj osnovi i b) podatke za člana bankarske grupe koji su potrebni za procjenu stanja i rizika banke ili bankarske grupe. (3) Banka je dužna na zahtjev Agencije dostaviti izvještaj i informacije o svim pitanjima važnim za provođenje supervizije odnosno nadzora ili za izvršavanje ostalih zadataka iz nadležnosti Agencije. Član 124. (Dostava izvještaja Agenciji i njihovo objavlјivanje) (1) Banka je dužna dostaviti Agenciji godišnje finansijske izvještaje najkasnije do posljednjeg dana februara tekuće godine, a revizorski izvještaj društva za reviziju najkasnije do 31.05. tekuće godine. (2) Banka je dužna da izvještaj društva za reviziju u skraćenom obliku, u roku od 15 dana po njegovom prijemu, objavi na svojim internetskim stranicama i u jednom ili više dnevnih listova dostupnih na cijeloj teritoriji BiH i o tome, uz dostavu kopije objave, odmah obavijesti Agenciju. (3) Banka je dužna svoje revidirane godišnje finansijske izvještaje zajedno sa svojim godišnjim izvještajem objaviti na svojim internetskim stranicama i učiniti dostupnim najkasnije u roku od šest mjeseci od isteka poslovne godine na koju se oni odnose. (4) Osim objavlјivanja revidiranih godišnjih izvještaja banka je dužna na kraju svakog prvog polugodišta da objavi nerevidirane polugodišnje izvještaje, kao i informacije koje sadrže imena članova nadzornog odbora i uprave i svih dioničara koji imaju 5% ili više dionica sa glasačkim pravima. (5) Izvještaj iz stava (4) ovog člana banka je dužna objaviti u roku od 30 dana nakon isteka prvog polugodišta u jednom ili više dnevnih lokalnih listova dostupnih na cijeloj teritoriji BiH. (1) Banka je dužna da izradi plan oporavka kojim su predviđene mjere koje će banka primijeniti u slučaju značajnog pogoršanja njenog finansijskog stanja, radi ponovnog uspostavljanja njenog održivog poslovanja i odgovarajućeg finansijskog položaja. (2) Agencija može propisati manji obim plana oporavka i manju učestalost njegovog ažuriranja za banke čija veličina, model poslovanja i povezanost s drugim institucijama ili finansijskim sistemom u cjelini osigurava da njihova propast neće imati negativan uticaj na finansijska tržišta, druge institucije ili na uslove finansiranja. (3) Plan iz stava (1) ovog člana usvaja nadzorni odbor banke, ali njegov sadržaj ne može da se objelodani nijednom fizičkom ili pravnom licu, uklјučujući dioničare banke, čak i ukoliko se dionicama banke trguje na uređenom tržištu, osim u slučaju lica uklјučenih u izradu nacrta i usvajanje. Plan se dostavlјa Agenciji radi procjene primjerenosti i provodljivosti predloženih mjera. (4) Banka revidira plan iz stava (1) ovog člana: a) najmanje jednom godišnje, u skladu sa propisom Agencije; b) kada nastupi događaj koji se tiče pravne i/ili organizacione strukture banke, poslovnog modela ili finansijskog stanja banke koji može imati značajan uticaj na konačno izvršenje plana; c) kada dođe do promjene pretpostavki koje su se koristile u toku izrade plana koje mogu imati značajan uticaj na konačno izvršenje tih planova; d) kada Agencija to zatraži na osnovu tač. b) ili c) ovog stava. (5) Plan oporavka ne obavezuje Agenciju i ne daje pravo niti obavezuje banku i treća lica da provode mjere i strategije sadržane u planu. (6) Nezavisno od stava (5) ovog člana, Agencija je ovlaštena da, u okviru svoje nadzorne funkcije, naloži banci jednu ili više mjera koje bi banka mogla preduzeti ako su ispunjeni uslovi za ranu intervenciju i ne može pretpostavljati prijem javne finansijske pomoći. Član 133. (Sadržaj plana oporavka) (1) Banka je dužna da planom oporavka utvrdi različite mogućnosti za oporavak i mjere koje bi se primijenile u okviru svake od ovih mogućnosti, kao i da osigura odgovarajuće uslove i procedure za blagovremeno poduzimanje aktivnosti za njen oporavak. (6) Nadređena banka koja ima sjedište u Federaciji dužna je objaviti svoje revidirane konsolidirane godišnje finansijske izvještaje i konsolidirani godišnji izvještaj za grupu shodno odredbama propisa koji uređuje računovodstvo i reviziju na način iz stava (3) ovog člana i u roku od devet mjeseci od isteka poslovne godine na koju se oni odnose. (3) Ukoliko banka ne postupi u skladu sa st. (1) i (2) ovog člana, Agencija će imenovati društvo za reviziju u roku od 30 dana od dana održavanja godišnje sjednice skupštine dioničara. (4) Ugovor o obavljanju revizije finansijskih izvještaja mora biti zaključen između banke i društva za reviziju u pisanoj formi, koji je banka dužna dostaviti Agenciji u roku od osam dana od dana potpisivanja ugovora. Član 127. (Konsolidacija u drugim slučajevima) (1) Agencija može naložiti banci koja je nadređena licima koja ne obavljaju finansijske djelatnosti da provedu konsolidaciju pojedinih djelatnosti, grupe djelatnosti ili potpunu konsolidaciju finansijskog stanja i poslovanja ovih lica, kao i lica koja nisu lica u finansijskom sektoru, nezavisno od njihove djelatnosti, ako je to potrebno radi potpunog i objektivnog prikazivanja finansijskog stanja i poslovanja banke. (7) Agencija propisuje sadržaj plana oporavka, te način i rokove dostavlјanja plana oporavka i njegovih izmjena. Član 134. (Procjena plana oporavka) (1) U roku od šest mjeseci od predaje plana oporavka, Agencija mora obaviti njegovo preispitivanje i procijeniti u kojoj mjeri plan zadovolјava zahtjeve iz člana 133. ovog zakona i slјedeće kriterije: a) adekvatnost predloženih mjera i strategija čije bi provođenje osiguralo održavanje ili obnovu redovnog poslovanja i finansijskog položaja banke ili grupe; b) mogućnost da banka implementira predložene mjere i strategije brzo i efikasno u situacijama finansijskog stresa uz izbjegavanje u najvećoj mogućoj mjeri znatnih štetnih poslјedica za finansijski sistem, čak i u slučaju istovremenog provođenja plana oporavka u drugoj banci. (2) Prilikom procjene primjerenosti plana oporavka, Agencija uzima u obzir primjerenost strukture kapitala i finansiranja banke zavisno o nivou kompleksnosti organizacijske strukture i profila rizika banke. (3) Agencija može ispitati plan oporavka s cilјem utvrđivanja bilo kakvih mjera u planu oporavka koje bi mogle negativno uticati na mogućnost restrukturiranja. (4) Kada Agencija procjeni da u planu postoje važni nedostaci ili bitne prepreke u provedbi plana, mora obavijestiti banku o svojoj procjeni i zatražiti da banka, u roku od dva mjeseca, s mogućnošću produžetka roka za jedan mjesec uz odobrenje Agencije, preda revidirani plan koji pokazuje kako će se ti nedostaci ili prepreke razmotriti u razumnom vremenskom okviru. Prije nego od banke zatraži da ponovno preda plan oporavka, Agencija mora omogućiti banci da se izjasni o tom zahtjevu. Član 129. (Obavještavanje) (1) Banka je dužna obavještavati Agenciju u skladu s ovim zakonom i propisima donesenima na osnovu ovoga zakona. (2) Banka je dužna bez odgode obavijestiti Agenciju o: a) održanoj skupštini i svim odlukama donesenima na toj skupštini, b) svakoj planiranoj promjeni u kapitalu banke od 10% ili više, c) prestanku obavlјanja pojedinih poslova iz okvira djelatnosti banke, d) saznanju da je fizičko ili pravno lice steklo kvalificirano učešće ili učešće iz člana 30. ovog zakona, odnosno da je imalac kvalificiranog učešća prodao ili na drugi način otuđio svoje dionice tako da se zbog toga njegovo učešće povećalo iznad, odnosno smanjilo ispod visine za koju je dobio prethodnu saglasnost. (4) Organizacioni dijelovi banke sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu koji posluju u Federaciji dužni su da pripremaju i blagovremeno dostavlјaju Agenciji izvještaje i podatke o svom poslovanju, na način propisan članom 17. stav (5) ovog zakona i propisima Agencije. (5) Agencija donosi akt kojim propisuje sadržaj i oblik izvještaja iz ovog člana, kao i način i rokove njihovog dostavlјanja, a može zahtijevati i ovjeru tih izvještaja. (2) Plan oporavka bankarske grupe sadrži mjere i aktivnosti čije se sprovođenje zahtijeva na nivou bankarske grupe kao cjeline, posebno matičnog društva i svakog zavisnog društva pojedinačno, kao i način kojim se obezbjeđuje koordinacija i dosljednost sprovođenja tih mjera i aktivnosti. (3) Plan oporavka bankarske grupe sa nadređenim holdingom, odnosno nadređenim matičnim društvom, Agenciji dostavlja banka koja je pod kontrolom tog holdinga ili društva, a ima sjedište u Federaciji. (4) Odredbe čl. 132. do 134. ovog zakona se primjenjuju i na plan oporavka grupe. (5) Agencija donosi akt kojim propisuje sadržaj, te način i rok dostavljanja plana oporavka bankarske grupe. Član 136. (Primjena plana oporavka) (1) Plan oporavka sadrži indikatore na osnovu kojih se utvrđuje kada se odgovarajuća mjera iz ovog plana može poduzeti, pri čemu banka ipak može, ako je to opravdano okolnostima u određenoj situaciji, na osnovu odluke nadzornog odbora banke, da poduzme mjere za oporavak i kada na to ne ukazuju određeni indikatori iz ovog plana, odnosno da ne primjeni mjere iako na to ukazuju ovi indikatori. (2) Banka je dužna da na odgovarajući način obezbijedi redovno praćenje indikatora iz stava (1) ovog člana. (3) Banka je dužna da bez odlaganja Agenciju pisano obavijesti o poduzimanju mjera iz plana oporavka, odnosno o tome da nije poduzela mjeru iz plana oporavka iako su bili ispunjeni uslovi za njeno poduzimanje, kao i da uz ovo obavještenje dostavi odgovarajuće obrazloženje. (4) Agencija će bliže propisati minimalne kvantitativne i kvalitativne indikatore iz stava (1) ovog člana. POGLAVLJE VII – SUPERVIZIJA Odjelјak A. Opće odredbe Član 131. (Godišnji izvještaj o provođenju kontrolnih funkcija) (1) Banka je dužna da Agenciji, uz godišnji finansijski izvještaj, dostavi i godišnji izvještaj o provođenju kontrolnih funkcija, koji je usvojio nadzorni odbor banke. (2) Agencija propisuje sadržaj i rokove dostavljanja izvještaja iz stava (1) ovog člana. (3) U vršenju supervizije nad bankom, Agencija ima pravo uvida u poslovne knjige i drugu dokumentaciju, kao i zahtijevati druge informacije od lica koja su imovinskim i upravljačkim odnosima povezana sa bankom, lica na koje je banka prenijela značajan dio svojih poslovnih aktivnosti, kao i vlasnika kvalifikovanog učešća u banci. (4) Superviziju iz stava (2) ovog člana Agencija će regulisati i provoditi sa nadležnim regulacionim tijelom. Član 138. (Obavlјanje supervizije) (1) Agencija je ovlaštena obavlјati superviziju banaka: a) obavlјanjem posrednog nadzora, b) obavlјanjem neposrednog nadzora nad poslovanjem banke, c) nalaganjem supervizorskih mjera i d) izdavanjem mišlјenja, odobrenja, saglasnosti i procjenjivanjem banke u skladu s ovim Zakonom. (2) Agencija osim supervizije obavlјa i nadzor banaka u skladu sa propisom koji uređuje poslovanje Agencije, podzakonskih propisa donesenih na osnovu tog propisa i drugih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona, za koji je ovlaštena na osnovu tih zakona. (3) Agencija donosi podzakonski propis kojim pobliže uređuje uslove i način provođenja supervizije, izricanja supervizorskih mjera te obaveze tijela banke tokom i nakon supervizije koju obavlјa Agencija, kao i način i postupak supervizije bankarske grupe na konsolidovanoj osnovi. Član 139. (Obim supervizije banaka) (1) U skladu sa ovim Zakonom i zakonom koji propisuje status, nadležnosti i mandat Agencije, Agencija pri obavlјanju supervizije provjerava zakonitost poslovanja banke uklјučujući organizaciju, strategije, politike, postupke i procedure koje je banka donijela radi usklađivanja svog poslovanja s propisima, i ocjenjuje rizike kojima banka jest ili bi mogla biti izložena i to: a) uticaj rizika banke na bankarski sistem, b) rizike koji su utvrđeni kroz rezultate testiranja otpornosti banke na stres, uzimajući u obzir prirodu, obim i kompleksnost poslova banke. (2) Na osnovu supervizije iz stava (1) ovog člana Agencija utvrđuje osiguravaju li organizacija, strategije, politike, postupci i procedure koje je uspostavila banka te kapital i likvidnost banke primjeren sistem upravlјanja i pokrivenost rizika kojima je banka izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju. Član 132. (Plan oporavka) (3) Obveznici izvještavanja na konsolidovanoj osnovi, uz prethodnu saglasnost Agencije, mogu isključiti iz konsolidovanih finansijskih izvještaja podatke o podređenom članu bankarske grupe: a) čije je sjedište u državi u kojoj postoje pravne smetnje za dostavljanje podataka i informacija neophodnih za izradu konsolidovanih finansijskih izvještaja, b) čije uključivanje u konsolidovane finansijske izvještaje nije od značaja za utvrđivanje finansijskog stanja bankarske grupe, c) čije bi uključivanje u konsolidovane finansijske izvještaje navodilo na pogrešne zaključke o finansijskom stanju bankarske grupe, d) drugim slučajevima predviđenim propisom o računovodstvu i reviziji. (4) Zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (3) ovog člana, sa obrazloženjem, obveznik izvještavanja na konsolidovanoj osnovi podnosi Agenciji najkasnije 30 dana prije isteka perioda za koji se sačinjava izvještaj. (6) Korištenje vanredne javne finansijske podrške iz budžetskih i drugih javnih sredstava ne može biti utvrđeno kao mjera za oporavak, niti se plan oporavka na bilo koji drugi način može zasnivati na pretpostavci korištenja ove mjere. (5) Ako banka ne preda revidirani plan oporavka ili ako Agencija utvrdi da se revidiranim planom oporavka na odgovarajući način nisu otklonili utvrđeni nedostaci ili moguće prepreke utvrđene prvobitnom procjenom, uprava banke mora nakon savjetovanja s Agencijom, sastaviti uzajamno dogovoreni okvir mjera kako bi osigurali otklanjanje nedostataka i prepreka. Mjere dostupne Agenciji uklјučuju mjere iz člana 153. ovog zakona i, ako je to nužno i proporcionalno, zahtjeve da banka: a) smanji rizični profil, uklјučujući rizik likvidnosti; b) kvalitet upravljanja u banci, sistem upravljanja rizikom i sistem unutrašnjih kontrola, c) date kredite, avanse, akreditive, garancije, kao i emitirane vrijednosne papire u pogledu usklađenosti sa važećim propisima, d) instrumente obezbjeđenja i jemstva primljena po osnovu datih kredita i blagovremenost otplate obaveza od dužnika, e) poštovanje limita koncentracije i proces utvrđivanja, praćenja i kontrole koncentracije izloženosti, uključujući i veliku izloženost, f) poštovanje standarda u pogledu dozvoljenih rizika u bankarskom poslovanju koje propiše Agencija, upravljanje rizicima u obavljanju bankarskih poslova, uključujući prilagođavanje procesa utvrđivanja i praćenja rizika, kao i izvještavanje o rizicima, g) procjenu, održavanje i analizu kapitala banke, h) druge bitne parametre koji utiču na redovno poslovanje banke, te poštivanje zakonskih i propisa Agencije. Član 141. (Sistemski značajne banke i stres testovi) (1) Agencija utvrđuje listu sistemski značajnih banaka u skladu sa metodologijom koja je utvrđena zajednički sa Centralnom bankom, Agencijom za osiguranje depozita i Agencijom za bankarstvo RS. (2) Metodologija uzima u obzir veličinu banke, njenu povezanost sa ostalim učesnicima u finansijskom sistemu i zamjenjivost u tom sistemu, kao i složenost njenog poslovanja i istu objavlјuje Agencija. (3) Lista sistemski značajnih banaka ažurira se na godišnjoj osnovi i dostavlјa se Centralnoj banci, Agenciji za osiguranje depozita i Agenciji za bankarstvo RS. (4) Agencija može za banke koje se utvrde da su sistemski značajne banke, utvrditi posebne regulatorne zahtjeve. b) obezbijedi blagovremeno povećanje kapitala; c) preispita poslovnu politiku i strategiju; d) izvrši promjene u dijelu poslovne politike i strategije koji se odnose na finansiranje, radi obezbjeđivanja dodatne zaštite klјučnim poslovnim aktivnostima; e) izvrši promjene u načinu upravlјanja; f) preispita organizacionu strukturu. Član 135. (Plan oporavka grupe) (1) Nadređena banka bankarske grupe koja je predmet supervizije na konsolidiranoj osnovi od strane Agencije dužna je da sačini i dostavi Agenciji na odobrenje plan oporavka bankarske grupe, kojim se utvrđuju mjere radi postizanja finansijske stabilnosti i ponovnog uspostavljanja odgovarajućeg finansijskog stanja na nivou grupe kao cjeline i svakog pojedinačnog člana grupe, uz navođenje svih lica koja spadaju u dati obim supervizije na konsolidovanoj osnovi. Član 137. (Supervizija banaka) (1) Osnovni cilјevi supervizije koju obavlјa Agencija su održavanje povjerenja u bankarski sistem u Federaciji, očuvanje njegove sigurnosti i stabilnosti i zaštita deponenata. c) druge banke za koje Agencija ocjeni da je potreban neposredan nadzor. Član 143. (Lica ovlaštena za superviziju) (1) Superviziju iz člana 138. stava (1) tačke a) ovog zakona obavlјaju radnici Agencije (u dalјnjem tekstu: ovlaštenici po zaposlenju). (2) Superviziju iz člana 138. stava (1) tačke b) ovog zakona obavlјaju radnici Agencije na osnovu ovlaštenja direktora Agencije (u dalјnjem tekstu: ovlaštena lica). (3) Izuzetno, za obavlјanje zadataka u vezi s neposrednim nadzorom poslovanja banke direktor Agencije može ovlastiti ovlaštenog revizora, društvo za reviziju ili lice koje po posebnim zakonima je ovlašteno da daje stručna mišlјenja (procjenitelјi, vještaci i dr.). (4) Lica iz stava (3) ovog člana imaju pri obavlјanju zadataka povezanih s neposrednim nadzorom poslovanja banke za koje ih je ovlastio direktor Agencije jednake ovlasti i odgovornosti kao i ovlaštena lica Agencije. (5) U postupku neposrednog nadzora banke mogu učestvovati i ovlaštena lica drugog nadležnog regulatornog organa koji je ovlašten da kontroliše, odnosno nadzire poslovanje članova iste bankarske grupe u kojoj je i banka, u skladu sa sporazumom o saradnji zaključenim između Agencije i tog regulatornog organa. Član 144. (Posredni nadzor poslovanja) (1) Posredni nadzor poslovanja Agencija vrši prikuplјanjem i analizom izvještaja, dokumentacije i informacija, kontinuiranim praćenjem poslovanja banaka i drugih lica koja su prema odredbama ovog zakona, i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, ili drugih zakona i propisa donesenih na osnovu tih drugih zakona dužna izvještavati Agenciju. (2) Kada se u postupku posrednog nadzora utvrde nepravilnosti u poslovanju banke, osim u slučaju kada je o tim nepravilnostima banka obavijestila Agenciju, sačinjava se zapisnik. (3) Izuzetno, Agencija može izdati nalog i tokom nadzora, prije sačinjavanja zapisnika. (4) Na zapisnik iz stava (2) ovog člana primjenjuju se odredbe ovog zakona i podzakonskih akata Agencije. (2) Superviziji Agencije podliježe djelatnost banaka sa sjedištem u Federaciji, organizacioni dijelovi banke sa sjedištem izvan Federacije, supsidijarnih lica, predstavništva stranih banaka, kao i druga pravna lica koji su predmet konsolidovane supervizije (članovi bankarske grupe i holdinzi) u skladu sa odredbama ovog zakona. Obim i principi te supervizije su definirani ovim zakonom i propisom koji uređuje poslovanje Agencije i podzakonskim propisima Agencije. (2) Banka je dužna da aktivnosti i mjere za oporavak utvrdi i na osnovu predviđanja različitih situacija u kojima bi mogli nastupiti ozbilјni makroekonomski i finansijski poremećaji značajni za poslovanje te banke, uklјučujući sistemske događaje i poremećaje koji se odnose na poslovanje određenih lica ili grupe društava. (3) Plan oporavka sadrži opis skupa različitih aktivnosti i mjera za oporavak koje će banka poduzeti u vezi s kapitalom i likvidnošću, predviđene rokove za provođenje pojedinih elemenata ovog plana i identifikaciju klјučnih funkcija, kao i druge elemente i podatke koje propiše Agencija. (4) Mjere iz stava (1) ovog člana koje se mogu utvrditi planom oporavka obuhvataju naročito promjene članova nadzornog odbora, uprave i drugih lica na rukovodećem položaju u banci, promjene u podjeli dužnosti i odgovornosti zaposlenih, zatvaranje jedne ili više organizacionih jedinica, izmjene poslovnih aktivnosti i usluga banke, obezbjeđivanje dodatnog kapitala, konverziju odgovarajućih elemenata kapitala u dionice ili druge vlasničke instrumente i dr. (5) Plan oporavka sadrži i mjere koje će banka poduzeti kada su ispunjeni uslovi za ranu intervenciju iz člana 164. ovog zakona. (5) Nadzor poslovanja iz st. (1) i (2) ovog člana obavlјaju ovlaštena lica u toku radnog vremena banke. Ako je zbog obima ili prirode nadzora potrebno, banka je dužna omogućiti ovlaštenim licima obavlјanje nadzora poslovanja i van radnog vremena banke. (6) Tokom postupka nadzora, banka je dužna na zahtjev ovlaštenih lica osigurati: a) pristup svim organizacionim dijelovima i prostorijama banke, uz poštovanje njenih bezbjednosnih procedura; b) zasebnu prostoriju za obavljanje poslova nadzora poslovanja; c) kopije dokumenata koji su u vezi s predmetom kontrole; d) neposrednu komunikaciju s rukovodiocima banke i zaposlenima u banci radi dobijanja neophodnih pojašnjenja. (7) Banka koja podatke obrađuje ili poslovne knjige i drugu dokumentaciju vodi u elektronskom obliku, dužna je da ovlaštenim licima, na njihov zahtjev, pruži neophodnu tehničku podršku u kontroli tih knjiga, odnosno te dokumentacije. (8) Banka je dužna da imenuje svog predstavnika koji će ovlaštenim licima pružiti svu neophodnu pomoć da nesmetano vrše kontrolu. (9) Odredbe ovog člana odnose i na druga pravna lica koje podliježu superviziji iz člana 137. stav (2) ovog zakona, kao i lica koja su pružaoci eksternalizovanih usluga banci. Član 146. (Obavještenje banke o neposrednom nadzoru) (1) Agencija dostavlja banci obavještenje o neposrednom nadzoru najkasnije petnaest dana prije početka nadzora. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, Agencija može dostaviti obavještenje o neposrednom nadzoru pred početak obavljanja neposrednog pregleda poslovanja, ukoliko se u suprotnom ne bi mogla postići svrha nadzora. Član 147. (Zapisnik o nadzoru) (1) O obavlјenom neposrednom nadzoru, ovlaštena lica su dužna sačiniti zapisnik. (2) Ako ovlašteno lice Agencije prilikom vršenja neposrednog nadzora utvrdi nepravilnosti ili nezakonitosti, Agencija zapisnik o izvršenom nadzoru dostavlja banci. Prilikom obavljanja supervizije, Agencija prati i ocjenjuje: a) finansijsko stanje banke, uključujući solventnost, kvalitet aktive, likvidnost i finansijski rezultat, (5) Agencija za potrebe supervizije i ocjene stabilnosti bankarskog sektora u suradnji sa Centralnom bankom provodi testiranje otpornosti banaka na stres, a u cilju praćenja poslovanja svake banke, ocjenjivanja rizika i blagovremenog poduzimanja odgovarajućih mjera. Član 142. (Plan supervizije) (2) Dopuna zapisnika dostavlja se banci u roku od 15 dana od dana dostavljanja prigovora na zapisnik. (3) Na dopunu zapisnika banka ima pravo prigovora u roku od pet dana od prijema dopune zapisnika. Član 149. (Završetak postupka supervizije nad bankom) (1) Ako u pojedinačnom postupku neposrednog nadzora nisu utvrđene nepravilnosti Agencija će sačiniti zapisnik i zaključkom obustaviti taj postupak. (2) Zaključak iz stava (1) ovog člana dostavlja se banci. Odjelјak B. Supervizorske mjere Član 150. (Način provođenja supervizorskih mjera) (1) Cilј provođenja supervizorskih mjera Agencije jest pravovremeno poduzimanje aktivnosti za pobolјšanje sigurnosti i stabilnosti poslovanja banke te otklanjanje utvrđenih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju. (2) Ako Agencija utvrdi da je banka postupala suprotno odredbama ovog zakona, propisa Agencije ili drugih propisa, ili standardima opreznog bankarskog poslovanja, odnosno na drugi način koji ugrožava bonitet banke, poduzeti će prema toj banci, u skladu s kriterijima propisanim u članu 156. ovog zakona, jednu od slјedećih mjera: a) izdati pisano upozorenje; b) izdati pisani nalog za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju; c) izreći opomenu članu uprave; d) poduzeti mjere rane intervencije; e) pokrenuti procedure ocjene ispunjenosti uslova za pokretanje postupka restrukturiranja; f) oduzeti dozvolu za rad, te pokrenuti postupak prinudne likvidacije ili donijeti odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka. (3) Agencija može u toku vršenja nadzora naložiti banci jednu ili više mjera za otklanjanje nepravilnosti i nezakonitosti ako ocijeni da je došlo do ozbilјnih kršenja propisa i poslovnih načela kojima se ugrožava ili može ugroziti finansijsko stanje ili likvidnost banke i interesi njenih deponenata, što zahtijeva poduzimanje hitnih mjera. (4) Obaveza za objavu ponude za preuzimanje, utvrđena zakonom kojim se uređuje preuzimanje dioničarskih društava, ne primjenjuje se ako sticalac stekne dionice banke prilikom povećanja osnovnog kapitala: (1) Agencija u skladu s obimom supervizije iz člana 139. ovog zakona, najmanje jednom godišnje donijet će plan supervizije banaka. Plan mora sadržavati: a) način izvršavanja supervizije iz člana 138. ovog zakona i potrebne resurse; b) identifikaciju banaka koje će biti podvrgnute pojačanoj superviziji; c) definiranje mjesta provođenja supervizije. (2) Planovi za superviziju uklјučuju: a) banke kod kojih rezultati stres testova ili rezultati supervizije i ocjene prema članu 139. ovog zakona ukazuju na značajne rizike očuvanja finansijskog položaja i finansijske stabilnosti banke ili ukazuju na kršenja zakonskih odredbi o poslovanju; b) banke koje su sistemski značajne za finansijski sistem; Član 145. (Neposredni nadzor poslovanja) (1) Neposredni nadzor Agencija vrši pregledom poslovanja banke u sjedištu ili izvan sjedišta banke u kojem banka, ili drugo lice po njenom ovlaštenju, obavlja bankarske poslove, kao i na drugim mjestima u slučajevima propisanim ovim zakonom. (3) Agencija će se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta obavlјanja supervizije iz stava (1) ovog člana za pojedinu banku rukovoditi veličinom i značenjem banke za bankarski sistem u Federaciji te vrstom, obimom i složenošću poslova koje banka obavlјa kao i načelom srazmjernosti. (3) Ako banka ne ispuni obaveze iz pisanog upozorenja u roku i na način utvrđen pisanim upozorenjem, Agencija može prema banci izreći novu mjeru. Član 152. (Pisani nalog) (1) Agencija će banci izdati pisani nalog i rješenjem naložiti otklanjane utvrđenih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju ako u okviru svojih supervizorskih ovlaštenja utvrdi da je: a) banka svojim radnjama ili propuštanjem određenih radnji postupila ili se očekuje da će postupiti u slјedećih 12 mjeseci suprotno ovom zakonu ili drugim propisima kojima se uređuje poslovanje banke, b) likvidnost banke ugrožena i ne postoji mogućnost izmirenja obaveza u kratkom roku, c) takva mjera neophodna za zaštitu interesa deponenata i povjerilaca, d) potrebno da banka poduzme radnje i postupke za pobolјšanje poslovanja. (2) Na postupak izvršenja naloga primjenjuju se odredbe ovog zakona i podzakonskih akata Agencije. Član 153. (Mjere iz pisanog naloga) (1) U slučaju da nastupi bilo koja okolnost iz člana 152. stav (1) ovog zakona Agencija je ovlaštena da: a) zahtjeva da banka donese i implementira sveobuhvatan plan za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju, b) zahtjeva od banke da u zavisnosti od prirode utvrđenih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju poduzme značajne korake ili da se uzdrži od određenih aktivnosti, (4) Kada na osnovu supervizije Agencija za pojedinu banku to ocijeni potrebnim, provodit će pojačanu superviziju, između ostalog i na način da će: (2) Banka je dužna da ovlaštenim licima Agencije omogući da obavi neposredni nadzor nad poslovanjem u sjedištu banke i u svim njenim organizacionim dijelovima. (3) Banka je dužna da ovlaštenim licima omogući da izvrše kontrolu usklađenosti s propisima njenih poslovnih knjiga i druge dokumentacije, kao i informacione tehnologije. a) povećati broj i učestalost neposrednih nadzora te banke; b) imenovati savjetnika u skladu s odredbama ovog zakona; c) zatražiti dodatno ili učestalije izvještavanje Agencije od strane te banke; d) obavlјati dodatne ili učestalije provjere operativnih, strateških ili poslovnih planova te banke; e) obavlјati superviziju pojedinog segmenta poslovanja i postojećih potencijalnih rizika. (4) Banka je dužna ovlaštenim licima staviti na uvid poslovne knjige i dokumentaciju koju ta lica budu zahtijevala u pismenoj, odnosno elektronskoj formi, kao i da im, radi vršenja kontrole informacionog sistema, omogući pristup sistemu baze podataka koji banka koristi. Član 140. (Zadaci u superviziji) (4) Ako banka, u rokovima propisanim ovim zakonom, ne dostavi prigovor na zapisnik, odnosno na dopunu zapisnika ili svojim prigovorom osnovano ne ospori nalaze iz zapisnika, odnosno dopune zapisnika kojima su utvrđene nepravilnosti i slabosti u poslovanju, Agencija će banci izreći odgovarajuću mjeru propisanu ovim zakonom. n) zahtijeva poboljšanje postupka naplate dospjelih potraživanja, o) zahtijeva pobolјšanje kontrolnih mehanizama upravlјanja rizicima, p) naloži privremenu zabranu ili ograniči isplatu dividende ili bilo kojeg drugog oblika isplate dobiti, r) naloži privremenu zabranu ili ograniči otkup dionica, s) suspendira i zahtjeva smjenu bilo kojeg člana nadzornog odbora ili uprave, t) pojedincima zabrani vršenje funkcija u bankarskom sektoru, u) ograniči prava većinskim dioničarima u upravlјanju bankom, v) naloži zatvaranje organizacionih jedinica ili privremeno zabrani širenje bankarske organizacione mreže, z) omogući preuzimanje, pripajanje ili spajanje sa zdravom bankom, aa) zaštiti banku od postupanja matične banke, supsidijara, podružnica i drugih povezanih strana koje bi moglo dovesti do bilo kojeg slučaja iz člana 152. ovog zakona, bb) naloži provođenje bilo koje mjere iz plana oporavka banke, cc) preuzme kontrolu nad bankom uvođenjem eksternog upravnika, dd) naloži da se iznos varijabilnih naknada ograniči, ee) naloži da provede mjeru prema preporuci Stalnog Odbora za finansijsku stabilnost Bosne i Hercegovine, ff) naloži javnu objavu dodatnih informacija, gg) naloži banci da poduzme druge mjere koje su potrebne za rješavanja nekih pitanja navedenih u članu 152. ovog zakona. (2) Agencija će propisati način i rokove za postupanje banke na otklanjanju uočenih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju, kao i rokove za izvještavanje Agencije od strane banke o provedenim aktivnostima uz dostavlјanje odgovarajuće dokumentacije kojom dokazuje da su takve nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostaci u poslovanju otklonjeni. Član 148. (Dopuna zapisnika) (1) U slučaju kada se razmatranjem prigovora banke na zapisnik utvrdi opravdanost prigovora koji u značajnoj mjeri mijenja činjenično stanje navedeno u zapisniku, sačinjava se dopuna zapisnika. a) provođenjem mjera za otklanjanje nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju i mjera rane intervencije Agencije ili b) konverzijom instrumenata kapitala banke, a koje banka može uzeti u obzir prilikom izračuna kapitala i koji su konvertovani u dionice kada su ispunjeni uslovi u skladu sa ovim zakonom. (5) Pravo izuzetka iz stava (4) ovog člana sticalac dionica banke može koristiti uz prethodnu saglasnost Agencije, samo ako ista ocijeni da je korištenje prava izuzetka u cilјu očuvanja finansijske stabilnosti, o čemu Agencija obavještava Komisiju za VP. (6) Ako organizacioni dio banke sa sjedištem u RS i Brčko Distriktu pri obavlјanju poslova na teritoriji Federacije postupa suprotno odredbama ovog zakona i propisima Agencije, Agencija tom organizacionom dijelu banke izriče odgovarajuću mjeru nadzora. c) banka obavlјa poslove na način koji može pogoršati ili ugroziti kapital, njezinu likvidnost ili solventnost, d) ne postoji mogućnost nastavka neposrednog nadzora u banci, e) u drugim slučajevima kršenja ovog zakona i podzakonskih akata. Član 155. (Opomena članovima uprave) (1) Agencija može izreći opomenu odgovornom članu uprave: a) ako banka ne postupi na način i u rokovima određenima pisanim upozorenjem u skladu sa ovim zakonom ili b) ako banka ne izvrši naložene supervizorske mjere iz pisanog upozorenja na način i u rokovima utvrđenima rješenjem Agencije, c) u drugim slučajevima kada nisu ispunjeni uslovi za oduzimanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave. (2) Opomena iz stava (1) ovog člana izriče se odgovornom članu uprave bez obzira na to je li u trenutku izricanja opomene lice i dalјe član uprave banke, a najduže u roku od dvije godine od dana nastanka okolnosti zbog koje se opomena izriče. Član 156. (Ocjena Agencije) (1) Odluku o mjeri koju poduzima prema banci, Agencija donosi na osnovu: a) težine utvrđenih nepravilnosti; b) pokazane spremnosti i sposobnosti organa banke da otklone utvrđene nepravilnosti; c) stepena kojim banka ugrožava finansijsku disciplinu i nesmetano funkcioniranje bankarskog sistema. (2) Kod ocjene težine nepravilnosti utvrđenih u poslovanju banke procjenjuju se naročito: a) finansijski položaj banke; b) stepen adekvatnosti kapitala u odnosu na preuzete rizike; c) uticaj učinjene nepravilnosti na budući položaj banke; d) broj utvrđenih nepravilnosti i njihova međusobna zavisnost; Član 151. (Pisano upozorenje) (1) Ako u toku vršenja supervizije (neposredne i posredne) utvrdi slabosti ili nedostatke koje nemaju značenje kršenja propisa, niti neposredno utiču na njeno finansijsko stanje ali bi mogle imati takav uticaj ako se ne otklone, Agencija može banci izdati pisano upozorenje da poduzme radnje i postupke za pobolјšanja u poslovanju. (2) Pisanim upozorenjem obavezno se određuje: a) ukazuje na utvrđene slabosti, nedostatke ili nedoslјednosti u poslovanju, b) rok i način postupanja banke radi otklanjanja slabosti ili nedostataka u poslovanju banke i c) rok, odnosno dinamika kojom će banka izvještavati Agenciju o izvršavanju obaveza iz pisanog naloga. (3) Na dostavljeni zapisnik, banka ima pravo prigovora u roku od 15 dana od dana prijema. Agencija može izuzetno i na zahtjev banke produžti rok za dostavu prigovora na zapisnik, ali samo u slučajevima kada se nalazi iz zapisnika odnose na djelokrug rada nadzornog odbora. (4) Kod ocjene stepena kojim banka ugrožava finansijsku disciplinu i nesmetano funkcionisanje bankarskog sistema procjenjuje se značaj banke u finansijskom sistemu i njenog uticaja na sistemski rizik. Odjelјak C. Supervizija na konsolidovanoj osnovi Član 157. (Supervizija na konsolidovanoj osnovi) (1) Agencija vrši superviziju bankarske grupe u kojoj je banka sa sjedištem u Federaciji ima svojstvo najvišeg matičnog društva ili svojstvo zavisnog društva na konsolidovanoj osnovi. (2) Superviziju iz stava (1) ovog člana Agencija vrši: a) analizom konsolidovanih finansijskih izvještaja bankarske grupe, b) neposrednim nadzorom bankarske grupe, odnosno njenih članova, u cilju utvrđivanja tačnosti podataka iz konsolidovanih finansijskih izvještaja, kao i rizika kojima je izložena banka kao član bankarske grupe i bankarska grupa u cjelini i c) procjenom stanja bankarske grupe. (3) Agencija u postupku supervizije iz stava (1) ovog člana ovlaštena je da pregleda: a) adekvatnost nadzora poslovanja banke u inostranstvu od strane rukovodstva matične banke ili holding kompanije; b) mogućnost da matična banka u zemlјama domaćinima pristupa podacima o stranim podružnicama i zavisnim društvima; c) stručnost lokalnog rukovodstva i d) efikasnost supervizije u zemlјama domaćinima. (4) Agencija je ovlaštena da posjećuje banku u inostranstvu koja je predmet supervizije iz stava (1) ovog člana i sastaje se sa supervizorima domaćinima. (5) Agencija može ograničiti aktivnosti konsolidovane grupe i mjesto provođenja aktivnosti ako: a) je banka ili grupa izložena prevelikom riziku i/ili se njom ne upravlјa na odgovarajući način; b) je supervizija u zemlјi domaćinu neadekvatna ili c) se pri vršenju konsolidovane supervizije pojavlјuju određene prepreke. (6) Superviziju vrši regulatorno tijelo države porijekla holdinga ako: a) je sjedište holdinga van Federacije; b) regulatorno tijelo države porijekla holdinga kontrolu na konsolidovanoj osnovi vrši na način koji zadovoljava uslove Agencije; (3) Osim izvještaja o provedenim mjerama iz stava (2) ovog člana, Agencija može naložiti banci da dostavi poseban revizijski izvještaj vezano za otklanjanje nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju. (4) Agencija može nametnuti nove mjere banci koja nije ispoštovala donesenu odluku Agencije ili u slučaju da nametnute mjere nisu bile efikasne za otklanjanje postojećih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju. Član 154. (Rješenje tokom neposrednog nadzora) Agencija može donijeti rješenje tokom neposrednog nadzora te naložiti banci poduzimanje mjera za otklanjanje određenih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju, koje je banka bez odgode dužna provesti ako: a) ovlašteno lice pri obavlјanju neposrednog nadzora utvrdi da banka nije organizovala svoje poslovanje ili ne vodi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i ostalu poslovnu evidenciju na način koji u svakom trenutku omogućuje provjeru posluje li banka u skladu s propisima i pravilima o upravlјanju rizicima, c) finansijsko stanje i rezultate poslovanja bankarske grupe i njenih članova; d) vrste i nivoe rizika kojima su bankarska grupa i njeni članovi izloženi; e) način na koji se upravljanje rizicima organizuje i sprovodi na nivou bankarske grupe; f) poslovne, finansijske i druge odnose između članova bankarske grupe. (2) Struktura bankarske grupe mora biti takva da omogućava adekvatnu internu i eksternu reviziju, kao i nesmetano vršenje kontrolne funkcije Agencije. Član 159. (Podređeno društvo banke) (1) Banka može osnovati ili steći podređeno društvo samo uz saglasnost Agencije. (2) Agencija propisuje način i bliže uslove dobijanja saglasnosti iz stava (1) ovog člana. Član 160. (Podređeno društvo holdinga) (1) Holding ne može osnovati ili steći direktno ili indirektno vlasništvo u podređenom društvu ako takvo sticanje može negativno uticati na poslovanje banke u kojoj taj holding ima kontrolno učešće. (2) Holding obavještava Agenciju o sticanju direktnog ili indirektnog vlasništva u podređenom društvu u roku od 15 dana od dana tog sticanja. (3) Ako Agencija utvrdi da sticanje direktnog ili indirektnog vlasništva u podređenom društvu može imati negativne poslјedice za banku iz stava (1) ovog člana, primjeniće mjere propisane ovim zakonom. Član 161. (Konsolidovani finansijski izvještaji bankarske grupe) (1) Najviše matično društvo bankarske grupe priprema i Agenciji podnosi konsolidovane finansijske izvještaje te grupe. (2) Za obaveze u vezi s dostavljanjem konsolidovanih finansijskih izvještaja bankarske grupe u skladu sa ovim zakonom odgovara banka i najviše matično društvo bankarske grupe. (3) Članovi bankarske grupe dužni su obveznicima izvještavanja na konsolidovanoj osnovi iz stava (2) ovog člana blagovremeno dostavljati sve podatke neophodne za provođenje konsolidacije. (4) Agencija može od člana bankarske grupe zahtijevati da joj, osim pojedinačnih finansijskih izvještaja, dostavi i druge izvještaje i podatke. (5) Izvještaji bankarske grupe iz stava (1) ovog člana pripremaju se u skladu s Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, odnosno Međunarodnim računovodstvenim standardima. (6) Agencija propisuje obim i učestalost podnošenja izvještaja, iz stava (1) ovog člana, kao i sadržaj tih izvještaja. b) ovlašteno lice pri obavlјanju neposrednog nadzora utvrdi da je neophodno da banka poduzme mjere bez odgode i u toku samog neposrednog nadzora, e) trajanje i učestalost učinjenih nepravilnosti; f) zakonitost rada banke. (3) Kod ocjene pokazane spremnosti i sposobnosti organa banke da otklone utvrđene nepravilnosti procjenjuju se naročito: b) velika izloženost, c) ulaganje u druga pravna lica i u osnovna sredstva, d) otvorena neto devizna pozicija, e) likvidnost bankarske grupe, f) ograničenje kreditiranja u grupi, g) izloženost povezanim licima, h) struktura grupe. (2) Ako Agencija, na osnovu podataka iz stava (1) ovog člana, odnosno na osnovu konsolidovanih finansijskih izvještaja bankarske grupe, ocijeni da nivo kapitala bankarske grupe ugrožava stabilno poslovanje banke, može od banke zahtijevati da obezbijedi dodatni kapital i da banci odredi pokazatelj adekvatnosti kapitala veći od propisanog, u skladu s članom 27. ovog zakona, kao i naložiti druge nadzorne mjere vezano za rizike na nivou grupe. (3) Bankarska grupa mora uspostaviti procedure za upravljanje rizicima i procedure interne revizije i interne kontrole koje odgovaraju aktivnostima ove grupe, kao i redovno praćenje i ažuriranje tih procedura. (4) Banka i najviše matično društvo odgovorni su za utvrđivanje i dostavljanje podataka iz stava (1) ovog člana Agenciji. (5) Agencija će propisati način utvrđivanja i dostavljanja podataka iz stava (1) ovog člana, kao i bliže uslove i način upravljanja rizicima na nivou bankarske grupe. Član 163. (Vrste supervizorskih mjera za članove bankarske grupe) (1) Kada Agencija otkrije da je član bankarske grupe, isklјučujući banku, prekršio odredbe ovog zakona ili podzakonskih propisa Agencije ili da postupanje ili finansijski položaj bilo kojeg člana može imati štetne poslјedice za finansijsku stabilnost banke ili da može ugroziti deponente banke, naložit će takvim članovima da otklone nepravilnosti u roku koji Agencija utvrdi. (2) Kada nepravilnosti iz stava (1) ovog člana nisu otklonjene u određenom roku, Agencija može poduzeti slјedeće mjere: a) naložiti banci da privremeno obustavi ulaganje u njeno podređeno društvo, b) naložiti kompaniji majci sa sjedištem u Federaciji da privremeno obustavi korištenje prava i koristi iz kontrolnog učešća koje ima u banci, uklјučujući i direktna i indirektna glasačka prava, c) naložiti kompaniji majci dokapitalizaciju banke, d) naložiti članu bankarske grupe da privremeno obustavi sve direktne i indirektne poslovne aktivnosti između banke i članova te bankarske grupe, a) sposobnost rukovodstva banke da identifikuje, vrednuje i nadzire rizike iz poslovanja banke i da upravlja tim rizicima; b) djelotvornost sistema interne revizije i sistema internih kontrola u banci; c) efikasnost u otklanjanju ranije utvrđenih nepravilnosti, a naročito u provođenju ranije izrečenih mjera; d) stepen saradnje zaposlenika i organa banke sa ovlaštenim licima tokom kontrole. c) ograniči poslovanje ili širenje mreže poslovnica banke, d) obustavi postupak davanja saglasnosti za nove poslovne aktivnosti ili preuzimanje vlasništva, (4) Kada okolnosti zahtijevaju hitno djelovanje, Agencija može poduzeti i mjere iz st. (2) i (3) ovog člana i prije isteka roka koji je Agencija utvrdila u skladu sa stavom (1) ovog člana. (5) Ako je član bankarske grupe iz stava (1) ovog člana lice koje nadzire drugi regulatorni organ u Federaciji i RS, Agencija je dužna da o poduzetim mjerama obavijesti taj regulatorni organ. Odjelјak D. Mjere za ranu intervenciju Član 164. (Mjere za ranu intervenciju) (1) Ako nadzorom utvrdi da banka postupa suprotno odredbama ovog zakona, propisima Agencije ili drugim propisima, ili je vjerovatno da će, uslijed brzog pogoršanja njenog finansijskog stanja, uključujući i pogoršano stanje u pogledu likvidnosti, povećanja nivoa zaduženosti, nekvalitetnih kredita ili koncentracije izloženosti, u bliskoj budućnosti prekršiti odredbe ovog zakona, propise Agencije ili druge propise, Agencija može, nezavisno od poduzetih mjera za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti iz člana 153. ovog zakona, da poduzme jednu ili više od sljedećih mjera: a) naloži organima upravljanja banke da provedu jednu ili više mjera utvrđenih u planu oporavka, ili da, ako su okolnosti koje su dovele do rane intervencije različite od pretpostavki iz prvobitnog plana, ažurira taj plan i provede jednu ili više mjera iz ažuriranog plana u određenom roku, b) zahtijeva od nadzornog odbora i uprave banke da analiziraju stanje, utvrde mjere za rješavanje utvrđenih problema i izrade plan aktivnosti za rješavanje tih problema, kao i utvrde rokove za njegovo provođenje, c) naloži nadzornom odboru banke da sazove, ili da direktno sazove skupštinu dioničara banke, ako nadzorni odbor ne postupi po ovom zahtjevu, te u oba ova slučaja odredi dnevni red skupštine i zahtijeva da dioničari razmotre i donesu odgovarajuće odluke, d) naloži nadležnom organu banke da razriješi jednog ili više članova nadzornog odbora, uprave ili višeg rukovodstva banke ako se ustanovi da ova lica nisu sposobna da izvršavaju svoje dužnosti i imenuju nova lica u skladu sa zakonom, e) uvede savjetnika ili eksternog upravnika u banci, f) zahtijeva od nadzornog odbora i uprave banke da izradi plan za pregovaranje o restrukturiranju duga sa pojedinim ili svim povjeriocima u skladu sa planom oporavka, e) uvede ograničenja na primanja novih depozita i drugih povratnih sredstava, davanja kredita ili investiranja, f) zabrani banci da prikuplјa sve depozite ili samo za određena lica ili grupe, g) zabrani banci ulaženje u nove transakcije ili u povezane transakcije, h) ograniči uvođenje novih proizvoda, i) uvede veće prudencijalne zahtjeve, j) zahtijeva od banke veći kapital od istog iz člana 24. ovoga zakona, k) naloži primjenu posebnih politika rezerviranja ili postupanja s imovinom u odnosu na izračun kapitalnih zahtjeva, l) ograniči prodaju imovine, m) naloži da banka u dalјem poslovanju smanjuje rizike koji su povezani s njenim aktivnostima, proizvodima ili sistemima, (3) Agencija saziva skupštinu najmanje 30 dana prije dana njenog održavanja, u koji se ne uračunava dan objave poziva za sazivanje skupštine. (4) Na dnevni red koji predloži Agencija dioničari ne mogu dati protuprijedlog niti prijedlog dopune dnevnog reda. Član 166. (Razrješenje članova uprave, nadzornog odbora i višeg rukovodstva banke) (1) U slučaju značajnog pogoršanja finansijskog stanja banke ili težeg kršenja zakona, propisa Agencije ili internih akata banke, a kada druge mjere rane intervencije poduzete u skladu sa članom 164. ovog zakona nisu dovoljne za poboljšanje takvog stanja, Agencija može svim ili pojedinim članovima uprave i nadzornog odbora banke oduzeti saglasnost za obavljanje funkcije i zahtijevati njihovo razrješenje, kao i razrješenje višeg rukovodstva banke. (2) Pored mjera iz stava (1) ovog člana Agencija može svim ili pojedinim članovima uprave, nadzornog odbora i višeg rukovodstva banke da: a) zabrani ili ograniči obavljanje te funkcije ili bilo koje aktivnosti u banci, b) zabrani ili ograniči posredno ili neposredno ostvarivanje glasačkog prava u banci, c) zahtijeva da otuđi direktno ili indirektno vlasništvo koje ima u banci, u roku koji ona odredi, d) zabrani obavljanje funkcije u bilo kojoj banci ili članu bankarske grupe ili učestvovanje u obavljanju aktivnosti u banci ili bankarskoj grupi bez prethodne saglasnosti Agencije. (3) Imenovanje novih članova nadzornog odbora i uprave vrši se u skladu sa odredbama ovog zakona koje uređuju imenovanje članova nadzornog odbora i uprave banke. Član 167. (Savjetnik) (1) Kada Agencija ocijeni da je potrebna detalјnija procjena i praćenje finansijskog stanja banke može imenovati jednog ili više savjetnika da privremeno rade sa upravljačkim tijelom banke. Član 158. (Transparentnost strukture bankarskih grupa) (1) Struktura bankarske grupe mora biti transparentna u mjeri koja Agenciji omogućava da utvrdi: a) najviše matično društvo bankarske grupe i lica koja imaju kontrolno ili značajno učešće u tom društvu; b) mjesto i vrste poslovnih aktivnosti koje se obavljaju u okviru bankarske grupe; (7) Agencija može naložiti banci koja je član bankarske grupe da izvrši konsolidaciju pojedinačnih stavki finansijskih izvještaja iz stava (1) ovog člana, poslova ili grupa poslova u okviru bankarske grupe ako je to neophodno za potpuno i objektivno utvrđivanje finansijskog stanja i poslovnih rezultata bankarske grupe ili banke koja je član te grupe. Član 162. (Upravljanje rizicima na nivou bankarske grupe) (8) Savjetnik ne može prenijeti svoje ovlasti na druga lica, a za svoj rad odgovoran je Agenciji. (9) Banka je dužna na sjednice uprave, nadzornog odbora i njihovih tijela pozvati savjetnika te mu pravovremeno dostaviti svu dokumentaciju potrebnu za praćenje sastanka, a savjetnik ima pravo biti prisutan na tim sjednicama i učestvovati u njihovu radu, ali nema pravo glasa. (10) Banka i sva njezina tijela dužni su savjetniku bez odlaganja staviti na raspolaganje svu potrebnu dokumentaciju i omogućiti mu uvid u poslovne knjige. Član 168. (Izvještaji savjetnika o finansijskom stanju banke) (1) Savjetnik je dužan u roku 60 dana od imenovanja izraditi izvještaj o finansijskom stanju i uslovima poslovanja banke s procjenom njezine finansijske stabilnosti i mogućnostima za njezino dalјnje poslovanje (u dalјnjem tekstu: izvještaj o finansijskom stanju) i dostaviti ga Agenciji. (2) Izvještaj iz stava (1) ovoga člana Agencija će dostavit banci. (3) Savjetnik je dužan da redovno, najmanje mjesečno, a na zahtjev Agencije i češće, izvještava Agenciju o poslovanju banke i njenom finansijskom stanju i radnjama koje je poduzeo u izvršavanju svojih dužnosti. (4) Savjetnik je bez odgode dužan obavijestiti Agenciju o svim okolnostima koje po njegovoj ocjeni mogu uticati na neizvršavanje naloženih supervizorskih mjera i o svim okolnostima koje po njegovoj ocjeni mogu uticati na pogoršanje finansijskog stanja banke. (5) Na osnovu izvještaja iz stava (1) ovog člana Agencija može banci naložiti supervizorsku mjeru iz člana 153. ovoga zakona. Član 169. (Prestanak ovlasti savjetnika) Ovlasti savjetnika prestaju danom: a) isteka perioda navedenog u odluci o imenovanju, b) opoziva njegova imenovanja, c) imenovanja eksternog upravnika, d) imenovanja posebne uprave, e) imenovanja likvidatora ili (1) Za bankarsku grupu kojoj je matična banka u Federaciji na konsolidovanoj osnovi utvrđuju se: a) pokazatelj adekvatnosti kapitala, e) naložiti pravnom licu, u kojem drugo pravno lice ima kontrolno učešće, a koje ima učešće u vlasništvu banke da privremeno obustavi korištenje prava i koristi iz učešća u vlasništvu banke, uklјučujući korištenje direktnih i indirektnih glasačkih prava, kao i sve direktne i indirektne poslovne aktivnosti između banke i tog pravnog lica. (3) Kada mjere iz stava (2) ovog člana nisu rezultirale otklanjanjem nepravilnosti iz stava (1) ovog člana, Agencija može poduzeti slјedeće mjere: a) zahtijevati od banke da ulaganja u podređeno društvo smanji da ono više ne bude podređeno društvo banke, b) ukidanje saglasnosti kompaniji majci za sticanje kontrolnog učešća u banci, c) zahtijevati od kompanije majke da proda značajno ili kontrolno učešće u supsidijarima, d) povlačenje saglasnosti za preuzimanje učešća u banci odobrenoj licu koje već ima učešće u banci i u kojem drugo lice ima kontrolno učešće. g) zahtijeva od banke izmjenu njene poslovne strategije, h) zahtijeva od banke izmjenu njene organizacione strukture, i) pribavi putem posrednog ili neposrednog nadzora informacije potrebne za ažuriranje plana restrukturiranja, procjenu vrijednosti imovine i obaveza i pripremu za moguće provođenje postupka restrukturiranja. (2) Za svaku od mjera navedenih u stavu (1) ovog člana, Agencija određuje odgovarajući rok izvršenja. Član 171. (Eksterni upravnik) (1) Agencija može imenovati jednog ili više eksternih upravnika u banci. (2) Eksternog upravnika imenuje i razrješava Agencija. (3) Za eksternog upravnika može biti imenovano samo lice koje je nezavisno od banke, koje ima dobar poslovni ugled, odgovarajuće kvalifikacije, te mora ispunjavati iste uslove kao i za imenovanje članova uprave banke. (4) Za eksternog upravnika banke ne može biti imenovano lice koje je dioničar ili povezano lice sa bankom ili član uže porodice bilo koga od ovih lica. (5) Agencija može razriješiti imenovanog eksternog upravnika ako on ne obavlјa svoju dužnost ili je ne obavlјa na zadovolјavajući način, kao i zbog drugih opravdanih razloga, te imenovati novoga eksternog upravnika, čiji mandat može trajati najduže do isteka započetog mandata eksternog upravnika. (6) Prava i obaveze eksternog upravnika počinju danom donošenja rješenja o uvođenju eksternog upravnika bez obzira na upis u registar društava. (7) Eksterni upravnik zastupa banku. (8) Na eksternog upravnika primjenjuju se odredbe ovoga zakona koje se odnose na odredbe člana 67. stav (1) ovoga zakona i odredbe čl. 55. i 56. ovoga zakona. (3) U vezi sa stavom (1) ovog člana Agencija će prikuplјati sve potrebne informacije, kako bi se ažurirao plan restrukturiranja i pripremilo za moguće restrukturiranje banke i za procjenu imovine i obaveza banke u skladu s članom 189. ovog zakona. (4) Agencija će donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje uslove iz stava (1) ovog člana. Član 165. (Sazivanje skupštine banke) (1) Ako banka nije izvršila naloženu mjeru Agencije iz člana 164. stav (1) tačka c) ovog zakona na način i u rokovima utvrđenim od Agencije, skupštinu banke može sazvati Agencija i utvrditi dnevni red radi donošenja potrebnih odluka. (2) Agencija će za potrebe skupštine, na osnovu obavljenog nadzora, sačiniti izvještaj o poslovanju banke i učiniti ga dostupnim dioničarima. c) postoji odgovarajuća saradnja Agencije s regulatornim tijelom iz tačke b) ovog stava. (2) Danom donošenja rješenja o uvođenju eksternog upravnika u banci prestaju sve ovlasti dotadašnjih članova uprave i nadzornog odbora, a odluke iz njihove nadležnosti donosi eksterni upravnik. (3) Danom donošenja rješenja o imenovanju eksternog upravnika prestaju svi ugovori na osnovu kojih su dotadašnji članovi uprave bili zaposleni u toj banci, odnosno prestaju da važe i ugovori sa dotadašnjim članovima nadzornog odbora. (4) U slučaju iz stava (2) ovoga člana dotadašnji članovi uprave i nadzornog odbora ne ostvaruju pravo na isplatu ugovorene otpremnine i varijabilnih naknada, nezavisno o tome je li ostvarivanje takvih prava bilo ugovoreno s bankom ili je proizlazilo iz drugog akta banke. Član 174. (Obaveze dosadašnjih članova uprave kod uvođenja eksternog upravnika) (1) Dosadašnji članovi uprave banke dužni su eksternom upravniku odmah omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i ostaloj dokumentaciji banke te sastaviti izvještaj o primopredaji poslovanja. (2) Dosadašnji članovi uprave banke dužni su eksternom upravniku dati sva obrazloženja ili dodatne izvještaje o poslovanju banke. (3) Svi radnici banke dužni su sarađivati s eksternim upravnikom. (4) Eksterni upravnik ima pravo udalјiti lice koje onemogućuje njegov rad te, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja, zatražiti pomoć nadležnog tijela unutrašnjih poslova. Član 175. (Pravo pristupa) (1) Eksterni upravnik ima pravo neograničenog pristupa i kontrole svih poslovnih prostorija banke, finansijske aktive, računovodstvenih i drugih evidencija, i ostale aktive banke i njenih supsidijarnih lica. (2) Eksterni upravnik je dužan odmah po prijemu rješenja o imenovanju poduzeti mjere zaštite i sprečavanja otuđenja ili zloupotrebe imovine i dokumentacije banke i njenih zavisnih lica, te poduzeti sve potrebne mjere i aktivnosti koje su neophodne za nastavak poslovanja banke i zaštitu njene imovine, uklјučujući i: a) otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u poslovanju banke, b) naplatu potraživanja banke, a posebno nekvalitetnih kredita, c) ograničavanje rasta aktive i vanbilansnih obaveza banke i d) smanjenje troškova poslovanja banke. (3) Savjetnik ima pravo na naknadu za svoj rad koju isplaćuje Agencija. (4) Agencija će u Rješenju o imenovanju savjetnika odrediti dužnosti, ovlasti i mandat savjetnika, kao i definisati pitanja o kojima se uprava banke i nadzorni odbor savjetuje sa savjetnikom ili za koja će biti potrebna njegova saglasnost prije samog donošenja. (5) Ako je potrebna saglasnost savjetnika uprava i nadzorni odbor ne mogu donositi odluke samostalno, a odluke donesene bez prethodne saglasnosti savjetnika su ništavne. (6) Rješenjem o imenovanju savjetnika Agencija će odredit i sadržaj izvještaja o finansijskom stanju iz člana 168. stava (1) ovog zakona, koji je savjetnik dužan sastaviti, kao i druge izvještaje koje dostavlјa Agenciji. (7) Agencija imenuje savjetnika za period do 12 mjeseci. Izuzetno taj rok se može produžiti za još 12 mjeseci ako ocijeni da i dalјe postoji neki od razloga za imenovanje savjetnika. f) otvaranja stečajnog postupka. Član 170. (Rješenje o uvođenju eksternog upravnika) (1) Agencija može imenovati eksternog upravnika kada izvršavajući svoju nadzornu funkciju, ocijeni da mjera rane intervencije iz člana 166. ovog zakona nije dovoljna da bi se poboljšalo poslovanje banke i obnovilo zdravo i stabilno upravljanje bankom. (2) Rješenjem o uvođenju eksternog upravnika: a) utvrđuju se razlozi za uvođenje eksternog upravnika u konkretnom slučaju; b) prodaju dijela ili cjelokupne imovine, c) istovremenu prodaju dijela ili cjelokupne imovine i obaveza banci ili drugom licu ovlaštenom za obavljanje ovih poslova, d) prodaju ili spajanje sa drugom bankom, e) pokretanje postupka restrukturiranja banke, f) oduzimanje dozvole za rad i likvidaciju banke, sa procjenom iznosa aktive koja će biti realizovana u likvidaciji banke i g) oduzimanje dozvole za rad i pokretanje postupka stečaja, ako nisu ispunjeni uslovi za pokretanje i vođenje likvidacionog postupka. (4) Uz izvještaj iz stava (1) ovog člana, eksterni upravnik Agenciji dostavlja i plan aktivnosti koji su dioničari banke dužni da sačine i dostave eksternom upravniku u roku od 20 dana od dana njegovog uvođenja. (5) Plan aktivnosti iz stava (4) ovog člana sadrži prijedlog neophodnih aktivnosti koje će banka poduzeti za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju banke i poboljšanje njenog finansijskog stanja, sa utvrđenim rokovima za provođenje tih aktivnosti. (6) Prilikom odlučivanja o planu mjera predloženih u izvještaju eksternog upravnika, Agencija je dužna cijeniti i potrebu zaštite interesa deponenata i ostalih povjerilaca banke, te utvrditi postojanje realnih pretpostavki da se predloženi plan uspješno provede u periodu trajanja postupka eksternog upravnika. (7) Eksterni upravnik je dužan na kraju mandata da sačini i dostavi Agenciji završni izvještaj, sa obrazloženjem realizovanih mjera eksternog upravnika. (8) Eksterni upravnik je dužan postupati po nalozima i uputama Agencije i redovno izvještavati Agenciju o izvršenju naloga i uputa. b) imenuje se eksterni upravnik te utvrđuje obim poslova koje obavlјa i kojima upravlјa; c) određuje se period na koji je imenovan eksterni upravnik; d) određuju se sadržaj i rokovi dostave izvještaja iz člana 177. ovoga zakona; e) može se odrediti da određene poslove eksterni upravnik može poduzeti samo uz prethodnu saglasnost Agencije. (3) Eksterni upravnik imenuje se na period do 12 mjeseci. Taj se period izuzetno može obnoviti na period od 12 mjeseci ako Agencija utvrdi da su i dalјe zadovolјeni uslovi za imenovanje eksternog upravnika. (4) Upravlјanje od strane eksternog upravnika nad bankom može se okončati i prije isteka roka iz stava (3) ovog člana, ako eksterni upravnik ili Agencija ocijeni da uvođenje eksternog upravnika nije dovelo do pobolјšanja finansijskog stanja banke ili da se finansijsko stanje te banke popravilo u mjeri da eksterni upravnik više nije potreban. (5) Rješenje o imenovanju, razrješenju ili produžetku mandata eksternog upravnika bez odlaganja se dostavlјa eksternom upravniku i banci u kojoj je imenovan, obavještava se Centralna banka, Komisija za VP, Registar VP, Agencija za osiguranje depozita, Agencija za bankarstvo RS, objavlјuje se u "Službenim novinama Federacije BiH" i internet stranici Agencije i upisuje u evidenciju banaka iz člana 20. ovog zakona i registar društava kod nadležnog suda. (9) Eksterni upravnik ima pravo na naknadu za svoj rad. Član 172. (Upis u registar društava i objavlјivanje rješenja o uvođenju eksternog upravnika) Član 179. (Ovlasti Agencije za restrukturiranje banaka) (1) Zadatke i nadležnosti restrukturiranja banaka izvršava Agencija u skladu sa ovim zakonom i propisom kojim je uređeno poslovanje Agencije. (2) Lica zadužena za restrukturiranje banaka moraju imati odgovarajuće kvalifikacije, stručna znanja, vještine i iskustvo potrebno za obavljanje poslova restrukturiranja i postizanja ciljeva restrukturiranja banaka. Član 180. (Cilјevi restrukturiranja banke) (1) Cilјevi restrukturiranja banke su: a) osiguravanje kontinuiteta klјučnih funkcija, b) izbjegavanje većeg štetnog učinka na finansijsku stabilnost, posebno sprječavanjem širenja štetnih učinaka na finansijski sistem, uklјučujući i njihovo širenje na tržišnu infrastrukturu, te održavanje tržišne discipline, c) zaštita javnih sredstava tako da se na najmanju moguću mjeru svede oslanjanje na javnu finansijsku pomoć, d) zaštita deponenata koji imaju osigurane depozite i e) zaštita sredstava i imovine klijenata. (2) Pri primjeni instrumenata restrukturiranja ili izvršavanja ovlasti za restrukturiranje, iz člana 179. ovog zakona Agencija uzima u obzir cilјeve restrukturiranja te odabire instrumente i ovlasti kojima se najbolјe ostvaruju cilјevi koji su relevantni u okolnostima pojedinog slučaja. (3) Pri postizanju cilјeva restrukturiranja iz stava (1) ovoga člana Agencija je dužna voditi računa o smanjenju troška restrukturiranja na najmanju moguću mjeru, i izbjegavanju smanjenja vrijednosti imovine banke, osim ako je to potrebno radi ostvarivanja cilјeva restrukturiranja. (4) Agencija će uzet u obzir sve cilјeve restrukturiranja vodeći računa o naravi i okolnostima pojedinog slučaja, pri čemu su svi cilјevi restrukturiranja jednako važni. Član 181. (Opća načela restrukturiranja) (1) Agencija, kod primjene instrumenata restrukturiranja i izvršavanja ovlasti za restrukturiranje, donosi sve odgovarajuće mjere kako bi osigurala da se restrukturiranje provodi u skladu sa slјedećim načelima: a) gubitke snose prvo dioničari banke u restrukturiranju; (1) Rješenje o uvođenju eksternog upravnika upisuje se u registar društava. Istovremeno se u registar društava upisuje promjena lica ovlaštenih za zastupanje banke. (2) Prijedlog za upis podataka iz stava (1) ovoga člana podnosi se u roku tri radna dana od dana donošenja rješenja o uvođenju eksternog upravnika u banci. Rješenje kojim je eksterni upravnik imenovan prilaže se prijedlogu. Član 173. (Pravne poslјedice rješenja o uvođenju eksternog upravnika) (1) Eksterni upravnik je ovlašten i odgovoran za zaštitu imovine i preuzimanje kontrole nad poslovanjem banke i donošenje odluke o nastavku poslovanja banke. (2) Savjetnik banke mora biti lice nezavisno od banke i imati dobru poslovnu reputaciju i odgovarajuće kvalifikacije, te mora ispunjavati iste uslove kao i za imenovanje članova uprave banke. Član 176. (Poslovi eksternog upravnika) (1) Eksterni upravnik vodi poslovanje banke. (2) Agencija je ovlaštena davati eksternom upravniku pisane naloge i upute. (3) U vođenju poslova banke eksterni upravnik se mora pridržavati ograničenja koja su mu postavlјena rješenjem Agencije o njegovom imenovanju. (3) Kod primjene instrumenata restrukturiranja i izvršavanja ovlasti restrukturiranja, Agencija prema potrebi obavještava predstavnike zaposlenika banke u restrukturiranju. Član 182. (Plan restrukturiranja) (1) Agencija sastavlјa plan restrukturiranja za svaku banku koja nije dio grupe koja podliježe konsolidiranom nadzoru, kao i plan restrukturiranja grupe u skladu sa članom 183. ovog zakona. (2) Planom restrukturiranja predviđena je primjena odgovarajućih instrumenata i mjera restrukturiranja i vršenje ovlaštenja Agencije nakon donošenja rješenja o restrukturiranju, ako budu ispunjeni uslovi za restrukturiranje banke u skladu sa ovim zakonom. (3) Plan restrukturiranja najmanje uklјučuje: a) kratak prikaz klјučnih elemenata plana restrukturiranja, b) kratak prikaz bitnih promjena u banci koje su nastupile nakon posljednjih izmjena plana restrukturiranja, c) prikaz načina na koji bi, u mjeri u kojoj je to neophodno, banka mogla odvojiti ključne funkcije i ključne poslovne aktivnosti od ostalih poslova, kako bi obezbijedila kontinuitet poslovanja u slučaju ispunjenja uslova za restrukturiranje, d) procjena rokova za provedbu svakog važnog aspekta plana, Član 177. (Izvještaji eksternog upravnika) (1) Eksterni upravnik je dužan nakon imenovanja, u roku od 60 dana od dana imenovanja, ako odlukom Agencije nije utvrđen duži rok, sastaviti i dostaviti Agenciji izvještaj o finansijskom stanju i uslovima poslovanja banke zajedno s procjenom njezine finansijske stabilnosti i mogućnostima za njezino dalјnje poslovanje. (2) Eksterni upravnik je dužan redovno i na zahtjev Agencije, a najmanje jednom mjesečno, izvještavati Agenciju o poslovanju banke o njenom finansijskom stanju, odnosno bez odlaganja obavijestiti Agenciju o svim okolnostima koje mogu uticati na pogoršanje finansijskog stanja banke. (3) Eksterni upravnik u izvještaju iz stava (1) ovog člana predlaže jednu ili više sljedećih mjera: a) povećanje kapitala banke do iznosa utvrđenog ovim zakonom i propisima Agencije, (9) Agencija može naložiti eksternom upravniku da sazove skupštinu dioničara banke s utvrđenim dnevnim redom i prijedlogom odluka. (10) Eksterni upravnik će sazvati skupštinu najkasnije u roku od osam dana od dana primitka naloga Agencije iz stava (9) ovoga člana. Član 178. (Prestanak ovlaštenja eksternog upravnika) Ovlaštenja eksternog upravnika banke prestaju: a) istekom roka na koji je imenovan; b) danom razrješenja i imenovanjem novog eksternog upravnika; p) mišljenje banke u vezi sa planom restrukturiranja, ako je potrebno. (4) Planovi restrukturiranja se preispituju i prema potrebi ažuriraju najmanje jednom godišnje te nakon svake promjene pravne ili organizacijske strukture banke ili njena poslovanja ili finansijskog položaja koja bi mogla bitno utjecati na učinkovitost plana ili stvoriti potrebu za revizijom plana restrukturiranja. Za potrebe preispitivanja ili ažuriranja planova restrukturiranja banke obavještavaju Agenciju o svakoj promjeni zbog koje je nužna takva revizija ili ažuriranje. (5) Banka je dužna sarađivati sa Agencijom i dostavljati joj informacije i podatke neophodne za izradu i ažuriranje plana restrukturiranja. (6) Banka je dužna da odmah obavijesti Agenciju o svakoj promjeni podataka bitnih za ažuriranje plana restrukturiranja. (7) Agencija, prilikom izrade plana restrukturiranja, koristi podatke kojima raspolaže obavljajući nadzornu funkciju. (8) Pri izradi plana restrukturiranja, Agencija traži mišlјenje od Agencije za osiguranje depozita u vezi s mogućnošću restrukturiranja banke, a posebno u pogledu provodivosti likvidacije banke. (9) Pri donošenju rješenja o restrukturiranju banke, odnosno o primjeni odgovarajućih instrumenata restrukturiranja, Agencija nije dužna da primjeni instrumente restrukturiranja predviđene planom restrukturiranja za tu banku. c) danom donošenja rješenja o imenovanju posebne uprave, likvidatora; d) rješenjem nadležnog suda o imenovanju stečajnog upravnika. POGLAVLJE VIII – RESTRUKTURIRANJE, LIKVIDACIJA I STEČAJ BANKE Odjelјak A. Restrukturiranje banke (3) U poduzimanju mjera iz svojih nadležnosti Agencija i eksterni upravnik ovlašteni su zahtijevati pomoć nadležnih organa unutrašnjih poslova i drugih nadležnih organa. h) osigurani depoziti su potpuno zaštićeni do visine iznosa utvrđenog propisom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama; i) zaštitne mjere primjenjuju se u skladu sa ovim zakonom. a) opis aktivnosti i mjera koje će se poduzeti prema članovima bankarske grupe, b) detaljan opis različitih mogućnosti za primjenu instrumenata restrukturiranja bankarske grupe na osnovu razmatranja različitih situacija u kojima mogu nastupiti ozbiljni makroekonomski i finansijski poremećaji značajni za poslovanje te grupe, c) obrazloženje načina na koji će se obezbijediti finansiranje primjene različitih mogućnosti i instrumenata restrukturiranja bankarske grupe predviđenih ovim planom, koje se ne može zasnivati na pretpostavci korištenja vanredne javne finansijske podrške, d) procjenu mogućnosti poduzimanja međusobno usklađenih aktivnosti i mjera za restrukturiranje bankarske grupe kada nadzor nad članovima ove grupe ne vrši samo Agencija, uključujući mjere prodaje grupe u cjelini trećem licu i razdvajanje ključnih poslovnih aktivnosti koje obavljaju određeni članovi ove grupe, kao i opis mjera potrebnih za otklanjanje prepreka za restrukturiranje posebno u vezi sa međusobnim usklađivanjem aktivnosti različitih nadležnih organa, e) opis mogućnosti saradnje sa nadležnim regulatornim tijelom i tijelom za restrukturiranje, a u vezi sa restrukturiranjem bankarske grupe, kada članovi bankarske grupe imaju sjedište izvan Federacije, f) opis mjera za odvajanje pojedinih funkcija ili poslovnih aktivnosti koje su neophodne radi otklanjanja prepreka za nesmetano restrukturiranje bankarske grupe, i g) opis drugih mjera i aktivnosti koje će poduzeti radi restrukturiranja bankarske grupe, a koje nisu izričito utvrđene ovim zakonom. (4) Odredbe člana 182. st. (5), (7) i (10) ovog zakona shodno se primjenjuju na matično društvo i člana bankarske grupe kada Agencija izrađuje plan restrukturiranja bankarske grupe. Član 184. (Procjena mogućnosti restrukturiranja banke) (1) Agencija, nakon dobijanja mišlјenja od Agencije za osiguranje depozita, procjenjuje do koje je mjere moguće restrukturirati banku koja nije dio grupe. (2) Smatra se da postoji mogućnost za restrukturiranje banke ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uslovi: a) nad bankom je moguće provesti ili postupak stečaja, odnosno likvidacije ili postupak restrukturiranja, (2) Ako je banka član bankarske grupe, Agencija primjenjuje instrumente za restrukturiranje i izvršava ovlasti za restrukturiranje na način koji svodi na najmanju moguću mjeru učinak na pridružene institucije i na grupaciju u cjelini, i smanjuje negativni učinak na finansijsku stabilnost u zemlјi. e) detaljan opis procjene mogućnosti restrukturiranja i opis mjera potrebnih za otklanjanje prepreka za restrukturiranje, utvrđenih u skladu sa čl. 184. i 185. ovog zakona, f) opis procedura za utvrđivanje tržišne vrijednosti ključnih funkcija, ključnih poslovnih aktivnosti i imovine banke, g) detaljan opis postupaka kojima se obezbjeđuje kontinuirano pribavljanje ažuriranih informacija i podataka od banke, h) obrazloženje načina na koji će se obezbijediti finansiranje različitih mogućnosti i instrumenata restrukturiranja predviđenih planom restrukturiranja, koji se ne zasniva na pretpostavci korištenja vanredne javne finansijske podrške, i) detaljan opis različitih mogućnosti za primjenu instrumenata restrukturiranja, sa rokovima za njihovo provođenje, a na osnovu razmatranja različitih situacija u kojima mogu nastupiti ozbiljni makroekonomski i finansijski poremećaji značajni za poslovanje te banke, j) opis mogućih sistemskih posljedica restrukturiranja banke, k) opis različitih mogućnosti za očuvanje pristupa uslugama platnog prometa i sistemima poravnanja i ocjenu mogućnosti prenosa sredstava klijenata, l) analizu posljedica plana restrukturiranja na zaposlene, uključujući i analizu troškova koji povodom toga mogu nastati, m) plan pružanja informacija sredstvima javnog informisanja i javnosti u vezi sa restrukturiranjem banke, n) minimalni zahtjevi za kapitalom iz člana 205. ovog zakona i prihvatljivim obavezama iz člana 204. ovog zakona i rok u kojem je banka dužna da dostigne propisani nivo ovih zahtjeva, h) odvojenost klјučnih poslovnih aktivnosti od ostalih aktivnosti banke; i) primjenlјivost procedura i mjera za upravlјanje rizicima; j) iznos i vrstu obaveza, isklјučujući one iz člana 204. ovog zakona; k) adekvatnost upravlјanja rizicima informacionog sistema u vezi sa osiguravanjem pristupa informacijama i podacima neophodnim za provođenje postupka restrukturiranja. (4) Agencija je dužna da pri izradi i ažuriranju plana restrukturiranja bankarske grupe procjenjuje mogućnost restrukturiranja shodnom primjenom st. (1) do (3) ovog člana. (5) Agencija propisuje elemente koje treba uzeti u obzir prilikom procjene mogućnosti restrukturiranja neke banke ili grupe. Član 185. (Otklanjanje prepreka za restrukturiranje) (1) Ako Agencija u toku procjene mogućnosti restrukturiranja iz člana 184. ovog zakona utvrdi da postoje značajne prepreke za restrukturiranje banke, naložiće banci da najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana prijema tog rješenja dostavi prijedlog mogućih mjera za rješavanje ili otklanjanje ovih prepreka. (2) Ako Agencija ocijeni da mjere koje je banka predložila ne mogu efektivno umanjiti, odnosno otkloniti prepreke za restrukturiranje, zahtijevat će od banke da poduzme alternativne mjere koje mogu postići taj cilј i pisanim putem o tim mjerama obavještava banku koja najkasnije u roku od jednog mjeseca predlaže plan u skladu s tim mjerama. (3) U slučaju iz stava (2) ovog člana, Agencija može naložiti banci da: o) opis aktivnosti i sistema u banci koji su neophodni za kontinuirano obavljanje operativnih poslova banke i b) povjerioci banke snose gubitke nakon dioničara, i to tako da se obezbijedi jednak tretman povjerilaca čija su potraživanja u istom isplatnom redu u postupku likvidacije i stečaja u skladu sa ovim zakonom; c) smjenjuju se nadzorni odbor, uprava i po potrebi više rukovodstvo banke u restrukturiranju, osim u slučajevima kada se smatra da je potpuno ili djelomično zadržavanje nadzornog odbora, uprave ili višeg rukovodstva, ovisno o okolnostima, nužno za postizanje cilјeva restrukturiranja; d) nadzorni odbor, uprava i više rukovodstvo banke u restrukturiranju dužno je pružiti svu potrebnu pomoć za postizanje cilјeva restrukturiranja; e) članovi nadzornog odbora, uprave, dioničari i druga lica koja su doprinijela da banka ne može ili vjerovatno neće moći nastaviti sa poslovanjem, odgovaraju u skladu sa zakonom za propuste u svom radu i štetu koju su prouzrokovali; f) prema povjeriocima iste kategorije postupa se jednako, osim ako ovim zakonom nije propisano drugačije ili ukoliko je nužna zaštita finansijske stabilnosti od potencijalnog sistemskog uticaja banke koja propada ili očuvanje vrijednosti banke u interesu svih povjerilaca u cjelini; g) nijedan povjerilac ne smije pretrpjet veće gubitke od onih koji bi nastali da je nad bankom otvoren likvidacioni ili stečajni postupak u skladu sa zaštitnim mjerama iz čl. 212. i 213. ovog zakona; (3) Plan restrukturiranja bankarske grupe najmanje sadrži: b) provođenje bilo kojeg od tih postupaka, u mjeri u kojoj je to moguće, neće dovesti do nastupanja značajnih negativnih posljedica na stabilnost finansijskog sistema, c) provođenjem bilo kojeg od tih postupaka moguće je obezbijediti kontinuitet obavljanja klјučnih funkcija banke i d) provođenje restrukturiranja je moguće bez korištenja vanredne javne finansijske podrške. (5) Na otklanjanje prepreka za restrukturiranje bankarske grupe shodno se primjenjuju odredbe st. (1) do (4) ovog člana. (6) Ako banka u restrukturiranju obavlja poslove za čije obavljanje je potrebna dozvola drugog nadležnog regulatornog tijela, Agencija obavještava to tijelo o poduzetim mjerama koje mogu uticati na obavljanje tih poslova. Član 186. (Zahtjev za otpis ili konverziju instrumenata kapitala) (1) Otpis ili konverzija odgovarajućih instrumenata kapitala u dionice ili druge instrumente vlasništva banke može se izvršiti: a) nezavisno od mjera restrukturiranja ili b) zajedno sa provođenjem mjera restrukturiranja, ako su ispunjeni uslovi za restrukturiranje banke. (2) Prije pokretanja postupka restrukturiranja Agencija može izvršiti otpis odgovarajućih elemenata kapitala banke ili njihovu konverziju u dionice ili druge vlasničke instrumente te banke, a nakon pokretanja tog postupka otpis ili konverziju kapitala vrši prije primjene odgovarajućeg instrumenta restrukturiranja. (3) Otpis ili konverzija se vrši u skladu s članom 187. ovog zakona i bez odgode, u vezi s relevantnim instrumentima kapitala koje je izdala banka ako nastupi jedna ili više slјedećih okolnosti: a) ako je utvrđeno da su uslovi za restrukturiranje iz člana 188. ovog zakona ispunjeni, prije nego su poduzete bilo kakve mjere restrukturiranja; (3) Prilikom procjene iz stava (1) ovoga člana Agencija je dužna procijeniti najmanje slјedeće: a) mogućnost ostvarivanja cilјeva restrukturiranja primjenom raspoloživih instrumenata restrukturiranja; b) poslјedice restrukturiranja banke na stabilnost finansijskog sistema, privredu i povjerenje građana u bankarski sistem; c) poslјedice restrukturiranja banke na povjerioce, deponente, ugovorne strane i zaposlene; d) poslјedice restrukturiranja banke na nesmetano funkcionisanje platnog sistema i sistema za poravnanje vrijednosnih papira; e) sposobnost banke da osigura kontinuitet obavlјanja osnovnih funkcija i klјučnih poslovnih aktivnosti; f) nivo usklađenosti pravne i organizacione strukture s osnovnim funkcijama i klјučnim poslovnim aktivnostima koje se obavlјaju u banci; b) stavke instrumenata dodatnog osnovnog kapitala otpisuju se i/ili konvertuju u instrumente redovnog osnovnog kapitala u mjeri u kojoj je to potrebno za ostvarivanje ciljeva restrukturiranja ili do ukupnog iznosa tih elemenata kapitala, u zavisnosti od toga šta je manje; c) stavke dopunskog kapitala otpisuju se ili konvertuju u dionice banke koje se mogu uključiti u osnovni kapital banke i to u mjeri u kojoj je potrebno za postizanje ciljeva restrukturiranja iz člana 180. ovog zakona ili do ukupnog iznosa tih stavki kapitala, u zavisnosti od toga šta je manje. (2) U slučaju otpisa stavki kapitala prestaju obaveze po tom osnovu prema imaocu odgovarajuće stavke kapitala u otpisanom iznosu te stavke, osim već obračunatih obaveza, a ovom vlasniku ne isplaćuje se nikakva naknada po osnovu ovog otpisa. (3) Za potrebe provođenja konverzije iz stava (1) tačka b) ovog člana, Agencija može naložiti banci da vlasnicima određenih stavki kapitala iz te tačke izda dionice koje se mogu uključiti u osnovni kapital banke. (4) Ako bi konverzija stavki kapitala banke dovela do sticanja ili povećanja vlasništva u banci preko procenata propisanih u članu 29. stav (1) ovog zakona − Agencija blagovremeno vrši ocjenu ispunjenosti uslova za davanje saglasnosti za sticanje vlasništva, tako da ova ocjena ne utiče na odlaganje ove konverzije. g) sposobnost banke da u skladu sa već zaklјučenim poslovima i mogućnostima obezbijedi minimalne kadrovske i infrastrukturne kapacitete, kao i finansiranje, likvidnost i kapital koji su dovolјni da održavaju osnovne funkcije i klјučne poslovne aktivnosti; (10) Agencija, nakon izrade plana restrukturiranja, dostavlja banci kratak prikaz ključnih elemenata plana restrukturiranja. (11) Agencija će propisati podatke i informacije koje su banke dužne dostavljati Agenciji u svrhu izrade i ažuriranja planova restrukturiranja, kao i način i rokove njihovog dostavljanja. Član 183. (Plan restrukturiranja grupe) (1) Agencija izrađuje plan restrukturiranja bankarske grupe, koja je predmet kontrole Agencije na konsolidovanoj osnovi, a koji obuhvata restrukturiranje grupe ili bilo kojeg člana te grupe u skladu sa odredbama ovog zakona. (2) Na izradu i ažuriranje plana restrukturiranja bankarske grupe shodno se primjenjuju odredbe člana 182. st. (1) i (4) ovog zakona. a) kada je Agencija utvrdila da je stanje banke takvo da ona ne može ili vjerovatno neće moći nastaviti poslovanje, b) nije razumno očekivati da bi bilo koja druga mjera banke ili lica iz privatnog sektora ili mjere nadzora, uključujući i mjere rane intervencije, ili mjere otpisa ili konverzije instrumenata kapitala, mogle u razumnom roku otkloniti smetnje za nastavak poslovanja banke, uzimajući u obzir sve okolnosti pojedinačnog slučaja, c) restrukturiranje banke je u javnom interesu. (2) Prethodno poduzimanje supervizorskih mjera i mjera rane intervencije u skladu sa ovim zakonom nije preduslov za poduzimanje mjera restrukturiranja banke. (3) Smatra se da je stanje banke takvo da ona ne može ili vjerovatno neće moći nastaviti poslovanje, u smislu ovog zakona, ako je ispunjen najmanje jedan od sljedećih uslova: a) nastupili su ili je vjerovatno da će uskoro nastupiti razlozi za oduzimanje dozvole za rad banke iz člana 22. ovog zakona, naročito kad su u poslovanju banke nastali gubici koji bi se pokrili na teret cijelog ili značajnog iznosa kapitala ili kada je vjerovatno da će takvi gubici nastati, b) imovina banke je manja od njenih obaveza ili je vjerovatno da će imovina banke uskoro biti manja od obaveza, c) banka je nelikvidna ili je vjerovatno da će uskoro biti nelikvidna, d) ako je banka zatražila vanrednu javnu finansijsku podršku, osim u izuzetnim slučajevima kada se ta podrška daje solventnoj banci radi otklanjanja ozbiljnog poremećaja u ekonomiji i očuvanja stabilnosti finansijskog sistema, kao privremena i srazmjerna mjera, u obliku: 1) garancija Federacije za novoizdate obaveze i garancija i kredita njenih javnih institucija ili 2) dokapitalizacije ili kupovine vlasničkih instrumenata pod uslovima koji banci ne daju prednost na tržištu, do iznosa potrebnog da se otkloni manjak kapitala, pod uslovima koje utvrđuje Agencija i to samo ako u trenutku pružanja ove podrške nisu ispunjeni uslovi iz tač. a) do c) ovog stava, kao ni uslovi za otpis i konverziju kapitala iz čl. 186. i 187. ovog zakona. i) pravno razdvoji finansijske i nefinansijske poslove na nivou bankarske grupe čiji je član; j) poduzme ostale mjere koje utvrdi Agencija. (4) Pri nalaganju mjera iz stava (3) ovog člana, Agencija ocjenjuje moguće posljedice primjene mjera na poslovanje i stabilnost banke, stabilnost finansijskog sistema, a banka je dužna u utvrđenom roku Agenciji dostaviti plan usklađivanja sa naloženim mjerama. b) ako Agencija utvrdi da banka više neće moći nastaviti redovno poslovanje ako se ne izvrši smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala, a nije vjerovatno da bi bilo koja druga mjera banke ili lica iz privatnog sektora, niti mjera poduzeta u postupku supervizije u skladu sa ovim zakonom, osim tog otpisa, odnosno konverzije − mogla u razumnom roku otkloniti smetnje za nastavak poslovanja banke, uzimajući u obzir sve okolnosti pojedinačnog slučaja; c) ako banka zatraži vanrednu javnu finansijsku podršku, osim ako je riječ o likvidnoj banci, a finansijska podrška se traži u svrhu rješavanja nedostatka kapitala ustanovlјenog u testovima otpornosti na stres i ocjenom kvaliteta imovine. (4) Ovlast otpisa ili konverzije instrumenata kapitala vrši se bez saglasnosti dioničara, deponenata i drugih povjerilaca banke ili bilo kog trećeg lica. (5) Prije nego što izvrši ovlast otpisa ili konverzije instrumenata kapitala, Agencija je dužna osigurati nezavisnu procjenu imovine i obaveza banke koja se provodi u skladu s članom 189. ovog zakona. Ta procjena je osnov izračuna otpisa koji se treba primijeniti na relevantne instrumente kapitala kako bi se pokrili gubici i izračunao nivo konverzije koja se primjenjuje na relevantne instrumente kapitala kako bi se dokapitalizirala banka. Član 187. (Provođenje otpisa ili konverzije instrumenata kapitala) (1) Otpis ili konverzija instrumenata kapitala se vrši na način kojim se postižu slјedeći rezultati: a) stavke redovnog osnovnog kapitala smanjuju se srazmjerno gubicima i do ukupnog iznosa tih elemenata kapitala, a Agencija prema dioničarima poduzima jednu ili obje mjere predviđene ovim zakonom u primjeni instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja; (8) Uz procjenu iz stava (1) ovog člana prilažu se ažurni finansijski izvještaji banke, sa analizom i procjenom računovodstvene vrijednosti imovine, kao i popisom neizmirenih bilansnih i vanbilansnih obaveza prikazanih u poslovnim knjigama i evidencijama banke s navođenjem isplatnih redova u koje bi se razvrstale obaveze u skladu sa odredbama ovog zakona kojim se uređuje stečaj i likvidacija banaka. (9) Agencija može, radi donošenja odluke o izboru instrumenata restrukturiranja predviđenih ovim zakonom, zahtijevati od nezavisnog procjenjivača da se analiza i procjena računovodstvene vrijednosti imovine dopuni analizom i procjenom tržišne vrijednosti imovine i obaveza banke u restrukturiranju. (5) Smatra se da bankarska grupa neće moći da nastavi da posluje u smislu člana 186. stava (3) tačka b) ovog zakona kada ne postupa ili je vjerovatno da neće postupiti u skladu sa odredbama ovog zakona kojima se uređuju pokazatelji koji se tiču upravljanja rizicima na nivou bankarske grupe, uslijed čega joj Agencija može izreći mjeru iz ovog zakona, a naročito ako je pretrpjela ili će vjerovatno pretrpjeti gubitke u visini njenog cjelokupnog kapitala ili znatnog dijela ovog kapitala. (11) Agencija dostavlјa zahtjev Agenciji za osiguranje depozita za dostavlјanje informacije neophodne za izračunavanje procjene hipotetičkog iznosa pokrića gubitaka. Agencija za osiguranje depozita dostavlјa svoje mišlјenje u roku od 24 sata po prijemu procjene koju je obavio nezavisni procjenjivač. (12) Ako zbog hitnosti nije moguće izvršiti procjenu u skladu sa st. (8) i (10) ovog člana društvo ili drugo lice iz stava (3) ovog člana vrši privremenu procjenu, koja se koristi u postupku restrukturiranja dok se ne izvrši konačna procjena vrijednosti imovine i obaveza banke (u daljem tekstu: konačna procjena), a izuzetno u slučaju kad nije moguće obezbijediti nezavisnu procjenu iz stava (1) ovog člana Agencija vrši privremenu procjenu vrijednosti imovine i obaveza banke, dok društvo ili drugo lice iz stava (3) ovog člana ne izvrši konačnu procjenu. (13) Privremenom procjenom iz stava (12) ovog člana predviđaju se i rezerve za dodatne gubitke, što se posebno obrazlaže. (14) Agencija može pokrenuti postupak restrukturiranja i primijeniti instrumente i mjere restrukturiranja i na osnovu privremene procjene iz stava (12) ovog člana. (15) U slučaju iz stava (12) ovog člana, kao i u drugim slučajevima kada procjena iz stava (1) ovog člana nije izvršena prije pokretanja postupka restrukturiranja u skladu sa uslovima iz ovog člana, društvo iz stava (3) ovog člana je dužno izvršiti konačnu procjenu neposredno nakon što se ispune odgovarajući uslovi. (16) Ako je vrijednost imovine i obaveza banke utvrđena konačnom procjenom veća od vrijednosti utvrđene privremenom procjenom – Agencija može povećati iznose potraživanja povjerilaca ili dioničara koji će biti otpisani primjenom instrumenta restrukturiranja iz člana 203. ovog zakona, odnosno naložiti banci za posebne namjene ili društvu za upravlјanje imovinom iz člana 202. ovog zakona da izvrši dodatno plaćanje banci, odnosno dioničarima po osnovu prijenosa dionica, imovine ili obaveza. (17) Agencija propisuje bliže uslove i način vršenja nezavisne procjene vrijednosti imovine i obaveza iz ovog člana, kao i bliže uslove i kriterije koje društvo ili drugo lice iz stava (3) ovog člana koje će vršiti procjenu iz stava (1) ovog člana treba ispunjavati za obavljanje procjene. Član 190. (Donošenja rješenja o pokretanju postupka restrukturiranja) (1) Agencija je dužna kontinuirano u vezi sa članom 55. stav (2) tačka bb) i članom 67. stav (1) tačka i) ovog zakona, poduzimati mjere prema banci u cilju sprečavanja pogoršanja njenog finansijskog stanja (krize). (2) Kada Agencija utvrdi da su ispunjeni uslovi za restrukturiranje donosi rješenje o pokretanju postupka restrukturiranja banke i o tome obavještava: a) banku na koju se rješenje o pokretanju postupka restrukturiranja odnosi, b) Agenciju za bankarstvo RS i Brčko Distriktu, ako banka posluje putem organizacionih dijelova osnovanih u RS i Brčko Distriktu, c) Centralnu banku, d) Agenciju za osiguranje depozita, (6) Na otpis i konverziju stavki kapitala člana bankarske grupe koji nije banka shodno se primjenjuje član 186. ovog zakona i st. (1) do (6) ovog člana. a) izmijeni sporazum o finansijskoj podršci unutar bankarske grupe ili preispita zaklјučenje ovog sporazuma ako već nije zaklјučen, odnosno zaklјuči ugovor o pružanju odgovarajućih usluga bilo unutar grupe bilo s trećim licima; g) nadležni registarski sud. (3) Obavještavanje iz stava (2) ovog člana podliježe odredbama o poslovnoj tajni Agencije. Član 191. (Objavljivanje rješenja o pokretanju postupka restrukturiranja) (1) Agencija je dužna da u "Službenim novinama Federacije BiH", jednom ili više dnevnih listova dostupnih na cijeloj teritoriji BiH i na internet stranici Agencije objavi pokretanje postupka restrukturiranja banke sa obavještenjem o mjerama restrukturiranja koje se poduzimaju i posljedicama tih mjera i prema potrebi uslove i period privremene obustave određenih obaveza banke na način koji Agencija odredi primjerenim. (2) Banka je dužna da na svojoj internet stranici objavi rješenje o pokretanju postupka restrukturiranja i sva naknadna rješenja kojima se provodi rješenje o pokretanju postupka restrukturiranja. Član 192. (Opće ovlasti u postupku restrukturiranja) (1) U cilju poduzimanja mjera restrukturiranja Agencija, koristi pojedinačno ili u kombinaciji slijedeća ovlaštenja: a) od bilo kojeg lica zahtijeva davanje svih informacija koje su potrebne za odlučivanje o mjerama restrukturiranja banke i njenu pripremu, uključujući ažuriranje i dopunu informacija sadržanih u planu restrukturiranja, kao i da zahtijeva prikupljanje informacija putem neposredne kontrole, b) za razrješenje nadzornog odbora, uprave i višeg rukovodstva banke u restrukturiranju, c) za preuzimanje svih ovlaštenja dioničara, nadzornog odbora i uprave banke u restrukturiranju i povjeravanje tih ovlaštenja posebnoj upravi, d) za prijenos dionica i drugih vlasničkih instrumenata koje je izdala banka u restrukturiranju, e) za prijenos prava, imovine ili obaveza banke u restrukturiranju na drugo lice, uz saglasnost tog lica, f) za djelimično ili potpuno smanjenje vrijednosti glavnice ili preostalog dospjelog neizmirenog duga u vezi s prihvatlјivim obavezama banke u restrukturiranju, g) za konverziju prihvatljivih obaveza banke u restrukturiranju u obične dionice ili druge vlasničke instrumente te banke, njenog matičnog društva ili banke za posebne namjene na koje se prenose imovina ili obaveze, h) za poništavanje dužničkih instrumenata koje je izdala banka u restrukturiranju, osim prihvatljivih obaveza iz člana 204. ovog zakona, i) za smanjenje, uključujući smanjenje na nulu, nominalne vrijednosti dionica ili drugih vlasničkih instrumenata banke u restrukturiranju, te za poništenje takvih dionica ili drugih instrumenata vlasništva, j) da traži od banke u restrukturiranju ili njenog matičnog društva da izvrši emisiju novih dionica, drugih instrumenata vlasništva ili drugih instrumenata kapitala, uključujući prioritetne dionice i potencijalne zamjenjive instrumente, b) ograniči izloženost prema jednom licu i ukupnu izloženost iz čl. 90., 92. i 93. ovog zakona; l) da izvrši procjenu kupca kvalifovanog učešća bez obaveze primjene propisanih rokova vezanih za takvu procjenu i m) izmijeni rokove dospijeća dužničkih instrumenata ili drugih prihvatljivih obaveza, iznos kamate koji bi se platio na osnovu ovih instrumenata i obaveza ili datum dospijeća plaćanja te kamate, uključujući i obustavu plaćanja u određenom periodu, osim za obaveze iz člana 204. stav (1) ovog zakona. (2) Agencija, prilikom izvršavanja svojih ovlaštenja, nije dužna obavještavati ni pribavljati odobrenja ili saglasnosti bilo kojeg organa ili organizacije, niti dioničara ili povjerilaca banke u restrukturiranju, koja bi trebala biti obezbijeđena u redovnom poslovanju banke. (3) U periodu provođenja mjera restrukturiranja banke, Agencija može podnijeti zahtjev nadležnom sudu za izricanje privremene mjere zabrane izvršenja nad imovinom banke u restrukturiranju ili prekid svih sudskih ili upravnih postupaka protiv banke. Član 193. (Dodatna ovlaštenja Agencije) (1) Agencija, pored općih ovlaštenja iz člana 192. ovog zakona, a radi efikasnog provođenja mjera restrukturiranja, ovlaštena je da: a) osigura da prijenosom ne nastaju dodatna prava ili obaveze koje utiču na prenesene finansijske instrumente, imovinu ili obaveze, u koju svrhu se bilo koje pravo na prebijanje ili poravnanje prema odredbama ovog zakona ne smatra dodatnim pravom ili obavezom, b) ukine prava za sticanje dodatnih dionica ili drugih instrumenata vlasništva, c) zahtijeva od nadležnog tijela obustavu trgovanja i isključenje sa berze ili drugog uređenog tržišta ili službene kotacije finansijskih instrumenata, u skladu sa propisima koji uređuju trgovanje vrijednosnim papirima, d) obezbijedi da se prema društvu primaocu dionica, ostalih vlasničkih instrumenata, dužničkih instrumenata, imovine, prava ili obaveza ili bilo koje kombinacije ovih stavki od banke u sanaciji (u dalјem tekstu: društvo primalac) u pogledu svih prava, obaveza ili mjera koje poduzima banka u restrukturiranju postupa kao da je banka u restrukturiranju, uključujući, shodno članu 200. st. (12), (13) i (18) i članu 201. ovog zakona, i sva prava i obaveze povezane sa učešćem na tržištu, e) zahtijeva od banke u restrukturiranju ili društva primaoca međusobnu razmjenu informacija i pružanje pomoći i f) poništi ili izmijeni uslove ugovora u kojem je banka u restrukturiranju jedna od strana i obezbijedi da društvo primalac kao strana zamijeni banku u restrukturiranju. (2) Agencija u postupku restrukturiranja banke ima ovlaštenja da društvu primaocu omogući nastavak aranžmana poslovanja koji su potrebni za obezbjeđenje efikasnosti mjera restrukturiranja, a naročito: a) nastavak ugovora koje je zaključila banka u restrukturiranju, tako da društvo primalac prihvata prenesena prava i obaveze banke u restrukturiranju u vezi sa finansijskim instrumentom, imovinom ili obavezom koji su preneseni, te zamijeni banku u restrukturiranju, u svim relevantnim ugovorima, (7) Agencija će izvršiti otpis i konverziju stavki kapitala prema članu bankarske grupe sa sjedištem u Federaciji nad kojim ne vrši nadzor, nakon pribavljanja mišljenja od regulatornog tijela koje vrši nadzor nad poslovanjem tog člana. (3) Ovlaštenja Agencije iz stava (1) tačka d) i stava (2) tačka b) ovog člana ne utiču na: a) prava zaposlenih u banci u restrukturiranju da otkažu ugovor o radu, b) pravo ugovorne strane uključujući i pravo na raskid ugovora, u skladu sa članom 195. ovog zakona, ako na to ima pravo u skladu sa uslovima ugovora na osnovu činjenja ili propusta banke u restrukturiranju prije prijenosa ili na osnovu činjenja ili propusta društva primaoca nakon prijenosa. Član 194. (Ovlaštenje za osiguranje usluga i prostora) (1) Agencija može zahtijevati od banke u restrukturiranju ili bilo kojeg njenog zavisnog društva da pruže sve operativne usluge ili osiguraju prostore i opremu, koji ne uključuju bilo kakav vid finansijske podrške, a potrebni su primaocu kako bi uspješno pružao usluge i obavljao bankarske poslove koji su na njega preneseni. (2) Usluge i prostori iz stava (1) ovog člana pružaju se: a) pod uslovima iz ugovora o pružanju usluga ili korištenju prostora koji je važio neposredno prije poduzimanja mjere za restrukturiranje i u vremenu trajanja tog ugovora ili b) ako ugovor o pružanju usluga ili korištenju prostora ne postoji ili je prestao važiti prije ili u toku poduzimanja mjere za restrukturiranje, pod razumnim uslovima. Član 195. (Ovlaštenje za privremenu obustavu određenih obaveza) (1) Agencija može da privremeno obustavi izvršenje svih obaveza plaćanja ili ispunjenja obaveza u skladu sa bilo kojim ugovorom u kojem je banka u restrukturiranju jedna od strana na period od 48 sati od trenutka objave rješenja Agencije o privremenoj obustavi. (2) Ako obaveza plaćanja ili isporuke dospijeva u toku perioda obustave, obaveza plaćanja ili isporuke dospijeva narednog radnog dana od dana isteka perioda obustave. (3) Ako su obaveze plaćanja ili isporuke banke u restrukturiranju privremeno obustavljene u skladu sa stavom (1) ovog člana, obaveze plaćanja ili isporuke drugih ugovornih strana banke u restrukturiranju prema tom ugovoru privremeno se obustavljaju za isti period. (4) Izuzetno od stava (1) ovog člana, privremena obustava ne primjenjuje se na: a) osigurane depozite u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama, b) obaveze prema platnim sistemima i sistemima za poravnanje vrijednosnih papira koji su u skladu sa zakonom određeni kao bitni sistemi, odnosno operaterima tih sistemima i učesnicima u tim sistemima, koje su nastale po osnovu učešća u tim sistemima, c) sredstva javnih prihoda uplaćena po osnovu izmirenja obaveza prema BiH, Federaciji, RS, Brčko Distriktu, kantonima, gradovima, općinama i fondovima, a koji prolaze kroz jedinstveni bankovni račun u komercijalnoj banci na koji se polažu svi javni prihodi u skladu sa propisima kojima se uređuju trezorska poslovanja BiH, Federacije, RS i Brčko Distrikta. (8) Bliže uslove konverzije stavki kapitala iz stava (3) ovog člana propisuje Agencija. Član 188. (Uslovi za restrukturiranje) (1) Agencija donosi rješenje o pokretanju postupka restrukturiranja banke kada utvrdi da su ispunjeni svi slijedeći uslovi: (8) Prilikom izvršavanja ovlaštenja iz ovog člana Agencija uzima u obzir efekte koje će izvršavanje ovih ovlaštenja imati na nesmetano funkcioniranje finansijskih tržišta. Član 196. (Posebni upravnik) (1) Agencija donosi rješenje o imenovanju posebnog upravnika u banci u restrukturiranju, ako ocjeni da bi promjena načina upravljanja i rukovođenja bankom doprinijela ostvarivanju ciljeva restrukturiranja. (2) Rješenje iz stava (1) ovog člana Agencija može donijeti u bilo kom trenutku u postupku restrukturiranja. (3) Agencija je dužna da donese rješenje iz stava (1) ovog člana kada se postupak restrukturiranja pokreće nad bankom kojoj se ukida dozvola za rad. (4) Posebni upravnik se imenuje najduže na godinu dana, a njegov mandat se izuzetno može produžiti za još godinu dana ako Agencija procjeni da je to potrebno da bi se okončale započete aktivnosti radi ostvarivanja ciljeva restrukturiranja, odnosno da su i dalje ispunjeni uslovi iz stava (1) ovog člana. (5) Rješenjem iz stava (1) ovog člana utvrđuje se visina naknade za rad posebnog upravnika, koja pada na teret banke. (6) Agencija može u toku mandata posebnog upravnika donijeti rješenje kojim se on razrješava funkcije i imenuje drugi posebni upravnik. (7) Posebni upravnik mora biti lice nezavisno od banke i ispunjavati uslove iz člana 64. ovog zakona. (8) Danom donošenja rješenja iz stava (1) ovog člana, prestaju funkcije članovima uprave i nadzornog odbora banke i ovlaštenja skupštine banke, a funkcije uprave i nadzornog odbora banke, kao i ovlaštenja skupštine banke - preuzima posebni upravnik. (9) Dosadašnji članovi uprave, druga ovlaštena lica s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima banke i zaposlenici dužni su sarađivati sa posebnim upravnikom, te mu odmah omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i ostaloj dokumentaciji banke te sastaviti izvještaj o primopredaji poslovanja, dati mu sva obrazloženja ili dodatne izvještaje o poslovanju banke. Posebni upravnik ima pravo udalјiti lice koje onemogućuje njegov rad te, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja, zatražiti pomoć nadležnog tijela unutarnjih poslova. c) redovno dostavlјa dodatne informacije i podatke značajne za restrukturiranje banke ili dostavi određene informacije i podatke značajne za to restrukturiranje u pojedinačnom slučaju; d) otuđi određeni dio imovine; e) ograniči ili prestane da obavlјa ili razvija određenu vrstu poslova, odnosno ne započinje nove poslove ili prestane da ih dalјe razvija; f) izvrši, odnosno osigura odgovarajuće pravne i/ili organizacione promjene banke i/ili bilo kog drugog člana bankarske grupe kojoj pripada ova banka, kako bi se smanjila složenost ove banke i/ili grupe i omogućilo odvajanje klјučnih funkcija od ostalih poslova banke tokom provođenja postupka restrukturiranja; g) osigura prihvatlјive obaveze za pokriće gubitaka koji ispunjavaju uslove iz čl. 204. i 205. ovog zakona; h) poduzme druge mjere radi ispunjenja minimalnih zahtjeva za kapital i obaveze iz tačke g) ovog stava, koji su propisani u članu 205. ovog zakona; (5) Na pokretanje postupka restrukturiranja bankarske grupe i holdinga shodno se primjenjuju odredbe ovog člana. (17) Rješenje o imenovanju, razrješenju ili produžetku mandata posebnog upravnika banke bez odlaganja se dostavlјa posebnom upravniku i banci u kojoj je imenovan, objavlјuje u "Službenim novinama Federacije BiH" i u jednim ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH i upisuje u evidenciju banaka iz člana 20. ovog zakona i registar društava kod nadležnog suda. (18) Ako drugo nadležno tijelo za restrukturiranje namjerava da imenuje posebnog upravnika za drugog člana bankarske grupe, Agencija će sa tim drugim nadležnim tijelom za restrukturiranje razmotriti mogućnost imenovanja istog posebnog upravnika za te članove bankarske grupe, radi olakšavanja provođenja mjera restrukturiranja. Član 197. (Instrumenti restrukturiranja banke) (1) Instrumenti restrukturiranja su: a) prodaja dijela ili cijelog poslovanja drugom subjektu ovlaštenom za obavlјanje datih poslova (u dalјem tekstu: prodaja poslovanja banke); b) prijenos dijela ili cijelog poslovanja jednoj ili više banaka za posebne namjene (u dalјem tekstu: banka za posebne namjene); c) odvajanje i prijenos imovine; d) unutrašnje restrukturiranje. (2) Agencija može instrumente restrukturiranja navedene u stavu (1) ovog člana primijeniti pojedinačno ili u kombinaciji, u zavisnosti od slučaja koji se rješava, s tim da se instrument odvajanja i prijenosa imovine može primijeniti samo u kombinaciji sa još nekim instrumentom restrukturiranja. Član 189. (Procjena u slučaju restrukturiranja) (1) Prije pokretanja postupka restrukturiranja ili otpisa ili konverzije instrumenata kapitala, Agencija je dužna obezbijediti fer i realnu procjenu vrijednosti imovine i obaveza banke. (2) Procjena iz stava (1) ovog člana vrši se radi pružanja odgovarajućih informacija i podataka Agenciji za utvrđivanje ispunjenosti uslova za restrukturiranje banke ili uslova za otpis ili konverziju instrumenata kapitala, odnosno izbor odgovarajućeg instrumenta i mjere restrukturiranja, odnosno otpisa ili konverzije instrumenata kapitala ako utvrdi da su ispunjeni ovi uslovi, kao i radi osiguranja da su svi gubici banke u potpunosti prikazani u poslovnim knjigama i finansijskim izvještajima ove banke, sačinjenim na dan poduzimanja aktivnosti restrukturiranja. (3) Procjenu iz stava (1) ovog člana vrši društvo za reviziju ili drugo lice u skladu sa propisom Agencije. (4) Agencija vrši izbor društva za reviziju ili drugog lica iz stava (3) ovog člana koji će vršiti procjenu, a naknada za vršenje procjene pada na teret banke. (5) Društvo za reviziju ili drugo lice iz stava (3) ovog člana mora biti nezavisno od Agencije i bilo kog organa javne vlasti ili institucije kojoj je povjereno vršenje javnih ovlaštenja, kao i od banke na koju se procjena odnosi ili bankarske grupe čiji je ta banka član. (6) Procjena iz stava (1) ovog člana zasniva se na opreznim pretpostavkama, uključujući opreznu ocjenu nivoa gubitaka nastalih usljed nastupanja statusa neizmirenja obaveza dužnika, a ne može se zasnivati na pretpostavci korištenja javne finansijske pomoći, kredita za održavanje likvidnosti ili kredita za likvidnost sa sredstvima osiguranja, rokom otplate i kamatnim stopama koji odstupaju od uobičajenih. (7) Agencija propisuje način i postupak objavlјivanja rješenja o restrukturiranju. Član 198. (Prodaja poslovanja banke) (1) Agencija može kupcu koji nije banka za posebne namjene prodati dionice ili druge vlasničke instrumente koje je izdala banka u restrukturiranju ili svu ili određene dijelove imovine, prava ili obaveza banke u restrukturiranju. (2) Za prodaju iz stava (1) ovog člana nije potrebno prethodno odobrenje dioničara banke u restrukturiranju ili bilo koje treće strane, osim kupca. (3) Prodaja u skladu sa stavom (1) ovog člana vrši se pod tržišnim uslovima, uzimajući u obzir jednak tretman svih zainteresiranih strana, pod uslovima koju zahtijevaju date okolnosti. (4) Prihod ostvaren po osnovu prijenosa dionica sa dioničara na stjecatelјa, umanjen za izdatke postupka restrukturiranja u vezi sa članom 197. stava (5) ovog zakona pripada dioničarima, dok prihod ostvaren prijenosom cjelokupne ili dijela imovine ili obaveza sa banke u restrukturiranju ili banke za posebne namjene na sticaoca, umanjen za izdatke postupka restrukturiranja u vezi sa članom 197. stava (5) ovog zakona pripada banci u restrukturiranju. (5) Kod primjene instrumenta prodaje poslovanja banke Agencija može više puta izvršiti prijenos dionica ili drugih instrumenata vlasništva ili, ovisno o slučaju, imovine, prava ili obaveze banke u restrukturiranju. (6) Nakon primjene instrumenta prodaje poslovanja banke, Agencija može, uz saglasnost kupca, izvršavati prijenos u odnosu na imovinu, prava ili obaveze prenesene kupcu kako bi vratilo imovinu, prava ili obaveze banci u restrukturiranju, ili dionice ili druge vlasničke instrumente vratilo izvornim vlasnicima, a banka u restrukturiranju ili izvorni vlasnici obavezni su preuzeti svu takvu imovinu, prava ili obaveze, ili dionice, ili druge vlasničke instrumente. (7) Procjenom iz stava (1) ovog člana uzima se u obzir i moguće potraživanje Agencije po osnovu nadoknade troškova u vezi sa provođenjem postupka restrukturiranja, kao i troškovi kamata i nadoknada za eventualno korištenje zajmova ili garancija koje su osigurani banci iz izvora finansiranja restrukturiranja. (10) Procjena iz stava (1) ovog člana obavezno obuhvata i procjenu ukupnog iznosa koji bi svakom isplatnom redu povjerilaca pripao u slučaju provođenja likvidacionog i stečajnog postupka, ali ne isključuje obavezu provođenja posebne nezavisne procjene iz člana 212. ovog zakona. e) prema potrebi, nadležno regulatorno tijelo i tijelo za restrukturiranje bankarske grupe čiji je banka član, f) Federalno ministarstvo finansija (u dalјem tekstu: Ministarstvo finansija) k) da proglasi dospjelim i raskine finansijske ugovore ili ugovore o finansijskim derivatima u svrhu primjene ovlaštenja za otpis i konverziju obaveza koje nastaju po derivatima, b) da društvo primalac zamijeni banku u restrukturiranju, kao strana u svim pravnim postupcima u vezi sa svim prenesenim finansijskim instrumentima, imovinom ili obavezama nezavisno od pristanka suprotne strane. (5) Agencija može da privremeno obustavi prinudno izvršenje založnih prava na imovini banke u restrukturiranju od strane osiguranih povjerilaca te banke na period od 48 sati od trenutka objave rješenja Agencije o privremenoj obustavi. (14) Kupac se smatra pravnim sljednikom banke u restrukturiranju u vezi sa prenesenom imovinom, pravom ili obavezama, i stupa na mjesto banke u restrukturiranju u svim postupcima u kojima je ista učestvovala u vezi sa prenesenom imovinom, pravom ili obavezama, nezavisno od pristanka druge ugovorne strane. (15) Dioničari i povjerioci banke u restrukturiranju i ostale treće strane čije dionice, odnosno imovina, prava i obaveze nisu prodate, odnosno prenesene na banku za posebne namjene ili društvo za upravljanje imovinom nemaju nikakva prava u odnosu na prodate ili prenesene dionice, odnosno imovinu, prava i obaveze, niti u odnosu na kupca i njegove organe upravljanja, osim prava na zaštitne mjere predviđene ovim zakonom. (16) Agencija će detalјnije propisati postupak prodaje poslovanja banke u restrukturiranju. (6) Agencija može da privremeno obustavi pravo na raskid ugovora svih strana u ugovornom odnosu sa bankom u restrukturiranju na period od 48 sati od trenutka objave rješenja Agencije o privremenoj obustavi, pod uslovom da se obaveze plaćanja i isporuke, te založnih prava i dalje izvršavaju. (7) Po isteku perioda privremene obustave iz stava (6) ovog člana, ako su prava i obaveze obuhvaćene ugovorom prenesene na primaoca, druga ugovorna strana može raskinuti ugovor samo ako nakon trenutka prijenosa nastupe uslovi za raskid ugovora u odnosu na primaoca. (4) Smatra se da je restrukturiranje banke u javnom interesu, u smislu stava (1) tačke c) ovog člana, kada se osigurava finansijska stabilnost i ako se provođenjem restrukturiranja na odgovarajući način može ostvariti jedan ili više ciljeva restrukturiranja koji se ne bi mogli ostvariti u istoj mjeri provođenjem likvidacionog ili stečajnog postupka nad bankom. (3) Prilikom odlučivanja koji instrument restrukturiranja će se primijeniti, Agencija će izvršiti analizu troška uklјučujući svaku od opcija i ocijeniti odnos troška i efikasnosti svakog instrumenta u postizanju cilјeva restrukturiranja. (4) Kad se za prijenos dijela imovine, prava ili obaveza banke u restrukturiranju primjenjuju instrumenti restrukturiranja iz stava (1) tač. a) ili b) ovog člana, preostali dio banke iz koje su preneseni imovina, prava ili obaveze se likvidira u redovnom stečajnom postupku. (5) Agencija, Agencija za osiguranje depozita i druga lica koja su učestvovala u finansiranju restrukturiranja banke, imaju pravo na naknadu razumnih i stvarno nastalih troškova u vezi primjene instrumenata restrukturiranja, ovlaštenja restrukturiranja ili obezbjeđenja vanredne javne finansijske podrške na jedan ili više sljedećih načina: a) umanjenjem bilo koje naknade koju je primalac platio banci u restrukturiranju ili dioničarima banke u restrukturiranju, b) od banke u restrukturiranju, kao povlašteni povjerioci, c) od svih prihoda stečenih likvidacijom ili stečajem banke za posebne namjene ili društva za upravljanje imovinom, kao povlašteni povjerioci. (6) O primjeni instrumenata restrukturiranja iz stava (1) ovog člana i izvršenom prijenosu, Agencija bez odlaganja obavještava deponente, povjerioce i dužnike banke na internet stranici Agencije i putem jednih ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH. (7) Kupac mora imati sva potrebna odobrenja za pružanje usluga koje su predmet prodaje. U slučaju da bi se prijenosom dionica ili drugih vlasničkih instrumenata putem primjene instrumenta prodaje poslovanja dovelo do preuzimanja ili povećanja kvalificiranog učešća u banci, stjecatelј kvalificiranog učešća dužan je u trenutku prodaje odnosno upisa imati prethodnu saglasnost za sticanje kvalificiranog učešća u skladu sa članom 29. ovog zakona. Agencija je dužna o zahtjevu za sticanje kvalificiranog učešća odlučiti pravovremeno kako ne bi došlo do odgode primjene instrumenta prodaje poslovanja i kako se ne bi onemogućilo da se mjerama restrukturiranja ostvare relevantni cilјevi restrukturiranja. a) ako smatra da postoji bitna prijetnja finansijskoj stabilnosti koja proizlazi iz moguće propasti banke u restrukturiranju, b) ako smatra da bi javna objava štetila efikasnosti instrumenta prodaje ili postizanju cilja restrukturiranja. (6) Ako procijeni da se prihvatanjem neke od dostavljenih ponuda za kupovinu ne ispunjavaju ciljevi restrukturiranja, Agencija može odlučiti da ne izvrši prodaju i primijeni drugi instrument restrukturiranja banke. Član 200. (Banka za posebne namjene) (1) Banka za posebne namjene je pravno lice koje osniva Federacija odnosno društava u djelimičnom ili potpunom državnom vlasništvu s cilјem održavanja kontinuiteta ključnih funkcija i prodaje banke u restrukturiranju. Agencija ima ovlast da na banku za posebne namjene prenese: a) dionice ili druge vlasničke instrumente koje je izdala jedna ili više banaka u restrukturiranju; b) cjelokupnu ili dio imovine, prava ili obaveza najmanje jedne banke u restrukturiranju. (2) Za prijenos iz stava (1) ovog člana nije potreban pristanak dioničara, deponenata i drugih povjerilaca, odnosno dužnika banke u restrukturiranju. (3) Agencija odobrava osnivačke akte, kao i strategiju i profil rizika banke za posebne namjene. (4) Dozvolu za rad banke za posebne namjene izdaje Agencija na osnovu zahtjeva osnivača uz koji se dostavlja: a) osnivački akt i statut banke, na koje je saglasnost dala Agencija, b) dokaz o uplati minimalnog osnivačkog kapitala, (8) Izuzetno od stava (7) ovoga člana kako ne bi došlo do odgode prodaje i onemogućavanja ostvarivanja cilјeva restrukturiranja Agencija može izvršiti prodaju prije isteka roka za odlučivanje o zahtjevu iz stava (7) ovoga člana, a Agencija je dužna o zahtjevu za sticanje kvalificiranog učešća odlučiti naknadno. (9) U slučaju iz stava (7) ovoga člana ako je kupac stekao kvalificirano učešće, a Agencija nije odlučila o zahtjevu za izdavanje prethodne saglasnosti sticaocu kvalificiranog učešća, ugovor o prodaji ima pravne učinke i prijenos vlasništva može se izvršiti. Kupac koji je tako stekao dionice ili druge vlasničke instrumente banke u restrukturiranju ima sva imovinska prava iz tih vlasničkih instrumenata. Glasačka i druga upravlјačka prava na osnovu tih vlasničkih instrumenata ima Agencija. Agencija nema obavezu koristiti se tim pravom glasa te nema odgovornost ako se tim pravom tokom perioda restrukturiranja, nije koristila. (10) U slučaju iz stava (7) ovoga člana ako Agencija odbije zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje kvalificiranog učešća, glasačka i druga upravlјačka prava na osnovu tih dionica ili drugih vlasničkih instrumenata još uvijek ima Agencija i može naložiti prodaju tih dionica ili drugih vlasničkih instrumenata za koju sticalac nije dobio potrebnu saglasnost u određenom roku. (7) Osnivač banke za posebne namjene dužan je da prijavu za upis u registar poslovnih subjekata podnese najkasnije narednog dana od dana izdavanja dozvole za rad. (8) Članove nadzornog odbora i uprave banke za posebne namjene imenuje osnivač iz stava (1) ovog člana, uz prethodno pribavljenu saglasnost Agencije. Agencija daje saglasnost na naknadu članova nadzornog odbora i uprave. (9) Kod primjene instrumenta banke za posebne namjene Agencija osigurava da ukupna vrijednost obaveza prenesenih na banku za posebne namjene ne prelazi ukupnu vrijednost prava i imovine prenesenih s banke u restrukturiranju ili osigurane iz drugih izvora. (10) Na osnivanje i poslovanje banke za posebne namjene, kao i na nadzor nad njom primjenjuju se odredbe ovog zakona. Izuzetno, osnivač može Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za rad banke za posebne namjene i ako nisu ispunjeni uslovi za osnivanje utvrđeni ovim zakonom. (11) U slučaju izdavanja dozvole za rad iz stava (10) ovog člana, Agencija utvrđuje rok do kojeg je banka za posebne namjene dužna da svoje poslovanje uskladi sa odredbama ovog zakona koje se odnose na njen kapital i pokazatelje poslovanja banke, a koji ne može biti duži od šest mjeseci. (12) Kod primjene instrumenta banke za posebne namjene, Agencija može više puta izvršavati prijenos kako bi osigurala dodatne prijenose dionica ili drugih vlasničkih instrumenata koje je izdala banka u restrukturiranju ili, ovisno o slučaju, prava ili obaveze banke u restrukturiranju. (13) Nakon primjene instrumenta banke za posebne namjene Agencija može: a) prenijeti prava, imovinu i obaveze s banke za posebne namjene natrag na banku u restrukturiranju, ili dionice ili druge vlasničke instrumente izvornim vlasnicima, a banka u restrukturiranju ili izvorni vlasnik je dužan preuzeti takvu imovinu, prava i obaveze, ili dionice ili druge vlasničke instrumente, pod uslovom da je takav prijenos bio izričito naveden u instrumentu kojim je izvršen prijenos ili da prenesena prava, imovina, obaveze ili dionice ne ispunjavaju uslove za prijenos, b) prenijeti dionce ili druge vlasničke instrumente, imovinu, prava ili obaveze sa banke za psebne namjene na treće lice. (11) Ako sticalac, u naloženom roku, ne proda dionice ili druge vlasničke instrumente Agencija će poduzeti mjere predviđene članom 36. ovog zakona. (12) Prijenos na osnovu instrumenta prodaje poslovanja banke koji uklјučuje prijenos nekih, ali ne svih, dijelova imovine, prava ili obaveza banke podliježu zaštitnim mjerama za djelomične prijenose vlasništva iz člana 213. ovog zakona. (13) Kupac iz stava (1) ovog člana može nastaviti koristiti prava članstva i pristupa platnom sistemu, klirinškom sistemu, berzama i osiguranju depozita banke u restrukturiranju, pod uslovom da ispunjavaju kriterije za učešće u njima. (10) Posebni upravnik dužan je da poduzme sve mjere potrebne za ostvarivanje ciljeva restrukturiranja, kao i da primjeni instrumente i mjere restrukturiranja, u skladu s rješenjem Agencije o provođenju postupka restrukturiranja nad bankom. Te mjere mogu uklјučivati povećanje kapitala, promjenu vlasničke strukture banke ili preuzimanje njezine imovine, prava ili obaveza od strane institucija koje su finansijski i organizacijski stabilne, a u skladu s odabranim instrumentom restrukturiranja. (18) Agencija detalјnije propisuje mogućnosti prijenosa imovine, prava i obaveza s banke u restrukturiranju na banku za posebne namjene, kao i mogućnost prijenosa imovine, prava i obaveza s banke za posebne namjene nazad na banku u restrukturiranju. Agencija će definisati propisom aktivu, pasivu koju treba prebaciti na banku za posebne namjene u vrijeme kada se osnuje banka za posebne namjene. Član 201. (Prestanak rada banke za posebne namjene) (1) Pri prodaji banke za posebne namjene ili njezine imovine ili obaveza, Agencija osigurava da se banka ili relevantna imovina ili obaveze na tržište stave pod istim uslovima, te da prodaja ne dovede do lažnog prikazivanja ili davanja prednosti određenim mogućim kupcima, odnosno do njihove diskriminacije. Svaka takva prodaja vrši se pod tržišnim uslovima. (2) Agencija ukida dozvolu za rad banci za posebne namjene u bilo kojem od slјedećih slučajeva, do kojega god prije dođe: a) banka za posebne namjene spoji se sa drugom bankom ili pripoji toj banci, u skladu sa ovim zakonom, b) banka za posebne namjene više ne ispunjava uslove predviđene članom 200. stav (1) ovog zakona, c) svu ili gotovo svu njezinu imovinu, prava ili obaveze preuzme treća strana, d) istekne rok iz člana 200. stav (6) ovog zakona, e) imovina banke za posebne namjene se u potpunosti otuđi, odnosno unovči i njene obaveze u potpunosti izmire. (3) Ako se rad banke za posebne namjene obustavi u okolnostima iz stava (2) tač. c) i d) ovog člana banka se likvidira odnosno podnosi nadležnom sudu prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad bankom za posebne namjene. Iznos dobijen prodajom banke za posebne namjene umanjen za iznos utvrđen u skladu s članom 197. stavom (5) ovog zakona, Agencija isplaćuje: a) dioničarima banke u restrukturiranju, ako je prijenosom njihovih dionica ili drugih vlasničkih instrumenata osnovana ta banka za posebne namjene, (11) Izvršavanje obaveza posebnog upravnika iz stava (10) ovog člana ima prednost u odnosu na druge obaveze koje proizlaze iz propisa ili internih akata banke. (12) Posebni upravnik može angažovati, o trošku banke, nezavisne stručnjake u oblasti bankarstva, finansija, računovodstva ili druge odgovarajuće struke, pod uslovima koje odobrava Agencija. (13) Posebni upravnik dostavlja Agenciji izvještaj o poslovanju banke i njenom finansijskom stanju, kao i radnjama koje je poduzeo pri izvršavanju njegovih dužnosti najmanje tromjesečno, a na zahtjev Agencije i češće. Posebni upravnik je dužan da izvještaj Agenciji podnese i na početku i na kraju svog mandata. (14) Kontrolu nad vršenjem funkcija i ovlaštenja posebnog upravnika vrši Agencija. (15) Rješenjem iz stava (1) ovog člana mogu biti utvrđena izvjesna ograničenja funkcija i ovlaštenja posebnog upravnika, kao i njegova dužnost da, prije poduzimanja određenih pravnih radnji, pribavi saglasnost Agencije. (16) Agencija na svojoj internet stranici objavljuje imenovanje posebnog upravnika. c) izbjegavanje sukoba interesa, (2) Društvo za upravlјanje je pravno lice koje je u potpunosti ili djelomično u vlasništvu jedne ili više javnih institucija, odnosno društava u djelimičnom ili potpunom državnom vlasništvu, a osnovano je u svrhu primanja dijela ili cjelokupne imovine, prava ili obaveza jedne ili više banaka u restrukturiranju ili banke za posebne namjene. Nadzor nad društvom za upravlјanje vrši Agencija. (3) Agencija: a) daje prethodnu saglasnost na osnivački akt društva za upravljanje; b) daje prethodnu saglasnost na imenovanje organa upravljanja društva za upravljanje; c) odobrava naknade članova organa upravljanja društva za upravljanje i akt kojim se utvrđuju njihove dužnosti, prava i obaveze; d) odobrava strategiju i rizični profil društva za upravljanje. (4) Društvo za upravljanje upravlja prenesenom imovinom radi povećanja njene vrijednosti putem prodaje ili njenog unovčenja na drugi način. (5) Agencija može rješenjem iz stava (1) ovog člana prenijeti imovinu i obaveze banke prenosioca na jedno ili više društava za upravljanje. (6) Agencija može prenijetu imovinu i obaveze iz stava (1) ovog člana vratiti banci u restrukturiranju ako je ta mogućnost izričito utvrđena rješenjem iz tog stava, odnosno ako određena imovina ili obaveze po svojoj suštini ne spadaju u kategorije imovine ili obaveza utvrđenih u ovom rješenju ili ne ispunjavaju uslove za prijenos iz tog rješenja. (7) Prijenos iz stava (1) ovog člana vrši se bez saglasnosti dioničara, deponenata i drugih povjerilaca banke u restrukturiranju ili bilo kog trećeg lica. (8) Agencija utvrđuje iznos naknade koju društvo za upravljanje plaća za imovinu i obaveze koje preuzima, a koja može imati i negativnu vrijednost. (9) Naknada iz stava (8) ovog člana može se isplatiti i u obliku dužničkog instrumenta koji izdaje društvo za upravljanje, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva finansija. d) hitnost postupka restrukturiranja i e) postupanje sa pažnjom dobrog privrednika. (2) Agencija će, poštujući načela iz stava (1) ovog člana, javno objaviti i pozvati potencijalne kupce da dostave svoje ponude za kupovinu. (3) Agencija će potencijalnim kupcima odmah obezbijediti uslove za raspolaganje relevantnim informacijama o finansijskom položaju banke, u svrhu procjene imovine, prava ili obaveza koja se prodaje. (4) Agencija se može zalagati za prodaju određenoj kategoriji kupaca ili dogovoriti prodaju direktno sa određenim kupcem čime se ne narušava načelo ravnopravnosti položaja potencijalnih kupaca. (5) Izuzetno od stava (2) ovog člana, Agencija može provesti postupak prodaje bez javne objave ako utvrdi da bi takva objava onemogućila ili otežala ispunjenje jednog ili više ciljeva restrukturiranja, a posebno ako su ispunjeni sljedeći uslovi: c) imena predloženih članova nadzornog odbora i uprave banke sa podacima o njihovim kvalifikacijama, stručnom znanju, iskustvu, poslovnoj reputaciji i ugledu. (5) O zahtjevu iz stava (4) ovog člana Agencija odlučuje najkasnije u roku od dva radna dana od dana prijema urednog zahtjeva i rješenje o izdavanju dozvole za rad objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH", jednim ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH i na svojoj internet stranici. b) konverzije u kapital ili smanjenje (otpis) glavnice obaveza ili dužničkih instrumenata koji se prenose na banku za posebne namjene u cilјu osiguranja kapitala za tu banku ili se prenose u okviru instrumenta prodaje poslovanja banke ili instrumenta odvajanja imovine banke u restrukturiranju. (2) Agencija može primjenjivati unutrašnje restrukturiranje za potrebe iz tačke a) stava (1) ovog člana samo ako postoji realna mogućnost da će primjenom tog instrumenta, uz mjere koje se provode u skladu s planom reorganizacije poslovanja iz člana 209. ovog zakona, i uz ostvarivanje odgovarajućih cilјeva restrukturiranja, datoj banci omogućiti ponovno uspostavlјanje finansijske stabilnosti i dugoročne održivosti. Član 204. (Područje primjene unutrašnjeg restrukturiranja) (1) Obaveze banke u restrukturiranju na koje se mogu primijeniti otpis i konverzija iz člana 203. stav (1) tačka b) ovog zakona (u dalјem tekstu: prihvatlјive obaveze) obuhvataju sve obaveze te banke, osim: a) obaveza po osnovu osiguranih depozita, do iznosa osiguranog u skladu sa propisom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama; b) obaveza čije je ispunjenje osigurano založnim pravom, sredstvom finansijskog osiguranja ili drugim srodnim pravom, uključujući repo poslove, pokrivene obveznice ili obaveze iz finansijskih instrumenata koji se koriste za zaštitu od rizika i čine sastavni dio imovine za pokriće i koji su osigurani na sličan način kao pokrivene obveznice; (6) Dozvola za rad banke za posebne namjene izdaje se na period koji ne može biti duži od dvije godine od dana posljednjeg izvršenog prijenosa iz stava (1) ovog člana, uz mogućnost produženja tog roka za jednu godinu ili više jednogodišnjih perioda, ako je takvo produženje neophodno zbog održavanja ključnih funkcija banke za posebne namjene i obezbjeđenja uslova za prestanak njenog rada. (14) Za potrebe korištenja prava koja je koristila banka u restrukturiranju u pogledu članstva i pristupa platnom sistemu, klirinškom/obračunskom sistemu i sistemu poravnanja, berzama, te sistemu osiguranja depozita, banka za posebne namjene se smatra pravnim sljednikom banke u restrukturiranju, pod uslovom da ispuni kriterije za učešće u takvim sistemima u roku od šest mjeseci, sa mogućnosti produženja roka. (15) Cilј banke za posebne namjene ne podrazumijeva nikakvu dužnost ili odgovornost prema dioničarima ili povjeriocima banke u restrukturiranju i nadzorni odbor, uprava ili više rukovodstvo banke za posebne namjene ne odgovaraju dioničaru ili povjeriocu banke u restrukturiranju odnosno povjeriocu banke za posebne namjene zbog svog djelovanja ili propusta tokom obavlјanja svojih dužnosti, osim ako je šteta prouzročena grubom nepažnjom ili teškom povredom radne dužnosti. (16) Na osnivanje banke za posebne namjene ne primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje tržište vrijednosnim papirima, odnosno nadležni organi su dužni da za osnivanje banke za posebne namjene, po zahtjevu Agencije hitno donesu akte i provedu radnje predviđene zakonom. 1) zaposlenima na osnovu obračunatih, a neisplaćenih plaća, doprinosa za obavezno penziono i zdravstveno osiguranje ili ostalih fiksnih primanja, osim za varijabilne naknade koje nisu regulisane zakonom ili kolektivnim ugovorom; 2) povjeriocima po osnovu prodaje robe ili pružanja usluga banci u restrukturiranju, a koji su klјučni za svakodnevno poslovanje ove banke, uklјučujući usluge informacionih tehnologija, komunalne usluge i usluge zakupa, servisiranja i održavanja poslovnih prostorija; 3) poreznim organima i tijelima kojima se plaćaju doprinosi za socijalno osiguranje, pod uslovom da te obaveze imaju prednost pri namirenju u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima; 4) Agenciji za osiguranje depozita po osnovu premije za osiguranje depozita. (2) Pokretanje postupka restrukturiranja i sprovođenje instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja ne utiče na imovinu kojom su osigurane pokrivene obveznice koja i dalјe ostaje zaštićena, odvojena i sa utvrđenim nivoom. Taj uslov, kao i uslov iz tačke b) stava (1) ovog člana ne sprečavaju Agenciju da primjeni instrument unutrašnjeg restrukturiranja i na dio osigurane obaveze ili obaveze za koju je osiguran kolateral koji premašuje vrijednost imovine, zaloga, založnog prava ili kolaterala kojim je osigurana. (3) Izuzetno, Agencija može isklјučiti ili djelomično isklјučiti određene prihvatlјive obaveze iz primjene otpisa ili konverzije i to ako: a) ovu obavezu nije moguće otpisati ili konvertovati u razumnom roku uprkos svim radnjama koje je Agencija poduzela radi blagovremene i efikasne primjene tog instrumenta; b) ovo isklјučenje je nužno s cilјem omogućavanja kontinuiteta klјučnih funkcija i osnovnih linija poslovanja; c) ovo isklјučenje je nužno radi sprječavanja širenja finansijskih poremećaja na tržištu, posebno u vezi sa depozitima fizičkih lica, obrtnika, mikro, malih i srednjih pravnih lica, uslijed čega bi mogla biti ugrožena stabilnost finansijskog sistema na način koji bi mogao proizvesti i ozbilјne poremećaje u privredi; d) bi primjena instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja na te obaveze rezultirala većim gubicima drugih povjerilaca, nego u slučaju da su te obaveze bile isključene iz otpisa ili konverzije. (17) Agencija donosi akt kojim bliže propisuje sadržaj dokumentacije i dokaza koji se dostavljaju prilikom osnivanja banke za posebne namjene. Član 199. (Provođenje postupka prodaje poslovanja banke) (1) Postupak prodaje provodi se u skladu sa sljedećim načelima: a) transparentnosti i ispravnog prikazivanja imovine, prava, obaveza ili dionica ili drugih instrumenata vlasništva banke u restrukturiranju vodeći računa o očuvanju finansijske stabilnosti, b) ravnopravnosti položaja potencijalnih kupaca, (10) Društvo za upravljanje je dužno da poslove u vezi s prenesenom imovinom i obavezama iz stava (1) ovog člana obavljaju s pažnjom dobrog privrednika i da o tome izvještava Agenciju u rokovima i na način utvrđenim rješenjem iz tog stava. (11) U vezi sa članom 197. stav (5) ovog zakona bilo kakva naknada koju je isplatilo društvo za upravlјanje u vezi s imovinom, pravima ili obavezama koje su stečene direktno od banke u restrukturiranju ide u korist banke u restrukturiranju, po umanjenju troškova nastalih korištenjem ovog instrumenta. (12) Dioničar ili povjerilac banke u restrukturiranju i treća strana čija imovina, prava ili obaveze nisu preneseni na društvo za upravlјanje nemaju nikakva prava u odnosu na prenesenu imovinu, prava ili obaveze, osim prava na zaštitne mjere iz člana 213. ovog zakona. (7) Agencija prilikom odlučivanja o korištenju sredstava za restrukturiranje banaka u skladu sa stavom (5) ovog člana, uzima u obzir: a) načelo da gubitke prvo snose dioničari, a zatim povjerioci banke u restrukturiranju prema redoslijedu namirenja u stečajnom postupku u skladu sa ovim zakonom; b) sposobnost banke u restrukturiranju za pokriće gubitaka koju bi imala u slučaju isključenja obaveza te c) potrebu da se obezbijedi odgovarajuće finansiranje restrukturiranja. (8) Isključenje prihvatljivih obaveza u skladu sa stavom (3) ovog člana može se primjeniti za potpuno isključivanje obaveza iz otpisa ili za ograničavanje nivoa otpisa koji se primjenjuje na tu obavezu. (9) Agencija bliže propisuje postupak i način vršenja otpisa i konverzije obaveza banke u restrukturiranju, kao i uslove korištenja sredstava osiguranih za restrukturiranje banke za namjene iz stava (5) ovog člana. Član 205. (Minimalni zahtjevi za kapitalom i prihvatlјivim obavezama) (1) Banke u svakom trenutku moraju zadovolјiti minimalne zahtjeve za kapitalom i prihvatlјivim obavezama. Minimalni zahtjev se izračunava kao iznos vlastitih sredstava i prihvatlјivih obaveza izražen kao procenat ukupnih obaveza i vlastitih sredstava banke. (2) Agencija utvrđuje za svaku banku posebne minimalne zahtjeve iz stava (1) ovog člana na osnovu sljedećih kriterija: a) potrebe da se obezbijedi mogućnost restrukturiranja banke primjenom instrumenata restrukturiranja, uključujući primjenu instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja, na način kojim se postižu ciljevi restrukturiranja, (13) Cilјevi društva za upravlјanje ne podrazumijevaju nikakvu dužnost ili odgovornost prema dioničarima ili povjeriocima banke u restrukturiranju, a nadzorni odbor, uprava i više rukovodstvo nemaju nikakvu odgovornost prema tim dioničarima ili povjeriocima banke u restrukturiranju zbog svog rada ili propusta tokom obavlјanja svojih dužnosti, osim ako rad ili propust predstavlјa grubu nepažnju ili tešku povredu radne dužnosti. (14) Agencija bliže propisuje uslove i način davanja saglasnosti iz stava (3) ovog člana. Član 203. (Unutrašnje restrukturiranje) (1) Agencija može primijeniti unutrašnje restrukturiranje radi: a) dokapitalizacije banke u restrukturiranju u mjeri neophodnoj za dalje nesmetano poslovanje banke u skladu sa ovim zakonom i održavanje povjerenja na finansijskom tržištu u banku; c) obaveza nastalih upravljanjem imovinom i novcem klijenata, uključujući imovinu ili novac klijenata koje banka u restrukturiranju čuva za račun investicionih i penzijskih fondova ako su ta sredstva posebnim zakonom izuzeta iz likvidacione ili stečajne mase; d) obaveza prema bankama u BiH i stranim bankama i investicionim fondovima, isklјučujući članove iste grupe čiji je prvobitni rok dospijeća kraći od sedam dana; e) obaveza s preostalim rokom dospijeća kraćim od sedam dana prema platnim sistemima i sistemima za poravnanje vrijednosnih papira, odnosno operaterima tih sistema i učesnicima u tim sistemima, koje su nastale po osnovu učešća u tim sistemima; (1) Kod primjene instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja Agencija, na osnovu nezavisne procjene iz člana 189. ovog zakona utvrđuje ukupan zbir: a) iznosa za koji se moraju otpisati prihvatlјive obaveze kako bi se osiguralo da vrijednost imovine banke u restrukturiranju bude jednaka vrijednosti njezinih obaveza, b) iznosa za koji se prihvatlјive obaveze moraju pretvoriti u dionice ili druge vrste instrumenata kapitala kako bi se ponovno uspostavila potrebna stopa adekvatnosti regulatornog kapitala banke u restrukturiranju ili banke za posebne namjene. (2) Pri utvrđivanju iznosa iz stava (1) ovog člana Agencija uzima u obzir potrebu očuvanja povjerenja u banku u restrukturiranju ili banku za posebne namjene na finansijskom tržištu i osiguralo nesmetano dalјe poslovanje ovih banaka u periodu od najmanje jedne godine. (3) Ako Agencija namjerava primijeniti instrument odvajanja imovine kod utvrđivanja iznosa iz stava (1) tačke a) ovoga člana uzima u obzir procjenu potrebnog kapitala društva za upravlјanje imovinom. Član 207. (Postupanje prema dioničarima) (1) Agencija je ovlaštena da pri primjeni otpisa ili konverzije, kao i pri primjeni instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja, u odnosu na dioničare: a) poništava dionice ili ih prenosi povjeriocima koji snose gubitke primjenom ovog instrumenta i/ili f) obaveza prema: b) banci u restrukturiranju ako je prijenosom, u cijelosti ili djelimično, imovine, prava ili obaveze banke u restrukturiranju osnovana ta banka za posebne namjene. (4) Ako se banka za posebne namjene koristi za prijenos imovine i obaveza više od jedne banke, obaveza iz stava (3) ovog člana odnosi se na likvidaciju imovine i obaveza prenesenih sa svake od banke, a ne na samu banku za posebne namjene. Član 202. (Odvajanje i prijenos imovine) (1) Agencija može donijeti rješenje kojim na društvo za upravlјanje imovinom (u dalјem tekstu: društvo za upravlјanje) koje nije banka za posebne namjene prenosi imovinu i obaveze banke u restrukturiranju ili banke za posebne namjene, ako je ispunjen najmanje jedan od slјedećih uslova: a) ako je stanje na tržištu takvo da bi prodaja ove imovine u postupku likvidacije ili stečaja mogla negativno da utiče na finansijsko tržište; b) ako je prijenos potreban da bi se obezbijedilo nesmetano poslovanje banke čija su imovina ili obaveze prenijeti; b) iznos do kojeg, prema procjeni Agencije, stavke redovnog osnovnog kapitala moraju biti smanjene i odgovarajući instrumenti kapitala otpisani ili konvertirani u skladu s članom 187. stavom (1) ovog zakona i c) ukupan zbir iznosa koji je procijenila Agencija u skladu s članom 206. ovog zakona. Član 208. (Redoslijed otpisa i konverzije) (1) Primjenom unutrašnjeg restrukturiranja Agencija može smanjiti vrijednost ili izvršiti pretvaranje instrumenta odnosno obaveze koja nije izuzeta na osnovu člana 204. st. (1) do (4) ovoga zakona na način prema slјedećem redoslijedu, da: a) smanji vrijednost stavaka redovnog osnovnog kapitala u skladu s članom 187. stav (1) tačka a) ovoga zakona u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno, b) smanji glavnicu instrumenta dodatnog osnovnog kapitala u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno i u skladu sa svojstvima instrumenta, ako je ukupno smanjenje u skladu s tačkom a) ovoga stava manje od zbira iznosa iz člana 207. stava (4) tač. b) i c) ovoga zakona, c) smanji glavnicu instrumenta dopunskog kapitala u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno i u skladu sa svojstvima instrumenta, ako je ukupno smanjenje u skladu s tač. a) i b) ovoga stava manja od zbira iznosa iz člana 207. stava (4) tač. b) i c) ovoga zakona, d) smanji glavnicu subordiniranog duga koji nije uklјučen u stavke dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala, u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno, u skladu s redoslijedom namirenja u stečajnom postupku, da bi zajedno sa smanjenjem vrijednosti u skladu s tač. a), b) i c) ovoga stava dostigao zbir iznosa iz člana 207. stava (4) tač. b) i c) ovoga zakona, ako je ukupno smanjenje u skladu s tač. a), b) i c) ovoga stava manje od zbira iznosa iz člana 207. stava (4) tač. b) i c) ovoga zakona, c) ako je prijenos potreban radi ostvarenja najvećeg mogućeg prihoda od unovčenja, odnosno prodaje prenijete imovine uz što manje troškove. d) 7% počevši od 1. januara 2020. godine i e) 8% počevši od 1. januara 2021. godine. Član 209. (Plan reorganizacije poslovanja) (1) Ako Agencija primjeni instrument unutrašnjeg restrukturiranja radi dokapitalizacije banke u skladu s članom 203. stavom (1) tačkom a) ovog zakona, zahtijevati će da nadzorni odbor i uprava ili posebna uprava imenovana u skladu sa članom 192. stav (1) tačka c) ovog zakona sastavi plan reorganizacije poslovanja i podnese ga Agenciji u roku od jednog mjeseca nakon primjene instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja. (2) Ako se instrument unutrašnjeg restrukturiranja iz člana 203. stava (1) tačke a) ovog zakona primjenjuje na dva ili više članova bankarske grupe, čiju superviziju na konsolidiranoj i podkonsolidiranoj osnovi vrši Agencija, plan reorganizacije poslovanja izrađuje i Agenciji dostavlјa matično društvo, a njime su obuhvaćeni svi članovi grupe. (3) U iznimnim okolnostima i ako je to nužno za postizanje cilјeva restrukturiranja, Agencija može produžiti period iz stava (1) ovog člana za još mjesec dana. (4) Plan reorganizacije poslovanja sadrži mjere kojima se u razumnom vremenskom roku osigurava dugoročna održivost banke ili dijela njenog poslovanja i zasnivaju se na realnim pretpostavkama u vezi s uslovima na tržištu pod kojima će banka poslovati. (5) U planu reorganizacije poslovanja, između ostalog, uzima se u obzir trenutno i očekivano stanje finansijskih tržišta koje odražava pretpostavke o najbolјem i najgorem razvoju događaja, uklјučujući kombinaciju događaja, čime se omogućuje utvrđivanje glavnih slabosti banke. Pretpostavke se uspoređuju s odgovarajućim referentnim vrijednostima na nivou cijelog sektora. (6) Plan reorganizacije poslovanja sadrži najmanje slјedeće elemente: a) detalјnu analizu okolnosti koje su dovele do propasti ili vjerovatne propasti banke; b) opis aktivnosti koje treba provesti s cilјem ponovnog uspostavlјanja dugoročne održivosti banke i rokove za provođenja tih aktivnosti. b) potrebe da se obezbijedi da banka ima dovoljno prihvatljivih obaveza kako bi u slučaju primjene instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja pokrila gubitke i ponovo uspostavila pokazatelj adekvatnosti kapitala na nivou kojim bi se omogućilo dalje nesmetano poslovanje i održavanje dovoljnog povjerenja na finansijskom tržištu u banku, c) potrebe da se, ako je planom restrukturiranja predviđena mogućnost da određene vrste prihvatljivih obaveza budu isključene iz unutrašnjeg restrukturiranja na osnovu člana 204. stav (3) ovog zakona ili da se određene vrste prihvatljivih obaveza u potpunosti prenesu na primaoca po osnovu djelimičnog prenosa, obezbjedi da banka ima dovoljno drugih prihvatljivih obaveza kako bi se pokrili gubici i ponovo uspostavio pokazatelj adekvatnosti kapitala banke na nivou kojim bi joj se omogućilo dalje nesmetano poslovanje, d) veličine, poslovnog modela, modela finansiranja i rizičnog profila banke, e) procjene mogućeg iznosa sredstava za osiguranje depozita koja bi se mogla koristiti za finansiranje postupka restrukturiranja u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama, f) procjene negativnih posljedica prestanka poslovanja banke na stabilnost finansijskog sistema, uključujući širenje finansijskih poteškoća i na druge banke, a s obzirom na njihovu međusobnu povezanost ili povezanost sa drugim dijelovima finansijskog sistema. (3) Odredbe ovog člana shodno se primjenjuju i na matično društvo, odnosno bankarsku grupu na konsolidovanoj osnovi. (4) Agencija propisuje bliže uslove pod kojima se prihvatljive obaveze uključuju u iznos kapitala i prihvatljivih obaveza iz stava (1) ovog člana, a može propisati i dodatne kriterije na osnovu kojih se utvrđuje taj zahtjev. Član 206. (Procjena iznosa unutrašnjeg restrukturiranja) b) značajno smanjuje nominalnu vrijednost dionica i druga odgovarajuća prava dioničara banke, kao posljedicu konverzije elemenata kapitala ili prihvatljivih obaveza banke u restrukturiranju u njene dionice, pod uslovom da u skladu sa nezavisnom procjenom vrijednosti iz člana 189. ovog zakona imovina banke u restrukturiranju ima imovinu veću od njenih obaveza. (2) U odnosu na tačku b) iz stava (1) ovog člana, konverzija se vrši po stopi konverzije kojom se značajno smanjuje nominalna vrijednost postojećih dionica i drugih instrumenata vlasništva. (4) U slučaju kada je prihvatljiva obaveza ili kategorija prihvatljivih obaveza isključena, ili djelimično isključena, nivo otpisa ili konverzije koji se primjenjuje na ostale prihvatljive obaveze može se povećati kako bi se uzela u obzir takva isključenja, pod uslovom da povjerioci tih drugih prihvatljivih obaveza ne trpe veće gubitke od onih koje bi pretrpjeli da je nad bankom pokrenut postupak likvidacije ili stečaja. Član 210. (Efekti unutrašnjeg restrukturiranja) (1) Kada Agencija poduzima mjeru otpisa i konverzije kapitala, odnosno instrument unutrašnjeg restrukturiranja, ta mjera, odnosno instrument odmah proizvode pravno dejstvo prema banci u restrukturiranju, dioničarima te banke i povjeriocima na koje se ta mjera, odnosno instrument odnose. (2) Agencija može provesti neophodne radnje ili zahtijevati donošenje odgovarajućih akata i provođenje svih neophodnih radnji drugih nadležnih organa i lica potrebnih za izvršenje mjere, odnosno instrumenta iz stava (1) ovog člana, i to naročito: a) upis ili izmjenu odgovarajućih podataka u registrima i evidencijama koje vode Registar VP i drugi nadležni organi i organizacije; b) isključenje dionica ili drugih vlasničkih ili dužničkih instrumenata iz trgovanja, odnosno sa listinga odgovarajućeg tržišta; c) prijem novih dionica ili drugih vlasničkih instrumenata u trgovanje, odnosno na listing odgovarajućeg tržišta; d) ponovni prijem u trgovanje, odnosno na listing odgovarajućeg tržišta dužničkih instrumenata kojima je smanjena vrijednost, bez izdavanja prospekta. (3) Ako Agencija u potpunosti izvrši otpis pojedinih obaveza, te obaveze, kao i sve druge obaveze i potraživanja koji su s njom povezani, a nisu obračunati u trenutku poduzimanja mjere ‒ smatraju se izmirenim, odnosno namirenim i ne može se dokazivati suprotno ni u jednom postupku u vezi s bankom u restrukturiranju ili njenim pravnim slјednikom. (5) U primjeni ovog instrumenta Agencija može koristiti druge izvore finansiranja restrukturiranja banaka ako su dioničari i ostali povjerioci, smanjenjem vrijednosti, konverzijom ili na drugi način, učestvovali u pokriću gubitaka i povećanju kapitala u iznosu ne manjem od prihvatlјivog iznosa od ukupnih obaveza, uključujući regulatorni kapital banke u restrukturiranju, izračunat u trenutku preduzimanja mjera restrukturiranja u skladu sa nezavisnom procjenom vrijednosti iz člana 189. ovog zakona. (6) Najmanji prihvatlјivi iznos pokrića gubitaka i povećanja kapitala u odnosu na ukupne obaveze iz stava (5) ovog člana je: a) 4% počevši od 1. januara 2017. godine, b) 5% počevši od 1. januara 2018. godine, (6) Agencija može zahtijevati od banke da održava broj odobrenih dionica na nivou koji bi bio potreban za efikasno provođenje konverzije prihvatlјivih obaveza u te dionice, uzimajući u obzir mogućnost primjene ovog instrumenta prema planu restrukturiranja. Član 211. (Ugovorno priznanje unutrašnjeg restrukturiranja) (1) Banka je dužna osigurati da ugovor sadrži odredbu da obaveza koja proizlazi iz tog ugovornog odnosa može biti predmet otpisa ili konverzije te da povjerilac ili druga ugovorna strana pristaje na smanjenje glavnice i nepodmirenog iznosa, konverziju ili poništenje te obaveze u slučaju primjene instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja. (2) Stav (1) ovoga člana primjenjuje se na sve obaveze koje: a) nisu isklјučene na osnovu člana 204. stava (1) ovog zakona, b) nisu dio depozita iz člana 227. stav (1) tačka d) ovog zakona koji podliježu osiguranju depozita ali prelaze osigurani iznos, c) uređene su pravom druge države i d) nastale su nakon stupanja na snagu ovoga zakona. (3) Stav (1) ovog člana ne primjenjuje se, ako Agencija ocijeni da se obaveze iz stava (1) ovog člana mogu smanjiti ili pretvoriti na osnovu prava te druge države ili na osnovu obavezujućeg sporazuma skloplјenog s tom drugom državom. (4) Agencija, u cilјu procjene iz stava (3) ovog člana, može zahtijevati od banke da joj dostavi pravno mišlјenje o provedivosti odredbe stava (1) ovog člana prema pravu te druge države. (5) Neovisno o tome sadrži li ugovor odredbu iz stava (1) ovog člana ili ne Agencija može otpisati ili konvertovati tu obavezu. Član 212. (Procjena razlike u postupanju) (1) Agencija obezbjeđuje da se, odmah nakon što je pokrenut postupak restrukturiranja ili nakon što su primijenjeni instrumenti restrukturiranja, izvrši nezavisna procjena o tome da li bi dioničari i povjerioci banke bili u povolјnijem položaju da je umjesto postupka restrukturiranja pokrenut stečajni postupak nad bankom. Pri procjeni se: a) pretpostavlјa da bi za banku u restrukturiranju u odnosu na koju je izvršena mjera restrukturiranja ili više njih bio pokrenut stečajni postupak u vrijeme kad je doneseno rješenje o mjerama restrukturiranja; (3) Mjere iz stava (1) ovog člana također se odnose na dioničare kojima su instrumenti redovnog osnovnog kapitala izdati ili dodijelјeni na osnovu konverzije: a) dužničkih instrumenata u dionice ili druge vlasničke instrumente u skladu s ugovorenim uslovima prvobitnih dužničkih instrumenata prilikom nastupa događaja koji je prethodio ili je nastupio istovremeno s donošenjem rješenja o otvaranju postupka restrukturiranja; b) odgovarajućih instrumenata kapitala u instrumente redovnog osnovnog kapitala u skladu s članom 187. ovog zakona. (4) Kod odlučivanja o mjeri koju će poduzeti u skladu sa stavom (1) ovog člana, Agencija će uzeti u obzir: a) rezultate procjene provedene u skladu s članom 189. ovog zakona; c) 6% počevši od 1. januara 2019. godine, (3) Pri vršenju konverzije iz stava (1) ovog člana, Agencija može primijeniti različite stope ove konverzije za različite kategorije dioničara i povjerilaca iz tog stava, uzimajući u obzir da se ista stopa primjenjuje na sve povjerioce iz istog isplatnog reda u skladu sa odredbama ovog zakona kojim se uređuje stečaj, a da se povolјnija stopa konverzija primjenjuje na viši isplatni red. (7) Mjere za ponovno uspostavlјanje dugoročne održivosti banke mogu uklјučivati: a) reorganizaciju poslovanja banke, posebno da bi banka ponovo postala konkurentna; b) promjene u sistemu upravlјanja bankom, sistemu upravlјanja rizicima u banci, sistemu unutrašnje kontrole, informacionom sistemu i drugim sistemima u banci, kao i promjene u infrastrukturi banke; (2) Ako Agencija koristi instrument unutrašnjeg restrukturiranja, dioničari i povjerioci čija potraživanja su otpisana ili konvertirana u vlasnički kapital ne trpe veće gubitke nego što bi trpjeli da je banka u restrukturiranju likvidirana u stečajnom postupku u vrijeme kad je doneseno rješenje. (3) Ako se procjenom izvršenom u skladu s članom 212. ovog zakona utvrdi da je bilo koji dioničar ili povjerilac iz st. (1) i (2) ovog člana, uključujući i Agenciju za osiguranje depozita u slučaju da je učestvovala u finansiranju restrukturiranja banke, pretrpio veće gubitke nego što bi ih pretrpio prilikom likvidacije u stečajnom postupku ima pravo na plaćanje razlike do visine gubitaka koje bi pretrpjeli u stečajnom postupku iz sredstava za restrukturiranje. (4) Agencija ne može primjenom dodatnih ovlasti za restrukturiranje, izvršiti djelomični prijenos prava i obaveza niti djelomično promijeniti ili otkazati prava i obaveze koje su zaštićene ugovorom o finansijskom osiguranju s prijenosom prava vlasništva, o prijeboju i netiranju a koji je zaklјučen između banke u restrukturiranju i drugog lica. (5) Za potrebe primjene stava (4) ovoga člana, smatra se da su prava i obaveze zaštićene takvim ugovorom odnosno sporazumom, ako njegove strane imaju pravo na prijeboj ili netiranje tih prava i obaveza. (6) U postupku restrukturiranja: a) ne može se na sticaoca prenijeti imovina kojom je osigurano ispunjenje određene obaveze, ako s prijenosom imovine sticalac nije preuzeo tu obavezu i ako povjerilac nije zadržao sva prava prema sticaocu koja je imao i prema ranijem dužniku po osnovu osiguranog potraživanja; c) povlačenje iz dijela poslovanja kojima se stvaraju gubici; d) prodaju imovine ili poslovnih djelatnosti. (8) U roku od mjesec dana od podnošenja plana reorganizacije poslovanja Agencija procjenjuje da li je vjerovatno da će se provođenjem takvog plana, postići dugoročna održivost banke. Ako Agencija smatra da će se planom taj cilј ostvariti, onda ga i odobrava. (9) Ako Agencija procjeni da se planom neće ostvariti cilј naveden u stavu (8) ovog člana obavijestit će organe upravlјanja ili posebnog upravnika o svojim primjedbama i zahtijevati da se u roku od 14 dana izradi i dostavi izmijenjeni plan kojim se otklanjaju utvrđeni nedostaci. (10) Agencija ocjenjuje izmijenjeni i dopunjeni plan u roku od sedam dana i utvrđuje da li su otklonjeni uočeni nedostaci. (11) Nadzorni odbor i uprava ili posebni upravnik provodi plan reorganizacije, te najmanje svakih šest mjeseci izvještava Agenciju o napretku u provedbi plana. (12) Nadzorni odbor i uprava ili posebni upravnik vrše izmjenu plana ako je prema mišlјenju Agencije potrebno za postizanje cilјa iz st. (4) i (5) ovog člana te svaku takvu izmjenu podnosi Agenciji na odobrenje. (13) Agencija će propisati sadržaj i kriterije za odobravanje plana reorganizacije. (4) Ako Agencija djelimično otpiše (smanji) glavnicu obaveze ili neizmireni iznos obaveze: a) obaveza se smatra izmirenom u visini smanjenog iznosa; b) instrument ili ugovor kojim je stvorena prvobitna obaveza i dalje se primjenjuje u odnosu na ostatak glavnice ili neizmireni iznos obaveze nakon smanjenja, a u skladu sa promjenama iznosa kamata koje odražavaju smanjenje glavnice i svakom drugom promjenom uslova i rokova koje bi Agencija mogla jednostrano izvršiti. (5) Agencija tokom postupka restrukturiranja, kada je to neophodno radi ostvarivanja cilјeva restrukturiranja, može jednostrano izmijeniti rokove dospijeća dužničkih instrumenata ili drugih prihvatlјivih obaveza, iznos kamate koji bi se platio na osnovu ovih instrumenata i obaveza ili datum dospijeća plaćanja te kamate, uklјučujući i obustavu plaćanja u određenom periodu, osim za obaveze iz člana 204. stav (1) tačka b) ovog zakona. b) 5% počevši od 1. januara 2018. godine, c) 6% počevši od 1. januara 2019. godine, d) 7% počevši od 1. januara 2020. godine i e) 8% počevši od 1. januara 2021. godine ukupnih obaveza, uključujući regulatorni kapital banke u restrukturiranju, izračunato u trenutku poduzimanja mjera restrukturiranja u skladu sa nezavisnom procjenom iz člana 189. ovog zakona. (4) Ako sredstva iz st. (1) i (2) ovog člana nisu dovoljna ili ih nije moguće blagovremeno osigurati, za finansiranje restrukturiranja mogu se koristiti sredstva vanredne javne finansijske podrške koju osigurava Federacija pod uslovom da je Vlada odobrila korištenje sredstava vanredne javne finansijske podrške i da su ispunjeni uslovi utvrđeni članom 204. stav (6) ovog zakona. e) smanji glavnicu ili preostali iznos prihvatlјivih obaveza, u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno, u skladu s redoslijedom namirenja u stečajnom postupku u skladu sa ovim zakonom, da bi zajedno sa smanjenjem vrijednosti u skladu s tač. a), b), c) i d) ovoga stava dostigao zbir iznosa iz člana 207. stava (4) tač. b) i c) ovoga zakona, ako je ukupno smanjenje iz tač. a), b), c) i d) ovoga stava manje od zbira iznosa iz člana 207. stava (4) tač. b) i c) ovoga zakona. (2) Pri provođenju otpisa ili konverzije Agencija će gubitak iz člana 207. stava (4) tač. b) i c) ovoga zakona, proporcionalno raspodijeliti na dionice odnosno druge vlasničke instrumente i prihvatlјive obaveze iste kategorije, osim ako drugačiji raspored ne proizlazi iz primjene člana 204. stav (4) ovoga zakona. Ovim se stavom ne sprječava povlašteno postupanje s obavezama koje su isklјučene od instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja u skladu s članom 204. st. (1) do (4) ovog zakona u odnosu na prihvatlјive obaveze istog redoslijeda namirenja u skladu sa ovim zakonom. (4) Agencija pobliže propisuje metodologiju za provođenje procjene iz ovog člana, i to konkretno metodologiju ocjenjivanja načina na koji bi se postupalo s dioničarima i povjeriocima da je za banku u restrukturiranju proveden stečajni postupak u vrijeme kad je donesena odluka. Član 213. (Zaštitne mjere) (1) Ako Agencija prenese samo dijelove prava, imovine i obaveza banke u restrukturiranju, dioničari i oni povjerioci čija potraživanja nisu prenesena imaju pravo na namirenje svojih potraživanja barem u iznosu u kojem bi ta potraživanja bila namirena u slučaju da je banka u restrukturiranju likvidirana u stečajnom postupku u vrijeme kad je doneseno rješenje. b) ne može se na sticaoca prenijeti obaveza čije je ispunjenje osigurano određenom imovinom ako nije prenijeta i ta imovina i ako povjerilac nije zadržao sva prava prema sticaocu koja je imao i prema ranijem dužniku po osnovu osiguranog potraživanja; c) ne mogu se zadržati prava povjerioca prema sticaocu po osnovu osiguranog potraživanja koja je imao i prema ranijem dužniku, ako sticalac nije preuzeo obavezu čije je ispunjenje osigurano prema tom povjeriocu; d) ne može se korištenjem prava po osnovu ovih poslova izmijeniti ili tražiti prestanak važenja ugovora po osnovu kog je dato odgovarajuće sredstvo osiguranja ako uslijed toga potraživanje više ne bi bilo osigurano. (7) Izuzetno od st. (1) do (6) ovog člana, Agencija može osigurane depozite koji su predmet ugovora iz tih stavova prenijeti bez istovremenog prijenosa druge imovine ili obaveza koji su predmet istog ugovora, a može i prenijeti, izmijeniti ili otpisati ovu imovinu i obaveze bez istovremenog prijenosa osiguranih depozita – pod uslovom da je to neophodno da bi se obezbijedila potpuna zaštita ovih depozita. a) Agencija ne namjerava poduzimati nikakve mjere restrukturiranja u vezi s tom bankom; b) je istekao period od sedam dana od dana podnošenja zahtjeva. (4) U periodu provođenja instrumenata restrukturiranja banke, Agencija može podnijeti zahtjev nadležnom sudu za izricanje privremene mjere zabrane izvršenja nad imovinom banke u restrukturiranju, ili prekid svih sudskih ili upravnih postupaka protiv banke. Odjelјak B. Likvidacija i stečaj banke Član 216. (Pokretanje postupka dobrovoljne likvidacije) (1) Skupština dioničara banke može donijeti odluku o prestanku rada banke (dobrovoljnoj likvidaciji). (2) Odluku o dobrovoljnoj likvidaciji banke skupština može donijeti samo u slučaju kada banka ima dovoljno finansijskih sredstava za pokriće svih svojih obaveza. (3) Banka koja je pokrenula postupak dobrovoljne likvidacije ne može promijeniti djelatnost na način da prestane obavljati bankarske poslove i nastavi poslovati, već mora okončati postupak likvidacije i izvršiti brisanje u registru u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata. (4) Prije donošenja odluke o dobrovoljnoj likvidaciji banke, nadzorni odbor i uprava banke dužni su o tome zatražiti mišlјenje Agencije. (8) Primjena instrumenata restrukturiranja i mjera u postupku restrukturiranja banke ne utiče na prava i obaveze trećih lica utvrđena zakonom kojim se uređuje konačnost poravnanja u platnim sistemima i sistemima za poravnanje vrijednosnih papira. (9) U postupku restrukturiranja člana bankarske grupe koji nije banka shodno se primjenjuju st. (1) do (5) ovog člana. (10) Agencija će propisati vrste ugovora i finansijskih instrumenata na koje se primjenjuju mjere zaštite drugih ugovornih strana iz ovog člana. Član 214. (Izvori finansiranja restrukturiranja) (1) Za finansiranje restrukturiranja banaka mogu se obezbijediti sredstva iz Fonda za osiguranje depozita, u skladu sa propisom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama BiH. (2) Ako sredstva iz stava (1) ovog člana nisu dovoljna, Agencija može osigurati finansiranje restrukturiranja i iz drugih izvora, kao što su zajmovi, krediti i drugi prihvatljivi oblici podrške od banaka i ostalih trećih strana. (3) Sredstva iz st. (1) i (2) ovog člana mogu se koristiti za finansiranje restrukturiranja samo u slučaju ako su dioničari i ostali povjerioci, smanjenjem vrijednosti, konverzijom ili na drugi način učestvovali u pokriću gubitaka i povećanju kapitala u iznosu od najmanje: Član 217. (Imenovanje likvidatora) (1) Banka obavezno imenuje jednog ili više likvidatora, koji su predloženi u zahtjevu za izdavanje prethodne saglasnosti za provođenje postupka dobrovoljne likvidacije, a na koji je Agencija dala saglasnost. (2) Za likvidatora mogu biti imenovana samo lica koja su nezavisna od banke i ispunjavaju uslove za imenovanje člana uprave banke. Član 218. (Objava odluke o dobrovoljnoj likvidaciji) (1) Likvidator je dužan obavijestiti Agenciju o odluci o dobrovoljnoj likvidaciji prvog radnog dana od dana njenog donošenja. (2) Banka je dužna da odluku o dobrovoljnoj likvidaciji objavi u "Službenim novinama Federacije BiH", u jednim ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH i na svojoj internet stranici. Član 219. (Dužnosti likvidatora u dobrovoljnoj likvidaciji) (1) Likvidator je dužan okončati poslove koji su u toku, naplatiti potraživanja, unovčiti imovinu banke i izmiriti obaveze prema povjeriocima. (2) Likvidator može poduzimati nove poslove samo u mjeri u kojoj to zahtijeva provođenje dobrovoljnog likvidacionog postupka. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, likvidator ne može primati nove novčane depozite i druga povratna sredstva od javnosti. (4) Ako likvidator banke utvrdi da su nastupili razlozi za pokretanje stečajnog postupka banke u likvidaciji, dužan je da odmah obustavi postupak likvidacije i da podnese Agenciji prijedlog za provođenje procedure za otvaranje stečajnog postupka. (5) Likvidator je dužan da izvještava Agenciju o provođenju postupka likvidacije na način i u rokovima koje odredi Agencija. Član 220. (Primjena drugih propisa u dobrovoljnoj likvidaciji) (1) Na postupak dobrovoljne likvidacije banke primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje likvidacioni postupak i odredbe zakona kojim se uređuje poslovanje privrednih društava koje se odnose na dobrovoljnu likvidaciju, ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. (2) Na rad banke nad kojom se provodi postupak dobrovoljne likvidacije na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovog zakona. Član 221. (Pokretanje postupka prinudne likvidacije) (1) Agencija pokreće postupak prinudne likvidacije banke u sljedećim slučajevima: a) 4% počevši od 1. januara 2017. godine, b) pretpostavlјa da mjera restrukturiranja ili više njih nisu bile poduzete; c) ne uzima u obzir pružanje javnih finansijskih pomoći banci u restrukturiranju. (2) Procjenom iz stava (1) ovog člana utvrđuje se slјedeće: a) način na koji bi se postupalo s dioničarima i povjeriocima ili relevantnim sistemima osiguranja depozita, da je za banku u restrukturiranju u odnosu na koju je izvršena mjera restrukturiranja ili više njih pokrenut stečajni postupak u vrijeme kad je doneseno rješenje; b) konkretan način na koji se postupalo s dioničarima i povjeriocima pri restrukturiranju banke u restrukturiranju i c) postoji li razlika između postupanja iz tačke a) i postupanja iz tačke b) ovog stava. (3) Procjenu iz stava (1) ovog člana može vršiti samo nezavisni procjenjivač koji ispunjava uslove iz člana 189. stav (5) ovog zakona, a troškove procjene snosi banka u restrukturiranju. (8) Na osnovu prijedloga iz stava (7) ovog člana, Vlada donosi odluku o osiguravanju vanredne javne finansijske podrške i bez odlaganja je dostavlja Agenciji i Agenciji za osiguranje depozita. (3) Agencija pokretanjem postupka prinudne likvidacije imenuje likvidatora banke rješenjem i utvrđuje naknadu za njegov rad koja pada na teret banke. (4) Istovremeno sa pokretanjem postupka prinudne likvidacije i imenovanjem likvidatora Agencija donosi i rješenje o oduzimanju dozvole za rad banke. (5) Danom imenovanja likvidatora prestaju sva ovlaštenja, nadležnosti i prava nadzornog odbora, uprave i dioničara banke. (6) Tokom postupka likvidacije ovlaštenja uprave banke, nadzornog odbora i skupštine banke prenose se na likvidatora. (7) Isto lice koje je vršilo dužnost eksternog upravnika u banci može obavljati dužnost likvidatora u toj banci, pod uslovom da ima položen stručni ispit za stečajnog upravnika. Član 222. (Obavještavanja o postupku prinudne likvidacije) (1) Rješenje o pokretanju postupka likvidacije banke i imenovanju, razrješenju ili produžetku mandata likvidatora banke bez odlaganja dostavlja se likvidatoru i banci u likvidaciji, nadležnim regulatornim organima u RS, odnosno Brčko Distriktu, Centralnoj banci i Agenciji za osiguranje depozita, objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH", jednim ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH, kao i na internet stranici Agencije i banke, te upisuje u evidenciju banaka iz člana 20. ovog zakona i u registar poslovnih subjekata. (2) Likvidator je dužan da, u roku od sedam dana od dana prijema rješenja o imenovanju, u jednim ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH izda obavještenje da su svi povjerioci dužni da likvidatoru prijave sva svoja potraživanja prema banci u roku od 60 dana od dana izdavanja prvog obavještenja. (9) Uslovi i način osiguravanja vanredne javne finansijske podrške iz ovog člana uređuju se sporazumom zaključenim između Agencije i Ministarstva finansija. Član 215. (Ograničenja drugih postupaka) (1) Za banku u postupku restrukturiranja za koju je utvrđeno da zadovolјava uslove za restrukturiranje stečajni postupak se ne može pokrenuti, osim na inicijativu Agencije. (2) U vezi sa stavom (1) ovog člana Agencija bez odgode obavještava o svakom zahtjevu za pokretanje stečajnog postupka banke bez obzira na to je li banka u postupku restrukturiranja ili je donijeto rješenje o pokretanju restrukturiranja. a) postupa u skladu sa zakonom, propisima i nalozima Agencije i odgovoran je Agenciji za obavljanje svojih ovlaštenja i odgovornosti, b) zastupa i predstavlja banku, c) redovno, a najmanje tromjesečno, kao i na zahtjev Agencije izvještava o provođenju postupka likvidacije, odnosno bez odlaganja obavještava Agenciju o ispunjenosti uslova za otvaranje stečaja banke, d) na kraju mandata sačini i dostavi Agenciji završni izvještaj o postupku likvidacije i njegovom okončanju, sa obrazloženjem realizovanih mjera. (2) Likvidator banke ima ovlaštenja da: a) proda dio ili cjelokupnu imovinu banke, b) proda dio ili cjelokupnu imovinu i obaveze banci ili drugom licu ovlaštenom za obavljanje tih poslova, c) proda ili spoji banku u skladu sa ovim zakonom, d) otkaže ili jednostrano dopuni i izmijeni ugovore koje je banka potpisala, uklјučujući i obustavu obračuna kamata i promjenu kamatne stope, naknada i rokova dospijeća, e) vrši isplate obaveza u okviru sredstava koja su na raspolaganju i na pro rata osnovi ako je primjenlјivo, f) likvidira banku, u kom postupku odlučuje o osnovanosti i isplati zahtjeva povjerilaca prema banci. (3) Likvidator je dužan da, prije provođenja prodaje dijela ili cjelokupne imovine i obaveza ili prije prodaje ili spajanja banke, pribavi saglasnost Agencije. (4) Prodaja i preuzimanje dijela ili cjelokupne imovine i obaveza banke vrši se bez saglasnosti deponenata, drugih povjerilaca i dužnika banke. (5) Prebijanja potraživanja sa dugovanjima banke mogu se vršiti samo po redoslijedu prioriteta isplata u procesu likvidacije utvrđenim ovim zakonom. (6) Likvidator tokom provođenja plana prodaje ili spajanja banke podnosi Agenciji izvještaj o realizaciji plana najmanje jednom tromjesečno. (7) Agencija može, uz pribavljeno mišljenje likvidatora, u toku provođenja plana prodaje ili spajanja banke obustaviti taj postupak i donijeti rješenje o nastavku postupka likvidacije drugim primjerenim postupcima u skladu sa odredbama ovog zakona. (8) Donošenjem rješenja o pokretanju postupka likvidacije banke prekidaju se svi upravni i sudski postupci u kojima je banka tužena, dok likvidator ne donese odluku o poravnanju ili priznavanju ili nepriznavanju potraživanja tužitelja, a izvršni postupci protiv banke se obustavljaju. (9) Agencija propisuje postupak utvrđivanja potraživanja i raspodjele imovine, kao i utvrđivanja i izvršavanja obaveza banke u postupku likvidacije. Član 224. (Obaveza likvidatora) (3) O zahtjevu iz stava (2) ovog člana se može odlučiti samo ako: (5) Provođenje postupaka dobrovolјne likvidacije može započeti samo nakon pribavlјene saglasnosti Agencije. (6) Banka podnosi zahtjev Agenciji za davanje prethodne saglasnosti za provođenje postupka dobrovoljne likvidacije, koji sadrži: a) predloženi plan likvidacije, rok i faze pripreme banke za okončanje njenih aktivnosti, b) dokaz da je imovina banke dovoljna da banka ispuni sve svoje obaveze, c) prijedlog lica za likvidatora i d) druge neophodne informacije i podatke, u skladu sa propisima Agencije. (7) Izdavanjem saglasnosti Agencije za provođenje dobrovoljne likvidacije banke prestaje da važi dozvola za rad banke. (5) Ako se koriste sredstva vanredne javne finansijske podrške iz stava (4) ovog člana Agencija dostavlja Ministarstvu finansija zahtjev za davanje pozitivnog mišljenja o osiguravanju vanredne javne finansijske podrške koji sadrži pregled predviđenih instrumenata i mjera restrukturiranja banke sa obrazloženjem, kao i iznos, način i rok u kojem je potrebno osigurati finansijsku podršku, imajući u vidu načela postupka restrukturiranja. (6) Uz zahtjev iz stava (5) ovog člana, Agencija dostavlja procjenu troškova isplate osiguranih depozita Agencije za osiguranje depozita, kao i nezavisnu procjenu vrijednosti imovine i obaveza banke iz člana 189. ovog zakona. Član 227. (Redoslijed prioriteta) (1) U postupku likvidacije i stečaja, isplata obaveza vrši se po sljedećem redoslijedu prioriteta: a) obaveze prema osiguranim povjeriocima, do vrijednosti njihovog osiguranja, b) dugovi banke po osnovu zajmova datih banci ili drugih troškova banke stvorenih tokom postupka eksternog upravnika, postupka restrukturiranja, postupka likvidacije banke i postupka stečaja, u skladu sa ovim zakonom, c) potraživanja radnika iz radnog odnosa za poslјednjih 12 mjeseci do dana otvaranja likvidacionog postupka, a u visini najniže bruto plaće obračunate prema Općem kolektivnom ugovoru za teritoriju Federacije, kao i potraživanja radnika po osnovu naknada štete za povrede na radu i članova porodice poginulog radnika na radu, koje se isplaćuju u punom iznosu, d) osigurani depoziti ili potraživanja Agencije za osiguranje depozita za naknadu isplaćenih depozita do iznosa definisanog propisima kojima se uređuje osiguranje depozita u bankama i troškovi Agencije za osiguranje depozita nastali u postupku isplate ovih depozita, e) ostali depoziti i isključeni depoziti prema propisima o osiguranju depozita u bankama, f) potraživanja drugih povjerilaca koji nisu dioničari banke, (7) Na osnovu pozitivnog mišljenja Ministarstva finansija, Agencija dostavlja Vladi prijedlog o osiguravanju vanredne javne finansijske podrške, koji sadrži pregled predviđenih instrumenata i mjera restrukturiranja banke sa obrazloženjem, kao i iznos, način i rok u kojem je potrebno osigurati ovu podršku, uz koji dostavlja dokumentaciju iz stava (6) ovog člana. (3) U roku od 30 dana od dana prvog obavještenja likvidator je dužan da objavi drugo obavještenje povjeriocima u jednim ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH. (4) Svi povjerioci su dužni da likvidatoru prijave svoja potraživanja prema banci u roku od 60 dana od dana prvog obavještenja. Član 223. (Dužnosti i ovlaštenja likvidatora) (1) Likvidator je dužan da: Likvidator je dužan da, prodaju dijelova ili cjelokupne imovine, prodaju dijela ili cjelokupne imovine i obaveza banci i drugom ovlaštenom licu za obavljanje datih poslova, odnosno prodaju ili spajanje banke u skladu sa ovim zakonom, provede tako da: (5) Treća lica koja djeluju u ime fizičkih i pravnih lica iz stava (3) ovog člana, kao i članovi uže porodice, srodnici lica iz tog stava po krvi i po tazbini do trećeg stepena, također nemaju pravo na isplatu dok se svi ostali povjerioci banke ne isplate u potpunosti. Član 228. (Primjena drugih propisa u prinudnoj likvidaciji) Na banku nad kojom se provodi postupak likvidacije primjenjuju se odredbe propisa koji uređuju likvidacioni postupak i stečajni postupak, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno. Član 229. (Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka) (1) Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad bankom može podnijeti samo Agencija. (2) Agencija podnosi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad bankom istovremeno sa oduzimanjem dozvole za rad banci, ako nisu ispunjeni uslovi za restrukturiranje banke i kada utvrdi postojanje jednog od sljedećih razloga: a) ako je račun banke po nalogu povjerioca u skladu sa zakonom kojim se uređuje provođenje izvršenja na novčanim sredstvima blokiran duže od dva radna dana, b) ako je banka nesolventna ili postoje objektivne okolnosti na osnovu kojih se utvrđuje da će uskoro biti nesolventna ili c) ako Agencija utvrdi da banka i pored naloženih mjera nadzora ili mjera koje je proveo eksterni upravnik ne ispunjava uslove vezane za kapital, u skladu sa ovim zakonom, i da procijeni da neće biti sposobna da ispunjava svoje dospjele novčane obaveze, a nisu ispunjeni uslovi za likvidaciju. (3) Izuzetno, ako je nad bankom pokrenut postupak restrukturiranja, Agencija podnosi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u sljedećim slučajevima: a) kada je primjenom instrumenata restrukturiranja izvršen prijenos imovine i obaveza banke, a Agencija ocijeni da su tim prijenosom ispunjeni ciljevi restrukturiranja, b) kada u toku postupka restrukturiranja utvrdi da je potrebno osigurati dodatna sredstva za finansiranje restrukturiranja, a ova sredstva ne budu osigurana, c) kada Agencija ocijeni da se ciljevi restrukturiranja više ne mogu ispuniti. a) postigne maksimalnu cijenu takvom prodajom ili raspodjelom, radi zaštite deponenata i ostalih povjerilaca banke, b) osigura ravnopravnost mogućih kupaca ili partnera za spajanje i c) onemogući bilo koju vrstu diskriminacije prilikom nadmetanja i razmatranja ponuda. Član 225. (Prinudna naplata u postupku likvidacije) (1) Likvidator je ovlašten za izdavanje rješenja kojim se nalaže prinudna naplata sa svih računa neurednih dužnika banke u likvidaciji i/ili jemaca tih dužnika koji su otvoreni u drugim bankama koje imaju sjedište u BiH, kao i blokada svih njihovih računa do potpunog izmirenja ovih obaveza, u skladu sa zakonom kojim se uređuje unutrašnji platni promet, zakonom kojim se uređuje izvršni postupak i drugim zakonima. (2) Rješenje iz stava (1) ovog člana ima snagu izvršne odluke i prinudna naplata po istom izvršava se prema redoslijedu prioriteta utvrđenim odredbama Zakona o unutrašnjem platnom prometu koje uređuju izvršenje plaćanja i prinudnu naplatu sa računa, kao i odredbama Zakona o izvršnom postupku koje uređuju obim i redoslijed izvršenja novčanih potraživanja. Član 226. (Predstečajni postupak) (1) Agencija prilikom pokretanja postupka prinudne likvidacije, kao i u toku postupka likvidacije može, po vlastitoj procjeni, odlučiti da se postupak likvidacije otvori i vodi, odnosno nastavi voditi i u slučaju kada visina obaveza prelazi vrijednost aktive banke. a) ako usvoji izvještaj eksternog upravnika sa prijedlogom za oduzimanje dozvole za rad i pokretanje postupka prinudne likvidacije banke, b) ako banka ne može ili vjerovatno neće moći nastaviti poslovanje, pod uslovom da ne postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka, (2) Za preostali dio aktive i obaveza, koji eventualno se ne može likvidirati u razumnom vremenskom roku prema diskrecionoj ocjeni Agencije, na prijedlog likvidatora, Agencija može podnijeti nadležnom sudu zahtjev za pokretanje postupka stečaja. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana: a) mogu se uz saglasnost Agencije vršiti gotovinska plaćanja iz gotovinskih sredstava banke samo ako su takva plaćanja neophodna radi očuvanja imovine banke, b) dužnici radi ispunjavanja svojih obaveza prema banci, kao i likvidacioni, odnosno eksterni upravnik ukoliko su imenovani, mogu vršiti sljedeće uplate: 1) gotovinske uplate banci, 2) uplate na poseban račun banke otvoren kod druge banke za ove namjene, 3) dozvoljena su plaćanja koja proizlaze iz obaveza banke kao učesnika u sistemu poravnanja u skladu sa propisima kojim se uređuje tržište vrijednosnih papira, a koja plaćanja je banka dužna izvršiti pod uslovima propisanim zakonom kojim se uređuje tržište vrijednosnih papira. (3) Stečajni upravnik banke u ime banke i stečajni povjerioci ovlašteni su da pobijaju sve isplate, prenose i platne transakcije izvršene suprotno privremenim zabranama utvrđenim ovim članom, nakon trenutka objavljivanja odluke o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad bankom. Član 232. (Obavještavanje o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka) (1) Agencija je dužna da odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad bankom, u kojoj je dužna navesti datum i sat donošenja odluke, bez odgađanja u pisanoj ili elektronskoj formi, dostavi banci, nadležnom regulatornom organu u RS, odnosno Brčko Distriktu, Centralnoj banci, Agenciji za osiguranje depozita, Komisiji za VP, Registru VP i Agenciji za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. c) ako nisu ispunjeni uslovi za provođenje dobrovoljne likvidacije, d) na osnovu izvještaja Agencije o nepostojanju uslova za pokretanje postupka restrukturiranja banke. (2) Agencija može pokrenuti postupak prinudne likvidacije banke i u sljedećim slučajevima: a) ako utvrdi da dioničari banke, u kojoj je uveden eksterni upravnik, nisu u propisanom roku sačinili plan aktivnosti iz člana 177. ovog zakona, b) ako skupština dioničara, sazvana na zahtjev eksternog upravnika, odbije da donese odluku o povećanju kapitala banke, odnosno ne donese odluku o spajanju ili drugu sličnu odluku, c) ako na osnovu izvještaja eksternog upravnika ocijeni da se eksternom upravom ne mogu otkloniti nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju banke i poboljšati finansijsko stanje, tako da banka ispuni i održava iznos kapitala i stopu adekvatnosti regulatornog kapitala u skladu sa ovim zakonom, a ne postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka, d) ako u periodu trajanja eksternog upravnika, na osnovu izvještaja eksternog upravnika, ocijeni da se finansijsko stanje nije poboljšalo tako da banka ne ispunjava uslove u vezi sa iznosom kapitala i stopom adekvatnosti regulatornog kapitala u skladu sa ovim zakonom, a ne postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka. i) potraživanja vlasnika običnih dionica. (2) U slučaju likvidacije banke, sredstva računa javnih prihoda na koje se vrše uplate javnih prihoda na ime BiH, Brčko Distrikta, RS, Federacije, kantona, gradova, općina i fondova i sa kojih se vrši raspodjela na račune korisnika javnih prihoda izuzimaju se iz likvidacione mase. (2) Agencija u prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka navodi činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi postojanje nekog od stečajnih razloga iz člana 229. ovog zakona. (3) Kada Agencija podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ne provodi se prethodni postupak. (4) Stečajni sudija dužan je u roku od osam dana od dana prijema prijedloga za otvaranje stečajnog postupka zakazati ročište radi rasprave o uslovima za otvaranje stečajnog postupka. (5) Stečajni sudija dužan je u roku od 30 dana od dana podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka donijeti rješenje o otvaranju stečajnog postupka ili odbiti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Član 235. (Imenovanje stečajnog upravnika) Za stečajnog upravnika banke imenuje se lice koje, osim uslova predviđenih zakonom kojim se uređuje stečajni postupak, ima znanje i iskustvo iz oblasti bankarskog poslovanja. Član 236. (Prioriteti isplata u postupku stečaja) (1) U postupku stečaja banaka isplata obaveza banke vrši se prema redoslijedu prioriteta i uslovima isplata u postupku likvidacije banke utvrđenim članom 227. ovog zakona. (2) Stečajni sudija na ispitnom ročištu utvrđuje listu priznatih potraživanja, redoslijed prioriteta i uslove isplate i iste unosi u tabelu u skladu sa odredbama člana 227. ovog zakona. (3) U pregledu iznosa i ranga priznatih potraživanja, upis u tabelu ima dejstvo kao pravosnažna presuda. Član 237. (Obustava i zaključenje stečajnog postupka) Stečajni sudija rješenje o obustavi i zaključenju stečajnog postupka nad bankom dostavlja Agenciji. Odjelјak C. Odgovornost za štetu (3) U postupku iz stava (1) ovog člana isplata bilo kakvih obaveza banke prema članovima nadzornog odbora i uprave banke, odbora za reviziju, dioničarima banke koji učestvuju sa 5% ili više u glasačkim pravima, odnosno vlasništvu nad kapitalom, povezanim licima i povezanim bankama suspenduje se sve dok u potpunosti ne budu isplaćene obaveze prema drugim povjeriocima banke. (4) Isplata obaveza banke u postupku likvidacije vrši se u skladu sa planom likvidacije, koji je sastavni dio likvidacionog bilansa stanja i finansijskog izvještaja koji je sačinio likvidator i na koji je saglasnost dala Agencija. (4) Banka se smatra nesolventnom kada Agencija, prema propisima koje donosi, utvrdi da je vrijednost obaveza banke veća od vrijednosti njene imovine. (5) U postupku ocjene solventnosti, vrijednost imovine i obaveza banke procjenjuje se u skladu sa standardima i procedurama utvrđenim propisima Agencije, pri čemu se u vrijednost imovine i obaveza banke za budući period uključuje i realna procjena iznosa prihoda i rashoda banke za taj period. Član 230. (Primjena drugih propisa u stečajnom postupku) Na stečaj banke primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje stečajni postupak, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano. d) kad je uzrok pokretanja postupka restrukturiranja, likvidacije ili stečaja banke namjerno loše rukovođenje ili krajnja nepažnja pri rukovođenju bankom. Član 239. (Odgovornost banke) (1) Banka se u sudskom postupku može proglasiti odgovornom, pojedinačno ili solidarno sa ostalim bankama ili privrednim subjektima za obaveze banke ili privrednog subjekta koje je platežno nesposobno ili je pod stečajem, s tim da postoje dokazi da se banka i privredni subjekti nalaze u okolnostima povezanog upravlјanja. (2) Povezano upravlјanje može proizaći iz sporazuma između banke i/ili privrednih subjekata ili iz njihovih akata koji upućuju na postojanje okolnosti takvog upravlјanja ili kada se u sastavu nadzornih odbora nalazi većina istih lica, ili lica u posebnom odnosu sa bankom u skladu sa članom 2. tačka v) ovog zakona, ili je većina dionica u posjedu istih lica. POGLAVLJE IX - KAZNENE ODREDBE Član 240. (Prekršaji banke) (1) Novčanom kaznom od 40.000,00 KM do 200.000,00 KM kaznit će se za prekršaj banka ako: a) se bavi primanjem novčanih depozita ili drugih naplativih novčanih sredstava ili daje kredite bez dozvole Agencije suprotno odredbi člana 4. stav (4) ovog zakona; b) nastavi da obavlјa bankarsku djelatnost suprotno zabrani iz člana 23. stav (3) ovog zakona; c) ne održava iznos regulatornog kapitala u skladu sa članom 24. stav (2) ovog zakona; d) postupa u suprotnosti sa ograničenjima vezanim za kapital iz člana 26. ovog zakona; e) ne održava stopu adekvatnosti regulatornog kapitala u skladu sa članom 27. stav (2) ovog zakona; f) ne utvrdi, ne provodi i redovno ne preispituje strategiju i postupke za kontinuiranu internu procjenu adekvatnosti kapitala u skladu sa članom 27. stav (6) ovog zakona; g) bez saglasnosti Agencije poduzima radnje i aktivnosti spajanja, pripajanja ili podjele banke suprotno odredbi člana 40. stav (1) ovog zakona; h) ne posluje u skladu s odredbama člana 74. ovog zakona; i) pri provođenju eksternalizacije postupi suprotno članu 77. ovog zakona; Član 231. (Posljedice odluke o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka) (1) Odluka Agencije o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad bankom ima sljedeće posljedice: a) privremenu zabranu izvršavanja osnova za plaćanje na teret računa banke i na teret računa klijenta prema zakonu kojim se uređuje provođenje izvršenja na novčanim sredstvima, b) privremenu zabranu banci da obavlja plaćanja sa svih svojih računa za svoje potrebe, c) privremenu zabranu banci da obavlja isplate i prijenos sa računa svojih klijenata, d) privremenu zabranu banci da pruža usluge platnog prometa za svoje klijente i p) ne postupi po zahtjevu Agencije iz člana 166. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj banka ako: a) u svom nazivu koristi riječi suprotno odredbama člana 4. stav (3) ovog zakona; b) postupa suprotno odredbama iz člana 5. ovog zakona; c) ne dostavlјa Agenciji potrebnu dokumentaciju i donosi statut odnosno izmjene i dopune statuta suprotno odredbama člana 9. st. (3) i (4) ovog zakona; d) postupa bez saglasnosti Agencije pri konverziji pojedinih stavki u kapital, kao i povećanju kapitala banke iz eksternih izvora u skladu sa članom 25. stav (3) ovog zakona i ne održava zaštitne slojeve kapitala, na način propisan aktima Agencije u skladu sa članom 27. stav (5) ovog zakona; e) isplati akontaciju dobiti ili dividendu suprotno članu 28. ovog zakona; f) banka stiče kvalificirano učešće u pravnom licu koje ima kvalificirano učešće u banci u skladu sa članom 30. stav (2) ovog zakona; g) vrši sticanje vlastitih dionica suprotno članu 32. ovog zakona; h) ne izvjesti Agenciju u skladu sa članom 35. ovog zakona; i) postupi suprotno članu 37. stav (5) ovog zakona; j) skupština banke svoje nadležnosti propisane ovim zakonom prenese na drugi organ banke suprotno članu 45. stav (3) ovog zakona; k) imenuje članove nadzornog odbora suprotno odredbama člana 49. stav (1) ovog zakona; l) u propisanom roku ne obavijesti Agenciju o prestanku mandata člana nadzornog odbora i uprave u skladu sa članom 70. stav (8) ovog zakona; m) pri provođenju eksternalizacije postupi suprotno članu 76. st. (1) i (3) ovog zakona; n) ne uspostavi adekvatan sistem za upravlјanje rizicima u skladu sa čl. 79., 80. i 81. ovog zakona; o) ne organizuje internu reviziju u skladu sa članom 86. ovog zakona; p) ne uspostavi funkciju praćenja usklađenosti poslovanja u skladu sa članom 87. ovog zakona; r) ne uspostavi funkciju upravlјanja rizikom u skladu sa članom 88. ovog zakona; s) postupi suprotno odredbama iz čl. 89. i 90. ovog zakona o dopuštenoj izloženosti; t) sklopi pravni posao bez prethodne saglasnosti nadzornog odbora suprotno članu 91. ovog zakona; e) privremenu zabranu primanja uplata na račune banke i na račune njenih klijenata. g) potraživanja vlasnika subordinisanog duga, h) potraživanja vlasnika prioritetnih dionica, (1) Agencija je dužna nadležnom sudu podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka najkasnije slijedećeg radnog dana nakon donošenja odluke Agencije o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad bankom. Član 238. (Odgovornost za nastalu štetu) (1) Dioničar banke odgovara za obaveze banke do visine svog učešća. (2) Kad je nad bankom otvoren postupak restrukturiranja, likvidacije ili stečaja dioničari banke, članovi uprave i nadzornog odbora banke i druga pravna ili fizička lica, ako su faktički imala neposredan ili posredan bitan uticaj na poslovanje banke ili kontrolu nad bankom, odgovaraju, pojedinačno ili solidarno, za obaveze banke cjelokupnom svojom imovinom u slučajevima: ee) ne dostavlja Agenciji mjesečne statističke izvještaje u skladu sa članom 110. stav (8) ovog zakona; ff) ne vodi poslovne knjige i računovodstvenu evidenciju u skladu sa članom 116. ovog zakona; gg) ne imenuje društvo za reviziju u skladu sa članom 118. ovog zakona; hh) ne dostavi Agenciji izvještaje ili ukoliko ne objavi finansijske informacije u skladu sa čl. 124., 129. i 130. ovog zakona; ii) po nalogu Agencije ne angažuje društvo za reviziju radi obavljanja posebne revizije finansijskih izvještaja u skladu sa članom 128. stav (1) ovog zakona; jj) ne angažuje društvo za reviziju radi obavljanja revizije u slučaju statusne promjene u skladu sa članom 128. st. (4) do (6) ovog zakona; kk) ne dostavi godišnji izvještaj o provođenju kontrolnih funkcija u skladu sa članom 131. ovog zakona; ll) ne izradi i dostavi plan oporavka za pobolјšanje finansijskog položaja banke u skladu sa članom 132. ovog zakona; mm) plan oporavka ne sadrži sve elemente propisane podzakonskim aktom Agencije na osnovu člana 133. ovog zakona; nn) u slučaju da banka ne sačini revidirani plan oporavka u skladu sa članom 134. ovog zakona; oo) kao matično društvo ne postupi u skladu sa zahtjevom Agencije u skladu sa članom 135. ovog zakona; pp) ne postupi po nalogu Agencije iz člana 153. ovog zakona; rr) osniva ili stiče podređeno društvo suprotno odredbama iz člana 159. ovog zakona; ss) ne postupi po nalogu Agencije iz člana 160. ovog zakona; tt) ne pozove savjetnika na sjednice uprave, nadzornog odbora i njihovih tijela u skladu sa članom 167. stav (9) ovog zakona; uu) ne stavi na uvid dokumentaciju iz člana 167. stav (10) ovog zakona; vv) ne surađuje i ako ne pruži pomoć Agenciji pri izradi i ažuriranju plana restrukturiranja čime postupa suprotno članu 182. stavu (4) ovog zakona; zz) ne surađuje sa Agencijom i ne dostavlјa informacije pri izradi planova restrukturiranja u skladu sa članom 182. st. (5) i (6) ovog zakona; a) kad je banka korištena za ispunjavanje cilјeva koji su u suprotnosti sa cilјevima banke utvrđenim zakonom ili b) kad se nije pravila razlika između imovine banke i lične imovine gore navedenih lica ili c) kad je banka poslovala s cilјem prevare povjerioca ili protiv interesa povjerioca ili j) obavlјa transakcije s licima u posebnom odnosu suprotno odredbama člana 93. ovog zakona; k) banka sklapa ugovore o kupoprodaji plasmana suprotno članu 96. stav (2) ovog zakona; l) ne obavi reviziju u skladu sa članom 117. ovog zakona; m) u postupku kontrole ne postupa u skladu sa odredbama člana 145. ovog zakona; (4) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u banci novčanom kaznom od 4.000,00 KM do 20.000,00 KM. (5) Za prekršaje iz stava (2) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u banci novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM. (6) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit ce se fizičko lice koje je učinilo prekršaj u banci novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM. (7) Za prekršaje iz stava (2) ovog člana kaznit ce se fizičko lice koje je učinilo prekršaj u banci novčanom kaznom od 600,00 KM do 3.000,00 KM. (8) Sve novčane kazne propisane u ovom članu se plaćaju budžetu Federacije. Član 241. (Prekršaji za banke sa sjedištem u RS i Brčko Distriktu) (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj banka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu ako: a) osnuje organizacioni dio u Federaciji bez odobrenja Agencije suprotno članu 15. stav (2) ovog zakona, b) bez prethodne saglasnosti Agencije izvrši promjene koje se odnose na podružnice i niže organizacione dijelove osnovane u Federaciji u skladu sa članom 17. stav (3) ovog zakona, c) otvori predstavništvo bez saglasnosti Agencije u skladu sa članom 19. stav (1) ovog zakona i ne postupi u skladu sa članom 19. stav (8) ovog zakona, d) organizacioni dijelovi ne izvještavaju Agenciju u skladu sa članom 130. stav (4) ovog zakona i e) organizacioni dio ne omogući obavlјanje neposrednog nadzora i ne sarađuje sa ovlaštenim licima Agencije u skladu sa članom 145. ovog zakona. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM. n) banka ne utvrđuje i ne dostavlјa podatke za bankarsku grupu na konsolidovanoj osnovi u skladu sa članom 162. stav (4) ovog zakona; o) ne postupi u skladu sa mjerama za ranu intervenciju iz člana 164. ovog zakona; (2) Agencija je dužna da odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad bankom objavi u jednim ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH i na svojoj internet stranici, uz navođenje posljedica iz člana 231. stava (1) ovog zakona. Član 233. (Nastavak rada eksternog upravnika, odnosno likvidatora) (1) Ako je Agencija donijela odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad bankom u kojoj je imenovan eksterni upravnik, odnosno likvidator, isti nakon dostavljanja obavještenja nastavlja sa radom i dužnostima do imenovanja stečajnog upravnika. (2) Ako u trenutku donošenja odluke o pokretanju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka u toj banci nije bio imenovan eksterni upravnik, Agencija će istovremeno imenovati eksternog upravnika. (3) Lica iz st. (1) i (2) ovog člana nakon dostavljanja obavještenja dužna su: a) zaštititi i održavati imovinu banke i b) na zahtjev stečajnog sudije ispitati mogu li se imovinom banke pokriti troškovi stečajnog postupka. (2) Za prekršaj kaznit će se član nadzornog odbora banke novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM ako: a) je dao neistinitu i netačnu dokumentaciju ili neistinito prezentirao podatke koji su bitni za obavlјanje funkcije člana nadzornog odbora iz člana 53. stav (1) tačka a) ovog zakona; b) ne održi sjednicu po zahtjevu Agencije u skladu sa članom 54. stav (4) i ukoliko ne postupi u skladu sa članom 54. stav (5) ovog zakona; c) ne osnuje odbore u skladu s članom 55. ovog zakona; d) ne obavlјa svoje dužnosti u skladu s članom 56. stav (8) tač. a), b), c), e) i f) ovog zakona; e) bez odgode ne obavijesti Agenciju o nastupu okolnosti iz člana 56. stava (8) tačke d) ovog zakona; f) učestvuje u razmatranju ili odobravanju pravnog posla između njega i banke, odnosno banke i lica povezanog sa njim suprotno članu 56. stav (12) ovog zakona; g) odbori nadzornog odbora ne postupaju u skladu s čl. 57. do 62. ovog zakona ili ako postupi suprotno podzakonskom propisu donesenom na osnovu ovog zakona, a u vezi sa primjerenom politikom naknada u banci; h) u skladu sa članom 65. st. (2) i (11) ovog zakona ne podnese Agenciji zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti za imenovanje člana uprave; i) bez odgode ne donese odluku iz člana 69. stava (7) ovog zakona. Član 243. (Prekršaji drugih lica) (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj drugo pravno lice ako: a) se koristi riječju "banka", odnosno izvedenicom te riječi suprotno odredbama člana 4. stav (2) ovog zakona; Član 234. (Podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka) bb) vrši finansiranje kupoprodaje plasmana suprotno odredbama člana 100. ovog zakona; cc) postupa suprotno odredbama člana 107. ovog zakona u vezi čuvanja dokumentacije; dd) ne propiše procedure za postupanje sa neaktivnim računima u skladu sa članom 109. ovog zakona; aaa ne otkloni prepreke mogućnosti provođenja restrukturiranja banke u određenom roku čime postupa suprotno članu 185. ovog zakona; g) mu Agencija ukine saglasnost za sticanje kvalificiranog učešća iz razloga propisanih u članu 38. stav (1) tač. a) i b) ovog zakona; h) ne postupi po odredbi člana 101. st. (1) i (2) ovog zakona; i) ne postupi u skladu sa odredbama vezanim za plan oporavka grupe iz člana 135. ovog zakona; j) holding osnuje ili stekne direktno ili indirektno vlasništvo u podređenom društvu suprotno odredbama člana 160. ovog zakona; k) kao najviše matično društvo holdinga, Agenciji ne podnese konsolidovane finansijske izvještaje u skladu s članom 161. ovog zakona; l) kao najviše matično društvo ne utvrđuje i ne dostavlјa podatke za bankarsku grupu na konsolidovanoj osnovi u skladu sa članom 162. stav (4) ovog zakona; m) ne postupi u skladu sa mjerama iz člana 163. ovog zakona. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice iz pravnog lica novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) tač. d), e) f) i g) ovog člana kaznit će se fizičko lice novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM. (4) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj savjetnik ako Agenciji ne dostavi izvještaj o finansijskom stanju banke u skladu sa članom 168. stav (1) ovog zakona. (5) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj eksterni upravnik ako ne postupa u skladu sa rješenjem Agencije iz člana 170. ovog zakona odnosno ne postupa po nalozima i uputama Agencije iz člana 177. ovog zakona. (6) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se likvidator ako vrši isplatu obaveza suprotno odredbama člana 227. ovog zakona. (7) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se neovisni procjenitelј ako ne izvrši procjenu vrijednosti na način i u rokovima kako je to propisano čl. 189. i 212. ovoga zakona. (8) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj posebni upravnik ako Agenciji ne dostavi izveštaj o poslovanju banke i njenom finansijskom stanju, kao i radnjama koje je poduzeo pri izvršavanju njegovih dužnosti u skladu sa članom 196. stav (13) ovog zakona. Član 244. (Prekršaji društva za reviziju i ovlaštenog revizora) (1) Za prekršaj kaznit će se društvo za reviziju novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM ako: bbb) ne obavijesti Agenciju kada smatra da ispunjava neki od uslova iz člana 188. stav (1) ovog zakona; ccc) ne postupi po zahtjevu Agencije iz člana 194. ovog zakona; ddd) ne ispunjava minimalni zahtjev za kapitalom i prihvatlјivim obavezama utvrđen članom 205. ovog zakona na pojedinačnoj osnovi, potkonsolidiranoj ili konsolidiranoj osnovi; eee) ne izradi plan reorganizacije poslovanja u skladu s članom 209. ovog zakona; fff) ne obezbijedi da ugovor sadrži odredbu da obaveza koja proizlazi iz tog ugovornog odnosa može biti predmet otpisa ili konverzije, odnosno predmet unutrašnjeg restrukturiranja, te da povjerilac ili druga ugovorna strana pristane na otpis glavnice i nepodmirenog iznosa, konverzije ili poništavanje te obaveze u slučaju primjene instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja u skladu sa članom 211. ovog zakona. (3) Ukoliko Agencija u postupcima kontrole utvrdi da je počinjen prekršaj u povratu u roku od dvije godine, Agencija može za isti ponovlјeni prekršaj izreći dvostruki iznos propisane novčane kazne, pod uslovom da visina ukupnih novčanih kazni izrečenih za prekršaj u povratu ne prelazi maksimalno propisanu kaznu iz stava (1) ovog člana. (3) Banka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu i odgovorno lice te banke kaznit će se ako njena podružnica ili niži organizacioni dio učini prekršaje iz člana 240. stav (2) tačka cc) ovog zakona i člana 245. ovog zakona, novčanom kaznom predviđenom ovim članovima. Član 242. (Ostali prekršaji uprave i nadzornog odbora) (1) Za prekršaj kaznit će se član uprave banke novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM ako: (1) Za prekršaj kaznit će se banka ako krši odredbe iz člana 102. st. (1) i (2), člana 103. st. (1) i (2) i člana 104. st. (2) i (4) ovog zakona o obavezi čuvanja bankarske tajne novčanom kaznom u iznosu od 40.000,00 KM do 200.000,00 KM. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se odgovorno lice iz uprave banke novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 KM do 20.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz člana 102. stav (1), člana 103. stav (1) i člana 104. stav (4) ovog zakona kaznit će se pravno lice novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 KM do 100.000,00 KM te odgovorno lice u tom pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 KM do 20.000,00 KM. (4) Za prekršaj iz člana 102. stav (1), člana 103. stav (1) i člana 104. stav (4) ovog zakona kaznit će se fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM. (5) Za prekršaj iz člana 105. ovog zakona kaznit će se pravno lice ako krši odredbe ovog zakona o obavezi čuvanja bankarske tajne novčanom kaznom u iznosu od 40.000,00 KM do 200.000,00 KM. (6) Za prekršaj iz stava (5) ovoga člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu iz člana 103. stava (1) ovog zakona novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 KM do 20.000,00 KM. (7) Za prekršaj kaznit će se fizičko lice iz člana 105. ovog zakona ako krši odredbe ovog zakona o obavezi čuvanja bankarske tajne novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM. Član 246. (Prekršaji dioničara) (1) Za prekršaj kaznit će se dioničar banke koji je pravno lice ako stekne dionice banke ili postupi suprotno odredbi člana 29. st. (1), (2) i (5) ovog zakona ili ako ne postupi po nalogu Agencije iz člana 37. st. (1) i (2) ovog zakona novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM. (2) Za prekršaj kaznit će se odgovorno lice pravnog lica koji počini prekršaj iz stava (1) ovoga člana novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM. u) ne obavijesti Agenciju o prekoračenju najveće dopuštene izloženosti na način propisan članom 92. ovog zakona; v) izvrši ulaganja bez prethodne saglasnosti Agencije iz člana 94. stav (1) ovoga zakona; a) ne uspostavi i ne provodi efikasan i pouzdan sistem upravlјanja u skladu s članom 67. ovog zakona; b) bez odgode ne obavijesti nadzorni odbor o okolnostima iz člana 68. ovog zakona; c) ne dostavi pisanu izjavu o imovinskom stanju i podatke u skladu sa članom 70. st. (1) do (4) ovog zakona, d) ne dostavi Agenciji izvještaje i informacije na način i u roku iz člana 130. ovog zakona; e) dosadašnji članovi uprave ne omoguće pristup poslovnoj dokumentaciji banke eksternom upravniku i ne daju sva obrazloženja ili dodatne izvještaje o poslovanju banke u skladu sa članom 174. st. (1) i (2) ovog zakona; f) dosadašnji članovi uprave ne omoguće pristup poslovnoj dokumentaciji banke posebnom upravniku i ne daju sva obrazloženja ili dodatne izvještaje o poslovanju banke u skladu sa članom 196. stav (9) ovog zakona. (2) Propisi iz stava (1) ovog člana objavlјuju se u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 249. (Primjena važećih podzakonskih propisa) Do donošenja propisa iz člana 248. ovog zakona, primjenjivaće se podzakonski propisi koji su važili na dan stupanja na snagu ovog zakona, a koji nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. Član 250. (Usklađivanje poslovanja banaka) (1) Banke su dužne da svoje poslovanje, organizaciju i opće akte usklade sa odredbama ovog zakona i propisima Agencije u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, osim odredbe člana 2. tačka hh), kojom je uređen odnos dopunskog i osnovnog kapitala, a sa kojom su banke dužne da se usklade u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Banke su dužne da planove oporavka iz čl. 132. i 135. ovog zakona dostave Agenciji u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu podzakonskih propisa Agencije iz čl. 133., 135. i 136. ovog zakona kojima se uređuje sadržaj plana oporavka. Član 251. (Izrada planova restrukturiranja) (1) Agencija će izraditi planove restrukturiranja iz člana 182. ovog zakona za banke koje na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju dozvolu za rad Agencije u roku od 12 mjeseci, a planove restrukturiranja bankarske grupe iz člana 183. ovog zakona najkasnije u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu podzakonskog akta Agencije iz člana 182. ovog zakona, kojim se propisuju podaci i informacije koje banke dostavljaju u svrhu izrade plana restrukturiranja. (2) Agencija može pokrenuti postupak restrukturiranja i primijeniti instrumente restrukturiranja u skladu sa ovim zakonom nezavisno od toga da li su izrađeni planovi restrukturiranja iz stava (1) ovog člana i planovi oporavka iz čl. 132. i 135. ovog zakona. Član 252. (Započeti postupci) z) stekne učešće u drugom pravnom licu suprotno odredbama člana 94. st. (4) i (5) ovog zakona; aa) je ukupno ulaganje banke u osnovna sredstva veće od ograničenja iz člana 94. stav (6) ovoga zakona; d) stekne dionice banke na način suprotno odredbi člana 29. st. (1), (2) i (5) ovog zakona; e) lice koje je dionice banke steklo naslјeđivanjem, pravnim slјedbeništvom ili drugim sticanjem nezavisnim od volje sticaoca postupa suprotno članu 36. st. (2) i (3) ovog zakona; f) ne postupi po nalogu Agencije iz člana 37. stava (1) ovog zakona; a) ne obavi reviziju finansijskih izvještaja i ne sastavi revizorski izvještaj u skladu s članom 117. stav (4) ovog zakona; b) ne dostavi Agenciji plan obavlјanja revizije u roku i na način propisan u članu 118. stavu (5) ovog zakona; c) obavlјa reviziju suprotno članu 119. ovog zakona; d) ne obavijesti i ne obrazloži Agenciji raskid ugovora s bankom u skladu s članom 120. ovoga zakona; e) ne ispuni obaveze iz člana 121. st. (1), (2) ili (3) ovoga zakona; f) ne obavi reviziju za potrebe Agencije u skladu s članom 123. ovog zakona i propisima donesenima na osnovu stava (4) istog člana. (2) Za prekršaj kaznit će se odgovorno lice pravnog lica novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM ako počini prekršaj iz stava (1) ovoga člana. (3) Za prekršaj kaznit će se ovlašteni revizor novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM ako počini prekršaj iz stava (1) ovoga člana. Član 245. (Prekršaji u vezi s obavezom čuvanja bankarske tajne) (3) Za prekršaj kaznit će se dioničar banke koji je fizičko lice ako stekne dionice banke na način suprotan odredbi člana 29. st. (1), (2) i (5) ovog zakona ili ako ne postupi po nalogu Agencije iz člana 37. st. (1) i (2) ovog zakona novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM. Član 247. (Prekršajni postupak) (1) Prekršajni postupak pokreće se i vodi u skladu sa propisima kojima se uređuje prekršajni postupak. (2) Utvrđivanje odgovornosti i izricanje mjera u skladu sa ovim zakonom ne isključuje utvrđivanje odgovornosti i izricanje mjera utvrđenih drugim zakonima. (3) Ako banka u svom poslovanju ne izvršava obaveze i zadatke, kao i ne poduzima mjere i radnje definisane propisima koji uređuju sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, Agencija poduzima mjere, izdaje prekršajne naloge ili pokreće prekršajni postupak u skladu sa tim propisima. POGLAVLJE X – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 248. (Donošenje i objavljivanje podzakonskih propisa) (1) Agencija će uskladiti svoju organizaciju i donijeti podzakonske propise predviđene ovim zakonom u roku od šest mjeseci, osim podzakonskih propisa iz čl. 182., 184., 187., 189., 197., 198., 200., 202., 204., 205., 209., 212. i 213. ovog zakona koji će donijeti u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. b) prikuplјa depozite ili druga naplativa sredstva od javnosti suprotno zabrani iz člana 4. stav (4) ovog zakona; c) drugo pravno lice (skrbnik) ne otkrije Agenciji identitet klijenata za čiji račun upravlja dionicama banke u skladu sa članom 25. stav (2) ovog zakona; Član 254. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavlјivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Postupci za izdavanje dozvole za rad banke i ostalih saglasnosti Agencije koji su započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona, završit će se u skladu sa odredbama Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03 i 66/13). Član 253. (Prestanak važenja zakona) Danom stupanja na snagu ovog zakona, prestaje da važi Zakon o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03 i 66/13).
Zakon o izmjenama krivičnog zakona FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 75/17 10.04.2017 SN FBiH 46/16, SN FBiH 76/14, SN FBiH 59/14, SN FBiH 42/11, SN FBiH 42/10, SN FBiH 18/05, SN FBiH 69/04, SN FBiH 21/04, SN FBiH 36/03 krivični zakon ZAKON O IZMJENAMA KRIVIČNOG ZAKONA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14, 76/14 i 46/16), član 78. mijenja se i glasi: "Član 78. Oduzimanje predmeta (1) Predmeti koji su na bilo koji način, u cjelini ili djelimično, upotrijebljeni ili su bili namijenjeni da budu upotrijebljeni za učinjenje krivičnog djela ili koji su nastali učinjenjem krivičnog djela bit će oduzeti ako su vlasništvo učinitelja. (2) Predmeti iz stava 1. ovog člana bit će oduzeti i kad nisu vlasništvo učinitelja, ali time se ne dira u prava trećih osoba na naknadu štete od učinitelja.". Član 2. U članu 210. st. (3), (4) i (5) brišu se.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o investicijskom fondovima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 25/17 05.04.2017 SN FBiH 85/08 investicijski fondovi,fond Broj 25 - Stranica 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5. 4. 2017. Члaн 9. Изa члaнa 227. дoдaje сe нoви пoдoдjeљaк "1a. Прeкршaj члaнa нaдзoрнoг oдбoрa Друштвa зa упрaвљaњe" и члaн 227a. кojи глaсe: "1a. Прeкршaj члaнa нaдзoрнoг oдбoрa Друштвa зa упрaвљaњe Члaн 227 a. Нoвчaнoм кaзнoм oд 1.000,00 КM дo 1.500,00 КM биће кажњен зa прeкршaj члaн нaдзoрнoг oдбoрa Друштвa зa упрaвљaњe aкo нe oбaвљa свoje дужнoсти из чл. 27j. и 27к. у склaду сa члaнoм 27л. oвoг зaкoнa.". Члaн 10. Изa члaнa 230. у нaзиву пoдoдjeљкa 5. изa риjeчи: "oдбoрa" дoдajу сe риjeчи: "и дирeктoрa". Члaн 11. Члaн 231. миjeњa сe и глaси: (1) "Нoвчaнoм кaзнoм oд 1.000,00 КM дo 1.500,00 КM биће кажњен зa прeкршaj члaн нaдзoрнoг oдбoрa зaтвoрeнoг инвeстициjскoг фoндa aкo нe предузмe рaдњe у склaду сa чл. 70. и 71. oвoг зaкoнa". (2) Нoвчaнoм кaзнoм oд 1.000,00 КM дo 1.500,00 КM биће кажњен зa прeкршaj дирeктoр зaтвoрeнoг инвeстициjскoг фoндa aкo нe oбaвљa дужнoсти у склaду сa члaнoм 74. oвoг зaкoнa.". Члaн 12. У члaну 239. стaв (3) бришe сe. Члaн 13. Изa члaнa 239. дoдaje сe нoви члaн 239a. кojи глaси: "Члaн 239a. (1) Зa лица кojа врше функциje члaнa упрaвe или члaнa нaдзoрнoг oдбoрa Друштвa зa упрaвљaњe нa дaн ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa, Друштвo зa упрaвљaњe дужнo je пoдниjeти зaхтjeв зa издaвaњe сaглaснoсти Кoмисиjи, у рoку чeтири мjeсeцa oд дaнa ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa. (2) Aкo ниjeдaн oд члaнoвa упрaвe Друштвa зa упрaвљaњe нa дaн ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa нeмa дoзвoлу зa oбaвљaњe пoслoвa инвeстициjскoг мeнaџeрa/сaвjeтникa у склaду сa члaнoм 27. стaв (6) oвoг зaкoнa, jeдaн члaн упрaвe Друштвa зa упрaвљaњe дужaн ју je прибaвити у рoку 12 мjeсeци oд дaнa ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa. Члaн 14. (1) Oдрeдбe oвoг зaкoнa примjeњуjу сe нa лица кoја врше функциje члaнa упрaвe или члaнa нaдзoрнoг oдбoрa Друштвa зa упрaвљaњe, нa инвeстициjскe мeнaџeрe, инвeстициjскe сaвjeтникe и нa физичка и прaвна лица имaоце квaлификованих учешћа. (2) Прaвна и физичка лица из стaвa (1) oвoг члaнa дужна су Кoмисиjи пoдниjeти зaхтjeв сa дoкaзимa o испуњaвaњу услoвa из oвoг зaкoнa у рoку чeтири мjeсeцa од дана ступања на снагу овог закона. Члaн 15. Oвaj зaкoн ступa нa снaгу oсмoг дaнa oд дaнa oбjaвљивaњa у "Службeним нoвинaмa Фeдeрaциje БиХ". Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O INVESTICIJSKIM FONDOVIMA Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o investicijskim fondovima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 25.01.2017. godine i na sjednici Doma naroda od 29.12.2016. godine. Broj 01-02-202-01/17 31. marta 2017. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O INVESTICIJSKIM FONDOVIMA Član 1. (1) U Zakonu o investicijskim fondovima ("Službene novine Federacije BiH", br. 85/08) u članu 26. tač. a), b), d), e), f) i g) mijenjaju se i glase: a) "lica koja su u periodu tri godine prije sticanja članstva u Društvu za upravljanje imala više od 10% udjela ili dionica u osnovnom kapitalu drugog društva za upravljanje ili Fonda kojim je upravljalo to društvo za upravljanje, banci ovlaštenoj za obavljanje poslova depozitara, drugoj finansijskoj instituciji ili društvu za obavljanje poslova kupovine i prodaje finansijskih instrumenata u vrijeme kada je tim društvima oduzeto odobrenje za rad; b) lica koja nisu potpuno poslovno sposobna; d) lica nad čijom imovinom je otvoren stečajni ili likvidacioni postupak; e) lica koja su bila na rukovodećim položajima u privrednom društvu nad kojim je otvoren ili proveden stečajni postupak ili kojem je oduzeto odobrenje za rad, osim ako Komisija utvrdi da ta lica nisu svojim postupanjem ili nepostupanjem pridonijela ovim okolnostima; f) lica kojima je zbog nepoštivanja odgovarajućih propisa oduzeta saglasnost za obavljanje određenih poslova, ili su im izrečene druge mjere prema zakonima koji su u nadležnosti Komisije, ili srodnih nadzornih i regulatornih tijela; g) lica koja su pravomoćno osuđena za prekršaj ili krivično djelo koje predstavlja kršenje propisa iz nadležnosti Komisije, ili srodnih nadzornih i regulatornih tijela iz Federacije, Bosne i Hercegovine i/ili druge države.". (2) Iza tačke g) dodaje se nova tačka h) koja glasi: "h) koja su pravomoćno osuđena za krivično djelo prouzrokovanja stečaja, izrade lažne bilanse, oštećenja povjerilaca, zloupotrebe u stečajnom postupku, zloupotrebe ovlaštenja u privrednom poslovanju, zloupotrebe u postupku privatizacije, odavanje i neovlašteno otkrivanje poslovne tajne, te krivično djelo prevare i to na vrijeme od pet godina nakon pravomoćnosti presude kojom su osuđena, a u to vrijeme se ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne, te druga krivična djela, izuzev krivičnih djela protiv sigurnosti saobraćaja uključujući povezana lica sa tim licima u smislu ovog zakona.". Srijeda, 5. 4. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 25 - Stranica 17 (3) Dosadašnja tačka h) postaje tačka i). (4) Iza tačke i) dodaje se nova tačka j) koja glasi: "i) lica protiv kojih je pokrenuta istraga, odnosno protiv kojih se vodi krivični postupak zbog krivičnog djela za koje se progone po službenoj dužnosti"." Član 2. Iza člana 26. dodaju se čl. 26a., 26b., 26c., 26d. i 26e. koji glase: "Član 26a. (1) U postupku rješavanja zahtjeva iz člana 29. stav (1) ovog zakona, kao i u slučaju promjene vlasničke strukture Društva za upravljanje, Komisija će vršiti ocjenu primjerenosti, prikladnosti i finansijsku stabilnost sticatelja vlasničkog udjela u Društvu za upravljanje. (2) Komisija će ocijeniti primjerenost, prikladnost i finansijsku stabilnost sticatelja udjela u Društvu za upravljanje iz stava (1) ovog člana uzimajući u obzir sljedeće kriterije: a) ugled i bonitet sticatelja udjela, b) ugled i iskustvo lica koje će za posljedicu namjeravanog sticanja voditi poslovanje Društva za upravljanje, c) finansijsku stabilnost vlasnika udjela, d) hoće li Društvo za upravljanje biti u mogućnosti udovoljiti i nastaviti udovoljavati zahtjevima iz ovog zakona, kao i drugih zakona kada je to primjenjivo na pojedinačnoj i konsolidovanoj osnovi, a posebno ima li Društvo za upravljanje i grupa kojoj će pripadati Društvo za upravljanje strukturu koja omogućava razmjenu podataka unutar grupe i sa Komisijom, a što će omogućiti efikasno provođenje nadzora Komisije, e) postoji li osnovana sumnja da su podnosioci zahtjeva za sticanje vlasničkog udjela u Društvu za upravljanje počinili ili pokušali počiniti krivično djelo pranja novca ili finansiranja terorizma prema propisima koji to uređuju. Član 26b. (1) Svako fizičko ili pravno lice i s njima povezana lica koja namjeravaju direktno ili indirektno steći ili povećati vlasnički udio u Društvu za upravljanje, što bi za rezultat imalo to da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dostigne ili premaši 20%, 30% ili 50% kapitala Društva za upravljanje, ili ako Društvo za upravljanje postane zavisno društvo namjeravanog sticatelja, dužna su prethodno Komisiji podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje, odnosno povećanje udjela. (2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana namjeravani sticatelj podnosi Komisiji, uz posredovanje Društva za upravljanje. (3) Zahtjev iz stava (1) ovog člana mora sadržavati podatke o visini vlasničkog udjela koji se namjerava steći i svu dokumentaciju na osnovu koje je moguće ocijeniti primjerenost, prikladnost i finansijsku stabilnost sticatelja vlasničkog udjela u Društvu za upravljanje kako je to propisano u članu 26a. stav (2) ovog zakona. (4) Ako lice, odnosno lica iz stava (1) ovog člana stekne/u vlasnički udio u Društvu za upravljanje nasljeđivanjem ili u drugom slučaju kada nisu znala ili morala znati da će premašiti procente iz stava (1) ovog člana, dužna su podnijeti zahtjev za saglasnost za takvo sticanje u roku 30 dana od dana kada su saznala ili morala saznati za sticanje. Ako to ne učine, Komisija će postupiti u skladu sa članom 26c. ovog zakona. (5) Komisija može odrediti krajnji rok do kojeg se namjeravano sticanje mora provesti, te ga iz opravdanih razloga može produžiti. (6) Ako namjeravani sticatelj ne stekne vlasnički udio u roku iz stava (5) ovog člana, izdata saglasnost Komisije prestaje važiti. (7) Komisija može odbiti zahtjev za izdavanje saglasnosti za namjeravano sticanje jedino ako ocjena iz stava (3) ovog člana za namjeravanog sticatelja nije zadovoljavajuća ili ako je namjeravani sticatelj dostavio nepotpune ili netačne podatke, odnosno podatke koji dovode u zabludu. (8) Dokumentacija potrebna za procjenu, koja se dostavlja Komisiji uz zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje ili povećanje vlasničkog udjela u skladu sa stavom (1) ovog člana, mora biti prilagođena i primjerena namjeravanom sticatelju i namjeravanom sticanju. (9) Komisija će pravilnikom propisati listu dokumentacije iz stava (3) ovog člana. (10) Ako je Komisija zaprimila dva ili više zahtjeva za sticanje ili povećanje vlasničkog udjela u istom društvu za upravljanje odnosit će se prema svim namjeravanim sticateljima ravnopravno. (11) Ako Društvo za upravljanje sazna za sticanje ili otuđenje udjela u kapitalu Društva za upravljanje koji prelazi ili padne ispod 20%, 30% ili 50% dužno je o tome, bez odgađanja, obavijestiti Komisiju. (12) Društvo za upravljanje dužno je jednom godišnje a najkasnije do 31. marta tekuće godine Komisiji dostaviti popis svih vlasnika udjela sa veličinom pojedinih vlasničkih udjela sa stanjem na dan 1. januar tekuće godine. Član 26c. (1) Lice koje stekne ili poveća vlasnički udio u Društvu za upravljanje, suprotno odredbama ovog zakona, nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela stečenih bez saglasnosti Komisije. (2) U slučaju sticanja dionica ili udjela iz stava (1) ovog člana Komisija će naložiti prodaju tako stečenih dionica ili poslovnih udjela. (3) Komisija može oduzeti saglasnost za sticanje ili povećanje vlasničkog udjela u slučaju ako: a) je vlasnik udjela u Društvu za upravljanje dobio saglasnost za sticanje davanjem neistinitih, netačnih podataka, podataka koji dovode u zabludu ili na drugi nepropisan način, b) prestanu uvjeti propisani odredbama ovog zakona za izdavanje saglasnosti za sticanje ili povećanje udjela. (4) Lice kojem je oduzeta saglasnost za sticanje ili povećanje udjela nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela za koje mu je oduzeto odobrenje. (5) Troškove prodaje dionica ili poslovnih udjela iz stava (2) ovog člana podmiruje vlasnik vlasničkog udjela. Član 26d. (1) Ako je neprimjerenim utjecajem vlasnika vlasničkog udjela u Društvu za upravljanje iz člana 26b. stav (1) ovog zakona upravljanje Društvom za upravljanje, pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje, Komisija je ovlaštena poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se taj utjecaj spriječio. (2) Mjere iz stava (1) ovog člana obuhvataju odgovarajuće nadzorne mjere i donošenje rješenja kojim će Komisija zabraniti glasačka i druga prava vezana uz udjele vlasnika Društva za upravljanje iz stava (1) ovog člana. Član 26e. Svako fizičko ili pravno lice koje namjerava direktno ili indirektno otuđiti vlasnički udio u Društvu za upravljanje koji čini 20% i više u kapitalu Društva za upravljanje, dužno je najmanje sedam dana ranije o tome obavijestiti Komisiju pisanim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava otuđiti.". Broj 25 - Stranica 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5. 4. 2017. Član 3. Član 27. mijenja se i glasi: (1) "Upravu Društva za upravljanje čine najmanje dva člana. (2) Član uprave Društva za upravljanje ne može biti lice: a) koje nema odgovarajuće stručne kvalifikacije, najmanje VSS-VII stepen stručne spreme (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa bolonjskog sistema studiranja, ekonomskog ili pravnog smjera, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova Društva za upravljanje, b) koje je bilo član nadzornog odbora, član uprave ili lice na drugom rukovodećem položaju u društvu za upravljanje, odnosno privrednom društvu kada je nad društvom otvoren stečajni postupak, donesena odluka o prisilnoj likvidaciji ili kojem je oduzeto odobrenje za rad, osim ako Komisija ocijeni da to lice nije svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem utjecalo na prouzrokovanje stečaja, prisilnu likvidaciju ili oduzimanje odobrenja za rad, c) koje nema dobar ugled ili bonitet, d) kojem je oduzeta odgovarajuća saglasnost ili odobrenje za obavljanje određenih poslova zbog nepoštivanja odgovarajućih propisa, ili kojem su izrečene druge mjere prema zakonima koji su u nadležnosti Komisije, ili srodnih nadzornih i regulatornih tijela, e) protiv kojeg je pokrenuta istraga, odnosno protiv kojeg se vodi krivični postupak zbog krivičnog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti i s njim povezana lica, f) koje je pravomoćno osuđeno za krivično djelo prouzrokovanja stečaja, izrade lažnog bilansa, oštećenja povjerilaca, zloupotrebe u stečajnom postupku, zloupotrebe ovlaštenja u privrednom poslovanju, zloupotrebe u postupku privatizacije, odavanje i neovlašteno otkrivanje poslovne tajne, te krivično djelo prevare i to na vrijeme od pet godina nakon pravomoćnosti presude kojom je osuđeno, a u to vrijeme se ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne, g) koje je pravomoćno osuđeno za prekršaj ili krivično djelo koje predstavlja kršenje propisa iz nadležnosti Komisije, ili srodnih nadzornih i regulatornih tijela, h) za koje na osnovu dosadašnjeg ponašanja nije moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave Društva za upravljanje, i) koje ne ispunjava uvjete za člana uprave propisane zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava, j) koje je član uprave drugog društva za upravljanje ili privrednog društva, k) kojem je Komisija odbila izdati saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave i to najmanje godinu dana od dana donošenja rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave. (3) Član uprave Društva za upravljanje ne može biti lice koje je povezano upravljačkim i/ili vlasničkim učešćem, koje je, u smislu propisa koji uređuju tržište kapitala, u zajedničkom djelovanju sa licima koja ne zadovoljavaju propisane uvjete za člana uprave iz stava (2) ovog člana tač. od d) do h). (4) Pod iskustvom iz stava (2) tačka a) ovog člana podrazumijeva se najmanje trogodišnje iskustvo na rukovodećim položajima u Društvu za upravljanje, odnosno pet godina iskustva u vođenju poslova koji se mogu uporediti sa djelatnostima Društva za upravljanje. (5) Članovi uprave Društva za upravljanje moraju biti u radnom odnosu kod Društva za upravljanje. (6) Najmanje jedan član uprave mora znati jezik koji je u službenoj upotrebi u Federaciji i najmanje jedan član uprave mora imati dozvolu za obavljanje poslova investicijskog menadžera/savjetnika. (7) Komisija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete iz st. (2) i (3) ovog člana za članstvo u upravi Društva za upravljanje uključujući i specifične uvjete vezane uz vrstu fonda kojim Društvo za upravljanje upravlja ili namjerava upravljati, postupak za izdavanje saglasnosti, te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave.". Član 4. Iza člana 27. dodaju se čl. 27a., 27b., 27c., 27d., 27e., 27f., 27g., 27h., 27i., 27j., 27k. i 27l. koji glase: "Član 27a. (1) Član uprave Društva za upravljanje ne može biti član nadzornog odbora: a) bilo kojeg drugog društva za upravljanje, b) banke depozitara, c) bilo kojeg povezanog lica u odnosu na subjekte navedene u tač. a) i b) ovog stava, d) profesionalnog posrednika, e) drugih pravnih lica koja posluju na osnovu odobrenja ili dozvole Komisije. (2) Član uprave Društva za upravljanje može biti član nadzornog odbora vezano uz ulaganja Fonda kojim upravlja Društvo za upravljanje kod najviše dva pravna subjekta. Član 27b. Članovi uprave Društva za upravljanje solidarno odgovaraju Društvu za upravljanje za štetu koja je nastala kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja njihovih obaveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obaveza i dužnosti postupali pažnjom dobrog stručnjaka. Član 27c. (1) Članom uprave Društva za upravljanje može biti imenovano lice koje je dobilo prethodnu saglasnost Komisije za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje. (2) Zahtjev za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave podnosi, uime člana, Društvo za upravljanje za mandat koji ne može biti duži od četiri godine. (3) Društvo za upravljanje dužno je podnijeti novi zahtjev za izdavanje saglasnosti za mandatni period u roku 30 dana od dana prijema obavještenja o oduzimanju, prestanku ili odbijanju davanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave za člana, odnosno kandidata za člana uprave. (4) Društvo za upravljanje dužno je, uz zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (2) ovog člana, priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz člana 27. ovog zakona. (5) U postupku odlučivanja o saglasnosti iz stava (1) ovog člana, Komisija može zatražiti da kandidat za člana uprave Društva za upravljanje predstavi program vođenja poslova Društva za upravljanje za mandatni period. (6) Lice za koje je Komisija već izdala saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje dužno je, prije nego što bude imenovano na tu dužnost u drugom društvu za upravljanje, ponovo dobiti odobrenje Komisije. Član 27d. Komisija će odbiti zahtjev za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje ako: a) predloženo lice ne ispunjava uvjete propisane odredbama člana 27. ovog zakona, b) Komisija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da su poslovi kojima se lice bavi ili se bavilo, predstavljali prijetnju Srijeda, 5. 4. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 25 - Stranica 19 upravljanjem Društvom za upravljanje u skladu sa organizacijskim zahtjevima za Društvo za upravljanje, koji su propisani ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, c) su u zahtjevu za izdavanje saglasnosti navedeni netačni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu. Član 27e. Saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje prestaje važiti ako: a) lice u roku šest mjeseci od izdavanja saglasnosti ne bude imenovano ili ne stupi na dužnost na koju se odobrenje odnosi istekom navedenog roka, b) licu prestane dužnost na koju se saglasnost odnosi sa danom prestanka dužnosti, c) licu prestane radni odnos u Društvu za upravljanje sa danom prestanka radnog odnosa. Član 27f. (1) Komisija će oduzeti saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje u sljedećim slučajevima ako: a) član uprave ne ispunjava uvjete pod kojima mu je saglasnost izdata, b) saglasnost je izdata na osnovu neistinitih, netačnih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na neki drugi nepropisan način, c) član uprave prekršio je odredbe o zabrani trgovanja ili izvršavanja transakcija, odnosno davanja naloga za trgovanje na osnovu povlaštenih informacija ili na način koji bi predstavljao tržišnu manipulaciju prema odredbama zakona koji uređuje tržište kapitala, d) član uprave teže ili sistematski kršio je ovaj zakon, propise donesene na osnovu ovog zakona ili ostale zakonske propise, a posebno ako je zbog toga ugrožena likvidnost ili održavanje kapitala Društva za upravljanje i/ili Fonda kojim upravlja, e) član uprave nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Komisija, f) član uprave nije osigurao adekvatne organizacijske uvjete za Društvo za upravljanje propisane ovim zakonom ili propisima donesenim na osnovu ovog zakona, g) utvrdi da je član uprave u sukobu interesa zbog kojeg ne može ispunjavati svoje obaveze i dužnosti pažnjom dobrog stručnjaka, h) član uprave ne ispunjava redovno obavezu utvrđivanja i ocjenjivanja efikasnosti politika, mjera ili internih procedura vezanih uz usklađenost Društva za upravljanje i Fonda kojim upravlja sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona ili obavezu poduzimanja odgovarajućih mjera radi ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju Društva za upravljanje. (2) U slučajevima iz stava (1) tač. od e) do h) ovog člana Komisija može i privremeno oduzeti saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje, uz navođenje roka za otklanjanje nedostataka koji ne može biti duži od tri mjeseca. (3) Ako Komisija oduzme saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave Društvo za upravljanje je obavezno, bez odgađanja, donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave. (4) U slučaju oduzimanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje, lice kojem je oduzeta saglasnost može podnijeti zahtjev za ponovno izdavanje saglasnosti u roku koji ne može biti kraći od jedne godine niti duži od tri godine od dana oduzimanja saglasnosti. (5) U slučaju iz stava (4) ovog člana i u drugom slučaju kada Društvo za upravljanje ne zadovoljava uvjet o najmanjem broju članova uprave iz člana 27. ovog zakona, nadzorni odbor Društva za upravljanje dužan je, u skladu sa odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava, imenovati zamjenika člana uprave iz reda svojih članova, bez saglasnosti Komisije, na rok od najviše tri mjeseca i o tome, bez odgađanja, obavijestiti Komisiju. Nadzorni odbor može ponovo imenovati istog ili drugog svog člana, uz uvjet da zamjenski mandat ukupno ne traje duže od šest mjeseci. (6) Nadzorni odbor društva za upravljanje dužan je predložiti kandidata za člana uprave koji nedostaje i putem Društva za upravljanje podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave u roku 45 dana od dana prestanka odobrenja Komisije u skladu sa članom 27e. ovog zakona, odnosno od prijema odluke Komisije o oduzimanju ili odbijanju davanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave. Član 27g. (1) Ako je član uprave više od dva puta u periodu tri godine prekršio odredbe ovog zakona, propisa donesenih na osnovu ovog zakona ili drugih propisa, Komisija je ovlaštena tom članu uprave zabraniti obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje u tom ili u bilo kojem društvu za upravljanje. (2) U slučajevima kada to ocijeni opravdanim, Komisija je ovlaštena izdati i privremenu zabranu obavljanja funkcije člana uprave društva za upravljanje u tom ili u bilo kojem društvu za upravljanje. Član 27h. (1) Za člana nadzornog odbora Društva za upravljanje može biti izabrano ili imenovano lice koje ima dobar ugled, odgovarajuće stručne kvalifikacije, iskustvo za nadziranje vođenja poslova Društva za upravljanje i koje je dobilo prethodnu saglasnost Komisije za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva za upravljanje. (2) Smatra se da je uvjet iz stava (1) ovog člana ispunjen ako lice ima najmanje petogodišnje iskustvo vođenja ili nadzora nad vođenjem poslova društva uporedive veličine i predmeta poslovanja kao i kod Društva. (3) Članovi nadzornog odbora Društva za upravljanje ne smiju obavljati nikakve poslove niti pružati usluge koje su konkurentne poslovanju Društva za upravljanje ili kojima bi mogli biti u sukobu interesa u odnosu na poslovanje Društva za upravljanje. (4) Članovi nadzornog odbora jednog društva za upravljanje ne mogu biti istovremeno članovi nadzornog odbora drugog društva za upravljanje ili zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom. (5) Komisija može naložiti Društvu za upravljanje opoziv člana nadzornog odbora Društva za upravljanje ako: a) član nadzornog odbora krši svoje dužnosti određene ovim i drugim zakonima, te propisima donesenim na osnovu tih zakona, b) postoji ili nastupi smetnja za izbor ili imenovanje člana nadzornog odbora, c) član nadzornog odbora ne ispunjava uvjete iz st. (1) i (3) ovog člana. (6) Komisija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete koje moraju ispunjavati članovi nadzornog odbora Društva za upravljanje. Broj 25 - Stranica 20 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5. 4. 2017. Član 27i. Odredbe ovog zakona, koje se odnose na uvjete i podnošenje zahtjeva za odobrenje, prestanak i ukidanje, odnosno oduzimanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje, na odgovarajući način primjenjuju se i na članove nadzornog odbora Društva za upravljanje koji za obavljanje te funkcije mora dobiti saglasnost Komisije. Član 27j. Pored ovlaštenja koje nadzorni odbor Društva za upravljanje ima prema odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava, nadzorni odbor Društva za upravljanje nadležan je i za davanje odobrenja upravi Društva za upravljanje: a) za određivanje i provođenje poslovne politike Društva za upravljanje, b) za finansijski plan Društva za upravljanje, c) za organizaciju sistema interne kontrole Društva za upravljanje i sistema upravljanja rizicima, d) te za odlučivanje o drugim pitanjima određenim ovim zakonom. Član 27k. (1) Nadzorni odbor Društva za upravljanje dužan je: a) nadzirati primjerenost postupanja i efikasnost rada sistema interne kontrole u Društvu za upravljanje, b) nadzirati provođenje poslovne politike, c) dati svoje mišljenje Komisiji o nalozima Komisije u postupcima nadzora Društva za upravljanje, te nadzirati postupanje Društva za upravljanje u skladu sa nalozima i rješenjima Komisije, d) podnijeti izvještaj skupštini Društva za upravljanje o nalozima Komisije, te postupcima iz tačke b) ovog stava, ovog člana, e) odlučiti o davanju odobrenja na godišnje i druge finansijske izvještaje Društva za upravljanje i Fonda te o njima podnijeti pisani izvještaj skupštini Društva za upravljanje. (2) Članovi nadzornog odbora Društva za upravljanje solidarno odgovaraju Društvu za upravljanje za štetu koja je nastala kao posljedica kršenja njihovih obaveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obaveza i dužnosti postupali pažnjom dobrog stručnjaka. Član 27l. (1) Društvo za upravljanje, odnosno članovi njegove uprave i nadzornog odbora dužni su: a) u obavljanju svojih djelatnosti, odnosno svojih dužnosti postupati savjesno i pošteno, te u skladu s pravilima struke, b) u izvršavanju svojih obaveza postupati sa pažnjom dobrog stručnjaka, c) postupati u najboljem interesu investitora Fonda i fondova kojim upravlja DUF, kao i štititi integritet tržišta kapitala, d) uspostaviti i efikasno koristiti sredstva i procedure potrebne za uredno obavljanje djelatnosti Društva za upravljanje, e) poduzeti sve razumne mjere kako bi se izbjegli sukobi interesa, a kada se oni ne mogu izbjeći prepoznati ih, upravljati, pratiti ih te ih objaviti kada je to primjenjivo kako bi se spriječio negativan utjecaj na interese Fonda i investitora u Fond i osiguralo da se prema investitorima te Fondu kojim upravlja Društvo za upravljanje postupalo pošteno, f) pridržavati se odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona na način koji promovira najbolje interese investitora i integritet tržišta kapitala. (2) Društvu za upravljanje, članovima uprave i nadzornog odbora, zaposlenicima Društva za upravljanje interesi investitora Fonda moraju uvijek biti prioritet i nikada svoje interese ili interese s njima povezanih lica ne smiju stavljati ispred interesa investitora Fonda, te integriteta tržišta kapitala. (3) Komisija će pravilnikom detaljnije propisati kriterije za procjenu, mjere i procedure te druge načine na koji će Društvo za upravljanje ispuniti svoju obavezu iz stava (1) ovog člana.". Član 5. Član 67. mijenja se i glasi: (1) "Nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ima najmanje tri člana. (2) Članovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom moraju imati odgovarajuće stručno znanje i iskustvo iz područja upravljanja imovinom u koju će se ulagati imovina zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom u skladu sa investicijskim ciljevima i strategijom zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom. (3) Nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom treba biti sastavljen većinom od nezavisnih članova koji nisu u poslovnim, porodičnim i drugim vezama sa Društvom za upravljanje, većinskim vlasnikom ili grupom većinskih vlasnika ili članovima uprave ili nadzornog odbora Društva za upravljanje. (4) Nezavisni članovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom koji obavlja tu funkciju više od dva mandata trebaju dati pisanu izjavu kojom potvrđuje svoj nezavisni status. (5) Članovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom imenuju se na period od najviše četiri godine i mogu biti ponovo imenovani. (6) Komisija će pravilnikom propisati detaljnije uvjete u pogledu stručne spreme, znanja i iskustva i načina njihovog utvrđivanja koje članovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom moraju zadovoljavati.". Član 6. Član 68. mijenja se i glasi: (1) "Za člana nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom može biti izabrano ili imenovano lice koje ima dobar ugled, odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo i koje je dobilo prethodnu saglasnost Komisije za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom. (2) Smatra se da je uvjet iz stava (1) ovog člana ispunjen ako lice ima najmanje petogodišnje iskustvo vođenja ili nadzora nad vođenjem poslova društava iz finansijskog sektora. (3) Članovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ne smiju obavljati nikakve poslove niti pružati usluge koje su konkurentne poslovanju zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ili kojima bi mogli biti u sukobu interesa u odnosu na poslovanje zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom. (4) Članovi nadzornog odbora jednog zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ne mogu biti istovremeno članovi nadzornog odbora drugog zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ili Društva za upravljanje. (5) Odredbe ovog zakona, koje se odnose na uvjete i podnošenje zahtjeva za odobrenje, prestanak i oduzimanje Srijeda, 5. 4. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 25 - Stranica 21 saglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva za upravljanje, na odgovarajući način primjenjuju se i na članove nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom koji za obavljanje te funkcije moraju dobiti odobrenje Komisije. (6) Komisija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete koje moraju ispunjavati članovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom.". Član 7. Član 70. mijenja se i glasi: (1) "Svi članovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom isključivo zajednički zastupaju zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom prema Društvu za upravljanje. (2) Pored ovlaštenja koje ima prema odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava, nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom nadležan je i za: a) davanje odobrenja za sklapanje ugovora sa licima koja zatvorenom investicijskom fondu sa javnom ponudom pružaju usluge, pri čemu se takvi ugovori ne smiju sklapati na period duži od tri godine, b) nadzor nad izvršavanjem ugovora iz tačke a) ovog stava, pri čemu nadzorni odbor ima pravo raskinuti ugovor u slučaju trajnijeg neizvršavanja obaveza, u kojem slučaju niti jedna naknada plativa zbog takvog raskida ne smije prelaziti iznos tromjesečne naknade predviđene raskinutim ugovorom, c) sklapanje ugovora o upravljanju i izmjene i dopune ugovora sa Društvom za upravljanje u skladu sa odredbama ovog zakona, d) nadzor nad usklađenošću poslovanja sa odredbama ovog zakona, prospektom, pravilima, statutom, te ciljevima i ograničenjima investiranja pojedinog zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom, e) davanje odobrenja na odluku kojom se skupštini zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom predlaže odlučivanje u vezi sa izdavanjem dionica zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom, f) prijavljivanje Komisiji svakog propusta Društva za upravljanje u vezi sa obavljanjem djelatnosti upravljanja zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom i propusta depozitara u pridržavanju ovog zakona i mjerodavnih propisa, g) utvrđivanje finansijskih izvještaja zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom, na prijedlog Društva za upravljanje, h) obavljanje poslova vezanih uz prijenos upravljanja zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom na drugo društvo za upravljanje.". Član 8. Član 73. mijenja se i glasi: (1) "Zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom ima direktora. (2) Odredbe ovog zakona koje se odnose na uvjete i podnošenje zahtjeva za izdavanje, prestanak i ukidanje, odnosno oduzimanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje na odgovarajući način primjenjuju se i na direktora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom, koji za obavljanje te funkcije mora dobiti prethodnu saglasnost Komisije. (3) Komisija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete iz stava (2) ovog člana za obavljanje funkcije direktora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom.". Član 9. Iza člana 227. dodaje se novi pododjeljak "1a. Prekršaj člana nadzornog odbora Društva za upravljanje" i član 227a. koji glasi: "1a. Prekršaj člana nadzornog odbora Društva za upravljanje Član 227a. Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjen za prekršaj član nadzornog odbora Društva za upravljanje ako ne obavlja svoje dužnosti iz čl. 27j. i 27k. u skladu sa članom 27l. ovog zakona.". Član 10. Iza člana 230. u nazivu pododjeljka 5. iza riječi: "odbora" dodaju se riječi: "i direktora". Član 11. Član 231. mijenja se i glasi: (1) "Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjen za prekršaj član nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda ako ne poduzme radnje u skladu sa čl. 70. i 71. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjen za prekršaj direktor zatvorenog investicijskog fonda ako ne obavlja dužnosti u skladu sa članom 74. ovog zakona.". Član 12. U članu 239. stav (3) se briše. Član 13. Iza člana 239. dodaje se novi član 239a. koji glasi: "Član 239a. (1) Za lica koja obavljaju funkciju člana uprave ili člana nadzornog odbora Društva za upravljanje na dan stupanja na snagu ovog zakona Društvo za upravljanje dužno je podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti Komisiji u roku četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Ako nijedan od članova uprave Društva za upravljanje na dan stupanja na snagu ovog zakona nema dozvolu za obavljanje poslova investicijskog menadžera/savjetnika u skladu sa članom 27. stav (6) ovog zakona, jedan član uprave Društva za upravljanje dužan ju je pribaviti u roku 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.". Član 14. (1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na lica koja obavljaju funkciju člana uprave ili člana nadzornog odbora Društva za upravljanje, na investicijske menadžere, investicijske savjetnike i na fizička i pravna lica imaoce kvalifikovanih udjela. (2) Pravna i fizička lica iz stava (1) ovog člana dužna su Komisiji podnijeti zahtjev sa dokazima o ispunjavanju
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu vrijednosnih papira FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 25/17 05.04.2017 SN FBiH 109/12, SN FBiH 85/08 vrijednosni papiri Godina XXIV - Broj 25 Srijeda, 5. 4. 2017. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 483 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU VRIJEDNOSNIH PAPIRA Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu vrijednosnih papira, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 25.1.2017. godine i na sjednici Doma naroda od 29.12.2016. godine. Broj 01-02-201-01/17 31. ožujka 2017. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU VRIJEDNOSNIH PAPIRA Članak 1. U Zakonu o tržištu vrijednosnih papira ("Službene novine Federacije BiH", br. 85/08, 109/12 i 86/15) iza članka 3. dodaje se novi članak 3a., koji glasi: "Članak 3a. Pravne posljedice osude Pravne posljedice osude su događaji ili okolnosti u svezi sa pravnom ili fizičkom osobom koje su u suprotnosti sa odredbama ovoga Zakona, drugog zakona i akata donesenih na osnovu njih odnosno suglasnosti Komisije u skladu sa odredbama ovoga Zakona, a takva osoba je ili se na nju primjenjuje: a) pravomoćno osuđivana za kaznena djela protiv radnih odnosa, gospodarstva, imovine, pravosuđa, pranja novca, financiranja terorizma, javnog reda, pravnog prometa i službene dužnosti, koruptivna kaznena djela ili za kaznena djela utvrđena ovim zakonom, te druga kaznena djela, izuzev kaznenih djela protiv sigurnosti prometa, uključujući povezane osobe sa tim osobama u smislu ovoga Zakona, b) u posljednjih pet godina počinila težu povredu, odnosno ponavljanje povrede ovoga Zakona, ili koje se odnose na preuzimanja dioničkih društava, investicijske fondove, zakon kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, zakon kojim se regulira poslovanje banaka, društava za osiguranje, propisi Komisije, akta uređenog javnog tržišta ili Registra, a koje se odnose na ili su za posljedicu imale: neistinito objavljivanje informacija, odnosno objavljivanje informacija koje dovode u zabludu, ponašanje protivno odredbama o zlouporabama na tržištu iz ovoga Zakona, povredu obveze čuvanja poslovne tajne, ugrožavanje interesa sudionika na tržištu vrijednosnih papira, c) u posljednih pet godina počinila težu povredu, odnosno ponavljanje povrede propisa iz točke b) ovoga članka, a koja se odnosi ili je za posljedicu imala: prestanak obavljanja dužnosti direktora ili osobe sa dozvolom po ovom zakonu u profesionalnom posredniku i drugom učesniku na tržištu vrijednosnih papira, ili obustavljanje odnosno oduzimanje dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, d) u posljednjih pet godina na osobu je primijenjena sankcija, odnosno mjera prema zakonima ili podzakonskim aktima strane države, a koja predstavlja sličnu, odnosno uporedivu sankciju ili mjeru iz ovoga članka.". Članak 2. Iza članka 76b. dodaje se novi članak 76c., koji glasi: "Članak 76c. Odbijanje davanja suglasnosti Komisija neće dati suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela ukoliko: a) postoje pravne posljedice osude iz članka 3a. ovoga Zakona, b) namjeravani stjecatelj nema dobar ugled, odnosno za kojeg na osnovu dosadašnjeg ponašanja nije moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno vršiti svoje dužnosti kao imatelj udjela te za kojeg postoji Broj 25 - Stranica 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5. 4. 2017. osnovana sumnja da je na bilo koji način sudjelovao u aktivnostima vezanim za pranje novca, financiranje terorizma i korupciju, c) postoje prepreke prema općima aktima Komisije.". Članak 3. U članku 91. stavak 1. toč. b) i c) mijenjaju se i glase: "b) da ne postoje pravne posljedice osude iz članka 3a. ovoga Zakona; c) da kandidat za direktora ima dobar ugled odnosno za kojeg je na osnovu dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati svoje dužnosti te za kojeg ne postoji osnovana sumnja da je na bilo koji način sudjelovao u aktivnostima vezanim za pranje novca, financiranje terorizma i korupciju;". Članak 4. U članku 104. stavku 1. toč. b) i c) mijenjaju se i glase: "b) da ne postoje pravne posljedice osude iz članka 3a. ovoga Zakona; c) broker, investicijski menadžer i investicijski savjetnik ima dobar ugled odnosno za kojeg je na osnovu dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati svoje dužnosti te za kojeg ne postoji osnovana sumnja da je na bilo koji način sudjelovao u aktivnostima vezanim za pranje novca, financiranje terorizma i korupciju;". Članak 5. U članku 140a. iza riječi "76a." veznik "i" zamjenjuje se zarezom, a iza riječi "76b." dodaju se riječi "i 76c." Članak 6. U članku 143. stavku 1. toč. b) i c) mijenjaju se i glase: "b) da ne postoje pravne posljedice osude iz članka 3a. ovoga Zakona; c) kandidat za direktora ima dobar ugled odnosno za kojeg je na osnovu dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati svoje dužnosti te za kojeg ne postoji osnovana sumnja da je na bilo koji način sudjelovao u aktivnostima vezanim za pranje novca, financiranje terorizma i korupciju;". Članak 7. Iza članka 186. dodaje se novi članak 186a., koji glasi: "Članak 186a. Shodna primjena Direktor i zamjenik direktora Registra ne mogu biti osobe za koje postoje prepreke predviđene ovim Zakonom za direktora burze.". Članak 8. (1) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na osobe koje stupanjem na snagu ovoga Zakona obnašaju funkcije člana nadzornog odbora, uprave, brokera, investicijskih menadžera i investicijskih savjetnika i na fizičke i pravne
Zakon o osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 23/17 29.03.2017 osiguranje Број 23 - Страна 52 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. ZAKON O OSIGURANJU GLAVA I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim se zakonom uređuje: osnivanje, poslovanje, nadzor i prestanak društava za osiguranje i reosiguranje osnovanih u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), kao i podružnica društava za osiguranje i reosiguranje koja nemaju sjedište u Federaciji. Član 2. (Definicije) Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) "društvo za osiguranje" je dioničko društvo koje je upisano u sudski registar na osnovu odobrenja Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija za nadzor) za obavljanje poslova osiguranja, kao i podružnice društva za osiguranje koje nije iz Federacije, a koje je osnovano u Federaciji ili posluje u Federaciji u skladu sa ovim zakonom; b) "društvo za reosiguranje" je dioničko društvo koje je upisano u sudski registar na osnovu odobrenja Agencije za nadzor za obavljanje poslova reosiguranja; c) "podružnica" je organizaciona jedinica društva za osiguranje na koju je društvo za osiguranje prenijelo dio ovlaštenja za zastupanje u pravnom prometu sa trećim licima i koja se kao organizaciona jedinica upisuje u sudski registar; d) "entitet podružnice" je entitet u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH) u kojem je osnovana podružnica koja preuzima rizik; e) "entitet pružanja usluga" je entitet u BiH u kojem se nalazi rizik ako taj rizik pokriva društvo za osiguranje ili podružnica koji se nalaze u drugom entitetu; f) "država članica", u smislu ovog zakona, jeste država koja je članica Evropske unije ili potpisnica ugovora o evropskom privrednom prostoru; g) "lice države članice", u smislu ovog zakona, jeste fizičko lice koje ima prebivalište na području države članice ili pravno lice čije je sjedište na području države članice; h) "matična država članica" je država članica u kojoj je smješteno sjedište društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje; i) "strana država", u smislu ovog zakona, jeste država koja nije BiH i nije država članica; j) "strano lice", u smislu ovog zakona, jeste fizičko lice koje ima prebivalište van područja BiH i države članice ili pravno lice čije je sjedište van područja BiH i države članice; k) "strano društvo za osiguranje", odnosno društvo za reosiguranje je pravno lice sa sjedištem van područja BiH, koje je dobilo odobrenje Agencije za nadzor za obavljanje poslova osiguranja, odnosno poslova reosiguranja na području Federacije; l) "nadzorno tijelo" je Agencija za nadzor; m) "nadležno nadzorno tijelo" je državno tijelo države članice ovlašteno na osnovu zakona ili propisa za nadzor nad obavljanjem poslova osiguranja i poslova reosiguranja, odnosno poslova posredovanja u osiguranju i reosiguranju. Nadležno nadzorno tijelo je i Agencija za nadzor. Nadležno nadzorno tijelo je i Agencija za osiguranje Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Agencija za osiguranje RS); n) "Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini" je samostalna organizacija osnovana Zakonom o Agenciji za osiguranje u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 12/04) (u daljnjem tekstu: Agencija za osiguranje u BiH); o) "povezana lica" su fizička i pravna lica koja su međusobno povezana vlasništvom nad kapitalom ili upravlјanjem kapitalom sa 20% ili više glasačkih prava ili kapitala ili na drugi način povezana radi postizanja zajedničkih poslovnih cilјeva, tako da poslovanje i rezultati poslovanja jednog lica mogu značajno utjecati na poslovanje, odnosno rezultate poslovanja drugog lica. Povezanim licima smatraju se i lica koja su međusobno povezana: 1) kao članovi porodice, 2) tako da jedno lice, odnosno lica koja se smatraju povezanim licima u skladu sa ovom tačkom zajedno, posredno ili neposredno učestvuju u drugom licu, 3) tako da u oba lica učešće ima isto lice, odnosno lica koja se smatraju povezanim licima u skladu sa ovom tačkom i 4) na način propisan za povezana lica zakonom kojim se uređuje poslovanje privrednih društava. Povezana lica su dužna prijaviti poslove i radnje u kojima postoji lični interes i izbjegavati sukob interesa. Grupa povezanih lica znači jedno od sljedećeg: 1) dva ili više fizičkih ili pravnih lica koja, ako se ne dokaže drukčije, predstavljaju jedan rizik jer jedno od njih, direktno ili indirektno, ima kontrolu nad drugim licem ili drugim licima, 2) dva ili više fizičkih ili pravnih lica između kojih ne postoji odnos kontrole opisan u alineji 1) ove tačke, a za koja se smatra da predstavljaju jedan rizik, jer su tako međusobno povezani da ako bi za jedno od tih lica nastali finansijski problemi, posebno teškoće povezane sa finansiranjem ili otplatom, druga lica ili sva ostala lica vjerojatno bi se i sama suočila sa poteškoćama povezanim sa finansiranjem ili otplatom; p) "članovi porodice fizičkog lica" su: 1) njegov bračni drug, roditelji, brat ili sestra tog bračnog druga, 2) njegovo dijete, roditelji, brat ili sestra, 3) njegov krvni srodnik u pravoj liniji i u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva, usvojilac i usvojenik, srodnik po tazbini zaključno sa prvim stepenom, 4) druga lica koja sa tim licem žive u zajedničkom domaćinstvu; r) "nadređeno društvo" je društvo sa sjedištem u Federaciji koje ima podređeno društvo – društvo za osiguranje ili reosiguranje, odnosno koje ima sudjelujući udio u takvom društvu, a koje samo nije podređeno društvo nekog drugog društva za osiguranje, odnosno za reosiguranje, koje je od Agencije za nadzor dobilo odobrenje za rad, Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 53 odnosno nije podređeno društvo finansijskog holdinga koji je osnovan u Federaciji; s) "podređeno društvo" označava podređeno društvo nekog drugog društva za osiguranje ili reosiguranje ili podređeno društvo finansijskog holdinga, koji je osnovan u Federaciji uključujući njegova podređena društva; t) "uska povezanost" označava situaciju u kojoj su dva ili više fizičkih ili pravnih lica povezana odnosom kontrole ili učestvovanja ili situaciju u kojoj su dva ili više fizičkih ili pravnih lica trajno povezana sa jednim te istim licem odnosom kontrole; u) "kontrola" označava odnos između nadređenog društva i podređenog društva naveden u članu 165. stav (2) ovog zakona ili sličan odnos između bilo kojeg fizičkog ili pravnog lica i nekog društva; v) "značajno učеšćе" označava direktno vlasništvo ili vlasništvo putem odnosa kontrole nad 20 ili više posto glasačkih prava ili dioničkog kapitala društva; z) "kvalifikovani udio" označava direktni ili indirektni udio u društvu koji predstavlja 10 ili više posto dioničkog kapitala ili glasačkih prava ili omogućava ostvarivanje značajnog utjecaja na upravljanje tim društvom; aa) "prioritetne dionice" su dionice koje su povlaštene u odnosu na obične jer imaju pravo prioritetne naplate dividende i srazmjernog dijela ostatka imovine nakon likvidacije dioničkog društva, uz ograničeno pravo glasa; bb) "dužnički finansijski instrumenti" (obveznice i drugi vrijednosni papiri) su vrijednosni papiri koji imaocu daju pravo na isplatu glavnice, kamate, kao i druga prava; cc) "tržišni rizik" je rizik gubitka ili nepovoljne promjene u finansijskom stanju koji direktno ili indirektno proizlazi iz kretanja i volatilnosti tržišnih cijena sredstava, obaveza i finansijskih instrumenata; dd) "kreditni rizik" je rizik gubitka ili nepovoljne promjene u finansijskom stanju zbog promjena u kreditnom položaju izdavaoca finansijskih instrumenata, drugih ugovornih strana i bilo kojih dužnika kojima su izložena društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje u obliku koncentracija rizika neispunjenja obaveza druge ugovorne strane, rizika prinosa ili tržišnog rizika; ee) "operativni rizik" je rizik gubitka koji nastaje zbog neadekvatnih unutrašnjih poslovnih procesa, zaposlenika, sistema ili vanjskih događaja; ff) "likvidnosni rizik" je rizik da društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje ne bude u mogućnosti unovčiti svoja ulaganja i druga sredstva kako bi podmirilo svoje finansijske obaveze o njihovom dospijeću; gg) "koncentracijski rizik" su sve izloženosti riziku kod kojih je potencijalni gubitak tako velik da ugrožava solventnost ili finansijski položaj društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje; hh) "tehnike smanjenja rizika" znače sve tehnike koje omogućavaju društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje da prenese dio svojih rizika ili sve svoje rizike na drugo lice. Član 3. (Djelatnost osiguranja) (1) Djelatnost osiguranja čine poslovi osiguranja i poslovi reosiguranja, kao i poslovi neposredno povezani sa poslovima osiguranja. (2) Poslovi osiguranja su zaključivanje i izvršavanje ugovora o osiguranju i poduzimanje mjera za sprečavanje i suzbijanje rizika koji ugrožavaju osiguranu imovinu i lica. (3) Poslovi reosiguranja su zaključivanje i izvršavanje ugovora o reosiguranju osiguranog viška rizika jednog društva za osiguranje kod drugog društva za reosiguranje. (4) Poslovi neposredno povezani sa poslovima osiguranja su utvrđivanje i procjena rizika i šteta, posredovanje radi prodaje i prodaja ostataka osiguranih oštećenih stvari i pružanje drugih intelektualnih i tehničkih usluga u vezi sa poslovima osiguranja. Član 4. (Poslovi suosiguranja) Poslovi suosiguranja su zaključivanje i izvršavanje ugovora o osiguranju sa više društava za osiguranje koja su se sporazumjela o zajedničkom snošenju i raspodjeli rizika, gdje svako društvo za osiguranje naznačeno u polisi osiguranja odgovara osiguraniku za potpunu naknadu. Član 5. (Društva koja obavljaju djelatnost osiguranja) (1) Djelatnost osiguranja obavlja: a) društvo za osiguranje sa sjedištem u Federaciji koje je dobilo odobrenje za rad Agencije za nadzor za obavljanje poslova osiguranja, b) društvo za osiguranje sa sjedištem u Republici Srpskoj (u daljnjem tekstu: RS) koje usluge osiguranja u Federaciji pruža putem podružnice, c) strano društvo za osiguranje koje je dobilo odobrenje za rad Agencije za nadzor za obavljanje poslova osiguranja u Federaciji putem podružnice. (2) Društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje mogu osnovati pravna i/ili fizička, domaća i/ili strana lica te lica država članica pod uvjetima iz ovog zakona. (3) Društvo za osiguranje osniva se kao dioničko društvo. (4) Društvo za reosiguranje može biti osnovano samo kao dioničko društvo. (5) Društvo za osiguranje može obavljati samo djelatnost osiguranja. (6) Djelatnost osiguranja ne smije obavljati niko drugi osim društava navedenih u stavu (1) ovog člana. Član 6. (Dobrovoljnost) (1) Osiguranje imovine i lica je dobrovoljno. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, osiguranje imovine i lica je obavezno u slučajevima utvrđenim zakonom. Član 7. (Obavezna osiguranja) (1) Obavezna osiguranja jesu osiguranja koja se uređuju posebnim propisima. (2) Kada je zakonom propisano obavezno osiguranje od društva za osiguranje zahtijeva se da obavijesti Agenciju za nadzor o svakom prestanku pokrića osiguranja koje se može provesti u odnosu na oštećene treće strane samo u okolnostima koje su propisane zakonom. Član 8. (Grupe poslova osiguranja) Poslovi osiguranja su, u smislu ovog zakona, poslovi neživotnih osiguranja i poslovi životnih osiguranja. Број 23 - Страна 54 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. Član 9. (Poslovi osiguranja) (1) Poslovi osiguranja su, u smislu ovog zakona, sklapanje i ispunjavanje ugovora o neživotnom i životnom osiguranju, osim obaveznih socijalnih osiguranja. (2) Neživotna osiguranja dijele se na sljedeće vrste osiguranja označene šiframa i to: a) 01 - osiguranje od nezgode, b) 02 - zdravstveno osiguranje, c) 03 - osiguranje cestovnih vozila, d) 04 - osiguranje tračnih vozila, e) 05 - osiguranje zračnih letjelica, f) 06 - osiguranje plovila, g) 07 - osiguranje robe u prijevozu, h) 08 - osiguranje od požara i elementarnih šteta, i) 09 - ostala osiguranja imovine, j) 10 - osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, k) 11 - osiguranje od odgovornosti za upotrebu zračnih letjelica, l) 12 - osiguranje od odgovornosti za upotrebu plovila, m) 13 - ostala osiguranja od odgovornosti, n) 14 - osiguranje kredita, o) 15 - osiguranje jemstava, p) 16 - osiguranje raznih finansijskih gubitaka, r) 17 - osiguranje troškova pravne zaštite, s) 18 – osiguranje pomoći. (3) Životna osiguranja dijele se na sljedeće vrste osiguranja označene šiframa i to: a) 19.01 - osiguranje života u slučaju smrti i doživljenja (mješovito osiguranje), b) 19.02 - osiguranje u slučaju smrti, c) 19.03 - osiguranje u slučaju doživljenja, d) 19.04 - doživotno osiguranje u slučaju smrti, e) 19.20 - osiguranje lične doživotne rente, f) 19.21 - osiguranje lične rente sa određenim trajanjem, g) 19.29 - ostala rentna osiguranja, h) 19.30 - dodatno osiguranje od posljedica nezgode uz životno osiguranje, i) 19.31 - dodatno zdravstveno osiguranje uz životno osiguranje, j) 19.39 - ostala dodatna osiguranja lica uz životno osiguranje, k) 19.99 - ostala životna osiguranja. (4) Ostala životna osiguranja iz stava (3) tačka k) ovog člana dijele se na: a) osiguranje sa kapitalizacijom, b) osiguranje u slučaju vjenčanja, c) osiguranje u slučaju rođenja, d) poslove upravljanja sredstvima zajedničkih penzijskih fondova koji uključuju očuvanje kapitala ili plaćanje minimalnih kamata. (5) Raspored vrsta rizika po grupama i vrstama osiguranja propisuje Agencija za nadzor. Član 10. (Uvjeti ugovora o osiguranju i cjenovnici premija za neživotno osiguranje) (1) Društvo za osiguranje podnosi zahtjev za prethodnu saglasnost Agenciji za nadzor o općim, posebnim i dodatnim uvjetima osiguranja koje će društvo za osiguranje koristiti u svom poslovanju sa osiguranicima, kao i u slučaju nastajanja bilo kakvih izmjena i dopuna. (2) Uvjeti iz stava (1) ovog člana se mogu primjenjivati tek nakon dobijanja saglasnosti Agencije za nadzor. (3) Društvo za osiguranje dostavlja Agenciji za nadzor cjenovnik premije koji će koristiti u svom poslovanju sa osiguranicima, kao i u slučaju nastajanja bilo kakvih izmjena i dopuna najmanje 30 dana prije početka njihove primjene. (4) Agencija za nadzor može naložiti korekcije cjenovnika premije u smislu usklađenosti sa uvjetima iz stava (1) ovog člana u roku 30 dana od dana prijema. Član 11. (Uvjeti ugovora o osiguranju i cjenovnici premija za životno osiguranje) (1) Društvo za osiguranje podnosi zahtjev za prethodnu saglasnost Agenciji za nadzor o općim, posebnim i dodatnim uvjetima osiguranja, tehničkim podlogama koje se posebno upotrebljavaju za izračunavanje tehničkih rezervi koje će društvo za osiguranje upotrebljavati u svom poslovanju sa osiguranicima, kao i u slučaju nastajanja bilo kakvih izmjena i dopuna. (2) Uvjeti iz stava (1) ovog člana se mogu primjenjivati tek nakon dobijanja saglasnosti Agencije za nadzor. Društvo za osiguranje dostavlja Agenciji za nadzor cjenovnik premije koji će koristiti u svom poslovanju sa osiguranicima, kao i u slučaju nastajanja bilo kakvih izmjena i dopuna najmanje 30 dana prije početka njihove primjene. (3) Agencija za nadzor može naložiti korekcije cjenovnika premije u smislu usklađenosti sa uvjetima iz stava (1) ovog člana u roku 30 dana od dana prijema. Član 12. (Djelatnost društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje) (1) Društvo za osiguranje smije obavljati samo poslove osiguranja u pojedinoj vrsti osiguranja za koju je dobilo odobrenje Agencije za nadzor za obavljanje poslova osiguranja. Društvu za osiguranje koje ima sjedište u Federaciji izdaje se odobrenje za rad za obavljanje poslova ili neživotnog ili životnog osiguranja. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, društvo za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja iz grupe životnih osiguranja može obavljati i poslove osiguranja iz vrsta osiguranja od nezgode i zdravstvenog osiguranja iz člana 9. stav (2) tač. a) i b) ovog zakona ako je dobilo odobrenje Agencije za nadzor za obavljanje navedenih vrsta osiguranja. (3) Društvo za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja iz grupe životnih osiguranja može obavljati i dopunska osiguranja koja, prije svega, obuhvataju osiguranja za slučaj invalidnosti u slučaju nezgode ili bolesti, osiguranja u slučaju smrti zbog nezgode i osiguranja u slučaju ozljede uključujući osiguranja nesposobnosti za rad zbog ozljede, pod uvjetom da su ti oblici osiguranja sklopljeni kao dopuna životnog osiguranja. (4) Društvo za osiguranje koje je dobilo odobrenje za rad Agencije za nadzor za obavljanje poslova iz jedne ili više vrsta neživotnih osiguranja može prihvatiti rizike iz vrste neživotnih osiguranja za koja nije dobilo odobrenje, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: a) osiguranje pokriva rizik: 1) povezan sa glavnim rizikom, 2) u vezi sa predmetom glavnog rizika i 3) koji je pokriven istim ugovorom o osiguranju; b) rizik nije uključen u vrste osiguranja iz člana 9. stav (2) tač. n) i o) ovog zakona; c) rizik je od sekundarnog značenja u odnosu na glavni rizik. (5) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, društvo za osiguranje može obavljati i poslove koji su u neposrednoj ili posrednoj vezi sa poslovima osiguranja. Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 55 (6) Poslovima iz stava (5) ovog člana smatraju se: a) posredovanje kod prodaje, odnosno prodaja predmeta koji pripadnu društvu za osiguranje na osnovu obavljanja poslova osiguranja, b) poduzimanje mjera radi sprečavanja i otklanjanja opasnosti koje ugrožavaju osiguranu imovinu i lica, c) procjena stepena izloženosti riziku osiguranog objekta i procjena šteta, d) obavljanje drugih intelektualnih i tehničkih usluga u vezi sa poslovima osiguranja. (7) Poslove reosiguranja može obavljati isključivo društvo za reosiguranje koje je dobilo odobrenje Agencije za nadzor za obavljanje poslova reosiguranja. (8) Društvo za reosiguranje mora poslove reosiguranja obavljati kao isključivu djelatnost. Društvo može obavljati reosiguranje u vezi sa rizicima i životnog i neživotnog osiguranja. (9) Djelatnost reosiguranja je pod nadzorom Agencije za nadzor. (10) Društvo za reosiguranje registrirano u Federaciji ili RS može pružati reosiguravajuće pokriće na cijeloj teritoriji BiH. (11) Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na društva za reosiguranje, osim odredbi ovog zakona kojim su izuzeta. (12) Na društvo za reosiguranje posebno se odnose sljedeće odredbe: a) društva za reosiguranje imat će najveću marginu solventnosti zahtijevanu za društva, b) društva za reosiguranje mogu stvoriti tehničke rezerve u saradnji sa neposrednim osiguravačem u namjeri da se izbjegne dvostruko stvaranje tehničkih rezervi. (13) Na društvo za reosiguranje posebno se ne odnose sljedeće odredbe: a) o davanju odobrenja za rad određenim vrstama osiguranja, b) čiji je osnovni cilj zaštita potrošača. Član 13. (Principi poslovanja društva za osiguranje i društva za reosiguranje) (1) Društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje dužni su poslovati po ekonomskim principima, pravilima struke osiguranja i aktuarske struke, držati se dobrih poslovnih običaja i poslovnog morala. (2) Društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje dužni su poslovati u skladu sa principom opreznog i savjesnog privrednika. Član 14. (Primjena odredbi Zakona o privrednim društvima) Na društva za osiguranje primjenjuje se propis o osnivanju, poslovanju i prestanku rada privrednih društava, ako ovim zakonom pojedina pitanja nisu drukčije uređena. Član 15. (Primjena drugih zakona) (1) Na ugovor o osiguranju primjenjuje se propis kojim se uređuju obligacioni odnosi i drugi zakoni kojima se uređuju ugovori u pojedinim vrstama osiguranja. (2) Na sastavljanje finansijskih izvještaja i reviziju finansijskih izvještaja primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje sistem računovodstva i revizije u Federaciji, Međunarodni računovodstveni standardi i Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja. Član 16. (Primjena zakona na prestanak društva za osiguranje) Odredbe propisa o stečajnom i likvidacionom postupku, te propisa kojim se uređuje poslovanje privrednih društava primijenit će se na postupke stečaja ili likvidacije društva, osim u slučajevima kada je to drukčije regulirano ovim zakonom. GLAVA II. DRUŠTVO ZA OSIGURANJE Odjeljak A. Dioničko društvo za osiguranje Član 17. (Odobrenja i saglasnosti) (1) Društvo za osiguranje mora prije upisa osnivanja u sudski registar dobiti odobrenje Agencije za nadzor za obavljanje poslova osiguranja (u daljnjem tekstu: odobrenje za rad). (2) Društvo za osiguranje koje pripoji drugo društvo za osiguranje mora prije upisa odluke o pripajanju u sudski registar dobiti odobrenje Agencije za nadzor (u daljnjem tekstu: odobrenje za pripajanje). (3) Društva za osiguranje koja se spajaju moraju prije upisa odluke o spajanju u sudski registar dobiti odobrenje Agencije za nadzor (u daljnjem tekstu: odobrenje za spajanje), te odobrenje za rad za novonastalo društvo za osiguranje. Danom upisa novonastalog društva za osiguranje u sudski registar prestaju postojati društva za osiguranje koja se spajaju, a njihova odobrenja za rad prestaju važiti. (4) Društvo za osiguranje mora prije prijenosa portfelja osiguranja na drugo društvo za osiguranje dobiti saglasnost Agencije za nadzor. (5) Društvo za osiguranje mora prije upisa smanjena, odnosno povećanja kapitala u sudski registar dobiti odobrenja Agencije za nadzor. Član 18. (Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad) (1) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad mora se priložiti sljedeća dokumentacija: a) osnivački akt; b) poslovni plan; c) statut društva za osiguranje u obliku notarske isprave; d) dokaz o uplati dioničkog kapitala i o osiguranim sredstvima za troškove osnivanja, organizacione troškove i troškove poslovanja; e) spisak dioničara sa njihovim ličnim podacima te firmu i sjedište, broj i nominalni iznos dionica i postotaka udjela u dioničkom kapitalu društva za osiguranje; f) za dioničare - pravna lica koja su imaoci kvalifikovanih udjela (strana pravna lica isprave prilažu u ovjerenom prijevodu): 1) izvod iz sudskog registra, odnosno drugog odgovarajućeg registra, 2) dioničko društvo treba priložiti i izvod dioničara iz registra dionica, 3) društvo sa ograničenom odgovornošću treba priložiti izvod iz knjige poslovnih udjela, 4) finansijske izvještaje za posljednje dvije poslovne godine, 5) spisak lica (fizičkih i/ili pravnih) koja su u odnosu uske povezanosti sa imaocima kvalifikovanih udjela; g) za dioničare - fizička lica koja su imaoci kvalifikovanih udjela: 1) ime i prezime, datum rođenja i adresa, 2) izjavu i dokaz o porijeklu sredstava za kvalifikovani udio u društvu za osiguranje, 3) spisak lica (fizičkih i/ili pravnih) koja su u odnosu uske povezanosti sa imaocima kvalifikovanih udjela; h) akt o kadrovskoj i tehničkoj osposobljenosti; i) dodatnu dokumentaciju u skladu sa podzakonskim propisom Agencije za nadzor. Број 23 - Страна 56 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. (2) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova osiguranja mora se priložiti i mišljenje ovlaštenog aktuara o tome da li je društvo za osiguranje sposobno osigurati adekvatnost kapitala, s obzirom na vrste osiguranja i obim poslova koje će obavljati kao i mišljenje ovlaštenog aktuara o oblikovanju cjenovnika premija i tehničkih rezervi osiguranja u skladu sa odredbama ovog zakona, odnosno na osnovu njega donesenih propisa. (3) Svi dokumenti se dostavljaju na jednom od jezika u službenoj upotrebi u BiH u originalu ili ovjerenoj kopiji. (4) Dokumenti stranih država moraju biti prevedeni i ovjereni od stalnog sudskog tumača. (5) Agencija za nadzor propisat će dodatnu dokumentaciju koja se dostavlja, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad, kao i vrstu i obavezni sadržaj akata poslovne politike društva za osiguranje. Član 19. (Odlučivanje o odobrenju za rad) (1) Agencija za nadzor odlučuje o izdavanju odobrenja za rad za svaku vrstu osiguranja unutar koje društvo za osiguranje smije obavljati poslove osiguranja. (2) Agencija za nadzor izdaje odobrenje za rad za obavljanje poslova osiguranja unutar pojedine vrste osiguranja ako utvrdi da društvo za osiguranje ispunjava uvjete za obavljanje poslova osiguranja unutar te vrste osiguranja. (3) Agencija za nadzor u dispozitivu odobrenja za rad izričito navodi vrste osiguranja na koje se odobrenje odnosi. Ako se odobrenje odnosi na sve vrste osiguranja iz pojedine grupe osiguranja, Agencija za nadzor može u dispozitivu odobrenja navesti tu grupu osiguranja. (4) Izuzetno od odredbi st. od (1) do (3) ovog člana, Agencija za nadzor odlučuje o odobrenju za obavljanje poslova sklapanja reosiguranja za sve vrste osiguranja te u dispozitivu navodi da vrijedi isključivo za poslove sklapanja reosiguranja. (5) Društvo za osiguranje dužno je nakon što mu Agencija za nadzor da odobrenje za rad, ukoliko obavlja poslove iz člana 9. stav (2) tačka j) ovog Zakona, u roku 15 dana od upisa u sudski registar učlaniti se u Zaštitni fond Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zaštitni fond FBiH) i dostaviti dokaz o članstvu Agenciji za nadzor. (6) O zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad Agencija za nadzor odlučit će rješenjem u roku 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva. Član 20. (Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad) (1) Agencija za nadzor odbit će zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ako identitet dioničara ili povezanih lica sa pravnim licem koja posjeduju kvalifikovani udio, kako je predviđeno članom 2. stav (1) tačka z) i članom 28. ovog zakona, kao i iznosi tih udjela, nisu bili prethodno iskazani. (2) Odobrenje za rad neće biti izdato ako Agencija za nadzor, uzevši u obzir potrebu održavanja kriterija stabilnog i solidnog upravljanja društvom propisanih u članu 28. ovog zakona, nije uvjerena u pogodnost dioničara ili partnera na koje se ovo odnosi. (3) U pogledu pravnog lica sa kvalifikovanim udjelom u društvu koje tim postaje njihovo povezano lice, Agencija za nadzor može zahtijevati da bude obaviještena o njihovim sredstvima (finansijski izvještaji) kako bi pratila njihov finansijski položaj. (4) U cilju boljeg nadzora identiteta fizičkog lica koje kontrolira pravno lice, a koje ima kvalifikovani udio u nekom društvu za osiguranje, Agencija za nadzor može: a) uvesti za to pravno lice obavezu da posjeduje dionice na ime sa pravom glasa, b) zahtijevati da određeni postoci ukupnog iznosa dionica sa pravom glasa pripadaju jednom ili više fizičkih lica koje odobri Agencija za nadzor. (5) Tokom procjene pogodnosti lica iz stava (4) ovog člana Agencija za nadzor u slučaju potrebe sarađuje sa Agencijom za osiguranje RS i drugim nadležnim tijelima. (6) Agencija za nadzor može odbiti izdavanje odobrenja za rad i ako između društva i drugih fizičkih ili pravnih lica postoje uske veze definirane članom 2. stav (1) tačka t) ovog zakona, a Agencija za nadzor smatra da te veze ometaju efikasno provođenje njenih nadzornih funkcija. (7) Agencija za nadzor odbit će izdavanje odobrenja za rad ako propisi treće zemlje koji se primjenjuju na jedno ili više fizičkih ili pravnih lica sa kojima društvo ima usku povezanost ili njihova primjena ometa efikasno provođenje njenih nadzornih funkcija. (8) Agencija za nadzor zahtijevat će od društva da dostavlja podatke koje ona zahtijeva kako bi mogla pratiti da li su ispunjeni uvjeti koji se navode u ovom članu. (9) U slučaju odbijanja zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, Agencija za nadzor dostavit će podnosiocima zahtjeva u pisanom obliku rješenje sa obrazloženjem odbijanja zahtjeva. Rješenje Agencije za nadzor o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad je konačno, a protiv njega podnosilac može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog suda. Član 21. (Prestanak važenja i oduzimanje odobrenja za rad) (1) Odobrenje za rad društva za osiguranje prestaje važiti u slučajevima: a) ako društvo za osiguranje ne počne obavljati poslove u roku godinu dana od dana izdavanja odobrenja za rad, b) ako društvo za osiguranje ne obavlja poslove osiguranja duže od šest mjeseci, c) ako je donesena pravomoćna presuda koja predstavlja smetnju za obavljanje poslova, d) otvaranja postupka likvidacije ili stečajnog postupka, e) prenosa svih ugovora o osiguranju na drugo društvo za osiguranje. (2) Ako nastupe razlozi iz stava (1) ovog člana, Agencija za nadzor donosi rješenje kojim se utvrđuje da je odobrenje za rad prestalo važiti. (3) Agencija za nadzor oduzima odobrenje za rad društvu za osiguranje u sljedećim slučajevima: a) ako se u roku tri godine od dana izdavanja odobrenja za rad sazna ili utvrdi da je odobrenje izdato na osnovu neistinitih i netačnih podataka, b) ako društvo za osiguranje nije u ostavljenom roku izvršilo naloge Agencije za nadzor za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti ili provođenje dodatnih ili drugih mjera zbog čega je prestalo ispunjavati uvjete za obavljanje djelatnosti osiguranja ili uvjeti pod kojima je odobrenje za rad izdato više ne postoje ili su ti uvijeti izmijenjeni do tog obima da Agencija za nadzor ne bi izdala odobrenje imajući u vidu nove okolnosti, c) ako društvo za osiguranje učestalo krši obavezu prema Agenciji za nadzor ili zaštitnom fondu bilo kojeg entiteta, d) ako posebna uprava nije dovela do stabilnosti i likvidnosti društva za osiguranje. (4) Agencija za nadzor može oduzeti odobrenje za rad društvu za osiguranje ako je društvo za osiguranje pravomoćno Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 57 proglašeno krivim za krivično djelo pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (5) Pored slučajeva navedenih u stavu (3) ovog člana, Agencija za nadzor može oduzeti odobrenje za rad društvu za osiguranje i ako društvo, nakon rješenja Agencije za nadzor o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti ili rješenja o poduzimanju dodatnih ili drugih mjera i dalje: a) krši odredbe čl. od 86. do 98. ovog zakona i podzakonske akte Agencije za nadzor u vezi sa propisanim tehničkim i matematičkim rezervama i ulaganjima sredstava društva za osiguranje; b) ne ispunjava zahtjeve adekvatnosti kapitala i margine solventnosti, odnosno ne postupa u skladu sa čl. 25., 61. i 62. i čl. od 67. do 73. ovog zakona i podzakonskim aktima Agencije za nadzor; c) obavlja poslove vrste osiguranja za koje nije dobilo odobrenje za rad; d) ne primjenjuje usvojene uvjete osiguranja i cjenovnik premije kod davanja ponude, pripreme i zaključenja ugovora o osiguranju i u toku važenja ugovora o osiguranju, kao i druge akte poslovne politike; e) krši pravila upravljanja rizikom, pravila upravljanja i održavanja likvidnosti i solventnosti, zabrane isplate dividende; f) krši pravila o vođenju poslovnih knjiga, izradi finansijskih izvještaja, reviziji i internoj reviziji; g) krši obavezu pravovremenog i istinitog izvještavanja i obavještavanja Agencije za nadzor; h) ne izvršava u potpunosti ili pravovremeno dodatne mjere radi realizacije pravila upravljanja rizicima i zaštite osiguranika, kao i mjere iz plana kratkoročnog finansijskog oporavka; i) krši odredbe o imenovanju i razrješenju članova uprave, ovlaštenih aktuara i ovlaštenog revizora; j) krši odredbe o kvalifikovanim udjelima iz čl. 28., 32. i 33. ovog zakona, k) ne vrši pokriće gubitka na način propisan ovim zakonom; l) ne omogućava vršenje nadzora Agenciji za nadzor, obavljanje revizije ovlaštenom revizoru i obavljanje aktuarskih poslova ovlaštenom aktuaru na propisan način; m) prenosi ili prihvata portfelj bez odobrenja Agencije za nadzor; n) krši propise o zaštiti osiguranika, korisnika prava iz ugovora o osiguranju, odnosno trećih oštećenih lica; o) daje netačne podatke o svom poslovanju ili podatke koji mogu dovesti u zabludu osiguranike, ugovarače osiguranja, korisnike prava iz ugovora o osiguranju, odnosno treća oštećena lica. (6) Agencija za nadzor može oduzeti odobrenje za obavljanje poslova u pojedinim vrstama osiguranja ako se razlozi za oduzimanje odnose samo na poslove u tim vrstama osiguranja. (7) U slučaju prestanka važenja ili oduzimanja odobrenja za rad, društvo za osiguranje ne može zaključivati nove ugovore o osiguranju iz svih ili iz onih poslova u vrsti osiguranja za koje je utvrđeno da je odobrenje za rad prestalo važiti ili je oduzeto. (8) Prestanak važenja i oduzimanja odobrenja za rad društvu za osiguranje odnosi se i na njegove podružnice osnovane u RS i van BiH. (9) O prestanku važenja ili oduzimanju odobrenja za rad društvu za osiguranje, Agencija za nadzor obavještava Agenciju za osiguranje RS ako društvo ima podružnicu u RS i nadzorni organ države u kojoj je podružnica društva iz Federacije registrirana. (10) U slučaju oduzimanja odobrenja za rad Agencija za nadzor pokreće postupak likvidacije, odnosno stečaja u skladu sa odredbama ovog zakona. (11) U slučaju prestanka važenja ili oduzimanja odobrenja za rad Agencija za nadzor vrši nadzor u skladu sa svojim ovlaštenjima do okončanja postupka likvidacije društva za osiguranje. (12) Prestanak važenja ili oduzimanje odobrenja za rad ne oslobađa društvo za osiguranje obaveza na osnovu zaključenih ugovora o osiguranju. Član 22. (Poslovni plan) (1) Poslovni plan iz člana 18. stav (1) tačka b) ovog zakona mora sadržavati: a) osnovne poslovne politike, b) nabrojane pojedine vrste osiguranja unutar kojih će društvo za osiguranje obavljati poslove osiguranja, c) projekcije bilansa stanja i bilansa uspjeha, d) izračun iznosa kapitala iz člana 67. i garantnog fonda iz člana 73. ovog zakona i njegovih sastavnih dijelova, e) izračun margina solventnosti (adekvatnost kapitala) iz čl. 71. i 72. ovog zakona, f) predviđenu visinu troškova osnivanja, organizacionih troškova i troškova poslovanja te izvore finansiranja ovih troškova, g) program predviđenog reosiguranja, odnosno retrocesije sa tabelama maksimalnog pokrića za sve vrste osiguranja, h) ocjenu predviđenog stanja likvidnosti i finansijska sredstva koja će biti na raspolaganju za pokriće obaveza i osiguravanja adekvatnosti kapitala, i) elaborat o očekivanim poslovnim rezultatima za period od najmanje tri godine, posebno o očekivanim premijskim prihodima, očekivanim naknadama za štetu, odnosno premijama osiguranja, očekivanim troškovima za provizije i drugim troškovima te očekivanom oblikovanju tehničkih rezervi osiguranja i rezervi. (2) Ako društvo za osiguranje namjerava obavljati poslove osiguranja u vrsti osiguranja iz člana 9. stav (2) tačka s) ovog zakona poslovni plan mora sadržavati i opis sredstava potrebnih za ispunjavanje obaveza iz ove vrste osiguranja. Član 23. (Početak obavljanja poslova osiguranja u pojedinoj vrsti osiguranja) (1) Društvo za osiguranje mora Agenciju za nadzor obavijestiti o početku, odnosno prestanku obavljanja poslova osiguranja u pojedinoj vrsti osiguranja za koje je steklo odobrenje u roku osam dana od početka, odnosno prestanka obavljanja poslova osiguranja u pojedinoj vrsti osiguranja za koje je steklo odobrenje. (2) Društvo za osiguranje mora pribaviti saglasnost Agencije za nadzor na odluku o prestanku obavljanja određene vrste osiguranja. Uz zahtjev je potrebno dostaviti dokaz o izmirenju svih obaveza iz ugovora o osiguranju iz te vrste osiguranja. Član 24. (Izmjena vrsta osiguranja) (1) Društvo za osiguranje koje je steklo odobrenje za obavljanje poslova osiguranja unutar određenih vrsta osiguranja u slučaju kada namjerava početi sa obavljanjem poslova osiguranja u drugim vrstama osiguranja mora Број 23 - Страна 58 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. dobiti odobrenje Agencije za nadzor za izmjenu odobrenja za rad u pogledu vrsta osiguranja. (2) Na odobrenje za izmjenu vrsta osiguranja na odgovarajući način se primjenjuju odredbe čl. od 18. do 23. ovog zakona. (3) Agencija za nadzor odbit će zahtjev za izdavanje odobrenja za izmjenu vrsta osiguranja i u slučaju kada: a) utvrdi da bi obavljanje poslova u vrsti osiguranja na koju se odnosi zahtjev za izdavanje odobrenja ugrozilo poslovanje društva za osiguranje u skladu sa pravilima o upravljanju rizicima, b) društvo za osiguranje ne ispunjava druge uvjete za obavljanje poslova osiguranja u vrsti osiguranja na koju se odnosi zahtjev za izdavanje odobrenja. Član 25. (Dionički kapital) (1) Uplaćeni dionički kapital ne može biti manji od: a) 4.000.000,00 KM ako društvo posluje sa jednom ili više vrsta osiguranja u skladu sa članom 9. stav (2) tač. od j) do o) ovog zakona, b) 4.000.000,00 KM ako društvo posluje sa jednom ili više vrsta osiguranja u skladu sa članom 9. stav (2) tač. od a) do h) i tač. p) i s) ovog zakona, c) 2.000.000,00 KM ako društvo posluje sa jednom ili više vrsta osiguranja u skladu sa članom 9. stav (2) tač. i) i/ili r) ovog zakona, d) 6.000.000,00 KM ako društvo posluje sa životnim osiguranjem, e) 6.000.000,00 KM ako društvo obavlja poslove reosiguranja. (2) Sredstva dioničkog kapitala društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje ne smiju poticati iz zajmova ili kredita niti biti opterećena na bilo koji način. Član 26. (Dionice) (1) Dionice dioničkog društva za osiguranje moraju glasiti na ime. (2) Dionice dioničkog društva za osiguranje moraju biti u cijelosti uplaćene u novcu prije izdavanja odobrenja za rad iz člana 17. stav (1) ili izdavanja odobrenja za povećanje dioničkog kapitala društva za osiguranje iz člana 25. ovog zakona i upisa u sudski registar. (3) Prioritetne dionice društva za osiguranje mogu biti do najviše 25% ukupnih dionica dioničkog društva za osiguranje iz stava (2) ovog člana. (4) Dionice dioničkog društva za osiguranje moraju biti izdate u nematerijaliziranom obliku. (5) Odredba iz stava (2) ovog člana ne primjenjuje se u slučaju pripajanja ili spajanja društva za osiguranje. Član 27. (Udio i kvalifikovani udio) (1) Udio u drugom pravnom licu je, u smislu ovog zakona, posredno ili neposredno vlasništvo poslovnog udjela, dionica, odnosno drugih prava koja omogućuju 20% ili više glasačkih prava, odnosno udjela u kapitalu određenog pravnog lica. (2) Kvalifikovani udio, u smislu ovog zakona, jeste posredno ili neposredno vlasništvo poslovnog udjela, dionica, odnosno drugih prava na osnovu kojih imalac stiče udio 10% ili više u glasačkim pravima, odnosno kapitalu određenog pravnog lica, odnosno i vlasništvo manje od 10% ako postoji utjecaj na upravljanje pravnim licem. (3) Indirektno držanje postoji kada između dva društva koji: a) drže dijelove dioničkog kapitala ili glasove u društvu postoji kontrola, ili b) kada društvo drži dio dioničkog kapitala ili glasove u društvu za račun drugog društva, ili c) kada dio dioničkog kapitala ili glasove u društvu društvo drži za račun lica nad kojem drugo društvo ima kontrolu. (4) U smislu ovog zakona društvo koje je neposredno nadređeno drugom društvu nadređeno je i svim društvima koja imaju položaj podređenog društva tog drugog društva. Odjeljak B. Kvalifikovani udjeli Član 28. (Odobrenje za sticanje kvalifikovanog udjela) (1) Sva fizička i pravna lica ili takva lica koja djeluju zajednički (namjeravani sticalac) koja su donijela odluku da direktno ili indirektno steknu kvalifikovani udio u društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje ili da dodatno povećaju direktno ili indirektno taj kvalifikovani udio u društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje na osnovu čega bi njihov udio u glasačkim pravima ili kapitalu bio jednak ili veći od 20%, 30% ili 50%, ili takav da bi društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje postalo njihovo podređeno društvo (namjeravano sticanje), moraju prethodno u pisanom obliku podnijeti zahtjev za odobrenje Agenciji za nadzor te navesti visinu namjeravanog udjela i relevantne informacije iz člana 18. stav (1) tačka e), odnosno tačka f) ovog zakona. (2) Izuzetno, imalac kvalifikovanog udjela iz države članice nije obavezan prijaviti dosezanje granice od 30% udjela u slučaju kada se prijavljuje za sticanje 33% udjela. Također, imalac kvalifikovanog udjela iz države članice nije obavezan prijaviti smanjivanje udjela na granicu od 30% u slučaju kada je imao prijavljeno smanjivanje na 33% udjela. (3) Ako imalac kvalifikovanog udjela namjerava otuđiti svoje dionice tako da bi se uslijed toga njegov udio smanjio ispod granice za koju je dobio odobrenje, mora o tome prethodno obavijestiti Agenciju za nadzor. (4) Društvo za osiguranje prije sticanja kvalifikovanog udjela u drugom društvu za osiguranje, odnosno u drugoj finansijskoj instituciji sa sjedištem van područja Federacije i van područja države članice (u daljnjem tekstu: strana finansijska institucija) o namjeri sticanja kvalifikovanog udjela mora pisanim putem obavijestiti Agenciju za nadzor i uz pisano obavještenje iz stava (1) ovog člana priložiti: a) popis imaoca kvalifikovanih udjela u stranoj finansijskoj instituciji sa podacima o njihovim udjelima, te prijevod ovjerenog izvatka iz sudskog registra, odnosno drugog javnog registra za svakog od njih, b) prijevod ovjerenog izvatka iz sudskog registra, odnosno drugog javnog registra za stranu finansijsku instituciju, c) finansijske izvještaje strane finansijske institucije za posljednje dvije poslovne godine, d) revizorski izvještaj sa mišljenjem o godišnjim izvještajima za posljednje dvije poslovne godine, ako je strana finansijska institucija po propisima države sjedišta obveznik provođenja revizije, e) spisak lica koja su usko povezana sa stranom finansijskom institucijom sa opisom načina povezanosti, f) strategiju upravljanja strane finansijske institucije sa ocjenom ekonomske efikasnosti investicija, g) mišljenje ovlaštenog aktuara o godišnjim izvještajima za posljednje dvije poslovne godine. (5) U postupku odlučivanja o davanju saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela Agencija za nadzor cijeni podobnost Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 59 i finansijsko stanje podnosioca zahtjeva, njegove upravljačke sposobnosti i utjecaj na društvo za osiguranje na osnovu sljedećih kriterija: a) poslovne reputacije i ugleda koji se cijene u odnosu na njegove finansijske i poslovne aktivnosti, uključujući i da li je nad imovinom podnosioca zahtjeva bio otvoren stečajni postupak i/ili da li je podnosilac zahtjeva - fizičko lice bilo na rukovodećim poslovima u društvu za osiguranje ili drugom privrednom društvu u vrijeme kada je nad društvom za osiguranje ili tim društvom otvoren stečajni postupak, b) pokazatelja koji mogu biti od značaja za ocjenu utjecaja podnosioca zahtjeva na upravljanje rizicima u društvu za osiguranje, c) procjene upravljačkih sposobnosti, znanja i vještina sticaoca kvalifikovanog udjela, kao i ugleda, odgovarajućih profesionalnih sposobnosti i iskustava lica koje će, nakon sticanja kvalifikovanog udjela, podnosilac zahtjeva predložiti da vode poslove društva za osiguranje, d) finansijskog stanja podnosioca zahtjeva i njegovog utjecaja na poslovanje društva za osiguranje ukoliko se saglasnost izda, e) mogućnosti društva za osiguranje da ispunjava uvjete utvrđene ovim zakonom i provedbenim propisima, a posebno da li grupa čiji član treba postati društvo za osiguranje ima vlasničku strukturu koja omogućava provođenje efikasne kontrole, efikasnu razmjenu informacija između nadležnih nadzornih tijela i određivanje podjele odgovornosti među nadležnim tijelima, f) postojanja opravdanih razloga za sumnju, u skladu sa propisima o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, da se u vezi sa sticanjem kvalifikovanog udjela provodi ili namjerava provesti pranje novca ili finansiranje terorističkih aktivnosti ili to sticanje može utjecati na povećanje rizika od pranja novca ili finansiranja terorističkih aktivnosti. (6) Agencija za nadzor donijet će podzakonski propis kojim pobliže uređuje kriterije na osnovu kojih procjenjuje primjerenost i finansijsko stanje sticaoca kvalifikovanog udjela, kao i prоpisаti bližе uvjete i nаčin dоstаvlјаnjа pоdаtаkа i infоrmаciја iz stava (5) ovog člаnа. Član 29. (Period procjene) (1) Agencija za nadzor odmah, a najkasnije u roku dva dana od dana primanja zahtjeva u skladu sa članom 28. stav (1), kao i nakon mogućeg naknadnog primanja informacija iz stava (4) ovog člana namjeravanom sticaocu izdaje pisanu potvrdu o primanju zahtjeva. (2) Agencija za nadzor u roku 60 dana od dana izdavanja pisane potvrde o primanju zahtjeva i svih dokumenata iz stava (1) obavlja procjenu predviđenu članom 30. stav (1) ovog zakona. (3) Pri izdavanju potvrde o primanju zahtjeva Agencija za nadzor obavještava namjeravanog sticaoca o danu isteka perioda procjene. (4) Agencija za nadzor može, ako je potrebno, tokom perioda procjene, ali najkasnije do pedesetog dana perioda procjene zahtijevati dodatne informacije koje su potrebne za završetak procjene. Taj zahtjev je u pisanom obliku i u njemu je navedeno koje su dodatne informacije potrebne. (5) U periodu između dana na koji je Agencija za nadzor zahtijevala informacije i dana primanja odgovora namjeravanog sticaoca na taj zahtjev, period procjene se prekida. Taj prekid ne može biti duži od 20 dana. Period procjene se ne prekida ako Agencija za nadzor, u skladu sa vlastitom procjenom, zahtijeva daljnje dopunjavanje ili pojašnjenje informacija. (6) Agencija za nadzor može produžiti prekid iz stava (5) na 30 dana, ako namjeravani sticalac: a) ima sjedište u stranoj državi ili b) je fizičko ili pravno lice koje ne podliježe nadzoru regulatornih tijela. (7) Ako Agencija za nadzor o zahtjevu za izdavanje odobrenja iz člana 28. stav (1) ovog zakona ne odluči u roku dva mjeseca od dana podnošenja potpunog zahtjeva smatra se da je odobrenje izdato. (8) U slučaju iz stava (7) ovog člana Agencija za nadzor na zahtjev imaoca kvalifikovanog udjela mora izdati rješenje kojim se potvrđuje da je sticanje odobreno u roku osam dana od primanja tog zahtjeva. (9) Ako Agencija za nadzor nakon završetka procjene ne da odobrenje namjeravanom sticanju, o tome obavještava namjeravanog sticaoca i navodi razloge za to u roku dva radna dana prije isteka perioda procjene. (10) Rješenje Agencije za nadzor je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor. Član 30. (Procjena sticanja) (1) Pri procjenjivanju zahtjeva iz člana 28. stav (1) i informacija iz člana 29. stav (4) ovog zakona radi osiguranja stabilnog i razboritog upravljanja društvom za osiguranje u kojem je namjeravano sticanje, te uzimajući u obzir vjerovatan utjecaj namjeravanog sticaoca na društvo za osiguranje tokom perioda procjene, Agencija za nadzor procjenjuje primjerenost namjeravanog sticaoca i finansijsku stabilnost namjeravanog sticaoca prema sljedećim kriterijima: a) ugledu namjeravanog sticaoca, b) ugledu i iskustvu bilo kojeg lica koje će nakon namjeravanog sticanja voditi poslove društva za osiguranje ili društva za reosiguranje, c) finansijskoj stabilnosti namjeravanog sticaoca, posebno u odnosu na vrstu poslova koje obavlja ili planira obavljati u društvu za osiguranje ili društvu za reosiguranje u kojem bi trebalo doći do namjeravanog sticanja, d) hoće li društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje kojem će se pripojiti drugo društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje biti u mogućnosti nastaviti poslovati u skladu sa ovim zakonom, posebno hoće li grupa osiguravača čijim članom postane društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje imati strukturu koja će ostaviti mogućnost provođenja efikasnog nadzora, efikasne razmjene podataka između nadležnih nadzornih tijela i odrediti raspodjelu nadležnosti između nadležnih nadzornih tijela, e) postoje li opravdani razlozi za sumnju da se u vezi sa namjeravanim sticanjem provodi ili pokušava provoditi pranje novca ili finansiranje terorističkih aktivnosti ili da namjeravano sticanje može povećati rizik od provođenja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (2) Ako lice iz člana 28. stav (1) ovog zakona u roku šest mjeseci оd dаnа priјеmа rjеšеnjа kојim је dаto odobrenje zа sticаnjе udjela ne stekne dionice na koje se odobrenje odnosi, smatrat će se da je odustalo od sticanja. U slučaju ponovne namjere sticanja, namjeravani sticalac mora ponoviti postupak iz čl. 28. i 29. ovog zakona. Број 23 - Страна 60 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. (3) Agencija za nadzor odbit će namjeravano sticanje u roku 60 dana od dana izdavanja potvrde iz člana 29. stav (1) ovog zakona i to samo ako su informacije koje je dao namjeravani sticalac nepotpune ili ako je prema kriterijima iz stava (1) ovog člana vjerovatno da bi utjecaj namjeravanog sticaoca mogao naškoditi stabilnom i razboritom upravljanju društva za osiguranje. (4) Prije donošenja odluke na osnovu stava (3) ovog člana Agencija za nadzor mora namjeravanom sticaocu odrediti rok koji ne smije biti kraći od 15 niti duži od 30 dana da se izjasni o razlozima odbijanja. (5) Ako Agencija za nadzor i nakon izjašnjenja iz stava (4) ovog člana odluči odbiti zahtjev namjeravanog sticanja o tome donosi rješenje koje mora sadržavati razloge za odbijanje. (6) Rješenje Agencije za nadzor o odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja o sticanju kvalifikovanog udjela je konačno, a protiv njega podnosilac može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog suda. Član 31. (Međusobna saradnja nadležnih nadzornih tijela prilikom odlučivanja o zahtjevu za izdavanje odobrenja za sticanje kvalifikovanog udjela) (1) Nadležna nadzorna tijela u potpunosti će sarađivati prilikom odlučivanja o zahtjevu za izdavanje odobrenja za sticanje kvalifikovanog udjela ako je sticalac kvalifikovanog udjela: a) banka, mikrokreditna organizacija, lizing društvo, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima sa javnom ponudom sa odobrenjem za rad druge države članice ili u sektoru različitom od onog u kojem je izražena namjera spajanja ili sticanja, b) nadređeno društvo banke, mikrokreditne organizacije, lizing društva, društva za osiguranje, društva za reosiguranje, investicijskog društva ili društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima sa javnom ponudom sa odobrenjem za rad druge države članice ili u sektoru različitom od onog u kojem je izražena namjera spajanja ili sticanja, c) pravno ili fizičko lice koje kontroliše banku, mikrokreditnu organizaciju, lizing društvo, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima sa javnom ponudom sa odobrenjem za rad druge države članice ili u sektoru različitom od onog u kojem je izražena namjera spajanja ili sticanja. (2) Nadležna nadzorna tijela će, bez odgađanja, razmjenjivati potrebne informacije za donošenje odluke o zahtjevu iz stava (1) ovog člana. Navedena razmjena informacija pružat će se na pisani zahtjev. Član 32. (Pravne posljedice sticanja bez odobrenja) (1) Lice koje stekne ili posjeduje dionice u suprotnosti sa odredbom člana 28. stav (1) ovog zakona i člana 30. stav (5) ovog zakona nema pravo glasa, odnosno učestvovanja u upravljanju društvom za osiguranje na osnovu dionica koje je pribavilo na taj način. (2) Pravo glasa iz stava (1) ovog člana za vrijeme dok imalac kvalifikovanog udjela na osnovu dionica koje je stekao u suprotnosti sa odredbom člana 28. stav (1) ovog zakona i člana 30. stav (5) ovog zakona nema pravo glasa, pribraja se pravu glasa drugih dioničara dioničkog društva za osiguranje proporcionalno njihovom udjelu u osnovnom kapitalu dioničkog društva za osiguranje na način da imalac kvalifikovanog udjela u glasanju učestvuje samo sa udjelom dionica kojima ne krši odredbu člana 28. stav (1) i člana 30. stav (5) ovog zakona. Član 33. (Kvalifikovani udjeli: ovlaštenja Agencije za nadzor) Ako Agencija za nadzor utvrdi da lice koje je steklo kvalifikovani udio u društvu za osiguranje djeluje na to društvo suprotno principima poslovanja društva za osiguranje, ovlaštena je obustaviti ostvarivanje njegovog prava glasa na skupštini društva za osiguranje. Odjeljak C. Vođenje poslova i nadzor nad vođenjem poslova društva Član 34. (Opće odredbe) Uprava vodi poslove društva i zastupa društvo, a nadzorni odbor nadzire vođenje poslova društva. Član 35. (Članovi uprave društva za osiguranje) (1) Uprava društva mora imati najmanje dva člana od kojih jedan član uprave mora biti imenovan za direktora. (2) Prokurist može zastupati društvo za osiguranje samo zajedno sa najmanje jednim članom uprave. (3) Najmanje jedan član uprave mora znati jedan od službenih jezika u BiH i imati prebivalište ili boravište u BiH. Član uprave koji nije državljanin BiH mora imati radnu dozvolu. Član 36. (Uvjeti za člana uprave u društvu za osiguranje) (1) Za članove uprave i prokuristu društva za osiguranje mogu se postaviti lica koja ispunjavaju sljedeće uvjete: a) VSS - VII stepen stručne spreme, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa bolonjskog sistema studiranja od kojih najmanje jedan član uprave mora biti ekonomske ili pravne struke, b) imaju najmanje tri godine iskustva na rukovodećim položajima u društvu za osiguranje, odnosno šest godina iskustva na rukovodećim položajima u drugim finansijskim institucijama, odnosno pet godina iskustva na poslovima ovlaštenog aktuara, c) nisu bili članovi uprave, nadzornog odbora društva za osiguranje nad kojim je pokrenut stečajni postupak ili oduzeto odobrenje za rad zbog kršenja zakona, d) nisu članovi uprave, odnosno prokuristi drugog društva za osiguranje, e) nisu članovi nadzornog organa drugog društva za osiguranje, f) nisu osuđivani za utaju i pronevjeru u službi, zloupotrebu povjerenja, krivotvorenje, upotrebu krivotvorenih dokumenata, krađu javne ili privatne imovine, davanje lažnih izjava, davanje ili uzimanje mita ili bilo koje drugo krivično djelo vezano uz obavljanje profesionalne djelatnosti. (2) Lice koje je bilo član uprave društva za osiguranje nad kojim je pokrenut stečajni postupak ili oduzeto odobrenje za rad zbog kršenja zakona ne može biti postavljeno na mjesto člana uprave ili prokuriste do isteka pet godina od dana pokretanja stečajnog postupka, odnosno oduzimanja odobrenja za rad. (3) Ispunjavanje uvjeta iz stava (1) tačka f) ovog člana fizičko lice koje nije državljanin BiH dokazivat će se izvodom iz sudske krivične evidencije ili na drugi način pomoću istovjetnog dokumenta nadležnog suda ili administrativnog organa zemlje porijekla ovih lica. Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 61 (4) Dokumenti za dokazivanje ispunjavanja uvjeta iz stava (1) tač. od c) do f) i stava (3) ovog člana ne mogu biti stariji od 90 dana od dana njihovog izdavanja. (5) Član uprave ne može istovremeno obavljati tu funkciju i izvršne funkcije unutar društva za osiguranje koje su odgovorne za svakodnevno vođenje poslovanja i za to odgovaraju upravi i rukovodeću funkciju u organizacionim dijelovima društva za osiguranje. Član 37. (Saglasnost za člana uprave društva za osiguranje) (1) Članom uprave dioničkog društva za osiguranje može biti imenovano lice koje dobije saglasnost Agencije za nadzor za obavljanje funkcije člana uprave društva za osiguranje. (2) Zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (1) ovog člana podnosi nadzorni odbor društva za osiguranje za mandat koji ne može biti duži od četiri godine. (3) Uz zahtjev iz stava (2) ovog člana moraju se priložiti dokazi o ispunjavanju uvjeta iz člana 36. ovog zakona. Sadržaj potrebne dokumentacije kojom kandidat za člana uprave dokazuje ispunjava li uvjete iz člana 36. ovog zakona, propisuje Agencija za nadzor. (4) Kandidat za člana uprave u postupku odlučivanja o izdavanju saglasnosti mora dostaviti Agenciji za nadzor program vođenja poslova društva za osiguranje. Prilikom donošenja odluke za izdavanje saglasnosti iz stava (1) ovog člana Agencija za nadzor mora uzeti u obzir i poslovni ugled i finansijsku stabilnost privrednog društva u kojem je kandidat za člana uprave dioničkog društva za osiguranje radio, te poslovni ugled i iskustvo kandidata. (5) Agencija za nadzor izdat će saglasnost iz stava (1) ovog člana ako na osnovu dokumenata iz stava (3) ovog člana i predstavljenog programa iz stava (4) ovog člana zaključi da kandidat ispunjava uvjete za člana uprave društva za osiguranje. (6) Agencija za nadzor odbit će izdavanje saglasnosti ako iz podataka kojima raspolaže proizlazi da bi, zbog djelatnosti i poslova kojima se lice bavi, odnosno zbog postupaka koje je lice činilo, bilo ugroženo poslovanje društva za osiguranje u skladu sa pravilima o ograničavanju rizika, ili ako na osnovu navoda iz stava (4) ovog člana prosudi da kandidat neće obavljati poslove društva za osiguranje u skladu sa propisima donesenim na osnovu ovog zakona te drugih zakona i propisa koji uređuju poslovanje društva za osiguranje, ili ako utvrdi da je lice u zahtjevu za izdavanje odobrenja, odnosno tokom predstavljanja iz stava (4) ovog člana navelo netačne podatke. (7) Ako je lice dobilo saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave u jednom društvu za osiguranje mora prije imenovanja na istu funkciju u drugom društvu za osiguranje dobiti novo odobrenje Agencije za nadzor. Na odobrenje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe st. (4), (5) i (6) ovog člana. (8) Ako je pravno lice podnijelo zahtjev za izdavanje saglasnosti za obavljanje poslova osiguranja, postupak odlučivanja o odobrenju iz stava (1) ovog člana objedinjuje se sa postupkom odlučivanja o odobrenju za obavljanje poslova osiguranja. (9) Saglasnost iz stava (1) ovog člana prestaje važiti ako: a) lice u roku šest mjeseci od primanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave ne bude imenovano za člana uprave društva za osiguranje na koje se saglasnost odnosi, te je postupak izdavanja saglasnosti bio spojen sa postupkom izdavanja saglasnosti za obavljanje poslova osiguranja društva za osiguranje, b) lice u roku tri mjeseca od primanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave ne bude imenovano za člana uprave dioničkog društva za osiguranje na koje se saglasnost odnosi, c) licu prestaje funkcija člana uprave društva za osiguranje na koju se saglasnost odnosi sa danom prestanka funkcije, d) licu istekne ugovor o radu u društvu za osiguranje na koji se saglasnost odnosi sa danom isteka ugovora. Član 38. (Radni odnos članova uprave) Članovi uprave društva za osiguranje moraju biti u radnom odnosu na puno radno vrijeme u društvu za osiguranje. Član 39. (Oduzimanje saglasnosti za funkciju članova uprave) (1) Agencija za nadzor oduzet će saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave društva za osiguranje u slučaju ako: a) je osuđen za krivično djelo nespojivo sa dužnošću u upravi, b) je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti uprave, c) je saglasnost dobivena navođenjem neistinitih podataka, d) član uprave teže prekrši obaveze člana uprave iz čl. 40. i 41. ovog zakona, e) društvo ne postupi po rješenju o nalozima za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti, f) društvo ne postupa u skladu sa obavezom pravovremenog i istinitog izvještavanja Agencije za nadzor i poslije pisanog upozorenja Agencije za nadzor, g) na bilo koji način ometa vršenje nadzora nad poslovanjem društva, h) su ostvareni uvjeti iz člana 157. ovog zakona u rješenju o imenovanju posebne uprave. (2) Ako je članu uprave oduzeta saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave te ako je Agencija za nadzor odredila dodatne mjere u svrhu realizacije pravila o upravljanju rizicima iz člana 156. stav (3) ovog zakona, nadzorni odbor društva za osiguranje dužan je odmah razriješiti tog člana uprave i podnijeti zahtjev iz člana 37. stav (2) ovog zakona za novog člana uprave. Član 40. (Dužnosti i odgovornosti uprave) (1) Uprava društva za osiguranje mora osigurati poslovanje društva za osiguranje u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, odnosno u skladu sa drugim zakonima kojima se uređuje poslovanje društva za osiguranje te propisima donesenim na osnovu tih zakona. (2) Uprava društva za osiguranje mora osigurati praćenje rizika kojima je izloženo društvo za osiguranje kod poslovanja te donijeti odgovarajuće mjere kojima će društvo za osiguranje ograničavati rizike. (3) Uprava društva za osiguranje mora osigurati da se organizuje sistem internih kontrola u svim područjima poslovanja društva za osiguranje i interna revizija te da njihovo djelovanje bude u skladu sa ovim zakonom i na osnovu njega donesenim propisima. (4) Uprava društva za osiguranje mora osigurati vođenje poslovnih i drugih knjiga te poslovne dokumentacije, sastavljanje knjigovodstvenih isprava, procjenu knjigovodstvenih stavki, sastavljanje računovodstvenih i drugih izvještaja o čemu je dužna izvještavati, odnosno obavještavati Agenciju za nadzor u skladu sa ovim zakonom i propisom o računovodstvu i reviziji, te propisima donesenima na osnovu ovih zakona. Број 23 - Страна 62 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. (5) Uprava društva za osiguranje je dužna osigurati da društvo za osiguranje ima pisane politike, kao i da se te politike provode. Prije donošenja politika uprava je dužna pribaviti mišljenje ovlaštenog aktuara na predložene politike i odobrenje nadzornog odbora. Politike se odnose na upravljanje rizicima, unutrašnju kontrolu i unutrašnju reviziju. Politike se preispituju najmanje jedanput godišnje i prilagođavaju se u slučaju bilo koje značajne promjene u sistemu ili u određenom području. (6) Članovi uprave društva za osiguranje solidarno odgovaraju društvu za osiguranje za štetu koja nastane kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja svojih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti upravljanja društvom za osiguranje postupali sa pažnjom dobrog i savjesnog privrednika. (7) Članovi uprave su obavezni pri svakom imenovanju ili prestanku svoje funkcije u nadzornom ili upravnom odboru drugih pravnih lica pisanim putem obavijestiti Agenciju za nadzor u roku osam dana. Član 41. (Obavještavanje nadzornog odbora) (1) Uprava društva za osiguranje mora hitno u roku tri dana od utvrđivanja ili nastanka pisanim putem obavijestiti nadzorni odbor društva za osiguranje o sljedećem: a) da je ugrožena likvidnost ili solventnost društva za osiguranje, b) da su nastupili razlozi za prestanak i oduzimanje odobrenja za obavljanje poslova osiguranja, odnosno zabrana obavljanja pojedinih poslova osiguranja, c) da se finansijsko stanje društva za osiguranje izmijenilo tako da društvo za osiguranje ne dostiže marginu solventnosti iz člana 71., odnosno člana 72. ovog zakona, d) o svim nalozima Agencije za nadzor. (2) Član uprave društva za osiguranje mora hitno u roku tri dana od utvrđivanja ili nastanka pisanim putem obavijestiti nadzorni odbor društva za osiguranje: a) o imenovanju i prestanku njegove funkcije u nadzornim tijelima drugih pravnih lica, b) o pravnim poslovima na osnovu kojih je član uprave sam ili član njegove uže porodice posredno ili neposredno stekao dionice, odnosno poslovne udjele pravnog lica na osnovu kojih član uprave zajedno sa članovima uže porodice u tom pravnom licu dostiže ili premašuje kvalifikovani udio, odnosno ako se njihov udio smanjio ispod granice kvalifikovanog udjela, c) o oduzimanju odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave. Član 42. (Nadzorni odbor) (1) Nadzorni odbor ima najmanje tri člana, predsjednika i dva člana pri čеmu ukupаn brој člаnоvа nadzornog odbora mоrа biti nеpаrаn. (2) Skupština društva za osiguranje imenuje i razrješava članove nadzornog odbora, uz prethodnu saglasnost Agencije za nadzor. (3) Agencija za nadzor daje, odnosno oduzima saglasnost po proceduri za izdavanje saglasnosti upravi. Član 43. (Uvjeti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora) (1) Za člana nadzornog odbora društva za osiguranje lice može biti imenovano pod uvjetom da: a) nije pravomoćno osuđivano za krivično djelo nespojivo sa dužnošću u nadzornom odboru, b) mu nije presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti nadzornog odbora, c) nije bilo član uprave društva nad kojim su provedene mjere nadzora u obliku imenovanja posebne uprave, prinudne likvidacije ili prijedloga za pokretanje stečajnog postupka, d) mu nije mjerom nadzora oduzeta saglasnost za funkciju člana uprave društva za osiguranje i to u periodu od dvije godine od dana kada je nametnuta mjera nadzora, e) Agencija za nadzor nije mu odbila izdati odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave i to najmanje godinu dana od dana donošenja rješenja kojim se odbija izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave. (2) Agencija za nadzor može od uprave društva za osiguranje zatražiti sazivanje skupštine i predložiti razrješenje člana nadzornog odbora društva za osiguranje ako: a) član nadzornog odbora krši obaveze navedene u članu 46. ovog zakona, b) su prekršene odredbe člana 44. ovog zakona, c) ne ispunjava uvjete iz stava (1) ovog člana. Član 44. (Zapreke za imenovanje člana nadzornog odbora) (1) Članom nadzornog odbora društva za osiguranje ne može biti imenovano lice: a) koje je povezano sa pravnim licima u kojima društvo za osiguranje ima udio više od 5% prava glasa ili takav udio u njihovom osnovnom kapitalu, b) koje je član nadzornog odbora ili uprave ili prokurist u drugom društvu za osiguranje, drugom osiguravajućem holdingu ili drugoj finansijskoj instituciji, c) koje ne može biti član nadzornog odbora prema odredbama Zakona o privrednim društvima, d) zaposleno u društvu za osiguranje. (2) Zabrana iz stava (1) ovog člana ne vrijedi za lica koja su članovi nadzornog odbora, uprave ili prokuristi nadređenog društva za osiguranje ili drugog nadređenog društva u grupi osiguravača. Član 45. (Nadležnost nadzornog odbora) Osim nadležnosti koje nadzorni odbor ima u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, nadzorni odbor društva za osiguranje ima i sljedeće nadležnosti: a) daje upravi saglasnost za određivanje poslovne politike društva za osiguranje, b) daje upravi saglasnost za određivanje finansijskog plana društva za osiguranje, c) daje upravi saglasnost za određivanje organizacije sistema internih kontrola, d) daje saglasnost za određivanje okvirnog godišnjeg programa rada interne revizije, e) daje upravi saglasnost za imenovanje ovlaštenog aktuara društva za osiguranje, f) pokreće proceduru za imenovanje članova uprave i imenuje članove uprave, g) razmatra izvještaj Odbora za reviziju o primjerenosti postupaka i učinkovitosti djelovanja interne revizije, h) raspravlja o činjenicama koje je utvrdila Agencija za nadzor, Porezna uprava i druga nadzorna tijela tokom postupka nadzora nad društvom za osiguranje, i) razmatra finansijske izvještaje društva za osiguranje i utvrđuje prijedlog odluke o usvajanju godišnjeg finansijskog izvještaja, Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 63 j) obrazlaže skupštini dioničara svoje mišljenje uz godišnje izvještaje interne revizije i mišljenje uz godišnje izvještaje uprave, k) nadzire provođenje nalaza iz mišljenja ovlaštenog aktuara društva za osiguranje od uprave društva za osiguranje. Član 46. (Odgovornost članova nadzornog odbora) (1) Članovi nadzornog odbora društva za osiguranje solidarno su odgovorni društvu za osiguranje za štetu koja je nastala zbog zanemarivanja njihovih obaveza, osim ako dokažu da su pošteno i savjesno ispunjavali svoje dužnosti. (2) Član nadzornog odbora društva za osiguranje Agenciju za nadzor bez odgađanja mora obavijestiti o: a) imenovanju i prestanku njegove funkcije u upravnim i nadzornim tijelima drugih pravnih lica, b) pravnim poslovima na osnovu kojih su, posredno ili neposredno, član nadzornog odbora, odnosno članovi njegove uže porodice stekli dionice, odnosno poslovne udjele u pravnom licu na osnovu kojih član nadzornog odbora zajedno sa članovima svoje porodice u tom pravnom licu dostiže ili premašuje kvalifikovani udio, odnosno ako se njihov udio smanjio ispod granice kvalifikovanog udjela, c) prestanku funkcije člana nadzornog odbora društva za osiguranje. Odjeljak D. Osnivanje podružnica između dva entiteta Član 47. (Osnivanje podružnica društva koje imaju sjedište u RS: opće odredbe) (1) Društvo za osiguranje koje ima sjedište u RS može osnovati podružnicu u Federaciji. (2) Agencija za osiguranje RS, prije nego krenu raditi podružnice u Federaciji, Agenciji za nadzor prosljeđuje zahtjev sa potrebnom dokumentacijom uz koji prilaže i: a) rješenje o izdavanju odobrenja društvu iz RS za osnivanje podružnice u Federaciji, b) rješenje o upisu u sudski registar osnivanja podružnice u Federaciji, c) potvrdu o solventnosti društva za osiguranje iz RS koje osniva podružnicu u Federaciji, d) dokaz o članstvu u Birou zelene karte Bossne i Hercegovine, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje poslova osiguranja od odgovornosti za motorna vozila, e) dokaz o članstvu u Zaštitnom fondu FBiH, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje poslova osiguranja od odgovornosti za motorna vozila. (3) Agencija za nadzor donosi rješenje o upisu društva za osiguranje sa sjedištem u RS, koje u Federaciji posluje putem podružnice, u registar društava za osiguranje koji vodi u roku 15 dana od dana prijema dokumentacije iz stava (2) ovog člana. (4) Društvo za osiguranje iz RS je dužno u podružnici u Federaciji postupati u skladu sa čl. 10. i 11. ovog zakona. Član 48. (Osnivanje podružnice društva iz Federacije u RS: opće odredbe) (1) Društvo koje ima sjedište u Federaciji može osnovati podružnicu u RS, pod uvjetom da Agenciji za nadzor podnese zahtjev kojim će se izjasniti da namjerava otvoriti podružnicu u RS, prilažući sljedeće dokumente: a) odluku o osnivanju podružnice u RS, b) akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u podružnici u RS, c) dokaz o osiguranom poslovnom prostoru za sjedište podružnice u RS, kao i unutrašnjih organizacionih dijelova podružnice, d) odluku kojom se imenuje lice ovlašteno za zastupanje podružnice u RS, uz navođenje obima i granica ovlaštenja za zastupanje u pravnom prometu, e) dokaz da fizičko lice iz tačke d) ovog stava ima privremeno ili stalno prebivalište na teritoriji BiH, f) plan poslovanja i finansijski plan podružnice u RS, g) uvjete osiguranja i tarife premija za vrste osiguranja kojima će se podružnica u RS baviti, h) po jednu ovjerenu kopiju svih vrsta polisa osiguranja (ugovora o osiguranju) koje će podružnica u RS koristiti u pravnom prometu u RS, i) izjavu o odabranom načinu poslovanja u okviru vrste osiguranja: "Osiguranje troškova pravne zaštite", ukoliko se bavi tom vrstom osiguranja, j) dokaz da je član Biroa zelene karte Bosne i Hercegovine, ako se radi o društvu koje ima odobrenje za obavljanje poslova osiguranja od odgovornosti za motorna vozila. (2) Agencija za nadzor nakon provjere plana poslovanja i pod uvjetom da su administrativna struktura i finansijsko stanje društva, kao i opće i stručne kvalifikacije i iskustvo direktora i ovlaštenih zastupnika odgovarajući u roku 60 dana od dana podnošenja zahtjeva društva za osiguranje iz Federacije za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice u RS, Agenciji za osiguranje RS prosljeđuje zahtjev sa dokumentacijom iz stava (1) ovog člana uz koji prilaže i: a) rješenje o izdavanju odobrenja društvu iz Federacije za osnivanje podružnice u RS, b) rješenje o upisu u sudski registar osnivanja podružnice u RS, c) potvrdu o solventnosti društva za osiguranje iz Federacije koje osniva podružnicu u RS, d) dokaz o članstvu u Birou zelene karte Bosne i Hercegovine i e) dokaz o članstvu u Zaštitnom fondu RS. (3) Agencija za nadzor obavještava društvo iz Federacije da je Agenciji za osiguranje RS proslijedila zahtjev i dokumente iz stava (1) ovog člana. (4) U slučaju izmjene bilo kojih podataka predviđenih u tač. od b) do e) u stavu (2) ovog člana, Agenciji za nadzor bit će podneseno pisano obavještenje najmanje 30 dana prije provođenja te izmjene kako bi Agencija za nadzor postupila kako je predviđeno u stavu (1) ovog člana. (5) Podružnica u svom sjedištu mora voditi i čuvati svu dokumentaciju koja se odnosi na poslovanje podružnice. Član 49. (Osnivanje podružnice društva iz Federacije u RS: posebne odredbe) (1) U slučaju izmjene bilo koje pojedinosti dostavljene prema stavu (1) tač. b), c), d) i f) člana 48. ovog zakona, Agencija za nadzor poslat će pisano obavještenje Agenciji za osiguranje RS najmanje 30 dana prije provođenja izmjene kako bi se procedura navedena u prethodnom stavu mogla primijeniti. (2) Društvo iz Federacije koje obavlja poslove neživotnog osiguranja koje namjerava poslovati u RS zdravstvenim osiguranjem iz člana 9. stav (2) tačka b), koja djelimično ili u potpunosti zamjenjuje statutarni sistem socijalnog osiguranja u entitetu, mora Agenciji za nadzor podnijeti tehničku osnovu za tarife i opće i posebne uvjete osiguranja prije nego što otpočne njihovu primjenu. Број 23 - Страна 64 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. Član 50. (Obavještavanje o dokumentima) (1) Radi zaštite javnog interesa i kontrole da li se poštuju zakonske odredbe o ugovorima o osiguranju Agencija za nadzor može od društva koje ima sjedište u RS i koje se bavi osiguranjem u Federaciji putem podružnica zahtijevati povremena obavještenja o općim i posebnim uvjetima ugovora o osiguranju kao i o dokumentima koje namjeravaju koristiti za svoje osiguranike. (2) Agencija za nadzor zahtijevat će od društva dostavljanje svih podataka neophodnih za primjenu ovog zakona na jednom od službenih jezika u BiH. (3) Društvo koje je osnovano u RS a posluje u Federaciji putem podružnice obavezno je Agenciji za nadzor dostaviti sve tražene dokumente sa ciljem primjene ovog člana ukoliko su i društva koja imaju sjedište u Federaciji obavezna to uraditi. Ako društvo odbije podnijeti zatražene dokumente, Agencija za nadzor primijenit će odredbe čl. 51. i 52. ovog zakona. Član 51. (Nepoštivanje Zakona) (1) Ako društvo za osiguranje koje postupa suprotno odredbama ovog zakona ima sjedište u RS a u Federaciji ima podružnicu, Agencija za nadzor izreći će sankciju za prekršaj njegovoj organizacionoj jedinici i odrediti odgovarajuće mjere nadzora. (2) Svako rješenje o određivanju mjere ograničenja pružanja usluga ili o izricanju sankcije, u skladu sa odredbama ovog člana, mora biti obrazloženo i dostavljeno tom društvu i Agenciji za osiguranje RS. (3) Odredbe ovog člana ne isključuju primjenu drugih zakonskih propisa, uključujući i kazne predviđene važećim zakonima o osiguranju u Federaciji. Član 52. (Saradnja sa Agencijom za osiguranje RS) (1) Ako je potrebna istraga na licu mjesta u prostorijama sjedišta društva ili podružnice u Federaciji kako bi se osigurala odgovarajuća primjena važećih propisa u Federaciji, Agencija za nadzor sarađivat će sa Agencijom za osiguranje RS kako bi se istraga provela. Ako Agencija za nadzor smatra prijeko potrebnim može i sama provesti provjeru u uredima podružnice nakon što prethodno obavijesti Agenciju za osiguranje RS. (2) Agencija za nadzor donijet će provedbeni akt o pravilima osnivanja i poslovanja podružnica društava za osiguranje u međuentitetskom poslovanju iz čl. 47., 48., 49., 50. i 51. ovog zakona. Član 53. (Reklamiranje) Društva koja imaju sjedište u RS i van BiH mogu reklamirati svoje usluge u Federaciji koje pružaju prema pravu osnivanja i u skladu sa propisima u Federaciji koji se odnose na oblik i sadržaj takvog reklamiranja i koji su usvojeni u općem javnom interesu. Član 54. (Ispunjenje obaveza u slučaju likvidacije) U slučaju provođenja postupka likvidacije društva za osiguranje, obaveze koje proizlaze iz ugovora koji su zaključeni putem podružnice ispunit će se na isti način kao i one koje koje proizlaze iz drugih ugovora o osiguranju tog društva za osiguranje, u skladu sa Glavom X. ovog zakona. Odjeljak E. Obavljanje poslova osiguranja stranih društava za osiguranje Član 55. (Osnivanje podružnice) (1) Strano društvo za osiguranje može na području Federacije poslove osiguranja obavljati samo putem podružnice. (2) Podružnica stranog društva za osiguranje mora ispunjavati sljedeće uvjete: a) poslove podružnice moraju voditi dva lica koja su ovlaštena zastupati osnivače, a na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe čl. od 34. do 41. ovog zakona, b) podružnica mora biti na odgovarajući način kadrovski i tehnički osposobljena za obavljanje poslova osiguranja, c) podružnica mora raspolagati deponovanim sredstvima u vrijednosti jedne polovine iznosa osnovnog kapitala iz člana 25. ovog zakona, d) podružnica mora na području Federacije raspolagati odgovarajućom imovinom najmanje u visini polovine garantnog fonda propisanog članom 73. ovog zakona, te deponovati novčani iznos kao jemstvo za plaćanje obaveza iz ugovora o osiguranju sklopljenih na području Federacije, odnosno ugovora koji pokrivaju rizike na području Federacije u visini četvrtine garantnog fonda podružnice (u daljnjem tekstu: jemstveni depozit). Višak vlastitih sredstava podružnice iznad zahtjevanog minimalnog kapitala, zavisno od toga koji je viši, mora biti položen na poslovni račun kod finansijske institucije sa sjedištem u Federaciji, e) podružnica mora imenovati ovlaštenog aktuara koji će u njoj imati jednaku funkciju kakvu ima i u društvu za osiguranje. (3) Podružnica u svom sjedištu mora voditi i čuvati svu dokumentaciju koja se odnosi na poslovanje podružnice. (4) Na podružnicu stranog društva za osiguranje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o upravljanju rizicima, čuvanju povjerljivih podataka te poslovnim knjigama i izvještajima iz glava III. i IV. ovog zakona te na osnovu njih donesenih propisa. (5) Na nadzor nad podružnicom osnovanoj u Federaciji na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o nadzoru nad društvima za osiguranje iz Glave VIII. ovog zakona. Član 56. (Odobrenje za osnivanje podružnice) (1) Strano društvo za osiguranje može na području Federacije osnovati podružnicu ako za to dobije odobrenje Agencije za nadzor. (2) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice mora se priložiti: a) akt o osnivanju podružnice, b) izvod iz sudskog, odnosno drugog odgovarajućeg registra države sjedišta matičnog društva za osiguranje, c) statut, odnosno propisi matičnog društva za osiguranje, d) revidirani finansijski izvještaji matičnog društva za osiguranje za posljednje tri godine, e) ako iz akta iz tačke b) ovog stava nisu vidljivi podaci o vlasnicima matičnog društva za osiguranje, mora se priložiti odgovarajuća isprava u kojoj se na vjerodostojan način navode vlasnici i njihovi udjeli u upravljanju matičnim društvom za osiguranje, f) izvod iz sudskog, odnosno drugog odgovarajućeg registra države sjedišta za pravna lica koja imaju više Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 65 od 10% udjela u upravljanju matičnim društvom za osiguranje, g) poslovni plan sa sadržajem određenim u članu 22. ovog zakona i mišljenjem ovlaštenog aktuara podružnice o njemu, h) dokaze o adekvatnosti garantnog fonda i jemstvenom depozitu sa mišljenjem ovlaštenog aktuara podružnice o njemu, i) dokumentaciju na osnovu koje se može utvrditi je li podružnica u kadrovskom, tehničkom i organizacionom smislu sposobna pružati usluge na koje se odnosi zahtjev za izdavanje odobrenja. (3) Agencija za nadzor u odobrenju za osnivanje podružnice stranog društva za osiguranje odredit će način na koji će se osigurati jemstveni depozit. (4) Na odlučivanje o izdavanju odobrenja za osnivanje podružnice stranog društva za osiguranje na odgovarajući način se primjenjuju odredbe čl. od 18. do 20. ovog zakona. (5) Odobrenje za rad iz ovog člana važeće je na cijeloj teritoriji BiH i bit će dostavljeno Agenciji za osiguranje u BiH. Odjeljak F. Prijenos portfelj osiguranja Član 57. (Opće odredbe) (1) Društvo za osiguranje može ugovorom prenijeti na drugo društvo za osiguranje (u daljnjem tekstu: društvo za osiguranje preuzimalac) ugovore o osiguranju u jednoj ili više vrsta osiguranja (u daljnjem tekstu: portfelj osiguranja) istovremeno sa prijenosom imovine za pokriće tehničkih rezervi u vrijednosti rezervi koje se oblikuju za portfelj osiguranja koji je predmet prijenosa, odnosno imovine za pokriće matematičke rezerve koja se mora oblikovati za portfelj osiguranja koji je predmet ugovora. (2) Portfelj osiguranja može se prenijeti na društvo za osiguranje preuzimaoca kada društvo za osiguranje preuzimalac dobije odobrenje Agencije za nadzor za preuzimanje portfelja osiguranja. (3) Za prijenos ugovora o osiguranju nije potrebna saglasnost osiguranika. (4) Društvo koje vrši prijenos obavijestit će ugovarače osiguranja i sve ostale zainteresirane strane tako što će obavještenje o predloženom prijenosu biti objavljeno u "Službenim novinama Federacije BiH" i "Službenom glasniku BiH", kao i u dnevnim novinama velikog tiraža u Federaciji. Obavještenje o prijenosu naznačavat će sve podatke o imenu društva koje vrši i na koje se vrši prijenos, o klasifikaciji rizika koji su uključeni u portfelj osiguranja koji će se prenijeti. U pogledu poslova životnog osiguranja obavještenje će navoditi i da je izrađen izvještaj aktuara i da je dostupan za pregled u sjedištu društva i u svim podružnicama društva. (5) Društvo koje vrši prijenos, obavještenja iz stava (4) ovog člana objavit će i u RS u odnosu na rizike koji će biti prenijeti, a nalaze se u RS. (6) Društvo za osiguranje može prenijeti portfelj osiguranja na: a) drugo društvo za osiguranje u Federaciji, b) društvo u RS, koje ima podružnicu u Federaciji, c) podružnicu stranog društva za osiguranje ako je sjedište podružnice u Federaciji. (7) Društvo za osiguranje dužno je portfelj osiguranja prenijeti na društvo za osiguranje preuzimaoca u roku tri mjeseca od dana primanja odobrenja za prijenos portfelja od Agencije za nadzor. (8) Odobrenje za prijenos portfelja prestaje važiti istekom roka iz stava (7) ovog člana. (9) Društvo za osiguranje dužno je u roku 30 dana od dana prijenosa portfelja Agenciji za nadzor podnijeti dokaze o prijenosu portfelja na društvo za osiguranje preuzimaoca. (10) Ako društvo za osiguranje ne postupi u skladu sa stavom (9) ovog člana, odnosno ako iz podnesenih dokaza nije vidljivo da je izvršen prijenos portfelja, Agencija za nadzor donijet će odluku o prestanku važenja odobrenja za prijenos portfelja. (11) Agencija za nadzor propisat će koje dokaze o prijenosu iz stava (9) ovog člana dostavlja društvo za osiguranje. Član 58. (Zahtjev za izdavanje odobrenja za prijenos portfelja osiguranja) (1) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za prijenos portfelja mora se dostaviti: a) popis ugovora o osiguranju prema pojedinim vrstama osiguranja koji su predmet prijenosa, uz opće uvjete za ta osiguranja, te izračune rezervi za ta osiguranja, b) popis imovine za pokriće tehničkih rezervi, odnosno imovine za pokriće matematičke rezerve, uz navođenje vrijednosti te podatke na osnovu kojih je moguće provjeriti izračun te vrijednosti, c) ugovor o prijenosu portfelja osiguranja, d) mišljenje ovlaštenog aktuara o prijenosu portfelja osiguranja. (2) U slučaju kada se prijenos portfelja osiguranja vrši na podružnicu stranog društva za osiguranje iz člana 57. stav (6) tačka c) ovog zakona svaki zahtjev za informacijama upućen nadzornim organima u drugim zemljama članicama slat će se putem Agencije za osiguranje u BiH, u skladu sa propisom koji uređuje poslovanje Agencije za osiguranje u BiH. (3) Društvo koje namjerava preuzeti portfelj osiguranja o toj činjenici obavještava Agenciju za nadzor te podnosi izmjenu plana poslovanja koja je nužna radi preuzimanja portfelja. (4) Agencija za nadzor će u roku 30 dana odlučiti o zahtjevu za odobrenje za preuzimanje portfelja osiguranja. (5) Odluka Agencije za nadzor kojom se odobrava prijenos objavit će se i u RS ukoliko portfelj uključuje rizike koji se nalaze u RS. Objavljivanje odobrenja za prijenos društvima koja vrše prijenos i koja imaju sjedište u RS, a koja pokrivaju rizike koji se nalaze u Federaciji, izvršit će se u skladu sa odredbama ovog člana i člana 57. st. (4) i (5) ovog zakona. Član 59. (Odbijanje zahtjeva o dobivanju odobrenja za preuzimanje portfelja osiguranja) (1) Agencija za nadzor odbit će zahtjev za izdavanje odobrenja za preuzimanje portfelja osiguranja ako je vrijednost imovine za pokriće tehničkih rezervi, odnosno imovine za pokriće matematičkih rezervi manja od visine rezervi koje se moraju oblikovati za portfelj osiguranja koji je predmet prijenosa, odnosno ako postoje drugi razlozi zbog kojih bi bili ugroženi interesi osiguranika. (2) Agencija za nadzor odbit će zahtjev i u slučaju ako društvo za osiguranje preuzimalac nema odobrenje za obavljanje poslova osiguranja u vrstama osiguranja koja su predmet prijenosa, odnosno ako bi zbog preuzimanja portfelja osiguranja bilo ugroženo poslovanje društva za osiguranje preuzimaoca u skladu sa pravilima o upravljanju rizicima u skladu sa članom 62. ovog zakona. (3) Protiv rješenja iz st. (1) i (2) ovog člana društvo ima pravo pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog suda. Број 23 - Страна 66 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. GLAVA III. SISTEM UPRAVLJANJA RIZICIMA Odjeljak A. Opće odredbe Član 60. (Sistem upravlјanja u društvu za osiguranje) (1) Društvo za osiguranje dužno je osigurati postojanje i funkcioniranje efikasnog sistema upravlјanja koji uklјučuje upravlјanje rizikom, sistem internih kontrola, internu reviziju i aktuarstvo. (2) Sistem upravlјanja u društvu za osiguranje usklađuje se sa veličinom i organizacionom strukturom društva, obimom aktivnosti i vrstama osiguranja koje društvo obavlјa. (3) Agencija za nadzor propisuje način uređivanja sistema upravlјanja u društvu za osiguranje. Odjelјak B. Upravlјanje rizicima Član 61. (Sistem upravljanja rizicima) (1) Društva za osiguranje i društva za reosiguranje moraju imati uspostavljen efikasan sistem upravljanja rizicima koji obuhvata strategije, procese i postupke izvještavanja koji su potrebni za utvrđivanje, mjerenje i praćenje rizika, upravljanje rizicima i kontinuirano izvještavanje na pojedinačnom i grupnom osnovu o rizicima kojima su izložena ili bi mogla biti izložena te o međusobnoj zavisnosti tih rizika. (2) Sistem upravljanja rizicima treba biti efikasan i dobro integrisan u organizacionu strukturu i procese odlučivanja društva za osiguranje ili društva za reosiguranje te na primjeren način uzimati u obzir lica koja efikasno vode društvo ili imaju druge ključne funkcije. (3) Sistem upravljanja rizicima pokriva rizike koji se uključuju u izračun kapitalnog zahtjeva u pogledu solventnosti kao i rizike koji nisu uključeni ili nisu u potpunosti uključeni u taj izračun. (4) Sistem upravljanja rizicima obuhvata: a) preuzimanje rizika i formiranje rezervi, b) upravljanje imovinom i obavezama, c) ulaganja, posebno izvedenice i slične obaveze, d) upravljanje likvidnosnim i koncentracionim rizikom, e) upravljanje operativnim rizikom, f) reosiguranje i druge tehnike smanjenja rizika. (5) Sistem uprаvlјаnjа rizicimа društvа zа оsigurаnjе trеbа оbuhvаtiti оcjеnu nајmаnjе sljеdеćih rizikа: a) rizik nеživоtnоg оsigurаnjа, b) rizik živоtnоg оsigurаnjа, c) rizik zdrаvstvеnоg оsigurаnjа, d) tržišni rizik, e) rizik dеpоnоvаnjа i ulаgаnjа, f) оpеrаtivni rizik. (6) Društvo za osiguranje dužno je da identifikuje, procjenjuje i mjeri rizike kojima je izloženo u svom poslovanju i da upravlјa ovim rizicima primjenom kvalitativnog i kvantitativnog načina upravlјanja. (7) Društvo za osiguranje utvrđuje procedure za identifikovanje, procjenu i mjerenje rizika, kao i za upravlјanje rizicima u skladu sa propisima, standardima i pravilima struke osiguranja. (8) Agencija za nadzor propisuje vrste rizika u obavlјanju djelatnosti osiguranja, bliže uvjete i način identifikacije, mjerenja i praćenja ovih rizika i upravlјanja tim rizicima. Član 62. (Pravila o upravljanju rizikom) (1) Društvo za osiguranje upravlja rizikom ako u svom poslovanju osigurava: a) dionički kapital najmanje u visini propisanoj članom 25. ovog zakona, b) tehničke rezerve u skladu sa članom 80. ovog zakona, c) likvidnost društva u skladu sa članom 75. ovog zakona, d) pravovremeno plaćanje šteta, ugovorenih suma osiguranja i izvršavanje drugih obaveza iz osnova osiguranja u skladu sa pravilima struke osiguranja, dobrim poslovnim običajima i poslovnom etikom, e) deponovanje i ulaganje sredstava tehničkih i matematičkih rezervi u skladu sa čl. 89. i 93. ovog zakona, f) garantni fond u skladu sa članom 73. ovog zakona, g) marginu solventnosti u skladu sa čl. 71. i 72. ovog zakona, h) suosiguranje i reosiguranje viškova rizika iznad maksimalnog samopridržaja u skladu sa čl. 99. i 101. ovog zakona, i) pokrivenost troškova provođenja osiguranja režijskim dodatkom, j) istinito i objektivno prikazivanje finansijskih izvještaja, k) druge aktivnosti radi ispunjavanja obaveza iz tač. od a) do j) ovog člana, kao i drugih obaveza propisanih ovim zakonom koje se odnose na upravljanje rizikom. (2) Društvo za osiguranje dužno je poslovati na način da rizici kojima je izloženo u pojedinačnim, odnosno svim vrstama poslova osiguranja koje obavlja ne pređu vrijednosti ili granice propisane ovim zakonom te na osnovu njega donesenim propisima. (3) Društvo za osiguranje dužno je poslovati po principima: a) likvidnosti - sposobnost pravovremenog ispunjavanja dospjelih obaveza, b) solventnosti - trajna sposobnost ispunjavanja svih svojih obaveza. Član 63. (Statistički podaci) (1) Društvo za osiguranje dužno je voditi statističke podatke o poslovima osiguranja, rizicima koje pokrivaju osiguranja, osiguranim slučajevima i evidencijama šteta. (2) Društvo za osiguranje dužno je podatke iz stava (1) ovog člana obrađivati primjenom statističkih standarda za osiguranje koje propisuje Agencija za nadzor. Odjeljak C. Sistem internih kontrola Član 64. (Sistem internih kontrola i funkcija praćenja usklađenosti) (1) Društvo za osiguranje dužno je osigurati postojanje i funkcioniranje efikasnog sistema internih kontrola. (2) Pod sistemom internih kontrola društva za osiguranje podrazumijevaju se odgovarajuće administrativne i druge procedure, postupci i radnje koje je uprava dužna organizirati i primijeniti na način koji odgovara prirodi, složenosti i rizičnosti posla, okvir interne kontrole, kao i postupak izvještavanja o usklađenosti poslovanja društva i kontrola te usklađenosti, a radi određivanja i prihvatanja odgovarajućih rizika i upravlјanja tim rizicima te sprečavanja nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju društva. (3) Kontrola usklađenosti poslovanja društva za osiguranje uklјučuje obavještavanje uprave o poslovanju društva u skladu sa propisima, kao i procjenu mogućeg utjecaja promjene propisa na poslovanje društva i identifikaciju i procjenu rizika usklađenosti poslovanja. Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 67 (4) Agencija za nadzor propisuje bliže uvjete i način uređivanja i provođenja sistema internih kontrola društva za osiguranje. Član 65. (Uspostavljanje sistema internih kontrola) Društvo za osiguranje svojim aktima uređuje uspostavljanje, funkcioniranje, praćenje i unapređenje sistema internih kontrola, kao i odgovornost društva za navedene aktivnosti. Član 66. (Informacioni sistem i izloženost rizicima) (1) Društvo za osiguranje dužno je sistem internih kontrola integrisati u sve svoje poslovne aktivnosti i procese i kao podršku tom sistemu razvijati pouzdan, funkcionalan i adekvatan informacioni sistem. (2) Sistem internih kontrola društva za osiguranje organizira se tako da osigurava identifikaciju potencijalnih područja izloženosti društva rizicima i donošenje odluka kojima će se spriječiti prekomjerna izloženost društva rizicima. Odjeljak D. Kapital društva za osiguranje Član 67. (Kapital društva za osiguranje) (1) Kapital društva za osiguranje se radi primjene pravila o upravljanju rizicima (u daljnjem tekstu: kapital) izračunava na način određen sljedećim članovima ovog odjeljka. (2) Pri izračunu kapitala društva za osiguranje uzimaju se u obzir stavke osnovnog kapitala iz člana 68. ovog zakona i stavke dopunskog kapitala iz člana 69. ovog zakona te stavke odbitka iz člana 70. ovog zakona. Član 68. (Osnovni kapital) (1) Osnovni kapital društva sastoji se od: a) uplaćenog dioničkog kapitala i uplaćene dioničke premije iz osnova nominalnog iznosa običnih dionica izdatih na osnovu novčanih uplata u dionički kapital društva, b) rezervi (zakonskih i statutarnih) koje ne proizlaze iz obaveza na osnovu ugovora o osiguranju i c) akumulirane dobiti i dobiti poslije oporezivanja, iz posljednjeg obračunskog perioda za koji se raspoređuje dobit, a nakon donošenja odluke skupštine o raspodjeli dobiti. (2) Kod obračuna osnovnog kapitala iz stava (1) ovog člana kao odbitne stavke uzimaju se: a) preneseni gubitak i gubitak tekuće godine, b) otkupljene vlastite dionice, c) nematerijalna imovina. Član 69. (Dopunski kapital) (1) Pri izračunu dopunskog kapitala društva za osiguranje uzimaju se u obzir sljedeće stavke: a) dionički kapital uplaćen na osnovu prioritetnih dionica, b) podređeni dužnički finansijski instrumenti, c) polovine upisanog neuplaćenog kapitala uz odobrenje Agencije za nadzor, d) druge stavke. (2) Podređeni dužnički finansijski instrumenti su vrijednosni papiri i drugi finansijski instrumenti na osnovu kojih imalac u slučaju stečaja, odnosno likvidacije izdavaoca ima pravo na isplatu nakon isplate drugih povjerioca, odnosno koji su, s obzirom na dospijeće i druge karakteristike, pogodni za pokrivanje eventualnih gubitaka zbog rizika kojima je tokom poslovanja izloženo društvo za osiguranje. Podređeni dužnički instrumenti sa fiksnim dospijećem ili prioritetni dionički kapital mogu iznositi najviše 25% u odnosu na osnovni kapital ili garantni fond zavisno od toga koji je iznos niži. (3) Druge stavke iz stava (1) tačka d) ovog člana su vrijednost matematičke rezerve koja u izračunu ne uzima u obzir stvarni trošak, odnosno dio stvarnog troška pribavljanja osiguranja umanjena za vrijednost matematičke rezerve koja u izračunu uzima u obzir stvarni trošak pribavljanja osiguranja. Stvarni troškovi pribavljanja osiguranja u izračunu matematičke rezerve ne smiju prelaziti 3,5% od osigurane svote. Negativne vrijednosti u izračunu matematičke rezerve se postavljaju na nulu. Član 70. (Stavke odbitka pri izračunu kapitala) Pri izračunu kapitala društva za osiguranje zbir osnovnog i dopunskog kapitala isključuje sljedeće stavke: a) učešće u kapitalu 20,00% i više udjela, dionica i drugih prava posredno i neposredno, drugih društava za osiguranje i reosiguranje, bankama i ostalim finansijskim institucijama u kojima se u skladu sa posebnim propisima izračunava adekvatnost kapitala, b) ulaganja u podređene dužničke finansijske instrumente te druga ulaganja u lica iz tačke a) ovog stava koja se radi poštovanja adekvatnosti garantnog fonda tih lica, uzimaju u obzir pri izračunu njihovog garantnog fonda i u kojima je udio društva za osiguranje u skladu sa članom 31. stav (1) ovog zakona, c) nelikvidna sredstva. Odjeljak E. Adekvatnost kapitala Član 71. (Margina solventnosti društva za osiguranje koje obavlja poslove životnih osiguranja) (1) Kapital društva za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja u grupi životnih osiguranja mora biti najmanje jednak margini solventnosti koja se izračunava na način određen st. od (2) do (5) ovog člana, a ne može biti manji od iznosa minimalnog garantnog fonda u vezi sa članom 28. ovog zakona. (2) Margina solventnosti društava za osiguranje koja obavljaju poslove životnog i rentnog osiguranja izračunava se kao zbir prvog i drugog rezultata. (3) Prvi rezultat izračunava se na sljedeći način: a) suma matematičkih rezervi formiranih na posljednji dan prethodne poslovne godine, uključujući i matematičku rezervu formiranu za osiguranja koja pokriva reosiguranje množi se sa 0,04, a dobiveni iznos dalje se množi sa omjerom koji za posljednju poslovnu godinu odgovara odnosu između: 1) ukupnog iznosa matematičkih rezervi formiranih na posljednji dan prethodne poslovne godine umanjenog za udjel matematičke rezerve koja pokriva reosiguranje (matematička rezerva neto od reosiguranja) i 2) ukupnog iznosa matematičkih rezervi formiranih na posljednji dan prethodne poslovne godine uključujući matematičke rezerve za osiguranje koje pokriva reosiguranje (bruto matematičke rezerve). Ukoliko je iznos koeficijenta niži od 0,85 onda se pri izračunu uzima koeficijent 0,85; b) drugi rezultat se izračunava samo za osiguranje kod kojih rizični kapital nije negativan i izračunava se na sljedeći način: Број 23 - Страна 68 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. 1) iznos rizičnog kapitala (gdje je rizični kapital razlika između osigurane svote u slučaju smrti i izračunate matematičke rezerve) na posljednji dan prethodne godine, uključujući rizični kapital koji pokriva reosiguranje (bruto rizični kapital) množi se sa omjerom koji za posljednju poslovnu godinu odgovara odnosu između: - ukupnog iznosa rizičnog kapitala na posljednji dan prethodne poslovne godine, umanjenog za iznos rizičnog kapitala koji pokriva reosiguranje (neto rizični kapital) i - ukupnog iznosa rizičnog kapitala na posljednji dan prethodne poslovne godine, uključujući rizični kapital koji pokriva reosiguranje. Ukoliko je iznos koeficijenta niži od 0,50 onda se pri izračunu uzima koeficijent 0,50, 2) tako dobiven rezultat množi se sa: - koeficijentom 0,001 za ugovore za slučaj smrti koji su sklopljeni najviše na tri godine, - sa koeficijentom 0,0015 za ugovore za slučaj smrti koji su sklopljeni na više od tri a manje od pet godina, - sa koeficijentom 0,003 za ostale ugovore za slučaj smrti. (4) Margina solventnosti društva za osiguranje koje obavlja poslove životnog osiguranja povezanog sa investicijskim fondovima izračunava se na sljedeći način: a) za društvo koje snosi rizik ulaganja 4% matematičke rezerve množi se sa koeficijentom koji se dobije kao količnik matematičke rezerve neto od reosiguranja i ukupne matematičke rezerve i to na posljednji dan prethodne poslovne godine. Ako je dobiveni koeficijent manji od 0,85 onda se množi sa koeficijentom 0,85, b) za društvo koje ne snosi rizik ulaganja, a troškovi upravljanja su određeni i nepromjenljivi za period duži od pet godina 1% matematičke rezerve množi se sa koeficijentom koji se dobije kao količnik matematičke rezerve neto od reosiguranja i ukupne matematičke rezerve i to na posljednji dan prethodne poslovne godine. Ako je dobiveni koeficijent manji od 0,85 onda se množi sa koeficijentom 0,85, c) za društvo koje ne snosi rizik ulaganja, a troškovi upravljanja nisu određeni i nepromjenljivi 25% neto administrativnih troškova posljednjeg dana prethodne poslovne godine povezanih sa tim troškovima, d) za društvo koje snosi rizik smrti osiguranika 0,3% ukupnog rizičnog kapitala množi se sa koeficijentom dobivenim iz količnika rizičnog kapitala neto od reosiguranja posljednjeg dana prethodne poslovne godine i ukupnog rizičnog kapitala posljednjeg dana prethodne poslovne godine. Ako je tako dobiveni koeficijent manji od 0,50 onda se množi sa koeficijentom 0,50. (5) Za dopunska osiguranja propisana članom 12. stav (3) ovog zakona margina solventnosti izračunava se u skladu sa odredbama člana 72. ovog zakona. Član 72. (Margina solventnosti društva za osiguranje koje obavlja poslove neživotnih osiguranja i društva za reosiguranje) (1) Kapital društva za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja u grupi neživotnih osiguranja i kapital društva za reosiguranje mora biti najmanje jednak margini solventnosti izračunatoj na osnovu odnosa premija, odnosno šteta i to onoj koja je viša a ne može biti manja od iznosa minimalnog garantnog fonda iz člana 73. ovog zakona. (2) Margina solventnosti na osnovu premija izračunava se na sljedeći način: a) na ukupan zbir premija ili doprinosa od djelatnosti neposrednog posla osiguranja, uključujući i sve dodatne iznose uz premije ili doprinose za posljednju poslovnu godinu dodaju se iznosi premija primljenih u reosiguranje tokom posljednje poslovne godine i umanjuje se za ukupan iznos premija ili doprinosa uzajamnog osiguranja otkazanih i otpisanih tokom posljednje poslovne godine. Dobiveni iznos podijeli se na dva dijela. Prvi dio tog iznosa do 100.000.000,00 KM množi se sa koeficijentom 0,18 a drugi dio, odnosno preostali iznos množi sa 0,16; b) zbir proizvoda iz tačke a) množi se koeficijentom koji se dobije iz odnosa iznosa mjerodavnih šteta (iznos isplaćenih šteta uvećan za iznos ukupno rezervisanih šteta na kraju perioda i umanjen za iznos ukupno rezervisanih šteta na početku perioda) umanjenih za dio koji pokriva reosiguranje, naplaćene regrese i bruto iznosa mjerodavnih šteta za posljednju poslovnu godinu. Ukoliko je koeficijent niži od 0,50 onda se pri izračunu uzima koeficijent 0,50. (3) Margina solventnosti na osnovu šteta izračunava se na sljedeći način: a) na ukupan iznos isplaćenih šteta u neposrednom poslu osiguranja za tri posljednje poslovne godine ili posljednjih sedam godina u slučaju društva koje isključivo, odnosno u većem dijelu ugovara osiguranja koja pokrivaju rizik kredita, nepogode, tuče ili mraza bez odbitka šteta koje nose reosiguravači ili retrocesionari se dodaju: 1) sve isplate odšteta za obaveze preuzete u reosiguranju i retrocesiju tokom istog perioda i 2) iznos rezervacija za štete utvrđen na kraju posljednje poslovne godine i to za neposredni posao osiguranja i za obaveze preuzete u reosiguranju; b) od dobivenog iznosa u tački a) oduzimaju se: 1) primici ostvareni na osnovu regresa tokom tri, odnosno sedam poslovnih godina i 2) iznosi rezervacija za štete na početku prve od tri, odnosno sedam poslovnih godina i to za neposredan posao osiguranja i za obaveze preuzete u reosiguranju; c) jedna trećina, odnosno jedna sedmina ovako dobivenog iznosa - zavisno od vremena uzimanja podataka - dijeli se na dva dijela. Prvi dio tog iznosa do 70.000.000,00 KM množi se sa koeficijentom 0,26 a drugi dio, odnosno preostali iznos množi sa koeficijentom 0,23. Ovako dobiveni umnošci se saberu. Dobiveni rezultat množi se koeficijentom koji se dobije iz odnosa iznosa mjerodavnih šteta umanjenih za dio koji pokriva reosiguranje i bruto iznosa mjerodavnih šteta za posljednju poslovnu godinu. Ukoliko je koeficijent niži od 0,50 onda se pri izračunu uzima koeficijent 0,50. (4) Margina solventnosti za društva koja obavljaju poslove zdravstvenog osiguranja za koja su tehničke osnove osiguranja slične tehničkim osnovama životnih osiguranja, jednaka je jednoj trećini margine solventnosti iz stava (1) ovog člana, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: a) premije su obračunate aktuarskim metodama na osnovu tablica, Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 69 b) društvo u vezi sa tim osiguranjima oblikuje posebne rezerve za starost, c) premije obuhvaćaju dodatak za sigurnost na premiju, d) društvo može otkazati ugovor o osiguranju najkasnije prije isteka treće godine osiguranja i e) ugovorom o osiguranju predviđena je mogućnost povećanja premije, odnosno smanjenje obaveza društva. (5) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, margina solventnosti za prvu godinu poslovanja društva za osiguranje izračunava se u skladu sa stavom (2) ovog člana. (6) U slučaju kada je izračunata margina solventnosti za osiguranje tekuće godine manja od izračunate margine solventnosti društva za osiguranje prethodne godine, margina solventnosti mora biti najmanje jednaka margini solventnosti prethodne godine pomnoženoj sa omjerom između rezervi šteta na kraju tekuće godine umanjenih za udio reosiguranja i rezervi šteta na kraju prethodne godine umanjenih za udio reosiguranja s tim da omjer ne smije biti veći od 1. Član 73. (Garantni fond) (1) Garantni fond predstavljaju stavke osnovnog kapitala iz člana 68. ovog zakona i stavke dopunskog kapitala iz člana 69. ovog zakona, uz propisane uvjete Agencije za nadzor o izračunu kapitala. (2) Najmanje 50% garantnog fonda društva mora se sastojati od stavki osnovnog kapitala društva iz člana 68. ovog zakona. (3) Garantni fond za društvo za osiguranje ne smije biti manji od: a) 4.000.000,00 KM ako društvo posluje sa jednom ili više vrsta osiguranja u skladu sa članom 9. stav (2) tač. od j) do o) ovog zakona, b) 4.000.000,00 KM ako društvo posluje sa jednom ili više vrsta osiguranja u skladu sa članom 9. stav (2) tač. od a) do h) i tač. p) i s) ovog zakona, c) 2.000.000,00 KM ako društvo posluje sa jednom ili više vrsta osiguranja u skladu sa članom 9. stav (2) tač. i) i/ili r) ovog zakona, d) 6.000.000,00 KM ako društvo posluje sa životnim osiguranjem, e) 6.000.000,00 KM ako društvo obavlja poslove reosiguranja. (4) Garantni fond društva za osiguranje definiran u stavu (1) ovog člana ne može biti manji od: a) jedne trećine margine solventnosti, b) minimalnog iznosa garantnog fonda propisanog u stavu (3) ovog člana. Član 74. (Propis o načinu izračuna kapitala i margine solventnosti) Agencija za nadzor detaljnije će propisati: a) nelikvidna sredstava iz člana 70. tačka c) ovog zakona, b) pravila i minimalne standarde za izračun tehničkih rezervi osiguranja, c) način izračuna pokazatelja likvidnosti i najmanju vrijednost pokazatelja likvidnosti koju društvo za osiguranje mora zadovoljiti, d) sadržaj izvještaja iz člana 76. ovog zakona te rokove i način izvještavanja, e) način i vrste pojedinih stavki koje se uzimaju u obzir pri izračunu adekvatnosti kapitala, f) vrste i obilježja vrednovanja i usklađenosti bilansnih pozicija i procedure za ulaganje imovine, g) ulaganja društava za osiguranje. Odjeljak F. Upravljanje likvidnošću Član 75. (Upravljanje likvidnošću) (1) Društvo za osiguranje dužno je izvorima sredstava i ulaganjima upravljati na način da je u svakom trenutku u stanju ispuniti dospjele obaveze. (2) Društvo za osiguranje dužno je radi osiguranja od rizika likvidnosti donijeti i provoditi politiku redovnog upravljanja likvidnošću koja obuhvata: a) planiranje očekivanog poznatog i mogućeg odliva te dostatnog priljeva novčanih sredstava, b) redovno praćenje likvidnosti, c) prihvatanje odgovarajućih mjera za sprečavanje, odnosno otklanjanje uzroka nelikvidnosti. (3) Društvo za osiguranje mora dnevno izračunavati iznose likvidnih sredstava. Član 76. (Izračunavanje i izvještavanje) (1) Društvo za osiguranje dužno je redovno izračunavati, odnosno utvrđivati u skladu sa članom 74. tačka d) ovog zakona: a) iznos kapitala, b) iznos garantnog fonda, c) marginu solventnosti, d) visinu tehničke rezerve osiguranja, e) vrijednost i vrste ulaganja koja nisu finansirana iz tehničke premije osiguranja, f) vrijednost imovine za pokriće tehničkih rezervi, g) vrste, disperziju, usklađenost i alokaciju ulaganja imovine za pokriće tehničkih rezervi, odnosno imovine za pokriće matematičke rezerve, h) statističke podatke osiguranja, i) bilans stanja i bilans uspjeha. (2) Društvo za osiguranje dužno je Agenciju za nadzor izvještavati o podacima iz stava (1) ovog člana u roku 30 dana od isteka perioda. (3) Lice odgovorno za izračun i utvrđivanje elemenata iz tač. od b) do h) iz stava (1) ovog člana je ovlašteni aktuar društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje. Član 77. (Zabrana isplate dobiti) Društvo za osiguranje ne smije isplatiti dobit u obliku akontacije dobiti, odnosno dividende ni u obliku isplate iz osnova učestvovanja u dobiti uprave, nadzornog odbora, odnosno zaposlenika ako: a) je kapital društva za osiguranje manji od margine solventnosti iz člana 71., odnosno člana 72. ovog zakona, b) bi se kapital društva za osiguranje zbog isplate dobiti smanjio ispod margine solventnosti iz člana 71., odnosno člana 72. ovog zakona, c) društvo za osiguranje ne ispunjava uvjete likvidnosti iz člana 74. tačka b) ovog zakona, d) društvo za osiguranje zbog isplate dobiti ne bi više ispunjavalo uvjete likvidnosti, odnosno ne bi imalo pokrivene tehničke rezerve, uključujuči matematičke rezerve, e) Agencija za nadzor društvu za osiguranje je naložila provođenje mjera za otklanjanje nepravilnosti u vezi sa krivim iskazivanjem bilansnih stavki i poslovnog rezultata društva za osiguranje te ako društvo za osiguranje nije postupilo u skladu sa nalogom Agencije za nadzor o otklanjanju nepravilnosti. Број 23 - Страна 70 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. Član 78. (Mjere uprave radi osiguravanja adekvatnosti kapitala) (1) Kada je kapital društva niži od garantnog fonda (1/3 margine solventnosti) ili od minimalnog iznosa garantnog fonda propisanog odredbama člana 74. ovog zakona, društvo je obavezno Agenciji za nadzor podnijeti na saglasnost plan za finansijski oporavak i plan kratkoročnog finansijskog programa kojim će se ukloniti nedostatak. U planu oporavka i kratkoročnom finansijskom programu obavezno se navode rokovi za njihovo provođenje i nosioci koji ne mogu biti duži od 60 dana. (2) Kada je visina kapitala društva viša od minimalnog iznosa garantnog fonda propisanog odredbama člana 74. ovog zakona, a nalazi se u zoni između visine 1/3 margine solventnosti (garantni fond) i margine solventnosti, društvo je dužno Agenciji za nadzor dostaviti srednjoročni plan za dostizanje margine solventnosti. Srednjoročni plan iz ovog stava sačinjava se za period do tri godine sa utvrđenom godišnjom dinamikom i nosiocima. Član 79. (Reorganizacione mjere Agencije za nadzor) (1) Reorganizacione mjere, u smislu ovog zakona, su mjere održavanja ili saniranja finansijskog stanja društva za osiguranje. (2) Agencija za nadzor od društva za osiguranje može zahtijevati donošenje finansijskog plana sa prijedlozima reorganizacionih mjera za najmanje sljedeće tri poslovne godine koji mora sadržavati: a) procjenu troškova uprave, odnosno troškove upravljanja te poređenje sa tekućim općim troškovima i provizijama, b) detaljnu procjenu prihoda i rashoda iz neposrednih poslova osiguranja, odnosno detaljnu procjenu prihoda i rashoda u vezi sa prihvatom u reosiguranje i cesijama reosiguranja, c) nacrt bilansa stanja i bilansa uspjeha, d) izračun iznosa kapitala iz člana 67. i garantnog fonda iz člana 73. ovog zakona, e) izračun margine solventnosti (adekvatnosti kapitala) iz čl. 71. i 72. ovog zakona, f) procjenu potrebnih finansijskih sredstava za postizanje ravnoteže kapitala i pokriće svih obaveza društva za osiguranje, odnosno procjenu finansijskih sredstava za postizanje ravnoteže kapitala i pokriće reosiguravajućih obaveza, g) politiku reosiguranja, odnosno politiku retrocesije, h) mišljenje ovlaštenog aktuara društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje o finansijskom planu i predloženim reorganizacionim mjerama, i) sve druge mjere radi postizanja stabilnog poslovanja. (3) Agencija za nadzor može zahtijevati veći kapital od propisanog ovim zakonom ako ocijeni da su zbog oslabljenog finansijskog položaja društva za osiguranje ugrožena prava osiguranika i korisnika osiguranja, odnosno oštećenih lica. Visinu kapitala određuje na osnovu finansijskog plana sa prijedlogom mjera za najmanje sljedeće tri poslovne godine. (4) Agencija za nadzor može zahtijevati smanjenje vrijednosti imovine društva za osiguranje koja se uključuje u izračun kapitala društva za osiguranje ako je došlo do promjena tržišne vrijednosti te imovine. (5) Agencija za nadzor može zahtijevati prilagođavanje izračuna margine solventnosti društva za osiguranje za iznos reosiguranja, odnosno retrocesije ako se priroda ili kvaliteta ugovora o reosiguranju, odnosno retrocesiji u odnosu na prethodnu poslovnu godinu osjetno promijenila ili ako ugovori o reosiguranju, odnosno retrocesiji ne omogućuju uravnoteženi prijenos rizika. (6) Agencija za nadzor društvu za osiguranje ne smije izdati odobrenje iz člana 57. st. (2) i (6) ovog zakona i potvrdu iz člana 48. stav (2) tačka c) ovog zakona ako je zahtijevalo prijedlog mjera iz stava (1) ovog člana. (7) Ukoliko društvo za osiguranje ne oblikuje imovinu za pokriće tehničke rezerve u skladu sa odredbama ovog zakona, Agencija za nadzor može zabraniti slobodnu prodaju imovine društva za osiguranje nakon što je dostavilo svoju namjeru o tome Agenciji za nadzor. (8) Agencija za nadzor može zabraniti slobodno raspolaganje imovinom u slučaju kada je finansijska situacija u društvu za osiguranje ugrožena. Odjeljak G. Tehničke rezerve Član 80. (Tehničke rezerve osiguranja) (1) Društvo za osiguranje mora u vezi sa svim poslovima osiguranja koje obavlja oblikovati odgovarajuće tehničke rezerve osiguranja namijenjene pokriću nastalih i budućih obaveza iz osiguranja i eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova osiguranja koje obavlja. (2) Društvo za osiguranje dužno je oblikovati sljedeće vrste tehničke rezerve odvojeno za životna i neživotna osiguranja: a) rezerve za prijenosne premije, b) rezerve za bonuse i popuste, c) rezerve šteta, d) druge tehničke rezerve osiguranja, e) matematička rezerva. (3) Tehnička rezerva neživotnog osiguranja, u smislu ovog zakona, obuhvata rezervu za prijenosne premije, rezervu šteta, rezervu za bonuse i popuste i druge tehničke rezerve osiguravača. (4) Tehnička rezerva životnog osiguranja, u smislu ovog zakona, obuhvata matematičku rezervu i ostale tehničke rezerve životnih osiguranja. Matematička rezerva životnog osiguranja obuhvata čistu matematičku rezervu, rezervu za prijenosnu premiju životnog osiguranja i rezervu za pripis dobiti. Ostale tehničke rezerve životnih osiguranja obuhvataju rezervu za prijenosne premije dopunskih osiguranja uz osiguranja života, rezervu šteta dopunskih osiguranja uz osiguranja života i rezervu šteta osnovnih životnih osiguranja. (5) Društvo za osiguranje koje obavlja osiguranja kod kojih osiguranik preuzima na sebe investicijski rizik mora u vezi sa ovim osiguranjima oblikovati i posebne rezerve. Član 81. (Rezerve za prijenosne premije) Rezerva za prijenosne premije kod pojedinog osiguranja oblikuje se u visini onog dijela obračunate premije koji se odnosi na pokriće osiguranja za period osiguranja nakon obračunskog perioda za koje se izračunava rezerva, te u sebi mora sadržavati i dodatnu rezervu za neistekle rizike ukoliko ju je neophodno oblikovati i izračunava se odgovarajućom aktuarskom metodologijom. Član 82. (Rezerve za bonuse i popuste) Rezerve za bonuse i popuste se oblikuju i izračunavaju odgovarajućom aktuarskom metodologijom u visini iznosa na čiju isplatu imaju pravo osiguranici sa osnove prava na: a) učestvovanje u dobiti iz njihovih osiguranja, odnosno drugih prava na osnovu ugovora o osiguranju (bonusi), osim ako se za ta osiguranja oblikuje matematička rezerva, Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 71 b) buduće djelimično sniženje premije (popusti), c) povrat dijela premije za nepotrošeno vrijeme osiguranja zbog prijevremenog prestanka osiguranja (storno). Član 83. (Rezerve šteta) (1) Rezerve šteta oblikuju se u visini procijenjenih obaveza koje je društvo za osiguranje dužno isplatiti na osnovu onih ugovora o osiguranju kod kojih je osigurani slučaj nastupio prije kraja obračunskog perioda, uključujući sve troškove koji na osnovu tih ugovora terete društva za osiguranje. (2) Rezerve šteta moraju, pored procijenjenih obaveza za nastale ali još neriješene štete, obuhvatati i procijenjene obaveze za već nastale, ali još neprijavljene štete uključujući i rezerve za prijavljene a nedovoljno rezervisane štete, a izračunavaju se odgovarajućom aktuarskom metodologijom. Član 84. (Matematičke rezerve) (1) Matematičke rezerve oblikuju se u visini sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih obaveza društva za osiguranje na osnovu sklopljenih ugovora o osiguranju umanjenu za sadašnju procijenjenu vrijednost budućih premija koje će biti uplaćene na osnovu ovih osiguranja. (2) Matematičke rezerve izračunavaju se primjenom odgovarajućeg aktuarskog vrednovanja koje uzima u obzir sve buduće obaveze društva za osiguranje na osnovu pojedinog ugovora o osiguranju uključujući: a) zajamčene isplate na koje osiguranik ima pravo, b) bonuse na koje osiguranik ima pravo, samostalno ili zajedno sa drugim osiguranicima, bez obzira na to u kojem su obliku izraženi, c) druga prava koja osiguranik može imati na osnovu ugovora o osiguranju, d) troškove, uključujući provizije. (3) Pri izboru metode aktuarskog vrednovanja društvo za osiguranje mora na odgovarajući način uzimati u obzir i metode vrednovanja imovine koja služi za pokriće matematičke rezerve. (4) Društvo za osiguranje mora izračunavati matematičku rezervu posebno za svaki ugovor o osiguranju. Primjena odgovarajućih približnih vrijednosti, odnosno poopštavanja dopuštena je samo ako je vjerovatno da će njihova primjena dovesti do približno jednakog rezultata kao pojedinačni izračun. (5) Kada osiguranik ima na osnovu ugovora o osiguranju pravo na isplatu otkupne vrijednosti, matematička rezerva oblikovana u vezi sa tim ugovorom ne smije biti manja od otkupne vrijednosti. (6) Društvo za osiguranje dužno je u aneksu uz godišnji izvještaj navesti osnovice i metode kojima se služi pri izračunu matematičkih rezervi. Član 85. (Druge tehničke rezerve osiguranja) (1) Druge tehničke rezerve osiguranja oblikuje društvo za osiguranje, s obzirom na predviđene buduće obaveze i rizike od velikih šteta koje proizlaze iz osiguranja od odgovornosti za nuklearne štete ili odgovornosti proizvođača za farmaceutske proizvode, potrese, poplave te druge obaveze i rizike u vezi sa kojima ne oblikuje pojedine rezerve iz člana 80. stav (2) tač. od a) do c) te st. (3) i (4) ovog zakona. (2) Agencija za nadzor propisat će način izračuna drugih tehničkih rezervi iz stava (1) ovog člana. Odjeljak H. Imovina za pokriće tehničke rezerve neživotnih i životnih osiguranja Član 86. (Opće odredbe) (1) Imovina za pokriće tehničke rezerve neživotnih i životnih osiguranja je imovina društva za osiguranje namijenjena pokriću budućih obaveza iz osiguranja koje sklapa društvo za osiguranje te eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova osiguranja koje obavlja društvo za osiguranje i na koje je društvo za osiguranje dužno oblikovati tehničke rezerve osiguranja. (2) Traženo pokriće tehničke rezerve osim matematičke rezerve obuhvata rezerve za prijenosne premije, rezerve za bonuse i popuste, rezerve šteta i druge tehničke rezerve osiguranja. (3) Društvо zа оsigurаnjе dužnо је dа srеdstvа zа pоkrićе tеhničkih rеzеrvi dеpоnuје i ulаžе tаkо dа u svоm pоslоvаnju uvijеk osigurava usklаđеnоst sа vrstаmа pоslоvа оsigurаnjа kоје оbаvlја, rоčnu usklаđеnоst dеpоnоvаnih i ulоžеnih srеdstаvа i оbаvеzа društvа na оsnоvu оbrаčunаtih tеhničkih rеzеrvi, vаlutnu usklаđеnоst dеpоnоvаnjа i ulаgаnjа i оbаvеzа iz tеhničkih rеzеrvi, rаznоvrsnоst dеpоnоvаnjа i ulаgаnjа i njihоvu dispеrziјu. (4) Društvo je dužno imovinom iz stava (1) ovog člana upravljati na način koji osigurava da se u svakom trenutku mogu izmiriti sve dospjele obaveze, odnosno da se ulaganjem sredstava ne dovede u pitanje ažurnost u isplati obaveza iz ugovora o osiguranju u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima. Član 87. (Ciljevi) Ciljevi kojih se društva za osiguranje trebaju voditi u poslovanju sredstvima, odnosno ulaganju imovine iz člana 86. stav (1) ovog zakona su: a) primjereno upravljanje rizikom kojem je izloženo društvo u vezi sa složenošću i obuhvatom poslovanja, odnosno rizikom koje obavljanjem svoje djelatnosti i/ili formiranjem imovine iz člana 86. stav (1) ovog zakona društvo preuzima; b) formiranje dijela rezervi u imovini koje služe za pokriće budućih neizvjesnih događaja, odnosno neočekivanih rizika; c) osiguravanje usklađenosti visine, kvaliteta i obilježja imovine kojom se pokrivaju rezerve iz člana 86. stav (1) ovog zakona sa vrstama i obilježjima rizika kojima je društvo izloženo; d) pojedinačna procjena profitno rizičnih karakteristika pojedine stavke imovine iz člana 86. stav (1) ovog zakona iz koje se formiraju sredstva osiguravajućih rezervi; e) osiguravanje solventnosti i finansijske stabilnosti društva, odnosno primjerene likvidnosti za ispunjavanje preuzetih obaveza; f) primjerene i adekvatne pojedinačne procjene imovine iz člana 86. stav (1) ovog zakona zasnivaju se na zaštiti osiguranika od insolventnosti društva; g) uvažavanje ekonomske vrijednosti pri procjeni imovine iz člana 86. stav (1) ovog zakona kao i samih preuzetih rizika; h) očuvanje imovine iz člana 86. stav (1) ovog zakona uz ostvarivanje primjerenog prinosa na ulaganja putem: 1) postizanja ciljeva diverzifikacije, dakle negativnih korelacija ili 2) ulaganja uz marginu sigurnosti; i) uvažavanje principa proporcionalnosti u: Број 23 - Страна 72 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. 1) formiranju imovine iz člana 86. stav (1) ovog zakona u vezi sa veličinom društva, rizicima kojima je društvo izloženo i značaju društva za sistematski rizik, 2) obuhvatu i razmjeru nadzora u segmentu imovine iz člana 86. stav (1) ovog zakona, a zavisno od veličine društva, rizicima kojima je društvo izloženo i značaju društva za stabilnost sistema mora biti primjereno, nužno i razumno u postizanju ciljeva; j) postizanje tržišne discipline putem veće transparentnosti finansijskog stanja i položaja društva; k) izbjegavanje sukoba interesa putem jasno organizacionog, tehničkog, kadrovskog razgraničenja te odvajanje ovlaštenja i odgovornosti u upravljanju imovinom za pokriće tehničkih i/ili matematičkih rezervi od ostalih poslovnih linija u društvu. Član 88. (Principi ulaganja sredstava tehničkih rezervi) (1) Društvo za osiguranje je dužno, zavisno od vrste osiguranja, ulaganja sredstava tehničkih rezervi životnih i neživotnih osiguranja vršiti tako da je ulaganjem zagarantirana sigurnost, ročna usklađenost, isplativost, utrživost te raznovrsnost i disperzija ulaganja. (2) Društvo za osiguranje je obavezno osigurati da iznos ulaganja u sredstva utvrđena ovim zakonom budu najmanje jednaka izračunatim tehničkim rezervama. (3) Ulaganje sredstava tehničkih rezervi u određenu imovinu je sigurno ako zadovoljava ekonomski i pravni aspekt. (4) Ekonomski aspekt iz stava (3) ovog člana podrazumijeva održavanje realne vrijednosti imovine sa mogućnošću njenog kontinuiranog uvećanja. (5) Pravni aspekt iz stava (3) ovog člana podrazumijeva raspolaganje imovinom i transakcije sredstvima u skladu sa zakonom. (6) Ulaganje sredstava tehničkih rezervi društva za osiguranje je isplativo ako se ulaganjem ostvaruje prinos u skladu sa tržišnim kretanjima. (7) Društvo je dužno sredstva tehničkih rezervi ulagati u različite vrste imovine i do visine pojedinog ulaganja, propisane ovim zakonom, a radi očuvanja njihove realne vrijednosti i ograničenja rizika gubitka od ulaganja. (8) Sredstva društva za osiguranje su utrživa ako se mogu zamijeniti za novac ili novčani ekvivalent. (9) Utrživost sredstava zavisi od vremena raspoloživosti imovine, odnosno mogućnosti trgovanja na tržištu. (10) Društvo je dužno ulaganjima sredstava upravljati na način koji osigurava da se u svakom trenutku mogu izmiriti sve dospjele obaveze, odnosno da se ulaganjem sredstava ne dovede u pitanje ažurnost u isplati obaveza iz ugovora o osiguranju u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima. Član 89. (Vrste dopuštenih ulaganja imovine za pokriće tehničkih životnih i neživotnih osiguranja) (1) Sredstva tehničkih rezervi životnih i neživotnih osiguranja života mogu se ulagati u: a) vrijednosne papire čiji je izdavač BiH, Federacija, RS i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, odnosno vrijednosne papire za koje garantira neko od navedenih subjekata; b) obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u BiH; c) obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se ne trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u BiH, ako je njihov izdavač pravno lice sa sjedištem u BiH; d) dionice sa kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u BiH; e) dionice sa kojima se ne trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira, ako je njihov izdavač pravno lice sa sjedištem u BiH, koje prema dva posljednja finansijska izvještaja posluje sa dobiti; f) zajmove osigurane založnim pravom na nekretnini, ako je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi u BiH, te ako vrijednost zajma nije veća od 40 % vrijednosti nekretnine procijenjene od ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja registriranog u BiH; g) zajmove osigurane vrijednosnim papirima iz tač. a) i b) ovog člana; h) zajmove osigurane garancijom banke sa sjedištem u BiH; i) zajmove u iznosu otkupne vrijednosti osiguranja na osnovu ugovora o osiguranju života iz sredstava matematičke rezerve; j) nekretnine i druga prava na nekretnini ako kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete: 1) upisane su u zemljišne knjige u BiH, već donose ili se od njih očekuje prihod, 2) imaju procijenjenu vrijednost ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja registriranog u BiH, 3) nemaju teret; k) nenamjenski depozit u bankama sa sjedištem u BiH; l) udjele investicijskih fondova i dionice investicijskih fondova registrirani u BiH. (2) Izuzetno od odredbi stava (1) ovog člana, sredstva matematičke rezerve ne mogu se ulagati u imovinu iz stava (1) tač. c) i e) ovog člana. (3) Sredstva tehničkih rezervi životnih i neživotnih osiguranja mogu se ulagati i van BiH u: a) vrijednosne papire čiji je izdavač država članica ili njihova centralna banka, odnosno vrijednosne papire za koje garantira neki od navedenih subjekata, b) obveznice i druge dužničke vrijednosne papire kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u državama članicama, c) dionice sa kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira u državi članici. (4) Pored ulaganja iz st. (1) i (3) ovog člana društvo može sredstva držati na računima društva kod poslovnih banaka u BiH, izuzev društva za reosiguranje koje sredstva može držati i na računima banaka van BiH, uz prethodnu saglasnost Agencije za nadzor. (5) Društvo može za pokriće tehničke rezerve neživotnih osiguranja koristiti i razgraničene troškove pribavljanja neživotnih osiguranja izračunate u skladu sa podzakonskim aktima Agencije za nadzor. (6) Agencija za nadzor propisuje ograničenja ulaganja imovine za pokriće tehničke rezerve, ograničenja ulaganja imovine za pokriće matematičke rezerve i garantnog fonda životnog i neživotnog osiguranja. (7) Sredstva preventive društvo za osiguranje može koristiti u skladu sa vlastitim pravilnikom o korištenju sredstava preventive društva za osiguranje. Član 90. (Imovina za pokriće matematičke rezerve) (1) Imovina za pokriće matematičke rezerve namijenjena je pokriću obaveza društva za osiguranje iz onih vrsta osiguranja za koje je potrebno oblikovati matematičke rezerve. Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 73 (2) Imovina za pokriće matematičke rezerve smije se upotrijebiti samo za isplatu potraživanja iz osiguranja u vezi sa kojima je oblikovana imovina za pokriće matematičke rezerve. Član 91. (Traženo pokriće matematičke rezerve) (1) Traženo pokriće matematičke rezerve obuhvata osim matematičke rezerve i rezerve za prijenosne premije, rezerve šteta te rezerve za bonuse i popuste. (2) Traženo pokriće izračunava se odvojeno za svaku vrstu osiguranja iz člana 92. stav (1) ovog zakona. Član 92. (Obaveza oblikovanja imovine za pokriće matematičke rezerve) (1) Društvo za osiguranje koje provodi osiguranja u vrstama osiguranja za koje je nužno oblikovati matematičke rezerve dužno je oblikovati imovinu za pokriće matematičke rezerve i imovinom za pokriće matematičke rezerve upravljati odvojeno od druge imovine. (2) Vrijednost imovine za pokriće matematičke rezerve mora u svakom trenutku biti najmanje jednaka visini traženog pokrića. (3) Društvo za osiguranje mora održavati vrijednost imovine za pokriće matematičke rezerve tako da je u svakom trenutku najmanje jednaka visini traženog pokrića. Društvo za osiguranje mora krajem svakog tromjesečja za račun imovine za pokriće matematičke rezerve steći dodatnu imovinu ako je to nužno radi usklađivanja vrijednosti imovine za pokriće matematičke rezerve sa visinom traženog pokrića. Član 93. (Dodatni kriteriji koje mora zadovoljavati imovina za pokriće matematičkih rezervi) (1) Imovina za pokriće matematičke rezerve osiguranja života sačinjena od ulaganja u skladu sa članom 89. stav (6) ovog zakona mora činiti portfelj koji, pored što ispunjava opće odredbe, ciljeve i metodologiju procjena, na odgovarajući način ispunjava i sljedeće kriterije primjerenog upravljanja rizikom i to posebno kamatne i valutne imunizacije: a) usklađenost sadašnje vrijednosti očekivanih novčanih tokova imovine za pokriće matematičke rezerve osiguranja života sa sadašnjom vrijednošću preuzetih obaveza po osiguranju na način da se obaveze diskontiraju nerizičnom kamatnom stopom, a stavke imovine pojedinačno sa individualnom riziku prilagođenom diskontnom stopom, b) usklađenost valutne izloženosti imovine i obaveza od najmanje 40%. (2) Društvo u svakom trenutku mora biti u mogućnosti dokazati likvidnost svog portfelja imovine za pokriće matematičke rezerve za osiguranje života. (3) Ulaganja imovine za pokriće matematičke rezerve osiguranja života moraju činiti portfelj koji u najvećoj mjeri obuhvata ulaganja u odgovarajuće imovinske oblike koji prema svojim obilježjima i tržišnosti odgovaraju preuzetim rizicima iz osiguranja. (4) Ulaganja imovine za pokriće matematičke rezerve osiguranja života moraju biti zasebno obuhvaćena procjenama generalnih odrednica upravljanja rizikom visokog menadžmenta, procjenama kreditnog rizika, tržišnog rizika, kontrolnim mehanizmima i signalima ranog upozorenja te preporukama Agencije za nadzor. (5) Ulaganja imovine za pokriće matematičke rezerve osiguranja života moraju biti predmet redovnih internih kontrola i revizija u sklopu sveobuhvatnog principa kulture kontrole koje društvo za osiguranje primjenjuje. (6) Ulaganja imovine za pokriće matematičke rezerve osiguranja života formiraju se u skladu sa usvojenim kodeksom korporativnog upravljanja koji je društvo za osiguranje usvojilo. Član 94. (Posebne odredbe za osiguranja kod kojih ugovarač osiguranja na sebe preuzima investicijski rizik) (1) Ako su prava ugovarača osiguranja na osnovu ugovora o osiguranju neposredno povezana sa vrijednošću jedinice imovine uzajamnog, odnosno investicijskog fonda, ulaganja imovine za pokriće posebne rezerve koje oblikuje društvo za osiguranje u vezi sa tim osiguranjima moraju u najvećoj mogućoj mjeri obuhvatati ulaganja u vrijednosne papire koji predstavljaju jedinice imovine tog uzajamnog, odnosno investicijskog fonda. (2) Ako su prava ugovarača osiguranja na osnovu ugovora o osiguranju neposredno povezana sa promjenom indeksa vrijednosnih papira, odnosno druge referentne vrijednosti, ulaganja imovine za pokriće posebne rezerve koje društvo za osiguranje oblikuje u vezi sa ovim osiguranjima moraju u najvećoj mogućoj mjeri obuhvatati ulaganja u odgovarajuće vrijednosne papire koji prema svojim obilježjima i tržišnosti odgovaraju onima koji čine osnovicu za određivanje indeksa, odnosno druge referentne vrijednosti. (3) U slučaju da ugovor o osiguranju garantira određene isplate za životna osiguranja kod kojih ugovarač osiguranja snosi rizik ulaganja potrebno je oblikovati i zasebnu matematičku rezervu za pokriće zajamčenih naknada (na primjer za pokriće rizika smrti, troškova obavljanja djelatnosti ili drugih rizika poput zajamčenih isplata o dospijeću ili zajamčenih otkupnih vrijednosti). Imovina za pokriće navedene matematičke rezerve ulaže se u skladu sa pravilima za ulaganje matematičke rezerve. (4) Agencija za nadzor detaljnije propisuje vrste i ograničenja ulaganja imovine za pokriće posebne rezerve za osiguranje iz grupe životnih osiguranja kod kojih ugovarač osiguranja preuzima investicijski rizik i gdje su prava, koja na osnovu ugovora o osiguranju preuzima ugovarač osiguranja, neposredno vezana uz vrijednost jedinice imovine za pokriće posebne rezerve, kao i vrste i ograničenja ulaganja sredstava preventive. (5) Agencija za nadzor donijet će akt kojim će podrobnije regulirati ulaganja propisana ovim zakonom, uključujući i kvantitativna ograničenja ulaganja. Član 95. (Odvajanje imovine za pokriće matematičke rezerve od imovine društva za osiguranje) (1) Društvo za osiguranje dužno je imovinu za pokriće matematičke rezerve odvojiti od svoje imovine na način koji je, s obzirom na vrstu te imovine, određen u sljedećim članovima ovog odjeljka. (2) Izvršenje nad imovinom za pokriće matematičke rezerve iz stava (1) ovog člana dopušteno je samo radi omogućavanja, odnosno plaćanja potraživanja osiguranika iz ugovora o osiguranju u vezi sa kojim je oblikovana imovina za pokriće matematičke rezerve. (3) U slučaju životnih osiguranja te u slučaju osiguranja za koja se primjenjuju slične tabele vjerovatnoće i izračuni kao za životna osiguranja, izvršenje nad imovinom za pokriće matematičke rezerve ograničena je na onaj dio imovine za pokriće matematičke rezerve: a) čija je vrijednost u jednakom omjeru sa traženim pokrićem u vezi sa osiguranjem iz kojeg proizlaze potraživanja kao omjer sveukupne vrijednosti imovine Број 23 - Страна 74 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. za pokriće matematičke rezerve i traženog pokrića za sva osiguranja koje je sklopilo društvo za osiguranje u vezi sa kojom je oblikovana imovina za pokriće matematičke rezerve i b) čija vrijednost nije veća od traženog pokrića u vezi sa osiguranjem iz kojeg proizlaze potraživanja. Član 96. (Račun imovine za pokriće matematičke rezerve) Društvo za osiguranje dužno je kod banke ovlaštene za obavljanje platnog prometa otvoriti račun za uplate i isplate iz poslova u vezi sa osiguranjem života iz člana 95. ovog zakona. Član 97. (Ulaganja u depozite kod banaka, odnosno u zajmove) (1) Društvo za osiguranje je dužno za ulaganja sredstava tehničke rezerve životnih, odnosno neživotnih osiguranja u depozite kod banke, odnosno u zajmove date zajmoprimcu zaključiti ugovor sa bankom, odnosno zajmoprimcem u kojem mora biti navedeno da se navedeni ugovor odnosi na ulaganje sredstava tehničke rezerve životnih, odnosno neživotnih osiguranja. (2) Kada je zajam iz stava (1) ovog člana osiguran garancijom banke, odnosno vrijednosnim papirima, odnosno na neki drugi način, društvo za osiguranje dužno je osigurati uknjižbu predmeta osiguranja u korist imovine za pokriće sredstava tehničke rezerve životnih, odnosno neživotnih osiguranja. Član 98. (Propust formiranja rezervi i ulaganja osiguranja) (1) Ako društvo za osiguranje propusti ispoštovati odredbe čl. od 86. do 97. ovog zakona u vezi sa tehničkim, odnosno matematičkim rezervisanjima, Agencija za nadzor može, nakon što svoju namjeru obznani Agenciji za osiguranje RS u slučaju da društvo vodi poslovanje u RS putem podružnice, donijeti odluku kojom će zabraniti ulaganje sredstava osiguranja, jedan dio ili svu njenu slobodnu imovinu, povući ili oduzeti odobrenje za rad za pojedine ili sve vrste osiguranja koja se obavljaju i poduzeti bilo koju odgovarajuću mjeru s ciljem da se osiguraju interesi osiguranika, kao i bilo kojih drugih lica koja imaju pravo na naknadu od osiguranja. (2) Zabrana slobodnog raspolaganja ukupnim sredstvima ili dijelom sredstava društva, u skladu sa odredbama stava (1) ovog člana, upisuje se na zahtjev Agencije za nadzor u svakom pojedinačnom slučaju u registrima predviđenim zakonom ili u knjigama banke u kojoj relevantni depozit postoji. Zabrana iz stava (1) ovog člana može se odlukom Agencije za nadzor povući u cijelosti ili djelimično. Ta odluka mora navoditi i uvjete i rokove povlačenja. Agencija za osiguranje RS mora se obavijestiti i o zabrani i njenom povlačenju. (3) Ako je neophodno za primjenu navedenih mjera iz st. (1) i (2) ovog člana o odluci Agencije za nadzor, donesenoj u skladu sa stavom (2) ovog člana, zajedno sa podacima o imovini koja je blokirana ili čije je slobodno raspolaganje zabranjeno, kao i o ostalim uputstvima, obavijestit će se i Agencija za osiguranje RS. (4) U izuzetnim slučajevima, kada postoji rizik da će se prekršiti važeće odredbe i statut društva, Agencija za nadzor može odlučiti da se angažira revizorsko društvo koje će provesti vanrednu reviziju radi utvrđivanja da li društvo primjenjuje važeće propise kako to bude određeno u odluci Agencije za nadzor iz stava (2) ovog člana. Troškove angažiranja revizorskog društva snosi društvo za osiguranje. Odjeljak I. Reosiguranje i suosiguranje rizika Član 99. (Obaveza reosiguranja) (1) Društvo za osiguranje mora pokriti reosiguranjem onaj dio osiguranih preuzetih rizika koji prelaze maksimalni samopridržaj prema tabelama maksimalnog pokrića. (2) Prema procjeni svakog pojedinog rizika ili portfelja samopridržaj društva za osiguranje može biti i manji nego u tabelama maksimalnog pokrića. Član 100. (Program planiranog reosiguranja) (1) Društvo za osiguranje mora za svaku poslovnu godinu prihvatiti program planiranog reosiguranja. (2) Program planiranog reosiguranja mora obuhvatati: a) izračunate vlastite udjele prema pojedinim vrstama osiguranja, b) tabelu maksimalnog pokrića sastavljenu na osnovu izračuna iz tačke a) ovog stava, c) postupke, osnovice i mjerila za utvrđivanje najveće vjerovatne štete za pojedine preuzete osigurane rizike, d) mišljenje ovlaštenog aktuara društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje na program planiranog reosiguranja, odnosno retrocesije. (3) Pri izračunu iz stava (2) tačka a) ovog člana društvo za osiguranje uzima u obzir prije svega: a) visinu kapitala, b) cjelokupni obim poslova, c) visinu premije osiguranja u grupama i vrstama osiguranja, d) udjele osiguranja prema pojedinim vrstama osiguranja u osnovicama iz tač. b) i c) ovog stava, e) ispravke zbog odstupanja u pojedinim vrstama osiguranja. (4) Agencija za nadzor propisat će dodatne elemente koji se uključuju pri izračunu planiranog reosiguranja. Član 101. (Suosiguranje) (1) Društvo za osiguranje zajedno sa jednim ili više društava za osiguranje može suosiguravati rizike iz vrsta osiguranja za koje je dobilo odobrenje za obavljanje poslova osiguranja. (2) Društvo za osiguranje ne smije u suosiguranje preuzeti rizike u obimu koji prelazi njegove vlastite udjele prema pojedinim vrstama osiguranja u skladu sa tabelama maksimalnog pokrića iz člana 100. stav (2) tačka b) ovog zakona. Član 102. (Obrada podataka i pružanje informacija) (1) Agencija za nadzor nadležna je za prikupljanje i obradu podataka o činjenicama i okolnostima koje su bitne za obavljanje poslova iz nadležnosti Agencije za nadzor određenih ovim zakonom. (2) Lica koja rade ili koja su bilo kada radila za Agenciju za nadzor kao i revizori i stručnjaci koji djeluju uime Agencije za nadzor bit će vezani profesionalnom tajnom. Nijedan povjerljivi podatak koji dobiju tokom izvršavanja svojih dužnosti ne može biti prenesen bilo kojem licu ili organu, osim u sumiranom ili grupnom obliku takvom da identitet pojedinačnog društva ne može biti otkriven, ne prejudicirajući slučajeve obuhvaćene krivičnim zakonom. (3) Podacima iz stava (1) ovog člana značajnim za obavljanje poslova i nadležnosti Agencije za nadzor određenih ovim zakonom smatraju se posebno podaci o: a) odobrenjima za obavljanje poslova osiguranja i o drugim odobrenjima koje izdaje Agencija za nadzor na osnovu ovog zakona, Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 75 b) članovima uprave, nadzornih odbora i ovlaštenim aktuarima društava za osiguranje, njihovoj organizaciji i djelovanju interne revizije, c) podružnicama društava za osiguranje država članica na području Federacije, d) podružnicama stranih društava za osiguranje u Federaciji, e) poštivanju odredbi o upravljanju rizicima iz Glave III. ovog zakona te na osnovu njih donesenih propisa, f) izvještajima iz člana 76. ovog zakona, g) imaocima kvalifikovanih udjela iz člana 28. ovog zakona, h) revidiranim finansijskim izvještajima iz člana 120. ovog zakona, i) izvršenim mjerama nadzora iz čl. 153. i 79. ovog zakona, j) informacijama koje Agencija za nadzor prikupi u okviru razmjene informacija od nadležnih nadzornih tijela. (4) Kada se za društvo objavi da je pod stečajem ili da je u toku obavezna likvidacija povjerljivi podaci koji se ne tiču trećih strana uključenih u pokušaje da se spasi to društvo mogu biti otkriveni u građanskom ili krivičnom postupku. (5) Stav (2) ovog člana neće sprečavati Agenciju za nadzor da razmjenjuje podatke sa Agencijom za osiguranje u BiH i Agencijom za osiguranje RS. Agencija za osiguranje u BiH i Agencija za osiguranje RS sa kojima su podaci razmijenjeni sve podatke dobijat će pod uvjetima profesionalne tajne u skladu sa odredbama stava (2) ovog člana. (6) Agencija za nadzor sarađuje sa Agencijom za osiguranje u BiH, koja zaključuje sporazume o saradnji koji predviđaju razmjenu podataka sa nadležnim organima u drugim zemljama, ako otkriveni podaci podliježu garancijama profesionalne tajnosti najmanje jednakim onima koje su predviđene u ovom članu. (7) Agencija za nadzor može koristiti povjerljive podatke koji su podneseni tokom izvršavanja svojih dužnosti samo: a) radi provjere jesu li ispunjeni uvjeti koji uređuju otpočinjanje poslova osiguranja i da bi se olakšao nadzor provođenja tih poslova, naročito u pogledu nadzora tehničkih rezervi, margina solventnosti, upravnih i računovodstvenih postupaka i mehanizama interne kontrole, b) da izrekne kazne, c) u upravnom sporu protiv rješenja Agencije za nadzor, d) pri tužbama u građansko-pravnim postupcima protiv rješenja Agencije za nadzor koja su donesena prema ovom zakonu. (8) St. (2) i (7) ovog člana neće sprečavati razmjenu podataka između Agencije za nadzor i: a) nadležnih nadzornih tijela država članica ako su im oni potrebni radi vršenja nadzora nad poslovanjem društava za osiguranje, odnosno u sudskom i drugom postupku u kojem je jedna od stranaka nadležno nadzorno tijelo, ako za ta tijela vrijedi obaveza čuvanja povjerljivih podataka u obimu određenom odredbama stava (2) ovog člana, b) nadzornih tijela stranih država prema sklopljenim sporazumima ako su im oni potrebni radi vršenja nadzora nad poslovanjem društava za osiguranje, ako za ta tijela vrijedi obaveza čuvanja povjerljivih podataka u obimu određenom odredbama stava (2) ovog člana, c) organa uključenih u likvidaciju i stečaj društava za osiguranje kao i u slične postupke, d) centralnih banaka evropskog sistema centralnih banaka, uključujući Centralnu banku Bosne i Hercegovine i drugih tijela sa sličnim zadacima i odgovornostima kao centralne monetarne vlasti kada su informacije bitne za provođenje njihovih odgovarajućih zakonom propisanih zadataka, uključujući provođenje monetarne politike i odnosnih odredbi vezanih uz likvidnost, nadzor nad plaćanjem, sisteme kliringa i poravnanja i očuvanje stabilnosti finansijskog sistema ili, kada je to odgovarajuće, drugim tijelima odgovornim za nadzor platnih sistema, e) Federalnog ministarstva finansija za potrebe pripreme propisa, vođenje statistike ili vođenje strategije na području finansijskog i poreznog sistema, f) nadležnog nadzornog tijela i drugih tijela ovlaštenih za vršenje nadzora nad drugim subjektima nadzora radi pojednostavljenja vršenja nadzora, g) organa vlasti nadležnih za nadzor nad kreditnim ustanovama i ostalim finansijskim organizacijama organa vlasti nadležnih za nadzor nad finansijskim tržištem i inspekcijskim organima Federacije za potrebe istrage, h) lica nadležnih za izvršavanje zakonom predviđenih revizija računa društava i drugih finansijskih organizacija pri izvršavanju njihovih nadzornih funkcija, ili otkrivanje podataka organima koji upravljaju postupkom obavezne likvidacije ili garantnim fondovima neophodnim za izvršavanje njihovih dužnosti. Podaci koje ti organi vlasti ili ta lica prime podlijegat će uvjetima profesionalne tajne određene u stavu (2) ovog člana. (9) Podaci dobijeni u skladu sa st. (3) i (8) ovog člana kao i podaci dobijeni posredstvom provjere na licu mjesta, izvršene uime Agencije za osiguranje RS, ili provjere koju provodi nadzorni organ vlasti zemlje sjedišta društva koje ima podružnicu u Federaciji, neće biti otkriveni u slučajevima koji se spominju u ovom članu osim uz izričitu saglasnost organa nadzorne vlasti koji je otkrio podatak ili organa nadzorne vlasti koji je izvršio provjeru na licu mjesta. Odjeljak J. Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti Član 103. (Opće odredbe) (1) Pri obavljanju svoje djelatnosti društva za osiguranje se moraju ponašati u skladu sa propisom koji uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i podzakonskim aktima koji uređuju područje otkrivanja i sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te osigurati da se cjelokupno poslovanje obavlja u skladu sa tim propisom i na osnovu njega donesenim podzakonskim aktima, kao i podzakonskim propisima Agencije za nadzor u vezi sa sprečavanjem pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (2) Društvo za osiguranje je dužno usvojiti efikasne interne programe kojima će odrediti postupke provjere klijenta, procjene rizika, prepoznavanja klijenata i transakcija kod kojih postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili finansiranje terorističkih aktivnosti. (3) U slučaju kada identitet klijenta nije moguće utvrditi ili provjeriti, te kada nije u mogućnosti poduzeti mjere praćenja klijenta, obveznik neće uspostaviti poslovni odnos ni obaviti transakciju, odnosno mora prekinuti sve postojeće poslovne odnose sa tim klijentom. Број 23 - Страна 76 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. (4) U slučaju iz stava (3) ovog člana društvo za osiguranje obavijestit će Finansijsko-obavještajni odjel Državne agencije za istrage i zaštitu (u daljnjem tekstu: FOO) o odbijanju ili prekidu poslovnog odnosa i odbijanju izvršavanja transakcije i dostaviti FOO-u sve do tada prikupljene podatke o klijentu ili transakciji. GLAVA IV. POSLOVNA TAJNA, POSLOVNE KNJIGE I IZVJEŠTAJI Odjeljak A. Profesionalna tajna Član 104. (Povjerljivi podaci) Društvo za osiguranje dužno je kao povjerljive čuvati sve podatke, informacije, činjenice i okolnosti za koje je saznalo u poslovanju sa pojedinim društvom za osiguranje, osiguranikom ili sa drugim imaocem prava iz osiguranja. Član 105. (Obaveza čuvanja povjerljivih podataka) (1) Članovi organa društva za osiguranje, dioničari društva za osiguranje, lica koja obavljaju reviziju, radnici društva za osiguranje, odnosno druga lica kojima su vezano uz njihov rad u društvu za osiguranje ili uz pružanje usluga za društvo za osiguranje na bilo koji način dostupni podaci iz člana 106. ovog zakona ne smiju te podatke saopštavati trećim licima, koristiti ih protiv interesa društva za osiguranje i njegovih klijenata ili omogućiti da ih koriste treća lica. (2) Obaveza čuvanja ličnih podataka prestaje u sljedećim slučajevima: a) ako stranka izričito pisanim putem pristane da se saopšte pojedini povjerljivi podaci, b) ako su podaci potrebni radi utvrđivanja činjenica u krivičnim postupcima i predočenje tih podataka pisanim putem zahtijeva, odnosno naloži nadležni sud, c) u slučajevima određenim Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i na osnovu njega donesenih podzakonskih akata, d) ako su ti podaci potrebni radi odlučivanja o pravnim odnosima između društva za osiguranje i osiguravača, odnosno osiguranika, odnosno drugih imaoca prava iz osiguranja u sudskom sporu, e) ako su ti podaci potrebni u ostavinskom postupku i predočenje tih podataka pisanim putem zahtijeva, odnosno naloži nadležni sud, f) ako su ti podaci potrebni radi izvršenja nad imovinom osiguranika, odnosno drugog imaoca prava iz osiguranja i predočenje tih podataka pisanim putem zahtijeva, odnosno naloži nadležni sud, g) ako su ti podaci potrebni Agenciji za nadzor, odnosno drugom nadzornom tijelu u svrhu nadzora koji provodi u okviru svojih nadležnosti, h) ako su ti podaci potrebni poreznom tijelu u postupku koji ono provodi u okviru svojih nadležnosti, i) u slučajevima određenim propisom koji uređuje obavezno osiguranje u prometu. (3) Obaveza čuvanja povjerljivih podataka postoji za lica iz stava (1) ovog člana i nakon prestanka rada u društvu za osiguranje, odnosno nakon prestanka svojstva dioničara ili članstva u tijelima društva za osiguranje. (4) Agencija za nadzor, odnosno druga tijela i sudovi smiju podatke koje su prikupili na osnovu stava (2) ovog člana upotrijebiti isključivo u svrhu zbog koje su prikupljeni. Član 106. (Prikupljanje, vođenje i upotreba ličnih podataka) (1) Agencija za nadzor obrađuje, čuva i upotrebljava lične podatke potrebne za sklapanje ugovora o osiguranju i rješavanje šteta koje proizlaze iz osiguranja u skladu sa ovim zakonom, a u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i ostalim propisima o zaštiti podataka i vodi sljedeće registre: a) registar polisa, b) registar šteta. (2) Agencija za nadzor posebnim propisom propisat će način, rokove dostavljanja podataka i izvještaja koja su društva za osiguranje dužna dostavljati, kao i evidencije šteta od Agencije za nadzor. Odjeljak B. Poslovne knjige i poslovni izvještaji Član 107. (Opće odredbe) (1) Društvo za osiguranje dužno je voditi poslovne knjige, sastavljati knjigovodstvene isprave, vrednovati imovinu i obaveze, te sastavljati finansijske izvještaje u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, Zakonom o računovodstvu i reviziji i drugim propisima poštujući pritom računovodstvene i finansijske standarde i principe te opće računovodstvene pretpostavke, ako to ovim zakonom nije drukčije propisano. (2) Društvo za osiguranje dužno je organizirati poslovanje i redovno voditi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i druge administrativne poslove, odnosno poslovne evidencije na način da je moguće u svakom trenutku provjeriti posluje li u skladu sa pravilima o upravljanju rizikom, važećim propisima i standardima struke. (3) Društvo za osiguranje vodi računovodstvene evidencije u poslovnim knjigama primjenom Kontnog okvira za društva za osiguranje i reosiguranje i internog akta društva za osiguranje i reosiguranje. (4) Društvo za osiguranje sastavlja i podnosi finansijske izvještaje u skladu sa propisom o sadržaju i formi finansijskih izvještaja društava za osiguranje. Agencija za nadzor propisuje postupak vrednovanja bilansnih i vanbilansnih pozicija. Član 108. (Godišnji izvještaj) (1) Društvo za osiguranje sastavlja računovodstvene isprave i godišnje izvještaje. (2) Godišnji izvještaji iz stava (1) ovog člana moraju sadržavati i: a) popis lica koja imaju više od 3% udjela u dioničkom kapitalu društva za osiguranje i visinu njihovog udjela, b) popis članova uprave društva za osiguranje koji imaju udio u kapitalu društva za osiguranje i visinu njihovih udjela. (3) Društvo za osiguranje i reosiguranje dužno je Agenciji za nadzor dostaviti nerevidirani godišnji izvještaj najkasnije u roku tri mjeseca od isteka kalendarske godine za koju se izvještaj sastavlja. (4) Društvo za osiguranje i reosiguranje dužno je Agenciji za nadzor dostaviti revidirani godišnji izvještaj najkasnije u roku pet mjeseci nakon isteka kalendarske godine za koju se izvještaj sastavlja. (5) Društvo za osiguranje koje ima nadređeni odnos u grupi osiguravača dužno je sastavljati konsolidovane finansijske izvještaje. Član 109. (Mišljenje imenovanog ovlaštenog aktuara uz godišnji izvještaj) Društvo za osiguranje dužno je u roku 14 dana od dana podnošenja godišnjeg izvještaja priložiti Agenciji za nadzor i izvještaj imenovanog ovlaštenog aktuara iz člana 118. stav (4) ovog zakona sa mišljenjem imenovanog ovlaštenog aktuara o Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 77 finansijskim izvještajima i godišnjem izvještaju o poslovanju društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje. GLAVA V. INTERNA REVIZIJA Član 110. (Interna revizija) Društvo za osiguranje mora ustanoviti internu reviziju koja je nezavisna i objektivna aktivnost davanja stručnog mišljenja, oblikovana na način da pridodaje vrijednost i unapređuje poslovanje društva za osiguranje. Član 111. (Zadaci interne revizije) (1) Interna revizija analizira i procjenjuje aktivnosti društava za osiguranje te daje stručno mišljenje, preporuke i savjete o kontrolama oblikovanja da bi omogućile: a) obavljanje poslova osiguranja pravilno i u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona te u skladu sa unutrašnjim pravilima kojima se uređuje poslovanje društva za osiguranje, b) vođenje poslovnih knjiga, evidentiranje poslovnih događaja na osnovu vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava, vrednovanje knjigovodstvenih stavaka i sastavljanje finansijskih i ostalih izvještaja u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona te u skladu sa unutrašnjim pravilima kojim se uređuje poslovanje društva za osiguranje, c) sistematično upravljanje rizicima koji proizlaze iz poslovnih aktivnosti društva za osiguranje u skladu sa principima stabilnog poslovanja, uključujući upravljanje resursima informacione tehnologije i drugih pridruženih tehnologija. (2) Interna revizija se obavlja u skladu sa međunarodno priznatim revizorskim standardima za internu reviziju, kodeksom strukovne etike internih revizora te pravilima djelovanja interne revizije koje, u saglasnosti sa nadzornim odborom, usvaja uprava društva za osiguranje. (3) Interna revizija mora regulirati međusobne odnose sa vanjskim revizorskim društvima koja revidiraju finansijske izvještaje ili obavljaju posebnu reviziju na zahtjev Agencije za nadzor. Član 112. (Lica koja obavljaju internu reviziju) (1) Za obavljanje poslova interne revizije društvo za osiguranje mora zaposliti na puno radno vrijeme najmanje jedno lice sa zvanjem ovlaštenog revizora ili ovlaštenog internog revizora stečenim u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji, odnosno stečenim u skladu sa pravilima i programom Udruženja internih revizora u Bosni i Hercegovini priznatog kao Institut internih revizora u Bosni i Hercegovini. (2) Ako se obavljanje interne revizije povjerava većem broju revizora jedno od tih lica koje ispunjava uvjet iz stava (1) ovog člana mora biti zaduženo za upravljanje radom interne revizije kao cjeline. (3) Prije sklapanja ugovora o radu sa licem iz st. (1) i (2) ovog člana društvo za osiguranje je dužno obavijestiti Agenciju za nadzor o imenovanju. (4) Lice koje obavlja poslove interne revizije ne smije obavljati druge poslove i zadatke u društvu za osiguranje ili povezanom licu. Član 113. (Planovi interne revizije) (1) Poslovi interne revizije obavljaju se u skladu sa: a) strateškim planom, b) godišnjim planom i c) planom pojedinačne revizije. (2) Strateški plan interne revizije donosi se za trogodišnji (petogodišnji) period, zasniva se na procjeni rizika i usklađuje se svake godine. (3) Godišnji plan interne revizije izrađuje se na osnovu strateškog plana do 31.12. tekuće godine za narednu godinu a mora obuhvatati: a) područja poslovanja koja su prioritetna, s obzirom na procjenu rizika, b) popis planiranih revizija, c) raspored internih revizora. (4) Strateški, godišnji i plan pojedinačne interne revizije predlaže lice zaduženo za upravljanje radom interne revizije, a usvaja ga odbor za reviziju. (5) Interna revizija može se obaviti i po nalogu člana uprave društva. Član 114. (Izvještaj interne revizije) (1) Interna revizija sastavlja izvještaj u skladu sa rokovima utvrđenim planovima interne revizije a najmanje jednom polugodišnje. Izvještaj interne revizije minimalno sadrži: a) popis svih obavljenih revizija, b) ocjenu načina obrade dokumentacije, postupka zaključivanja ugovora o osiguranju, izdavanje polisa i rješavanje šteta, c) ocjenu primjerenosti i efikasnosti sistema internih kontrola i preporuke za njihovo unapređenje, d) nezakonitosti i nepravilnosti koje su utvrđene tokom obavljanja revizije, uz objašnjenja i predočavanje posljedica uočenih nepravilnosti, e) preporuke i predložene mjere odboru za reviziju, f) konstatacije i ocjene poduzetih aktivnosti u vezi sa primjenom ranije datih preporuka i prijedloga za otklanjanje nepravilnosti. (2) Godišnji izvještaj interne revizije pored elemenata iz stava (1) ovog člana obavezno sadrži: a) izvještaj o realizaciji godišnjeg plana i programa rada interne revizije, b) pregled značajnih konstatacija o obavljenoj reviziji, c) pregled poduzetih i nepoduzetih mjera za otklanjanje nepravilnosti. (3) Interna revizija mora svoje izvještaje o obavljenim poslovima interne revizije dostavljati upravi i odboru za reviziju društva za osiguranje. Član 115. (Obavještavanje uprave i nadzornog odbora društva za osiguranje) (1) Ako interna revizija tokom obavljanja revizije aktivnosti i procesa poslovanja društva za osiguranje utvrdi pojave nezakonitog poslovanja i kršenja pravila o upravljanju rizicima zbog čega društvu za osiguranje prijeti nelikvidnost, nesolventnost ili je time ugrožena sigurnost poslovanja ili osiguranika, mora odmah o tome obavijestiti upravu, odbor za reviziju i nadzorni odbor društva za osiguranje. (2) Ako interna revizija prilikom obavljanja revizije aktivnosti i procesa poslovanja utvrdi da uprava društva za osiguranje krši pravila o upravljanju rizicima dužna je o tome bez odgađanja obavijestiti i nadzorni odbor. GLAVA VI. OVLAŠTENI AKTUAR I REVIZIJA Odjeljak A. Ovlašteni aktuar Član 116. (Ovlašteni aktuar) (1) Ovlašteni aktuar je lice koje ima ovlaštenje Agencije za nadzor za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. Број 23 - Страна 78 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. (2) Agencija za nadzor izdat će ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara ako lice ispunjava sljedeće uvjete: a) znanje jednog od službenih jezika u BiH, b) uspješno obavlja provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara u skladu sa programom obrazovanja međunarodnih, odnosno evropskih aktuarskih udruženja, c) nije pravomoćno osuđeno na kaznu zatvora za krivično djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, d) dosad mu nije bilo oduzeto ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. (3) Agencija za nadzor može sa nadležnim nadzornim tijelom države članice sklopiti sporazum o uzajamnom priznavanju ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. (4) Agencija za nadzor propisuje uvjete za sticanje i provjeru stručnih znanja potrebnih za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara. (5) Agencija za nadzor oduzet će ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara ako: a) je ovlaštenje dobiveno navođenjem neistinitih podataka, b) ovlašteni aktuar krši pravila aktuarske struke ugrožavajući time poslovanje društva za osiguranje, c) ne ispunjava uvjete iz stava (2) tačka 3) ovog člana. (6) O oduzimanju ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara Agencija za nadzor dužna je obavijestiti društvo za osiguranje za koje lice, kojem je oduzeto ovlaštenje, obavlja poslove ovlaštenog aktuara. Svako izdavanje ili povlačenje aktuarskog odobrenja objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". Nadzor nad ovlaštenim aktuarima vrši Agencija za nadzor. Na nadzor nad ovlaštenim aktuarima na odgovarajući način se primjenjuju odredbe čl. od 138. do 141., čl. 143., 144., 154. i 155. ovog zakona. (7) Ovlaštenom aktuaru koji teže krši pravila aktuarske struke Agencija za nadzor može privremeno oduzeti ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara na vrijeme od godinu dana do tri godine. Član 117. (Imenovanje ovlaštenog aktuara) (1) Društvo za osiguranje prije početka obavljanja poslova osiguranja mora imenovati ovlaštenog aktuara i omogućiti mu obavljanje poslova iz člana 120. ovog zakona. (2) Imenovani ovlašteni aktuar ne može biti lice koje u društvu za osiguranje vrši funkciju člana uprave društva ili prokuriste, odnosno ima u vlasništvu više od 3% dionica u društvu, niti ako je bračni drug ili srodnik do drugog stepena srodstva u pravoj i bočnoj liniji sa dioničarem koji je vlasnik više od 3% dionica u dioničkom društvu, članom organa upravljanja, nadzora ili revizije društva. (3) Društvo za osiguranje o imenovanju ovlaštenog aktuara dužno je u roku osam dana obavijestiti Agenciju za nadzor. (4) Ako društvo za osiguranje u roku dva mjeseca ne odredi imenovanog ovlaštenog aktuara, odnosno za obavljanje poslova imenovanog ovlaštenog aktuara odredi lice koje nije ovlašteni aktuar, imenovanog ovlaštenog aktuara odredit će Agencija za nadzor. (5) Ovlašteni aktuar bit će nezavisan i samostalan u obavljanju svojih djelatnosti i za tačnost svojih nalaza, kao i prijedloga mjera odgovara Agenciji za nadzor. Član 118. (Poslovi imenovanog ovlaštenog aktuara) (1) Aktuarske poslove u smislu ovog zakona obavljaju ovlašteni aktuari. (2) Imenovani ovlašteni aktuar u društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje, u smislu ovog zakona, obavlja sljedeće poslove: a) daje godišnje mišljenje imenovanog ovlaštenog aktuara o finansijskim izvještajima i godišnji izvještaj o poslovanju društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje, b) daje mišljenje ovlaštenog aktuara iz člana 18. stav (1) tačka b) i stav (2); člana 28. stav (4) tačka g); člana 48. stav (1) tačka f); člana 56. stav (2) tač. g) i h); člana 58. stav (1) tačka d); člana 79. stav (2) tačka h) i člana 100. stav (2) tačka d) ovog zakona kao i druge vrste mišljenja koje propisuje Agencija za nadzor, c) daje mišljenje ovlaštenog aktuara o prijedlozima akata poslovne politike društva i prijedlozima izmjena i dopuna tih akata i njihovoj primjeni, d) daje mišljenje ovlaštenog aktuara o ostalim aktuarskim pozicijama i veličinama, e) daje mišljenje iz člana 40. stav (5) i obavlja poslove iz člana 76. stav (3) ovog zakona, f) obavlja druge aktuarske poslove u društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje, g) vrši opću ili posebnu kontrolu društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje u skladu sa nalozima Agencije za nadzor, h) daje mišljenje o stanju sredstava tehničkih rezervi i garantnog fonda, njihovom plasmanu i sigurnosti, i) obavlja aktuarske poslove u djelatnosti osiguranja života, j) obavlja aktuarske poslove u djelatnosti neživotnog osiguranja, k) daje mišljenje kod prijenosa portfelja, l) potpisivanjem ovjerava službene dokumente društva koji se odnose na tehničke rezerve uključujući i matematičku rezervu i potvrđuje da su u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima, m) obavlja i druge nadzorne, savjetodavne i kontrolne poslove po zahtjevima društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje ili po nalogu izdatom od Agencije za nadzor, n) provjerava čuva li društvo za osiguranje odgovarajuće podatke za izračun tehničkih rezervi kao i njihovu vjerodostojnost, o) provjerava jesu li metode i temelji obračuna tehničkih rezervi u skladu sa pravilima aktuarske struke i važećim propisima, p) provjerava oblikuju li se tehničke rezerve osiguranja tako da omogućuju trajno ispunjavanje svih obaveza društva za osiguranje iz ugovora o osiguranju. (3) Imenovani ovlašteni aktuar odgovoran je oblikuju li se cjenovnici premija osiguranja u skladu sa aktuarskom strukom i važećim propisima te jesu li oblikovani tako da omogućuju trajno ispunjavanje svih obaveza društva za osiguranje iz ugovora o osiguranju. (4) Uprava, odnosno izvršni direktori moraju imenovanom ovlaštenom aktuaru staviti na raspolaganje sve podatke koji su mu potrebni za obavljanje poslova iz st. (1), (2) i (3) ovog člana. (5) Imenovani ovlašteni aktuar mora nadzornom odboru i upravi istovremeno sa mišljenjem, uz godišnje izvještaje iz člana 109. ovog zakona, predočiti izvještaje o saznanjima imenovanog u vezi sa nadzorom koji je u protekloj poslovnoj godini vršio na osnovu st. (1), (2) i (3) ovog člana. Izvještaj mora obuhvatati prvenstveno razloge za pozitivno mišljenje, mišljenje uz ograde, odnosno negativno mišljenje ovlaštenog aktuara uz godišnji izvještaj. Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 79 (6) Ako imenovani ovlašteni aktuar u obavljanju poslova iz st. (1), (2) i (3) ovog člana utvrdi nepravilnosti, mora o tome, bez odgađanja, izvijestiti upravu i nadzorni odbor društva za osiguranje, odnosno reosiguranje. (7) Uprava društva za osiguranje dužna je poduzeti mjere radi usklađivanja poslovanja u skladu sa izvještajem imenovanog ovlaštenog aktuara. (8) Ako uprava društva za osiguranje, odnosno reosiguranje ne poduzme mjere u skladu sa izvještajem iz stava (5) ovog člana, imenovani ovlašteni aktuar dužan je o tome, bez odgađanja, obavijestiti Agenciju za nadzor. (9) Ako imenovani ovlašteni aktuar prestane obavljati tu funkciju u društvu za osiguranje, odnosno reosiguranje dužan je o tome obavijestiti Agenciju za nadzor u roku osam dana od dana saznanja. Član 119. (Razrješenje imenovanog ovlaštenog aktuara) (1) Ako nakon imenovanja ovlaštenog aktuara Agencija za nadzor imenovanom licu oduzme ovlaštenje za obavljanje poslova ovlaštenog aktuara, odnosno ako u vezi sa imenovanim licem nastupe okolnosti iz člana 117. stav (2) ovog zakona, društvo za osiguranje dužno je odrediti drugog imenovanog ovlaštenog aktuara. (2) Ako društvo za osiguranje u slučaju iz stava (1) ovog člana ne odredi drugog ovlaštenog aktuara, Agencija za nadzor odredit će otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u roku koji ne smije biti kraći od 30 dana. (3) Ako društvo za osiguranje u slučaju iz stava (2) ovog člana ne odredi drugog imenovanog ovlaštenog aktuara u roku narednih 30 dana, ovlaštenog aktuara imenovat će Agencija za nadzor. (4) Društvo za osiguranje o razrješenju imenovanog ovlaštenog aktuara dužno je u roku osam dana od dana razrješenja obavijestiti Agenciju za nadzor. Odjeljak B. Revizija Član 120. (Revizija finansijskih izvještaja) (1) Finansijske i konsolidovane finansijske izvještaje društava za osiguranje, konsolidovane finansijske izvještaje grupe osiguravača i konsolidovane finansijske izvještaje koncerna osiguravača osiguravajućeg holdinga, te mješovitog osiguravajućeg holdinga, odnosno društava za reosiguranje moraju revidirati ovlašteni revizori. (2) Reviziju finansijskih izvještaja iz stava (1) ovog člana obavljaju revizorska društva koja imaju licencu izdatu od Federalnog ministarstva finansija. (3) Društvo za osiguranje dužno je Agenciji za nadzor dostaviti revidirane finansijske izvještaje i revidirane konsolidovane finansijske izvještaje u roku 15 dana nakon datuma izdavanja izvještaja revizora o obavljenoj reviziji finansijskih izvještaja, a najkasnije u roku četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvještaji sastavljaju. (4) Isto revizorsko društvo ne može preuzeti niti joj društvo za osiguranje može povjeriti obavljanje revizije finansijskih izvještaja društva za osiguranje ukoliko je dotična revizorska firma u prethodnoj godini više od polovine svojih ukupnih prihoda ostvarila na osnovu obavljene revizije finansijskih izvještaja tog društva za osiguranje. (5) Isto revizorsko društvo može u istom društvu za osiguranje uzastopno obaviti, odnosno društvo za osiguranje može istoj revizorskoj firmi uzastopno povjeriti broj revizija finansijskih izvještaja u skladu sa zakonom koji propisuje reviziju finansijskih izvještaja. (6) Isto revizorsko društvo ne može istovremeno, odnosno u istoj godini obavljati reviziju finansijskih izvještaja društva za osiguranje i pružati konsultantske usluge istom društvu za osiguranje. (7) Ukoliko isto revizorsko društvo obavi reviziju finansijskih izvještaja društva za osiguranje suprotno bilo kojoj odredbi iz st. (4), (5) i (6) ovog člana, Agencija za nadzor neće prihvatiti izvještaje o reviziji finansijskih izvještaja društva za osiguranje za tu godinu koju je obavilo dotično revizorsko društvo. (8) Revizija finansijskih izvještaja društva mora da slijedi općeprihvaćena pravila revizije, aktuarske principe, te treba izvršiti reviziju ulaganja i formiranje tehničkih rezervi, kao i procijeniti odnos između ulaganja i imovine. (9) Društvo za osiguranje dužno je prije donošenja odluke na skupštini o izboru revizorskog društva pribaviti prethodnu saglasnost Agencije za nadzor. Član 121. (Obaveze revizorskog društva) (1) Revizorsko društvo obavezno je davati mišljenja o tome jesu li finansijski izvještaji društva za osiguranje (nekonsolidovani i konsolidovani) sastavljeni u skladu sa propisima i standardima struke. (2) Tokom obavljanja revizije revizorska društva obavezna su odmah obavijestiti Agenciju za nadzor o svakoj uočenoj činjenici koja predstavlja: a) teže kršenje zakona, propisa ili odredbi na osnovu kojih je izdato odobrenje za rad društvu za osiguranje, b) težu prevaru ili pronevjeru, c) materijalno značajnu promjenu finansijskog rezultata iskazanog u nerevidiranim finansijskim izvještajima, d) teže kršenje internih akata društva za osiguranje, e) kao i ostale činjenice i okolnosti koje mogu ugroziti daljnje poslovanje društva za osiguranje. (3) Revizorska društva su, također, dužna obavijestiti Agenciju za nadzor o svakoj činjenici iz stava (2) ovog člana za koju saznaju tokom obavljanja revizije u društvu koje ima usku povezanost u smislu člana 2. tačka s) ovog zakona. (4) Otkrivanje bilo koje činjenice u smislu st. (2) i (3) ovog člana koje uvidi revizorsko društvo ne smatra se kršenjem propisa i odredaba ugovora između revizorskog društva i društva za osiguranje koje se odnose na ograničenja davanja podataka pa zbog toga neće snositi odgovornost koja bi u drugim slučajevima iz toga proizlazila. Član 122. (Obaveza davanja informacija društva za osiguranje) (1) Uprava društva za osiguranje dužna je revizoru dati na raspolaganje svu potrebnu dokumentaciju te mu omogućiti uvid u poslovne knjige, spise i kompjuterske ispise. Društvo za osiguranje dužno je revizorima omogućiti pristup poslovnim i radnim prostorijama. (2) Radi provođenja revizije uprava društva za osiguranje dužna je staviti revizorskom društvu na raspolaganje odgovarajuće prostorije i pomagala. Ako je unos ili pohranjivanje podataka obavljeno primjenom kompjuterske obrade podataka, društvo za osiguranje dužno je na vlastiti trošak i unutar primjerenog roka staviti revizoru na raspolaganje pomagala potrebna za očitavanje dokumentacije te, ako je to nužno, osigurati čitke trajne ispise u potrebnom broju kopija. Član 123. (Sadržaj revizorskog pregleda) (1) U postupku revizije ovlašteni revizori, prije svega, ispituju i daju mišljenje, odnosno ocjenu o: a) bilansu stanja, Број 23 - Страна 80 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. b) bilansu uspjeha, c) promjenama u kapitalu, d) gotovinskom toku, e) stanju i promjenama tehničkih rezervi osiguranja, f) stanju i strukturi ulaganja imovine za pokriće tehničke rezerve, g) stanju i strukturi ulaganja imovine za pokriće matematičke rezerve, h) poštovanju pravila o ograničavanju rizika, i) djelovanju interne revizije, j) načinu vođenja poslovnih knjiga, k) kvalitetu informatičkog sistema u društvu za osiguranje u skladu sa minimalnim standardima upravljanja informacionim sistemima u društvima za osiguranje, koje propisuje Agencija za nadzor, l) ispravnosti i potpunosti obavještenja i izvještaja Agenciji za nadzor, m) vrednovanju bilansnih i vanbilansnih stavki i računovodstvenim politikama. (2) Agencija za nadzor propisat će detaljniji oblik i najmanji obim te sadržaj revizorskog pregleda i revizorskog izvještaja, s obzirom na specifičnost poslova sa područja osiguranja. (3) Agencija za nadzor može od revizora zatražiti dodatna obrazloženja u vezi sa obavljenom revizijom i revizorskim izvještajem. (4) Ako revizorski pregled, odnosno revizorski izvještaj nije obavljen, odnosno sastavljen u skladu sa st. (1) i (2) ovog člana, podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog zakona, zakonom kojim se uređuje revizija i pravilima revizorske struke ili ako Agencija za nadzor izvršenim nadzorom poslovanja društva za osiguranje ili na drugi način utvrdi da pregled, odnosno izvještaj nije zasnovan na istinitim i objektivnim činjenicama, zahtijevat će od društva za osiguranje da pregled, odnosno izvještaj daju ovlašteni revizori drugog društva za reviziju, a na trošak društva za osiguranje. Član 124. (Objavljivanje sažetka revidiranih finansijskih izvještaja) (1) Društvo za osiguranje dužno je u roku osam dana nakon prihvatanja revidiranog finansijskog izvještaja a najkasnije u roku šest mjeseci nakon završetka kalendarske godine u dnevnim novinama u Federaciji i na internet stranici društva za osiguranje, objaviti sažetak revidiranih finansijskih izvještaja, uz mišljenje revizora i ovlaštenog aktuara i o tome pisano obavijestiti Agenciju za nadzor. (2) Agencija za nadzor propisuje detaljniji sadržaj sažetka iz stava (1) ovog člana. GLAVA VII. AGENCIJA ZA NADZOR Član 125. (Status i sjedište Agencije za nadzor) (1) Agencija za nadzor je samostalna i nezavisna neprofitna institucija Federacije koja za svoj rad odgovara Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije). (2) Agencija za nadzor ima svojstvo pravnog lica. (3) Sjedište Agencije za nadzor je u Sarajevu. (4) Agencija za nadzor ima pečat. Član 126. (Ciljevi, obaveze i odgovornost Agencije za nadzor) (1) Agencija za nadzor ima regulatornu i nadzornu funkciju radi zaštite osiguranika i osiguravača na dobrobit industrije osiguranja. (2) U izvršavanju svojih funkcija Agencija za nadzor djeluje na način koji je najpogodniji za ispunjavanje regulatornih ciljeva Agencije za nadzor. (3) Regulatorni ciljevi su naročito: a) nadzor nad primjenom zakona i podzakonskih akata iz oblasti osiguranja i drugih propisa, b) regulacija rada društava za osiguranje, Zaštitnog fonda FBiH i posrednika u osiguranju, c) stvaranje povjerenja na tržištu u poslove osiguranja, d) sprečavanje finansijskog kriminala bilo zabranom obavljanja poslova osiguranja koji su u suprotnosti sa ovim zakonom, ili poslova u onom dijelu u kojem bi društva u Federaciji mogla biti iskorištena u svrhe koje su povezane sa finansijskim kriminalom, e) edukacija o koristima i rizicima koji su povezani sa različitim vrstama neživotnog i životnog osiguranja i ostalim ulaganjima u Federaciji, kao i pružanje odgovarajućih informacija i savjeta, f) savjetovanje i zaštita potrošača u skladu sa prirodom uključenih rizika i stepenom iskustva i stručnošću potrošača. Član 127. (Upravljanje Agencijom za nadzor) (1) Organizacija, upravljanje i rukovođenje Agencijom za nadzor uređuje se ovim zakonom, statutom i drugim općim aktima. (2) Upravna tijela Agencije za nadzor su stručni savjet i direktor. (3) Stručni savjet čine predsjednik i četiri člana koje imenuje i razrješava Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra finansija (u daljnjem tekstu: ministar finansija) od kojih najmanje dva člana moraju biti predstavnici Federalnog ministarstva finansija. (4) Članovi stručnog savjeta imenuju se na četiri godine. (5) Predsjednik i članovi stručnog savjeta moraju biti državljani BiH sa univerzitetskim obrazovanjem, dobrim ugledom i stručnim iskustvom u finansijskom sektoru, koji nisu osuđivani za krivična djela koja se odnose na finansijski kriminal ili kršenje javnih ili profesionalnih dužnosti. Za vrijeme njihovog mandata nijedan član se ne može baviti pružanjem usluga, niti obavljati poslove na osnovu bilo kakvog drugog pravnog posla za društvo koje radi u Federaciji, ne može biti aktivni član nijedne političke stranke. Sva lica koja pripadaju rukovodećim tijelima političkih stranaka ili poduzimaju javne aktivnosti uime političkih stranaka smatrat će se aktivnim članovima političkih stranaka u smislu ovog člana. Predsjednik i članovi stručnog savjeta ne mogu imati u vlasništvu niti mogu imati direktno ili putem trećeg lica 5% ili više dionica u bilo kojem društvu za osiguranje, niti raditi za društvo za osiguranje ili imati položaj u upravi, odboru za reviziju ili nadzornom odboru bilo kojeg društva koje podliježe nadzoru Agencije za nadzor. (6) Rješenje o imenovanju stručnog savjeta objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH". (7) Predsjednik i članovi stručnog savjeta mogu biti razriješeni i prije isteka mandata samo iz sljedećih razloga: a) na lični zahtjev, b) ukoliko su bili ili budu osuđeni na zatvorsku kaznu za finansijski kriminal ili povredu javne ili profesionalne dužnosti, c) ukoliko su trajno nesposobni za obavljanje ovih dužnosti i ukoliko su neopravdano odsutni sa tri ili više sastanaka stručnog savjeta godišnje, d) ukoliko ne poštuju tajnost podataka, Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 81 e) ukoliko obavljaju aktivnosti zabranjene stavom (5) ovog člana. Član 128. (Opća ovlaštenja Agencije za nadzor) (1) Agencija za nadzor izdaje odobrenje za rad društvu za obavljanje poslova jedne ili više vrsta osiguranja. Agencija za nadzor može privremeno ili trajno povući - oduzeti izdato odobrenje za sve ili neke vrste osiguranja kojima se bavi to društvo. (2) Kako bi se osigurao valjan rad društva u skladu sa regulatornim ciljevima, Agencija za nadzor ima sljedeća ovlaštenja vršiti nadzor i to: a) provjeravati poslovne knjige i dokumente društva sa ili bez obavještavanja društva, b) angažirati ovlaštena stručna lica da izvrše pregled knjiga i dokumenata društva, c) zahtijevati od društva da u okviru određenog vremenskog roka, koji neće biti kraći od 10 niti duži od 90 dana, ispravi bilo koji akt ili postupanje koji su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona, d) naložiti društvu obustavu provođenja bilo kojih radnji ili postupaka koji su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona, e) u korist osiguranika izdati nalog u pogledu ulaganja, održavanja i raspolaganja sredstvima osiguranja, f) obraćati se sudu radi poduzimanja daljnjih radnji i mjera u vezi sa nekim društvom u slučajevima kada Agencija za nadzor nema ovlaštenja provoditi svoje funkcije u skladu sa ovim zakonom, g) donositi provedbene propise, druge opće akte (pravilnike, uputstva, naredbe i odluke) i pojedinačne akte (rješenja i zaključke), h) organizirati ili odobravati obuke, i) na bilo koji drugi način dati smjernice potrebne za primjenu ovog zakona i za ostala pitanja od značaja za tržište osiguranja, j) naložiti mjere koje se odnose na vođenje poslova osiguranja društva ukoliko smatra da su one neophodne kako bi se osiguralo da društvo vodi poslove u skladu sa regulatornim ciljevima. (3) Agencija za nadzor provodi postupke iz svoje nadležnosti u skladu sa propisom kojim je uređeno provođenje upravnih postupaka. Akti koje izdaje Agencija za nadzor su konačni i na njih se ne može uložiti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog suda. (4) Pored ovlaštenja posebno predviđenih ovim zakonom, Agencija za nadzor ima ovlaštenja zahtijevati od društva poduzimanje svih mjera koje Agencija za nadzor smatra odgovarajućim za ispunjenje regulatornih ciljeva. Član 129. (Rad Agencije za nadzor) (1) Rad Agencije za nadzor i njenih upravnih tijela bit će reguliran statutom koji donosi Stručni savjet, uz saglasnost Vlade Federacije a koji se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH". (2) Direktora Agencije za nadzor imenuje i razrješava Vlada Federacije na prijedlog ministra finansija. (3) Direktor se imenuje na četiri godine. (4) Direktor vodi poslovanje Agencije za nadzor i organizira njene aktivnosti. Direktor zastupa i predstavlja Agenciju za nadzor, odgovoran je za zakonit rad i poslovanje Agencije za nadzor, te obavlja i druge poslove koji su mu ovim zakonom, statutom ili drugim aktom stavljeni u nadležnost. (5) Agencija za nadzor, direktor i drugi zaposleni ne odgovaraju za štetu koja nastane u obavlјanju poslova Agencije za nadzor, osim ako se dokaže da je ta šteta prouzrokovana namjerno ili krajnjom nepažnjom. (6) Za štetu iz stava (5) ovog člana direktor i zaposleni iz tog stava ne mogu odgovarati ni nakon prestanka radnog odnosa u Agenciji za nadzor, odnosno prestanka obavljanja funkcije. (7) Agencija za nadzor nadoknadit će troškove zastupanja u sudskim i upravnim postupcima koji se protiv direktora i zaposlenih iz stava (5) ovog člana pokrenu u vezi sa poslovima iz tog stava. (8) Za vršenje nadzora subjekti nadzora iz člana 139. ovog zakona plaćaju Agenciji za nadzor naknadu za nadzor. (9) Agencija za nadzor podzakonskim propisom propisat će visinu, način izračuna i način plaćanja naknade za nadzor iz stava (1) ovog člana. Član 130. (Ovlaštenja stručnog savjeta) Stručni savjet ima ovlaštenje: a) donositi statut Agencije za nadzor, uz saglasnost Vlade Federacije, b) donositi podzakonske akte i provedbene propise u skladu sa ovlaštenjima Agencije za nadzor utvrđenim ovim zakonom i objaviti ih u "Službenim novinama Federacije BiH", c) odobravati godišnji plan i program Agencije za nadzor i izvještaje koje Agencija za nadzor podnosi Vladi Federacije, d) odobravati plan prihoda i rashoda Agencije za nadzor i donositi odluku o doprinosima društava i drugim naknadama posrednika u korist Agencije za nadzor, e) odlučivati o svim drugim pitanjima reguliranim statutom Agencije za nadzor. Član 131. (Nadzor ulaganja) (1) Agencija za nadzor ima ovlaštenje naložiti društvima u vezi sa ulaganjima sredstava osiguranja koja se odnose na djelatnosti dugoročnog životnog osiguranja: a) da tokom određenog perioda ne ulažu sredstva osiguranja određene vrste na način reguliran u čl. od 86. do 97. ovog zakona, ukoliko je neophodno da se interesi ugovarača osiguranja odmah zaštite od neposredne štete, b) da likvidira u određenom vremenskom roku cjelokupne ili određene stavke određene vrste ulaganja sredstava koje su regulirane čl. od 86. do 97. ovog zakona ili opisom koji daje društvo, ako je neophodno da se interesi osiguranika smjesta zaštite od neposrednog nastupanja štete. (2) Agencija za nadzor, također, ima ovlaštenje spriječiti raspolaganje, opterećivanje ili određene načine korištenja imovine društva. Takav nalog može trajati najviše šest mjeseci, ali se može obnoviti onoliko puta koliko god se bude smatralo potrebnim. (3) Imovina koja podliježe nalozima iz ovog člana ne može biti stavljena pod hipoteku ili podlijegati bilo kom drugom obliku opterećenja ili ograničenja. Svaka hipoteka ili opterećenje na toj imovini u slučaju nesolventnosti bit će nevažeća u odnosu na prava likvidatora ili povjerilaca iz osnova ugovora o osiguranju u slučaju nesolventnosti. Prije provođenja ove odredbe Agencija za nadzor objavit će odluku u kojoj će biti određen način na koji će sredstva koja su kod povjerioca biti registrirana kod nadležnog organa kako bi i treće strane imale saznanje o tome. Број 23 - Страна 82 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. Član 132. (Nadzor na nivou grupe) Agencija za nadzor nadzire rad društva za osiguranje kao pravna lica i na nivou cijele grupe, čije postojanje utvrđuje u postupku nadzora društva za osiguranje, uzimajući u obzir učestvovanje (direktno ili indirektno), međusobnu povezanost, izloženost riziku, koncentraciju rizika, prijenos rizika i/ili transakcije i izloženost unutar grupe. Član 133. (Saradnja Agencije za nadzor sa Agencijom za osiguranje u BiH i Agencijom za osiguranje RS) (1) Agencija za nadzor sa Agencijom za osiguranje RS razmjenjuje sve dokumente i obavještenja koja su korisna u vršenju nadzora nad društvima koja posluju i u Federaciji i RS. Naročito usko sarađuje sa Agencijom za osiguranje RS radi provođenja mjera propisanih čl. od 52. do 56. ovog zakona. (2) Kada su društvo za osiguranje, banka ili investicijsko društvo, direktno ili indirektno povezani ili imaju društvo sa zajedničkim učešćem, Agencija za nadzor i nadležno tijelo za nadzor tih društava usko će sarađivati. Ne isključujući njihove pojedinačne nadležnosti ta tijela jedna drugima dat će sva obavještenja koja će im olakšati zadatak, a naročito u okviru ovog zakona. (3) Na zahtjev Agencije za osiguranje RS Agencija za nadzor može zabraniti slobodno raspolaganje sredstvima koja se nalaze u Federaciji koja pripadaju društvu čije je sjedište u RS zbog kršenja odredbi koje se odnose na uspostavu i ulaganje tehničkih rezervi i uspostavu margine solventnosti. Zahtjev mora odrediti pojedinosti za koje će se poduzeti mjere zabrane. (4) U slučajevima oduzimanja odobrenja za rad društva iz Federacije Agencija za nadzor obavijestit će Agenciju za osiguranje RS. Agencija za nadzor, uz pomoć Agencije za osiguranje RS, poduzet će odgovarajuće mjere kako bi zaštitila interese osiguranika, a naročito će u skladu sa odredbama čl. 51. i 52. ovog zakona ograničiti slobodno raspolaganje sredstvima društva. Kada društvo posluje u RS Agencija za nadzor obavijestit će Agenciju za osiguranje RS o poduzetim mjerama tako da na njen zahtjev i Agencija za osiguranje RS može poduzeti prijeko potrebne mjere. (5) U slučaju da Agencija za nadzor oduzme odobrenje za rad u Federaciji društva koje ima sjedište u Federaciji, ali pruža usluge osiguranja u RS putem podružnice, o tome će odmah obavijestiti Agenciju za osiguranje RS kako bi mogla poduzeti odgovarajuće mjere. (6) Agencija za nadzor sarađuje sa Agencijom za osiguranje RS u primjeni mjera predviđenih u čl. od 52. do 56. ovog zakona. (7) Svaka informacija koja nije predmet nadzora, niti podliježe profesionalnoj tajni, a koju Agencija za nadzor dostavlja Agenciji za osiguranje RS, dostavlja se i Agenciji za osiguranje u BiH. (8) Odluke Agencije za nadzor objavljene u "Službenim novinama Federacije BiH" navodit će svaku pojedinost prijeko potrebnu za provođenje odredaba ovog člana u skladu sa protokolom o saradnji sa Agencijom za osiguranje RS. (9) Podaci dobiveni u skladu sa ovim zakonom, a naročito svaka razmjena podataka između nadležnih tijela koja je predviđena ovim zakonom, podlijegat će obavezi profesionalne tajne određenoj u članu 105. stav (1) ovog zakona. Član 134. (Ovlaštenje Agencije za nadzor u vezi sa ograničenjem obima djelatnosti) Agencija za nadzor može na određeni period ograničiti obim djelatnosti osiguranja koju neko društvo može obavljati, ako je to prijeko potrebno radi zaštite finansijske sposobnosti društva. Član 135. (Ugovori o reosiguranju) Agencija za nadzor provodi nadzor nad ugovorima reosiguranja koje zaključuju društva. Nadzor će se proširiti i na kontrolu identiteta druge strane reosiguravača, kao i uvjeta i odredbi pod kojima je reosiguranje zaključeno te o omjeru cediranog rizika. Član 136. (Registri) (1) Agencija za nadzor vodi registre u elektronskoj formi koji će biti otvoreni za javni uvid: a) društava za osiguranje i društava za reosiguranje, b) registriranih posrednika u osiguranju, c) ovlaštenih aktuara, d) društava za osiguranje sa sjedištem u RS koja imaju podružnice osnovane u Federaciji, e) društava za osiguranje čije se sjedište nalazi van BiH a koja su osnovala podružnice u Federaciji. (2) Izvod iz registra ima karakter javne isprave i svako zainteresirano lice može bez dokazivanja interesa izvršiti uvid podataka upisanih u registar. (3) Agencija za nadzor propisat će sadržaj registara i način njihovog vođenja. Član 137. (Godišnji izvještaj o tržištu osiguranja u Federaciji) Agencija za nadzor izdavat će godišnje izvještaje o tržištu osiguranja u Federaciji. Izvještaji će, između ostalog, sadržavati i statističke podatke o bruto premijskom prihodu, zasebno za svaku vrstu osiguranja, rezultate društava iz Federacije i van Federacije, kao i ostale ekonomske indikatore koji su prijeko potrebni za dobivanje jasnog uvida u tržište. GLAVA VIII. NADZOR NAD DRUŠTVIMA ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE Odjeljak A. Opće odredbe Član 138. (Opći principi nadzora) (1) Agencija za nadzor nadzire cjelokupno poslovanje društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje. Pri tome pazi na dovoljnu zaštitu interesa osiguranika, korisnika osiguranja i podnosioca odštetnog zahtjeva (u daljnjem tekstu: osiguranici) i pridržavanje zakonskih propisa koji vrijede za poslovanje sektora osiguranja (poslove osiguranja i reosiguranja). (2) Nadležnosti koje su dodijeljene Agenciji za nadzor ovim i drugim zakonima obavlja samo u javnom interesu. (3) Agencija za nadzor provodi nadzor nad provođenjem i primjenom ovog i drugih zakona kojima se uređuje oblast osiguranja, propisa koji se odnose na osiguravajuće odnose i svih ostalih propisa koji se tiču osiguranika. (4) U okviru nadzora Agencija za nadzor dužna je pratiti i zahtijevati trajnu ispunjivost obaveza iz osiguranja, a u okviru toga posebno na stvaranje dovoljnih tehničkih rezervi osiguravača i ulaganje u odgovarajuću imovinu. (5) Agencija za nadzor osigurava da se zahtjevi određeni predmetom nadzora primjenjuju na način koji je razmjeran prirodi, obimu i složenosti rizika u poslovanju društva za osiguranje ili društva za reosiguranje. Član 139. (Subjekt nadzora) Subjekti nadzora su društvo za osiguranje i društvo za reosiguranje sa sjedištem u Federaciji, podružnica društva za osiguranje sa sjedištem van BiH, podružnica društva za Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 83 reosiguranje sa sjedištem van BiH, podružnica društva za osiguranje sa sjedištem u RS, društvo za osiguranje u Brčko Distriktu koje izabere nadležnost Agencije za nadzor, posrednici u osiguranju, ovlašteni aktuari i Zaštitni fond FBiH. Odjeljak B. Način vršenja nadzora i izvještavanje Član 140. (Opće odredbe) (1) Nadzor obuhvata kontrolu primjene zakona i propisa tokom obavljanja djelatnosti osiguranja, postojanje i primjenu akata i procedura u subjektu nadzora i postupanje po naloženim mjerama za otklanjanje nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju subjekata nadzora. (2) Nadzor provode ovlaštena lica, zaposlenici Agencije za nadzor. Agencija za nadzor, po potrebi, može ovlastiti i druga stručna lica za provođenje nadzora. Uvjete i postupak izbora stručnih lica propisuje Agencija za nadzor. (3) Agencija za nadzor provodi neposredni nadzor pregledom akata, poslovnih knjiga, dokumentacije i drugih evidencija subjekata nadzora i povezanih lica. (4) Agencija za nadzor vrši posredni nadzor analizom statističkih i finansijskih izvještaja ili, po potrebi, dodatnih izvještaja i informacija kontinuiranim praćenjem poslovanja i uočavanjem promjena u poslovanju subjekta nadzora. (5) Posebne istrage Agencija za nadzor provodi bez prethodnog pisanog obavještenja subjekta nadzora. (6) Agencija za nadzor propisuje detaljnija pravila postupka nadzora. Član 141. (Redovno izvještavanje Agencije za nadzor) (1) Društvo za osiguranje dostavlja Agenciji za nadzor: a) periodične i godišnje finansijske izvještaje i godišnji izvještaj o poslovanju iz člana 108. ovog zakona, b) revidirane finansijske izvještaje iz člana 120. ovog zakona, c) program planiranog reosiguranja, d) poslovni plan društva u slučajevima predviđenim ovim zakonom, e) statut i druga opća akta, te izmjene i dopune tih akata, f) akte poslovne politike, kao i izmjene i dopune tih akata, s mišljenjem ovlaštenog aktuara, g) druga obavještenja, izvještaje i podatke propisane zakonom, h) izvještaj i mišljenje ovlaštenog aktuara za godišnje izvještaje društva za osiguranje i reosiguranje u skladu sa propisanim podzakonskim aktom Agencije za nadzor, i) izvještaj i mišljenje ovlaštenog revizora iz člana 120. ovog zakona, j) godišnji plan rada i izvještaj o radu interne revizije društva za osiguranje i reosiguranje. (2) Društvo za osiguranje dužno je osim podataka iz stava (1) ovog člana Agenciji za nadzor dostavljati i obavještenja o: a) promjenama vođenja interne revizije i nalazima interne revizije, b) promjenama u strukturi kapitala društva, c) promjeni ovlaštenog aktuara, d) upisu i promjenama podataka koji se upisuju u sudski registar, e) sazivanju skupštine i zapisniku sa sjednice skupštine, f) imaocima dionica društva za osiguranje te o sticanju, odnosno izmjeni kvalifikovanih udjela iz člana 28. ovog zakona, g) prestanku obavljanja određenih poslova osiguranja, h) razrješenju i imenovanju članova uprave i nadzornog odbora, i) planiranom osnivanju, promjeni sjedišta, prestanku rada ili privremenom prestanku podružnice, odnosno promjenama vrste poslova koje obavlja podružnica, j) ulaganjima na osnovu kojih je društvo za osiguranje posredno ili neposredno steklo kvalifikovani udio u drugom pravnom licu kao i o svakom daljnjem ulaganju u to pravno lice. (3) Društvo za osiguranje dužno je obavještavati Agenciju za nadzor o tehničkoj podlozi koju upotrebljava pri izračunu cjenovnika premija. (4) Uprava društva za osiguranje dužna je Agenciju za nadzor, bez odgađanja, obavijestiti o sljedećim događajima: a) ako je ugrožena likvidnost, odnosno solventnost društva za osiguranje, b) ako nastupe razlozi za prestanak, odnosno oduzimanje odobrenja za obavljanje poslova osiguranja, c) ako se finansijski položaj društva za osiguranje izmijeni do mjere da društvo za osiguranje ne dostiže marginu solventnosti iz člana 71., odnosno člana 72. ovog zakona. Član 142. (Izvještavanje Agencije za nadzor) Društvo za osiguranje i reosiguranje je dužno odvojeno za poslove životnih i neživotnih osiguranja mjesečno, tromjesečno i godišnje izvještavati Agenciju za nadzor o sljedećem: a) premiji osiguranja po vrstama osiguranja, b) prijavljenim, rezervisanim, obrađenim i riješenim štetama po vrstama osiguranja, c) stanju sredstava garantnog fonda, sredstava tehničkih rezervi uključujući i matematičku rezervu osiguranja života i sredstava preventive, d) visini ulaganja sredstava garantnog fonda, sredstava tehničkih rezervi uključujući i matematičku rezervu osiguranja života u namjene propisane podzakonskim aktom Agencije za nadzor, e) udjelu u dobiti, f) visini provizije posrednika u osiguranju po vrstama osiguranja za pravna i fizička lica, g) potraživanjima po premiji i ostalim potraživanjima, h) obračunu koeficijenta likvidnosti, i) finansijskom položaju i uspješnosti poslovanja, novčanim tokovima i promjenama na kapitalu (bilans stanja, bilans uspjeha, izvještaj o novčanim tokovima, promjene na kapitalu i bilješke uz finansijske izvještaje), j) bruto bilansu, k) bilansu šteta, l) ostale kategorije propisane podzakonskim aktima iz člana 144. ovog zakona. Član 143. (Izvještavanje na zahtjev Agencije za nadzor) Društvo za osiguranje dužno je na zahtjev Agencije za nadzor dostaviti izvještaje i informacije o svim poslovima bitnim za vršenje nadzora, odnosno obavljanje drugih nadležnosti i poslova Agencije za nadzor. Član 144. (Sadržaj izvještaja i obavještenja) Agencija za nadzor propisuje detaljniji sadržaj izvještaja iz čl. 141. i 142. ovog zakona kao i način i rokove za izvještavanje, odnosno obavještavanje posebnim podzakonskim aktima. Број 23 - Страна 84 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. Odjeljak C. Nadzor poslovanja društva za osiguranje Član 145. (Predmet nadzora) Predmet nadzora je kontrola zakonitosti rada, primjene zakona i propisa, postojanja i primjene akata i procedura u subjektu nadzora. Član 146. (Ovlašteno lice) (1) Nadzor poslovanja društva za osiguranje provodi ovlašteno lice Agencije za nadzor. (2) Radi obavljanja poslova pregleda poslovanja Agencija za nadzor može ovlastiti i ovlaštenog revizora i/ili ovlaštenog aktuara ili drugo stručno osposobljeno lice. (3) Ovlašteno lice iz stava (2) ovog člana ima jednaka ovlaštenja kod provođenja nadzora poslovanja kao i ovlašteno lice Agencije za nadzor. Član 147. (Obaveza društva za osiguranje kod provođenja nadzora) (1) Društvo za osiguranje dužno je ovlaštenom licu omogućiti pregled svih poslovnih knjiga, spisa i druge dokumentacije. (2) Društvo za osiguranje dužno je, na zahtjev Agencije za nadzor, staviti na raspolaganje kompjuterske ispise, odnosno kopije evidencija, odnosno drugih poslovnih knjiga i dokumentacije. (3) Članovi uprave i zaposlenici društva za osiguranje dužni su ovlaštenom licu, na njegov zahtjev, dati izvještaje i informacije o svim poslovima bitnim za vršenje nadzora. Član 148. (Izvještaji i informacije) (1) Agencija za nadzor od subjekta nadzora može zatražiti informacije o svim poslovima koji su, s obzirom na svrhu pojedinog nadzora, bitni za procjenu poštuje li subjekt nadzora odredbe ovog zakona i Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, odnosno na osnovu njih donesene propise. (2) Izvještaje i informacije iz stava (1) ovog člana Agencija za nadzor može zatražiti i od članova uprave subjekta nadzora i lica zaposlenih kod subjekta nadzora. (3) Agencija za nadzor može lica iz stava (2) ovog člana pozvati da o poslovima iz stava (1) ovog člana u roku koji ne smije biti kraći od tri dana sastavi pisani izvještaj ili ih pozvati da o tim poslovima daju usmenu izjavu. Član 149. (Nadzor poslovanja) (1) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenom licu Agencije za nadzor, na njegov zahtjev, omogućiti obavljanje pregleda poslovanja u sjedištu subjekta nadzora kao i u drugim prostorijama u kojima subjekt nadzora, odnosno drugo lice koje je ovlastio obavlja djelatnosti i poslove u vezi sa kojima Agencija za nadzor provodi nadzor. (2) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenom licu Agencije za nadzor, na njegov zahtjev, omogućiti pregled poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i administrativnih, odnosno poslovnih evidencija u obimu nužnom za vršenje pojedinog nadzora, odnosno u obimu određenom zakonom kojim se uređuje pojedini nadzor. (3) Subjekt nadzora dužan je Agenciji za nadzor, na njen zahtjev, dostaviti kompjuterske ispise, odnosno kopije poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i administrativnih, odnosno poslovnih evidencija. (4) Agencija za nadzor dužna je pregled poslovanja obavljati na način da time u većoj mjeri nego je to nužno ne ometa normalno poslovanje subjekta nadzora. (5) Nakon provedenog nadzora ovlaštena lica sastavljaju zapisnik o nadzoru. Zapisnik obavezno sadrži: podatke o subjektu nadzora, ovlaštenim licima koja su vršila nadzor, popis zakonske regula-tive na osnovu koje se vršio nadzor, podatke o odgovornom licu, podatke o licima zaduženim u postupku nadzora, predmet nadzora, period vršenja nadzora, detaljan opis činjenica u pogledu predmeta nadzora i izvore na osnovu kojih su činjenice utvrđene i pouku o pravu na prigovor. Član 150. (Uvjeti za obavljanje pregleda) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenim licima Agencije za nadzor staviti na raspolaganje odgovarajuće prostorije u kojima mogu nesmetano i bez prisutnosti drugih lica izvršiti nadzor poslovanja. Član 151. (Uvjeti za pregled kompjuterski vođenih poslovnih knjiga i drugih evidencija) (1) Subjekt nadzora koji kompjuterski obrađuje, odnosno vodi poslovne knjige i druge evidencije dužan je, na zahtjev ovlaštenog lica Agencije za nadzor, osigurati odgovarajuća pomagala za pregled poslovnih knjiga i evidencija te provjere odgovarajućih softverski obrađenih podataka. (2) Agenciji za nadzor subjekt nadzora dužan je staviti na raspolaganje dokumentaciju iz koje je vidljiv kompletan opis rada kompjuterskog sistema. Iz dokumentacije moraju biti vidljivi i podsistemi i datoteke kompjuterskog sistema. Dokumentacija mora omogućavati uvid u: a) kompjutersko rješenje, b) postupke u okviru kompjuterskog rješenja, c) kontrolu koja osigurava tačnu i pouzdanu obradu podataka, d) kontrole koje sprečavaju neovlašteno dodavanje, izmjenu ili brisanje pohranjenih kompjuterskih unosa. (3) Svaka izmjena softverskog rješenja iz stava (2) ovog člana mora biti dokumentovana u vremenskom slijedu nastanka izmjene zajedno sa datumom izmjene. Iz dokumentacije mora biti vidljiva i svaka izmjena oblika datoteka. Član 152. (Utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti) Ako Agencija za nadzor prilikom vršenja nadzora utvrdi nepoštovanje Zakona, odnosno na osnovu njega donesenih propisa te drugih propisa kojima se uređuje poslovanje subjekta nadzora, rješenjem će naložiti otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti ili odrediti drugu mjeru nadzora ako se ispune ovim zakonom predviđeni uvjeti za njihovo određivanje. Odjeljak D. Mjere nadzora Član 153. (Mjere nadzora) Mjere nadzora nad društvom za osiguranje, prema ovom zakonu, jesu sljedeće: a) otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti, b) određivanje dodatnih mjera, c) oduzimanje odobrenja za obavljanje pojedinih vrsta osiguranja na određeni i neodređeni period, d) imenovanje posebne uprave, e) izdavanje prekršajnog naloga ili podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu, f) pokretanje postupka prinudne likvidacije. Član 154. (Otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti) (1) Agencija za nadzor donosi rješenje kojim nalaže društvu za osiguranje otklanjanje u nadzoru utvrđenih nepravilnosti i nezakonitosti: Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 85 a) da član uprave nema saglasnost iz člana 37. ovog zakona, b) da društvo za osiguranje ne ispunjava uvjete za obavljanje poslova osiguranja, c) da društvo za osiguranje obavlja djelatnosti koje ovim zakonom nisu predviđene, d) da društvo za osiguranje krši pravila o upravljanju rizicima, e) da društvo za osiguranje krši pravila o vođenju poslovnih knjiga i sačinjavanju finansijskih izvještaja, internoj reviziji i reviziji godišnjih izvještaja, f) da društvo za osiguranje krši obavezu pravovremenog i tačnog izvještavanja i obavještavanja iz bilo kojeg segmenta poslovanja, g) da društvo krši obavezu pravovremenog izmirenja obaveza prema osiguranicima i oštećenicima, h) da društvo za osiguranje krši pravila o imenovanju ovlaštenog aktuara, i) da društvo za osiguranje krši druge odredbe ovog zakona, odnosno na osnovu njega donesenih propisa, odnosno ako društvo za osiguranje krši uvjete i/ili cjenovnike premija, te odredbe drugih zakona kojima se uređuje poslovanje društava za osiguranje. (2) Rješenjem iz stava (1) ovog člana Agencija za nadzor određuje rok za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti. (3) Protiv rješenja Agencije za nadzor žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe nadležnom sudu u roku 30 dana od dana primanja rješenja. Član 155. (Izvještaj o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti) (1) Društvo za osiguranje dužno je u roku iz člana 154. stav (2) ovog zakona otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te Agenciji za nadzor u istom roku, ako rješenjem nije drukčije određeno, dostaviti izvještaj u kojem su opisane mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti. Izvještaju moraju biti priloženi dokumenti i drugi dokazi iz kojih proizlazi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. (2) Ako je izvještaj nepotpun, odnosno iz izvještaja i priloženih dokaza ne proizilazi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, odnosno da su djelimično otklonjene, Agencija za nadzor će društvu za osiguranje rješenjem naložiti dopunu izvještaja te odrediti rok za dopunu. (3) Ako iz izvještaja iz stava (1) ovog člana i priloženih dokaza proizlazi da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, Agencija za nadzor donijet će rješenje kojim utvrđuje da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. Agencija za nadzor može prije donošenja rješenja izvršiti kontrolu izvršenja naloga u obimu potrebnom da bi se utvrdilo jesu li nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. (4) Agencija za nadzor dužna je rješenje iz stava (2), odnosno stava (3) ovog člana donijeti u roku 30 dana nakon primanja izvještaja o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti. (5) Ako su rješenjem određene dodatne mjere iz člana 156. ovog zakona odredbe ovog člana, koje se odnose na otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti i na izvještaj o uklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, odnose se i na izvođenje dodatnih mjera te na obavještavanje o izvođenju dodatnih mjera. Član 156. (Dodatne mjere radi realizacije pravila o upravljanju rizicima) (1) Ako Agencija za nadzor prilikom vršenja nadzora utvrdi da društvo za osiguranje teže krši pravila o upravljanju rizikom, može rješenjem o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti odrediti i sljedeće dodatne mjere: a) naložiti upravi društva za osiguranje da donese plan mjera radi osiguranja kapitala društva za osiguranje; b) naložiti upravi društva za osiguranje i nadzornom odboru sazivanje skupštine društva za osiguranje te predlaganje odgovarajućih odluka; c) zabraniti društvu za osiguranje sklapanje novih ugovora o osiguranju u pojedinim ili svim vrstama osiguranja; d) zabraniti društvu za osiguranje obavljanje određenih vrsta isplata, odnosno isplata određenim licima; e) zabraniti društvu za osiguranje sklapanje poslova sa pojedinim dioničarima, članovima uprave, članovima nadzornog odbora, povezanim licima ili investicijskim fondovima kojima upravlja društvo za upravljanje, koje je sa društvima za osiguranje povezano lice; f) naložiti upravi društva za osiguranje da donese ili provede mjere radi: 1) poboljšanja postupaka upravljanja rizicima, 2) promjene područja poslovanja društva za osiguranje, 3) ograničavanja davanja zajmova, 4) poboljšanja postupka naplate dospjelih potraživanja društva za osiguranje, 5) ispravnog vrednovanja bilansnih i vanbilansnih stavki, 6) poboljšanja informacionog sistema, 7) poboljšanja postupaka internih kontrola i interne revizije, 8) druge mjere nužne radi realizacije pravila o ograničavanju rizika; g) zabraniti, odnosno ograničiti društvu za osiguranje raspolaganje imovinom. (2) Smatra se da društvo za osiguranje teže krši pravila o upravljanju rizikom ako: a) ne dostiže marginu solventnosti iz člana 71., odnosno člana 72. ovog zakona ili ako nije izvršilo mjere iz člana 78. ovog zakona, odnosno ako ne dostiže minimalni stepen likvidnosti, b) nije organiziralo poslovanje, odnosno ne vodi tekuće poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju te druge administrativne i poslovne evidencije na način da je moguće u bilo kojem trenutku provjeriti posluje li u skladu sa pravilima o ograničavanju rizika, c) ne donese mjere i odredi pravila odgovarajućeg vrednovanja bilansnih i vanbilansnih stavki, odnosno ako te stavke vrednuje u suprotnosti sa ovim zakonom, odnosno na osnovu njega donesenih propisa, d) obavlja djelatnosti koje prema ovom zakonu ne smije obavljati, e) krši odredbe čl. od 86. do 97. ovog zakona, f) isplaćuje dividende suprotno odredbama člana 77. ovog zakona, g) često krši obavezu pravovremenog i korektnog izvještavanja utvrđenu ovim zakonom, odnosno na osnovu njega donesenih propisa, h) sklapa prividne poslove u namjeri netačnog iskazivanja finansijskog stanja društva za osiguranje, i) obavlja druge poslove koji mogu ugroziti njegovu likvidnost, odnosno solventnost. (3) Agencija za nadzor rješenjem će naložiti nadzornom odboru društva za osiguranje da razriješi dužnosti člana uprave ako: Број 23 - Страна 86 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. a) društvo za osiguranje ne postupa u skladu sa rješenjem o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, odnosno b) uprava društva za osiguranje ne provede dodatne mjere iz stava (1) ovog člana koje je odredila, odnosno c) društvo za osiguranje učestalo krši obavezu pravovremenog i tačnog izvještavanja, odnosno obavještavanja Agencije za nadzor ili ometa Agenciju za nadzor u vršenju nadzora. Član 157. (Odluka o posebnoj upravi) (1) Agencija za nadzor donijet će rješenje o posebnoj upravi u sljedećim slučajevima: a) ako su društvu za osiguranje nametnute dodatne mjere nadzora iz člana 156. st. (1) i (3) ovog zakona a društvo za osiguranje nije, u rokovima određenim za provođenje dodatnih mjera, provelo dodatne mjere, b) ako društvo za osiguranje unatoč provedenim dodatnim mjerama ne dostigne marginu solventnosti iz člana 71., odnosno člana 72. ovog zakona, c) ako bi daljnje poslovanje društva za osiguranje moglo ugroziti njegovu likvidnost ili solventnost, odnosno sigurnost osiguranika i drugih korisnika prava iz ugovora o osiguranju. (2) Odluka o uvođenju posebne uprave donosi se u obliku rješenja. U tom se rješenju određuje vrijeme trajanja posebne uprave koje ne može biti duže od jedne godine sa mogućnošću produženja najviše do šest mjeseci, imenuje jednog ili više posebnih upravitelja, određuje im vrstu i obim poslova i daje obavezujuća uputstva za vođenje poslovanja društva. (3) Na dan imenovanja posebne uprave potrebno je sačiniti bilans stanja. (4) Rješenje iz stava (1) ovog člana je konačno i upravni spor može pokrenuti član smijenjene uprave ili nadzornog odbora. Član 158. (Upis u sudski registar) (1) Rješenje o imenovanju posebne uprave koje je donijela Agencija za nadzor upisuje se u sudski registar. (2) Prijedlog za upis podataka iz stava (1) ovog člana posebna uprava mora uložiti u roku tri dana nakon primanja odluke. Prijedlogu mora biti priloženo rješenje Agencije za nadzor o imenovanju posebne uprave. Član 159. (Pravne posljedice posebne uprave) (1) Za vrijeme trajanja posebne uprave nadležnosti nadzornog odbora preuzima Agencija za nadzor. (2) Izuzetno od odredaba stava (1) ovog člana, Agencija za nadzor ima pravo davati posebnom upravitelju obavezujuća uputstva za reorganizaciju i vođenje poslova društva za osiguranje. Agencija za nadzor opozvat će imenovanje posebnog upravitelja ako ne postupa u skladu sa navedenim uputstvima. (3) Posebna uprava preuzima obaveze uprave društva za osiguranje osim ako Agencija za nadzor uputstvima iz stava (2) ovog člana ne odredi drugačije. (4) Danom donošenja rješenja o imenovanju posebne uprave prestaju sve nadležnosti i ovlaštenja članova uprave i nadzornog odbora društva za osiguranje kao i nadležnosti skupštine, osim nadležnosti iz člana 162. i člana 163. stav (4) ovog zakona. (5) Rješenjem o imenovanju posebne uprave istovremeno se oduzima odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave licima koja su obavljala funkciju člana uprave društva za osiguranje do imenovanja posebne uprave. Član 160. (Ovlaštenja za vrijeme trajanja posebne uprave) (1) Lica koja su obavljala funkciju člana uprave društva za osiguranje do imenovanja posebne uprave dužna su posebnoj upravi, bez odgađanja, omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i drugoj dokumentaciji društva za osiguranje te pripremiti izvještaje o primopredaji poslova. (2) Lica iz stava (1) ovog člana dužna su na zahtjev posebne uprave, odnosno pojedinog posebnog upravitelja dati sva objašnjenja, odnosno dodatne izvještaje o poslovanju društva za osiguranje. (3) Posebni upravitelj ima pravo udaljiti lice koje ga ometa u radu, a s obzirom na okolnosti slučaja može zatražiti i pomoć nadležnog tijela unutrašnjih poslova. Član 161. (Izvještaj posebne uprave) (1) Posebna uprava dužna je najmanje svaka tri mjeseca sastaviti i predati Agenciji za nadzor izvještaj o finansijskom stanju i uvjetima poslovanja društva za osiguranje pod posebnom upravom. (2) Posebna uprava dužna je u roku devet mjeseci nakon imenovanja posebne uprave predati Agenciji za nadzor izvještaj o finansijskom stanju i uvjetima poslovanja društva za osiguranje pod posebnom upravom zajedno sa ocjenom stabilnosti društva za osiguranje i mogućnosti za daljnje poslovanje društva za osiguranje, koje obuhvata: a) ocjenu i posljedice preuzimanja gubitaka društva za osiguranje od dioničara društva za osiguranje, b) mogućnosti alokacije i disperzije ostalih gubitaka društva za osiguranje, c) nepredviđene rashode koji mogu utjecati na obaveze društva za osiguranje, d) ocjenu mogućih mjera za otklanjanje finansijskih poteškoća društva za osiguranje uključujući prijenos ugovora o osiguranju sa procjenom troškova provođenja tih mjera, e) procjenu uvjeta za početak prinudne likvidacije, odnosno stečaja društva za osiguranje, f) procjenu nastavka rada društva za osiguranje. Član 162. (Povećanje dioničkog kapitala radi osiguranja finansijske stabilnosti društva za osiguranje) (1) Ako Agencija za nadzor na osnovu izvještaja posebne uprave iz člana 161. ovog zakona procijeni da je radi osiguranja minimalnog garantnog fonda društva za osiguranje, odnosno radi otklanjanja uzroka nelikvidnosti ili nesolventnosti društva za osiguranje nužno povećati dionički kapital društva za osiguranje novim novčanim ulozima, odnosno osigurati adekvatan kapital, naložit će posebnoj upravi da sazove skupštinu društva za osiguranje i predloži joj prihvatanje odluke o takvom povećanju dioničkog kapitala. (2) Posebna uprava dužna je objaviti saziv skupštine radi odlučivanja o povećanju dioničkog kapitala iz stava (1) ovog člana najkasnije u roku osam dana nakon primanja naloga Agencije za nadzor iz stava (1) ovog člana. (3) U pozivu na skupštinu dioničari moraju biti upozoreni na pravne posljedice iz člana 180. stav (1) tačka b) ovog zakona. Član 163. (Ocjena rezultata posebne uprave) (1) Agencija za nadzor dužna je najmanje jednom u tri mjeseca ocijeniti rezultate posebne uprave. Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 87 (2) Agencija za nadzor dužna je prihvatiti konačnu ocjenu rezultata posebne uprave najmanje tri mjeseca nakon primanja izvještaja iz člana 161. stav (2) ovog zakona. (3) Ako Agencija za nadzor procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave finansijsko stanje društva za osiguranje poboljšalo do mjere da je društvo za osiguranje dostiglo marginu solventnosti iz člana 71., odnosno člana 72. ovog zakona, odnosno da je u stanju redovno izvršavati dospjele obaveze, Agencija za nadzor rješenjem će naložiti posebnoj upravi da u roku osam dana od dostavljanja rješenja sazove skupštinu društva za osiguranje koja se mora održati najkasnije u roku dva mjeseca od dostavljanja tog rješenja. (4) U slučaju iz stava (3) ovog člana skupština bira nadzorni odbor čime prestaju ovlaštenja Agencije za nadzor iz člana 159. stav (1) ovog zakona. Nadzorni odbor će nakon dobivanja odobrenja iz člana 37. stav (1) ovog zakona imenovati upravu društva za osiguranje. Danom imenovanja uprave društva za osiguranje prestaju ovlaštenja posebne uprave. (5) Ako Agencija za nadzor procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave finansijsko stanje društva za osiguranje nije poboljšalo do mjere da društvo za osiguranje dostigne marginu solventnosti iz člana 71., odnosno člana 72. ovog zakona, odnosno da bi bilo u stanju izvršavati dospjele obaveze, može donijeti odluku o produženju rada posebne uprave na rok od najviše šest mjeseci ako ne postoje uvjeti za oduzimanje odobrenja za rad i ako Agencija za nadzor procijeni da će društvo za osiguranje u sljedećih šest mjeseci dostići marginu solventnosti iz člana 71., odnosno člana 72. ovog zakona. Ako ne donese navedenu odluku, Agencija za nadzor donijet će odluku o oduzimanju odobrenja za obavljanje poslova osiguranja. GLAVA IX. NADZOR NAD GRUPOM OSIGURAVAČA Član 164. (Dodatni nadzor) (1) Nad društvima za osiguranje iz grupe osiguravača Agencija za nadzor vrši i dodatni nadzor u obimu određenom u ovoj glavi zakona. (2) Agencija za nadzor vrši dodatni nadzor nad poslovanjem društava i subjekata povezanih sa društvom za osiguranje, odnosno društvom za reosiguranje, društava koja imaju udjele u društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje i društava koja su povezana sa društvom koje ima udjele u društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje u Federaciji, državi članici ili stranoj zemlji, a čije je sjedište u Federaciji. (3) Za provođenje dodatnog nadzora društava za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje koja su u vlasništvu istog finansijskog koncerna, koncerna osiguravača, osiguravajućeg holdinga, mješovitog osiguravajućeg holdinga, mješovitog finansijskog holdinga, društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje iz države koja nije članica, a obavljaju poslove osiguranja, odnosno poslove reosiguranja u dvije ili više država članica, nadležna su nadzorna tijela država članica koja se mogu dogovoriti da će jedno od nadležnih nadzornih tijela, odnosno koordinator dodatnog nadzora provesti dodatni nadzor i dostaviti rezultate nadzora ostalim nadležnim nadzornim tijelima. (4) Nadležno nadzorno tijelo države članice može izvršiti dodatni nadzor društava i subjekata povezanih sa društvom za osiguranje, odnosno društvom za reosiguranje, društava koja imaju udjele u društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje i društava koja su povezana sa društvom koje ima udjele u društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje u Federaciji a čije je sjedište u državi članici. (5) Agencija za nadzor može provoditi dodatni nadzor nad društvom za osiguranje iz strane zemlje, društvom za reosiguranje iz strane zemlje, koncernom osiguravača iz strane zemlje, osiguravajućim holdingom iz strane zemlje te mješovitim osiguravajućim holdingom iz strane zemlje. Član 165. (Grupa osiguravača) (1) Grupa osiguravača, u skladu sa ovim zakonom, postoji onda ako je društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje ili koncern osiguravača, odnosno finansijski koncern ili osiguravajući holding, odnosno mješoviti osiguravajući holding, odnosno mješoviti finansijski holding sa sjedištem u Federaciji vladajuće društvo nad jednim ili više društava za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje sa sjedištem u Federaciji, državi članici, odnosno stranoj državi. (2) Društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje ili koncern osiguravača, odnosno finansijski koncern ili osiguravajući holding, odnosno mješoviti osiguravajući holding, odnosno mješoviti finansijski holding smatra se vladajućim društvom nad društvom za osiguranje, odnosno društvom za reosiguranje u smislu stava (1) ovog člana ako: a) ima učestvovanje u skladu sa odredbama člana 30. stav (1) ovog zakona, ili b) ima većinu glasova u drugom društvu, ili c) ima pravo imenovati, odnosno opozvati većinu članova uprave ili nadzornog odbora drugog društva, ili d) ima pravo izvršavati vladajući utjecaj nad drugim društvom na osnovu poduzetničkog ugovora, odnosno na drugom pravnom osnovu, ili e) većina članova uprave ili nadzornog odbora tog društva, koji su tu funkciju obavljali u prošloj poslovnoj godini i još je obavljaju za potrebe izrade konsolidovanih izvještaja, jeste bila imenovana isključivo radi izvršavanja prava glasa vladajućeg društva, ili f) je dioničar, odnosno ortak u drugom društvu i ako na osnovu dogovora sa drugim dioničarima, odnosno ortacima tog društva nadzire većinu prava glasa u tom društvu. (3) Grupa osiguravača postoji i onda ako je koncern osiguravača ili finansijski koncern ili osiguravajući holding, odnosno mješoviti osiguravajući holding, odnosno mješoviti finansijski holding čije je sjedište u državi članici vladajuće društvo najmanje jednom društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje sa sjedištem u Federaciji na jedan od načina iz stava (2) ovog člana. (4) Vladajućim društvom za osiguranje, odnosno društvom za reosiguranje u grupi osiguravača se, izuzetno od stava (2) ovog člana, ne smatra društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje sa sjedištem u Federaciji koje je istovremeno podređeno drugom društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje sa sjedištem u Federaciji. Član 166. (Pojmovi vezani uz grupu osiguravača) (1) Finansijski koncern je pravno lice: a) koje nije društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje, b) od kojeg zavisi najmanje jedno društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje, c) čija je glavna djelatnost sticanje ili vlasništvo kvalifikovanih udjela, odnosno pružanje ostalih finansijskih usluga. Број 23 - Страна 88 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. (2) Koncern osiguravača je pravno lice: a) koje nije društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje, b) od kojeg zavise isključivo, odnosno pretežno društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje pri čemu za procjenu pretežno zavisnih društava nije odlučujući njihov broj nego visina kapitala, knjigovodstvena vrijednost udjela i druga privredna mjerila. (3) Vezano društvo za reosiguranje je društvo za reosiguranje koje je u vlasništvu finansijske institucije koja nije društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje ili grupe osiguravača ili nefinansijskog pravnog lica. Svrha vezanog društva za reosiguranje je pružanje reosiguravajućeg pokrića za rizike jednog ili više pravnih lica u čijem je vlasništvu ili članova grupe čiji je ono član. (4) Osiguravajući holding je pravno lice koje je matično društvo čija je glavna poslovna djelatnost sticanje ili vlasništvo udjela u društvima kćerima, gdje su ta društva kćeri isključivo ili pretežno društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje ili je barem jedno od takvih društava kćeri društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje i nije mješoviti finansijski holding. (5) Mješoviti osiguravajući holding je pravno lice koje je matično društvo, koje nije društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje, osiguravajući holding ili mješoviti finansijski holding, a koje među svojim društvima kćerima ima barem jedno društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje. (6) Mješoviti finansijski holding je pravno lice koje je matično društvo koje nije regulisani subjekt i koje zajedno sa svojim društvima kćerima, od kojih je najmanje jedno regulisani subjekt sa sjedištem u Federaciji i sa drugim subjektima čini finansijski konglomerat. (7) Mješoviti finansijski holding je i pravno lice koje je matično društvo koje nije regulisani subjekt i koje zajedno sa svojim društvima kćerima, od kojih je najmanje jedno regulisani subjekt sa sjedištem u Evropskoj uniji i Evropskom privrednom pojasu i sa drugim subjektima tvori finansijski konglomerat. Član 167. (Obaveze društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje u grupi osiguravača) (1) Društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje u grupi osiguravača moraju vladajućem društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje, koncernu osiguravača, odnosno finansijskom koncernu, osiguravajućem holdingu, odnosno mješovitom osiguravajućem holdingu, odnosno mješovitom finansijskom holdingu dostaviti sve podatke i informacije koje su mu potrebne radi ispunjavanja obaveza prema Agenciji za nadzor, odnosno drugom nadležnom nadzornom tijelu u vezi sa nadzorom nad grupom osiguravača. (2) Vladajuće društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje u grupi osiguravača odgovorno je za ispunjavanje obaveza grupe osiguravača kao cjeline. (3) Agencija za nadzor će pri vršenju dodatnog nadzora imati pristup svim informacijama bitnim za vršenje nadzora društva za osiguranje ili društva za reosiguranje. Agencija za nadzor informacije potrebne za vršenje nadzora može tražiti od povezanih društava za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje, društava koja imaju udjele u društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje i povezanih lica koja imaju udjele u društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje u slučaju da je Agencija za nadzor te informacije zahtijevala od vladajućeg društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje, a ono ih nije dostavilo. (4) Društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje u grupi osiguravača dužna su osigurati odgovarajuće postupke provjere tačnosti podataka i informacija iz stava (1) ovog člana. Član 168. (Izvještavanje o poslovima u grupi osiguravača) (1) Radi osiguravanja nadzora u vezi sa tim da li se poslovi u grupi osiguravača odvijaju pod normalnim tržišnim uvjetima društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje u grupi osiguravača dužno je izvještavati Agenciju za nadzor o sklopljenim značajnijim poslovima u grupi, odnosno poslovima između društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje i sljedećih lica: a) povezanih lica sa društvom za osiguranje, odnosno društvom za reosiguranje; b) društava koja imaju udjele u društvima za osiguranje, odnosno društvima za reosiguranje; c) povezanih lica sa društvima koja imaju udjele u društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje; d) fizičkih lica koja imaju udjele u: 1) društvima za osiguranje, odnosno društvima za reosiguranje, odnosno u bilo kojem njihovom povezanom licu, 2) društvima koja imaju udjele u društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje, 3) povezanim licima sa društvima koja imaju udjele u društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje. (2) Značajnijim se poslovima iz stava (1) ovog člana smatraju posebno: a) zajmovi, b) garancije i drugi poslovi zbog kojih nastaju vanbilansne obaveze, c) stavke koje se koriste pri izračunu margine solventnosti, d) ulaganja, e) poslovi reosiguranja i retrocesije, f) sporazumi o dijeljenju troškova. (3) Agencija za nadzor može radi provjere tačnosti podataka o poslovima u grupi osiguravača obaviti i pregled poslovanja lica iz stava (1) ovog člana. (4) Ako postoje pravne prepreke za razmjenu traženih informacija u provođenju dodatnog nadzora grupe osiguravača, Agencija za nadzor neće uzeti u obzir pravna lica iz člana 164. ovog zakona sa sjedištem u stranoj zemlji. (5) Agencija za nadzor može samostalno ili putem posrednika imenovanog za tu svrhu provoditi direktni nadzor podataka navedenih u članu 167. stav (3) ovog zakona kod društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje koje je subjekt dodatnog nadzora, podružnice tog društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje, matičnog društva tog društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje te podružnice matičnog društva tog društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje. (6) U posebnim slučajevima Agencija za nadzor zatražit će od nadležnog nadzornog tijela druge države članice provjeru važnih podataka vezanih uz društvo koje je subjekt dodatnog nadzora iz stava (5) ovog člana čije je sjedište u državi članici. Nadzorno tijelo može učestvovati u provjeri. Član 169. (Uprava koncerna osiguravača, odnosno holdinga osiguravača) (1) Lica koja upravljaju poslovanjem koncerna osiguravača, odnosno osiguravajućeg holdinga moraju imati dovoljno Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 89 dobar ugled i potrebno iskustvo za obavljanje svojih dužnosti. (2) Agencija za nadzor može propisati uvjete koje moraju ispunjavati lica navedena u stavu (1) ovog člana. Član 170. (Adekvatnost kapitala u grupi osiguravača) (1) Finansijski koncern, koncern osiguravača, osiguravajući holding, mješoviti osiguravajući holding, mješoviti finansijski holding, odnosno vladajuće društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje u grupi osiguravača dužno je izračunavati adekvatnost kapitala u grupi osiguravača te sastavljati finansijske izvještaje o adekvatnosti kapitala u grupi osiguravača. (2) Zavisno društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje dužno je finansijskom koncernu, koncernu osiguravača, osiguravajućem holdingu, mješovitom osiguravajućem holdingu, mješovitom finansijskom holdingu, odnosno vladajućem društvu za osiguranje, odnosno društvu za reosiguranje u grupi osiguravača dostavljati sve podatke potrebne za izračun adekvatnosti kapitala u grupi osiguravača. (3) Finansijski koncern, koncern osiguravača, osiguravajući holding, mješoviti osiguravajući holding, mješoviti finansijski holding, odnosno vladajuće društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje u grupi osiguravača dužno je Agenciju za nadzor izvještavati o adekvatnosti kapitala u grupi osiguravača. (4) Odredbe Glave VI. ovog zakona o reviziji finansijskih izvještaja društva za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje na odgovarajući način se primjenjuju i na reviziju finansijskih izvještaja o adekvatnosti kapitala u grupi osiguravača finansijskog koncerna, koncerna osiguravača, osiguravajućeg holdinga, mješovitog osiguravajućeg holdinga, mješovitog finansijskog holdinga, odnosno vladajućeg društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje u grupi osiguravača. Član 171. (Izvještavanje Agencije za nadzor i dostavljanje podataka) (1) Društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje dužno je Agenciju za nadzor redovno izvještavati o svim činjenicama i okolnostima značajnim za procjenu radi li se o grupi osiguravača u skladu sa ovim zakonom. (2) Društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje u grupi osiguravača dužno je u posebnom aneksu uz godišnji izvještaj dostaviti podatke o zavisnim, odnosno vladajućim društvima u grupi osiguravača. Član 172. (Propis o nadzoru nad grupom osiguravača) Agencija za nadzor propisuje: a) detaljniji sadržaj izvještaja iz člana 168. stav (1) ovog zakona te rokove i način izvještavanja, b) način izračunavanja adekvatnosti kapitala u grupi osiguravača iz člana 170. stav (1) ovog zakona, te detaljniji sadržaj izvještaja iz člana 170. stav (3) ovog zakona, te člana 171. stav (1) ovog zakona te rokove i način izvještavanja. GLAVA X. PRESTANAK DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE I DRUŠTAVA ZA REOSIGURANJE Odjeljak A. Redovna likvidacija društva za osiguranje Član 173. (Odluka skupštine o prestanku društva) (1) Skupština može biti sazvana i na njoj donesena odluka o prestanku društva samo uz prethodnu saglasnost Agencije za nadzor. (2) Odluku o prestanku rada društva skupština može donijeti samo u slučaju kada društvo ima dovoljno finansijskih sredstava za pokriće svih svojih obaveza. (3) Nadzorni odbor društva za osiguranje donosi prijedlog odluke o prestanku društva za osiguranje i dužan je prije sazivanja skupštine zatražiti saglasnost Agencije za nadzor. (4) Društvo za osiguranje podnosi zahtjev Agenciji za nadzor za davanje prethodne saglasnosti iz stava (3) ovog člana koji sadrži: a) predloženi plan likvidacije, rok i faze pripreme društva za osiguranje za okončanje njenih aktivnosti, b) dokaz da je imovina društva za osiguranje dovoljna da društvo za osiguranje ispuni sve svoje obaveze, c) prijedlog lica za likvidatore i d) druge neophodne informacije i podatke u skladu sa aktima Agencije za nadzor. (5) Agencija za nadzor dužna je odlučiti o zahtjevu iz stava (1) ovog člana u roku 30 dana od dana prijema zahtjeva. (6) Ako Agencija za nadzor u roku iz stava (3) odbije dati saglasnost, na skupštini se ne može donijeti odluka o prestanku društva. (7) Ako Agencija za nadzor ne odluči o zahtjevu u roku iz stava (3) ovog člana, smatrat će se da je saglasnost data. Ako skupština donese odluku suprotno st. (1) i (5) ovog člana ta odluka je ništavna. Član 174. (Likvidator društva za osiguranje) (1) Nakon dobivanja saglasnosti Agencije za nadzor nadzorni odbor društva za osiguranje imenuje likvidatore i oni preuzimaju nadležnosti organa upravljanja društva za osiguranje. (2) Likvidatorom društva za osiguranje može biti imenovano samo fizičko lice koje ispunjava uvjete za imenovanje za člana uprave društva za osiguranje iz člana 36. ovog zakona. (3) Društvo za osiguranje mora imati najmanje dva likvidatora koji ga zajedno zastupaju. Član 175. (Ograničenje odobrenja za obavljanje poslova osiguranja) (1) Likvidatori društva za osiguranje dužni su Agenciju za nadzor obavijestiti o odluci iz člana 173. stav (1) ovog zakona sljedećeg dana nakon donošenja odluke. (2) Agencija za nadzor na osnovu obavještenja iz stava (1) ovog člana donosi odluku kojom: a) ograničava važenje odobrenja za obavljanje poslova osiguranja na poslove koji su potrebni radi provođenja likvidacije društva za osiguranje, b) određuje u kojem se obimu na društvo za osiguranje u likvidaciji primjenjuju pravila o ograničavanju rizika. Član 176. (Obaveze likvidatora društva za osiguranje) (1) Likvidatori društva za osiguranje u redovnoj likvidaciji dužni su okončati poslove koji su u toku, naplatiti potraživanja, unovčiti imovinu tog društva za osiguranje i podmiriti obaveze prema povjeriocima. (2) U mjeri u kojoj to zahtijeva provođenje likvidacije, likvidatori mogu ulaziti u nove poslove. (3) Agencija za nadzor donijet će podzakonski propis kojim pobliže uređuje postupak redovne likvidacije. (4) Ako likvidatori utvrde postojanje stečajnog razloga dužni su, bez odlaganja, podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i o tome odmah obavijestiti Agenciju za nadzor. Број 23 - Страна 90 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. Član 177. (Objava odluke o redovnoj likvidaciji) (1) Odluku o pokretanju postupka redovne likvidacije društvo za osiguranje objavit će u "Službenim novinama Federacije BiH" i najmanje dva dnevna lista koji izlaze u Federaciji i RS. (2) U objavi iz stava (1) ovog člana navodi se nadležno nadzorno tijelo, propisi koji se primjenjuju i likvidatori koji su imenovani. Član 178. (Obavještavanje poznatih povjerilaca o početku postupka redovne likvidacije i prijava potraživanja) (1) Kada je otvoren postupak redovne likvidacije, likvidator je dužan, bez odgađanja, pisanim putem o toj odluci pojedinačno obavijestiti svakog poznatog povjerioca koji ima poreznu rezidentnost, uobičajeno boravište ili sjedište u BiH. (2) Obavijest iz stava (1) ovog člana obavezno mora sadržavati: a) ime i naziv tijela koje će voditi postupak likvidacije i tijela kojem je potrebno poslati prijavu potraživanja, b) rok za prijavu potraživanja i pravne posljedice ako ih povjerilac ne prijavi, c) prava i dužnosti povjerilaca u postupku likvidacije, prije svega, jesu li povjerioci sa privilegovanim potraživanjima i povjerioci čija su potraživanja osigurana stvarnim pravima dužni podnijeti prijavu, d) opće efekte početka postupka redovne likvidacije na ugovore o osiguranju i poslove, posebno datum sa kojim će ugovori o osiguranju ili poslovi prestati imati efekte te prava i obaveze osiguranih imajući u vidu ugovor ili posao. (3) Povjerilac šalje likvidatorima kopije bilo kojih dodatnih dokumenata i naznačuje sljedeće: a) prirodu i iznos potraživanja, b) datum sa kojim je potraživanje nastalo, c) kada tvrdi da je privilegovan, stvarno-pravno sredstvo osiguranja ili pridržaj prava vlasništva, s obzirom na potraživanje, d) po potrebi navodi koja je imovina pokrivena njegovim osiguranjem. (4) Informacije i obavijesti iz st. (1) i (2) ovog člana dostavljaju se na jednom od službenih jezika u BiH. (5) U skladu sa odredbama ovog člana dužni su postupiti i likvidatori društva za osiguranje sa sjedištem u drugoj državi članici koja ima podružnicu u Federaciji. Član 179. (Redovno obavještavanje povjerilaca) (1) Likvidatori društva za osiguranje dužni su na primjeren način redovno obavještavati povjerioce i Agenciju za nadzor o postupku likvidacije. (2) Agencija za nadzor obavještava nadzorna tijela drugih država članica o razvoju postupka likvidacije na njihov zahtjev. Odjeljak B. Prinudna likvidacija društva za osiguranje Član 180. (Pokretanje postupka prinudne likvidacije) (1) Agencija za nadzor donijet će rješenje o oduzimanju odobrenja za obavljanje poslova osiguranja društvu za osiguranje u sljedećim slučajevima: a) ako na osnovu izvještaja posebne uprave iz člana 161. stav (2) ovog zakona procijeni da se za vrijeme trajanja posebne uprave finansijsko stanje nije poboljšalo do mjere da društvo za osiguranje dostiže marginu solventnosti iz člana 71., odnosno člana 72. ovog zakona, te da ne postoje uvjeti za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka; b) ako skupština dioničara sazvana prema članu 162. ovog zakona odbije donijeti odluku o povećanju dioničkog kapitala društva za osiguranje ili je donese, ali prva prodaja dionica ne uspije; c) ako je društvu za osiguranje odobrenje za obavljanje poslova osiguranja prestalo važiti, a u roku tri mjeseca od prijema rješenja iz člana 21. stav (2) ovog zakona nije započet postupak za preoblikovanje ili prestanak društva ili ponovni postupak za dobivanje odobrenja za obavljanje poslova osiguranja; d) ako procijeni da bi provođenje redovne likvidacije moglo izazvati štetu za osiguranika i korisnike društva za osiguranje. (2) Agencija za nadzor donosi odluku o pokretanju prinudne likvidacije na dan oduzimanja odobrenja za rad. (3) Prinudna likvidacija podrazumijeva utvrđivanje i izmirivanje potraživanja povjerilaca iz ugovora o osiguranju. (4) Postupak prinudne likvidacije se okončava izmirenjem svih obaveza iz stava (3) ovog člana ili utvrđivanjem stanja da društvo za osiguranje nema imovinu za izmirivanje obaveza iz stava (3) ovog člana. (5) Postupak prinudne likvidacije prati Agencija za nadzor i ima pravo intervencije u sudskim predmetima. Član 181. (Pravno sredstvo protiv odluke o prinudnoj likvidaciji) Protiv odluke Agencije za nadzor o pokretanju prinudne likvidacije nad društvom za osiguranje, dosadašnja uprava i nadzorni odbor društva za osiguranje ovlašteni su podnijeti tužbu nadležnom sudu. Podnošenje tužbe ne odlaže izvršenje odluke. Član 182. (Pravne posljedice prinudne likvidacije) (1) Danom donošenja Rješenja o pokretanju prinudne likvidacije prestaju sve nadležnosti i ovlaštenja članova uprave i članova nadzornog odbora društva za osiguranje, te ovlaštenja skupštine, izuzev ovlaštenja podnošenja tužbe nadležnom sudu protiv rješenja Agencije za nadzor iz člana 180. ovog zakona. (2) U postupku prinudne likvidacije nadležnosti nadzornog odbora društva za osiguranje i nadležnosti skupštine, osim nadležnosti navedene u stavu (1) ovog člana, preuzima Agencija za nadzor. (3) Organ društva u postupku prinudne likvidacije je odbor povjerilaca koji čine samo povjerioci sa potraživanjima iz ugovora o osiguranju. Član 183. (Objava odluke o prinudnoj likvidaciji) (1) Odluku o pokretanju postupka prinudne likvidacije Agencija za nadzor objavit će u "Službenim novinama Federacije BiH" i najmanje dva dnevna lista koji izlaze u Federaciji i RS. (2) U roku 30 dana od dana objavljivanja iz stava (1) prestaje važenje ugovora o osiguranju. Član 184. (Prijedlog nadležnom sudu) (1) Najkasnije sedam dana od dana donošenja rješenja o pokretanju postupka prinudne likvidacije Agencija za nadzor podnijet će prijedlog za otvaranje likvidacionog postupka nadležnom sudu. (2) Ukoliko na osnovu podataka dobivenih tokom prinudne likvidacije bude opravdano očekivati da se neće moći ispuniti svrha likvidacionog postupka, Agencija za nadzor može odmah zatražiti od nadležnog suda otvaranje stečajnog postupka nad društvom za osiguranje. Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 91 Član 185. (Zabrana sklapanja novih poslova) Za vrijeme postupka prinudne likvidacije društvo za osiguranje ne smije sklapati nove poslove osim onih koji su nužni radi unovčenja likvidacione mase i onih koji su potrebni za prijenos ugovora osiguranja na drugo društvo za osiguranje. Član 186. (Utvrđivanje imovine i obaveza) (1) Likvidator kojeg je imenovao sud u likvidacionom postupku dužan je odmah poduzeti sve mjere i radnje za utvrđivanje obima imovine društva za osiguranje kao i obaveza društva za osiguranje nad kojim je pokrenuta prinudna likvidacija. (2) U svrhu utvrđivanja obaveza društva za osiguranje koje se nalazi u postupku prinudne likvidacije likvidator će putem pisanih obavještenja u "Službenim novinama Federacije BiH" i najmanje dva dnevna lista koja izlaze u Federaciji i RS pozvati sve povjerioce društva za osiguranje da prijave svoja potraživanja. Član 187. (Zaštita osiguranika) (1) Likvidator imenovan od suda u likvidacionom postupku donijet će odluku o utvrđivanju potraživanja koja će biti kategorizirana na sljedeći način: a) potraživanja povjerilaca na osnovu ugovora o osiguranju života, b) potraživanja povjerilaca po polisama neživotnog osiguranja koji su prijavili ostvarenje osiguranog slučaja i čije su prijave uredno upisane u knjige društva, c) potraživanja razlučnih povjerilaca, d) potraživanja bilo kojih drugih lica koja su prijavila svoje zahtjeve. (2) Korisnici naknade osiguranja, kao i njihovi nasljednici imaju privilegovana potraživanja prema ulaganjima društva koje će imati prednost nad svim ostalim općim ili posebno privilegovanim potraživanjima, sa izuzetkom troškova postupka posebne likvidacije. (3) Kada društvo dođe u fazu prinudne likvidacije, korisnik naknade osiguranja ima privilegovana potraživanja iz svih njenih sredstava bilo da pripadaju ulaganjima društva ili ne. Ta privilegija dat će prednost nad svim ostalim povjeriocima, osim za potraživanja troškova iz stava (2) ovog člana. (4) Privilegija, u smislu ovog člana, sastoji se u izmirenju potraživanja osiguranika i njihovih nasljednika uključujući i treće strane koje od osiguravača imaju direktna potraživanja na osnovu ugovora o osiguranju. Ostali povjerioci mogu biti izmireni iz ulaganja sredstava društva samo ako su potraživanja osiguranika u cijelosti izmirena. (5) Korisnici naknada po neživotnom osiguranju prvo se izmiruju od ulaganja sredstava neživotnog osiguranja, a naročito od kategorije ulaganja sredstava osiguranja na koje se odnose njihova potraživanja u skladu sa članom 89. ovog zakona. (6) Na isti način korisnici naknada po životnom osiguranju prvo se izmiruju od ulaganja sredstava životnog osiguranja, a naročito od kategorije ulaganja na koje se odnose njihova potraživanja u skladu sa čl. 89. i 93. ovog zakona. (7) Zapljena imovine pokrivene ulaganjem društva koje se nalazi u vlasništvu društva ili treće strane je dopuštena samo u korist korisnika navedenih u ovom članu. Agenciji za nadzor društvo dostavlja primjerak sudske odluke o zapljeni, u suprotnom će se zapljena proglasiti ništavnom. Član 188. (Nedostatak pokrića za obaveze iz osnova osiguranja od odgovornosti za motorna vozila) (1) Po okončanju likvidacionog postupka kada se utvrdi da društvo za osiguranje nema dovoljno sredstava za pokriće obaveza iz osiguranja od odgovornosti za motorna vozila, likvidacioni sudija na prijedlog likvidatora donosi rješenje kojim se utvrđuje spisak povjerilaca iz osnova ugovora o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila. (2) Rješenje iz stava (1) ovog člana dostavlja se Zaštitnom fondu FBiH radi izmirivanja potraživanja iz istog. (3) Zaštitni fond FBiH dužan je izmiriti potraživanja iz stava (1) ovog člana u skladu sa odlukom o finansiranju Zaštitnog fonda FBiH, a najkasnije u roku tri godine od dana dostavljanja rješenja iz stava (1) ovog člana. Član 189. (Prinudna likvidacija podružnice stranog društva za osiguranje) (1) Agencija za nadzor dužna je prije donošenja rješenja o pokretanju prinudne likvidacije i rješenja o oduzimanju odobrenja podružnici stranog društva za osiguranje obavijestiti sva nadležna tijela država članica u kojima društvo za osiguranje, nad čijom podružnicom počinje postupak likvidacije, ima podružnice. (2) Obavještenje iz stava (1) ovog člana mora sadržavati informacije o pravnim posljedicama i stvarnim efektima takvog postupka. (3) Izuzetno od odredaba stava (1) ovog člana, ako zbog zaštite osiguranika nije početak postupka prinudne likvidacije moguće odgađati, Agencija za nadzor obavijestit će nadležno nadzorno tijelo odmah nakon donošenja rješenja. (4) Agencija za nadzor dužna je u postupku prinudne likvidacije iz stava (1) ovog člana uzajamno sarađivati sa nadležnim nadzornim tijelima drugih država članica. (5) Likvidatori su dužni u postupku prinudne likvidacije iz stava (1) ovog člana međusobno sarađivati, a dužni su jedan drugome dati sva pravno dopuštena obavještenja koja mogu biti od značaja za provođenje likvidacijskog postupka. Član 190. (Postupak prinudne likvidacije) Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, na postupak prinudne likvidacije na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Zakona o likvidacionom postupku i Zakona o privrednim društvima. Član 191. (Nastupanje stečajnog razloga) Ako likvidatori utvrde postojanje stečajnog razloga dužni su, bez odlaganja, podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i o tome odmah obavijestiti Agenciju za nadzor. Odjeljak C. Prijedlog za pokretanje stečajnog postupka Član 192. (Prijedlog i stečajni razlozi) (1) Prijedlog za otvaranje stečaja, kao mjeru nadzora, podnosi Agencija za nadzor u sljedećim slučajevima: a) ako na osnovu izvještaja iz člana 161. stav (2) ovog zakona procijeni da se tokom trajanja posebne uprave finansijsko stanje nije poboljšalo, te da društvo za osiguranje nije u stanju ispunjavati tekuće dospjele obaveze, b) ako prilikom vršenja nadzora nad društvom za osiguranje utvrdi postojanje nekog od zakonom propisanih stečajnih razloga. (2) Kada prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnosi Agencija za nadzor u prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka navest će se činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi Број 23 - Страна 92 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. postojanje nekog od stečajnih razloga iz stava (1) ovog člana. (3) U prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka Agencija za nadzor može predložiti postavljanje privremenog stečajnog upravitelja kao i druge mjere osiguranja koje smatra potrebnim kako bi se spriječilo da do donošenja odluke o otvaranju stečajnog postupka ne nastupe takve promjene imovinskog položaja društva za osiguranje koje bi za osiguranike, korisnike osiguranja i oštećena lica mogle biti nepovoljne. (4) Ako je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnio drugi ovlašteni predlagač, a ne Agencija za nadzor, stečajni sudija će prijedlog dostaviti i Agenciji za nadzor. Član 193. (Imenovanje stečajnog upravitelja) Stečajni sudija će prije imenovanja stečajnog upravitelja društvu za osiguranje saslušati predstavnika Agencije za nadzor na okolnost lica koje će biti imenovano za stečajnog upravitelja. Član 194. (Potraživanja iz ugovora o obaveznim osiguranjima) Potraživanja koja imaju povjerioci prema društvu za osiguranje nad kojim je otvoren stečajni postupak, a na osnovu ugovora o obaveznim osiguranjima neće se rješavati u stečajnom postupku već ti povjerioci potražuju od Zaštitnog fonda FBiH radi osiguravanja potpune naknade prema ovim povjeriocima. Član 195. (Isplatni redovi stečajnih povjerioca) (1) Stečajni povjerioci se prema vrsti njihovih potraživanja svrstavaju u isplatne redove. Ovim članom utvrđuju se stečajni povjerioci viših isplatnih redova i to: a) potraživanja povjerilaca na osnovu ugovora o osiguranju života, b) potraživanja povjerilaca na osnovu ostalih vrsta osiguranja osim potraživanja iz osnove obaveznog osiguranja koja se namiruju na način iz člana 194. ovog zakona, c) potraživanja sa osnove subrogacionih zahtjeva Zaštitnog fonda FBiH za izvršene isplate na osnovu člana 194. ovog zakona. (2) Stečajni povjerioci općeg isplatnog reda te stečajni povjerioci nižih isplatnih redova određuju se u skladu sa odredbama Zakona o stečajnom postupku. (3) Stečajni sud je dužan pored općeg računa stečajnog dužnika otvoriti i poseban račun za pokriće obaveza iz osnove ugovora o životnom osiguranju. Član 196. (Obavještenja Agencije za nadzor) Stečajni sudija rješenje o obustavi ili zaključenju stečajnog postupka nad društvom za osiguranje dostavlja i Agenciji za nadzor. GLAVA XI. ZAŠTITA POTROŠAČA Član 197. (Opća odredba) Pod pojmom potrošač u smislu odredbi ovog zakona podrazumijeva se svako fizičko lice koje ima prava i obaveze po ugovoru o osiguranju. Član 198. (Vansudsko rješavanje sporova) (1) Društva za osiguranje dužna su uspostaviti postupak vansudskog rješavanja sporova između osiguranika, odnosno ugovaratelja osiguranja, odnosno potrošača i društava za osiguranje. (2) Društvo za osiguranje dužno je u uvjetima osiguranja objaviti informaciju o načinu postupka vansudskog rješavanja sporova. (3) Društva za osiguranje dužna su uspostaviti interni postupak za rješavanje pritužbi osiguranika. Član 199. (Reklamacije potrošača) (1) Ako potrošač smatra da se društvo za osiguranje ne pridržava uvjeta iz ugovora o osiguranju, svoj prigovor na postupke društva može uputiti: a) društvu za osiguranje, b) internoj reviziji društva za osiguranje, c) udruženju za zaštitu potrošača, d) ombudsmenu u osiguranju, e) drugim nadležnim tijelima. (2) Agencija za nadzor ovlaštena je, u okviru svojih nadzornih nadležnosti nad društvima za osiguranje, provjeravati pridržava li se društvo za osiguranje uopće dobrih poslovnih običaja i pravila struke. Član 200. (Informacije ugovarača osiguranja kod sklapanja ugovora o osiguranju) (1) Društvo za osiguranje dužno je prije sklapanja ugovora o osiguranju pisano obavijestiti ugovarača osiguranja o sljedećim podacima: a) firmi, pravno-organizacionom obliku, sjedištu i nazivu društva za osiguranje i podružnice koja sklapa ugovor, b) općim uvjetima osiguranja te pravu koje vrijedi za ugovor o osiguranju, c) vremenu trajanja ugovora o osiguranju, d) roku u kojem ponuda obavezuje ponuđača, pravu na opoziv ponude za sklapanje ugovora za osiguranje i pravu na odustanak od sklopljenog ugovora o osiguranju, e) visini premije osiguranja, načinu plaćanja premije osiguranja, visini doprinosa, poreza i drugih troškova koji se zaračunavaju pored premije osiguranja i ukupnom iznosu plaćanja, f) o vremenu trajanja ugovora o osiguranju, g) uvjetima za prestanak i raskid ugovora, h) načinu rješavanja sporova ugovornih strana, i) nadzornom tijelu koje je nadležno za nadzor nad društvom za osiguranje. (2) Društvo za osiguranje dužno je obavezno informirati ugovarača osiguranja pri sklapanju ugovora o osiguranju o namjeri zaključivanja ugovora sa suosiguravačem. (3) U slučaju životnog osiguranja obavještenje iz stava (1) ovog člana mora sadržavati i sljedeće podatke o: a) osnovici i mjerilima za učestvovanje u dobiti, b) tabelama otkupne vrijednosti, c) pravima na kapitalizaciju ugovora o životnom osiguranju i pravima iz takvog osiguranja, d) informaciji da ugovarač osiguranja može odustati od ugovora o životnom osiguranju najkasnije u roku 14 dana od dana prijema obavijesti osiguravača o sklapanju ugovora, pri čemu ugovarač osiguranja ne snosi obaveze koje proizlaze iz tog ugovora, e) poreznom sistemu koji se odnosi na navedenu vrstu osiguranja. (4) Kod ugovora o životnom osiguranju vezanih uz jedinice investicijskih fondova društvo za osiguranje dužno je prije sklapanja ugovora o osiguranju, uz podatke iz st. (1) i (2) ovog člana, ugovarača osiguranja pisano obavijestiti i o prospektu fonda, a naročito o strukturi ulaganja. Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 93 (5) U slučaju osiguranja troškova pravne zaštite kod angažiranja advokata ili drugog lica koje je odgovarajuće kvalifikovano u skladu sa pravnim propisima radi odbrane, zastupanja ili služenja interesima osiguranog lica u istrazi ili postupku, osigurano lice slobodno će odabrati advokata ili drugo lice. Osigurano lice može odabrati advokata ili ako želi i ako je to dopušteno u skladu sa pravnim propisima neko drugo odgovarajuće kvalifikovano lice da služi njegovim interesima kad god nastupi sukob interesa. Član 201. (Informacije ugovarača osiguranja za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju) (1) Društvo za osiguranje dužno je za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju pisano obavijestiti ugovarača osiguranja o sljedećim podacima: a) promjeni firme, pravno-organizacionom obliku, sjedištu i nazivu društva za osiguranje i podružnice koje sklapa ugovor, b) promjenama podataka iz člana 200. stav (1) tač. od b) do f) ovog zakona, odnosno podataka iz člana 200. st. (2) i (3) ovog zakona. (2) Za vrijeme trajanja ugovora o životnom osiguranju društvo za osiguranje dužno je jednom godišnje pisano obavijestiti osiguranika o stanju učestvovanja u dobiti. (3) Društvo za osiguranje dužno je obavezno informirati ugovarača osiguranja u toku trajanja ugovora o osiguranju o namjeri zaključivanja ugovora sa suosiguravačem. Član 202. (Sadržaj obavještenja) (1) Tekst i sadržaj obavještenja iz čl. 200. i 201. ovog zakona mora biti napisan na pregledan i razumljiv način ugovaraču osiguranja, odnosno osiguraniku, te sastavljen na jednom od službenih jezika u BiH. (2) Agencija za nadzor detaljnije će propisati način informiranja, kao i sadržaj obavještenja iz čl. 200. i 201. ovog zakona. Član 203. (Opća odredba o reklamiranju) Reklamne aktivnosti i informacije o društvima za osiguranje i proizvodima koje nude na tržištu moraju sadržavati jasne, istinite i potpune informacije koje su zasnovane na vjerodostojnim podacima. Član 204. (Reklamne informacije) (1) Društvo za osiguranje dužno je reklamne informacije koje sadrže podatke o finansijskom stanju, položaju na tržištu i rezultatima poslovanja tog društva za osiguranje najkasnije 30 dana prije objave dostaviti Agenciji za nadzor radi provjere je li sadržaj reklamne informacije u skladu sa odredbama ovog zakona. Ako Agencija za nadzor u roku 30 dana od dana prijema obavijesti o reklamnoj informaciji utvrdi da reklamna informacija nije izrađena u skladu sa odredbama ovog zakona, obavijestit će o tome društvo za osiguranje. (2) Ako Agencija za nadzor ne izvijesti društvo za osiguranje u roku iz stava (1) ovog člana, smatra se da Agencija za nadzor nema primjedbi na sadržaj reklamne informacije. (3) Društvo za osiguranje odgovorno je za jasnost, potpunost i istinitost informacija koje se objavljuju radi reklame društva za osiguranje i njegovih proizvoda. (4) U reklamne informacije spadaju sve informacije saopštene trećim licima i potencijalnim ugovaračima osiguranja i osiguranicima putem oglasa u štampi, radiju, televiziji, putem ličnih posjeta, telefonskih poziva, mrežnih stranica i elektronskih medija, putem interaktivne televizije, te na bilo koji drugi način iz kojeg proizlazi namjera reklame. Član 205. (Pravila reklamnih aktivnosti) (1) Prilikom pružanja reklamnih informacija o društvima za osiguranje i proizvodima koje nude na tržištu, društva za osiguranje: a) ne smiju prikrivati ili na zabludljiv način prikazivati reklamnu svrhu i cilj informacije, b) moraju navesti cjelovit, tačan, jasan i istinit opis proizvoda osiguravača, propisane obaveze, projekciju prinosa i mogućnost gubitka, te opis rizika koji iz takvog proizvoda proizlazi, c) činjenice koje se iznose u informacijama moraju biti potkrijepljene vjerodostojnim dokazima, d) ne smiju se navoditi lažni ili neprovjereni pokazatelji o društvu za osiguranje, njegovom položaju na tržištu i proizvodima koje nudi, e) sve informacije moraju po svom izgledu, sadržaju i obliku biti jednako i istoznačno zastupljene. (2) Uspjeh i finansijski pokazatelji grupe ili holdinga kojem pripada i društvo za osiguranje ne mogu biti razlog za reklamu društva za osiguranje i proizvoda koji nudi na tržištu. Član 206. (Ombudsmen u osiguranju) (1) U sastavu Agencije za nadzor uspostavlja se samostalna organizaciona jedinica unutar koje djeluje jedan ili više ombudsmena u osiguranju (u daljnjem tekstu: ombudsmen) radi promoviranja i zaštite prava i interesa korisnika usluga osiguranja, tj. fizičkih lica kao korisnika usluga osiguranja. (2) Ombudsmen kao jedan od nosilaca zaštite prava potrošača u Federaciji omogućava da se nastale nesuglasice i sporovi između društava i korisnika usluga osiguranja mogu pravično i brzo riješiti od strane nezavisnih lica, s minimumom formalnosti putem usaglašavanja, posredovanja ili na drugi miran način. (3) Ombudsmen je nezavisan u obavljanju svojih zadataka i odgovara za njihovo izvršavanje, a provođenjem svojih funkcija ne djeluje kao zastupnik Agencije za nadzor. (4) Ombudsmena imenuje i razrješava stručni savjet. Mandat ombudsmena je pet godina i može biti obnovljen. Član 207. (Zadaci ombudsmena) Ombudsmen obavlja sljedeće zadatke: a) pruža informacije o pravima i obavezama korisnika i davaoca usluga osiguranja, b) prati i predlaže aktivnosti za unapređenje odnosa između korisnika usluga osiguranja i davaoca usluga osiguranja, c) istražuje aktivnosti na tržištu osiguranja po službenoj dužnosti ili na osnovu prigovora radi zaštite prava korisnika usluga osiguranja, d) razmatra prigovore korisnika usluga osiguranja, daje odgovore, preporuke i mišljenja, te predlaže mjere za rješavanje prigovora, e) posreduje u mirnom rješavanju spornih odnosa između korisnika usluga osiguranja i davaoca usluga osiguranja, f) izdaje smjernice ili preporuke o posebnim standardnim uvjetima ili aktivnostima za primjenu dobrih poslovnih običaja u poslovanju davaoca usluga osiguranja, te predlaže Stručnom savjetu Agencije za nadzor donošenje akata iz njegove nadležnosti u oblasti zaštite prava korisnika usluga osiguranja, Број 23 - Страна 94 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. g) sarađuje sa nadležnim pravosudnim, upravnim i drugim organima i organizacijama, kao i sa nadzornim i kontrolnim institucijama u zemlji i inozemstvu u okviru svoje nadležnosti, h) sarađuje sa ostalim organima i subjektima nadležnim za zaštitu prava potrošača, i) poduzima druge radnje iz oblasti zaštite prava korisnika usluga osiguranja. Član 208. (Postupci po prigovoru) (1) Ombudsmen u postupanju po prigovorima korisnika usluga osiguranja osigurava zaštitu njihovih prava i interesa putem: a) postupka razmatranja prigovora korisnika usluga osiguranja, davanjem odgovora, preporuka i mišljenja, te predlaganjem mjera za rješavanje prigovora, b) postupka posredovanja u mirnom rješavanju spornih odnosa kada ocijeni da iz predmeta prigovora može doći do sudskog spora. (2) U postupku posredovanja u mirnom rješavanju spornih odnosa ombudsmen primjenjuje propise kojima se uređuje postupak medijacije u kojem slučaju može, po potrebi, angažirati druga ovlaštena lica sa specijalističkim znanjima ili medijatore. (3) Sporazum o nagodbi, koji učesnici u mirnom rješavanju spornog odnosa postignu uz posredovanje ombudsmena i sačine u pisanoj formi, ima snagu izvršne isprave. Član 209. (Principi rada ombudsmena) (1) U postupku razmatranja prigovora i posredovanja u mirnom rješavanju spornih odnosa ombudsmen je dužan poštovati principe: zakonitosti, nepristrasnosti, stručnosti, jednakih prava i pravičnosti, efikasnosti i transparentnosti pravila i procedura postupanja ombudsmena. (2) Pored principa iz stava (1) ovog člana ombudsmen je dužan u postupku mirnog rješavanja spornih odnosa primjenjivati princip dobrovoljnosti i povjerljivosti. Član 210. (Saradnja sa ombudsmenom) (1) Davaoci usluga osiguranja dužni su sarađivati sa ombudsmenom. (2) Ombudsmen je dužan tokom postupka razmatranja po prigovorima korisnika usluga osiguranja omogućiti davaocima usluga osiguranja, na čije postupanje korisnik usluga osiguranja podnosi prigovore da se izjasne o činjenicama i okolnostima navedenim u prigovoru, odnosno da dostave dokaze u svoju korist. Član 211. (Izvještaj o radu ombudsmena) Izvještaj o radu ombudsmena je sastavni dio izvještaja Agencije za nadzor u skladu sa članom 136. ovog zakona. Član 212. (Propisi za rad) (1) Agencija za nadzor donijet će opće i podzakonske akte kojima se uređuju uvjeti i postupak za imenovanje i prestanak dužnosti ombudsmena, uvjeti i način postupanja po prigovorima korisnika usluga osiguranja i posredovanja u mirnom rješavanju spornih odnosa, finansiranje, izvještavanje i druga pitanja od značaja za rad ombudsmena. (2) Na pitanja iz oblasti zaštite korisnika usluga osiguranja i rad ombudsmena, koja nisu uređena ovim zakonom, primjenjuju se propisi koji uređuju oblast zaštite potrošača, postupak medijacije i obligacione odnose. Član 213. (Primjena posebnog zakona) Osim na osnovu odredaba čl. 197. i 199. ovog zakona zaštita prava klijenata društva za osiguranje (fizička lica) provodi se na osnovu propisa kojim se uređuje zaštita potrošača u BiH, pri čemu je potrebno postupati u skladu sa odredbama ovog zakona koje se odnose na obavezu čuvanja povjerljivih podataka. GLAVA XII. UDRUŽENJE OSIGURAVAČA Član 214. (Udruženje osiguravača) (1) Društva za osiguranje mogu se udružiti u udruženje osiguravača koje je osnovano kao privredno interesno udruženje ili kao neki drugi oblik udruživanja privrednih subjekata. (2) Društvo za osiguranje ne smije sklapati nikakve pisane ili usmene ugovore sa drugim društvom, odnosno društvima za osiguranje ili udruženjima osiguranja, odnosno reosiguranja kojima se može ograničiti princip slobodnog tržišnog takmičenja, odnosno konkurencije u djelatnosti osiguranja. (3) Radi provođenja stava (2) ovog člana udruženje osiguravača Agenciji za nadzor mora dostaviti svoj statut, sve sporazume i drugo. (4) Odredbe ovog člana na odgovarajući se način primjenjuju na društva za posredovanje u osiguranju i reosiguranju. GLAVA XIII. PRAVO KOJE SE PRIMJENJUJE NA UGOVORE O OSIGURANJU Član 215. (Mjerodavno pravo za ugovore o osiguranju) (1) Mjerodavno pravo koje se primjenjuje na ugovore o osiguranju koji pokrivaju rizike koji se nalaze u Federaciji određuje se u skladu sa sljedećim odredbama: a) kada je prebivalište ili sjedište osiguranika u Federaciji, mjerodavno pravo za ugovore o osiguranju je pravo Federacije. Izuzetno, kada ovaj zakon to dopušta strane će moći izabrati pravo RS i druge zemlje; b) kada osiguranik nema prebivalište ili sjedište u Federaciji strane u ugovoru o osiguranju mogu izabrati da se primjenjuje pravo Federacije, pravo RS ili pravo zemlje u kojoj osiguranik ima prebivalište ili sjedište; c) kada se osiguranik bavi komercijalnom ili industrijskom djelatnošću ili samostalno obavlja profesionalnu djelatnost i kada ugovor pokriva dva ili više rizika koji se odnose na te djelatnosti i koji se nalaze u Federaciji i RS i drugim zemljama, sloboda izbora prava mjerodavnog za ugovor proširuje se i na prava tih zemalja ili RS, zavisno od toga gdje osiguranik ima prebivalište ili sjedište; d) bez obzira na tač. a), b) i c) iz stava (1) ovog člana kada je rizik koji je obuhvaćen ugovorom ograničen na događaje koji se dešavaju u RS, strane uvijek mogu odabrati pravo RS; e) činjenica da su u slučajevima opisanim u tač. a) ili c) iz stava (1) ovog člana strane odabrale pravo koje nije pravo Federacije, ne isključuje primjenu obaveznih pravnih propisa države ili entiteta kada su svi ostali faktori relevantni za situaciju u vrijeme izbora mjerodavnog prava povezani sa njima; f) izbor koji se spominje u prethodnim tačkama stava (1) ovog člana mora biti izražen ili prikazan sa sigurnošću u uvjetima ugovora ili okolnostima slučaja. Ukoliko to nije slučaj ili ako se ne izvrši nikakav izbor, na ugovor se primjenjuje pravo entiteta ili države sa kojom je taj ugovor najbliže povezan u skladu sa ovim članom. Izuzetno, na poseban dio ugovora koji je Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 95 bliže povezan sa nekom drugom zemljom ili entitetom kako je predviđeno u relevantnim tačkama iz stava (1) ovog člana, može se izuzetno primijeniti pravo te zemlje ili entiteta. Postoji oboriva pretpostavka da je ugovor najbliže povezan sa zemljom ili entitetom u kojem se nalazi rizik. (2) Nijedna odredba ovog člana ne ograničava primjenu obaveznih odredaba prava Federacije, bez obzira na pravo koje se primjenjuje na ugovor. (3) Prije zaključivanja ugovora o osiguranju društvo će obavijestiti osiguranika o mjerodavnom pravu koje je važeće za ugovor kada strane nemaju slobodan izbor ili o činjenici da strane imaju slobodu izbora mjerodavnog prava, te o pravu čiju primjenu osiguravač predlaže. (4) U slučaju zaključenja ugovora o osiguranju za obavezno osiguranje koje je predviđeno pravom Federacije, taj ugovor podliježe pravu Federacije. (5) U slučaju kada je obavezno osiguranje propisano samo pravom Federacije, ako se pojavi nesaglasnost između prava RS u kojoj se nalazi rizik i prava Federacije, primjenjivat će se pravo Federacije. (6) Ako ugovor o obaveznom osiguranju, propisan pravom Federacije, pokriva rizike u BiH pravila obaveznog prava Federacije isključivo se primjenjuju. GLAVA XIV. KAZNENE ODREDBE Član 216. (Prekršaji društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje) (1) Novčanom kaznom od 50.000,00 KM do 200.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje koje: a) ne postupi u skladu sa čl. 10. i 11. ovog zakona, b) obavlja druge djelatnosti osim poslova osiguranja suprotno članu 12. stav (1) ovog zakona, odnosno društvo za reosiguranje koje obavlja druge djelatnosti osim poslova reosiguranja suprotno članu 12. st. (7) i (8) ovog zakona, c) vrši smanjenje, odnosno povećanje kapitala bez odobrenja Agencije za nadzor u skladu sa članom 17. stav (5) ovog zakona, d) ne postupa u skladu sa usvojenim aktima poslovne politike iz člana 18. stav (5) ovog zakona, e) obavlja poslove osiguranja u vrstama osiguranja za koje nije dobilo odobrenje Agencije za nadzor za obavljanje poslova osiguranja u skladu sa odredbom člana 19. stav (1) ovog zakona, f) ne obavijesti Agenciju za nadzor o početku, odnosno prestanku obavljanja poslova u roku iz člana 23. ovog zakona, g) ne ishodi odobrenje Agencije za nadzor za sticanje kvalifikovanog udjela u skladu sa članom 28. stav (4) ovog zakona, h) prenese portfelj osiguranja suprotno članu 57. stav (2) ovog zakona, i) nema razrađene politike i procedure za identifikovanje, mjerenje i praćenje rizika kojima je izloženo u svom poslovanju u skladu sa odredbom člana 61. stav (1) ovog zakona, j) ne vodi statističke podatke o poslovima osiguranja, rizicima koje pokrivaju osiguranja, osiguranim slučajevima i evidencijama štetama u skladu sa članom 63. ovog zakona, k) ne formira tehničke rezerve u skladu sa preuzetim rizicima iz člana 80. ovog zakona, l) ne ulaže imovinu za pokriće tehničke rezerve u skladu sa odredbama čl. od 86. do 89. ovog zakona, odnosno na osnovu njega donesenih propisa, m) ne oblikuje, odnosno ne raspolaže imovinom za pokriće matematičke rezerve u skladu sa odredbama čl. od 90. do 93. ovog zakona, odnosno na osnovu njega donesenih propisa, n) reosiguranjem ne pokrije onaj dio preuzetih osiguranih rizika koji prema tablicama pokrića prelaze udjele u kompenzaciji rizika suprotno članu 99. ovog zakona, o) suosigura preuzete rizike u obimu suprotnom članu 101. stav (2) ovog zakona, p) postupa suprotno članu 103. ovog zakona, r) ne izvještava Agenciju za nadzor, ne vodi poslovne knjige, ne vrednuje knjigovodstvene stavke ili ne sastavlja knjigovodstvene dokumente i računovodstvene izvještaje u skladu sa odredbama čl. od 106. do 109. ovog zakona, odnosno na osnovu njega donesenih propisa, s) ne uspostavi internu reviziju u skladu sa odredbama čl. od 110. do 115. ovog zakona, t) ne imenuje ovlaštenog aktuara u skladu sa odredbama člana 117. ovog zakona, u) angažira revizorsko društvo suprotno članu 120. ovog zakona, v) finansijskom koncernu, koncernu osiguravača, odnosno vladajućem društvu za osiguranje u grupi osiguravača ne dostavi sve podatke i informacije u skladu sa članom 167. stav (1) ovog zakona, z) ne izvještava Agenciju za nadzor o poslovima u grupi osiguravača u skladu sa odredbama člana 172. ovog zakona, odnosno na osnovu njega donesenih propisa, aa) postupa suprotno članu 200. ovog zakona kod obavještavanja ugovarača osiguranja u postupku sklapanja ugovora o osiguranju, bb) postupa suprotno članu 201. ovog zakona kod obavještavanja ugovarača osiguranja za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju, cc) postupa suprotno članu 202. ovog zakona u vezi sa tekstom i sadržajem obavještenja, dd) ne sarađuje sa ombudsmenom u skladu sa članom 210. ovog zakona, ee) ne utvrdi osnovanost zahtjeva za naknadu štete ili dugih vrsta zahtjeva u ovisnosti o vrsti osiguranja u roku 30 dana od dana kompletiranja zahtjeva i ne isplati utvrđenu naknadu u daljnjem roku od 14 dana. (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 20.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj iz stava (1) ovog člana i odgovorno lice društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje. Član 217. (Prekršaji društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje) (1) Novčanom kaznom od 15.000,00 KM do 50.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje koje: a) ne izvještava Agenciju za nadzor u skladu sa odredbama člana 106. i čl. od 141. do 143. ovog zakona, odnosno na osnovu njega donesenih propisa, b) Agenciji za nadzor ne dostavi nerevidirani godišnji izvještaj u roku određenom članom 108. stav (3) ovog zakona, c) ne obavijesti Agenciju za nadzor o razrješenju imenovanog ovlaštenog aktuara u skladu sa odredbom člana 119. stav (4) ovog zakona, Број 23 - Страна 96 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 29. 3. 2017. d) ovlaštenom licu ne omogući vršenje nadzora i pregled poslovanja u skladu sa odredbom člana 140. i odredbama čl. od 145. do 151. ovog zakona, e) ne izvijesti Agenciju za nadzor o značajnim poslovima u grupi osiguravača u skladu sa odredbama člana 172. ovog zakona, f) ne izvijesti Agenciju za nadzor o svim činjenicama i okolnostima značajnim za procjenu da li se radi o grupi osiguravača u skladu sa odredbama člana 171. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj iz stava (1) ovog člana i odgovorno lice društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje. Član 218. (Prekršaji člana uprave, člana nadzornog odbora društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje) (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000 KM bit će kažnjen za prekršaj član uprave društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje koji: a) ne izvršava obaveze člana uprave društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje u skladu sa odredbama člana 40. ovog zakona, b) bez odgađanja ne obavijesti Agenciju za nadzor u skladu sa odredbom člana 141. stav (4) ovog zakona, c) ne osigurava dokumentaciju i/ili onemogućava pristup u skladu sa članom 160. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj član nadzornog odbora društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje koji, bez odgađanja, ne obavijesti Agenciju za nadzor u skladu sa odredbama člana 46. stav (2) ovog zakona. Član 219. (Prekršaji društva za osiguranje i društva za reosiguranje u grupi) (1) Novčanom kaznom od 15.000,00 KM do 50.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj osiguravajući holding, mješoviti osiguravajući holding, mješoviti finansijski holding, finansijski koncern, koncern osiguravača, odnosno vladajuće društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje u grupi osiguravača koje ne sastavlja izvještaj o adekvatnosti kapitala u grupi osiguravača, odnosno ne izvještava Agenciju za nadzor o adekvatnosti kapitala u grupi osiguravača u skladu sa odredbama člana 170. ovog zakona, odnosno u skladu sa odredbama propisa donesenih na osnovu člana 172. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 20.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj iz stava (1) ovog člana i odgovorno lice finansijskog koncerna, koncerna osiguravača osiguravajućeg holdinga, mješovitog osiguravajućeg holdinga, mješovitog finansijskog holdinga ili vladajućeg društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje u grupi osiguravača. Član 220. (Prekršaji drugih lica) (1) Novčanom kaznom od 50.000,00 KM do 100.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice koje: a) obavlja poslove osiguranja suprotno odredbi člana 5. ovog zakona, b) obavlja poslove reosiguranja suprotno odredbi člana 12. stav (7) ovog zakona, c) ne ishodi odobrenje Agencije za nadzor za sticanje kvalifikovanog udjela u skladu sa članom 28. stav (1) ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 20.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj iz stava (1) ovog člana i odgovorno lice pravnog lica. Član 221. (Prekršaji revizorskog društva i ovlaštenog revizora) (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 20.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj revizorsko društvo koje: a) obavi reviziju suprotno članu 120. ovog zakona, b) bez odgađanja ne obavijesti Agenciju za nadzor u skladu sa odredbama člana 121. stav (3) ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjeno odgovorno lice revizorskog društva koji počini prekršaj iz stava (1) ovog člana. Član 222. (Prekršaji imenovanog ovlaštenog aktuara) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj imenovani ovlašteni aktuar koji: a) postupa suprotno pravilima aktuarske struke u obavljanju poslova iz člana 118. st. (2) i (3) ovog zakona, b) ne obavijesti upravu društva i nadzorni odbor društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje u skladu sa odredbama člana 118. st. (5) i (6) ovog zakona, c) ne obavijesti Agenciju za nadzor u skladu sa odredbama člana 118. stav (8) ovog zakona. Član 223. (Prekršaji posebnog upravitelja) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj posebni upravitelj koji: a) u roku tri mjeseca nakon imenovanja Agenciji za nadzor ne preda izvještaj o finansijskom stanju i uvjetima poslovanja društva za osiguranje pod posebnom upravom u skladu sa odredbom člana 161. stav (1) ovog zakona, b) u roku devet mjeseci nakon imenovanja Agenciji za nadzor ne preda izvještaj o finansijskom stanju i uvjetima poslovanja društva za osiguranje pod posebnom upravom u skladu sa odredbom člana 161. stav (2) ovog zakona, c) ne sazove skupštinu društva za osiguranje u skladu sa odredbom člana 162. stav (1) ovog zakona, odnosno ne objavi saziv skupštine radi odlučivanja o povećanju dioničkog kapitala najkasnije u roku osam dana nakon primanja naloga Agencije za nadzor u skladu sa odredbom člana 162. stav (2) ovog zakona. Član 224. (Prekršaji u vezi sa čuvanjem povjerljivih podataka) (1) Novčanom kaznom od 50.000,00 KM do 100.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje koje ne poštuje obavezu čuvanja povjerljivih podataka u skladu sa članom 105. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 20.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj iz stava (1) ovog člana i odgovorno lice društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje. (3) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj fizičko lice koje ne poštuje obavezu čuvanja povjerljivih podataka u skladu sa članom 107. ovog zakona. Сриједа, 29. 3. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 23 - Страна 97 GLAVA XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 225. (Donošenje propisa) (1) Agencija za nadzor dužna je donijeti propise na osnovu ovlaštenja iz ovog zakona u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Do dana stupanja na snagu propisa iz stava (1) ovog člana primjenjuju se podzakonski propisi doneseni na osnovu Zakona o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 24/05 i 36/10), ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. (3) Odredbe iz člana 5. stav (1) tačka c), člana 57. stav (6) tačka c), te čl. 55., 56. i 189. ovog zakona primjenjuju se u roku pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 226. (Postupanje društava za osiguranje) (1) Društvo koje ima sjedište u Federaciji i koje u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona obavlja i neživotno i životno osiguranje istovremeno, može nastaviti takvo kombinirano poslovanje pod uvjetom da za svaku od ovih djelatnosti vodi odvojenu administraciju. (2) Ako društvo koje obavlja neživotno osiguranje ima finansijske, komercijalne ili administrativne veze sa društvom koje obavlja životno osiguranje, Agencija za nadzor će, u saradnji sa Agencijom za osiguranje RS, ako je potrebno, osigurati da rezultati ovih društava ne budu iskrivljeni sporazumima između njih ili bilo kojim dogovorom koji bi mogao utjecati na raspodjelu rashoda i prihoda. (3) U smislu ovog zakona, odvojeno administriranje je razdvajanje djelatnosti neživotnog osiguranja od djelatnosti životnog osiguranja kako: a) interesi osiguranika životnog osiguranja i osiguranika neživotnog osiguranja ne bi bili oštećeni istovremenim vođenjem djelatnosti neživotnog i životnog osiguranja, b) djelatnosti životnog osiguranja ne bi bile opterećene stvaranjem minimalnih finansijskih garancija, naročito margine solventnosti koja je potrebna za poslovanje neživotnog osiguranja i obrnuto, c) bi mješovito društvo, ako je pokrilo neophodne finansijske garancije kako je navedeno u odredbama ovog zakona, nakon obavještavanja Agencije za nadzor moglo koristiti određena sredstva margine solventnosti koja su još na raspolaganju i za djelatnosti neživotnog i za djelatnosti životnog osiguranja, d) bi Agencija za nadzor analizirala rezultate dviju djelatnosti i uvjerila se da se poštuju odredbe ovog stava. (4) Bilansi se moraju izrađivati na način da se prikažu izvori prihoda i rashoda za svaku od ove dvije djelatnosti posebno za neživotno osiguranje i posebno za životno osiguranje. Na taj način svi prihodi (naročito premije, plaćanja od reosiguravača, prihod od ulaganja) i rashodi (naročito naknade po osiguranju, dodavanja tehničkim rezervama, premije reosiguranja, troškovi poslovanja u vezi sa poslovima osiguranja) bit će raspodijeljeni u skladu sa njihovim porijeklom. (5) Stavke koje su zajedničke objema djelatnostima knjižit će se prema metodama raspodjele koje propiše Agencija za nadzor, a koji moraju biti u skladu sa računovodstvenim standardima. (6) Na osnovu bilansa društvo mora pripremiti izjavu koja jasno određuje stavke koje formiraju svaku marginu solventnosti usklađenu sa odredbama koje se odnose na stvaranje margine solventnosti iz čl. 71. i 72. ovog zakona i podzakonskog propisa o elementima i kontroli margine solventnosti koje donosi Agencija za nadzor. (7) Ako jedna od margina solventnosti nije dovoljna, mjere predviđene čl. 78. i 79. ovog zakona za konsolidaciju društva koje je u finansijskim teškoćama, koje se odnose na stvaranje odgovarajuće margine solventnosti i garantnog kapitala u skladu sa ovim zakonom, primjenjivat će se na djelatnost koja je manjkava. Izuzimanjem odredbi stava (3) tačka a) ovog člana mjere predviđene u članu 78. stav (1) ovog zakona mogu uključivati prijenos sredstava iz jedne djelatnosti u drugu, što podliježe odobrenju Agencije za nadzor. (8) Agencija za nadzor propisat će pravila za razdvajanje elemenata aktive i pasive društva, kao i sve ostale neophodne pojedinosti za ostvarenje odvojenog administriranja. Član 227. (Postupci) (1) Svi postupci za dobijanje odobrenja i saglasnosti koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovog zakona i koji su u nadležnosti Agencije za nadzor dovršit će se u skladu sa odredbama ovog zakona. (2) Postupak stečaja i likvidacije u društvima za osiguranje, koji su pokrenuti prema odredbama Zakona o stečajnom postupku, Zakona o likvidacionom postupku, Zakona o privrednim društvima i Zakona o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 24/05 i 36/10), dovršit će se u skladu sa odredbama navedenih zakona. Član 228. (Usklađivanje poslovanja društava za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje) (1) Društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje dužna su u roku pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti svoje poslovanje sa odredbama člana 25. stav (1) i člana 73. stav (3) ovog zakona. (2) U periodu od stupanja na snagu ovog zakona do usklađivanja u skladu sa stavom (1) ovog člana društva su dužna održavati minimalni dionički kapital kako sljedi: a) 2.000.000,00 KM ako društvo posluje sa jednom ili više vrsta osiguranja u skladu sa članom 9. stav (2) tač. od j) do o) ovog zakona, b) 2.000.000,00 KM ako društvo posluje sa jednom ili više vrsta osiguranja u skladu sa članom 9. stav (2) tač. od a) do h) i tač. p) i s) ovog zakona, c) 1.000.000,00 KM ako društvo posluje sa jednom ili više vrsta osiguranja u skladu sa članom 9. stav (2) tač. i) i/ili r) ovog zakona, d) 3.000.000,00 KM ako društvo posluje sa životnim osiguranjem, e) 3.000.000,00 KM ako društvo obavlja poslove reosiguranja. Član 229. (Prestanak važenja propisa) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju
Zakon o energetskoj efikasnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 22/17 24.03.2017 energetska efikasnost ZAKON O ENERGIJSKOJ UČINKOVITOSTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet) (1) Ovim se zakonom uređuju: energijska učinkovitost u krajnjoj potrošnji čije je povećanje djelatnost od općeg interesa, donošenje i provođenje planova za unaprjeđenje energijske učinkovitosti, mjere za poboljšanje energijske učinkovitosti uključujući energijske usluge i energijske audite, obveze javnog sektora, obveze velikih potrošača, prava i obveze krajnjih potrošača, uključujući javni, stambeni i komercijalni sektor u pogledu primjene mjera energijske učinkovitosti, način financiranja poboljšanja energijske učinkovitosti i druga pitanja od značaja za energijsku učinkovitost u Federaciji Bosne i Hercegovine. (2) Ovaj se zakon ne primjenjuje na energijsku učinkovitost u postrojenjima za proizvodnju, prijenos, distribuiranje i transformiranje energije. Članak 2. (Svrha) Svrha ovoga zakona je da se ostvare ciljevi održivog energetskog razvitka: smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, povećanje sigurnosti opskrbe energijom, zadovoljavanje potreba za energijom krajnjih potrošača i ispunjenje međunarodnih obve-za koje je preuzela Bosna i Hercegovina u pogledu smanjenja emisija plinova staklene bašte primjenom mjera energijske učinkovitosti u krajnjoj potrošnji. Članak 3. (Definicije) Za potrebe ovoga zakona primjenjuju se slijedeće definicije: 1) "Agencija za energijsku učinkovitost" je pravna osoba mjerodavna za obavljanje stručnih poslova radi unaprjeđenja uvjeta i mjera za racionalnu uporabu i štednju energije i energenata uključujući i povećanje učinkovitosti korištenja energije u svim sektorima potrošnje energije. 2) "Certifikat o energijskoj učinkovitosti" (Certifikat)znači potvrda kojom se označava energijska učinkovitost zgrade ili dijela zgrade. 3) "Daljinsko grijanje" ili "daljinsko hlađenje" je distribuiranje termalne energije u obliku pare, vruće vode ili ohlađene tekućine od centralnog proizvodnog izvora kroz mrežu do većeg broja zgrada ili mjesta, s ciljem grijanja ili hlađenja prostora ili za procesno grijanje ili hlađenje. 4) "Detaljna studija izvodljivosti" je pregled koji se obavlja radi utvrđivanja: a) analize potreba za energijom, odnosno analize potrošnje energije ugovorenog objekta (obje-kata) u početnom razdoblju; b) identificiranje predloženih mjera energijske učinkovitosti; c) potencijalne energijske i financijske uštede vred-novane za svaku mjeru energijske učinkovitosti i d) vrijednosti potrebne investicije za svaku mjeru energijske učinkovitosti čiji su rezultati sadržani u ugovoru o energijskom učinku. 5) "Izravan utjecaj" je utjecaj proizvoda koji stvarno troše energiju za vrijeme uporabe; Broj 22 - Stranica 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 24. 3. 2017. 6) "Distribuiranje" znači transport električne energije putem srednjonaponskog i niskonaponskog distribucijskog susta-va, transport prirodnog plina putem niskotlačnog distribu-cijskog sustava i transport toplotne energije putem toplo-vodnog distribucijskog sustava radi isporuke kupcima, ali ne uključuje opskrbu. 7) "Distributer energenata" je pravna ili fizička osoba čija je djelatnost distribuiranje energenata s ciljem isporuke energenata krajnjem korisniku i distribucijskim postajama koje energente transportiraju do krajnjeg korisnika. Ova definicija ne uključuje operatore distribucijskih sustava iz točke 35) ovoga članka. 8) "Distributer proizvoda koji koriste energiju" je trgovac na malo ili druga pravna ili fizička osoba koja prodaje, izdaje, nudi kupovinu na otplatu ili predstavlja proizvode koji koriste energiju krajnjim korisnicima. 9) "Društvo za energijske usluge" (u daljnjem tekstu: ESCO) je pravna osoba koja pruža energijske usluge na temelju ugovora o energijskom učinku, ili drugog odgovarajućeg ugovora prilikom vršenja energijskog audita, projektiranja, građenja, stručnog nadzora nad građenjem, rekonstruiranja, održavanja objekata, kao i upravljanja i nadzora nad potrošnjom energije te pri tomu prihvaća financijski rizik. 10) "Eko-dizajn" je skup uvjeta koji se odnose na sustavno integriranje ekoloških aspekata u dizajn proizvoda za vrijeme njihove uporabe, a s ciljem smanjivanja sveukupnog negativnog utjecaja proizvoda na okoliš. 11) "Energijska učinkovitost zgrada" znači izračunata ili izmjerena količina energije koja je potrebna za zadovolja-vanje potražnje za energijom povezanom s tipičnom uporabom zgrade koja, između ostaloga, uključuje i energiju koja se koristi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, zagrijavanje tople vode i rasvjetu.12)"Energijska učinkovitost" je odnos između potrošene energije i ostvarenog učinka u uslugama, robi ili energiji. 13) "Energijska usluga" je fizička korist, prednost ili dobro dobijeno iz kombinacije energije s energijski učinkovitom tehnologijom i/ili djelovanjem, koja može uključivati rad, održavanje i kontrolu potrebne za pružanje te usluge, koja se isporučuje na temelju ugovora i za koju je dokazano da, u uobičajenim okolnostima, dovodi do poboljšanja energijske učinkovitosti koja se može verificirati i izmjeriti ili procijeniti, i/ili do ušteda primarne energije. 14) "Energijski audit" je dokumentirani postupak za stjecanje odgovarajućih saznanja o postojećoj potrošnji energije zgrade i energijskim značajkama zgrade, dijela zgrade ili skupine zgrada koje imaju zajedničke energetske sustave, tehnološkog procesa i/ili industrijskog postrojenja i ostalih objekata, privatnih ili javnih usluga, za utvrđivanje i određivanje isplativosti primjene mjera za poboljšanje energijske učinkovitosti te izradu izvješća s prikupljenim informacijama i predloženim mjerama. 15) "Energetski subjekt" je fizička ili pravna osoba koja obavlja djelatnost proizvodnje, prijenosa, distribuiranja ili opskrbe energijom. 16) "Energija" znači svi oblici komercijalno raspoložive energije (električna energija, prirodni plin, ukapljeni prirodni plin, ukapljeni naftni plin, sva goriva za grijanje i hlađenje, ugljen, treset, biomasa i goriva za prijevoz - isključujući zrakoplovna i brodska pogonska goriva). 17) "Financijski instrumenti ušteda energije" su financijski instrumenti kao što su fondovi, subvencije, porezne olakši-ce, zajmovi, financiranje od treće strane, ugovori o energij-skom učinku, ugovori o garantiranim uštedama energije, vanjska opskrba energijom i ostali srodni ugovori koje na tržištu nude javna ili privatna tijela kako bi djelomice ili potpuno pokrila početni trošak projekta primjene mjera za poboljšanje energijske učinkovitosti. 18) "Financiranje treće strane" je ugovorni sporazum koji obuhvaća treću stranu – osim opskrbljivača/dobavljača energijom i korisnika mjere poboljšanja energijske učinko-vitosti – koja osigurava kapital za tu mjeru i zaračunava ko-risniku naknadu jednaku dijelu ušteda energije postignutih kao rezultat mjere poboljšanja energijske učinkovitosti. Ta treća strana može, ali ne mora biti društvo za energijske usluge (ESCO). Ukoliko treća strana nije društvo za energijske usluge, ona ima mogućnost preuzimanja ugovora o energijskoj učinkovitosti, ili drugog odgovarajućeg ugovora, kojim je regulirano obavljanje energijskih usluga od društva za energijske usluge. 19) "Fond" je Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine utemeljen Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federa-cije BiH", broj: 33/03), koji financijski podržava projekte poboljšanja energijske učinkovitosti. 20) "Indikativni ciljevi za uštedu energije" su planirane uštede u finalnoj potrošnji energije u Federaciji BiH izražene kako u apsolutnom iznosu u GWh ili ekvivalent-nim jedinicama, tako i u postotku finalne prosječne potrošnje energije. 21) "Indikatori potrošnje energije" su iskazane ili izračunate vrijednosti koje pokazuju potrošnju energije ovisno o specifičnosti konstrukcije i predstavljaju mjeru energijske učinkovitosti. 22) "Neizravan utjecaj" je utjecaj proizvoda koji ne troše ene-rgiju, ali doprinose očuvanju energije za vrijeme uporabe. 23) "Investitor" je pravna ili fizička osoba koja svoja ili posuđena sredstva ulaže u izgradnju novog ili rekonstruiranje, popravak, odnosno dogradnju postojećeg: individualnog objekta stanovanja, kolektivnog objekta stanovanja ili njegovog samostalnog dijela, stambeno-poslovnog objekta, poslovnog objekta. 24) "Isporučitelj proizvoda koji koriste energiju" je proizvođač, njegov ovlašteni predstavnik, uvoznik ili druga pravna ili fizička osoba koja proizvode koji koriste energiju stavlja na tržište. 25) "Krajnji potrošač energije" je fizička ili pravna osoba koja kupuje energiju za vlastitu potrošnju. 26) "Pravna osoba ovlaštena za obavljanje energijskog audita" je pravna osoba koja ispunjava uvjete navedene ovim zakonom i ovlaštena od Federalnog ministarstva prostornog uređenja za obavljanje energijskih audita. 27) "Mali operator distribucijskog sustava" ili "mali opskrbljivač" smatra se pravna osoba koja distribuira ili proda manju količinu energije od količine ekvivalentne energije od 75 GWh godišnje ili upošljava manje od 10 osoba ili čiji godišnji prihod ne prelazi 4.000.000,00 KM. 28) "Mehanizmi energijske učinkovitosti" su instrumenti koje koristi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada), vlada kantona ili tijelo uprave ili jedinice lokalne samouprave ili javne ustanove kako bi stvorili okvir potpore ili poticaja za sudionike na tržištu da naručuju i obavljaju energijske usluge i ostale mjere energijske učinkovitosti. 29) "Ministar" odnosi se na federalnog ministra energije, rudarstva i industrije. 30) "Ministarstvo" se odnosi na Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije. 31) "Mjere energijske učinkovitosti" su radnje i aktivnosti kojima se na provjerljiv, mjerljiv i procjenljiv način postiže poboljšanje energijske učinkovitosti. Petak, 24. 3. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 22 - Stranica 3 32) "Mjerodavna ministarstva" u smislu ovoga zakona su Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Federalno ministarstvo okoliša i turizma i Federalno ministarstvo prometa i komunikacija. 33) "Nedozovoljena uporaba naljepnice" predstavlja korište-nje naljepnice s podatcima o energijskoj učinkovitosti proizvoda na način koji nije predviđen ovim zakonom i podzakonskim aktima. 34) "Nositelj programa obuke" je pravna osoba koja je, sukladno uvjetima propisanim ovim zakonom i uredbom iz članka 27. stavak (4), dobila ovlast za provođenje programa obuke za osobe koje provode energijske audite. 35) "Operator distribucijskog sustava" je pravna osoba odgovorna za distribuiranje, pogon, upravljanje, održavanje, izgradnju i razvitak elektrodistribucijske mreže, ili distribucijske mreže prirodnog plina ili distribucijske mreže za prijenos toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hlađenje i priključenje novih potrošača energije i proizvođača. 36) "Temeljna potrošnja energije" je normalna potrošnja energije s normalnim troškovima energije, te se koristi kao temelj za poređenje pri određivanju budućih ušteda energije. 37) "Temeljne vrijednosti" su vrijednosti koje se koriste za određivanje temeljne potrošnje energije i služe kao polazni parametar za poređenje energijskih značajki zgrada, kao i za određivanje mogućnosti za smanjenje potrošnje energije. 38) "Poboljšanje energijske učinkovitosti" je povećanje učinkovitog korištenja energije u krajnjoj potrošnji, što je rezultat tehničko-tehnoloških promjena, promjena u upravljanju i/ili u ponašanju potrošača energije. 39) "Potrošač s obvezom upravljanja energijom" je obveznik u javnom sektoru zgrada, javna rasvjeta i drugi potrošači energije kada imaju status korisnika sredstava Fonda. 40) "Programi poboljšanja energijske učinkovitosti" su aktivnosti usmjerene na skupine krajnjih potrošača energije i koje uobičajeno dovode do poboljšanja energijske učinko-vitosti koje se može provjeriti i izmjeriti ili procijeniti. 41) "Proizvod koji koristi energiju" je proizvod koji za svoj predviđeni rad treba energiju, uključujući i dijelove proizvoda koji su ovisni o energiji, a koji se stavljaju na tržište i/ili uporabu kao individualni proizvodi. 42) "Sustav upravljanja energijom" je niz procesa koji omogućuju korištenje podatka i informacija za održanje i poboljšanje energijskih značajki, radi poboljšanja radne učinkovitosti, smanjenje intenziteta energije i smanjenje utjecaja na okoliš. Sustav se uspostavlja u okviru standarda BAS EN ISO 50001:2012. 43) "Opskrbljivač energijom" je energetski subjekt koji se bavi kupovinom i nabavom, isporukom i prodajom energije/energenata krajnjim korisnicima..44) "Ugovor o energijskom učinku" je ugovor o pružanju energijskih usluga zaključen između korisnika i uglavnom ESCO-a po kojem se provedba mjera plaća prema ugovorenom stupnju poboljšanja energijske učinkovitosti. 45) "Upravljanje energijom" je praćenje i analiziranje potrošnje energije, provođenje energijskih audita, energij-ska certifikacija zgrada, provedba mjera energijske učinko-vitosti, uspostava i vođenje informacijskog sustava za energijsku učinkovitost. 46) "Ušteda energije" je smanjenje potrošnje energije utvrđeno mjerenjem ili procjenom potrošnje prije i poslije primjene mjera za poboljšanje energijske učinkovitosti, uz usklađivanje sa vanjskim uvjetima koji utječu na potrošnju energije. 47) "Veliki potrošač energije" je krajnji potrošač energije čija ukupna godišnja potrošnja energije prelazi propisane granične vrijednosti potrošnje energije. 48) "Zgradarstvo" je disciplina koja proučava sve što se odnosi na građevinski dio objekta, odnosno proučava elemente, sklopove, tipove konstrukcija, proste i složene tehničke sustave u i na objektu, način građenja, primjenu materijala i potrebnu projektnu dokumentaciju za izgradnju objekta. 49) "Značajna obnova" znači rekonstruiranje, renoviranje ili adaptiranje zgrade kada su ukupni troškovi, koji se odnose na omotač zgrade ili tehničke sustave zgrade, veći od 25% vrijednosti zgrade, ne računajući vrijednost zemljišta na kojem se zgrada nalazi, odnosno kada se obnavlja više od 25% površine omotača zgrade. II. INDIKATIVNI CILJEVI Članak 4. (Indikativni ciljevi za uštedu energije) (1) Indikativni ciljevi Federacije Bosne i Hercegovine u ostva-rivanju ušteda u potrošnji energije utvrđuju se Akcijskim planom za energijsku učinkovitost Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: EEAPF), a na temelju obveza utvrđenih Nacionalnim akcijskim planom energijske učinkovitosti Bosne i Hercegovine (NEEAP). (2) EEAPF je sastavni dio Nacionalnog akcijskog plana energijske učinkovitosti Bosne i Hercegovine. (3) Indikativni ciljevi izračunavaju se na temelju raspoloživih podataka za posljednjih pet godina. (4) Metodologiju za izračunavanje indikativnih ciljeva utvrđuje Ministarstvo. III. MJERODAVNOST ZA PROVEDBU POLITIKE ENERGIJSKE UČINKOVITOSTI Članak 5. (Agencija za energijsku učinkovitost) (1) Agencija za energijsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Agencija) je neprofitna organizacija sa svojstvom pravne osobe za obavljanje stručnih poslova na unaprjeđenju uvjeta i mjera za racionalnu uporabu i štednju energije i energenata, kao i poboljšanje energijske učinkovitosti u svim sektorima potrošnje energije. (2) Agencija se registrira sukladno ovom zakonu i drugim propisima u Federaciji Bosne i Hercegovine koji reguliraju ovu oblast. (3) S ciljem osiguranja najveće razine dostupnosti informacija Agencija uspostavlja, vodi i održava informacijski sustav energijske učinkovitosti. (4) Vlada će, na prijedlog mjerodavnih ministarstava, posebnim propisom uspostaviti i urediti pitanja vezana uz mjero-davnost, statusna pitanja i organizaciju Agencije. Članak 6. (Mjerodavnosti Agencije) Mjerodavnosti Agencije, između ostaloga, su: a) promoviranje energijske učinkovitosti i energijske uštede; b) promoviranje korištenja energije iz obnovljivih izvora s ciljem poboljšanja kvalitete okoliša i smanjenja emisije plinova sa stakleničkim učinkom; c) kreiranje i provođenje projekata koji demonstriraju energijsku učinkovitost i korištenje čistih - obnovljivih izvora energije; Broj 22 - Stranica 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 24. 3. 2017. d) analiziranje postojanja i predlaganje načina uklanjanja barijera koje sprječavaju mogućnost primjene mjera za poboljšanje energijske učinkovitosti; e) analiziranje mogućnosti primjene okolišnih kriterija i kriterija energijske učinkovitosti na urbani razvitak s posebnim naglaskom na urbani razvitak stanovanja, na način da se navedeni kriteriji uključe u proceduru za izdavanje dozvola za građenje, odnosno pokretanje inicijative za postizanje poreznih olakšica za projekte koje primjenjuju ove kriterije; f) sudjelovanje u izradi, koordiniranju i kontroli pro-vedbe kratkoročnih i dugoročnih planova za ostva-renje ciljeva poboljšanja energijske učinkovitosti; g) rukovođenje realiziranjem projekata i provedbom mjera iz oblasti energijske učinkovitosti sukladno programima poboljšanja energijske učinkovitosti; h) pripremanje godišnjih izvješća o rezultatima prove-denih mjera predviđenih programima poboljšanja energijske učinkovitosti; i) vođenje registra izdatih certifikata u zgradarstvu i registra obavljenih energijskih audita u industriji; j) organiziranje pravodobnog informiranja javnosti o rezultatima provedenih mjera u različitim sektorima; k) sudjelovanje u pripremi legislative u oblasti energijske učinkovitosti; l) sudjelovanje u realiziranju međunarodnih programa i projekata. Članak 7. (Osiguranje ispunjavanja ciljeva do uspostave Agencije) (1) Do uspostave Agencije poslove koji će osigurati postizanje indikativnih ciljeva obavljat će Ministarstvo. (2) S ciljem postizanja indikativnih ciljeva Ministarstvo poslove iz stavka (1) ovoga članka obavlja u suradnji i koordiniranju s Federalnim ministarstvom prostornog uređenja, Federalnim ministarstvom okoliša i turizma i Federalnim ministarstvom prometa i komunikacija, a sukladno njihovim mjerodavnostima. Članak 8. (Mjerodavnost Ministarstva) (1) Ministarstvo provodi politiku poboljšanja energijske učinkovitosti. (2) U suradnji s ministarstvima iz članka 7. stavak (2) ovoga zakona Ministarstvo priprema i Vladi dostavlja usuglašen prijedlog podzakonskih akata koje sukladno ovom zakonu donosi Vlada. (3) U pogledu provođenja politike poboljšanja energijske učinkovitosti Ministarstvo koordinira druga tijela uprave, ustanove, javna poduzeća i zainteresirane strane. (4) Ministarstvo sudjeluje u pripremi propisa neophodnih za usklađivanje zakonodavstva Federacije Bosne i Hercego-vine s propisima o energijskoj učinkovitosti koji su na snazi u Energetskoj zajednici. Članak 9. (Mjerodavnost kantona) Vlada kantona, ili od nje zaduženo tijelo uprave, u provođenju ovoga zakona zadužena je: a) donositi Plan energijske učinkovitosti na svome području, b) upravljati potrošnjom energije u zgradama koje tijela vlade, javne službe i poduzeća čiji je utemeljitelj kanton, koriste za obavljanje djelatnosti, c) utvrđivati poticajne mjere za poboljšanje energijske učinkovitosti, d) voditi informacijski sustav energijske učinkovitosti na razini kantona, sukladno propisu iz članka 48. ovoga zakona i e) pružati stručnu pomoć jedinicama lokalne samoupra-ve na izradi programa poboljšanja energijske učin-kovitosti radi njihovog usklađivanja s EEAPF-om. Članak 10. (Mjerodavnost jedinica lokalne samouprave) Jedinica lokalne samouprave: a) donosi općinski i/ili gradski program poboljšanja energijske učinkovitosti, b) upravlja energijom u zgradama i drugim izgrađenim objektima koje za obavljanje djelatnosti koriste tijela lokalne samouprave, javne službe i javna poduzeća čiji je utemeljitelj lokalna samouprava, c) informira građane o mogućnostima poboljšanja energijske učinkovitosti, značaju i učincima primjene mjera energijske učinkovitosti u stambenim objektima u vlasništvu građana, d) informira poslovne subjekte o mogućnostima pobolj-šanja energijske učinkovitosti, značaju i učincima primjene mjera energijske učinkovitosti u poslovnim objektima, e) utvrđuje poticajne mjere za poboljšanje energijske učinkovitosti i f) vodi informacijski sustav potrošnje energije u zgrada-ma navedenim u alineji b) ovoga članka sukladno propisu iz članka 48. ovoga zakona. IV. STRATEGIJSKI DOKUMENTI ENERGIJSKE UČINKOVITOSTI Članak 11. (Strategija energijske učinkovitosti) (1) Strategija energijske učinkovitosti (u daljnjem tekstu: Strategija) sastavni je dio Energetske strategije Federacije Bosne i Hercegovine. (2) Strategija se sastoji od: a) Politike za provođenje energijske učinkovitosti; b) Strategijskog plana za implementiranje ciljeva energijske učinkovitosti koji sadrži: 1) indikativne ciljeve za uštedu energije; 2) smjernice za postizanje indikativnih ciljeva; c) Akcijskog plana koji definira implementiranje strategijskog plana. (3) Ministarstvo izrađuje, Vlada predlaže, a Parlament Federa-cije Bosne i Hercegovine donosi Strategiju. (4) Strategija se usvaja za razdoblje od najmanje deset godina. (5) Politika i strategijski plan donose se za razdoblje od najmanje deset godina, razmatraju se najmanje svake dvije godine i ažururaju po potrebi, a njihove se izmjene i dopune vrše po proceduri iz stavka (3) ovoga članka. (6) Strategija utvrđuje razinu i način osiguranja financijskih sredstava potrebnih za ispunjenje indikativnih ciljeva za uštedu energije. (7) Do donošenja politike iz stavka (2) točka a) ovoga članka Ministarstvo priprema, a Vlada, u roku 60 dana od dana stu-panja na snagu ovoga zakona, odlukom utvrđuje privreme-ne smjernice politike za provođenje energijske učinko-vitosti. (8) Odluka iz stavka (7) ovoga članka počinje se primjenjivati nakon dobijanja suglasnosti od Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Članak 12. (Akcijski plan energijske učinkovitosti) (1) Na prijedlog Ministarstva EEAPF, pripremljen u suradnji s mjerodavnim ministarstvima iz članka 7. stavak (2) ovoga Petak, 24. 3. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 22 - Stranica 5 zakona, donosi Vlada u roku 90 dana od donošenja privre-menih smjernica iz članka 11. stavak (7) ovoga zakona. (2) EEAPF sadrži: a) indikativne ciljeve za uštedu energije za razdoblje tri godine, b) mjere energijske učinkovitosti za ostvarivanje indikativnih ciljeva za uštedu energije, c) vremenski okvir i nositelje aktivnosti za provođenje mjera za postizanje indikativnih ciljeva, d) procjenu rezultata napretka u ostvarivanju ciljeva iz prethodnog EEAPF-a (osim za prvi EEAPF) neposredno prije donošenja novog i e) procjenu financijskih i drugih sredstava potrebnih za provođenje EEAPF-a, izvore i način njihovog osiguranja. (3) Ministarstvo će pratiti provođenje EEAPF-a i podnijeti izvešće o njegovom ostvarenju na usvajanje Vladi najkasnije do 30. travnja u tekućoj godini, za prethodnu godinu. (4) Izmjene i dopune EEAPF-a vrše se po proceduri iz stavka (1) ovoga članka. (5) Radi učinkovitog provođenja mjera i postizanja indikativnih ciljeva iz EEAPF-a zakonom se može utemeljiti fond putem kojeg će se ostvarivati potpora za javni i privatni sektor s ciljem ispunjenja obveza poboljšanja energijske učinko-vitosti. Članak 13. (Operativni plan za poboljšanje energijske učinkovitosti u federalnim institucijama) (1) Operativni plan za poboljšanje energijske učinkovitosti u federalnim institucijama uprave (u daljnjem tekstu: Operativni plan) obuhvaća: a) mjere koje treba provesti u institucijama javne uprave; b) dinamiku provođenja mjera; c) sredstva neophodna za realiziranje mjera, izvori i način njihovog osiguranja. (2) Operativni plan iz stavka (1) ovoga članka mora biti usklađen s EEAPF-om i donosi se za razdoblje tri godine. (3) Na temelju prijedloga operativnih planova javnih institucija dostavljenih od odgovornih osoba javnih institucija, Ministarstvo predlaže a Vlada donosi trogodišnji operativni plan iz stavka (1) ovoga članka u roku 90 dana od dana donošenja EEAPF-a. (4) Financiranje provođenja Operativnog plana vrši se iz proračuna Federacije Bosne i Hercegovine, Fonda, javno-privatnih partnerstava i drugih izvora financiranja. (5) Odgovorna osoba institucije javne uprave Vladi i Ministarstvu dostavlja izvješće o provođenju Operativnog plana najmanje jednom godišnje. Članak 14. (Kantonalni planovi energijske učinkovitosti) (1) Svaki će kanton u roku šest mjeseci od dana donošenja EEAPF-a donijeti Plan energijske učinkovitosti na području kantona. (2) Plan iz stavka (1) ovoga članka mora biti usuglašen s EEAPF-om. (3) Trogodišnji plan iz stavka (1) ovoga članka, pripremljen u suradnji s tijelima lokalne samouprave, ekonomskim udru-gama i udrugama za zaštitu okoliša, te drugim zainte-resiranim osobama donosi vlada kantona. (4) Sastavni dio plana iz stavka (1) ovoga članka su planovi za unaprjeđenje energijske učinkovitosti javnih institucija ustanovljenih na razini kantona. (5) Plan iz stavka (1) ovoga članka, prije njegovog usvajanja, vlada kantona dostavlja Ministarstvu s ciljem procjene njegove usuglašenosti s EEAPF-om. Članak 15. (Programi poboljšanja energijske učinkovitosti jedinica lokalne samouprave) (1) Na temelju kantonalnih planova jedinice lokalne samoupra-ve donose općinske i/ili gradske programe poboljšanja energijske učinkovitosti u roku šest mjeseci od dana usvajanja kantonalnog plana. (2) Program iz stavka (1) ovoga članka donosi se za tri godine i obuhvaća: a) Prijedlog mjera za ostvarenje indikativnih ciljeva za uštedu energije u potrošnji na teritoriju jedinice lokalne samouprave, uključujući: 1) planove adaptiranja i održavanja zgrada i drugih izgrađenih objekata koje koristi jedinica lokalne samouprave, njezine administracijske službe, javna poduzeća čiji je utemeljivač jedinica lokalne samouprave; 2) planove za poboljšanje energijske učinkovitosti komunalnih usluga (javne rasvjete, opskrbe vodom, upravljanja otpadom i sl.) i transporta; 3) specifične mjere u zgradama zaštićenim kao kulturno naslijeđe i druge slične vrste objekata; 4) druge mjere koje treba provesti na teritoriju jedinice lokalne samouprave; b) vremenski okvir za provođenje mjera za postizanje indikativnih ciljeva; c) procjenu financijskih i drugih sredstava potrebnih za provođenje programa iz stavka (1) ovoga članka, izvore i način njihovog osiguravanja. (3) Financiranje provođenja programa iz stavka (1) ovoga članka vrši se iz proračuna jedinice lokalne samouprave, Fonda, javno-privatnih partnerstava i drugih izvora financiranja. (4) Jedinica lokalne samouprave Program iz stavka (1) ovoga članka prije usvajanja dostavlja vladi kantona s cijem procjene njegove usuglašenosti s Planom iz članka 14. ovoga zakona. Članak 16. (Program poboljšanja energijske učinkovitosti velikog potrošača) (1) Veliki potrošač uspostavlja sustav upravljanja energijom i donosi program poboljšanja energijske učinkovitosti za razdoblje tri godine. (2) Program iz stavka (1) ovoga članka sadrži detaljnu analizu velikog potrošača po strukturi potrošnje, značajkama po-trošnje, procjenu stanja energijske učinkovitosti, indikativne ciljeve za uštedu energije, mjere za unaprjeđenje energijske učinkovitosti, izvore sredstava i druge potrebne podatke. (3) Program iz stavka (1) ovoga članka veliki potrošač donosi u roku 90 dana od dana donošenja Plana energijske učinkovitosti kantona. (4) Veliki potrošač je dužan program iz stavka (1) ovoga članka dostaviti Ministarstvu radi provjere usklađenosti s planom usvojenim na kantonalnoj razini i EEAPF-om. (5) Veliki potrošač je dužan do 1. ožujka tekuće godine dostaviti Ministarstvu izvješće o provođenju programa iz stavka (1) ovoga članka koji, između ostaloga, sadrži analizu ciljeva postignutih u prethodnoj godini kao i buduće mjere. (6) Veliki potrošač je obvezan provoditi mjere poboljšanja energijske učinkovitosti i: Broj 22 - Stranica 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 24. 3. 2017. a) uspostaviti adekvatnu organizacijsku strukturu za upravljanje energijom i odrediti osobu odgovornu za upravljanje energijom; b) osigurati provođenje energijskih audita i primjenu ekonomski isplativih mjera energijske učinkovitosti; c) uspostaviti odgovarajući informacijski sustav kojim će osigurati evidenciju praćenja potrošnje energije. (7) Ministar donosi propis kojim se utvrđuje granična vrijednost energije za određivanje statusa velikog potrošača, sadržaj programa za poboljšanje energijske učinkovitosti iz stavka (2) ovoga članka i izvješće o provođenju programa iz stavka (4) ovoga članka. Članak 17. (Distributer energenata, operator distribucijskog sustava i opskrbljivač energijom) (1) Distributer energenata, operator distribucijskog sustava i opskrbljivač energijom Ministarstvu podnosi izvješće o radu jednom godišnje. (2) Izvješće iz stavka (1) ovoga članka obuhvaća: a) pregled isporučene energije i energenata prema strukturi krajnjih potrošača energije, kategoriji i vrsti potrošnje; b) zemljopisnu lokaciju njihovih krajnjih potrošača energije; c) procjenu stanja energijske učinkovitosti krajnjih potrošača energije; d) prijedloge za mjere poboljšanja energijske učinko-vitosti kod krajnjih potrošača energije; e) druge podatke, koji mogu biti relevantni za energijsku učinkovitost kod krajnjih potrošača energije. Obrazac izvješća iz stavka (1) ovoga članka donosi Ministarstvo. (3) Subjekti iz stavka (1) ovoga članka dužni su obavljati poslove iz svoje mjerodavnosti na način da ne ometaju isporuku energijskih usluga i drugih mjera poboljšanja energijske učinkovitosti, ili da ne ometaju razvitak tržišta energijskih usluga i drugih mjera poboljšanja energijske učinkovitosti. (4) Subjekti iz stavka (1) ovoga članka dužni su sami ili angažiranjem drugih subjekata omogućiti krajnjim potrošačima energije: a) energijske usluge po konkurencijskim cijenama; b) energijske audite provedene na neovisan način, po konkurencijskim cijenama; (5) Vlada na prijedlog Ministarstva i Federalnog ministarstva prostornog uređenja može donijeti poseban propis kojim će odrediti godišnju naknadu u visini procijenjenih troškova aktivnosti iz stavka (4) ovoga članka za subjekte iz stavka (1) ovoga članka, a koja se uplaćuje Fondu. (6) U slučaju donošenja propisa iz stavka (5) ovoga članka subjekti iz stavka (1) ovoga članka nisu dužni ispunjavati obveze iz stavka (4) ovoga članka. (7) Propisom iz stavka (5) ovoga članka Vlada može regulirati mogućnost sklapanja dragovoljnih sporazuma s vlasnicima industrijskih postrojenja na način da se definiraju elementi za supstituciju plaćanja naknade za emisiju stakleničkih plinova s investiranjem u poboljšanje energijske učinkovitosti. (8) Donošenje propisa iz stavka (5) ovoga članka ne oslobađa subjekte iz stavka (1) ovoga članka od suzdržavanja od svakog ponašanja koje će ometati ili ugroziti vršenje energijskih usluga, energijskih audita ili primjenu mjera poboljšanja energijske učinkovitosti. V. MJERE ENERGIJSKE UČINKOVITOSTI Članak 18. (Obveze javnog sektora) (1) Tijela javne uprave, organizacije, regulatorna tijela, javne ustanove, agencije, jedinice lokalne samouprave i javna poduzeća dužna su vršiti upravljanje energijom u prostorijama u kojima posluju i drugim sredstvima s kojima posluju. (2) Upravljanje energijom obuhvaća obuku i edukaciju svojih uposlenika, kao i uspostavu i provođenje kriterija energijske učinkovitosti u postupcima nabave dobara i usluga. (3) U svrhu ispunjenja svojih obveza subjekti u javnom sektoru će: a) periodično, a najmanje jednom godišnje analizirati potrošnju energije; b) provoditi energijski audit sukladno ovom zakonu i drugim propisima koji reguliraju ovu oblast i osigurati dobijanje Certifikata o energijskoj učinkovitosti objekata u funkciji javnog sektora; c) usvojiti program poboljšanja energijske učinkovitosti; d) implementirati mjere programa energijske učinko-vitosti; e) provoditi, održavati i razvijati sustav informacija o energijskoj učinkovitosti, a posebice sustav kontrole nad potrošnjom energije; f) dostavljati Agenciji i Ministarstvu podatke o ukupno utrošenoj energiji sukladno propisu iz članka 48. ovoga zakona. (4) Odredbe stavaka (1) i (2) primjenjivat će i veliki potrošači u obavljanju svojih djelatnosti, kao i svi potrošači energije kada koriste sredstva za energijsku učinkovitost dobijena od Fonda sukladno uvjetima propisanim od Fonda. Članak 19. (Dostava podataka o godišnjoj potrošnji energije) (1) Jedinice lokalne samouprave, kantoni i Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH, sukladno propisu iz članka 48. ovoga zakona, izvješćem dostavljaju Agenciji podatke o godišnjoj potrošnji energije u zgradama i drugim izgrađenim objektima koje koriste, s opisom čimbenika koji utječu na razinu potrošnje, ne kasnije od 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. (2) Izvješće iz stavka (1) ovoga članka obuhvaća: a) ukupnu potrošnju energije po energentima; b) ukupnu potrošnju energije po tipu zgrade u okviru javnog sektora (zgrade tijela uprave, obrazovanje, kultura i dr.); c) korisne površine zgrade; d) broj uposlenika i broj korisnika; e) ukupne troškove za energiju, po energentima za svaki tip zgrade. (3) Agencija će podatke iz st. (1) i (2) ovoga članka uvrstiti u informacijski sustav iz članka 46. stavka (1) ovoga zakona. Članak 20. (Obnovljivi izvori energije) (1) Uporaba obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne ili toplotne energije smatra se mjerom energijske učinkovitosti u smislu ovoga zakona ako: a) je električna ili toplotna energija iz OIEiEK-a proizve-dena na zgradi, ili pomoćnim objektima zgrade, u kojoj se koristi; b) specifični obnovljivi izvor energije nije većobuhvaćen podsticajnim mjerama ili ako električna energija proizvedena iz tog obnovljivog izvora energije nije namijenjena za prodaju. Petak, 24. 3. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 22 - Stranica 7 (2) Fizičke i pravne osobe koje koriste obnovljive izvore energije iz stavka (1) ovoga članka mogu koristiti sredstva namijenjena za projekte energijske učinkovitosti. Članak 21. (Javne nabave dobara i usluga) (1) Sukladno propisima koji reguliraju oblast javnih nabava, korisnici sredstava proračuna Federacije Bosne i Hercegovine ili proračuna kantona ili jedinica lokalne samouprave će, pri odlučivanju o izboru dobavljača u postupku javne nabave, energijsku učinkovitost robe i usluga ocjenjivati zajedno s ostalim kriterijima i prioritet će biti dat, pod jednakim uvjetima, za nabavu opreme i usluga koje omogućuju veći stupanj energijske učinkovitosti. (2) Kod raspisivanja javne nabave za kupovinu ili zakup zgrade ili dijela zgrade, ili rekonstruiranje zgrade ili dijela zgrade, odnosno za uslugu projektiranja zgrade ili dijela zgrade, za potrebe subjekta javnog sektora, kriterij koji definira energijsku učinkovitost izgrađene ili projektirane zgrade ili dijela zgrade ne može biti bodovan ispod razine od 20% ukupnog broja bodova. (3) Pri kupovini ili zakupu zgrade ili dijela zgrade subjekt javnog sektora će u slučaju jednake razine ispunjenosti kriterija iz stavka (2) ovoga članka prednost dati zgradi ili dijelu zgrade koja ima višu razinu energijske učinkovitosti, dokumentiranu certifikatom iz članka 33. ovoga zakona. Članak 22. (Obveze vlasnika zgrade) (1) Pri prodaji ili iznajmljivanju zgrade ili dijelova zgrade u oglasu o prodaji ili iznajmljivanju mora biti naveden indikator energijske značajke zgrade ili dijela zgrade. (2) Odredba is stavka (1) ovoga članka stupa na snagu 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. (3) Odredba iz stavka (1) ovoga članka ne odnosi se na zgrade i druge izgrađene objekte s liste iz članka 25. stavak (3) ovoga zakona. (4) Prije prijenosa prava vlasništva nad zgradom ili dijelom zgrade s prodavca na kupca, ili prije stupanja na snagu ugovora o zakupu zgrade ili dijela zgrade, prodavac, odnos-no zakupodavac dužan je kupcu, odnosno zakupoprimcu predočiti na uvid Certifikat iz članka 33. ovoga zakona. (5) Odredba iz stavka (4) ovoga članka stupa na snagu 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Članak 23. (Obveze investitora) Uz zahtjev za izdavanjem dozvole za uporabu nove građevine ili za promjenu namjene građevine investitor je dužan priložiti Certifikat iz članka 33. ovoga zakona. VI. ENERGIJSKI AUDIT I CERTIFICIRANJE Članak 24. (Energijske značajke zgrade) (1) Energijske značajke zgrade utvrđuju se na temelju stvarnog ili procijenjenog iznosa energije koja se troši ovisno o vrsti i namjeni zgrade, što uključuje grijanje, pripremu tople vode, hlađenje, ventilaciju, osvjetljenje i pogon uređaja, opreme i uređaja instaliranih u zgradi. (2) Količina energije iz stavka (1) ovoga članka mora biti izražena kroz indikatore koji se obračunavaju uzimajući u obzir zadanu unutarnju temperaturu zgrade, toplotnu izola-ciju ovojnice zgrade, performanse tehničkih sustava zgrade, dizajn i lokaciju zgrade, klimatske uvjete, utjecaj susjednih objekata, sopstvenu proizvodnju energije i sve ostale čimbenike koji utječu na potrošnju energije. (3) Pravilnik o minimalnim zahtjevima za energijskim značajkama zgrada donosi federalni ministar prostornog uređenja. (4) Pravilnik iz stavka (3) ovoga članka sadrži metodologiju utvrđivanja zahtjeva za energijskim značajkama zgrada ovisno o vrsti i namjeni zgrade, značajki toplotne izolacije zgrade, potrošnje energije za osiguranje tople vode i drugih zahtjeva u pogledu energijske učinkovitosti. (5) Revizija zahtjeva za energijskim značajkama zgrada vrši se najmanje jednom u razdoblju pet godina i mora uzeti u obzir tehnički progres u građevinskom sektoru. Članak 25. (Nove zgrade) (1) Projekt za izgradnju nove zgrade, značajna obnova postoje-će zgrade mora biti sukladna zahtjevima za energijskim značajkama zgrada, sukladno ovom zakonu. (2) Projekt iz stavka (1) ovoga članka mora predvidjeti indivi-dualna mjerila potrošnje električne ili toplotne energije, odnosno prirodnog plina za svaku individualnu jedinicu u objektu. (3) Federalni ministar prostornog uređenja, na prijedlog kantonalnih ministarstava mjerodavnih za prostorno uređenje, institucija mjerodavnih za kulturno-povijesno naslijeđe i vjerskih zajednica, utvrđuje listu zgrada i drugih izgrađenih objekata na koje se ne odnose obveze iz stavka (1) ovoga članka. (4) Prilikom utvrđivanja liste iz stavka (3) ovoga članka potrebno je uključiti objekte koji su: a) zgrade koje su službeno zaštićene kao dio kulturno-povijesnog naslijeđa ili zbog njihove posebne arhitektonske ili povijesne važnosti ukoliko bi usklađenost s određenim minimalnim zahtjevima za energijskim značajkama neprihvatljivo promijenila njihov izgled ili osobine, b) zgrade koje se koriste kao vjerski objekti ili mjesta za obavljanje vjerskih aktivnosti, c) privremeni objekti s rokom uporabe od dvije godine ili kraće, industrijski kompleksi, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s niskom potrošnjom energije, d) stambene zgrade koje se koriste ili koje su namijenjene za korištenje na razdoblje kraće od četiri mjeseca godišnje ili za ograničenu godišnju uporabu i s očekivanom potrošnjom energije koja je manja od 25% cjelogodišnje uporabe, e) samostojeće zgrade s ukupnom korisnom podnom površinom manjom od 50m2. (5) Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje urbanističke suglasnosti za individualne objekte, zgrade ili skupine zgrada, investitor mora, u sklopu idejnog projekta, priložiti analizu uporabe alternativnih sustava opskrbe energijom. (6) Analiza iz stavka (5) ovoga članka uzima u obzir ekološku i ekonomsku izvodljivost visokodjelotvornih navedenih alternativnih sustava ako su takvi dostupni: a) decentralizirani sustav opskrbe temeljen na obnovlji-vim izvorima energije; b) kogeneraciju; c) daljinsko ili blok grijanje ili hlađenje, posebice gdje je to temeljeno na potpunom ili djelomičnom korištenju obnovljivih izvora energije; d) toplotne crpke. (7) Dokumentacija na kojoj je analiza iz stavka (5) ovoga članka utemeljena, s ciljem verifikacije mora biti dostupna tijelu mjerodavnom za izdavanje urbanističke suglasnosti. (8) Na temelju uvida u analizu i dokumentaciju iz st. (5) i (7) ovoga članka, tijelo mjerodavno za izdavanje urbanističke
Zakon o izmjenama Zakona o Komisiji za vrijednosne papire FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 06/17 27.01.2017 SN FBiH 33/04, SN FBiH 36/99, SN FBiH 39/98 komisja,vrijednosni papir,fbih,zakon Broj 6 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 27. 1. 2017. (2) Upravno vijeće imenovat će se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (3) Statut Agencije usuglasit će se sa odredbama ovog zakona u roku od 60 dana od imenovanja Upravnog vijeća iz stavka 2. ovog članka. Članak 3. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О СИСТЕМУ ПОБОЉШАЊА КВАЛИТЕТА, БЕЗБЈЕДНОСТИ И О АКРЕДИТАЦИЈИ У ЗДРАВСТВУ Проглашава се Закон о измјени Закона о систему побољшања квалитета, безбједности и о акредитацији у здравству, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 29.11.2016. године и на сједници Дома народа од 12.01.2017. године. Број 01-02-45-01/17 24. јануара 2017. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р. ЗАКОН О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О СИСТЕМУ ПОБОЉШАЊА КВАЛИТЕТА, БЕЗБЈЕДНОСТИ И О АКРЕДИТАЦИЈИ У ЗДРАВСТВУ Члан 1. У Закону о систему побољшања квалитета, безбједности и о акредитацији у здравству ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 59/05 и 52/11), у члану 26. став 2. ријеч: "пет" замјењује се ријечју: "три". Члан 2. (1) Федерални министар ускладиће пропис о ближим критеријумима за избор предсједника и чланова Управног одбора из члана 26. став 5. Закона, у року од 30 дана од дана ступања на снагу овог закона. (2) Управни одбор именоваће се у року од 60 дана од дана ступања на снагу овог закона. (3) Статут Агенције усагласиће се са одредбама овог закона у року од 60 дана од именовања Управног одбора из става 2. овог члана. Члан 3. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. 89 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE Proglašava se Zakon o izmjenama Zakona o Komisiji za vrijednosne papire, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 29.11.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 12.01.2017. godine. Broj 01-02-46-01/17 24. januara 2017. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE Član 1. U Zakonu o Komisiji za vrijednosne papire ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 36/99, 33/04 i 92/13) u članu 5. briše se stav 4. Član 2. Briše se član 6. Član 3. Dosadašnji čl.: 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 14a., 14b., 14c., 14d., 14e., 14f., 14g., 15., 16., 16a., 16b., 17., 17a., 18., 19., 20., 21., 22., 23. i 24. postaju čl. 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 13a., 13b., 13c., 13d., 13e., 13f., 13g., 14., 15., 15a., 15b., 16., 16a., 17., 18., 19., 20., 21., 22. i 23. Član 4. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE Proglašava se Zakon o izmjenama Zakona o Komisiji za vrijednosne papire, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 29.11.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 12.1.2017. godine. Broj 01-02-46-01/17 24. siječnja 2017. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE Članak 1. U Zakonu o Komisiji za vrijednosne papire ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 36/99, 33/04 i 92/13) u članku 5. briše se stavak 4.
Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 104/16 30.12.2016 SN FBiH 33/25, SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 zakon,doprinosi Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 293 Став (2) се брише. Члан 23. Иза члана 92. додају се нови чл. 92а. и 92б. који гласе: "Члан 92а. Прекршаји одговорних лица у лизинг друштву и банци (1) Одговорно лице у лизинг друштву казнит ће се за прекршаје: a) из члана 91. овог Закона, новчаном казном у износу од 1.500 до 5.000,00 КМ b) из члана 91а. овог Закона, новчаном казном у износу од 1.000 до 3.000,00 КМ. (2) Одговорно лице у банци казнит ће се за прекршаје из члана 92. овог Закона новчаном казном у износу од 1.000 до 3.000,00 КМ. Члан 92б. Корисници лизинга (физичко или правно лице) (1) Новчаном казном у износу од 1.000,00 до 3.000,00 КМ казнит ће се физичко лице - корисник лизинга које је закључио уговор о лизингу са правним лицем регистрованим ван територије БиХ. (2) Новчаном казном у износу од 2.000,00 до 7.000,00 КМ казнит ће се правно лице - корисник лизинга које је закључило уговор о лизингу са правним лицем регистрованим ван територије БиХ. (3) Новчаном казном у износу од 1.000,00 до 3.000,00 КМ казнит ће се одговорно лице у правном лицу - кориснику лизинга за прекршај из става (2) овог члана.". Члан 24. У члану 93. став (1) ријечи: "500,00 до 1.500,00" замјењују се ријечима: "1.500,00 до 5.000,00". У ставу (2) ријечи: "које је било у мандату" бришу се, а ријечи: "300,00 до 1.000,00" замјењују се ријечима: "1.000,00 до 3.000,00". Члан 25. Иза члана 93. додаје се нови члан 93а. који гласи: "Члан 93а. Прекршаји чланова Управе лизинг друштва и надзорног одбора (1) Новчаном казном у износу од 1.000,00 до 5.000,00 КМ казнит ће се извршни директори - чланови Управе лизинг друштва, ако не воде послове лизинг друштва из своје надлежности, у складу са чланом 31. овог Закона. (2) Новчаном казном у износу од 1.000,00 до 5.000,00 КМ казнит ће се чланови Надзорног одбора ако не поступе у складу са чланом 27. овог Закона.''''''''. Члан 26. Овај Закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. 1818 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Proglašava se Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 13.12.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 29.12.2016. godine. Broj 01-02-739-01/16 30. decembra 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Član 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08 i 91/15) u članu 20a. riječi: "12 mjeseci" zamjenjuju se riječima: "24 mjeseca". Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Proglašava se Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 13.12.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 29.12.2016. godine. Broj 01-02-739-01/16 30. prosinca 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Članak 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08 i 91/15) u članku 20a. riječi "12 mjeseci" zamjenjuju se riječima "24 mjeseca". Članak 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o leasingu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 104/16 30.12.2016 SN FBiH 65/13, SN FBiH 39/09, SN FBiH 85/08 leasing ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LIZINGU Član 1. U Zakonu o lizingu ("Službene novine Federacije BiH", br. 85/08, 39/09 i 65/13) u članu 2. tačka d) iza riječi "prava" dodaje se zarez i riječi: "a može biti i buduća stvar''. Član 2. U članu 5. iza stava (4) dodaju se novi st. (5), (6), (7) i (8) koji glase: ''(5) S obzirom na položaj i broj subjekata u poslu lizinga, lizing može biti direktni lizing, indirektni lizing i povratni lizing (sale and lease back). (6) Direktni lizing je dvostrani pravni posao u kojem učestvuju samo dva subjekta, davalac lizinga koji je ujedno i dobavljač predmeta lizinga i korisnik lizinga. (7) Indirektni lizing je višestrani pravni posao u kojem učestvuju tri subjekta, dobavljač predmeta lizinga, davalac lizinga i korisnik lizinga. (8) Povratni lizing (sale and lease back) je pravni posao u kojem učestvuju samo korisnik lizinga i davalac lizinga, pri čemu korisnik lizinga prethodno u svojstvu dobavljača predmeta lizinga prodaje predmet lizinga davaocu lizinga kojeg potom davalac lizinga predaje na korištenje korisniku lizinga, uz obavezu korisnika lizinga na plaćanje naknade.''. Član 3. U članu 5a. stav (1) se briše. Dosadašnji stav (2) postaje stav (1). Član 4. U članu 15. stav (1) tač. b) i c) riječi: "šest mjeseci" zamjenjuju se riječima: "godinu dana". Član 5. Iza člana 15. dodaje se novi član 15a. koji glasi: "Član 15a Prestanak poslovanja lizing društva (1) Lizing društvo može donijeti odluku o prestanku poslovanja kao lizing društvo i preregistrovati se kao drugo privredno društvo pod uslovom da u portfoliju nema važećih ugovora o lizingu ili pod uslovom da na drugo lizing društvo prenese svoje lizing poslovanje. (2) Lizing društvo iz stava (1) ovog člana dužno je, prije upisa odluke o promjeni predmeta poslovanja u sudski registar, dobiti rješenje Agencije o ukidanju dozvole za obavljanje poslova lizinga. (3) Agencija će donijeti rješenje o ukidanju dozvole kada, uz druge uslove potrebne za prestanak poslovanja lizing društva, utvrdi da su ispunjeni uslovi iz stava (1) ovog člana. (4) Ako lizing društvo donese odluku o prestanku poslovanja kao lizing društvo, a u portfoliju ima važećih ugovora o lizingu i u roku od šest mjeseci nije na drugo lizing društvo prenijelo svoje lizing poslovanje, Agencija će postupiti na način iz člana 85. stav (3) ovog Zakona. Lizing društvo ostaje pod nadzorom Agencije sve do okončanja procesa prijenosa portfolija na drugo lizing društvo ili do pokretanja postupka likvidacije od strane nadležnog suda. (5) U slučaju prijenosa lizing poslovanja iz stava (1) ovog člana lizing društva koja učestvuju u tom postupku dužna su o toj namjeri u pisanoj formi obavijestiti Agenciju, obaviti prethodne konsultacije s Agencijom, te dobiti saglasnost Agencije za taj prijenos.". Član 6. U članu 29. iza stava (5) dodaju se novi st. (6) i (7) koji glase: "(6) U skladu sa osnivačkim aktom ili statutom društvo može dati prokuru jednom ili više fizičkih lica za zastupanje lizing društva, odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun lizing društva koje proizlaze iz djelatnosti lizing društva, ali samo zajedno sa barem jednim članom uprave lizing društva. (7) Uslovi koje treba ispunjavati lice kojem se daje prokura, ovlašteno tijelo za dodjelu prokure, vrsta i način davanja prokure, obim, ovlaštenja iz prokure, uključujući i ograničenja u poduzimanju radnji od strane prokurista, utvrđuju se osnivačkim aktom lizing društva.". Član 7. U članu 30. stav (1) tačka c) iza riječi "Federaciji" dodaju se riječi: "niti je prokurista u nekom drugom pravnom licu,''. Iza tačke d) dodaju se nove tač. e), f), g) i h) koje glase: "e) za koje je na osnovu dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će odgovorno i savjesno obavljati poslove člana uprave lizing društva; f) nije bilo razriješeno dužnosti člana uprave lizing društva po nalogu Agencije iz člana 83. stav (2) ovog Zakona; g) ima dobar ugled i nad čijom imovinom ne postoji upisan teret od strane nadležnog organa; h) nije pravosnažno osuđeno za prekršaj ili krivično djelo koje predstavlja grubo i trajno kršenje propisa iz djelatnosti Agencije ili drugog nadležnog tijela na finansijskom tržištu i". Dosadašnja tačka e) postaje tačka i). Član 8. Iza člana 30. dodaju se novi čl. 30a., 30b., 30c. i 30d. koji glase: ''Član 30a. Saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva (1) Članom uprave lizing društva može biti imenovano samo lice koje od Agencije dobije saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva. (2) Zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (1) ovog člana podnosi kandidat za člana uprave lizing društva uz obavezno priloženu odluku u pisanoj formi ili saglasnost organa u lizing društvu nadležnog za imenovanje članova uprave za mandat koji ne može biti duži od četiri godine. (3) U postupku odlučivanja o prethodnoj saglasnosti, Agencija izdaje prethodnu saglasnost iz stava (1) ovog člana na rok predloženog trajanja mandata. (4) Zahtjevu iz stava (2) ovog člana moraju se priložiti dokazi o ispunjavanju uslova iz člana 30. ovog Zakona. (5) U postupku odlučivanja o prethodnoj saglasnosti iz stava (1) ovog člana, Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave lizing društva predstavi program vođenja poslova lizing društva za razdoblje mandata na koje se imenuje član uprave. (6) Lice koje je dobilo saglasnost Agencije za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva prije imenovanja na funkciju člana uprave drugog lizing društva mora ponovno dobiti saglasnost Agencije. (7) Kada nadležni organ lizing društva želi ponovno imenovati lice koje je već dobilo saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva, kandidat za člana uprave lizing društva uz priloženu odluku u pisanoj formi ili saglasnost organa u lizing društvu nadležnog za imenovanje članova uprave dužan je Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (2) ovog člana za novi mandat najmanje tri mjeseca prije isteka mandata člana uprave. (8) Lice koje je već dobilo saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva i koje nadležni organ lizing društva želi ponovo imenovati dužno je ponovo proći postupak propisan ovim Zakonom. Član 30b. Odbijanje zahtjeva za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje saglas-nosti za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva ako: a) predloženo lice ne ispunjava uslove propisane odredbama člana 30. ovog Zakona, b) Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlo-zima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelat-nosti i poslovi kojima se lice bavi ili se bavilo, pred-stavljali prijetnju upravljanju lizing društvom u skladu s pravilima o upravljanju rizicima, organiza-cionim i drugim zahtjevima iz ovog Zakona, kao i druge zakonske i podzakonske regulative, c) su u zahtjevu za izdavanje saglasnosti navedeni podaci netačni, neistiniti ili podaci koji dovode u zabludu. Član 30c. Oduzimanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva (1) Agencija će rješenjem oduzeti saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva ako: a) lice u roku od šest mjeseci od dana izdavanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave ne bude imenovano i ne stupi na dužnost člana uprave lizing društva na koje se saglasnost odnosi, a postupak izdavanja saglasnosti je bio spojen s postupkom izdavanja odobrenja za obavljanje poslova lizinga, b) lice u roku od tri mjeseca od izdavanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave ne bude imenovano i ne stupi na dužnost člana uprave lizing društva, c) licu prestaje funkcija člana uprave lizing društva na koju se saglasnost odnosi, d) licu prestane radni odnos s lizing društvom na koje se saglasnost odnosi, s danom prestanka radnog odnosa, odnosno istekom mandata člana uprave na koji se saglasnost odnosi, e) član uprave ne ispunjava uslove pod kojim mu je saglasnost izdata, f) je saglasnost izdata uslijed prešućivanja bitnih činjenica ili na temelju neistinitih, netačnih podataka i podataka koji dovode u zabludu, odnosno na neki drugi nepropisan način, g) je član uprave lizing društva ozbiljno i sistemski kršio ovaj Zakon, propise donesene na osnovu ovog Zakona i druge zakonske propise, a naročito ako je zbog toga ugrožena likvidnost ili održavanje kapitala lizing društva, h) član uprave nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Agencija, i) član uprave nije osigurao adekvatnu organizacionu strukturu ili sistem upravljanja rizicima lizing društva, j) su prestali postojati uslovi iz odredbi propisa o privrednim društvima za člana uprave, k) se utvrdi da je član uprave u sukobu interesa zbog kojeg ne može ispunjavati obaveze i dužnosti sa pažnjom urednog i savjesnog privrednika, l) član uprave redovno ne ispunjava obavezu utvrđivanja i ocjenjivanja efikasnosti politika, mjera i internih procedura vezanih za usklađenost lizing društva s ovim Zakonom ili obavezu poduzimanja odgovarajućih mjera u cilju ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju lizing društva. (2) Izuzetno, u slučajevima iz stava (1), tač. h), i), k) i l) ovog člana, Agencija može umjesto oduzimanja rješenja donijeti rješenje kojim će privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave lizing društva. Član 30d. Pravne posljedice oduzimanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva (1) Ako Agencija oduzme saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave, lizing društvo obavezno je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave. (2) Ako je članu uprave oduzeta saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave ili u drugim slučajevima prijevre-menog prestanka mandata člana uprave, nadležni organ prema osnivačkom aktu lizing društva dužan je u roku od 90 dana od dana prestanka funkcije člana, odnosno članova uprave pribaviti saglasnost Agencije i imenovati novog člana, odnosno nove članove uprave, ako lizing društvo ne bi imalo minimalan broj članova uprave u skladu s osnivačkim aktom i/ili ovim Zakonom. (3) Agencija objedinjuje oba postupka ako je protiv člana uprave započeo postupak za oduzimanje saglasnosti za čla-na uprave u slučaju iz člana 30c. stav (1) tačka g) ovog Za-kona, a zbog kojeg je protiv lizing društva započet postupak za oduzimanje odobrenja za obavljanje poslova lizinga. (4) U slučaju kada uprava lizing društva nije u punom sastavu ili kad članovi uprave lizing društva ne mogu obavljati svoju funkciju iz nekih drugih razloga koji nisu navedeni u stavu (2) ovog člana, nadležni organ prema osnivačkom aktu lizing društva može, bez prethodne saglasnosti Agencije, jednokratno imenovati članove nadzornog odbora za zamjenike članova uprave i to najviše na rok od tri mjeseca, ako je to nužno zbog osiguranja poslovanja lizing društva i otklanjanja štetnih posljedica za lizing društvo i o tome u roku od 3 dana od dana imenovanja u pisanoj formi obavijestiti Agenciju.''. Član 9. U članu 48. iza stava (8) dodaje se novi stav (9) koji glasi: ''(9) Ako je prema propisu kojim se uređuju prekršaji, za prekršaj koji je u neposrednoj vezi sa korištenjem predmeta lizinga odgovoran vlasnik predmeta lizinga, a predmet lizinga u vrijeme počinjenja prekršaja nije bio u posjedu davaoca lizinga u svrhu utvrđivanja po-stojanja prekršaja i prekršajne odgovornosti, smatrat će se da je korisnik lizinga vlasnik predmeta lizinga.''. Član 10. U članu 52. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: ''(2) Ugovorom o lizingu ne smatra se: a) ugovor o zakupu zaključen u smislu Zakona o obligacionim odnosima; b) ugovor kojim se definira davanje u zakup pokretne ili nepokretne stvari, a koji nije zaključen u skladu sa odredbama ovog zakona.''. Član 11. U članu 55. stav (1) riječi: "na povrat predmeta lizinga" zamjenjuju se riječima: "oduzeti predmet lizinga.'' Član 12. U članu 58. stav (3) na kraju teksta iza riječi "vozilima" dodaju se riječi: "i u skladu sa stavom (2) ovog člana.'' Član 13. U članu 59. stav (2) broj "30" zamjenjuje se brojem "60". Član 14. U članu 60. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Upravljanje rizicima je sveobuhvatan proces, odnosno skup postupaka, metoda i tehnika za identifikaciju, mjerenje i procjenu te upravljanje i ovladavanje rizicima kojima je lizing društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju, uključujući i izvje-štavanje o istim. Lizing društvo dužno je uspostaviti sveobuhvatan i efikasan sistem upravljanja rizicima u skladu s vrstom, obimom i složenosti svog poslo-vanja, koji mora uključivati najmanje: a) strategije, politike, postupke i mjere upravljanja rizicima, b) tehnike mjerenja rizika, c) podjelu odgovornosti u vezi sa upravljanjem rizicima.''. Član 15. Iza člana 60. dodaju se novi čl. 60a. i 60b. koji glase: "Član 60a. Opći organizacioni zahtjevi (1) Uzimajući u obzir vrstu i složenost poslovanja, lizing društvo dužno je uspostaviti, provoditi te redovno ažurirati, procjenjivati i nadzirati efikasne i primjerene: a) postupke odlučivanja i organizacionu strukturu koja jasno i na dokumentovan način utvrđuje linije odgo-vornosti i dodjeljuje funkcije i odgovornosti; b) mehanizme internih kontrola, namijenjene osigu-ranju usklađenosti sa ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i drugih propisa, te internim odlukama, procedurama i postupcima na svim nivoima lizing društva; c) evidencije svih internih akata, kao i njihovih izmjena; d) administrativne i računovodstvene procedure i postupke te sistem izrade poslovnih knjiga i finansijskih izvještaja, kao i procedure i postupke vođenja i čuvanja poslovne dokumentacije koje će osigurati istinit i fer prikaz finansijskog stanja društva u skladu sa svim važećim računovodstvenim propisima; e) mjere i postupke za ispravan rad, nadzor i zaštitu informacionog sistema društva i f) mjere i postupke za očuvanje cjelovitosti, dostupnosti i povjerljivosti informacija. (2) Lizing društvo dužno je u okviru mehanizma interne kontrole, uzimajući u obzir vrstu, obim i složenost svog poslovanja, te vrstu i obim usluga koje pruža i obavlja, uspostaviti vlastitu funkciju upravljanja rizicima i funkciju interne revizije, koja nezavisno i objektivno procjenjuje sistem internih kontrola, daje nezavisno i objektivno stručno mišljenje i savjete za unapređenje poslovanja s ciljem poboljšanja poslovanja lizing društva, uvodeći sistematičan, disciplinovan pristup procjenjivanju i poboljšanju djelotvornosti upravljanja rizicima, kontrole i korporativnog upravljanja. Član 60b. Izdvajanje poslovnih procesa lizing društva (eksternalizacija) (1) Lizing društvo može izdvojiti (eksternalizovati) određene poslovne procese kojima se podržava obavljanje osnovne djelatnosti lizing društva na način da ih, na osnovu ugovora u pisanoj formi, prenese na drugo lice. Izdvajanje poslovnih procesa je ugovorno povjeravanje obavljanja radnji, usluga ili aktivnosti drugom licu koje bi inače obavljalo lizing društvo. Pružalac usluga može biti bilo koje fizičko ili pravno lice koje je prema propisima države u kojoj obavlja djelatnost ovlašteno obavljati poslove koji su predmet izdvajanja. (2) Lizing društvo ne smije eksternalizovati djelatnost pružanja lizing usluga za koje je dobilo dozvolu za rad od strane Agencije. (3) Ugovorom o izdvajanju poslovnih procesa mora biti ugovoreno da je lice na koje se prenose poslovni procesi lizing društva dužno omogućiti provođenje nadzora od strane Agencije nad prenesenim poslovnim procesima. Lizing društvo dužno je uspostaviti odgovarajući sistem upravljanja rizicima koji su povezani s izdvojenim poslovnim procesima. (4) Odgovornost lizing društva prema trećim licima ni u kojem slučaju se ne smije prenijeti na pružaoce usluga. (5) Lizing društvo ne smije eksternalizovati prava i obaveze organa upravljanja, kao ni kontrolne funkcije lizing društva (kreditna funkcija i funkcija rizika, interna revizija i sl.). (6) Izuzetno od stava (5) ovog člana, lizing društvo smije eksternalizovati segmente funkcije interne revizije koje se odnose na reviziju informacionih tehnologija i druge specifične vrste interne revizije. (7) Lizing društvo dužno je osigurati da izdvajanje poslovnih procesa na drugo lice ne narušava: a) obavljanje redovnog poslovanja lizing društva; b) djelotvorno upravljanje rizicima lizing društva; c) sistem internih kontrola lizing društva; d) mogućnost obavljanja nadzora od strane Agencije. (8) Agencija je ovlaštena zabraniti izdvajanje određenih poslovnih procesa ili zahtijevati ispunjavanje dodatnih uslova ako procijeni da bi takvo izdvajanje poslovnih procesa moglo onemogućiti ili otežati djelotvorno i kontinuirano ispunjavanje uslova iz stava 3. ovog člana. (9) Agencija će posebnim aktom propisati uslove i kriterije za izdvajanje poslovnih procesa (eksternalizaciju).". Član 60b. Izdvajanje poslovnih procesa lizing društva (eksternalizacija) (1) Lizing društvo može izdvojiti (eksternalizovati) određene poslovne procese kojima se podržava obavljanje osnovne djelatnosti lizing društva na način da ih, na osnovu ugovora u pisanoj formi, prenese na drugo lice. Izdvajanje poslovnih procesa je ugovorno povjeravanje obavljanja radnji, usluga ili aktivnosti drugom licu koje bi inače obavljalo lizing društvo. Pružalac usluga može biti bilo koje fizičko ili pravno lice koje je prema propisima države u kojoj obavlja djelatnost ovlašteno obavljati poslove koji su predmet izdvajanja. (2) Lizing društvo ne smije eksternalizovati djelatnost pružanja lizing usluga za koje je dobilo dozvolu za rad od strane Agencije. (3) Ugovorom o izdvajanju poslovnih procesa mora biti ugovoreno da je lice na koje se prenose poslovni procesi lizing društva dužno omogućiti provođenje nadzora od strane Agencije nad prenesenim poslovnim procesima. Lizing društvo dužno je uspostaviti odgovarajući sistem upravljanja rizicima koji su povezani s izdvojenim poslovnim procesima. (4) Odgovornost lizing društva prema trećim licima ni u kojem slučaju se ne smije prenijeti na pružaoce usluga. (5) Lizing društvo ne smije eksternalizovati prava i obaveze organa upravljanja, kao ni kontrolne funkcije lizing društva (kreditna funkcija i funkcija rizika, interna revizija i sl.). (6) Izuzetno od stava (5) ovog člana, lizing društvo smije eksternalizovati segmente funkcije interne revizije koje se odnose na reviziju informacionih tehnologija i druge specifične vrste interne revizije. (7) Lizing društvo dužno je osigurati da izdvajanje poslovnih procesa na drugo lice ne narušava: a) obavljanje redovnog poslovanja lizing društva; b) djelotvorno upravljanje rizicima lizing društva; c) sistem internih kontrola lizing društva; d) mogućnost obavljanja nadzora od strane Agencije. (8) Agencija je ovlaštena zabraniti izdvajanje određenih poslovnih procesa ili zahtijevati ispunjavanje dodatnih uslova ako procijeni da bi takvo izdvajanje poslovnih procesa moglo onemogućiti ili otežati djelotvorno i kontinuirano ispunjavanje uslova iz stava 3. ovog člana. (9) Agencija će posebnim aktom propisati uslove i kriterije za izdvajanje poslovnih procesa (eksternalizaciju).". Član 16. U članu 70. dodaju se nove tač. a) i b) koje glase: "a) preporuku upravi lizing društva; b) opomenu;" Tačka d) se briše. Dosadašnje tač. a), b) i c) postaju tač. c), d) i e). Član 17. Iza člana 78. – u poglavlju III. MJERE U OTKLANJANJU NEZAKONITOSTI I NEPRAVILNOSTI, dodaju se novi čl. 78a. i 78b. koji glase: "Član 78a. Preporuke upravi lizing društva (1) Kada Agencija u okviru nadzora te provjere i procjene finansijske stabilnosti i položaja lizing-društva, kao i provjere i procjene rizika kojima je lizing društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju utvrdi slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja ovog Zakona ili propisa donesenih na osnovu njega, te drugih zakona i propisa donesenih na osnovu istih ili ako Agencija smatra potrebnim da lizing društvo poduzme radnje i aktivnosti radi poboljšanja poslovanja, finansijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju, Agencija će izreći preporuke upravi lizing društva. (2) Preporuke sadrže utvrđene i procijenjene značajne rizike i probleme kojima je lizing društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo, odnosno utvrđene slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja propisa ovog Zakona te smjernice upravi društva za upravljanje u cilju otklanjanja istih, kao i u cilju poboljšanja poslovanja, finansijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je lizing društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju. (3) Uprava lizing društva dužna je Agenciji dostaviti plan, rokove i dinamiku postupanja po preporukama Agencije. (4) Kako bi utvrdila poboljšanje poslovanja, finansijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je lizing društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju, Agencija može provesti ponovni nadzor nad lizing društvom. Član 78b. Opomena (1) Kad Agencija tokom nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti, a priroda i obim utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti nemaju značajan utjecaj i posljedice na poslovanje lizing društva Agencija može izreći opomenu lizing društvu. (2) Opomena Agencije može sadržavati i nalog da lizing društvo ispravi utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti, te rokove u kojima je lizing društvo dužno to učiniti i dinamiku obavještavanja Agencije o poduzetim radnjama i aktivnostima. (3) Ako lizing društvo ne postupi po nalogu i u roku Agencije iz stava (2) ovog člana, Agencija će izdati rješenje za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. (4) Agencija je ovlaštena provesti ponovni nadzor nad lizing društvom u mjeri i obimu koje su potrebne da se utvrdi je li lizing društvo postupilo po nalogu Agencije iz stava (2) ovog člana, te jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem obimu.". Član 18. Iza člana 83. dodaju se novo POGLAVLJE IV. i čl. 83a. i 83b. i novo POGLAVLJE V. i čl. 83c., 83d. i 83e. koji glase: ''POGLAVLJE IV. NADZOR NAD DRUGIM LICIMA Član 83a. Obavljanje lizinga bez dozvole Agencija je ovlaštena provoditi i nadzor nad drugim licima za koja raspolaže podacima: a) da osim drugih djelatnosti ili kao jedinu djelatnost obavljaju poslove lizinga, bez dozvole za obavljanje poslova lizinga izdate od strane Agencije; b) da su korisnici lizinga koji su zaključili ugovor sa pravnim licem registrovanim van teritorije BiH. Član 83b. Mjere nadzora (1) Agencija u postupku nadzora iz člana 83a. ovog Zakona obavlja pregled poslovnih knjiga i druge dokumentacije nadziranih lica. (2) Ako Agencija u postupku nadzora utvrdi da lice postupa na način iz člana 83a. ovog Zakona, tom će licu naložiti Rješenjem da otkloni nezakonitosti i nepravilnosti. U rješe-nju se nalažu mjere koje mogu obuhvatiti i obustavljanje zaključivanja novih ugovora o lizingu i/ili prijenos lizing poslovanja na lizing društvo koje posjeduje dozvolu za obavljanje poslova lizinga izdatu od strane Agencije. Poglavlje V. POVJERLJIVI PODACI Član 83c. Opća odredba Lizing društvo dužno je kao povjerljive čuvati sve podatke, informacije, činjenice i okolnosti za koje je saznalo u poslovanju s korisnikom lizinga, odnosno dobavljačem lizinga. Član 83d. Obaveza čuvanja povjerljivih podataka (1) Vlasnici, članovi organa upravljanja, te radnici lizing društva, odnosno druga lica kojima su vezano za njihov rad u lizing društvu ili uz pružanje usluga za lizing društvo na bilo koji način dostupni podaci iz člana 83c. ovog Zakona ne smiju te podatke saopćavati trećim licima, iskoristiti ih protiv interesa lizing društva i njegovih klijenata ili omogućiti da ih koriste treća lica. (2) Obaveza čuvanja povjerljivih podataka ne vrijedi u sljedećim slučajevima: a) ako korisnik lizinga, odnosno dobavljač lizinga u pisanoj formi pristane da se pojedini povjerljivi podaci saopće; b) ako nadležni sud ili drugo nadležno tijelo u pisanoj formi zahtijeva, odnosno naloži dostavljanje tih podataka radi utvrđivanja činjenica u krivičnom ili prekršajnom postupku ili za potrebe utvrđivanja činjenica nužnih za pokretanje takvih postupaka; c) u slučajevima određenim propisima koji uređuju sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma; d) ako su ti podaci potrebni u svrhu razjašnjavanja međusobnih pravnih odnosa između lizing društva i korisnika lizinga, odnosno dobavljača lizinga, odnosno drugih nosilaca prava iz ugovora o lizingu te između korisnika lizinga i trećih lica u sudskim postupcima, arbitražnim postupcima i postupcima mirenja; e) ako nadležni sud u pisanoj formi zahtijeva, odnosno naloži dostavljanje tih podataka za potrebe ostavinskog, stečajnog postupka i drugog sudskog postupka; f) ako nadležni sud ili drugo nadležno tijelo u pisanoj formi zahtijeva, odnosno naloži dostavljanje tih podataka radi izvršenja nad imovinom korisnika lizinga, odnosno drugog nosioca prava iz ugovora o lizingu ili nad imovinom trećih lica; g) ako nadležno tijelo koje obavlja poslove nadzora nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, te premještanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, ili nadzor parkiranja vozila na mjestima na kojima je parkiranje vremenski ograničeno, kao i pravno lice koje obavlja komunalne poslove, u pisanoj formi zahtijeva predočenje tih podataka u svrhu izvršenja svojih ovlaštenja; h) ako se ti podaci dostavljaju Agenciji za potrebe nadzora koji u okviru svojih nadležnosti provodi Agencija, odnosno drugo nadzorno tijelo; i) ako se ti podaci dostavljaju poreznim organima, za potrebe postupaka koje oni provode u okviru svojih nadležnosti; j) ako se ti podaci saopćavaju pravnom licu koje se registrovano bavi prikupljanjem i pružanjem podataka o obavezama iz poslova lizinga; k) ako je to propisano posebnim zakonom. (3) Obaveza čuvanja povjerljivih podataka postoji za lica iz stava (1) ovog člana i nakon prestanka rada u lizing društvu, odnosno nakon prestanka svojstva vlasnika lizing društva ili člana organa upravljanja lizing društva, kao i nakon prestanka ugovornog odnosa o obavljanju poslova za lizing društvo. (4) Nadzorno tijelo, odnosno druga tijela i sudovi smiju podatke koje su prikupili na osnovu stava (2) ovog člana upotrijebiti isključivo u svrhu zbog koje su prikupljeni. Član 83e. Prikupljanje, vođenje i upotreba povjerljivih podataka Lizing društva prikupljaju, obrađuju, čuvaju, dostavljaju i upotrebljavaju povjerljive podatke iz člana 83c. ovog Zakona, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu ličnih podataka i ostalim propisima o zaštiti podataka.". Član 19. U članu 85. iza stava (3) dodaju se novi st. (4), (5), (6) i (7) koji glase: ''(4) Prije donošenja odluke o likvidaciji lizing društva, uprava i nadzorni odbor lizing društva dužni su obaviti prethodne konsultacije sa Agencijom. (5) Likvidatori su dužni obavijestiti Agenciju o odluci o likvidaciji lizing društva u roku od tri dana od dana njenog donošenja. (6) Likvidatori lizing društva dužni su okončati poslove koji su u toku, naplatiti potraživanja, unovčiti imovinu lizing društva i podmiriti obaveze prema povjeriocima te eventualni ostatak imovine podijeliti vlasnicima lizing društva. (7) Izuzetno, u mjeri u kojoj to zahtijeva provođenje likvidacije, likvidatori mogu ugovoriti nove poslove.". Član 20. U članu 91. naziv "Prekršaji lizing društva" mijenja se i glasi: "Teži prekršaji lizing društva". U stavu 1. iznos: "1.000,00 do 15.000,00" zamjenjuje se iznosom "5.000,00 do 20.000,00" Iza tačke c) dodaju se nove tač. d) i e) koje glase: "d) ne postupi u skladu sa članom 15a. ovog Zakona e) prilikom imenovanja člana uprave ne pribavi saglasnost Agencije u skladu sa članom 30. stav (3) ovog Zakona.". Dosadašnje tač. d) i e) postaju tač. f) i g). Iza dosadašnje tačke e) koja postaje tačka g) dodaju se nove tač. h) i i) koje glase: "h) ne postupa u skladu sa članom 60. ovog Zakona; i) teže krši pravila o upravljanju rizicima iz člana 62. ovog Zakona;". Dosadašnje tač. f), g), h) i i). postaju tač. j), k), l) i m). St. (2) i (3) se brišu. Član 21. Iza člana 91. dodaje se novi član 91a. koji glasi: "Član 91a. Lakši prekršaji lizing društva Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 7.000,00 KM kaznit će se za prekršaj lizing društvo ako: a) prilikom izbora članova nadzornog odbora postupi suprotno odredbama čl. 24. i 25. ovog Zakona; b) član uprave nije u radnom odnosu u skladu sa odredbom člana 29. stav (5) ovog Zakona; c) ne učini dostupnim informacije iz člana 33. ovog Zakona; d) ugovor o lizingu nije sastavljen u skladu s odredbama čl. 36. do 38. ovog Zakona; e) ne obavijesti dobavljača predmeta lizinga u skladu s odredbama člana 40. ovog Zakona; f) ne postupa u skladu sa članom 60a. ovog Zakona; g) ne postupa u skladu sa članom 60b. ovog Zakona; h) ne izvijesti Agenciju u skladu s odredbama člana 68. ovog Zakona; i) ne dostavi informacije Agenciji u skladu s odredbama člana 75. ovog Zakona j) ne postupi u skladu sa članom 85. stav (4) ovog Zakona.". Član 22. U članu 92. stav 1) riječi: "1.000,00 do 15.000,00" zamjenjuju se riječima: "2.000,00 do 7.000,00". Stav (2) se briše. Član 23. Iza člana 92. dodaju se novi čl. 92a. i 92b. koji glase: "Član 92a. Prekršaji odgovornih lica u lizing društvu i banci (1) Odgovorno lice u lizing društvu kaznit će se za prekršaje: a) iz člana 91. ovog Zakona, novčanom kaznom u iznosu od 1.500 do 5.000,00 KM b) iz člana 91a. ovog Zakona, novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000,00 KM. (2) Odgovorno lice u banci kaznit će se za prekršaje iz člana 92. ovog Zakona novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000,00 KM. Član 92b. Korisnici lizinga (fizičko ili pravno lice) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 KM kaznit će se fizičko lice - korisnik lizinga koje je zaključio ugovor o lizingu sa pravnim licem registrovanim van teritorije BiH. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 7.000,00 KM kaznit će se pravno lice - korisnik lizinga koje je zaključilo ugovor o lizingu sa pravnim licem registrovanim van teritorije BiH. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 KM kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu - korisniku lizinga za prekršaj iz stava (2) ovog člana." Član 24. U članu 93. stav (1) riječi: "500,00 do 1.500,00" zamjenjuju se riječima: "1.500,00 do 5.000,00". U stavu (2) riječi: "koje je bilo u mandatu" brišu se, a riječi: "300,00 do 1.000,00" zamjenjuju se riječima: "1.000,00 do 3.000,00". Član 25. Iza člana 93. dodaje se novi član 93a. koji glasi: "Član 93a. Prekršaji članova Uprave lizing društva i nadzornog odbora (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 KM kaznit će se izvršni direktori - članovi Uprave lizing društva, ako ne vode poslove lizing društva iz svoje nadležnosti, u skladu sa članom 31. ovog Zakona. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 KM kaznit će se članovi Nadzornog odbora ako ne postupe u skladu sa članom 27. ovog Zakona.''.
Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 104/16 30.12.2016 zakon,penzioni fond Broj 104 - Strana 294 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О ДОПРИНОСИМА Проглашава се Закон о измјени Закона о доприносима, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 13.12.2016. године и на сједници Дома народа од 29.12.2016. године. Број 01-02-739-01/16 30. децембра 2016. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р. ЗАКОН О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О ДОПРИНОСИМА Члан 1. У Закону о доприносима ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08 и 91/15) у члану 20а. ријечи: "12 мјесеци" замјењују се ријечима: "24 мјесеца". Члан 2. Овај закон ступа на снагу наредног дана од дана oбjaвљивaњa у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. 1819 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O DOBROVOLJNIM PENZIJSKIM FONDOVIMA Proglašava se Zakon o dobrovoljnim penzijskim fondovima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 13.12.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 29.12.2016. godine. Broj 01-02-743-01/16 30. decembra 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O DOBROVOLJNIM PENZIJSKIM FONDOVIMA POGLAVLJE I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet uređivanja) Ovim zakonom uređuje se osnivanje, djelatnost i poslovanje društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima (u daljem tekstu: društvo za upravljanje), organizovanje i upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, penzijski programi, poslovi i dužnosti banke depozitara, u smislu ovog zakona, pravo na penziju i načini isplate, nadležnost Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Komisija) u vršenju nadzora nad obavljanjem djelatnosti društava za upravljanje i nadležnost Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencije za nadzor) u vršenju nadzora nad obavljanjem djelatnosti društava za osiguranje u smislu ovog zakona, kao i druga pitanja od značaja za funkcioniranje dobrovoljnih penzijskih fondova. Član 2. (Principi dobrovoljnih penzijskih fondova) Principi na kojima se zasnivaju dobrovoljni penzijski fondovi su: a) dobrovoljnost članstva; b) raspodjela rizika ulaganja; c) ravnopravnost članova; d) javnost rada; e) akumulacija i investiranje sredstava. Član 3. (Značenje pojedinih pojmova) Pojedini pojmovi, u smislu ovog zakona, imaju sljedeća značenja: a) društvo za upravljanje - dioničko društvo sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), koje je dobilo dozvole Komisije za obavljanje poslova osnivanja i upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondovima u skladu sa ovim zakonom; b) dobrovoljni penzijski fond - institucija kolektivnog investiranja u okviru koje se prikuplja i ulaže penzijski doprinos u različite vrste imovine sa ciljem ostvarenja prihoda i smanjenja rizika ulaganja; c) banka depozitar - banka koja vodi račun dobrovoljnog penzijskog fonda i obavlja druge depozitarne (skrbničke) usluge za račun dobrovoljnog penzijskog fonda, a u pogledu sredstava dobrovoljnog penzijskog fonda postupa samo po nalozima društva za upravljanje koji su u skladu sa zakonom i prospektom dobrovoljnog penzijskog fonda; d) član dobrovoljnog penzijskog fonda - domaće i strano fizičko lice koje, neposredno ili preko organizatora penzijskog programa, pristupa dobrovoljnom penzijskom fondu; e) investicijska jedinica - srazmjerni obračunski udio u ukupnoj neto imovini dobrovoljnog penzijskog fonda; f) poslodavac - poslodavac u smislu zakona kojima se uređuju radni odnosi; g) obveznik uplate - domaće i strano pravno i fizičko lice koje za račun člana dobrovoljnog penzijskog fonda vrši plaćanje penzijskog doprinosa, a koje može biti poslodavac, treće lice ili član fonda, u skladu sa odredbama ovog zakona; h) organizator (pokrovitelj) dobrovoljnog penzijskog fonda - pravno ili fizičko lice, uključujući sindikate i poslodavce, koji na bilo koji način učestvuju u osnivanju dobrovoljnog penzijskog fonda (sponzorirani fond), plaćanju doprinosa u dobrovoljni penzijski fond ili izboru određenog penzijskog dobrovoljnog penzijskog programa (sponzorirani program), u ime članova fonda; i) penzijski doprinos - novčana sredstva koja u dobrovoljni penzijski fond uplaćuje obveznik uplate; j) penzija - isplata akumuliranih novčanih sredstava sa računa člana dobrovoljnog penzijskog fonda u skladu sa posebnim ugovorom; k) penzijski program - ugovor u korist trećih lica, koji je sastavni dio dobrovoljnog penzijskog fonda, zaključen između poslodavca, udruženja poslodavaca, profesionalnog udruženja ili sindikata (u daljem tekstu: organizator) i društva za upravljanje, a na osnovu koga se organizator obavezuje da uplaćuje penzijski Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 295 doprinos u korist svojih zaposlenih, odnosno članova, a društvo za upravljanje ulaže prikupljena sredstva; l) udjel - nekvalifikovani, kvalifikovani i znatni udjel; m) nekvalifikovani udjel postoji kada jedno lice ima neposredno ili posredno pravo ili mogućnost da ostvari manje od 10% prava glasa u pravnom licu, odnosno neposredno ili posredno vlasništvo nad manje od 10% kapitala tog pravnog lica, odnosno nema mogućnost efektivnog vršenja utjecaja na upravljanje pravnim licem ili na poslovnu politiku tog lica; n) kvalifikovani udjel postoji kada jedno lice ima: - neposredno ili posredno pravo ili mogućnost da ostvari najmanje 10% prava glasa u pravnom licu, odnosno neposredno ili posredno vlasništvo nad najmanje 10% kapitala tog pravnog lica, - mogućnost efektivnog vršenja utjecaja na upravljanje pravnim licem ili na poslovnu politiku tog lica; o) znatni udjel postoji kada jedno lice ima: - neposredno ili posredno pravo ili mogućnost da ostvari najmanje 20% prava glasa u pravnom licu, odnosno neposredno ili posredno vlasništvo nad najmanje 20% kapitala tog pravnog lica, - mogućnost efektivnog vršenja znatnog utjecaja na upravljanje pravnim licem ili na poslovnu politiku tog lica; p) povezana lica - pravna lica koja su međusobno povezana upravljanjem, kapitalom ili na drugi način, radi postizanja zajedničkih poslovnih ciljeva, tako da poslovanje ili rezultati poslovanja jednog lica mogu bitno utjecati na poslovanje, odnosno rezultate poslovanja drugog lica. Povezanim licima, u smislu ovog zakona, smatraju se i lica koja su međusobno povezana: - kao članovi porodice, - tako da jedno lice, odnosno lica koja se smatraju povezanim licima, u skladu sa ovim članom, zajedno, posredno ili neposredno, učestvuju u drugom licu, - tako da u oba lica kvalifikovani udjel ima isto lice, odnosno lica koja se smatraju povezanim licima u skladu sa ovim članom, - na način propisan za povezana lica zakonom kojim se uređuje pravni položaj privrednih društava, - kao članovi uprave ili nadzornog odbora i članovi porodice tih lica; r) prilikom procjene udjela u kapitalu, odnosno učešća u upravljanju, povezana lica u smislu ovog zakona smatraju se jednim licem; s) članovi porodice, u smislu ovog zakona, su: - supružnici, odnosno lica koja žive u vanbračnoj zajednici, - potomci i preci u pravoj liniji neograničeno, - srodnici do trećeg stepena srodstva, u pobočnoj liniji, uključujući i srodstvo po tazbini, - usvojilac i usvojenici i potomci usvojenika, - staralac i štićenici i potomci štićenika; t) tržišno prepoznatljivo pravno lice - pravno lice koje kotira na berzi u zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (u daljem tekstu: OECD) ili ima određen rejting kod agencija za procjenu boniteta, odnosno koje je, prema posljednjem rangiranju koje je izvršio Standard and Poor's i Fitch- IBCA, rangirano s najmanje BBB- ili koje je izvršio Moody’s sa najmanje Baa3; u) prenosivi vrijednosni papiri su one vrste vrijednosnih papira koji su prenosivi na tržištu kapitala, kao što su: 1) dionice ili drugi vrijednosni papiri istog značaja koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu, kao i potvrde o deponiranim dionicama 2) obveznice i druge vrste sekuritiziranog duga, uključujući i potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima 3) svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravo na stjecanje ili prodaju takvih prenosivih vrijednosnih papira ili na osnovu kojih se može obavljati plaćanje u novcu koje se utvrđuje na osnovu prenosivih vrijednosnih papira, valuta, kamatnih stopa ili prinosa, robe, indeksa ili drugih mjernih veličina. Instrumenti plaćanja ne smatraju se prenosivim vrijednosnim papirima u smislu ove tačke. v) instrumenti tržišta novca su finansijski instrumenti, osim instrumenata plaćanja, kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi, certifikati o depozitu, bankovni akcepti, a koji su likvidni i čija se vrijednost može precizno odrediti u bilo kojem trenutku. z) društvo za osiguranje je dioničko društvo koje je upisano u sudski registar na osnovu odobrenja Agencije za nadzor za obavljanje poslova osiguranja kao i podružnice društva za osiguranje koje nije iz Federacije, a koje je osnovano u Federaciji ili posluje u Federaciji u skladu sa propisima koji uređuju osiguranje; aa) Agencija za nadzor vrši nadzor nad društvima za osiguranje u smislu ovog zakona; bb) država članica, u smislu ovog zakona, je država koja je članica Evropske unije ili potpisnica ugovora o evropskom privrednom prostoru. POGLAVLJE II. DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE Član 4. (Pravni oblik) (1) Društvo za upravljanje je pravno lice koje se osniva u pravnoj formi dioničkog društva, kojem je predmet poslovanja osnivanje dobrovoljnih penzijskih fondova i upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, odnosno ulaganje novčanih sredstava u vlastito ime i za račun članova dobrovoljnog penzijskog fonda, te obavljanje drugih poslova određenih ovim zakonom. (2) Na društva za upravljanje primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju privredna društva, osim ako ovim zakonom nije drukčije određeno. (3) Društvo za upravljanje mogu osnovati domaća i strana fizička i pravna lica. (4) Fizička lica mogu imati samo nekvalifikovani udjel. (5) Više od 50% udjela u kapitalu, odnosno prava glasa u društvu za upravljanje mora imati pravno lice koje se bavi bankarskim poslovima, poslovima osiguranja ili djelatnošću penzijskih fondova, kao i lice koje u navedenom licu ima više od 50% udjela u kapitalu, odnosno prava glasa. (6) Ukoliko nijedno lice pojedinačno nema više od 50% udjela u kapitalu, odnosno prava glasa u društvu za upravljanje, najveći dioničari koji zajedno imaju više od 50% udjela u kapitalu, odnosno prava glasa u društvu za upravljanje, moraju biti lica iz stava (5) ovog člana. Broj 104 - Strana 296 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. (7) Domaće pravno lice sa većinskim državnim kapitalom ili drugo sa njim povezano lice, ne može biti osnivač društva za upravljanje. (8) Izuzetno od stava (7) ovog člana, banke i društva za osiguranje sa većinskim državnim kapitalom mogu biti osnivači društva za upravljanje. (9) Društvo za upravljanje ne može izdavati povlaštene dionice. (10) Društvo za upravljanje je dužno osigurati jednako postupanje prema svim dioničarima te im ne smije priznavati nikakva dodatna prava ili povlastice, ograničavati njihova prava niti im nametati dodatne odgovornosti. (11) Pravna i fizička lica mogu biti dioničari u samo jednom društvu za upravljanje. Član 5. (Djelatnost društva za upravljanje) (1) Djelatnosti društva za upravljanje su: a) osnovne djelatnosti: 1) osnivanje i upravljanje fondovima (u daljem tekstu: upravljanje fondovima) 2) osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima, b) pomoćne djelatnosti. (2) Upravljanje fondovima obuhvata: a) osnivanje fondova b) upravljanje imovinom fondova i c) administrativne poslove. (3) Administrativni poslovi iz stava (2) tačke c) ovog člana obuhvataju: a) pravne i računovodstvene usluge u vezi s upravljanjem fondovima b) prodajne i promotivne aktivnosti dobrovoljnog penzijskog osiguranja c) zaprimanje i obradu upita članova fondova d) vrednovanje imovine i utvrđivanje cijene udjela fondova e) praćenje usklađenosti s propisima f) namiru ugovorenih obaveza g) vođenje poslovnih evidencija h) vođenje registra članova, kada je to primjenjivo i) prijenos lične imovine članova pod uslovima određenim ovim zakonom j) objave i obavještavanje članova fondova. (4) Pomoćne djelatnosti iz stava (1) tačke b) ovog člana odnose se na pohranu i administriranje u vezi s udjelima u otvorenom fondu. (5) Društvo za upravljanje ne smije obavljati druge djelatnosti osim onih navedenih u stavu (1) ovog člana. (6) Društvo za upravljanje smije delegirati na treća lica samo administrativne poslove iz stava (3) tač. b), c) i i) ovog člana, u skladu s odredbama ovog zakona. (7) Društvo za upravljanje obavlja djelatnost organizovanja i upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondovima na način kojim svoje interese ili interese svojih osnivača, odnosno povezanih lica ne stavlja ispred interesa članova ovih fondova, u skladu s dobrom poslovnom praksom i pažnjom dobrog privrednika, a u najboljem interesu članova tih fondova. (8) Društvo za upravljanje može organizovati i upravljati sa više dobrovoljnih penzijskih fondova. Član 6. (Upotreba firme) (1) U firmi društva za upravljanje moraju biti sadržane riječi "društvo za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom". (2) Pravno lice koje nije dobilo dozvolu za rad društva za upravljanje ne može koristiti u pravnom prometu naziv "društvo za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom" ili drugi sličan naziv. (3) U slučaju prestanka važenja odobrenja za rad, društvo za upravljanje mora odmah promijeniti svoju firmu tako da iz njega briše riječi iz stava (1) ovog člana. Član 7. (Visina osnovnog dioničkog kapitala) (1) Novčani dio osnovnog dioničkog kapitala društva za upravljanje, prilikom osnivanja, iznosi najmanje 3.000.000,00 KM i uplaćuje se na privremeni račun kod banke u cijelosti prije upisa društva za upravljanje u registar privrednih subjekata. (2) Novčani dio osnovnog dioničkog kapitala društva za upravljanje ne može da potiče iz zajmova ili kredita, niti smije biti opterećen na bilo koji način. (3) Društvo za upravljanje dužno je da u svom poslovanju osigura da dionički kapital društva uvijek bude u visini koja nije manja od iznosa iz stava (1) ovog člana. (4) Društvo za upravljanje dužno je da, bez odlaganja obavijesti Komisiju o smanjenju dioničkog kapitala ispod nivoa iz stava (3) ovog člana. (5) Ako se u roku koji utvrdi Komisija, koji ne smije biti kraći od tri mjeseca ni duži od 12 mjeseci, dionički kapital društva za upravljanje ne poveća na propisani iznos, Komisija će društvu za upravljanje oduzeti dozvolu za rad. (6) Ako ukupna imovina dobrovoljnih penzijskih fondova kojima upravlja društvo za upravljanje, pređe iznos od 50.000.000,00 KM, kao i za svako dalje povećanje imovine dobrovoljnih penzijskih fondova za navedeni iznos, osnovni dionički kapital društva za upravljanje mora se povećati za 1.000.000,00 KM, u roku od 60 dana. (7) Osnovni dionički kapital društva za upravljanje ne može se povećavati javnim pozivom. (8) Društvo za upravljanje dužno je da u svom poslovanju osigura da dionički kapital društva uvijek bude najmanje u visini 50 % iznosa iz stava (1) ovog člana, odnosno stava (6) ovog člana, u vidu depozita kod banke koja posluje u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH) ili u dužničkim vrijednosnim papirima koje izdaju BiH, Federacija, Republika Srpska (u daljem tekstu: RS), Distrikt Brčko Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Distrikt Brčko), jedinice lokalne samouprave u BiH i druga pravna lica uz garanciju BiH, Federacije, RS, Distrikta Brčko u skladu sa zakonom kojim se uređuje javni dug. (9) Komisija bliže propisuje strukturu i način izračunavanja kapitala i visinu minimalnog osnovnog dioničkog kapitala društva za upravljanje u odnosu na vrijednost neto imovine kojom upravlja. Član 8. (Organizaciona i tehnička osposobljenost) (1) Društvo za upravljanje je dužno zaposliti na neodređeno vrijeme najmanje jednog investicijskog savjetnika za svaki fond kojim upravlja i zaposliti jednog ovlaštenog internog revizora. (2) Društvo za upravljanje je dužno da ispuni minimalne kadrovske, organizacione i tehničke uslove, koje propisuje Komisija. (3) Ako ukupna imovina dobrovoljnih penzijskih fondova kojim upravlja društvo za upravljanje, pređe iznos od 50.000.000,00 KM, kao i za svako dalje povećanje imovine za navedeni iznos, društvo za upravljanje dužno je da dodatno zaposli najmanje još jednog investicijskog savjetnika na neodređeno vrijeme. Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 297 Član 9. (Osnivanje društva za upravljanje) (1) Lice koje namjerava da osnuje društvo za upravljanje dužno je da podnese Komisiji zahtjev za izdavanje dozvole za rad društva za upravljanje (u daljem tekstu: dozvola za rad). (2) Lice iz stava (1) ovog člana istovremeno podnosi i zahtjev za izdavanje dozvole za organizovanje i upravljanje fondom (u daljem tekstu: dozvola za upravljanje fondom). Član 10. (Dioničari društva za upravljanje) Dioničar društva za upravljanje ne može biti lice: a) koje je u periodu od tri godine prije stjecanja vlasništva u društvu za upravljanje imalo više od 10% učešća u osnovnom kapitalu u društvu za upravljanje, banci ovlaštenoj za obavljanje poslova depozitara, investicijskom fondu, profesionalnom posredniku ili banci ovlaštenima za obavljanje poslova kupovine i prodaje finansijskih instrumenata, društvu za upravljanje investicijskim ili obaveznim penzijskim fondovima ili društvu za osiguranje, u vrijeme kada je tim društvima oduzeto odobrenje za rad; b) privredno društvo ili obrtnik nad čijom imovinom je otvoren ili proveden stečajni postupak; c) koje je bilo na rukovodećim položajima u privrednom društvu nad kojim je otvoren stečajni postupak ili kojem je oduzeto odobrenje za rad; d) koje je izabrani dužnosnik, nosilac izvršne funkcije ili savjetnik u organima vlasti u BiH; e) koje je izgubilo članstvo u strukovnom udruženju zbog nepridržavanja pravila udruženja, ili kome je nadležni organ izrekao mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje poslova na finansijskom tržištu; f) koje je pravosnažno osuđeno za krivična djela iz oblasti finansija, tržišta kapitala, pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti; g) protiv kojeg je izrečena sigurnosna mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti koje je u potpunosti ili djelimično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za upravljanje, dok traje zabrana; h) koje posjeduje važeću dozvolu Komisije za obavljanje poslova brokera ili investicijskog savjetnika, odnosno odgovarajuće odobrenje nadležnog organa i stvarno obavljaju te poslove kao zaposleni kod drugog društva za upravljanje investicijskim fondovima, brokerskog društva ili banke ovlaštene za poslove sa vrijednosnim papirima; i) koje je član organa ili zaposlen kod drugog društva za upravljanje u Federaciji; j) koje je član organa ili zaposlen kod banke depozitara ili brokerske kuće sa kojom je društvo za upravljanje zaključilo ugovor; k) povezana lica sa licima iz tač. i) i j) ovog člana. Član 11. (Zahtjev za izdavanje dozvole za rad i dozvole za upravljanje fondom) (1) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za rad osnivači društva za upravljanje podnose: a) osnivački akt i statut; b) dokaz da je na privremeni račun kod banke uplaćen novčani dio osnovnog kapitala, sa izjavom o porijeklu finansijskih sredstava u skladu sa članom 7. stav (2) ovog zakona; c) spisak dioničara po prezimenu, imenu i adresi, odnosno firmi, sa ukupnim nominalnim iznosom dionica i procentom učešća u osnovnom kapitalu društva za upravljanje; d) za dioničare - pravna lica: 1) rješenje o upisu u registar, odnosno ovjereni prijevod izvoda iz registra za strana pravna lica i za njihove vlasnike, do nivoa fizičkih lica, odnosno tržišno prepoznatljivih pravnih lica, 2) prepis liste dioničara koju izdaje nadležni organ, odnosno dokaz iz drugog odgovarajućeg javnog registra, ako je dioničar dioničarsko društvo, 3) finansijski izvještaji, sa mišljenjem ovlaštenog revizora za posljednje tri godine, a za pravna lica koja posluju manje od tri godine, revidirane finansijske izvještaje za period poslovanja 4) dokaz nadležnog organa uprave o izmirenju obaveza po osnovu poreza i doprinosa, ne stariji od 30 dana, 5) spisak pravnih lica koja se smatraju povezanim licima u smislu ovog zakona, 6) dokaze iz tačke e) podtač. 1), 2) i 4) ovog stava za kvalifikovane vlasnike i članove uprave; e) za dioničare - fizička lica: 1) dokaz da to lice u posljednje tri godine nije bilo član uprave, nadzornog odbora ili nosilac posebnih ovlaštenja u pravnom licu nad kojim je sproveden postupak prinudne likvidacije, odnosno stečaja, 2) dokaz da to lice nije pravosnažno osuđivano za krivična djela protiv radnih odnosa, privrede, imovine, pravosuđa, javnog reda i pravnog saobraćaja, odnosno službene dužnosti, za krivična djela i privredne prestupe utvrđene zakonima kojima se uređuju tržište vrijednosnih papira, privatizacija, djelatnost osiguranja i banke, kao ni za druga kažnjiva djela koja ga čine nepodobnim za obavljanje te funkcije, 3) dokaz nadležnog organa uprave o izmirenju obaveza po osnovu poreza i doprinosa, ne stariji od 30 dana, 4) spisak pravnih lica u kojima to lice ima učešće u vlasništvu; f) pravila poslovanja društva za upravljanje; g) plan poslovanja za prve tri godine koji sadrži jasno određenu strategiju poslovanja; h) spisak predloženih članova uprave društva za upravljanje sa radnim biografijama, izjavama o pristanku obavljanja dužnosti i dokazom da su ispunjeni uslovi iz člana 23. ovog zakona; i) dokaz o ispunjenosti uslova o organizacionoj i tehničkoj osposobljenosti društva za upravljanje iz člana 8. ovog zakona, sa spiskom lica koja će obavljati poslove iz člana 8. ovog zakona, radnim biografijama tih lica i dokazima da posjeduju odgovarajuća zvanja; j) dokaz o ispunjenosti uslova za upravljanje rizicima u društvu za upravljanje. (2) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za upravljanje fondom osnivači društva za upravljanje podnose: a) nacrt standardiziranog ugovora o članstvu u dobrovoljnom penzijskom fondu; b) nacrt prospekta i skraćenog prospekta c) nacrt ugovora sa bankom depozitarom; d) spisak lica koja će obavljati poslove investicijskog savjetnika i internog revizora fonda koji se organizuje, sa radnim biografijama tih lica; e) nacrt pravilnika o tarifi. Broj 104 - Strana 298 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. (3) Komisija propisuje detaljniji sadržaj akata iz stava (2) ovog člana. (4) Komisija daje saglasnost na akte iz stava (2) ovog člana, kao i na sve izmjene i dopune. Član 12. (Dodatna dokumentacija) (1) U roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva za izdavanje dozvole za rad i dozvole za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom, Komisija može zatražiti i druge dokaze značajne za odlučivanje o tim zahtjevima, koje su osnivači društva za upravljanje dužni da dostave u roku koji ona odredi, a koji ne može biti duži od 30 dana od dana prijema njenog dopisa. (2) Komisija sarađuje sa drugim organima i organizacijama, prikuplja dokumente i druge informacije od značaja za rješavanje po zahtjevu za izdavanje dozvole za rad. Član 13. (Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje dozvole) Komisija razmatra zahtjev za izdavanje dozvole za rad i dozvole za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom te će u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva, odnosno primitka posljednjeg dokumenta, informacije ili održanog saslušanja odobriti ili odbiti zahtjev. Član 14. (Izdavanje dozvole za rad i dozvole za upravljanje fondom) (1) Komisija izdaje dozvolu za rad kada utvrdi valjanost zahtjeva iz člana 11. stav (1) ovog zakona i kada procijeni da: a) je porijeklo osnovnog kapitala jasno i nesumnjivo; b) se na osnovu dobijenih informacija može zaključiti da osnivači društva za upravljanje i sva povezana lica imaju dobar poslovni ugled, odgovarajuće kvalifikacije i iskustvo u upravljanju povjerenim sredstvima, kao i da im je finansijski položaj takav da se može pretpostaviti da neće imati negativan utjecaj na poslovanje društva za upravljanje; c) struktura povezanih lica nije takva da onemogućava efikasno vršenje nadzora nad poslovanjem; d) predložena firma društva za upravljanje ne navodi na pogrešno mišljenje buduće članove fonda i druga lica u pravnom prometu; e) su osnivači društva za upravljanje dostavili podatke koji se mogu provjeriti i koji su u skladu sa aktima Komisije; f) poslovne aktivnosti osnivača društva za upravljanje ne mogu izazvati značajan rizik za sigurno i zakonito upravljanje fondom; g) osnivačima društva za upravljanje u posljednjih godinu dana nije odbačen ili odbijen zahtjev za izdavanje dozvole za rad i dozvole za upravljanje fondom; h) će se u društvu za upravljanje uspostaviti odgovarajući sistem za upravljanje rizicima. (2) Komisija izdaje dozvolu za upravljanje fondom kada utvrdi valjanost zahtjeva iz člana 11. stav (2) ovog zakona i kada uzimajući u obzir predložene ciljeve, veličinu i druge bitne karakteristike fonda, procijeni da: a) visina osnovnog kapitala društva za upravljanje omogućava održivo upravljanje fondom; b) investicijski savjetnici koji će upravljati fondom posjeduju dozvolu izdatu u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište vrijednosnih papira; c) će na adekvatan način biti zaštićeni interesi članova fonda. (3) Dozvola za upravljanje fondom ne može se izdati bez pozitivno riješenog zahtjeva za izdavanje dozvole za rad društva za upravljanje. (4) Ukoliko namjerava da organizuje još neki dobrovoljni penzijski fond, društvo za upravljanje podnosi samo zahtjev za izdavanje dozvole za upravljanje fondom. (5) Nakon zaključenja ugovora s bankom depozitarom iz člana 95. stav (1) ovog zakona, a prije zaključenja ugovora o članstvu u dobrovoljnom penzijskom fondu, odnosno o penzijskom programu, društvo za upravljanje je dužno da, radi dobijanja saglasnosti, Komisiji dostavi prospekt i skraćeni prospekt tog fonda. (6) Komisija propisuje bliže uslove i način izdavanja dozvola iz st. (1) i (2) ovog člana. Član 15. (Odbijanje zahtjeva) (1) Ako Komisija odbije zahtjev za izdavanje dozvole za rad, donosi rješenje u kojem mora navesti razloge odbijanja zahtjeva. (2) Rješenje iz stava (1) ovog člana je konačno. (3) Protiv rješenja Komisije može se pokrenuti upravni spor. Član 16. (Saglasnost za stjecanje kvalifikovanog udjela) (1) Svako lice, ili više njih djelujući zajednički (namjeravani stjecalac), koje namjeravaju direktno ili indirektno steći ili povećati udio u društvu za upravljanje, što bi dovelo do toga da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dostigne ili premaši prag od 10%, 20%, 30% ili 50%, ili da društvo za upravljanje postane zavisno društvo namjeravanog stjecaoca (namjeravano stjecanje), dužne su prethodno Komisiji podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja. (2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana mora sadržavati podatke o: a) visini udjela koji se namjerava steći b) dokumentaciju iz člana 20. stava (4) ovog zakona. Član 17. (Otuđivanje kvalifikovanog udjela) (1) Svako lice koje namjerava direktno ili indirektno otuđiti kvalifikovani udio u društvu za upravljanje dužno je najmanje sedam dana unaprijed o tome obavijestiti Komisiju pismenim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava otuđiti. (2) Lice iz stava (1) ovog člana Komisiju je dužno obavijestiti najmanje sedam dana unaprijed i o namjeri smanjenja svog udjela na način da udio u kapitalu ili glasačkim pravima padne ispod praga od 10%, 20%, 30% ili 50%, ili ako društvo za upravljanje prestaje biti zavisno društvo tog lica. Član 18. (Period procjene) Komisija će procjenu iz člana 20. ovog zakona izvršiti i odluku donijeti u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva za izdavanje odobrenja za stjecanje ili povećanje kvalifikovanog udjela, te svakog dodatnog podatka iz člana 19. ovog zakona (period procjene). Član 19. (Dodatna dokumentacija) (1) Komisija može, ako je to potrebno, tokom perioda procjene, a ne kasnije od pedesetog dana perioda procjene, zatražiti dodatne podatke ili pojašnjenja potrebne za dovršenje procjene i tom slučaju se rok od 60 dana za donošenje odluke računa od dana primitka svih zatraženih podataka ili pojašnjenja. (2) Komisija može u rješenju kojim odobrava namjeravano stjecanje odrediti i krajnji rok do kojeg se namjeravano Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 299 stjecanje mora provesti, a može ga iz opravdanih razloga i naknadno produljiti. (3) Ako namjeravani stjecalac ne stekne kvalifikovani udio u roku iz stava (2) ovog člana, Komisija će u cijelosti ukinuti rješenje kojim je odobreno namjeravano stjecanje. Član 20. (Procjena zahtjeva) (1) Prilikom procjene zahtjeva iz člana 16. stava (1) ovog zakona i podataka traženih u skladu s članom 19. stav (1) ovog zakona, u svrhu provjere hoće li se poslovi društva za upravljanje u kojem se stjecanje predlaže voditi s pažnjom dobrog stručnjaka, i uzimajući u obzir mogući utjecaj namjeravanog stjecaoca na društvo za upravljanje, Komisija će ocijeniti prikladnost namjeravanog stjecaoca i finansijsku stabilnost namjeravanog stjecanja, uzimajući u obzir sve sljedeće kriterije: a) ugled namjeravanog stjecaoca b) profesionalni ugled i iskustvo lica koje će kao posljedicu namjeravanog stjecanja voditi poslovanje društva za upravljanje c) finansijsku stabilnost namjeravanog stjecaoca, posebno u odnosu na poslove društva za upravljanje u kojemu se kvalifikovani udio namjerava steći d) hoće li društvo za upravljanje biti u mogućnosti udovoljiti i nastaviti udovoljavati zahtjevima iz ovog zakona, kao i drugih zakona kada je to primjenjivo na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, a posebno ima li grupa koje će društvo za upravljanje postati dio, strukturu koja omogućava efikasno provođenje nadzora, efikasnu razmjenu podataka između nadležnih tijela te mogu li se razgraničiti nadležnosti između više nadležnih tijela e) postoje li osnove sumnje da je počinjeno, pokušano ili bi moglo doći do pranja novca ili finansiranja terorističkih aktivnosti, u skladu s propisima koji to uređuju. (2) Komisija može odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za namjeravano stjecanje ako nisu ispunjeni uslovi propisani stavom (1) ovog člana, ili ako je namjeravani stjecalac dostavio nepotpune ili netačne podatke, odnosno podatke koji dovode u zabludu. (3) Dokumentacija potrebna za procjenu koja se mora dostaviti Komisiji uz zahtjev za izdavanje odobrenja za stjecanje ili povećanje kvalifikovanog udjela mora biti prilagođena i primjerena namjeravanom stjecaocu i namjeravanom stjecanju. (4) Komisija će detaljnije propisati dokumentaciju iz stava (3) ovog člana. (5) Ako je Komisija zaprimila dva ili više zahtjeva za stjecanje ili povećanje kvalifikovanih udjela u istom društvu za upravljanje, odnosit će se prema svim namjeravanim stjecaocima ravnopravno. (6) Ako društvo za upravljanje sazna za stjecanje ili otuđenje kvalifikovanog udjela u društvu kojim neko lice prelazi ili pada ispod praga od 10%, 20%, 30% ili 50%, dužno je o tome bez odgode obavijestiti Komisiju. (7) Društvo za upravljanje je dužno jednom godišnje Komisiji dostaviti popis svih dioničara, kao i imaoca kvalifikovanih udjela s veličinom pojedinih udjela, sa stanjem na dan 1. januara tekuće godine, najkasnije do 31. marta tekuće godine. Član 21. (Pravne posljedice stjecanja bez odobrenja i ukidanje odobrenja za stjecanje kvalifikovanog udjela) (1) Lice koje stekne kvalifikovani udio u društvu za upravljanje suprotno odredbama ovog zakona, nema pravo glasa iz dionica stečenih bez odobrenja. (2) U slučaju iz stava (1) ovog člana Komisija će naložiti otuđenje i rok za otuđenje tako stečenih dionica. (3) Komisija može ukinuti odobrenje za stjecanje kvalifikovanog udjela u slučaju: a) ako je imalac kvalifikovanog udjela ishodio odobrenje davanjem neistinitih ili netačnih podataka, podataka koji dovode u zabludu, prešućivanjem bitnih podataka ili na drugi prevaran način b) ako prestanu uslovi propisani odredbama ovog zakona, na osnovu kojih je odobrenje za stjecanje kvalifikovanog udjela izdato. (4) U slučaju iz stava (3) ovog člana, lice kojem je ukinuto odobrenje za stjecanje kvalifikovanog udjela nema pravo glasa iz dionica za koje joj je ukinuto odobrenje. Komisija će naložiti otuđenje i rok za otuđenje stečenih dionica za koje je imaocu kvalifikovanog udjela ukinuto odobrenje za stjecanje kvalifikovanog udjela. (5) Troškove otuđenja dionica iz st. (2) i (4) ovog člana podmiruje imalac kvalifikovanog udjela. Član 22. (Mjere koje Komisija poduzima u slučajevima kada je upravljanje društvom s pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje) (1) Ako je neprimjerenim utjecajem imaoca kvalifikovanog udjela upravljanje društvom s pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje, Komisija je ovlaštena poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se taj utjecaj spriječio. (2) Mjere iz stava (1) ovog člana obuhvataju, uz odgovarajuće nadzorne mjere, i podnošenje zahtjeva nadležnom sudu za izricanje privremenih mjera u vezi s korištenjem glasačkih prava vezanih za udjele imaoca kvalifikovanih udjela iz stava (1) ovog člana. Član 23. (Organi društva za upravljanje) (1) Na organe društva za upravljanje shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju privredna društva, ukoliko ovim zakonom nije drukčije određeno. (2) Upravu društva čine najmanje dva člana. (3) Članom uprave društva za upravljanje može biti imenovano lice koje dobije prethodnu saglasnost Komisije za obavljanje funkcije člana uprave društva za upravljanje. (4) Član uprave društva za upravljanje pored općih uslova propisanih zakonom kojim se uređuju privredna društva mora ispunjavati i sljedeće uslove: a) VSS-VII stepen stručne spreme, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja, a od kojih najmanje jedan član uprave mora biti ekonomske ili pravne struke, b) najmanje trogodišnje radno iskustvo na rukovodećim položajima, odnosno šest godina iskustva u poslovima koji se mogu uporediti sa poslovima društva za upravljanje nakon stjecanja navedenog stepena obrazovanja, Broj 104 - Strana 300 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. (5) Član uprave društva za upravljanje mora biti zaposlen u društvu za upravljanje na puno radno vrijeme. (6) Članovi nadzornog odbora društva za upravljanje mogu biti lica koja ispunjavaju odredbe zakona kojim se uređuju privredna društva i koja zadovoljavaju sljedeće uslove: a) VSS-VII stepen stručne spreme, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja, a od kojih najmanje jedan član uprave mora biti ekonomske ili pravne struke, b) da ima stručno znanje i iskustvo u upravljanju društvom slične veličine i vrste poslovanja. (7) Društvo za upravljanje dužno je da razriješi dužnosti člana uprave ako sazna da je to lice prestalo ispunjavati uslove iz stava (4) ovog člana. (8) Komisija može odrediti dodatne uslove za obavljanje funkcije člana uprave društva za upravljanje, uključujući i kriterije obaveznog stručnog znanja i načina njegovog utvrđivanja. Član 24. (Davanje saglasnosti na izbor člana uprave i nadzornog odbora društva za upravljanje) (1) Komisija daje saglasnost na izbor predloženih članova uprave i nadzornog odbora društva za upravljanje. (2) Komisija donosi rješenje o davanju saglasnosti na izbor člana uprave i člana nadzornog odbora društva za upravljanje kada utvrdi da su ispunjeni uslovi utvrđeni u članu 23. ovog zakona i kada procijeni da predloženi član uprave i član nadzornog odbora imaju poslovni ugled koji upućuje na zaključak da će valjano obavljati poslove u društvu za upravljanje, te da im je finansijski položaj takav da se može pretpostaviti da neće imati negativan utjecaj na poslovanje društva za upravljanje, kao i da će njihovim izborom biti osigurana odgovarajuća zaštita interesa članova dobrovoljnog penzijskog fonda. (3) Kada odlučuje o davanju saglasnosti iz stava (1) ovog člana, Komisija može zatražiti od predloženih članova uprave, nadzornog odbora ili direktora da lično dođu na intervju. (4) Kada Komisija odlučuje o zahtjevu iz člana 11. stav (1) ovog zakona, istovremeno odlučuje i o davanju saglasnosti na izbor predloženih članova uprave društva za upravljanje. (5) Komisija propisuje bliže uslove i način davanja saglasnosti iz stava (1) ovog člana. Član 25. (Povlačenje saglasnosti na izbor člana uprave i nadzornog odbora društva za upravljanje) (1) Komisija povlači saglasnost članu uprave, odnosno članu nadzornog odbora društva za upravljanje kada utvrdi da je: a) odluka donesena na osnovu neistinitih i netačnih podataka; b) u međuvremenu prestao da ispunjava uslove iz čl. 23. i 24. ovog zakona; c) izvršio povredu odredaba ovog zakona i drugog zakona po kojem je Komisija nadležna da obavlja nadzor, pravila poslovnog morala, savjesnog poslovanja i pravila o upravljanju rizikom ili na drugi način teže ugrozio interese članova dobrovoljnog penzijskog fonda; d) pravosnažnim rješenjem oglašen poslovno nesposobnim. (2) Od dana dostavljanja rješenja kojim mu je povučena saglasnost, član uprave, odnosno član nadzornog odbora ne može vršiti bilo kakvu funkciju u društvu za upravljanje. (3) Uprava društva za upravljanje što prije, a najkasnije u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja iz stava (2) ovog člana, saziva sjednicu uprave društva na kojoj predlaže novog člana uprave. Član 26. (Poslovna tajna) (1) Članovi uprave, nadzornog odbora ili zaposlenici u društvu za upravljanje i povezana lica tog društva dužni su da čuvaju kao poslovnu tajnu i ne mogu davati informacije o: a) dobrovoljnom penzijskom fondu ili društvu za upravljanje tim fondom koje bi mogle stvoriti pogrešnu predstavu o poslovanju društva, odnosno fonda; b) budućim aktivnostima i poslovnim planovima društva za upravljanje, osim u slučajevima predviđenim zakonom; c) stanju i prometu na računima dobrovoljnog penzijskog fonda i njegovih članova; d) drugim podacima koji su od značaja za poslovanje dobrovoljnog penzijskog fonda, a za koje su saznali u obavljanju poslova društva za upravljanje. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, podaci se mogu saopćavati i stavljati na uvid trećim licima samo prilikom nadzora poslovanja, na osnovu naloga suda, nadležnog organa uprave, ili na osnovu zakona. Član 27. (Upis u registar) (1) Društvo za upravljanje je dužno da, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja o izdavanju dozvole za rad i rješenja o izdavanju dozvole za upravljanje fondom i davanja saglasnosti na odluku o izboru članova uprave, podnese registracijsku prijavu u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata. (2) Društvo za upravljanje je dužno da, u roku od sedam dana od dana prijema rješenja o upisu u registar poslovnih subjekata, dostavi Komisiji izvod iz upisa u registar. (3) Društvo za upravljanje ne može obavljati djelatnost organizovanja i upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondom prije upisa te djelatnosti u Registar poslovnih subjekata. Član 28. (Akti društva za upravljanje) (1) Akti društva za upravljanje su osnivački akt, statut, pravila poslovanja, plan poslovanja i drugi akti. (2) Pravilima poslovanja društva za upravljanje uređuju se: a) poslovi koje obavlja društvo za upravljanje, uslovi i način njihovog obavljanja; b) međusobni odnosi društva za upravljanje i članova fonda; c) kriteriji za obrazovanje investicijskog portfolija fonda i investicijska politika sa ciljem povećanja vrijednosti imovine fonda; d) način obavještavanja članova dobrovoljnog penzijskog fonda o: 1) promjenama investicijske politike, 2) vrijednosti imovine dobrovoljnog penzijskog fonda i vrijednosti investicijskih jedinica, 3) posebnim rizicima investiranja, 4) izmjenama pravilnika o tarifi, 5) drugim bitnim pitanjima; e) način i uslovi pod kojim članovi organa i zaposleni u društvu za upravljanje mogu ulagati svoja sredstva u dobrovoljni penzijski fond kojim upravlja to društvo; f) administrativne i računovodstvene procedure; g) kontrolne i sigurnosne mjere za obradu podataka i njihovo čuvanje; Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 301 h) sistem interne kontrole; i) mjere za sprječavanje konflikta interesa i mjere za sprječavanje korištenja imovine kojom se upravlja za vlastiti račun; j) mjere za sprječavanje zloupotrebe povlaštenih informacija; k) druga pitanja od značaja za rad društva. Član 29. (Izmjene i dopune akata društva za upravljanje) (1) Društvo za upravljanje je dužno da Komisiju obavijesti o izmjenama i dopunama akata iz člana 28. stav (1) ovog zakona, u skladu sa aktom Komisije kojim se uređuje način dostavljanja tih akata. (2) Društvo za upravljanje je dužno da Komisiju obavijesti o izmjenama i dopunama pravila poslovanja najmanje 30 dana prije početka njihove primjene. (3) Prilikom dostavljanja obavještenja iz stava (2) ovog člana, društvo za upravljanje se izjašnjava da li izmjene i dopune pravila poslovanja dostavlja svim članovima dobrovoljnog penzijskog fonda, odnosno obveznicima uplate na koje se ona odnose. (4) Društvo za upravljanje je obavezno da dostavi izmjene i dopune pravila poslovanja licima iz stava (3) ovog člana, kada se vrši izmjena pravila poslovanja u dijelovima propisanim članom 28. stav (2) tač. c) i d) ovog zakona, odnosno ukoliko izmjene i dopune mogu utjecati na jasnu predstavu člana o fondu i na donošenje cjelishodne odluke o članstvu. (5) Komisija može od društva za upravljanje zahtijevati da izmjeni i dopuni pravila poslovanja kad utvrdi da ona dovoljno ne osiguravaju interese članova dobrovoljnog penzijskog fonda. (6) Društvo za upravljanje je dužno da izmjene i dopune pravila poslovanja objavi na svojoj internet stranici i oglasnoj tabli, najkasnije 30 dana prije početka njihove primjene. (7) Komisija može od društva za upravljanje zahtijevati da izmjene i dopune pravila poslovanja dostavi svim članovima dobrovoljnog penzijskog fonda, odnosno obveznicima uplate na koje se ona odnose, ako ocijeni da je to u njihovom najboljem interesu, i to najkasnije 20 dana prije početka njihove primjene. Član 30. (Naknade društva za upravljanje) (1) Naknadu za usluge društva za upravljanje i naknadu za prijenos računa člana fonda plaća član fonda, u skladu sa pravilnikom o tarifi društva za upravljanje. (2) Društvo za upravljanje dužno je da, prije potpisivanja ugovora, člana fonda upozna sa visinom naknada iz stava (1) ovog člana. (3) Naknada za usluge društva za upravljanje sastoji se od: a) naknade prilikom uplate penzijskih doprinosa, po stopi od najviše 3% od vrijednosti izvršenih uplata; b) naknade za upravljanje fondom, koja se obračunava po stopi od najviše 2% godišnje od neto vrijednosti imovine dobrovoljnog penzijskog fonda. (4) Naknada iz stava (3) tačka b) ovog člana obračunava se svakodnevno, a naplaćuje mjesečno. (5) Troškovi u vezi sa kupovinom, prodajom i prijenosom vrijednosnih papira iz kojih se sastoji dobrovoljni penzijski fond i troškovi usluga banke depozitara naplaćuju se iz imovine dobrovoljnog penzijskog fonda, a druge troškove snosi društvo za upravljanje. (6) Društvo za upravljanje naplaćuje prijenos računa člana dobrovoljnog penzijskog fonda na dobrovoljni penzijski fond koji organizuje i kojim upravlja drugo društvo za upravljanje prema stvarnim troškovima prijenosa, ali ne više od iznosa koji propiše Komisija. (7) Izuzetno od stava (1) ovog člana, naknadu iz stava (3) tačke a) ovog člana plaća organizator penzijskog programa na osnovu ugovora o upravljanju penzijskim programom. (8) Obračun naknade iz stava (3) tačka a) ovog člana vrši se prije nego što se uplate pretvore u obračunske jedinice. (9) Društvo za upravljanje dužno je da članove dobrovoljnog penzijskog fonda obavijesti o povećanju naknada koje se naplaćuju članovima dobrovoljnog penzijskog fonda najmanje 60 dana prije njihove primjene. (10) Komisija bliže uređuje način obračuna naknada. Član 31. (Vođenje poslova društva za upravljanje) (1) Društvo za upravljanje dužno je: a) da se u zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanja prava i obaveza iz tih odnosa pridržava načela savjesnosti i poštenja, b) da se u izvršavanju obaveza postupa s povećanom pažnjom prema pravilima struke, dobrim poslovnim običajima, te propisima Federacije, c) da bude sposobno ispuniti dospjele obaveze (načelo likvidnosti), odnosno trajno sposobno ispunjavati sve svoje obaveze (načelo solventnosti), d) da odgovara za pravovremeno, savjesno i efikasno ispunjavanje svih prava i obaveza predviđenih zakonom, prospektom i/ili statutom fonda, te za propisno izvršavanje navedenih prava i obaveza u skladu s ovim zakonom, te prospektom i/ili statutom fonda, bez obzira na to je li neke od njih povjerila drugom, e) da podatke o članovima, broju investicijskih jedinica, uplatama i isplatama čuva kao poslovnu tajnu, a može ih saopćavati samo na osnovu sudskog naloga, zahtjeva određenog člana, banci depozitaru, te po zahtjevu Komisije, f) ako je povjerilo poslove i dužnosti trećim licima, da ih prati pridržavaju li se u svom radu odredaba ovog zakona, te prospekta i/ili statuta fonda, g) da uz saglasnot Komisije donese akt kojim se uređuje sukob interesa sa fondovima kojima upravlja, sukob interesa s obzirom na upravljanje imovinom trećih lica te obavljanje investicijskog savjetovanja, h) da osigura sisteme i mehanizme nadzora koji jasno pokazuju da društvo za upravljanje na dugoročnoj osnovi postupa u skladu s ovim zakonom, prospektom i/ili statutom fonda, a koji omogućuju praćenje svih odluka, naloga i transakcija imovinom fonda i) da osigura da oglasni i promotivni sadržaji, obavijesti i izvještaji članovima fondova, bilo da su im dostavljeni, odnosno objavljeni u novinama ili putem elektronskih sredstava javnog saopćavanja, budu jasni, tačni, da ne navode na pogrešne zaključke i da su u skladu sa zahtjevima Komisije, j) da kupuje imovinu za dobrovoljne penzijske fondove isključivo u svoje ime i za račun dobrovoljnog penzijskog fonda, odnosno članova fonda kojim upravlja, deponirajući je u banci depozitaru, u skladu s ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona te drugim relevantnim propisima k) da dostavlja banci depozitaru kopije svih originalnih isprava vezanih uz transakcije imovinom dobrovoljnih penzijskih fondova, i to odmah po sastavljanju tih isprava ili njihovu primitku te sve ostale isprave i dokumentaciju važnu za obavljanje poslova i Broj 104 - Strana 302 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. izvršavanje dužnosti banke depozitara predviđenih ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona te drugim relevantnim propisima, l) da evidencije transakcija s imovinom pojedinog dobrovoljnog penzijskog fonda vodi odvojeno od vlastitih evidencija, računa, kao i od evidencija transakcija ostalih dobrovoljnih penzijskih fondova te ih u pravilnim vremenskim razmacima usklađuje s evidencijama banke depozitara m) da vodi poslovne knjige i ostalu dokumentaciju na način utvrđen posebnim propisom, n) da objavljuje podatke o sebi i fondovima kojima upravlja u skladu s ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i drugim relevantnim propisima, o) da podnosi Komisiji redovne izvještaje u skladu s postupkom predviđenim propisima Komisije, p) da izvještava Komisiju o svakoj promjeni u skladu sa odredbama ovog zakona, promjeni članova uprave i nadzornog odbora, odnosno o promjeni u članstvu društva za upravljanje, te o svakoj promjeni kapitala, odnosa ili članstva u osnovnom kapitalu u odnosu na stanje koje je odobrila Komisija, r) da na potpun, pravovremen, tačan i istinit način i u onom vremenu koje odredi Komisija uvede, vodi i stavlja na uvid svu evidenciju koju Komisija odredi svojim propisom, s) da pravovremeno omogući Komisiji uvid u svu svoju evidenciju te omogući razgovor s licima koja obavljaju poslove u društvu za upravljanje, t) da ne sklapa bilo kakav ugovor koji ima za cilj umanjivanje ili promjenu odgovornosti utvrđenih ovim zakonom, pri čemu se svaka takva odredba ugovora smatra ništavnom, u) da jednog člana uprave zaduži za praćenje usklađenosti poslovanja s odredbama ovog zakona i drugim propisima, te za održavanje kontakata s Komisijom u cilju izvještavanja i drugih korespondentnih aktivnosti u skladu sa odredbama ovog zakona, v) da upravlja dobrovoljnim penzijskim fondom u skladu s ulagačkim ciljevima svakog pojedinog fonda kojim upravlja, z) da izdaje banci depozitaru naloge za ostvarivanje prava povezanih s imovinom dobrovoljnog penzijskog fonda, aa) da osigura da procjene fer vrijednosti imovine i obaveza dobrovoljnog penzijskog fonda budu tačne, te da cijena investicijske jedinice bude tačno utvrđena (2) Komisija će bliže urediti poslovanje društava za upravljanje. Član 32. (Zabranjene radnje za društvo za upravljanje) Društvo za upravljanje ne smije: a) obavljati djelatnosti posredovanja u kupovini i prodaji finansijskih instrumenata b) stjecati ili otuđivati imovinu fondova kojima upravlja za svoj račun ili račun relevantnih lica c) kupovati sredstvima fonda imovinu ili sklapati poslove koji nisu predviđeni ovim zakonom d) obavljati transakcije kojima krši odredbe ovog zakona, propisa donesenih na osnovu ovog zakona te prospekta fonda, uključujući odredbe o ograničenjima ulaganja e) nenaplatno otuđivati imovinu fonda f) stjecati ili otuđivati imovinu fondova kojima upravlja po cijeni nepovoljnijoj od njezine fer vrijednosti g) neposredno ili posredno, istovremeno ili s odgodom, dogovarati prodaju, kupovinu ili prijenos imovine između dva fonda kojima upravlja isto društvo za upravljanje pod uslovima različitim od tržišnih uslova ili uslovima koji jedan fond stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na drugi h) preuzimati obaveze u vezi s imovinom koja u trenutku preuzimanja tih obaveza nije vlasništvo fonda, uz izuzetak: 1) transakcija finansijskim instrumentima obavljenih na uređenom tržištu ili drugom tržištu čija pravila omogućavaju isporuku finansijskih instrumenata uz istovremeno plaćanje i 2) transakcija za koje nije moguća istovremena isporuka finansijskih instrumenata ili nisu uobičajeno izvodive putem sistema poravnanja uz istovremeno plaćanje, pri čemu društvo za upravljanje mora uspostaviti odgovarajuće procedure, postupke i mjere u svrhu kontrole rizika namire. Član 33. (Odgovornost društva za upravljanje) (1) Društvo za upravljanje odgovorno je članovima fondova za uredno i savjesno obavljanje poslova propisanih ovim zakonom, propisima donesenima na osnovu ovog zakona, prospekta i/ili statuta fonda. (2) Ako društvo za upravljanje ne obavi ili propusti obaviti, u cijelosti ili djelimično, odnosno ako nepropisno obavi bilo koji posao ili dužnost predviđenu ovim zakonom, prospektom ili statutom fonda, društvo za upravljanje odgovara članovima fonda za štetu koja je nanesena imovini fonda, a koja je nastala kao posljedica propusta društva za upravljanje u obavljanju i izvršavanju njegovih dužnosti. (3) Društvo za upravljanje dužno je statutom fonda za slučaj pogrešnog izračuna cijene udjela i za slučaj povrede ograničenja ulaganja u smislu člana 55. ovog zakona predvidjeti odgovarajuće postupke i model naknade štete za članove fondova, koji moraju posebno obuhvatiti izradu i provjeru plana naknade štete kao i mjere naknade štete. (4) Postupci i model naknade štete iz stava (3) ovog člana moraju biti revidirani od strane revizora u okviru revizije godišnjih izvještaja fonda. (5) Društvo za upravljanje je dužno da uspostavi sistem unutrašnjih kontrola na svim nivoima, pri čemu se pod tim sistemom podrazumijevaju odgovarajuće procedure, postupci i radnje koje je uprava društva za upravljanje dužna da organizuje na način koji odgovara prirodi, složenosti i rizičnosti posla, a radi kontinuiranog upravljanja rizicima koji mogu negativno utjecati na ostvarivanje utvrđenih poslovnih ciljeva, kao i radi sprečavanja nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju društva za upravljanje. (6) Uprava društva za upravljanje odgovorna je za uspostavljanje, kontinuirano praćenje i unaprjeđenje sistema upravljanja rizicima u poslovanju društva za upravljanje i dobrovoljnog penzijskog fonda. (7) Komisija propisuje minimalne uslove uspostavljanja sistema unutrašnjih kontrola i utvrđuje pravila upravljanja rizicima iz st. (5) i (6) ovog člana. (8) Komisija će detaljnije razraditi postupak i model naknade štete i njegovo provođenje, a posebno: a) pojedinosti postupka naknade štete, minimalnu visinu pogrešnog izračuna cijene udjela, nakon koje se provodi postupak naknade štete, kao i pojedinosti Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 303 pojednostavnjenog postupka naknade štete kod nedostatka određene visine za ukupnu štetu; b) mjere naknade štete koje treba poduzeti prema članovima fonda ili fondu te bagatelne granice u kojima bi takve mjere naknade štete prouzrokovale nerazmjeran trošak; c) obaveze izvještavanja prema Komisiji; d) obaveze informisanja članova fonda; e) sadržaj i izradu plana naknade štete koji se treba izraditi te pojedinosti mjera naknade štete; f) sadržaj i obim revizije plana naknade štete i mjera naknade štete od strane revizora. Član 34. (Promjena firme i sjedišta) Društvo za upravljanje je dužno da, prije podnošenja prijave za upis u registar privrednih subjekata promjene firme i sjedišta obavijesti Komisiju i članove dobrovoljnog penzijskog fonda o promjeni koju vrši i dobije saglasnost na promjenu od Komisije. Član 35. (Poslovne knjige i izvještaji) (1) Vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja društva za upravljanje vrši se u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija i propisom Komisije. (2) Društvo za upravljanje je dužno da, odvojeno od svojih, vodi poslovne knjige i sastavlja finansijske izvještaje za dobrovoljni penzijski fond kojim upravlja. (3) Društvo za upravljanje je dužno da u poslovnim knjigama i finansijskim izvještajima odvojeno prikazuje podatke za svaki fond kojim upravlja. (4) Društvo za upravljanje je dužno da osigura eksternu reviziju finansijskih izvještaja. (5) Društvo za upravljanje dužno je da Komisiji dostavlja: a) godišnje finansijske izvještaje za društvo u okviru kojeg odvojeno prikazuje finansijski izvještaj dobrovoljnog penzijskog fonda kojim upravlja, sa izvještajem eksternog revizora do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu; b) mjesečne izvještaje za dobrovoljni penzijski fond i društvo za upravljanje, do desetog dana u mjesecu za prethodni mjesec, koji sadrže podatke o: 1) vrijednosnim papirima koje čine imovinu dobrovoljnog penzijskog fonda kojima se trgovalo, prema vrsti vrijednosnih papira i emitentima, 2) nekretninama koje čine imovinu fonda kojima se trgovalo, prema vrsti i mjestu gdje se one nalaze, 3) stanju na novčanim depozitima koji čine imovinu dobrovoljnog penzijskog fonda, prema finansijskim organizacijama kod kojih se depoziti nalaze, 4) datumima transakcija i cijenama po kojima su transakcije vrijednosnim papirima izvršene, 5) brokerskim naknadama, naknadama banke depozitara i drugim troškovima u vezi sa transakcijama, 6) vrijednosti imovine dobrovoljnog penzijskog fonda i broju upisanih investicijskih jedinica i njihovoj pojedinačnoj vrijednosti, sa stanjem na dan posljednjeg radnog dana u mjesecu za koji se izvještaj dostavlja, 7) broju članova dobrovoljnog penzijskog fonda, sa stanjem na dan posljednjeg radnog dana u mjesecu za koji se dostavlja izvještaj, 8) druge podatke na zahtjev Komisije. (6) Društvo za upravljanje je dužno da trajno čuva dokumentaciju i podatke zabilježene na elektronskim medijima koji se odnose na članove dobrovoljnog penzijskog fonda. (7) Društvo za upravljanje dužno je da, na zahtjev Komisije, dostavlja i druge izvještaje, informacije i podatke. (8) Komisija će propisati strukturu, sadržaj, način i rokove dostave drugih izvještaja društva za upravljanje koje su društva za upravljanje obavezna sastavljati za potrebe Komisije u skladu sa stavom (5) ovog člana. Član 36. (Eksterna revizija finansijskih izvještaja) (1) Društvo za upravljanje obavještava Komisiju o izboru eksternog revizora u roku od sedam dana od dana izbora i dostavlja joj podatke na osnovu kojih je donijelo odluku o izboru. (2) U roku od 15 dana od dana prijema obavještenja iz stava (1) ovog člana, Komisija može zahtijevati od društva za upravljanje promjenu eksternog revizora, ukoliko na osnovu istinitosti i objektivnosti ranije datih izvještaja i drugih informacija kojima Komisija raspolaže, procijeni da ne postoji dovoljan nivo sigurnosti da će obavljena revizija biti u skladu sa zakonom kojim se uređuje revizija finansijskih izvještaja i s međunarodnim standardima revizije. (3) Eksterni revizor ne može u istoj godini obavljati i reviziju finansijskih izvještaja društva za upravljanje ili dobrovoljnog penzijskog fonda i pružati društvu za upravljanje druge usluge, niti može vršiti reviziju za poslovnu godinu u kojoj je društvu za upravljanje pružao te usluge. (4) Komisija utvrđuje osnovni sadržaj izvještaja eksternog revizora i uslove obavljanja eksterne revizije. (5) Komisija kad utvrdi da revizija finansijskih izvještaja društva za upravljanje ili dobrovoljnog penzijskog fonda nije obavljena u skladu sa zakonom kojim se uređuje revizija finansijskih izvještaja i međunarodnim standardima revizije, zahtijeva od društva za upravljanje da, u roku koji ona odredi, angažuje drugog eksternog revizora, koji će ponovo obaviti reviziju o trošku društva za upravljanje. (6) Eksterni revizor dužan je da upravu društva za upravljanje, kao i Komisiju, obavijesti, i to odmah nakon što za njih sazna, o svakoj činjenici koja predstavlja: a) povredu zakona i akata Komisije; b) materijalno značajnu promjenu finansijskog rezultata iskazanog u nerevidiranim godišnjim finansijskim izvještajima; c) povredu unutrašnjih procedura ili akata društva za upravljanje; d) okolnost koja bi mogla dovesti do materijalnog gubitka za društvo za upravljanje ili bi mogla ugroziti kontinuitet njegovog poslovanja. (7) Obavještenje iz stava (6) ovog člana ne smatra se povredom tajnosti podataka društva za upravljanje ili povjerljivih informacija i eksterni revizor zbog njega ne može snositi odgovornost. (8) Komisija će propisati bliže uslove i način davanja obavještenja iz stava (7) ovog člana. (9) Komisija može od eksternih revizora zahtijevati i dodatna obavještenja u vezi sa izvršenom revizijom. (10) Kad su nepravilnosti u poslovanju društva za upravljanje utvrđene u izvještaju eksternog revizora, društvo za upravljanje je dužno da te nepravilnosti otkloni i da o tome obavijesti Komisiju. (11) Ako društvo za upravljanje ne otkloni nepravilnosti iz stava (10) ovog člana, Komisija prema tom društvu za upravljanje poduzima mjere propisane ovim zakonom. Broj 104 - Strana 304 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. (12) Društvo za upravljanje dostavlja Komisiji pismeno obavještenje o raskidu ugovora sa eksternim revizorom, sa izjavom o razlozima za raskid najkasnije u roku od 15 dana od dana raskida ovog ugovora. Član 37. (Statusne promjene društva za upravljanje) (1) Ako je društvo za upravljanje uključeno u pripajanje, spajanje ili podjelu mora za tu statusnu promjenu dobiti odobrenje Komisije. (2) Za odlučivanje o izdavanju odobrenja za statusne promjene društva iz stava (1) ovog člana, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog zakona za izdavanje odobrenja za rad društvu za upravljanje. (3) Ako uslijed statusne promjene društva za upravljanje nastane novo društvo, to društvo da bi moglo raditi kao društvo za upravljanje, mora prije upisa statusne promjene u sudski registar od Komisije dobiti odobrenje za rad. Član 38. (Prijenos prava upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondom) (1) Društvo za upravljanje može svoje pravo upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondom ugovorom prenijeti na drugo društvo za upravljanje, uz prethodnu saglasnost Komisije. (2) Društvo za upravljanje na koje se prenosi pravo upravljanja iz stava (1) ovog člana dužno je da Komisiji, u roku od 15 dana od davanja saglasnosti iz tog stava, podnese zahtjev za izdavanje dozvole za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom, uz koji podnosi dokumentaciju iz člana 11. stav (2) ovog zakona, kao i drugu dokumentaciju u skladu s propisom Komisije. (3) Komisija izdaje društvu za upravljanje iz stava (2) ovog člana dozvolu za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom iz tog stava u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje ove dozvole. (4) Istovremeno sa izdavanjem dozvole iz stava (3) ovog člana, Komisija oduzima društvu za upravljanje koje prenosi pravo upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondom dozvolu za upravljanje tim fondom, odnosno oduzima mu dozvolu za rad ako ovo društvo ne upravlja nijednim drugim dobrovoljnim penzijskim fondom, u kom slučaju to društvo pokreće postupak dobrovoljne likvidacije u smislu člana 39. ovog zakona. (5) Za prijenos prava upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondom nije potrebna saglasnost članova tog fonda, organizatora penzijskih planova i obveznika uplate. (6) Danom izdavanja dozvole iz stava (3) ovog člana - pravo upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondom prenosi se na društvo za upravljanje kome je izdata ta dozvola. (7) Društvo za upravljanje na koje je preneseno pravo upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondom drugog društva za upravljanje, u roku od osam dana od dana prijema rješenja o izdavanju dozvole iz stava (3) ovog člana, obavještava članove tog fonda o njihovom pravu da, ako više ne žele da budu članovi ovog fonda, svoj račun prenesu u fond kojim upravlja drugo društvo za upravljanje - u roku od 60 dana od dana prijema tog obavještenja, pri čemu troškove ovog prijenosa snosi društvo za upravljanje na koje je preneseno ovo pravo. (8) Danom donošenja rješenja o izdavanju dozvole iz stava (3) ovog člana, društvo za upravljanje kome je izdata ta dozvola postaje ugovorna strana u ugovorima o članstvu u fondu, odnosno o penzijskom programu koji su mu prijenosom prava upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondom ustupljeni i preuzima sva prava i obaveze iz tih ugovora. (9) Komisija bliže uređuje postupak prijenosa prava upravljanja iz ovog člana. Član 39. (Prestanak društva za upravljanje) (1) U slučaju oduzimanja dozvole za rad društvu za upravljanje, pokreće se postupak likvidacije ili stečaja tog društva. (2) Na postupak iz stava (1) ovog člana primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju likvidacija i stečaj privrednih društava, ako ovim zakonom nije drukčije predviđeno. (3) Društvo za upravljanje može pokrenuti postupak svoje dobrovoljne likvidacije samo ako je prethodno svoje pravo upravljanja dobrovoljnim penzijskim fondom prenijelo na drugo društvo za upravljanje u skladu s članom 38. ovog zakona. (4) U slučaju oduzimanja dozvole za rad društvu za upravljanje, to društvo prestaje da upravlja dobrovoljnim penzijskim fondom, a banka depozitar je dužna da obavlja samo neodložne poslove u vezi s tim upravljanjem, odnosno poslove čijim bi neobavljanjem nastupila šteta za ovaj fond. (5) Komisija bliže propisuje postupak prestanka društva za upravljanje iz ovog člana. Član 40. (Javni poziv) (1) Danom prestanka upravljanja od strane društva za upravljanje, u smislu člana 39. ovog zakona, Komisija upućuje javni poziv postojećim društvima za upravljanje da, u roku od 15 dana, podnesu ponudu za upravljanje, odnosno pripajanje dobrovoljnog penzijskog fonda. (2) U roku od 30 dana od dana isteka roka iz stava (1) ovog člana Komisija donosi rješenje o najpovoljnijoj ponudi društva za upravljanje. (3) Uslove i način izbora najpovoljnije ponude društva za upravljanje bliže propisuje Komisija. Član 41. (Neuspješan javni poziv) (1) Ako na javni poziv nijedno društvo za upravljanje ne podnese ponudu, Komisija obavještava članove dobrovoljnog penzijskog fonda i dostavlja ovlaštenje banci depozitaru da unovči imovinu fonda i prenese račune članova fonda u drugi dobrovoljni penzijski fond. (2) Banka depozitar, u roku od šest mjeseci od dana prijema ovlaštenja, unovčava imovinu fonda u najboljem interesu članova fonda. (3) U roku od 30 dana od dana prijema obavještenja iz stava (1) ovog člana, članovi dobrovoljnog penzijskog fonda biraju drugi dobrovoljni penzijski fond i obavještavaju banku depozitara o svom izboru. (4) Troškovi poslova u vezi sa upravljanjem, odnosno u vezi sa unovčavanjem imovine fonda i prijenosom računa iz stava (1) ovog člana padaju na teret društva za upravljanje, a ukoliko to nije moguće - na teret imovine dobrovoljnog penzijskog fonda koji se raspušta. (5) Komisija će bliže urediti postupak raspuštanja dobrovoljnog penzijskog fonda. Član 42. (Dužnosti banke depozitara) (1) Banka depozitar podnosi Komisiji izvještaj o unovčavanju imovine fonda i prenosu računa u smislu člana 41. st. (1) i (2) ovog zakona. (2) Na osnovu izvještaja iz stava (1) ovog člana Komisija briše fond iz registra dobrovoljnih penzijskih fondova. Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 305 (3) Banka depozitar najmanje 10 godina čuva poslovne knjige i dokumentaciju raspuštenog dobrovoljnog penzijskog fonda, a u skladu sa propisima kojima se uređuje arhivska građa. POGLAVLJE III. ORGANIZOVANJE I UPRAVLJANJE DOBROVOLJNIM PENZIJSKIM FONDOVIMA Član 43. (Dobrovoljni penzijski fond) (1) Dobrovoljni penzijski fond se organizuje radi prikupljanja novčanih sredstava uplatom penzijskog doprinosa od strane obveznika uplate i ulaganja tih sredstava sa ciljem povećanja vrijednosti imovine fonda. (2) Dobrovoljnim penzijskim fondom upravlja društvo za upravljanje, u skladu sa ovim zakonom. (3) Dobrovoljni penzijski fond jeste fond posebne vrste, odnosno zasebna imovina, bez svojstva pravnog lica. (5) Dobrovoljni penzijski fond može biti fond otvorenog tipa, u kojem slučaju prihvaća zahtjeve za članstvo od bilo koje osobe koja ima prebivalište u BiH, te koja prihvata dobrovoljni penzijski program. (6) Dobrovoljni penzijski fond može biti i zatvorenog tipa, te osnovan za potrebe određenih poslodavaca i sindikata, njime mora upravljati društvo za upravljanje, te mora nuditi jedan ili više dobrovoljnih penzijskih programa, u skladu s odredbama ovog zakona. (7) Jedno društvo za upravljanje može organizovati jedan ili više dobrovoljnih penzijskih programa. Član 44. (Imovina dobrovoljnog penzijskog fonda) (1) Imovina dobrovoljnog penzijskog fonda u svojini je članova fonda, srazmjerno njihovom udjelu u imovini fonda. (2) Imovina dobrovoljnog penzijskog fonda je odvojena od imovine društva za upravljanje. (3) Imovina dobrovoljnog penzijskog fonda se obavezno vodi na računu kod banke depozitara. (4) Imovina dobrovoljnog penzijskog fonda ne može biti predmet prinudne naplate, zaloge, hipoteke, ne može se uključiti u likvidacijsku ili stečajnu masu društva za upravljanje, banke depozitara ili drugih lica, niti koristiti za izmirivanje obaveza člana dobrovoljnog penzijskog fonda i drugih lica prema trećim licima. (5) Pravo glasa na osnovu dionica koje čine imovinu dobrovoljnog penzijskog fonda ostvaruje društvo za upravljanje koje organizuje i upravlja tim fondom. Društvo za upravljanje će koristiti pravo glasa vezano za dionice dobrovoljnog penzijskog fonda kojim upravlja isključivo u interesu članova dobrovoljnog penzijskog fonda. Član 45. (Investiciona načela i investiciona politika) (1) Imovina dobrovolјnog penzijskog fonda ulaže se sa cilјem povećanja ukupnog prinosa u korist članova dobrovolјnog penzijskog fonda, a u skladu sa sljedećim načelima: a) načelo sigurnosti imovine dobrovolјnog penzijskog fonda – u strukturi portfolija dobrovolјnog penzijskog fonda nalaze se vrijednosni papiri izdavalaca sa visokim kreditnim rejtingom; b) načelo diversifikacije portfolija – u strukturi portfolija dobrovolјnog penzijskog fonda nalaze se vrijednosni papiri koje se razlikuju prema vrsti i izdavaocima, kao i prema drugim obilježjima; c) načelo održavanja odgovarajuće likvidnosti – u strukturi portfolija dobrovolјnog penzijskog fonda nalaze se vrijednosni papiri koje je moguće brzo i efikasno kupiti i prodati po relativno ujednačenoj i stabilnoj cijeni. (2) Pravilima poslovanja društva za upravlјanje utvrđuje se investiciona politika dobrovolјnog penzijskog fonda. (3) Investicionom politikom utvrđuje se: a) način sprovođenja načela iz stava (1) ovog člana; b) najveći i najmanji dio sredstava dobrovolјnog penzijskog fonda koji se može ulagati u pojedine vrijednosni papiri i nekretnine; c) najveći dio sredstava dobrovolјnog penzijskog fonda koji se može ulagati u novčane depozite; d) organi društva za upravlјanje koji donose odluke o ulaganjima i postupak za donošenje takvih odluka; e) način izmjene investicione politike. (4) Imovina mora biti uložena u najboljem interesu članova fondova. (5) U slučaju potencijalnog sukoba interesa društvo za upravljanje mora osigurati da se imovina ulaže isključivo u interesu članova fonda. (6) Imovina za pokriće tehničkih rezervi također mora biti uložena u skladu s odredbama st. (1) do (5) ovog člana. Član 46. (Dozvoljena ulaganja fonda) (1) Imovina fonda isključivo se može sastojati od: a) prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca: 1) koji su uvršteni ili se njima trguje na uređenom tržištu u smislu propisa koji uređuju tržište kapitala u BiH, državi članici i/ili državi članici OECD-a i 2) kojima se trguje na drugom uređenom tržištu u BiH, državi članici i/ili državi članici OECD-a, koje redovno posluje, priznato je i otvoreno za javnost b) nedavno izdanih prenosivih vrijednosnih papira, pod sljedećim uslovima: 1) prospekt izdanja uključuje obavezu da će izdavalac podnijeti zahtjev za uvrštenje u službenu kotaciju berze ili na drugo uređeno tržište koje redovno posluje, priznato je i otvoreno za javnost 2) takvo ulaganje predviđeno je prospektom fonda i 3) uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od izdanja, u protivnom će se prenosivi vrijednosni papiri smatrati neuvrštenima c) udjela ili dionica investicijskih fondova koji su odobrenje za rad dobili u BiH, državi članici ili u državi članici OECD-a, pod sljedećim uslovima: 1) takvi investicijski fondovi dobili su odobrenje za rad od strane Komisije, odnosno nadležnog tijela države članice ili nadležnog tijela države članice OECD-a s kojima je osigurana saradnja s Komisijom, pod uslovom da su provođenje nadzora nad tim fondovima i nivo zaštite ulagača isti onima propisanim propisom koji uređuje osnivanje i rad investicijskih fondova 2) da su propisane odredbe za odvojenost imovine, zaduživanje, davanje zajmova i prodaju prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca bez pokrića iste zahtjevima propisanima u propisu koji uređuje osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima 3) o poslovanju takvih investicijskih fondova izvještava se u polugodišnjim i revidiranim godišnjim izvještajima kako bi se omogućila procjena imovine i obaveza, dobiti i poslovanja u toku izvještajnog perioda i Broj 104 - Strana 306 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. 4) prospektom investicijskog fonda čiji se udjeli ili dionice namjeravaju stjecati predviđeno je da ukupno najviše 10% imovine investicijskog fonda može biti uloženo u udjele ili dionice drugih investicijskih fondova d) depozita kod banke koji su povratni na zahtjev te koji dospijevaju za najviše 12 mjeseci, pod uslovom da banka ima registrirano sjedište u BiH ili državi članici ili državi članici OECD-a, pod uslovom da su provođenje nadzora nad tom bankom i nivo zaštite deponenata isti onima u skladu sa propisom koji uređuje poslovanje banaka e) izvedenih finansijskih instrumenata kojima se trguje na uređenim tržištima iz tačke a) ovog stava ili izvedenih finansijskih instrumenata kojima se trguje izvan uređenih tržišta iz tačke a) ovog stava (neuvrštene OTC izvedenice) pod sljedećim uslovima: 1) osnovna imovina izvedenice sastoji se od finansijskih instrumenata obuhvaćenih tač. a) i b) ovog stava, finansijskih indeksa, kamatnih stopa, deviznih kurseva ili valuta, u koje fond može ulagati u skladu sa svojim investicijskim ciljevima navedenim u prospektu fonda, odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona 2) druge ugovorne strane u transakcijama s neuvrštenim (OTC) izvedenicama su institucije koje podliježu bonitetnom nadzoru te pripadaju kategorijama koje će pravilnikom iz stava (7) ovog člana dodatno propisati Komisija i 3) neuvrštene (OTC) izvedenice podliježu svakodnevnom pouzdanom i provjerljivom vrednovanju te ih je u svakom trenutku moguće prodati, likvidirati ili zatvoriti prijebojnom transakcijom po njihovoj fer vrijednosti na zahtjev fonda 4) prospektom fonda predviđeno je ulaganje u takve instrumente i prikazan utjecaj takvih instrumenata na rizičnost fonda f) instrumenata tržišta novca kojima se ne trguje na uređenim tržištima iz tačke a) ovog stava, ako su izdani pod sljedećim uslovima: 1) izdala ih je ili za njih jamči BiH, Federacija, RS, Distrikt Brčko, jedinice lokalne samouprave u BiH i druga pravna lica uz garanciju BiH, Federacije, RS, Distrikta Brčko u skladu sa propisom kojim se uređuje javni dug, država članica, lokalne ili područne (regionalne) samouprave države članice ili centralna banka države članice ili države članice OECD-a, Evropska centralna banka, Evropska unija ili Evropska investicijska banka, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojem pripada jedna ili više članica OECD-a 2) izdalo ih je društvo čijim se vrijednosnim papirima trguje na uređenim tržištima iz tačke a) ovog stava 3) izdao ih je ili za njih jamči subjekt koji podliježe bonitetnom nadzoru nadležnog tijela države članice u skladu sa zakonima koji uređuju tržište kapitala i poslovanje banaka ili subjekt koji podliježe ili udovoljava pravilima nadzora nadzornog tijela država članica OECD-a 4) izdalo ih je drugo lice koja ima odobrenje Komisije, pod uslovom da ulaganja u takve instrumente podliježu zaštiti ulagača jednakoj onoj kojoj podliježu instrumenti iz alineja 2) ili 3) ove tačke te pod uslovom da je izdavalac društvo čiji kapital i rezerve iznose najmanje 20.000.000,00 KM i koje sastavlja i objavljuje svoje godišnje finansijske izvještaje u skladu s propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda finansijskog izvještavanja, da je izdavalac subjekt koji se, unutar grupe društava koja obuhvaća jednu ili nekoliko društava čije su dionice uvrštene na neko od uređenih tržišta, bavi finansiranjem te grupe, ili da je izdavalac subjekt čiji je predmet poslovanja finansiranje posebnih subjekata za sekuritizaciju koja koriste bankovne kreditne linije g) novca na poslovnom računu fonda otvorenog kod depozitara te na drugim računima kada je to potrebno radi realizacije ulaganja h) druge vrste imovine koja je proizašla iz imovine iz tač. a) do g) ovog stava. i) nekretnine koje se nalaze na teritoriji BiH. (2) Ulaganja u nekretnine mogu biti ulaganja u zemljište, zgrade (poslovne, stambene, stambeno-poslovne, ekonomske i dr.) i posebne dijelove zgrada (stanovi, poslovne prostorije i dr.), koji su upisani u javnim knjigama o evidenciji nekretnina i pravima na njima, čiji prijenos svojine nije ograničen i na kojima nije zasnovano pravo zaloge, pravo plodouživanja, pravo upotrebe, pravo stanovanja ili pravo stvarnog tereta. (3) Imovina dobrovoljnog penzijskog fonda koja se sastoji od nekretnina upisuje se u knjige iz stava (2) ovog člana kao svojina fonda, uz navođenje naziva društva za upravljanje i evidentira se u banci depozitaru. (4) Vrijednost nekretnina u koje se ulaže imovina dobrovoljnog penzijskog fonda obavezno procjenjuje ovlašteni procjenilac. Nekretnine moraju biti osigurane od svih rizika sve dok se nalaze u vlasništvu dobrovoljnog penzijskog fonda. (5) Članovi dobrovoljnog penzijskog fonda nemaju pravo preče kupovine pri prodaji nekretnina. (6) Komisija bliže uređuje način i učestalost procjene imovine iz stava (1) tačka i) ovog zakona. (7) Komisija će detaljnije odrediti dozvoljena ulaganja fondova, tržišta koja smatra uređenima te institucije koje se smatraju drugom ugovornom stranom i instrumente tržišta novca u koje je dopušteno ulagati. Član 47. (Ograničenja ulaganja) Ulaganje imovine fonda podliježe sljedećim ograničenjima: a) najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca jednog izdavaoca, pod uslovom da ako je vrijednost prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca jednog izdavaoca u koje je fond uložio veća od 5% neto vrijednosti imovine fonda, zbir vrijednosti tih ulaganja za sve takve izdavaoce ne smije prijeći 40% neto vrijednosti imovine fonda, ali uz izuzetak da: 1) u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji je izdavalac ili za koje jamči BiH, Federacija ili RS ili jedinica lokalne samouprave u BIH u skladu sa propisom kojim se uređuje javni dug, država članica ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave države članice, država članica OECD-a ili javno Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 307 međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica ili kojemu pripada jedna ili više članica OECD-a, može se ulagati bez ograničenja, pod uslovom da: - u prospektu i promotivnim sadržajima fonda budu jasno naznačene države članice, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave države članice ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica u čije vrijednosne papire i instrumente tržišta novca fond smije ulagati više od 35% neto vrijednosti imovine fonda - se imovina fonda sastoji od barem šest različitih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca i - vrijednost niti jednog pojedinog vrijednosnog papira ili instrumenta tržišta novca iz tačke b) podtačke 1) prve alineje ovog članka ne prelazi 30% neto vrijednosti imovine fonda 2) najviše 25% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u obveznice koje odobri Komisija, a koje izdaju banke koje imaju registrirano sjedište u BiH ili državi članici koje su na osnovu posebnog propisa predmetom posebnog javnog nadzora sa svrhom zaštite ulagača u te obveznice. Sredstva od izdavanja takvih obveznica moraju biti uložena u skladu s posebnim propisom u imovinu koja će do dospijeća obveznica omogućiti ispunjenje obaveza koje proizlaze iz obveznica i koja bi se, u slučaju neispunjenja obaveza izdavaoca, prvenstveno iskoristila za isplatu glavnice i stečenih kamata iz tih obveznica. Ako je više od 5% neto vrijednosti imovine fonda uloženo u takve obveznice jednog izdavaoca, ukupna vrijednost takvih ulaganja koja čine više od 5% neto vrijednosti imovine fonda ne smije prijeći 80% neto vrijednosti imovine fonda 3) najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji su izdavaoci lica koja čine povezana društva u skladu s odredbama propisa koji uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava i ovog zakona. Lica koja čine povezana društva u skladu s odredbama propisa koji uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava i ovog zakona smatraju se jednim licem u smislu izračuna ograničenja iz tačke e) ovog stava b) prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca iz tačke a) podtačke 1) i 2) ovog stava ne uključuju se u izračun ograničenja od 40% iz tačke a) ovog stava c) najviše 5% neto vrijednosti imovine fonda može se uložiti u depozite kod jedne te iste banke iz člana 46. stava (1) tačke d) ovog zakona d) izloženost fonda riziku druge ugovorne strane kod transakcija s neuvrštenim (OTC) izvedenicama ne smije biti veća od 5% neto vrijednosti imovine fonda e) ukupna vrijednost ulaganja u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji je izdavalac jedno te isto lice i vrijednosti depozita kod tog lica i izloženosti koje proizlaze iz transakcija s neuvrštenim (OTC) izvedenicama sklopljenih s tim licem ne smije prijeći 15% neto vrijednosti imovine fonda f) najviše 10% neto vrijednosti imovine fonda može biti uloženo u udjele ili dionice investicijskih fondova iz člana 46. stava (1) tačke c) ovog zakona, g) ulaganja u udjele ili dionice investicijskih fondova ne uključuju se u izračune ograničenja iz tač. a) do e) ovog stava h) ako se imovina fonda ulaže u udjele ili dionice investicijskih fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje ili neko drugo društvo s kojim je to društvo za upravljanje povezano zajedničkom upravom ili kontrolom, ili značajnim direktnim ili indirektnim međusobnim vlasničkim udjelom, takvo društvo za upravljanje ili drugo društvo ne smiju zaračunavati ulaznu ili izlaznu naknadu kod ulaganja fonda u udjele ili dionice tih investicijskih fondova i) ako fond ulaže u udjele ili dionice investicijskih fondova, u prospektu fonda mora biti jasno naznačena i maksimalna naknada za upravljanje koju je moguće zaračunati iz imovine investicijskih fondova u koje namjerava ulagati, a u revidiranim godišnjim izvještajima fonda mora jasno biti naznačen maksimalan postotak naknade za upravljanje koja je zaračunata iz imovine fonda i iz imovine investicijskog fonda u koji je taj fond uložio j) ulaganja zatvorenog fonda u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tržišta novca čiji je izdavalac pokrovitelj zatvorenog fonda može iznositi najviše 5% neto imovine fonda. Ako pokrovitelj zatvorenog fonda pripada grupi, najviše 10% neto imovine zatvorenog fonda može biti uloženo u preduzeća koja pripadaju toj istoj grupi. Ako zatvoreni fond ima više pokrovitelja, ulaganja u pokroviteljska preduzeća moraju biti razborita i primjereno diverzificirana. Izuzetno, ulaganja iz ove tačke ne odnose se na ulaganja u obveznice BiH, Federacije ili RS i/ili države članice k) fond može steći najviše: 1) 10% dionica s pravom glasa jednog izdavaoca 2) 10% dionica bez prava glasa jednog izdavaoca 3) 10% dužničkih vrijednosnih papira jednog izdavaoca 4) 25% udjela ili dionica pojedinoga investicijskog fonda 5) 10% instrumenata tržišta novca jednog izdavaoca 6) ograničenja iz ove tačke ne primjenjuju se na prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji je izdavalac ili za koje jamči BiH, Federacija ili RS, država članica, država članica OECD-a ili javna međunarodna tijela kojima pripada jedna ili više država članica 7) ograničenja iz podtačaka 3), 4) i 5) ove tačke mogu se zanemariti u trenutku stjecanja ako tada nije moguće izračunati ukupan broj ili vrijednost instrumenata u opticaju l) ukupna izloženost fonda prema finansijskim izvedenicama ni u kom slučaju ne smije biti veća od neto vrijednosti imovine fonda. Izloženost se izračunava uzimajući u obzir trenutačnu vrijednost temeljne imovine, rizik druge ugovorne strane, buduća tržišna kretanja i raspoloživo vrijeme za likvidaciju pozicija. Fond može ulagati u izvedene finansijske instrumente, u skladu sa svojom investicijskom politikom i ograničenjima iz tačke 1. ovog stava, uz uslov da ukupna izloženost prema temeljnoj imovini ne prelazi ograničenja iz ovog Broj 104 - Strana 308 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. člana. Kada prenosivi vrijednosni papir ili instrument tržišta novca sadrži ugrađenu finansijsku izvedenicu, ta finansijska izvedenica se uzima u obzir prilikom izračuna ograničenja ulaganja iz ovog člana m) ukupna ulaganja dobrovoljnog penzijskog fonda u nekretnine ne mogu iznositi više od 30% imovine dobrovoljnog penzijskog fonda n) fondovi ne smiju ulagati u plemenite metale niti u potvrde koje ih predstavljaju, kao niti stvoriti izloženost prema plemenitim metalima i drugim robnim berzama. Član 48. (Korištenje tehnika i instrumenta vezanih uz prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca) Društvo za upravljanje može koristiti tehnike i instrumente vezane uz prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca, ako se takve tehnike i instrumenti koriste u svrhu učinkovitog upravljanja portfolijem fonda. Član 49. (Ograničenja ulaganja fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje) (1) Fondovi, zajedno s drugim fondovima kojima upravlja isto društvo za upravljanje, ne smiju biti imaoci ukupno: a) više od 25% dionica s pravom glasa jednog te istog izdavaoca, b) više od 10% dionica bez prava glasa jednog te istog izdavaoca, c) više od 10% dužničkih vrijednosnih papira izdanih od strane jednog te istog izdavaoca, d) više od 25% udjela pojedinoga investicijskog fonda, e) više od 10% instrumenata tržišta novca izdatih od strane jednog te istog izdavaoca. (2) Ograničenja iz stava (1) ovog člana ne primjenjuju se na dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca čiji su izdavalac BiH, Federacija ili RS, država članica, država članica OECD-a ili međunarodne javne organizacije koje je članica jedna ili više država članica i/ili država članica OECD-a. Član 50. (Pozajmljivanje) (1) Otvoreni fond može pozajmiti novčana sredstva od trećih lica u ukupnom iznosu do 5% neto vrijednosti imovine fonda, ali samo putem repo poslova i transakcija prodaje i ponovne kupovine, i to ne na rok duži od tri mjeseca. (2) Najviše 5% neto vrijednosti imovine otvorenog fonda, a najviše do 50% svakog pojedinog ulaganja dopušteno je pozajmiti trećim licima. Imovina otvorenog fonda može se pozajmljivati isključivo na osnovu pisanog ugovora ili u sklopu organizovanih sistema za pozajmljivanje vrijednosnih papira koji djeluju u sklopu sistema za poravnanje i namiru. Pozajmljivanje je dopušteno samo na isključivu korist otvorenog fonda radi povećanja prinosa fonda, bez neprimjerenog povećanja rizika. U tom smislu, pozajmljeni vrijednosni papiri moraju biti primjereno osigurani kolateralom. Ugovori o zajmu moraju sadržavati odredbu kojom se omogućava povlačenje pozajmljenih vrijednosnih papira na poziv u roku od 15 radnih dana. (3) Zatvoreni fond može pozajmiti novčana sredstva od trećih lica u ukupnom iznosu do 5% neto vrijednosti imovine fonda, ali samo u svrhu osiguravanja likvidnosti, i to na rok ne duži od tri mjeseca. Član 51. (Izvedenice) (1) Društvo za upravljanje može koristiti finansijske izvedenice u svoje ime i za račun fonda jedino u svrhu: a) zaštite imovine fonda b) efikasnog upravljanja imovinom i obavezama fonda. (2) Prilikom ugovaranja finansijskih izvedenica moraju se poštovati sljedeća ograničenja: a) ukupna izloženost finansijskim izvedenicama ne smije biti veća od neto vrijednosti imovine fonda b) osnovna imovina finansijske izvedenice mora biti dozvoljena imovina za ulaganja fonda iz člana 46. ovog zakona c) izloženost prema jednom licu na osnovu izvedenih finansijskih instrumenta ugovorenih s tim licem ne smije prelaziti 10% neto vrijednosti imovine fonda d) ulaganjem u izvedenice ili druge instrumente iz člana 46. stava (1) ovog zakona koji u sebi imaju ugrađenu izvedenicu, nije dopušteno stvoriti izloženost kojom se prekoračuju ograničenja ulaganja propisana strategijom ulaganja, prospektom fonda, ovim zakonom ili podzakonskim propisima koje je Komisija donijela na osnovu ovog zakona te se ne smije stvoriti izloženost prema imovini iz člana 54. ovog zakona. Član 52. (Valutna usklađenost ulaganja) (1) Imovina fonda mora se ulagati na način da bude valutno usklađena s obavezama fonda. (2) Najmanje 70% neto vrijednosti imovine zatvorenog fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u valuti u kojoj se isplaćuju penzije iz sistema dobrovoljnog penzijskog osiguranja na osnovu individualne kapitalizirane štednje. Član 53. (Dodatna ograničenja ulaganja) (1) Komisija će propisati dodatna ograničenja za ulaganja fondova, uslove i ograničenja vezana za tehnike i instrumente iz člana 47. ovog zakona, postupanje s imovinom fondova te izračun izloženosti iz ovog dijela zakona. (2) Izuzetno od odredbi ovog Poglavlja zakona, u slučaju značajnog poremećaja na finansijskom tržištu koji bi ugrožavao vrijednost imovine fonda, Komisija može zabraniti ili dodatno ograničiti ulaganja u pojedine oblike imovine. Član 54. (Zabrana ulaganja imovine) Imovina fonda ne može biti uložena u: a) imovinu koja je po zakonu neotuđiva ili koja je opterećena, odnosno založena radi osiguranja potraživanja i b) vrijednosne papire izdate od depozitara fonda, bilo kojeg dioničara društva za upravljanje, ili bilo kojeg lica koje je povezano lice s prethodno navedenim licima. Navedeno ograničenje se ne primjenjuje na vrijednosne papire čiji je izdavalac BiH, Federacija ili RS, država članica ili država članica OECD-a, kao ni na vrijednosne papire čiji je izdavalac pokrovitelj zatvorenog fonda, pri čemu vrijede ograničenja iz člana 47. tačke j) ovog zakona. Član 55. (Prekoračenja ograničenja ulaganja i rok usklađivanja) (1) Ograničenja ulaganja iz čl. 47. do 53. ovog zakona fond može prekoračiti kada ostvaruje prava prvenstva upisa ili Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 309 prava upisa koja proizlaze iz prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca koji čine dio njegove imovine. (2) Ako su prekoračenja ograničenja iz čl. 47. do 53. ovog zakona posljedica: a) okolnosti na koje društvo za upravljanje nije moglo utjecati b) ostvarivanja prava upisa iz stava (1) ovog člana ili c) stjecanja imovine iz člana 46. stava (1) tačke h) ovog zakona, društvo za upravljanje dužno je, osim u slučaju otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad bankom ili izdavaocem finansijskih instrumenata, uskladiti ulaganja fonda u razumnom roku ne dužem od tri mjeseca i transakcije poduzimati prvenstveno u svrhu usklađenja ulaganja imovine fonda, pri čemu mora uzimati u obzir interese članova fonda, nastojeći pri tome eventualni gubitak svesti na najmanju moguću mjeru. (3) Izuzetno, na zahtjev društva za upravljanje Komisija može produžiti rok iz stava (2) ovog člana za dodatna tri mjeseca ako je to u interesu članova fonda. (4) Ako su prekoračenja ograničenja iz čl. 47. do 53. ovog zakona posljedica transakcije koju je sklopilo društvo za upravljanje, a kojom su se u trenutku njezina sklapanja prekoračila navedena ograničenja ili dodatno povećala prekoračenja ulaganja, a koja nisu obuhvaćena stavom (2) ovog člana, društvo za upravljanje dužno je uskladiti ulaganja fonda odmah po saznanju za prekoračenje ograničenja. Društvo za upravljanje dužno je fondu nadoknaditi tako nastalu štetu. (5) Ograničenja ulaganja iz čl. 47. do 53. ovog zakona mogu biti prekoračena u prvih šest mjeseci od osnivanja fonda, uz dužno poštivanje načela podjele rizika i zaštite interesa članova fonda. Član 56. (Zabranjene transakcije) (1) Društvu za upravljanje je zabranjeno ugovaranje transakcija u svoje ime i za račun fonda, s članovima uprave ili nadzornog odbora društva za upravljanje. (2) U slučaju ugovaranja transakcija za račun fonda u kojima su suprotne strane: a) dioničari društva za upravljanje b) depozitar fonda c) pokrovitelj zatvorenog fonda ili d) bilo koje drugo lice koje je povezano s navedenim pravnim ili fizičkim licima društvo za upravljanje dužno je o tome voditi evidenciju i na zahtjev je bez odgode dostaviti Komisiji. (3) Komisija može, kada to smatra potrebnim, a posebno radi zaštite imovinskih interesa članova fonda, zabraniti društvu za upravljanje sklapanje transakcija u svoje ime i za račun fonda, s povezanim licem ili uz posredovanje povezanog lica, na određeno vrijeme ili trajno. (4) Društvu za upravljanje je zabranjeno davanje zajma ili jamstva iz imovine fonda bilo kojem pravnom ili fizičkom licu. Član 57. (Izjava o načelima ulaganja) (1) Društvo za upravljanje je dužno za zatvorene fondove sastaviti izjavu o načelima ulaganja koja mora sadržavati najmanje sljedeće: a) stratešku alokaciju imovine s obzirom na prirodu i trajanje penzijskih obaveza b) metode/tehnike mjerenja rizika ulaganja c) toleranciju rizika d) implementirane strategije, procedure, postupke i mjere koje se primjenjuju u svrhu upravljanja rizicima. (2) Izjavu iz stava (1) ovog člana društvo za upravljanje je dužno revidirati prije svake značajne promjene u politici ulaganja, a najmanje svake tri godine. (3) Izjavu iz stava (1) ovog člana društvo za upravljanje mora učiniti dostupnom svim članovima i potencijalnim članovima fonda te Komisiji. (4) Komisija će detaljnije propisati sadržaj te način i mjesto objave izjave o načelima ulaganja. Član 58. (Naziv dobrovoljnog penzijskog fonda) (1) Dobrovoljni penzijski fond ima naziv. (2) U nazivu dobrovoljnog penzijskog fonda moraju biti sadržane riječi "dobrovoljni penzijski fond". (3) Pravno lice i poduzetnik ne mogu koristiti pojam "dobrovoljni penzijski fond" niti pojam izveden iz tog pojma u svom poslovnom imenu ili nazivu, odnosno nazivu svog proizvoda ili usluge, osim ako te pojmove koriste na osnovu ovog zakona. Član 59. (Upravljanje sa više fondova i registar fondova) (1) Društvo za upravljanje koje namjerava da organizuje i upravlja sa više dobrovoljnih penzijskih fondova dužno je da podnese Komisiji zahtjev za izdavanje dozvole za upravljanje fondom za svaki fond posebno uz koji podnosi dokumentaciju iz člana 11. stav (2) ovog zakona. (2) Komisija izdaje dozvolu za upravljanje fondom u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. Član 60. (Izdavanje dozvole i vođenje registra) (1) Komisija izdaje dozvolu za upravljanje fondom na način utvrđen članom 14. stav (2) ovog zakona. (2) Komisija vodi Registar dobrovoljnih penzijskih fondova. Član 61. (Prospekt dobrovoljnog penzijskog fonda) (1) Dobrovoljni penzijski fond ima prospekt i skraćeni prospekt. (2) Skraćeni prospekt se isključivo koristi radi oglašavanja dobrovoljnog penzijskog fonda i mora odgovarati sadržaju prospekta. (3) Prospekt mora sadržati informacije na osnovu kojih zainteresovana lica mogu steći jasnu predstavu o fondu i donijeti razboritu odluku. (4) Društvo za upravljanje daje na uvid prospekt svakom zainteresovanom licu na njegov zahtjev. (5) Društvo za upravljanje je dužno da dostavi Komisiji radi davanja saglasnosti prospekt i skraćeni prospekt dobrovoljnog penzijskog fonda, do 31. marta tekuće godine, sa podacima sa stanjem na dan 31. decembra za prethodnu godinu. (6) Kada nastupe značajnije promjene društvo za upravljanje je dužno da, u roku od osam dana od dana nastanka takvih okolnosti, dostavi Komisiji radi davanja saglasnosti izmijenjeni prospekt i skraćeni prospekt dobrovoljnog penzijskog fonda. (7) Pod značajnijim promjenama, u smislu ovog člana, podrazumijevaju se promjene uslijed kojih podaci u prospektu, odnosno skraćenom prospektu bitno odstupaju od stvarnog stanja, a naročito se podrazumijevaju izmjene pravila poslovanja i pravilnika o tarifi, promjene u vrijednosti i strukturi imovine dobrovoljnog penzijskog fonda, kao i druge promjene koje bitno utiču na precizno saznanje člana o fondu i na donošenje cjelishodne odluke o članstvu. Broj 104 - Strana 310 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. (8) Društvo za upravljanje je dužno da, u roku od 15 dana od dana dobijanja saglasnosti, javno objavi skraćeni prospekt u najmanje jednom dnevnom listu koji se distribuira na cijeloj teritoriji Federacije odnosno BiH sa tiražom od najmanje 10.000 primjeraka, kao i na svojoj internet stranici. Član 62. (Sadržaj prospekta) (1) Prospekt dobrovoljnog penzijskog fonda sadrži: a) podatke o dobrovoljnom penzijskom fondu; b) podatke o društvu za upravljanje; c) firmu i sjedište banke depozitara; d) datum izdavanja prospekta. (2) Podaci o dobrovoljnom penzijskom fondu su: a) naziv i datum osnivanja fonda; b) investicijska politika i glavni rizici u vezi sa njom; c) minimalni iznos penzijskih doprinosa; d) porezni tretman dobrovoljnog penzijskog fonda, odnosno članova fonda - porezne stope i osnovice i način njihovog obračunavanja; e) neto vrijednost imovine fonda; f) struktura imovine dobrovoljnog penzijskog fonda, i to: 1) procentualno učešće vrijednosnih papira prema vrsti vrijednosnih papira, nazivu i sjedištu emitenta i nazivu i sjedištu organizovanog tržišta na kome se trguje tim papirima, kada takvi vrijednosni papiri čine više od 1% ukupne vrijednosti imovine fonda, 2) procentualno učešće novčanih depozita prema nazivu i sjedištu finansijske institucije kod koje su deponovana novčana sredstva, kada depoziti u tim institucijama čine više od 1% ukupne vrijednosti imovine fonda, 3) procentualno učešće nekretnina prema vrsti i mjestu gdje se nekretnina nalazi; g) neto prinos fonda u skladu sa članom 73. ovog zakona; h) podaci o visini naknada i troškova u skladu sa tarifnikom, i to: 1) naknada prilikom uplate penzijskog doprinosa, 2) naknade za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom društvu za upravljanje za prethodnu godinu, izraženu kao procent vrijednosti imovine dobrovoljnog penzijskog fonda, 3) troškovi u vezi sa kupovinom, prodajom i prijenosom vrijednosnih papira, troškovi usluga banke depozitara i drugi troškovi za prethodnu godinu izraženi kao procent vrijednosti imovine dobrovoljnog penzijskog fonda, 4) iznos naknade za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom izražen kao procent vrijednosti imovine fonda za tekuću godinu i 5) maksimalan iznos troškova iz podtačke 3) ove tačke izražene kao procent vrijednosti imovine dobrovoljnog penzijskog fonda za tekuću godinu, i) osnovi za raskid ugovora o članstvu i prava i obaveze društva za upravljanje i članova dobrovoljnog penzijskog fonda u slučaju raskida ugovora o članstvu; j) vrijeme, mjesto i način uplate penzijskih doprinosa; k) vrijeme i mjesto objavljivanja podataka o vrijednosti investicijskih jedinica i način obračunavanja tih jedinica; l) uslove za povlačenje i raspolaganje akumuliranim sredstvima m) dinamika i način obračuna programiranih isplata. (3) Podaci o društvu za upravljanje su: a) firma i sjedište društva za upravljanje; b) ime i ovlaštenja članova uprave društva za upravljanje; c) firma i sjedište, odnosno imena i adrese dioničara koji posjeduju 10% ili više učešća u kapitalu društva za upravljanje; d) visina kapitala društva za upravljanje; e) spisak i vrsta svih dobrovoljnih penzijskih fondova kojim upravlja ukoliko društvo za upravljanje upravlja sa više fondova; f) firma i sjedište eksternog revizora koji vrši eksternu reviziju finansijskih izvještaja društva za upravljanje i fonda; g) vrijeme i mjesto gdje se može izvršiti uvid u akte društva za upravljanje i finansijske izvještaje društva za upravljanje. (4) Podaci iz stava (2) tač. e) do g) ovog člana prikazuju se sa stanjem poznatim na dan podnošenja Komisiji prospekta na saglasnost ili sa stanjem na kraju mjeseca koji prethodi danu podnošenja prospekta, odnosno, u slučaju iz člana 61. stav (5) ovog zakona - sa stanjem na dan 31. decembra prethodne godine. (5) Prilikom organizovanja dobrovoljnog penzijskog fonda prospekt ne sadrži podatke iz stava (2) tač. e) do g) ovog člana. (6) Bliži sadržaj i standardizirani format prospekta i skraćenog prospekta propisuje Komisija. Član 63. (Članstvo u dobrovoljnim penzijskim fondovima) (1) Domaće i strano fizičko lice može biti član jednog ili više dobrovoljnih penzijskih fondova. (2) Prilikom pristupanja fondu, lice potpisuje izjavu kojom potvrđuje da u potpunosti razumije prospekt i naknade koje se naplaćuju. (3) Kada je isto lice član više dobrovoljnih penzijskih fondova, dužno je da zaključi poseban ugovor o članstvu za svaki dobrovoljni penzijski fond. (4) Ukoliko član dobrovoljnog penzijskog fonda prestane uplaćivati doprinose i dalje ostaje član fonda. Član 64. (Obveznik uplate) Penzijski doprinos u dobrovoljni penzijski fond uplaćuje: a) fizičko lice, ili drugo fizičko, odnosno pravno lice za račun fizičkog lica; b) organizator, u svoje ime i za račun zaposlenog, odnosno člana sindikata, u skladu sa penzijskim programom; c) poslodavac, u ime i za račun zaposlenog, u skladu sa ugovorom o članstvu između člana dobrovoljnog penzijskog fonda i društva za upravljanje. Član 65. (Ugovor o članstvu) (1) Član dobrovoljnog penzijskog fonda postaje se zaključenjem ugovora o članstvu, kojim se društvo za upravljanje obavezuje da, za račun člana dobrovoljnog penzijskog fonda, ulaže novčana sredstva prikupljena po osnovu penzijskog doprinosa u dobrovoljni penzijski fond i da omogući povlačenje akumuliranih sredstava u skladu sa ovim zakonom, a član dobrovoljnog penzijskog fonda se obavezuje da plaća penzijski doprinos i naknade društvu za upravljanje i snosi druge troškove. (2) Ugovor o članstvu zaključuje se u standardiziranoj pisanoj formi, koji najmanje sadrži: Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 311 a) ime, odnosno firmu obveznika uplate; b) minimalni iznos penzijskog doprinosa; c) datum učlanjenja. (3) Društvo za upravljanje može odbiti sklapanje ugovora o članstvu ako: a) su odnosi između društva za upravljanje i potencijalnog člana fonda teško narušeni (npr. postojanje sudskog ili drugog odgovarajućeg spora) b) postoje osnove sumnje da je počinjeno, pokušano ili bi moglo doći do pranja novca ili finansiranja terorističkih aktivnosti, u skladu s propisima koji to uređuju. (4) Kada društvo za upravljanje odbije sklopiti ugovor o članstvu u dobrovoljnom penzijskom fondu, dužno je o tome obavijestiti potencijalnog člana dobrovoljnog penzijskog fonda. (5) Član fonda može u roku od 15 dana od dana prve uplate na lični račun u dobrovoljnom penzijskom fondu pisanom izjavom upućenom društvu za upravljanje, izjaviti da raskida ugovor o članstvu, bez navođenja posebnih razloga. (6) U slučaju iz stava (5) ovog člana, društvo za upravljanje će uplatiocu vratiti uplaćeni iznos umanjen za ulaznu naknadu te naknade koje terete imovinu fonda, sve korigirano za ostvareni prinos fonda. (7) Društvo za upravljanje dužno je isplatu iz stava (6) ovog člana izvršiti u roku od sedam dana od dana primitka izjave iz stava (5) ovog člana. (8) Bliži sadržaj i standardizirani format ugovora o članstvu propisuje Komisija. Član 66. (Odnos društva za upravljanje s klijentima) (1) Klijent društva za upravljanje, u smislu ovog zakona, je lice koje koristi ili je koristilo usluge društva za upravljanje ili lice koje se obratilo društvu za upravljanje radi korištenja usluga i koje je društvo za upravljanje kao takvo identifikovalo. (2) Klijent društva za upravljanje ima pravo pristupa svim podacima i uslugama koji mu prema zakonu moraju biti dostupni, a društvo za upravljanje je dužno da mu na zahtjev osigura ovaj pristup. (3) Komisija propisuje bliže uslove i način ostvarivanja prava iz stava (2) ovog člana. Član 67. (Prigovori) (1) Ako član dobrovoljnog penzijskog fonda, odnosno obveznik uplate iz člana 64. ovog zakona, smatra da se društvo za upravljanje ne pridržava obaveza iz zaključenog ugovora, može uputiti prigovor nadležnom organu društva za upravljanje. (2) Društvo za upravljanje je dužno da podnosiocu prigovora odgovori u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana prijema prigovora. (3) Lice iz stava (1) ovog člana može prigovor podnijeti i Komisiji ukoliko ne dobije zadovoljavajući odgovor u roku iz stava (2) ovog člana. (4) Komisija razmatra prigovor iz stava (3) ovog člana, posreduje radi sprečavanja nastanka spora između podnosioca prigovora i društva za upravljanje i štiti prava i interese tih lica. (5) Komisija propisuje način zaštite prava i interesa lica iz stava (1) ovog člana. Član 68. (Individualni račun člana fonda) (1) Društvo za upravljanje je dužno da vodi individualne račune članova fonda. (2) Individualni računi sadrže najmanje sljedeće podatke: a) ime i prezime člana dobrovoljnog penzijskog fonda; b) broj investicijskih jedinica u vlasništvu člana dobrovoljnog penzijskog fonda; c) evidenciju o uplatama penzijskog doprinosa i programiranim isplatama. (3) Postupak otvaranja i vođenja individualnih računa, kao i način davanja izvoda sa tih računa, vođenja evidencije o investicijskim jedinicama članova fonda i davanja podataka iz tih evidencija bliže propisuje Komisija. Član 69. (Prijenos sredstava sa individualnog računa) (1) Član dobrovoljnog penzijskog fonda koji namjerava da sredstva s individualnog računa prenese u drugi fond dužan je da zahtjev za prijenos tih sredstava podnese društvu za upravljanje koje upravlja fondom u kome je to lice član (u daljem tekstu: postojeći dobrovoljni penzijski fond). (2) Društvo za upravljanje je dužno da, u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva iz stava (1) ovog člana: a) prenese ukupna sredstva, odnosno naznačeni dio sredstava sa individualnog računa u skladu s tim zahtjevom kad isto društvo organizuje i upravlja postojećim i drugim dobrovoljnim penzijskim fondom; b) zaključi s drugim društvom za upravljanje ugovor o prijenosu ukupnih sredstava, odnosno naznačenog dijela sredstava sa individualnog računa. (3) Prilikom prijenosa sredstava sa individualnog računa, član fonda raskida ugovor o članstvu u postojećem dobrovoljnom penzijskom fondu i zaključuje ugovor o članstvu u drugom dobrovoljnom penzijskom fondu, osim u slučaju prijenosa dijela sredstava. (4) Sredstva na računu člana dobrovoljnog penzijskog fonda ne mogu se prenijeti u korist trećeg lica, osim u slučaju iz člana 92. ovog zakona. (5) Komisija bliže uređuje način prijenosa sredstava sa individualnog računa iz postojećeg dobrovoljnog penzijskog fonda u drugi dobrovoljni penzijski fond. Član 70. (Dužnosti društva za upravljanje prilikom prijenosa sredstava sa individualnog računa) Društvo za upravljanje koje upravlja postojećim dobrovoljnim penzijskim fondom dužno je da: a) prije zaključenja ugovora iz člana 69. stav (2) tačka b) ovog zakona, dostavi društvu koje upravlja drugim dobrovoljnim penzijskim fondom: 1) prijedlog ugovora o prijenosu sredstava sa individualnog računa, 2) izvještaj o sredstvima člana postojećeg dobrovoljnog penzijskog fonda koja se prenose; b) u roku od osam dana od dana zaključenja ugovora iz člana 69. stav (2) tačka b) ovog zakona, dostavi banci depozitaru nalog za prijenos sredstava sa individualnog računa. Član 71. (Neto vrijednost imovine dobrovoljnog penzijskog fonda) (1) Vrijednost imovine dobrovoljnog penzijskog fonda čini zbir vrijednosti vrijednosnih papira iz portfolija fonda, nekretnina u vlasništvu fonda, depozita novčanih sredstava fonda kod banaka, sredstva na računu kod banke depozitara, kao i potraživanja fonda. (2) Vrijednost imovine fonda se obračunava prema tržišnoj vrijednosti. (3) Neto vrijednost imovine fonda predstavlja vrijednost imovine umanjenu za iznos obaveza. Broj 104 - Strana 312 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. (4) Neto vrijednost imovine fonda svakodnevno obračunava društvo za upravljanje, o čemu podatke dostavlja banci depozitaru kod koje se vodi račun dobrovoljnog penzijskog fonda. (5) Banka depozitar vrši kontrolu i potvrđivanje obračunate neto vrijednosti imovine fonda, o čemu podatke dostavlja Komisiji. (6) Način i učestalost obračunavanja tržišne vrijednosti po kategorijama imovine i obračunavanja neto vrijednosti imovine fonda propisuje Komisija, u skladu sa međunarodno priznatim standardima. Član 72. (Investicijske jedinice) (1) Ukupna vrijednost svih investicijskih jedinica dobrovoljnog penzijskog fonda jednaka je neto vrijednosti imovine fonda. (2) Uplaćeni penzijski doprinosi konvertuju se u investicijske jedinice istog dana kada su uplaćeni, evidentiranjem jedinica na individualnom računu člana dobrovoljnog penzijskog fonda. (3) Investicijske jedinice mogu se izraziti u dijelovima. (4) Jedinstvenu početnu vrijednost investicijske jedinice za sve fondove utvrđuje Komisija. (5) Stjecalac investicijske jedinice ima sljedeća prava: a) pravo na povlačenje i raspolaganje akumuliranim sredstvima; b) pravo na srazmjerni dio prinosa od ulaganja; c) pravo na srazmjeran dio imovine dobrovoljnog penzijskog fonda u slučaju raspuštanja fonda; d) druga prava u skladu sa ovim zakonom. (6) Stjecalac investicijske jedinice nema pravo glasa po tom osnovu. (7) Investicijska jedinica evidentira se na individualnom računu člana dobrovoljnog penzijskog fonda u formi elektronskog zapisa u informacionom sistemu društva za upravljanje. (8) Društvo za upravljanje, najmanje jednom sedmično, objavljuje vrijednost investicijskih jedinica obračunatih za svaki dan u prethodnom periodu, u dnevnom listu koji se distribuira na cijeloj teritoriji Federacije odnosno BiH s tiražom od najmanje 10.000 primjeraka, kao i svakodnevno na internet stranici društva za upravljanje ili dobrovoljnog penzijskog fonda. Član 73. (Prinos dobrovoljnog penzijskog fonda) (1) Društva za upravljanje su dužna da objavljuju prinos dobrovoljnog penzijskog fonda najkasnije 15 dana od završetka tromjesečnog perioda koji završava 31. marta, 30. juna, 30. septembra i 31. decembra. (2) Prinos se obračunava za posljednjih 12 mjeseci do dana objavljivanja, odnosno kumulativno za period od pet godina i od početka poslovanja. (3) Prinos se obračunava kao neto prinos, odnosno nakon odbitka naknada i troškova. (4) Izuzetno od stava (1) ovog člana, prinosi od ulaganja tokom cijele prve godine poslovanja dobrovoljnih penzijskih fondova se ne oglašavaju. (5) Prinos se objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu koji se distribuira na cijeloj teritoriji Federacije odnosno BiH sa tiražom od najmanje 10.000 primjeraka, kao i na internet stranici društva za upravljanje ili dobrovoljnog penzijskog fonda. (6) Komisija propisuje način obračunavanja prinosa dobrovoljnog penzijskog fonda, uključujući načela zaokruživanja vrijednosti. Član 74. (Zabrana nuđenja povlastica) (1) Društvo za upravljanje ne može nuditi povlastice sa ciljem zaključenja ugovora o članstvu u dobrovoljnom penzijskom fondu. (2) Pod povlasticama iz stava (1) ovog člana ne podrazumijevaju se pogodnosti koje društvo za upravljanje nudi odričući se dijela ili cjeline svojih prihoda koje ostvaruje, odnosno na koje ima pravo. (3) Društvo za upravljanje ne može nuditi povlastice poslodavcu ili povezanom licu poslodavca sa ciljem poticanja zaposlenih da se pridruže određenom penzijskom programu. (4) Društvo za upravljanje ne može nuditi povlastice sindikatu ili drugom obliku organizovanja zaposlenih sa ciljem poticanja svojih članova da se pridruže određenom fondu. Član 75. (Marketing dobrovoljnih penzijskih fondova) (1) Društvo za upravljanje, sa njim povezana lica, posrednici ili zaposleni u društvu za upravljanje i sa njima povezana lica, isključivo mogu oglašavati dobrovoljni penzijski fond kojim društvo upravlja i javno poziva na zaključenje ugovora o članstvu u dobrovoljnom penzijskom fondu, uz prethodnu saglasnost Komisije na tekst takvog oglasa, odnosno javnog poziva. (2) Tekst oglasa, odnosno poziva ne smije sadržati netačne informacije, odnosno informacije koje mogu stvoriti pogrešnu predstavu o uslovima ulaganja i poslovanju dobrovoljnog penzijskog fonda. (3) Uz zahtjev za davanje saglasnosti iz stava (1) ovog člana prilaže se kopija materijala koji se objavljuje. (4) Komisija, najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva, donosi rješenje o davanju saglasnosti za objavljivanje oglasa, odnosno javnog poziva kada utvrdi da su ispunjeni uslovi utvrđeni zakonom. Ukoliko Komisija ne da saglasnost u predviđenom roku, smatra se da je saglasnost data. (5) Oglašavanje uspoređivanjem je dozvoljeno samo ukoliko je konkretno, objektivno, istinito i potpuno. (6) Pri uspoređivanju sa ostalim fondovima, društvo za upravljanje mora da pruži jasnu sliku o fondu koji oglašava i ostalim dobrovoljnim penzijskim fondovima. (7) Komisija bliže uređuje oglašavanje dobrovoljnih penzijskih fondova i minimalne elemente prilikom oglašavanja. Član 76. (Posrednici) (1) Društvo za upravljanje može neposredno ili preko posrednika obavljati usluge pružanja informacija o članstvu u dobrovoljnom penzijskom fondu, druge radnje kojima se zainteresovana lica informišu o poslovanju dobrovoljnog penzijskog fonda, kao i podjelu prospekata. (2) Vrste finansijskih institucija koje mogu biti posrednici određuje Komisija. (3) Za postupke i štetu koju prilikom pružanja tih usluga pričine posrednici, pored njih, odgovara i društvo za upravljanje. (4) Komisija vodi evidenciju posrednika, uređuje način vođenja te evidencije i bliže uređuje uslove za izdavanje saglasnosti za posredovanje u pružanju informacija iz stava (1) ovog člana. Član 77. (Obavještavanje članova dobrovoljnog penzijskog fonda) (1) Društvo za upravljanje je dužno da jednom godišnje, a najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu, Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 313 dostavi svakom članu dobrovoljnog penzijskog fonda, sa stanjem na posljednji dan prethodne godine, obavještenje o: a) datumima i iznosu uplata penzijskog doprinosa; b) broju investicijskih jedinica u vlasništvu člana i njihovoj pojedinačnoj vrijednosti u momentu uplate penzijskog doprinosa; c) naknadama za usluge isplaćenim sa računa člana dobrovoljnog penzijskog fonda; d) vrijednosti imovine dobrovoljnog penzijskog fonda. (2) Društvo za upravljanje je dužno da članu dobrovoljnog penzijskog fonda, na njegov zahtjev, dostavi obavještenje iz stava (1) ovog člana, u roku od tri dana od dana podnošenja zahtjeva. (3) Ako poslodavac potpiše ugovor sa društvom za upravljanje o uplati penzijskog doprinosa za svoje zaposlene, podaci iz stava (1) ovog člana mogu se dostavljati poslodavcu umjesto zaposlenom. U tom slučaju poslodavac je odgovoran za prosljeđivanje informacija zaposlenima koji su članovi dobrovoljnog penzijskog fonda u najkraćem mogućem roku. Član 78. (Statusne promjene dobrovoljnog penzijskog fonda) (1) Dobrovoljni penzijski fond se može podijeliti, a dva ili više dobrovoljnih penzijskih fondova mogu se međusobno pripojiti ili spojiti, uz prethodno pribavljeno odobrenje Komisije. (2) Zatvoreni dobrovoljni penzijski fond može se preoblikovati u otvoreni dobrovoljni penzijski fond, uz prethodno pribavljeno odobrenje Komisije. Otvoreni dobrovoljni penzijski fond ne može se preoblikovati u zatvoreni. (3) Pripajanje, spajanje, podjela ili preoblikovanje dobrovoljnog penzijskog fonda nije dopušteno ako se tom statusnom promjenom oslabljuje ekonomski položaj članova fondova koji sudjeluju u statusnoj promjeni. (4) Ako zatvoreni dobrovoljni penzijski fond ima jednog pokrovitelja, statusna promjena fonda obavezna je u slučaju otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije nad pokroviteljem fonda, odnosno u slučaju prestanka postojanja pokrovitelja ili nastanka bilo kojeg razloga koji trajno onemogućava vršenje uplata članovima zatvorenog fonda. Prethodno odobrenje Komisije na statusnu promjenu i ovdje je potrebno. (5) Komisija će detaljnije propisati postupak, uslove i način provođenja statusnih promjena fondova. Član 79. (Pripajanje ili spajanje dobrovoljnih penzijskih fondova) (1) Pripajanje dobrovoljnih penzijskih fondova moguće je samo na način da se cjelokupna imovina jednog ili više fondova koji se pripajaju (fond prenosilac) prenosi na drugi postojeći fond (fond preuzimalac). (2) Spajanje dobrovoljnih penzijskih fondova moguće je samo na način da se cjelokupna imovina dvaju ili više fondova koji se spajaju (fondovi prenosioci) prenosi na novi fond koji nastaje spajanjem (fond preuzimalac). (3) Prilikom pripajanja ili spajanja fondova u postupku može sudjelovati više fondova prenosilaca, ali samo jedan fond preuzimalac. (4) Provođenjem pripajanja ili spajanja dobrovoljnih penzijskih fondova fond prenosilac prestaje postojati bez provođenja likvidacije, a sva imovina, prava i obaveze fonda prenosioca prelaze na fond preuzimalac. (5) Društvo za upravljanje koje upravlja fondom preuzimaocem stupa u svoje ime i za račun fonda preuzimaoca u sve pravne odnose u kojima je bilo društvo za upravljanje fonda prenosioca u svoje ime, a za račun fonda prenosioca. (6) Nakon provedbe statusne promjene pripajanja ili spajanja, neto vrijednost imovine fonda preuzimaoca, odnosno novog fonda mora biti najmanje jednaka iznosu neto vrijednosti imovine fonda prenosioca, odnosno zbiru neto vrijednosti imovine fondova prenosioca prije provedbe statusne promjene. (7) Ukupna vrijednost svih udjela fonda preuzimaoca, odnosno novog fonda kojih je imalac pojedini član dobrovoljnog penzijskog fonda nakon provedene statusne promjene pripajanja ili spajanja, mora biti najmanje jednaka ukupnoj vrijednosti udjela fonda prenosioca kojih je taj član bio imalac prije provedbe statusne promjene. Član 80. (Podjela dobrovoljnog penzijskog fonda) (1) Podjela dobrovoljnog penzijskog fonda može se provesti prijenosom cjelokupne imovine na dva ili više fondova uz prestanak fonda koji se dijeli (razdvajanje) ili prijenosom dijela imovine na dva ili više fondova, pri čemu ne dolazi do prestanka fonda koji se dijeli (odvajanje). (2) Podjela je moguća na dva ili više fondova koji već postoje (podjela s preuzimanjem – fondovi preuzimaoci) ili na dva ili više fondova koji se osnivaju radi provođenja podjele (podjela s osnivanjem – novi fondovi). (3) Otvoreni dobrovoljni penzijski fond može se podijeliti samo na dva ili više otvorena dobrovoljna penzijska fonda, dok se zatvoreni dobrovoljni penzijski fond može podijeliti na otvorene i na zatvorene dobrovoljne penzijske fondove. (4) Nakon provedbe statusne promjene podjele s razdvajanjem, neto vrijednost imovine fondova preuzimaoca, odnosno novih fondova mora biti najmanje jednaka iznosu neto vrijednosti imovine fonda koji se podijelio, prije provedbe statusne promjene. (5) Ukupna vrijednost svih udjela dobrovoljnih penzijskih fondova na koje je prenesena imovina podijeljenog fonda, a kojih je imatelj pojedini član fonda, nakon provedene statusne promjene podjele mora biti najmanje jednaka ukupnoj vrijednosti udjela fonda koji se dijeli, a kojih je taj član bio imatelj prije provedbe statusne promjene podjele. Član 81. (Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti) (1) Pri obavljanju svoje djelatnosti, društva za upravljanje, posrednici i društva za osiguranje se moraju ponašati u skladu s propisom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i provedbenim aktima koji uređuju područje otkrivanja i sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te osigurati da se cjelokupno poslovanje obavlja u skladu sa tim propisom i na osnovu njega donesenim provedbenim aktima, kao i provedbenim propisima Komisije u vezi sa sprečavanjem pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (2) Društva za upravljanje, posrednici i društva za osiguranje su dužni usvojiti efikasne interne programe kojima će odrediti postupke provjere klijenta, procjene rizika, prepoznavanja klijenata i transakcija kod kojih postoje osnovana sumnja na pranje novaca ili finansiranje terorističkih aktivnosti. (3) U slučaju kada identitet klijenta nije moguće utvrditi ili provjeriti, te kada nije u mogućnosti poduzeti mjere praćenja klijenta, obveznik neće uspostaviti poslovni odnos ni obaviti transakciju, odnosno mora prekinuti sve postojeće poslovne odnose s tim klijentom. (4) U slučaju iz stava (3) ovog člana društva za upravljanje, posrednik ili društvo za osiguranje će obavijestiti Finansijsko-obavještajni odjel Državne agencije za istrage i zaštitu (u daljem tekstu: FOO) o odbijanju ili prekidu poslovnog odnosa i odbijanju izvršavanja transakcije i Broj 104 - Strana 314 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. dostaviti FOO-u sve do tada prikupljene podatke o klijentu ili transakciji. POGLAVLJE IV. PENZIJSKI PROGRAMI Član 82. (Penzijski program) (1) Poslodavac, udruženje poslodavaca, profesionalno udruženje i sindikat mogu organizovati penzijski program i zaključiti ugovor sa društvom za upravljanje kojim se organizator obavezuje da vrši uplate penzijskog doprinosa za račun zaposlenih, odnosno članova sindikata (u daljem tekstu: član programa) i da plaća naknadu za usluge društvu za upravljanje, a društvo za upravljanje se obavezuje da ulaže prikupljena novčana sredstva i omogući povlačenje i raspolaganje akumuliranim sredstvima članovima programa. (2) Poslodavac može organizovati penzijski program samo za svoje zaposlene. (3) Organizator koji organizuje penzijski program ne može biti povezano lice sa društvom za upravljanje. (4) Poslodavac, udruženje poslodavaca, profesionalno udruženje i sindikat mogu organizovati penzijski program i zaključiti ugovore sa više društava za upravljanje, pod uslovom da zaposlenima, odnosno svojim članovima ponudi mogućnost izbora članstva u dobrovoljnim penzijskim fondovima kojima upravljaju društva za upravljanje sa kojima su zaključeni ugovori o penzijskom programu. (5) Više organizatora može organizovati ili pristupiti jednom penzijskom programu. (6) Kada je dobrovoljni penzijski fond osnovan kao zatvoreni dobrovoljni fond, on može prihvatiti zahtjeve za članstvo samo od lica koja su: a) zaposlenici poslodavca koji je pokrovitelj dobrovoljnog penzijskog fonda, b) članovi sindikata koji je pokrovitelj dobrovoljnog penzijskog fonda. Član 83. (Ugovor o penzijskom programu) (1) Ugovor o penzijskom programu zaključuje se u pisanoj formi i najmanje sadrži: a) firmu društva za upravljanje; b) datum u tekućem mjesecu do koga poslodavac vrši uplate penzijskog doprinosa za prethodni mjesec; c) iznos penzijskog doprinosa po članu programa iskazan nominalno ili u odgovarajućem procentu; d) ime, prezime, adresu i JMB članova programa; e) datum i mjesto zaključenja ugovora i potpise ugovornih strana. (2) Prilikom zaključenja ugovora o penzijskom programu društvo za upravljanje je dužno da utvrdi identitet članova penzijskog programa. Član 84. (Prestanak radnog odnosa člana penzijskog programa) Poslodavac je dužan da društvu za upravljanje dostavi obavještenje o prestanku radnog odnosa člana penzijskog programa. Član 85. (Ravnopravnost članstva u dobrovoljnom penzijskom fondu) (1) Organizator penzijskog programa dužan je da zaposlenima osigura ravnopravne uslove za članstvo u penzijskom programu. (2) Organizator penzijskog programa i društvo za upravljanje ne smije direktno ili indirektno postupati protivno jednakom tretmanu žena i muškaraca, odnosno omogućiti provođenje nejednakosti u pravima iz dodatnog penzijskog osiguranja koje bi bile zasnovane na spolnoj razlici. (3) Nejednakost iz stava (2) ovog člana posebno se odnosi na: a) stjecanje članstva u fondu b) obaveznost ili dobrovoljnost članstva u fondu c) različite uslove za stjecanje članstva u fondu d) različito trajanje članstva u fondu potrebno za ostvarivanje prava e) različite uslove u slučaju prekida članstva u pogledu čuvanja ili korištenja prava prema ovome zakonu, u slučaju porodiljskog dopusta ili odgoja djece f) određivanje različitih uslova ili odredbi koje se primjenjuju samo na članove fonda istoga spola u pogledu očekivanih prava, po prestanku članstva u fondu g) određivanje različite visine penzije, h) utvrđivanje različite visine doprinosa radnika i) utvrđivanje različite visine doprinosa poslodavaca, osim u slučaju zatvorenih fondova, ako je svrha izjednačiti ili približno izjednačiti krajnji iznos penzije za oba spola j) utvrđivanje različite visine doprinosa poslodavca, k) utvrđivanje različitih kriterija koji se primjenjuju samo na radnike određenog spola s obzirom na jamčenje ili zadržavanje prava na odgođene penzije nakon što radnik napusti penzijski program. (3) Organizator penzijskog programa može zajedno sa članovima tog plana da uplaćuje doprinose u dobrovoljni penzijski fond za račun članova. (5) Penzijski doprinos za penzijski program ne može se bez odobrenja zaposlenih odbijati od zarade. (6) Članstvo u penzijskom programu ne može biti uslov za zapošljavanje ili članstvo u sindikatu i drugim oblicima organizovanja zaposlenih. Član 86. (Članstvo u penzijskim fondovima i uplaćivanje doprinosa u penzijske fondove) (1) Osoba postaje član dobrovoljnog penzijskog fonda potpisivanjem ugovora sa društvom za upravljanje. Potpisivanjem ugovora o članstvu, član prihvata pravila penzijskog fonda, ili ako se osoba priključuje određenoj penzijskom programu, pravila penzijskog programa. (2) Odredbe ovog člana se primjenjuju bez obzira na to da li se radi o unaprijed određenom penzijskom fondu poslodavca kod kojeg je osoba zaposlena. (3) Društvo za upravljanje penzijskim fondovima ima diskreciono pravo da odbije članstvo u penzijskom fondu kojim upravlja, osim u slučaju kada se lice učlanjuje u penzijski program u unaprijed određenom penzijskom fondu. Član 87. (Standardni oblik ugovora) (1) Društvo će koristiti isti obrazac ugovora o članstvu za sve članove penzijskog fonda. (2) Nakon potpisivanja ugovora, društvo za upravljanje će osigurati primjerak ugovora članu penzijskog fonda. (3) U slučaju da je penzijski program uspostavljen od poslodavca prema ugovoru sa društvom za upravljanje kako je to opisano u čl. 82. do 93. ovog zakona, obaveza je poslodavca da osigura potrebne dokumente zaposlenicima ili članovima. Član 88. (Učlanjenje u penzijski program) Ako se poslodavac ili zaposlenik uključi u penzijski program u sklopu penzijskog fonda, isti se mora učlaniti na način Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 315 da potpiše ugovor o članstvu kako je propisano u članu 65. ovog zakona, a u ugovoru o članstvu mora stajati da se lice učlanilo u penzijski program u sklopu penzijskog fonda. Član 89. (Prekid rada kod poslodavca) Ako zaposlenik prekine zaposlenje kod poslodavca, on može ostati član penzijskog fonda, ali mora zaključiti novi ugovor o članstvu ili izvrši prijenos računa u skladu sa članom 69. ovog zakona. Društvo za upravljanje penzijskim fondovima ne može odbiti takav zahtjev. Član 90. (Minimalni iznos doprinosa) (1) U pravilima penzijskog fonda određen je minimalni iznos doprinosa koje može uplatiti član penzijskog fonda. Članu penzijskog fonda je omogućeno da može uplatiti viši nivo doprinosa. (2) U pravilima penzijskog programa određen je minimalni iznos doprinosa koje može uplatiti poslodavac u ime člana penzijskog fonda prema penzijskom programu. Osim članova penzijskog fonda i poslodavaca, druga lica ne mogu uplaćivati doprinose u penzijski fond. (3) Društvo za upravljanje penzijskim fondovima je dužno poduzeti sve mjere predviđene ovim i drugim zakonima, djelujući u interesu članova penzijskog fonda, u cilju osiguranja ispunjavanja obaveza uplate doprinosa u penzijski program od strane poslodavaca. U slučajevima neispunjavanja obaveza, društvo za upravljanje može pravno zastupati interese članova penzijskog fonda bez njihove saglasnosti. Član 91. (Privremeni prestanak uplate doprinosa) Ukoliko član penzijskog fonda privremeno prestane da uplaćuje doprinose u penzijski fond, on ili ona ostaje član penzijskog fonda i zadržava ista prava kao i ostali članovi penzijskog fonda. Član 92. (Smrt člana penzijskog programa) (1) U slučaju smrti člana fonda prije penzionisanja, sredstva akumulirana na njegovom računu će se rasporediti prema pisanoj izjavi člana penzijskog fonda u skladu sa ugovorom o članstvu. (2) U slučaju nepostojanja pisane izjave iz stava (1) ovog člana sredstva akumulirana na računu će biti predmet ostavinskog postupka. Član 93. (Kumulirani iznos) (1) Član penzijskog fonda ne ostvaruje prava na cijeli iznos kumuliran na računu prije stjecanja uslova za penzionisanje, a stjecanje prava određeno je ovim zakonom. (2) Iznos kumuliran na računu člana penzijskog fonda ne može biti predmetom izvršenja, niti dijelom imovine koja se uzima kao imovina prilikom likvidacije, te ne može biti predmetom sudskih izvršenja. (3) Iznos kumuliran na računu člana penzijskog fonda ne može biti prenesen ili predmetom zaloga. Svako potraživanje po tom osnovu je ništavno. POGLAVLJE V. BANKA DEPOZITAR Član 94. (Banka depozitar) (1) Banka depozitar dobrovoljnog penzijskog fonda može biti banka registrovana u Federaciji, koja ispunjava sljedeće uslove: a) posjeduje dozvolu Komisije za obavljanje poslova depozitara; b) da nema zaposlenih ili članova uprave ili nadzornog odbora koji su: članovi uprave, nadzornog odbora ili zaposlenici u društvu za upravljanje koje upravlja penzijskim fondom čija sredstva su joj povjerena na čuvanje; c) da nema članova uprave ili nadzornog odbora ili zaposlenika u povezanim licima sa društvom za upravljanje koje upravlja penzijskim fondom čija sredstva su joj povjerena na čuvanje; d) ako ispunjava ostale uslove koji su određeni posebnim propisom Komisije. Član 95. (Ugovor sa bankom depozitarom) (1) Društvo za upravljanje je dužno da, u roku od osam dana od dana prijema rješenja o upisu u registar privrednih subjekata, odnosno od dana dobijanja dozvole za organizovanje i upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom, zaključi ugovor sa bankom depozitarom o obavljanju usluga depozitara, posebno za svaki fond kojim upravlja. (2) Ugovorom iz stava (1) ovog člana banka depozitar se obavezuje da će otvoriti i voditi račun dobrovoljnog penzijskog fonda i obavljati poslove u skladu sa članom 97. ovog zakona, a društvo za upravljanje se obavezuje da plati naknadu banci depozitaru. (3) Usluge depozitara za fond obavlja isključivo jedna banka depozitar. (4) Banka depozitar može obavljati poslove za više dobrovoljnih penzijskih fondova. (5) Banka depozitar ne može biti povezano lice sa društvom za upravljanje. (6) Društvo za upravljanje dostavlja Komisiji kopiju zaključenog ugovora iz stava (1) ovog člana i kopije izmjena i dopuna tog ugovora. (7) Izbor banke depozitara i promjenu te banke mora odobriti Komisija. (8) Komisija će propisati posebne uslove i pravila za obavljanje poslova depozitara dobrovoljnih penzijskih fondova i maksimalne naknade za obavljanje usluga depozitara. Član 96. (Sadržaj ugovora) (1) Ugovor o uslugama depozitara između banke depozitara i društva za upravljanje obavezno obuhvata sljedeće: a) poslovi i odgovornost banke depozitara, b) načinu na koji se izvršavaju obaveze, c) naknadu za usluge depozitara i način obračuna troškova, d) uslove i način raskida ugovora i e) ostale elementima koje propiše Komisija. (2) Banka depozitar snosi odgovornost za štetu nastalu kao posljedica neobavljanja ili nepravilnog obavljanja ugovorenih poslova. (3) Odgovornost iz stava (2) ovog člana ne može se ograničiti niti isključiti ugovorom o uslugama depozitara ili povjeravanjem dužnosti depozitara drugom licu. Svaki takav pokušaj je pravno ništavan. Član 97. (Usluge banke depozitara) (1) Banka depozitar obavlja sljedeće usluge: a) otvara i vodi račune vrijednosnih papira koje čine imovinu dobrovoljnog penzijskog fonda kod Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine u svoje ime, a za račun članova dobrovoljnog penzijskog fonda (namjenski račun); b) otvara novčani račun dobrovoljnog penzijskog fonda, vrši prikupljanje penzijskih doprinosa, vrši prijenos Broj 104 - Strana 316 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. novčanih sredstava koja čine imovinu fonda u novčane depozite i vrši isplate akumuliranih sredstava za svakog člana dobrovoljnog penzijskog fonda; c) obavještava društvo za upravljanje o neophodnim korporativnim aktivnostima u vezi sa imovinom fonda; d) izvršava naloge društva za upravljanje za kupovinu i prodaju imovine ukoliko nisu u suprotnosti sa zakonom i prospektom fonda; e) kontroliše, potvrđuje i svakodnevno izvještava Komisiju o neto vrijednosti imovine dobrovoljnog penzijskog fonda i vrijednosti investicijske jedinice, obračunatih od strane društva za upravljanje i dostavlja joj, na njen zahtjev, i druge podatke koji se odnose na imovinu fonda; f) kontroliše prinos dobrovoljnog penzijskog fonda obračunatog od strane društva za upravljanje; g) obavještava Komisiju o uočenim nepravilnostima u poslovanju društva za upravljanje odmah nakon što uoči takve nepravilnosti; h) obavještava društvo za upravljanje o izvršenim nalozima i drugim poduzetim aktivnostima u vezi sa imovinom fonda; i) podnosi, u ime fonda, Komisiji i drugim nadležnim organima, podneske protiv društva za upravljanje, za štetu nanesenu fondu; j) obavlja druge poslove za koje je ovlaštena na osnovu ugovora sa društvom za upravljanje koji su u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se uređuje tržište vrijednosnih papira. (2) Komisija bliže uređuje učestalost, način i standardiziranu formu izvještavanja banke depozitara, kao i način usaglašavanja u slučaju razlika između obračunate neto vrijednosti imovine dobrovoljnog penzijskog fonda i vrijednosti investicijske jedinice od strane društva za upravljanje i banke depozitara iz stava (1) tačka e) ovog člana, odnosno obračunatog prinosa od strane društva za upravljanje i banke depozitara iz stava (1) tačka f) ovog člana. Član 98. (Raskid ugovora sa bankom depozitarom) (1) Strana koja namjerava da raskine ugovor iz člana 95. stav (1) ovog zakona, dužna je da, najmanje 30 dana prije raskida ugovora, o tome obavijesti drugu ugovornu stranu. (2) Ugovor koji se raskida smatra se raskinutim momentom zaključenja ugovora sa novom bankom depozitarom. (3) Banka depozitar obavještava Komisiju o raskidu ugovora i razlozima za raskid. (4) Banka depozitar je dužna da, u roku od osam dana od dana raskida ugovora iz stava (2) ovog člana, svu dokumentaciju i arhivu preda novoj banci depozitaru, kao i da izvrši prijenos svih sredstava fonda na novu banku depozitara. Član 99. (Promjena banke depozitara) (1) U slučaju pokretanja stečajnog postupka nad bankom depozitarom društvo za upravljanje je dužno da odmah raskine ugovor i odmah obavijesti Komisiju o zaključenom ugovoru sa drugom bankom depozitarom. (2) Banka depozitar je dužna da, u roku od osam dana od dana raskida ugovora iz stava (1) ovog člana, svu dokumentaciju i arhivu preda novoj banci depozitaru, kao i da izvrši prijenos svih sredstava fonda na novu banku depozitara. (3) Ako društvo za upravljanje ne postupi u skladu sa stavom (1) ovog člana, Komisija donosi rješenje kojim određuje drugu banku depozitara. (4) Komisija može predložiti društvu za upravljanje promjenu banke depozitara ako su uslijed njenog poslovanja interesi članova dobrovoljnog penzijskog fonda značajnije ugroženi. (5) Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija za bankarstvo) obavijestit će Komisiju o svakom slučaju koji bi prema kriterijima Agencije za bankarstvo mogao uzrokovati bitno slabljenje finansijske ili organizacijske strukture depozitara. Član 100. (Poddepozitar) Banka depozitar može angažovati poddepozitare na osnovu pismenog odobrenja Komisije i po dogovoru sa društvom za upravljanje penzijskim fondovima u slučajevima investiranja izvan teritorija BiH. Ovakav sporazum ne ograničava odgovornost banke depozitara i svaki pokušaj ograničavanja odgovornosti je pravno ništavan. Član 101. (Imovina dobrovoljnog penzijskog fonda u slučaju stečaja banke depozitara) Imovina dobrovoljnog penzijskog fonda koja je povjerena na čuvanje banci depozitaru u skladu sa ovim zakonom ne ulazi u stečajnu masu banke depozitara i ne može biti predmet izvršenja u vezi sa obavezama banke depozitara. POGLAVLJE VI. PRAVO NA PENZIJU I NAČINI ISPLATE Član 102. (Pravo člana fonda na penziju) (1) Prava iz dobrovoljnog penzijskog osiguranja (ostvarivanje prava na penziju) član fonda može ostvariti najranije s navršenih 58 godina života. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, pravo na penziju može se ostvariti u slučaju smrti i ranije, pod uslovima iz ugovora iz člana 65. i člana 92. ovog zakona. (3) Agencija za nadzor će pobliže propisati uslove za ostvarivanje prava na penziju te uslove i mogućnosti za isplatu penzije. Član 103. (Mogućnosti isplate penzije) (1) Ostvarivanjem prava na penziju iz člana 102. stava (1) ovog zakona član fonda odabire način isplate penzija. (2) Isplata penzije može biti: a) privremena ili b) doživotna. (3) Isplatu penzije vrši društvo za osiguranje koje ima odobrenje Agencije za nadzor za obavljanje poslova životnog osiguranja i koje ima saglasnost za obavljanje jednog dijela poslova u oblasti dobrovoljne penzije. (4) Po ostvarivanju prava na penziju iz člana 102. ovog zakona sredstva člana fonda će se prenijeti sa računa fonda na račun osiguravajućeg društva po izboru člana fonda koje će mu isplaćivati penziju doživotno ili privremeno. Član 104. (Vrste penzije u okviru dobrovoljnog penzijskog osiguranja) (1) Društvo za osiguranje koje isplaćuje penzije u okviru dobrovoljnog penzijskog osiguranja dužno je ponuditi doživotnu starosnu penziju, a može nuditi i privremenu starosnu penziju, promjenjivu penziju, djelomične jednokratne isplate i druge vrste penzija prema svom penzijskom programu. (2) Doživotna starosna i privremena starosna penzija prema programu iz stava (1) ovog člana može se ostvariti najranije s navršenih 58 godina života. (3) Privremena starosna penzija je obročna isplata u novcu, koju društvo za osiguranje u okviru dobrovoljnog Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 317 penzijskog osiguranja isplaćuje korisniku penzije na osnovu ugovora o penziji, a koja ne može biti ugovorena na period kraći od pet godina. (4) Promjenjiva penzija je doživotna odnosno privremena mjesečna isplata u novcu koju društvo za osiguranje isplaćuje korisniku penzije na osnovu ugovora o penziji, a koja se mijenja u skladu sa kretanjem vrijednosti sredstava tehničkih rezervi namijenjenih isplati ovih penzija. (5) Djelomična jednokratna isplata je isplata u novcu koju društvo za osiguranje u okviru dobrovoljnog penzijskog osiguranja isplaćuje korisniku penzije na osnovu ugovora o penziji, u visini od najviše 30% od ukupno primljene doznake prije njezina umanjenja za naknadu društvu za osiguranje. Član 105. (Standardni obrazac) Društvo za osiguranje mora imati standardni obrazac ugovora o penziji za svaku vrstu penzije koju isplaćuje. Član 106. (Obaveza sklapanja ugovora) Društvo za osiguranje koje isplaćuje penzije u okviru dobrovoljnog penzijskog osiguranja obavezno je sklopiti ugovor o penziji sa svakim članom dobrovoljnog penzijskog fonda koji izabere to društvo za osiguranje. Član 107. (Oblik i sadržaj ugovora o penziji) (1) Ugovor o penziji mora biti sastavljen u pisanom obliku i sadržavati najmanje sljedeće podatke: a) naziv i sjedište društva za osiguranje te ime i prezime lica koje zastupaju društvo za osiguranje b) ime, prezime, adresu i jedinstveni matični broj korisnika penzije c) ime i prezime, adresu i jedinstveni matični broj bračnog druga i imenovanog korisnika, kada je to potrebno u skladu sa odredbama ovog zakona d) iznos penzije i zajamčenih isplata, trajanje zajamčenog perioda, kao i kada je to potrebno u skladu sa odredbama ovog zakona, iznos koji se isplaćuje bračnom drugu ili imenovanom korisniku u slučaju smrti korisnika penzije e) način usklađivanja penzije, kada je to potrebno u skladu sa odredbama ovog zakona f) brojeve bankovnih računa korisnika penzije te bračnog druga i imenovanog korisnika g) način isplate penzije h) visinu naknade društvu i) postupak vansudskog rješavanja sporova j) druge podatke značajne za isplatu penzije. (2) Sastavni dio ugovora o penziji su pisana pravila društva za osiguranje koja se odnose na navedene ugovore. (3) U ugovoru o penziji mora stajati odredba da je korisnik penzije primio pisana pravila društva za osiguranje koja se odnose na navedeni ugovor. (4) Lice koje sklopi ugovor o penziji ne može raskinuti takav ugovor, niti sklopiti ugovor o penziji s drugim društvom za osiguranje, ako ovim zakonom nije drukčije uređeno. (5) Lice koje je sklopilo ugovor o penziji u okviru dobrovoljnog penzijskog osiguranja, uz pristanak društva za osiguranje, može odabrati drugi oblik isplate izmjenom ugovora o penziji. Član 108. (Prethodna provjera obrasca ugovora) (1) Društvo za osiguranje dostavlja Agenciji za nadzor primjerak standardnog obrasca ugovora o penziji, zajedno s pisanim pravilima društva za osiguranje koja se odnose na taj ugovor, najmanje 60 dana prije nego što započne koristiti taj obrazac ugovora. (2) Najkasnije 30 dana po primitku standardnog obrasca ugovora o penziji, Agencija za nadzor može iznijeti pisane primjedbe društvu za osiguranje ako taj obrazac ugovora dovodi potencijalne korisnike penzija u zabludu ili ako ne ispunjava uslove iz ovog zakona i pisana pravila društva za osiguranje koja se odnose na navedene ugovore. (3) U slučaju iz stava (2) ovog člana Agencija za nadzor će pismenim putem zatražiti od društva za osiguranje da obrazac izmijeni ili dopuni. (4) Društvo ne smije koristiti obrazac ugovora o penziji na koji je Agencija za nadzor iznijela primjedbe. Društvo za osiguranje je dužno postupiti po primjedbama Agencije za nadzor. (5) Ako društvo za osiguranje postupi protivno stavu (4) ovog člana, ugovor je ništavan. (6) Ako Agencija u roku iz stava (2) ovog člana ne iznese primjedbe na obrazac ugovora o penziji, društvo za osiguranje može koristiti taj obrazac ugovora. Član 109. (Obavijest o promjenama standardnog obrasca ugovora) Društvo za osiguranje je dužno izvijestiti Agenciju za nadzor o svakoj promjeni standardnog obrasca ugovora o penziji. Ako Agencija za nadzor ne iznese primjedbe na te promjene u roku od 30 dana nakon njihova primitka, društvo za osiguranje može izdati navedene ugovore na izmijenjenom obrascu. POGLAVLJE VII. NADZOR Član 110. (Nadležnost Komisije) (1) Komisija vrši nadzor nad provođenjem ovog zakona, donosi podzakonske akte za izvršavanje ovog zakona za koje je ovlaštena i vodi Registar dobrovoljnih penzijskih fondova. (2) Lica koja rade ili koja su bilo kada radila za Komisiju kao i revizori i stručnjaci koji djeluju u ime Komisije biće vezani profesionalnom tajnom. Nijedan povjerljivi podatak koji dobiju tokom izvršavanja svojih dužnosti ne može biti prenesen bilo kojem licu ili organu, osim u sumiranom ili skupnom obliku, takvom da identitet pojedinačnog društva ne može biti otkriven, ne prejudicirajući slučajeve obuhvaćene krivičnim zakonom. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, podaci se mogu saopćavati i stavljati na uvid trećim licima samo u skladu sa propisima koji regulišu obradu podataka i pružanje informacija Komisije. (4) Za obavljanje nadzora društva za upravljanje plaćaju Komisiji naknadu za nadzor. (5) Komisija će podzakonskim propisom propisati visinu, način izračuna i način plaćanja naknade za nadzor iz stava (1) ovog člana. Član 111. (Vršenje nadzora) (1) Komisija vrši nadzor: a) posrednom kontrolom, odnosno prikupljanjem, praćenjem i provjeravanjem izvještaja i obavještenja koji se u skladu sa ovim zakonom dostavljaju Komisiji; b) neposrednom kontrolom. (2) Ako u vršenju svoje funkcije Komisija utvrdi da postoje pravna lica koja obavljaju djelatnost društva za upravljanje ili posluju kao dobrovoljni penzijski fondovi, a nemaju dozvolu niti su registrovani na osnovu ovog zakona, zabranit će njihov rad i poduzeti druge mjere, u skladu sa zakonom. Broj 104 - Strana 318 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. (3) Nadzor provode ovlaštena lica, zaposlenici Komisije. Komisija može angažovati druga stručna lica da zajedno sa ovlaštenim licima Komisije sudjeluju u obavljanju nadzora, kada je to potrebno zbog složenosti tog nadzora. Uslove i postupak izbora stručnih lica propisuje Komisija. (4) Ovlašteno lice u Komisiji može u postupku neposrednog nadzora poslovanja: a) pregledati opće akte, poslovne knjige, izvode sa računa i druge dokumente društva za upravljanje i banke depozitara i sačiniti kopije dokumenata; b) zahtijevati informacije o pojedinim pitanjima značajnim za poslovanje društva za upravljanje i banke depozitara. (5) Pri vršenju nadzora, Komisija ima pravo uvida u poslovne knjige i drugu dokumentaciju pravnih lica koja su povezana lica s društvom za upravljanje nad kojim se vrši nadzor, a može od tih lica zahtijevati da joj dostave i druge podatke od značaja za vršenje nadzora. (6) O izvršenom nadzoru poslovanja društva za upravljanje sastavlja se zapisnik. Član 112. (Mjere nadzora) (1) Ako u postupku nadzora nad društvom za upravljanje i bankom depozitarom utvrdi nezakonitosti, odnosno nepravilnosti predviđene ovim ili drugim zakonom po kojem je Komisija nadležna da obavlja nadzor ili nepridržavanje pravila o upravljanju rizicima, Komisija poduzima jednu ili više mjera, i to: a) izriče pismenu opomenu; b) daje nalog za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti; c) povlači saglasnost na imenovanje člana uprave društva za upravljanje; d) oduzima dozvolu za rad društvu za upravljanje. (2) Odluku o mjerama iz stava (1) ovog člana, Komisija donosi na osnovu ocjene težine utvrđenih nepravilnosti, odnosno stepena ugrožavanja interesa članova dobrovoljnog penzijskog fonda, pri čemu naročito procjenjuje: a) finansijski položaj društva za upravljanje i fonda; b) stepen izloženosti društva za upravljanje i fonda rizicima; c) broj utvrđenih nepravilnosti i njihovu međusobnu povezanost; d) trajanje i učestalost učinjenih nepravilnosti; e) efekte učinjenih nepravilnosti na interese članova fonda i na društvo za upravljanje; f) spremnost i sposobnost uprave društva za upravljanje da otkloni utvrđene nepravilnosti; g) stepen kojim društvo za upravljanje ugrožava nesmetano funkcioniranje sistema dobrovoljnih penzijskih fondova. (3) Komisija propisuje način vršenja nadzora, postupak izdavanja naloga i poduzimanja mjera iz ovog člana, kao i rokove za izvršavanje naloga i trajanje mjera. Član 113. (Privremena mjera) Izuzetno od odredaba člana 111. ovog zakona, ako u toku vršenja neposredne kontrole ili na osnovu izvještaja pribavljenih posrednom kontrolom ocijeni da je društvo za upravljanje učinilo teže nepravilnosti, odnosno da se njegovo finansijsko stanje ili finansijsko stanje dobrovoljnog penzijskog fonda znatno pogoršalo, kao i da postoji ta mogućnost i mogućnost znatnog pogoršanja njihove likvidnosti, odnosno kada procijeni da je to neophodno radi zaštite imovine članova dobrovoljnog penzijskog fonda – Komisija rješenjem o privremenoj mjeri nalaže društvu za upravljanje da poduzme jednu ili više aktivnosti iz člana 115. stav (2) tač. k) do o) ovog zakona. Član 114. (Pismena opomena) (1) Pismena opomena upućuje se društvu za upravljanje zbog manje značajnih nepravilnosti čija je priroda takva da ne utiče bitno i neposredno na poslovanje društva, odnosno fonda kojim upravlja. (2) Pismena opomena može da sadrži nalog i rok do kojeg je društvo za upravljanje dužno da Komisiju obavijesti o aktivnostima koje je poduzelo radi otklanjanja nepravilnosti iz stava (1) ovog člana. Član 115. (Nalog za otklanjanje nepravilnosti) (1) Nalog za otklanjanje nepravilnosti upućuje se društvu za upravljanje u čijem su poslovanju nadzorom utvrđene značajne nepravilnosti, odnosno nepridržavanje pravila o upravljanju rizicima. (2) Nalogom iz stava (1) ovog člana, koji se izriče rješenjem, Komisija društvu za upravljanje nalaže da u određenom roku provede jednu ili više aktivnosti, i to da: a) svoje poslovanje uskladi s propisima; b) unaprijedi sistem upravljanja rizicima, odnosno sistem unutrašnjih kontrola; c) ulaganje imovine dobrovoljnog penzijskog fonda uskladi s propisima i svojim internim aktima; d) unaprijedi svoju organizacionu i tehničku osposobljenost; e) obustavi raspodjelu dobiti, smanjenje kapitala ili isplatu dividendi pojedinim ili svim dioničarima; f) obustavi zaključenje poslova s pojedinim dioničarima, članovima uprave, članovima nadzornog odbora, povezanim licima ili drugim pravnim licima; g) objavi podatke iz svog poslovanja ili članove fonda informiše o ovim podacima ako je to u njihovom interesu; h) strukturu povezanih lica učini transparentnom; i) angažuje drugog eksternog revizora; j) predlaže novog člana uprave; k) bez prethodne saglasnosti Komisije ne upravlja imovinom dobrovoljnog penzijskog fonda, odnosno da ne raspolaže svojom imovinom; l) privremeno obustavi zaključenje novih ugovora o članstvu, odnosno o penzijskom programu; m) privremeno obustavi naplatu naknada; n) obustavi provođenje odluke uprave i skupštine društva za upravljanje bez saglasnosti Komisije; o) obustavi prijem novih uplata po osnovu već zaključenih ugovora; p) poduzme, odnosno obustavi druge aktivnosti u skladu s propisom Komisije kojim se određuju aktivnosti koje društvo za upravljanje treba da provede za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti. (3) Nalogom iz stava (1) ovog člana utvrđuju se i rokovi u kojima će društvo za upravljanje otkloniti utvrđene nepravilnosti i o tome obavijestiti Komisiju, a može se utvrditi i način otklanjanja tih nepravilnosti. Član 116. (Oduzimanje dozvole za rad društvu za upravljanje) (1) Komisija donosi rješenje o oduzimanju dozvole za rad društvu za upravljanje ako: a) društvo ne obavlja upravljanje fondom duže od šest mjeseci; b) je dozvola za rad društvu data na osnovu neistinitih ili netačnih podataka; Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 319 c) društvo prestane da ispunjava uslove propisane za dobijanje dozvole za rad; d) društvo iz neopravdanih razloga ne zaključi ugovor sa bankom depozitarom u roku iz člana 95. stav (1) ovog zakona; e) društvo izvrši težu povredu odredaba ovog zakona i odredaba zakona kojim se uređuje tržište vrijednosnih papira. (2) Komisija može donijeti rješenje iz stava (1) ovog člana: a) ako utvrdi nezakonitosti, nepravilnosti ili nepridržavanje pravila o upravljanju rizicima u poslovanju društva za upravljanje, a dalje obavljanje njegove djelatnosti bi ugrozilo interese članova dobrovoljnog penzijskog fonda; b) ako društvo za upravljanje u utvrđenom roku ne izvrši nalog iz člana 112. stav (1) tačka b) ovog zakona, odnosno ne otkloni razlog za poduzimanje tog naloga, a neotklanjanje nepravilnosti bi moglo teže ugroziti interese članova dobrovoljnog penzijskog fonda; c) ako društvo za upravljanje ne izvršava obaveze propisane odredbama zakona kojim se uređuju sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (3) Donošenjem rješenja iz st. (1) i (2) ovog člana prestaju da važe sve izdate dozvole za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima. Član 117. (Rješenje Komisije) (1) Komisija rješenjem odlučuje o izdavanju, odnosno oduzimanju dozvole, izdavanju, odnosno oduzimanju saglasnosti, o mjerama koje se izriču u postupku vršenja nadzora i o drugim pitanjima iz svoje nadležnosti. (2) Rješenje iz stava (1) ovog člana donosi se u pismenom obliku. (3) Rješenje iz stava (1) ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor. Član 118. (Nadzor nad društvima za osiguranje) Nadzor nad društvima za osiguranje iz člana 103. ovog zakona vrši Agencija za nadzor u skladu sa ovim zakonom i propisima koji uređuju oblast osiguranja. POGLAVLJE VIII. KAZNENE ODREDBE Odjeljak A. Krivična djela Član 119. (Oglašavanje prospekta sa neistinitim podacima) (1) Ko, u namjeri obmanjivanja javnosti, u prospektu dobrovoljnog penzijskog fonda, skraćenom prospektu, godišnjem i polugodišnjem izvještaju, objavi neistinite podatke o pravnom i finansijskom položaju fonda ili njegovim poslovnim mogućnostima i druge neistinite činjenice koje su relevantne za donošenje investicijske odluke, ili ne objavi potpune podatke o tim činjenicama – kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. (2) Ko, u namjeri obmanjivanja javnosti, ne objavi dopunu prospekta ili izvještaj o bitnim događajima koji mogu bitnije utjecati na odluku o učlanjenju, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Član 120. (Nedozvoljeno obavljanje djelatnosti društva za upravljanje i nedozvoljeno poslovanje) Odgovorno lice u pravnom licu koje obavlja djelatnost društva za upravljanje ili posluje kao dobrovoljni penzijski fond, a nema dozvolu za rad, niti je registrovano na osnovu zakona, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Odjeljak B. Prekršaji Član 121. (Prekršaji) (1) Novčanom kaznom od 50.000,00 KM do 200.000,00 KM kaznit će se za prekršaj društvo za upravljanje, odnosno drugo pravno lice ako: a) u pravnom prometu koristi naziv "društvo za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom" ili drugi sličan naziv, a nije dobilo dozvolu za rad društva za upravljanje (član 6. ovog zakona); b) ne pribavi saglasnost Komisije za stjecanje kvalifikovanog udjela u društvu za upravljanje (član 16. stav (1) ovog zakona); c) ne razriješi dužnosti člana uprave iako je znalo ili moralo znati da je to lice prestalo da ispunjava uslove iz člana 23. ovog zakona; d) izvrši pripajanje, spajanje ili podjelu društva za upravljanje bez dozvole Komisije (član 37. ovog zakona); e) naknade obračuna suprotno članu 30. ovog zakona i na taj način teže ugrozi interese članova dobrovoljnog penzijskog fonda; f) postupa suprotno odredbama člana 32. ovog zakona; g) dokumentaciju i podatke ne čuva na propisani način (član 35. stav (6) ovog zakona); h) imovinu dobrovoljnog penzijskog fonda uloži suprotno odredbama čl. 45 do 57. ovog zakona i na taj način teže ugrozi interese članova fonda; i) naziv "dobrovoljni penzijski fond" ili pojam izveden iz tog pojma koristi suprotno članu 58. ovog zakona; j) započne da upravlja dobrovoljnim penzijskim fondom prije nego što mu Komisija izda dozvolu za upravljanje fondom (član 59. stav (1) ovog zakona); k) postupa suprotno članu 81. ovog zakona; l) Komisiji onemogući nadzor nad zakonitošću poslovanja društva za upravljanje i dobrovoljnog penzijskog fonda (član 111. ovog zakona). (2) Za radnje iz stava (1) ovog člana kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice društva za upravljanje, odnosno drugog pravnog lica novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 20.000,00KM. Član 122. (Prekršaji pravnog lica - društva za upravljanje) (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 200.000,00 KM kaznit će se za prekršaj društvo za upravljanje ako: a) kod izmjene i dopune akata društva za upravljanje ne postupa u skladu sa članom 29. ovog zakona, b) pri promjeni firme i sjedišta ne dobije saglasnost na promjenu od Komisije u skladu sa članom 34. ovog zakona; c) finansijske izvještaje ne sastavlja i ne dostavlja u skladu sa članom 35. st. (1) i (5) ovog zakona; d) u predviđenom roku ne dostavi prospekt, odnosno skraćeni prospekt dobrovoljnog penzijskog fonda radi davanja saglasnosti Komisije (član 61. st. (5) do (7) ovog zakona); e) sredstva ne prenese u skladu sa članom 69. stav (2). i članom 70. ovog zakona; ne objavi prinos dobrovoljnog penzijskog fonda u skladu sa članom 73. stav (1) ovog zakona; f) nudi povlastice suprotno članu 74. ovog zakona; g) objavi oglas, odnosno javni poziv ili daje informacije suprotno članu 75. st. (1), (2), (5) i (6) ovog zakona; h) članovima dobrovoljnog penzijskog fonda ne dostavi obavještenja u skladu sa članom 77. ovog zakona; Broj 104 - Strana 320 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 12. 2016. i) ugovor o članstvu, odnosno ugovor o penzijskom programu zaključi prije zaključenja ugovora s bankom depozitarom o vođenju računa dobrovoljnog penzijskog fonda iz člana 95. stav (1) ovog zakona; j) ne izvršava ugovor u vezi sa povlačenjem akumuliranih sredstava u skladu s odredbama člana 104. stav (4) ovog zakona. (2) Za radnje iz stava (1) ovog člana kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice društva za upravljanje novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 20.000 KM. Član 123. (Prekršaji pravnog lica - banke depozitara) (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 200.000,00 KM kaznit će se za prekršaj banka depozitar ako: a) ne obavještava društvo za upravljanje o neophodnim korporativnim aktivnostima u vezi sa imovinom fonda (član 97. stav (1) tačka c) ovog zakona); b) ne izvršava naloge društva za upravljanje koji su u skladu sa zakonom i prospektom fonda, odnosno izvršava naloge društva za upravljanje za kupovinu i prodaju imovine suprotno zakonu i prospektu fonda (član 97. stav (1) tačka d) ovog zakona); c) ne kontroliše, ne potvrđuje i svakodnevno ne izvještava Komisiju o obračunatoj neto vrijednosti imovine dobrovoljnog penzijskog fonda i vrijednosti investicijskih jedinica (član 97. stav (1) tačka e) ovog zakona); d) ne kontroliše prinos dobrovoljnog penzijskog fonda (član 97. stav (1) tačka f) ovog zakona); e) ne obavještava Komisiju o uočenim nepravilnostima o poslovanju društva za upravljanje odmah nakon što uoči takve nepravilnosti (član 97. stav (1) tačka g) ovog zakona); f) ne podnosi, u ime fonda, Komisiji i drugim nadležnim organima podneske protiv društva za upravljanje, za štetu nanijetu fondu (član 97. stav (1) tačka i) ovog zakona); g) ne obavijesti Komisiju o raskidu ugovora i razlozima za raskid ugovora (član 98. stav (3) ovog zakona). (2) Za radnje iz stava (1) ovog člana kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice banke depozitara novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 20.000 KM. Član 124. (Prekršaji organizatora penzijskog programa) (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 200.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice organizator penzijskog programa ako zaposlenima ne osigura ravnopravne uslove za članstvo u penzijskom programu u skladu sa odredbom člana 85. stav (1) ovog zakona. (2) Za radnje iz stava (1) ovog člana kaznit će se za prekršaj fizičko lice organizator penzijskog programa - poduzetnik novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM. (3) Za radnje iz stava (1) ovog člana kaznit će se za prekršaj odgovorno lice kod organizatora penzijskog programa novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 20.000,00 KM. Član 125. (Prekršaji revizora i revizorskog društva) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj revizorsko društvo koje vrši reviziju finansijskih izvještaja društva za upravljanje ako: a) ne revidira postupke naknade štete u skladu s odredbom člana 33. stava (4) ovog zakona; b) izvrši reviziju suprotno članu 36. ovog zakona; (2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana i odgovorno lice revizorskog društva. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana ovlašteni revizor. Član 126. (Prekršaji društva za osiguranje) (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 200.000,00 KM kaznit će se za prekršaj društvo za osiguranje ako: a) postupa suprotno članu 81. ovog zakona; b) isplatu penzije vrši suprotno članu 103. ovog zakona; c) nudi vrste penzije suprotne članu 104. ovog zakona; d) nema Standardni obrazac ugovora o penziji u skladu sa članom 105. ovog zakona; e) ne sklopi ugovor o penziji sa svakim članom dobrovoljnog penzijskog fonda u skladu sa članom 106. ovog zakona; f) koristiti obrazac ugovora o penziji suprotno članu 108. ovog zakona; g) ne izvijestiti Agenciju o svakoj promjeni standardnog obrasca ugovora o penziji u skladu sa članom 109. ovog zakona. (2) Za radnje iz stava (1) ovog člana kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice društva za osiguranje novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 20.000 KM. Član 127. (Prekršaji ostalih lica) (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj član prave, nadzornog odbora ili zaposlenik u društvu za upravljanje ako postupa suprotno članu 26. ovog zakona. POGLAVLJE IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 128. (Donošenje propisa) Komisija i Agencija za nadzor su dužne da propise za provođenje ovog zakona donesu u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 129. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat će se po isteku šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA Proglašava se Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 13.12.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 29.12.2016. godine. Broj 01-02-743-01/16 30. prosinca 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r.
Zakon o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 72/16 14.09.2016 poljoprivreda,proizvodnja Broj 72 - Stranica 32 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14. 9. 2016. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O POLJOPRIVREDNOJ ORGANSKOJ PROIZVODNJI Proglašava se Zakon o poljoprivrednoj organskoj proizvodnji, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 13.07.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 02.06.2016. godine. Broj 01-02-489-02/16 07. septembra 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O POLJOPRIVREDNOJ ORGANSKOJ PROIZVODNJI DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim zakonom se propisuju ciljevi i načela organske proizvodnje, proizvodna pravila za organsku poljoprivrednu proizvodnju (u daljnjem tekstu: organska proizvodnja), označavanje organskih proizvoda, sistem kontrole u organskoj proizvodnji, registar subjekata u organskoj proizvodnji, upravni i inspekcijski nadzor, uvoz, izvoz i stavljanje na tržište organskih proizvoda, prekršaji i druga pitanja od značaja za organsku proizvodnju. Član 2. (Primjena Zakona) (1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na proizvode poljoprivrednog porijekla koji potiču iz svih faza organske biljne i stočarske proizvodnje, uključujući akvakulturu (u daljnjem tekstu: organski proizvod) kada su ti proizvodi stavljeni na tržište ili su namijenjeni stavljanju na tržište Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija BiH) i to: a) sirovi ili neprerađeni poljoprivredni proizvodi; b) prerađeni poljoprivredni proizvodi namijenjeni da se koriste kao hrana; c) proizvodi akvakulture; d) hrana za životinje; e) vegetativni reprodukcioni materijal i sjeme za uzgoj; f) kvasci koji se koriste kao hrana ili hrana za životinje. (2) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na sve subjekte registrirane za obavljanje neke od djelatnosti vezane uz organske proizvode navedene u stavu (1) ovog člana i koji učestvuju u aktivnostima u bilo kojoj fazi proizvodnje, pripreme i distribucije na području Federacije BiH. (3) Proizvodi dobijeni lovom divljih životinja i ribolovom u slobodnim vodama ne smatraju se proizvodima organske proizvodnje. (4) Priprema hrane u okviru ugostiteljske djelatnosti u restoranima, bolnicama, menzama i drugim sličnim mjestima prodaje ili isporuke hrane krajnjem potrošaču ne podliježe odredbama ovog zakona. (5) Ovaj zakon primjenjuje se uz primjenu važećih propisa o proizvodima iz stava (1) ovog člana kojima se uređuje proizvodnja, prerada, distribucija, deklarisanje, označavanje i kontrola, uključujući propise o hrani i hrani za životinje. Član 3. (Definicije) (1) U smislu odredbi ovog zakona pojedini izrazi imaju sljedeća značenja: 1) "organska proizvodnja" je način proizvodnje poljoprivrednih i drugih proizvoda primjenom proizvodnih pravila za organsku proizvodnju u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega; 2) "faze proizvodnje, pripreme i distribucije" znači svaka faza od, uključujući primarnu proizvodnju i uzgoj organskog proizvoda do, uključujući njegovo skladištenje, preradu, obradu, prijevoz, prodaju ili isporuku krajnjem potrošaču, kao i označavanje ili deklarisanje, reklamiranje, uvoz, izvoz i podugovaranje sa trećom stranom; 3) "organsko" znači da potiče od/ili se odnosi na organsku proizvodnju u skladu sa ovim zakonom; 4) "neorgansko" znači da ne potiče ili nije u vezi sa organskom proizvodnjom u skladu sa ovim zakonom; 5) "subjekt" je fizičko ili pravno lice u organskoj proizvodnji odgovorno da osigura provođenje odredbi ovog zakona unutar poslovanja za koje je registrirano i kojim upravlja; 6) "grupa subjekata" je grupa u kojoj je svaki subjekt poljoprivrednik i koja posjeduje gazdinstvo do pet hektara korištene poljoprivredne površine i koja se može, uz proizvodnju hrane i hrane za životinje, baviti i preradom hrane i hrane za životinje; 7) "biljna proizvodnja" je uzgoj biljnih vrsta i proizvodnja biljnih proizvoda na proizvodnim jedinicama, uključujući žetvu i ubiranje plodova, te sakupljanje plodova, biljaka, biljnih dijelova samoniklih biljnih vrsta i gljiva iz prirodnih staništa u komercijalne svrhe; 8) "proizvodna jedinica" je proizvodni pogon, proizvodna površina, pašnjak, prostor na otvorenom, objekt za životinje, prostor za skladištenje roba, biljnih i životinjskih proizvoda, sirovina i svih drugih repromaterijala potrebnih za organsku proizvodnju; 9) "stočarska proizvodnja" je uzgoj domaćih ili pripitomljenih kopnenih životinja na proizvodnim jedinicama, uključujući pčelarstvo, kao i sakupljanje životinjskih vrsta iz prirodnih staništa u komercijalne svrhe; 10) "akvakultura" je uzgoj i proizvodnja riba i drugih vodenih organizama korištenjem tehnika za povećanje njihove proizvodnje izvan prirodnih kapaciteta staništa, a uzgajane ribe i organizmi ostaju u vlasništvu subjekta u fazi uzgoja, proizvodnje i izlova; 11) "paralelna proizvodnja" znači istovremeno obavljanje djelatnosti i organske proizvodnje i proizvodnje u prijelaznom periodu i/ili organske proizvodnje i neorganske proizvodnje od subjekta; 12) "prijelazni period" je utvrđeni period koji je potreban za prelazak iz neorganske na organsku proizvodnju ili uzgoj u toku kojeg se na poljoprivrednom gazdinstvu i/ili proizvodnoj jedinici primjenjuju odredbe ovog zakona; 13) "priprema" su postupci konzervisanja i/ili prerade organskih proizvoda, uključujući klanje i rasijecanje kada su u pitanju proizvodi od životinja, kao i Srijeda, 14. 9. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 72 - Stranica 33 pakovanje, označavanje i/ili izmjena oznaka koje se odnose na proizvodna pravila za organsku proizvodnju; 14) za izraze: "hrana", "hrana za životinje" i "stavljanje na tržište" važe definicije utvrđene u Zakonu o hrani ("Službeni glasnik BiH", br. 50/04); 15) "označavanje" je svaki izraz, riječ/i, podatak, trgovački naziv, naziv robne marke (brenda), slikovni prikaz ili simbol, žig ili oznaka koja se veže ili nalazi na bilo kojem pakovanju, ambalaži, dokumentu, obavijesti, etiketi, tabli, prstenu ili obruču koji prati organski proizvod ili se na njega odnosi; 16) za izraz "upakovana hrana" važi definicija utvrđena posebnim propisom o označavanju ili deklarisanju upakovane hrane; 17) "reklamiranje" je svako predstavljanje javnosti bilo kojim sredstvom osim oznakom, čija je svrha da ima ili je vjerovatnoća da će imati uticaj na formiranje stavova, uvjerenja i ponašanja kupaca i/ili potrošača sa direktnim ili indirektnim ciljem podsticanja prodaje organskih proizvoda; 18) "nadležni organ" je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) u čijoj je nadležnosti provođenje ovog zakona i organizacija sistema kontrola u području organske proizvodnje u skladu sa odredbama ovog zakona, a prema potrebi izraz uključuje i odgovarajuće nadležne organe iz trećih zemalja; 19) "kontrolno tijelo" je pravno lice koje je registrirano za obavljanje djelatnosti kontrole i certifikacije, a kojem je nadležni organ dodijelilo ovlaštenje za provođenje kontrole i certifikacije u oblasti organske proizvodnje u skladu sa odredbama utvrđenim ovim zakonom, a prema potrebi izraz podrazumijeva odgovarajući kontrolni organ ili kontrolno tijelo iz trećih zemalja; 20) "službena kontrola" je svaki oblik kontrole koju vrši nadležni organ radi verifikovanja postupanja subjekta nadzora i usklađivanja poslovanja u skladu sa zakonima i drugim propisima; 21) "certifikacija" je postupak na osnovu kojeg ovlašteno kontrolno tijelo izdaje certifikat o usaglašenosti kojim potvrđuje da je predmetni organski proizvod proizveden u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; 22) "oznaka usklađenosti" znači dokaz usklađenosti sa određenom grupom standarda ili drugih normativnih akata u obliku oznake; 23) "organski proizvod" je svaki proizvod proizveden i označen ovim izrazom i/ili oznakom na jednom od službenih jezika i pisama u Federaciji BiH, u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; 24) "sastojak" je svaka supstanca, uključujući aditive, koja se koristi u proizvodnji ili pripremi hrane, a koja je prisutna u gotovom proizvodu čak i u promijenjenom obliku; 25) za izraz "sredstva za zaštitu bilja" važi definicija utvrđena Zakonom o zaštiti bilja od bolesti i štetočina koje ugrožavaju cijelu zemlju ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94) koji se u skladu sa članom IX5. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine primjenjuje kao federalni zakon, odnosno značenje izraza "fitofarmaceutska sredstva" utvrđenog Zakonom o fitofarmaceutskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", br. 49/04); 26) za izraz "genetički modificirani organizam" (u daljnjem tekstu: GMO) važi definicija utvrđena Zakonom o genetički modifikovanim organizmima ("Službeni glasnik BiH", br. 23/09); 27) "proizvedeno od GMO-a" znači djelomično ili u cijelosti dobiveno iz GMO-a, ali ne sadrži ili se ne sastoji od GMO-a; 28) "proizvedeno s pomoću GMO-a" znači dobiveno korištenjem GMO-a kao posljednjeg živog organizma u proizvodnom postupku, ali ne sadrži ili se ne sastoji od GMO-a, niti je proizveden od GMO-a; 29) za izraz "dodaci hrani" važi definicija utvrđena posebnim propisom o dodacima hrani za životinje; 30) "ekvivalentno" podrazumijeva u opisivanju različitih sistema ili mjera da ti sistemi ili mjere mogu osigurati isti nivo usklađenosti i udovoljiti ciljevima i načelima organske proizvodnje utvrđenim ovim zakonom; 31) "pomoćna supstanca u procesu proizvodnje" je svaka supstanca koja sama po sebi nije hrana, ali se koristi u preradi sirovine, prehrambenih proizvoda ili njihovih sastojaka u svrhu ispunjavanja određenih tehnoloških zahtjeva u postupku obrade ili prerade, što može dovesti do nenamjernog, ali tehnički neizbježnog prisustva ostataka (rezidua) tih supstanci i njenih derivata u gotovom proizvodu, pod uvjetom da ti ostaci ne predstavljaju nikakvu opasnost po zdravlje i da nemaju nikakav tehnološki učinak na gotov proizvod; 32) "jonizirajuće zračenje" je elektromagnetsko i čestično zračenje čijim prolazom u materiju direktno ili indirektno nastaju parovi pozitivno i negativno nabijenih električnih čestica-jona; 33) "priprema hrane u okviru ugostiteljske djelatnosti" podrazumijeva pripremu organskih proizvoda u restoranima, bolnicama, menzama i drugim sličnim mjestima prodaje ili isporuke hrane krajnjem potrošaču; 34) "izdavanje potvrde" je postupak koji provodi ovlašteno kontrolno tijelo i izdaje potvrdu kojom potvrđuje da je organski proizvod iz uvoza i da potiče iz ekvivalentnog sistema uspostavljenog ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; 35) "potvrda" je dokument kojim subjekt dokazuje da je organski proizvod iz uvoza ekvivalentan organskom proizvodu proizvedenom u skladu sa ovim zakonom. (2) Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog roda podrazumijeva uključivanje oba roda. DIO DRUGI - CILJEVI I NAČELA ORGANSKE PROIZVODNЈE POGLAVLJE I. OPĆI CILJEVI I NAČELA Član 4. (Opći ciljevi organske proizvodnje) Opći ciljevi organske proizvodnje su: a) uspostaviti cjelovit i održiv sistem upravljanja poljoprivredom koji: 1) poštuje prirodne sisteme i cikluse, te održava i poboljšava očuvanje zdravlja tla, voda, biljaka i životinja i održava njihovu međusobnu ravnotežu, 2) doprinosi visokom nivou biološke raznovrsnosti, Broj 72 - Stranica 34 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14. 9. 2016. 3) odgovorno koristi energiju i prirodne resurse, kao što su voda, tlo, organske materije i zrak, 4) poštuje visoke standarde o dobrobiti životinja i ispunjava etološke potrebe životinje zavisno od vrste kojoj pripada; b) težiti proizvodnji proizvoda visokog kvaliteta; c) težiti proizvodnji širokog asortimana prehrambenih i drugih poljoprivrednih proizvoda koji su u skladu sa potražnjom potrošača za proizvodima proizvedenim primjenom pravila proizvodnje koji ne nanose štetu okolini, zdravlju ljudi, biljaka ili zdravlju i dobrobiti životinja. Član 5. (Opća načela organske proizvodnje) Organska proizvodnja se zasniva na sljedećim općim načelima: a) načelo odgovarajućeg planiranja i upravljanja prirodnim i biološkim procesima koji su zasnovani na ekološkim sistemima, uz iskorištavanje prirodnih resursa u okviru tih sistema primjenom pravila proizvodnje u okviru kojih se: 1) u proizvodnji koriste agrotehničke, mehaničke, fizičke, biološke i biotehničke mjere, 2) u proizvodnji poljoprivrednih kultura, uzgoju životinja ili proizvodnji u akvakulturi ispunjava načelo održivog korištenja prirodnih resursa, 3) poštuje zabrana upotrebe GMO-a i proizvoda proizvedenih od ili pomoću GMO-a, izuzev veterinarsko-medicinskih proizvoda, a 4) pravila proizvodnje zasnivaju na procjeni rizika i korištenju mjera predostrožnosti i prevencije u slučajevima kada je to potrebno; b) načelo ograničenja unošenja i korištenja repromaterijala dobijenog izvan organske proizvodne jedinice, odnosno poljoprivrednog gazdinstva, a izuzetno kada su potrebni vanjski unosi repromaterijala ili kada ne postoje odgovarajući postupci i metode u skladu sa stavom 1. tačka a) ovog člana, ograničeni su na unose: 1) repromaterijala koji potiču iz organske proizvodnje, 2) prirodnih sastojaka ili sastojaka dobijenih prirodnim putem i 3) prirodnih mineralnih đubriva niske topivosti; c) načelo strogog ograničenja korištenja hemijskih sintetizovanih repromaterijala, osim u vanrednim slučajevima kada: 1) odgovarajući sistemi organskog upravljanja ne daju zadovoljavajuće rezultate i 2) na tržištu nisu dostupni repromaterijali iz stava 1. tačka b) ovog člana ili 3) kada bi korištenje vanjskih unosa repromaterijala iz stava 1. tačka b) ovog člana imalo neprihvatljive posljedice na okolinu; d) načelo prilagođavanja proizvodnih pravila organske proizvodnje kada je to neophodno lokalnim i regionalnim klimatskim i agroekološkim uvjetima, sanitarnom stanju, dostignutom nivou razvoja i specifičnoj uzgojnoj praksi, u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. POGLAVLJE II. SPECIFIČNA NAČELA Član 6. (Specifična načela za primarnu poljoprivrednu proizvodnju i akvakulturu) Uzgoj u biljnoj i stočarskoj proizvodnji i akvakulturi je organska proizvodnja pod uvjetom da je zasnovana na općim načelima iz člana 5. ovog zakona i na sljedećim specifičnim načelima: a) održavanje i poboljšanje života u tlu i prirodne plodnosti tla, očuvanje stabilnosti i biološke raznovrsnosti tla koji sprečavaju i onemogućuju zbijanje i eroziju tla, te ishrana biljaka prvenstveno putem ekosistema tla; b) svođenje na minimum upotrebe neobnovljivih prirodnih resursa i repromaterijala koji ne potiču sa predmetnog poljoprivrednog gazdinstva; c) reciklaža otpada i nusproizvoda biljnog i životinjskog porijekla u svrhu njihovog daljnjeg korištenja kao repromaterijala u proizvodnji biljaka i životinja; d) kod donošenja odluka vezanih uz organsku proizvodnju obavezno se u obzir uzima ekološka ravnoteža na lokalnom i regionalnom nivou; e) održavanje zdravlja životinja vrši podsticanjem prirodne imunološke zaštite životinja, kao i odabirom u odnosu na vrstu odgovarajućih pasmina i/ili sojeva i uzgojne prakse životinja; f) održavanje zdravlja bilja primjenom preventivnih mjera, kao što su odabir odgovarajućih vrsta, sorti ili hibrida otpornih na štetne organizme, te primjenom odgovarajućeg plodoreda, mehaničkih i fizičkih metoda i mjera zaštite korištenjem prirodnih neprijatelja štetnih organizama; g) primjena prakse uzgoja životinja koje su prilagođene lokalitetu uzgoja i raspoloživim zemljišnim površinama kojima raspolaže subjekt; h) primjena prakse uzgoja životinja kojom se osigurava visok nivo dobrobiti životinja i ispunjava prirodna potreba životinja u odnosu na uzgajanu vrstu; i) proizvodnja organskih proizvoda animalnog porijekla od životinja koje su od rođenja i/ili od kada su se izlegle i tokom cijelog života uzgajane na organskom poljoprivrednom gazdinstvu, odnosno proizvodnoj jedinici; j) izbor pasmina i/ili sojeva životinja s obzirom na njihovu sposobnost prilagođavanja uvjetima lokaliteta, njihovu vitalnost, otpornost prema bolestima ili zdravstvenim poteškoćama; k) ishrana životinja organskom hranom za životinje koja se sastoji od sastojaka poljoprivrednog porijekla iz organskog uzgoja i od prirodnih sastojaka koji nisu poljoprivrednog porijekla; l) primjena uzgojne prakse životinja koja poboljšava njihov imunološki sistem i jača prirodnu otpornost na bolesti, te osiguranje uvjeta za redovno kretanje životinja i slobodnog pristupa otvorenim prostorima i pašnjacima gdje je to odgovarajuće; m) isključivanje iz uzgoja životinja kod kojih je došlo do pojave vještački izazvane poliploidije; n) održavanje biološke raznovrsnosti prirodnih vodnih ekosistema, trajno očuvanje vodnog okoliša i kvaliteta lokalnih vodnih i kopnenih ekosistema u proizvodnji u akvakulturi i Srijeda, 14. 9. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 72 - Stranica 35 o) ishrana uzgojnih riba i ostalih organizama u akvakulturi hranom za životinje dobijenom održivim iskorištavanjem ribolovnih resursa ili organskom hranom za životinje koja sadrži sastojke poljoprivrednog porijekla iz organskog uzgoja i prirodne sastojke koji nisu poljoprivrednog porijekla. Član 7. (Specifična načela u proizvodnji prerađene organske hrane) Proizvodnja prerađene hrane je organska proizvodnja pod uvjetom da je zasnovana na osnovnim načelima iz člana 5. ovog zakona i na sljedećim specifičnim načelima: a) proizvodnja organske hrane od organskih sastojaka poljoprivrednog porijekla, a izuzetno je dozvoljeno i korištenje neorganskih sastojaka u slučaju kada na tržištu nema sastojka u organskom obliku, a koji ima bitnu tehnološku ulogu u procesu proizvodnje i pod uvjetom da se koristi u minimalnoj količini; b) ograničena upotreba prehrambenih aditiva, neorganskih sastojaka sa pretežno tehnološkom i senzornom ulogom, te mikronutritijenata i pomoćnih supstanci u procesu proizvodnje, tako da se koriste minimalno i samo u slučaju kada je to neophodno iz tehnoloških razloga ili služi za određene prehrambene namjene; c) isključivanja iz procesa prerade supstanci i metoda prerade koje mogu dovesti do pogrešnih zaključaka o pravoj prirodi proizvoda i d) da se proces prerade hrane po mogućnosti vrši primjenom bioloških, mehaničkih i fizičkih postupaka. Član 8. (Specifična načela u proizvodnji prerađene organske hrane za životinje) Proizvodnja prerađene organske hrane za životinje je organska proizvodnja pod uvjetom da je zasnovana na osnovnim načelima iz člana 5. ovog zakona i sljedećim specifičnim načelima: a) proizvodnja organske hrane za životinje od organskih sastojaka poljoprivrednog porijekla, a izuzetno je dozvoljeno i korištenje neorganskih sastojaka u slučaju kada neka od sirovina nije dostupna na tržištu; b) ograničena upotreba dodataka hrani za životinje i pomoćnih supstanci u procesu proizvodnje, tako da se koriste minimalno i samo kada je to potrebno zbog tehnoloških ili zootehničkih razloga ili u posebnu svrhu ishrane; c) isključivanja iz procesa prerade supstanci i metoda prerade koje bi mogle dovesti do pogrešnih zaključaka o pravoj prirodi proizvoda i d) da se proces prerade hrane za životinje vrši po mogućnosti primjenom bioloških, mehaničkih i fizičkih postupaka. DIO TREĆI - PROIZVODNA PRAVILA U ORGANSKOJ PROIZVODNJI POGLAVLJE I. OPĆA PRAVILA ORGANSKE PROIZVODNJE Član 9. (Opći zahtjev) Subjekt ili grupa subjekata (u daljnjem tekstu: subjekt) koji obavljaju djelatnost organske proizvodnje obavezni su poštovati i primjenjivati proizvodna pravila utvrđena ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. Član 10. (Zabrana korištenja GMO-a) (1) GMO i/ili proizvodi koji sadrže i/ili se sastoje ili potiču od GMO-a zabranjeni su za korištenje kao hrana, hrana za životinje, pomoćna supstanca u procesu proizvodnje, sredstvo za zaštitu bilja, đubrivo, poboljšivač tla, vegetativni reprodukcioni materijal i sjeme za uzgoj, mikroorganizam i životinja u organskoj proizvodnji. (2) U svrhu dokazivanja poštovanja zabrane iz stava (1) ovog člana subjekt je obavezan poštovati i može se pouzdati u oznake na proizvodu ili bilo kojem drugom propratnom dokumentu koji su pričvršćeni ili priloženi u skladu sa posebnim propisima kojima se uređuje stavljanje na tržište GMO-a i/ili kojima se uređuje GMO hrana i hrana za životinje. (3) Subjekt može smatrati da GMO i/ili proizvodi koji sadrže i/ili se sastoje ili potiču od GMO-a nisu korišteni u proizvodnji nabavljene hrane i hrane za životinje kada nisu označeni kao takvi, izuzev u slučaju dobivanja informacije koja ukazuje da označavanje takvih proizvoda nije urađeno u skladu sa propisima iz stava (2) ovog člana. (4) Subjekt koji koristi neorganske proizvode koji nisu hrana ili hrana za životinje prilikom kupovine takvih proizvoda obavezan je od dobavljača tražiti potvrdu da dostavljeni proizvodi nisu GMO i/ili proizvodi koji sadrže i/ili se sastoje ili potiču od GMO-a. Član 11. (Zabrana primjene jonizirajućeg zračenja) Zabranjena je primjena jonizirajućeg zračenja u obradi organske hrane, hrane za životinje ili sirovina koje se koriste u organskoj proizvodnji hrane ili hrane za životinje. POGLAVLJE II. PROIZVODNJA NA POLJOPRIVREDNOM GAZDINSTVU Član 12. (Opća proizvodna pravila na poljoprivrednom gazdinstvu) (1) Cjelokupnim poljoprivrednim gazdinstvom upravlja se u skladu sa zahtjevima koji se primjenjuju na organsku proizvodnju u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, poljoprivredno gazdinstvo može obavljati djelatnost paralelne proizvodnje uz uvjet da su jasno odvojene organske proizvodne jedinice ili uzgajališta u akvakulturi od proizvodnih jedinica na kojima se u cijelosti ne upravlja u skladu sa zahtjevima organske proizvodnje i pod uvjetom da: a) kod paralelnog uzgoja životinja obavezno se uzgajaju različite vrste životinja; b) u akvakulturi je dozvoljeno uzgajati iste vrste organizama ukoliko su lokacije tih proizvodnih jedinica odvojene i c) u biljnoj proizvodnji je dozvoljeno paralelno uzgajati iste biljne vrste različitih sorti koje je lahko razlikovati. (3) U slučajevima iz stava (2) ovog člana subjekt mora jasno odvojiti proizvodne jedinice, životinje i proizvode koji se koriste u/ili su proizvedeni na proizvodnim jedinicama za organsku proizvodnju od onih koji se koriste u/ili su proizvedeni na neorganskim proizvodnim jedinicama i uspostaviti i voditi odgovarajuću evidenciju koja služi kao pisani dokaz da je izvršena odvojenost. Broj 72 - Stranica 36 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14. 9. 2016. Član 13. (Proizvodna pravila za biljnu proizvodnju) (1) Biljna proizvodnja smatra se organskom proizvodnjom pod uvjetom da se uz opća pravila proizvodnje iz člana 12. ovog zakona u organskoj proizvodnji biljaka primjenjuju i sljedeća pravila: a) primjena postupaka pripreme i obrada tla i uzgoja kultura kojima se održava postojeći ili doprinosi povećanju nivoa organske materije u tlu, povećava stabilnost i biološka raznovrsnost tla i sprečava zbijanje i erozija tla; b) plodnost i biološka aktivnost tla održava se i povećava višegodišnjim plodoredom, uključujući leguminoze i druge kulture za zeleno đubrenje, te upotrebom stajskog đubriva ili materijala organskog porijekla po mogućnosti kompostiranih, a koji potiču iz organske proizvodnje; c) dozvoljena je upotreba biodinamičkih pripravaka; d) koriste se đubriva i poboljšivači tla koji su odobreni za upotrebu u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 17. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona; e) zabranjeno je korištenje mineralnih azotnih đubriva; f) svi primijenjeni postupci, odnosno tehnike uzgoja biljaka trebaju spriječiti ili smanjiti onečišćenje okoline na najmanju moguću mjeru; g) za sprečavanje štete koju uzrokuju štetni organizmi, bolesti i korovi prvenstveno se zaštita vrši korištenjem prirodnih neprijatelja, odgovarajućim odabirom vrsta i sorti, plodoredom, tehnikama obrade tla i termičkim postupcima; h) kada se utvrdi ugroženost neke od uzgojnih kultura, dozvoljena je primjena sredstva za zaštitu bilja odobrenog za primjenu u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 17. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona; i) za proizvodnju proizvoda, izuzev reprodukcionog materijala, koristi se organski proizvedeno sjeme, presadnica i sadni materijal; izuzetno, dozvoljeno je korištenje i neorganskog sjemena, presadnica i sadnog materijala u slučaju kada taj materijal nije tretiran sredstvima za zaštitu bilja koja nisu odobrena za primjenu u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 17. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona i kada na tržištu nema reprodukcionog materijala proizvedenog po pravilima organske proizvodnje ili je korištenje tog materijala opravdano za provođenje naučnih ili naučno-istraživačkih ispitivanja ili kada se radi o autohtonoj sorti i j) proizvodi i sredstva za čišćenje i dezinfekciju u proizvodnji bilja upotrebljavaju se samo ako su odobreni za upotrebu u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 17. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. (2) Sakupljanje plodova, biljaka ili dijelova biljaka samoniklih vrsta bilja i gljiva koje rastu u prirodnom okruženju, šumama i poljoprivrednim područjima smatra se organskom proizvodnjom pod uvjetom da: a) ta područja sakupljanja u periodu od najmanje tri godine prije početka sakupljanja nisu bila tretirana sredstvima osim sredstava koja su odobrena za upotrebu u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 17. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona i b) da sakupljanje ne utiče na stabilnost prirodnog staništa ili na održanje vrsta u području sakupljanja. (3) Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar) donijet će propis kojim će propisati minimalne zahtjeve za organsku biljnu proizvodnju u uzgoju bilja koji obuhvata postupke i određene norme uzgoja biljaka, uvjete prijelaznog perioda, paralelnu proizvodnju, održavanje plodnosti, plodored, odobrene liste đubriva, liste sredstva za zaštitu bilja i liste sredstava za poboljšanje tla. Član 14. (Proizvodna pravila za stočarsku proizvodnju) (1) Stočarska proizvodnja smatra se organskom proizvodnjom pod uvjetom da se uz opća pravila proizvodnje iz člana 12. ovog zakona primjenjuju i sljedeća pravila i to: a) u odnosu na porijeklo životinja: 1) životinja iz organskog uzgoja rađa se i uzgaja na organskom poljoprivrednom gazdinstvu, 2) životinje koje nisu organski uzgojene mogu se dopremiti na organsko poljoprivredno gazdinstvo pod posebnim uvjetima i za potrebe razmnožavanja; ove životinje i njihovi proizvodi smatraju se organskim nakon isteka roka i ispunjavanja uvjeta prijelaznog perioda iz člana 18. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, 3) životinje i njihovi proizvodi koji se na početku prijelaznog perioda već nalaze na poljoprivrednom gazdinstvu smatraju se organskim nakon isteka roka i ispunjavanja uvjeta prijelaznog perioda iz člana 18. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona; b) u odnosu na uzgojnu praksu i uvjete držanja: 1) lice zaposleno kod subjekta i/ili subjekt koji se brine o životinjama mora posjedovati potrebna osnovna znanja i vještine vezane uz zdravlje i dobrobit životinja, 2) uzgojna praksa, uključujući broj životinja po jedinici površine, te uvjeti smještaja moraju osigurati zadovoljavanje razvojnih, fizioloških i etoloških potreba životinja, 3) životinja mora imati stalni pristup otvorenom prostoru, po mogućnosti pašnjacima, kad god to vremenski uvjeti i stanje tla dozvoljavaju, izuzev kada posebnim propisima nisu određena zakonska ograničenja i obaveze koje se odnose na zaštitu zdravlja ljudi i životinja, 4) broj životinja mora biti ograničen da ne bi došlo do prekomjerne ispaše, izrovanosti tla kopitima, erozije ili onečišćenja/zagađenja tla koje uzrokuju životinje ili njihov izmet, 5) životinje iz organskog uzgoja moraju se držati odvojeno od životinja iz neorganskog uzgoja, 6) ispaša organskih životinja na neorganskoj otvorenoj površini i ispaša neorganskih životinja na organskim površinama dozvoljena je pod određenim propisanim ograničavajućim uvjetima, 7) zabranjeno je vezivanje ili izolacija životinja, a izuzetno to je dozvoljeno za pojedinačnu životinju i na ograničeni period i kada je to potrebno Srijeda, 14. 9. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 72 - Stranica 37 radi sigurnosti ili veterinarskih razloga ili dobrobiti životinja, 8) trajanje prijevoza životinja mora biti svedeno na minimum, 9) tokom cijelog životnog vijeka životinje bilo kakva patnja mora se svesti na minimum, uključujući odstranjivanje dijelova tijela, kao i vrijeme klanja, 10) pčelinjaci se postavljaju na područja koja osiguravaju izvore nektara i polena koji se sastoje najvećim dijelom od organskih uzgojenih usjeva ili prirodne vegetacije šuma ili usjevi koji se tretiraju samo metodama sa niskim uticajem na okolinu, 11) pčelinjak se drži na dovoljnoj udaljenosti od izvora koji mogu dovesti do onečišćenja pčelinjih proizvoda ili loše uticati na zdravlje pčela, 12) košnice i materijali koji se koriste u pčelarstvu trebaju biti izrađeni od prirodnih materijala, 13) zabranjeno je uništavanje pčela na saću kao metoda vezana uz sakupljanje pčelinjih proizvoda; c) u odnosu na razmnožavanje i/ili rasplod: 1) dozvoljene su samo prirodne metode razmnožavanja, a izuzetno je dozvoljeno i vještačko osjemenjivanje, 2) zabranjeno je razmnožavanje podstaknuto hormonskom terapijom ili sličnim supstancama, izuzev u slučaju kada to predstavlja oblik veterinarskog liječenja pojedinačne životinje, 3) zabranjeni su drugi oblici vještačke oplodnje poput kloniranja i prijenosa embrija, 4) obavezno se vrši odabir odgovarajuće pasmine i/ili soja za uzgoj, jer se na taj način doprinosi prevenciji patnje životinja i sprečava potreba za djelomičnom ili potpunom amputacijom ili uklanjanjem pojedinih osjetljivih dijelova životinjskog tijela; d) u odnosu na hranu za životinje: 1) hrana za životinje prvenstveno se osigurava sa organske proizvodne jedinice unutar poljoprivrednog gazdinstva na kojem se životinje drže ili sa drugog organskog poljoprivrednog gazdinstva iz istog područja i/ili regije, 2) životinje se hrane organskom hranom za životinje koja zadovoljava zahtjeve ishrane u raznim fazama njihovog razvoja, a dio obroka može sadržavati hranu sa proizvodnih jedinica poljoprivrednog gazdinstva koja su u prijelaznom periodu, 3) uz izuzetak pčela, životinje trebaju imati stalni pristup pašnjacima ili kabastoj krmi, 4) neorganski sastojci hrane za životinje biljnog porijekla, sirovine životinjskog i mineralnog porijekla, aditivi u hrani za životinje, određeni proizvodi koji se koriste u ishrani životinja i pomoćne supstance u procesu prerade dozvoljeno je koristiti ako su odobreni za korištenje u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 17. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, 5) zabranjeno je korištenje sredstva za podsticanje rasta i sintetičkih aminokiselina, 6) sisavci koji doje mogu se hraniti samo prirodnim, po mogućnosti majčinim mlijekom; e) u odnosu na sprečavanje bolesti i veterinarsko liječenje: 1) sprečavanje bolesti zasniva se na odabiru pasmine i/ili soja, uzgojnoj praksi, visokokvalitetnoj hrani za životinje i tjelesnoj aktivnosti životinja, odgovarajućem broju životinja po jedinici površine te smještaju sa odgovarajućim higijenskim uvjetima, 2) bolest se liječi odmah da se izbjegne patnja životinje, izuzetno je dozvoljena primjena hemijski sintetizovanih alopatskih veterinarsko-medicinskih proizvoda, uključujući antibiotike, kada je to neophodno i pod strogim uvjetima i u slučaju kada primjena fitoterapeutskih, homeopatskih i drugih proizvoda nije odgovarajuća, a obavezno se utvrđuju ograničenja u pogledu toka liječenja i perioda karence, 3) dozvoljena je primjena imunoloških veterinarskih lijekova, 4) dozvoljeni su tretmani koji se odnose na zaštitu zdravlja ljudi i životinja koji se primjenjuju u skladu sa važećim zakonodavstvom i 5) čišćenje i dezinfekcija objekata u kojima se drže životinje, infrastrukture tih objekata i opreme dozvoljeno je samo proizvodima za čišćenje i dezinfekciju koji su odobreni za upotrebu u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 17. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. (2) Federalni ministar donijet će propis kojim će propisati za organsku stočarsku proizvodnju minimalne zahtjeve za uzgoj životinja, uvjete prijelaznog perioda, način držanja životinja, ishranu, njegu i liječenje životinja. Član 15. (Proizvodna pravila za uzgoj životinja akvakulture) (1) Akvakultura se smatra organskom proizvodnjom pod uvjetom da se uz opća pravila proizvodnje iz člana 12. ovog zakona primjenjuju i sljedeća pravila u proizvodnji u odnosu na: a) porijeklo životinja akvakulture: 1) organska akvakultura zasniva se na uzgoju mlađi koja potiče od organski uzgojenog matičnog jata i iz organskih uzgajališta, 2) izuzetno, kada se ne može nabaviti mlađ iz organskih matičnih jata ili iz organskih uzgajališta, u uzgajalište pod posebnim uvjetima se mogu dopremiti neorganski uzgojene životinje; b) uzgojnu praksu: 1) lice zaposleno kod subjekta i/ili subjekt koji brine o uzgojnim životinjama mora posjedovati potrebna osnovna znanja i vještine vezane uz zdravstvene potrebe i dobrobit uzgojnih životinja, 2) uzgojna praksa, uključujući hranjenje, uređenje infrastrukture i opreme, gustoću populacije i kvalitet vode, treba osigurati zadovoljavanje razvojne, fiziološke i etološke potrebe svake životinje, Broj 72 - Stranica 38 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14. 9. 2016. 3) uzgojna praksa treba biti uspostavljena na način da je minimalan negativni uticaj uzgoja na okolinu, uključujući i onemogućavanje bijega uzgojnih životinja u prirodu, 4) organski uzgojene životinje držati odvojeno od ostalih neorganskih uzgojnih životinja akvakulture, 5) pri prijevozu osigurava se poštovanje dobrobiti životinja, 6) patnju uzgojnih životinja akvakulture treba svesti na minimum, uključujući i vrijeme klanja; c) razmnožavanje: 1) zabranjena je primjena vještački izazvane poliploidije, vještačke hibridizacijе, kloniranja i proizvodnja jednospolnih sojeva, osim ručnim sortiranjem, 2) obavezno se vrši odabir odgovarajućih uzgojnih sojeva, 3) uspostavljaju se posebni uvjeti upravljanja za svaku vrstu u uzgoju i za upravljanje matičnim jatom, mrijestom i proizvodnjom mlađi; d) hranu za ribe i rakove: 1) ribe i rakovi hrane se hranom koja zadovoljava zahtijeve ishrane u različitim fazama njihovog razvoja, 2) udio hrane biljnog porijekla treba poticati iz organske proizvodnje, a udio hrane od vodenih životinja iz ribolova koji poštuje princip održivog korištenja ribarskih resursa, 3) neorganski sastojci biljnog porijekla za ishranu riba i rakova, sastojci životinjskog ili mineralnog porijekla za ishranu riba i rakova, aditivi u gotovoj hrani za ribe i rakove, određeni proizvodi koji se koriste u ishrani riba i rakova i pomoćne supstance u procesu prerade koriste se samo ako su odobreni za korištenje u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 17. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, 4) nije dozvoljeno korištenje sredstava za podsticanje rasta i sintetičke aminokiseline; e) školjkaše iz grupe mekušaca i druge vrste koje ne hrani čovjek, već se same hrane prirodnim planktonom: 1) organizmi koji se hrane filtracijom hranе iz vode sve svoje potrebe za hranom zadovoljavaju iz prirode, osim mlađi koja se uzgaja u mrjestilištima i rastilištima, 2) organizmi se uzgajaju u vodi, odnosno proizvodnim područjima u skladu sa odredbama Zakona o vodama ("Službene novine Federacije BiH", br. 70/06), odnosno zakona o vodama kantona i ispunjavaju odredbe propisa i kriterije o zdravstvenoj ispravnosti i kvalitetu vode za uzgoj, te u vodi visokog ekološkog kvaliteta; f) prevenciju bolesti i veterinarsko liječenje: 1) sprečavanje bolesti zasniva se na držanju životinja u optimalnim uvjetima, što se postiže odabirom odgovarajućeg mjesta uzgoja, optimalnom konstrukcijom uzgajališta, primjenom dobre uzgojne i upravljačke prakse, uključujući redovno čišćenje i dezinfekciju objekata i prostora, visokokvalitetnu hranu, odgovarajuću gustoću populacije, te odabir odgovarajućih uzgojnih vrsta i sojeva, 2) bolest se liječi odmah kako bi se izbjegla patnja životinje, a hemijski sintetizovani alopatski veterinarski lijekovi, uključujući antibiotike mogu se primijeniti u izuzetnim slučajevima kada je to neophodno i pod strogim uvjetima i kada primjena fitoterapeutskih, homeopatskih i drugih proizvoda nije dala odgovarajuće rezultate, a tada se utvrđuju ograničenja u pogledu toka liječenja i perioda karence, 3) dozvoljena je primjena imunoloških veterinarskih lijekova, 4) dozvoljeni su tretmani vezani uz zaštitu zdravlja ljudi i životinja u skladu sa odgovarajućim propisima za zaštitu zdravlja ljudi i životinja, 5) čišćenje i dezinfekciju ribnjaka, kaveza, objekata i opreme u akvakulturi i njihove infrastrukture i opreme vrši se samo proizvodima koji su odobreni za upotrebu u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 17. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. (2) Federalni ministar donijet će propis kojim će propisati minimalne zahtjeve za organsku proizvodnju životinja u akvakulturi, uzgojnu praksu, uvjete prijelaznog perioda, način držanja, ishranu, njegu i liječenje. Član 16. (Proizvodna pravila za morske alge) (1) Sakupljanje divljih morskih algi i njihovih dijelova koje samoniklo rastu u moru smatra se organskom proizvodnjom pod uvjetom da se primjenjuju sljedeća pravila proizvodnje: a) da su proizvodna područja na kojima rastu alge ekološki vrlo dobrog stanja u skladu sa odredbama Zakona o vodama ("Službene novine Federacije BiH", br. 70/06) i propisa donesenih na osnovu tog zakona, da su u skladu sa odredbama propisa o kvalitetu i zdravstvenoj ispravnosti za proizvodnju proizvoda animalnog porijekla namijenjenih ishrani ljudi i b) da sakupljanje ne utiče na dugoročnu stabilnost prirodnog staništa ili održavanja vrste u području sakupljanja. (2) Uzgoj morskih algi smatra se organskim ako se obavlja u obalnim područjima gdje su okolišna i zdravstvena obilježja ekvivalentna kao i obilježja navedena u stavu (1) ovog člana i pod uvjetom: a) da se u svim fazama proizvodnje obavezno primjenjuje pravilo održivog korištenja prirodnih resursa od sakupljanja mladih samoniklih algi do berbe i b) da se u svrhu osiguranja očuvanja raznovrsnosti genskih zaliha redovno sakupljaju mlade samonikle morske alge kako bi se dopunile zalihe koje potiču iz uzgoja u zatvorenim prostorima. (3) Primjena đubriva nije dozvoljena, izuzev u zatvorenim uzgojnim objektima i to samo đubrivima koja su odobrena za takvu upotrebu u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 17. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. Član 17. (Proizvodi i supstance za upotrebu u organskom uzgoju, kriteriji i postupci odobravanja) (1) Federalni ministar donosi odluke o uvrštavanju proizvoda i/ili supstanci na listu odobrenih proizvoda i supstanci koje je dozvoljeno koristiti u organskom uzgoju za sljedeće namjene: a) kao sredstva za zaštitu bilja; Srijeda, 14. 9. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 72 - Stranica 39 b) kao đubriva i sredstva koji se koriste kao poboljšivači tla; c) kao neorganske sirovine za hranu za životinje biljnog, životinjskog i mineralnog porijekla, te određene supstance koje se koriste u ishrani životinja; d) kao dodaci hrani za životinje i pomoćna sredstva u procesu proizvodnje; e) kao proizvodi za čišćenje i dezinfekciju ribnjaka, kaveza, objekata, opreme i uređaja koji se koriste u proizvodnji životinja i f) kao proizvodi za čišćenje i dezinfekciju objekata, opreme i uređaja koji se upotrebljavaju u proizvodnji bilja, uključujući skladišta na poljoprivrednom gazdinstvu. (2) Proizvodi i supstance iz stava (1) ovog člana uvrštavaju se na liste odobrenih proizvoda i supstanci za upotrebu u organskoj proizvodnji pod uvjetom da su ispunjeni ciljevi i načela organske proizvodnje, te i opći i posebni zahtjevi utvrđeni za organsku proizvodnju u skladu sa ovim zakonom i kada su ispunjeni sljedeći opći i posebni kriteriji koji se procjenjuju kao cjelina: a) da je njihovo korištenje neophodno za održivu i nesmetanu proizvodnju i da su neophodni za upotrebu kojoj su namijenjeni; b) da su svi proizvodi i supstance biljnog, životinjskog, mikrobiološkog ili mineralnog porijekla, a izuzetno u slučajevima kada proizvodi ili supstance takvog porijekla nisu dostupni u dovoljnim količinama i/ili kvalitetu ili ako nisu dostupne druge mogućnosti; c) u slučaju odobravanja proizvoda iz stava (1) tačka a) ovog člana procjenjuje se i uzima u obzir sljedeće: 1) njihova je upotreba neophodna za kontrolu štetnog organizma i/ili određene bolesti za koju nisu dostupna druga biološka, fizička ili uzgojna rješenja ili druge efektivne prakse upravljanja i 2) ako proizvodi nisu biljnog, životinjskog, mikrobiološkog ili mineralnog porijekla i nisu u svom prirodnom obliku, mogu se odobriti samo pod uvjetom da njihova upotreba isključuje bilo kakav direktan dodir sa jestivim dijelom usjeva; d) u slučaju odobravanja proizvoda i supstanci iz stava (1) tačka b) ovog člana procjenjuje se i uzima u obzir da je njihova upotreba neophodna za postizanje ili održavanje plodnosti tla za ispunjenje posebnih zahtjeva u ishrani bilja ili za poboljšanje tla; e) u slučaju odobravanja proizvoda iz stava (1) tač. c) i d) ovog člana procjenjuje se i uzima u obzir sljedeće: 1) neophodni su za održavanje zdravlja životinja, dobrobiti i vitalnosti životinja te doprinose odgovarajućoj ishrani koja zadovoljava fiziološke i etološke potrebe date vrste ili bi bez pristupa takvim supstancama bilo nemoguće proizvesti ili očuvati hranu za životinje i 2) hrana za životinje mineralnog porijekla, elementi u tragovima, vitamini ili provitamini prirodnog su porijekla, a izuzetno u slučaju da su te supstance nedostupne, za upotrebu u organskoj proizvodnji mogu se odobriti odgovarajuće hemijski izvedene supstance sa istim učinkom. (3) U slučaju kada se smatra da proizvod i/ili supstanca treba biti uvrštena ili dodata na listu odobrenih ili povučena sa liste iz stava (1) ovog člana ili da uvjeti za upotrebu trebaju biti izmijenjeni i/ili dopunjeni, potrebno je da ovlašteno kontrolno tijelo dostavi Federalnom ministarstvu zahtjev i dokumentaciju u kojoj će biti navedeni i obrazloženi razlozi za uvrštavanje i/ili izmjenu i/ili dopunu ili povlačenje tih proizvoda ili supstanci, a na osnovu koje se donosi odluka. (4) Podneseni zahtjevi za uvrštavanje i/ili izmjenu i/ili dopunu ili povlačenje iz stava (3) ovog člana objavljuju se na službenoj internet stranici Federalnog ministarstva, a odluka sa obrazloženjem za uvrštavanje i/ili izmjenu i/ili dopunu ili povlačenje i liste iz stava (1) ovog člana objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH". (5) Federalni ministar donijet će propis kojim će propisati uvjete i ograničenja s obzirom na poljoprivredne proizvode na koje se proizvodi i supstance iz stava (1) ovog člana mogu primijeniti, način primjene, doziranje, vremensko ograničenje za upotrebu i kontakt sa poljoprivrednim proizvodima, te uvjete za donošenje odluke o ukidanju odobrenja i povlačenju tih proizvoda i supstanci. (6) Proizvodi i supstance koje se nalaze na odobrenim listama iz stava (1) ovog člana mogu se koristiti samo ako je njihova upotreba dozvoljena u konvencionalnoj poljoprivredi u skladu sa odgovarajućim propisima koji su na snazi u Bosni i Hercegovini. Član 18. (Prijelazni period) Na poljoprivrednom gazdinstvu na kojem se započinje sa djelatnošću organske proizvodnje primjenjuju se sljedeća pravila: a) prijelazni period započinje kada subjekt prijavi svoju djelatnost nadležnom organu i cjelokupno poljoprivredno gazdinstvo ili određene proizvodne jedince tog gazdinstva uključi u sistem kontrole u skladu sa članom 29. stav (1) ovog zakona; b) tokom prijelaznog perioda primjenjuju se pravila proizvodnje utvrđena ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona; c) za uzgoj bilja i proizvodnju biljnih proizvoda, te uzgoj životinja poštuje se rok utvrđen za prijelazni period koji se određuje zavisno od vrste proizvodnje biljne kulture ili životinje; d) na poljoprivrednom gazdinstvu koje ima proizvodne jedinice koje su pod organskom proizvodnjom i proizvodne jedinice koje su u prijelaznom periodu i/ili neorganske proizvodne jedinice, subjekt je obavezan odvojeno čuvati organske proizvode od proizvoda proizvedenih u prijelaznom periodu i/ili neorganskih proizvoda, a životinje držati odvojeno ili na način da ih je lahko razdvojiti i dužan je o svemu voditi odgovarajuću evidenciju kojom će dokazati da je izvršena odvojenost; e) za određivanje datuma početka prijelaznog perioda u obzir se može uzeti period koji neposredno prethodi datumu početka prijelaznog perioda ako su ispunjeni određeni uvjeti i f) životinje i proizvodi animalnog porijekla proizvedeni u toku trajanja prijelaznog perioda iz stava 1. tačka c) ovog člana ne smiju se stavljati na tržište i prodavati sa oznakama koje su određene pravilima o označavanju i reklamiranju organskih proizvoda u skladu sa odredbama čl. 24., 25. i 26. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. Broj 72 - Stranica 40 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14. 9. 2016. POGLAVLJE III. PROIZVODNJA PRERAĐENE HRANE, HRANE ZA ŽIVOTINJE I KVASCA Član 19. (Opća pravila proizvodnje prerađene organske hrane za životinje) (1) Proizvodnja prerađene organske hrane za životinje provodi se odvojeno vremenski i prostorno od proizvodnje neorganski prerađene hrane za životinje. (2) Organske sirovine za hranu za životinje i sirovine proizvedene tokom prijelaznog perioda nije dozvoljeno istovremeno koristiti kao sastojak organske hrane za životinje. (3) Zabranjeno je da se bilo koji sastojci koji se koriste ili sirovine koje se prerađuju u tehnološkom postupku proizvodnje prerađene organske hrane za životinje prerađuju uz pomoć hemijski sintetizovanih otapala. (4) Zabranjeno je koristiti materijale i tehnološke postupke koji ponovo uspostavljaju svojstva izgubljena u preradi i skladištenju organske hrane za životinje, uzrokovanih propustima u preradi tih proizvoda ili na drugi način ili postupaka koji mogu dovesti u zabludu u pogledu organske prirode proizvoda. Član 20. (Opća pravila proizvodnje prerađene organske hrane) (1) Proizvodnja prerađene organske hrane mora biti vremenski ili prostorno odvojena od procesa proizvodnje neorganske hrane. (2) U odnosu na sastav organski prerađene hrane moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: a) proizvod mora biti proizveden većinskim udjelom od sastojaka poljoprivrednog porijekla, a udio dodane vode ili kuhinjske soli ne uzima se u obzir pri utvrđivanju tog udjela; b) aditivi, pomoćne supstance u procesu proizvodnje, arome, voda, so, pripravci od mikroorganizama i enzima, minerali, elementi u tragovima, vitamini, aminokiseline i ostali mikronutrijenti u hrani za posebne prehrambene potrebe dozvoljeno je koristiti samo ako su odobreni za organsku proizvodnju u skladu sa članom 22. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona; c) neorganske sastojke poljoprivrednog porijekla dozvoljeno je koristiti samo ako su odobreni za upotrebu u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 22. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona; d) organski sastojak ne može biti prisutan zajedno sa neorganskim sastojkom ili sastojkom dobijenim u prijelaznom periodu koji je iste vrijednosti i e) hrana proizvedena od biljaka uzgojenih u prijelaznom periodu može da sadrži samo jedan biljni sastojak poljoprivrednog porijekla. (3) Zabranjeno je koristiti supstance i tehnološke postupke kojima se ponovo uspostavljaju svojstva koja su izgubljena u preradi i/ili u toku skladištenja organske hrane, kojima se ispravljaju posljedice uzrokovane tim propustima, a koji mogu dovesti u zabludu vezano uz organsku prirodu proizvoda. (4) Federalni ministar donijet će propis kojim će propisati uvjete i pravila za preradu, pakovanje, prijevoz i skladištenje organskih proizvoda. Član 21. (Opća pravila proizvodnje organskog kvasca) (1) Za proizvodnju organskih kvasaca dozvoljeno je korištenje samo organski proizvedenih supstrata. Ostali proizvodi i supstance mogu se upotrijebiti samo ako su odobreni za upotrebu u organskoj proizvodnji u skladu sa članom 22. ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. (2) U organskoj hrani ili hrani za životinje organski kvasac ne smije biti prisutan zajedno sa neorganskim kvascem. Član 22. (Proizvodi i supstance za upotrebu u preradi, kriteriji i postupci odobravanja) (1) Federalni ministar donosi odluke o uvrštavanju proizvoda i/ili supstanci na listu odobrenih proizvoda i supstanci uz uvjet da su ispunjene odredbe iz člana 20. stav (2) tač. b) i c) i Poglavlja III. - Proizvodnja prerađene hrane, hrane za životinje i kvasca, ovog zakona i sljedeći kriteriji koji se procjenjuju kao jedna cjelina: a) da na tržištu nema proizvoda i supstanci odobrenih u skladu sa odredbama ovog zakona i b) da bez njihove primjene ne bi bilo moguće proizvesti ili konzervirati hranu, odnosno ispuniti određene prehrambene zahtjeve u skladu sa važećim propisima. (2) Pored uvjeta iz stava (1) ovog člana proizvodi i supstance iz člana 20. stav (2) tačka b) prisutni u prirodi i prethodno mogu biti podvrgnuti samo mehaničkim, fizičkim, biološkim, enzimskim ili mikrobiološkim postupcima, izuzev u slučajevima kada takvih proizvoda i supstanci nema na tržištu u dovoljnoj količini ili odgovarajućeg kvaliteta. (3) Federalni ministar donosi odluku o odobravanju proizvoda i supstanci i uključivanju na listu iz stava (1) ovog člana, propisuje posebne uvjete i ograničenja u pogledu njihove upotrebe, te kada je to potrebno i dokazano, donosi i odluku o povlačenju odobrenih proizvoda i supstanci sa liste. (4) U slučaju kada se smatra da proizvod i/ili supstanca treba biti uvrštena ili dodata na listu odobrenih ili povučena sa liste iz stava (1) ovog člana ili da uvjeti za upotrebu trebaju biti izmijenjeni i/ili dopunjeni, potrebno je da ovlašteno kontrolno tijelo dostavi Federalnom ministarstvu zahtjev i dokumentaciju u kojoj će biti navedeni i obrazloženi razlozi za uvrštavanje i/ili izmjenu i/ili dopunu ili povlačenje tih proizvoda ili supstanci, a na osnovu koje se donosi odluka. (5) Podneseni zahtjevi za uvrštavanje i/ili izmjenu i/ili dopunu ili povlačenje iz stava (4) ovog člana objavljuju se na službenoj internet stranici Federalnog ministarstva, a odluka sa obrazloženjem za uvrštavanje i/ili izmjenu i/ili dopunu ili Federacije povlačenje i lista iz stava (1) ovog člana objavljuje se u "Službenim novinama BiH". Član 23. (Prilagođavanje proizvodnih pravila u izuzetnim slučajevima) (1) Federalno ministarstvo odobrava minimalna i vremenski ograničena izuzeća od pravila proizvodnje utvrđenih odredbama ovog zakona kada je to odgovarajuće i u sljedećim slučajevima: a) kada je to neophodno da bi se osiguralo započinjanje ili održavanje organske proizvodnje na poljoprivrednim gazdinstvima izloženim klimatskim, geografskim ili strukturalnim ograničenjima; b) kada je neophodno radi osiguranja hrane za životinje, sjemena za uzgoj i vegetativnog reprodukcionog materijala, živih životinja i drugih unosa repromaSrijeda, 14. 9. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 72 - Stranica 41 terijala na gazdinstvo, u slučaju kada takvih unosa nema na tržištu u organskom obliku; c) kada je neophodno radi osiguranja sastojaka poljoprivrednog porijekla, u slučajevima kada takvih sastojaka nema na tržištu u organskom obliku; d) kada su neophodna radi primjene za rješavanje posebnih teškoća koje se odnose na upravljanje u organskom uzgoju životinja; e) kada su neophodna u vezi sa korištenjem posebnih proizvoda i supstanci u preradi iz člana 20. stav (2) tačka b) ovog zakona kako bi se osigurala proizvodnja hrane u organskom obliku; f) kada su privremene mjere potrebne u svrhu omogućavanja nastavka organske proizvodnje ili ponovnog pokretanja u slučaju prirodnih katastrofa; g) kada je neophodno koristiti prehrambene aditive za hranu i ostale supstance iz člana 20. stav (2) tačka b) ovog zakona ili u hrani za životinje i ostale supstance u skladu sa odredbama člana 17. stav (1) tačka d) ovog zakona, a tih proizvoda i supstanci nema na tržištu, isključujući one koje su proizvedene od GMOa i h) kada se zahtijeva korištenje aditiva za hranu i ostalih supstanci iz člana 20. stav (2) tačka b) ili aditiva i dodataka hrani za životinje iz člana 17. stav (1) tačka d) ovog zakona u cilju ispunjavanja odredbi posebnih propisa. (2) Federalni ministar donijet će propis kojim će propisati uvjete za prilagođavanje proizvodnih pravila u izuzetnim slučajevima iz stava (1) ovog člana. DIO ČETVRTI – OZNAČAVANJE Član 24. (Upotreba izraza koji se odnose na organsku proizvodnju) (1) Izraz "organski proizvod" može biti naznačen na proizvodu i može se koristiti pri označavanju u promotivnim materijalima ili komercijalnim dokumentima samo ako su proizvod i njegovi sastojci ili sirovine dobiveni u skladu sa pravilima utvrđenim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. Izraz "organski proizvod" može se koristiti i pri označavanju i prezentiranju sirovih i neprerađenih poljoprivrednih proizvoda ako su oni proizvedeni u skladu sa pravilima utvrđenim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. (2) Zabranjeno je korištenje izraza iz stava (1) ovog člana na teritoriji Federacije BiH na bilo kojem od službenih pisama i jezika u Federaciji BiH za označavanje, prezentiranje i reklamiranje i u komercijalnim dokumentima proizvoda koji nisu proizvedeni u skladu sa ovim zakonom, osim ako se ne odnose na poljoprivredne proizvode sadržane u hrani ili hrani za životinje ili je jasno vidljivo da su povezani sa organskom proizvodnjom. Zabranjeno je korištenje bilo kakvih izraza, uključujući izraz korišten u zaštitnim znakovima ili način označavanja ili reklamiranja koji mogu dovesti u zabludu potrošača ili korisnika, upućujući ga da proizvod ili njegovi sastojci ili sirovine ispunjavaju zahtjeve propisane ovim zakonom. (3) Za proizvod koji se mora označiti kao proizvod koji sadrži, sastoji se ili je proizveden od GMO-a zabranjeno je korištenje izraza iz stava (1) ovog člana. (4) Za prerađenu organsku hranu izraz iz stava (1) ovog člana može se koristiti: a) u prodajnim nazivima hrane pod uvjetom da: 1) prerađena hrana ispunjava uvjete iz člana 20. ovog zakona i 2) najmanje 95% težinskog udjela sastojaka čine organski sastojci poljoprivrednog porijekla; b) samo u popisu sastojaka pod uvjetom da je hrana u skladu sa odredbama iz člana 20. st. (1) i (2) tač. a), b) i d) ovog zakona; c) samo u popisu sastojaka i to u istom vidnom polju kao i prodajni naziv hrane pod uvjetom: 1) da je glavni sastojak proizvod lova ili ribolova, 2) da sadrži druge sastojke poljoprivrednog porijekla koji su svi organski, 3) da ta hrana ispunjava uvjete iz člana 20. stav (1) i stava (2) tač. a), b) i d) ovog zakona. (5) U popisu sastojaka treba biti naznačeno koji su sastojci organski proizvedeni, a u slučajevima iz stava (4) tač. b) i c) ovog člana na popisu sastojaka naznačava se i procentualni udio organskih sastojaka u odnosu na ukupnu količinu sastojaka poljoprivrednog porijekla. (6) Izraz i naznake iz ovog člana označavaju se istom bojom, veličinom i oblikom slova kao i ostali podaci sadržani u popisu sastojaka. Član 25. (Obavezni navodi) (1) Kada se naznači izraz iz člana 24. stav (1) ovog zakona: a) pri označavanju se mora navesti i kodni broj kontrolnog tijela čijoj kontroli podliježe subjekt kod kojeg je obavljena završna faza proizvodnje ili prerade, a b) kada se koristi logotip Federacije BiH iz člana 26. ovog zakona, na ambalaži upakovane hrane u istom vidnom polju uz logotip Federacije BiH navodi se i mjesto uzgoja poljoprivrednih sirovina od kojih se proizvod sastoji u jednom od sljedećih oblika: 1) "uzgojeno u FBiH" kada je poljoprivredna sirovina uzgojena na teritoriji Federacije BiH, 2) "uzgojeno izvan FBiH" kada poljoprivredna sirovina nije uzgojena na teritoriji Federacije BiH i 3) "uzgojeno u/izvan FBiH" kada je dio poljoprivrednih sirovina uzgojen na teritoriji Federacije BiH, a dio izvan teritorije Federacije BiH. (2) Kod korištenja navoda iz stava (1) tačka b) podtač. 1) i 2) ovog člana mali težinski udio sastojaka se može zanemariti pod uvjetom da količina tih sastojaka nije veća od 2% od ukupnog težinskog udjela sastojaka poljoprivrednog porijekla. (3) Upotreba logotipa Federacije BiH iz člana 26. ovog zakona i navoda iz stava (1) tačka b) ovog člana nije obavezna za proizvode uvezene iz trećih zemalja. (4) Navodi iz stava (1) ovog člana označavaju se na vidnom mjestu tako da budu lahko uočljivi, čitljivi i neizbrisivi. Član 26. (Logotip Federacije BiH) (1) Kada se koristi izraz iz člana 24. stav (1), uz obavezne navode iz člana 25. obavezna je i upotreba federalnog logotipa za označavanje, prezentaciju i reklamiranje organskih proizvoda u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu njega. (2) Zabranjeno je korištenje logotipa Federacije BiH za proizvode koji su nastali u prijelaznom periodu i za hranu iz člana 24. stav (4) tač. b) i c) ovog zakona. Broj 72 - Stranica 42 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14. 9. 2016. (3) Federalni ministar donijet će propis kojim će propisati sadržaj, veličinu i izgled (dizajn) logotipa Federacije BiH iz stava (1) ovog člana za označavanje organskih proizvoda proizvedenih u Federaciji BiH. Član 27. (Posebni zahtjevi za označavanje) Federalni ministar donijet će propis kojim će propisati pravila za označavanje i sastav organske hrane za životinje, proizvode biljnog porijekla proizvedene u prijelaznom periodu i poljoprivredni reprodukcioni materijal. Član 28. (Privatni logotip) Dozvoljeno je i korištenje privatnih logotipa u označavanju, prezentiranju i reklamiranju proizvoda koji ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom. DIO PETI - KONTROLE Član 29. (Sistem kontrola) (1) Organska proizvodnja podliježe stručnoj kontroli čija se priroda i učestalost određuju na osnovu procjene rizika, pojava nepravilnosti i utvrđivanja usklađenosti sa odredbama ovog zakona. Subjekti podliježu stručnoj kontroli najmanje jednom godišnje, izuzev subjekata koji se bave trgovinom naveliko upakovanom hranom i subjekata koji prodaju direktno krajnjem potrošaču ili korisniku u skladu sa odredbom iz člana 30. stav (4) ovog zakona. (2) Uz obaveznu stručnu kontrolu organska proizvodnja podliježe i službenim kontrolama u skladu sa odredbama utvrđenim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. Službene kontrole nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona provode se i u skladu sa odredbama posebnih propisa kojim je uređena oblast poljoprivrede i hrane. (3) Federalno ministarstvo može ovlastiti jedno ili više kontrolnih tijela za obavljanje stručne kontrole. U svrhu ovlaštenja kontrolnog tijela pravno lice podnosi zahtjev koji treba sadržavati opis i obim poslova i uvjeta pod kojima te poslove obavlja, uz koji prilaže dokaze da: a) je pravno lice registrirano za obavljanje poslova stručne kontrole u organskoj proizvodnji ili je u sastavu pravnog lica u skladu sa odredbama važećih propisa o registraciji djelatnosti na teritoriji Federacije BiH; b) posjeduje odgovarajuću opremu potrebnu za obavljanje stručne kontrole: kompjutersku opremu, opremu za uzimanje uzoraka i drugu potrebnu opremu koja je odgovarajuća prema broju zaposlenih, obimu poslova i specifičnim potrebama, te da ima ugovor sa ovlaštenom laboratorijom, kao i da posjeduje infrastrukturu potrebnu za provođenje dodijeljenih poslova; c) ima dovoljan broj stručno kvalifikovanih zaposlenika odgovornih za stručnu kontrolu u organskoj proizvodnji koji imaju dokaz o završenom studiju iz oblasti biotehničkih nauka i da ima u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog zaposlenika sa najmanje tri godine iskustva u struci; d) je nepristrasno i da nije u sukobu interesa u obavljanju dodijeljenih poslova; e) posjeduje akt o akreditaciji izdat od Instituta za akreditaciju Bosne i Hercegovine prema uvjetima BAS EN ISO/IEC 17065 - Opći zahtjevi za ocjenjivanje usklađenosti tijela koja certifikuju proizvode, procese i usluge; f) posjeduje standardni postupak za stručnu kontrolu koji treba slijediti, a koji sadrži detaljan opis postupka stručne kontrole i mjera predostrožnosti prema subjektima koji su pod njegovom kontrolom i g) posjeduje mjere koje primjenjuje u slučaju nepravilnosti i/ili kršenja odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. (4) Federalno ministarstvo ne može dodijeliti kontrolnim tijelima sljedeće poslove: a) kontrolu i reviziju drugih kontrolnih tijela i b) ovlaštenja za odobravanje izuzeća iz člana 23. ovog zakona, izuzev u slučaju kada je to predviđeno propisom donesenim na osnovu ovog zakona. (5) Na osnovu podnesenog pisanog zahtjeva i dostavljenih dokaza Federalno ministarstvo utvrđuje ispunjenost uvjeta i, ako su oni ispunjeni, donosi rješenje o ovlašćivanju pravnog lica kao kontrolnog tijela za provođenje stručne kontrole i dodjeljuje mu kodni broj. (6) Kontrolno tijelo dužno je u roku 30 dana od dana završetka stručne kontrole dostaviti izvještaj o provedenoj kontroli Federalnom ministarstvu. Kada rezultati stručne kontrole dokazuju da nisu ispunjeni uvjeti ili vjerovatnoću da nisu ispunjeni uvjeti u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, kontrolno tijelo mora odmah i bez odgađanja o tome izvijestiti Federalno ministarstvo i Federalnu upravu za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava). (7) Kada se upravnim nadzorom utvrdi da kontrolno tijelo ne provodi pravilno poslove za koje je ovlašteno, Federalno ministarstvo će rješenjem staviti van snage dato ovlaštenje. (8) Federalno ministarstvo u vršenju upravnog nadzora, pored zadatka iz stava (7) ovog člana, i Federalna uprava u vršenju inspekcijskog nadzora obavezni su i: a) osigurati da je kontrola koju provodi kontrolno tijelo objektivna i neovisna; b) potvrditi efikasnost kontrola koja su izvršila kontrolna tijela; c) zaprimiti obavijesti o utvrđenim nepravilnostima ili kršenjima odredbi ovog zakona i provedenim korektivnim mjerama; d) oduzimati ovlaštenje kontrolnom tijelu koje prestane ispunjavati zahtjeve iz tač. a) i b) ovog stava ili više ne ispunjava zahtjeve iz stava (3) ovog člana ili propusti ispunjavati zahtjeve iz st. (9), (10) i (12) ovog člana. (9) Kontrolna tijela moraju omogućiti Federalnom ministarstvu i Federalnoj upravi pristup njihovim kancelarijama i objektima, te uvid u sve podatke, kao i pružiti pomoć koja im je neophodna za provođenje nadzora. (10) Kontrolna tijela osiguravaju da se na subjekte pod njihovom kontrolom primjenjuju i pravila o stručnoj kontroli u skladu sa stavom (13) ovog člana. (11) Svaki subjekt je dužan osigurati sljedivost svakog proizvoda u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije radi pružanja garancije potrošačima da su organski proizvodi proizvedeni u skladu sa ovim zakonom. (12) Kontrolna tijela najkasnije do 31. januara tekuće godine dostavljaju Federalnom ministarstvu i Federalnoj upravi listu subjekata koji su do 31. decembra prethodne godine bili pod njihovom stručnom kontrolom. Do 31. marta tekuće godine svake godine kontrolno tijelo dostavlja Srijeda, 14. 9. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 72 - Stranica 43 Federalnom ministarstvu i Federalnoj upravi zbirni izvještaj o provedenim kontrolama tokom prethodne godine. (13) Federalni ministar donijet će propis kojim će propisati način i metodologiju po kojoj će se provoditi stručna kontrola u sistemu organske proizvodnje. Član 30. (Primjena sistema kontrola) (1) Subjekt koji proizvodi, priprema, skladišti ili uvozi proizvode iz člana 2. stav (1) ovog zakona ili subjekt koji takve proizvode stavlja na tržište, prije stavljanja proizvoda na tržište, označenog kao organski proizvod ili proizvod iz prijelaznog perioda, mora: a) podvrgnuti svoju djelatnost sistemu stručne kontrole iz člana 29. ovog zakona; b) upisati se u Registar subjekata iz člana 34. stav (2) tačka a) ovog zakona i c) voditi evidenciju o različitim aktivnostima kojima se bavi u skladu sa odredbama ovog zakona. (2) Odredbe stava (1) ovog člana odnose se i na izvoznike koji izvoze proizvode proizvedene u skladu sa proizvodnim pravilima propisanim ovim zakonom. (3) Kada subjekt bilo koju od djelatnosti podugovori sa trećom stranom, ta strana će biti podvrgnuta zahtjevima iz stava (1) ovog člana, a podugovorene djelatnosti se moraju uključiti u sistem stručne kontrole. (4) Federalno ministarstvo subjekte koji proizvode prodaju krajnjem potrošaču ili korisniku može izuzeti od primjene odredbi ovog člana, pod uvjetom da oni te proizvode ne proizvode, prerađuju ili skladište, odnosno da ne uvoze takve proizvode iz trećih zemalja i da te aktivnosti nisu podugovorili sa trećom stranom. (5) Federalno ministarstvo dužno je osigurati svakom subjektu koji ispunjava odredbe ovog zakona i izvrši plaćanje troškova stručne kontrole da bude uključen u sistem stručne kontrole. (6) Kontrolna tijela dužna su voditi ažuriranu evidenciju koja sadrži nazive i adrese subjekata koji podliježu njihovoj kontroli. Ova evidencija mora biti dostupna zainteresiranim strankama. Član 31. (Pisani dokazi) (1) Ovlašteno kontrolno tijelo iz člana 29. stav (5) ovog zakona na osnovu izvještaja o izvršenim kontrolama izdaje certifikat subjektu koji je uključen u sistem stručne kontrole i koji u okviru svoje djelatnosti ispunjava zahtjeve propisane ovim zakonom. Certifikat mora sadržavati najmanje naziv subjekta, količinu, vrstu i/ili listu proizvoda obuhvaćenih certifikatom i rok važenja certifikata. (2) Ovlašteno kontrolno tijelo iz člana 29. stav (5) ovog zakona za organske proizvode koji se uvoze, na osnovu podnesenog zahtjeva od registriranog uvoznika i na osnovu izvršene kontrole dokumentacije i certifikata izdatog od nadležnog organa zemlje porijekla, izdaje potvrdu da taj proizvod potiče iz sistema koji je ekvivalentan sistemu utvrđenom ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. (3) U postupku izdavanja potvrde iz stava (2) ovog člana subjekt koji uvozi organske proizvode dužan je ovlaštenom kontrolnom tijelu podnijeti zahtjev i potrebnu dokumentaciju na osnovu koje se može utvrditi da je taj proizvod proizveden u ekvivalentnom sistemu uspostavljenom ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega i da je za njega izdat certifikat od nadležnog organa u zemlji porijekla. (4) Poslove iz st. (2) i (3) ovog člana ovlašteno kontrolno tijelo vrši kao povjerene poslove, a na pitanja koja nisu posebno uređena ovim zakonom, a odnose se na postupak izdavanja potvrda, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje upravni postupak. (5) Federalni ministar propisuje dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za izdavanje potvrde iz stava (2) ovog člana. (6) Subjekti su obavezni provjeravati certifikate i potvrde svojih dobavljača. (7) Original potvrda iz stava (2) ovog člana prati robu do prvog primaoca, a nakon toga se mora čuvati najmanje dvije godine i biti dostupna na uvid na zahtjev nadležnog organa ili kontrolnog tijela. Član 32. (Mjere u slučaju nepravilnosti) (1) U slučaju kada se utvrde nepravilnosti u pogledu ispunjavanja zahtjeva propisanih ovim zakonom ovlašteno kontrolno tijelo iz člana 29. stav (5) ovog zakona neće izdati certifikat subjektu kod kojeg je ta nepravilnost utvrđena. Subjekt kojem nije izdat certifikat ne može vršiti označavanje, reklamiranje i prezentaciju te cjelokupne serije proizvodnje, odnosno ne može naznačiti na proizvodu izraze i oznake organske proizvodnje. (2) Kada se ustanovi nepravilnost ispunjavanja zahtjeva propisanih ovim zakonom, Federalno ministarstvo, na prijedlog ovlaštenog kontrolnog tijela iz člana 29. stav (5) ovog zakona, subjektu će zabraniti stavljanje na tržište proizvoda koji se odnose na postupak organske proizvodnje u označavanju, reklamiranju i prezentaciji na određeni period. (3) Obavijest sa podacima o slučajevima utvrđenih nepravilnosti ili kršenja odredbi ovog zakona, a koji utiču na status organskog proizvoda, bez odgađanja mora biti dostavljena Federalnom ministarstvu i nadležnoj inspekciji. Član 33. (Razmjena informacija) Federalno ministarstvo i ovlaštena kontrolna tijela iz člana 29. stav (5) ovog zakona, na dostavljeni pisani zahtjev, daju relevantne informacije o rezultatima svojih kontrola drugim nadležnim organima i kontrolnim tijelima u slučajevima kada se zatraži garancija da je neki proizvod proizveden u skladu sa ovim zakonom, a ove informacije se mogu razmjenjivati i na vlastitu inicijativu. Član 34. (Uspostava i vođenje registara) (1) Organskom proizvodnjom, uvozom organskih proizvoda, stručnom kontrolom nad organskom proizvodnjom mogu se baviti subjekti upisani u Registar. (2) U obavljanju poslova iz stava (1) ovog člana Federalno ministarstvo vodi sljedeće registre: a) Registar subjekata u organskoj proizvodnji (u daljnjem tekstu: Registar subjekata) i b) Registar ovlaštenih kontrolnih tijela. (3) Uvjete koje moraju ispunjavati subjekti za upis u registre iz stava (2) ovog člana, sadržaj, oblik i način vođenja registra propisuje federalni ministar. Broj 72 - Stranica 44 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14. 9. 2016. Član 35. (Upis u Registar) (1) Federalno ministarstvo donosi rješenje o upisu u Registre iz člana 34. stav (2) ovog zakona na osnovu zahtjeva subjekta i kada utvrdi da podnosilac zahtjeva ispunjava uvjete iz člana 34. stav (3) ovog zakona uz pisanu saglasnost nadležnog kantonalnog ministarstva za poslove poljoprivrede. (2) Federalno ministarstvo će subjekta upisanog u registre iz člana 34. stav (2) ovog zakona brisati iz Registra rješenjem na njegov zahtjev, odnosno kada se utvrdi da je prestao ispunjavati uvjete propisane ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. (3) Federalno ministarstvo obavezno je izraditi listu subjekata koji su na osnovu pravomoćnog rješenja upisani i/ili brisani iz Registra iz člana 34. stav (2) ovog zakona. (4) Liste iz stava (3) ovog člana Federalno ministarstvo objavljuje na svojoj službenoj internet stranici i redovno ih ažurira. Član 36. (Brisanje iz Registra) (1) Federalno ministarstvo donosi rješenje o brisanju subjekta iz Registra subjekata iz člana 34. stav (2) tačka a) ovog zakona i u slučaju kada ponovi prekršaj za koji je u prekršajnom postupku izrečena kazna iz člana 47. i/ili člana 48. i/ili člana 49. i/ili člana 50. ovog zakona. (2) Subjekt koji je rješenjem iz stava (1) ovog člana brisan iz Registra subjekata može podnijeti zahtjev za ponovni upis tek nakon isteka perioda propisanog za odgovarajuće trajanje prijelaznog perioda u organskoj proizvodnji. (3) Federalno ministarstvo po službenoj dužnosti donosi rješenje o brisanju kontrolnog tijela iz Registra ovlaštenih kontrolnih tijela iz člana 34. stav (2) tačka b) kada se utvrdi da ne obavlja poslove u skladu sa odredbama ovog zakona. (4) Rješenje iz člana 35. st. (1), (2) i (3) ovog člana je konačno i protiv njega nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. (5) Pravno lice koje je rješenjem iz stava (3) ovog člana brisano iz Registra ovlaštenih kontrolnih tijela može podnijeti zahtjev za ponovni upis u Registar tek nakon isteka dvije godine od dana pravomoćnosti rješenja. DIO ŠESTI - UVOZ I IZVOZ Član 37. (Uvoz organskih proizvoda) (1) Subjektu koji je upisan u Registar subjekata iz člana 34. stav (2) tačka a) ovog zakona dozvoljen je uvoz i stavljanje organskih proizvoda na tržište Federacije BiH ako su ti proizvodi upakovani i zatvoreni na način koji sprečava zamjenu njihovog sadržaja i ako subjekt za njih posjeduje certifikat izdat od nadležnog organa i/ili kontrolnog tijela iz zemlje porijekla kojim se potvrđuje organski status tog proizvoda. (2) Subjekt iz stava (1) ovog člana obavezan je na dokumentima za carinjenje naznačiti da se radi o organskom proizvodu i proći postupak potvrđivanja u svrhu dobivanja potvrde od ovlaštenog kontrolnog tijela iz člana 29. stav (5) ovog zakona prije stavljanja proizvoda na tržište Federacije BiH. Član 38. (Stavljanje na tržište organskih proizvoda iz uvoza) Subjekt može staviti na tržište Federacije BiH organski proizvod uvezen iz treće zemlje ako ispunjava uvjete iz člana 37. ovog zakona. Član 39. (Izvoz organskog proizvoda) Subjekt koji izvozi organski proizvod dužan je u priloženim dokumentima uz carinsku deklaraciju vidno naznačiti da se radi o organskom proizvodu i navesti broj certifikata koji prilaže uz tu carinsku deklaraciju. Član 40. (Slobodno kretanje organskih proizvoda) (1) Ne može se zabraniti ili ograničiti stavljanje na tržište organskih proizvoda od nadležnog organa i kontrolnog tijela ako su ti proizvodi na tržište stavljeni u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. (2) Za biljnu i stočarsku proizvodnju, uključujući ribarstvo na području kantona u Federaciji BiH, mogu se primijeniti stroža pravila ako su ta pravila primjenjiva i na neorgansku proizvodnju i pod uvjetom da su u skladu sa ovim zakonom i ne sprečavaju ili ograničavaju stavljanje na tržište organskih proizvoda proizvedenih izvan područja dotičnog kantona. Član 41. (Dostavljanje podataka Federalnom ministarstvu) (1) Ovlaštena kontrolna tijela za izdavanje potvrda za organske proizvode iz uvoza redovno dostavljaju sljedeće podatke Federalnom ministarstvu: a) nazive i adrese, brojeve kodova i oznake nadležnih organa i b) nazive i adrese, brojeve kodova i oznake kontrolnih tijela. (2) Federalno ministarstvo je obavezno na svojoj službenoj stranici objavljivati i ažurirati podatke iz stava (1) ovog člana. Član 42. (Statistički podaci) Federalno ministarstvo dostavlja Federalnom zavodu za statistiku statističke podatke definirane Statističkim programom. DIO SEDMI - NADZOR Član 43. (Upravni i inspekcijski nadzor) (1) Upravni nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega i radom kontrolnih tijela vrši Federalno ministarstvo. (2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vrše poljoprivredni inspektori nadležnih federalnih i kantonalnih inspekcijskih organa uprave. (3) Federalna uprava za inspekcijske poslove vrši inspekcijski nadzor nad radom ovlaštenih kontrolnih tijela upisanih u Registar iz člana 34. stav (2) tačka b) ovog zakona, a nadležne kantonalne uprave za inspekcijske poslove vrše inspekcijski nadzor nad subjektom upisanim u Registar iz člana 34. stav (2) tačka a) ovog zakona na administrativnom području za koje su nadležni. (4) Izuzetno od odredbe stava (2) ovog člana, inspekcijski nadzor nad provođenjem odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega, a koji se odnose na reklamiranje, kvalitet, označavanje, pakovanje i skladištenje organskih proizvoda u prometu, vrše tržišni inspektori inspektorata i inspekcije drugih organa uprave u okviru svoje nadležnosti i u skladu sa posebnim propisima. (5) Poslovi upravnog i inspekcijskog nadzora vrše se u skladu sa odredbama ovog zakona, Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije Srijeda, 14. 9. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 72 - Stranica 45 BiH", br. 35/05) i Zakona o inspekcijama u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 73/14). Član 44. (Ovlaštenja inspektora) (1) U vršenju inspekcijskog nadzora kantonalni poljoprivredni inspektor ima sljedeća prava, dužnosti i ovlasti: a) nadzirati rad i ispunjavanje uvjeta subjekata upisanih u Registar; b) nadzirati provođenje pravila proizvodnje u organskoj proizvodnji; c) nadzirati način sakupljanja samoniklog bilja i gljiva; d) nadzirati preradu organske hrane i hrane za životinje; e) uzimati uzorke organskih proizvoda, tla, đubriva, poboljšivača tla, sredstava za zaštitu bilja i drugih proizvoda i sastojaka koji se primjenjuju u proizvodnji i preradi organskih proizvoda u skladu sa propisima iz nadležnosti inspekcije; f) nadzirati označavanje, pakovanje, skladištenje i prijevoz proizvoda iz organske proizvodnje; g) provjeravati način vođenja i tačnost podataka u evidencijama koje je subjekt dužan voditi na osnovu ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega; h) privremeno zabraniti proizvodnju, korištenje izraza i stavljanje u promet proizvoda označenog sa navodima i oznakama koje upućuju na organsku proizvodnju, a za koji utvrdi da je proizveden na način koji je u suprotnosti sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega; i) postupiti u skladu sa odredbama Zakona o prekršajima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 63/14) ako utvrdi da je došlo do povrede odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega; j) obavijestiti drugi organ ako u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis iz djelokruga drugog nadležnog organa i k) narediti i druge mjere i radnje potrebne za provođenje ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega. (2) U vršenju inspekcijskog nadzora federalni poljoprivredni inspektor ima sljedeća prava, dužnosti i ovlasti: a) nadzirati rad kontrolnih tijela u provođenju odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega; b) rješenjem privremeno zabraniti rad kontrolnom tijelu kada se utvrdi da ono ne ispunjava uvjete iz člana 29. stav (3) ovog zakona do konačne odluke Federalnog ministarstva i donošenja rješenja o oduzimanju ovlaštenja; c) postupiti u skladu sa odredbama Zakona o prekršajima Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 63/14) ako utvrdi da je došlo do povrede odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega; d) obavijestiti drugi organ ako u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen zakon ili drugi propis iz djelokruga nadležnosti drugog organa i e) narediti i druge mjere i radnje potrebne za provođenje ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega. (3) Kada se utvrdi da uzeti uzorci ne odgovaraju propisanim zahtjevima troškove analize uzoraka snosi subjekt, a kada uzorak odgovara propisanim zahtjevima troškove snosi organ koji vrši inspekcijski nadzor. Član 45. (Najava inspekcijskog nadzora) (1) Inspektor može vršiti inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora bez prethodne najave u bilo koje doba dana i noći u toku njegovog radnog vremena, na mjestu koje je podložno inspekcijskom nadzoru, a izuzetno i izvan radnog vremena ukoliko postoji opravdana potreba za vršenjem inspekcijskog nadzora kako je to navedeno u nalogu za inspekcijski nadzor. (2) Ako se inspekcijski nadzor vrši u poslovnim prostorijama subjekta nadzora, a ne može se završiti u toku njegovog radnog vremena, inspektor može izvršiti privremeno pečaćenje poslovnog prostora ili dijela poslovnog prostora ili samo opreme u tom prostoru u kojem se nalaze stvari ili dokumentacija na koje se odnose radnje inspekcijskog nadzora, a radi dovršenja započetog inspekcijskog nadzora koji se ima nastaviti narednog radnog dana. (3) O privremenom pečaćenju poslovnog prostora ili opreme iz stava (2) ovog člana donosi se zaključak protiv kojeg se ne može izjaviti posebna žalba. Član 46. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora vodi postupak i sastavlja zapisnik o utvrđenom stanju, kao i o podacima i obavijestima dobijenim u toku vršenja nadzora. (2) Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da su povrijeđene odredbe ovog zakona ili propisa donesenih na osnovu njega, naredit će rješenjem da se utvrđene nepravilnosti, odnosno nedostaci otklone u određenom roku. (3) Inspektor će donijeti rješenje iz stava (2) ovog člana bez odgađanja, a najkasnije u roku 15 dana od dana završetka nadzora. (4) Na rješenje inspektora o naloženim upravnim mjerama može se izjaviti žalba u roku osam dana od dana prijema rješenja. (5) Žalba na rješenje inspektora o upravnim mjerama ne odgađa izvršenje rješenja ako ovim ili posebnim federalnim zakonom nije drukčije određeno. (6) Odredbe st. (4) i (5) ovog člana odnose se i na zaključak inspektora protiv kojeg je dopuštena žalba. (7) O žalbi na rješenje i zaključak federalnog inspektora rješava nadležno federalno ministarstvo iz upravne oblasti na koju se odnosi inspekcijski nadzor ako ovim ili posebnim federalnim zakonom nije drukčije određeno. (8) O žalbi na rješenje i zaključak kantonalnog inspektora koje je doneseno prema federalnim ili propisima Bosne i Hercegovine rješava rukovodilac Federalne uprave. (9) Žalba iz stava (8) ovog člana ne odgađa izvršenje rješenja ako ovim ili posebnim zakonom nije drukčije propisano. (10) Rješenje Federalnog ministarstva doneseno po žalbi na rješenje i zaključak federalnog inspektora i rješenje Federalne uprave doneseno po žalbi na rješenje i zaključak kantonalnog inspektora konačni su upravni akti i protiv njih se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. (11) Na postupak inspekcije koji nije uređen odredbama ovog zakona primijenit će se odredbe Zakona o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 73/14). Broj 72 - Stranica 46 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14. 9. 2016. DIO OSMI - PREKRŠAJNE ODREDBE Član 47. (Prekršaji subjekata) (1) Novčanom kaznom od 12.000,00 KM do 25.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice ako: a) u organskoj proizvodnji koristi GMO (član 10. ovog zakona); b) upotrebljava jonizirajuće zračenje (član 11. ovog zakona). (2) Novčanom kaznom od 2.500,00 KM do 5.000,00 KM bit će kažnjeno fizičko lice ako u obavljanju poslovanja počini prekršaj iz stava (1) ovog člana. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana bit će kažnjeno novčanom kaznom od 1.250,00 KM do 2.500,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Član 48. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice ako: a) organsku proizvodnju ne podvrgne sistemu stručne kontrole u skladu sa članom 29. stav (1) ovog zakona; b) organske proizvode stavlja na tržište, a da za njih nije izdat certifikat i/ili potvrda u skladu sa članom 31. st. (1) i (2) ovog zakona; c) proizvode stavlja na tržište kao organske, a nije upisan u Registar iz člana 34. stav (2) ovog zakona; d) uvozi i stavlja na tržište organske proizvode u suprotnosti sa odredbom iz člana 37. ovog zakona; e) u označavanju, prezentaciji i komercijalnim dokumentima koristi izraz koji se odnosi na organsku proizvodnju u suprotnosti sa odredbom iz člana 24. ovog zakona; f) koristi đubriva u suprotnosti sa odredbama utvrđenim u članu 13. stav (1) tač. d) i e) i članu 17. ovog zakona; g) koristi sredstva za zaštitu bilja u suprotnosti sa odredbama člana 13. stav (1) tačka h) i člana 17. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 1.250,00 KM do 3.750,00 KM bit će kažnjeno fizičko lice ako u obavljanju poslovanja počini prekršaj iz stava (1) ovog člana. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana bit će kažnjeno novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Član 49. (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice ako: a) koristi proizvode i supstance u uzgoju koje nije odobrio nadležni organ u skladu sa članom 17. ovog zakona; b) koristi vegetativni reprodukcioni materijal i sjeme za uzgoj u suprotnosti sa odredbom iz člana 13. stav (1) tačka i) ovog zakona; c) sakupljanje samoniklog bilja i gljiva obavlja u suprotnosti sa odredbom člana 13. stav (2) ovog zakona; d) ne primjenjuje odredbe pravila proizvodnje u stočarstvu u skladu sa članom 14. stav (1) tač. a), b), c), d) i e) ovog zakona; e) ne primjenjuje pravila proizvodnje za uzgojne životinje i ostale organizme u akvakulturi u skladu sa članom 15. stav (1) ovog zakona; f) ne primjenjuje pravila proizvodnje za morske alge u skladu sa članom 16. ovog zakona; g) proizvodnju prerađene hrane za životinje, organske hrane i kvasca obavlja u suprotnosti sa odredbom čl. 19., 20., 21. i 22. ovog zakona; h) proizvodnju obavlja u suprotnosti sa odredbama člana 23. ovog zakona; i) organski proizvod nije označio u skladu sa odredbama iz čl. 24., 25., 26., 27. i 28. ovog zakona; j) inspektoru ne omogući nesmetano vršenje inspekcijskog nadzora u skladu sa odredbom iz člana 43. st. (3) i (4) ovog zakona i k) ne postupi po rješenju inspektora iz člana 46. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM bit će kažnjeno fizičko lice ako u obavljanju poslovanja učini prekršaj iz stava (1) ovog člana. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana bit će kažnjeno novčanom kaznom od 250,00 KM do 500,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Član 50. (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice ako: a) ne primjenjuje odredbe iz člana 12. ovog zakona; b) postupa u suprotnosti sa odredbama propisa iz člana 13. stav (3); člana 14. stav (2); člana 15. stav (2) i člana 34. stav (3) ovog zakona; c) ne primjenjuje odredbe člana 13. stav (1) tač. a), b) i j) ovog zakona; d) ne primjenjuje odredbe člana 14. stav (1) tačka e) ovog zakona i e) ne primjenjuje odredbe iz člana 18. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM bit će kažnjeno fizičko lice ako u obavljanju poslovanja počini prekršaj iz stava (1) ovog člana. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana bit će kažnjeno novčanom kaznom od 250,00 KM do 750,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Član 51. (Prekršaj kontrolnog tijela) (1) Novčanom kaznom od 2.500,00 KM do 12.500,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj kontrolno tijelo ako: a) ne ispunjava uvjete iz člana 29. stav (3) i člana 29. stav (12) ovog zakona; b) ne postupi u skladu sa odredbom člana 29. st. (4), (6), (9) i (10) ovog zakona; c) izda potvrdu ili certifikat za proizvode koji ne ispunjavaju zahtjeve propisane ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega u skladu sa članom 31. ovog zakona; d) ne poduzme mjere u slučaju kršenja odredbi zakona u skladu sa članom 32. ovog zakona i e) postupa u suprotnosti sa odredbama propisa iz člana 29. stav (13) ovog zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana bit će kažnjeno novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM i odgovorno lice kontrolnog tijela. DIO DEVETI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 52. (Donošenje propisa) Propise za čije je donošenje ovlašten na osnovu odredbi ovog zakona federalni ministar će donijeti u roku godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Srijeda, 14. 9. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 72 - Stranica 47 Član 53. Proizvodi koji su označeni izrazima iz člana 24. stav (1) ovog zakona, a nisu proizvedeni u skladu sa odredbama ovog zakona mogu se nalaziti na tržištu Federacije BiH najduže dvije godine od dana početka primjene ovog zakona. Član 54. (Stupanje na snagu i početak primjene) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat će se istekom godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1734 Na temelju članka 19. stavak (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u svezi s člankom 9. Uredbe o vršenju ovlasti u gospodarskim društvima sa sudjelovanjem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/16), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 68. sjednici, održanoj 09.09.2016. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU PRETHODNE SUGLASNOSTI NA PRIJEDLOG ZA IMENOVANJE ČLANOVA NADZORNOG ODBORA GOSPODARSKOG DRUŠTVA "BH-GAS" D.O.O. SARAJEVO I. Daje se prethodna suglasnost na prijedlog za imenovanje članova Nadzornog odbora gospodarskog društva "BH-Gas" d.o.o. Sarajevo ispred državnog kapitala, na vremensko razdoblje od četiri godine, i to: 1. Amra Salihović, 2. Armin Zulkić, 3. Ferid Bučo, 4. Edin Dilberović, 5. Nermina Đugum. II. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 1689/2016 09. rujna 2016. godine Sarajevo Premijer Fadil Novalić, v. r. На основу члана 19. став (2) Закона о Влади Федерације Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 и 8/06), а у вези са чланом 9. Уредбе о вршењу овлаштења у привредним друштвима са учешћем државног капитала из надлежности Федерације Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", број 20/16), Влада Федерације Босне и Херцеговине, на 68. сједници, одржаној 09.09.2016. године, доноси ОДЛУКУ О ДАВАЊУ ПРЕТХОДНЕ САГЛАСНОСТИ НА ПРИЈЕДЛОГ ЗА ИМЕНОВАЊЕ ЧЛАНОВА НАДЗОРНОГ ОДБОРА ПРИВРЕДНОГ ДРУШТВА "БХ-ГАС" Д.О.О. САРАЈЕВО I Даје се претходна сагласност на приједлог за имено- вање чланова Надзорног одбора привредног друштва "БХ- Гас" д.о.о. Сарајево, на временски период од четири године, и то: 1. Амра Салиховић, 2. Армин Зулкић, 3. Ферид Бучо, 4. Един Дилберовић, 5. Нермина Ђугум. II Ова одлука ступа на снагу даном доношења и објавиће се у "Службеним новинама Федерације БиХ". В. број 1689/2016 09. септембра 2016. године Сарајево Премијер Фадил Новалић, с. р. Na osnovu člana 19. stav (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06), a u vezi sa članom 9. Uredbe o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/16), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 68. sjednici, održanoj 09.09.2016. godine, donosi ODLUKU O DAVANJU PRETHODNE SAGLASNOSTI NA PRIJEDLOG ZA IMENOVANJE ČLANOVA NADZORNOG ODBORA PRIVREDNOG DRUŠTVA "BH-GAS" D.O.O. SARAJEVO I. Daje se prethodna saglasnost na prijedlog za imenovanje članova Nadzornog odbora privrednog društva "BH-Gas" d.o.o. Sarajevo, na vremenski period od četiri godine, i to: 1. Amra Salihović, 2. Armin Zulkić, 3. Ferid Bučo, 4. Edin Dilberović, 5. Nermina Đugum. II. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenim novinama Federacije BiH". V. broj 1689/2016 09. septembra 2016. godine Sarajevo Premijer Fadil Novalić, s. r. 1735 Na temelju članka 19. stavak (2) Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06) i članka 7. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 12/03, 34/03 i 65/13), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na 67. sjednici, održanoj 01.09.2016. godine, donosi
Zakon o finansijskom poslovanju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/16 22.06.2016 finansijsko poslovanje Godina XXIII - Broj 48 Srijeda, 22. 6. 2016. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1221 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O FINANCIJSKOM POSLOVANJU Proglašava se Zakon o financijskom poslovanju, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 18.05.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 02.06.2016. godine. Broj 01-02-340-02/16 15. lipnja 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O FINANCIJSKOM POSLOVANJU POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet Zakona) Ovim se zakonom uređuju pitanja vezana uz osnovna pravila financijskog poslovanja, obveze uprave i nadzornog odbora u vođenju poslova poduzetnika, kao i poduzimanje mjera na osiguranju likvidnosti, rizik u financijskom poslovanju, rokovi izvršenja novčanih obveza poduzetnika i subjekata javnog prava, pravne posljedice kašnjenja u izvršavanju novčanih obveza, ništavnost pojedinih odredbi ugovora o poslovnim transakcijama, kao i obveze poduzetnika kod nastanka nelikvidnosti, te nadzor poduzetnika i subjekata javnog prava. Članak 2. (Pojmovi) U smislu odredbi ovoga zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja: a) "poduzetnik" je pravna osoba koja samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vrši usluge na tržištu radi stjecanja dobiti sukladno propisu o gospodarskim društvima (u daljnjem tekstu: društvo) i fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost sukladno propisu o obrtu i srodnim djelatnostima; b) "subjekti javnog prava" su ugovorni organi i sektorski ugovorni organi uređeni sukladno propisu o javnim nabavama, osim gospodarskih društava koja odgovaraju definiciji poduzetnika; c) "financijsko poslovanje" čini pribavljanje financijskih sredstava, upravljanje financijskim sredstvima, te raspoređivanje sredstava financiranja radi osiguravanja uvjeta za obavljanje gospodarske djelatnosti; d) "poslovna transakcija" predstavlja prijenos sredstava između poduzetnika ili između poduzetnika i subjekata javnog prava u svrhu izmirenja novčanih obveza koje su nastale po osnovi nabave roba ili pružanja usluga za novčanu naknadu; e) "pravila poslovno-financijske struke" su pravila financijskog poslovanja uređena posebnim zakonima, te druga iskustvena pravila financijskog poslovanja; f) "novčana obveza" je dospjeli iznos glavnice koji je trebao biti plaćen u okviru ugovornog ili zakonskog roka plaćanja, uključujući poreze i druga obvezna davanja navedena u računu ili drugom odgovarajućem zahtjevu za isplatu; g) "likvidnost" je sposobnost pravodobnog izvršavanja dospjelih novčanih obveza; h) "adekvatnost kapitala" je odnos između dugoročnih izvora financiranja i opsega i vrste poslova koju društvo obavlja, te rizika kojima je izloženo u poslovanju; i) "izvršna isprava" je odluka, presuda ili zahtjev za plaćanje koje izdaje sud ili drugi mjerodavni organ, bilo za neposredno plaćanje ili plaćanje u obrocima, a koji vjerovniku omogućuju da naplati svoje potraživanje prema dužniku putem prinudnog izvršenja; j) "financijsko restrukturiranje" je postupak koji se provodi na temelju prihvaćenog plana financijskog restrukturiranja radi postizanja stanja likvidnosti i solventnosti; Broj 48 - Stranica 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 22. 6. 2016. k) "kašnjenje s plaćanjem" znači plaćanje koje nije izvršeno u roku predviđenom ugovorom ili zakonom; l) "kamata za kašnjenje s plaćanjem" je kamata koja je jednaka visini kamatne stope propisane sukladno propisu o visini stope zatezne kamate. POGLAVLJE II. OSNOVNA PRAVILA FINANCIJSKOG POSLOVANJA Članak 3. (Primjena odredbi o financijskom poslovanju) (1) Odredbe ovoga zakona odnose se na pravne osobe iz članka 2. točka a) ovoga zakona, a na odgovarajući način i na fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost. (2) Odredbe ovoga zakona ne odnose se na financijske institucije, banke, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje mirovinskim fondovima, društva za osiguranje i reosiguranje, leasing društva i mikrokreditne organizacije. Članak 4. (Osnovne obveze uprave) (1) U smislu odredbi ovoga zakona uprava je dužna u vođenju poslova društva poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osigurala njegova likvidnost. (2) Uprava je dužna upravljati imovinom i obvezama društva tako da je ono sposobno izvršavati sve svoje dospjele obveze. (3) Uprava je dužna osigurati sustavno praćenje, procjenu i strategiju održavanja, odnosno dostizanja adekvatne razine kapitala u odnosu na vrstu, opseg i složenost poslovne djelatnosti koju društvo obavlja i rizike kojima je izloženo ili bi moglo biti izloženo u obavljanju te poslovne djelatnosti. Članak 5. (Osnovne obveze članova nadzornog odbora) U smislu odredbi ovoga zakona nadzorni odbor je dužan nadzirati stanje likvidnosti, kao i poduzimati adekvatne mjere radi otklanjanja nelikvidnosti društva. Članak 6. (Rizik i upravljanje rizikom) (1) Pod pojmom rizik podrazumijevaju se svi rizici kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u poslovanju, a naročito kreditni rizik, tržišni rizik, operativni rizik i rizik likvidnosti. (2) Kreditni rizik je rizik gubitka uloženih novčanih sredstava zbog zakašnjenja dužnika društva. (3) Tržišni rizik je rizik od gubitaka zbog promjene cijena roba, valuta i financijskih instrumenata ili promjena kamatnih stopa. (4) Operativni rizik je rizik od gubitka zbog pogrešaka, prekida ili šteta uzrokovanih neadekvatnim internim procesima, osobama, sustavima ili vanjskim događajima, uključujući rizik izmjena pravnih propisa. (5) Rizik likvidnosti je rizik gubitka koji može nastati zbog nemogućnosti izvršenja dospjelih obveza. (6) S obzirom na opseg i vrstu poslova koju društvo obavlja, uprava je dužna osigurati da društvo provodi redovite mjere upravljanja rizikom i glede toga da postupa sukladno pravilima poslovno-financijske struke. (7) Upravljanje rizikom obuhvaća identificiranje, mjerenje ili procjenu, te praćenje rizika, uključujući izvješćivanje o rizicima kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo tijekom svoga poslovanja. Članak 7. (Upravljanje rizikom likvidnosti) Mjere koje je uprava dužna poduzeti za razvitak i provođenje politike redovitog upravljanja rizikom likvidnosti su: a) redovito praćenje i upravljanje likvidnošću, b) planiranje poznatih i potencijalnih novčanih odljeva i priljeva s obzirom na redovit tijek poslovanja, c) određivanje odgovarajućih mjera za sprječavanje ili otklanjanje uzroka nelikvidnosti i identificiranje drugih mogućnosti. Članak 8. (Praćenje i osiguranje adekvatnosti kapitala) (1) Uprava je dužna poduzeti sve potrebne mjere da društvo raspolaže s dovoljno dugoročnih izvora financiranja s obzirom na opseg i vrstu poslovne djelatnosti. (2) Uprava je dužna redovito pratiti da društvo ostvaruje adekvatnost kapitala. (3) Smatra se da je kod društva nastala neadekvatnost kapitala ako mu je na dan sastavljanja financijskih izvješća gubitak iz tekuće godine zajedno s prenesenim gubitcima dostigao polovinu visine njegovog temeljnog kapitala. Članak 9. (Dužnosti uprave i nadzornog odbora u slučaju neadekvatnosti kapitala) (1) U slučaju kad je kapital društva postao neadekvatan, uprava je dužna: a) u roku osam dana analizirati uzroke nastanka neadekvatnosti kapitala i predložiti mjere potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala, te ih dostaviti nadzornom odboru koji je dužan o tome dati mišljenje u roku osam dana od dana prijema; b) početi provoditi mjere iz točke a) ovoga stavka koje su u njezinoj mjerodavnosti (pronalaženje adekvatnih izvora financiranja) i za koje je dobila suglasnost; c) odmah sazvati skupštinu i predložiti provedbu mjera koje su potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala koje su u njenoj mjerodavnosti (npr. smanjenje temeljnog kapitala subjekta radi pokrivanja nepokrivenih gubitaka uz istodobno povećanje temeljnog kapitala). (2) Mjere iz stavka (1) ovoga članka uprava je dužna provesti u roku 90 dana. Članak 10. (Izvršenje novčanih obveza) (1) Odredbe čl. od 10. do 16. ovoga zakona odnose se na poslovne transakcije između poduzetnika i između poduzetnika i subjekata javnog prava, kao i na komercijalne transakcije između glavnih izvođača i njihovih dobavljača i kooperanata nastale po osnovi projektiranja i izvođenja javnih radova, kao i izvođenje građevinskih radova. (2) Odredbe ovoga zakona ne odnose se na promet ostvaren s potrošačima u maloprodaji, kao i na obveze koje su predmet stečajnog postupka, uključujući i obveze po osnovi restrukturiranja duga radi povećanja profitabilnosti i troškovne učinkovitosti subjekata. Članak 11. (Rokovi izvršenja novčanih obveza u poslovnim transakcijama između poduzetnika) (1) Ugovorom između poduzetnika može se ugovoriti rok izvršenja novčane obveze do 60 dana. (2) Iznimno od stavka (1) ovoga članka može se ugovoriti u pisanom obliku i dulji rok izvršenja novčane obveze, a koji ni u kojem slučaju ne može biti dulji od 360 dana, pod uvjetom da je dužnik novčane obveze izdao vjerovniku sredstvo osiguranja koje ima snagu izvršne isprave. Srijeda, 22. 6. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 3 (3) Sredstva osiguranja koja imaju snagu izvršne isprave iz stavka (2) ovoga članka su bankarsko jamstvo koje sadrži klauzule "neopoziva", "bezuvjetna", "naplativa na prvi poziv bez prigovora", kao i avalirane mjenice kod banke. (4) Ako ugovorom između poduzetnika nije ugovoren rok za izvršenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez poziva vjerovnika na izvršenje, izvršiti novčanu obvezu u roku 30 dana. (5) Rok za izvršenje novčane obveze počinje teći od: a) dana kad je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu ili b) dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu: 1) ako nije moguće sa sigurnošću utvrditi dan prijema računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu ili 2) ako je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije nego je vjerovnik ispunio svoju obvezu ili c) dana isteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovorom ili zakonom predviđen određeni rok za takav pregled, a dužnik je primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije isteka toga roka. (6) Rok za pregled predmeta obveze iz stavka (5) točka c) ovoga članka ne može biti dulji od 30 dana od dana prijema predmeta obveze. (7) Iznimno, ako je to opravdano posebnim okolnostima, kao što je to npr. posebna priroda predmeta obveze, ako ne postoje okolnosti iz članka 15. stavka (4) ovoga zakona, ugovorne strane mogu ugovoriti u pisanom obliku i dulji rok od roka iz stavka (6) ovoga članka. Članak 12. (Rokovi izvršenja novčanih obveza u ugovorima između poduzetnika i subjekata javnog prava) (1) Ugovorom između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojem je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze može se ugovoriti rok izvršenja novčane obveze do 60 dana. (2) Iznimno od stavka (1) ovoga članka, može se ugovoriti i dulji rok izvršenja novčane obveze, ali ne dulji od 90 dana. (3) Ako ugovorom iz stavka (1) ovoga članka nije ugovoren rok za izvršenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez poziva vjerovnika na izvršenje, izvršiti novčanu obvezu u roku 30 dana. (4) Rok za izvršenje novčane obveze iz st. (1), (2) i (3) ovoga članka počinje teći od dana određenog člankom 11. stavak (5) ovoga zakona. (5) U ugovorima iz stavka (1) ovoga članka na rok za pregled predmeta obveze primjenjuju se odredbe članka 11. st. (6) i (7) ovoga zakona. (6) Rok za pregled predmeta obveze iz stavka (5) ovoga članka mora biti naveden u natječajnoj dokumentaciji. (7) Na ugovore između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze primjenjuju se odredbe članka 11. ovoga zakona. Članak 13. (Posljedice dužnikovog kašnjenja u izvršavanju novčanih obveza) (1) Ako dužnik zakasni s izvršenjem novčane obveze, tada duguje vjerovniku, pored glavnice, bez bilo kakve daljnje opomene i kamate za kašnjenje s plaćanjem, pod uvjetom da je vjerovnik ispunio svoje ugovorne i zakonske obveze. (2) Stopa zakonskih kamata na kašnjenje s plaćanjem u poslovnim transakcijama između poduzetnika, kao i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, jednaka je visini stope zatezne kamate propisane zakonom. (3) U poslovnim transakcijama između poduzetnika moguće je ugovoriti drukčiju stopu kamata za kašnjenje s plaćanjem, ali ne veću od stope zakonskih kamata za kašnjenje s plaćanjem iz stavka (2) ovoga članka, a koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora. Ako su kamate ugovorene, ali nije određena njihova stopa, obračunavaju se zakonske kamate za kašnjenje s plaćanjem. Članak 14. (Posebna naknada za troškove koji su prouzročeni vjerovniku zbog dužnikovog kašnjenja u izvršavanju novčane obveze u poslovnim transakcijama) (1) U poslovnim transakcijama između poduzetnika, kao i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, ako dužnik zakasni s izvršenjem novčane obveze, vjerovnik ima pravo, bez ikakve daljnje opomene, na posebnu naknadu u iznosu 100,00 KM. (2) Vjerovnik ima pravo na posebnu naknadu iz stavka (1) ovoga članka bez obzira na to je li pretrpio štetu zbog dužnikovog kašnjenja. (3) Odredbe st. (1) i (2) ovoga članka ni na koji način ne umanjuju, ne ograničavaju niti isključuju pravo vjerovnika na naknadu štete, troškove postupka prinudne naplate i ostala prava koja mu pripadaju zbog dužnikovog kašnjenja. Članak 15. (Ništavnost pojedinih odredbi ugovora) (1) Ništavna je odredba ugovora iz članka 11. stavak (1) ovoga zakona kojom se isključuje, ograničava ili uvjetuje pravo vjerovnika na kamate za kašnjenje s plaćanjem ili pravo vjerovnika na posebnu naknadu iz članka 14. stavka (1) ovoga zakona. (2) Ništavna je odredba ugovora iz članka 11. stavak (1) ovoga zakona kojom se određuje datum prijema računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu. (3) Ništavna je odredba ugovora između poduzetnika, kao i ugovora između poduzetnika i subjekta javnog prava u kojem je poduzetnik dužnik novčane obveze iz odredbe članka 11. st. (2) i (3) ovoga zakona, kojom je ugovoren rok izvršenja novčane obveze dulji od 360 dana i odredba ugovora između poduzetnika i subjekta javnog prava u kojem je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren rok izvršenja novčane obveze dulji od 90 dana. (4) Ništavna je odredba ugovora između poduzetnika, kao i ugovora između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren: a) rok izvršenja novčane obveze dulji od 60 dana, b) rok za pregled predmeta obveze dulji od 30 dana, ako na temelju okolnosti slučaja, a posebice trgovačkih običaja i prirode predmeta obveze, proizlazi da je takvom ugovornom odredbom, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna nejednakopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčane obveze. (5) Ništavna je odredba ugovora između poduzetnika i subjekta javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren: a) rok izvršenja novčane obveze dulji od 60 dana, b) rok za pregled predmeta obveze dulji od 30 dana, Broj 48 - Stranica 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 22. 6. 2016. ako na temelju okolnosti slučaja, a posebice trgovačkih običaja i prirode predmeta obveze, proizlazi da je takvom ugovornom odredbom, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna nejednakopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčane obveze. (6) Prilikom ocjene jesu li odredbe ugovora iz st. (4) i (5) ovoga članka ništavne, uzet će se, između ostalog, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od rokova izvršenja novčanih obveza propisanih ovim zakonom. (7) Utvrđenje ništavnosti ugovornih odredbi iz st. od (1) do (6) ovoga članka i ugovornih odredbi o visini stope kamata za kašnjenje s plaćanjem sadržanih u standardiziranim ugovorima, zabrana uporabe takvih ugovornih odredbi u standardiziranim ugovorima, te zabrana uporabe drugih ugovornih odredbi u standardiziranim ugovorima kojima se suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje očigledno nejednakopravni položaj u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčanih obveza, kolektivni je interes vjerovnika novčanih obveza, radi čije zaštite ovlaštena osoba može podnijeti tužbu za zaštitu kolektivnih interesa i prava sukladno odredbama zakona kojim se uređuju pravila parničnog postupka. (8) Ovlaštena osoba iz stavka (7) ovoga članka je komorska i/ili interesna (strukovna) udruga poduzetnika, te svaka pravna osoba osnovana sukladno zakonu, koja se u sklopu svoje registrirane ili propisane djelatnosti bavi zaštitom kolektivnih interesa vjerovnika novčanih obveza zajamčenih odredbom stavka (7) ovoga članka. Članak 16. (Obročna otplata) Ako se u poslovnim transakcijama između poduzetnika, kao i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, ugovori obročna otplata, odredbe o pravnim posljedicama iz čl. 13. i 14. ovoga zakona primjenjuju se na svaki obrok zasebice. POGLAVLJE III. OBVEZE PODUZETNIKA KOD NASTANKA NELIKVIDNOSTI Članak 17. (Nelikvidnost poduzetnika) (1) Nelikvidnost, u smislu odredbi ovoga zakona, nastaje kad poduzetnik ne može u određenom razdoblju izvršavati novčane obveze koje dospijevaju u tom razdoblju. (2) Smatra se da je poduzetnik nelikvidan: a) ako kasni više od 60 dana u izvršenju jedne ili više kratkoročnih novčanih obveza, čiji iznos prelazi 20% iznosa njegovih kratkoročnih obveza objavljenih u godišnjem financijskom izvješću za proteklu financijsku godinu ili b) ako kasni više od 30 dana sa isplatom plaće u visini ugovorene plaće, te plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa koje je dužan obračunati i uplatiti zajedno s plaćom. Članak 18. (Postupanje poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti) (1) Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovito poslovanje. (2) Smatra se da su za redovito poslovanje nužna plaćanja za: a) nabavu roba i usluga potrebnih za redovito poslovanje, b) operativne troškove poslovanja (električna energija, voda i dr.), c) plaće radnika, d) porez na dodatnu vrijednost, trošarine, doprinose za socijalno osiguranje i druge poreze koje dužnik mora obračunati i platiti sukladno propisima, e) troškove postupaka pred javnopravnim tijelima, f) troškove izrade dokumentacije potrebne za pokretanje i provođenje postupka financijske konsolidacije i programa restrukturiranja. (3) Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije poduzimati radnje koje bi za posljedicu imale oštećenje ili dovođenje vjerovnika u nejednakopravan položaj. (4) Radnjama iz stavka (3) ovoga članka naročito se smatraju: preusmjeravanje novčanih i financijskih tijekova na druge osobe, davanje zajma, isplaćivanje predujma dobiti ili dobiti, isplaćivanje dividende, obavljanje prijenosa prava na treće osobe, naročito na povezana društva, nabava putničkih automobila i rezervnih dijelova za takva prijevozna sredstva, izdatci za poslovne zabave i smještaj i izdatci obveznika za reprezentaciju. (5) Poduzetnik je obvezan najkasnije u roku 60 dana od nastanka nelikvidnosti poduzeti mjere financijskog restrukturiranja radi ponovne uspostave stanja likvidnosti. (6) Osim redovitih poslova iz stavka (2) ovoga članka poduzetnik može poduzimati i druge mjere na temelju kojih se sukladno pravilima financijske struke omogućuje da poduzetnik postane likvidan. (7) Ukoliko se vrši obračunsko plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje unutarnji platni promet, obveze izmirene na taj način evidentiraju se putem redovitih računa kod ovlaštenih organizacija unutarnjeg platnog prometa, najmanje jednom u mjesecu, odnosno do kraja tog mjeseca u kojem su izvršena obračunska plaćanja. POGLAVLJE IV. NADZOR PODUZETNIKA I SUBJEKATA JAVNOG PRAVA Članak 19. (Financijski nadzor i vršitelji nadzora) (1) U smislu odredbi ovoga zakona financijskim nadzorom smatra se inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ovoga zakona kod subjekata iz članka 2. toč. a) i b) ovoga zakona (u daljnjem tekstu: subjekti nadzora). (2) Inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ovoga zakona koje se odnose na ugovore između poduzetnika vrši Federalno ministarstvo financija - Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine, a inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ovoga zakona koje se odnose na ugovore između subjekata javnog prava i poduzetnika vrši Federalno ministarstvo financija putem proračunske inspekcije (u daljnjem tekstu: nadzorno tijelo). (3) Ovlaštene osobe za vršenje nadzora iz stavka (2) ovoga članka su inspektori nadzornog tijela. (4) Financijski nadzor obuhvaća uvid u financijsku, računovodstvenu i ostalu poslovnu dokumentaciju sukladno predmetu financijskog nadzora subjekata iz stavka (1) ovoga članka. (5) Financijski nadzor nad poslovanjem subjekata iz stavka (1) ovoga članka vrši se neposrednim nadzorom, odnosno analizom njihove financijsko-računovodstvene dokumentacije. (6) Odgovorna osoba u subjektima nadzora iz stavka (1) ovoga članka ili od nje ovlaštena osoba dužna je sudjelovati u postupku nadzora i na zahtjev ovlaštene osobe nadzornog tijela dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju. (7) Odgovorna osoba u subjektima nadzora iz stavka (1) ovoga članka dužna je omogućiti nesmetano vršenje nadzora uz osiguranje odgovarajućih uvjeta rada. Srijeda, 22. 6. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 5 Članak 20. (Postupak nadzora) (1) Postupak nadzora nad subjektima iz članka 2. toč. a) i b) ovoga zakona započinje uručenjem naloga odgovornoj osobi ili od nje ovlaštenoj osobi subjekta nadzora. (2) Nalog iz stavka (1) ovoga članka sadrži: a) naziv tijela koje ga je izdalo, broj i datum akta, b) ime i prezime, odnosno naziv subjekta nadzora iz stavka (1) ovoga članka, c) predmet nadzora, d) razdoblje koje će biti obuhvaćeno nadzorom, e) datum početka nadzora, f) ime i prezime ovlaštenih službenika za provedbu nadzora, g) potpis ovlaštene osobe. (3) Protiv naloga iz stavka (2) ovoga članka prigovor nije dopušten. (4) Iznimno od stavka (1) ovoga članka, postupak nadzora može započeti i bez uručenja naloga ako: a) odgovorna osoba iz stavka (1) ovoga članka očito izbjegava uručenje naloga, b) postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano. Članak 21. (Zapisnik o izvršenom nadzoru) (1) U roku osam radnih dana po izvršenom nadzoru inspektor će sačiniti zapisnik koji sadrži: naziv tijela koje ga je sačinilo, broj i datum akta, ime i prezime, odnosno naziv subjekta nadzora, pravnu i činjeničnu osnovu, mjesto provedbe i vrijeme trajanja nadzora, imena ovlaštenih osoba koje su obavile nadzor, razdoblje obuhvaćeno nadzorom, opis radnji, činjenica i dokaza provedenih u postupku po kojima su utvrđene nepravilnosti. (2) Na zapisnik o izvršenom nadzoru odgovorna osoba subjekta nadzora ima pravo podnijeti prigovor u roku pet dana, računajući od dana prijema zapisnika. (3) O prigovoru na zapisnik odlučuje rješenjem inspektor ili druga ovlaštena osoba nadzornog tijela. (4) Na temelju zapisnika ukoliko postoje elementi prekršaja, izdaje se prekršajni nalog. Članak 22. (Mjere nadzora) (1) U vršenju nadzora nad provedbom odredbi iz članka 18. ovoga zakona nadzorno tijelo iz članka 19. stavak (2) ovoga zakona podnosi mjerodavnom sudu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje predviđene ovim zakonom. (2) Nadzorno tijelo podnosi mjerodavnom prekršajnom sudu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i po prijemu pravomoćnog rješenja o izvršenju koje se odnosi na neizvršene novčane obveze između poduzetnika. (3) Sudski postupak izvršenja neizmirenih novčanih obveza definiranih ovim zakonom vrši se uz primjenu načela žurnosti postupanja. (4) Prijedlog o izvršenju koji vjerovnik podnosi sudu sačinjava se sukladno zakonu kojim se uređuje ovršni postupak. (5) Vjerovnik u prijedlogu za izvršenje ima pravo zahtijevati naknadu za kašnjenje u izvršavanju novčane obveze u iznosu propisanom člankom 14. ovoga zakona. Članak 23. (Zastara) Na pokretanje i vođenje prekršajnog postupka za prekršaj utvrđen ovim zakonom primjenjuju se odredbe o zastari propisane zakonom kojim se uređuju prekršaji. POGLAVLJE V. KAZNENE ODREDBE Članak 24. (Prekršaji poduzetnika) (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj poduzetnik koji: a) ne izvrši novčanu obvezu u roku ugovorenom sukladno odredbama članka 11. ovoga zakona, odnosno u zakonskom roku izvršenja novčane obveze sukladno odredbama ovoga zakona, b) postupa suprotno odredbama članka 18. st. (3) i (4) ovoga zakona, odnosno ako u stanju nelikvidnosti obavlja bilo kakva druga plaćanja osim onih nužnih za redovito poslovanje, c) ne postupi sukladno članku 18. st. (5) i (7) ovoga zakona. (2) Za prekršaj iz stavka (1) ovoga članka bit će kažnjena odgovorna osoba poduzetnika novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM. (3) Novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj odgovorna osoba subjekta nadzora iz članka 19. stavak (1) ovoga zakona ako: a) odbije sudjelovati u postupku financijskog nadzora ili odbije postupiti po zahtjevu inspektora kojim se traži na uvid dokumentacija, sukladno članku 19. stavak (6) ovoga zakona, b) onemogući nesmetano vršenje financijskog nadzora ili ne osigura potrebne uvjete za vršenje financijskog nadzora sukladno članku 19. stavak (7) ovoga zakona. (4) Novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjene za prekršaj odgovorne osobe uprave i nadzornog odbora subjekta nadzora ako ne postupaju sukladno odredbama članka 9. ovoga zakona. Članak 25. (Prekršaji subjekta javnog prava) (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj subjekt javnog prava iz članka 2. točka b) ovoga zakona koji ne izvrši novčanu obvezu u roku ugovorenom sukladno odredbama članka 12. ovoga zakona, odnosno u zakonskom roku izvršenja novčane obveze sukladno odredbama ovoga zakona. (2) Za prekršaj iz stavka (1) ovoga članka bit će kažnjena odgovorna osoba subjekta javnog prava novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM. POGLAVLJE VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 26. (Primjena odredbi ovoga zakona na zaključene ugovore u poslovnim transakcijama) (1) Odredbe ovoga zakona primjenjuju se na ugovore u poslovnim transakcijama koji su zaključeni nakon početka primjene ovoga zakona. (2) Odredbe ovoga zakona primjenjuju se i na poslovne transakcije čija realizacija nije počela prije početka primjene ovoga zakona, a ugovori su zaključeni prije stupanja na snagu ovoga zakona. (3) Poslovna transakcija nije započeta ukoliko nije izvršena isporuka dobara, odnosno nije pružena usluga. Članak 27. (Primjena odredbi drugih propisa) Ako nije drukčije određeno ovim zakonom, na obvezne odnose iz ovoga zakona primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuju obvezni odnosi. Broj 48 - Stranica 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 22. 6. 2016. Članak 28. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH", a počet će se primjenjivati nakon isteka šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 46/16 15.06.2016 SN FBiH 19/25, SN FBiH 35/12, SN FBiH 39/09, SN FBiH 39/06, SN FBiH 33/06, SN FBiH 52/03, SN FBiH 32/03 izvršni postupak Број 46 - Страна 2 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 15. 6. 2016. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠNOM POSTUPKU Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 30.05.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 02.06.2016. godine. Broj 01-02-326-02/16 09. juna 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠNOM POSTUPKU Član 1. U Zakonu o izvršnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 32/03, 52/03, 33/06, 39/06, 39/09 i 35/12) u članu 89. stav (5) mijenja se i glasi: "(5) Ako nekretnina ne bude prodata ni na drugom ročištu, sud će u roku najmanje od 15 do najviše 30 dana zakazati treće ročište. Na ovom ročištu nekretnina može biti prodata bez ograničenja najniže cijene u odnosu na utvrđenu vrijednost isključivo uz prethodno pribavljenu saglasnost Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. Ako Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine uskrati saglasnost za predloženu cijenu nižu u odnosu na utvrđenu vrijednost, dužna je sudu predložiti realnu vrijednost za koju nekretnina može biti prodata na ovom ročištu u roku 15 dana od dana prijema zahtjeva za davanje saglasnosti na prodajnu cijenu.". Član 2. U članu 138. iza stava (5) dodaje se novi stav (6) koji glasi: "(6) Svi nivoi vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (Federacija, kanton, grad i općina) koji imaju izvršne sudske presude dužni su u svojim budžetima predvidjeti sredstva za isplatu sudskih izvršnih rješenja na teret tih budžeta u iznosu najmanje 0,3% ukupno planiranih prihoda u budžetu.". Član 3. Iza člana 187. dodaje se novi član 187a. koji glasi: "Član 187a. Izuzimanje od izvršenja Ne može se odrediti izvršenje na dionici, ostalim registriranim vrijednosnim papirima, osnivačkom ili drugom ulogu u pravnom licu koji su u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, općina i gradova.". Član 4. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OVRŠNOM POSTUPKU Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ovršnom postupku, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 30.5.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 2.6.2016. godine. Broj 01-02-326-02/16 9. lipnja 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OVRŠNOM POSTUPKU Članak 1. U Zakonu o ovršnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 32/03, 52/03, 33/06, 39/06, 39/09 i 35/12) u članku 89. stavak (5) mijenja se i glasi: "(5) Ako nekretnina ne bude prodana ni na drugom ročištu, sud će u roku najmanje od 15 do najviše 30 dana zakazati treće ročište. Na ovom ročištu nekretnina može biti prodana bez ograničenja najniže cijene u odnosu na utvrđenu vrijednost isključivo uz prethodno pribavljenu suglasnost Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. Ako Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine uskrati suglasnost za predloženu cijenu nižu u odnosu na utvrđenu vrijednost, dužna je sudu predložiti realnu vrijednost za koju nekretnina može biti prodana na ovom ročištu u roku 15 dana od dana prijema zahtjeva za davanje suglasnosti na prodajnu cijenu.". Članak 2. U članku 138. iza stavka (5) dodaje se novi stavak (6) koji glasi: "(6) Sve razine vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (Federacija, kanton, grad i općina) koji imaju ovršne sudske presude dužne su u svojim proračunima predvidjeti sredstva za isplatu sudskih ovršnih rješenja na teret tih proračuna u iznosu najmanje 0,3% ukupno planiranih prihoda u proračunu.". Članak 3. Iza članka 187. dodaje se novi članak 187a. koji glasi: "Članak 187a. Izuzimanje od ovrhe Ne može se odrediti ovrha na dionici, ostalim registriranim vrijednosnim papirima, osnivačkom ili drugom ulogu u pravnoj osobi koji su u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, općina i gradova.". Članak 4. Ovaj zakon stupa na snagu narednoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r.
Zakon o izmjenama i dopunama krivičnog zakona FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 46/16 15.06.2016 SN FBiH 75/17, SN FBiH 76/14, SN FBiH 59/14, SN FBiH 42/11, SN FBiH 42/10, SN FBiH 18/05, SN FBiH 69/04, SN FBiH 21/04, SN FBiH 36/03 krivični zakon ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA KRIVIČNOG ZAKONA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14 i 76/14) u članu 2. u stavu (8) riječi: "službujući u Federaciji koja radi za naknadu ili bez naknade" se brišu. Iza stava 8. dodaju se novi st. (9), (10) i (11) koji glase: "(9) Sudija porotnik je osoba koja je član kolegijalnog tijela koje ima odgovornost odlučivanja o krivnji optužene osobe i izricanja krivično-pravne sankcije u postupku suđenja. (10) Arbitar je osoba koja je, na osnovu sporazuma o arbitraži, pozvana da donese pravno obavezujuću odluku u sporu koji mu podnesu stranke sporazuma. (11) Krivično djelo iz mržnje je svako krivično djelo učinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjerskog uvjerenja, nacionalnog ili etničkog porijekla, jezika, invaliditeta, spola, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta druge osobe. Takvo postupanje uzet će se kao otežavajuća okolnost ako ovim zakonom nije izričito propisano teže kažnjavanje za kvalifikovani oblik krivičnog djela učinjenog iz mržnje.". Dosadašnji st. od (9) do (33) postaju st. od (12) do (36). Član 2. U članu 16. u stavu (1) dodaje se nova rečenica koja glasi: "Zastarijevanje krivičnog gonjenja za krivična djela trajnog karaktera počinje teći u trenutku prestanka protivpravnog stanja.". Član 3. U članu 43a. u stavu (2) riječi: "sa jednim dnevnim iznosom novčane kazne ili" se brišu. Član 4. U članu 43b. u stavu (5) riječi: "amnestija i pomilovanje mogu se" zamjenjuju se riječima: "pomilovanje se može". Član 5. U članu 110. iza stava (2) dodaju se novi st. (3) i (4) koji glase: "(3) Izuzetno od odredbe stava (2) ovog člana, kazna dugotrajnog zatvora može se izvršavati i u ustanovama poluotvorenog tipa pod uvjetom da je osuđena osoba izdržala dvije trećine kazne dugotrajnog zatvora i pod uvjetom da uredno koristi vanzavodske pogodnosti. (4) Na postupak premještaja osuđene osobe iz stava (3) ovog člana shodno se primjenjuju odredbe o premještaju osuđenih osoba propisanih odredbama Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine.". Dosadašnji stav (3) postaje stav (5). Član 6. U članu 166. u stavu (2) u tački c) riječi: "rasnih, narodnosnih ili vjerskih pobuda" zamjenjuju se riječju "mržnje". Tačka e) mijenja se i glasi: "e) ko usmrti sudiju ili tužioca u vezi sa vršenjem njihove sudijske ili tužilačke dužnosti, službenu ili vojnu osobu pri obavljanju poslova sigurnosti ili dužnosti čuvanja javnog reda, hapšenja učinitelja krivičnog djela ili čuvanja osobe kojoj je oduzeta sloboda". Član 7. U članu 172. u stavu (4) riječi: "rasnih, narodnosnih ili vjerskih pobuda" zamjenjuju se riječju "mržnje". Član 8. Član 202. mijenja se i glasi: "Član 202. Finansiranje terorističkih aktivnosti (1) Ko na bilo koji način, direktno ili indirektno, daje ili prikuplja sredstva s ciljem da se upotrijebe ili znajući da će se upotrijebiti u cjelini ili djelimično za učinjenje: a) krivičnog djela iz člana 200. (Uzimanje talaca) i člana 201. (Terorizam) ovog zakona; b) drugog krivičnog djela koje može prouzrokovati smrt ili težu tjelesnu ozljedu civilne osobe ili osobe koja aktivno ne učestvuje u neprijateljstvima u oružanom sukobu, kad je svrha takvog djela, po njegovoj prirodi ili okolnosti, zastrašivanje stanovništva ili prisiljavanje organa vlasti u Federaciji da što učini ili ne učini, bez obzira na to da li su terorističke aktivnosti izvršene i da li su sredstva korištena za izvršavanje terorističkih aktivnosti, bit će kažnjen kaznom zatvora od jedne do 10 godina. (2) Kaznom iz stava (1) ovog člana bit će kažnjen onaj ko na bilo koji način, neposredno ili posredno, dâ ili prikupi ili na drugi način osigura sredstva: a) s ciljem da se ona u potpunosti ili djelimično upotrijebe u bilo koju svrhu od terorističkih organizacija ili pojedinačnih terorista ili b) znajući da će, u potpunosti ili djelimično, biti upotrijebljena za izvršenje krivičnih djela iz stava (1) ovog člana od strane terorističkih organizacija ili pojedinačnih terorista. (3) Prikupljena sredstva namijenjena za izvršenje ili nastala izvršenjem krivičnog djela iz stava (1) ovog člana bit će oduzeta. Сриједа, 15. 6. 2016. СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХБрој 46 - Страна 7 (4) Sredstvima iz st. (1) i (2) ovog člana smatraju se sredstva svake vrste, bilo da se sastoje u stvarima ili pravima, bilo materijalna ili nematerijalna, pokretna ili nepokretna, bez obzira na to kako su stečena te pravni dokumenti ili instrumenti u svakom obliku, uključujući i elektronske ili digitalne koji dokazuju vlasništvo ili pravo vlasništva nad imovinom uključujući, ali ne ograničavajući se na bankarske kredite, putničke čekove, bankarske čekove, novčane naloge, udjele, vrijednosne papire, obveznice, mjenice i kreditna pisma.". Član 9. U članu 203. u stavu (4) riječi: "etničke, narodnosne, rasne, vjerske ili jezičke netrpeljivosti" zamjenjuju se riječju "mržnje". Član 10. U članu 210. st. (1) i (2) mijenjaju se i glase: "(1) Ko radi zarade ili druge koristi navodi, potiče ili namamljuje drugog na pružanje seksualnih usluga ili na drugi način omogući njegovu predaju drugome radi pružanja seksualnih usluga, ili na bilo koji način učestvuje u organiziranju ili vođenju pružanja seksualnih usluga, bit će kažnjen kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (2) Bez uticaja je za učinjenje krivičnog djela iz ovog člana da li se osoba koja se navodi, potiče ili namamljuje već ranije bavila prostitucijom.". Član 11. Iza člana 210. dodaju se novi čl. 210a. i 210b. koji glase: "Član 210a. Trgovina ljudima (1) Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile ili drugim oblicima prinude, otmicom, prevarom ili obmanom, zloupotrebom vlasti ili uticaja ili položaja bespomoćnosti ili davanjem ili primanjem isplata ili drugih koristi kako bi privolio osobu koja ima kontrolu nad drugom osobom vrbuje, preveze, preda, sakrije ili primi osobu u svrhu iskorištavanja te osobe, bit će kažnjen kaznom zatvora najmanje pet godina. (2) Ko vrbuje, navodi, preveze, preda, sakrije ili primi osobu koja nije navršila 18 godina života u svrhu iskorištavanja prostitucijom ili drugim oblikom seksualnog iskorištavanja, prisilnim radom ili uslugama, prisilnim prosjačenjem, ropstvom ili njemu sličnim odnosom, služenjem, odstranjivanjem dijelova ljudskog tijela ili kakvim drugim iskorištavanjem, bit će kažnjen kaznom zatvora najmanje 10 godina. (3) Iskorištavanje, u smislu ovog člana, podrazumijeva: prostituciju druge osobe ili druge oblike seksualnog iskorištavanja, prisilni rad ili usluge, prisilno prosjačenje, ropstvo ili njemu sličan odnos, služenje, odstranjivanje dijelova ljudskog tijela ili kakvo drugo iskorištavanje. (4) Ako je krivično djelo iz st. (1) i (2) ovog člana učinila službena osoba prilikom obavljanja službene dužnosti, učinitelj će biti kažnjen kaznom zatvora od najmanje 10 godina. (5) Ko krivotvori, pribavi ili izda putnu ili ličnu ispravu ili koristi, zadržava, oduzima, mijenja, oštećuje, uništava putnu ili ličnu ispravu druge osobe u svrhu omogućavanja trgovine ljudima, bit će kažnjen kaznom zatvora od jedne do pet godina. (6) Ko koristi usluge žrtve trgovine ljudima bit će kažnjen kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (7) Ako je učinjenjem krivičnog djela iz st. (1) i (2) ovog člana prouzrokovano teže narušenje zdravlja, teška tjelesna povreda ili smrt osoba iz st. (1) i (2) ovog člana, učinitelj će biti kažnjen kaznom zatvora najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. (8) Predmeti, prijevozna sredstva i objekti upotrijebljeni za učinjenje djela će se oduzeti. (9) Na postojanje krivičnog djela trgovine ljudima bez uticaja je okolnost da li je osoba koja je žrtva trgovine ljudima pristala na iskorištavanje. (10) Protiv žrtve trgovine ljudima koja je bila prisiljena od strane učinitelja krivičnog djela učestvovati u izvršenju drugog krivičnog djela, neće se voditi krivični postupak ako je takvo njeno postupanje bilo neposredna posljedica njenog statusa žrtve trgovine ljudima. Član 210b. Organizirana trgovina ljudima (1) Ko organizira ili rukovodi grupom ljudi, organiziranom grupom ljudi, ili grupom ljudi za organizirani kriminal koja zajedničkim djelovanjem učini ili pokuša krivično cijelo iz člana 210a. (Trgovina ljudima) ovog zakona, bit će kažnjen kaznom zatvora najmanje 10 godina ili dugotrajnim zatvorom. (2) Ko učini krivično djelo u okviru grupe iz stava (1) ovog člana bit će kažnjen kaznom zatvora najmanje 10 godina. (3) Pripadnik grupe iz stava (1) ovog člana koji tu grupu ili udruženje otkrije može se osloboditi kazne.". Član 12. Član 272. mijenja se i glasi: "Član 272. Pranje novca (1) Ko novac ili drugu imovinu za koje zna da su pribavljeni učinjenjem krivičnog djela direktno ili indirektno primi, zamijeni, drži, raspolaže njima, koristi u privrednom ili drugom poslovanju, vrši konverziju ili njihov prijenos ili na drugi način prikrije ili pokuša prikriti njihovu prirodu, izvor, lokaciju, raspolaganje, kretanje, vlasništvo ili drugo pravo, a takav novac ili imovinska korist su pribavljeni učinjenjem krivičnog djela koje je propisano ovim zakonom, bit će kažnjen kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (2) Ako je učinitelj djela iz stava (1) ovog člana istovremeno i učinitelj ili saučesnik u krivičnom djelu kojim je pribavljen novac ili imovinska korist iz prethodnog stava, bit će kažnjen kaznom zatvora od jedne do osam godina. (3) Ako je novac ili imovinska korist iz stava (1) ovog člana velike vrijednosti, učinitelj će biti kažnjen kaznom zatvora od jedne do 10 godina. (4) Ako djela iz st. (1), (2) i (3) ovog člana izvrši više lica koja su se udružila za vršenje takvih djela, učinitelj će biti kažnjen kaznom zatvora od dvije do 12 godina. (5) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz st. (1) i (2) ovog člana učinitelj postupio iz nehata u odnosu na okolnost da su novac ili imovinska korist pribavljeni krivičnim djelom, bit će kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Број 46 - Страна 8 СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХСриједа, 15. 6. 2016. (6) Novac, imovinska korist, prihod, profit ili druga korist iz imovinske koristi ostvarene krivičnim djelom iz st. od (1) do (4) ovog člana će se oduzeti.". Član 13. U članu 293. u stavu (3) riječi: "zbog razlike u etničkoj ili narodnosnoj pripadnosti, rasi, vjeroispovijesti, spolu ili jeziku" zamjenjuju se riječima: "iz mržnje". Član 14. U članu 358. u stavu (3) iza riječi "prema" dodaju se riječi: "sudiji ili tužiocu, ili". Član 15. U članu 359. u stavu (1) iza riječi "napasti" dodaju se riječi: "sudiju ili tužioca, ili". Član 16. Iza člana 359. dodaje se novi član 359a. koji glasi: "Član 359a. Prinuda prema osobi koja vrši pravosudnu funkciju (1) Ko sudiju ili tužioca silom ili ozbiljnom prijetnjom prinudi da nešto učini, ne učini ili trpi, bit će kažnjen kaznom zatvora do dvije godine. (2) Ko djelo iz stava (1) ovog člana učini prijetnjom ubistvom, teškom tjelesnom povredom, otmicom ili u sastavu grupe za organizirani kriminal, bit će kažnjen kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.". Član 17. U članu 380. u stavu (1) iza riječi: "službenu osobu" dodaju se riječi: "ili arbitra ili sudiju porotnika", riječi: "svog ovlašćenja" zamjenjuju se riječima: "svoje funkcije", a iza riječi: "morala učiniti" dodaju se riječi: "ili ko posreduje pri ovakvom podmićivanju službene ili odgovorne osobe". U stavu (2) iza riječi: "službenu osobu" dodaju se riječi: "ili arbitra ili sudiju porotnika", riječi: "svog ovlašćenja" zamjenjuju se riječima: "svoje funkcije", a iza riječi: "smjela učiniti" dodaju se riječi: "ili ko posreduje pri ovakvom podmićivanju službene ili odgovorne osobe". U stavu (3) iza riječi: "službenu osobu" dodaju se riječi: "ili arbitra ili sudiju porotnika". Član 18. U članu 381. u stavu 1. iza riječi: "službenu osobu" dodaju se riječi: "ili arbitra ili sudiju porotnika" i riječi: "svog ovlašćenja" zamjenjuju se riječima: "svoje funkcije". U stavu 2. iza riječi: "službenu osobu" dodaju se riječi: "ili arbitra ili sudiju porotnika" i riječi: "svog ovlašćenja" zamjenjuju se riječima: "svoje funkcije". U stavu 3. iza riječi: "službenu osobu" dodaju se riječi: "ili arbitra ili sudiju porotnika". Član 19. Član 382. mijenja se i glasi: "Član 382. Primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem (1) Ko posredno ili neposredno zahtijeva ili zaprimi ili prihvati nagradu ili kakvu drugu korist ili obećanje nagrade ili kakve druge koristi za sebe ili drugog, da korištenjem svog stvarnog ili pretpostavljenog službenog ili društvenog ili uticajnog položaja ili drugog statusa posreduje da službena ili odgovorna osoba u Federaciji ili strana službena osoba ili arbitar ili sudija porotnik izvrši ili ne izvrši službenu iii drugu radnju bit će kažnjen kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina. (2) Ko posreduje, koristeći svoj službeni ili društveni ili uticajni položaj ili drugi status, da službena ili odgovorna osoba u institucijama u Federaciji ili strana službena osoba ili arbitar ili sudija porotnik izvrši ili ne izvrši službenu ili drugu radnju, bit će kažnjen kaznom zatvora u trajanju od jedne do osam godina. (3) Ako je učinitelj za učinjenje krivičnog djela iz stava (2) ovog člana zahtijevao ili primio ili prihvatio nagradu ili kakvu drugu korist za sebe ili drugog, bit će kažnjen kaznom zatvora u trajanju od jedne do 10 godina. (4) Primljena nagrada ili kakva druga korist bit će oduzeta.". Član 20. Iza člana 382. dodaje se novi član 382a. koji glasi: "Član 382a. Davanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem (1) Ko posredno ili neposredno osobi koja ima službeni ili društveni ili uticajni položaj ili drugi status učini ili ponudi ili obeća nagradu ili kakvu drugu korist da posreduje da službena ili odgovorna osoba u Federaciji ili strana službena osoba ili arbitar ili sudija porotnik izvrši ili ne izvrši službenu ili drugu radnju, bit će kažnjen kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina. (2) Ko posredno ili neposredno, na zahtjev osobe koja ima službeni ili društveni ili uticajni položaj ili drugi status, učini krivično djelo iz stava (1) ovog člana i prijavi krivično djelo prije njegovog otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno, može biti oslobođen kazne. (3) Primljena nagrada ili kakva druga korist bit će oduzeta, a u slučaju iz stava 2. ovog člana može se vratiti osobi koja je dala nagradu ili kakvu drugu korist."
Zakon o izmjenama Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa Federacija BiH Službene novine FBiH 30/16 20.04.2016 SN FBiH 39/18, SN FBiH 34/18, SN FBiH 38/17, SN FBiH 6/17, SN FBiH 104/16, SN FBiH 98/15, SN FBiH 91/15, SN FBiH 86/15, SN FBiH 109/12, SN FBiH 42/09, SN FBiH 81/08, SN FBiH 64/08, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 zakon,doprinosi,uplata doprinosa,izmjena Broj 30 - Stranica 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 20. 4. 2016. Članak 4. Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНАМА ЗАКОНА О ЈЕДИНСТВЕНОМ СИСТЕМУ РЕГИСТРАЦИЈЕ, КОНТРОЛЕ И НАПЛАТЕ ДОПРИНОСА Проглашава се Закон о измјенама Закона о Јединственом систему регистрације, контроле и наплате доприноса, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 23.02.2016. године и на сједници Дома народа од 31.03.2016. године. Број 01-02-224-02/16 14. априла 2016. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р. ЗАКОН О ИЗМЈЕНАМА ЗАКОНА О ЈЕДИНСТВЕНОМ СИСТЕМУ РЕГИСТРАЦИЈЕ, КОНТРОЛЕ И НАПЛАТЕ ДОПРИНОСА Члан 1. У Закону о Јединственом систему регистрације, контроле и наплате доприноса ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 42/09, 109/12 и 86/15), у члану 3. тачка 15. мијења се и гласи: "15. Мјесечном пријавом података о доприносима сматрају се обрасци: МИП-1023 Мјесечни извјештај о испла- ћеним платама, оствареним користима и другим опорезивим приходима запосленика од несамосталне дјелатности, плаћеним доприносима и аконтацији пореза на доходак; ПМИП-1024 Појединачни мјесечни извјештај о исплаћеним платама, обрачунатим и уплаћеним доприносима и порезу на доходак од несамосталне дјелатности (који чине саставни дио Правилника о примјени Закона о порезу на доходак); ЈС3300 Електронски образац за доприносе које ванбуџетски фондови плаћају у име својих осигураника; ЈС3310 Пријава уплате доприноса за добровољно пензијско осигурање и здравствено осигурање личним средствима (који чине саставни дио Правилника о подношењу пријава за упис и промјене уписа у Јединствени систем регистрације, контроле и наплате доприноса); 2002 Спецификација уз уплату доприноса предузетника и 2002-А Спецификација уз уплату доприноса предузетника са пребивалиштем у Републици Српској и Брчко Дистрикту БиХ који самосталну дјелатност обављају на територији Федерације БиХ (које чине саставни дио Правилника о начину обрачунавања и уплате доприноса);". Члан 2. Члан 14. мијења се и гласи: "Члан 14. Обвезник уплате доприноса подноси Пореској управи пријаву за упис у Јединствени систем за сваког новог запосленика најкасније дан прије отпочињања рада осигураника. Промјена у осигурању запосленика подноси се са даном настанка промјене, а одјава осигурања за запосленика најкасније са даном престанка рада осигураника. Обвезник уплате доприноса Пореској управи подноси пријаву из чл. 12. и 13. овог закона, осим пријава за упис из става 1. овог члана, у року од седам дана од дана настанка промјене.". Члан 3. Члан 18. мијења се и гласи: "Члан 18. Пореска управа ће сваком осигуранику путем интер- нета омогућити приступ подацима о износу уплаћених доприноса. Пореска управа на основу захтјева осигураника издаје увјерење из Јединственог система које садржи податке о износу уплаћених доприноса.". Члан 4. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ.". Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JEDINSTVENOM SISTEMU REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Proglašava se Zakon o izmjenama Zakona o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 23.02.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 31.03.2016. godine. Broj 01-02-224-02/16 14. aprila 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O JEDINSTVENOM SISTEMU REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Član 1. U Zakonu o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 42/09, 109/12 i 86/15) u članu 3. tačka 15. mijenja se i glasi: "15. Mjesečnom prijavom podataka o doprinosima smatraju se obrasci: MIP-1023 Mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak; PMIP-1024 Pojedinačni mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, obračunatim i uplaćenim doprinosima i porezu na dohodak od nesamostalne djelatnosti (koji čine sastavni dio Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak); JS3300 Elektronski obrazac za doprinose koje vanbudžetski fondovi plaćaju u ime svojih osiguranika; JS3310 Prijava uplate doprinosa za dobrovoljno penzijsko osiguranje i zdravstveno osiguranje ličnim sredstvima (koji čine sastavni dio Pravilnika o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa); 2002 Specifikacija uz uplatu doprinosa poduzetnika i 2002-A Specifikacija uz uplatu doprinosa poduzetnika sa prebivalištem u Srijeda, 20. 4. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 30 - Stranica 11 Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH koji samostalnu djelatnost obavljaju na teritoriji Federacije BiH (koje čine sastavni dio Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa);". Član 2. Član 14. mijenja se i glasi: "Član 14. Obveznik uplate doprinosa podnosi Poreznoj upravi prijavu za upis u Jedinstveni sistem za svakog novog zaposlenika najkasnije dan prije otpočinjanja rada osiguranika. Promjena u osiguranju zaposlenika podnosi se sa danom nastanka promjene, a odjava osiguranja za zaposlenika najkasnije sa danom prestanka rada osiguranika. Obveznik uplate doprinosa Poreznoj upravi podnosi prijavu iz čl. 12. i 13. ovog zakona, osim prijava za upis iz stava 1. ovog člana u roku sedam dana od dana nastanka promjene.". Član 3. Član 18. mijenja se i glasi: "Član 18. Porezna uprava će svakom osiguraniku putem interneta omogućiti pristup podacima o iznosu uplaćenih doprinosa. Porezna uprava na osnovu zahtjeva osiguranika izdaje uvjerenje iz Jedinstvenog sistema koje sadrži podatke o iznosu uplaćenih doprinosa.". Član 4. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. 813 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ODLUKE O DAVANJU SUGLASNOSTI NA FINANCIJSKI PLAN ZAVODA ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2016. GODINU Proglašava se Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Zavoda za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu, koju je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 3.2.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 3.3.2016. godine. Broj 01-02-205-02/16 14. travnja 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. Na temelju članka 27. stavka 7. Zakona o proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 102/13, 9/14, 13/14, 8/15 i 91/15), Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 03.02.2016. godine i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 03.03.2016. godine, donio je ODLUKU O DAVANJU SUGLASNOSTI NA FINANCIJSKI PLAN ZAVODA ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2016. GODINU I. Daje se suglasnost na Financijski plan Zavoda za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu. II. Financijski plan iz točke I. nalazi se u privitku ove odluke i čini njezin sastavni dio. III. Ova odluka stupa na snagu narednoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". PF broj 01-02-14-1920/15 03. ožujka 2016. godine Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Sarajevo FINANCIJSKI PLAN PRIHODA I PRIMITAKA I RASHODA I IZDATAKA ZA 2016. GODINU Rujan, 2015. godine I. Uvod Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH (u daljem tekstu Zavod) je zdravstvena ustanova za obavljanje transfuzijske djelatnosti na teritoriji Federacije BiH, suglasno članku 118. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", br. 46/10 i 75/13), odnosno članku 11. Statuta Zavoda za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/13). Zavod je osnovan na temelju Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Odluke o početku rada Zavoda za transfuzijsku medicinu Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/98). Osnivač Zavoda je Federacija BiH, a prava i dužnosti osnivača Zavoda ima Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, sukladno članku 36. stavak 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Sjedište Zavoda je u Sarajevu, u ul. Čekaluša br. 86. ID Zavoda je: 4200671280001 Radno vrijeme Zavoda je 24 sata dnevno. II. Djelatnost Zavoda Djelatnost javnih ustanova koje pružaju zdravstvenu zaštitu, obrazovne, kulturne i druge društvene usluge, osim obveznog socijalnog osiguranja na razini Federacije Istraživanja i eksperimentalni razvoj u prirodnim znanostima Obrada podataka Izrada baze podataka Ostala djelatnost humane medicine - Osigurava krv, komponente, stabilne produkte iz krvi za liječenje povrijeđenih i oboljelih. - Prava i obveze koje iz toga proizilaze odredit će se posebnim aktom.
Zakon o radu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 26/16 13.04.2016 SN FBiH 44/22, SN FBiH 89/18 zakon o radu,fbih,rad,radno zakonodavstvo,pravo Srijeda, 6. 4. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 26 - Strana 13 д) усклaдусa прaвилимa нe чувajурaчунoвoдствeнe eвидeнциje идoкумeнтaциjукoja сe oднoсинa угoвoрeнe oбaвeзe, нaруџбeницe, фaктурe, oвлaш-ћeњa зa плaћaњa идругe eвидeнциje o финaн-сиjскимтрaнсaкциjaмa идoгaђajимa (члaн 12. стaв(4)). VI – ПРEЛAЗНE ИЗAВРШНE OДРEДБEЧлaн 26. Кaнтoни, oпштинe, грaдoвиивaнбуџeтскифoндoвисуoбaвeзнидa урoку oдшeстмjeсeци oддaнa ступaњa нa снaгуoвoгзaкoнa усклaдe свoje прoписe с oвимзaкoнoм. Члaн 27. Кaнтoни, oпштинe, грaдoвиивaнбуџeтскифoндoвисуoбaвeзнидa урoку oд 12 мjeсeци oддaнa ступaњa нa снaгуoвoгзaкoнa успoстaвe трeзoрскинaчинпoслoвaњa сa jaвнимсрeдствимa усклaдус oдрeдбaмa oвoгзaкoнa. Члaн 28. Фeдeрaлниминистaрфинaнсиja ћe урoку oд 60 дaнa oддaнa ступaњa нa снaгу oвoгзaкoнa дoниjeтипрoвeдбeнe прoписe зa примjeну oвoгзaкoнa итo: a) упутствo o прoцeдурaмa инфoрмaтичкe ифункциoнaлнe зaштитe рaчунoвoдствeнoгсистeмa Глaвнe књигe трeзoрa ипoмoћнихкњигa трeзoрскoгпoслoвaњa – мoдулa (члaн 17.); б) прaвилник o прoцeдурaмa пoврaтa вишe илипoгрeшнo уплaћeних jaвнихприхoдa кojисe oднoсe нa тeкућуфискaлнугoдину (члaн 18. стaв(1)); ц) упутствo o нaчинууплaћивaњa итрoшeњa влaститихприхoдa буџeтскихкoрисникa ивaнбуџeтскихфoндoвa (члaн 18. стaв (2)); д) упутствo o извршaвaњубуџeтa сa JРT-a (члaн 23. стaв (3)). Члaн 29. Дaнoмступaњa нa снaгу oвoгзaкoнa прeстaje дa вaжиЗaкoн o трeзoрууФeдeрaциjиБоснеиХерцеговине ("Служ-бeнe нoвинe Фeдeрaциje БиХ", бр. 58/02, 19/03 и 79/07). Члaн 30. Oвaj зaкoнступa нa снaгу oсмoгдaнa oддaнa oбjaвљивaњa у "Службeнимнoвинaмa Фeдeрaциje БиХ". ПредсједaвaјућаДомa нaродa Пaрлaментa ФедерaцијеБиХЛидијаБрадара, с. р. ПредсједaвaјућиПредстaвничкогдомa Пaрлaментa ФедерaцијеБиХЕдинМушић, с. р.692 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O RADU Proglašava se Zakon o radu, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 31.07.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 31.03.2016. godine. Broj 01-02-200-02/16 04. aprila 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r.ZAKON O RADU I. OSNOVNE ODREDBEPredmet zakonaČlan 1. Ovim zakonom uređuje se zaključivanje ugovora o radu, radno vrijeme, plaće, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa, zaključivanje kolektivnih ugovora, mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno. Gamatička terminologijaČlan 2. Gramatička terminologija korištenja muškog i ženskog roda za pojmove u ovom zakonu uključuje oba roda. Ravnopravna zastupljenost spolovaČlan 3. Formiranje vijeća zaposlenika, mirovnog vijeća, ekonom-sko-socijalnog vijeća i drugih organa koji proizilaze iz ovog zakona i kolektivnih ugovora, odražavat će ravnopravnu zastupljenost spolova. Zasnivanje radnog odnosaČlan 4. (1) Stupanjem na rad radnika na osnovu zaključenog ugovora o radu zasniva se radni odnos. (2) Nakon zaključivanja ugovora o radu poslodavac je dužan prijaviti radnika na penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti (u daljem tekstu: obavezno osiguranje) u skladu sa zakonom. Pojam poslodavcaČlan 5. Poslodavac, u smislu ovog zakona, je fizičko ili pravno lice koje radniku daje posao na osnovu ugovora o radu. Pojam radnikaČlan 6. Radnik, u smislu ovog zakona, je fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu. Osnovna prava i obaveze radnikaČlan 7. (1) Poslodavac utvrđuje mjesto i način obavljanja rada poštivajući pri tome prava i dostojanstvo radnika, a radnik je obavezan prema uputama poslodavca datim u skladu sa prirodom i vrstom rada lično obavljati preuzeti posao, te poštivati organizaciju rada i poslovanja kod poslodavca, kao i zakone i opće akte poslodavca. (2) Radnik ima pravo na pravičnu plaću, uvjete rada koji obezbjeđuju sigurnost i zaštitu života i zdravlja na radu, te druga prava u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Osnovi i vrste diskriminacijeČlan 8. (1) Zabranjena je diskriminacija radnika kao i lica koje traži zaposlenje, s obzirom na spol, spolno opredjeljenje, bračno stanje, porodične obaveze, starost, invalidnost, trudnoću, jezik, vjeru, političko i drugo mišljenje, nacionalnu pripadnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, rođenje, rasu, boju kože, članstvo ili nečlanstvo u političkim strankama i sindikatima, zdravstveni status, ili neko drugo lično svojstvo. Broj 26 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 6. 4. 2016. (2) Diskriminacija može biti direktna ili indirektna. (3) Direktna diskriminacija, u smislu ovog zakona, znači svako postupanje uzrokovano nekim od osnova iz stava 1. ovog člana kojim se radnik, kao i lice koje traži zaposlenje stavlja ili je bilo stavljeno u nepovoljniji položaj u odnosu na druga lica u istoj ili sličnoj situaciji. (4) Indirektna diskriminacija, u smislu ovog zakona, postoji kada određena naizgled neutralna odredba, pravilo, kriterij ili praksa stavlja ili bi stavila u nepovoljniji položaj radnika kao i lice koje traži zaposlenje zbog određene osobine, statusa, opredjeljenja, uvjerenja ili vrijednosnog sistema koji čine osnove za zabranu diskriminacije iz stava 1. ovog člana u odnosu na drugog radnika, kao i lice koje traže zaposlenje. Uznemiravanje i nasilje na raduČlan 9. (1) Poslodavcu i drugim licima zaposlenim kod poslodavca zabranjeno je uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu spola, kao i sistematsko uznemiravanje na radu ili u vezi s radom (mobing) radnika i lica koja traže zaposlenje kod poslodavca. (2) Uznemiravanje u smislu stava 1. ovog člana je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz člana 8. ovog zakona koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje traži zaposlenje, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. (3) Seksualno uznemiravanje u smislu stava 1. ovog člana je svako ponašanje koje riječima ili radnjama seksualne prirode ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva radnika i lica koje traži zaposlenje, a koje izaziva strah ili stvara ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. (4) Nasilje na osnovu spola je bilo koje djelo koje nanosi fizičku, psihičku, seksualnu ili ekonomsku štetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju lica u njihovim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti spolova na radu ili u vezi sa radom. (5) Mobing predstavlja specifičnu formu nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu koje podrazumijeva ponavljanje radnji kojima jedno ili više lica psihički zlostavlja i ponižava drugo lice, a čija je svrha ili posljedica ugrožavanje njegovog ugleda, časti, dostojanstva, integriteta, degradacija radnih uvjeta ili profesionalnog statusa. Zabrana diskriminacijeČlan 10. (1) Diskriminacija iz člana 8. ovog zakona zabranjena je u odnosu na: a. uvjete za zapošljavanje i izbor kandidata za obavljanje određenog posla, b. uvjete rada i sva prava iz radnog odnosa, c. obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje, d. napredovanje u poslu i e. otkazivanje ugovora o radu. (2) Odredbe ugovora o radu za koje se utvrdi da su diskriminirajuće po nekom od osnova iz člana 8. ovog zakona, ništave su. Izuzeci od zabrane diskriminacijeČlan 11. (1) Ne smatraju se diskriminacijom pravljenje razlike, isključenje ili davanje prvenstva u odnosu na određeni posao kada je priroda posla takva ili se posao obavlja pod takvim uvjetima da karakteristike povezane sa nekim od osnova iz člana 8. ovog zakona predstavljaju stvarni i odlučujući uvjet obavljanja posla, te da je svrha koja se time želi postići opravdana. (2) Ne smatraju se diskriminacijom odredbe ovog zakona, kolektivnog ugovora i ugovora o radu koje se odnose na posebnu zaštitu određenih kategorija radnika u skladu sa zakonom. Zaštita u slučajevima diskriminacijeČlan 12. (1) U slučajevima diskriminacije u smislu odredaba ovog zakona, radnik kao i lice koje traži zaposlenje mogu od poslodavca zahtijevati zaštitu u roku od 15 dana od dana saznanja za diskriminaciju. (2) Ako poslodavac u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva iz prethodnog stava, ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljem roku od 30 dana podnijeti tužbu nadležnom sudu. (3) Ako radnik odnosno lice koje traži zaposlenje u slučaju spora iznesu činjenice koje opravdavaju sumnju da je poslodavac postupio suprotno odredbama ovog zakona o zabrani diskriminacije, na poslodavcu je teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije, odnosno da postojeća razlika nije usmjerena na diskriminaciju već da ima svoje objektivno opravdanje. (4) Ako sud utvrdi da je tužba iz stava 2. ovog člana osnovana poslodavac je dužan radniku uspostaviti i osigurati ostvarivanje prava koja su mu uskraćena, te mu nadoknaditi štetu nastalu diskriminacijom. Pravo na vođenje krivičnog ili građanskog postupkaČlan 13. U slučajevima diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja, nasilja na osnovu spola, kao i mobinga na radu ili u vezi s radom, ni jedna odredba ovog zakona ne može se tumačiti kao ograničavanje ili umanjivanje prava na vođenje krivičnog ili građanskog postupka. Sloboda udruživanjaČlan 14. (1) Radnici imaju pravo, po svom slobodnom izboru, organizirati sindikat, te se u njega učlaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata. (2) Poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru, formirati udruženje poslodavaca, te se u njega učlaniti, u skladu sa statutom ili pravilima tog udruženja. (3) Sindikat i udruženja poslodavaca mogu se osnovati bez ikakvog prethodnog odobrenja. Dobrovoljnost članstvaČlan 15. (1) Radnici odnosno poslodavci slobodno odlučuju o svom stupanju ili istupanju iz sindikata, odnosno udruženja poslodavaca. (2) Radnik odnosno poslodavac ne može biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva ili nečlanstva u sindikatu odnosno udruženju poslodavaca. Zabrana miješanja u funkcioniranje udruženjaČlan 16. (1) Poslodavcima ili udruženjima poslodavaca koji djeluju u sopstveno ime ili putem nekog drugog lica, člana ili zastupnika, zabranjuje se: a. miješanje u uspostavljanje, funkcioniranje ili upravljanje sindikatom; b. zagovaranje ili pružanje pomoći sindikatu sa ciljem kontroliranja takvog sindikata. (2) Sindikatu koji djeluje u sopstveno ime ili putem nekog drugog lica, člana ili zastupnika, zabranjeno je miješanje u
Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o eksproprijaciji FBH Federacija BiH Službene novine FBiH 25/16 05.04.2016 SN FBiH 25/12, SN FBiH 36/10, SN FBiH 70/07 eksproprijacija,fbih,zakon Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI Proglašava se Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o eksproprijaciji, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 19.04.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 03.03.2016. godine. Broj 01-02-258-02/16 28. aprila 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI Član 1. U Zakonu o eksproprijaciji ("Službene novine Federacije BiH", br. 70/07, 36/10 i 25/12) u članu 3. iza riječi: "saobraćajne infrastrukture," dodaju se riječi: "poslovnih i industrijskih zona,". Član 2. U članu 6. u stavu 1. iza riječi: "preduzeća" dodaje se zarez i riječi: "njihovih zavisnih društava u njihovom 100% vlasništvu". Član 3. Član 31. mijenja se i glasi: "(1) Korisnik eksproprijacije stiče pravo na posjed eksproprisane nekretnine danom pravomoćnosti rješenja o eksproprijaciji ukoliko je do tada ranijem vlasniku isplatio naknadu za eksproprisanu nekretninu, odnosno predao u posjed drugu odgovarajuću nekretninu, a u protivnom danom isplate naknade, odnosno predajom u posjed druge odgovarajuće nekretnine, ukoliko se raniji vlasnik i korisnik eksproprijacije drugačije ne sporazumiju. (2) Izuzetno, kada se radi o izgradnji ili rekonstrukciji objekata javne infrastrukture (prometne, energetske, vodnoprivredne, telekomunikacijske, komunalne) Vlada može na zahtjev korisnika eksproprijacije koji je iznio valjane razloge za potrebu hitnog stupanja u posjed nekretnine, ako utvrdi da je to neophodno zbog hitnosti slučaja ili da bi se otklonila znatnija šteta, dozvoliti da mu se ta nekretnina preda u posjed prije pravomoćnosti rješenja o eksproprijaciji, odnosno prije isplate naknade za eksproprisanu nekretninu. (3) Prije podnošenja zahtjeva iz stava 2. ovog člana, korisnik eksproprijacije dužan je vlasnika nekretnine na usmenoj raspravi ili na drugi odgovarajući način upoznati sa potrebom hitnog stupanja u posjed nekretnine, predočiti mu razloge hitnosti i to pitanje s njim pokušati riješiti sporazumno. (4) Na zahtjev korisnika eksproprijacije usmenu raspravu iz stava 3. ovog člana dužna je održati općinska služba za upravu o čemu se sačinjava zapisnik. (5) Prije donošenja rješenja iz stava 2. ovog člana moraju se osigurati dokazi o stanju i vrijednosti eksproprisanih nekretnina (nalaz i mišljenje vještaka, drugi relevantni dokazi u vezi sa procjenom vrijednosti eksproprisanih nekretnina). (6) Odredba stava 2. ovog člana ne odnosi se na slučajeve kada je predmet eksproprijacije stambena ili poslovna zgrada za koju korisnik eksproprijacije nije osigurao drugu odgovarajuću nekretninu. (7) Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.". Број 34 - Страна 26 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 4. 5. 2016. Član 4. U članu 45. st. 4. i 5. mijenjaju se i glase: "(4) Izuzetno od stava 2. ovog člana za bespravno izgrađene stambene objekte za koje nadležni organ nije donio pravomoćno rješenje o uklanjanju, a koji predstavljaju jedinu stambenu jedinicu graditelja i članova njegove uže porodice (supružnici i djeca) graditelju, odnosno njegovom pravnom sljedniku pripada pravo na naknadu u visini građevinske vrijednosti tog objekta. (5) Pravo na naknadu iz stava 4. ovog člana pripada samo u slučaju da je bespravno izgrađeni stambeni objekt evidentiran na službenom orto-foto snimku teritorije Federacije Bosne i Hercegovine u razmjeri 1:5000 koji je uradila Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove." Član 5. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O IZVLAŠTENJU Proglašava se Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o izvlaštenju, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 19.4.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 3.3.2016. godine. Broj 01-02-258-02/16 28. travnja 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O IZVLAŠTENJU Članak 1. U Zakonu o izvlaštenju ("Službene novine Federacije BiH", br. 70/07, 36/10 i 25/12) u članku 3. iza riječi: "prometne infrastrukture," dodaju se riječi: "poslovnih i industrijskih zona,". Članak 2. U članku 6. u stavku 1. iza riječi "poduzeća" dodaje se zarez i riječi: "njihovih ovisnih društava u njihovom 100% vlasništvu". Članak 3. Članak 31. mijenja se i glasi: "(1) Korisnik izvlaštenja stječe pravo na posjed izvlaštene nekretnine danom pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju ukoliko je do tada ranijem vlasniku isplatio naknadu za izvlaštenu nekretninu, odnosno predao u posjed drugu odgovarajuću nekretninu, a u protivnom danom isplate naknade, odnosno predajom u posjed druge odgovarajuće nekretnine, ukoliko se raniji vlasnik i korisnik izvlaštenja drukčije ne sporazumiju. (2) Iznimno, kada se radi o izgradnji ili rekonstrukciji objekata javne infrastrukture (prometne, energetske, vodnogospodarske, telekomunikacijske, komunalne), Vlada može na zahtjev korisnika izvlaštenja koji je iznio valjane razloge za potrebu žurnog stupanja u posjed nekretnine, ako utvrdi da je to neophodno zbog žurnosti slučaja ili kako bi se otklonila znatnija šteta, dozvoliti da mu se ta nekretnina preda u posjed prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, odnosno prije isplate naknade za izvlaštenu nekretninu. (3) Prije podnošenja zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka korisnik izvlaštenja dužan je vlasnika nekretnine na usmenoj raspravi ili na drugi odgovarajući način upoznati s potrebom žurnog stupanja u posjed nekretnine, predočiti mu razloge žurnosti i to pitanje s njime pokušati riješiti sporazumno. (4) Na zahtjev korisnika izvlaštenja usmenu raspravu iz stavka 3. ovoga članka dužna je održati općinska služba za upravu, o čemu se sačinjava zapisnik. (5) Prije donošenja rješenja iz stavka 2. ovoga članka moraju se osigurati dokazi o stanju i vrijednosti izvlaštenih nekretnina (nalaz i mišljenje vještaka, drugi relevantni dokazi glede procjene vrijednosti izvlaštenih nekretnina). (6) Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na slučajeve kada je predmet izvlaštenja stambena ili poslovna zgrada za koju korisnik izvlaštenja nije osigurao drugu odgovarajuću nekretninu. (7) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred mjerodavnim sudom.". Članak 4. U članku 45. st. 4. i 5. mijenjaju se i glase: "(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka za bespravno izgrađene stambene objekte za koje mjerodavno tijelo nije donijelo pravomoćno rješenje o uklanjanju, a koji predstavljaju jedinu stambenu jedinicu graditelja i članova njegove uže obitelji (supružnici i djeca), graditelju, odnosno njegovom pravnom sljedniku pripada pravo na naknadu u visini građevne vrijednosti toga objekta. (5) Pravo na naknadu iz stavka 4. ovoga članka pripada samo u slučaju da je bespravno izgrađeni stambeni objekt evidentiran na službenom orto-foto snimku teritorija Federacije Bosne i Hercegovine u razmjeru 1:5000 koji je uradila Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove." Članak 5. Ovaj zakon stupa na snagu narednoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. ПРЕДСЈЕДНИК ФЕДЕРАЦИЈЕ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ 932 На основу члана IV.В.3.7.а)(7) Устава Федерације Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", број 1/94 и 13/97) и чланова 4. и 17. у свези члана 2. Закона о помиловању ("Службене новине Федерације БиХ", број 22/09), Предсједник Федерације БиХ доноси ОДЛУКУ О ПОМИЛОВАЊУ ПРАВОМОЋНО ОСУЂЕНИХ ЛИЦА ОДБИЈАЈУ СЕ ЗАМОЛБЕ ЗА ПОМИЛОВАЊЕ ОСУЂЕНИМ ЛИЦИМА: 1. Косовић (Хамид) Назиф 2. Крехмић (Ениз) Мирнес 3. Кадушић (Хусеин) Аган
Zakon o porezu na dobit FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 15/16 26.02.2016 SN FBiH 15/20 zakon o porezu na dobit,zakon,dobit ZAKON O POREZU NA DOBIT („Službene novoine Federacije BiH“, broj: 15/16) I. OPĆE ODREDBE Član 1. (1) Ovim zakonom definira se: obveznik poreza na dobit, metodologija utvrđivanja porezne osnovice, plaćanje i naplata poreza na dobit, otklanjanje dvostrukog oporezivanja, grupno oporezivanje, oporezivanje kod statusnih promjena, porezni poticaji, transferne cijene, kaznene odredbe za prekršaje koji se odnose na povrede odredbi ovog zakona kao i druga pitanja od značaja za utvrđivanje poreza na dobit koji se prema ovom zakonu plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). (2) Raspodjela i pripadnost prihoda od poreza na dobit utvrđuje se posebnim zakonom. Član 2. (1) U smislu ovog zakona primjenjuje se značenje pojmova koji su definirani u drugim zakonima i propisima u Federaciji i Bosni i Hercegovini, ukoliko u ovom zakonu nije izričito navedeno drugačije značenje. (2) U smislu ovog zakona primjenjuju se sljedeći pojmovi: a) pojam "porezni obveznik" znači svako lice koje podliježe plaćanju poreza na dobit prema ovom zakonu; b) pojam "lice" znači svako fizičko ili pravno lice; c) pojam "pravno lice" znači bilo koji oblik organizacione cjeline koji ima zakonska prava i obaveze, te se osniva da bi se ostvario određeni cilj i djeluje u skladu sa zakonskim propisima uz upisivanje u odgovarajući registar koji vodi nadležni organ; d) pojam "povezano lice" znači bilo koje lice koje je povezano sa poreznim obveznikom na način predviđen ovim zakonom; e) pojam "finansijske institucije" obuhvaća banke, osiguravajuća društva, društva za reosiguranje, lizing društva, mikrokreditna društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima, investicijske fondove, brokerska i dilerska društva; f) pojam "nadzorni organ" obuhvaća Agenciju za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, Agenciju za bankarstvo Republike Srpske, Agenciju za nadzor osiguravajućih društava Federacije Bosne i Hercegovine i Agenciju za osiguranje Republike Srpske; g) pojam "računovodstveni propisi" obuhvaća zakonske i podzakonske akte iz oblasti računovodstva i revizije koji se primjenjuju na teritoriji Bosne i Hercegovine, te Međunarodne računovodstvene standarde - MRS i Međunarodne standarde finansijskog izvještavanja - MSFI; h) pojam "finansijski izvještaj" obuhvaća bilans stanja, bilans uspjeha, izvještaj o promjeni kapitala, izvještaj o novčanim tokovima; i) pojam "dobit" znači iskazana ukupna dobit prije poreza na dobit. II. OBVEZNICI POREZA NA DOBIT 1. Porezni obveznik Član 3. (1) Obveznik poreza na dobit je privredno društvo i drugo pravno lice rezident Federacije koji privrednu djelatnost obavlja samostalno i trajno prodajom proizvoda i/ili pružanjem usluga na tržištu u Federaciji, Republici Srpskoj, Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt) ili na inozemnom tržištu radi ostvarivanja dobiti. (2) Obveznik poreza na dobit je i podružnica pravnog lica iz Republike Srpske i Brčko Distrikta, a koja je registrirana na teritoriji Federacije, za dobit koju ostvari poslovanjem u Federaciji. (3) Obveznik poreza na dobit je i poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica koja posluje putem stalnog mjesta poslovanja na teritoriji Federacije i koja je rezident Federacije. (4) Obveznik je i nerezident na osnovu ostvarenog prihoda od rezidenta Federacije. 2. Lica koja ne podliježu porezu na dobit Član 4. (1) Lica koji ne podliježu porezu na dobit su: a) Centralna banka Bosne i Hercegovine; b) organi državne, federalne i kantonalne uprave i lokalne samouprave; c) federalne, kantonalne i lokalne ustanove, zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruženja, dobrovoljna vatrogasna društva, turističke zajednice, sportska društva i savezi, fondacije, zaklade, ustanove, humanitarne organizacije, pravna lica kojima je posebnim propisima povjereno obavljanje upravnih poslova iz nadležnosti organa uprave i druga pravna lica registrirana za obavljanje neprofitne djelatnosti u Federaciji i koji ostvaruju prihode na osnovu: prihoda iz budžeta ili javnih fondova države, Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave; prihoda na osnovu sponzorstva ili donacija u novcu ili naturi, članarina, naknada kao i prihoda od prodaje ili prijenosa dobara, osim dobara koja se koriste ili su se koristila za obavljanje djelatnosti na tržišnom osnovu. (2) Ako pravna lica iz stava (1) tačka c) ovog člana, koja su registrirana u skladu sa posebnim propisima, obavljaju neku tržišnu djelatnost te ostvaruju i druge prihode sa tržišta, izuzev prihoda navedenih u stavu (1) tačka c) ovog člana, obveznici su poreza na dobit za dobit koju ostvare obavljanjem takvih djelatnosti. (3) Ako pravna lica iz stava (2) ovog člana ne podnose prijave kao obveznici poreza na dobit, Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Porezna uprava) će po službenoj dužnosti ili na prijedlog poreznog obveznika ili drugih zainteresiranih lica rješenjem utvrditi da su ta pravna lica obveznici poreza na dobit za tu djelatnost ili za prihode koji nisu navedeni u stavu (1) tačka c) ovog člana. 3. Rezident i nerezident Član 5. (1) Rezident Federacije, u svrhu ovog zakona, jeste pravno lice koje ispunjava jedan od sljedećih uvjeta: 1. sjedište pravnog lica je upisano u sudski registar poslovnih subjekata u Federaciji, 2. mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja pravnog lica se nalazi na teritoriji Federacije. (2) Nerezidentom se smatra pravno lice čije je sjedište van granica Bosne i Hercegovine i/ili čije se mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja nalazi van granica Bosne i Hercegovine. 4. Poslovna jedinica nerezidenta Član 6. (1) Poslovnom jedinicom nerezidenta smatra se stalno mjesto poslovanja putem kojeg nerezidentno pravno lice obavlja poslovanje u cijelosti ili djelimično. (2) Pojam stalno mjesto poslovanja obuhvaća: a) sjedište uprave, b) podružnicu, c) poslovnicu, d) tvornicu, e) radionicu i f) rudnik, naftne ili plinske izvore, kamenolom ili bilo koje drugo mjesto iskorištavanja prirodnog bogatstva. (3) Stalno mjesto poslovanja predstavlja i gradilište ili građevinski ili instalaterski projekt, ukoliko poslovanje traje duže od šest mjeseci. (4) Pojam stalno mjesto poslovanja obuhvaća i pružanje usluga, uključujući i savjetodavne usluge od pravnog lica putem zaposlenih ili drugog lica koje je u tu svrhu angažiralo pravno lice, ukoliko se djelatnost odnosi na isti ili povezani projekt u Federaciji u periodu ili periodima koji ukupno traju duže od tri mjeseca u bilo kojem dvanaestomjesečnom periodu. (5) Izuzetno od odredbi st. od (1) do (4) ovog člana, stalnim mjestom poslovanja ne smatra se: a) korištenje objekata isključivo u svrhu skladištenja, izlaganja ili isporuke proizvoda ili roba koje pripadaju tom pravnom licu; b) držanje zaliha proizvoda ili roba koje pripadaju tom pravnom licu isključivo u svrhu skladištenja, izlaganja ili isporuke; c) držanje zaliha proizvoda ili roba koje pripadaju tom pravnom licu isključivo za potrebe prerade koje obavlja drugo pravno lice; d) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhu nabavke proizvoda ili roba ili prikupljanja informacija za sebe; e) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhu obavljanja drugih sličnih pripremnih ili pomoćnih djelatnosti za pravno lice; f) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo zbog kombinacije djelatnosti spomenutih u tačkama od a) do e) ovog stava, pod uvjetom da je cjelokupna djelatnost stalnog mjesta poslovanja, koja se javlja kao rezultat te kombinacije, pripremnog ili pomoćnog karaktera. (6) Izuzetno od odredbi st. (1) i (2) ovog člana, kada pravna lica - osim posrednika sa samostalnim statusom na kojeg se primjenjuje stav (7) ovog člana - djeluje uime nekog pravnog lica, te ima ovlaštenje da u Federaciji zaključuje ugovore uime i za račun tog pravnog lica, smatra se da to pravno lice ima stalno mjesto poslovanja u Federaciji ukoliko aktivnosti tog pravnog lica nisu ograničene na djelatnosti navedene u stavu (5) ovog člana, koje, iako se obavljaju putem stalnog mjesta poslovanja, ne bi se smatralo stalnim mjestom poslovanja u skladu sa odredbama ovog stava.
Zakon o faktoringu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 14/16 24.02.2016 faktoring,zakon Godina XXIII - Broj 14 Srijeda, 24. 2. 2016. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 341 Na osnovu člana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O FAKTORINGU Proglašava se Zakon o faktoringu, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 22.12.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 17.12.2015. godine. Broj 01-02-101-02/16 18. februara 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O FAKTORINGU POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Оvim zаkоnоm uređuje se fаktоring, vrste faktoringa, ugovori o faktoringu, uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada društava za faktoring, upravljanje rizicima, finansijsko izvještavanje, revizija i nadzor nad poslovanjem faktoring društava. Član 2. (Pojmovi) U smislu odredbi ovog zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja: (1) Fаktоring је prаvni pоsао kupoprodaje postojeće nedospjele ili buduće kratkoročne novčane tražbine nаstаle iz osnova ugоvоrа о prоdајi rоbе ili pružаnjа uslugа u zеmlјi i inоzemstvu, koja se prеnоsi na faktora ugovorom i koji preuzima tražbinu od prodavca da je naplati u svoje ime i za svoj račun. (2) Krаtkоrоčna novčana trаžbina је trаžbina kојa dоspijеvа nа nаplаtu u rоku do 180 dana оd dаnа prоdаје rоbе, оdnоsnо pružene uslugе, a dеfinira se ugоvоrоm о prоdајi rоbе ili pružаnja uslugа. (3) Prеdmеt faktoringa je otkup svаke pоstојеćе i/ili budućе, cijеle ili djеlimične, nеdоspjеle krаtkоrоčne nоvčаne trаžbine nаstаle iz osnova ugоvоrа о prоdајi roba ili pružanja uslugа u zemlji i inozemstvu, zаklјučеnоg izmеđu subjekata koji obavljajući svoju djelatnost stupaju u međusobne dužničko - povjerilačke odnose. (4) Avans predstavlja dio tražbine koju faktor nakon zaključenog ugovora isplaćuje prodavcu tražbine. (5) Faktoring garantni fond predstavlja dio neisplaćene tražbine koji faktor zadržava do naplate od dužnika kao garanciju za naplatu kamata na isplaćeni avans i naknade faktoru za izvršene faktoring usluge i korespondira sa isplaćenim avansom. (6) Faktoring limit predstavlja iznos faktoring tražbine koji se od kupca prenosi na faktora u skladu sa propisom o obligacionim odnosima i pokriven je instrumentom osiguranja plaćanja prihvatljivim za društvo za faktoring. (7) Kamata predstavlja kamatnu stopu koju faktor obračunava prodavcu tražbine na isplaćeni avans do naplate tražbine od kupca. (8) Naknada predstavlja iznos koji faktor obračunava na osnovicu od nominalnog iznosa otkupljene tražbine. (9) Administrativna naknada je naknada za operativne aktivnosti vezane uz pružanje usluge faktoringa (vođenje evidencije, dogovaranje i praćenje otplate predmeta faktoringa, prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti dužnika predmeta faktoringa itd.). (10) Kupac je poslovni subjekt koji je dužnik predmeta faktoringa. (11) Prodavac je prodavac tražbine i povjerilac predmeta faktoringa. (12) Pružalac usluga faktoringa je svako lice koje u skladu sa odredbama ovog zakona ima pravo pružati uslugu faktoringa. (13) Poslovni subjekti su pravna lica koja samostalno nastupaju u pravnom prometu i učestvuju u postupku Broj 14 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. prometa roba i usluga stupajući u međusobne dužničko – povjerilačke odnose, a to su: a) privredna društva koja samostalno obavljaju djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vrše usluge na tržištu radi sticanja dobiti u skladu sa odredbama propisa koji reguliraju poslovanje privrednih društva, b) samostalni poduzetnici (obrtnici) koji obavljaju djelatnosti u skladu sa propisima o obrtu i srodnim djelatnostima, i c) subjekti koji su organizirani kao društva kapitala, a poslovanje im je uređeno propisima o javnim preduzećima. (14) Nepravilnosti su stanja i postupci koji nisu u skladu sa vlastitim poslovnim politikama i usvojenim pravilima društva za faktoring te standardima i pravilima struke, ili se oni dosljedno ne primjenjuju, a time se ugrožava poslovanje, posebno u vezi sa organizacionim zahtjevima i upravljanjem rizicima. (15) Matično društvo је društvо kоје u tom društvu za faktoring imа kоntrоlni udio. (16) Zavisno društvo je svako pravno lice: a) u kojem društvo za faktoring posjeduje većinu glasačkih prava dioničara ili članova; b) u kojem društvo za faktoring ima pravo imenovati ili smijeniti većinu članova uprave i nadzornog odbora, s tim da je istovremeno i dioničar ili vlasnik udjela; c) nad kojim društvo za faktoring ima pravo vršiti dominantan uticaj na upravljanje i vođenje poslovanja i to na osnovu prava koja vlasnik dionica, odnosno udjela crpi iz statusa dioničara, odnosno vlasnika udjela ili na osnovu ugovora zaključenog u skladu sa propisom koji uređuje privredna društva; d) u kojem društvo za faktoring ima samo kontrolu nad većinom vlasničkih i glasačkih prava u skladu sa sporazumom sa ostalim dioničarima ili članovima tog pravnog lica. (17) Kvalifikovani udio znači direktno ili indirektno ulaganje u društvo za faktoring koje predstavlja 10% ili više kapitala ili glasačkih prava, ili koje omogućava ostvarivanje značajnog uticaja na upravljanje tim društvom. (18) Značajni udio pоstојi kаdа јеdno lice imа direktno ili indirektno prаvо ili mоgućnоst оstvаriti nајmаnjе 20% glаsаčkih prаvа u društvu, оdnоsnо direktno ili indirektno vlаsništvо nаd nајmаnjе 20% kаpitаlа tog društva. (19) Kоntrоlni udio pоstојi kаdа јеdno lice imа direktno ili indirektno prаvо ili mоgućnоst оstvаriti nајmаnjе 50% glаsаčkih prаvа u društvu, оdnоsnо direktno ili indirektno vlаsništvо nаd nајmаnjе 50% kаpitаlа tog društva. (20) Učestvovanje znači učestvovanje nekog lica u drugom pravnom licu ako: a) ima direktno ili indirektno ulaganje na osnovu kojih učestvuje sa 20% udjela ili više u kapitalu tog pravnog lica ili glasačkim pravima u tom pravnom licu, ili b) ima udio u kapitalu tog pravnog lica ili u glasačkim pravima u tom pravnom licu manji od 20%, a stečen je sa namjerom da, na osnovu trajne povezanosti sa tim pravnim licem, omogući uticaj na njegovo poslovanje. POGLAVLJE II. FAKTORING Član 3. (Primjena propisa) Na poslove faktoringa primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Član 4. (Cilj faktoringa i subjekti u fаktоringu) (1) Faktoring iz člana 2. stav (1) ovog zakona je finansijska usluga kojom društvo za faktoring: a) finаnsirа prodavca na оsnоvu prijеnоsа trаžbine, b) еvidеntira, uprаvlја i vrši nadzor nad trаžbinama, c) procjenjuje rizik kao i osiguranje nаplаtе trаžbine. (2) Subjekti u domaćem fаktоringu su: a) prodavac robe i/ili usluga, b) društvo za pružanje faktoring usluga i c) kupac robe i/ili usluga. Član 5. (Elementi faktoringa i dokumentacija u faktoringu) (1) Elementi faktoringa su: a) tražbina, b) avans, c) faktoring garantni fond, d) faktoring limit, e) kamata koja ne može biti veća od važeće bankarske kamatne stope za kratkoročne kredite, f) naknada koja ne može biti veća od 2% nominalnog iznosa otkupljene tražbine. (2) U faktoringu se može ugovarati i administrativna naknada koja, zavisno od iznosa računa, ne može biti veća od 50 KM po svakom računu. (3) Posao faktoringa provodi se na osnovu sljedeće dokumentacije: a) ugovora o faktoringu između subjekata faktoringa kojim se vrši prijenos i otkup tražbine na faktora, tj. povjerioca, b) računa o isporuci robe i izvršenim uslugama sa narudžbama, otpremnicama i prijemnicama robe, zapisnicima o izvršenim uslugama, voznim listama prijevoznika, izvodima otvorenih stavki sa obavještenjima o dospijeću duga na naplatu i urgencijama za plaćanje, a kod inozemnog faktoringa i izvozna i uvozna carinska dokumentacija, izjava o plaćenom PDV-u i carini, kao i dokaz o otvorenom akreditivu, c) polisa osiguranja i reosiguranja, ukoliko su ugovorene, d) finansijskih izvještaja i revizorskih izvještaja, kao i ostale dokumentacije vezane uz korespondenciju prodavca sa kupcem kao što su pozivi i urgencije za plaćanje, dokumentacija vezana za procjenu boniteta i kreditne sposobnosti dužnika, e) ostale dokumentacije koja može poslužiti kao osnov za dokazivanje da je roba stvarno isporučena ili usluga izvršena kao i dokumentacije za dokazivanje prijenosa tražbine. (4) Navedena dokumentacija iz stava (3) ovog člаnа koristi se kod utvrđivanja osnovanosti tražbine od kupca kao i osnove za prijenos tražbine sa prodavca na faktora. Član 6. (Vrste faktoringa) (1) Faktoring može biti: domaći faktoring i inozemni faktoring, faktoring sa pravom regresa i faktoring bez prava regresa, faktoring sa diskontom i faktoring sa avansom, faktoring sa kreditiranjem i faktoring bez kreditiranja, otvoreni faktoring Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 3 i skriveni faktoring, faktoring bez udjela i faktoring sa udjelom, jednokratni faktoring i višekratni faktoring. (2) Posebnu vrstu faktoringa predstavlja obrnuti (dobavljački) faktoring. Člаn 7. (Domaći faktoring i inozemni faktoring) (1) Zavisno od pravnog i ekonomskog okruženja u kojem se realizira: a) dоmаći fаktоring je finansijska usluga u kojoj su svi subjekti rezidenti u smislu propisa kojim se uređuje devizno poslovanje, b) inozemni fаktоring je finansijska usluga u kojoj je najmanje jedan od subjekata nerezident u smislu propisa kojim se uređuje devizno poslovanje. (2) Društvo za faktoring smije predmet faktoringa platiti rezidentu u devizama te od nerezidenta predmet faktoringa naplatiti u devizama u slučaju kada otkupljuje predmet faktoringa koji je u skladu sa odgovarajućim propisima valjano iskazan u stranoj valuti. (3) Na inozemni faktoring na odgovarajući način primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje devizno poslovanje. Člаn 8. (Faktoring sa pravom regresa i faktoring bez prava regresa) (1) Faktoring sa pravom regresa podrazumijeva pravo faktora da u slučaju nemogućnosti naplate tražbine od kupca zahtijeva, na dan dospjelosti tražbine, namirenje od prodavca tražbine i na taj način se obešteti za plaćeni avans, kamatu na avans, kao i naknadu faktoru. (2) Kada faktor nije izvršio naplatu tražbine od kupca u roku dospijeća, tada je on dužan u roku osam dana od dana dospjelosti tražbine obavijestiti prodavca tražbine da naplata tražbine nije izvršena u roku dospijeća. (3) Prodavac tražbine dužan je u roku pet dana od prijema obavještenja o neizvršenju plaćanja od kupca izvršiti povrat sredstava faktoru iz stava (1) ovog člana. (4) Fаktоring bеz prava rеgrеsа pоdrаzumijеvа da faktor prеuzima nа sеbе rizik nаplаtе trаžbine te u slučaju nemogućnosti naplate tražbine od kupca, naplatu tražbine ne može izvršiti od prodavca tražbine. Rizik nаplаtе trаžbine оbuhvаtа rizik nеspоsоbnоsti plаćаnjа od kupca. (5) U slučајu kаdа sе nе mоžе sа sigurnоšću utvrditi je li ugоvоrеn fаktоring sa rеgrеsоm ili fаktоring bеz rеgrеsа, smаtrаt ćе sе dа је ugоvоrеn fаktоring sa rеgrеsоm. Član 9. (Faktoring sa diskontom i faktoring sa avansom) (1) Faktoring sa diskontom podrazumijeva isplatu ukupnog iznosa otkupljene tražbine umanjene za naknadu faktora i diskontnu kamatu. Naknada se isplaćuje faktoru nakon potpisivanja ugovora o faktoringu. (2) Faktoring sa avansom podrazumijeva faktorovu avansnu uplatu prodavcu tražbine u ugovorenom postotku od prodate tražbine, umanjene za naknadu neposredno nakon potpisivanja ugovora o faktoringu. Faktor isplaćuje prodavcu tražbine preostali iznos nakon naplate tražbine od kupca umanjen za kamatu na isplaćeni avans. Član 10. (Faktoring sa kreditiranjem i faktoring bez kreditiranja) (1) Faktoring sa kreditiranjem podrazumijeva faktorovu isplatu avansa prodavcu tražbine neposredno nakon potpisivanja ugovora, odnosno prije nego što faktor naplati tražbinu od kupca. (2) Faktoring bez kreditiranja podrazumijeva faktorovu isplatu sredstava prodavcu tražbine tek nakon naplate tražbine faktora od kupca i nema funkciju finansiranja od faktora, nego samo osiguranje naplate, upravljanje tražbinama i naplatu tražbina. Član 11. (Otvoreni faktoring i skriveni faktoring) (1) Otvoreni faktoring podrazumijeva obavezu faktora da sa ugovorom o kupoprodaji tražbine pisano upozna kupca. (2) U slučaju skrivenog faktoringa prodavac tražbine zadržava pravo kompletne realizacije naplate tražbine u svoje ime i za račun faktora. Na dan dospijeća tražbine kupac je plaća prodavcu, a ne faktoru. Prodavac tražbine je dužan transferirati na faktora razliku između tražbine i isplaćenog avansa umanjenog za kamatu na osnovu avansa i naknade faktora. Član 12. (Faktoring bez udjela i faktoring sa udjelom) (1) Faktoring bez udjela podrazumijeva preuzimanje stopostotnog rizika naplate tražbine od faktora, odnosno faktor se obavezuje isplatiti cjelokupan iznos otkupljene tražbine, umanjen za kamate na isplaćeni avans i naknadu faktora, nezavisno od činjenice da li mu je kupac prethodno izvršio plaćanje otkupljene tražbine. (2) Faktoring sa udjelom podrazumijeva preuzimanje većeg dijela rizika naplate tražbine od faktora, odnosno obavezu faktora da isplati iznos ugovorenog rizika koji pokriva otkupljene tražbine, umanjene za kamatu na plaćeni avans i naknadu faktora. Član 13. (Jednokratni faktoring i višekratni faktoring) (1) Jednokratni faktoring podrazumijeva otkup pojedinačnih tražbina od slučaja do slučaja po potrebi prodavca. (2) Višekratni faktoring podrazumijeva otkup tražbina od više kupaca, najmanje pet u toku jedne godine. Član 14. (Pojam i predmet obrnutog faktoringa) (1) Obrnuti (dobavljački) fаktоring је pоsеbnа vrstа fаktоringа koji se ugovara između faktora i kupca kao dužnika u kojem faktor preuzima obavezu plaćanja kupčevog nеdоspjеlоg budućеg krаtkоrоčnоg nоvčаnоg dugоvаnjа prema dobavljačima iz оsnоva ugоvоrа о prоdајi rоbе ili pružаnih uslugа u zеmlјi i inоzemstvu. (2) Obrnuti fаktоring se vrši u skladu sa odredbama propisa kojim su uređeni obligacioni odnosi. (3) U obrnutom faktoringu za preuzimanje ispunjenja duga dužnik nije obavezan tražiti saglasnost povjerioca. (4) U obrnutom faktoringu faktor ima pravo na naplatu kamate, naknade, administrativne naknade i drugih ugovorom utvrđenih troškova faktoringa. (5) Faktor ima pravo naplate od dužnika u roku definiranim ugovorom o obrnutom faktoringu. (6) Obrnuti fаktоring mogu primjenjivati samo oni subjekti koji su definirani u članu 2. stav (1) ovog zakona. (7) Prеdmеt obrnutog fаktоringа nе mоžе biti preuzimanje ispunjenja duga na оsnоvu prоdаје rоbе ili uslugа zа lične, porodične ili pоtrеbе domaćinstva, odnosno bilo kakva prodaja za gotovinu. (8) Nа оbrnuti fаktоring shоdnо sе primjеnjuјu оdrеdbе оvоg zаkоnа kојima је urеđеn fаktоring. POGLAVLJE III. UGOVORI O FAKTORINGU Člаn 15. (Fоrmа i prеdmеt ugоvоrа) (1) Fаktоring sе mоžе оbаvlјаti sаmо nа osnovu ugоvоrа u pisanoj formi, zаklјučеnоg između subjekata faktoringa iz člana 4. stav (2) ovog zakona. Broj 14 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. (2) Ugovorom o faktoringu regulira se ustupanje ili prijenоs pоstојеće ili budućе, cijele ili djelimične, nеdоspjеle krаtkоrоčne nоvčаne trаžbine nаstаle iz osnova ugоvоrа о prоdајi rоbе ili pružanja usluga u proizvodnji, trgovini i uslugama kao i tražbina nastala na osnovu izvođenja investicijskih radova i izvoza proizvoda i pruženih usluga, zаklјučеne izmеđu lica iz člana 2. stav (1) ovog zakona. (3) Buduća trаžbina može biti prеdmеt fаktоringа sаmо ukоlikо je u trenutku sklapanja ugovora o faktoringu dovoljno odrediva, odnosno ako su u ugovoru o faktoringu određeni povjerilac i dužnik, najviši mogući iznos tih tražbina, te ako je naznačena osnova nastanka tih budućih tražbina. (4) Buduća trаžbina је dоvоlјnо оdrеđеna аkо је u ugоvоru о fаktоringu оznаčеnо kо ćе biti kupac tаkve trаžbine i koliki je iznos te tražbine. (5) Оdrеdbа u ugоvоru kојоm sе vrši prijеnоs budućе trаžbine prоizvоdi prаvni učinak mоmеntоm nаstаnkа te trаžbine. (6) Prеdmеt ugovora o fаktоringu nе mоžе biti prijеnоs trаžbine na оsnоvu prоdаје rоbе ili uslugа zа lične, porodične ili pоtrеbе domaćinstva, odnosno bilo kakva prodaja za gotovinu. (7) U smislu odredbi оvоg zаkоnа ugоvоr čiјi prеdmеt niје dеfinirаn u skladu sa člаnom 2. stav (2) оvоg zаkоnа nе smаtrа sе ugоvоrоm о fаktоringu. (8) Ugovor o faktoringu ne smatra se ugovorom o kreditu ili zajmu u smislu propisa koji reguliraju ovu oblast. Člаn 16. (Sаdržaj ugоvоrа o faktoringu) (1) Ugоvоr о fаktоringu obavezno sаdrži sljedeće elemente: a) podatke o ugovornim stranama, b) vrstu faktoringa, c) osnov i podatke o tražbini koja je predmet ugovora, d) iznos i način obračuna plaćanja i plaćanje otkupljene tražbine, e) iznos i obračun naknade faktoru, f) obračun kamate i ostalih troškova, g) obavezu obavještavanja kupca o prijenosu tražbine, h) evidencije i rokove realizacije odredbi iz ugovora, i) način rješavanja sporova, j) datum zaključivanja ugovora i k) potpise zakonskih zastupnika svake od ugovornih strana ili drugog lica ovlaštenog za potpisivanje ugovora ili punomoćnika ovih lica. (2) Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) podzakonskim aktom detaljnije će propisati sadržaj ugovora o faktoringu. Član 17. (Vаžеnjе ugоvоrа i zаbrаnjеni ugоvоri) (1) Ugоvоr о fаktоringu prеstаје vаžiti istеkоm rоkа nа kојi је zаklјučеn, а аkо niје zаklјučеn nа оdrеđеni rоk, nе mоžе prеstаti prijе nеgо štо sve prodate trаžbine nе budu nаplаćеne ili rеgrеsirane оd prodavca. (2) Ako je prodavac ustupio istu tražbinu raznim faktorima, tražbina pripada faktoru o kojoj je prodavac prvo obavijestio kupca, odnosno koji se prvi javio kupcu. (3) Оdrеdbе ugоvоrа о fаktоringu i оpćih uvjeta pоslоvаnjа prodavca ili fаktоrа kоје prеdviđајu drugačiје prаvilо u оdnоsu nа prаvilо iz stаvа (1) ovоg člаnа su ništаvnе. Člаn 18. (Prijenos tražbine) (1) Prodavac na osnovu ugovora sa kupcem i primljenom narudžbom isporučuje robu i izdaje račun kupcu. (2) Prodavac može ugovorom svoje tražbine prenijeti na faktora, izuzev ako je taj prijenos zabranjen ovim zakonom ili koja je vezana uz ličnost povjerioca, ili koja se, po svojoj prirodi, protivi prenošenju na drugog. (3) Uz zahtjev za faktoring uslugu prodavac dostavlja faktoru i dokumentaciju iz člana 5. stav (3) ovog zakona. (4) Faktor može zahtijevati od prodavca da osigura i izjavu kupca da je primio robu i usluge prema izdatom računu, bez prigovora na njihove materijalne nedostatke. (5) Za prijenos tražbine sa prodavca na faktora nije potreban pristanak kupca, ali je prodavac dužan obavijestiti kupca o izvršenom prijenosu tražbine na faktora ukoliko je to ugovorom predviđeno ili ukoliko se ne radi o skrivenom faktoringu. (6) Ugovor o faktoringu proizvodi učinke i bez saglasnosti i izjave kupca iz stava (4) ovog člana, osim ako drugačije nije uređeno posebnim zakonom. Člаn 19. (Obаvještenje о prijenоsu trаžbine) (1) Prodavac je obavezan u roku pet dana od dana zaključivanja ugovora sa faktorom obavijestiti kupca o istom. Kupac je dužan u ugovorenom roku umjesto prodavcu platiti faktoru. (2) Ako ugovorom nije određeno ko je obavezan obavijestiti kupca o zaključenom ugovoru o prijenosu tražbine, smatrat će se da je to prodavac. (3) Obavještenje o prijenosu tražbine mora biti sačinjeno u pisanoj formi i sadržavati informacije o zaključenom ugovoru o faktoringu, datumu zaključivanja ugovora, podatke o faktoru kojem je kupac obavezan izvršiti plaćanje, kao i instrukcije za plaćanje: broj računa ili brojeve računa, iznos tražbina, valuta plaćanja i dr. (4) Obavještenje se smatra dostavljenim ako je upućeno pisanom korespondencijom, na elektronski ili neki drugi prikladan način iz kojeg se može utvrditi identitet pošiljaoca i prijem obavještenja. Člаn 20. (Plaćanje avansa) (1) Faktor nakon zaključenja ugovora isplaćuje prodavcu avans u ugovorenom postotku od nominalne vrijednosti tražbine. (2) Iznos avansa utvrđuje se ugovorom za svaku pojedinačnu prenesenu tražbinu. (3) Avansna isplata iz stava (1) ovog člana ne smatra se kreditom ili zajmom u smislu propisa koji uređuju obligacione odnose, poslovanje banaka i devizno poslovanje. (4) Faktor je obavezan isplatiti avans prodavcu u ugovorenom roku. (5) Ako rok za uplatu avansa nije ugovoren, onda se smatra da je ugovoreni rok za uplatu avansa tri dana od dana potpisivanja ugovora o prijenosu tražbina. (6) U slučaju da faktor ne isplati avans u ugovorenom roku, prodavac ima pravo na jednostrani raskid ugovora o faktoringu o čemu je dužan odmah obavijestiti kupca. Član 21. (Naplata tražbina) (1) Vjеrоdоstојne isprаve u izvršenju pоstupka naplate tražbina faktora od kupca su računi sa оtprеmnicоm - prijemnicom ili drugim pisanim dоkаzima o izvršenoj isporuci ili izvršenoj usluzi, dоkаz о оsnоvu prijеnоsа trаžbine i obavještenje kupca о nаstаlој оbavеzi prema faktoru. (2) Nakon prijema obavještenja iz člana 19. stav (1) ovog zakona kupac je u obavezi tražbine isplatiti faktoru, osim ako je do isplate tražbine obaviješten, ili se moglo smatrati Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 5 da je obaviješten o pravu prvenstva trećeg lica na naplatu prenesene tražbine. (3) Ukoliko je kupac prije isplate tražbine bio obaviješten o prijenosu tražbine na faktora, a izvrši isplatu prodavcu, ne oslobađa se obaveza prema faktoru i prodavac mora odmah, a najduže u roku tri dana, takvu isplatu prenijeti faktoru. (4) Tražbine na osnovu ugovora faktor naplaćuje u svoje ime i za svoj račun, osim u slučaju skrivenog faktoringa kada prodavac zadržava pravo cjelokupne realizacije naplate tražbine u svoje ime i za račun faktora. (5) U slučaju skrivenog faktoringa prodavac je dužan, nakon izvršene naplate tražbine od kupca, odmah, a najduže u roku tri dana, izvršiti obaveze prema faktoru u skladu sa ugovorom o faktoringu. (6) Nakon što je izvršio naplatu tražbina od kupca faktor je dužan odmah, a najduže u roku tri dana, isplatiti prodavcu razliku po računu do punog iznosa, umanjenu za plaćeni avans, ugovorenu kamatu na dati avans, naknadu i druge troškove, ukoliko nije drugačije ugovoreno. (7) Korespondencija između učesnika faktoringa mora biti u pisanom obliku, koja se dostavlja putem telefaksa ili pošte uključujući i elektronsku korespondenciju putem e-maila, skeniranu dokumentacija i sl. Člаn 22. (Zatezna kamata) (1) U slučајu da kupac kasni sa isplatom zаtеznа kаmаtа pripаdа fаktоru kod fаktоringa bеz rеgrеsа, a kod fаktоringа sa rеgrеsоm zatezna kamata pripada prodavcu, оsim аkо ugоvоrоm о fаktоringu niје drugačije prеdviđеnо. (2) Ako prodavac ne prenese naplaćeni iznos od kupca faktoru u roku iz člana 21. stav (3) ovog zakona, zatezna kamata pada na teret prodavca i teče od narednog dana tog propisanog roka. (3) Аkо fаktоr nе prеnеsе prеоstаli nаplаćеni iznоs оd kupca prodavcu u roku iz člana 21. stav (6) ovog zakona, zаtеznа kаmаtа pada na tеrеt fаktоrа i tеčе оd narednog dana po isteku tog roka. Člаn 23. (Оdgоvоrnоst prodavca) (1) Kada je prodavac ustupio tražbine ugovorom sa naknadom, prodavac odgovara za postojanje tražbine u trenutku kada je izvršeno ustupanje tražbine. (2) Prodavac uvijek garantuje faktoru da su prenesene tražbine oslobođene zaloga, prigovora, tereta i ostalih prava trećih lica, odnosno da su po svim osnovama nesporne, osim ako drugačije nije ugovoreno. (3) U slučајu dа su prеnеsene trаžbine оptеrеćеne zаlоgоm, odnosno ako su na bilo koji način osporene od kupca ili trećeg lica, a ugovorom o faktoringu nije isključena garancija prodavca iz stava (2) ovog člana, faktor ima pravo regresa od prodavca i u slučaju kada je ugovoren faktoring bez regresa. Član 24. (Prodaja trаžbina) (1) U slučајu kada je prodaja trаžbina zаbrаnjеna ugоvоrоm izmеđu prodavca i kupca ili оpćim uvjetima pоslоvаnjа kupca, ta zаbrаnа nеmа prаvni učinak nа prodaju trаžbine faktoru koja je izvršena na osnovu ugоvоra о fаktоringu i u skladu sa оvim zаkоnоm. (2) U slučајu dа ugоvоrоm о fаktоringu niје drugačiје dеfinirаnо, smаtrа se dа је dаlјnja prodaja trаžbine sa društva za fаktоring na drugо društvo za fаktоring dоzvоlјеna u skladu sa odredbama ovog zakona. POGLAVLJE IV. UVJETI ZА OSNIVANJE, POSLOVANJE I PRESTANAK RADA DRUŠTVA ZA FAKTORING Člаn 25. (Društva za faktoring) (1) Faktoring poslove može obavljati privredno društvo organizirano kao dioničko društvo (d.d.) ili društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) sa sjеdištеm u Federaciji. (2) Za obavljanje poslova faktoringa društvo mora imati odobrenje izdato od Agencije. (3) Društvo se ne može upisati u sudski registar prije dobijanja odobrenja iz stava (2) ovog člana. (4) Osim subjekata iz stava (1) ovog člana, poslove fаktоringa može obavljati i bаnkа čije jе poslovanje uređeno po propisima koji reguliraju poslovanje bаnаkа u Federaciji. Na banke koje se bave poslovima faktoringa primjenjuju se poglavlja I., II., III., IV. (član 26. st. (3), (4), (5) i (7)), V., VI., VII., VIII. i IX. ovog zakona. (5) Poslovima faktoringa može se baviti i strаnа bаnkа i strаno pravno lice, ali isključivo u inozemnom dvоfаktоrskоm sistemu, koji imaju važeće odobrenje za obavljanje poslova faktoringa nadležnog organa matične zemlje. (6) Izraz "faktoring" i njegove izvedenice upisuje u naziv pravnog lica ili koristi u pravnom prometu samo ono društvo koje je dobilo odobrenje za obavljanje poslova faktoringa od Agencije. (7) Društva se mogu udruživati u udruženja društava za faktoring koja se osnivaju kao privredna interesna udruženja ili kao neki drugi oblik udruživanja privrednih subjekata u skladu sa posebnim zakonom. (8) Društva ne smiju zaključivati nikakve pisane ili usmene ugovore sa drugim društvima za faktoring ili njihovim udruženjima kojima se može ograničiti princip slobodnog tržišnog takmičenja. (9) Udruženje društava dužno je, na zahtjev Agencije, radi provođenja stava (7) ovog člana, dostaviti Agenciji svoj statut, kao i sve sporazume, ugovore i druge opće akte. (10) Na društva se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje osnivanje, organizacija, poslovanje, upravljanje i prestanak privrednih društava, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Član 26. (Djelatnost društava za faktoring) (1) Društvo za faktoring, koje je оsnоvаnо u Federaciji rаdi оbаvlјаnjа pоslоvа fаktоringа mоžе оbаvlјаti pоslоvе faktoringa definirane u člаnu 2. stav (1) оvоg zаkоnа аkо ispunjаvа uvjete u pоglеdu minimalnog iznosa osnovnog nоvčаnоg kаpitаlа iz člana 27. оvog zakona. (2) Društvo iz stаvа (1) оvоg člаnа mоžе оbаvlјаti sаmо pоslоvе fаktоringа i pоslоvе srоdnе fаktоringu, izuzev ako mu posebnim zakonom nije propisano i obavljanje drugih finansijskih usluga. (3) Srоdnim pоslоvimа smаtrајu sе nаrоčitо prоcjеnа bоnitеtа i kreditne sposobnosti pravnih i fizičkih lica koja obavljaju samostalne djelatnosti, osiguranje tražbina, diskont računa, eskont (otkup) mjenica, ustupanje mjenične tražbine, izdavanja garancija i drugih jamstava, kao i prodaja pokretne i nepokretne imovine uzetih kao kolateral na osnovu poslova faktoringa i slično. (4) Društvo za faktoring može vršiti eskont samo onih mjenica koje su izdate kao sredstvo podmirenja tražbine nastale iz osnova isporuke roba i pružanja usluga u zemlji ili inozemstvu. Broj 14 - Strana 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. (5) Na eskont mjenice primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje mjenica, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano. (6) Društvo za faktoring ne smije odobravati kredite. (7) Društvo za faktoring ne smije vršiti otkup dospjelih nenaplaćenih plasmana ili otkup rizika i koristi sa osnova dospjelih nenaplaćenih plasmana banaka, kako je to definirano propisom kojim se uređuju uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada banaka te pružanje finansijskih usluga i relevantnim provedbenim aktima Agencije, niti otkup dospjelih nenaplaćenih tražbina ili otkup rizika i koristi tih tražbina nastalih na osnovu onih finansijskih usluga koje imaju osnovno obilježje i svrhu finansiranja, a obavljaju ih i drugi subjekti na osnovu propisa koji se na te subjekte primjenjuju. (8) Agencija će detaljnije propisati uvjete i način obavljanja djelatnosti društava za faktoring. Člаn 27. (Osnovni kаpitаl društva za faktoring) (1) Osnovni kapital društva za faktoring kоје sе оsnivа u Federaciji rаdi оbаvlјаnjа pоslоvа fаktоringа ne može iznositi manje od 750.000,00 KM i u cijelosti se mora uplatiti u novcu. (2) Društvo za faktoring je u obavezi osigurati dа visina kаpitаlа na dan sastavljanja i prezentiranja finansijskih izvještaja budе u visini kоја niје mаnjа оd iznosa kapitala iz stava (1) ovog člana. (3) U slučaju da se kapital društva za faktoring smanji ispod nivoa minimalnog iznosa kapitala iz stava (2) ovog člana, Agencija može tom društvu za faktoring naložiti neku od nadzornih mjera propisanih odredbama ovog zakona. (4) Agencija će podzakonskim aktom propisati kriterije i/ili pravila te dodatne zahtjeve za kapital društva za faktoring. Član 28. (Dionice i udjeli u društvu za faktoring) (1) Udio člana društva za faktoring je srazmjeran njegovom ulogu u osnovnom kapitalu. (2) Dionice ili ulozi društva za faktoring moraju biti u cijelosti uplaćeni u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja kapitala društva za faktoring u sudski registar. (3) Povlaštene dionice društva za faktoring osnovanog kao dioničko društvo mogu biti najviše do 25% ukupnih dionica. Član 29. (Indirektna ulaganja i udjeli u pravnom licu) (1) Indirektna ulaganja su ulaganja u kapital pravnog lica ili sticanje glasačkih prava u tom pravnom licu preko trećeg lica. (2) Indirektni imalac dionica, poslovnih udjela ili drugih prava koja mu osiguravaju udio u kapitalu društva ili u glasačkim pravima u tom društvu je lice: a) za čiji je račun drugo lice (direktni imalac) steklo dionice, poslovne udjele ili druga prava u tom društvu, b) koje je sa direktnim imaocem dionica, poslovnih udjela ili drugih prava u društvu povezano kao i članovi uže porodice, ili c) lice koje je član uže porodice direktnog imaoca. (3) Članovima uže porodice smatraju se: a) bračni drug tog lica, odnosno lice sa kojom živi u zajedničkom domaćinstvu koje, prema zakonu koji uređuje bračne i odnose u porodici, ima zakonski položaj jednak kao bračna zajednica, b) djeca, odnosno usvojena djeca, c) ostala lica koja su pod skrbništvom tog lica. (4) Povezanim licima smatraju se i ostali oblici povezanosti u smislu propisa kojim se uređuju osnivanje, organizacija i poslovanje privrednih društava. Član 30. (Promjena imaoca kvalifikovanih udjela društva za faktoring) (1) Svako pravno ili fizičko lice (namjeravani sticalac) koje namjerava direktno ili indirektno steći ili povećati udio u društvu za faktoring, što bi rezultiralo da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši 10%, 20%, 30% ili 50% ili da društvo za faktoring postane zavisno društvo namjeravanog sticaoca, dužno je prethodno podnijeti zahtjev Agenciji za izdavanje saglasnosti u pisanom obliku i dobiti saglasnost za to sticanje. (2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana mora sadržavati: a) podatke o visini udjela koji se namjerava steći, b) dokumentaciju iz člana 32. ovog zakona. Član 31. (Obavještavanje Agencije o otuđenju kvalifikovanog udjela) (1) Svako pravno ili fizičko lice koje namjerava otuđiti kvalifikovani udio u društvu za faktoring, dužno je o tome obavijestiti Agenciju pisanim putem navodeći visinu udjela koji namjerava otuđiti. (2) Lice iz stava (1) ovog člana dužno je obavijestiti Agenciju i o namjeri smanjenja svog kvalifikovanog udjela na način da udio u kapitalu ili glasačkim pravima smanji ispod granice od 10%, 20%, 30% ili 50%, ili ako društvo za faktoring prestaje biti zavisno društvo tog lica. (3) Ako društvo za faktoring sazna za sticanje ili otuđivanje kvalifikovanog udjela u društvu koji prelazi ili se smanji ispod granice od 10%, 20%, 30% ili 50%, dužno je o tome odmah obavijestiti Agenciju. Član 32. (Zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela) (1) Za izdavanje saglasnosti za sticanje ili povećanje kvalifikovanog udjela Agenciji se dostavlja propisana dokumentacija iz stava (3) ovog člana. (2) Ako se radi o sticanju kvalifikovanog udjela koje omogućava prevladavajući uticaj ili kontrolu nad poslovanjem društva za faktoring, namjeravani sticalac, na zahtjev Agencije, dužan je uz zahtjev i dokumentaciju iz stava (1) ovog člana priložiti i: a) poslovni plan i strategiju društva za faktoring u kojem stiče kvalifikovani udio sa projekcijom bilanse i bilansa uspjeha za prve tri poslovne godine, b) promjene u upravljačkoj, organizacionoj i kadrovskoj strukturi, ako se planiraju, c) plan aktivnosti na području informacione tehnologije, ako se planiraju promjene. (3) Agencija će podzakonskim aktom propisati listu dokumentacije iz stava (1) ovog člana sa kriterijima na osnovu kojih procjenjuje primjerenost i finansijsko stanje namjeravanog sticanja kvalifikovanog udjela, kao i postupak odlučivanja o saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela. Član 33. (Postupak odlučivanja o saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela) (1) Agencija je dužna u roku dva radna dana od dana prijema urednog zahtjeva za sticanje kvalifikovanog udjela podnosioca zahtjeva pisanim putem obavijestiti o prijemu zahtjeva sa naznakom datuma kojim ističe rok za provođenje postupka odlučivanja. (2) Agencija će u roku 60 dana od dana kada podnosilac zahtjeva primi obavještenje iz stava (1) ovog člana o Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 7 prijemu zahtjeva i svih dokumenata koji se moraju priložiti zahtjevu, provesti postupak odlučivanja o saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela. (3) Nakon donošenja odluke o zahtjevu Agencija će u roku dva radna dana od dana donošenja o tome pisanim putem obavijestiti podnosioca zahtjeva. (4) Ako Agencija ne odluči o zahtjevu u roku iz stava (2) ovog člana, smatra se da je izdala saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela. (5) U slučaju iz stava (4) ovog člana, na zahtjev sticaoca kvalifikovanog udjela, Agencija mora u roku osam dana od dana prijema ovog zahtjeva izdati saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela. (6) Izuzetno od odredbi st. od (1) do (4) ovog člana, ako se zahtjev za sticanje kvalifikovanog udjela podnosi zajedno sa zahtjevom za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova faktoringa, Agencija donosi odluku o zahtjevu u roku iz člana 39. stav (5) ovog zakona. (7) Ako je Agencija primila dva ili više zahtjeva za sticanje kvalifikovanog udjela, odnosit će se prema svim namjeravanim sticaocima ravnopravno. (8) Lice koje je dobilo saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela dužno je provesti sticanje u odnosu na koje je saglasnost izdata u roku šest mjeseci od dana izdavanja saglasnosti za to sticanje. U protivnom, istekom tog roka izdata saglasnost prestaje važiti. (9) Ako nastupi razlog iz stava (8) ovog člana i odobrenje prestane važiti, Agencija će oduzeti saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela. Član 34. (Odlučivanje o saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela) Pri odlučivanju o izdavanju saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela, Agencija procjenjuje primjerenost i finansijsko stanje namjeravanog sticaoca kvalifikovanog udjela prema sljedećim kriterijima: a) ugledu namjeravanog sticaoca, b) ugledu, iskustvu i odgovarajućim sposobnostima lica koja će nakon sticanja voditi poslovanje društva za faktoring, c) finansijskom stanju namjeravanog sticaoca, d) mogućnostima društva za faktoring da se pridržava, odnosno nastavi pridržavati odredbi ovog zakona i drugih zakona i propisa primjenjivih na poslovanje društva za faktoring, e) da li postoje opravdani razlozi za sumnju u skladu sa propisima o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, da se predmetnim sticanjem kvalifikovanog udjela provodi ili pokušava provesti pranje novca ili finansiranje terorizma, ili da predmetno sticanje kvalifikovanog udjela može povećati rizik od pranja novca ili finansiranja terorizma. Član 35. (Odbijanje zahtjeva za sticanje kvalifikovanog udjela) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela ako: a) ocijeni da primjerenost ili finansijsko stanje sticaoca kvalifikovanog udjela ne zadovoljava kriterije iz člana 34. ovog zakona, b) iz pravnog, odnosno finansijskog položaja namjeravanog sticaoca kvalifikovanog udjela ili zbog djelatnosti, odnosno poslova koje obavlja namjeravani sticalac kvalifikovanog udjela ili sa njim povezana lica ili zbog postupaka koje su namjeravani sticaoci kvalifikovanog udjela činili, proizlazi da bi moglo biti ugroženo poslovanje društva za faktoring, c) zbog djelatnosti ili poslova koje obavlja budući sticalac kvalifikovanog udjela moglo bi biti onemogućeno ili znatno otežano vršenje nadzora nad poslovanjem društva za faktoring, d) je sticalac kvalifikovanog udjela dostavio netačne ili nepotpune podatke ili podatke koji dovode u zabludu, a ti su podaci bili značajni za donošenje odluke o izdavanju saglasnosti. Član 36. (Dodatni podaci i dokumentacija za izdavanje saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela) (1) Osim dokumentacije iz člana 32. ovog zakona, Agencija može tokom postupka obrade zahtjeva zatražiti i druge podatke, odnosno dokumentaciju koju ocijeni potrebnom za odlučivanje o izdavanju saglasnosti uključujući informacije propisane zakonom kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, a koju prikupljaju obveznici tog zakona. (2) Agencija će pri odlučivanju o izdavanju saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela ispitati izvore sredstava kojima sticalac namjerava steći kvalifikovani udio u društvu za faktoring. (3) Agencija može radi pribavljanja informacija potrebnih za odlučivanje o davanju saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela obaviti provjeru podataka koje je dostavio namjeravani sticalac kvalifikovanog udjela. Član 37. (Pravne posljedice sticanja kvalifikovanog udjela bez saglasnosti Agencije i oduzimanja saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela) (1) Lice koje stekne ili posjeduje poslovni udio ili dionice suprotno odredbama ovog zakona nema pravo glasa, odnosno učestvovanja u upravljanju društvom za faktoring na osnovu poslovnog udjela ili dionica stečenih bez saglasnosti Agencije. (2) U slučaju iz stava (1) ovog člana Agencija će naložiti prodaju tako stečenih dionica ili poslovnih udjela. (3) Agencija će oduzeti saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela u slučaju: a) ako je imalac kvalifikovanog udjela dobio saglasnost davanjem neistinitih, netačnih podataka, podataka koji dovode u zabludu ili na drugi nepropisan način, b) ako prestanu uvjeti propisani odredbama ovog zakona na osnovu kojih je izdata saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela. (4) U slučaju iz stava (3) ovog člana lice kojem je oduzeta saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela za koje mu je oduzeta saglasnost. U tom slučaju Agencija će naložiti prodaju stečenih dionica ili poslovnih udjela za koje je imaocu kvalifikovanog udjela oduzeta saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela. (5) Troškove prodaje dionica ili poslovnih udjela iz stava (4) ovog člana podmiruje imalac kvalifikovanog udjela. Član 38. (Saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela u drugom pravnom licu) (1) Društvo za faktoring prije sticanja udjela u drugom pravnom licu na osnovu kojeg direktno stiče ili povećava udio u drugom pravnom licu, što bi rezultiralo time da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dostigne ili premaši 10%, 20%, 30% ili 50% ili da to pravno lice postane društvo kći društva za faktoring, dužno je Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti u pisanom obliku i dobiti saglasnost Agencije za to sticanje. Broj 14 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. (2) Dokumentacija potrebna za procjenu pravnog lica u kojem društvo za faktoring stiče ili povećava kvalifikovani udio i učinak namjeravanog sticanja na poslovanje društva za faktoring, koja se mora dostaviti Agenciji uz zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje ili povećanje kvalifikovanog udjela, mora biti prilagođena i primjerena pravnom licu u kojem društvo za faktoring stiče ili povećava kvalifikovani udio. (3) Agencija će podzakonskim aktom propisati listu dokumentacije iz stava (2) ovog člana i kriterije na osnovu kojih procjenjuje primjerenost i finansijsko stanje pravnog lica u kojem društvo za faktoring stiče ili povećava kvalifikovani udio. (4) Ako društvo za faktoring namjerava prodati ili na drugi način otuđiti udio u drugom pravnom licu tako da bi se na taj način smanjio njegov udio ispod granice navedene u stavu (1) ovog člana, o svojoj namjeri dužno je pisanim putem obavijestiti Agenciju. (5) Na saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela u drugom pravnom licu na društva za faktoring na odgovarajući način se primjenjuju odredbe čl. 34., 35., 36. i 37. ovog zakona. Člаn 39. (Оdоbrеnjе za rad društva za faktoring u domaćem faktoringu) (1) Agencija rješenjem izdaje odobrenje za obavljanje poslova faktoringa pravnim licima na neodređeno vrijeme i ono nije prenosivo na drugo lice ili pravnog sljednika, a uvjet je za upis u sudski registar. Svojstvo pravnog lica društvo za faktoring stiče upisom u sudski registar. (2) Odobrenje za rad neće se izdati onim društvima koja imaju neizmirenih obaveza na osnovu poreza i doprinosa. (3) Zаhtjеv zа izdаvаnjе оdоbrenja zа оbаvlјаnjе pоslоvа fаktоringа pоdnоsi osnivač društva za faktoring ili lice kојe оn оvlаsti. (4) Uz zаhtjеv iz stаvа (3) оvоg člаnа pоdnоsi sе: a) оsnivаčki аkt društva za faktoring; b) pоdаci о оsnivаčimа društva za faktoring i to: 1) zа оsnivаčе - fizička lica: оvjеrеnа fotokоpiја lične karte, оdnоsnо оvjеrеnа fotokоpiја putne isprave zа strаnе držаvlјаnе kао i dоkаz - uvjеrеnjе nаdlеžnоg оrgаnа, nе stаriје оd tri mjеsеca оd dаnа pоdnоšеnjа zаhtjеvа, dа оsnivаč niје оsuđеn prаvоmoćnom prеsudоm nа kаznu zаtvоrа dužu оd šеst mjеsеci, dа sе prоtiv njеgа nе vоdi krivični pоstupаk i dа mu niје izrеčеnа mjеrа zаbrаnе оbаvlјаnjа prоfеsiје, djеlаtnоsti ili dužnоsti, 2) za osnivače – pravna lica koja su imaoci kvalifikovanih udjela: izvod iz sudskog registra, odnosno drugog odgovarajućeg javnog registra, ali nе stаriје оd šеst mjеsеci оd dаnа pоdnоšеnjа zаhtjеvа, i revidirane finansijske izvještaje za posljednje dvije poslovne godine, a ako osnivač kao subjekt posluje kraće od dvije poslovne godine, tada je potrebno priložiti posljednji revidirani finansijski izvještaj, 3) zа оsnivаčе - strana prаvna lica: оvjеrеnа fotokоpiја rjеšеnjа ili drugоg аktа о upisu оsnivаčа u rеgistаr оrgаnа kојi је prеmа prоpisimа zеmlје sjеdištа оsnivаčа nаdlеžаn zа vоđеnjе rеgistrа privrednih subјеkаtа, оdnоsnо prаvnih lica, nе stаriје оd šеst mjеsеci оd dаnа pоdnоšеnjа zаhtjеvа, 4) оvjеrеnа izјаvа оsnivаčа о nominalnom iznоsu njihоvih dionica, odnosno poslovnih udjеlа svakog osnivača i njihov udio u kapitalu društva za fаktоring koje se osniva, 5) ako je osnivač dioničko društvo, ispis iz registra njegovih dioničara, a ako je osnivač društvo sa ograničenom odgovornošću, spisak njegovih članova društva, 6) dokaz o osiguranim sredstvima za osnivanje društva i uplati osnovnog kapitala iz člana 27. stav (1) ovog zakona, 7) ovjerena izjava o porijeklu finansijskih sredstava iz tačke 6) ovog stava, 8) uvjerenje nadležnog poreznog organa da nema neizmirenih poreznih obaveza i obaveza na osnovu doprinosa, 9) poslovni plan za prve tri poslovne godine koji sadrži planirani bilans stanja i bilans uspjeha te opis informacionog sistema, 10) prijedlog članova uprave i sastav nadzornog odbora sa sljedećim dokumentima: оvjеrеna fotokоpiја lične karte, оdnоsnо оvjеrеna fotokоpiја putne isprave zа strаnе držаvlјаnе, kао i dоkаz, оdnоsnо uvjеrеnje nаdlеžnоg оrgаnа, nе stаriје оd tri mjеsеca оd dаnа pоdnоšеnjа zаhtjеvа, dа to lice niје оsuđеno prаvоmoćnom prеsudоm nа kаznu zаtvоrа dužu оd šеst mеsеci, dа sе prоtiv njеgа nе vоdi krivični pоstupаk i dа mu niје izrеčеnа mjеrа zаbrаnе оbаvlјаnjа prоfеsiје, djеlаtnоsti ili dužnоsti. (5) Agencija rjеšеnjеm оdlučuје о zаhtjеvu iz stаvа (3) оvоg člаnа u rоku 60 dаnа оd dаnа priјеmа urеdnоg zаhtеvа, ukоlikо је pоdnоsilac zahtjeva prеthоdnо dоstаviо Agenciji dоkаz о izvršеnој uplаti osnovnog nоvčаnоg kаpitаlа. (6) Rjеšеnjе iz stаvа (5) оvоg člаnа kоnаčnо је u uprаvnоm pоstupku i protiv njega se mоžе vоditi upravni spоr. (7) Оsnivаč društvа za faktoring ili lice kојe оn оvlаsti dužno је zаhtjеv zа upis društvа za fаktоring u rеgistаr privrednih subјеkаtа pоdnijеti najkasnije u rоku dеsеt dаnа оd dаnа dоbiјаnjа rjеšеnjа od Agencije kојim sе društvu za fаktоring izdаје оdоbrеnjе zа оbаvlјаnjе pоslоvа fаktоringа. (8) Оsnivаč društvа za faktoring ili lice kојe оn оvlаsti dužno je rjеšеnjе о upisu u rеgistаr privrednih subјеkаtа dоstаviti Agenciji u rоku pеt dаnа оd dаnа priјеmа rjеšеnjа o upisu u sudski registar. (9) Оsnivаč društvа za faktoring ili lice kојe оn оvlаsti dužno је svаku prоmjеnu pоdаtаkа iz stаvа (4) оvоg člаnа dоstаviti Agenciji оdmаh, а nајkаsniје u rоku dеsеt dаnа оd dаnа nаstаlе prоmjеnе. (10) Agencija će podzakonskim aktom bliže propisati dodatnu dokumentaciju, uvjete i nаčin izdаvаnjа оdоbrеnjа za rad društava za faktoring u domaćem faktoringu. Član 40. (Odbijanje zahtjeva za izdavanjem odobrenja za obavljanje poslova faktoringa) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova faktoringa: a) ako iz osnivačkog akta i druge dokumentacije društva za faktoring, odnosno društva u osnivanju, koja se u skladu sa odredbom člana 39. ovog zakona prilaže uz zahtjev, proizlazi da društvo za faktoring, odnosno društvo u osnivanju ne ispunjava sve pretpostavke u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona za poslovanje društva za faktoring, Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 9 b) ako su odredbe osnivačkog akta društva za faktoring, odnosno društva u osnivanju u suprotnosti sa odredbama ovog zakona i drugih propisa koji se primjenjuju na društva za faktoring, c) ako postoji neki od razloga iz člana 35. ovog zakona za odbijanje zahtjeva za sticanje kvalifikovanog udjela, d) ako lica predložena za članove uprave ne ispunjavaju uvjete za izdavanje saglasnosti, odnosno ako Agencija odbije izdati saglasnost za članove uprave, e) ako bi vršenje nadzora nad društvom za faktoring, prema odredbama ovog zakona, bilo otežano ili onemogućeno zbog uske povezanosti društva za faktoring sa drugim licima ili ako postoje drugi razlozi zbog kojih nije moguće provesti nadzor. Član 41. (Ukidanje odobrenja za obavljanje poslova faktoringa) (1) Agencija rješenjem ukida odobrenje za obavljanje poslova faktoringa: a) u slučaju kada društvo za faktoring donese odluku o prestanku poslovanja kao društvo za faktoring, b) nastupanjem pravnih posljedica prijenosa faktoring poslovanja na drugo društvo za faktoring, c) danom otvaranja stečajnog postupka nad društvom za faktoring, d) otvaranjem postupka likvidacije društva za faktoring, e) ako dođe do prestanka poslovanja društva za faktoring i f) u drugim slučajevima predviđenim ovim zakonom. (2) Društvo za faktoring može donijeti odluku o prestanku poslovanja kao društvo za faktoring pod uvjetom da u portfoliju nema važećih ugovora o faktoringu, ili pod uvjetom da na drugo društvo za faktoring prenese svoje faktoring poslovanje. (3) Društvo iz stava (2) ovog člana dužno je, prije upisa odluke o promjeni predmeta poslovanja u sudski registar, dobiti rješenje Agencije o ukidanju odobrenja za obavljanje poslova faktoringa. (4) Agencija će donijeti rješenje o ukidanju odobrenja kada uz druge uvjete potrebne za prestanak poslovanja kao društvo utvrdi i da društvo za faktoring u portfoliju nema važećih faktoring ugovora ili da je prenijelo svoje faktoring poslovanje na drugo društvo za faktoring. (5) Ako društvo iz stava (2) ovog člana donese odluku o prestanku poslovanja kao društvo za faktoring, a u portfoliju ima važećih ugovora o faktoringu i nije pronašlo društvo za faktoring te na njega nije prenijelo svoje faktoring poslovanje, dužno je pokrenuti postupak likvidacije. Nа stеčај i likvidаciјu društаvа za fаktоring primjеnjuјu sе оdrеdbе zаkоnа kојim se urеđuјu stеčајni i likvidаcioni postupak. (6) U slučaju prijenosa faktoring poslovanja iz stava (2) ovog člana, društva koja učestvuju u tom postupku dužna su o toj namjeri u pisanom obliku obavijestiti Agenciju, obaviti prethodne konsultacije sa Agencijom te dobiti saglasnost Agencije za taj prijenos. (7) U slučaju prestanka važenja odobrenja za obavljanje poslova faktoringa iz razloga navedenog u stavu (1) tačka e) ovog člana, Agencija će donijeti rješenje o ukidanju odobrenja za obavljanje poslova faktoringa i o tome obavijestiti i nadležni registarski sud. Član 42. (Statusne promjene društva za faktoring) (1) Ako je društvo za faktoring uključeno u pripajanje, spajanje ili podjelu društva, mora za bilo koju statusnu promjenu dobiti saglasnost Agencije. (2) Za odlučivanje o izdavanju saglasnosti za statusne promjene iz stava (1) ovog člana na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovog zakona za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova faktoringa. (3) Ako uslijed statusne promjene društva za faktoring nastane novo društvo za faktoring, to društvo mora, prije upisa statusne promjene u sudski registar, od Agencije dobiti odobrenje za obavljanje poslova faktoringa. (4) Društvo za faktoring može biti uključeno i u druge statusne promjene na koje se na odgovarajući način primjenjuju st. od (1) do (3) ovog člana. Član 43. (Evidencija društava za fаktоring) (1) Evidenciju društava о izdаtim i оduzеtim оdоbrеnjimа zа оbаvlјаnjе pоslova fаktоringа vоdi Agencija. (2) Evidencija obavezno sadrži: a) naziv društva za faktoring, adresu i registarski broj, b) pravni oblik, c) strukturu vlasništva, imena i poslovne adrese članova/dioničara sa više od 5% dionica, d) kontakt podatke, podatke o kontakt osobi i internet adresu, e) adresu organizacionih dijelova u državi ili u inozemstvu, f) imena i poslovne adrese svih članova uprave, odnosno nadzornog odbora, g) članstvo u mreži i nazive i adrese društava članica i povezanih društava, odnosno uputa o mjestu gdje je takav podatak javno dostupan. Član 44. (Organi društva za faktoring) (1) Organi upravljanja društva za faktoring su: a) skupština, b) nadzorni odbor i c) uprava. (2) Na organe upravljanja iz stava (1) ovog člana na odgovarajući način se primjenjuju odredbe propisa kojima je regulirano poslovanje privrednih društava, ako ovim zakonom nije drugačije propisano. Član 45. (Skupština društva za faktoring) (1) Skupštinu društva za faktoring čine dioničari ili svi članovi društva. (2) U društvu za faktoring sa jednim dioničarom ili sa jednim članom koji ima udio ovlasti skupštine vrši dioničar, odnosno član društva sa jednim udjelom. Član 46. (Nadzorni odbor društva za faktoring) (1) Društvo za faktoring mora imati nadzorni odbor. (2) Nadzorni odbor društva za faktoring sastoji se od najmanje tri člana. (3) Osnivačkim aktom društva za faktoring može se odrediti da nadzorni odbor ima više članova, ali njihov broj mora biti neparan. Član 47. (Uvjeti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora društva za faktoring) (1) Za člana nadzornog odbora društva za faktoring može biti izabrano ili imenovano lice koje ima dobar ugled, Broj 14 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo za nadziranje vođenja poslova društva za faktoring. (2) Smatra se da je uvjet iz stava (1) ovog člana ispunjen ako lice ima relevantno iskustvo stečeno u rukovođenju poslovima ili u poslovima nadzora nad vođenjem poslova društva za faktoring ili drugog privrednog društva usporedive djelatnosti sa poslovima iz djelatnosti društva za faktoring. (3) Agencija može naložiti društvu za faktoring sazivanje skupštine društva za faktoring i predlaganje opoziva člana nadzornog odbora društva za faktoring ako: a) član nadzornog odbora krši ili ne obavlja svoje dužnosti određene ovim i drugim zakonima te propisima donesenim na osnovu tih zakona, b) postoji ili nastupi zapreka za imenovanje ili izbor člana nadzornog odbora, c) član nadzornog odbora ne ispunjava uvjete iz st. (1) i (4) ovog člana. (4) Agencija će detaljnije propisati uvjete koje moraju ispunjavati članovi nadzornog odbora društva za faktoring. Član 48. (Nadležnosti i ovlaštenja nadzornog odbora društva za faktoring) Osim nadležnosti i ovlaštenja koje nadzorni odbor ima prema odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava, nadzorni odbor društva za faktoring nadležan je i za davanje saglasnosti upravi društva: a) za određivanje poslovne politike društva za faktoring, b) na finansijski plan društva za faktoring, c) na organizaciju, sistem internih kontrola i sistem upravljanja rizicima, d) na godišnji plan društva za faktoring, te za odlučivanje o drugim pitanjima određenim ovim zakonom. Član 49. (Dužnosti i odgovornosti nadzornog odbora društva za faktoring) Nadzorni odbor društva za faktoring, osim nadležnosti i ovlaštenja iz člana 48. ovog zakona dužan je: a) nadzirati primjerenost postupanja i učinak rada interne revizije, b) dati svoje mišljenje Agenciji o nalozima Agencije u postupcima nadzora društva i to u roku 30 dana od dana prijema zapisnika Agencije o izvršenom nadzoru te nadzirati postupanje društva za faktoring u skladu sa nalozima i rješenjima Agencije, c) podnijeti izvještaj skupštini društva o nalozima Agencije te postupcima iz tačke b) ovog člana, d) odlučiti o davanju saglasnosti na finansijske izvještaje te o njima pisanim putem obavijestiti skupštinu društva za faktoring, e) obrazložiti skupštini društva svoje mišljenje o godišnjem izvještaju interne revizije i o godišnjem izvještaju uprave. Član 50. (Uprava društva za faktoring) (1) Uprava organizira rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja društvo za faktoring i odgovara za zakonitost poslovanja. (2) Uprava društva za faktoring mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju društvo, a čine je direktor i najmanje jedan izvršni direktor koji vode poslove i zastupaju društvo. (3) Članovi uprave društva za faktoring moraju biti u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u društvu. (4) Uprava društva za faktoring može ovlastiti prokuristu (jednog ili više njih) za zastupanje društva, odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji uime i za račun društva koje proizlaze iz djelatnosti društva, ali samo zajedno sa barem jednim članom uprave društva. (5) Osnivačkim aktom društva za faktoring utvrđuju se uvjeti koje treba ispunjavati lice kojem se daje prokura, ovlašteni organ za dodjelu prokure, vrsta i način davanja prokure, obim ovlaštenja iz prokure, uključujući i ograničenja u poduzimanju radnji od prokuriste. Član 51. (Uvjeti za člana uprave društva za faktoring) (1) Član uprave društva za faktoring može biti lice koje ispunjava sljedeće uvjete: a) ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova društva za faktoring, b) nije bilo član nadzornog odbora, član uprave ili lice na drugom rukovodećem položaju u društvu za faktoring, odnosno drugom privrednom društvu kada je nad njim otvoren stečajni postupak, donesena odluka o likvidaciji ili kojem je ukinuto odobrenje za rad, osim ako Agencija ocijeni da to lice nije svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem uticalo na nastanak stečaja, likvidacije ili ukidanje odobrenja za rad, c) nije pravomoćno osuđeno za prekršaj ili krivično djelo koje predstavlja teže kršenje sljedećih propisa: propisa kojim se regulira osnivanje i poslovanje privrednih društava, propisa kojim se regulira tržište vrijednosnih papira, propisa kojim se regulira poslovanje banaka, propisa kojima se regulira područje osiguranja, propisa kojim se regulira područje lizinga, propisa kojim se regulira osnivanje i rad investicijskih fondova i društava za upravljanje njima, propisa kojim se regulira osnivanje i rad obaveznih i dobrovoljnih penzijskih fondova, te društava za upravljanje njima, propisa kojim se reguliraju penzijska osiguravajuća društva, propisa kojim se regulira preuzimanje dioničkih društava, propisa kojima se regulira područje računovodstva, propisa kojima se reguliraju porezi, d) ima dobar ugled, e) nije pravomoćno osuđeno za krivično djelo protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, te ni za jedno od sljedećih krivičnih djela: prevare, protiv imovine, kod kojih se krivični postupak pokreće po službenoj dužnosti, protiv privrede, pravosuđa, krivotvorenja, protiv službene dužnosti, za odavanje tajnih podataka, za pranje novca, za finansiranje terorizma, te protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, f) za koje je na osnovu dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave društva za faktoring, g) ispunjava uvjete za člana uprave propisane zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava, h) nije član uprave, odnosno prokurist drugog privrednog društva, i) nije lice kojem je Agencija odbila izdati odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave i to najmanje godinu dana od dana donošenja rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave, j) nije bilo razriješeno dužnosti člana uprave društva za faktoring po nalogu Agencije iz člana 93. ovog zakona. Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 11 (2) Član uprave ili prokurist društva za faktoring ne može biti član uprave, nadzornog odbora ili prokurist bilo kojeg drugog pravnog lica koje posluje na osnovu odobrenja ili dozvole Agencije. (3) Agencija će bliže propisati uvjete iz stava (1) ovog člana za članstvo u upravi društva za faktoring, izdavanje saglasnosti te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring. Član 52. (Saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring) (1) Članom uprave društva može biti imenovano samo lice koje od Agencije dobije rješenje o izdavanju saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring. (2) Zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (1) ovog člana podnosi kandidat za člana uprave društva za faktoring uz obavezno priloženu pisanu odluku ili saglasnost organa u društvu, nadležnog za imenovanje članova uprave za mandat, koji ne može biti duži od četiri godine. (3) U postupku odlučivanja Agencija izdaje saglasnost iz stava (1) ovog člana na rok predloženog trajanja mandata. (4) Zahtjevu iz stava (2) ovog člana moraju se priložiti dokazi o ispunjavanju uvjeta iz člana 51. ovog zakona. (5) Lice koje je dobilo rješenje o izdavanju saglasnosti Agencije za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring prije imenovanja na funkciju člana uprave drugog društva za faktoring mora ponovno dobiti saglasnost Agencije. (6) U slučaju kada nadležni organ društva za faktoring želi ponovo imenovati lice koje je već dobilo rješenje o izdavanju saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva, kandidat za člana uprave društva za faktoring, uz priloženu pisanu odluku ili saglasnost organa u društvu za faktoring nadležnog za imenovanje članova uprave, dužan je Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (2) ovog člana za novi mandat najmanje tri mjeseca prije isteka mandata člana uprave. (7) Lice koje je već dobilo rješenje o izdavanju saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring i koje nadležni organ društva za faktoring želi ponovno imenovati, dužno je ponovo proći postupak propisan ovim zakonom. Član 53. (Odbijanje zahtjeva za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring ako: a) predloženo lice ne ispunjava uvjete propisane odredbama člana 51. ovog zakona, b) Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelatnosti i poslovi kojima se lice bavi ili se bavilo predstavljali prijetnju upravljanju društvom za faktoring, c) u zahtjevu za izdavanje saglasnosti navedeni podaci su netačni, neistiniti ili su podaci koji dovode u zabludu. Član 54. (Ukidanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring) (1) Agencija će donijeti rješenje o ukidanju saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring ako: a) lice u roku šest mjeseci od dana izdavanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave ne bude imenovano i ne stupi na dužnost člana uprave društva, a postupak izdavanja saglasnosti bio je spojen sa postupkom izdavanja odobrenja za obavljanje poslova faktoringa, b) lice u roku tri mjeseca od izdavanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave ne bude imenovano i ne stupi na dužnost člana uprave, c) licu prestaje funkcija člana uprave društva za faktoring na koju se saglasnost odnosi, d) licu prestane radni odnos sa društvom za faktoring na koje se saglasnost odnosi, sa danom prestanka radnog odnosa, odnosno istekom mandata člana uprave na koji se saglasnost odnosi, e) član uprave ne ispunjava uvjete pod kojima mu je saglasnost izdata, f) je saglasnost izdata uslijed prešućivanja bitnih činjenica ili na osnovu datih neistinitih, netačnih podataka i podataka koji dovode u zabludu, odnosno na neki drugi nepropisan način, g) je član uprave društva za faktoring teže prekršio dužnosti člana uprave iz člana 56. ovog zakona, propise donesene na osnovu ovog zakona i druge zakonske propise, a naročito ako je zbog toga ugrožena likvidnost ili održavanje kapitala društva za faktoring, h) član uprave nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Agencija, i) član uprave nije osigurao adekvatnu organizacionu strukturu ili sistem upravljanja rizicima društva za faktoring, j) su prestali postojati uvjeti iz odredbi propisa o privrednim društvima za člana uprave, k) utvrdi da je član uprave u sukobu interesa zbog kojeg ne može izvršavati obaveze i dužnosti sa pažnjom urednog i savjesnog privrednika, l) član uprave redovno ne ispunjava obavezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinka politika, mjera i internih procedura vezanih za usklađenost društva za faktoring sa odredbama ovog zakona ili ne poduzima odgovarajuće mjere u cilju otklanjanja nedostataka, odnosno ispravljanja nepravilnosti u poslovanju društva za faktoring. (2) Izuzetno, u slučajevima iz stava (1) tač. h), i), k) i l) ovog člana Agencija može umjesto ukidanja rješenja donijeti rješenje kojim će privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring. Član 55. (Pravne posljedice ukidanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring) (1) Ako Agencija ukine saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave, društvo za faktoring obavezno je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave. (2) Ako je članu ukinuta saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave ili u drugim slučajevima prijevremenog prestanka mandata člana uprave, nadležni organ prema osnivačkom aktu društva za faktoring dužan je u roku 90 dana od dana prestanka funkcije člana, odnosno članova uprave pribaviti saglasnost Agencije i imenovati novog člana, odnosno nove članove uprave ako društvo za faktoring ne bi imalo minimalan broj članova uprave u skladu sa osnivačkim aktom i/ili ovim zakonom. (3) Agencija objedinjuje oba postupka ako je protiv člana uprave započeo postupak za ukidanje saglasnosti za člana uprave u slučaju iz člana 54. stav (1) tačka g) ovog zakona, a zbog kojeg je protiv društva za faktoring započet postupak ukidanja odobrenja za obavljanje poslova faktoringa. Broj 14 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. (4) U slučaju kada uprava društva za faktoring nije u punom sastavu ili kada članovi uprave društva za faktoring ne mogu obavljati svoju funkciju iz nekih drugih razloga koji nisu navedeni u stavu (2) ovog člana, nadležni organ prema osnivačkom aktu društva za faktoring može, bez prethodne saglasnosti Agencije, jednokratno imenovati članove nadzornog odbora za zamjenike članova uprave i to najviše na rok od tri mjeseca, ako je to nužno zbog osiguranja poslovanja društva za faktoring i otklanjanja štetnih posljedica za društvo za faktoring i o tome u roku tri dana od dana imenovanja pisanim putem obavijestiti Agenciju. (5) U slučaju iz stava (4) ovog člana članovi koji se imenuju za zamjenike članova uprave moraju ispunjavati uvjete iz člana 51. ovog zakona. Član 56. (Obaveze i odgovornosti članova uprave i nadzornog odbora društva za faktoring) Društvo za faktoring, odnosno članovi njegove uprave i nadzornog odbora dužni su: a) u obavljanju djelatnosti, odnosno svojih dužnosti postupati savjesno i pošteno u skladu sa pravilima struke i najboljim interesima klijenata, kao i štititi integritet faktoring tržišta, b) u izvršavanju svojih dužnosti postupati sa pažnjom savjesnog privrednika, c) pribaviti i efikasno koristiti sredstva i procedure potrebne za obavljanje djelatnosti društva za faktoring, d) pridržavati se odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona kao i odredbi drugih zakona kojima se uređuje poslovanje društava za faktoring, te propisima donesenim na osnovu tih zakona. Član 57. (Odbor za reviziju) (1) U društvima za faktoring koja su registrirana kao dionička društva obavezno se formira odbor za reviziju. (2) Odbor za reviziju ima najmanje tri člana. (3) Postupak izbora, imenovanja, razrješenja, sastav i način odlučivanja odbora za reviziju utvrđuju se statutom dioničkog društva. POGLAVLJE V. INOZEMNI FAKTORING Član 58. (Tipovi inozemnog faktoringa) Zavisno od namjene inozemnog faktoringa razlikuju se dva tipa faktoringa i to: a) izvоzni fаktоring predstavlja finansijski posao putem kojeg domaći faktor vrši otkup i isplatu tražbine od izvoznika - prodavca i dalje ga prodaje korespondentnom faktoru u zemlji uvoznika - kupca koji vrši naplatu i transfer na domaćeg izvoznog faktora u zemlji izvoznika, b) uvozni fаktоring predstavlja finansijski posao putem kojeg domaći faktor u ulozi korespondentnog faktora vrši naplatu tražbine od kupca u roku dospijeća i naplaćenu tražbinu transferira na izvoznog faktora u zemlji prodavca. Člаn 59. (Sistemi u inozemnom faktoringu) (1) Inozemni fаktоring mоžе sе оbаvlјаti: a) u јеdnоfаktоrskоm sistеmu kаdа domaći fаktоr prеuzimа оbavеzu dа sаm nаplаti trаžbinu оd kupca čije je sjеdištе u inоzemstvu, b) u dvоfаktоrskоm sistеmu kаdа domaći fаktоr prеnоsi trаžbinu ili prеuzimа dugоvаnjе оd fаktоrа sа sjеdištеm u inоzemstvu u sklаdu sа uvjetima iz ugоvоrа о fаktоringu i оvim zаkоnоm. (2) Аkо је оbаvlјаnjе fаktоringа iz stаvа (1) tačkа b) оvоg člаnа urеđеnо nа drugačiјi nаčin drugim zаkоnоm, primjеnjuјu sе оdrеdbе оvоg zаkоnа. Član 60. (Subjekti inozemnog faktoringa) (1) Subjekti inozemnog faktoringa su: a) prodavac - izvoznik robe koji svoju tražbinu od kupca, nastalu na osnovu ugovora o prodaji robe ili pružanja usluga, prenosi na izvoznog faktora, b) izvozni faktor koji je u zemlji prodavca kao kupac tražbine, c) uvozni faktor u zemlji kupca kao korespondentni faktor, d) kupac - uvoznik robe. (2) Subjekti inozemnog faktoringa dužni su pridržavati se općih pravila i rokova koje primjenjuju strukovna udruženja za inozemni faktoring, nаrоčitо Factors Chain International (u daljnjem tekstu: FCI) i/ili International Factors Group (u daljnjem tekstu: IFG). Člаn 61. (Obaveze izvoznog faktora u dvofaktorskom sistemu) (1) Izvozni fаktоr kојi оbаvlја inozemni fаktоring sа sjеdištеm u Federaciji u dvоfаktоrskоm sistemu dužan је: a) zаklјučiti međufаktоrski ugоvоr sa fаktоrom sа sjеdištеm u inоzemstvu, koji mora biti u mеđunаrоdnо priznаtim i prihvаćеnim prаvnim i tеhničkim оkvirima kојe su rаzvile mеđunаrоdna strukovna udruženja FCI i IFG, b) poduzeti rаdnjе i mjеrе pоznаvаnjа i prаćеnjа strаnkе u sklаdu sa prоpisimа kојimа sе urеđuје sprеčаvаnjе prаnjа nоvcа i finаnsirаnjе tеrоrizmа. (2) Izvozni fаktоr imа оbavеzu sаvjеsnо uprаvlјаti prеnеsenim trаžbinama sa pаžnjоm dоbrоg privrednika. Član 62. (Prijenos tražbine u izvoznom faktoringu) (1) Prodavac na osnovu primljene narudžbe od kupca i ugovora o prodaji robe isporučuje robu kupcu i izdaje izvozni račun. Uz zahtjev za izvoznu faktoring uslugu izvoznom faktoru zajedno predaje na uvid narudžbenicu i otpremnicu. (2) Izvozni faktor utvrđuje osnovanost i vjerodostojnost tražbine prodavca prema kupcu, izražava interes za otkup ponuđene tražbine i prosljeđuje primljenu dokumentaciju iz stava (1) ovog člana uvoznom faktoru. (3) Uvozni faktor dužan je provjeriti bonitet i kreditnu sposobnost kupca i odobriti pokriće, tj. dati izjavu o odgovornosti za naplatu izvozne tražbine od kupca izvoznom faktoru. Član 63. (Ugovor o dvofaktorskom faktoringu u inozemnom faktoringu) (1) Izvozni faktor poziva prodavca da kompletira dokumentaciju u skladu sa članom 5. stav (3) ovog zakona i pristupi zaključivanju ugovora o izvoznom faktoringu. (2) Datum zaključivanja ugovora o prijenosu tražbine između prodavca i izvoznog faktora smatra se datumom prijenosa tražbine na izvoznog faktora. (3) Izvozni faktor nakon zaključenja ugovora iz stava (2) ovog člana dužan je obavijestiti o potpisu ugovora sa prodavcem korespondentnog uvoznog faktora u zemlji kupca, a zatim i sa njim zaključiti ugovor o dvofaktorskom faktoringu. (4) Uvozni faktor obavezan je obavijestiti kupca o potpisanom međufaktorskom ugovoru sa izvoznim faktorom, kao i o Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 13 njegovoj obavezi da u ugovorenom roku umjesto prodavcu preneseno potraživanje plati uvoznom faktoru. (5) Ugovorom o faktoringu između prodavca i izvoznog faktora ugovara se iznos avansa od nominalne vrijednosti izvozne tražbine koji se isplaćuje prodavcu, kamata na isplaćeni avans koju zaračunava izvozni faktor, naknada i troškovi faktora, kao i način plaćanja kamate i naknade. Član 64. (Isplata avansa, naplata i isplata tražbine u izvoznom faktoringu) (1) Izvozni faktor nakon potpisivanja ugovora sa prodavcem obavezan je isplatiti prodavcu ugovoreni iznos avansa u postotku od nominalne vrijednosti prenesene izvozne tražbine u roku definiranim ugovorom. (2) Kupac je na dan dospijeća izvozne tražbine obavezan izvršiti plaćanje prema uvoznom faktoru. (3) Uvozni faktor u roku dospijeća naplaćuje tražbinu od kupca i doznačuje je izvoznom faktoru sa sjedištem u Federaciji umanjenu za ugovorenu naknadu i troškove. (4) Izvozni faktor obavezan je nakon naplate tražbine od uvoznog faktora isplatiti prodavcu razliku izvozne fakture do punog iznosa umanjenu za avans, kamate, naknadu i druge troškove izvoznog faktora. (5) Nаplаta i plаćаnjе prеnеsenih trаžbina i prеuzеtih dugоvаnjа u mеđunаrоdnоm fаktоringu vrši sе prema prоpisimа kојimа sе urеđuје dеviznо pоslоvаnjе. POGLAVLJE VI. UPRAVLJANJE RIZICIMA, FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE I REVIZIJA Član 65. (Upravljanje rizikom) (1) Društvo koje obavlja poslove faktoringa mora imati razrađene strategije, politike i procedure za upravljanje rizikom koje obuhvataju identifikovanje, mjerenje ili procjenu i praćenje rizika, uključujući izvještavanje o rizicima kojima je društvo za faktoring izloženo ili bi moglo biti izloženo tokom svog poslovanja kao i podjelu odgovornosti u vezi sa upravljanjem rizicima, te je obavezno provoditi redovne mjere upravljanja rizikom i u vezi sa tim postupati u skladu sa pravilima finansijske struke. (2) Društvo za faktoring koje je preuzelo pravo i obavezu evidencije, naplate i upravljanja tražbinom naročito je dužno radi zaštite naplate tražbine: a) ugovorom precizirati da prodavac ima obavezu slanja pisanog obavještenja kupcu o postojanju duga prema prodavcu, kao i obavezu kupca da prenesenu tražbinu na osnovu ugovora o prijenosu tražbine plati faktoru, izuzev ako se radi o skrivenom faktoringu iz člana 11. stav (2) ovog zakona, b) po potrebi procijeniti kupca radi osiguranja naplate preuzimanjem bjanko mjenica sa mjeničnom izjavom dužnika o prihvatanju obaveze plaćanja duga u roku dospijeća i do visine (prenesenog) iznosa sa računa ili do odobrenog faktoring limita, c) po potrebi procijeniti kupca, kao i potrebu osiguranja prenesene tražbine kod osiguravajućeg društva. (3) Agencija će detaljnije propisati kriterije i način upravljanja rizicima. Član 66. (Interna revizija) (1) Društvo za faktoring dužno je organizirati provođenje interne revizije koja nezavisno i objektivno procjenjuje sistem internih kontrola, daje nezavisno i objektivno stručno mišljenje za unapređenje poslovanja radi poboljšanja poslovanja društva za faktoring uvodeći sistemski, disciplinovan pristup procjenjivanju i poboljšanju upravljanja rizicima, kontrole i korporativnog upravljanja. (2) Agencija će detaljnije propisati način obavljanja poslova interne revizije u društvu za faktoring. Član 67. (Sprečavanje pranja novca) (1) Društva za faktoring iz člana 25. ovog zakona koja su dobila odobrenje Agencije za obavljanje poslova faktoringa obavezna su u svom poslovanju poduzimati mjere i radnje propisane u skladu sa propisima o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma. (2) Društva za faktoring iz člana 25. ovog zakona obavezna su imati razrađene politike i procedure za otkrivanje i sprečavanje transakcija koje uključuju kriminalne aktivnosti, pranje novca ili aktivnosti koje podržavaju terorizam i poduzimati mjere na utvrđivanju identiteta svih lica sa kojima ulaze u poslovne odnose. Člаn 68. (Finansijsko izvještavanje) (1) Društvo za faktoring obavezno je sačinjavati i prezentirati finansijske izvještaje u skladu sa odredbama propisa o računovodstvu i reviziji Federacije kao i u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima i Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. (2) Društvo za faktoring mora organizirati svoje poslovanje i voditi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju, te ostale evidencije na način koji omogućuje provjeru posluje li društvo u skladu sa važećim propisima i standardima struke. (3) Društvo za faktoring imа оbavеzu: a) vоditi urеdnu i аžurnu еvidеnciјu kојu је dužno pоkаzаti u pоstupku nаdzоrа nаd pоslоvаnjem društva, b) obavještavati prodavca o realizaciji pojedinih odredbi ugovora o faktoringu i dostavljati mu isprave na knjiženje. (4) Društvo za faktoring i prodavac dužni su na osnovu dokumentacije iz člana 5. stav (3) ovog zakona izvršiti u svojim knjigovodstvima odgovarajuća knjiženja i čuvati je i arhivirati u skladu sa računovodstvenim propisima Federacije. Član 69. (Revizija finansijskih izvještaja) (1) Godišnje finansijske izvještaje društva za faktoring mora revidirati društvo za reviziju na način i pod uvjetima određenim propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke, ako ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona nije drugačije propisano. (2) Društvo za faktoring dužno je Agenciji dostaviti revidirane godišnje finansijske izvještaje iz člana 68. stav (1) ovog zakona u roku 15 dana od datuma izdavanja revizorskog izvještaja. (3) Isto društvo za reviziju može revidirati najviše pet uzastopnih godišnjih finansijskih izvještaja društva za faktoring. (4) Agencija od revizora može tražiti dodatna objašnjenja u vezi sa revidiranim godišnjim finansijskim izvještajima, odnosno drugim revidiranim izvještajima društva za faktoring. (5) Ako Agencija utvrdi da revizija izvještaja društva za faktoring nije obavljena ili da revizorski izvještaj nije sastavljen u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenima na osnovu ovog zakona, propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija, te pravilima revizorske Broj 14 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. struke, ili ako izvršenim nadzorom poslovanja društva ili na drugi način utvrdi da revizorski izvještaj o izvještajima društva za faktoring nije zasnovan na istinitim i objektivnim činjenicama, može odbiti revizorski izvještaj i zahtijevati od društva za faktoring da reviziju obave ovlašteni revizori drugog društva za reviziju, a na trošak tog društva. (6) Isto društvo za reviziju ne može obavljati reviziju finansijskih izvještaja društva za faktoring ako je u godini za koju su sastavljeni finansijski izvještaji istom društvu za faktoring pružalo usluge iz područja finansija, računovodstva, interne revizije, procjene vrijednosti društva za faktoring, njegove imovine i obaveza, poreznog i ostalog poslovnog savjetovanja, te obavljalo za njega poslove sudskog vještačenja. (7) Isto društvo za reviziju ne može preuzeti niti mu društvo za faktoring može povjeriti obavljanje revizije svojih finansijskih izvještaja ako je društvo za reviziju u prethodnoj godini više od polovine svojih ukupnih prihoda ostvarilo obavljanjem revizije finansijskih izvještaja tog društva. (8) Društvo za faktoring dužno je obavijestiti Agenciju o društvu za reviziju koje je izabralo za obavljanje revizije finansijskih izvještaja za poslovnu godinu na koju se revizija odnosi najkasnije u roku osam dana od kada je donesena odluka o izboru. Član 70. (Izvještavanje Agencije) (1) Društvo za faktoring dužno je izvještavati Agenciju o: a) upisu i promjenama podataka koji se upisuju u sudski registar, b) sazivanju skupštine i svim odlukama prihvaćenim na skupštini, c) imaocima poslovnih udjela ili dionica društva, te sticanju, odnosno izmjeni kvalifikovanih udjela, d) planiranom otvaranju, preseljenju, zatvaranju ili privremenom prestanku rada podružnice, odnosno drugim organizacionim promjenama, e) ulaganjima na osnovu kojih je društvo za faktoring direktno ili indirektno steklo kvalifikovani udio u drugom pravnom licu kao i o svakom daljnjem ulaganju u to pravno lice, f) promjenama u strukturi kapitala, g) prestanku obavljanja pojedinih poslova faktoringa. (2) Društvo za faktoring dužno je na zahtjev Agencije dostaviti izvještaj i informacije o svim poslovima bitnim za vršenje nadzora. (3) Agencija će propisati strukturu, sadržaj, način i rokove dostave izvještaja iz st. (1) i (2) ovog člana, koje su društva obavezna sastavljati za potrebe Agencije. POGLAVLJE VII. NADZOR NAD POSLOVANJEM DRUŠTAVA ZA FAKTORING Član 71. (Nadzor nad društvima za faktoring) (1) U smislu odredbi ovog zakona nadzor predstavlja provjeru da li subjekti koji obavljaju poslove faktoringa posluju u skladu sa odredbama ovog zakona, kao i sa podzakonskim aktima donesenim na osnovu njih, zatim u skladu sa propisima o upravljanju rizicima, vlastitim pravilima i standardima, pravilima struke na način koji omogućava uredno funkcioniranje društva za faktoring, te provođenje mjera i aktivnosti radi otklanjanja utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. (2) Osnovni ciljevi nadzora su provjera zakonitosti, procjena sigurnosti i stabilnosti poslovanja društva, a radi zaštite interesa klijenta i javnog interesa, doprinosa stabilnosti finansijskog sistema, te uspostavljanje i očuvanje povjerenja u tržište faktoringa. Član 72. (Nadležnosti Agencije kod vršenja nadzora) (1) Nadzor nad poslovanjem društava za faktoring vrši Agencija. (2) Na postupke koje u okviru svoje nadležnosti provodi Agencija primjenjuju se odredbe iz ovog poglavlja zakona. (3) Na postupke iz stava (1) ovog člana primjenjuju se odredbe propisa o upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije propisano. U postupcima koje vodi Agencija se u pravilu odlučuje bez usmene rasprave. (4) Agencija ima pravo uvida u sve podatke i dokumentaciju koja se vodi u društvima za faktoring. Član 73. (Predmet nadzora) (1) Pri vršenju nadzora Agencija naročito: a) provjerava organizacione uvjete, strategije, politike i postupke koje je društvo za faktoring uspostavilo radi usklađivanja svog poslovanja sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, b) provjerava i procjenjuje finansijsku stabilnost i položaj društva za faktoring, te rizike kojima je društvo za faktoring izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju. (2) Agencija će pri provjeri i procjeni finansijske stabilnosti i položaja, te pri procjeni rizika kojima je društvo za faktoring izloženo ili bi moglo biti izloženo uzeti u obzir vrstu, obim i složenost poslovanja društva za faktoring. (3) Agencija će na osnovu nadzora, provjera i procjena iz stava (1) ovog člana utvrditi posluje li društvo za faktoring u skladu sa zakonskim propisima, ima li to društvo uspostavljenu odgovarajuću organizaciju, te stabilan sistem upravljanja u društvu za faktoring, kao i kapital koji osigurava primjeren sistem upravljanja i pokrića rizika kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju. (4) Agencija se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta vršenja nadzora nad pojedinim društvom za faktoring rukovodi veličinom, uticajem i značajem društva za faktoring, kao i prirodom, vrstom, obimom, složenošću, te pokazateljima njihova poslovanja. Član 74. (Način vršenja nadzora) (1) Agencija provodi nadzor po službenoj dužnosti: a) neposrednim nadzorom, u prostorijama društva za faktoring, pregledom izvorne dokumentacije, provjerom i procjenom cjelokupnog poslovanja, obavljanjem razgovora sa članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim licima, b) posrednim nadzorom u prostorijama Agencije, na osnovu analize izvještaja koja su društva za faktoring dužna u propisanim rokovima dostavljati Agenciji, te praćenjem, prikupljanjem i provjerom dokumentacije, obavještenja i podataka dobivenih na poseban zahtjev Agencije, kao i praćenjem, prikupljanjem i provjerom podataka i saznanja iz drugih izvora, te provjerom i procjenom poslovanja na osnovu dostavljenih izvještaja i prikupljenih informacija, obavljanjem razgovora sa članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim licima. (2) Neposredni nadzor iz stava (1) tačka a) ovog člana može biti redovni ili vanredni. Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 15 Član 75. (Ovlaštena lica za vršenje nadzora) (1) Nadzor iz člana 71. ovog zakona vrše zaposlenici Agencije koji imaju ovlaštenja Agencije (ovlaštena lica). (2) Izuzetno, za obavljanje zadataka u vezi sa nadzorom poslovanja društva za faktoring Agencija može zatražiti stručno učestvovanje revizora, društva za reviziju ili drugog stručno osposobljenog lica. (3) Na stručno osposobljeno lice iz stava 2) ovog člana primjenjuju se, na odgovarajući način, propisi o tajnosti podataka koji se primjenjuju na radnike Agencije sa ovlaštenjima za vršenje nadzora. (4) Ovlaštenje za vršenje nadzora iz stava (1) ovog člana daje Agencija. Član 76. (Dostavljanje podataka Agenciji) (1) Društvo za faktoring dužno je dostaviti Agenciji na njen zahtjev ili učiniti dostupnom dokumentaciju, izvještaje i podatke o svim okolnostima potrebnim za nadzor ili izvršavanje drugih ovlaštenja i mjera koje nadzorni organ ima na osnovu ovog zakona i po tom osnovu donesenih podzakonskih akata. (2) Dokumentaciju, izvještaje i podatke iz stava (1) ovog člana Agenciji su dužni dostaviti članovi uprave i druga relevantna lica društva za faktoring, te članovi nadzornog odbora i prokuristi. (3) Agencija je od lica iz stava (2) ovog člana ovlaštena zatražiti pisano izjašnjenje o okolnostima iz stava (1) ovog člana ili ih pozvati da daju usmeno izjašnjenje na okolnosti. (4) Ovlašteno lice Agencije može voditi razgovore sa licima iz stava (2) ovog člana radi dobijanja informacija potrebnih za vršenje nadzora i izvršavanje ciljeva nadzora. Član 77. (Obavještenje o neposrednom nadzoru) (1) Prije početka vršenja neposrednog nadzora društvu za faktoring se dostavlja pisano obavještenje o neposrednom nadzoru koje sadrži najmanje: a) predmet nadzora, b) podatke o licima ovlaštenim za nadzor, c) naznaku lokacije na kojoj će se nadzor vršiti, d) datum početka vršenja nadzora, e) vremenski period koji se nadzire. (2) Obavještenje iz stava (1) ovog člana može sadržavati i koje je podatke društvo za faktoring dužno pripremiti licima Agencije za potrebe vršenja neposrednog nadzora. (3) Agencija može u toku nadzora dopuniti obavještenje o nadzoru. Na dopunu obavještenja o nadzoru na odgovarajući način odnose se odredbe stava (1) ovog člana. (4) Obavještenje o neposrednom nadzoru dostavlja se društvu za faktoring u roku koji ne može biti kraći od tri dana prije dana početka nadzora. (5) Izuzetno od odredbe iz stava (4) ovog člana, ovlašteno lice može dostaviti obavještenje o neposrednom nadzoru najkasnije na dan početka provođenja nadzora, ako nije moguće na drugi način postići svrhu pojedinog nadzora. (6) Obavještenje o neposrednom nadzoru mora sadržavati i informaciju o posljedicama koje mogu nastupiti ako društvo za faktoring ne bi postupilo u skladu sa zahtjevom za nadzor poslovanja, odnosno ako se Agenciji ne bi omogućilo vršenje nadzora poslovanja na način određen odredbama ovog zakona. Član 78. (Neposredni nadzor poslovanja društva za faktoring) (1) Društvo za faktoring dužno je ovlaštenom licu Agencije, nakon prijema obavještenja o nadzoru, omogućiti vršenje neposrednog nadzora u sjedištu društva za faktoring i na ostalim mjestima u kojima ono ili drugo lice po njegovom ovlaštenju obavlja djelatnost i poslove u vezi sa kojima ovlašteno lice Agencije vrši nadzor. (2) Društvo za faktoring dužno je ovlaštenom licu Agencije, na njegov zahtjev, omogućiti kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije, administrativne ili poslovne evidencije, te nadzor nad informacionim sistemom i tehnologijama koje omogućavaju rad informacionog sistema u obimu potrebnom za vršenje nadzora. (3) Društvo za faktoring dužno je ovlaštenom licu Agencije, na njegov zahtjev, uručiti svu traženu poslovnu dokumentaciju, računske ispise, kopije poslovnih knjiga, zapise o telefonskim razgovorima i snimke telefonskih razgovora, zapise sa telefaks-uređaja, administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektronskog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlašteno lice. Društvo za faktoring dužno je ovlaštenom licu osigurati pristup sistemu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računarskim programima. (4) Dokumentaciju, ispise, zapise i snimke iz stava (3) ovog člana, finansijske instrumente, novac ili predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom ili prekršajnom postupku ovlaštena lica Agencije mogu, uz izdavanje potvrde, privremeno oduzeti, ali samo do pokretanja tih postupaka kada ih predaju organu nadležnom za vođenje postupka. (5) Ovlaštena lica društva za faktoring dužna su sa ovlaštenim licem Agencije obaviti razgovor i dati informacije bitne za vršenje nadzora i izvršavanje ciljeva nadzora. Član 79. (Uvjeti za vršenje neposrednog nadzora) (1) Društvo za faktoring dužno je ovlaštenom licu Agencije osigurati adekvatne prostorije u kojima je moguće nesmetano i bez prisustva drugih lica vršiti nadzor poslovanja. (2) Na zahtjev ovlaštenog lica Agencije, društvo za faktoring dužno je osigurati stručnu i tehničku pomoć, potrebna pojašnjenja i druge uvjete potrebne za vršenje nadzora. (3) Nadzor poslovanja iz st. (1) i (2) ovog člana vrši ovlašteno lice Agencije u toku radnog vremena društva. Ako je zbog obima ili prirode posla nužno, društvo za faktoring dužno je omogućiti ovlaštenom licu Agencije vršenje nadzora poslovanja i izvan radnog vremena. Član 80. (Kontrola informacionog sistema) (1) Društvo za faktoring koje u svom poslovanju koristi informacioni sistem dužno je na zahtjev ovlaštenog lica Agencije osigurati uvjete za pregled informacionog sistema, te mogućnost ispitivanja jesu li podaci obrađeni korištenjem informacione tehnologije na primjeren način. (2) Društvo za faktoring dužno je na zahtjev ovlaštenog lica Agencije predati dokumentaciju iz koje je vidljiv transparentan i potpuni opis rada informacionog sistema. U dokumentaciji moraju biti na transparentan način definirane komponente informacionog sistema. Dokumentacija mora omogućiti ovlaštenom licu uvid u: a) programska rješenja, b) postupke obrade podataka korištenjem informacione tehnologije, c) kontrole koje osiguravaju pravilnu obradu podataka i d) kontrole koje osiguravaju čuvanje povjerljivosti, integriteta i raspoloživosti podataka. Broj 14 - Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. Član 81. (Završetak postupka neposrednog nadzora) (1) O postupku neposrednog nadzora sastavlja se zapisnik koji se dostavlja društvu za faktoring sa detaljnim opisom utvrđenih činjenica. (2) Na dostavljeni zapisnik društvo za faktoring ima pravo uložiti prigovor u roku osam dana od dana njegovog prijema. (3) Ako u postupku nadzora nisu utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti za koje bi se donosila odgovarajuća nadzorna mjera, ili su one utvrđene, a otklonjene do izrade zapisnika, to će se unijeti u zapisnik. (4) U slučajevima iz stava (3) ovog člana Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje da je postupak nadzora okončan. (5) Ako su zapisnikom utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti, za koje se treba donijeti odgovarajuća nadzorna mjera, otklonjene nakon izrade i dostave zapisnika društvu za faktoring, a prije donošenja rješenja kojim se izriče odgovarajuća nadzorna mjera, Agencija će o tome sastaviti dopunu zapisnika te, ako su otklonjene sve utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti, po isteku roka za izjašnjenje donijeti rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti i/ili nepravilnosti utvrđene u zapisniku i dopuni zapisnika otklonjene i postupak nadzora okončan. Član 82. (Prigovor na zapisnik o izvršenom nadzoru) Prigovor protiv zapisnika o izvršenom nadzoru dopušten je naročito iz sljedećih razloga: a) ako je u zapisniku pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, b) ako je pogrešno primijenjen propis i na osnovu njega izrečena mjera, c) ako je Agencija prekoračila ovlaštenja u provođenju nadzora. Član 83. (Sadržaj prigovora) (1) Prigovor mora sadržavati: a) navođenje zapisnika na koji se prigovor podnosi, b) izjavu da se navodi iz zapisnika pobijaju u cijelosti ili u određenom dijelu, c) razloge prigovora na koje se podnosilac poziva, d) druge podatke koje mora sadržavati svaki podnesak u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. (2) U prigovoru društvo za faktoring može navesti činjenice iz kojih proizlazi da nedostaci, nezakonitosti i nepravilnosti navedene u zapisniku ne postoje i predočiti dokaze. Ako se društvo u izjavi poziva na isprave, dužno ih je kao dokaze priložiti prigovoru. Član 84. (Posredni nadzor poslovanja) (1) Ovlašteno lice Agencije u toku posrednog nadzora utvrđuje: a) da li su propisani izvještaji i drugi podaci dostavljeni u propisanom roku i propisanoj formi, b) da li su podaci u izvještajima ili drugoj traženoj dokumentaciji istiniti, tačni i ispravni, c) posluje li društvo za faktoring u skladu sa propisima o upravljanju rizicima, u skladu sa drugim propisima određenim ovim zakonom i propisima donesenima na osnovu ovog zakona, te drugim zakonima kojima se uređuje poslovanje društva za faktoring i donesenim propisima na osnovu njih, d) provjerava i procjenjuje finansijsku stabilnost i položaj, te rizike kojima je društvo za faktoring izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju. (2) Agencija će pri provjeri i procjeni finansijske stabilnosti i položaja, te pri procjeni rizika kojima je društvo za faktoring izloženo ili bi moglo biti izloženo uzeti u obzir vrstu, obim i složenost poslovanja društva za faktoring. Član 85. (Zapisnik o posrednom nadzoru) (1) U slučaju utvrđenih nedostataka, nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju društva za faktoring u postupku posrednog nadzora ovlašteno lice Agencije sastavlja zapisnik. (2) Zapisnik o izvršenom nadzoru dostavlja se društvu za faktoring sa detaljnim opisom utvrđenih činjenica u postupku nadzora. (3) Na zapisnik o posrednom nadzoru na odgovarajući način primjenjuju se odredbe čl. 81., 82. i 83. ovog zakona. (4) Na osnovu nalaza iz zapisnika iz ovog člana Agencija je ovlaštena poduzeti sve nadzorne mjere kao i u slučaju neposrednog nadzora. Član 86. (Nadzorne mjere) (1) Na osnovu provedenog postupka nadzora, Agencija može društvu izreći nadzorne mjere propisane ovim zakonom u svrhu zakonitog i urednog poslovanja subjekata nadzora i zaštite javnog interesa, a u slučaju utvrđenih nepravilnosti i nezakonitosti Agencija izdaje prekršajni nalog za prekršaje ili podnosi prijavu nadležnom organu. (2) Kada Agencija utvrdi postojanje osnovane sumnje o počinjenom krivičnom djelu ili prekršaju, podnosi odgovarajuću prijavu nadležnom organu. Član 87. (Vrste nadzornih mjera) Agencija može društvu za faktoring, pod uvjetima propisanim ovim zakonom, odrediti sljedeće nadzorne mjere: a) preporuke upravi i nadzornom odboru društva za faktoring, b) opomenu, c) otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti, d) posebne nadzorne mjere, e) ukidanje odobrenja za rad. Član 88. (Preporuke upravi društva za faktoring) (1) Agencija će izreći preporuke upravi društva za faktoring kada u okviru nadzora, te provjere i procjene finansijske stabilnosti i položaja društva, kao i provjere i procjene rizika kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju utvrdi slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja ovog zakona. (2) Preporuke sadrže utvrđene i procijenjene značajne rizike i probleme kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo, odnosno utvrđene slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja propisa ovog zakona, te smjernice upravi društva za faktoring radi njihovog otklanjanja, te radi poboljšanja poslovanja, finansijske stabilnosti i položaja, kao i smanjenja rizika kojima je društvo za faktoring izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju. (3) Uprava društva dužna je Agenciji dostaviti plan, rokove i dinamiku postupanja po preporukama nadzornog organa. (4) Kako bi utvrdila poboljšanje poslovanja, finansijske stabilnosti i položaja, te smanjenja rizika kojima je društvo za faktoring izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju, Agencija može provesti ponovni nadzor nad društvom za faktoring. Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 17 Član 89. (Opomena) (1) Kada Agencija u toku nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti, a priroda i obim utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti nemaju značajan uticaj i posljedice na poslovanje društva za faktoring, nadzorni organ može izreći opomenu društvu za faktoring. (2) Agencija može opomenu javno objaviti. (3) Opomena Agencije može sadržavati i nalog da društvo za faktoring ispravi utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti, te rokove u kojima je društvo dužno to učiniti i dinamiku obavještavanja nadzornog organa o poduzetim radnjama i aktivnostima. (4) Ako u roku iz stava (3) ovog člana društvo za faktoring ne postupi po nalogu Agencije iz stava (3) ovog člana, Agencija će izdati rješenje za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. (5) Agencija je ovlaštena provesti ponovni nadzor nad društvom za faktoring u mjeri i obimu potrebnim kako bi se utvrdilo je li društvo za faktoring postupilo po nalogu Agencije iz stava (3) ovog člana, te jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem obimu. Član 90. (Otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti) (1) Kada Agencija u toku nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti koje predstavljaju povredu odredbi ovog zakona ili na osnovu njega donesenih propisa, te drugih zakona kojima se uređuje poslovanje društva i propisa na osnovu njih, rješenjem će društvu za faktoring naložiti mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti ili prestanak postupanja koje predstavlja povredu odredbi ovog zakona ili na osnovu njega donesenih propisa, te drugih zakona kojima se uređuje poslovanje društva za faktoring i propisa na osnovu njih. (2) Agencija će u rješenju iz stava (1) ovog člana navesti i rokove u kojima je društvo dužno otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti. Član 91. (Izvještaj o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti) (1) Društvo za faktoring dužno je otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti, te Agenciji podnijeti izvještaj o mjerama koje je poduzelo za njihovo otklanjanje u okviru roka koji je odredila Agencija. (2) Uz izvještaj iz stava (1) ovog člana društvo za faktoring dužno je priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. (3) Kada izvještaj iz stava (1) ovog člana nije potpun ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da su nezakonitosti otklonjene, Agencija će naložiti dopunu izvještaja u roku u kojem se izvještaj mora dopuniti. (4) Kada Agencija ne naloži dopunu izvještaja iz stava (3) ovog člana u roku 60 dana od podnošenja izvještaja iz stava (1) ovog člana, smatrat će se da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. Član 92. (Rješenje o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti) (1) Ako Agencija iz izvještaja iz člana 91. ovog zakona, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da su utvrđene nepravilnosti i nezakonitosti postupanjem po nadzornoj mjeri iz člana 90. ovog zakona otklonjene, donijet će rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. (2) Prije donošenja rješenja iz stava (1) ovog člana Agencija može provesti ponovni nadzor nad društvom za faktoring u mjeri i obimu potrebnom kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem obimu. Član 93. (Posebne nadzorne mjere) (1) Agencija je ovlaštena izreći društvu za faktoring posebne nadzorne mjere iz stava (2) ovog člana ako: a) društvo za faktoring nije postupilo u skladu sa rješenjem kojim Agencija nalaže mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti iz člana 90. ovog zakona, i/ili b) ako je kapital društva za faktoring ispod propisanog minimuma iz člana 27. ovog zakona. (2) Ako nastupe okolnosti iz stava (1) ovog člana, Agencija može izreći sljedeće posebne nadzorne mjere: a) naložiti društvu za faktoring da poveća kapital na nivo predviđen članom 27. ovog zakona, b) naložiti nadležnom organu društva za faktoring da razriješi člana ili članove uprave i imenuje novog člana ili članove uprave, c) naložiti društvu za faktoring da sazove skupštinu i predloži odgovarajuća rješenja, d) naložiti društvu za faktoring poboljšanje strategija, politika i procesa upravljanja rizicima, e) naložiti društvu za faktoring da u daljnjem poslovanju smanjuje rizike povezane sa poslovanjem društva, f) naložiti društvu za faktoring druge proporcionalne mjere potrebne da bi društvo poslovalo u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona ili na osnovu drugih zakona kojima se uređuje poslovanje društva i propisa donesenih na osnovu njih, g) privremeno zabraniti društvu za faktoring: 1) sklapanje poslova sa pojedinim dioničarima, odnosno članovima, članovima uprave, nadzornog odbora, prokuristima i društvima koja su usko povezana sa društvom za faktoring, 2) sklapanje novih ugovora o faktoringu u pojedinim ili svim poslovima faktoringa, 3) obavljanje poslova faktoringa sa određenim licima, 4) zabraniti, odnosno ograničiti društvu raspolaganje imovinom kojom upravlja društvo za faktoring. (3) Agencija će rješenjem naložiti posebne mjere nadzora iz stava (2) ovog člana i odrediti primjeren rok za poduzimanje mjera iz stava (2) ovog člana. (4) Društvo za faktoring dužno je Agenciji dostaviti izvještaj o provođenju naloženih mjera iz stava (2) ovog člana na koji se na odgovarajući način primjenjuju odredbe člana 91. st. od (1) do (3) ovog zakona. Član 94. (Rješenje o ukidanju odobrenja za rad) (1) Agencija će donijeti rješenje kojim će ukinuti rješenje o odobrenju društvu za obavljanje poslova faktoringa ukoliko utvrdi: a) da je odobrenje za obavljanje poslova faktoringa izdato na osnovu neistinitih, netačnih podataka ili prešućenih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na neki drugi nepropisan način, b) da je društvo za faktoring prestalo ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdato, Broj 14 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. c) da se poslovanje društva za faktoring ne vodi sa pažnjom urednog i savjesnog privrednika i u skladu sa dobrom poslovnom praksom, d) da je društvo za faktoring teže i/ili sistemski kršilo odredbe ovog zakona, propise donesene na osnovu ovog zakona ili druge propise kojih se dužno pridržavati, e) da društvo za faktoring nije postupilo u skladu sa rješenjem kojim Agencija nalaže mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti iz člana 90. ovog zakona ili posebne nadzorne mjere iz člana 93. ovog zakona, f) da je društvo za faktoring prekršilo odredbe o pravovremenom i tačnom izvještavanju Agencije više puta u periodu tri godine, ili da je na drugi način Agenciji onemogućavalo nadzor nad svojim poslovanjem, g) da društvo za faktoring obavlja poslove na način koji može pogoršati ili ugroziti njegovu likvidnost ili solventnost, h) da društvo za faktoring nije organiziralo poslovanje ili ne vodi svoje poslovne knjige ili poslovne knjige kojima upravlja, ili administrativnu i drugu poslovnu dokumentaciju na način koji u svakom trenutku omogućuje provjeru posluje li društvo u skladu sa propisima i pravilima o upravljanju rizicima, upravlja li društvo u skladu sa odredbama ovog zakona, drugih zakona koji uređuju društvo za faktoring i propisa koji su na osnovu njih doneseni i drugih propisa kojih se dužno pridržavati, i) da društvo ne obavlja djelatnosti u skladu sa odredbama člana 26., j) da je nastupio razlog za ukidanje rješenja o odobrenju za obavljanje poslova faktoringa propisan drugim odredbama ovog zakona, k) da društvo za faktoring nije počelo obavljati djelatnost u roku jedne godine od dana izdavanja odobrenja za obavljanje poslova faktoringa, odnosno nije sklopio nijedan ugovor o faktoringu istekom navedenog roka, l) da je društvo za faktoring prestalo ostvarivati prihod od obavljanja poslova faktoringa duže od šest mjeseci. (2) Rješenje iz stava (1) ovog člana Agencija je dužna dostaviti društvu u roku osam dana od dana donošenja rješenja. (3) Rješenje iz stava (1) ovog člana Agencija je dužna objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH", dostaviti ga nadležnom registarskom sudu i o tome izdati saopšenje za javnost. (4) Društvo za faktoring ne smije sklapati nove poslove u vezi sa obavljanjem poslova faktoringa od dana dostave rješenja iz stava (1) ovog člana, osim onih poslova koji imaju za cilj i kojima se osigurava prestanak društva na način određen odredbama propisa o privrednim društvima. Član 95. (Nadzor nad drugim licima i mjere nadzora) (1) Agencija je ovlaštena provoditi i nadzor nad drugim licima koja osim drugih djelatnosti ili kao jedinu djelatnost obavljaju poslove faktoringa bez odobrenja Agencije. (2) Ako Agencija utvrdi da lice obavlja poslove faktoringa bez odobrenja Agencije, tom licu će se zabraniti obavljanje navedenih poslova. (3) U slučaju iz stava (2) ovog člana, Agencija može prethodno obaviti pregled poslovnih knjiga i druge dokumentacije lica i prikupiti dokaze kako bi utvrdila obavlja li to lice poslove faktoringa. Član 96. (Saradnja nadzornih organa, obrada podataka i pružanje informacija) (1) Agencija obrađuje podatke o činjenicama i okolnostima koje su bitne za vršenje nadležnosti propisane ovim zakonom, a naročito one koji su vezane uz: a) odobrenja za obavljanje poslova faktoringa i druga odobrenja koja izdaje Agencija na osnovu ovog zakona, b) članove uprave i nadzornog odbora društva za faktoring, c) imaoce kvalifikovanih udjela u društvu za faktoring, d) revidirane finansijske izvještaje iz čl. 68. i 69. ovog zakona, e) izvršene mjere nadzora iz člana 86. ovog zakona, f) informacije koje Agencija prikupi u okviru razmjene informacija sa drugim agencijama i institucijama. (2) Podatke iz stava (1) ovog člana Agencija može dostaviti drugim agencijama, odnosno institucijama u skladu sa odredbama propisa kojim se regulira rad Agencije. Član 97. (Prikupljanje, vođenje, upotreba i čuvanje povjerljivih podataka) (1) Društvo za faktoring dužno je, kao povjerljive, čuvati sve podatke, informacije, činjenice i okolnosti za koje je saznalo na osnovu pružanja usluga klijentima, odnosno ostalim stranama ugovora o faktoringu. (2) Društva za faktoring prikupljaju, obrađuju, čuvaju, dostavljaju i upotrebljavaju povjerljive podatke iz stava (1) ovog člana u skladu sa propisima koji uređuju zaštitu ličnih podataka i ostalim propisima o zaštiti podataka. (3) Članovi društva za faktoring, dioničari društva za faktoring, te članovi organa upravljanja i zaposlenici društva za faktoring, odnosno druga lica koja su vezana uz njihov rad u društvu ili ako su uz pružanje usluga društvu na bilo koji način dostupni podaci iz člana 96. ovog zakona ne smiju te podatke saopšavati trećim licima, iskoristiti ih protiv interesa društva i njegovih klijenata ili omogućiti da ih koriste treća lica. (4) Ne postoji obaveza čuvanja povjerljivih podataka u sljedećim slučajevima: a) ako klijent ili treće lice izričito pisanim putem pristane da se saopšte pojedini povjerljivi podaci, b) ako to omogućuje ostvarenje interesa društva za faktoring za daljnju prodaju i/ili prijenos predmeta faktoringa, c) ako se povjerljivi podaci razmjenjuju unutar grupe banaka i/ili finansijskih institucija definiranih u skladu sa propisima kojima se uređuju uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada finansijskih institucija, te pružanje bankarskih i/ili finansijskih usluga radi upravljanja rizicima, d) ako se povjerljivi podaci razmjenjuju između finansijskih institucija o klijentima koji nisu ispunili svoju dospjelu obavezu u roku, a povjerljivi podaci se saopštavaju pravnom licu koje je osnovano radi prikupljanja i razmjene ovih podataka i to u skladu sa zakonima primjenjivim za tu djelatnost, e) ako nadležni sud ili drugi nadležni organ pisanim putem zahtijeva, odnosno naloži predočenje tih podataka radi utvrđivanja činjenica u krivičnim ili prekršajnim postupcima ili za potrebe utvrđivanja činjenica neophodnih za pokretanje takvih postupaka, f) u slučajevima određenim propisima koji uređuju sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma, g) ako su ti podaci potrebni radi razjašnjavanja međusobnih pravnih odnosa između društva za Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 19 faktoring i klijenta, odnosno dobavljača, odnosno drugih imaoca prava iz ugovora o faktoringu, te između klijenta i trećih lica u sudskim postupcima, arbitražnim postupcima i postupcima mirenja, h) ako nadležni sud pisanim putem zahtijeva, odnosno naloži predočenje tih podataka za potrebe ostavinskog, stečajnog i drugog sudskog postupka, i) ako nadležni sud ili drugi nadležni organ pisanim putem zahtijeva, odnosno naloži predočavanje tih podataka radi izvršenja nad imovinom klijenta, odnosno drugog imaoca prava iz ugovora o faktoringu, ili nad imovinom trećih lica, j) ako se ti podaci dostavljaju Agenciji za potrebe nadzora koji u okviru svojih nadležnosti provodi Agencija, odnosno drugi nadzorni organ, k) ako se ti podaci dostavljaju poreznim organima za potrebe postupaka koje oni provode u okviru svojih nadležnosti, l) odavanje podataka društvima za osiguranje u postupku osiguranja tražbina društva, m) odavanje podataka pri sklapanju pravnih poslova koji imaju učinak osiguranja tražbina društva kao što su bankarske garancije i drugi slični poslovi, n) ako se ti podaci saopštavaju pravnom licu koje se registrirano bavi prikupljanjem i pružanjem podataka o obavezama iz poslova faktoringa, o) ako je to propisano posebnim zakonom. (5) Obaveza čuvanja povjerljivih podataka postoji za lica iz stava (3) ovog člana i nakon prestanka rada u društvu za faktoring, odnosno nakon prestanka svojstva člana ili dioničara društva ili člana organa društva za faktoring kao i nakon prestanka ugovornog odnosa o obavljanju poslova za to društvo. (6) Nadzorni organ, odnosno drugi organ i sudovi mogu podatke koje su prikupili na osnovu stava (4) ovog člana upotrijebiti isključivo u svrhu zbog koje su prikupljeni. POGLAVLJE VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE Član 98. (Teži prekršaji društva za faktoring) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 KM do 100.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj društvo za faktoring ako: a) obavlja djelatnosti suprotno odredbama člana 26. ovog zakona, b) stiče kvalifikovani udio u drugom pravnom licu suprotno odredbi člana 38. stav (1) ovog zakona, c) izvrši prijenos faktoring poslovanja suprotno odredbama člana 41. stav (6) ovog zakona, d) ne dobije saglasnost Agencije u skladu sa odredbama člana 42. stav (1) ovog zakona, e) funkciju člana uprave društva za faktoring obavlja lice koje nije dobilo saglasnost Agencije za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring u skladu sa odredbom člana 52. stav (1) ovog zakona, f) član uprave društva za faktoring ne ispunjava obaveze u skladu sa odredbama člana 56. ovog zakona, g) ne upravlja rizicima u poslovanju u skladu sa odredbama člana 65. ovog zakona, h) ne organizira internu reviziju u skladu sa odredbama člana 66. ovog zakona, i) ne organizira poslovanje i vođenje poslovnih knjiga, kao i da ne sastavlja godišnje finansijske izvještaje u skladu sa odredbama člana 68. ovog zakona, j) ne dostavi revidirane godišnje finansijske izvještaje u skladu sa odredbom člana 69. stav (2) ovog zakona, k) ne omogući ovlaštenim licima Agencije provođenje nadzora u skladu sa odredbama člana 72. stav (4) ovog zakona, l) ne omogući ovlaštenim licima Agencije provođenje nadzora u skladu sa odredbama čl. 78., 79. i 80. ovog zakona, m) ne postupi po rješenju Agencije o otklanjanju utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti ili o prestanku nezakonitog postupanja iz člana 90. ovog zakona, n) ne postupi po rješenju Agencije iz člana 93. ovog zakona, o) izvrši prijenos faktoring poslovanja suprotno odredbama člana 41. stav (5) ovog zakona. (2) Odgovorno lice u društvu za faktoring bit će kažnjeno za prekršaje iz stava (1) ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM. Član 99. (Lakši prekršaji društva za faktoring) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 25.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj društvo za faktoring ako: a) ugovor o faktoringu nije sastavljen u skladu sa odredbama člana 16. ovog zakona, b) o saznanju sticanja i otuđenja kvalifikovanog udjela u društvu za faktoring ne obavijesti Agenciju u skladu sa odredbom člana 31. ovog zakona, c) prilikom imenovanja članova nadzornog odbora postupi suprotno odredbama člana 46. ovog zakona, d) prilikom imenovanja članova nadzornog odbora postupi suprotno odredbama člana 47. ovog zakona, e) ne osigura podnošenje zahtjeva za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave donošenjem odluke ili izdavanjem saglasnosti u skladu sa odredbom člana 52. stav (2) ovog zakona, f) ne postupi u skladu sa odredbom člana 52. stav (7) ovog zakona, g) ne obavijesti Agenciju o izabranom revizorskom društvu u skladu sa odredbom člana 69. stav (8) ovog zakona, h) ne obavijesti Agenciju u skladu sa odredbama člana 70. ovog zakona, i) ne postupi u skladu sa odredbama člana 104. st. (1), (3) i (4) ovog zakona. (2) Odgovorno lice u društvu bit će kažnjeno za prekršaje iz stava (1) ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM. Član 100. (Prekršaji ostalih lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 20.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice koje: a) stiče ili stekne kvalifikovani udio u društvu za faktoring suprotno odredbi člana 30. stav (1) ovog zakona, b) obavlja poslove faktoringa bez odobrenja Agencije za obavljanje poslova faktoringa iz člana 39. ovog zakona, c) ovlaštenim licima Agencije ne omogući pregled poslovnih knjiga i druge dokumentacije radi prikupljanja dokaza u skladu sa odredbom člana 96. stav (1) ovog zakona. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana koje je počinilo pravno lice bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM. Broj 14 - Strana 20 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. (3) Novčanom kaznom u iznosu 10.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice koje se koristi izrazom "faktoring", odnosno njenom izvedenicom suprotno odredbi člana 25. stav (6) ovog zakona. (4) Za prekršaj iz stava (3) ovog člana koje je počinilo pravno lice bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu 2.000,00 KM. Član 101. (Prekršaji fizičkih lica) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj: a) fizičko lice koje stiče ili stekne kvalifikovani udio u društvu suprotno odredbi člana 30. stav (1) ovog zakona, b) članovi uprave društva za faktoring ako ne vode poslove faktoringa u skladu sa odredbom člana 56. ovog zakona. Član 102. (Zastara i pravo stranke na pravni lijek) (1) Na prekršaje iz ovog zakona primjenjuju se odredbe o zastari iz propisa Zakona o prekršajima Federacije. (2) Protiv rješenja Agencije žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. POGLAVLJE IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 103. (Donošenje propisa) Agencija će u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti podzakonske akte iz: člana 16. stav (2); člana 26. stav (8); člana 27. stav (4); člana 32. stav (3); člana 38. stav (3); člana 39. stav (10); člana 47. stav (4); člana 51. stav (3); člana 65. stav (3); člana 66. stav (2) i člana 70. stav (3) ovog zakona. Član 104. (Usklađivanje sa odredbama ovog zakona) (1) Pravna lica koja su na dan stupanja na snagu ovog zakona upisana u sudski registar i obavljaju poslove faktoringa nastavljaju poslovati kao društva za faktoring prema odredbama ovog zakona. (2) Pravna lica iz stava (1) ovog člana dužna su u roku 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona. (3) Ako pravna lica iz stava (1) ovog člana ne postupe u roku i na način određen odredbama stava (2) ovog člana, dužna su prestati obavljati poslove faktoringa i djelatnost faktoringa brisati iz sudskog registra. (4) Pravno lice iz stava (1) ovog člana dužno je u roku mjesec dana nakon isteka roka iz stava (2) ovog člana dostaviti Agenciji izvještaj o usklađivanju sa odredbama stava (2) ovog člana. Uz izvještaj je potrebno priložiti: a) osnivački akt u obliku notarske isprave, b) spisak dioničara ili članova društva sa njihovim podacima i odgovarajućom dokumentacijom u skladu sa članom 39. ovog zakona, c) spisak lica koja su povezana sa imaocima kvalifikovanih udjela i opis načina povezanosti. (5) Ako iz izvještaja iz stava (4) ovog člana i priloženih dokaza proizlazi da je pravno lice iz stava (1) ovog člana usklađeno sa odredbama stava (2) ovog člana, Agencija će izdati odobrenje za obavljanje poslova faktoringa u skladu sa odredbama člana 39. ovog zakona. Član 105. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Temeljem članka IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O FAKTORINGU Proglašava se Zakon o faktoringu, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 22.12.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 17.12.2015. godine. Broj 01-02-101-02/16 18. veljače 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O FAKTORINGU POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet Zakona) Оvim se zаkоnоm uređuje fаktоring, vrste faktoringa, ugovori o faktoringu, uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada društava za faktoring, upravljanje rizicima, financijsko izvješćivanje, revizija i nadzor nad poslovanjem faktoring društava. Članak 2. (Pojmovi) U smislu odredbi ovoga zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja: (1) Fаktоring је prаvni pоsао kupoprodaje postojeće nedospjele ili buduće kratkoročne novčane tražbine nаstаle iz osnove ugоvоrа о prоdајi rоbе ili pružаnjа uslugа u zеmlјi i inоzemstvu, koja se prеnоsi na faktora ugovorom i koji preuzima tražbinu od prodavatelja da je naplati u svoje ime i za svoj račun. (2) Krаtkоrоčna novčana trаžbina је trаžbina kојa dоspijеvа nа nаplаtu u rоku do 180 dana оd dаnа prоdаје rоbе, оdnоsnо pružene uslugе, a koja se dеfinira ugоvоrоm о prоdајi rоbе ili pružаnja uslugа. (3) Prеdmеt faktoringa je otkup svаke pоstојеćе i/ili budućе, cijеle ili djеlomične, nеdоspjеle krаtkоrоčne nоvčаne trаžbine, kојa је nаstаla iz osnove ugоvоrа о prоdајi roba ili pružanja uslugа u zemlji i inozemstvu, zаklјučеnоg izmеđu subjekata koji obavljajući svoju djelatnost stupaju u međusobne dužničko-vjerovničke odnose. (4) Predujam predstavlja dio tražbine koju faktor nakon zaključenog ugovora isplaćuje prodavatelju tražbine. (5) Faktoring jamstveni fond predstavlja dio neisplaćene tražbine koji faktor zadržava do naplate od dužnika kao jamstvo za naplatu kamata na isplaćeni predujam i naknade faktoru za izvršene faktoring usluge i korespondira s isplaćenim predujmom. (6) Faktoring limit predstavlja iznos faktoring tražbine koji se prenosi od kupca na faktora sukladno propisu o obveznim odnosima i pokriven je instrumentom
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 98/15 23.12.2015 SN FBiH 19/06, SN FBiH 73/05, SN FBiH 53/03 zakon,parnični postupak,fbih Godina XXII - Broj 98 Srijeda, 23. 12. 2015. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1966 Na osnovu člana IV.B.7.a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 27.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 19.11.2015. godine. Broj 01-02-925-02/15 16. decembra 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU Član 1. U Zakonu o parničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 53/03, 73/05 i 19/06) u članu 2. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "(2) Sud ne može odbiti da odlučuje o zahtjevu za koji je nadležan.". Dosadašnji stav (2) postaje stav (3). Član 2. Član 7. mijenja se i glasi: "(1) Stranke su dužne iznijeti sve činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i izvoditi dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. (2) Sud će razmotriti i utvrditi samo činjenice koje su stranke iznijele i odrediti izvođenje samo onih dokaza koje su stranke predložile, ako zakonom nije drugačije određeno. (3) Sud je ovlašten utvrditi i činjenice koje stranke nisu iznijele i naložiti izvođenje dokaza koje stranke nisu predložile ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (član 3. stav 2.).". Član 3. U članu 10. dodaje se novi stav 1. koji glasi: "(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.". Dosadašnji stav (1) postaje stav (2). Član 4. Član 16. mijenja se i glasi: "(1) Sud do pravomoćnosti odluke, po službenoj dužnosti, pazi da li rješavanje spora spada u sudsku nadležnost. (2) Kada sud u toku postupka, do pravomoćnosti odluke, utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud nego neki drugi organ vlasti oglasit će se nenadležnim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu. (3) Kada sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud u Bosni i Hercegovini, po službenoj dužnosti proglasit će se nenadležnim, ukinut će provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu.". Član 5. Član 17. mijenja se i glasi: "Sud do pravomoćnosti odluke, po službenoj dužnosti, pazi na svoju stvarnu nadležnost.". Član 6. U članu 25. dodaje se stav 2. koji glasi: "(2) Sud u slučaju sumnje o postojanju i obimu imuniteta može zatražiti obavještenje od ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.". Član 7. Iza člana 32. podnaslov i član 33. mijenjaju se i glase: "Nadležnost u sporovima radi zaštite prava na osnovu pisane garancije proizvođača Član 33. Za suđenje u sporovima za zaštitu prava na osnovu pisane garancije protiv proizvođača koji je dao garanciju nadležan je, osim suda opće mjesne nadležnosti za tuženog, i sud opće mjesne nadležnosti za prodavca koji je pri prodaji stvari uručio kupcu pisanu garanciju proizvođača.". Broj 98 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 12. 2015. Član 8. Iza člana 33. dodaje se podnaslov i novi član 33a. koji glase: "Nadležnost u sporovima radi zaštite prava potrošača Član 33a. Za suđenje u sporovima za zaštitu prava potrošača, pored suda opće mjesne nadležnosti, nadležan je i sud na čijem području potrošač ima prebivalište, odnosno boravište.". Član 9. Član 53. mijenja se i glasi: "(1) Parnični postupak se pokreće tužbom. (2) Tužba mora sadržavati: 1) određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraživanja (tužbeni zahtjev), 2) činjenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev, 3) dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, 4) naznaku vrijednosti spora, 5) druge podatke koje u skladu sa odredbama člana 334. ovog zakona mora imati svaki podnesak. (3) Ako je tužilac u tužbi naveo pravni osnov, sud nije vezan uz njega.". Član 10. U članu 54. u stavu 1. iza riječi "odnosa", dodaju se riječi: "povredu prava ličnosti". Iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase: "(3) Tužba za utvrđenje može se podnijeti radi utvrđivanja postojanja, odnosno nepostojanja činjenice ako je to predviđeno posebnim zakonom ili drugim propisom. (4) Tužba za utvrđenje povrede prava ličnosti može se podnijeti, bez obzira na to da li je postavljen zahtjev za naknadu štete ili drugi zahtjev u skladu sa posebnim zakonom.". Dosadašnji st. (3) i (4) postaju st. (5) i (6). U stavu 6. broj "3" zamjenjuje se brojem "5". Član 11. U članu 56. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "(2) Ako tužilac preinačuje tužbu zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe tako da iz iste činjenične osnove zahtijeva drugi predmet ili novčanu sumu, tuženi se takvom preinačenju ne može protiviti.". Dosadašnji stav (2) postaje stav (3). Član 12. U članu 58. stav 1. mijenja se i glasi: "(1) Tužilac može, do zaključenja glavne rasprave, svoju tužbu preinačiti tako da umjesto prvobitno tuženog tuži drugu osobu.". Član 13. Član 59. mijenja se i glasi: "(1) Tužilac može povući tužbu bez pristanka tuženog prije nego što je tužba dostavljena tuženom. Tužba se može povući i nakon dostave tuženom sve do zaključenja glavne rasprave, ako tuženi na to pristane. Ako se tuženi u roku osam dana od dana obavijesti o povlačenju tužbe ne izjasni o tome, smatrat će se da je pristao na povlačenje. (2) Tužba se, uz izričit pristanak tuženog, može povući i nakon zaključenja glavne rasprave do pravomoćnosti odluke kojom se postupak pred prvostepenim sudom dovršava. U tom slučaju tuženi svoj zahtjev za naknadu troškova postupka mora postaviti najkasnije u svojoj saglasnosti za povlačenje tužbe. (3) Ako u slučaju iz stava 2. ovog člana dođe do povlačenja tužbe prije nego što je prvostepeni sud donio svoju odluku, odnosno prije nego što je ona u povodu žalbe dostavljena drugostepenom sudu, prvostepeni sud će rješenjem utvrditi da je tužba povučena, odnosno rješenjem utvrditi da je presuda bez pravnog dejstva i utvrditi da je tužba povučena. Tim će rješenjem odlučiti i o zahtjevu tuženog za naknadu troškova postupka. (4) Ako dođe do povlačenja tužbe pred prvostepenim sudom nakon donošenja prvostepene odluke, dok je postupak u povodu žalbe u toku pred drugostepenim sudom, prvostepeni sud će odmah obavijestiti drugostepeni sud da je došlo do povlačenja tužbe. (5) Ako u slučaju iz stava 2. ovog člana dođe do povlačenja tužbe nakon što je predmet dostavljen drugostepenom sudu, drugostepeni sud će, ako prije toga nije odlučio po žalbi, rješenjem utvrditi da je presuda bez pravnog dejstva i da je tužba povučena. Istim rješenjem sud će odlučiti i o zahtjevu tuženog za naknadu troškova postupka. (6) Podnesak kojim se, u slučaju iz stava 2. ovog člana, povlači tužba, podnosi se putem prvostepenog suda koji može, ako cijeni da je to potrebno, održati ročište sa strankama radi provjere jesu li ispunjeni uvjeti za povlačenje tužbe. (7) Tužilac može svoju tužbu povući i na ročištu pred drugostepenim sudom. (8) Povučena tužba smatra se kao da nije ni bila podnesena i može se ponovo podnijeti.". Član 14. Iza člana 61. dodaje se novo poglavlje IIIa. i čl. od 61a. do 61f. koji glase: "IIIa. - POSTUPAK ZA RJEŠAVANJE SPORNOG PRAVNOG PITANJA Član 61a. (1) Ako u postupku pred prvostepenim sudom u većem broju predmeta postoji potreba da se zauzme stav o spornom pravnom pitanju koje je od značaja za odlučivanje o predmetu postupka pred prvostepenim sudovima, prvostepeni sud će po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke zahtjevom pokrenuti postupak pred Vrhovnim sudom Federacije radi rješavanja spornog pravnog pitanja. (2) Sud koji je pokrenuo postupak za rješavanje spornog pravnog pitanja dužan je zastati sa postupkom dok se ne okonča postupak pred Vrhovnim sudom Federacije. Član 61b. (1) Zahtjev iz člana 61a. stav 1. ovog zakona treba sadržavati kratak prikaz utvrđenog stanja stvari u konkretnoj pravnoj stvari, navode stranaka o spornom pravnom pitanju i razloge zbog kojih se sud obraća sa zahtjevom za rješavanje spornog pravnog pitanja. Sud će uz zahtjev priložiti i sopstveno tumačenje spornog pravnog pitanja. Zahtjev se ne dostavlja strankama na izjašnjavanje. (2) Ako stranka predloži pokretanje postupka za rješavanje spornog pravnog pitanja, a protivna stranka nije bila u mogućnosti izjasniti se o prijedlogu, sud će dostaviti prijedlog drugoj stranci na izjašnjenje u roku osam dana od dana dostavljanja prijedloga. (3) Prvostepeni sud dužan je uz zahtjev za rješavanje spornog pravnog pitanja dostaviti predmet i Vrhovnom sudu Federacije. Član 61c. (1) Vrhovni sud Federacije odbacit će nepotpun ili nedozvoljen zahtjev za rješavanje spornog pravnog pitanja. Srijeda, 23. 12. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 98 - Strana 3 (2) Zahtjev iz stava 1. ovog člana je nedozvoljen ako je o takvom zahtjevu Vrhovni sud Federacije već donio odluku. Član 61d. (1) Vrhovni sud Federacije rješava sporno pravno pitanje po pravilima postupka za usvajanje pravnih stavova. (2) Vrhovni sud Federacije odbit će riješiti sporno pravno pitanje ako ono nije od značaja za odlučivanje u većem broju predmeta u postupku pred prvostepenim sudom. (3) Vrhovni sud Federacije dužan je riješiti sporno pravno pitanje u roku 60 dana od dana prijema zahtjeva. Član 61e. (1) U odluci povodom zahtjeva za rješavanje spornog pravnog pitanja Vrhovni sud Federacije iznosi razloge kojima obrazlaže zauzeto pravno shvatanje. (2) Odluka iz stava 1. ovog člana dostavlja se sudu koji je pokrenuo postupak i objavljuje na internet stranici Vrhovnog suda Federacije ili na drugi pogodan način. Član 61f. Ako je Vrhovni sud Federacije riješio sporno pravno pitanje, stranke u postupku u kome se postavlja isto sporno pravno pitanje nemaju pravo tražiti njegovo rješavanje u parnici koja je u toku.". Član 15. U članu 71. stav 2. mijenja se i glasi: "(2) Ako tuženi osporava tužbeni zahtjev, odgovor na tužbu mora sadržavati i razloge iz kojih se tužbeni zahtjev osporava, činjenice na kojima tuženi zasniva svoje navode i dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.". Član 16. U članu 73. dodaje se stav 2. koji glasi: "(2) Ukoliko odgovor na tužbu bude odbačen ili povučen u skladu sa članom 336. stav 3. ovog zakona, smatrat će se da tuženi nije odgovorio na tužbu.". Član 17. Iza člana 78. dodaje se novi član 78a. koji glasi: "Član 78a. Ako stranka ili njen zakonski zastupnik nije u stanju jasno i određeno izjasniti se o predmetu raspravljanja, a nema punomoćnika, sud će upozoriti na potrebu da uzme punomoćnika.". Član 18. U članu 83. st. 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Ako pred istim sudom teče više parnica između istih osoba ili u kojima je ista osoba protivnik raznih tužilaca ili raznih tuženih, sud može, na prijedlog stranaka ili po službenoj dužnosti, rješenjem spojiti sve te parnice radi zajedničkog raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili troškovi. Za sve spojene parnice sud će donijeti zajedničku presudu. (2) Sud može, na prijedlog stranaka ili po službenoj dužnosti, odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima iz iste tužbe, te će nakon završetka odvojenog raspravljanja donijeti posebne odluke o tim zahtjevima.". Član 19. U članu 87. iza riječi "postupka" dodaju se riječi: "do njegovog pravomoćnog okončanja". Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "(2) Ako je sudska nagodba zaključena nakon donošenja prvostepene presude, prvostepeni sud donijet će rješenje kojim će utvrditi da je prvostepena presuda bez dejstva.". Član 20. U članu 92. dodaje se stav 4. koji glasi: "(4) Ako sudska nagodba bude poništena, postupak se nastavlja kao da sudska nagodba nije ni bila zaključena.". Član 21. U članu 99. u stavu 1. u tački 2) iza riječi "tužbu," dodaju se riječi: "uključujući izvođenje dokaza čitanjem isprava". Član 22. U članu 103. riječ "iznose" zamjenjuje se riječima: "mogu iznijeti". Član 23. U članu 112. u stavu 3. na kraju druge rečenice, iza riječi "obaviještena" dodaje se zarez i riječi: "osim ako su na tom ročištu iznesene nove činjenice". Iza stava 3. dodaje se stav 4. koji glasi: "(4) Sud može po službenoj dužnosti odgoditi zakazano ročište samo u slučajevima predviđenim ovim zakonom.". Član 24. U članu 114. dodaje se stav 2. koji glasi: "(2) Ako se ročište drži pred novim sudijom sud može, uz saglasnost stranaka, odlučiti da se ponovo ne saslušavaju svjedoci i vještaci i da se ne obavlja novi uviđaj, već da se pročitaju zapisnici o izvođenju tih dokaza.". Član 25. U članu 115. stav 3. se briše. Dosadašnji st. (4), (5) i (6) postaju st. (3), (4) i (5). Član 26. U članu 124. dodaje se stav 2. koji glasi: "(2) Ako stranka ne postupi po nalogu suda, sud je ovlašten po službenoj dužnosti pribaviti i izvesti te dokaze.". Član 27. Iza člana 129. dodaje se novi član 129a. koji glasi: "Član 129a. (1) Ako sudu nije poznato pravo koje važi u stranoj državi, zatražit će obavještenje od organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa. (2) Sud može i od stranke zatražiti da podnese javnu ispravu izdatu od nadležnog inozemnog organa, kojom se potvrđuje koje pravo važi u stranoj državi.". Član 28. U članu 132. u stavu 1. iza riječi "pravno" dodaju se riječi: "ili fizičko". Član 29. U članu 164. dodaju se novi st. (2) i (3) koji glase: "(2) Sud može odlučiti da se sasluša samo jedna stranka ako se uvjeri da drugoj stranci, odnosno osobi koja se ima saslušati za tu stranku nisu poznate sporne činjenice ili ako saslušanje te stranke nije moguće. (3) Ako u toku postupka stranka umre ili ponovno saslušanje stranke nije moguće ili je otežano iz drugih razloga, sud će pročitati zapisnik sa iskazom te stranke.". Član 30. Član 183. se briše. Član 31. U članu 191. stav 4. mijenja se i glasi: "(4) U obrazloženju sud će izložiti: zahtjeve stranaka, činjenice koje su stranke iznijele i dokaze koje su Broj 98 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 12. 2015. izveli, koje je od tih činjenica sud utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koji su dokazi izvedeni, te kako ih je ocijenio. Sud će posebno navesti koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka, a izjasnit će se, ako je to potrebno, i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora, te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je već donio tokom postupka.". Član 32. U članu 192. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "(3) Ako stranka ne predloži donošenje dopunske presude u roku iz stava 1. ovog člana, smatrat će se da je tužba u tom dijelu povučena.". Član 33. U članu 208. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "(2) Presuda zbog propuštanja ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.". Dosadašnji stav (2) postaje stav (3). Iza stava 3. dodaje se stav 4. koji glasi: "(4) Kada se presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja pobija zbog toga što je izjava o priznanju ili odricanju data u bitnoj zabludi ili pod uticajem prisile ili prevare, stranka može u žalbi iznijeti i nove činjenice, te predložiti nove dokaze koji se tiču tih mana u volji.". Član 34. Član 209. mijenja se i glasi: "(1) Povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u toku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo od uticaja na donošenje zakonite i pravilne presude. (2) Povreda odredaba parničnog postupka uvijek je od uticaja na donošenje zakonite i pravilne presude u sljedećim slučajevima: 1) ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji je po zakonu morao biti isključen ili izuzet (član 357. ZPP); 2) ako je odlučeno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadležnosti (član 16. ZPP); 3) ako je sud odlučio o tužbenom zahtjevu za koji je stvarno nadležan viši sud; 4) ako je protivno odredbama ovog zakona sud zasnovao svoju odluku na nedozvoljenim raspolaganjima stranaka (član 3. stav 3. ZPP); 5) ako je sud donio presudu bez glavne rasprave; 6) ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu na osnovu priznanja, presudu na osnovu odricanja i presudu zbog propuštanja; 7) ako je protivno odredbama ovog zakona sud odbio zahtjev stranke da se u postupku služi svojim jezikom i pismom i da prati tok postupka na svom jeziku; 8) ako je u postupku kao tužilac ili tuženi učestvovalo lice koje ne može biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlašteno lice, ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili pojedine radnje u postupku, ako vođenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno; 9) ako je odlučeno o zahtjevu o kojem već teče parnica ili kojeg se tužilac odrekao ili o kojem je već prije pravomoćno presuđeno ili o kojem je već zaključena sudska nagodba ili nagodba koja po posebnim propisima ima svojstvo sudske nagodbe; 10) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na glavnoj raspravi; 11) ako je presudom prekoračen tužbeni zahtjev; 12) ako je odlučeno o nepravovremeno podnesenoj tužbi, a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti (član 67. stav 1. tačka 2.); 13) ako prije podnošenja tužbe nije proveden zakonom predviđen postupak mirnog ili drugačijeg ostvarivanja prava, a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti. (3) Zbog povreda odredaba parničnog postupka iz stava 2. tačka 7. ovog člana, žalbu može izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiču.". Član 35. U članu 213. u stavu 3. iza riječi "odrekla" dodaju se riječi: "prava na žalbu", a iza riječi "od" dodaje se riječ "izjavljene". Član 36. Iza člana 213. dodaje se novi član 213a. koji glasi: "Član 213a. U slučaju da podnosilac žalbe odustane od izjavljene žalbe, prvostepeni sud će rješenjem utvrditi odustanak od žalbe.". Član 37. U članu 215. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "(3) Primjerak objašnjenja u povodu navoda žalbe sudija prvostepenog suda dostavit će strankama koje mogu dati svoje izjašnjenje u roku osam dana.". Član 38. U članu 216. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "(3) U slučaju iz stava 2. ovog člana na odgovarajući način će se primjenjivati odredbe člana 215. stav 3. ovog zakona.". Član 39. U članu 217. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "(3) Ako drugostepeni sud ocijeni da bi prvostepenu presudu trebalo ponovo ukinuti nakon što je ona već jednom ukinuta povodom žalbe, dužan je zakazati raspravu, osim ako se radi o presudi na osnovu priznanja, presudi na osnovu odricanja i presudi zbog propuštanja.". Dosadašnji st. (3) i (4) postaju st. (4) i (5). Član 40. U članu 221. iza riječi "postupka" dodaju se riječi: "iz člana 209. stav 2. tač. 2), 3), 8), 9), 12) i 13) ovog zakona". Član 41. U članu 224. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "(2) Prvostepena presuda se povodom žalbe može ukinuti i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje samo jednom, osim ako se radi o presudi na osnovu priznanja, presudi na osnovu odricanja i presudi zbog propuštanja.". Član 42. Iza člana 224. dodaje se novi član 224a. koji glasi: "Član 224a. Sud će rješenjem utvrditi da je prvostepena presuda bez dejstva i da je žalilac odustao od žalbe, ako su stranke zaključile sudsku nagodbu u toku postupka po žalbi.". Srijeda, 23. 12. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 98 - Strana 5 Član 43. U članu 225. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase: "(2) Drugostepeni sud će rješenjem utvrditi da je podnosilac žalbe odustao od podnesene žalbe ako je to propustio učiniti prvostepeni sud. (3) Ako je podnosilac žalbe odustao od žalbe u postupku pred drugostepenim sudom, sud će rješenjem utvrditi odustanak od žalbe." Član 44. Član 227. mijenja se i glasi: "(1) Drugostepeni sud će u sjednici vijeća ili na osnovu održane rasprave rješenjem ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti istom prvostepenom sudu radi održavanja nove glavne rasprave ako utvrdi da postoji jedan od sljedećih razloga iznesenih u žalbi: 1) ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu na osnovu priznanja ili presudu na osnovu odricanja ili presudu na osnovu propuštanja; 2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a posebno propuštanjem dostave nije data mogućnost da raspravlja pred sudom, a to je postupanje bilo od uticaja na donošenje zakonite i pravilne presude; 3) ako je sud donio presudu bez glavne rasprave; 4) ako je presudu donio sudija koji je po zakonu morao biti isključen ili izuzet; 5) ako je protivno odredbama ovog zakona sud odbio zahtjev stranke da se u postupku služi svojim jezikom i pismom i prati tok postupka na svom jeziku. (2) Ako drugostepeni sud utvrdi da je u prvostepenom postupku odlučeno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadležnosti ili o zahtjevu po tužbi koja je podnijeta poslije zakonom propisanog roka ili ako prije podnošenja tužbe nije proveden zakonom predviđeni postupak mirnog ili drugačijeg ostvarivanja prava, a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti, ili o kojem već teče parnica ili o kojem je već prije pravomoćno presuđeno ili kojeg se tužilac odrekao ili o kojem je već zaključena sudska nagodba, ukinut će prvostepenu presudu i odbaciti tužbu. (3) Ako drugostepeni sud utvrdi da je u prvostepenom postupku kao tužilac ili tuženi učestvovala osoba koja ne može biti stranka u postupku ili ako stranku u postupku koja je pravno lice nije zastupala ovlaštena osoba ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebna ovlaštenja za vođenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku, ako vođenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno, s obzirom na prirodu povrede ukinut će prvostepenu presudu i vratiti predmet nadležnom prvostepenom sudu ili će ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu. (4) Ako drugostepeni sud utvrdi da je prvostepenu presudu donio stvarno nenadležan sud, ukinut će prvostepenu presudu i predmet ustupiti stvarno nadležnom sudu. (5) Kad drugostepeni sud ukine presudu prvostepenog suda i predmet vrati istom sudu na ponovno suđenje, može narediti da se nova glavna rasprava ili pripremno ročište održi pred drugim sudijom. (6) U obrazloženju rješenja kojim se prvostepena presuda ukida treba navesti koje su odredbe parničnog postupka povređene i u čemu se povrede sastoje.". Član 45. Iza člana 227. dodaje se novi član 227a. koji glasi: "Član 227a. (1) Drugostepeni sud će rješenjem ukinuti presudu prvostepenog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje ako utvrdi da je prvostepenom presudom prekoračen tužbeni zahtjev na način da je odlučeno o nečemu drugom a ne o onome što je traženo. (2) Ako utvrdi da je prvostepenom presudom prekoračen tužbeni zahtjev na način da je dosuđeno više od onoga što je traženo, drugostepeni sud će rješenjem ukinuti presudu prvostepenog suda u dijelu u kojem je prekoračen tužbeni zahtjev.". Član 46. U članu 229. tačka 5) mijenja se i glasi: "5) ako je prvostepeni sud iz činjenica koje je utvrdio izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica na kojima je zasnovana presuda.". Član 47. Član 232. mijenja se i glasi: "Drugostepeni sud vratit će sve spise prvostepenom sudu sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svoje odluke radi predaje tom sudu, strankama i drugim zainteresiranim osobama. Prvostepeni sud dužan je odmah dostaviti odluke drugostepenog suda, a najkasnije u roku osam dana računajući od dana prijema spisa.". Član 48. Iza člana 232. dodaje se član 232a. koji glasi: "Član 232a. (1) Ako je drugostepeni sud propustio odlučiti u pogledu svih dijelova presude koji se pobijaju žalbom ili ako je propustio donijeti sve odluke koje je odbacujući, odnosno odbijajući ili uvažavajući žalbu trebalo donijeti ili ako je propustio odlučiti u pogledu jedne ili više žalbi, žalilac može u roku 30 dana od dostave drugostepene odluke predložiti drugostepenom sudu da svoju odluku dopuni. (2) Prijedlog za donošenje drugostepene dopunske odluke ne može se podnijeti zbog toga što drugostepeni sud nije odlučio o svim razlozima zbog kojih je žalba izjavljena ili na koje je bio dužan paziti po službenoj dužnosti. (3) Prijedlog iz stava 1. ovog člana podnosi se prvostepenom sudu, koji ga je dužan bez odgode zajedno sa spisom proslijediti drugostepenom sudu. (4) Na postupak u povodu prijedloga iz stava 1. ovog člana na odgovarajući način se primjenjuju odredbe čl. od 192. do 194. ovog zakona.". Član 49. Član 237. mijenja se i glasi: "(1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu u roku 30 dana od dana dostave prijepisa presude. (2) Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 30.000,00 konvertibilnih maraka a u privrednim sporovima 50.000,00 konvertibilnih maraka. (3) Izuzetno, Vrhovni sud Federacije može dopustiti reviziju u svim predmetima ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima. Broj 98 - Strana 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 12. 2015. (4) U slučajevima u kojima revizija nije dozvoljena prema odredbi stava 2. ovog člana, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostepene presude ako odluka o sporu zavisi od rješenja nekog materijalnopravnog ili procesno-pravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a naročito u slučaju: 1) ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvatanje odlučujući u pojedinim predmetima na sjednici odjeljenja, a riječ je o pitanju u kojem postoji različita praksa drugostepenih sudova; 2) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvatanje, ali je odluka drugostepenog suda zasnovana na shvatanju koje nije podudarno sa tim shvatanjem; 3) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvatanje i presuda se drugostepenog suda zasniva na tom shvatanju, ali bi naročito uvažavajući razloge iznesene tokom prethodnog prvostepenog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sistemu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima, te odlukom Ustavnog suda BiH, Evropskog suda za ljudska prava trebalo preispitati sudsku praksu. (5) U reviziji iz stava 3. ovog člana stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose, te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.". Član 50. Član 241. mijenja se i glasi: "(1) Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom, u granicama razloga navedenih u reviziji, pazeći po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava. (2) U povodu revizije iz člana 237. stav 3. ovog zakona, revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojeg je podnesena i koje je u njoj određeno naznačeno kao takvo, uz pozivanje na propise i druge izvore prava koji se na to pitanje odnose.". Član 51. U članu 244. dodaje se stav 2. koji glasi: "(2) U slučaju da je podnosilac revizije odustao od podnesene revizije prvostepeni sud će rješenjem utvrditi odustanak od revizije.". Član 52. Član 247. mijenja se i glasi: "(1) Nedozvoljenu reviziju odbacit će revizijski sud rješenjem, kao i nepravovremenu ili nepotpunu reviziju, ako to, u granicama svojih ovlaštenja, nije učinio prvostepeni sud. (2) Revizija je nedozvoljena ako nije izjavljena putem punomoćnika iz člana 301b. ovog zakona, ako ju je izjavila osoba koja nije ovlaštena na podnošenje revizije, ili osoba koja je odustala od revizije, ili ako osoba koja je izjavila reviziju nema pravni interes za podnošenje revizije, ili ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne može podnijeti. (3) Revizijski sud će rješenjem utvrditi da je podnosilac revizije odustao od podnesene revizije ako je to propustio učiniti prvostepeni sud. (4) Reviziju iz člana 237. stav 3. ovog zakona sud će rješenjem odbaciti kao nedozvoljenu i ako u reviziji ne bude određeno naznačeno pravno pitanje zbog kojeg se podnosi uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose, kao i zato što u njoj nisu određeno izloženi razlozi zbog kojih podnosilac smatra da je to pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. (5) Revizijski sud će reviziju iz člana 237. stav 3. ovog zakona odbaciti i ako ocijeni da pravno pitanje zbog kojeg je ona izjavljena nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. (6) U obrazloženju rješenja iz st. 4. i 5. ovog člana treba se samo pozvati na odredbe navedenih stavova koje predviđaju odbacivanje takve revizije zbog tamo navedenih razloga. Ako ocijeni da bi to bilo svrsishodno, sud može odlučiti i da se posebno obrazlože razlozi zbog kojih je donijeto takvo rješenje. (7) Ako sud, u slučaju iz stava 5. ovog člana, nađe da samo neko od više istaknutih pravnih pitanja nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, revizija će se odbaciti samo u pogledu tog pitanja.". Član 53. U članu 248. iza riječi "izjavljena" dodaju se riječi: "kao ni razlog na koji pazi po službenoj dužnosti". Član 54. Član 249. mijenja se i glasi: "(1) Ako utvrdi da postoji povreda odredaba parničnog postupka zbog koje se revizija može izjaviti, osim povreda određenih u st. 2. i 3. ovog člana, revizijski sud će, s obzirom na prirodu povrede, presudom preinačiti presudu drugostepenog suda ili rješenjem ukinuti u cijelosti ili djelimično presudu drugostepenog i prvostepenog suda ili samo presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje istom ili drugom sudiji prvostepenog suda, odnosno istom ili drugom vijeću drugostepenog suda, odnosno drugom nadležnom sudu. (2) Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom odlučeno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadležnosti ili po tužbi koja je podnijeta poslije zakonom propisanog roka ili ako prije podnošenja tužbe nije proveden zakonom predviđeni postupak mirnog ili drugačijeg ostvarivanja prava, a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti ili o kojem je već prije pravomoćno presuđeno ili kojeg se tužilac odrekao ili o kojem je već zaključena sudska nagodba, revizijski sud će ukinuti rješenjem donesene odluke i odbaciti tužbu. (3) Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom kao tužilac ili tuženi učestvovala osoba koja ne može biti stranka u postupku ili ako stranku u postupku koje je pravno lice nije zastupala ovlaštena osoba ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebna ovlaštenja za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vođenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno Srijeda, 23. 12. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 98 - Strana 7 odobreno, revizijski sud će, s obzirom na prirodu povrede, postupiti prema odredbama st. 1. ili 2. ovog člana.". Član 55. Član 251. mijenja se i glasi: "(1) Ako utvrdi da je drugostepenom, odnosno i prvostepenom presudom prekoračen tužbeni zahtjev na način da je odlučeno o nečemu drugom a ne o onome što je traženo, revizijski sud će rješenjem ukinuti samo presudu drugostepenog suda ili i presudu prvostepenog suda i predmet vratiti drugostepenom, odnosno prvostepenom sudu na ponovno suđenje. (2) Ako utvrdi da je drugostepenom presudom, odnosno i prvostepenom presudom prekoračen tužbeni zahtjev na način da je dosuđeno više od onoga što je traženo, revizijski sud će rješenjem ukinuti presudu drugostepenog suda, odnosno i presudu prvostepenog suda u dijelu kojim je prekoračen tužbeni zahtjev.". Član 56. Član 252. mijenja se i glasi: "Odluka revizijskog suda dostavlja se prvostepenom sudu putem drugostepenog suda sa dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa svoje odluke za sud, stranke i druge zainteresirane osobe, a prvostepeni sud je dužan odluku dostaviti strankama u roku osam dana od dana prijema.". Član 57. U članu 255. u tački 1) riječ "izuzet" zamjenjuje se riječju "isključen". Iza tačke 5) dodaju se nove tač. 6), 7) i 8) koje glase: "6) ako stranka stekne mogućnost da upotrijebi pravomoćnu odluku suda koja je ranije između istih stranaka donijeta o istom zahtjevu; 7) ako se odluka suda zasniva na drugoj odluci suda ili na odluci nekog drugog organa, a ta odluka bude pravomoćno preinačena, ukinuta, odnosno poništena; 8) ako je naknadno pred nadležnim organom na drugačiji način, pravomoćno, odnosno konačno riješeno prethodno pitanje (član 12.) na kojem je sudska odluka zasnovana;". Dosadašnja tačka 6. postaje tačka 9. Član 58. U članu 256. u stavu 2. iza broja "1" riječ "i" zamjenjuje se zarezom, a iza broja "6" dodaju se brojevi: ",7, 8 i 9". Član 59. U članu 257. u stavu 1. tačka 5) mijenja se i glasi: "5) u slučajevima iz člana 255. tač. 6., 7., 8. i 9. ovog zakona od dana kada je stranka mogla iznijeti sudu nove činjenice, odnosno nova dokazna sredstva.". Član 60. Iza člana 261. dodaje se novi član 261a. koji glasi: "Član 261a. Nepravovremen, nepotpun ili nedozvoljen prijedlog za ponavljanje postupka odbacit će rješenjem sudija pojedinac drugostepenog suda, ako to u granicama svojih ovlaštenja nije učinio prvostepeni sud.". Član 61. U članu 263. u stavu 4. iza riječi "sudija" dodaju se riječi: ", koji nisu učestvovali u donošenju odluke u ranijem postupku". Član 62. Iza člana 264. dodaje se novi član 264a. koji glasi: "Član 264a. (1) Kada Evropski sud za ljudska prava utvrdi povredu kojeg ljudskog prava ili osnovne slobode zagarantovane Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i dodatnih Protokola uz Konvenciju, koje je ratifikovala Bosna i Hercegovina, stranka može u roku 90 dana od konačnosti presude Evropskog suda za ljudska prava podnijeti zahtjev sudu u Bosni i Hercegovini, koji je sudio u prvom stepenu u postupku u kojem je donesena odluka kojom je povrijeđeno ljudsko pravo ili osnovna sloboda, za izmjenu odluke kojom je to pravo ili osnovna sloboda povrijeđeno. (2) Postupak iz stava 1. ovog člana provodi se uz odgovarajuću primjenu odredaba o ponavljanju postupka. (3) U ponovljenom postupku sudovi su dužni poštovati pravne stavove izražene u konačnoj presudi Evropskog suda za ljudska prava, kojom je utvrđena povreda osnovnog ljudskog prava i slobode.". Član 63. U članu 269. u stavu 2. u prvoj rečenici, iza riječi: "predlagač osiguranja" dodaju se riječi: "a na prijedlog protivnika osiguranja,". Član 64. U članu 282. stav 3. mijenja se i glasi: "(3) O žalbi odlučuje drugostepeni sud u roku 15 dana od dana prijema spisa.". Član 65. Član 285. mijenja se i glasi: "(1) Ako predlagač osiguranja u roku određenom rješenjem o određivanju mjere osiguranja ne podnese dokaz iz člana 280. ovog zakona, sud će rješenjem staviti van snage izrečenu mjeru osiguranja, ukinuti provedene radnje i obustaviti postupak. (2) Rješenje iz stava 1. ovog člana sud će na prijedlog protivnika osiguranja donijeti i u sljedećim slučajevima: 1) ako su se okolnosti zbog kojih je mjera određena kasnije promijenile tako da više nije potrebna; 2) ako protivnik osiguranja položi sudu dužni iznos potraživanja koje se osigurava sa kamatama i troškovima; 3) ako protivnik osiguranja učini vjerovatnim da je potraživanje u vrijeme donošenja rješenja o određivanju mjere osiguranja već bilo naplaćeno ili dovoljno osigurano; 4) ako je pravomoćno utvrđeno da potraživanje nije nastalo ili je prestalo. (3) U slučajevima iz stava 1. i stava 2. tač. 3. i 4. ovog člana troškove prouzrokovane određivanjem i provođenjem mjere osiguranja predlagač osiguranja dužan je nadoknaditi protivniku osiguranja.". Član 66. U članu 296. u stavu 2. tačka 4) mijenja se i glasi: "4) ako je prebivalište i boravište tuženog nepoznato, a tuženi nema punomoćnika;". Iza stava 3. dodaje se stav 4. koji glasi: "(4) Ako se tokom postupka nakon podnošenja tužbe i u odnosu na tužioca ostvare razlozi zbog kojih je prema odredbama iz st. 1. i 2. ovog člana moguće tuženom postaviti privremenog zastupnika, sud će privremenog zastupnika postaviti i tužiocu.". Član 67. U članu 298. dodaje se stav 2. koji glasi: "(2) Oglas iz stava 1. ovog člana sadrži: naziv suda koji je postavio privremenog zastupnika, zakonski osnov, ime tuženog kojem se postavlja zastupnik, predmet Broj 98 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 12. 2015. spora, ime zastupnika i njegovo zanimanje i boravište, kao i upozorenje da će zastupnik zastupati tuženog u postupku sve dok se tuženi ili njegov punomoćnik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staratelja.". Član 68. U članu 301. stav 1. mijenja se i glasi: "(1) Punomoćnik može biti advokat, advokatsko društvo ili uposlenik službe za besplatnu pravnu pomoć, kao i za pravna lica uposlenik tog pravnog lica, a za fizička lica bračni, odnosno vanbračni drug stranke ili srodnik stranke po krvi po pravoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobočnoj do četvrtog stepena zaključno, odnosno srodnik po tazbini zaključno do drugog stepena.". Iza stava 2. dodaju se st. 3. i 4. koji glase: "(3) U radnim sporovima radnika može, besplatno, zastupati i osoba uposlena za pružanje pravne pomoći pri sindikatu, pod uvjetom da je diplomirani pravnik i ima položen pravosudni ispit. (4) Ako u punomoći nisu bliže određena ovlaštenja, punomoćnik iz stava 3. ovog člana ima ovlaštenja iz člana 307. ovog zakona.". Član 69. Iza člana 301. dodaju se novi čl. 301a. i 301b. koji glase: "Član 301a. Ako u parnicama o imovinskopravnim zahtjevima vrijednost predmeta spora prelazi iznos 50.000 konvertibilnih maraka, punomoćnici pravnih lica mogu biti samo osobe koje imaju položen pravosudni ispit. Član 301b. (1) Stranka može podnijeti reviziju putem punomoćnika koji je advokat. (2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, stranka može sama podnijeti reviziju ako ima položen pravosudni ispit, odnosno za nju može reviziju podnijeti kao punomoćnik osoba koja je prema odredbama ovog ili kojeg drugog zakona ovlaštena zastupati je u tom svojstvu iako nije advokat, ako ima položen pravosudni ispit.". Član 70. U članu 310. u stavu 4. broj "15" zamjenjuje se brojem "30". Član 71. Član 311. mijenja se i glasi: "(1) Punomoć prestaje smrću fizičkog lica, proglašenjem za umrlo i gubitkom poslovne sposobnosti. (2) Ako je punomoćniku fizičkog lica dato ovlaštenje da može poduzimati sve radnje u postupku a stranka, odnosno njen zakonski zastupnik umre ili postane poslovno nesposoban ili ako zakonski zastupnik bude razriješen dužnosti, punomoćnik je ovlašten poduzimati radnje u postupku koje ne trpe odgađanje.". Član 72. U članu 312. stav 2. mijenja se i glasi: "(2) U slučaju stečaja ili likvidacije punomoć koju je izdao stečajni, odnosno likvidacioni dužnik prestaje kada prema važećim propisima nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka, odnosno likvidacije.". U stavu 3. broj "15" zamjenjuje se brojem "30". Član 73. U članu 316. u stavu 1. riječi ", osim u slučajevima u kojima se vrijednost spora ne može izraziti u novcu" se brišu. Član 74. U članu 325. u stavu 5. riječi: "vojsci Federacije" zamjenjuju se riječima: "Oružanim snagama Bosne i Hercegovine". U stavu 6. broj "4" zamjenjuje se brojem "5" a riječi: "vojske Federacije" zamjenjuju se riječima: "Oružanih snaga Bosne i Hercegovine". Član 75. U članu 330. dodaje se stav 2. koji glasi: "(2) Povrat u prijašnje stanje nije dozvoljen ako se propuštanje stranke može pripisati povredi postupka zbog koje se može izjaviti pravni lijek.". Član 76. U članu 332. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "(3) Ako stranka koja je podnijela prijedlog za povrat u prijašnje stanje ne dođe na ročište zakazano povodom prijedloga a uredno je obaviještena, smatrat će se da je prijedlog povučen.". Član 77. Član 333. mijenja se i glasi: "(1) Protiv rješenja kojim se usvaja prijedlog za povrat u prijašnje stanje nije dozvoljena žalba, osim ako je usvojen nepravovremeno i nedozvoljen prijedlog. (2) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za povrat u prijašnje stanje žalba je dozvoljena.". Član 78. U članu 337. dodaju se novi st. 2., 3. i 4. koji glase: "(2) Osoba koja vrši dostavljanje dužna je na zahtjev osobe kojoj se dostavljanje vrši dokazati svojstvo osobe ovlaštene za dostavljanje. (3) Osobe koje dostavljač zatekne na mjestu na kojem treba da se izvrši dostavljanje dužne su na njegov zahtjev pružiti podatke o svom identitetu. (4) Nadležni organ sudske policije dužan je da na zahtjev suda pomogne prilikom obavljanja poslova dostavljanja.". Član 79. Iza člana 337. dodaju se novi čl. 337a. i 337b. koji glase: "Član 337a. (1) Ako se tuženi prije podnošenja tužbe sudu u pisanom sporazumu sklopljenom sa tužiocem saglasio da mu se dostava u sporovima na koje se sporazum odnosi vrši na određenoj adresi u Federaciji ili putem određene osobe u Federaciji, tužba i druga pismena u postupku tuženom će se, na prijedlog tužioca, dostavljati na tu adresu ili toj osobi. Smatrat će se da je dostava tuženom obavljena kada je pismeno dostavljeno osobi naznačenoj u sporazumu. (2) Ako se dostava iz stava 1. ovog člana nije mogla izvršiti, sud će odrediti da se daljnje dostave tuženom vrše stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. Smatrat će se da je dostava izvršena istekom 15 dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda. (3) Tužilac je dužan uz tužbu priložiti sporazum iz stava 1. ovog člana, ako u njoj predlaže da se dostava vrši na adresu ili putem osobe iz tog sporazuma. Tužilac koji u tužbi nije predložio da se dostava vrši na adresu ili putem osobe iz sporazuma može i kasnije tokom postupka predložiti da se tuženom dostava vrši na tu adresu ili putem te osobe ako mu se nije mogla uredno obaviti na adresi naznačenoj u tužbi. (4) Sporazum iz stava 1. ovog člana može se sklopiti u pogledu određenog spora koji je već nastao ili u Srijeda, 23. 12. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 98 - Strana 9 pogledu budućih sporova koji mogu nastati iz određenog pravnog odnosa. (5) Ako je tuženi fizičko lice koje ne obavlja registriranu djelatnost, sporazum iz stava 1. ovog člana valjan je samo ako je na njemu potpis tuženog javno ovjeren. Ako tuženo fizičko lice obavlja registriranu djelatnost, sporazum iz stava 1. ovog člana u vezi sa sporovima koji se ne tiču te djelatnosti pravno je valjan samo ako je na njemu potpis tuženog javno ovjeren. Član 337b. (1) Ako se određenim osobama na osnovu njihovog zahtjeva i odobrenja predsjednika suda dostava vrši u sudu, pismena koja im upućuje sud, osim prvostepene presude, polažu se za njih u posebne pretince u za to određenoj prostoriji suda. Dostavu vrši službena osoba suda. (2) Predsjednik suda može rješenjem odrediti da svi advokati koji imaju kancelariju na području njegovog suda sudska pismena, osim prvostepene presude, primaju putem pretinaca iz stava 1. ovog člana. Protiv tog rješenja advokat ima pravo žalbe predsjedniku neposredno višeg suda u roku osam dana. (3) Pismena koja se dostavljaju putem pretinca ne smiju biti dostupna osobama kojima se dostavljaju prije nego što potpišu dostavnicu. Pismena se dostavljaju u zatvorenim omotnicama u kojima se dostava vrši putem pošte. Prilikom uzimanja pismena moraju se preuzeti sva pismena položena u pretinac. (4) Na svako pismeno koje se dostavlja na način predviđen u st. 1. i 2. ovog člana naznačit će se dan kada je položeno u pretinac osobe kojoj se dostava tako obavlja. (5) U slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana, osobe iz st. 1. i 2. ovog člana dužne su pismeno podići iz pretinca u roku osam dana na način određen st. 3. i 4. ovog člana. Ako pismeno ne bude podignuto u tom roku, dostava će se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom 15 dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda. (6) Dostava u slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana uredna je i ukoliko umjesto putem pretinca bude obavljena na drugi zakonom predviđen način. (7) Predsjednik suda stavit će van snage odobrenje iz stava 1. ovog člana ako utvrdi da osoba kojoj je ono dato, neredovno preuzima pismena ili pokušava zloupotrijebiti takav način dostave.". Član 80. U članu 339. stav 1. mijenja se i glasi: "(1) Dostava fizičkim licima obavlja se predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti na adresu označenu u tužbi, odnosno na adresu prebivališta ili boravišta upisanu kod organa nadležnog za vođenje evidencije o ličnim kartama, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.". Član 81. Iza člana 343. naziv odjeljka 2.: "Dostava putem pošte" i član 344. se brišu. Član 82. U članu 345. stav 1. mijenja se i glasi: "(1) Dostavljanje fizičkim licima po pravilu se vrši predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti.". Stav 2. mijenja se i glasi: "(2) Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu, dostava se obavlja predajom pismena nekome od njenih odraslih članova domaćinstva koji je dužan primiti pismeno, a ako se oni ne zateknu u stanu, pismeno će se predati susjedu ako on na to pristane.". Stav 4. mijenja se i glasi: "(4) Ako je predaja pismena obavljena drugoj osobi koja učestvuje u parnici kao protivnik osobe kojoj se dostavljanje ima obaviti, dostava će se smatrati neurednom.". Član 83. U članu 346. stav 2. se briše. Dosadašnji stav 3. postaje stav 2. Član 84. Član 348. mijenja se i glasi: "(1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti privremeno odsutna i da joj osobe navedene u članu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ne mogu pismeno na vrijeme predati, vratit će pismeno sudu uz naznaku gdje se odsutni nalazi, a dostava će ponovo biti pokušana u odgovarajuće vrijeme. (2) Ako dostavljač utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne stanuje na adresi na kojoj se dostava pokušava obaviti, ali istovremeno utvrdi tačnu adresu te osobe, dostava će se obaviti na naknadno utvrđenoj adresi. Ako dostavljač ne može utvrditi tačnu adresu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, pismeno će vratiti sudu, a sud će od stranke koja je prvobitno sud obavijestila o adresi te osobe, zatražiti da dostavi tačnu adresu, odnosno adresu njenog prebivališta u Federaciji prema podacima o njenom prebivalištu, koji će se pribaviti iz evidencije nadležnog organa. (3) Ako je utvrđeno da tuženi kojem se dostava pismena ima obaviti ne stanuje na adresi svog posljednjeg poznatog prebivališta a njegovo sadašnje boravište ili radno mjesto se ne mogu utvrditi, dostava pismena obavit će se objavljivanjem pismena na oglasnoj ploči suda, a u slučaju da se dostavlja tužba, i u najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji. (4) Dostava se smatra obavljenom istekom roka 15 dana od dana objavljivanja. (5) U objavi se, osim pismena koje se ima dostaviti, navodi i ime i prezime osobe kojoj se dostava obavlja, predmet spora i obavijest o tome kada se dostava pismena smatra obavljenom. Prilikom objave u dnevnim novinama, ako je pismeno koje se dostavlja predugo da bi bilo objavljeno u cijelosti, objavljuje se samo kratak sadržaj pismena. (6) Troškove objave u dnevnim novinama predujmljuje tužilac. (7) Ako u roku koji odredi sud tužilac ne predujmi troškove objavljivanja tužba će se odbaciti.". Član 85. Član 349. mijenja se i glasi: "(1) Dostava organima vlasti i pravnim licima, po pravilu, vrši se predajom pismena jednom od lica iz člana 339. stav 2. ovog zakona. (2) Pravnom licu koje je upisano u određeni sudski ili drugi upisnik dostava se vrši na adresu navedenu u tužbi predajom pismena jednom od lica iz člana 339. stav 2. ovog zakona. (3) Ako dostavljanje na adresu navedenu u tužbi ne uspije, dostavljanje će se obaviti na adresu sjedišta te osobe upisane u sudski registar - upisnik. Ako dostava ne uspije ni na toj adresi, obavit će se stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. Smatrat će se da je Broj 98 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 12. 2015. dostava obavljena istekom 15 dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda. (4) Ako je adresa upisanog sjedišta pravnog lica iz stava 1. ovog člana adresa navedena u tužbi, dostava iz stava 1. ovog člana neće se ponoviti na tu adresu, već će se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. (5) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana primjenjuju se i na fizička lica koja obavljaju određenu registriranu djelatnost kada se tim licima dostava obavlja u vezi sa tom djelatnošću.". Član 86. Iza člana 356. naziv glave XIX. mijenja se i glasi: "ISKLJUČENJE I IZUZEĆE". Član 87. Član 357. mijenja se i glasi: "(1) Sudija ne može vršiti sudijsku dužnost (isključenje): 1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke, ako je sa strankom u odnosu saovlaštenika, saobveznika ili regresnog obveznika ili ako je u istom predmetu saslušan kao svjedok ili vještak; 2) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili mu je bračni, odnosno vanbračni supružnik srodnik po tazbini do drugog stepena, bez obzira na to da li je brak prestao ili nije; 3) ako je staratelj, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomoćnika ili ako između njega i stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomoćnika stranke postoji zajedničko domaćinstvo; 4) ako između sudije i stranke teče neka druga parnica; 5) ako je u istom predmetu učestvovao u postupku medijacije, ili u zaključenju sudske nagodbe koja se pobija u parnici, ili je donio odluku koja se pobija, ili je zastupao stranku kao advokat; 6) ako je u stečajnom postupku učestvovao u donošenju odluke povodom koje je došlo do spora. (2) Sudija može biti izuzet ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost (izuzeće).". Član 88. Član 358. mijenja se i glasi: "(1) Stranka podnosi zahtjev za isključenje, odnosno izuzeće sudije čim sazna da postoji neki od razloga za isključenje, odnosno izuzeće, a najkasnije do završetka rasprave, a ako nije bilo rasprave, do donošenja odluke. (2) Stranka može u pravnom lijeku ili u odgovoru na pravni lijek poimenično navesti sudiju koji ne bi mogao učestvovati u donošenju odluke zbog razloga iz člana 357. ovog zakona. (3) U zahtjevu se mora navesti zakonski razlog zbog kojeg se traži isključenje ili izuzeće, okolnosti iz kojih proizilazi da je prijedlog pravovremeno podnijet i činjenice na kojima se zasniva postojanje razloga za isključenje ili izuzeće. (4) Stranka može tražiti isključenje ili izuzeće samo poimenično određenog sudije koji u predmetu postupa.". Član 89. Iza člana 358. dodaje se član 358a. koji glasi: "Član 358a. (1) Nepravovremen, nepotpun i nedozvoljen zahtjev za isključenje ili izuzeće odbacit će sudija ili vijeće pred kojim se postupak vodi. (2) Nije dozvoljen zahtjev za isključenje ili izuzeće: 1) kojim se uopćeno traži isključenje ili izuzeće svih sudija nekog suda ili svih sudija koji bi mogli učestvovati u nekom postupku; 2) o kojem je već odlučeno; 3) u kojem nije obrazložen zakonski razlog zbog kojeg se isključenje ili izuzeće traži; 4) ako stranka zahtijeva isključenje, odnosno izuzeće sudije koji ne postupa u tom predmetu; 5) ako stranka zahtijeva isključenje, odnosno izuzeće predsjednika suda, izuzev kada postupa u tom predmetu. (3) Ako je zahtjev iz stava 1. ovog člana podnijet na ročištu, sudija će ga odbaciti i nastaviti ročište. (4) Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana nije dozvoljena posebna žalba." Član 90. Član 359. mijenja se i glasi: "(1) O zahtjevu za isključenje ili izuzeće sudije odlučuje predsjednik suda. (2) Ako stranka traži isključenje ili izuzeće predsjednika suda, odluku o isključenju ili izuzeću donosi predsjednik neposredno višeg suda. (3) O zahtjevu za isključenje ili izuzeće predsjednika Vrhovnog suda Federacije odlučuje se na općoj sjednici ovog suda. (4) Prije donošenja odluke o isključenju ili izuzeću uzet će se izjava sudije čije se isključenje ili izuzeće traži, a po potrebi obavit će se i drugi izviđaji. (5) Protiv rješenja kojim se usvaja zahtjev za isključenje ili izuzeće nije dozvoljena žalba, a protiv rješenja kojim se zahtjev odbija nije dozvoljena posebna žalba.". Član 91. Član 360. mijenja se i glasi: "(1) Kada sazna da postoji neki od razloga za isključenje iz člana 357. stav 1. ovog zakona ili čim sazna da je stavljen zahtjev za njegovo isključenje, sudija je dužan prekinuti svaki rad na tom predmetu i o razlozima za isključenje odmah obavijestiti stranke i predsjednika suda koji će odlučiti o isključenju. (2) Do donošenja rješenja o zahtjevu za isključenje sudija će poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgađanja. (3) Kad sudija sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzeće ili čim sazna da postoji neki od razloga za izuzeće iz člana 357. stav 2. ovog zakona, dužan je odmah o tome obavijestiti predsjednika suda, a postupak nastaviti bez odgađanja do donošenja odluke o izuzeću. Ako se radi o izuzeću predsjednika suda, on će sebi odrediti zamjenika iz reda sudija tog suda, a ako to nije moguće, postupit će po članu 49. ovog zakona.". Član 92. Iza člana 360. dodaje se novi član 360a. koji glasi: "Član 360a. (1) Ako zahtjev za isključenje bude usvojen, sud će ukinuti sve radnje koje je poduzeo isključeni sudija. Srijeda, 23. 12. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 98 - Strana 11 (2) Ako zahtjev za izuzeće bude usvojen, sud će ukinuti radnje koje su bile poduzete poslije podnošenja zahtjeva, osim ako se stranke ne saglase da se poduzete radnje ne ukidaju. (3) U slučaju podnošenja zahtjeva za isključenje ili izuzeće u toku rasprave pred drugostepenim sudom primjenjuju se odredbe iz st. 1. i 2. ovog člana.". Član 93. U članu 362. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "(3) Nakon što se tuženi upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, bez njegovog pristanka ne može uz tužioca pristupiti novi tužilac.". Dosadašnji stav 3. postaje stav 4. Član 94. U članu 363. u stavu 1. iza riječi: "da bude" dodaje se riječ "pravomoćno". Član 95. U članu 371. u stavu 3. dodaje se rečenica koja glasi: "Pravni lijek je dozvoljen ukoliko mu se stranka izričito ne protivi.". Član 96. Iza člana 371. dodaje se podnaslov i novi član 371a. koji glasi: "1a. Intervencijsko dejstvo presude Član 371a. (1) U parnici između stranke i umješača koji joj se pridružio umješač ne može osporavati utvrđeno činjenično stanje, kao i pravne kvalifikacije sadržane u obrazloženju pravomoćne presude (intervencijsko dejstvo presude). (2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, stranka koja je bila umješač ima pravo istaći prigovor da je stranka iz ranije parnice kojoj se pridružio kao umješač pogrešno vodila prethodnu parnicu ili da je sud propustio dostaviti joj pozive, podneske ili odluke. (3) Sud može usvojiti prigovore iz stava 2. ovog člana samo ako stranka iz stava 1. ovog člana koja je bila umješač dokaže da: 1) u vrijeme stupanja u prethodnu parnicu nije pravovremeno bila obaviještena o parnici koja je prethodno vođena i time bila spriječena poduzimati radnje koje bi dovele do povoljnijeg ishoda te parnice; 2) stranka iz parnice kojoj se pridružila kao umješač, namjerno ili iz grube nepažnje, propustila je poduzimati parnične radnje koje bi dovele do povoljnijeg ishoda prethodne parnice, a za mogućnost njihovog poduzimanja ranije umješač nije znao ili nije mogao znati; 3) stranka iz prethodne parnice svojim parničnim radnjama sprečavala je da nastupi dejstvo radnji njenog umješača. (4) Ako stranka iz stava 1. ovog člana koja je bila umješač uspije sa prigovorom iz stava 2. ovog člana, sud će dozvoliti da stranke ponovo raspravljaju o činjeničnim i pravnim pitanjima o kojima je raspravljano u prethodnoj parnici.". Član 97. U članu 372. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "(3) Odredbe člana 371a. ovog zakona na odgovarajući način se primjenjuju i na treću osobu koja je obaviještena o otpočetoj parnici.". Član 98. Iza člana 375. dodaju se čl. 375a., 375b. i 375c. koji glase: "Član 375a. (1) Ročišta pred sudom mogu se tonski snimati. (2) O tonskom snimanju rješenjem odlučuje sud sam ili na prijedlog stranke. (3) Protiv tog rješenja žalba nije dozvoljena. (4) Tonski snimak ročišta dostavlja se strankama. Član 375b. (1) Tonski snimak ročišta dio je spisa sudskog predmeta. (2) Način pohranjivanja i prijenosa tonskog snimka, tehnički uvjeti i način snimanja uređuju se sudskim poslovnikom. Član 375c. (1) Tonski snimak prenijet će se i u pisani oblik u roku osam dana od dana snimanja. (2) Tonski snimak u pisanom obliku sačinjava se u skladu sa odredbama člana 374. ovog zakona mora sadržavati sve što je snimljeno u tonskom snimku. (3) Stranke mogu tražiti prijepis tonskog snimka u skladu sa odredbama ovog zakona. (4) Prijepis tonskog snimka stranke mogu zatražiti u roku osam dana od dana kada je tonski snimak sačinjen. (5) Ako se prijepis tonskog snimka i tonski snimak u bitnom razlikuju, stranka ima pravo podnijeti prigovor u roku osam dana od dana dostave prijepisa. Prigovor mora biti obrazložen. (6) Sud će po prigovoru stranke iz stava 5. ovog člana u roku tri dana rješenjem prihvatiti i izmijeniti prijepis tonskog snimka ili prigovor odbiti. Protiv tog rješenja nije dozvoljena posebna žalba.". Član 99. Iza člana 377. naziv glave XXIII. mijenja se i glasi: "PREKID, ZASTOJ I OBUSTAVA POSTUPKA". Član 100. U članu 378. u tač. 1) i 2) riječi: ", a nema punomoćnika u toj parnici" se brišu. Član 101. Iza člana 382. dodaju se novi čl. 382a. i 382b. koji glase: "Član 382a. (1) Sud će zastati sa postupkom kada je to propisano zakonom. (2) Rješenjem o zastoju postupka sud određuje vrijeme trajanja zastoja. (3) Protiv rješenja o zastoju postupka nije dozvoljena posebna žalba. (4) Sud nastavlja postupak po službenoj dužnosti čim prestanu razlozi koji su izazvali zastoj postupka. (5) Kada sud zastane sa postupkom, može poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgađanja. (6) Zastoj postupka ne utiče na rokove za poduzimanje parničnih radnji. Član 382b. (1) Postupak se obustavlja kada umre ili prestane postojati stranka u postupku o pravima koja ne prelaze na njezine nasljednike, odnosno pravne sljednike. (2) U slučajevima iz stava 1. ovog člana, sud će rješenje o obustavi postupka dostaviti protivnoj stranci, te nasljednicima, odnosno pravnim sljednicima stranke nakon što oni budu utvrđeni. (3) Sud će nasljednicima umrle stranke, na prijedlog protivne stranke ili po službenoj dužnosti, postaviti privremenog zastupnika kojem će dostaviti rješenje o obustavi postupka ako ocijeni da bi ostavinski postupak mogao duže trajati. Broj 98 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 12. 2015. (4) Rješenje o obustavi postupka doneseno iz razloga što je pravno lice prestalo postojati dostavit će se protivnoj stranci i njenom pravnom sljedniku nakon što on bude utvrđen, a ako pravno lice nema pravnog sljednika sud će na prijedlog protivne stranke ili po službenoj dužnosti rješenje o obustavi postupka dostaviti pravobranilaštvu. (5) U rješenju o obustavi postupka sud će odlučiti da svaka stranka snosi svoje troškove u postupku koji je prethodio donošenju rješenja o obustavi. (6) Na postupak o obustavi na odgovarajući način primjenjivat će se odredbe ovog zakona o prekidu postupka.". Član 102. Član 395. mijenja se i glasi: "Odredbe o troškovima primjenjuju se i na stranke koje zastupa javno pravobranilaštvo. U tom slučaju troškovi postupka obuhvataju i iznos koji bi se stranci priznao na ime nagrade advokatu.". Član 103. U članu 429. u stavu 1. broj "3.000" zamjenjuje se brojem "5.000". Član 104. U članu 432. u st. 1. i 2. broj "3.000" zamjenjuje se brojem "5.000". Član 105. Iza člana 453. dodaje se nova glava XXXa. i čl. od 453a. do 453h. koji glase: "XXXa. - TUŽBA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA Član 453a. (1) Udruženja, tijela, ustanove ili druge organizacije osnovane u skladu sa zakonom, koje se u sklopu svoje registrirane ili propisom određene djelatnosti bave zaštitom zakonom utvrđenih kolektivnih interesa i prava građana, mogu, kada je takvo ovlaštenje posebnim zakonom izričito predviđeno i uz uvjete predviđene tim zakonom, podnijeti tužbu (tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava) protiv fizičkog ili pravnog lica koje obavljanjem određene djelatnosti ili uopćeno radom, postupanjem, uključujući i propuštanjem, teže povrjeđuje ili ozbiljno ugrožava takve kolektivne interese i prava. (2) Interesi iz stava 1. ovog člana mogu biti interesi koji se tiču čovjekove okoline i životne sredine, zatim moralni, etnički, potrošački, antidiskriminacijski i drugi interesi koji su zakonom zagarantovani i koji moraju biti teže povrijeđeni ili ozbiljno ugroženi djelatnošću, odnosno uopće postupanjem lica protiv kojeg se tužba podnosi. (3) U parnicama po tužbi za zaštitu kolektivnih interesa primjenjivat će se ostale odredbe ovog zakona, ukoliko ovim članom i čl. od 453b. do 453h. ovog zakona ne postoji posebna odredba. (4) Ukoliko je nekim posebnim zakonom, kojim je propisano pravo na podnošenje tužbe za zaštitu kolektivnih interesa, predviđeno nešto drugo, odredbe ovog člana i čl. od 453b. do 453h. ovog zakona neće se primjenjivati. Član 453b. (1) Podnosilac tužbe iz člana 453a. stav 1. ovog zakona može, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano, zatražiti: 1) da se utvrdi da su određenim postupanjem, uključujući i propuštanjem tuženog, povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava lica koje je tužilac ovlašten štititi; 2) da se zabrani poduzimanje radnji kojima se povrjeđuju ili ugrožavaju interesi ili prava lica koje je tužilac ovlašten štititi, uključujući i korištenje određenih ugovornih odredaba ili poslovne prakse; 3) da se tuženom naloži poduzimanje radnji radi otklanjanja nastalih ili mogućih općih štetnih posljedica nastalih nedozvoljenim postupanjem tuženog, uključujući i uspostavu prijašnjeg stanja ili stanja koje će po mogućnosti najviše odgovarati tom stanju ili stanju u kojem moguća povreda zaštićenih kolektivnih interesa ili prava ne bi mogla nastupiti; 4) da se presuda kojom će biti prihvaćen neki od zahtjeva iz tač. od 1. do 3. ovog stava objavi na trošak tuženog u medijima. (2) Postupanja tuženog iz stava 1. tačka 1. ovog člana, kojima mogu biti povrijeđeni ili ugroženi interesi i prava lica koje je tužilac ovlašten štititi, mogu biti i donošenje određenih pravila o uvjetima i načinu obavljanja djelatnosti tuženog ili odgovarajuća njegova praksa, izgradnja određenih objekata, propuštanje ugradnje propisanih zaštitnih ili drugih uređaja, imisije i drugo. Član 453c. Fizička i pravna lica mogu se u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz člana 453a. stav 1. ovog zakona da su određenim postupanjem, uključujući i propuštanjem tuženog, povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava lica koje je tužilac ovlašten štititi. U tom slučaju sud će biti vezan uz ta utvrđenja u parnici u kojoj će se to lice na njih pozvati. Član 453d. U postupku koji je pokrenut određenom tužbom iz člana 453a. stav 1. ovog zakona mogu se kao umješači sa položajem jedinstvenog suparničara na strani tužioca, ako se on sa tim saglasi, umiješati i drugi ovlašteni podnosioci takve tužbe. U taj postupak mogu se umiješati kao umješači i fizička i pravna lica radi zaštite čijih je kolektivnih interesa tužba iz člana 453a. stav 1. ovog zakona podnesena. Član 453e. O tužbi iz člana 453a. stav 1. ovog zakona u prvom stepenu odlučuje sud opće mjesne nadležnosti za tuženog ili mjesta na kojem je počinjena radnja kojom se povrjeđuju kolektivni interesi ili prava radi zaštite kojih je ta tužba podnesena, ako posebnim propisom nije drugačije određeno. Član 453f. U presudi kojom prihvaća zahtjev iz tužbe iz člana 453a. stav 1. ovog zakona sud može odlučiti da žalba ne zadržava izvršenje ili odrediti kraći rok od propisanog za ispunjenje činidbi koje su naložene tužbom. Član 453g. (1) Prije pokretanja ili tokom postupka pokrenutog tužbom iz člana 453a. stav 1. ovog zakona sud može, na prijedlog tužioca, odrediti sudske mjere osiguranja predviđene ovim zakonom, ako tužilac učini vjerovatnim: 1) da je tuženi postupao na način kojim je povrijedio ili ozbiljno ugrozio kolektivne interese ili prava čija se zaštita tužbom traži i 2) da je određivanje mjere potrebno radi otklanjanja opasnosti nastupanja nenadoknadive štete ili sprečavanja nasilja. (2) Sudskom mjerom osiguranja iz stava 1. ovog člana može se zatražiti od suda da privremeno utvrdi pravila po kojima će tuženi u obavljanju svoje djelatnosti postupiti u skladu sa zatraženom izmjenom, odnosno dopunom njegovih pravila ili prakse. Srijeda, 23. 12. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 98 - Strana 13 Član 453h. (1) Fizičko ili pravno lice koje obavlja određenu djelatnost u vezi sa kojom osobe ovlaštene za podnošenje tužbe iz člana 453a. stav 1. ovog zakona iznose tvrdnje da se njome povrjeđuju ili ugrožavaju kolektivni interesi ili prava lica koje je taj podnosilac ovlašten štititi takvom tužbom, ovlaštena je podnijeti tužbu kojom će zatražiti da se utvrdi da određenim postupanjem, uključujući i propuštanjima, ne povređuje, odnosno da ne ugrožava te kolektivne interese ili prava, odnosno da ih ne povrjeđuje ili ugrožava na nedozvoljen način. Tužilac u toj parnici može zatražiti da osobi ovlaštenoj za podnošenje tužbe iz člana 453a. stav 1. ovog zakona zabrani određeno ponašanje, naročito određeno istupanje u javnosti, naknadu štete te objavu presude na trošak tuženog u sredstvima javnog informiranja. (2) Tužbom iz stava 1. ovog člana tužilac može obuhvatiti kao tužene i osobe koje su ovlaštene zastupati ovlaštenika za podnošenje tužbe iz člana 453a. stav 1. ovog zakona ili su članovi njegovih tijela, ali može i bitne članove koji u njegovo ime istupaju u javnosti. (3) Tužilac iz stava 1. ovog člana može zahtjeve iz st. 1. i 2. ovog člana istaknuti i protivtužbom u parnici pokrenutoj protiv njega tužbom iz člana 453a. stav 1. ovog zakona. (4) Tužilac iz stava 1. ovog člana može zatražiti da se podnosilac tužbe iz člana 453a. stav 1. ovog zakona i osobe koje su ga ovlaštene zastupati osude na naknadu posebne štete čiju visinu će sud utvrditi po slobodnoj ocjeni ako se pokaže da je tužba iz člana 453a. stav 1. ovog zakona bila očito neosnovana i da su vođenjem parnice u povodu te tužbe, a naročito njenim praćenjem u sredstvima javnog informiranja, teže povrijeđeni ugled i poslovni interesi tog tužioca.". Član 106. (1) Postupci u predmetima u kojima do dana stupanja na snagu ovog zakona ne bude donesena prvostepena odluka suda provest će se prema odredbama ovog zakona. (2) Postupci u predmetima u kojima do dana stupanja na snagu ovog zakona bude donesena prvostepena odluka suda provest će se prema ranije važećim odredbama ovog zakona. Član 107. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Temeljem članka IV.B.7.a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 27.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 19.11.2015. godine. Broj 01-02-925-02/15 16. prosinca 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU Članak 1. U Zakonu o parničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br: 53/03, 73/05 i 19/06), u članku 2. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: "(2) Sud ne može odbiti odlučivati o zahtjevu za koji je mjerodavan.". Dosadašnji stavak (2) postaje stavak (3). Članak 2. Članak 7. mijenja se i glasi: "(1) Stranke su dužne iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i izvoditi dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. (2) Sud će razmotriti i utvrditi samo činjenice koje su stranke iznijele i odrediti izvođenje samo onih dokaza koje su stranke predložile, ako zakonom nije drukčije određeno. (3) Sud je ovlašten utvrditi i činjenice koje stranke nisu iznijele i naložiti izvođenje dokaza koje stranke nisu predložile ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (članak 3. stavak 2.).". Članak 3. U članku 10. dodaje se novi stavak 1. koji glasi: "(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njezinim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.". Dosadašnji stavak (1) postaje stavak (2). Članak 4. Članak 16. mijenja se i glasi: "(1) Sud do pravomoćnosti odluke, po službenoj dužnosti, pazi spada li rješavanje spora u sudsku mjerodavnost. (2) Kada sud tijekom postupka, do pravomoćnosti odluke, utvrdi da za rješavanje spora nije mjerodavan sud nego neko drugo tijelo vlasti, oglasit će se nemjerodavnim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu. (3) Kada sud tijekom postupka utvrdi da za rješavanje spora nije mjerodavan sud u Bosni i Hercegovini, po službenoj dužnosti će se proglasiti nemjerodavnim, ukinut će provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu." Članak 5. Članak 17. mijenja se i glasi: "Sud do pravomoćnosti odluke, po službenoj dužnosti, pazi na svoju stvarnu mjerodavnost." Članak 6. U članku 25. dodaje se stavak 2. koji glasi: "(2) Sud u slučaju sumnje o postojanju i opsegu imuniteta može zatražiti obavijest od ministarstva mjerodavnog za poslove pravosuđa.". Članak 7. Iza članka 32. podnaslov i članak 33. mijenjaju se i glase: "Mjerodavnost u sporovima radi zaštite prava na temelju pismenog jamstva proizvođača Članak 33. Za suđenje u sporovima za zaštitu prava na temelju pismenog jamstva protiv proizvođača koji je dao jamstvo mjerodavan je, osim suda opće mjesne mjerodavnosti za tuženika, i sud opće mjesne mjerodavnosti za prodavca koji je pri prodaji stvari uručio kupcu pismeno jamstvo proizvođača.".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 91/15 27.11.2015 SN FBiH 33/25, SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 Zakon,doprinosi Број 91 - Страна 4 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 27. 11. 2015. Članak 16. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. 1757 На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ДОПРИНОСИМА Проглашава се Закон о измјенама и допунама Закона о доприносима, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 28.10.2015. године и на сједници Дома народа од 8.10.2015. године. Број 01-02-857-02/15 20. новембра 2015. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р. ЗАКОН О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ДОПРИНОСИМА Члан 1. У Закону о доприносима ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 и 14/08) у члану 5. у ставу 3., иза алинеје 2. додаје се нова алинеја 3., која гласи: "- физичко лице - нерезидент Федерације, које на територији Федерације, самостално обавља привредну, професионалну или другу дјелатност као основно занимање у складу са прописима о порезу на доходак;". Досадашње ал. 3., 4. и 5. постају ал. 4., 5. и 6. Члан 2. У члану 8. у ставу 2. у тачки д), ријечи: "кантоналне скупштине" замјењују се ријечима: "и такси дјелатности". У тачки ф) број "0,35" замјењује се бројем "0,29". Иза тачке ф) додаје се нова тачка г) која гласи: "г) множеник просјечне плате из члана 6а. став 2. и коефицијента 0,29, уколико прeдузетник на основу обављања дјелатности трговца појединца, који је уписан у одговарајући регистар и доходак са тог основа утврђује на основу пословних књига, у складу са прописима о порезу на доходак.". Члан 3. У члану 11. у ставу 1., иза ријечи: "физичко лице", ријечи: "- резидент Федерације" бришу се. Члан 4. У члану 11а., иза ријечи: "доставити је", ријечи: "уз доказе о извршеном појединачном плаћању доприноса и пореза" бришу се. Члан 5. У члану 16. у ставу 1. тачка 4. мијења се и гласи: "4. правно лице и физичко лице које самостално обавља дјелатност ако као исплатилац плате, као и физичко лице за себе, Пореској управи Федерације Босне и Херцеговине не достави у прописаном року спецификацију уз исплату плата и спецификацију уз уплату доприноса прeдузетника." Члан 6. У члану 17., у загради, број "14.ц" замјењује се бројем "14б.". Члан 7. Иза члана 20. додаје се нови члан 20а., који гласи: "Члан 20а. Изузетно, од одредбе члана 6. тачка 10., основицу доприноса чини множеник просјечне плате из члана 6а. став 2. и коефицијента 0,29 за запосленике у рудницима угља, текстилној, кожној и индустрији обуће и нискоакумулациoним дјелатностима традиционалних еснафских заната којима се исплаћује мјесечна плата у висини до 60% просјечне мјесечне нето-плате у складу са чланом 6а. став 2., у периоду 12 мјесеци од дана ступања на снагу овог закона.". Члан 8. Овај закон ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. Предсједавајући Представичког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 28.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 8.10.2015. godine. Broj 01-02-857-02/15 20. novembra 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Član 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) u članu 5. u stavu 3., iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3., koja glasi: "- fizičko lice - nerezident Federacije, koje na teritoriji Federacije samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje u skladu sa propisima o porezu na dohodak;". Dosadašnje al. 3., 4. i 5. postaju al. 4., 5. i 6. Član 2. U članu 8. u stavu 2. u tački d), riječi: "kantonalne skupštine" zamjenjuju se riječima: "i taksi djelatnosti". U tački f) broj "0,35" zamjenjuje se brojem "0,29". Iza tačke f) dodaje se nova tačka g) koja glasi: "g) množenik prosječne plaće iz člana 6a. stav 2. i koeficijenta 0,29, ukoliko poduzetnik na osnovu obavljanja djelatnosti trgovca pojedinca koji je upisan u odgovarajući registar i dohodak sa tog osnova utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga, u skladu sa propisima o porezu na dohodak.". Član 3. U članu 11. u stavu 1., iza riječi: "fizičko lice" riječi: "- rezident Federacije" se brišu. Петак, 27. 11. 2015. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 91 - Страна 5 Član 4. U članu 11a. iza riječi: "dostaviti je", riječi: "uz dokaze o izvršenom pojedinačnom plaćanju doprinosa i poreza" se brišu. Član 5. U članu 16. u stavu 1. tačka 4. mijenja se i glasi: "4. pravno lice i fizičko lice koje samostalno obavlja djelatnost ako kao isplatilac plaće, kao i fizičko lice za sebe, Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ne dostavi u propisanom roku specifikaciju uz isplatu plaća i specifikaciju uz uplatu doprinosa poduzetnika.". Član 6. U članu 17., u zagradi broj "14.c" zamjenjuje se brojem "14b.". Član 7. Iza člana 20. dodaje se novi član 20a., koji glasi: "Član 20a. Izuzetno od odredbe člana 6. tačka 10., osnovicu doprinosa čini množenik prosječne plaće iz člana 6a. stav 2. i koeficijenta 0,29 za zaposlenike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće i niskoakumulacijskim djelatnostima tradicionalnih esnafskih zanata kojima se isplaćuje mjesečna plaća u visini do 60% prosječne mjesečne neto-plaće u skladu sa članom 6a. stav 2., u periodu 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.". Član 8. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 28.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 08.10.2015. godine. Broj 01-02-857-02/15 20. studenoga 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Članak 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) u članku 5. u stavku 3., iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3., koja glasi: "- fizička osoba - nerezident Federacije, koja na teritoriju Federacije samostalno obavlja gospodarsku, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje sukladno propisima o porezu na dohodak;". Dosadašnje al. 3., 4. i 5. postaju al. 4., 5. i 6. Članak 2. U članku 8. u stavku 2. u točki d), riječi: "kantonalne skupštine" zamjenjuju se riječima: "i taksi djelatnosti". U točki f) broj "0,35" zamjenjuje se brojem "0,29". Iza točke f) dodaje se nova točka g) koja glasi: "g) umnožak prosječne plaće iz članka 6a. stavak 2. i koeficijenta 0,29, ukoliko poduzetnik s osnove obavljanja djelatnosti trgovca pojedinca, koji je upisan u odgovarajući registar i dohodak s te osnove utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, sukladno propisima o porezu na dohodak.". Članak 3. U članku 11. u stavku 1., iza riječi: "fizička osoba", riječi: "- rezident Federacije" brišu se. Članak 4. U članku 11a., iza riječi: "dostaviti je", riječi: "uz dokaze o izvršenom pojedinačnom plaćanju doprinosa i poreza" brišu se. Članak 5. U članku 16. u stavku 1. točka 4. mijenja se i glasi: "4. pravna osoba i fizička osoba koja samostalno obavlja djelatnost ako kao isplatitelj plaće, kao i fizička osoba za sebe, Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ne dostavi u propisanom roku specifikaciju uz isplatu plaća i specifikaciju uz uplatu doprinosa poduzetnika.". Članak 6. U članku 17., u zagradi, broj "14.c" zamjenjuje se brojem "14b.". Članak 7. Iza članka 20. dodaje se novi članak 20a., koji glasi: "Članak 20a. Iznimno, od odredbe članka 6. točka 10., osnovicu doprinosa čini umnožak prosječne plaće iz članka 6a. stavak 2. i koeficijenta 0,29 za zaposlenike u rudnicima ugljena, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće i niskoakumulacijskim djelatnostima tradicionalnih esnafskih zanata kojima se isplaćuje mjesečna plaća u visini do 60% prosječne mjesečne neto-plaće sukladno članku 6a. stavak 2., u razdoblju 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.". Članak 8. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. 1758 На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНАМА ЗАКОНА О ПОМИЛОВАЊУ Проглашава се Закон о измјенама Закона о помиловању, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 27.10.2015. године и на сједници Дома народа од 30.7.2015. године. Број 01-02-864-02/15 20. новембра 2015. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р.
Zakon o dopuni Zakona o poreznoj upravi FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 91/15 27.11.2015 SN FBiH 71/14, SN FBiH 07/13, SN FBiH 27/12, SN FBiH 40/10, SN FBiH 57/09, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02 zakon,dopuna,poreska uprava ZAKON O DOPUNI ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12, 7/13 i 71/14), u članu 2. u stavu 2., iza riječi: "Zakonom o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/01, 52/01 i 42/06)" dodaje se zarez i riječi: "Zakonom o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/14)". Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlementa Federacije BiH Edin Mušić, s. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 86/15 06.11.2015 SN FBiH 81/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 66/14, SN FBiH 28/13, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 zakon,izmjene i dopune,zatezne kamate,javni prihodi,fbih Petak, 6. 11. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 86 - Strana 209 ЗАКОНОИЗМЈЕНИЗАКОНАОУТВРЂИВАЊУИОСТВАРИВАЊУПОТРАЖИВАЊАГРАЂАНАУПОСТУПКУПРИВАТИЗАЦИЈЕЧлан 1. УЗаконуоутврђивањуиостваривањупотраживањаграђанаупоступкуприватизације ("СлужбененовинеФедерацијеБиХ", бр. 27/97, 8/99, 45/00, 54/00, 32/01, 27/02, 57/03, 44/04, 79/07, 65/09, 48/11 и 111/12), учлану 18. став1. алинеја 2. ријечи: "до 30. јуна 2015. године" замјењујусеријечима: "до 30. јуна 2017. године". Члан 2. Овајзаконступанаснагунаредногданаодданаобјављивањау "СлужбенимновинамаФедерацијеБиХ". ПредсједавајућаДоманародаПарламентаФедерацијеБиХЛидијаБрадара, с. р. ПресједавајућиПредставничкогдомаПарламентаФедерацијеБиХЕдинМушић, с. р.1634 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNE PRIHODE Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 9.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 8.10.2015. godine. Broj 01-02-813-02/15 3. novembra 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r.ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNE PRIHODE Član 1. U Zakonu o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/01, 52/01, 42/06, 28/13 i 66/14) u članu 1. u stavu 2. iza riječi: "federalnim" dodaju se riječi: "i kantonalnim", a iza riječi: "zakonima" stavlja se zarez i dodaju riječi: "kao i propisima koje donose nadležni organi jedinica lokalne samouprave". Član 2. U članu 2. stav 2. mijenja se i glasi: "Kamata iz stava 1. ovog člana, koja je nastala po osnovu dospjelih, prijavljenih a nenaplaćenih javnih prihoda sa stanjem na dan, 31.12.2014. godine, otpisuje se u visini propisanoj ovim zakonom, pod uvjetom da porezni obveznik svoje obaveze po osnovu glavnog duga izmiri najkasnije do 30.06.2017. godine." Član 3. U članu 2a. u stavu 1. u drugom redu broj: "1" zamjenjuje se brojem: "2" a riječi: "najkasnije do 30.06.2013. godine" se brišu. U stavu 4. u posljednjem redu broj: "1" zamjenjuje se brojem: "2". U stavu 5. u posljednjem redu broj: "1" zamjenjuje se brojem: "2" a iza riječi: "zakona" stavlja se zarez i dodaju riječi: "pri čemu otpis kamata uključuje i obračunate i doračunate zatezne kamate po sporazumima o odgođenom plaćanju i plaćanju na rate zaključenim između Porezne uprave i poreznih obveznika". Iza stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi: "Otpis kamata za glavni dug iz stava 5. ovog člana ne isključuje obavezu plaćanja obračunatih troškova prisilne naplate." Član 4. U članu 2b. u stavu 1. broj: "31.12.2014." zamjenjuje se brojem: "31.12.2016." a na kraju teksta iza riječi: "kamata" dodaju se riječi: "u cjelokupnom iznosu". U stavu 2. riječi: "od 31.12.2014. do 30.06.2015." zamjenjuju se riječima: "u periodu od 01.01.2017. do 30.06.2017.". Član 5. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r.Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r.
Zakon o privrednim društvima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 81/15 21.10.2015 SN FBiH 75/21 zakon o privrednim društvima,privredna društva,zakon Srijeda, 21. 10. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 81 - Stranica 73 извијестиКомисијуостицањуурокупротивноодредбамачл. 213., 214., 215., 216. и 217. овогзакона; cc) несмањиосновникапиталилинедонесеодлукуопродајисопственихдионицасупротноодредбамачлана 219. овогзакона; dd) дајеилигарантујеавансе, зајмовеикредитепротивноодредбичлана 225. овогзакона; ee) несазовескупштинуурокупротивноодредбамаизчл. 230., 231., 232. и 233. овогзакона; ff) нечуваисправеускладусодредбомчлана 242. став (1) овогзакона; gg) иманадзорниодборсастављенпротивноодредбамачлана 248. овогзакона; hh) неводикњигуудјелаускладусодредбамачл. 318. и 319. овогзакона; ii) неманадзорниодборуслучајевимаизчлана 340. став (2) овогзакона; jj) неодржискупштинупоналогусудауслучајуизчлана 345. овогзакона; kk) повећаосновникапиталпротивноодредбамачлана 348. овогзакона; ll) одлукуосмањењуосновногкапиталанедоставирегиструдруштаваилинеобјави, ускладусодредбамачлана 350. овогзакона; mm) необезбиједиодвојеноуправљањеимовиномспојеногилиприпојеногдруштваускладусодредбомчлана 356. овогзакона. Члан 368. (Казненеодредбезаодговорнолице) Запрекршајизчлана 367. овогзаконаказнићесеиодговорнолицеудруштвуновчаномказномуизносуод50,00 КМдо 20.000,00 КМ. Члан 369. (Казненеодредбезапредсједникаичлановенадзорногодбораисекретарадруштва) (1) Запрекршајказнићесеновчаномказномуизносуод50,00 КМдо 20.000,00 КМпредсједникичлановинадзорногодборадруштвакоји: a) несазовескупштинууслучајуизчлана 185. став(1) овогзакона; b) непријавинадзорномодборукуповинудионицановеемисијеуслучајуизчлана 202. овогзакона; c) необавијестидионичареостицањусопственихдионица, ускладусодредбамачл. 215. и 221. овогзакона; d) необјавиобавјештењеоприједлозимадионичараускладусодредбамачлана 231. овогзакона; e) необјавиобавјештењеопоновномсазивањускупштинеускладусодредбамачлана 233. овогзакона; f) несазовескупштинурадиразматрањагодишњегфинансијскогизвјештаја, урокуизчлана 236. став(2) овогзакона; g) несазовескупштинурадипоновногодлучивањаускладусачланом 240. овогзакона; h) поступипротивноодредбамачл. 252. и 258. овогзакона. (2) Запрекршајказнићесеновчаномказномуизносуод50,00 КМдо 20.000,00 КМсекретардруштвакоји: a) непоступипремазадужењуизчлана 232. став (5) овогзакона; b) несазовеконституирајућусједницунадзорногодбораускладусачланом 250. став (4) овогзакона. Члан 370. (Казненеодредбезадиректораичлановеуправе) Запрекршајказнићесеновчаномказномуизносуод50,00 КМдо 20.000,00 КМдиректоричлануправедруштвакоји: a) непријавинадзорномодборукуповинудионицановеемисијеуслучајуизчлана 202. овогзакона; b) непријавинадзорномодборуфинансијскиинтересилиучествујеупословномодносу, противноодредбамачлана 267. овогзакона; c) урокунепоступипоодредбамачлана 372. овогзакона. Члан 371. (Казненеодредбезаодређеналица) Запрекршајказнићесеновчаномказномуизносуод50,00 КМдо 20.000,00 КМлицекоје: a) удруштвуоснујеилиорганизујеоснивањеорганизација, илипроводиактивностипротивноодредбамачлана 43. овогзакона; b) необразложинепотписивањезаписникаилинеоснованоодбијепотписатизаписниксупротноодредбамачлана 241. овогзакона. ДИОСЕДМИ - (ПРЕЛАЗНЕИЗАВРШНЕОДРЕДБЕ)Члан 372. (Усклађивање) Свапривреднадруштва, укључујућиионасаучешћемдржавногкапиталаувласничкојструктури, дужнасуоблик, фирму, основникапиталистатутдруштваускладитисовимзаконом. Члан 373. (ПрестанакважењаЗаконаопривреднимдруштвима) Даномпочеткапримјенеовогзакона, престаједаважиЗаконопривреднимдруштвима ("СлужбененовинеФедера-цијеБиХ", бр. 23/99, 45/00, 2/02, исп. 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, исп. 88/08, исп. 7/09, 63/10 и 75/13). Члан 374. (Ступањенаснагу) Овајзаконступанаснагунаредногданаодданаобјављивањау "СлужбенимновинамаФедерацијеБиХ", апочећесепримјењиватинаконистека 60 данаодданаступањанаснагу. ПредсједавајућаДомаНародаПарламентаФедерацијеБиХЛидијаБрадара, с. р.ПредсједавајућиПредставничкогДомаПарламентаФедерацијеБиХЕдинМушић, с. р.Na osnovu člana IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA Proglašava se Zakon o privrednim društvima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 9.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 8.10.2015. godine. Broj 01-02-766-02/15 13. oktobra 2015. godine SarajevoPredsjednik Marinko Čavara, s. r. Broj 81 - Stranica 74 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 10. 2015. ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA DIO PRVI - (ZAJEDNIČKE ODREDBE)POGLAVLJE I. (OPĆE ODREDBE)Član 1. (Opće odredbe) Ovim zakonom uređuje se osnivanje, poslovanje, upravljanje i prestanak privrednih društava (u daljnjem tekstu: društvo) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). Član 2. (Društvo) (1) Društvo je pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i pružanja usluga na tržištu radi sticanja dobiti. (2) Društvo mogu osnovati i domaća i strana fizička i pravna lica ako zakonom nije drugačije određeno. Član 3. (Oblici društva) (1) Društvo može biti organizirano u jednom od sljedećih oblika: a) društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću; b) komanditno društvo; c) dioničko društvo; d) društvo sa ograničenom odgovornošću. (2) Odredbe ovog zakona u kojima je upotrijebljena riječ"društvo" bez punog naziva jednog od oblika iz stava (1) ovog člana odnose se na sva društva. Član 4. (Pravna sposobnost) (1) Svojstvo pravnog lica društvo stiče danom upisa u registar koji vodi sud određen Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: registar društava). (2) Društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom. (3) Prije upisa u registar društava niko ne može nastupati u ime društva. (4) Lice koje postupi suprotno odredbi stava (3) ovog člana odgovara za stvorene obaveze cjelokupnom svojom imovinom, a kada tako nastupa više lica za obaveze odgovaraju neograničeno solidarno. Član 5. (Odgovornost za obaveze) (1) Svaki član društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću i komplementar u komanditnom društvu odgovara za obaveze društva neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. (2) Komanditor u komanditnom društvu, dioničar u dioničkom društvu i vlasnik udjela društva sa ograničenom odgovornošću ne odgovara za obaveze društva, osim kada: a) koristi društvo za postizanje ličnog cilja koji nije saglasan ciljevima drugih članova i društva u cjelini; b) upravlja imovinom društva kao svojom imovinom; c) koristi društvo za prevaru ili oštećenje svojih povjerilaca; d) utiče na smanjenje imovine društva u svoju korist ili korist trećih lica, ili utiče da društvo preuzme obaveze iako je znao ili morao znati da društvo nije ili neće biti sposobno da izvrši svoje obaveze. Član 6. (Djelatnost) (1) Društvo počinje obavljati svoju djelatnost nakon upisa u registar društava i objavljivanja registracije u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija privrednih društava. (2) Djelatnosti za koje je zakonom utvrđeno da se mogu obavljati samo na osnovu saglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog organa mogu se obavljati nakon dobijanja dozvole, saglasnosti ili drugog akta nadležnog organa. (3) Ukoliko zakonom ili drugim propisom nisu utvrđeni uvjeti za dobijanje saglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog organa iz stava (2) ovog člana, federalna ministarstva će u skladu s ovim zakonom, svako u okviru svoje nadležnosti, utvrditi te uvjete. (4) Djelatnosti za koje je posebnim zakonom propisano da se obavljaju u određenom obliku privrednog društva, ne mogu se obavljati u drugom obliku privrednog društva. Član 7. (Mogućnost obavljanja i drugih djelatnosti društva) (1) Društvo može obavljati poslove samo u okviru djelatnosti upisane u registar društava. (2) Društvo može obavljati i druge poslove koji se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti upisane u registar društava u obimu i na način koji su potrebni za poslovanje, a ne predstavljaju obavljanje tih poslova kao redovne djelatnosti. Član 8. (Valjanost poslova) Poslovi koje zaključi lice koje je svojim položajem ili na drugi način ovlašteno za zastupanje i predstavljanje društva, valjani su za treće lice i u slučaju da su zaključeni poslovi izvan djelatnosti upisane u registar društava, osim ako je treće lice znalo ili moralo znati da su takvi poslovi izvan djelatnosti društva. Član 9. (Sjedište) (1) Sjedište društva je mjesto koje je kao sjedište upisano u registar društava. (2) Sjedište se utvrđuje osnivačkim aktom ili statutom društva. Član 10. (Podružnice) (1) Društvo, domaće ili strano, može izvan mjesta sjedišta osnovati jednu ili više podružnica u kojima obavlja svoje djelatnosti. (2) Podružnica nastaje odlukom o osnivanju koju donosi ovlašteni organ društva u skladu s osnivačkim aktom ili statutom društva. (3) Podružnice nemaju svojstvo pravnog lica. (4) Podružnica ima mjesto poslovanja i zastupnika, a poslove sa trećim licima obavlja u ime i za račun društva. (5) Podružnice domaćeg društva se upisuju u registar društava u registarskom sudu u kojem je društvo upisano. (6) Podružnice stranog društva se upisuju u registar društava u registarskom sudu na čijem području je sjedište podružnice. POGLAVLJE II. (FIRMA)Član 11. (Pojam) (1) Firma je ime pod kojim društvo posluje. (2) Firma se obavezno ističe na poslovnim prostorijama društva. Srijeda, 21. 10. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 81 - Stranica 75 Član 12. (Elementi) (1) Firma društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću mora sadržavati prezime najmanje jednog člana, uz oznaku da ih ima više i oznaku "d.n.o.". (2) Firma komanditnog društva mora sadržavati prezime najmanje jednog komplementara i oznaku "k.d.", a ne smije sadržavati imena komanditora. (3) Firma društva sa ograničenom odgovornošću mora sadržavati oznaku "d.o.o.". (4) Firma dioničkog društva mora sadržavati oznaku "d.d.". (5) Firma iz st. (1) i (2) ovog člana obavezno sadrži firmu drugog društva koje je član društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću ili komplementar komanditnog društva. Član 13. (Jezik) (1) Firma mora biti napisana na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Federaciji, a prijevod na strani jezik može se upotrebljavati samo zajedno sa firmom na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Federaciji. (2) Firma može sadržavati strane riječi koje su uobičajene ili za njih nema odgovarajuće riječi u jeziku koji je u službenoj upotrebi u Federaciji. Član 14. (Dodatni elementi) (1) Firma može sadržavati dodatne elemente koji bliže označavaju društvo i sjedište društva. (2) Društvo može koristiti skraćenu firmu koja mora sadržavati oznake po kojima se razlikuje od drugih firmi i oznaku oblika društva. (3) Firma podružnice mora sadržavati punu firmu društva, oznaku da je podružnica i sjedište podružnice. Član 15. (Zabranjeni elementi) Firma ne smije sadržavati: a) riječi i oznake koji su protivni zakonu; b) zaštićene robne ili pomoćne znakove drugih pravnih i fizičkih lica; c) službene simbole i znakove; d) nazive ili znakove stranih država ili međunarodnih organizacija; e) riječi i oznake koje bi mogle stvoriti zabunu u pogledu vrste i obima poslovanja ili dovesti do zamjene sa firmom ili znakom drugog društva ili povrijediti prava drugih lica. Član 16. (Mogući elementi) (1) Firma može sadržavati riječi: "Bosna i Hercegovina" i njene izvedenice i skraćenice na osnovu odobrenja nadležnog organa određenog posebnim zakonom. (2) Firma može sadržavati riječ "Federacija" i njene izvedenice i skraćenice samo na osnovu odobrenja nadležnog organa određenog posebnim zakonom. (3) Firma može sadržavati naziv kantona, grada i općine i njihove izvedenice i skraćenice samo na osnovu odobrenja nadležnog kantonalnog, gradskog, odnosno općinskog organa određenog posebnim zakonom na području na kojem društvo ima sjedište. (4) Firma može sadržavati ime i prezime lica koje nije osnivačdruštva samo uz odobrenje tog lica ili njegovih zakonskih nasljednika. (5) Na zahtjev organa i lica iz st. (1), (2), (3) i (4) ovog člana registarski sud izbrisat će iz registra riječi i imena unesena kao dodatni elementi firme. Član 17. (Ime člana društva kao element firme) (1) Ukoliko firma društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću ili komanditnog društva sadrži prezime koje je već sadržano u ranije registriranoj firmi, u firmu se mora unijeti ime ili drugi dodatni element po kojem će se razlikovati od već registrirane firme. (2) Ako je prezime lica ostalo u firmi i nakon prestanka njegovog članstva u društvu, na zahtjev tog lica ili njegovih nasljednika sud će brisati njegovo prezime iz firme u registru društava. Član 18. (Princip isključivosti firme) (1) Firma društva mora se jasno razlikovati od firme drugih društava. (2) Registarski sud odbit će upis u registar društava firmu koja je protivna odredbama ovog zakona ili se jasno ne razlikuje od već registriranih firmi u Federaciji. (3) Društvo ima pravo zahtijevati prestanak upotrebe i brisanje iz registra društava firmu drugog društva i naknadu pretrpljene štete tužbom kod suda u roku tri godine od dana upisa osporavane firme u registar društava, ako smatra da firma drugog društva nije jasno različita od njegove ranije registrirane firme. Član 19. (Princip prvenstva) (1) Ako se sudu radi upisa u registar prijave iste firme ili firme koje se međusobno jasno ne razlikuju, sud će upisati onu firmu koja je ranije prijavljena. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, upisat će se kasnije prijavljena firma, ako podnosilac kasnije podnesene prijave dokaže da je u vrijeme podnošenja ranije podnesene prijave, tu firmu, odnosno njene bitne elemente upotrebljavao na tržištu kao oznaku svog društva ili kao robni ili pomoćni znak za označavanje svojih proizvoda ili usluga, te da je to činio prije podnosioca ranije podnesene prijave. Član 20. (Obaveza upisa u registar društava) (1) Firma i skraćena firma upisuje se u registar društava. (2) Društvo je dužno u poslovanju koristiti punu ili skraćenu firmu kakva je upisana u registar društava. Član 21. (Poslovna korespondencija) Sva poslovna pisma i narudžbe društva moraju sadržavati: a) punu firmu i adresu sjedišta društva; b) punu firmu i adresu sjedišta podružnica društva; c) naziv i sjedište institucije kod koje i broj pod kojim je društvo upisano; d) broj računa sa nazivom i sjedištem finansijske organizacije kod koje društvo drži račun, ukoliko društvo ima više računa za svaki od njih; e) porezni identifikacioni broj društva. Član 22. (Prijenos firme) Firma se može prenijeti samo ukoliko se vrši prijenos društva. POGLAVLJE III. (ZASTUPANJE)Član 23. (Zastupanje) (1) Društvo zastupa uprava. (2) Uprava organizira rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja društvo i odgovara za zakonitost poslovanja društva.
Ispravka Zakona o unutrašnjem platnom prometu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 79/15 14.10.2015 SN FBiH 04/21, SN FBiH 48/15 platni promet,unutrašnji platni promet ISPRAVKA ZAKONA O UNUTRAŠNJEM PLATNOM PROMETU (objavljenog na bosanskom jeziku) U članu 40. u stavu (5) umjesto riječi: "stavom (1)" treba da stoje riječi: "stavom (2)".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stranim ulaganjima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 77/15 07.10.2015 SN FBiH 50/03, SN FBiH 61/01 strana ulaganja,ulaganja ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRANIM ULAGANJIMA Članak 1. U Zakonu o stranim ulaganjima ("Službene novine Federacije BiH", br. 61/01 i 50/03) u članku 1. u stavku 2. iza broja: "17/98" dodaje se zarez i brojevi: "13/03, 48/10 i 22/15". Članak 2. U članku 2. alineja sedam mijenja se i glasi: "- medijski poslovi". Iza alineje sedam dodaje se alineja osam koja glasi: "- poslovni subjekt". Članak 3. U članku 3. u stavku 2. riječ: "glavnica" u različitom padežu zamjenjuje se riječima: "temeljni kapital" u odgovarajućem padežu, a riječi: "javnim informiranjem" zamjenjuju se riječima: "medijskim poslovima". Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: "Vlada Federacije BiH može na prijedlog mjerodavnog ministarstva, ukoliko ocijeni opravdanim, donijeti odluku da ulog strane osobe u određenim gospodarskim društvima iz stavka 2. ovoga članka ne podliježe restrikciji navedenoj u stavku 2. ovoga članka, a sve sukladno propisima kojima su regulirane ove oblasti.". Članak 4. U članku 7. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: "Transakcije iz stavka 1. ovoga članka vrše se putem komercijalnih banaka po ispunjenju svih poreznih i drugih zakonom propisanih obveza na temelju javnih prihoda u Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH.". Članak 5. Članak 9. mijenja se i glasi: "Strana će ulaganja biti oslobođena plaćanja carina i carinskih obveza, ukoliko drukčije nije propisano odredbama Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11). Strana ulaganja mogu biti oslobođena plaćanja poreznih obveza sukladno odredbama zakona koji uređuju poreznu politiku u Federaciji BiH.". Članak 6. U nazivu poglavlja III. riječi: "OBLICI STRANIH ULAGANJA" zamjenjuju se riječima: "VIJEĆE ZA STRANE INVESTITORE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE". Broj 77 - Strana 50 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7. 10. 2015. Članak 7. Članak 10. mijenja se i glasi: "Radi pomaganja i poticanja stranih investicija i unapređivanja ukupnog poslovnog ozračja za strane investitore u Federaciji BiH, potpunije koordinacije i suradnje institucija federalne, kantonalne i lokalne razine u oblasti stranih investicija kao savjetodavno tijelo Vlade Federacije BiH osniva se Vijeće za strane investitore Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće).". Članak 8. Iza članka 10. dodaju se čl. 10a. i 10b. koji glase: "Članak 10a. Zadaci Vijeća su: - analiza poslovnog okruženja za strane investicije i predlaganje poduzimanja mjera i postupaka radi otklanjanja postojećih ograničavajućih čimbenika za strane investitore, - iniciranje izmjena zakona i drugih podzakonskih akata kojima se potiču i olakšavaju strana ulaganja, - razmjena informacija i iniciranje potpunije suradnje između institucija federalne, kantonalne i lokalne razine, radi stvaranja povoljnijeg poslovnog ozračja za strane investicije, koji će stranim ulagačima investicijska ulaganja učiniti privlačnim i sigurnim, - konzultacije s domaćim i stranim ulagačima radi iznalaženja rješenja za poticanje investicija, - uspostava suradnje između institucija Federacije BiH, kantona i jedinica lokalne samouprave i postojećih i potencijalnih stranih investitora radi prevazilaženja eventualnih poteškoća prilikom realiziranja investicija, što bi služilo kao učinkovit mehanizam servisiranja investitora i potpore pri investiranju. Članak 10b. Vijeće ima najmanje 16 članova, koje imenuje Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnih ministarstava, Gospodarske komore Federacije BiH i stranih investitora. Članovi Vijeća sastajat će se po potrebi, a najmanje jedanput svakih šest mjeseci kako bi koordinirali aktivnosti, adresirali i izanalizirali aktualna pitanja, te razmatrali ostala pitanja iz svoje mjerodavnosti. Tehničko-administrativne poslove za Vijeće obavlja Federalno ministarstvo trgovine. Za svoj rad članovi Vijeća neće primati naknadu.". Članak 9. Članak 11. mijenja se i glasi: "U Federaciji BiH strana ulaganja u Sektore koji podliježu restrikciji odobrava Vlada Federacije BiH na prijedlog Federalnoga ministarstva energije, rudarstva i industrije i na prijedlog Federalnoga ministarstva prometa i komunikacija, svakog u okviru svoje mjerodavnosti (u daljnjem tekstu: mjerodavno ministarstvo). Za ulaganje u Sektore koji podliježu restrikciji strani ulagači dužni su Vladi Federacije BiH, putem mjerodavnog ministarstva, podnijeti zahtjev za odobravanje stranog ulaganja. O zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka Vlada Federacije BiH donijet će odluku u roku 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva. Ako postoje razlozi za odgodu donošenja odluke, mjerodavno će ministarstvo o tome obavijestiti podnositelja zahtjeva u dodatnom roku od 30 dana. Vlada Federacije BiH dužna je donijeti odluku s obrazloženjem i dostaviti je stranci najkasnije u roku 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva. U slučaju nedonošenja odluke u roku iz stavka 5. ovoga članka strano se ulaganje smatra odobrenim. Odobrenje stranog ulaganja vrijedi bez vremenskog ograničenja."
Zakon o unutrašnjem platnom prometu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/15 24.06.2015 SN FBiH 04/21, SN FBiH 79/15 zakon,unutrašnji platni promet,platni promet Službene novine Federacije BiH, broj 48/15 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O UNUTRAŠNJEM PLATNOM PROMETU Proglašava se Zakon o unutrašnjem platnom prometu koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 08.07.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 08.06.2015. godine. Broj 01-02-538-02/15 18. juna 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O UNUTRAŠNJEM PLATNOM PROMETU 8) vršenje usluga izdavanja i/ili prihvatanja platnih instrumenata i usluge novčanih pošiljki, 9) obavljanje blagajničko-trezorskih poslova i osiguravanja smještaja i čuvanja gotovog novca, 10) vršenje poravnanja međubankarskih naloga za plaćanje u skladu s propisima kojima se regulišu platne transakcije, 11) vođenje evidencije o redoslijedu plaćanja te drugih propisanih evidencija, dostavljanje podataka i izvještaja u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima, 12) izvještavanje učesnika – imaoca računa o stanju i promjenama na njihovim računima, 13) izvršavanje naloga prisilne naplate u skladu sa zakonskim propisima, 14) pohrana i čuvanje dokumentacije s podacima o unutrašnjem platnom prometu, 15) drugi poslovi u skladu s propisima. Člаn 5. Javno preduzeće BH Pošta d.o.o Sarajevo i Hrvatska pošta d.o.o Mostar, putеm svојih оrgаnizаciоnih diјеlоvа, mоžе оbаvlјаti slјеdеćе pоslоvе plаtnоg prоmеtа: 1) primаti nаlоgе zа plаćаnjе оd fizičkih licа, 2) оbаvlјаti isplаtе fizičkim licimа zа rаčun pоslоvnih subјеkаtа i fizičkih licа kоја imајu rаčunе kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја, 3) primаti uplаtе gоtоvоg nоvcа оd fizičkih licа u kоrist rаčunа pоslоvnih subјеkаtа i fizičkih licа kоја vršе plаćаnjа prеkо rаčunа, 4) primati uplate gotovog novca od pravnih lica (uplate pazara) u korist računa tih pravnih lica otvorenih kod ovlaštenih organizacija, 7) obavljanje uplata i isplata gotovog novca, 6) evidentiranje platnih transakcija na računima, 5) izvršavanje bezgotovinskih platnih transakcija putem telekomunikacijskih prijenosa, digitalnih ili informaciono-tehnoloških uređaja, 4) izvršavanje naloga za plaćanje i vršenje prijenosa sredstava sa jednog računa na drugi, 3) primitak i obrada podataka iz naloga za plaćanje, 2) vođenje evidencija računa učesnika, 1) otvaranje, vođenje i zatvaranje računa učesnika, Poslovi unutrašnjeg platnog prometa su: Član 4. (3) U obavljanju poslova unutrašnjeg platnog prometa ovlaštena organizacija je obavezna osigurati primjenu propisa koji urеđuјu zаštitu prаvа i intеrеsа kоrisnikа finаnsiјskih uslugа, kао i оdrеdbе prоpisа kојimа sе urеđuјu obligacioni оdnоsi i plаtnе trаnsаkciје. (2) Pored ovlaštenih organizacija iz stava (1) ovog člana, Centralna banka Bosne i Hercegovine obavlja poslove unutrašnjeg platnog prometa i iste vrši u skladu sa odredbama zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. (1) Ovlaštene organizacije iz člana 2. stav (1) ovog zakona su: banke sa sjedištem u Federaciji, filijale banaka iz Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine koje imaju dozvolu Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija) i drugi subjekti koji obavljaju poslove unutrašnjeg platnog prometa za ovlaštene organizacije u skladu sa ovim zakonom. (2) Оrgаnizаcioni diјеlоvi pоslоvnih subјеkаtа sа sјеdištеm u Federaciji kојi pоsluјu u Republici Srpskoj i Brčkо Distriktu Bоsnе i Hеrcеgоvinе moraju imаti оtvоrеnе rаčunе оrgаnizаcionog diјеlа kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја sа sјеdištеm u Republici Srpskoj i Brčkо Distriktu Bоsnе i Hеrcеgоvinе, kоје imајu dоzvоlu Аgеnciје zа bаnkаrstvо Republike Srpske. (3) Оrgаnizаcioni diјеlоvi pоslоvnih subјеkаtа sа sјеdištеm u Republici Srpskoj i Brčkо Distriktu Bоsnе i Hеrcеgоvinе, kојi pоsluјu u Federaciji, mоrајu imаti оtvоrеn rаčun оrgаnizаcionog diјеlа kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја u Federaciji. Član 8. (1) Ovlaštena organizacija, u skladu sa članom 6. stav 4., otvara poslovnom subjektu sljedeće račune: 1) račun za redovno poslovanje poslovnog subjekta, 2) račune organizacionim dijelovima poslovnog subjekta, koji se registruju u skladu sa zakonom, Član 3. II. OBAVLJANJE POSLOVA UNUTRAŠNJEG PLATNOG PROMETA (6) Pојеdini pојmоvi kојi su dеfinirаni u Zаkоnu о platnim trаnsаkciјаmа, imајu isto znаčеnjе i u оvоm zаkоnu, аkо niје drugаčiје оdrеđеnо оvim zаkоnоm. (5) Učesnici u unutrašnjem platnom prometu mogu biti i strana pravna i fizička lica u skladu s posebnim propisima. (4) Učesnici u unutrašnjem platnom prometu su i fizička lica koja u skladu sa propisima vrše plaćanja preko računa. (3) Učesnici u unutrašnjem platnom prometu su poslovni subjekti pod kojima se smatraju: pravna lica i dijelovi pravnih lica, odnosno privredna društva, javna preduzeća, bаnkе i drugе finаnsiјskе оrgаnizаciје, udruženja, javne institucije, organi uprave, organi jedinica lokalne samouprave, te оstаli оblici оrgаnizovanja čiје је оsnivаnjе rеgistrovano kоd nаdlеžnоg оrgаnа ili оsnоvаnо zаkоnоm, kao i fizička lica koja sаmоstаlnо оbаvlјајu rеgistrovanu pоslоvnu dјеlаtnоst (u daljem tekstu: poslovni subjekti). (2) Pod plaćanjem u unutrašnjem platnom prometu podrazumijeva se: obračun preko računa, prijenose sredstava sa jednog računa na drugi račun kod iste ili kod različitih ovlaštenih organizacija, naplata sa računa, uplata na račun i isplata sa računa i drugi poslovi unutrašnjeg platnog prometa u skladu sa ovim zakonom i propisima kojima se uređuju platne transakcije. (1) Pod unutrašnjim platnim prometom se podrazumijevaju sva plaćanja u konvertibilnim markama između učesnika u unutrašnjem platnom prometu, a preko računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova unutrašnjeg platnog prometa (u daljem tekstu: ovlaštene organizacije) i Centralne banke Bosne i Hercegovine. Član 2. Оvim zаkоnоm urеđuје sе оbаvlјаnjе unutrаšnjеg plаtnоg prоmеtа u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), оdrеđuјu učеsnici i оrgаnizаciје оvlаštеnе zа оbаvlјаnjе pоslоvа plаtnоg prоmеtа, dеfiniraju vrstе rаčunа, nаčin i оblici plаćаnjа, izvršеnjе plаćаnjа i prinudnа nаplаtа sа rаčunа, pоstupаnjе, prаvа i оbаvеzе učеsnikа u unutrаšnjеm plаtnоm prоmеtu. Član 1. (5) Nеpоsrеdаn uvid u pоdаtkе iz Јеdinstvеnog rеgistra, kао i prеuzimаnjе pоdаtаkа iz Јеdinstvеnog rеgistrа imајu: Аgеnciја, Pоrеznа uprаvа Federacije Bosne i Hercegovne, Cеntrаlnа bаnkа Bоsnе i Hеrcеgоvinе, bаnkе, sudоvi, оrgаni uprаvе i drugi оrgаni, kојi mоgu dа kоristе pоdаtkе u sklаdu sа svојim zаkоnskim оvlаštеnjimа. (6) FIA је dužnа dа оstаlim kоrisnicimа, nа njihоv zаhtјеv, dоstаvlја pоdаtkе iz Јеdinstvеnog rеgistra kојi su јаvni i оdgоvоrnа je zа dоstаvlјаnjе pоdаtаkа kоrisnicimа. Član 10. (1) Učesnik može imati otvorene račune kod više ovlaštenih organizacija, prema svom izboru. (2) Kod jedne ovlaštene organizacije poslovni subjekt može imati otvoren samo jedan račun za redovno poslovanje u konvertibilnim markama i po jedan račun za svaki organizacioni dio. I. OSNOVNE ODREDBE 5) prеuzimаti i оtprеmаti gоtоv nоvаc оvlаštеnim оrgаnizаciјаmа. III. RAČUNI ZA OBAVLJANJE UNUTRAŠNJEG PLATNOG PROMETA I REGISTAR RAČUNA POSLOVNIH SUBJEKATA Član 6. (1) Zа pоtrеbе plаćаnjа, pоslоvni subјеkti su dužni оtvоriti rаčunе u оvlаštеnim оrgаnizаciјаmа i nоvčаnа srеdstvа su dužni vоditi nа tim rаčunimа i vršiti plаćаnjа prеkо rаčunа u skladu sa оvim zаkоnom i zаkоnom kојi urеđuје plаtnе trаnsаkciје. Mеđusоbnа prаvа i оbavеzе urеđuju zaključivanjem ugоvоra о оtvаrаnju i vоđеnju rаčunа. (2) Fizička lica kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја mоgu оtvоriti rаčunе zа оbаvlјаnjе unutrašnjeg plаtnоg prоmеtа i rаčunе zа pоlаgаnjе nоvčаnih dеpоzitа i ulоgа nа štеdnju u skladu sa zaklјučеnim ugоvоrom, prоpisimа kојi urеđuјu obavezne оdnоsе i s оvim zаkоnоm. (3) Strаna prаvna i fizička lica оtvаrајu nеrеzidеntnе rаčunе u skladu sa pоsеbnim prоpisom i vrše poslovanje preko tih računa u skladu s odredbama ovog zakona. (4) Ovlaštena organizacija otvara račune učesnicima na osnovu ugovornog odnosa ili na osnovu propisa kојi nаmеćе оbavеzu оtvаrаnjа rаčunа bеz zаhtјеvа učesnikа. (5) Оvlаštеnа оrgаnizаciја је dužnа, priје zаklјučеnjа ugоvоrа, učesniku dоstаviti ili stаviti nа rаspоlаgаnjе, u pisаnој fоrmi ili еlеktrоnskom оbliku infоrmаciје о svim važnim uslovima kоrištеnjа uslugа plаtnоg prоmеtа. (6) Оvlаštеnа оrgаnizаciја mоžе miјеnjаti оdrеdbе ugоvоrа zaključenog na osnovu odredbi iz stаvа (4) оvоg člаnа, а u skladu sa izmjenama prоpisа kојi urеđuјu pоslоvаnjе bаnаkа i propisa koji uređuju obligacione оdnоsе. (7) Pod računima za obavljanje unutrašnjeg platnog prometa podrazumijevaju se transakcijski računi na kojima se evidentiraju novčani primici, novčani izdaci i saldo. (3) FIA je dužnа, kontinuirano, оdmаh pо priјеmu оbаviјеsti оvlаštеnih оrgаnizаciја iz stаvа (1) оvоg člаnа, аžurirаti pоdаtkе i оvlаštеnim оrgаnizаciјаmа, еlеktrоnskim putеm, оmоgućiti nеpоsrеdаn uvid i prеuzimаnjе pоdаtаkа kојi sе vоdе u Јеdinstvеnоm rеgistru. (4) Ovlaštena organizacija je dužna dоstаvlјati u Jedinstveni rеgistаr zа svаki rаčun pоslоvnоg subјеktа kојi је оtvоrеn u skladu sa prоpisimа о unutrašnjеm plаtnоm prоmеtu slјеdеćе pоdаtkе: 1) pоslоvnо imе, оdnоsnо nаziv, mаtični brој i јеdinstvеni idеntifikаcioni brој pоslоvnоg subјеktа, Član 7. (1) Pоslоvni subјеkti iz Federacije mоgu оtvоriti rаčunе zа rеdоvnо pоslоvаnjе kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја sа sјеdištеm u Federaciji i оrgаnizаcionih diјеlоvа оvlаštenih оrgаnizаciја iz Republike Srpske i Brčkо Distriktа Bоsnе i Hеrcеgоvinе, kоје pоsluјu u Federaciji i imајu dоzvоlu zа оbаvlјаnjе uslugа plаtnоg prоmеtа koju je izdala Аgеnciјa. 3) račune za posebne namjene (čija je namjena utvrđena zakonom ili drugim propisom u skladu sa zakonom: sredstva rezervi, sredstva depozita, izdvojena sredstva za posebne namjene, sredstva solidarnosti, sredstva za opremu organa uprave, sredstva za investicije, sredstva izdvojena po osnovu izdatih instrumenata osiguranja plaćanja i druga sredstva koja se izdvajaju na posebne račune) i 4) račune javnih prihoda. 6) оznаku еntitеtа, grаdа ili оpćinе, 7) dаtum оtvаrаnjа i dаtum zаtvаrаnjа rаčunа, 8) drugе nеоphоdnе pоdаtkе. (5) Ovlaštena organizacija je оdgоvоrna zа аžurnо dоstаvlјаnjе pоdаtаkа u Jedinstveni rеgistаr i njihоvu tаčnоst. (6) Nаčin i pоstupаk dоstаvlјаnjа pоdаtаkа u Jedinstveni rеgistаr, vоđеnjе i sаdržај Jedinstvenog rеgistra, kао i nаčin i pоstupаk kоrištеnjа pоdаtаkа iz Jedinstvenog rеgistra, prоpisuје dirеktоr FIA-e, uz prethodnu saglasnost Ministarstva i u surаdnji sа Cеntrаlnоm bаnkоm Bоsnе i Hеrcеgоvinе i nоsiоcimа аktivnоsti uspоstаvlјаnjа rеgistrа rаčunа pоslоvnih subјеkаtа u Republici Srpskoj i Brčkо Distriktu Bоsnе i Hеrcеgоvinе, radi osiguranja kоmpаtibilnоsti rеgistаrа. Član 13. (1) Ovlaštena organizacija, na zahtjev učesnika, zatvara račun u skladu sa ugovorom ili po službenoj dužnosti u skladu sa propisima koji za posljedicu imaju zatvaranje računa. (2) Prije zatvaranja računa za redovno poslovanje poslovnog subjekta moraju se zatvoriti svi računi njegovih organizacionih dijelova i njegovi računi za posebne namjene otvoreni u toj ovlaštenoj organizaciji. (3) Ovlaštena organizacija je obavezna propisati procedure za postupanje sa neaktivnim računima i ugovorom sa učesnicima urediti odnose iz istog osnova. (4) Zatvaranje računa i gašenje platne kartice fizičkom licu ovlaštena organizacija vrši bez naknade. Član 14. (1) Glavni račun poslovnog subjekta na teret kojeg su evidentirani neizvršeni nalozi za prisilnu naplatu ne može se zatvoriti. (2) Izuzеtnо оd stаvа 1. оvоg člаnа, glаvni rаčun mоžе sе zаtvоriti nа оsnоvu prоpisа kојi kао pоslјеdicu primјеnе imајu zаtvаrаnjе rаčunа, i u tоm slučајu sе nаlоzi zа prinudnu nаplаtu еvidеntirајu nа rаčunu prаvnоg slјеdnikа ili sе vrаćајu nаlоgоdаvcu. (3) Ovlaštene organizacije poslovnom subjektu, čiji su računi zatvoreni, vraćaju neizvršene naloge za plaćanje koji su izdati od poslovnog subjekta, a isti se ne odnose na prisilnu naplatu. IV. NAČIN I OBLICI PLAĆANJA Član 15. (1) Poslovni subjekt dužan je novčana sredstva voditi na računima kod banaka i sva plaćanja obavljati preko tih računa. (2) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će propisati uslove i način plaćanja gotovim novcem. (3) Plaćanja preko računa učesnika obavljaju se na osnovu naloga za plaćanje. (4) Nalog za plaćanje je bezuslovna instrukcija data ovlaštenoj organizaciji da izvrši plaćanje ili naplati određeni iznos novca sa naznačenog računa. (2) Računi organizacionih dijelova poslovnog subjekta i računi za posebne namjene sastavni su dio računa za redovno poslovanje poslovnog subjekta preko jedinstvenog identifikacionog broja ili matičnog broja, ako zakonom, odnosno drugim propisom nije drugačije određeno. (3) Оvlаštеnа оrgаnizаciја dužnа јe vоditi еvidеnciјu rаčunа iz stаvа (1) оvоg člаnа, kојi su оtvоrеni u tој оvlаštеnој оrgаnizаciјi, а tа еvidеnciја sе оbјеdinjаvа u Јеdinstvеnоm rеgistru rаčunа pоslоvnih subјеkаtа (u dаlјеm tеkstu: Јеdinstvеni rеgistаr). (4) Federalni ministar finansija (u daljem tekstu: Ministar) propisuje nаčin vоđеnjа i sаdržај еvidеnciје rаčunа pоslоvnih subјеkаtа kојi vоdi оvlаštеnа оrgаnizаciја. (5) Pоslоvni subјеkt је dužаn оbаviјеstiti оvlаštеnu оrgаnizаciјu о svаkој prоmјеni pоdаtаkа kојi sе vоdе u еvidеnciјi rаčunа оvlаštеnе оrgаnizаciје, u rоku оd оsаm dаnа оd dаnа prоmјеnе izvršеnе u оdgоvаrајućim rеgistrimа. Član 9. (1) Finansijsko–informatička agencija Sarajevo (u daljem tekstu: FIA) uspоstаvlја i vоdi Jedinstveni rеgistаr iz člana 8. stav (3) ovog zakona. (2) Јеdinstvеni rеgistаr iz stava (1) ovog člana prеdstаvlја јаvnu еvidеnciјu i cеntrаlnu bаzu pоdаtаkа rаčunа pоslоvnih subјеkаtа оtvоrеnih u bаnkаmа sа sјеdištеm u Federaciji i filiјаlаmа bаnаkа iz Rеpublike Srpske i Brčkо Distriktа Bоsnе i Hеrcеgоvinе kоје pоsluјu u Federaciji i imајu dоzvоlu Аgеnciје. (3) Kоrisnici pоdаtаkа iz Jedinstvenog rеgistrа su pоslоvni subјеkti, FIA, Pоrеznа uprаvа Federacije Bosne i Hercegovine, Cеntrаlnа bаnkа Bоsnе i Hеrcеgоvinе, kао i fizičkа licа, kојi kоristе pоdаtkе iz Јеdinstvеnog rеgistаra u sklаdu sа prоpisimа dоnеsеnim nа оsnоvu оvоg zаkоnа (u dаlјеm tеkstu: kоrisnici). (4) Podatke iz Јеdinstvеnog rеgistra korisnici mogu kоristiti sаmо zа svоје pоtrеbе i nе mоgu ih kоristiti u drugе svrhе, niti im је dоzvоlјеnо dаlје umnоžаvаnjе i distribuirаnjе оvih pоdаtаkа. Јаvnоst pоdаtаkа iz Јеdinstvеnog rеgistаra nе оdnоsi sе nа pоdаtkе čiја је tајnоst prоpisаnа pоsеbnim zаkоnimа. (5) Pоslоvni subјеkt је dužаn pоdniјеti zahtјеv zа оdrеđivаnjе glаvnоg rаčunа оvlаštеnој оrgаnizаciјi u pisаnој fоrmi. (6) Ovlaštena organizacija ne može otvoriti račun poslovnom subjektu koji u Jedinstvenom registru ima blokiran račun. Član 11. (1) Glаvni rаčun pоslоvnоg subјеktа otvаrа sе, po pravilu, u sјеdištu pоslоvnоg subјеktа kоd оrgаnizаcionih diјеlоvа оvlаštеnih оrgаnizаciја sa sjedištem u Federaciji ili organizacionih dijelova ovlaštenih organizacija iz Republike Srpske i Brčko Distrikta koji posluju u Federaciji i imaju dozvolu Agencije za obavljanje usluga platnog prometa. Ovlаštеna оrgаnizаciјa vоdi еvidеnciјu rаčunа pоslоvnih subјеkаtа koji su otvorili račune u toj ovlaštenoj organizaciji uz navođenje propisane oznake za glavni račun. (3) Ovlaštene organizacije su obavezne prilikom prijema naloga za plaćanje primiti iste ukoliko su popunjeni na propisan način iz člana 15. stav (5) ovog zakona. (4) Kod primitka naloga za plaćanje ovlaštena organizacija je dužna utvrditi identitet nalogodavca. Način identifikacije nalogodavca određuje ovlaštena organizacija. Član 18. (1) Načini plaćanja su: bezgotovinsko, gotovinsko i obračunsko. (2) Bezgotovinsko plaćanje je prijenos sredstava s računa platioca na račun primaoca. (3) Gotovinsko plaćanje je izravna predaja gotovog novca između učesnika, uplata gotovog novca na račun i isplata gotovog novca s računa u skladu s propisom iz člana 15. stav (2) ovog zakona. Član 19. (1) Uplata gotovog novca na račun i isplata gotovog novca s računa realizuju se nalogom za plaćanje. (2) Nalog za uplatu gotovog novca na račun može se podnijeti svim ovlaštenim organizacijama bez obzira gdje se vodi račun u korist kojeg se obavlja uplata. (3) Nalog za isplatu gotovog novca s računa podnosi se ovlaštenoj organizaciji i koja vodi račun platioca. (2) Poslovni subjekat može promijeniti glavni račun samo ako na tom računu nema evidentirane neizvršene naloge za prinudnu naplatu i drugom redovnom računu kod druge ovlaštene organizacije dodijeliti status glavnog računa, uz podnošenje dokaza u pisanoj formi ovlaštenoj organizaciji koja vodi glavni račun o određivanju drugog redovnog računa kao glavnog računa. (3) Zаbrаnjеnо је оvlаštеnој оrgаnizаciјi dа učesniku оtvоri skrivеnе rаčunе i izdа štеdnе knjižicе ili pruži drugе uslugе kоје оmоgućаvајu, pоsrеdnо ili nеpоsrеdnо, prikrivаnjе idеntitеtа učesnika. Član 12. (1) Оvlаštеnе оrgаnizаciје dužnе su u Јеdinstvеni rеgistаr dоstаvlјаti pоdаtkе о оtvorenim i zаtvorenim rаčunima pоslоvnih subјеkаtа, vrsti i stаtusu rаčunа iz čl. 8. i 10. оvоg zаkоnа, kао i blоkаdi i dеblоkаdi rаčunа, kоntinuirаnо, оdmаh nаkоn nаstаnkа оvih prоmјеnа u evidencijama ovlaštenih organizacija, u skladu sa оvim zаkоnom i prоpisimа kојimа sе urеđuје vоđеnjе i sаdržај Јеdinstvеnоg rеgistrа. (2) Ovlaštene organizacije dužne su u Jedinstveni registar izvršiti upis depozita koji predstavljaju kolateral, tj. instrumente osiguranja potraživanja. 2) brој rаčunа pоslоvnоg subјеktа, 3) prоpisаnu оznаku zа vrstu rаčunа i glаvni rаčun, u skladu sa prоpisimа о unutrašnjеm plаtnоm prоmеtu, 4) pоdаtаk о blоkаdi i dеblоkаdi rаčunа pоslоvnоg subјеktа, 5) оblik оrgаnizovanja i šifru dјеlаtnоsti pоslоvnоg subјеktа, (3) Kod jedne ovlaštene organizacije poslovni subjekt može imati otvoreno više računa za posebne namjene u skladu sa potrebama, odnosno propisima. (4) Ako poslovni subjekt u ovlaštenim organizacijama ima više od jednog računa za redovno poslovanje, dužan je odrediti račun (u daljem tekstu: glavni račun) na kojem će se izvršavati nalozi za plaćanje carina i carinskih dažbina, posebnih poreza-akciza, poreza na dodanu vrijednost, poreza na dohodak i drugih poreza po posebnim propisima, nalozi za plaćanje doprinosa iz plaća i na plaće, nalozi za ostale javne prihode po posebnim propisima, nalozi za prisilnu naplatu zakonskih obaveza i javnih prihoda, nalozi za naplatu vrijednosnih papira i instrumenata osiguranja plaćanja, te nalozi za izvršenje sudskih odluka i drugih izvršnih isprava (u daljem tekstu: nalozi za prisilnu naplatu) i voditi evidencija o neizvršenim nalozima za plaćanje. Član 17. (1) Nаlоgе zа plаćаnjе pоtpisuјu оvlаštеna lica učesnika, оdnоsnо druga оvlаštеna lica u slučајеvimа dаvаnjа nаlоgа iz člаnа 16. st. (2) i (4) оvоg zаkоnа. (2) Naloge za plaćanje iz člana 16. ovog zakona nalogodavci podnose na izvršenje ovlaštenoj organizaciji u kojoj se vodi račun platioca, izuzev naloga navedenih u stavu (3) istog člana koji glase na teret glavnog računa platioca. (5) Nalog za plaćanje daje se u pisanoj formi ili elektronski na obrascima unutrašnjeg platnog prometa u skladu sa propisima kojim se regulišu platne transakcije, način uplate javnih prihoda i propisima kojima se regulišu elektronsko plaćanje i elektronski dokumenti. Nalog može biti i u obliku zahtjeva koji je potpisalo i pečatom ovjerilo ovlašteno lice. Član 16. (1) Plaćanja s računa obavljaju se tako da platilac daje nalog za plaćanje na teret svoga računa, a u korist računa primatelja. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, nalog za plaćanje u korist računa primaoca, a na teret računa platioca mogu dati: 1) povjerioci – na osnovu naplate dospjelih vrijednosnih papira i dospjelih instrumenata osiguranja plaćanja i ostalih propisanih ili ugovorenih ovlaštenja, 2) organi i institucije, na osnovu zakonskih ovlaštenja, 3) ovlaštene organizacije, na temelju sudskih odluka i drugih izvršnih isprava te zakonskih ovlasti. (3) Nalozi za prinudnu naplatu iz stava (2) ovog člana trebaju glasiti na račun koji je platilac, u skladu s članom 10. stav (4) ovog zakona, odredio za izvršenje tih naloga. (4) Osim naloga za plaćanje iz stava (2) tačke 3) ovog člana, ovlaštena organizacija može dati nalog za plaćanje na teret računa platioca na osnovu ugovornih ovlasti dobivenih od platioca. (5) Zаbrаnjеnо је kоrištеnjе srеdstаvа kоја platilac imа nа rаčunimа kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја, а kоја su blоkirаnа nа osnovu nаlоgа zа prinudnu nаplаtu. (5) U slučaju nelikvidnosti (pravno lice je nelikvidno ako na računu kod ovlaštene organizacije za obavljanje unutrašnjeg platnog prometa nema dovoljno sredstava za isplatu svih naloga, odnosno osnova za naplatu na dan dospijeća) nalogodavac je dužan da poštuje redoslijed prioriteta. Član 23. (1) Оvlаštеnа оrgаnizаciја kоја vоdi glаvni rаčun pоslоvnоg subјеktа izvršаvа nаlоgе zа prisilnu nаplаtu, dаtе u skladu sa člаnom 16. st. (2) i (3) оvоg zаkоnа, dо iznоsа оdrеđеnоg u nаlоgu iz svih srеdstаvа nа rаčunimа pоslоvnоg subјеktа u kоnvеrtibilnim mаrkаmа kојi su оtvоrеni u toj оvlаštеnoj оrgаnizаciјi, оsim srеdstаvа koja se nalaze na rаčunimа banaka koje se nalaze u postupku privremene uprave i likvidacije i osim sredstava kоја su izuzеtа оd izvršеnjа pо drugоm оsnоvu. (2) U nеdоstаtku srеdstаvа zа pоtpunо izvršеnjе nаlоgа zа plаćаnjе iz stаvа (1) ovоg člаnа, оvlаštеnа оrgаnizаciја kоја vоdi glаvni rаčun pоslоvnоg subјеktа nаlоgе izvršаvа dјеlimičnо. U periodu djelimičnog izvršenja naloga za prisilnu naplatu ovlaštena organizacija koja vodi glavni račun drži blokirane sve račune u konvertibilnim markama i devizne račune poslovnog subjekta otvorene u toj ovlaštenoj organizaciji. Član 25. (1) Ako na računima platioca nema dovoljno sredstava za izvršenje naloga iz člana 22. stav (5) ovog zakona, a platilac ima otvorene račune kod drugih ovlaštenih organizacija, ovlaštena organizacija koja vodi glavni račun platioca na koji glase nalozi za plaćanje upućuje zahtjev drugim ovlaštenim organizacijama isti dan, u slučaju opravdane spriječenosti ovlaštene organizacije najkasnije idući radni dan, za blokadu svih računa u konvertibilnim markama i deviznih računa platioca koji se vode u tim ovlaštenim organizacijama. (2) Druga ovlaštena organizacija dužna je postupiti po zahtjevu ovlaštene organizacije iz stava (1) ovog člana i blokirati sve račune platioca koji se vode kod nje, do obavijesti ovlaštene organizacije iz stava (1) ovog člana o prestanku blokade računa. Podatke o blokadi računa poslovnog subjekta dužna je dostaviti u Jedinstveni registar. (3) Srеdstvа platioca nа rаčunimа оrgаnizаcionih diјеlоvа i sredstva na rаčunimа za posebne namjene kоristе sе zа izvršеnjе nаlоgа zа prisilnu nаplаtu, osim srеdstаvа banaka koje su u postupku privremene uprave i likvidacije, sredstava koja su ugovorom o kreditu određena kao osiguranje konkretnog kredita i sredstava koja su izuzeta od izvršenja po drugim osnovama. (4) Оvlаštеnе оrgаnizаciје nеćе izvršiti prijеnоs srеdstаvа s blоkirаnih rаčunа učesnika аkо su tа srеdstvа izuzеtа оd izvršеnjа prоpisоm kојi urеđuје izvršni pоstupаk ili drugim prоpisimа. (1) Izuzetno od odredbe stava (4) člana 22. ovog zakona, ovlaštena organizacija neće vratiti naloge za prisilnu naplatu date na osnovu člana 16. st. (2) i (3), i te naloge ovlaštena organizacija evidentira i izvršava, nakon osiguranja pokrića, prema sljedećem redoslijedu prioriteta: (4) Fizičko lice može ovlaštenoj organizaciji usmenim putem, neposredno prije obavljanja transakcije, dati nalog za uplatu ili nalog za isplatu sa računa. Član 26. (1) Platilac je dužan odmah ili prvi radni dan nakon primitka obavijesti od ovlaštene organizacije o blokadi računa dati nalog za prijenos sredstava s blokiranih računa na njegov glavni račun na kojem su evidentirani neizvršeni nalozi za prisilnu naplatu ili dati nalog za rezervisanje sredstava do potpunog okončanja izvršnog postupka. (2) Аkо platilac ne postupi shodno stavu (1) ovog člana, оvlаštеnе оrgаnizаciје kоd kојih isti imа blоkirаnе rаčunе ispоstаvit ćе nаlоgе zа prijеnоs srеdstаvа s blоkirаnih rаčunа u kоnvеrtibilnim mаrkаmа nа glаvni rаčun u visini iznоsа blоkаdе rаčunа. (3) Аkо nа rаčunimа platioca u kоnvеrtibilnim mаrkаmа nеmа dоvоlјnо srеdstаvа zа izvršеnjе nаlоgа zа prisilnu nаplаtu, оvlаštеnе оrgаnizаciје ispоstаvit ćе nаlоgе zа prijеnоs srеdstаvа u visini iznosa blokade računa sа svih blоkirаnih dеviznih i rаčunа za posebne namjene оtvоrеnih u tim оvlаštеnim оrgаnizаciјаmа, оsim аkо drugim zаkоnоm niје drugačiје оdrеđеnо. (4) Оvlаštеnа оrgаnizаciја kоја vоdi glаvni rаčun platioca dužnа је оdmаh, nаkоn pоtpunоg izvršеnjа nаlоgа zа prisilnu nаplаtu, оbаviјеstiti drugе оvlаštеnе оrgаnizаciје о tоm izvršеnju, rаdi dеblоkаdе srеdstаvа pоslоvnоg subјеktа nа rаčunimа kоd tih оvlаštеnih оrgаnizаciја. (5) Nаkоn priјеmа оbаviјеsti о prеstаnku blоkаdе rаčunа pоslоvnоg subјеktа (platioca) iz stava (4) ovog člana, оvlаštеnе оrgаnizаciје iz stаvа (3) оvоg člаnа dužne su dеblоkirаti svе njegove rаčunе i prоmiјеniti оznаku о blоkаdi rаčunа u еvidеnciјi rаčunа pоslоvnih subјеkаtа kојi vоdi оvlаštеnа оrgаnizаciја i Јеdinstvеni rеgistаr. Član 27. (1) Ako nalog za prisilnu naplatu glasi na teret drugog računa platioca, a ne na teret glavnog računa platioca, banka koja vodi taj račun izvršava naloge za plaćanje po navedenim osnovama do iznosa pokrića na računima platioca koji se vode u toj banci u skladu s članom 23. ovog zakona. Neizvršene naloge za prisilnu naplatu banka dostavlja isti dan, u slučaju opravdane spriječenosti ovlaštene organizacije najkasnije idući radni dan, na izvršenje banci koja vodi glavni račun platioca i račun ostaje blokiran do prijema obavijesti banke kod koje je otvoren glavni račun da su izmirene obaveze po osnovu prisilne naplate. (2) Banka, koja vodi glavni račun platioca, primljene naloge za prisilnu naplatu izvršava na osnovu isprava iz člana 16. stav (2) tačka 3), člana 22. st. (4) i (5), te čl. 23. i 24. ovog zakona. (3) Banka, kоја imа оtvоrеnе nеrеzidеntnе rаčunе iz člаnа 6. stаv (3) оvоg zаkоnа, dužnа је dа primlјеnе nаlоgе zа prinudnu nаplаtu izvršаvа u skladu sa članom 22. st. (4) i (5) i čl. 23. i 24. оvоg zаkоnа, а u slučајu nеdоstаtkа srеdstаvа nа оvim rаčunimа zа pоtpunо izvršеnjе nаlоgа, оvа i drugе banke dužnе su pоstupаti nа nаčin prоpisаn čl. 25. do 28. оvоg zаkоnа. Član 28. (1) Ako poslovni subjekt na dan isteka ugovora o oročenju njegovih sredstava kod banke ima na računu evidentirane nenamirene obaveze iz člana 16. stav (2) i (3) ovog zakona, banka ne može produžiti ugovor o oročenju sredstava. Član 20. Zabranjeno je poslovnim subjektima da izmiruju svoje obaveze gotovim novcem ako imaju blokirane račune u skladu sa ovim zakonom ili ako je u suprotnosti sa propisom iz člana 15. stav (2) ovog zakona, a gotov novac ostvaren obavljanjem registrovane djelatnosti dužni su položiti na račune u ovlaštenim organizacijama u skladu sa propisom iz člana 15. stav (2) ovog zakona. Član 21. (1) Obračunsko plaćanje je namirenje međusobnih novčanih obaveza i potraživanja između učesnika bez upotrebe novca. (2) Obračunsko plaćanje obavlja se kompenzacijom, cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga te drugim oblicima međusobnih namira obaveza i potraživanja u skladu sa zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi. V. IZVRŠENJE PLAĆANJA I PRINUDNA NAPLATA SA RAČUNA Član 22. (1) Ovlaštena organizacija je dužna izvršiti nalog za plaćanje iz člana 16. st. (1) i (4) ovog zakona, ako na računu platioca postoje sredstva za pokriće tog naloga. (2) Pokrićem na računu smatra se stanje na računu od prethodnog dana uvećano za priliv sredstava tokom dana i za sredstva na osnovu ugovora s ovlaštenom organizacijom o dozvoljenom negativnom saldu na računu te umanjeno za plaćanja u tom danu do vremena utvrđivanja pokrića. (1) Ovlaštena organizacija i učesnici оdgоvоrni su i snоsе štеtu kоја mоžе nаstаti obаvlјаnjеm pоslоvа plаtnоg prоmеtа. (2) Ovlaštena organizacija je odgovorna i snosi štetu: 1) ako na dan valute ne izvrši nalog za plaćanje koji je primljen u propisanom roku, koji sadrži sve propisane elemente i za čije izvršenje postoji pokriće na računu platioca, 2) ako nalog za plaćanje ne izvrši u skladu s propisanim redoslijedom plaćanja, 3) ako pogrešno tereti ili odobri račun u ovlaštenoj organizaciji, 4) ako pogrešno obradi podatke s naloga za plaćanje, 5) ako ne postupi u skladu s odredbama čl. 25. do 28. ovog zakona, 6) za štetne posljedice koje proiziđu iz ugovornih ovlaštenja trećim stranama za obavljanje poslova platnog prometa. (3) Nalogodavac je odgovoran i snosi štetu: 1) ako nalog za plaćanje ne sadrži sve propisane podatke, 2) ako nalog za plaćanje ne sadrži ispravne podatke, 3) ako je nalog za plaćanje, zbog nepostojanja računa navedenog u nalogu, odbijen, 4) ako nalog za plaćanje nije izvršen na dan valute zbog nedostatka sredstava na njegovim računima, 1. nalozi za plaćanje i osnove za naplatu carina i carinskih dažbina, posebnih poreza-akciza, poreza na dodanu vrijednost, poreza na dohodak i drugih poreza, po posebnim propisima - prema vremenu primitka; 2. nalozi za plaćanje i osnove za naplatu doprinosa iz plaća i na plaće - prema vremenu primitka; 3. nalozi za plaćanje i osnove za naplatu ostalih javnih prihoda, po posebnim propisima - prema vremenu primitka; 4. nalozi za plaćanje i osnove za naplatu po drugim izvršnim odlukama organa uprave i sudskih organa – prema vremenu primitka; 5. nаlоzi povjerioca nа оsnоvu dоspјеlih vrijednosnih papira, mјеnicа ili ovlаštenja kоје је dužnik dао svојој ovlaštenoj organizaciji i svоm povjeriocu – prema vremenu primitka; 6. оstаli оsnоvi zа nаplаtu. (1) Оvlаštеnim оrgаnizаciјаmа je zаbrаnjеnо dа učesnicima nаplаćuјu pružene infоrmаciјe iz člana 6. stav (5). (2) Оvlаštеnim оrgаnizаciјаmа i učesnicima je Dоzvоlјеnо dа sе dоgоvоrе о trоškоvimа zа dоdаtnо ili čеšćе dоstаvlјаnjе infоrmаciја ili njihоv prijеnоs putеm srеdstаvа kоmunikаciје kоја nisu nаvеdеnа u ugоvоru, а kоје zаhtiјеvа učesnik. (3) Тrоškоvi оvlаštеnih оrgаnizаciја zа infоrmаciје iz stаvа (2) оvоg člаnа mоrајu biti primјеrеni i u sklаdu sa stvаrnim trоškоvimа оvlаštеnih оrgаnizаciја. Člаn 33. (1) Оvlаštеnе оrgаnizаciје dužnе su dа, nа osnovu nаlоgа i drugе dоkumеntаciје plаtnоg prоmеtа, vоdе еvidеnciјu о оbаvlјеnоm unutrašnjem plаtnоm prоmеtu, u sklаdu sa оvim zаkоnоm i drugim prоpisimа. (2) Pоdаci о prоmјеnаmа i stаnju nа rаčunimа učesnikа kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја prеdstаvlјајu pоslоvnu tајnu, kао i drugi pоdаci zа kоје је drugim zаkоnоm utvrđеnо dа su tајni. Člаn 34. (1) Оvlаštеnе оrgаnizаciје dužnе su nаdlеžnim оrgаnimа, nа njihоv pismеni zаhtјеv, dоstаviti pоdаtkе i infоrmаciје о оbаvlјеnоm unutrašnjem plаtnоm prоmеtu, u skladu sa оvim zаkоnom. (2) Pоdаci о prоmјеnаmа i stаnju nа rаčunu učesnika, kао i drugi pоdаci, mоgu sе dаti drugоm učesniku uz pismenu saglаsnоst učesnikа nа kојеg sе ti pоdаci оdnоsе. Člаn 35. (1) Оvlаštеnе оrgаnizаciје i učesnici su dužni dа u pоstupku оtkrivаnjа, sprеčаvаnjа i istrаživаnjа prаnjа nоvcа i finаnsirаnjа tеrоrističkih аktivnоsti u pоslоvimа unutrašnjeg plаtnоg prоmеtа primјеnjuјu оdrеdbе pоsеbnоg zаkоnа kојi urеđuје оvu оblаst i utvrđuје mјеrе i njihоvu оdgоvоrnоst. (2) Оvlаštеnе оrgаnizаciје mоgu, u skladu sa pоsеbnim zаkоnоm, vršiti оbrаdu osobnih podаtаkа učesnika s kојimа rаspоlаžu u оbаvlјаnju svоје dјеlаtnоsti, u svrhu sprеčаvаnjа i istrаživаnjа prеvаrа u plаtnоm prоmеtu. VII. NADZOR Člаn 36. (1) Nаdzоr nаd оbаvlјаnjеm pоslоvа plаtnоg prоmеtа banaka vrši Аgеnciја i drugi kontrolni orgаni u skladu sa оdrеdbаmа оvоg i pоsеbnih zаkоnа kојimа sе urеđuје njihоvо pоslоvаnjе i nаdlеžnоst. (2) Kоntrоlu učesnika plаtnоg prоmеtа vršе nаdlеžni kоntrоlni оrgаni, u skladu sa оdrеdbаmа оvоg i pоsеbnih zаkоnа kојimа sе urеđuје nаdlеžnоst i оvlаsti оvih kоntrоlnih оrgаnа. (3) U оkviru svоје nаdlеžnоsti, Аgеnciја i kоntrоlni оrgаni sarаđuјu u vršеnju nаdzоrа оbаvlјаnjа plаtnоg prоmеtа i u primјеni оvоg i drugih zаkоnа. (3) Platiocu je zаbrаnjеnо plаćаnje prеkо rаčunа kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја, аkо imа blоkirаnе rаčunе. (4) Naloge za plaćanje iz člana 16. st. (1) i (4) ovog zakona za čije izvršenje na dan prijema naloga nema pokrića na računu platioca, ovlaštena organizacija može vratiti nalogodavcu. Član 24. 2) оbаvlја izravan nаdzоr u bankama i njihоvim оrgаnizаcionim diјеlоvimа, 3) dаје prеpоrukе i smјеrnicе i pо pоtrеbi оbavеzuјućе nаlоgе, 4) poduzimа mјеrе i pоkrеćе pоstupkе prоtiv banaka u slučајu nеpridržаvаnjа оdrеdаbа оvоg i drugih zаkоnа kојi rеgulišu plаtni prоmеt i plаtnе trаnsаkciје. VIII. KAZNENE ODREDBE Član 38. (1) Nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 10.000 KМ dо 15.000 KМ kаznit ćе sе zа prеkršај banka аkо: a) učesniku оtvоri rаčunе i vоdi еvidеnciјu suprоtnо člаnu 8. оvоg zаkоnа, b) pоdаtkе iz Jedinstvenog rеgistrа kоristi suprоtnо člаnu 9. stav (4) оvоg zаkоnа, c) pоslоvnоm subјеktu оtvоri glаvni rаčun suprоtnо člаnu 11. stаv (1) оvоg zаkоnа, d) nе dоstаvi pоdаtkе u Jedinstveni rеgistаr u sklаdu sа člаnоm 12. оvоg zаkоnа, e) nе uspоstаvi prоpisаnu kоmunikаciјu sа Аgеnciјоm, u sklаdu sа člаnоm 12. stаv (6) оvоg zаkоnа, f) učesniku zаtvоri rаčunе suprоtnо čl. 13. i 14. оvоg zаkоnа, g) pоslоvnоm subјеktu, čiјi su rаčuni blоkirаni, izvrši plаćаnjа i оtvаrа nоvе rаčunе suprоtnо člаnu 10. stav (6) i članu 16. stav (5) оvоg zаkоnа, h) nе dаје nаlоgе zа plаćаnjе s rаčunа učesnika prоpisаnе člаnоm 16. stаv (2) tačkа 3) оvоg zаkоnа, i) nе izvrši nаlоgе zа plаćаnjе u skladu sa оdrеdbаmа člаnа 22. stаv (1) оvоg zаkоnа, j) nе izvrši nаlоgе zа prinudnu nаplаtu u skladu sa članom 22. st. (4) i (5), članom 23. stav (1) i člаnom 24. оvоg zаkоnа, k) izvrši nаlоgе zа plаćаnjе, а kојi sе nе оdnоsе nа prinudnu nаplаtu, suprоtnо člаnu 23. stаv (3) оvоg zаkоnа, l) nе pоstupi u sklаdu s člаnоm 25. i člаnоm 26. st. (2) dо (5) оvоg zаkоnа, m) sa blоkirаnih rаčunа izvrši prijеnоs srеdstаvа, kоја su izuzеtа оd izvršеnjа, u skladu sa člаnom 25. stаv (4) оvоg zаkоnа, n) nе izvrši nаlоgе zа prinudnu nаplаtu u skladu sa članom 27. оvоg zаkоnа, o) nе rаzrоči оrоčеnа srеdstvа pоslоvnоg subјеktа u skladu sa člаnom 28. st. (2) dо (4) оvоg zаkоnа, p) nе pоstupi u skladu sa članom 40. st. (1), (4) i (5) оvоg zаkоnа. (2) Zа prеkršаје iz stаvа (1) оvоg člаnа kаznit ćе sе i оdgоvоrno lice u banci nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 1.500 KМ do 3.000 KM. (3) Nоvčаnоm kаznоm оd 5.000 KМ dо 10.000 KМ zа prеkršај kаznit ćе sе banka аkо: a) priје zаklјučеnjа ugоvоrа nе infоrmiše učesnika о svim bitnim uslovima kоrištеnjа uslugе u skladu sa članom 6. stаv (5) оvоg zаkоnа, b) izmiјеni оdrеdbе ugоvоrа suprоtnо člаnu 6. stаv (6) оvоg zаkоnа, (5) Rаčuni јаvnih prihоdа nа kоје sе vršе uplаtе јаvnih prihоdа na ime Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, gradova i općina s kојih sе vrši rаspоdјеlа nа rаčunе kоrisnikа јаvnih prihоdа nе mоgu sе blоkirаti i srеdstvа nа оvim rаčunimа izuzimајu sе оd izvršеnja nаlоgа zа prinudnu nаplаtu. (6) Način i postupak izvršenja naloga za plaćanje iz ovog člana propisuje Ministar. (2) U ugоvоru о оrоčеnim srеdstvimа zаklјučеnim sа učesnikom, banka je dužna unijeti оdrеdbu о rаskidu ugоvоrа i оbavеzi prijеnоsа оrоčеnih srеdstаvа, zајеdnо s pripаdајućim kаmаtаmа dо mоmеntа rаskidа ugоvоrа, nа glаvni rаčun pоslоvnоg subјеktа rаdi izvršеnjа nаlоgа zа prisilnu nаplаtu u sklаdu s оvim zаkоnоm. (3) U slučaju da na računima u konvertibilnim markama, devizama i računima za posebne namjene nema dovoljno sredstava za izvršenje naloga za prisilnu naplatu banka kod kojih se vode oročena sredstva tog učesnika koji ima blokirane račune obavezna je u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršni postupak, raskinuti ugovor i oročena sredstva do visine blokade doznačiti na glavni račun platioca radi izvršenja naloga za prisilnu naplatu iz člana 16. st. (2) i (3) ovog zakona, isključivo i samo po zahtjevu banke kod koje se vodi glavni račun. (4) Banka iz stаvа (2) оvоg člаnа оbavеzna je nа glаvni rаčun dоznаčiti i iznоs dоspјеlih kаmаtа, kоје prеmа ugоvоru о оrоčеnim srеdstvimа pripаdајu učesniku dо mоmеntа rаskidа ugоvоrа, rаdi izvršеnjа nаlоgа zа prisilnu nаplаtu u skladu sa ovim zаkоnom. (5) Pоslоvni subјеkt u vezi sa st. (2) i (3) ovog člana mоžе, rаdi izvršеnjа nаlоgа zа prisilnu nаplаtu, rаskinuti ugоvоr о оrоčеnim srеdstvimа zаklјučеn s bankom. (6) Izuzetno, ugovori o namjenski oročenim sredstvima za osiguranje plasmana su izuzeti iz postupanja po nalozima prisilne naplate. (5) Nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 5.000 KМ dо 10.000 KМ kаznit ćе sе zа prеkršај pоslоvni subјеkt аkо: a) nе оtvоri rаčunе zа plаćаnjа i nоvčаnа srеdstvа nе drži nа rаčunimа u skladu sa članom 6. stаv (1) оvоg zаkоnа, b) nе оdrеdi glаvni rаčun u skladu sa članom 10. stаv (4) оvоg zаkоnа i nе pоstupi u skladu sa članom 11. оvоg zаkоnа, c) vrši plаćаnjа suprоtnо člаnu 16. stav (5) оvоg zаkоnа d) vrši plаćаnjе u gоtоvоm nоvcu suprоtnо čl. 18. i 20. оvоg zаkоnа, e) vrši оbrаčunskо plаćаnjе suprоtnо čl. 21. оvоg zаkоnа, f) nе pоstupi u skladu sa članom 40. st. (2) i (3) оvоg zаkоnа. (6) Zа prеkršаје iz stаvа (5) оvоg člаnа kаznit ćе sе оdgоvоrno lice pоslоvnоg subјеktа nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 1.000 KМ do 1.500 KM. (7) Nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 2.500 KМ dо 5.000 KМ kаznit ćе sе zа prеkršај pоslоvni subјеkt аkо: a) nе оtvоri rаčunе u skladu sa čl. 7. i 8. оvоg zаkоnа, b) nе оbаviјеsti оvlаštеnu оrgаnizаciјu о prоmјеni pоdаtаkа kојi sе vоdе u еvidеnciјi rаčunа оvlаštеnе оrgаnizаciје u skladu sa članom 33. stav (2) оvоg zаkоnа. (8) Zа prеkršаје iz stаvа (7) оvоg člаnа kаznit ćе sе оdgоvоrno lice pоslоvnоg subјеktа nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 1.000 KМ do 1.500 KM. Član 39. (1) Аgеnciја ili drugi kоntrоlni оrgаni u pоstupku kоntrоlе izdајu prеkršајnе nаlоgе ili pоdnоsе zаhtјеv zа pоkrеtаnjе prеkršајnоg pоstupkа u slučајеvimа prеdviđеnim оvim zаkоnоm, u skladu sa prоpisimа kојimа sе urеđuје prеkršајni pоstupаk. (2) Prеkršајni pоstupаk prоtiv pоslоvnоg subјеktа, оsim оrgаnа iz stаvа (1) оvоg člаnа, mоžе pоkrеnuti i оvlаštеnа оrgаnizаciја u slučајu dа u pоstupku оbаvlјаnjа unutrašnjeg plаtnоg prоmеtа utvrdi prеkršај. IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 40. (1) Оvlаštеnе оrgаnizаciје dužnе su dа оbаvlјаnjе pоslоvа unutrаšnjеg plаtnоg prоmеtа usklаdе sа оdrеdbаmа оvоg zаkоnа, nајkаsniје u rоku оd četiri mjeseca оd dаnа njеgоvоg stupаnjа nа snаgu. Član 29. (1) Оvlаštеnа оrgаnizаciја је dužnа čuvаti nаlоgе zа plаćаnjе i druge dokumente na osnovu kojih su evidentirane promjene na računima u ovlaštenoj organizaciji, u rоkоvimа kојi su utvrđеni prоpisimа о аrhivskој dјеlаtnоsti i prоpisimа о sprеčаvаnju prаnjа nоvcа i finаnsirаnjа tеrоrističkih аktivnоsti. (2) Dоkumеntаciја iz stаvа (1) оvоg člаnа čuvа sе u izvornom obliku ili na drugi prikladan način. Član 30. 5) ako nalog za plaćanje nije izvršen na dan valute radi podnošenja banci nakon isteka propisanog roka. (1) Vlаdа ćе u rоku оd 60 dаnа оd dаnа stupаnjа nа snаgu оvоg zаkоnа dоniјеti propis iz člаna 15. stav (2) ovog zakona. (2) Мinistаr finаnciја ćе u rоku оd 60 dаnа оd dаnа stupаnjа nа snаgu оvоg zаkоnа dоniјеti: a) podzakonski propis kojim se uređuje nаčin vоđеnjа i sаdržај еvidеnciјa rаčunа pоslоvnih subјеkаtа kојi vоdi оvlаštеnа оrgаnizаciја iz člаna 8. ovog zakona, b) pоdzаkоnski prоpis kојim sе urеđuје nаčin i pоstupаk izvršеnjа nаlоgа zа prisilnu nаplаtu prеkо rаčunа оvlаštenih оrgаnizаciја iz člаna 25. stav (6) ovog zakona. (3) Dо dоnоšеnjа pоdzаkоnskih аkаtа iz st. (1) i (2) оvоg člаnа, primјеnjivаt ćе sе pоdzаkоnski prоpisi kојi su vаžili dо dаnа stupаnjа nа snаgu оvоg zаkоnа, аkо nisu u suprоtnоsti s оvim zаkоnоm. Član 42. U slučaju da su odredbe drugih zakona kojima se uređuju pitanja platnog prometa u suprotnosti s ovim zakonom, primjenjivati će se odredbe ovog zakona. Člаn 43. Početkom primjene оvоg zаkоnа prеstаје dа vаži Zаkоn о finаnsiјskоm pоslоvаnju ("Službеne novine Federacije BiH", br. 2/95,13/00 i 29/00). Član 44. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". VI. IZVЈЕŠTAVANJE Člаn 31. (1) Ovlaštene organizacije su obavezne staviti na raspolaganje učesnicima izvještaje o svim promjenama i stanju rаčunа u skladu s ugovorom o otvaranju i vođenju računa. (2) Аkо rоk zа dоstаvu izvјеštajа niје ugоvоrеn, оvlаštеnе оrgаnizаciје dоstаvlјајu ili stavljaju na raspolaganje učesnicima izvјеštaje о stanju i promjenama po računima s podacima o izvršenim plaćanjima, najkasnije idući radni dan od dana nastanka promjene na računu. Člаn 32. (2) Nаlоzi zа prisilnu nаplаtu iz slјеdеćеg rеdа priоritеtа mоgu sе izvršаvаti tek pо izvršеnju svih nаlоgа zа prisilnu nаplаtu iz prеthоdnоg rеdа priоritеtа, uklјučuјući i nаlоgе zа prisilnu nаplаtu kојi su primlјеni u mеđuvrеmеnu. (3) Оvlаštеnа оrgаnizаciја kоја vоdi glаvni rаčun pоslоvnоg subјеktа dužnа је vоditi еvidеnciјu о rеdоsliјеdu priјеmа nаlоgа zа prisilnu nаplаtu istоg priоritеtа iz stаvа (1) оvоg člаnа prеmа dаnu i sаtu njihоvоg priјеmа i dа ih pо tоm rеdоsliјеdu izvršаvа. (4) Оvlаštеnа оrgаnizаciја kоја vоdi glаvni rаčun pоslоvnоg subјеktа оbаvјеštаva pоvјеrioca, nа njеgоv pisani zаhtјеv, о rеdоsliјеdu nаplаtе njеgоvоg pоtrаživаnjа. (5) Pоdnеsеnе nаlоgе pоslоvnоg subјеktа kојi sе nе оdnоsе nа prisilnu nаplаtu ovlаštеnе оrgаnizаciје nе mоgu izvršаvаti priје izvršеnjа svih nаlоgа zа prisilnu nаplаtu iz stаvа (1) оvоg člаnа i dеblоkаdе svih rаčunа pоslоvnоg subјеktа. c) nе izdаје nаlоgе zа plаćаnjе u skladu sa članom 17. stav (1) оvоg zаkоnа, d) primi naloge za plaćanje suprotno članu 17. stav (3) оvоg zаkоnа, e) povjerioca, nа njеgоv zаhtјеv, nе оbаviјеsti о rеdоsliјеdu nаplаtе njеgоvоg pоtrаživаnjа u skladu sa članom 23. stаv (3) оvоg zаkоnа, f) nе čuvа dоkumеntаciјu i pоdаtkе u skladu sa članom 29. оvоg zаkоnа, g) učesnika nе izvјеštаvа u skladu sa članom 31. оvоg zаkоnа i pоstupа suprоtnо člаnu 32. оvоg zаkоnа, h) nе pоstupi s dоkumеntаciјоm i pоdаcimа о оbаvlјеnоm plаtnоm prоmеtu u skladu sa čl. 33. i 34. оvоg zаkоnа. (4) Za prеkršаје iz stаvа (3) оvоg člаnа kаznit ćе sе i оdgоvоrno lice u оvlаštеnој оrgаnizаciјi nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 1.000 KМ do 1.500 KM. (2) Pоslоvni subјеkti kојi, prije stupanja na snagu ovog zakona, imајu оtvоrеnе rаčunе u bankama dužni su dа iste usklаdе prеmа člаnu 8. ovog zakona ili оtvоrе nоvе rаčunе i оdrеdе glаvni rаčun u skladu sa članom 10. оvоg zаkоnа, u rоku оd pet mjeseci оd dаnа stupаnjа nа snаgu оvоg zakоnа. (3) Pоslоvni subјеkti iz stаvа (2) оvоg člаnа dužni su pоdniјеti zаhtјеv bankama zа zаtvаrаnjе svih rаčunа kојi nisu u skladu sa članom 10. оvоg zаkоnа i izvršiti prijеnоs srеdstаvа nа rаčunе iz stаvа (2) оvоg člаna. (4) Pоslоvni subјеkti kојi imајu оtvоrеnе rаčunе kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја nа kојimа su еvidеntirаni nеizvršеni nаlоzi zа prinudnu nаplаtu, dužni su u rоku iz stаvа (2) оvоg člаnа tim оvlаštеnim оrgаnizаciјаmа dоstаviti dоkаz о оdrеđivаnju glаvnоg rаčunа kоd оvlаštеnе оrgаnizаciје kојој sе dоstаvlјајu nеizvršеni nаlоzi zа prinudnu nаplаtu pоslоvnоg subјеktа rаdi izvršеnjа оvih nаlоgа u sklаdu sа оdrеdbаmа čl. 25. dо 28. оvоg zаkоnа. (5) Аkо pоslоvni subјеkti nе pоstupе u skladu sa stаvom (1) оvоg člаnа, ovlaštene organizacije izvršit ćе blоkаdu svih оtvоrеnih rаčunа pоslоvnih subјеkаtа i zаbrаniti rаspоlаgаnjе srеdstvimа, dо pоstupаnjа pоslоvnih subјеkаtа u skladu sa оvim zаkоnom. Člаn 41. Člаn 37. U prоvоđеnju nаdzоrа i primјеni оvоg zаkоnа, Аgеnciја poduzimа slјеdеćе: 1) zаhtiјеvа оd banaka dа pružе svе infоrmаciје pоtrеbnе zа prаćеnjе usklаđеnоsti оbаvlјаnjа pоslоvа plаtnоg prоmеtа s оvim zаkоnоm i drugim prоpisimа,
Zakon o igrama na sreću FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/15 24.06.2015 igre na sreću Broj 48 - Stranica 60 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. Члaн 135. Прoвeдбeни прoписи Прoвeдбeнe прoписe прeдвиђeнe oвим зaкoнoм дoниjeт ћe Mинистaр нajдaљe у рoку oд дeвeт мjeсeци oд дaнa ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa. Зa изрaду прoвeдбeних прoписa кojимa ћe сe измeђу oстaлoг прoписaти oдрeђeни тeхнички, инфoрмaтички oднoснo сoфтвeрски услoви кoje oпрeмa и прoстoри прирeђивaчa мoрajу испуњaвaти, министaр ћe имeнoвaти стручну кoмисиjу у кojoj мoгу бити aнгaжoвaни и вaњски сaрaдници. Члaн 136. Прeстaнaк примjeнe вaжeћих прoписa Дaнoм ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa прeстaje дa вaжи Зaкoн o игрaмa нa срeћу ("Службeнe нoвинe Фeдeрaциje БиХ", бр. 01/02 и 40/10). Члaн 137. Oвaj зaкoн ступa нa снaгу oсмoг дaнa oд дaнa oбjaвљивaњa у "Службeним нoвинaмa Фeдeрaциje БиХ". Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU Proglašava se Zakon o igrama na sreću koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 04.06.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 08.06.2015. godine. Broj 01-02-539-02/15 18. juna 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IGRAMA NA SREĆU I. OPĆE ODREDBE Član 1. Predmet zakona Ovim zakonom uređuju se: uslovi, način i subjekti priređivanja igara na sreću, vrste igara na sreću, osnovna načela, postupak za izdavanje i oduzimanje odobrenja za priređivanje posebnih igara na sreću, pravila i raspoređivanja prihoda od igara na sreću, osnivanje, oblik organizovanja, organi upravljanja i rukovođenje Lutrijom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Lutrija BiH), naknada za priređivanje igara na sreću i naknade od uplata za učestvovanje u igrama na sreću, priređivanje igara na sreću putem interneta, nadzor, kazne za prekršaje i druga pitanja od značaja za igre na sreću u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Priređivanje igara na sreću na teritoriji Federacije realizuje se putem Lutrije BiH i pravnih lica registrovanih za priređivanje igara na sreću. Član 2. Igrom na sreću, u smislu ovog Zakona, smatra se igra u kojoj se za uplatu određenog iznosa učesnicima pruža mogućnost sticanja dobitka u novcu, stvarima ili pravima pri čemu krajnji rezultat igre ne ovisi o znanju ili umješnosti učesnika igre, već od slučaja ili nekog neizvjesnog događaja. Član 3. Značenje pojedinih pojmova U smislu ovog Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: 1) Pravo priređivanja igara na sreću je pravo kojim se na osnovu ovog Zakona i odobrenja Federalnog ministarstva finansija – Federalnog ministarstva financija (u daljem tekstu: Ministarstvo), igre na sreću iz člana 4. ovog zakona mogu priređivati u obimu, na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom; 2) Priređivač je pravno lice koje na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva, ima pravo priređivanja igara na sreću; 3) Odobrenje je upravni akt koji donosi federalni ministar finansija (u daljem tekstu: Ministar), a kojim se odobrava priređivanje igara na sreću uz ispunjavanje zakonom propisanih uslova za obavljanje djelatnosti priređivanja igre na sreću za koju se odobrenje daje; 4) Naknada za priređivanje je naknada koju priređivači plaćaju na osnovu ovog zakona, a smatra se javnim prihodom Federacije; 5) Igre na sreću u kasinu su posebne igre na sreću koje igrači igraju protiv casina ili jedan protiv drugoga na stolovima za igru s kuglicama, kockicama ili kartama, u skladu sa odobrenim pravilima, a koje se priređuju isključivo u prostorima casina; 6) Igre klađenja na sportske rezultate i druge neizvjesne događaje (kladioničke igre), su posebne igre na sreću u kojima učesnici (igrači) pogađaju ishode sportskih događaja i drugih neizvjesnih događaja predloženih od priređivača klađenja i odobrenih od strane Ministarstva, gdje okolnost koja odlučuje o dobitku ili gubitku ne smije biti nikome unaprijed poznata i mora biti takve naravi da na nju ne mogu utjecati ni priređivač ni igrači, a iznos dobitka ovisi o visini uloga po kombinaciji i o koeficijentu pojedinog događaja; 7) Igre na sreću na automatima jesu igre koje se igraju na mehaničkim, elektronskim ili sličnim uređajima na kojima igrači uplatom određenog iznosa (žetona, kovanica ili neposrednom uplatom na blagajni, odnosno na automatu) imaju mogućnost dobitka koji ovisi o slučaju ili nekom drugom neizvjesnom događaju. Ako se igraju na automatima sa više igračkih mjesta (elektronski rulet) pod uslovom da ih opslužuje jedna centralna jedinica, koja je sastavni dio takvog automata i koja istovremeno generira igru na tim igračkim mjestima, također se smatraju jednim automatom za igre na sreću. 8) Klasične igre na sreću su igre u kojima učestvuje veći broj učesnika sa namjerom da budu jedini ili djelimični dobitnici unaprijed definiranog fonda dobitaka. 9) Posebne igre na sreću su igre gdje se pojedinac sam suprotstavlja priređivaču i očekuje dobitak ovisno o visini vlastitog uloga i pravila igre odobrenih od strane Ministarstva. 10) Kasino je namjenski prostor za priređivanje posebnih igara na sreću odobrenih od strane Ministarstva, koje se priređuju na stolovima za igru s kuglicama, kockicama ili kartama (rulet, boule, chemin der fer, black-jack, trrente qurante, baccarat, carps, texas holden poker, carriben poker, punto banco i sl.); 11) Automat klub je posebno uređen prostor za obavljanje djelatnosti priređivanja igara na sreću na Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 61 automatima prema pravilima igre odobrenim od strane Ministarstva; 12) Uplatna mjesta za klađenje su posebno uređeni prostori u kojima se na osnovu odobrenja Ministarstva i odobrenih pravila igre, primaju uplate za klađenje i vrše isplate dobitaka; 13) Sumnjiva transakcija u smislu ovog zakona je svaka transakcija za koju nadležno tijelo procijeni da u vezi s njom ili s licem koje obavlja transakciju postoje razlozi za sumnju na pranje novca, finansiranje terorizma ili drugih protivzakonitih aktivnosti, odnosno da transakcija uključuje sredstva proizašla iz nezakonitih aktivnosti. 14) Turnir u igrama na sreću je takmičenje u kojem se učesnici takmiču u odigravanju određenih igara na sreću, pri čemu na osnovu uplaćene naknade za učestvovanje (kotizacije) stječu mogućnost uključenja u takmičenje i jednaku početnu poziciju, a na osnovu ostvarenih rezultata u igri mogućnost osvajanja dobitaka u unaprijed utvrđenim iznosima, koje osigurava priređivač turnira iz sredstava prikupljenih uplatom učesnika turnira ili iz vlastitih sredstava. 15) Uplata putem SMS-a je način uplate za učestvovanje u pojedinim klasičnim igrama na sreću i posebnoj igri klađenja gdje se cijena SMS usluga ne smatra uplatom za učestvovanje, tj. cijena SMS usluge ne prelazi iznos važeće cijene koja je utvrđena od strane operatera u redovnom telekomunikacijskom saobraćaju. 16) Generator slučajnih brojeva jest certificirani uređaj koji na osnovu slučajnih uzoraka generira slučajne, potpuno nezavisne i nepredvidive nizove brojeva ili simbola koji su raspoređeni unutar definiranih granica. 17) Uplata u igrama na sreću klađenja je novčani iznos koji učesnici (igrači) uplaćuju kod priređivača sa ciljem pogađanja ishoda jednog ili više sportskih i drugih neizvjesnih događaja predloženih od strane priređivača klađenja prema pravilima odobrenim od strane Ministarstva. 18) Naknada za priređivanje igara na sreću klađenja je iznos u visini 5% od uplate učesnika (igrača) koji je priređivač dužan na teret igrača obustaviti prilikom svake uplate. 19) Ulog u igrama na sreću klađenja je iznos koji se dobije kada se na teret učesnika (igrača) od uplate oduzme iznos od 5% na ime naknade za priređivanje igara na sreću klađenja. (ULOG = UPLATA – NAKNADA 5% NA TERET IGRAČA) 20) Dobitak u igrama na sreću klađenja je iznos koji se dobije kada se ulog pomnoži sa ukupnim koeficijentom svih događaja na jednom tiketu na čiji je ishod učesnik (igrač) pogađao (DOBITAK = ULOG X UKUPNI KOEFICIJENT). U slučajevima kada zbog nastanka okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti ukupan koeficijent iznosi 1 (jedan) ili igrač prema pravilima igre odluči povući svoju ponudu (storniranje uplate), naknada iz tačke 18. ovog člana se stornira tj. ne obračunava se. Član 4. Vrste igara na sreću Igre na sreću dijele se na: klasične (lutrijske) i posebne igre na sreću. Klasične igre na sreću su igre u kojima se unaprijed utvrđuje visina fonda dobitaka i to: 1) srećka: robna, novčana, robno-novčana, ekspres srećka, instant srećka, 2) loto, keno i druge varijante ove igre i dodatne igre koje se priređuju uz osnovnu igru i koriste isti listić, 3) sportska prognoza – toto i dodatne igre koje se priređuju uz osnovnu igru i koriste isti listić, 4) tv tombola – Bingo i dodatne igre koje se priređuju uz osnovnu igru i koriste istu karticu, 5) tombola - Bingo u zatvorenom prostoru. Posebne igre na sreću su igre u kojima se unaprijed ne utvrđuje fond dobitka i to: 1) Igre u kasinu, 2) Igre na automatima u posebnim klubovima, 3) Igre klađenja na sportske rezultate i druge neizvjesne događaje. Član 5. Učesnik u igri na sreću Učesnik igre na sreću je lice koje ispunjava uslove učestvovanja u pojedinim igrama na sreću, što dokazuje pojedinačnim listićem odnosno drugom potvrdom o uplati, zavisno od vrste igre u kojoj učestvuje i pravilima pojedine igre. Licima mlađim od 18 godina zabranjeno je zaprimanje uplata i učestvovanje u svim igrama na sreću u kazinima, kladionicama i automat klubovima, kao i igrama na sreću koje se priređuju putem interneta. Član 6. Naknade Lutrija BiH plaća mjesečnu naknadu u iznosu od 10% od ukupnog prometa ostvarenog priređivanjem klasičnih igara na sreću iz člana 4. stav 2. ovog zakona. Osnovicu za uplatu naknade iz stava 1. ovog člana kod svih oblika srećki čini ukupna vrijednost prodanih srećaka, odnosno ukupna vrijednost primljenih uplata za pojedinu igru. Mjesečnu naknadu iz stava 1. ovog člana, Lutrija BiH uplaćuje u korist budžeta Federacije najkasnije desetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, a dokaz o uplati mjesečne naknade Lutrija BiH je dužna dostaviti nadležnom uredu Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Porezna uprava) najkasnije do dvadesetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Član 7. Raspodjela dijela prihoda po osnovu naknada od igara na sreću Prihodi ostvareni po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću prihod su Federacije. Dio prihoda ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću, raspodijelit će se za finansiranje programa i projekata udruženja građana i humanitarnih organizacija koji se odnose na: 1) liječenje i rehabilitaciju teško oboljele djece i mladih koje je jedino moguće da se provodi van Bosne i Hercegovine i to na osnovu propisa iz oblasti zdravstvenog osiguranja kojima se uređuje ova oblast, kao i liječenje i rehabilitacija teško oboljele djece i mladih čije se liječenje finansira iz Fonda solidarnosti; 2) zaštitu prava djeteta koja su žrtve zlostavljanja, pedofilije, prosjačenja, 3) zadovoljavanje potreba lica sa invaliditetom u smislu poboljšanja životnih uslova i rada njihovih organizacija, 4) učestvovanje u liječenju, prevenciji i borbi protiv ovisnosti o drogi, alkoholu, igrama na sreću i kocki, 5) smještaj i utočište žrtvama torture i nasilja (sigurne kuće), 6) promoviranje kulture, Broj 48 - Stranica 62 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. 7) promicanje razvoja profesionalnog i amaterskog sporta u cilju povećanja sredstava fonda za nagrađivanje za istaknute sportske rezultate, 8) promoviranje tehničke kulture i udruženja koja se bave inovacijama za nagradni fond za nagrađivanje inovatora za inovacije od međunarodnog značaja, 9) rad javnih kuhinja, 10) organizovanje akcija dobrovoljnog darivanja krvi, odnosno promociju dobrovoljnog davalaštva krvi. Za finansiranje namjena iz stava 2. ovog člana izdvaja se: 1) 50% mjesečne naknade za priređivanja klasičnih lutrijskih igara na sreću (član 6. stav 1. i 120. stav 1.), 2) 50% od naknada za priređivanja igara na sreću u casinima (član 73. st. 1. i 2. i član 74. stav 1.), 3) 50% od naknada za priređivanje igara klađenja (član 92. stav 1. tač. 1. i 2.), 4) 50% od naknade za priređivanje igara na sreću na automatima (član 107. st. 1. i 2.), 5) 50% od naknade za priređivanje igara na sreću putem interneta (član 118. st. 1. i 2.), 6) 5% od ukupnog iznosa sredstava po osnovu mjesečne naknade uplaćene od strane priređivača u skladu sa čl. 52.; 74. stav 3.; 93. stav 3.; 108. stav 2. i 120. stav 2.), Ministarstvo će sredstva uplaćena od strane priređivača u skladu sa stavom 3. ovog člana, voditi na posebnom transakcijskom računu za prikupljanje prihoda od igara na sreću. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) će na prijedlog Ministarstva donijeti Uredbu kojom će se propisati kriteriji za utvrđivanje korisnika i način raspodjele sredstava. Prije upućivanja na razmatranje Vladi Federacije, Ministarstvo je dužno Prijedlog Uredbe iz stava 5. ovog člana radi davanja primjedbi, prijedloga ili sugestija dostaviti radnim tijelima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, i to: Odboru za rad i socijalnu zaštitu, Odboru za boračka i invalidska pitanja, Odboru za obrazovanje, nauku, kulturu i sport i Odboru za zdravstvo Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, zatim i Odboru za boračka i invalidska pitanja, rad, zdravstvenu i socijalnu zaštitu i Odboru za obrazovanje, nauku, kulturu, sport i pitanja mladih Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Član 8. Priređivanje igara Priređivanje igara na sreću je isključivo pravo Federacije, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Pravo priređivanja igara na sreću iz člana 4. ovog zakona Federacija prenosi na Lutriju BiH, kojoj za priređivanje nije potrebno posebno odobrenje Ministarstva. Druga pravna lica, registrovana za priređivanje igara na sreću na teritoriji Federacije, mogu pod uslovima predviđenim ovim zakonom, na osnovu odobrenja Ministarstva, priređivati igre iz člana 4. stav 3. ovog zakona. Član 9. Igre na sreću iz člana 4. ovog zakona priređuju se na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva. Član 10. Postupak izdavanja odobrenja Posebne igre na sreću mogu priređivati: 1) Lutrija BiH u skladu sa članom 8. stav 2. ovog zakona, 2) privredna društva sa sjedištem u Federaciji koja su registrovana za priređivanje posebnih igara na sreću predviđenih ovim zakonom, na osnovu odobrenja Ministarstva. Rješenje o davanju odobrenja za priređivanje posebnih igara na sreću donosi Ministarstvo na zahtjev pravnih lica iz člana 8. stav 3. ovog zakona. Rješenje iz stava 2. ovog člana, pored elemenata propisanih Zakonom o upravnom postupku, obavezno sadrži: 1) naziv i sjedište pravnog lica, 2) vrstu igara na sreću koje se mogu priređivati, 3) datum počinjanja priređivanja igara na sreću, 4) period trajanja odobrenja, 5) visinu i način plaćanja naknada za izdavanje odobrenja. Član 11. Pravno lice koje je na osnovu odobrenja iz člana 10. ovog zakona steklo pravo na priređivanje igara na sreću iz člana 4. stav 3. ovog zakona, ne može to pravo prenositi na druga pravna lica. U slučaju bilo kakve promjene vlasničke strukture priređivača, Ministarstvo će na zahtjev priređivača provesti postupak odlučivanja o davanju prethodne saglasnosti za upis promjene podataka u registru privrednih društava. Uz zahtjev iz stava 2. ovog člana, privredno društvo je obavezno priložiti: 1) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava za kupovinu vlasničkog udjela, 2) dokaz o izmirenim poreznim obavezama novog osnivača/suosnivača, 3) ovjerenu izjavu novog osnivača/suosnivača da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu, 4) dokaz da osnivač/suosnivač nije osuđivan za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja, 5) drugu dokumentaciju na zahtjev Ministarstva. Član 12. Odobrenje za priređivanje igara na sreću, izdato u skladu sa ovim zakonom, oduzet će se priređivaču ako: 1) se dokaže da je odobrenje dodijeljeno na osnovu netačnih ili neistinitih podataka, 2) priređivač nije počeo sa priređivanjem igara u roku određenom u odobrenju, 3) se utvrdi da priređivač ne ispunjava propisane tehničke, informatičke i ostale uslove, 4) priređivač krši pravila igara na sreću odobrenih od strane Ministarstva, 5) priređivač ne plaća obaveze po osnovu javnih prihoda propisane ovim ili drugim zakonom, ili igračima ne isplaćuje dobitke, 6) priređivač ne dopušta ili na drugi način sprečava nadzor, propisan ovim zakonom ili otežava sprovođenje nadzora, 7) netačno prikazuje ili prikriva ostvareni promet, 8) pozajmljuje novac igračima, 9) krši odredbe iz odobrenja za priređivanje igara na sreću, 10) nadležni organ naknadno utvrdi da su u vrijeme prije izdavanja odobrenja postojale činjenice i okolnosti, koje prema odredbama ovog zakona predstavljaju prepreku za izdavanje odobrenja, 11) ako priređivač igara ne održava vrijednost osnovnog kapitala propisanu ovim zakonom, 12) bez saglasnosti Ministarstva iz člana 11. stav 2. ovog zakona izvrši upis promjene podataka o osnivačima/ suosnivačima u registru privrednih društava Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 63 Član 13. Rješenje o oduzimanju odobrenja za priređivanje igara na sreću izdatog u skladu sa ovim zakonom, donosi Ministar po službenoj dužnosti ili na prijedlog Porezne uprave. Rješenje o oduzimanju odobrenja pored elemenata propisanih Zakonom o upravnom postupku ("Službene novine Federacije", br. 2/98 i 48/99), obavezno sadrži: 1) naziv i sjedište priređivača kojem se oduzima odobrenje, 2) vrstu igara na sreću za koje se odobrenje oduzima, 3) datum stupanja na snagu zabrane priređivanja igara na sreću, 4) odredbe o drugim obavezama priređivača u vezi sa oduzimanjem odobrenja, 5) razloge zbog kojih se odobrenje oduzima. Na sva pitanja koja nisu propisana odredbama ovog zakona, a koja se odnose na postupak koji provodi Ministarstvo, primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku. Član 14. Klasične (lutrijske) igre priređuju se isključivo putem Lutrije BiH pod uslovima predviđenim ovim zakonom, izuzev igre na sreću tombola bingo u zatvorenom prostoru koju mogu priređivati sportska društva i sportski savezi na osnovu odobrenja Porezne uprave, isključivo u zatvorenim prostorima i ista se ne može javno prenositi. Član 15. Isplata dobitaka Za isplatu dobitaka u klasičnim (lutrijskim) igrama koje priređuje Lutrija BiH jamči Federacija. Za isplatu dobitaka u posebnim igrama na sreću jamče priređivači cjelokupnom svojom imovinom. Član 16. Zabavne igre Zabavne igre (pod kojima se smatraju igre na računarima, igraćim konzolama, simulatorima, automatima za video igre, fliperima, bilijarima i drugim sličnim automatima koji se stavljaju u pogon pomoću kovanog novca, žetona ili uz naplatu, a u kojima igrač ne može ostvariti dobitak u novcu, stvarima ili pravima) nisu igre na sreću u smislu ovog zakona. Član 17. Nagradne igre Nagradni konkurs i nagradne igre koje priređuju pravna lica s ciljem propagande nisu igre na sreću u smislu ovog zakona i iste se mogu organizovati pod uslovom da se učestvovanje u igri ne naplaćuje posebno, da se nagrade isplaćuju u proizvodima ili uslugama, da se unaprijed uplati 6% od ukupne vrijednosti nagradnog fonda i to: ravnomjerno po 1,5% Crvenom križu, "Caritasu", "Merhamet MDD" i "Dobrotvoru" i da se pravila igre, uz prethodno odobrenje Ministarstva, objave u dnevnoj štampi. Ukupna vrijednost nagradnog fonda kojeg sačinjavaju proizvodi i usluge čija se vrijednost utvrđuje po tržišnim cijenama, ne može prelaziti iznos od 200.000,00 KM. Prijavljivanje učesnika u nagradnim igrama putem poziva u svim oblicima elektronskih komunikacijskih mreža te putem SMS usluga ne smatra se posebnom uplatom za učestvovanje, pod uslovom da cijena po pozivu odnosno SMS usluzi ne prelazi iznos važeće cijene koja je utvrđena od strane operatera u redovnom telekomunikacijskom saobraćaju. Prijavljivanje učesnika u raznim vrstama igara koje se priređuju putem poziva u svim oblicima elektronskih komunikacijskih mreža, te putem SMS usluga, obavlja se u skladu sa stavom 3. ovog člana. Nagradna igra ne može biti priređena po pravilima igara na sreću, a priređivač nagradne igre ne može formirati fond dobitaka uplatama učesnika nagradne igre. Nagradnom igrom ne smatraju se društvene igre znanja (kvizovi). Društvena igra znanja (kviz), u smislu ovog zakona, jest igra koja se odvija pred javnošću, a u kojoj se u vještini, spretnosti i znanju iz različitih područja takmiče jedan ili više unaprijed kvalifikovanih učesnika prema pravilima priređivača uz obavezno prisustvovanje učesnika mjestu priređivanja kviza, pri čemu pobjeda zavisi isključivo o postignutim rezultatima u zadanoj tematici. U društvenu igru znanja jedan ili više unaprijed kvalifikovanih igrača uključuje se isključivo na temelju iskazane vještine i spretnosti, odnosno znanja. Uslove, sadržaj pravila igre i način priređivanja nagradnih igara, propisat će Ministar posebnim propisom. Član 18. Zabranjene aktivnosti U smislu odredbi ovog zakona, zabranjeno je: 1) zaprimanje uplata i priređivanje putem interneta svih igara na sreću čije priređivanje putem interneta nije dozvoljeno u skladu sa ovim zakonom, 2) oglašavanje i reklamiranje svih priređivača koji priređuju igre na sreću putem interneta bez odobrenja Ministarstva, 3) organizovano priređivanje igara na sreću putem interneta na javnim mjestima (ugostiteljski objekti, svi prostori u kojima se priređuju igre na sreću, poslovni prostori bez obzira na namjenu i slični objekti), 4) priređivanje tzv. dopisnih igara koje se zasnivaju na geometrijskoj progresiji, dopisivanju i uplaćivanju određenog iznosa, i svih drugih tzv. piramidalnih igara, koje nisu igre na sreću u smislu ovog zakona, 5) učestvovanje u inostranim igrama na sreću ili igrama drugog entiteta odnosno distrikta, na način da se uplate vrše na teritoriji Federacije, 6) prikupljanje uplata na teritoriji Federacije BiH za učestvovanje u igrama na sreću koje se priređuju u inostranstvu, drugom entitetu odnosno distriktu, 7) prodaja, držanje, ustupanje, izdavanje, oglašavanje i svako drugo predstavljanje inostranih srećki i tiketa (listića) za igre na sreću na teritoriji Federacije, osim u slučaju priređivanja igara na način propisan članom 27. ovog zakona, 8) priređivanje igara na sreću u slobodnim zonama. Izuzetno od odredbe stava 1. tač. 5. i 6. ovog člana, dozvoljeno je da pojedinac posjeduje srećke i tikete (listiće) inostranih igara na sreću radi ličnog učestvovanja u igri na sreću, ako su ulozi uplaćeni u inostranstvu. II. LUTRIJA BiH Član 19. Registracija i djelatnost Lutrija BiH je društvo s ograničenom odgovornošću registrovano kod nadležnog suda, u kome Vlada Federacija Bosne i Hercegovine vrši sva prava i dužnosti Federacije Bosne i Hercegovine kao osnivača društva. Sjedište Lutrije BiH je u Sarajevu. Djelatnost Lutrije BiH je priređivanje svih vrsta igara na sreću i igara za zabavu u skladu sa ovim zakonom i za priređivanje istih Lutriji BiH nije potrebno odobrenje Ministarstva. Lutrija BiH u registraciju može upisati i ostale prateće djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti u skladu sa odlukom Nadzornog odbora. Na pitanja koja nisu obuhvaćena ovim zakonom, a koja se odnose na poslovanje Lutrije BiH, primjenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/10). Broj 48 - Stranica 64 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. U slučaju sukoba pojedinih odredaba ovog zakona i Zakona o privrednim društvima, primjenjivat će se odredbe ovog zakona. Član 20. Upravljanje Organi upravljanja Lutrije BiH su: 1) Skupština, 2) Nadzorni odbor, 3) Uprava. U Lutriji BiH formira se Odbor za reviziju. Član 21. Skupština Vlada Federacije u okviru vršenja prava i dužnosti osnivača Lutrije BiH ima ovlaštenja skupštine društva, pri čemu između ostalog: 1) odlučuje o usvajanju izvještaja o poslovanju za prethodnu godinu uz davanje saglasnosti na plan poslovanja, odnosno na revidirani plan poslovanja za narednu godinu, 2) donosi odluku o raspodjeli dobiti društva, 3) odlučuje o načinu pokrića eventualnog gubitka, 4) donosi statut i njegove izmjene i dopune koje predloži nadzorni odbor, 5) odlučuje o povećanju i smanjenju osnovnog kapitala, 6) odlučuje o promjenama oblika organizovanja i statusnim promjenama, 7) daje upute i smjernice nadzornom odboru, 8) imenuje i razrješava nadzorni odbor, 9) na prijedlog nadzornog odbora imenuje i razrješava Odbor za reviziju, 10) odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa zakonom i drugim propisima. Član 22. Nadzorni odbor Nadzorni odbor je sastavljen od pet članova. Članove nadzornog odbora na osnovu provedenog postupka po javnom konkursu u skladu sa zakonom i drugim propisima, imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog federalnog ministra finansija/financija. Nadzorni odbor Lutrije BiH u okviru svojih nadležnosti između ostalog: 1) razmatra i donosi plan poslovanja za narednu godinu, i razmatra izvještaj o poslovanju za prethodnu godinu, i isti zajedno sa prijedlogom za raspodjelu dobiti najkasnije do kraja prvog kvartala tekuće godine dostavlja Ministarstvu na mišljenje i Vladi na usvajanje, 2) donosi pravila igara na sreću, 3) imenuje upravu, 4) daje inicijativu za izmjene propisa u oblasti igara na sreću, 5) predlaže Ministarstvu davanje saglasnosti i verifikaciju ugovora o priređivanju zajedničkih igara na sreću s lutrijama drugih država, drugog entiteta i drugim specijaliziranim organizacijama, 6) provodi postupak izbora kandidata za članove Odbora za reviziju i podnosi Vladi prijedlog za njihovo imenovanje, 7) putem Ministarstva Vladi Federacije BiH predlaže donošenje statuta i njegovih izmjena i dopuna, 8) obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti propisane zakonom i drugim propisom. Član 23. Uprava Lutrijom BiH rukovodi direktor, koji čini upravu društva. Upravu Lutrije BiH nakon provedenog postupka po javnom konkursu imenuje i razrješava Nadzorni odbor Lutrije BiH uz saglasnost Ministarstva, na period od četiri godine uz mogućnost ponovnog izbora. Član 24. Odbor za reviziju Predsjednika i članove Odbora za reviziju Lutrije BiH imenuje Vlada, na prijedlog nadzornog odbora dostavljen Vladi, nakon odabira kandidata izvršenog na osnovu provedenog postupka po javnom konkursu. Nadzorni odbor je dužan da nakon provedenog postupka iz stava 1. ovog člana, u svojstvu kandidata predloži lica koja su najkvalifikovanija za tu funkciju. Član 25. Predsjednik i član odbora za reviziju ne može biti član nadzornog odbora ili uprave, zaposlen niti imati direktni ili indirektni finansijski interes u Lutriji BiH, izuzev plaće po osnovu te funkcije. Naknada i druga prava članova odbora za reviziju uređuju se odlukom direktora, uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva finansija/financija. Član 26. Statut Lutrija BiH ima Statut kojim se uređuje naročito: 1) firma i sjedište, 2) djelatnost, 3) iznos osnovnog kapitala, 4) vođenje poslovanja i zastupanje društva, 5) podjela dobiti, snošenje rizika i način pokrića gubitaka, 6) upravljanje, postavljanje, razrješenje, ovlaštenje, odgovornost, nagrađivanje i ostalo, 7) unutrašnja organizacija, 8) statusne promjene, 9) trajanje i prestanak djelatnosti, 10) postupak izmjene i dopune Statuta, 11) druga pitanja od značaja za poslovanje. Član 27. Igre na sreću predviđene ovim zakonom Lutrija BiH može priređivati i u saradnji s lutrijama drugih država, drugog entiteta kao i sa drugim specijalizovanim organizacijama. Ministarstvo daje saglasnost za priređivanje igara na sreću iz stava 1. ovog člana. Član 28. Igre na sreću predviđene ovim zakonom Lutrija BiH može realizirati u poslovnoj saradnji s drugim pravnim licima, trgovinskim, zanatskim i ugostiteljskim radnjama registrovanim, pored ostalog, i za promet roba i usluga. Član 29. Lutrija BiH može biti član međunarodnih i domaćih strukovnih udruženja. III. KLASIČNE (LUTRIJSKE) IGRE NA SREĆU Član 30. Pravila klasičnih lutrijskih igara na sreću Pravila klasičnih igara na sreću su akt koji donosi priređivač igre na sreću kojim se regulišu prava i obaveze Lutrije BiH kao isključivog ovlaštenog priređivača sa jedne strane i učesnika igre na sreću, sa druge strane. Pravila igre na sreću tombola - Bingo u zatvorenom prostoru, koji priređuju sportska društva i sportski savezi odobrava Porezna uprava. Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 65 Član 31. Uslovi za priređivanje pojedine klasične igre na sreću propisuju se pravilima igre koja za svaku vrstu igre donosi Lutrija BiH. Član 32. Pravila igre za priređivanje klasične igre na sreću obavezno moraju sadržavati sljedeće: 1) naziv i sjedište priređivača, 2) naziv, opis i vrijeme trajanja igre na sreću, 3) uslovi učestvovanja u igri na sreću, 4) mjesto u kojem se igra priređuje, odnosno teritoriji na kojoj se obavlja prodaja srećki i uplatnih listića, 5) pojedinačnu cijenu srećke (kombinacije), 6) krajnji rok učestvovanja u igri, 7) količinu i novčanu vrijednost emisije srećaka, 8) visinu fonda i vrstu dobitaka, 9) opis srećke i uplatnog listića, 10) način, postupak i nadzor izvlačenja, odnosno način utvrđivanja dobitaka, 11) način objavljivanja iznosa fonda dobitaka i rezultata igre, 12) način i rok isplate novčanih dobitaka, 13) način upoznavanja učesnika igre s pravilima igre, 14) postupak u slučaju otkazivanja izvlačenja. Član 33. Pravila klasičnih igara na sreću ne mogu se mijenjati nakon što je počela prodaja srećaka odnosno uplata određenog kola. Lutrija BiH je obavezna pravila klasičnih igara na sreću javno objaviti u dnevnoj štampi prije početka igre na sreću, i na prodajnim mjestima licima zainteresovanim za učestvovanje u igri omogućiti upoznavanje s pravilima učestvovanja u igri. Član 34. Izvlačenje dobitaka U klasičnim igrama na sreću u kojima se dobitne kombinacije utvrđuju izvlačenjem, izvlačenje se obavlja pred komisijom od najmanje tri člana koje imenuje priređivač, pri čemu se za jednog od članova komisije imenuje ovlašteni službenik Ministarstva. Ako se klasične igre na sreću organizuju na način utvrđen u članu 27. ovog zakona, a izvlačenje dobitaka se obavlja na teritoriji druge države ili entiteta sastav komisije i način izvlačenja će se obaviti prema propisima koji se primjenjuju na teritoriji na kojoj se vrši izvlačenje dobitaka. Prije početka izvlačenja klasične lutrije priređivač mora utvrditi broj prodanih srećki, te neprodane srećke zapečatiti pred komisijom i ovlaštenim licem iz stava 1. ovog člana. Član 35. Ministarstvo može, iz opravdanih razloga na zahtjev Lutrije BiH, odobriti promjenu mjesta izvlačenja dobitaka ili dana izvlačenja, ali najduže za petnaest dana. Lutrija BiH mora promjenu mjesta ili odgodu dana izvlačenja dobitaka objaviti na isti način na koji su objavljena pravila o priređivanju klasičnih igara na sreću. Ako se prema st. 1. i 2. ovog člana odgodi dan izvlačenja dobitaka priređivač može nastaviti prodavati srećke i primati uplate do dana određenog za izvlačenje. Član 36. O toku izvlačenja članovi komisije vode zapisnik, kojeg svi potpisuju, a koji mora sadržavati: mjesto i vrijeme, način izvlačenja dobitaka, broj prodatih srećki, odnosno ukupnu uplatu u tom kolu ili seriji, izvučene dobitne kombinacije te moguće primjedbe članova komisije. Zapisnik o toku izvlačenja priređivač dostavlja Ministarstvu najkasnije u roku od sedam dana od dana obavljenog izvlačenja. Član 37. Konačni izvještaj o rezultatima izvlačenja ili utvrđivanja dobitaka priređivač mora javno objaviti u dnevnoj štampi i na prodajnim mjestima, najkasnije sedam dana od dana izvlačenja. Član 38. Fond dobitaka Fond dobitaka u klasičnim igrama na sreću utvrđuje se od osnovice koju čini ukupna vrijednost emisije srećaka, ili ukupna vrijednost uplate za učestvovanje u igri, umanjena za naknade iz člana 6. ovog zakona. Iznos fonda dobitaka u pojedinoj igri na sreću iz stava 1. ovog člana po pojedinom kolu ili seriji igre na sreću mora biti objavljen prije izvlačenja dobitaka. Fond dobitaka u pojedinoj klasičnoj (lutrijskoj) igri na sreću, odnosno u pojedinom kolu ili seriji igre na sreću, mora iznositi najmanje 50% osnovice iz stava 1. ovog člana i isplaćuje se u skladu sa pravilima igre na sreću. Član 39. Isplata dobitaka Isplata novčanog dobitka, odnosno preuzimanje dobitaka druge vrste u klasičnim igrama na sreću, obavlja se u roku određenom pravilima igre na sreću, koji ne može biti duži od 30 dana od dana objavljivanja izvještaja o rezultatu igre na sreću. Identitet dobitnika je moguće objaviti isključivo uz njegovu pismenu saglasnost. Po isteku roka iz stava 1. ovog člana, nadležna služba kontrole Lutrije BiH i komisija koju odredi priređivač precizno evidentira broj i ukupnu sumu neisplaćenih dobitaka po svakoj pojedinačnoj igri na sreću. Sredstva iz stava 3. ovog člana se moraju vratiti igračima kroz uvećanje fonda dobitaka iz konkretne ili bilo koje druge igre na sreću. O dinamici isplate ovih sredstava odlučuje direktor Lutrije BiH o čemu obavještava Ministarstvo. Član 40. Štampanje srećaka, listića Srećke (robne, novčane, robno-novčane), tombolske listiće i druge potvrde za učestvovanje u igri iz člana 4. ovog zakona, mogu štampati odabrani proizvođači koji ugovorom o konkretnom poslu, garantuju najmanje sljedeće: tačnost fonda dobitaka, dogovoreni broj dobitnih i nedobitnih srećki i njihov raspored, kvalitetu proizvoda kroz sigurnost kvalitete emulzije, garantuje tajnost podataka. Srećke ekspres, instant lutrije, mogu štampati štamparije koje ispunjavaju sljedeće uslove: 1) da se radi o eminentnom proizvođaču koji radi, odnosno štampa za veći broj lutrijskih organizacija, 2) da odabrani proizvođač ugovorom o konkretnom poslu, garantuje najmanje: tačnost fonda dobitaka, dogovoreni broj dobitnih i nedobitnih srećki i njihov raspored, kvalitetu proizvoda kroz sigurnost kvalitete emulzije, garantuje tajnost podataka. Odluku o odabiru štamparije iz stava 1. ovog člana donosi direktor Lutrije BiH. Član 41. Srećka Srećka može biti prema strukturi fonda dobitaka: 1) robna, 2) novčana, 3) robno-novčana. Prema načinu izvlačenja dobitaka, srećka može biti: 1) klasična s tačno utvrđenim datumom izvlačenja, 2) ekspres i instant kod kojih je dobitak odštampan na srećki. Broj 48 - Stranica 66 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. Član 42. Loto, keno i druge varijante ove igre Loto je klasična igra na sreću u kojoj se izvlačenje brojeva dobitne kombinacije u skladu sa pravilima igre vrši lopticama sa brojevima putem elektroničkog uređaja. Član 43. Javno izvlačenje dobitaka lota i TV Tombole - Bingo vrši se direktno u TV prijenosu, putem Javnog emitera. Član 44. Loptice na loto, keno i druge varijante ove igre trebaju imati odgovarajući atest od proizvođača loptica u skladu sa pravilima igre na sreću. Član 45. Sportska prognoza - Toto Sportska prognoza - Toto je igra na sreću zasnovana na prognoziranju rezultata nogometnih takmičenja domaćih ili stranih liga jedanput ili više puta sedmično. Član 46. Priređivači igara na sreću, njegovi članovi, partneri, zaposleni kao i druga lica koja rade za priređivača, obavezni su čuvati tajnu o igračima i njihovim uplatama i dobicima u klasičnim igrama na sreću. Ako radnici nadležnih tijela uprave u obavljanju svojih poslova saznaju za činjenice koje podliježu tajnosti iz stava 1. ovog člana, obavezni su ih čuvati kao službenu tajnu. Član 47. TV tombola - Bingo TV tombola - Bingo je igra na sreću u kojoj se javno izvlače brojevi i to u direktnom TV prijenosu. Priređivanje TV tombole - Bingo je isključivo pravo Lutrije BiH. Član 48. Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru je igra na sreću koju priređuju sportska društva i sportski savezi na osnovu odobrenja Porezne uprave. Odobrenje iz stava 1. ovog člana izdaje se na godinu dana pod uslovom da je podnosilac zahtjeva: 1) registrovan za priređivanje ove vrste igre na sreću, 2) vlasnik neophodne opreme za priređivanje ove igre na sreću, 3) dostavio dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora u kome će se priređivati Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru, da se isti ne nalazi u na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola, 4) dostavio ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova za prostor u kome će se priređivati Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru, datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću, 5) donio pravila igre s ugrađenim instrumentima kontrole. Član 49. Priređivači tombole - Bingo u zatvorenom prostoru ne mogu se udruživati radi zajedničkog priređivanja ove igre na području dvije ili više općina. Član 50. Priređivač tombole - Bingo u zatvorenom prostoru može stavljati u promet samo tombolske kartice koje je izdala Porezna uprava. Tombolske kartice se mogu isključivo prodavati - distribuirati u prostoru u kojem se igra priređuje. Cijena tombolske kartice je jedinstvena na teritoriji Federacije i utvrđuje je Porezna uprava. Porezna uprava može izdati tombolske kartice samo priređivaču koji ima odobrenje za priređivanje tombole - Bingo u zatvorenom prostoru. Porezna uprava je dužna za svakoga priređivača tombole - Bingo u zatvorenom prostoru voditi evidenciju o količinama i serijama izdatih tombolskih kartica. Član 51. Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru se može priređivati jednom ili više puta sedmično, u skladu sa pravilima igre. Član 52. Naknade Sportska društva i sportski savezi koji na osnovu odobrenja Porezne uprave priređuju igru Tombola - Bingo u zatvorenom prostoru, plaćaju mjesečnu naknadu u iznosu od 5% od ukupnog prometa ostvarenog prodajom tombolskih kartica za učestvovanje u igri. Osnovicu za uplatu naknade iz stava 1. ovog člana čini ukupna vrijednost prodatih tombolskih kartica. Mjesečnu naknadu iz stava 1. ovog člana, Sportska društva i sportski savezi uplaćuju u korist budžeta Federacije najkasnije desetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, a dokaz o uplati mjesečne naknade dužni su dostaviti nadležnom uredu Porezne uprave najkasnije do dvadesetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Za izdavanje odobrenja sportska društva i sportski savezi plaćaju sljedeće naknade: 1) za izdavanje odobrenja za rad - 5.000,00 KM; 2) za produženje važenja odobrenja iznosi - 1.000,00 KM; 3) za odobravanje pravila igre - 500,00 KM Dokaz o uplati naknade iz stava 1. tač. 1. do 3. ovog člana, dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja. Član 53. Detaljnije uslove za priređivanje klasičnih (lutrijskih) igara na sreću i tombole bingo u zatvorenom prostoru propisat će Ministar. IV. POSEBNE IGRE NA SREĆU 1. Igre u kasinima Član 54. Pravo priređivanja Posebne igre na sreću u kasinima može priređivati: 1) Lutrija BiH pod uslovima predviđenim ovim zakonom, 2) Privredna društva registrirana za posebne igre na sreću sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti posebnih igara na sreću u kasinima, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva. Na privredna društva iz stava 1. ovog člana primjenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima ako ovim zakonom nije drugačije uređeno. Član 55. Ministarstvo izdaje prethodno odobrenje za registraciju privrednih društava iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stava 1. ovog člana, privredno društvo je obavezno da: 1) podnese dokaze da je izvršilo polog novčanog dijela osnivačkog kapitala, 2) dostavi osnivački akt sa podacima o osnivačima, visini pojedinačnih uloga, ime i naziv osnivača, 3) osigura licitacijsku garanciju banke sa klauzulom "bez prigovora" u visini 1.000.000,00 KM sa periodom Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 67 važenja 12 mjeseci, izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji, 4) dostavi elaborat o osnivanju i poslovanju kasina, 5) dostavi pravila o radu kasina, 6) dostavi pravila za svaku vrstu igre na sreću koja će se priređivati u kasinu. Član 56. Igre na sreću u kasinima pod uslovima propisanim ovim zakonom mogu se priređivati i sezonski u neprekidnom periodu od najmanje četiri do najviše šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, i to najviše u dva kasina. Član 57. Vrsta i obim igara Osim igara na sreću u kasinima, koje se priređuju na stolovima za igru s kuglicama, kockicama ili kartama (rulet, boule, chemin der fer, black-jack, trente qurante, baccarat, carps, texas hold,em poker, carriben poker, punto banco i sl.), mogu se u posebno uređenim i fizički odvojenim prostorima priređivati i igre na sreću na automatima, te razne vrste turnira. Ako se u kasinu priređuju igre na sreću na automatima, priređivač je dužan imati Centralni računarski sistem (Server) za on-line nadzor koji mora biti povezan sa računarskim sistemom Porezne uprave i koji mora posebno osigurati centralno umrežavanje svih automata jednog priređivača koje omogućava kontrolu podataka za sve priključene automate. Kasino mora imati odgovarajući softver koji zadovoljava sve tehničke uslove u vezi sa priređivanjem igara i arhiviranjem podataka u bazi podataka koji osigurava najveću moguću sigurnost za sprečavanje promjene podataka. Vrste i obim posebnih igara na sreću iz stava 2. ovog člana, kao i promjenu istih, odobrava Ministarstvo. Broj stolova za igre u kasinima mora biti najmanje pet. Član 58. Za priređivanje raznih vrsta turnira, priređivač iz člana 54. stav 1. tačka 2. mora dobiti odobrenje Ministarstva. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje turnira, priređivač je dužan priložiti podatke o iznosima uplata učesnika. Član 59. Prostorni, tehnički i drugi uslovi za casino Kasino je namjenski prostor kojeg čini zasebna građevinska cjelina površine najmanje 500m² u kojem se priređuju igre na sreću propisane članom 57. ovog zakona. Prostor iz stava 1. ovog člana ne smije se nalaziti na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola. Prostor kasina se sastoji od dijela za igru posebnih igara na sreću, ugostiteljskog dijela, pomoćnih prostorija kao i posebno uređen i odvojen prostor za priređivanje igara na sreću na automatima. Izuzetno, priređivanje posebnih igara na sreću u kasinima može biti u hotelskim objektima kategorije četiri i više zvjezdica, u skladu sa uslovima propisanim u stavu 2. ovog člana. Član 60. Kasino mora imati deviznu blagajnu i odvojen zaštićen prostor za čuvanje novca i drugih vrijednosti. Uplate i isplate kod igara na sreću u kasinima određuju se u konvertibilnim markama ili u stranoj valuti ako je to u skladu sa važećim propisima o deviznom poslovanju. Priređivač mora osigurati neprekidni audio-video nadzor u kasinu sa snimanjem, tako da se osigura neprekidan i neposredan nadzor. Video nadzor, te snimanje i čuvanje podataka video nadzora, kao i način postavljanja i ugradnje tehničkih sredstava i uređaja priređivač je dužan provoditi u skladu sa važećim zakonima i podzakonskim aktima koji uređuju pitanje tehničke zaštite ljudi i imovine. Podaci iz dokumentacije iz stava 4. ovog člana predstavljaju poslovnu tajnu, a priređivač ih može saopćiti drugim licima u skladu sa zakonom. Priređivač mora nadzirati igrače i posjetioce da bi se igra mogla odvijati u skladu sa odredbama ovog zakona. Ostale prostorne, tehničke i druge uslove za priređivanje igara na sreću u kasinima, propisat će Ministar. Član 61. Pravila kasina i igara na sreću u kasinima Priređivač je dužan donijeti pravila kasina koja se moraju staviti na uvid posjetiocima i istaći na oglasnoj ploči, te biti u saglasnosti sa dobrim poslovnim običajima. Pravila kasina sadrže: 1) vrste posebnih igara na sreću koje se priređuju u kasinu, 2) uslove za ulazak u kasino (kontrola posjetilaca), 3) uslove kada je pojedinim igračima zabranjen pristup u kasino ili učešće u igrama na sreću, 4) radno vrijeme kasina. Član 62. Posjeta kasinu i učestvovanje u igri dopušteno je samo punoljetnim osobama koje svoj identitet dokazuju identifikacijskom ispravom, te koje se registruju prilikom ulaska u objekt na za to predviđenom mjestu. U kasinu nije dopušteno unošenje tehničkih pomagala prikladnih za pribavljanje prednosti u igri. Uprava kasina može određenim licima ili grupama, zabraniti ili ograničiti učestvovanje u igrama na sreću u kasinu ako postoji utemeljena pretpostavka da učestalost i intenzitet njihovih učestvovanja u igri dovode u opasnost njihov egzistencijalni minimum, te ako to zatraže njihovi članovi porodice, njihov zakonski staratelj ili ustanove koje se bave zaštitom porodica u slučajevima kad igrač zbog nekontroliranog igranja nanosi štetu sebi ili porodici koju uzdržava, a da za to ne mora navesti razloge za takvu odluku. Uprava kasina može trajno ili privremeno zabraniti učestvovanje u igrama na sreću u kasinu licima koji na bilo koji način narušavaju red i mir u prostorima kasina. Član 63. Zaposleni u kasinu moraju ispunjavati sljedeće uslove: 1) zaposleni u kasinu koji neposredno sudjeluju u priređivanju igara na sreću moraju biti stručno osposobljeni za rad u kasinu, te biti u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, 2) zaposleni u kasinima ne smiju učestvovati u ulozi igrača u kasinu u kojem rade, 3) zaposleni u kasinu moraju da kao poslovnu tajnu čuvaju podatke o igračima do kojih su došli pri obavljanju svog posla, 4) zaposlenima u kasinu zabranjeno je da od igrača uzimaju proviziju, poklone ili usluge bilo koje vrste i nije im dozvoljeno da novčano pomažu igrače. Dopušteno je da igrači daju napojnicu za osoblje kasina, koja se stavlja u posebne kutije predviđene za tu namjenu. Sa napojnicama se postupa u skladu sa pravilima kasina koja donosi priređivač. Od podjele napojnica izuzeti su članovi uprave kasina i rukovodeće osoblje. Član 64. Pravila za svaku vrstu posebnih igara na sreću, pravila priređivanja turnira u kasinu, propisuje priređivač. Broj 48 - Stranica 68 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. Pravila koja donosi priređivač iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona, primjenjuju se nakon dobivene saglasnosti Ministarstva. Pravila igara na sreću moraju biti sastavljena na jednom od službenih jezika u Federaciji, te prevedena na engleski jezik i dostupna igračima. Pravila igre ne mogu se mijenjati u toku trajanja igre na sreću koju su igrači počeli nakon uplate iznosa za učestvovanje u jednoj igri na sreću, te se igra do svršetka odvija po istim pravilima. Pravila koja donosi priređivač iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona, na koja Ministarstvo nije dalo saglasnost u postupku izdavanja odobrenja, ne mogu se primjenjivati. Član 65. Igračima koji u toku igre na sreću prekrše pravila igre, igračima koji unesu tehnička pomagala za pribavljanje prednosti u igri, priređivač može zabraniti dalje učestvovanje u igrama i prisustvo u kasinu. Član 66. Preseljenje kasina na novu lokaciju Ministarstvo može odobriti preseljenje kasina na novu lokaciju uz prethodno podnošenje zahtjeva za preseljenje od strane priređivača. Zahtjev mora sadržavati: 1) posebno obrazloženje razloga preseljenja, 2) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora (po osnovu zakupa, lizinga, itd.) u koji se preseljava, 3) dokaz o ispunjavanju uslova iz čl. 57., 59. i 60. ovog zakona. Priređivač je dužan da na novoj lokaciji počne raditi u roku od šezdeset dana od dana dobivanja odobrenja za preseljenje. Član 67. Odobrenje za priređivanje igara na sreću u casinu Igre na sreću u kasinu priređuju se na osnovu odobrenja Ministarstva koje se izdaje na period od pet godina, sa mogućnošću ponovnog produženja. Odobrenje se može i oduzeti pod uslovima propisanim ovim zakonom. Za dodjelu i oduzimanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinu primjenjuju se odredbe čl. 9. do 13. ovog zakona. Član 68. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinima prilažu se: 1) podaci o nazivu firme i sjedištu pravnog lica, 2) dokaz o uplati naknade za priređivanje igara na sreću u kasinu, 3) rješenje o registraciji pravnog lica, 4) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava uplaćenih za kupovinu vlasničkog udjela, za polog sredstava namjenskog depozita iz člana 71. ovog zakona i sredstava uplaćenih po osnovu naknade iz člana 73. ovog zakona, 5) osnivački akt pravnog lica, 6) dokaz o uplati osnivačkog kapitala, 7) poslovni plan pravnog lica, 8) garanciju banke ili potvrdu o pologu namjenskog depozita u skladu sa članom 71. ovog zakona, 9) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora u kome će se priređivati igre na sreću u kasinu, 10) saglasnost nadležne općinske službe ukoliko se prostor nalazi u objektu kolektivnog stanovanja, 11) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova propisanih u čl. 59. i 60. ovog zakona, datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću, 12) pravila kasina, 13) podaci o vrsti i broju kao i detaljni podaci za identifikaciju svih stolova za igru, automata za igre kao i ostalih uređaja za igre na sreću koji su predviđeni za postavljanje u kasino, te dokaz za iste da je priređivač vlasnik, 14) uvjerenje o tehničkom pregledu automata iz člana 101. stav 3. ovog zakona, 15) podaci o licima koja neposredno sudjeluju u priređivanju igara na sreću, dokaz o njihovom stručnom obrazovanju i osposobljenosti za obavljanje poslova u kasinu, 16) navođenje vrste i obima igara, 17) pravila za svaku vrstu posebnih igara koja će se priređivati kao i pravila za priređivanja turnira u kasinu, 18) dokaz da osnivači i ovlaštena lica nisu osuđivana za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja, 19) dokaz o izmirenim poreznim obavezama (uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine), 20) odnosno dokaz o ranijem iskustvu, preporuke i odobrenja koja je posjedovao (ako postoji), 21) izjavu osnivača i odgovornog lica priređivača da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu, i da nije osuđen za krivično djelo utaje poreza 22) dokaz o izmirenim poreznim obavezama osnivača. Na zahtjev priređivača, odobrenje za priređivanje igara na sreću u kasinima može se produžiti. Zahtjev za produženje odobrenja podnosi se Ministarstvu najkasnije u roku 30 dana prije isteka važećeg odobrenja. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz stava 1. tač. 2., 4., 8., 11., 12., 13., 14., 18. i 19. ovog člana. Ukoliko priređivač u roku koji odredi Ministarstvo ne dostavi dokaze o ispunjavanju uslova za produženje odobrenja, zahtjev iz stava 2. ovog člana će biti odbijen i priređivač gubi pravo na ponovno podnošenja zahtjeva za produženje odobrenja. Član 69. Priređivač iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona je dužan u roku od sedam dana obavijestiti Ministarstvo o promjeni svakog podatka ili okolnosti koje se odnose na: 1) članove uprave priređivača, 2) druga lica ovlaštena za zastupanje i vođenje poslova priređivača, 3) identitet lica koje sudjeluje u osnovnom kapitalu u pravnom licu, 4) druge okolnosti bitne za poslovanje i rad priređivača. Član 70. Osnivački kapital, novčana osiguranja i naknade Pored uslova propisanih čl. 57, 59. i 60. ovog zakona, za dobivanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinima, priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju imati osnivački kapital koji ne može biti manji od 2.000.000,00 KM. Član 71. Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, za cijeli period važenja odobrenja iz člana 67. stav 1., priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju imati činidbenu garanciju banke sa klauzulom "bez prigovora naplativa na prvi poziv" u visini 1.000.000,00 KM izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji ili namjenski depozit u istom iznosu. Nakon što priređivači Ministarstvu u postupku izdavanja odobrenja dostave činidbenu garanciju iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo je dužno vratiti priređivaču licitacionu garanciju dostavljenu u skladu sa članom 55. stav 2. tačka 3) ovog zakona. Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 69 Sredstva osiguranja iz garancije i namjenskog depozita iz stava 1. ovog člana imaju karakter osiguranja isplate dobitaka i obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, a koriste se kad su iscrpljena sva ostala sredstva kojima raspolaže priređivač. Ako se iznos ovih sredstava smanji priređivač prestaje s radom. Ako priređivač u roku od 30 dana od dana kada su sredstva garancije i depozita smanjena, ista ne popuni do punog iznosa sredstava, ukida se odobrenje za priređivanje igre na sreću u casinima, uz prethodno namirenje svih obaveza prema Federaciji kroz pljenidbu sredstava ili realizaciju bankarske garancije. U slučaju smanjenja iznosa sredstava namjenskog depozita iz stava 1. ovog člana banka koja je izdala garanciju odnosno kod koje je položen namjenski depozit priređivača, dužna je o tome bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo. Član 72. Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona dužni su dnevno u blagajni kasina imati riziko depozit od najmanje 100.000,00 KM za kasino igre i najmanje 500,00 KM po svakom automatu za igre na sreću. Porezna uprava je dužna svakih trideset dana počev od dana izdavanja odobrenja vršiti kontrolu iznosa sredstava iz stava 1. ovog člana. Član 73. Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju jednokratnu naknadu za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću u kasinu u iznosu od 500.000,00 KM. Naknada za produženje važenja odobrenja iznosi 200.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz st. 1. i 2. ovog člana dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja. Član 74. Priređivači iz člana 54. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju godišnju naknadu po jednom kasinu u iznosu od 100.000,00 KM. Naknada iz stava 1. ovog člana plaća se najkasnije do kraja godine za koju se ista plaća. Svi priređivači igara na sreću u kasinima dužni su plaćati mjesečnu naknadu od prihoda igara na sreću koje priređuju. Mjesečna naknada za priređivanje igara u casinima iznosi 5% od osnovice za obračun naknade iz stava 4. ovog člana, a uplaćuje se u korist budžeta Federacije, najkasnije desetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Osnovicu za obračun mjesečne naknade čini zbir dnevnih obračuna svih stolova i zbir dnevnih obračuna svih automata. Osnovicu za obračun mjesečne naknade kod igara koje igrači igraju jedan protiv drugoga (chemin de feer, texas holdem poker i slično) čini postotak uplate koji priređivač zadržava od svih igrača. Priređivač sačinjava mjesečni obračun odvojeno za stolove i automate. Mjesečni obračun je konačan. Dnevni obračun po pojedinom stolu za igre na sreću u kasinu obavlja se način da se završno stanje vrijednosti žetona na stolu uvećava za svotu novca zamijenjenog za žetone na stolu, koji se spreme u posebne kutije (drop) i za iznos visine kredita, te umanji za dopunu u žetonima (dotaciju) za vrijeme rada stola i za vrijednost početnog stanja žetona na stolu (završno stanje+drop+ kredit-dotacija-početno stanje = dnevni obračun stola). Dnevni obračun pojedinog automata za igre na sreću utvrđuje se tako da se iznos svih uplata umanji za iznos isplaćenih dobitaka igračima, a razlika predstavlja dnevni obračun za pojedini automat za igre na sreću. Automati s više sjedećih mjesta smatraju se jednim automatom i za njih se vodi poseban dnevni obračun. Za priređivanje turnira u kasinima priređivač plaća naknadu u visini 25% od osnovice (reik), koju čini postotak uplate koji priređivač zadržava od svih uplata učesnika turnira, a uplaćuje se u korist budžeta Federacije BiH najkasnije petnaestog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Priređivač Poreznoj upravi mjesečno podnosi izvještaje o ostvarenim prihodima po vrstama igara. Ukupna vrijednost promotivnih žetona ne može biti veća od 2% od mjesečnog prihoda kasina. Promotivne nagradne igre u kasinu su robne i vrijednost nagradnog fonda ne može biti veća od 5% prihoda kasina za period u kome se nagradna igra organizuje. Priređivač je dužan da na propisanim obrascima vodi podatke o dnevnim obračunima po pojedinom stolu za igre na sreću pomoću kojih je izrađena mjesečna osnovica za obračun i plaćanje naknade. Naknada iz stava 3. ovog člana plaća se za prethodni mjesec, najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec. 2. Kladioničke igre Član 75. Vrsta i obim kladioničkih igara Kladioničke igre su posebne igre na sreću u kojima učesnici (igrači) u skladu sa pravilima igre pogađaju ishode različitih sportskih i drugih događaja sa neizvjesnim rezultatom kao što su: 1) klađenje na rezultate pojedinačnih ili grupnih sportskih takmičenja, 2) klađenje na uspjeh plesnih, pjevačkih, muzičkih i sličnih takmičenja, 3) ostale neizvjesne događaje prema ponudi priređivača uz odobrenje Ministarstva. Vrste i obim posebnih igara na sreću klađenja, kao i promjenu istih, odobrava Ministarstvo. Član 76. Pravo priređivanja Kladioničke igre mogu priređivati: 1) Lutrija BiH pod uslovima utvrđenim ovim zakonom, 2) Privredna društva sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti kladioničkih igara, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva. Član 77. Primanje uplata za klađenje Uplate za igre klađenja primaju se: 1) putem terminala na uplatnim mjestima u zasebnom prostoru (u daljem tekstu: uplatna mjesta), 2) putem SMS poruke. Broj uplatnih mjesta na kojima se priređuju klađenja propisana članom 75. stav 1. ovog zakona nije ograničen. Promjenu lokacije uplatnog mjesta sa jedne adrese na drugu odobrava Ministarstvo na zahtjev priređivača. Član 78. Priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona na uplatnom mjestu na osnovu odobrenja Ministarstva mogu priređivati klađenja zasnovana na snimljenim događajima (snimci utrka konja, utrka pasa i sličnih utrka) i kompjuterski generisanih događaja sa dodatkom TV monitora u kojima se za izbor događaja koristi generator slučajnih brojeva (RNG Random Number Generator). U svrhu izdavanja odobrenja za priređivanje igara na sreću iz stava 1. ovog člana, priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona je dužan Ministarstvu podnijeti zahtjev za odobrenje pravila igara, te dostaviti certifikat o usklađenosti generatora iz stava 1. ovog člana izdat od strane ovlaštenog pravnog lica koje je u skladu sa ovim zakonom ovlašteno za certificiranje automata i sistema za igre na sreću. Certifikat, između ostalog, mora sadržavati ispitivanje slučajnosti (random). Broj 48 - Stranica 70 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. Priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju za svako uplatno mjesto i svaku vrstu klađenja imati odobrenje za priređivanje igara iz stava 1. ovog člana. Ministarstvo finansija može u slučaju sumnje na nepravilnosti, zatražiti provjeru slučajnosti Ministarstvo finansija može u slučaju sumnje na nepravilnosti, zatražiti provjeru slučajnosti (random) igara koje su zasnovane na korištenju generatora iz stava 1. ovog člana. Provjeru ispravnosti obavlja ovlašteno pravno lice. Član 79. Priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona na uplatnom mjestu, može priređivati klađenja na brojeve lota različitih država, izuzev klađenja na brojeve klasičnih igara na sreću koje u skladu sa ovim zakonom priređuje Lutrija BiH. Priređivanje klađenja iz stava 1. ovog člana mora biti propisano pravilima igre koja donosi priređivač na koja je data saglasnost od strane ministarstva. Član 80. Terminali na uplatnim mjestima moraju biti povezani sa Centralnim računarskim sistemom priređivača gdje se evidentira svaka uplata izvršena radi učestvovanja u igri. Uplate za igre klađenja putem terminala mogu se primati isključivo na uplatnim mjestima. Član 81. Prostorni i tehnički uslovi za kladionice Priređivač može priređivati igre klađenja u uplatnim mjestima čija površina nije manja od 15 m². Član 82. Priređivači igara na sreću klađenja moraju preko centralnog servera osigurati direktnu on-line vezu svakog uplatnog mjesta sa serverom Porezne uprave. Softver priređivača mora zadovoljavati sve tehničke uslove oko priređivanja igre i arhiviranja podataka u bazi koja osigurava najveću moguću sigurnost za sprečavanje promjene podataka. Softver iz stava 2. ovog člana mora omogućiti vjerodostojno praćenje, bilježenje i pohranjivanje podataka o primljenim uplatama i isplatama klađenja te osigurati nepromjenjivost primljenih podataka. Ostale prostorne, tehničke i druge uslove za priređivanje igara na sreću klađenja, propisat će Ministar. Član 83. Pravila kladionice i pravila klađenja Priređivač je obavezan da vidno na svakom uplatnom mjestu istakne oznaku koja sadrži podatke o priređivaču, lokaciji, roku važenja, serijskom broju oznake i radno vrijeme, a koju izdaje Porezna uprava. Radno vrijeme kladionica može trajati od 7 sati do 23 sata svaki dan nezavisno od toga da li je u to vrijeme, zakonom ili drugim propisom određen neradni dan. Član 84. Opis klađenja i uslove za učestvovanje u pojedinim igrama klađenja priređivač je dužan da propiše pravilima klađenja koja moraju biti vidno istaknuta na svakom uplatnom mjestu priređivača. Pravila klađenja koja donosi priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona, primjenjuju se nakon dobivene saglasnosti Ministarstva. Član 85. Pravila obavezno moraju sadržavati sljedeće: 1) podatke o nazivu firme i sjedištu priređivača, 2) datum i naziv tijela priređivača koje donosi pravila igre, 3) naziv i opis igre, 4) opis i vrijeme trajanja klađenja, 5) uslove za učestvovanje u klađenju, 6) područje na kojem se klađenje priređuje, 7) vrijeme kad može i uslove pod kojima igrač u igri klađenja može odustati od izvršene uplate, 8) minimalnu visinu uplate i maksimalni iznos dobitka po jednom uplaćenom listiću, odnos uplata/dobitak tokom igre i način izvještavanja o tome, 9) postupak u slučaju otkazivanja ili odgode događaja koji je predmet ponude klađenja, 10) opis uplatnog listića, 11) način i rok isplate novčanih dobitaka koji mora iznositi najviše 30 dana od dana objavljivanja konačnog izvještaja o rezultatu događaja, 12) informaciju o visini poreza na eventualne dobitke kao i načinu obustave i naplate istog, 13) način upoznavanja igrača s pravilima klađenja, 14) odredbu o zabrani pristupa primanja uplata klađenja za lica mlađa od 18 godina. Pravila igre klađenja primjenjuju se nakon dobivene saglasnosti Ministarstva i ne mogu se mijenjati u toku trajanja igre koju su igrači započeli nakon uplate iznosa za učestvovanje, te se igra do završetka odvija po istim pravilima. Član 86. Priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju imati odobrenje Ministarstva za priređivanje kladioničkih igara putem SMS-a. Za izdavanje odobrenja iz stava 1. ovog člana, potrebno je dostaviti Ugovor sa telekom operaterom. Član 87. Čuvanje, registrovanje i evidentiranje podataka o primljenim uplatama za klađenje vrši se na softveru iz člana 82. stav 2. ovog zakona. Priređivač mora čuvati sve isplaćene tikete u digitalnom zapisu najmanje godinu dana od dana izdavanja. Član 88. Na području Federacije BiH zabranjuju se klađenja koja su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona, dobrim poslovnim običajima i općim moralnim načelima. Zabranjuje se primanje uplata za klađenje licima mlađim od 18 godina. Zabranjuje se primanja uplata klađenja na političke rezultate. Član 89. Odobrenje za priređivanje kladioničkih igara Igre na sreću klađenja priređuju se na osnovu odobrenja Ministarstva koje se izdaje na period od dvije godine, sa mogućnošću ponovnog produženja. Odobrenje se može produžiti i oduzeti pod uslovima propisanim ovim zakonom. Za dodjelu i oduzimanje odobrenja za priređivanje igara na sreću klađenja primjenjuju se odredbe čl. 9. do 13. ovog zakona. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje kladioničkih igara prilažu se: 1) podaci o firmi i sjedištu pravnog lica, 2) dokaz o uplati naknade za izdavanje odobrenja, 3) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava uplaćenih za kupovinu vlasničkog udjela, za polog sredstava namjenskog depozita iz člana 94. ovog zakona i sredstava uplaćenih po osnovu naknade iz člana 92. ovog zakona, 4) garanciju banke ili potvrdu o pologu namjenskog depozita u skladu sa članom 94. ovog zakona, 5) dokaz o registraciji pravnog lica, 6) osnivački akt pravnog lica, 7) poslovni plan pravnog lica, 8) dokaz o uplaćenom osnovnom kapitalu, Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 71 9) za prostore u kojem se nalaze uplatna mjesta, dokaz da je priređivač vlasnik prostora ili dokaz o pravu korištenja prostora (po osnovu zakupa), kao i dokaz da se isti ne nalazi na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola, 10) dokaz da osnivači i ovlaštene osobe priređivača nisu osuđivane za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja, 11) dokaz da ima najmanje pet uplatnih mjesta, 12) pravila klađenja, 13) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova, datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću, 14) dokaz o izmirenim poreznim obavezama (uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine), 15) dokaz o ranijem iskustvu, preporuke i odobrenja koja je posjedovao (ako postoji), 16) ovjerenu izjavu osnivača i odgovornog lica priređivača datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu, i da nije osuđen za krivično djelo utaje poreza, 17) dokaz o izmirenim poreznim obavezama osnivača, 18) saglasnost nadležne općinske službe za obavljanje djelatnosti u prostorima uplatnih mjesta. Ukoliko općina na zahtjev priređivača za izdavanje saglasnosti ne postupi po istom u roku od 10 dana od dana prijema zahtjeva, smatrat će se da je data saglasnost. Na zahtjev priređivača, odobrenje za priređivanje igara na sreću klađenja može se produžiti. Zahtjev za produženje odobrenja podnosi se Ministarstvu najkasnije u roku 30 dana prije isteka važećeg odobrenja. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz stava 3. tač. 1., 2., 4., 10., 11., 12., 13. i 14. ovog člana. Ukoliko priređivač u roku koji odredi Ministarstvo ne dostavi dokaze o ispunjavanju uslova za produženje odobrenja, zahtjev iz stava 4. ovog člana će biti odbijen i priređivač gubi pravo na ponovno podnošenje zahtjeva za produženje odobrenja. Član 90. Priređivač je dužan pribaviti odobrenje Ministarstva za otvaranje svakog novog uplatnog mjesta za klađenje ili za preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja iz stava 1. ovog člana priređivač prilaže sljedeće: 1) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora (po osnovu zakupa), 2) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova za priređivanje kladioničkih igara na sreću, 3) dokaz o uplaćenoj naknadi iz člana 92. stav 1. tač. 3. i 4. ovog zakona. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju, priređivač je dužan dostaviti uvjerenje nadležnog ureda Porezne uprave o svim izmirenim poreznim obavezama za zaposlenike koji su radili na lokaciji koja prestaje sa radom. Novo uplatno mjesto za primanje uplata klađenja ne smije se nalaziti na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola. Priređivač može privremeno zatvoriti uplatno mjesto za koje posjeduje odobrenje ministarstva a najduže do isteka važenja odobrenja, o čemu mora pismeno obavijestiti ministarstvo najdalje u roku od sedam dana od dana privremenog zatvaranja. Član 91. Naknade Za izdavanje odobrenja za priređivanje kladioničkih igara na sreću priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaća sljedeće naknade: 1) za izdavanje odobrenja za rad - 150.000,00 KM; 2) za produženje važenja odobrenja iznosi - 50.000,00 KM; 3) za otvaranje svakog novog uplatnog mjesta - 10.000,00 KM. 4) za preseljenje uplatnog mjesta na novu lokaciju na teritoriji druge općine,. - 5.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz stava 1. tač. 1. do 4. ovog člana, dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja. Član 92. Osim naknada iz člana 92. ovog zakona, priređivač iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona ima obavezu plaćanja naknade za postavljanje uređaja za priređivanje klađenja koji koristi sistem RNG iz člana 78. stav 1. ovog zakona, u iznosu od 300,00 KM mjesečno po svakom uplatnom mjestu. Naknadu iz stava 1. ovog člana plaćaju se najkasnije do 10- og u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, računajući od dana dobivanja odobrenja za instaliranja uređaja. Priređivači su dužni prilikom svake uplate za sudjelovanje u igrama klađenja na događaje iz člana 75. ovog zakona, da na ime naknade za priređivanje igara na sreću klađenja, na teret igrača obustave 5% od svake pojedinačne uplate igrača. Sredstva obustavljena na ime naknade iz stava 3. ovog člana, u iznosu od 5% od osnovice koju čini zbir svih pojedinačnih uplata koje u toku mjeseca uplaćuju igrači na uplatnim mjestima putem terminala i putem SMS-a, prema pravilima igre odobrenim od Ministarstva, priređivači su dužni uplatiti u korist budžeta Federacije BiH. Naknada iz stava 4. ovog člana plaća se najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec. Zabranjen je obračun i naplata bilo koje vrste manipulativnih troškova prilikom zaprimanja uplata igrača na uplatnim mjestima i terminalima. Član 93. Priređivač koji podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje klađenja dužan je da osigura osnovni kapital u vrijednosti od 1.000.000,00 KM. Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, za cijeli period važenja odobrenja iz člana 90. ovog zakona, priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona moraju imati činidbenu garanciju banke sa klauzulom "bez prigovora naplativa na prvi poziv" u visini 600.000,00 KM izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji ili namjenski depozit u istom iznosu. Sredstva osiguranja iz garancije i namjenskog depozita iz stava 2. ovog člana imaju karakter osiguranja isplate dobitaka i obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, a koriste se kad su iscrpljena sva ostala sredstva kojima raspolaže priređivač. Ako se iznos ovih sredstava smanji, priređivač prestaje s radom. Ako priređivač u roku od 30 dana od dana kada su sredstva garancije i depozita smanjena, ista ne popuni do punog iznosa sredstava, ukida se odobrenje za priređivanje igre na sreću klađenja, uz prethodno namirenje svih obaveza prema Federaciji kroz pljenidbu sredstava ili realizaciju bankarske garancije. U slučaju smanjenja iznosa sredstava namjenskog depozita iz stava 2. ovog člana banka koja je izdala garanciju odnosno kod koje je položen namjenski depozit priređivača, dužna je o tome bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo. Broj 48 - Stranica 72 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. 3. Igre na sreću na automatima Član 94. Igre na sreću automatima i pravo priređivanja Igre na sreću na automatima mogu priređivati: 1) Lutrija BiH pod uslovima utvrđenim ovim zakonom, 2) Privredna društva sa sjedištem na teritoriji Federacije, koja se upisuju u sudski registar za obavljanje djelatnosti igara na sreću na automatima, na osnovu ovog zakona i odobrenja Ministarstva. Igre na sreću na automatima mogu se pod uslovima propisanim ovim zakonom, priređivati i sezonski u neprekidnom razdoblju od najmanje četiri do najviše šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, i to najviše u dva automat kluba. Član 95. Sistem automata Sistem automata podrazumijeva telekomunikacijsko povezivanje većeg broja automata za igre na sreću u cilju formiranja jedinstvenog jack-pota s istim i istovremenim šansama svih učesnika u igri. Lutrija BiH kao isključivi priređivač igre na sistemu automata, ima pravo uvezati maksimalno 1.500 aparata. Lutrija BiH dužna je osigurati kontinuiranu i sigurnu online vezu sa Poreznom upravom s ciljem trenutnog i kontinuiranog uvida nadležnog organa u visinu ostvarenog prometa i povlačenja jack-pota. Telekomunikacijske usluge idu na teret Lutrije BiH. Automati uvezani u sistem automata moraju ispunjavati uslove iz člana 101. ovog zakona. Visinu jack-pota i procent izdvajanja za isti utvrđuje priređivač svojom odlukom. Vrstu i performanse automata će utvrditi Vlada Federacije na prijedlog Ministarstva. Član 96. Vrste igara na sreću u automat klubovima Priređivači iz člana 95. ovog zakona su dužni Ministarstvu dostaviti podatke o vrstama igara koje se priređuju na automatima u posebnim automat klubovima. Član 97. Prostorni, tehnički i drugi uslovi za priređivanje igara na sreću na automatima Igre na sreću na automatima priređuju se u automat klubovima kao posebno uređenim prostorima sa vlastitim ulazom ili u prostorima koji se smatraju zasebnom cjelinom, a za koje priređivač posjeduje dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja (po osnovu zakupa, itd.). Automat klub mora imati najmanje 20 automata za igre na sreću, a cjelokupna površina automat kluba ne može biti manja od 50 m2, izuzev objekata u kojima se priređuju i klasične igre na sreću. Automat klub mora imati blagajnu i sef za čuvanje novca i drugih vrijednosti. U prostoru automat kluba mora biti zabranjen ulazak i igranje na automatima licima mlađim od 18 godina. Bliže prostorne i tehničke uslove za priređivanje igara na sreću na automatima propisuje Ministar. Član 98. Automati za priređivanje igara na sreću moraju biti tehnički ispravni. Automati za igre na sreću moraju biti tako konstruirani, odnosno podešeni, da na ukupan broj programiranih kombinacija isplaćuju igračima najmanje 80 % od vrijednosti uplata svih igara na automatima (TOTAL IN + BET). Dobitak ili gubitak u igrama na sreću na automatima određuje se elektronskim programom, putem generatora slučajnih brojeva. Generator slučajnih brojeva mora ispunjavati uslove da je slučajni broj statistički i nezavisan i da slučajni broj ne može biti predviđen. Član 99. Automat klub mora imati Centralni računarski sistem (Server) za on-line nadzor koji mora biti povezan sa informacionim sistemom Porezne uprave i koji mora posebno osigurati centralno umrežavanje svih automata jednog priređivača koje omogućava kontrolu podataka od Porezne uprave, za sve priključene automate. Član 100. Automat za igre na sreću koji se stavlja u upotrebu u Federaciji mora posjedovati certifikat o usklađenosti tipa uređaja i programa za igru pribavljen od ovlaštenog i za certifikaciju nadležnog pravnog lica koje je akreditovano prema međunarodnim standardima. Detaljnije prostorne, tehničke i druge uslove za priređivanje igara na sreću na automatima, uslove tehničke ispravnosti automata, tehnički pregled automata, uslove koje moraju ispunjavati pravna lica za dobivanje odobrenja za obavljanje certificiranja automata i obavljanje tehničkog pregleda, propisuje Ministar. Prije stavljanja u upotrebu automata za igre na sreću obavezan je njegov tehnički pregled koji vrši pravno lice koje posjeduje odobrenje Ministarstva za obavljanje ove djelatnosti. O izvršenom tehničkom pregledu, ovlašteno pravno lice izdaje uvjerenje. Tehnički pregled ne mogu obavljati pravna lica koja su: proizvođači automata za igre na sreću, za zabavne igre ili stolova za igre na sreću; priređivači igara na sreću; lica koja se bave iznajmljivanjem automata za igre na sreću, stolova ili automata za zabavu; dostavljači, serviseri ili ovlašteni zastupnici navedenih lica. Član 101. Priređivač prilikom stavljanja automata u upotrebu, mora na vidnom mjestu istaknuti naljepnicu za označavanje i registraciju, sa podacima o vrsti uređaja, lokaciji i serijskom broju naljepnice i priređivaču igara. Naljepnicu iz stava 1. ovog člana izdaje Porezna uprava, o čemu vodi evidenciju. Porezna uprava izdaje naljepnicu uz posebnu naknadu od 20,00 KM. Naljepnica prestaje da važi nakon proteka dvije godine od dana izdavanja. Svaki automat za igre na sreću koji se prvi put stavlja u upotrebu ne smije biti stariji od godinu dana računajući do dana podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja. Priređivač je dužan prijaviti Ministarstvu i Poreznoj upravi najkasnije sedam dana prije svakog stavljanja u upotrebu, povlačenje iz upotrebe kao i premještanje automata za igre na sreću. Član 102. Pravila automat klubova Priređivač mora na vidljivom mjestu u automat klubu istaknuti pravila automat kluba koja su u saglasnosti sa dobrim poslovnim običajima. Pravila automat kluba sadrže: 1) vrste posebnih igara na sreću koje se priređuju u automat klubu 2) uslove kada je pojedinim igračima zabranjen pristup u klub ili učešće u igrama na sreću na automatima 3) radno vrijeme automat kluba. Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 73 Priređivači iz člana 95. stav 1. tačka 2. su dužni donijeti pravila za svaku igru na sreću, na koja saglasnost daje Ministarstvo. Priređivač igara na sreću u automat klubovima dužan je osigurati sistem nadzora koji će vjerodostojno pratiti, bilježiti i pohranjivati podatke o primljenim uplatama i isplatama te osigurati nepromjenjivost primljenih podataka. Zabranjeno je držati automate za igre na sreću, automate za zabavu ili stolove za igru u prostorijama za koje ne postoji odobrenje za priređivanje igara na sreću putem automata. U automat klubu nije dopušteno unošenje tehničkih pomagala prikladnih za pribavljanje prednosti u igri. Član 103. Odobrenje za priređivanje igara na sreću u automat klubovima Igre na sreću na automatima priređuju se na osnovu odobrenja Ministarstva koje se izdaje na period od dvije godine, sa mogućnošću ponovnog produženja. Odobrenje se može produžiti i oduzeti pod uslovima propisanim ovim zakonom. Za dodjelu i oduzimanje odobrenja za priređivanje igara na sreću na automatima primjenjuju se odredbe čl. 9. do 13. ovog zakona. Za svaki novi automat klub koji otvara nakon dobivanja odobrenja iz stava 1. ovog člana, priređivač je dužan pribaviti odobrenje Ministarstva. Član 104. Uz zahtjev za dobivanje odobrenja iz člana 104. stav 1. ovog zakona, prilaže se: 1) rješenje o registraciji pravnog lica, 2) podaci o nazivu firme i sjedištu pravnog lica, 3) dokaz o uplati osnovnog kapitala iz člana 106. ovog zakona, 4) dokaz o uplati naknade za izdavanje odobrenja, 5) potvrdu banke o izvršenoj provjeri porijekla sredstava uplaćenih za kupovinu vlasničkog udjela i sredstava uplaćenih po osnovu naknade iz člana 106. i 107. ovog zakona, 6) osnivački akt pravnog lica, 7) pravila igara na sreću na automatima, 8) dokaz o vlasništvu automata, 9) dokaz o vlasništvu ili pravu korištenja prostora u kome će se priređivati igre na sreću na automatima, kao i dokaz da se isti ne nalazi u na udaljenosti manjoj od 100 m od vjerskih objekata, te osnovnih i srednjih škola, 10) saglasnost nadležne općinske službe ukoliko se prostor nalazi u objektu kolektivnog stanovanja, 11) ovjerenu izjavu o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova za taj automat klub, datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću, 12) dokaz da osnivači i ovlaštene osobe priređivača nisu osuđivane za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja, 13) uvjerenje o tehničkom pregledu automata iz člana 101. stav 3. ovog zakona, 14) podaci o vrsti i broju kao i detaljni podaci za identifikaciju svih automata za igre koji su predviđeni za postavljanje u automat klub, 15) dokaz o izmirenim poreznim obavezama (uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine), 16) ovjerenu izjavu osnivača i odgovornog lica priređivača datu pod punom materijalnom i krivičnom odgovornošću da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu i da nije osuđen za krivično djelo utaje poreza, 17) dokaz o izmirenim poreznim obavezama osnivača. Na zahtjev priređivača, odobrenje za priređivanje igara na sreću na automatima može se produžiti. Zahtjev za produženje odobrenja podnosi se Ministarstvu najkasnije u roku 30 dana prije isteka važećeg odobrenja. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz stava 1. tač. 2., 4., 11., 12., 13., 14. i 15. ovog člana. Ukoliko priređivač u roku koji odredi ministarstvo ne dostavi dokaze o ispunjavanju uslova za produženje odobrenja, zahtjev iz stava 2. ovog člana će biti odbijen i priređivač gubi pravo na ponovno podnošenja zahtjeva za produženje odobrenja. Priređivač igara na sreću na automatima u posebnom automat klubu koji posjeduje odobrenje Ministarstva, može u toku važenja odobrenja podnijeti zahtjev Ministarstvu za preseljenje na novu lokaciju. Uz zahtjev se prilažu dokazi iz stava 1. tač. 2., 10. i 11. ovog člana. Član 105. Osnivački kapital Odobrenje za priređivanje igara na sreću na automatima može dobiti pravno lice koje, osim ispunjenja uslova propisanih ovim zakonom, ima osnovni kapital koji ne može biti manji od 250.000,00 KM. Član 106. Za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću na automatima prilikom otvaranja prvog posebnog automat kluba priređivač iz člana 95. stav 1. tačka 2. plaća naknadu u iznosu od 150.000,00 KM. Za otvaranje svakog novog posebnog automat kluba plaća se naknada u iznosu 100.000,00 KM. Naknada za produženje važenja odobrenja iznosi 25.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz st. 1., 2. i 3. ovog člana dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja. Član 107. Osim naknada iz člana 107. ovog zakona, priređivači iz člana 95. stav 1. tačka 2. ovog zakona plaćaju naknade za svaki postavljeni automat 1.000,00 KM po automatu. Svi priređivači igara na sreću na automatima su dužni u korist budžeta Federacije BiH uplatiti i mjesečnu naknadu u iznosu od 5% od osnovice iz stava 3. ovog člana. Osnovicu za obračun mjesečne naknade čini zbir dnevnih obračuna svih automata. Osnovica za dnevni obračun pojedinog automata za igre na sreću utvrđuje se tako da se iznos svih uplata umanji za iznos isplaćenih dobitaka igračima, a razlika predstavlja dnevni obračun za pojedini automat za igre na sreću. Automati s više sjedećih mjesta smatraju se jednim automatom i za njih se vodi poseban dnevni obračun. Naknada iz stava 2. ovog člana plaća se najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec. Naknade iz stava 1. ovog člana plaćaju se prilikom podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja iz člana 105. ovog zakona, odnosno podnošenja zahtjeva za odobravanje instaliranja svakog novog automata za igre na sreću. Član 108. Dostavljanje evidencija Evidenciju o uplatama mjesečnih naknada sa dokazom o uplati mjesečne naknade za priređivanje svih igara na sreću iz čl. 4. i 110. ovog zakona, svi priređivači su dužni na propisanim obrascima dostaviti nadležnom uredu Porezne uprave najkasnije do dvadesetog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. Sadržaj obavezne evidencije i obrazaca za uplate naknada iz stava 1. ovog člana te način i oblik dostavljanja evidencija, kao i način i oblik drugih obrazaca koje je priređivač dužan voditi propisat će Ministar. Broj 48 - Stranica 74 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. V. PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU PUTEM INTERNETA Član 109. Pravo priređivanja i zaprimanja uplata putem interneta Pravo zaprimanja uplata putem interneta za učestvovanje u klasičnim igrama na sreću iz člana 4. stav 2. ovog zakona, isključivo je pravo Lutrije BiH. Pravo priređivanja putem interneta igara na sreću klađenja iz člana 4. stav 3. tačka 3. ovog zakona, pored Lutrije BiH, na osnovu posebnog odobrenja Ministarstva imaju privredna društva koja posjeduju odobrenje za priređivanje igara na sreću klađenja iz člana 75. stav 1. tačka 2. ovog zakona. Zabranjeno je putem interneta priređivanje klađenja iz člana 78. ovog zakona. Član 110. Prostorni, tehnički i drugi uslovi za priređivanje igara putem interneta Ministar će propisati detaljnjije tehničke uslove, sadržaj pravila i procedura i način priređivanja internet igara na sreću. Priređivači iz člana 110., dužni su svoj sistem priređivanja uskladiti sa tehničkim uslovima koje propisuje Ministar. Priređivač igara na sreću putem interneta mora da osigura funkcionalnu informatičku opremu "hardware" i "software" (u daljem tekstu: "hardver i softver") na teritoriji Federacije koja mora osigurati neprekidnu povezanost sa informacionim sistemom Porezne uprave, radi nadzora i kontrole finansijskog poslovanja. Priređivač igara na sreću putem interneta mora imati stručan i specijaliziran kadar. Član 111. Priređivač igra na sreću putem interneta mora imati web stranicu na kojoj moraju biti sljedeći podaci: 1) naziv pravnog lica – priređivača, 2) sjedište priređivača, 3) broj odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta i datum izdavanja, 4) popis igara klađenja za koje je priređivač dobio odobrenje od Ministarstva, 5) pravila i procedure igara i igranja, 6) obavijest o zabrani učestvovanja lica mlađih od 18 godina, 7) upozorenje o tome da igre na sreću mogu uzrokovati ovisnost, te uputstvo o internetskoj stranici na kojoj se mogu pronaći informacije o stručnoj pomoći u vezi s prevencijom ovisnosti o igrama na sreću, 8) izjava o mjerama zaštite ličnih podataka igrača, 9) linkove do zakonskih tekstova i procedura za Internet igre na sreću. Član 112. Priređivač igara na sreću putem interneta registrovat će igrača samo ako dobije potpuno popunjenu aplikaciju za registraciju. Priređivač igara na sreću putem interneta zabranit će učestvovanje u igri pojedinom igraču ukoliko nije registrovan kod priređivača. Priređivač igara na sreću koje se priređuju putem interneta mora osigurati sigurnu, odnosno anonimnu on-line listu svih učesnika u igri. Svaki igrač može da se registrira samo sa jednim nalogom kod priređivača igara na sreću putem Interneta. Aplikacija za registraciju igrača u igrama na sreću putem interneta sadržavat će sve potrebne mehanizme za onemogućavanje registracije maloljetnih osoba. Član 113. Priređivač internet igara na sreću kontinuirano Poreznoj upravi mora obezbijediti pristup najmanje sljedećim podacima: 1) korisničko ime registrovanih igrača sa virtuelnim računom igrača, 2) broj virtuelnog računa igrača (posebnog igračevog računa putem kojeg on učestvuje u internet igrama na sreću), 3) stanje virtuelnog računa igrača, 4) prikaz svih transakcija igrača ostvarenih učešćem u igri. Član 114. Priređivač internet igara na sreću dužan je imati tehničku i funkcionalnu opremu na teritoriji Federacije BiH, odnosno hardver i softver, preko kojih igrači učestvuju u igrama na sreću putem interneta. Softver iz stava 1. ovog člana obavezno izrađuje pravno lice koje je registrovano u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast izrade i stavljanje u promet softvera i certifikovan je od ovlaštene laboratorije za certifikaciju. Softver iz stava 1. ovog člana može biti u vlasništvu priređivača ili priređivač posjeduje pravo korištenja softvera u svrhu priređivanja internet igara na sreću. Hardver iz stava 1. ovog člana obavezno je u vlasništvu priređivača internet igara na sreću. Priređivač igara na sreću putem interneta mora dostaviti Poreznoj upravi i Ministarstvu pravila i procedure koje se odnose na igre na sreću koje priređuje putem interneta i dokaz o uplati naknade koju naplaćuje od igrača prilikom kupovine tiketa ili uplate za kladioničke igre. Član 115. Uplate iznosa kredita na virtualne račune igrača za učešće u klasičnim igrama na sreću i igrama klađenja putem interneta koje priređuje Lutrija BiH, kao i isplate ostvarenih dobitaka, mogu se vršiti na uplatnim mjestima Lutrije BiH ili putem komercijalnih banaka koje posluju na teritoriji Federacije. Uplate iznosa kredita za učešće u igrama klađenja putem interneta koje priređuju priređivači iz člana 110. ovog zakona, kao i isplate ostvarenih dobitaka, mogu se vršiti na uplatnim mjestima priređivača za koje je u skladu sa ovim zakonom izdato odobrenje ili putem komercijalnih banaka koje posluju na teritoriji Federacije. Priređivač igara na sreću putem interneta pri svakoj uplati i isplati mora da provjeri i potvrdi registraciju igrača, potvrdi igru igrača, provjeri sigurnost i interne procedure u vezi sa računom igrača i osigura da se pravila koja se odnose na igru primjenjuju. Član 116. Odobrenje za priređivanje igara na sreću putem interneta Igre na sreću klađenja putem interneta, priređivači iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona priređuju na osnovu posebnog odobrenja Ministarstva koje će važiti do istog datuma kao i odobrenje izdato u skladu sa članom 90. ovog zakona. Odobrenje se može produžiti i oduzeti pod uslovima propisanim ovim zakonom. Odobrenje iz stava 1. ovog člana se može izdati priređivačima iz člana 76. stav 1. tačka 2. ovog zakona kojima je od strane Ministarstva odobren rad najmanje pedeset uplatnih mjesta. Prilikom izdavanja odobrenja iz stava 1. ovog člana, Ministarstvo odlučuje i o davanju saglasnosti na pravila i procedure iz člana 115. stav 5. ovog zakona. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za priređivanje igre na sreću putem interneta prilažu se: 1) podaci o firmi i sjedištu pravnog lica, Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 75 2) rješenje o sudskoj registraciji i ranije izdato važeće odobrenje Ministarstva, 3) pravila igre, 4) serijski broj servera putem kojeg se priređuju internet igre na sreću i dokaz o mjestu gdje je server smješten, 5) ovjerenu izjavu proizvođača softvera da nema skrivene funkcije koje bi mogle uticati na tačnost podataka, 6) dokaz o izmirenim poreznim obavezama (uvjerenje/potvrda izdata od strane Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine), 7) dokaz da osnivači i ovlaštene osobe priređivača nisu osuđivane za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja, 8) dokaz o ranijem iskustvu, preporuke i ranija odobrenja koje je posjedovao, 9) izjavu priređivača da mu ranije nije bilo oduzeto odobrenje u zemlji ili u inostranstvu i da nije osuđen za krivično djelo utaje poreza, 10) garanciju banke izdatu u skladu sa članom 119. stav 2. ovog zakona ili potvrdu o uplaćenom namjenskom depozitu. Član 117. Naknade Za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta priređivači iz člana 110. stav 2. ovog zakona plaćaju naknadu iznosu od 150.000,00 KM. Naknada za produženje važenja odobrenja iz stava 1. ovog člana iznosi 50.000,00 KM. Dokaz o uplati naknade iz st. 1. i 2. ovog člana dostavlja se prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odnosno produženje odobrenja. Član 118. Priređivači iz člana 110. stav 2. ovog zakona, za izdavanje odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta moraju imati osnovni kapital u ukupnoj vrijednosti od 1.500.000 KM. Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, za cijeli period važenja odobrenja za priređivanje igara na sreću putem interneta, priređivači iz člana 110. stav 2. ovog zakona moraju imati činidbenu garanciju banke sa klauzulom "bez prigovora naplativa na prvi poziv" u visini 800.000,00 KM izdatu od banke sa sjedištem u Federaciji ili namjenski depozit u istom iznosu. Sredstva osiguranja iz garancije i namjenskog depozita iz stava 2. ovog člana imaju karakter osiguranja isplate dobitaka i obaveza po osnovu uplate javnih prihoda, a koriste se kad su iscrpljena sva ostala sredstva kojima raspolaže priređivač. Ako se iznos ovih sredstava smanji, priređivač prestaje s radom. Ako priređivač u roku od 30 dana od dana kada su sredstva garancije i depozita smanjena, ista ne popuni do punog iznosa sredstava, ukida se odobrenje za priređivanje igre na sreću putem interneta, uz prethodno namirenje svih obaveza prema Federaciji kroz pljenidbu sredstava ili realizaciju bankarske garancije. U slučaju smanjenja iznosa sredstava namjenskog depozita iz stava 2. ovog člana banka koja je izdala garanciju odnosno kod koje je položen namjenski depozit priređivača, dužna je o tome bez odlaganja obavijestiti Ministarstvo. Član 119. Lutrija BiH plaća mjesečnu naknadu u iznosu od 10% od ukupnog prometa ostvarenog zaprimanjem uplata za priređivanje klasičnih igara na sreću putem interneta, a fond dobitaka utvrđuje se na način propisan članom 38. ovog zakona. Priređivači igara na sreću klađenja putem interneta, su dužni prilikom svake uplate klađenja na događaje iz člana 75. ovog zakona putem interneta, da na ime naknade za priređivanje na teret igrača obustave 5% od svake pojedinačne uplate igrača. Sredstva obustavljena na ime naknade iz stava 1. ovog člana, u iznosu od 5% od osnovice koju čini zbir svih pojedinačnih uplata koje u toku mjeseca uplaćuju igrači putem inerneta, priređivači su dužni uplatiti u korist budžeta Federacije BiH. Naknada iz stava 1. ovog člana plaća se najkasnije do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec. VI. POSEBNE OBAVEZE PRIREĐIVAČA Član 120. Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma Priređivači igara na sreću u smislu ovoga zakona, dužni su u svom poslovanju postupati u skladu s propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i drugih protivzakonitih aktivnosti, a posebno u slučaju sumnjivih transakcija. Član 121. Tajnost podataka o igračima i njihovim dobicima Priređivač i zaposlenici priređivača dužni su čuvati u tajnosti podatke o igračima i njihovom učestvovanju u igri, uključujući i podatke o njihovim dobicima i gubicima. Obaveza čuvanja tajnosti nije povrijeđena u slučajevima u kojima u skladu sa odredbama poreznih propisa ne postoji obaveza čuvanja porezne tajne i u slučajevima kada je priređivač obavezan postupati u skladu sa propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Član 122. Zabrana oglašavanja igara na sreću u štampanim i elektronskim medijima za mlade Oglasi i reklame vezani uz igre na sreću ne smiju se objavljivati u radijskim i televizijskim emisijama za djecu i omladinu, niti u štampanom materijalu i internet portalima namijenjenim djeci i mladeži. Zabrana iz stava 1. ovoga člana odnosi se i na priređivača i izdavača. VII. NADZOR Član 123. Nadzor nad provođenjem odredaba ovog zakona i podzakonskih akata donesenih na osnovu ovog zakona vrši Ministarstvo i Porezna uprava. Porezna uprava vrši direktan nadzor nad priređivačima igara na sreću putem računarskog sistema za on-line nadzor koji je povezan sa Centralnim računarskim sistemom (serverom) priređivača. Porezna uprava će svake godine najkasnije do 31. marta dostaviti Odboru za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma, te Odboru za ekonomsku i razvojnu politiku, finansije i budžet Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, prikazano po kantonima tabelarni izvještaj s podacima o izvršenim kontrolama, sankcijama, propisanim i naplaćenim kaznama, kao i o novoregistrovanim priređivačima igara na sreću, te naplati prihoda od istih. Član 124. Priređivači igara na sreću obavezni su osigurati uslove za svakodnevno obavljanje nadzora poslovanja od strane Porezne uprave. Član 125. U okviru nadzora iz člana 124. ovog zakona, osim poslova i ovlaštenja propisanih ovim zakonom, Porezna uprava vrši i poslove inspekcijskog nadzora. Poslove inspekcijskog nadzora obavljaju ovlašteni službenici Porezne uprave (u daljem tekstu: inspektori). Broj 48 - Stranica 76 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 6. 2015. U toku obavljanja poslova inspekcijskog nadzora, inspektori ostvaruju neposredan uvid u zakonitost rada, poslovanja i postupanja pravnih i fizičkih lica u pogledu pridržavanja zakona i drugih propisa, te preduzimaju upravne i druge mjere za koje su ovlašteni zakonom i drugim propisom. Član 126. Prilikom obavljanja poslova inspekcijskog nadzora, inspektor ima obaveze i ovlaštenje da: 1) prisustvuje potpisivanju otvaranja, obračunavanja i zatvaranja stolova i automata za igre na sreću u kasinu, kao i dnevnom obračunu blagajne i drugim radnjama koje su neposredno ili posredno povezane sa radom kasina, kladionica, automat klubova i tombola zatvorenog tipa 2) pregleda poslovne prostorije i sve postupke koji su vezani za priređivanje igara na sreću, naprave i pomagala za priređivanje igre na sreću, pregleda opće i pojedinačne akte, evidencije, knjigovodstvenu, poslovnu i drugu dokumentaciju koja je od značaja za vršenje nadzora odnosno utvrđivanje stanja, 3) pregleda naprave za nadzor nad izvođenjem igara na sreću, audio i video naprave i pomagala, 4) utvrđuje identitet lica, kao i druge činjenice i okolnosti koje su od interesa za vršenje nadzora, 5) privremeno oduzme dokumente i predmete koji u daljnjem sudskom postupku mogu poslužiti kao dokaz, uz izdavanje potvrde o oduzimanju, 6) u slučaju postojanja sumnje na nelegalno priređivanje igara na sreću, naredi prinudno otvaranje objekta radi vršenja nadzora, 7) predlaže preventivne mjere u cilju sprečavanja povrede zakona i drugih propisa, 8) podnese izvještaj nadležnom organu za učinjeno krivično djelo ukoliko u toku inspekcijskog pregleda inspektor utvrdi da postoje elementi krivičnog djela kod priređivača, 9) vrši i druge radnje za koje je ovlašten na osnovu odredaba ovog zakona, drugog posebnog zakona ili propisa. Član 127. Svako zaposleno ili ovlašteno lice u pravnom licu nad kojim se vrši inspekcijski nadzor dužno je da omogući inspektoru nesmetan pristup u sve prostorije i uvid u svu dokumentaciju i evidencije, kao i da pruži sve neophodne informacije, odmah ili u roku koji mu je odredio inspektor, a kako bi se izvršio inspekcijski nadzor. Lice iz stava 1. ovog člana dužno je na zahtjev inspektora privremeno obustaviti rad u objektu za vrijeme vršenja inspekcijskog pregleda ako ga inspektor ne bi na drugi način mogao izvršiti i utvrditi činjenično stanje. Ako je inspektor pri vršenju inspekcijskog nadzora ometan ili onemogućen da ga izvrši, zatražit će poduzimanje mjera i radnji ovlaštenog službenog lica nadležnog ministarstva unutrašnjih poslova. Član 128. Inspektori su dužni pored redovnih inspekcijskih kontrola koje se obavljaju u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima obaviti kontrolu rada priređivača i kada za to dobiju nalog Ministarstva. Inspektoru je zabranjeno da učestvuje u igrama na sreću koje se priređuju u kasinu, na automatima i u kladionici. VIII. KAZNENE ODREDBE Član 129. Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 12.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1) priređuje klasične igre na sreću suprotno odredbama ovog zakona (čl. 4. i 9.), 2) priređuje nagradnu igru suprotno odredbama ovog zakona (član 17.), 3) postupa suprotno zabranama propisanim ovim zakonom (član 18.), 4) obavi izvlačenje dobitaka bez prisustva ovlaštenog službenika Ministarstva (član 34.), 5) promijeni pravila pojedinog kola ili serije klasične igre na sreću nakon što je počela prodaja srećaka igre na sreću toga kola, odnosno serije ili ako bez odobrenja odgodi i javno ne objavi dan ili mjesto izvlačenja dobitaka (čl. 33. i 35.), 6) ne objavi javno izvještaj o rezultatima izvlačenja (čl.37), 7) ne utvrdi dobitke i ne isplaćuje ih u roku utvrđenom u pravilima igre (član 39.), 8) priredi igru na sreću – tombolu zatvorenog tipa suprotno ovom zakonu (čl. 48. i 49.), 9) stavlja u promet tombolske kartice koje nije izdala Porezna uprava (član 50.), 10) priredi igru na sreću u kasinu suprotno odredbama ovog zakona (čl. 54. do 74.), 11) ne osigura odgovarajuću kontrolu audio-video uređajima i drugim sličnim tehničkim sredstvima u casinima (član 60.), 12) se u prostoru kazina, kladionice, tombole zatvorenog tipa ili objekta u kojem se priređuju igre na sreću putem automata nalazi lice mlađe od 18 godina (čl. 62., 89. i 98.), 13) priredi kladioničke igre suprotno ovom zakonu (čl. 75. do 94.), 14) pravila igre na sreću u kasinu, na uplatnom mjestu kladionice ili u objektu u kojem se priređuju igre na sreću putem automata nisu igračima na raspolaganju (čl. 64., 84. i 103.), 15) priredi igre na sreću na automatima suprotno ovom zakonu (čl.95. do 108.), 16) kao ovlašteno lice za obavljanje tehničkog pregleda i postupi protivno odredbama ovog zakona (član 101.), 17) ministarstvu ne prijavi u propisanom roku svaki automat za igre na sreću i stavi u upotrebu automate na kojima na vidnom mjestu nije istaknuta posebna naljepnica (član 102.), 18) ne dostavi evidenciju o uplatama mjesečnih naknada sa dokazom o uplati mjesečne naknade za priređivanje svih igara na sreću iz člana 4. ovog zakona (član 109.), 19) zaprima uplate i priređuje internet igre na sreću suprotno odredbama ovog zakona (čl. 110. do 120.), 20) ne ispunjava posebne obaveze utvrđene ovim zakonom (čl. 121. do 123.). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.500 do 3.000 KM. Pored novčane kazne pravnom i fizičkom licu za učinjene prekršaje iz ovog člana, izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja sredstava i predmeta koji su korišteni ili koji se mogu upotrijebiti za priređivanje igara na sreću, kao i zabrana obavljanja djelatnosti. Srijeda, 24. 6. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 77 Član 130. Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1) prilikom priređivanje igara na sreću klađenja ne osigura on-line vezu svih uplatno isplatnih mjesta sa serverom Porezne uprave (član 82.) 2) prilikom priređivanja igara na sreću klađenja putem interneta ne osigura funkcionalnu informatičku opremu hardver i softver na teritoriji Federacije koja će neprekidno biti povezana sa informacionim sistemom Porezne uprave (član 111.), 3) u automat klubu koji posjeduje odobrenje Ministarstva ne osigura Centralni računarski sistem (Server) za on-line nadzor i ne poveže isti sa informacionim sistemom Porezne uprave, na način koji osigurava centralno umrežavanje svih automata jednog priređivača koje radi kontrolu podataka od strane Porezne uprave (član 100.), 4) prilikom obavljanja nadzora ne omogući ovlaštenim organima pregled poslovne dokumentacije, poslovnih prostorija, pomagala, naprava ili onemogući nadzor cjelokupnog materijalno-finansijskog poslovanja ili na bilo koji drugi način onemogući vršenje inspekcijskog nadzora (član 127. i 128.) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 3.000 KM. Član 131. Novčanom kaznom u iznosu od 12.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: 1) mjesečnu naknadu za priređivanje klasičnih lutrijskih igara na sreću netačno obračuna ili ne uplati u propisanom roku (član 6. i član 120.), 2) mjesečnu naknadu za priređivanje posebnih igara na sreću i igara na sreću putem interneta, netačno obračuna ili ne uplati u propisanom roku (čl. 74. stav 3.; 93. stav 3.; 108. stav 2. i 120. stav 2.). Član 132. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice ako priređuje igre na sreću iz čl. 4., 51. i 110. ovog zakona. Pored novčane kazne fizičkom licu za učinjene prekršaje iz stava 1. ovog člana izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja svih sredstava i predmeta koji su korišteni ili koji se mogu upotrijebiti za priređivanje igara na sreću, kao i zabrana obavljanja djelatnosti priređivanja igara na sreću. Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM kaznit će se roditelj, staratelj ili usvojitelj maloljetnika u dobi do navršenih 16 godina koji se zatekne u sudjelovanju u igrama na sreću. Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM kaznit će se stariji maloljetnik koji ima od 16 do 18 godina, a koji se zatekne u sudjelovanju u igrama na sreću. IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 133. Obaveza usklađivanja poslovanja Svi priređivači igara na sreću koji na dan stupanja na snagu ovog zakona posjeduju odobrenje za priređivanje igara na sreću izdato u skladu sa Zakonom o igrama na sreću ("Službene novine FBiH", br. 01/02 i 40/10), nastavljaju raditi do isteka trajanja odobrenja, uz mogućnost podnošenja zahtjeva za produženje odobrenja na način kako je to propisano ovim zakonom. Svi priređivači igara na sreću dužni su da najkasnije u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, usklade svoj rad, akte i poslovanje s odredbama ovog zakona, i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. Član 134. Započeti postupci Svi postupci po zahtjevima za izdavanje i produženje odobrenja koji su započeti prije stupanja na snagu ovog zakona u kojima nije doneseno konačno rješenje, dovršit će se u skladu sa odredbama ovog zakona. Član 135. Provedbeni propisi Provedbene propise predviđene ovim zakonom donijet će Ministar najdalje u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Za izradu provedbenih propisa kojima će se između ostalog propisati određeni tehnički, informatički odnosno softverski uslovi koje oprema i prostori priređivača moraju ispunjavati, ministar će imenovati stručnu komisiju u kojoj mogu biti angažovani i vanjski saradnici. Član 136. Prestanak primjene važećih propisa Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o igrama na sreću ("Službene novine Federacije BiH", br. 01/02 i 40/10). Član 137. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 845 Na temelju članka 10. stavak (2) Zakona o unutarnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 81/14), na prijedlog federalnog ministra unutarnjih poslova, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na 11. sjednici, održanoj 18.06.2015. godine, donosi UREDBU O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU KORIŠTENJA ZAŠTITNOG ZNAKA FEDERALNOG MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA - FEDERALNOG MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA POGLAVLJE I. - TEMELJNE ODREDBE Članak 1. (Predmet Uredbe) Ovom uredbom uređuje se oblik, sadržaj i način korištenja zaštitnog znaka Federalnog ministarstva unutarnjih poslova - Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova (u daljem tekstu: zaštitni znak). Članak 2. (Zaštitni znak Federalnog ministarstva) Zaštitni znak iz članka 1. ove uredbe koristi se u Federalnom ministarstvu i Federalnoj upravi policije na način utvrđen ovom uredbom i predstavlja Federalno ministarstvo i Federalnu upravu policije te se ističe kao simbol Federalnog ministarstva i Federalne uprave policije (u daljem tekstu: Uprava policije). POGLAVLJE II. - OBLIK I SADRŽAJ ZAŠTITNOG ZNAKA Članak 3. (Oblik zaštitnog znaka) Zaštitni znak je desetokutnog oblika, mjedenožute boje.
Zakon o izmjenama Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa Federacija BiH Službene novine FBiH 86/15 11.06.2015 SN FBiH 39/18, SN FBiH 34/18, SN FBiH 38/17, SN FBiH 6/17, SN FBiH 104/16, SN FBiH 30/16, SN FBiH 98/15, SN FBiH 91/15, SN FBiH 109/12, SN FBiH 42/09, SN FBiH 81/08, SN FBiH 64/08, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 zakon,izmjene,izmjena,naplata doprinosa,doprinosi Petak, 6. 11. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 86 - Strana 211 Član 3. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TRŽIŠTU VRIJEDNOSNIH PAPIRA Proglašava se Zakon o izmjenama Zakona o tržištu vrijednosnih papira, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 9.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 15.7.2015. godine. Broj 01-02-814-02/15 3. studenoga 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O TRŽIŠTU VRIJEDNOSNIH PAPIRA Članak 1. U Zakonu o tržištu vrijednosnih papira ("Službene novine Federacije BiH", br. 85/08 i 109/12), u članku 262. u stavku (1) broj: "3.000,00" zamjenjuje se brojem: "15.000,00", a broj: "15.000,00" zamjenjuje se brojem: "200.000,00". U stavku (2) broj: "500,00" zamjenjuje se brojem: "3.000,00", a broj: "3.000,00" zamjenjuje se brojem: "20.000,00". Članak 2. U članku 263. u stavku (1) broj: "200,00" zamjenjuje se brojem: "500,00", a broj: "1.500,00" zamjenjuje se brojem: "10.000,00". Članak 3. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНАМА ЗАКОНА О ТРЖИШТУ ВРИЈЕДНОСНИХ ПАПИРА Проглашава се Закон о измјенама Закона о тржишту вриједносних папира, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 9.10.2015. године и на сједници Дома народа од 15.7.2015. године. Број 01-02-814-02/15 3. новембра 2015. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р. ЗАКОН О ИЗМЈЕНАМА ЗАКОНА О ТРЖИШТУ ВРИЈЕДНОСНИХ ПАПИРА Члан 1. У Закону о тржишту вриједносних папира ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 85/08 и 109/12), у члану 262. у ставу (1) број: "3.000,00" замјењује се бројем: "15.000,00", а број: "15.000,00" замјењује се бројем: "200.000,00". У ставу (2) број: "500,00" замјењује се бројем: "3.000,00", а број: "3.000,00" замјењује се бројем: "20.000,00". Члан 2. У члану 263. у ставу (1) број: "200,00" замјењује се бројем: "500,00", а број: "1.500,00" замјењује се бројем: "10.000,00". Члан 3. Овај закон ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. 1636 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JEDINSTVENOM SISTEMU REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Proglašava se Zakon o izmjenama Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 9.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 15.7.2015. godine. Broj 01-02-815-02/15 3. novembra 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O JEDINSTVENOM SISTEMU REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Član 1. U Zakonu o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 42/09 i 109/12) u članu 30. u stavu (1) riječi: "od 500,00 KM do 50.000,00 KM" zamjenjuju se riječima: "od 5000,00 KM do 100.000,00 KM". U stavu (2) riječi: "od 500,00 KM do 3.000,00 KM" zamjenjuju se riječima: "od 3.000,00 KM do 20.000,00 KM". U stavu (3) riječi: "od 200,00 KM do 1.500,00 KM" zamjenjuju se riječima: "od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM". Član 2. U članu 31. u stavu (1) riječi: "od 200,00 KM do 1.500,00 KM" zamjenjuju se riječima: "od 1.500,00 KM do 20.000,00 KM". Broj 86 - Strana 212 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 6. 11. 2015. Član 3. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JEDINSTVENOM SUSTAVU REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Proglašava se Zakon o izmjenama Zakona o jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 9.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 15.7.2015. godine. Broj 01-02-815-02/15 3. studenoga 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O JEDINSTVENOM SUSTAVU REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Članak 1. U Zakonu o Jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 42/09 i 109/12), u članku 30. u stavku (1) riječi: "od 500,00 KM do 50.000,00 KM" zamjenjuju se riječima: "od 5000,00 KM do 100.000,00 KM". U stavku (2) riječi: "od 500,00 KM do 3.000,00 KM" zamjenjuju se riječima: "od 3.000,00 KM do 20.000,00 KM". U stavku (3) riječi: "od 200,00 KM do 1.500,00 KM" zamjenjuju se riječima: "od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM". Članak 2. U članku 31. u stavku (1) riječi: "od 200,00 KM do 1.500,00 KM" zamjenjuju se riječima: "od 1.500,00 KM do 20.000,00 KM". Članak 3. Ovaj zakon stupa na snagu narednoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНАМА ЗАКОНА О ЈЕДИНСТВЕНОМ СИСТЕМУ РЕГИСТРАЦИЈЕ, КОНТРОЛЕ И НАПЛАТЕ ДОПРИНОСА Проглашава се Закон о измјенама Закона о јединственом систему регистрације, контроле и наплате доприноса, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 9.10.2015. године и на сједници Дома народа од 15.7.2015. године. Број 01-02-815-02/15 3. новембра 2015. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р. ЗАКОН О ИЗМЈЕНАМА ЗАКОНА О ЈЕДИНСТВЕНОМ СИСТЕМУ РЕГИСТРАЦИЈЕ, КОНТРОЛЕ И НАПЛАТЕ ДОПРИНОСА Члан 1. У Закону о Јединственом систему регистрације, контроле и наплате доприноса ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 42/09 и 109/12), у члану 30. у ставу (1) ријечи: "од 500,00 КМ до 50.000,00 КМ" замјењују се ријечима: "од 5000,00 КМ до 100.000,00 КМ". У ставу (2) ријечи: "од 500,00 КМ до 3.000,00 КМ" замјењују се ријечима: "од 3.000,00 КМ до 20.000,00 КМ". У ставу (3) ријечи: "од 200,00 КМ до 1.500,00 КМ" замјењују се ријечима: "од 2.000,00 КМ до 20.000,00 КМ". Члан 2. У члану 31. у ставу (1) ријечи: "од 200,00 КМ до 1.500,00 КМ" замјењују се ријечима: "од 1.500,00 КМ до 20.000,00 КМ". Члан 3. Овај закон ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. 1637 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ODLUKE O ALOKACIJI OBAVEZA PO KREDITU KUVAJTSKOG FONDA ZA RAZVOJ 535 PROJEKT ČETIRI CESTE I MOST MUSALA NA FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Odluka o alokaciji obaveza po kreditu Kuvajtskog fonda za razvoj 535 projekt četiri ceste i most Musala na Federaciju Bosne i Hercegovine, koju je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 09.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 30.7.2015. godine. Broj 01-02-798-02/05 26. oktobra 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. Na osnovu člana 40. stav 5. i člana 37. stav 3. Zakona o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 86/07, 24/09 i 44/10), Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je, na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 9.10.2015. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 30.7.2015. godine, donio
Zakon o nasljeđivanju u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 80/14 01.10.2014 nasljeđivanje,zakon,fbih Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 80/14 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 80/14 Na osnovu člana IV.B.7 a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O NASLJEĐIVANJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o nasljeđivanju u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 25.06.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 10.07.2014. godine. Broj 01-02-711-02/14 22. septembra 2014. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O NASLJEĐIVANJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Ostavitelj može ugovorom o nasljeđivanju ili testamentom raspolagati svojom imovinom na način i u granicama koji su određeni u zakonu. Ostavina bez nasljednika Član 7. Smrću ostavitelja koji nema nasljednika ostavinu stiče općina, odnosno grad određen ovim zakonom koji time dobivaju jednak položaj kao da su nasljednici ostaviteljevi, osim što se oni ne mogu odreći naslijeđa. II. NASLJEĐIVANJE NA OSNOVU ZAKONA A. ZAKONSKI NASLJEDNICI 1. NASLJEDNI REDOVI Krug zakonskih nasljednika Član 8. (1) Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, na osnovu zakona, umrlog nasljeđuju: svi njegovi potomci, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegov bračni partner, njegovi roditelji, njegovi usvojitelji, njegova braća i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i nane i njihovi potomci, njegovi ostali preci. (2) Osobe iz stava (1) ovog člana nasljeđuju po nasljednim redovima. (3) Nasljednici bližeg nasljednog reda isključuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda. Vanbračni partner kao zakonski nasljednik Član 9. (1) Na osnovu zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov vanbračni partner koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim. (2) Vanbračnom zajednicom u smislu ovog zakona smatra se zajednica života žene i muškarca u skladu s odredbama zakona koji uređuje porodične odnose, a koja je prestala ostaviteljevom smrću. a) Prvi nasljedni red Potomci i bračni partner ostavitelja Član 10. (1) Ostavitelja nasljeđuju prije svih njegova djeca i njegov bračni partner. (2) Nasljednici prvog nasljednog reda nasljeđuju na jednake dijelove. (3) Kad ostavitelj nema potomaka bračni partner ne nasljeđuje u prvom nasljednom redu. Pravo predstavljanja Član 6. Raspolaganje ugovorom o nasljeđivanju ili testamentom (5) Ko je naslijedio ostavitelja, njegov je sveopći pravni sljednik. (4) Nasjedno pravo se stiče u trenutku ostaviteljeve smrti. Sticatelj nasljednog prava može ga se po odredbama ovog zakona odreći, pa će se uzeti kao da ga nikada nije niti stekao. (3) Nasljedno pravo se stiče po odredbama ovog zakona, a na osnovu ugovora o nasljeđivanju, testamenta ili zakona. (2) Svaka osoba sposobna je naslijediti ako zakonom nije što drugo određeno. (1) Umrlo fizičko lice (ostavitelj) nasljeđuje onaj koji je njegovom smrću stekao nasljedno pravo (nasljednik). Član 5. Pozivanje na nasljedstvo (2) U slučaju potpunog usvojenja prestaju međusobna nasljedna prava usvojenika i njegovih potomaka sa njegovim srodnicima po krvi. (2) Ako su oba ostaviteljeva roditelja umrla prije ostavitelja dio ostavine koji bi svakome od njih pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njihovi potomci, prema odredbama stava (1) ovog člana. (3) U svim slučajevima ostaviteljeva braća i sestre samo po ocu nasljeđuju na jednake dijelove očev dio ostavine, braća i sestre samo po majci nasljeduju na jednake dijelove majčin dio, a rođena braća i sestre nasljeđuju na jednake dijelove s braćom i sestrama po ocu očev dio, a s braćom i sestrama po majci majčin dio. Nasljeđivanje jednog roditelja koji je umro bez potomstva Član 14. Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, a nije ostavio nijednog potomka, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuje drugi roditelj, a ako je i ovaj umro prije ostavitelja, njegovi potomci nasljeđuju ono što bi pripalo i jednom i drugom roditelju, prema odredbama člana 12. ovog zakona. c) Treći nasljedni red Djedovi i nane umrlog Član 15. (1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke, ni bračnog partnera, ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeđuju njegovi djedovi i nane. (2) Jednu polovinu ostavine nasljeđuju djed i nana s očeve strane, a drugu polovinu djed i nana s majčine strane. Prava djeda i nane iste loze Član 16. (1) Djed i nana iste loze nasljeđuju na jednake dijelove. (2) Ako je neki od predaka jedne loze iz stava (1) ovog člana umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njegova djeca i njegovi potomci, po pravilima koja važe za slučaj kad umrlog nasljeđuju njegova djeca i ostali potomci. (1) Vanbračno srodstvo izjednačuje se u pogledu nasljeđivanja sa bračnim, a srodstvo potpunog usvojenja sa srodstvom po krvi. Član 4. Nasljeđivanje vanbračnih srodnika i srodnika iz potpunog usvojenja (2) Stranci su u nasljeđivanju ravnopravni s državljanima Bosne i Hercegovine. (1) Sva fizička lica su pod istim uvjetima ravnopravna u nasljeđivanju. Član 3. Ravnopravnost u nasljeđivanju Nasljeđivati se mogu stvari i prava koja pripadaju fizičkim licima, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne prirode ili po zakonu. Član 2. Predmet nasljeđivanja (2) Ovim se zakonom uređuju pravila po kojima sud, drugi organi i ovlaštene osobe u Federaciji postupaju u nasljednim stvarima. (1) Nasljedno pravo u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) ostvaruje se po odredbama ovog zakona. Član 1. DIO PRVI NASLJEDNO PRAVO I. OPĆE ODREDBE Ostvarivanje nasljednog prava (5) Ako nema pradjedova i pranana jedne loze, dio ostavine koji bi im pripao da su živi nasljeđuju pradjedovi i pranane druge loze. Ostali preci Član 20. Iza pradjedova i pranana ostavitelja nasljeđuju daljnji njegovi preci redom, po pravilima po kojima nasljeđuju njegovi pradjedovi i njegove pranane. Nasljeđivanje ostavine bez nasljednika Član 21. (1) Smrću ostavitelja koji nema nasljednika, nekretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad na čijem se području nalaze. (2) Smrću ostavitelja koji nema nasljednika pokretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao prebivalište na području Federacije. (3) Ako ostavitelj u trenutku smrti nije imao prebivalište na području Federacije, a imao je boravište, pokretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao boravište na području Federacije. (4) Ako ostavitelj u trenutku smrti na području Federacije nije imao ni prebivalište niti boravište, pokretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti bio upisan u knjigu državljana Bosne i Hercegovine i Federacije. 2. Posebne odredbe za neke nasljednike a) Nepotpuno usvojenje Član 11. Dio ostavine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadživjelo ostavitelja nasljeđuju njegova djeca, ostaviteljeva unučad na jednake dijelove, a ako je neko od unučadi umrlo prije ostavitelja, dio koji bi njemu pripao da je bio živ u trenutku ostaviteljeve smrti nasljeđuju njegova djeca, ostaviteljeva praunučad na jednake dijelove i tako redom sve dok ima ostaviteljevih potomaka. b) Drugi nasljedni red Bračni partner i roditelji umrlog Član 12. (1) Ostavinu umrlog koji nije ostavio potomke nasljeđuje njegov bračni partner i njegovi roditelji. (2) Roditelji umrlog nasljeđuju jednu polovinu ostavine na jednake dijelove, a drugu polovinu ostavine nasljeđuje bračni partner umrlog. (3) Ako iza umrlog nije ostao bračni partner, roditelji umrlog nasljeđuju cijelu ostavinu na jednake dijelove. Braća i sestre umrlog i njihovi potomci Član 13. (1) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njegova djeca (braća i sestre ostavitelja), njegova unučad i praunučad i njegovi daljnji potomci, po pravilima koja važe za slučaj kada umrlog nasljeđuju njegova djeca i ostali potomci. (3) U svemu ostalom za nasljedno pravo djeda i nane jedne loze i njihove djece važe pravila po kojima nasljeđuju ostaviteljevi roditelji i njihovi potomci. Nasljeđivanje djeda i nane jedne loze koji su umrli bez potomstva Član 17. Ako su djed i nana jedne loze umrli prije ostavitelja, a nisu ostavili ni jednog potomka, dio ostavine koji bi im pripao da su nadživjeli ostavitelja nasljeđuju djed i nana druge loze, njihova djeca, njihovi unuci i njihovi daljni potomci, kako je određeno u članu 16. ovog zakona. d) Četvrti nasljedni red Pradjedovi i pranane umrlog Član 18. (1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni bračnog partnera, ni djeda i nanu, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeđuju njegovi pradjedovi i pranane. (2) Jednu polovinu nasljeđuju pradjedovi i pranane s očeve strane, a drugu polovinu nasljeđuju pradjedovi i pranane s majčine strane. Prava pradjeda i pranane iste loze Član 19. (1) Od dijela koji pripada ostaviteljevim pradjedovima i prananama s očeve strane jednu polovinu nasljeđuju na jednake dijelove roditelji njegovog djeda po ocu, a drugu polovinu roditelji njegove nane po ocu. (2) I pradjedovi i pranane s majčine strane nasljeđuju na način određen u stavu (1) ovog člana dio koji im pripada. (3) Ako nema koga od tih predaka, dio koji bi mu pripao da je živ nasljeđuje predak koji mu je bio bračni partner. (4) Ako nema jednog para tih predaka, dijelove koji bi im pripali da su živi nasljeđuje drugi par iste loze. (1) Usvojenik iz nepotpunog usvojenja i njegovi potomci imaju prema usvojitelju ista nasljedna prava kao i usvojiteljeva djeca i drugi njegovi potomci, osim ako pri usvojenju ta prava nisu ograničena ili sasvim isključena. (2) U slučajevima u kojima usvojenik i njegovi potomci nasljeđuju usvojitelja kao njegova djeca, usvojitelj nasljeđuje usvojenika i njegove potomke. (3) Usvojitelj ima na ostavinu usvojenika i njegovih potomaka ista nasljedna prava koja ima odgovarajući predak usvojenika prema svojim potomcima. (4) Usvojenik i njegovi potomci ne nasljeđuju usvojiteljeve srodnike, njegovog bračnog partnera, ni druge njegove usvojenike. Član 27. (1) Kada su roditelji koji nemaju nužnih sredstava za život pozvani na naslijeđe sa ostaviteljevim bračnim partnerom, sud može na njihov zahtjev odlučiti da naslijede i jedan od onog dijela ostavine koji bi po zakonu trebalo da naslijedi bračni partner. (2) Sud može odlučiti da roditelji naslijede cijelu ostavinu ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom roditelji zapali u oskudicu. (3) Ako je između ostaviteljevih roditelja zajednica života trajno prestala, a samo jedan roditelj nema sredstava nužnih za život, ovaj roditelj može zahtijevati povećanje nasljednog dijela kako prema bračnom partneru tako i prema drugom ostaviteljevom roditelju. (4) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, nadživjeli roditelj koji nema nužnih sredstava za život može zahtijevati povećanje svog nasljednog dijela i prema nasljednicima umrlog ostaviteljevog roditelja. (5) Pri odlučivanju u slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana sud će uzeti u obzir sve okolnosti, a naročito imovinske prilike i sposobnost za privređivanje roditelja, imovinske prilike bračnog partnera, odnosno nasljednika umrlog roditelja i njegovu sposobnost za privređivanje i vrijednost ostavine. B. NUŽNI NASLJEDNICI 1. NUŽNI NASLJEDNICI I NUŽNI I RASPOLOŽIVI DIO OSTAVINE Nužni nasljednici Član 28. (1) Nužni nasljednici su: djeca ostavitelja, njegovi usvojenici iz potpunog usvojenja te njegov bračni partner. (2) Ostali potomci umrlog, njegovi usvojenici iz nepotpunog usvojenja i njihovi potomci, njegovi roditelji i njegova braća i sestre nužni su nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život. (3) Osobe navedene u ovom članu su nužni nasljednici kad su po zakonskom redu nasljeđivanja pozvane na nasljedstvo. Nužni i raspoloživi dio Član 29. (1) Nužni nasljednici imaju pravo na dio ostavine s kojim ostavitelj ne može raspolagati i koji se naziva nužni dio. (2) Nužni dio nasljednika iz člana 28. stav 1. ovog zakona iznosi jednu polovinu, a nužni dio ostalih nasljednika jednu trećinu onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja. (3) Ostatkom ostavine može ostavitelj raspolagati po svojoj volji i taj dio ostavine naziva se raspoloživi dio. (5) Srodnici usvojitelja i njegov bračni partner kod nepotpunog usvojenja ne nasljeđuju usvojenika ni njegove srodnike. (6) Nepotpunim usvojenjem ostaju nedirnuta prava nasljeđivanja između usvojenika i njegovih srodnika. Gubitak prava usvojenika Član 23. Usvojenik iz nepotpunog usvojenja i njegovi potomci ne mogu naslijediti usvojitelja ako je usvojitelj podnio zahtjev za raskid usvojenja, a poslije njegove smrti se utvrdi da je zahtjev bio osnovan. b) Djeca Povećanje nasljednog dijela djece Član 24. (1) Kada su djeca koja nemaju nužnih sredstava za život pozvana na nasljeđe, sud može na njihov zahtjev odlučiti da naslijeđe i jedan dio onog dijela ostavine koji bi po zakonu trebalo da naslijede ostali nasljednici prvog nasljednog reda. 2) od utvrđene vrijednosti dobara koja je ostavitelj imao u trenutku smrti odbijaju se troškovi sahrane ostavitelja, iznos troškova popisa i procjene ostavine i iznos dugova ostavitelja; 3) dobijenom ostatku dodaje se vrijednost svih poklona koje je ostavitelj učinio ma na koji način nekom zakonskom nasljedniku, pa i poklona učinjenih nasljednicima koji se odriču naslijeđa, kao i onih poklona za koje je ostavitelj naredio da se ne uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio, kao i poklona za koje je ostavitelj u posljednjoj godini svog života učinio drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobičajenih poklona. (2) Pri utvrđivanju vrijednosti ostavine neće se uzeti u obzir vrijednost poklona učinjenih za postignuće općekorisnih svrha, kao ni poklona koji se na osnovu samog zakona ne uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio. Poklon i određivanje njegove vrijednosti Član 32. Kao poklon u smislu ovog zakona smatra se i odricanje od prava, oproštaj duga ono što je ostavitelj za vrijeme svog života dao nasljedniku na ime nasljednog dijela, ili radi osnivanja ili proširenja domaćinstva, ili radi obavljanja zanimanja, kao i svako drugo raspolaganje ostavitelja bez nadoknade. Procjenjivanje poklona Član 33. Pri procjenjivanju poklona uzima se vrijednost poklonjene stvari u trenutku ostaviteljeve smrti, a prema njenom stanju u vrijeme kada je poklon učinjen. Poklon u vidu osiguranja Član 34. Kada se poklon sastoji u osiguranju u korist poklonoprimca, kao vrijednost poklona uzet će se zbir premija koje je uplatio ostavitelj, ako je taj zbir manji od osigurane sume; a ako je zbir premija veći od osigurane sume, kao vrijednost poklona uzet će se iznos osigurane sume. b) Imovina koja se izdvaja iz ostavine Izdvajanje u korist potomka koji su privređivali sa ostaviteljem Član 35. (2) Sud može odlučiti da djeca naslijede cijelu ostavinu ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom djeca zapala u oskudicu. (3) Pri odlučivanju u slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana sud će uzeti u obzir sve okolnosti, a naročito imovinske prilike i sposobnost za privređivanje svakog djeteta i bračnog partnera, trajanje bračne zajednice, kao i vrijednost ostavine. c) Gubitak prava na nasljeđivanje bračnog i vanbračnog partnera Kad bračni i vanbračni partner nema pravo na nasljedstvo Član 36. (1) Nadživjelom bračnom partneru i ostaviteljevim potomcima koji su živjeli sa ostaviteljem u istom domaćinstvu pripadaju predmeti domaćinstva koji služe za zadovoljavanje njihovih svakodnevnih potreba, kao što su pokućstvo, namještaj, posteljina i slično, ali ne ako su ovi predmeti znatnije vrijednosti. (2) Tako izdvojeni predmeti ne uzimaju se u obzir pri izračunavanju nužnog dijela, niti se uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio. c) Smanjenje raspolaganja pravnim poslovima za slučaj smrti i vraćanje poklona zbog povreda nužnog dijela Povreda nužnog dijela Pokloni i raspolaganja putem pravnih poslova za slučaj smrti učinjeni u korist nužnih nasljednika Član 37. (1) Kada je povrijeđen nužni dio, raspolaganja pravnim poslovima za slučaj smrti (testament, ugovor o nasljeđivanju) smanjit će se, a pokloni će se vratiti ukoliko je potrebno da bi se namirio nužni dio. (2) Nužni dio je povrijeđen kada ukupna vrijednost raspolaganja ugovorom o nasljeđivanju, testamentom i poklonom prelazi raspoloživi dio. (3) Pri utvrđivanju ukupne vrijednosti raspolaganja pravnim poslovima za slučaj smrti i poklona uzimaju se u račun i oni pokloni i raspolaganja za koja je ostavitelj naredio da se ne uračunavaju nužnom nasljedniku u njegov nasljedni dio. (4) Od poklona i raspolaganja pravnim poslovima za slučaj smrti koja se uračunavaju nužnom nasljedniku u njegov nasljedni dio uzima se u račun pri utvrđivanju ukupne vrijednosti raspolaganja samo onoliko za koliko oni premašuju njegov nužni dio. Red smanjenja i vraćanja Član 38. Kada je povrijeđen nužni dio prvo se smanjuju raspolaganja testamentom, zatim raspolaganja ugovorom o nasljeđivanju, pa ukoliko nužni dio time ne bi bio namiren, vraćaju se pokloni. Srazmjerno smanjenje raspolaganja testamentom, ugovorom o nasljeđivanju i privilegovani legat Član 39. (1) Raspolaganja testamentom smanjuju se u istoj srazmjeri, bez obzira na njihovu prirodu i na njihov obim i bez obzira na to da li se nalaze u jednom ili više testamenata, ako iz testamenta ne proizilazi nešto drugo. (2) Odredba stava 1. ovog člana primjenjuje se i na ugovor o nasljeđivanju. (3) Ako je ostavitelj ostavio više legata i naredio da se neki legat isplati prije ostalih, taj će se legat smanjiti samo ukoliko vrijednost ostalih legata ne dostiže da se namiri nužni dio. Srazmjerno smanjenje legata naloženih testamentarnom nasljedniku ili legataru Član 40. Član 25. (1) Pravo nasljeđivanja na osnovu zakona između bračnih partnera prestaje razvodom braka ili poništenjem braka. (2) Bračni partner nema pravo na nasljeđe: (1) Vraćanje poklona vrši se počev od posljednjeg poklona i ide dalje obrnuto po redu kojim su pokloni učinjeni. (2) Pokloni učinjeni istovremeno vraćaju se srazmjerno. Položaj poklonoprimca koji vraća poklon Član 42. U pogledu poklonjene stvari koju je dužan vratiti poklonoprimac se smatra savjesnim posjednikom do dana kada je saznao za zahtjev za vraćanje poklona. Ko može tražiti smanjenje raspolaganja pravnim poslovima za slučaj smrti i vraćanje poklona Član 43. (1) Smanjenje raspolaganja testamentom, ugovorom o nasljeđivanju i vraćanje poklona kojim je povrijeđen nužni dio mogu tražiti samo nužni nasljednici. (2) Pravo iz stava 1. ovog člana nasljedivo je samo ako je nužni nasljednik prije svoje smrti već podnio zahtjev za nužni dio. Zastara prava na traženje smanjenja raspolaganja pravnim poslovima za slučaj smrti i vraćanje poklona Član 44. Smanjenje raspolaganja testamentom može se tražiti u roku tri godine od proglašenja testamenta, a raspolaganje ugovorom o nasljeđivanju i vraćanje poklona u roku tri godine od ostaviteljeve smrti, odnosno od dana kada je rješenje o njegovom proglašenju za umrlog, odnosno rješenje kojim se utvrđuje njegova smrt postalo pravomoćno. 3. ISKLJUČENJE NUŽNIH NASLJEDNIKA IZ NASLIJEĐA I LIŠENJE NUŽNOG DIJELA U KORIST POTOMAKA a) Isključenje nužnih nasljednika Razlozi isključenja Član 45. (1) Ostavitelj može isključiti iz nasljedstva nasljednika koji ima pravo na nužni dio: 1) ako se on povredom neke zakonske ili moralne obaveze koja proizlazi iz njegovog porodičnog odnosa s ostaviteljem teže ogriješio prema ostavitelju, 2) ako je namjerno počinio neko teže krivično djelo prema njemu ili njegovom bračnom partneru, djetetu ili roditelju, 3) ako je počinio neko od krivičnih djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine ili čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, 4) ako se odao neradu ili nepoštenu životu. (2) Isključenje iz nasljedstva može biti potpuno ili djelomično. Uvjeti za punovažnost isključenja Član 46. (1) Ostavitelj koji želi isključiti nasljednika mora to izraziti u testamentu ili u ugovoru o nasljeđivanju na izričit način i navesti razlog za isključenje. (2) Razlog za isključenje mora postojati u vrijeme sastavljanja testamenta ili ugovora o nasljeđivanju. 1) ako je ostavitelj bio podnio tužbu za razvod braka, a poslije ostaviteljeve smrti se utvrdi da je tužba bila osnovana, 2) ako njegov brak sa ostaviteljem bude oglašen za nepostojeći, ili bude poništen, poslije ostaviteljeve smrti, iz uzroka za čije je postojanje nadživjeli bračni partner znao u vrijeme zaključenja braka, 3) ako je njegova zajednica života sa ostaviteljem bila trajno prestala njegovom krivicom ili u sporazumu sa ostaviteljem. (3) Vanbračni partner nema pravo na nasljedstvo ako je njegova zajednica života s ostaviteljem bila trajno prestala prije ostaviteljeve smrti. b) Lišenje nužnog dijela u korist potomaka Član 48. (1) Ako je potomak koji je imao pravo na nužni dio prezadužen ili je rasipnik, ostavitelj ga može na izričit način lišiti u cjelini ili djelomično njegovog nužnog dijela u korist njegovih potomaka. (2) Ovo lišenje ostaje punovažno samo ako u trenutku otvaranja naslijeđa lišeni ima maloljetne ili punoljetne potomke koji su nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život. (3) Lišeni nasljednik nasljeđuje ostavitelja u dijelu koji nije obuhvaćen lišenjem. (4) Lišeni nasjednik nasljeđuje ostavitelja i kad pretpostavke za lišenje više ne postoje u času ostaviteljeve smrti. C. URAČUNAVANJE POKLONA I LEGATA U NASLJEDNI DIO Uračunavanje poklona zakonskom nasljedniku Član 49. (1) Svakom zakonskom nasljedniku uračunava se u nasljedni dio sve što je na bilo koji način dobio na poklon od ostavitelja. (2) Plodovi i druge koristi koje je nasljednik imao od poklonjene stvari sve do ostaviteljeve smrti se ne uračunavaju. (3) Poklon se ne uračunava ako je ostavitelj izjavio u vrijeme poklona ili kasnije, ili u testamentu ili u ugovoru o nasljeđivanju da se poklon neće uračunati u nasljedni dio, ili se iz okolnosti može zaključiti da je to bila ostaviteljeva volja. (4) Pri tome ostaju u važnosti odredbe o nužnom dijelu, s tim da se nužnom nasljedniku uvijek u vrijednost njegovog nužnog dijela uračunavaju pokloni koje je dobio. Uračunavanje legata zakonskim nasljednicima Član 50. (1) Legat ostavljen zakonskom nasljedniku uračunava se u njegov nasljedni dio, osim ako iz testamenta ili iz ugovora o nasljeđivanju proizilazi da je ostavitelj htio da nasljednik dobije legat pored svog dijela. (2) Pri uračunavanju vrijede odredbe o nužnom dijelu, s time da se nužnom nasljedniku uvijek u vrijednost njegovog nužnog dijela uračunavaju legati koji su mu namijenjeni. Uračunavanje poklona i legata Član 51. (1) Uračunavanje poklona i legata vrši se na taj način što ostali nasljednici dobivaju iz ostavine odgovarajuću vrijednost, a poslije toga ostatak ostavine dijeli se među svim nasljednicima. (2) Ako dobra koja je ostavitelj imao u trenutku smrti nisu dovoljna da ostali nasljednici dobiju odgovarajuću vrijednost, nasljednik kojem se vrši uračunavanje poklona i legata nije dužan vratiti im nešto od onoga što je dobio. (3) U slučaju iz stava 2. ovog člana ostaju važiti odredbe o nužnom dijelu. Povećanje nasljednog dijela bračnog partnera Član 26. Član 22. (1) Kada je bračni partner koji nema nužnih sredstava za život pozvan na naslijeđe sa nasljednicima prvog ili drugog nasljednog reda sud može, na zahtjev bračnog partnera, odlučiti da bračni partner naslijedi i jedan dio onog dijela ostavine koji bi po zakonu trebalo da naslijede ostali nasljednici, a može odlučiti i da bračni partner naslijedi cijelu ostavinu, ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom bračni partner zapao u oskudicu. (2) Pri odlučivanju u slučaju iz stava 1. ovog člana sud će uzeti u obzir sve okolnosti, a naročito imovinske prilike i sposobnosti za privređivanje bračnog partnera, trajanje bračne zajednice, imovinske prilike ostalih nasljednika i njihovu sposobnost za privređivanje i vrijednost ostavine. d) Roditelji Povećanje nasljednog dijela roditelja Pravo na nužni dio je nasljedno pravo (2) Nasljednik ima pravo zahtijevati ispunjenje legata samo u granicama raspoloživog dijela. Pravo vraćanja poklona Član 54. (1) Nasljednik ima pravo da poklonjenu mu stvar vrati u ostavinu. (2) U tom slučaju neće mu se njena vrijednost uračunati u nasljedni dio, a u pogledu troškova koje je učinio za stvar i u pogledu oštećenja koja je pretrpjela, smatrat će se za savjesnog držaoca, ukoliko se ne dokaže njegova nesavjesnost. Određivanje vrijednosti poklona pri uračunavanju Član 55. Određivanje vrijednosti poklona pri uračunavanju poklona nasljedniku u nasljedni dio vrši se u skladu sa odredbama člana 33. ovog zakona. Poklon u vidu osiguranja Član 56. Vrijednost poklona u vidu osiguranja određuje se u skladu sa odredbama člana 34. ovog zakona. Troškovi izdržavanja nasljednika Član 57. (1) Ono što je potrošeno na izdržavanje nasljednika i na njegovo obavezno školovanje neće se uračunati u njegov nasljedni dio. (2) Da li će se izdaci koje je ostavitelj učinio za daljnje školovanje nasljednika uračunati u njegov nasljedni dio i u kojoj mjeri, odlučit će sud na zahtjev nasljednika prema okolnostima, uzimajući u obzir naročito vrijednost ostavine i troškova školovanja i osposobljavanja za samostalan život ostalih nasljednika. Uobičajeni manji pokloni Član 58. Uobičajeni manji pokloni ne uračunavaju se u nasljedni dio. Član 59. (1) Pokloni učinjeni osobi umjesto koje nasljednik dolazi na naslijeđe uslijed smrti te osobe ili uslijed njegovog odricanja od naslijeđa, uračunavaju se i u nasljedni dio. (2) Pokloni učinjeni osobi umjesto koje nasljednik dolazi na naslijeđe zbog nedostojnosti te osobe, ili zbog njenog isključenja iz naslijeđa ili zbog lišenja nužnog dijela, ne uračunavaju se nasljedniku u nasljedni dio. Uračunavanje nasljednikovog duga ostavitelju Član 60. Član 30. (1) Nužnom nasljedniku pripada određeni dio svake stvari i prava koji sačinjavaju ostavinu, ali ostavitelj može odrediti da nužni nasljednik primi svoj dio i u određenim stvarima, pravima ili u novcu. (2) Na zahtjev neke od stranaka sud može, kad nađe da je to opravdano, odlučiti da nužnom nasljedniku pripadne dio u određenim stvarima, pravima ili u novcu, ako to već nije pravnim poslom odredio ostavitelj. 2. IZRAČUNAVANJE NUŽNOG I RASPOLOŽIVOG DIJELA, SMANJENJE RASPOLAGANJA PRAVNIM POSLOVIMA ZA SLUČAJ SMRTI I VRAĆANJE POKLONA a) Izračunavanje nužnog i raspoloživog dijela Utvrđivanje vrijednosti ostavine III. NASLJEĐIVANJE NA OSNOVU TESTAMENTA A. UVJETI ZA PUNOVAŽNOST TESTAMENTA Sposobnost za sačinjavanje testamenta Član 62. (1) Testament je strogo lični akt koji može sastaviti svaka osoba sposobna za rasuđivanje koja je navršila 15 godina života. (2) Testament je ništavan ako u vrijeme njegovog sastavljanja zavještatelj nije imao 15 godina života ili ako nije bio sposoban za rasuđivanje. Ako se ne dokaže suprotno, smatrat će se da je zavještatelj u trenutku sastavljanja testamenta bio sposoban za rasuđivanje. Zavještatelj nije bio sposoban za rasuđivanje ako u tom trenutku nije bio u stanju shvatiti značenje svog izjašnjenja i njegove posljedice, ili nije bio u stanju vladati svojom voljom toliko da postupa u skladu s tim znanjem. (3) Gubitak sposobnosti za rasuđivanje koji bi nastupio pošto je testament sačinjen ne utiče na njegovu punovažnost. Ništavnost testamenta Član 63. (1) Ništavan je testament ako je zavještatelj bio nesposoban za rasuđivanje, ili nije imao 15 godina, ili je bio natjeran prijetnjom, ili prinudom da ga sastavi ili se odlučio da ga sačini uslijed toga što je bio prevaren ili što se nalazio u zabludi. (2) Prijetnja, prinuda ili prevara povlači ništavnost testamenta i kad potiče od treće osobe. (3) Raspolaganja testamentom su ništavna i kad postoji zabluda o činjenicama koje su pobudile zavještatelja da učini ta raspolaganja. (4) Ako su samo neke odredbe testamenta unesene u testament pod prijetnjom ili prinudom, uslijed prevare ili u zabludi, ništavne su samo te odredbe. Član 64. (1) Poništenje testamenta ili pojednih njegovih odredaba iz razloga utvrđenih u čl. 62. i 63. ovog zakona može tražiti samo osoba koja ima pravni interes i to u roku jedne godine od kada je doznala za postojanje uzroka ništavnosti, a najkasnije za deset godina od proglašenja testamenta. (2) Rok od jedne godine ne može početi teči prije proglašenja testamenta. (3) Poništenje testamenta prema nesavjesnoj osobi može se tražiti za 20 godina od proglašenja testamenta. Forma testamenta kao uvjet za njegovu punovažnost Član 65. (1) Punovažan je onaj testament koji je sačinjen u formi utvrđenoj u zakonu i pod uvjetima predviđenim zakonom. (2) Poništenje testamenta zbog nedostatka forme može tražiti poslije otvaranja naslijeđa samo osoba koja ima pravni interes i to u roku jedne godine od kada je saznala za testament, a najduže za deset godina od proglašenja testamenta. (3) Rok od jedne godine ne može početi da teče prije proglašenja testamenta. B. OBLICI TESTAMENTA Svojeručni testament Član 31. (1) Vrijednost ostavine na osnovu koje se izračunava nužni dio utvrđuje se na sljedeći način: 1) prvo se popisuju i procjenjuju sva dobra koja je ostavitelj imao u trenutku smrti, računajući tu i sve ono čime je raspolagao ugovorom o nasljeđivanju i testamentom, kao i sva njegova potraživanja, pa i ona koja ima prema nekom nasljedniku, osim potraživanja koja su očigledno nenaplativa; (1) Ostaviteljevi potomci i usvojenici koji su živjeli u zajednici sa ostaviteljem, svojim radom, zaradom ili mu na drugi način pomagali u privređivanju imaju pravo zahtijevati da im se iz ostavine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u povećanju vrijednosti ostaviteljeve imovine. (2) Tako izdvojeni dio ne spada u ostavinu i ne uzima se u obzir pri izračunavanju nužnog dijela, niti se uračunava nasljedniku u njegov nasljedni dio. Izdvajanje predmeta domaćinstva Testamentarni nasljednik čiji bi nasljedni dio morao biti smanjen da bi se namirio nužni dio, može tražiti srazmjerno smanjenje legata koje treba isplatiti ako iz testamenta ne proizlazi nešto drugo. Isto važi i za nasljednika po ugovoru o nasljeđivanju i za legatara kojem je ostavitelj naložio da iz svog legata nešto isplati. Red vraćanja poklona Član 68. (1) Testament može zavještatelju sačiniti po njegovom kazivanju sudija nedležnog suda koji će prethodno utvrditi identitet zavještatelja. (2) Pošto zavještatelj ovakav testament pročita i potpiše, sudija će potvrditi na samom testamentu da ga je zavještatelj u njegovom prisustvu pročitao i potpisao. Sudski testament ako zavještatelj nije u stanju da ga pročita Član 69. (1) U slučaju da zavještatelj nije u stanju da pročita testament koji mu je sačinio sudija, sudija će ga pročitati zavještatelju u prisustvu dva svjedoka. (2) Zavještatelj će zatim u prisustvu dva svjedoka potpisati testament ili staviti na njega otisak prsta pošto izjavi da je to njegov testament. (3) Svjedoci će se potpisati na testamentu. (4) Sudija će na testamentu potvrditi da su sve ove radnje izvršene. Notarski testament Član 70. (1) Testament može zavještatelju sačiniti notar u formi notarski obrađene isprave u skladu sa posebnim zakonom kojim se uređuje postupak notarske obrade isprava. (2) Notarski testament iz stava 1. ovog člana je oblik redovnog i javnog testamenta. Predaja testamenta na čuvanje Član 71. (1) Zavještatelj može svoj testament sam čuvati ili ga povjeriti na čuvanje kojem drugom fizičkom ili pravnom licu. (2) Ako zavještatelj želi povjeriti svoj testament na čuvanje sudu, notaru ili u inozemstvu konzularnom, odnosno diplomatsko-konzularnom predstavniku Bosne i Hecegovine, taj ga je dužan primiti na čuvanje, bez obzira na to ko je testament sastavio, te postupiti pritom po pravilima ovog zakona, odnosno zakona koji uređuje notarsku službu. Sačinjavanje pismenog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta Član 72. (1) Pri sačinjavanju pismenog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta svjedoci će biti punoljetna lica koja nisu lišena poslovne sposobnosti i koja znaju čitati i pisati, a kod sudskog testamenta i koja razumiju jezik na kojem je testament sačinjen. Član 41. (3) U slučaju spora o opravdanosti isključenja dužnost dokazivanja da je isključenje opravdano leži na onome ko se na isključenje poziva. Posljedice isključenja Član 47. Testament sačinjen pred konzularnim ili diplomatskim predstavnikom u inozemstvu Član 74. Testament može sačiniti državljaninu Bosne i Hercegovine u inozemstvu po odredbama koje važe za sačinjavanje sudskog testamenta, konzularni predstavnik ili diplomatski predstavnik Bosne i Hercegovine koji obavlja konzularne poslove. Testament sačinjen na bosanskohercegovačkom brodu i u avionu Član 75. (1) Na bosanskohercegovačkom brodu i u avionu testament može sačiniti zapovjednik broda, odnosno aviona po odredbama koje važe za sačinjavanje sudskog testamenta. (2) Testament koji je sačinjen na bosanskohercegovačkom brodu, odnosno u avionu prestaje važiti po isteku 30 dana nakon povratka zavještatelja u Bosnu i Hercegovinu. Testament sačinjen za vrijeme mobilizacije ili rata Član 76. (1) Za vrijeme mobilizacije ili rata može po odredbama koje važe za sačinjavanje sudskog testamenta, sačiniti testament osobi na vojnoj dužnosti zapovjednik čete ili drugi starješina njegovog ili višeg ranga, ili koja druga osoba u prisustvu koje od ovih starješina, kao i svaki starješina odvojenog odjeljenja. (2) Ovako sačinjen testament prestaje važiti po isteku 60 dana po završetku rata, a ako je zavještatelj ranije ili kasnije demobiliziran po isteku 30 dana od demobiliziranja. Usmeni testament Član 77. (1) Zavještatelj može izjaviti svoju posljednju volju usmeno pred dva svjedoka samo ako uslijed izuzetnih prilika nije u mogućnosti da sačini pismeni testament. (2) Usmeni testament prestaje da važi po isteku 30 dana od prestanka izuzetnih prilika u kojima je sačinjen. Svjedoci pri sačinjavanju usmenog testamenta Član 78. Pri sačinjavanju usmenog testamenta mogu biti svjedoci samo osobe koje mogu biti svjedoci pri sačinjavanju sudskog testamenta, ali ne moraju znati čitati i pisati. Dužnost svjedoka usmenog testamenta Član 79. Isključenjem nasljednik gubi nasljedna prava u obimu u kojem je isključen, a pravo ostalih osoba koje mogu naslijediti ostavitelja određuju se kao da je isključeni umro prije ostavitelja. Pravo nasljednika koji se odrekao od naslijeđa Član 53. (1) Nasljednik koji se odrekao od naslijeđa zadržava poklon u granicama raspoloživog dijela. Nasljedniku se uračunava u njegov dio ono što je dugovao ostavitelju. Zahtjev za uračunavanje Član 61. Testament uništen slučajem ili radnjom neke druge osobe, izgubljen, sakriven ili zaturen poslije smrti zavještatelja ili prije njegove smrti, ali bez njegovog znanja, proizvest će djelovanje punovažnog testamenta ako zainteresirana osoba dokaže da je testament postojao, da je uništen, izgubljen, sakriven ili zaturen, da je bio sačinjen u formi propisanoj u zakonu i ako dokaže sadržaj onog dijela testamenta na koji se poziva. C. MEĐUNARODNI TESTAMENT Punovažnost međunarodnog testamenta Član 82. (1) Međunarodni testament je punovažan u pogledu forme, bez obzira na mjesto gdje je sačinjen, gdje se nalaze dobra, državljanstvo, prebivalište ili boravište zavještatelja, ako je sačinjen u formi međunarodnog testamenta, u skladu sa odredbama čl. od 83. do 89. ovog zakona. (2) Ništavnost međunarodnog testamenta iz stava 1. ovog člana ne utiče na njegovu eventualnu punovažnost u pogledu forme kao testamenta druge vrste. Član 83. Ovaj zakon ne primjenjuje se na formu testamentarnih odredaba koje su u istom pismenu sačinile dvije ili više osoba. Forma međunarodnog testamenta Član 84. (1) Međunarodni testament mora biti sačinjen u pismenoj formi. (2) Zavještatelj ne mora svojeručno napisati međunarodni testament. (3) Međunarodni testament može biti napisan na bilo kojem jeziku, rukom ili na neki drugi način. Član 85. (1) U prisustvu dva svjedoka i osobe ovlaštene za međunarodni testament, zavještatelj izjavljuje da je pismeno njegov testament i da je upoznat sa njegovim sadržajem. (2) Zavještatelj nije dužan da sa sadržajem međunarodnog testamenta upozna svjedoka niti ovlaštenu osobu. Potpisi na međunarodnom testamentu Član 86. (1) U prisustvu svjedoka i ovlaštene osobe zavještatelj potpisuje međunarodni testament ili, ako ga je prethodno potpisao, priznaje i potvrđuje potpis za svoj. (2) Ako zavještatelj nije u stanju da se potpiše, saopćit će razlog ovlaštenoj osobi koja će to zabilježiti na međunarodnom testamentu. Zahtjev da se u nasljedni dio jednog nasljednika uračunaju pokloni i legati mogu podnositi samo njegovi sunasljednici, odnosno nasljednici sunasljednika. Član 66. (1) Testament je punovažan ako ga je zavještatelj napisao svojom rukom i ako ga je potpisao. (2) Za punovažnost svojeručnog testamenta nije nužno da je u njemu naznačen datum kada je sačinjen, ali je poželjno da datum bude naznačen. Pismeni testament pred svjedocima (3) Svaki list mora biti obilježen brojem. Datum međunarodnog testamenta Član 88. (1) Datum međunarodnog testamenta je datum pod kojim ga je potpisala ovlaštena osoba. (2) Ovaj datum mora biti stavljen na kraju međunarodnog testamenta od ovlaštene osobe. Izjava o čuvanju međunarodnog testamenta Član 89. (1) Ako ne postoji obavezan propis o čuvanju međunarodnog testamenta ovlaštena osoba upitat će zavještatelja da li želi da da izjavu u pogledu čuvanja međunarodnog testamenta. (2) U tom slučaju, i na izričit zahtjev zavještatelja, mjesto gdje on ima namjeru da čuva međunarodni testament zabilježit će se u potvrdi predviđenoj u članu 90. ovog zakona. Potvrda međunarodnog testamenta Član 90. Ovlaštena osoba priložit će međunarodnom testamentu potvrdu u skladu sa odredbama člana 91. ovog zakona kojim se utvrđuje da su poštovane obaveze propisane ovim zakonom. Član 91. Potvrda koju izdaje ovlaštena osoba sastavlja se u sljedećoj formi: Član 92. Ovlaštena osoba čuva jedan primjerak potvrde, a drugi predaje zavještatelju. Član 93. Osim ako se ne dokaže suprotno, potvrda ovlaštene osobe uzima se kao dovoljan dokaz formalne punovažnosti pismena kao međunarodnog testamenta u smislu ovog zakona. Član 94. Nepostojanje ili nepravilnost potvrde ne utiče na formalnu punovažnost međunarodnog testamenta napravljenog u skladu s ovim zakonom. Opoziv međunarodnog testamenta Član 95. Međunarodni testament podliježe redovnim propisima o opozivanju testamenta. Sastavljanje i čuvanje međunarodnog testamenta Član 96. (1) Ovlaštena osoba za postupanje pri sastavljanju međunarodnog testamenta, u smislu ovog zakona, jeste sudija općinskog suda, konzularni predstavnik ili diplomatski predstavnik Bosne i Hercegovine koji obavlja konzularne poslove, notar i zapovjednik bosanskohercegovačkog broda, odnosno aviona. Član 67. (1) Zavještatelj koji zna da čita i piše može sačiniti testament na taj način što će ispravu koju je neko drugi sastavio svojeručno potpisati u prisustvu dva svjedoka, izjavljujući pred njima da je to njegov testament. (2) Svjedoci će se potpisati na samom testamentu, a poželjno je da se naznači njihovo svojstvo svjedoka, kao i druge okolnosti koje bi mogle koristiti njihovom lakšem pronalaženju. Sudski testament (2) Ne mogu biti svjedoci pri sačinjavanju pismenog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta, niti testament sačiniti po kazivanju zavještatelja u svojstvu sudije: potomci zavještatelja, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci i usvojitelji, njegovi srodnici u pobočnoj liniji do četvrtog stepena zaključno, bračni partneri svih ovih osoba i bračni partner zavještatelja. Raspolaganje u korist osoba koje su zavještatelju sačinile testament, svjedoka i njihovih bližih srodnika Član 73. Ništavne su odredbe testamenta kojima se ostavlja nešto osobama koje su zavještatelju sačinile testament, svjedocima pri njegovom sačinjavanju, kao i precima, potomcima, braći i sestrama i bračnim partnerima ovih osoba. Član 98. U vezi sa tumačenjem i primjenom odredaba ovog zakona vodit će se računa o njegovom međunarodnom obilježju i potrebi njegovog jednoobraznog tumačenja. D. SADRŽAJ TESTAMENTA Određivanje nasljednika Član 99. (1) Zavještatelj može testamentom odrediti jednog ili više nasljednika. (2) Nasljednik, na osnovu testamenta, jeste osoba koju je zavještatelj odredio da naslijedi cjelokupnu njegovu imovinu, ili dio imovine određen prema cijeloj imovini. (3) Nasljednikom će se smatrati i osoba kojoj su testamentom ostavljeni jedna ili više određenih stvari ili prava, ako se utvrdi da je volja zavještatelja bila da mu ta osoba bude nasljednik. Supstitucije Član 100. (1) Zavještatelj može odrediti testamentom osobu kojoj će pripasti nasljedstvo ako određeni nasljednik umre prije njega, ili se odrekne naslijeda, ili bude nedostojan da naslijedi. (2) Odredbe stava 1. ovog člana važe i za legate. (3) Zavještatelj ne može odrediti nasljednika svome nasljedniku ni legataru. Ostavljanje legata Član 101. Zavještatelj može testamentom ostaviti jedan ili više legata. Raspolaganje u dozvoljene svrhe i osnivanje zadužbine Član 102. (1) Zavještatelj može testamentom narediti da se neka stvar ili pravo ili dio ostavine ili cijela ostavina upotrijebi za postizanje neke dozvoljene svrhe. (2) Ako je zavještatelj naredio osnivanje zadužbine i odredio sredstva za postizanje njenog cilja zadužbina nastaje kada u skladu sa zakonom stekne svojstvo pravnog lica. Tereti i uvjeti Član 103. (1) Zavještatelj može opteretiti nekom dužnošću osobu kojoj ostavlja neku korist iz ostavine. Pravo nasljednika kojem se poklon ili legat ne uračunava Član 52. (1) Kada prema ostaviteljevoj volji poklon ili legat ne treba da se uračunava nasljedniku u njegov nasljedni dio, takav nasljednik zadržava poklon, odnosno legat i učestvuje s ostalim nasljednicima u diobi ostavine kao da poklona, odnosno legata nije ni bilo. (2) Kada ima nužnih nasljednika, a prema ostaviteljevoj volji poklon ili legat ne treba da se uračuna nekom nasljedniku u njegov nasljedni dio, taj nasljednik će moći zadržati poklon, odnosno legat u granicama raspoloživog dijela. Raspolaganje usmenim testamentom u korist svjedoka i njihovih bližih srodnika Tumačenje testamenta Član 105. (1) Odredbe testamenta tumače se prema pravoj namjeri zavještatelja. (2) U slučaju sumnje odredbe testamenta imaju se tumačiti tako da se primijeni ono što je povoljnije za testamentarnog nasljednika, a ne zakonskog nasljednika. (3) U slučaju sumnje o pravoj zavještateljovoj namjeri odredbe testamenta imaju se tumačiti tako da se primijeni ono što je povoljnije za osobu kojoj je testamentom naložena neka obaveza. E. LEGATI Sadržina legata Član 106. (1) Ostavitelj može ostaviti testamentom jednu ili više određenih stvari ili neko pravo određenoj osobi, ili naložiti nasljedniku ili kojoj drugoj osobi kojoj nešto ostavlja, da iz onoga što je ostavljeno dadne neku stvar određenoj osobi, ili joj isplati sumu novca, ili je oslobodi nekog duga, ili je izdržava ili uopće u njenu korist nešto učini ili se uzdrži od nečega ili nešto trpi. (2) Takvim zavještanjem se, po pravilu, ne postavlja nasljednik. (3) Takvo zavještanje naziva se legatom, a osoba kojoj je legatom nešto namijenjeno naziva se legatar. (4) Odredbe st. od 1. do 3. ovog člana i odredbe čl. od 107. do 115. ovog zakona shodno se primjenjuju i na ugovor o nasljeđivanju. Obaveza izvršenja legata Član 107. (1) Na osnovu izvršenja testamenta legatar ima pravo tražiti izvršenje legata od osobe kojoj je testamentom naloženo da legat izvrši. (2) Ako je izvršenje legata naloženo za više osoba, svaka osoba odgovara srazmjerno dijelu ostavine koji dobija, osim ako se iz testamenta može zaključiti da je zavještatelj htio da ove osobe za izvršenje legata odgovaraju na drugi način. (3) Ako je zavještatelj propustio odrediti ko je dužan izvršiti legat, obaveza izvršenja važi za sve zakonske i testamentarne nasljednike, srazmjerno njihovim nasljedničkim dijelovima. Isplata povjerilaca prije legata Član 108. Zavještateljevi povjerioci imaju pravo da se naplate prije legatara. Smanjenje legata i tereta Član 109. (1) Nasljednik nije dužan izvršiti u cjelini legate čija vrijednost premašuje vrijednost onog dijela naslijeđene imovine kojim je zavještatelj mogao slobodno raspolagati. (2) Isto važi za legatara, ako vrijednost legata ili tereta koje treba da izvrši premašuje vrijednost njegovog legata. Član 80. Ništavne su odredbe usmenog testamenta kojima se ostavlja nešto svjedocima pri njegovom sačinjavanju, njihovim bračnim partnerima, njihovim precima, njihovim potomcima, njihovim srodnicima u pobočnoj liniji do četvrtog stepena srodstva zaključno i bračnim partnerima svih ovih osoba. Član 110. Legatar ima pravo tražiti izvršenje legata i kad je osoba koja je po testamentu bila dužna izvršiti legat umrla prije zavještatelja, ili se odrekla naslijeđa, ili je nedostojna da naslijedi. Predstavnik prava legatara Član 111. (1) Važenje legata prestaje ako legatar umre prije zavještatelja, ili se odrekne legata, ili je nedostojan. (2) U slučajevima iz stava 1. ovog člana predmet legata (član 106.) ostaje osobi koja je bila dužna da ga izvrši, ako iz samog testamenta ne proizlazi kakva druga zavještateljeva namjera. Član 112. Važenje legata prestaje i kad je zavještatelj otuđio ili potrošio predmet legata ili je taj predmet inače prestao da postoji za života zavještatelja, ili je slučajno propao poslije njegove smrti. Odgovornost legatara za dugove zavještatelja Član 113. (1) Legatar ne odgovara za dugove zavještatelja. (2) Izuzetno, zavještatelj može narediti da legatar odgovara za sve ili pojedine njegove dugove, ili dio duga, ali samo u granicama vrijednosti legata. Legat ostavljen povjeriocu Član 114. Kada je zavještatelj ostavio legat svom povjeriocu, ovaj ima pravo da pored izvršenja legata traži i izvršenje svog potraživanja ako iz testamenta ne proizilazi da je namjera zavještateljeva bila drukčija. Zastara prava na izvršenje legata Član 115. Pravo na izvršenje legata zastarijeva za godinu dana od dana kad je legatar saznao za svoje pravo i bio ovlašten da traži izvršenje legata, a najkasnije u roku pet godina od dana kada je mogao zahtijevati izvršenje legata. F. IZVRŠIOCI TESTAMENTA Određivanje izvršitelja testamenta Član 116. (1) Zavještatelj može testamentom odrediti jednu ili više osoba za izvršioce testamenta. Izvršitelj testamenta može biti svaka poslovno sposobno osoba. (2) Osoba određena za izvršitelja testamenta ne mora se primiti te dužnosti. Dužnosti izvršitelja testamenta Član 117. (1) Ako zavještatelj nije što drugo htio, dužnost je izvršitelja testamenta naročito: stara se o čuvanju ostavine, njom upravlja, stara se o isplati dugova i legata i uopće stara se da testament bude izvršen onako kako je zavještatelj htio. (2) Ako ima više izvršitelja testamenta oni, vrše zajedno povjerene im dužnosti, osim ako je zavještatelj drukčije odredio. Polaganje računa i nagrada izvršitelju Član 118. (1) Izvršitelj testamenta dužan je položiti sudu račun o svom radu. Dokazivanje uništenog, sakrivenog i izgubljenog ili zaturenog testamenta Član 81. (3) Osim toga zakon prema kojem određena osoba sačinjava međunarodni testament može ovlastiti zavještatelja da zatraži da ga druga osoba, u njegovo ime, potpiše na testamentu. (4) Svjedoci i ovlaštena osoba u prisustvu zavještatelja, stavljaju istovremeno svoje potpise na međunarodni testament. G. OPOZIV TESTAMENTA Izričito opoziv testamenta Član 120. (1) Zavještatelj može uvijek opozvati testament u cjelini ili djelomičnom izjavom datoj u formi u kojoj se po zakonu može sačiniti testament. (2) Zavještatelj može opozvati pismeni testament i uništenjem pismena. (3) U svemu ostalom se u pogledu valjanosti opoziva testamenta primjenjuju na odgovarajući način pravila o valjanosti testamenta. Odnos ranijeg i kasnijeg testamenta Član 121. (1) Ako se kasnijim testamentom izričito ne opozove raniji testament, odredbe ranijeg testamenta ostaju na snazi ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama kasnijeg testamenta. (2) Ako je zavještatelj uništio kasniji testament, raniji testament ponovo dobija snagu, osim ako se dokaže da zavještatelj to nije htio. Isto vrijedi i u slučaju da je opozvao opoziv testamenta. Raspolaganje zavještanom stvari ili pravom Član 122. Svako kasnije raspolaganje zavještatelja određenom stvari ili pravom koje je bio nekome zavještao ima za posljedicu opoziv zavještanja te stvari ili prava. Prestanak braka Član 123. Raspolaganja zavještatelja u korist svog bračnog partnera smatrat će se opozvanima ako je brak prestao na osnovu pravomoćne presude nakon što je testament sastavljen, osim ako je ostavitelj drukčije odredio svojim testamentom. H. REGISTAR TESTAMENATA I DRUGIH NASLJEDNOPRAVNIH POSLOVA Član 124. (1) Činjenica da je sastavljen, pohranjen, opozvan, te proglašen neki testament evidentira se u registru testamenata i drugih nasljednopravnih poslova (u daljnjem tekstu: Registar). (2) Registar iz stava 1. ovog člana vodi Notarska komora Federacije Bosne i Hercegovine po pravilima koja će posebnim pravilnikom propisati federalni ministar pravde. (3) U Registar podatke iz stava 1. ovog člana dužni su dostaviti: 1) nadležni sudovi, 2) notari, 3) diplomatsko-konzularna predstavništva Bosne i Hercegovine. (4) U Registar podatke iz stava 1. ovog člana mogu dostaviti i druge osobe koje su sačinile testament. (5) Registar je javni upisnik iz kojeg se podaci prije smrti ostavitelja ne mogu nikome staviti na raspolaganje, osim ostavitelju ili osobi koju je on za to posebno ovlastio na osnovu notarski ovjerene punomoći. Član 87. (1) Potpisi se moraju staviti na kraju međunarodnog testamenta. (2) Ako se međunarodni testament sastoji od više listova svaki list mora da potpiše zavještatelj ili ako on nije u stanju da potpiše, druga osoba u njegovo ime, ili, ako ja nema, ovlaštena osoba. Član 125. Ništavan je ugovor kojim neko ostavlja svoju ostavinu ili njen dio svom saugovaraču ili trećoj osobi. Ugovor o nasljeđivanju između bračnih ili vanbračnih partnera Član 126. (1) Izuzetno od odredbe člana 125. ovog zakona, dozvoljeno je zaključivanje ugovora o nasljeđivanju između bračnih ili vanbračnih partnera. (2) Ugovor o nasljeđivanju mogu zaključiti i budući bračni partneri, a djelovanja ugovora su odgođena do zaključenja braka. (3) Ugovor o nasljeđivanju je strogo osobni akt koji mogu zaključiti samo potpuno poslovno sposobne osobe. Sadržaj ugovora o nasljeđivanju Član 127. (1) Ugovorom o nasljeđivanju se ugovorne strane međusobno određuju za nasljednike ili jedna strana drugu određuje za svog nasljednika što ova strana prihvata. (2) Ugovorom može biti obuhvaćena cijela imovina ili njen dio, sadašnja kao i buduća imovina. (3) Zaključenjem ovog ugovora nije ograničena mogućnost raspolaganja imovinom za života. Ukoliko su predmet ugovora nepokretne stvari u zemljišnoj knjizi se može izvršiti zabilježba zabrane otuđenja ili opterećenja. Forma ugovora o nasljeđivanju Član 128. Ugovor o nasljeđivanju se zaključuje u formi notarski obrađene isprave. Obaveza je notara da stranke pouči o svim nasljednopravnim posljedicama ugovora o nasljeđivanju, kao i mogućnostima njegovog raskida ili opoziva. Odnos prema drugim osnovama pozivanja na naslijeđe Član 129. (1) Ukoliko je zaključen ugovor o nasljeđivanju on ima prednost pred nasljeđivanjem na osnovu testamenta i zakona. (2) Ovim ugovorom se ne može otkloniti primjena odredaba o nužnom nasljeđivanju. Prestanak ugovora o nasljeđivanju Član 130. (1) Ugovor o nasljeđivanju stranke mogu raskinuti sporazumom koji mora biti u formi notarski obrađene isprave. (2) Ukoliko brak prestane razvodom ili poništenjem, odnosno ako prestane vanbračna zajednica, prestaje i ugovor o nasljeđivanju, osim ako u samom ugovoru nije određeno drukčije. (3) Jednostrani raskid ili opoziv ugovora o nasljeđivanju nije dopušten, osim ako je zakonom drukčije određeno. (2) Zavještatelj može međunarodni testament ostaviti na čuvanje kod općinskog suda ili notara. (3) U tom slučaju sudija će narediti da se testament stavi u poseban omot i zapečati. Svjedoci i tumači međunarodnog testamenta Član 97. (2) Ako su nakon zaključenja ugovora o nasljeđivanju na strani jedne ugovorne strane ispunjene pretpostavke za isključenje iz nasljeđivanja ili i prije toga, a druga ugovorna strana za to nije znala, druga ugovorna strana može u zakonom propisanoj formi izvršiti isključenje iz naslijeđa, čime se smatra da je izvršila opoziv svojih raspolaganja u ugovoru o nasljeđivanju, osim ako prilikom isključenja izričito ne odredi da se isključenje ne odnosi na dio obuhvaćen ugovorom o nasljeđivanju. (3) Jednostrani opoziv mora biti učinjen u formi notarski obrađene isprave i saopćen drugoj strani, inače ne proizvodi djelovanje. (4) Osoba koja je nedostojna za nasljeđivanje ne može steći ništa ni na osnovu ugovora o nasljeđivanju. Prava druge ugovorne strane ostaju nepromijenjena. Evidentiranje u Registar Član 132. Notar koji je sačinio ugovor o nasljeđivanju kao i njegov raskid, odnosno opoziv dužan je o tome dostaviti podatke u Registar shodno odredbama člana 124. ovog zakona. Ništavnost ugovora o budućem nasljedstvu ili legatu Član 133. (1) Ništavan je ugovor kojim neko otuđuje nasljedstvo kojem se nada, kao i svaki ugovor o nasljedstvu treće osobe koja je još u životu. (2) Ništavan je isto tako i ugovor o legatu ili kojoj drugoj koristi kojom se jedan ugovarač nada iz nasljedstva koje još nije otvoreno. Ništavnost ugovora o sadržaju testamenta Član 134. Ništavan je ugovor kojim se neko obavezuje da unese neku odredbu u svoj testament, ili da je ne unese, da opozove neku odredbu iz svog testamenta ili da je ne opozove. B. USTUPANJE I RASPODJELA IMOVINE ZA ŽIVOTA Uvjeti za punovažnost ustupanja i raspodjele imovine za života Član 135. Predak može pravnim poslom među živima ustupiti i razdijeliti svoju imovinu svojoj djeci i drugim svojim potomcima. Uvjet valjanosti sporazuma Član 136. (1) Ustupanje i raspodjela imovine u smislu odredaba člana 135. ovog zakona punovažni su samo ako su se s tim saglasila sva djeca i drugi ustupiteljevi potomci koji će po zakonu biti pozvani da naslijede njegovu ostavinu. (2) Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života mora biti sastavljen u formi notarski obrađene isprave. (3) Potomak koji nije dao saglasnost može je dati naknadno u istoj formi. (1) Pri sačinjavanju međunarodnog testamenta svjedoci će biti punoljetne osobe koje nisu lišene poslovne sposobnosti i koje razumiju jezik na kojem je zavještatelj izjavio da je pismeno njegov testament i da je upoznat sa njegovim sadržajem. Predmet ustupanja i raspodjele imovine Član 137. (1) Ustupanjem i raspodjelom može biti obuhvaćena samo ustupiteljeva imovina koja postoji u vrijeme sklapanja ugovora, bilo cjelokupna ili samo jedan njen dio. (2) Ništavna je odredba kojom bi bilo predviđeno kako će se raspodijeliti imovina koja se bude zatekla u ustupiteljevoj zaostavštini. Ustupljena imovina ne ulazi u ostavinu Član 138. (1) Kada predak koji je za života izvršio ustupanje i raspodjelu svoje imovine (ustupitelj) umre, njegovu ostavinu sačinjavat će samo ona njegova imovina koja nije obuhvaćena valjanim ustupanjem i raspodjelom, kao i dobra koja je naknadno stekao. (2) Obaveza je notara da stranke pouči o nasljednopravnim posljedicama iz stava 1. ovog člana i u ispravi naznači da je tako postupljeno. Ustupljeni dijelovi imovine kao poklon Član 139. (1) Ako se sa ustupanjem i raspodjelom nije saglasio koji od nasljednika, dijelovi imovine koji su ustupljeni ostalim nasljednicima smatraju se kao pokloni i sa njima će se poslije smrti pretka postupiti kao sa poklonima učinjenim nasljednicima. (2) Na isti način postupit će se i ako se ustupitelju poslije ustupanja i raspodjele izvršenih sporazumno sa svim nasljednicima rodi dijete, ili se pojavi nasljednik koji je bio proglašen umrlim. Zadržavanje prava prilikom ustupanja i raspodjele Član 140. (1) Prilikom ustupanja i raspodjele ustupitelj može za sebe ili za svog bračnog partnera, ili kao za koju drugu osobu zadržati pravo plodouživanja, pravo upotrebe ili pravo stanovanja na svim ustupljenim stvarima, ili na nekim od njih, ili ugovoriti doživotnu rentu u naturi ili novcu, ili doživotno izdržavanje ili kakvu drugu naknadu. (2) Ako su pravo plodouživanja, pravo upotrebe, pravo stanovanja, doživotna renta ili doživotno izdržavanje ugovoreni za ustupitelja i njegovog bračnog partnera zajedno, u slučaju smrti jednog od njih, to pravo ili renta ili doživotno izdržavanje pripada u cjelini preživjelom bračnom partneru do njegove smrti, ako nije što drugo ugovoreno, ili ako drukčije ne proizilazi iz okolnosti slučaja. Prava ustupiteljevog bračnog partnera Član 141. (1) Ustupitelj može ustupanjem i raspodjelom obuhvatiti svog bračnog partnera uz njegov pristanak. (2) Ako bračni partner ne bude obuhvaćen ustupanjem i raspodjelom, njegovo pravo na nužni dio ostaje neokrnjeno. (3) U tom slučaju ustupanje i raspodjela ostaju punovažne, samo se prilikom utvrđivanja vrijednosti ostavine radi određivanja nužnog dijela preživjelog bračnog partnera dijelovi ostaviteljeve imovine koji su ustupljeni njegovim potomcima smatraju kao poklon. Ustupiteljevi dugovi i pobijanje ustupanja Član 142. (2) Ne mogu biti svjedoci pri sačinjavanju međunarodnog testamenta: potomci zavještatelja, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci usvojitelji, njegovi srodnici u pobočnoj liniji do četvrtog stepena zaključno, bračni partneri svih ovih osoba i bračni partner zavještatelja. (3) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana shodno se primjenjuju i na tumače. Tumačenje odredaba međunarodnog testamenta (1) Svjedoci pred kojima je zavještatelj usmeno izjavio svoju posljednju volju dužni su bez odlaganja staviti napismeno izjavu zavještatelja i što prije predati je sudu, ili je usmeno ponoviti pred sudom iznoseći i kad, gdje i u kojim prilikama je zavještatelj izjavio svoju posljednju volju. (2) Izvršenje ove dužnosti nije uvjet za punovažnost usmenog testamenta. (3) U tim slučajevima svi legati i tereti smanjuju se u istoj srazmjeri ako zavještatelj nije drukčije odredio. Član 144. (1) Ustupitelj ima pravo da zahtijeva opoziv ugovora o ustupanju i raspodjeli u pogledu određenog potomka ili bračnog partnera i zahtijevati da mu taj vrati ono što je primio ustupanjem i raspodjelom, ako je ovaj pokazao grubu nezahvalnost prema njemu. (2) Isto pravo ima ustupitelj ako potomak ili bračni partner ne daje njemu ili nekom drugom izdržavanje određeno poslom ustupanja i raspodjele, ili ako ne isplati ustupiteljeve dugove čija mu je isplata naložena istim poslom. (3) U drugim slučajevima neizvršenja preuzetih obaveza određenim poslom ustupanja i raspodjele sud će, vodeći računa o važnosti preuzete obaveze za ustupitelja i o ostalim okolnostima slučaja, odlučiti da li ustupitelj ima pravo zahtijevati vraćanje date imovine, ili samo pravo tražiti prinudno izvršenje preuzete obaveze. Prava potomaka poslije opoziva Član 145. (1) Potomak ili bračni partner koji je morao vratiti ustupitelju ono što je primio prilikom ustupanja ili raspodjele moći će zahtijevati svoj nužni dio poslije smrti ustupitelja, ako nije isključen iz naslijeđa, niti je nedostojan naslijediti ustupitelja, niti se odrekao naslijeđa. (2) Pri izračunavanju njegovog nužnog dijela dijelovi imovine koju je ostavitelj za života ustupio i raspodijelio svojim ostalim potomcima ili bračnom partneru smatrat će se kao poklon. C. UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU Pojam Član 146. (1) Ugovorom o doživotnom izdržavanju obavezuje se primatelj izdržavanja da prenese na davatelja izdržavanja vlasništvo na određenim stvarima ili kojim drugim pravima, a ovaj se obavezuje, kao naknadu za to, da ga izdržava i brine se o njemu do kraja njegovog života i da ga poslije smrti sahrani. (2) Ako nije drukčije ugovoreno, obaveza izdržavanja obuhvata davanje stana i hrane u domaćinstvu izdržavatelja ili na nekom drugom mjestu određenom ugovorom, kao i zadovoljavanje drugih potreba primatelja izdržavanja i pružanja potrebne njege u bolesti. (3) Prijenos vlasništva na davatelja izdržavanja ugovorom može biti odgođen do smrti primatelja izdržavanja. (4) Doživotno izdržavanje može biti ugovoreno i u korist treće osobe. (5) Ovaj ugovor mogu zaključiti i osobe koje su po zakonu obavezne međusobno se izdržavati. (6) Imovina koja je predmet valjanog ugovora o doživotnom izdržavanju ne ulazi u ostavinsku masu primatelja izdržavanja. Forma Član 147. Pravo legata kad dužnik legata ne naslijedi (2) Izvršitelj ima pravo na nadoknadu troškova i na nagradu za svoj trud koja će mu se isplatiti na teret raspoloživog dijela ostavine, a prema odluci suda. Opoziv izvršitelja testamenta Član 119. (1) Ugovoreno ograničenje otuđenja ili opterećenja do smrti primatelja izdržavanja može biti upisano u zemljišnu knjigu. (2) Ako je prijenos vlasništva na davatelja izdržavanja odgođen do smrti primatelja izdržavanja, davatelj izdržavanja može svoje pravo iz ugovora upisati u zemljišnu knjigu. Odgovornost davatelja izdržavanja za dugove primatelja izdržavanja Član 149. Davalac izdržavanja ne odgovara za dugove primatelja izdržavanja, ali se može ugovoriti da će određenim povjeriteljima odgovarati za njegove postojeće dugove. Doživotno izdržavanje u korist više osoba Član 150. (1) Kada je doživotno izdržavanje ugovoreno za više osoba, svaka od njih ima zasebno pravo na određena davanja i činjenja. (2) Smrću neke od tih osoba njegovo pravo na određena davanja i činjenja gasi se i ne prelazi na ostale osobe, izuzev ako je drukčije ugovoreno. Neprenosivost prava Član 151. Potraživanja primatelja izdržavanja prema davatelju izdržavanja ne mogu se prenositi na drugog. Raskid ugovora o doživotnom izdržavanju Član 152. (1) Ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o doživotnom izdržavanju i nakon što je počelo njegovo izvršavanje. (2) Ako prema ugovoru o doživotnom izdržavanju ugovaratelji žive zajedno, pa se njihovi odnosi toliko poremete da zajednički život postane nepodnošljiv, svaka strana može tražiti od suda raskid ugovora. (3) Svaka strana može tražiti raskid ugovora ako druga strana ne izvršava svoje obaveze. (4) U slučaju raskida ugovora svaka strana zadržava pravo da od druge strane traži naknadu koja joj pripada po općim pravilima imovinskog prava. Uticaj promijenjenih prilika Član 153. (1) Ako su se poslije zaključenja ugovora prilike toliko promijenile da je njegovo ispunjenje postalo znatno otežano, sud će na zahtjev jedne ili druge strane njihove odnose iznova urediti ili ih raskinuti, vodeći računa o svim okolnostima. (2) Sud može pravo primatelja izdržavanja preinačiti u doživotnu rentu, ako to odgovara jednoj i drugoj strani. Prestanak ugovora o doživotnom izdržavanju Član 154. (1) U slučaju smrti davatelja izdržavanja njegove obaveze prelaze na njegovog bračnog druga i njegove potomke koji su pozvani na nasljedstvo, ako oni na to pristanu. Sud može po prijedlogu ili službenoj dužnosti opozvati izvršitelja testamenta ako njegov rad nije u skladu sa voljom zavještatelja ili sa zakonom. (6) U Registar se evidentira i činjenica da je sklopljen, pohranjen, te opozvan/raskinut ugovor o nasljeđivanju iz člana 126. ovog zakona, kao i ugovor o odricanju od naslijeđa koje nije otvoreno iz člana 167. ovog zakona. (7) Činjenica da testament, ugovor o nasljeđivanju i ugovor o odricanju od naslijeđa koji nije otvoren, nisu evidentirani u Registru, niti bilo gdje posebno pohranjeni ne šteti njihovoj valjanosti. IV. NASLJEDNOPRAVNI UGOVORI A. UGOVOR O NASLJEĐIVANJU I O BUDUĆEM NASLJEDSTVU ILI LEGATU Ništavnost ugovora o nasljeđivanju (4) Jedna ugovorna strana može pobijati ugovor o nasljeđivanju ukoliko su pri njegovom zaključivanju postojale mane volje. Smrću osobe otvara se njezino nasljedstvo, a isto djelovanje ima i proglašenje osobe umrlom. Otvaranje naslijeđa osobe proglašene umrlom i početak toka rokova Član 156. (1) Kao dan otvaranja naslijeđa osobe koja je proglašena umrlom smatra se dan kad je rješenje o proglašenju te osobe umrlom postalo pravomoćno, ako u samom rješenju nije kao dan smrti određen neki drugi dan. (2) Rokovi koji po ovom zakonu počinju teći od dana otvaranja naslijeđa, počinju teći u slučaju proglašenja osobe umrlom tek od dana kad je rješenje o tome postalo pravomoćno. Sposobnost za nasljeđivanje Član 157. (1) Nasljednik može biti samo osoba koja je živa u trenutku otvaranja naslijeđa. (2) Dijete već začeto u trenutku otvaranja naslijeda smatra se kao rođeno, ako se rodi živo. (3) Na osnovu testamenta mogu naslijediti i pravna lica ukoliko posebnim propisima nije drukčije određeno. (4) Ako su dvije ili više osoba izgubile život u istom događaju, smatrat će se da ni jedna od njih nije bila živa u trenutku otvaranja nasljedstva druge, ako se ne dokaže suprotno. Nedostojnost za nasljeđivanje Član 158. Nedostojan je naslijediti, kako na osnovu zakona tako i na osnovu testamenta i ugovora o nasljeđivanju, kao i dobiti bilo šta na osnovu testamenta ili ugovora o nasljeđivanju: 1) ko je s umišljajem lišio ili pokušao lišiti života ostavitelja, 2) ko je prinudom ili prijetnjom natjerao ili prevarom naveo ostavitelja da sačini ili opozove testament, odnosno ugovor o nasljeđivanju, ili neku odredbu testamenta, odnosno ugovora o nasljeđivanju, ili ga je spriječio da to učini, 3) ko je uništio ili sakrio ostaviteljev testament ili ugovor o nasljeđivanju u namjeri da spriječi ostvarenje posljednje ostaviteljeve volje, kao i onaj ko je falsifikovao testament ili ugovor o ostaviteljevom nasljeđivanju, 4) ko se teže ogriješio o obavezu izdržavanja prema ostavitelju prema kojem je imao zakonsku obavezu izdržavanja, kao i onaj ko nije htio pružiti ostavitelju nužnu pomoć koju mu je mogao pružiti bez opasnosti po vlastiti život, ili ga je ostavio bez pomoći u prilikama koje su opasne po život ili zdravlje, Jednostrani raskid ili opoziv ugovora Član 131. (1) Ukoliko je nasljeđivanje jedne strane ugovorom o nasljeđivanju bilo uvjetovano ispunjenjem obaveze druge strane, ugovor se zbog neizvršenja može jednostrano raskinuti po općim pravilima obligacionog prava. (4) Ustupanje i raspodjela imovine ostaju punovažni ako je potomak koji se nije saglasio umro prije ostavitelja, a nije ostavio svojih potomaka, ili se odrekao naslijeđa, ili je isključen iz naslijeđa, ili je nedostojan. (2) Zavještatelj može u pojedinim odredbama testamenta postaviti uvjete ili rokove. (3) Nemogući, nedozvoljeni i nemoralni uvjeti i tereti, kao i oni koji su nerazumljivi ili protivrječni smatraju se kao da ne postoje. Određenost nasljednika i drugih korisnika (1) Ako nije poznato da li ima nasljednika, sud će oglasom objavljenim u "Službenim novinama Federacije BiH" pozvati osobe koje polažu pravo na nasljedstvo da se prijave sudu. (2) Ako se po isteku jedne godine od objavljivanja oglasa ne pojavi ni jedan nasljednik, utvrdit će se da je ostavina prešla u vlasništvo općine, odnosno grada određenih ovim zakonom, ali se s tim nasljednik koji bi se javio najkasnije u roku deset godina od predaje ostavine ne lišava prava da mu se preda ostavina ili dio koji mu pripada. Staratelj ostavine Član 161. (1) Kad su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravišta, kao i u ostalim slučajevima kad je to potrebno, sud će postaviti privremenog staratelja ostavine koji je ovlašten da u ime nasljednika podnosi tužbu, naplaćuje potraživanja i isplaćuje dugove i uopće zastupa nasljednike. (2) Sud je ovlašten, kada je to potrebno, odrediti posebna prava i dužnosti staratelja ostavine. (3) Žalba protiv rješenja o postavljenju privremenog staratelja ne odgađa njegovu provedbu. (4) O postavljanju privremenog staratelja sud će obavijestiti organ starateljstva koji može postaviti drugog staratelja. (5) U pogledu polaganja računa i nagrade privremenom staratelju primjenjuju se odredbe propisane za izvršitelja testamenta. B. STICANJE OSTAVINE I ODRICANJE OD NASLIJEĐA Prelazak ostavine na nasljednike Član 162. Ostavina umrle osobe prelazi po sili zakona na njegove nasljednike u trenutku njegove smrti. Odricanje od naslijeđa Član 163. (1) Nasljednik se može odreći od naslijeđa izjavom u formi notarski obrađene isprave ili izjavom datom na zapisnik kod suda do donošenja prvostepene odluke. (2) Odricanje važi i za potomke onoga koji se odrekao od naslijeđa ako nije izričito izjavio da se odriče samo u svoje ime. (3) Ako su potomci maloljetni, za ovo odricanje nije potrebno odobrenje starateljskog organa. (4) Nasljednik koji se odrekao od naslijeđa samo u svoje ime smatra se kao da nikad nije bio nasljednik. Član 104. Nasljednici, legatari i druge osobe kojima su testamentom ostavljene neke koristi dovoljno su određeni ako testament sadrži podatke na osnovu kojih se može utvrditi ko su oni. (1) Ugovor o doživotnom izdržavanju mora biti zaključen u formi notarski obrađene isprave. (2) Obaveza je notara da stranke pouči o nasljednopravnim posljedicama ugovora o doživotnom izdržavanju i u ispravi naznači da je tako postupljeno. Osiguranje prava primatelja i davatelja izdržavanja Član 165. (1) Ne može se odreći od naslijeđa nasljednik koji je raspolagao cijelom ostavinom ili jednim njenim dijelom. (2) Mjere koje jedan nasljednik poduzme samo radi očuvanja ostavine, kao i mjere tekuće uprave ne lišavaju ga prava da se odrekne od naslijeđa. Sadržaj izjave o odricanju od naslijeđa Član 166. (1) Odricanje od naslijeđa ne može biti djelomično ni pod uvjetom. (2) Odricanje od naslijeđa ne odnosi se na naknadno pronađenu imovinu. (3) Odricanje u korist određenog nasljednika ne smatra se kao odricanje od naslijeđa. Ovakvo odricanje se smatra kao izjava o ustupanju svog nasljednog dijela. Odricanje od naslijeđa koje nije otvoreno Član 167. (1) Odricanje od naslijeđa koje nije otvoreno nema nikakvo pravno djelovanje. (2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, potomak koji može samostalno raspolagati svojim pravima može se ugovorom s pretkom odreći od naslijeđa koje bi mu pripalo poslije smrti pretka. Isto vrijedi i za slučaj kad se bračni partner odriče od naslijeđa koje bi mu kao bračnom partneru pripalo nakon smrti njegovog bračnog partnera. (3) Za punovažnost ovog ugovora potrebno je da bude sastavljen u formi notarski obrađene isprave. (4) Odricanje važi i za potomke onoga koji se odrekao, ako ugovorom o odricanju ili naknadnim sporazumom nije što drugo određeno. Neopozivost izjave o odricanju ili o primanju naslijeđa i njezino poništenje Član 168. (1) Izjava o odricanju od naslijeđa ili o primanju naslijeđa ne može se opozvati. (2) Nasljednik može izjavu iz stava 1. ovog člana pobijati po općim pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog mana volje. Priraštaj Član 169. Dio testamentarnog nasljednika koji se odrekao od naslijeđa pripada ostaviteljevim zakonskim nasljednicima, ako iz samog testamenta ne proizlazi druga namjera zavještateljeva. Član 170. Dio zakonskog nasljednika koji se odrekao od naslijeđa samo u svoje ime, nasljeđuje se kao da je taj nasljednik umro prije ostavitelja. Zastara prava na zahtjev za predaju ostavine Član 148. (2) Ako oni ne pristanu na produženje ugovora o doživotnom izdržavanju, ugovor se raskida i oni nemaju pravo tražiti naknadu za prije dato izdržavanje. (3) Ako bračni partner i potomci davatelja izdržavanja nisu u stanju preuzeti ugovorne obaveze, oni imaju pravo tražiti naknadu od primatelja izdržavanja. (4) Sud će ovu naknadu odrediti po slobodnoj ocjeni, uzimajući pri tome u obzir materijalne prilike primatelja izdržavanja i osoba koje su bile ovlaštene za produženje ugovora o doživotnom izdržavanju. V. PRELAZAK OSTAVINE NA NASLJEDNIKE A. OTVARANJE NASLIJEĐA Smrt i proglašenje osobe umrlom (1) Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine. (2) Nasljednik koji se odrekao od naslijeđa ne odgovara za ostaviteljeve dugove. (3) Kada ima više nasljednika oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove i to svaki do visine vrijednosti svog nasljednog dijela, bez obzira na to da li je izvršena dioba nasljedstva. (4) Među nasljednicima dugovi se dijele srazmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako testamentom ili ugovorom o nasljeđivanju nije drukčije određeno. Odvajanje ostavine Član 173. (1) Ostaviteljevi povjeritelji mogu zahtijevati u roku tri mjeseca od otvaranja naslijeđa da se ostavina odvoji od imovine nasljednika, ako učine vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnost da bez odvajanja ne bi mogli namiriti svoja potraživanja. (2) U tom slučaju nasljednik ne može raspolagati stvarima i pravima ostavine, niti se njegovi povjeritelji mogu iz njih naplatiti dok se ne naplate povjerioci koji su tražili odvajanje. (3) Ostaviteljevi povjeritelji koji su tražili ovo odvajanje mogu naplatiti svoja potraživanja samo iz sredstava ostavine. (4) Odvojenoj ostavini sud može postaviti staratelja. (5) Na zahtjev ostaviteljevih povjeritelja sud može odrediti čuvanje odvojene ostavine. Troškove povjeravanja ostavine na čuvanje dužni su snositi povjeritelji koji su to zahtijevali. (6) Ako povjeritelj koji je zahtijevao odvajanje nema izvršnu ispravu ili ako već prije nije pokrenuo postupak radi ostvarenja svog potraživanja, dužan je pokrenuti postupak radi ostvarenja potraživanja u roku koji mu odredi sud rješenjem o odvajanju ostavine. Ako povjeritelj ne pokrene postupak na koji je upućen u roku koji mu je određen, sud će po službenoj dužnosti svoje rješenje o odvajanju ostavine staviti van snage. (7) O zahtjevu povjeritelja sud odlučuje rješenjem u ostavinskom postupku. Žalba protiv tog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje. D. DIOBA NASLJEDSTVA I NASLJEDNIČKA ZAJEDNICA Pravo na diobu Član 174. (1) Diobu nasljedstva može zahtijevati svaki nasljednik. (2) Pravo na diobu nasljedstva ne može zastarjeti. (3) Ništavan je ugovor kojim se nasljednik trajno odriče prava da traži diobu kao i odredba u testamentu kojom se dioba trajno zabranjuje ili ograničava. Član 155. 5) ko je krivičnim djelom sa umišljajem doveo ostavitelja u stanje stalne nesposobnosti za sačinjavanje testamenta ili ugovora o nasljeđivanju, ili je krivičnim djelom s umišljajem stekao povoljniji nasljednopravni položaj. Član 159. (1) Nedostojnost ne smeta potomcima nedostojnog i oni nasljeđuju kao da je on umro prije ostavitelja. (2) Nedostojnost prestaje oproštajem ostavitelja u formi propisanoj za punovažnost testamenta, odnosno ugovora o nasljeđivanju. (3) Ako nema izvršitelja testamenta, a nasljednici se ne slože o upravljanju nasljedstvom, sud će, na zahtjev jednog od njih, postaviti upravitelja koji će u njihovo ime upravljati nasljedstvom, ili odrediti svakom nasljedniku dio nasljedstva kojim će on upravljati. Za upravitelja sud može postaviti i nekog od nasljednika. (4) Upravitelj može sa odobrenjem suda raspolagati stvarima iz ostavine ako je za to ovlašten testamentom ili ako je to potrebno radi isplate troškova ili otklanjanja štete na nasljedstvu. Pravo nasljednog dijela prije diobe Član 176. (1) Nasljednik može prije diobe ili prije pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju prenijeti svoj nasljedni dio, potpuno ili djelomično, samo na sunasljednike. (2) Ugovor o prijenosu nasljednog dijela mora biti notarski obrađen. (3) Ugovor nasljednika sa osobom koja nije nasljednik o ustupanju nasljednog dijela obavezuje nasljednika samo da po izvršenoj diobi preda svoj dio saugovoratelja, odnosno po pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju prenese svoj dio na saugovorača. Pravo nasljednika koji je živio ili privređivao u zajednici sa ostaviteljem Član 177. (1) Na zahtjev nasljednika koji je živio ili privređivao u zajednici sa ostaviteljem sud može, kada to iziskuje opravdana potreba, odlučiti da mu se ostave pojedine stvari pokretne ili nepokretne ili grupe stvari koje bi pripale u dio ostalih nasljednika, a da im on vrijednost tih stvari isplati u novcu u roku koji sud prema okolnostima odredi. Rješenje suda kojim udovoljava tom zahtjevu je izvršna isprava. (2) Sunasljednik koji je poljoprivrednik ne mora učiniti vjerovatnom opravdanu potrebu iz stava 1. ovog člana kada se radi o nasljeđivanju poljoprivrednog zemljišta i stvari koje služe obavljanju poljoprivredne djelatnosti. (3) Za tako određeni iznos osobe iz stava 1. ovog člana imaju, radi osiguranja iznosa koji im je dužan platiti do isplate, zakonsko založno pravo na dijelovima ostavine dodijeljenim nasljedniku. (4) Ako isplata ne bude izvršena u roku, ostali nasljednici imaju pravo tražiti naplatu svog potraživanja ili predaju stvari koje bi im inače pripale na ime nasljednog dijela. Dioba predmeta domaćinstva Član 178. (3) Postojanje nedostojnosti sud utvrđuje po službenoj dužnosti osim u slučaju iz člana 158. tačka 4. ovog zakona. (1) Potomci između kojih je ustupitelj razdijelio svoju imovinu ne odgovaraju za njegove dugove, ako nije što drugo određeno prilikom ustupanja i raspodjele. (2) Ustupiteljevi povjeritelji mogu pobijati ustupanje i raspodjelu pod uvjetima predveđenim za pobijanje raspolaganja bez nadoknade. Odgovornost za nedostatke (1) Svakom nasljedniku ostali nasljednici odgovaraju po samom zakonu ako bi mu neka treća osoba, pozivajući se na neko pravo zasnovano prije diobe, oduzela stvar koja je stavljena u njegov nasljedni dio, ili inače smanjila njegovo pravo. (2) Oni jamče isto tako da stvari stavljene u njegov dio nemaju skrivenih nedostataka. Nasljednici jamče da potraživanje ostavitelja stavljeno u dio jednog nasljednika postoji i da će se moći naplatiti od dužnika do iznosa koji mu je ostavljen u dio. (3) Obaveza jamstva za postojanje i naplativnost potraživanja traje tri godine po završenoj diobi, a za potraživanja koja dospijevaju poslije diobe ona traje tri godine do dospjelosti obaveze. (4) U svim slučajevima jemstva po odredbama st. 1., 2. i 3. ovog člana, svaki nasljednik jamči i duguje naknadu srazmjerno svom nasljednom dijelu. DIO DRUGI POSTUPAK U NASLJEDNIM STVARIMA I. SASTAVLJANJE SUDSKOG TESTAMENTA, ČUVANJE I OPOZIV TESTAMENTA Nadležnost Član 180. (1) Za sastavljanje sudskog testamenta, čuvanje testamenta u sudu i za opoziv testamenta pred sudom nadležan je svaki općinski sud. (2) Poslove u vezi sa sastavljanjem, uzimanjem na čuvanje i opozivom testamenta obavlja sudija pojedinac. Sastavljanje sudskog testamenta Član 181. (1) Kada se testament sastavlja u sudu po kazivanju zavještatelja, sudija će prethodno utvrditi identitet zavještatelja. (2) Sudija će zatim saslušati kazivanje zavještatelja koje će vjerno zabilježiti u zapisnik, po mogućnosti riječima samog zavještatelja, pazeći pri tom da volja zavještatelja bude jasno izražena. (3) U zapisnik će se unijeti i sve okolnosti koje bi mogle biti od uticaja na punovažnost testamenta. (4) Kad je to potrebno, sudija će zavještatelju objasniti propise koji ograničavaju zavještatelja u raspolaganju testamentom. (5) Pošto zavještatelj sam pročita zapisnik ili mu sudija pročita ako ne zna da čita i zavještatelj izjavi da je njegova posljednja volja u svemu vjerno zabilježena, sudija će sve to potvrditi u samom zapisniku i ovjeriti svojim potpisom. (6) Zapisnik potpisuju, pored sudije, zapisničar, zavještatelj, svjedoci identiteta i svjedoci testamenta. (7) Ako zavještatelj i svjedoci identiteta ne znaju pisati, stavit će na zapisnik svoj rukoznak. Utvrđivanje identiteta zavještatelja i svjedoka Član 182. Član 143. Postupak za ostavinu kad su nasljednici nepoznati Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke kakva poslije diobe nastaje između sunasljednika nastaje i između potomaka poslije ustupanja i raspodjele imovine koju im je izvršio njihov predak. Opoziv Član 160. (2) Isto vrijedi i u slučaju kad je nasljednik umro nakon okončanja ostavinske rasprave, a prije donošenja prvostepene odluke. (2) Svaki list zavještatelj će posebno potpisati, odnosno na njega staviti svoj rukoznak. (3) Na kraju zapisnika naznačit će se od koliko se listova sastoji testament. Čuvanje sudskog testamenta i predaja zavještatelju Član 184. (1) Testament sastavljen u sudu zavještatelj može ostaviti na čuvanje sudu, a može zahtijevati da mu se preda. (2) Ako zavještatelj ostavi sudski testament na čuvanje sudu, sudija će narediti da se testament stavi u poseban omot i zapečati, a zavještatelju će se, na njegov zahtjev, izdati potvrda da je testament sastavljen i ostavljen sudu na čuvanje. (3) Testament se u sudu čuva odvojeno od ostalih spisa. (4) Kada zavještatelj traži da mu se preda sudski testament, sudija će mu predati zapisnik o sastavljanju tog testamenta u posebnom zapisniku koji potpisuje zavještatelj, utvrdit će se da je testament sastavljen u sudu i predat zavještatelju. Sastavljanje testamenta zavještatelju koji ne zna službeni jezik ili je nijem Član 185. (1) Ako zavještatelj ne zna službeni jezik, pozvat će se sudski tumač i još dva svjedoka, pa će se testament pred njima napisati onako kako ga sudski tumač prevede na službeni jezik. (2) Ako je zavještatelj nijem, pozvat će se sudski tumač i dva svjedoka koji se sa zavještateljem mogu sporazumjeti. (3) Zapisnik o sastavljanju testamenta u slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana potpisuju i tumač i svjedoci. Povjeravanje testamenta sudu Član 186. (1) Kad se preda na čuvanje testament koji nije sastavljen u sudu, zavještatelj ga predaje lično sudiji, otvorenog ili u zatvorenom omotu. (2) O predaji testamenta sastavit će se zapisnik u kojem se mora navesti kako je utveđen identitet zavještatelja. (3) Otvoreni testament stavit će se u poseban omot i zapečatiti, a zavještatelju će se, na njegov zahtjev, izdati potvrda da je testament povjeren na čuvanje sudu. (4) Ako je na čuvanje predat otvoren testament sudija će zavještatelja upozoriti na nedostatke zbog kojih testament ne bi bio punovažan. Vraćanje testamenta zavještatelju Nemogućnost odricanja od naslijeđa Član 171. (1) Pravo nasljednika na zahtjev za predaju ostavine zastarijeva prema savjesnom posjedniku za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika stvari ostavine, a najduže za deset godina računajući za zakonskog nasljednika i nasljednika po ugovoru o nasljeđivanju od ostaviteljeve smrti, a za testamentarnog nasljednika od proglašenja testamenta. (2) Prema nesavjesnom posjedniku ovo pravo zastarijeva za 20 godina. (4) Ako se testament vraća punomoćniku punomoć će se priložiti zapisniku i zadržati u sudu. Čuvanje isprava o usmenom testamentu Član 188. (1) Ako su svjedoci usmenog testamenta podnijeli sudu pismeno koje sadrži volju zavještatelja, sud će prijem ovakvog pismena zapisnički utvrditi, staviti u poseban omot i zapečatiti. (2) Sud će postupiti po odredbi stava 1. ovog člana i kada svjedoci usmenog testamenta dođu u sud da usmeno ponove izjavu zavještatelja. (3) Prilikom uzimanja izjava svjedoka sud će nastojati utvrditi izjavu volje zavještatelja, a pored toga ispitat će i okolnosti od kojih zavisi punovažnost usmenog testamenta. (4) Isprave o usmenom testamentu čuvat će se u sudu odvojeno od ostalih spisa. Opoziv testamenta pred sudom Član 189. (1) Zavještatelj može pred sudom opozvati svoj testament. (2) Na opoziv testamenta pred sudom shodno će se primjenjivati odredbe ovog zakona koje važe za sastavljanje sudskog testamenta. (3) Kad zavještatelj opozove testament opoziv će se zabilježiti na testamentu koji se čuva u sudu. Sastavljanje i opoziv testamenta van sudske zgrade Član 190. U slučaju potrebe sud će sastaviti testament i primiti izjavu o opozivu testamenta i van sudske zgrade. Obavještavanje suda o zavještateljevom prebivalištu Član 191. Ako je testament sastavljen u sudu na čijem području zavještatelj nema prebivališta, ili ako je testament tom sudu predat na čuvanje, ili ako je testament pred tim sudom opozvan, taj sud je dužan o tome odmah obavijestiti sud na čijem području zavještatelj ima prebivalište. II. POSTUPAK SA TESTAMENTOM Predaja testamenta sudu Član 192. (1) Testament koji je umrli ostavio dostavit će se u sudu zajedno sa smrtovnicom. (2) Organ koji sastavlja smrtovnicu provjerit će da li je umrli ostavio testament, odnosno da li postoji isprava ili dokazi o usmenom testamentu. Proglašenje testamenta Član 193. (1) Kad sud utvrdi da je osoba koja je ostavila testament umrla ili da je proglašena umrlom otvorit će njen testament bez povrede pečata, pročitat će ga i o tome sastaviti zapisnik. (2) Ovako će se postupati bez obzira na to da li je testament po zakonu punovažan i da li ima više testamenata. C. ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA DUGOVE OSTAVITELJEVE Obim odgovornosti nasljednika Član 172. (4) Dioba se provodi uz odgovarajuću primjenu pravila o diobi suvlasništva i učincima diobe, ako ugovorom o nasljeđivanju, testamentom ili ovim zakonom nije šta drugo određeno. Nasljednička zajednica Član 175. (1) Do utvrđenja koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinim naljednicima, sunasljednici upravljaju i raspolažu svim što čini nasljedstvo po pravilima po kojima zajednički vlasnici upravljaju i raspolažu stvarima, osim onim što je povjereno na upravljanje izvršitelju testamenta ili staratelju ostavine. (2) Pošto bude utvrđeno koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinim nasljednicima, do diobe sunasljednici upravljaju i raspolažu svime što je do tada bilo zajedničko po pravilima po kojima suvlasnici upravljaju i raspolažu stvarima, osim onim što je povjereno na upravljanje izvršitelju testamenta ili staratelju ostavine. (1) Predmeti domaćinstva koji služe za zadovoljavanje svakodnevnih potreba nasljednika koji je živio sa ostaviteljem u istom domaćinstvu, a koji nije njegov potomak ni njegov bračni partner, ostavit će se na njegov zahtjev tom nasljedniku, a njihova vrijednost će se uračunati u dio tog nasljednika. (2) Ukoliko vrijednost predmeta premašuje vrijednost nasljednog dijela, nasljednik kojem su ti predmeti ostavljeni isplatit će ovu razliku nasljednicima u novcu. 4) koji su svjedoci prisustvovali otvaranju i proglašenju testamenta. (2) Ako je prilikom otvaranja testamenta primijećeno da je pečat povrijeđen ili da je u testamentu nešto brisano, precrtano ili ispravljano ili ako se što drugo sumnjivo nađe, mora se i to u zapisniku navesti. (3) Zapisnik potpisuju sudija, zapisničar i svjedoci. (4) Na proglašeni testament sud će staviti potvrdu o njegovom proglašenju sa naznačenjem datuma proglašenja, kao i broj i datum ostalih pronađenih testamenata. Proglašenje usmenog testamenta Član 195. (1) Ako je umrli sačinio usmeni testament i o tome postoji isprava koju su svjedoci svojeručno potpisali, sud će sadržinu ove isprave proglasiti po odredbama koje važe za proglašenje pismenog testamenta. (2) Ako takve isprave nema, svjedoci pred kojima je usmeni testament izjavljen saslušat će se ponaosob o sadržaju testamenta, a naročito o okolnostima od kojih zavisi njegova punovažnost, pa će zapisnik o saslušanju ovih svjedoka proglasiti po odredbama koje važe za proglašenje pismenog testamenta. (3) Ako stranka zahtijeva da se svjedoci usmenog testamenta saslušaju pod zakletvom ili ako sud nađe da je takvo saslušanje potrebno, odredit će ročište za saslušanje ovih svjedoka na koje će prozvati predlagače, a ostale zainteresirane osobe samo ako se time ne bi odugovlačio postupak. Proglašenje nestalog ili uništenog testamenta Član 196. (1) Ako je pismeni testament nestao ili je uništen nezavisno od ostaviteljeve volje, a među zainteresiranim osobama nema spora o ranijem postojanju tog testamenta, o formi u kojoj je sastavljen, o načinu nestanka ili uništenja, kao ni o sadržini testamenta, ostavinski sud će o tome saslušati sve zainteresirane osobe i po njihovim prijedlozima izvesti potrebne dokaze, pa će taj zapisnik proglasiti po odredbama koje važe za proglašavanje pismenog testamenta. (2) Ako bi ostavina, kad ne bi bilo testamenta postala vlasništvo općine, odnosno grada, sporazum zainteresiranih osoba o ranijem postojanju testamenta, o njegovoj formi i sadržaju važi samo uz saglasnost nadležnog organa. Obaveza zaštite među nasljednicima poslije diobe Član 179. (5) Ako se odreknu od naslijeđa svi nasljednici koji u trenutku smrti ostavitelja pripadaju najbližem nasljednom redu, na nasljedstvo se pozivaju nasljednici sljedećeg nasljednog reda. Za slučaj da se nasljedstva odreknu ostali nasljednici prvog nasljednog reda bračni drug ostaje u prvom nasljednom redu. Član 164. (2) Izvorni pismeni testament, isprava o usmenom testamentu, zapisnik o saslušanju svjedoka usmenog testamenta, kao i zapisnik o sadržaju nestalog ili uništenog pismenog testamenta, čuvat će se u sudu odvojeno od drugih spisa, a njihov ovjereni prijepis priložit će se spisima. III. OSTAVINSKI POSTUPAK A. OPĆE ODREDBE Predmet ostavinskog postupka Član 198. U ostavinskom postupku utvrđuje se ko su ostaviteljevi nasljednici, što čini ostavinu, te koja još prava u pogledu ostavine pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim osobama. Vanparnični postupak Član 199. (1) Ostavinski postupak je vanparnični postupak. (2) Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, u ostavinskom postupku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje vanparnični i parnični postupak. Nadležnost za provođenje ostavinskog postupka Član 200. (1) Ostavinski postupak se u prvom stepenu provodi pred općinskim sudom u Federaciji, odnosno pred notarom kao povjerenikom suda. (2) U općinskom sudu ostavinski postupak provodi sudija pojedinac. (3) Sud će povjeriti notaru provođenje ostavinskog postupka i dostaviti mu spis bez odgađanja u skladu sa odredbama člana 261. ovog zakona. (4) Kada notar provodi radnje u ostavinskom postupku kao povjerenik suda ovlašten je, kao i sudija općinskog suda, poduzimati sve radnje u postupku i donositi sve odluke, osim odluka za koje je ovim zakonom drukčije propisano. Mjesna nadležnost Član 201. (1) Za ostavinski postupak mjesno je nadležan sud na čijem je području ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište (ostavinski sud). (2) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao prebivalište u Federaciji, za ostavinski postupak mjesno je nadležan sud na čijem je području ostavitelj u to vrijeme imao boravište, ukoliko ovim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno. (3) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao ni prebivalište ni boravište u Federaciji, mjesno je nadležan ostavinski sud u Federaciji na čijem se području nalazi ostavina ili pretežni dio njegove ostavine. (4) Ako se nijedan dio ostavine ne nalazi u Federaciji mjesno je nadležan sud prema mjestu gdje je ostavitelj upisan u knjigu državljana. (1) Ako je nasljednik umro prije okončanja rasprave ostavine, a nije se odrekao od naslijeđa, pravo odricanja prelazi na njegove nasljednike. Član 187. (1) Testament koji se nalazi na čuvanju kod suda vratit će se zavještatelju na njegov zahtjev. Član 202. Stranke ne mogu sporazumno mijenjati nadležnost suda u ostavinskom postupku. Stranke Član 203. Strankom se u smislu ovog zakona smatraju nasljednici i legatari kao i druge osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine. Opća pravila postupanja Član 204. (1) Tokom cijelog postupka sud će paziti da prava stranaka budu što prije utvrđena i osigurana. (2) Sud je dužan naročito paziti da se zaštite i ostvare prava osoba koje se zbog maloljetnosti, duševne bolesti ili drugih okolnosti nisu sposobne brinuti o svojim pravima i interesima. (3) U ostavinskom postupku javnost je isključena. Dokazi Član 205. (1) Sud donosi odluku na osnovu rezultata cjelokupne rasprave. (2) Sud je ovlašten utvrđivati činjenice koje stranke u postupku nisu iznijele, te izvesti i dokaze koje one nisu predložile, ako ocijeni da su te činjenice i ti dokazi važni za odlučivanje u skladu s ovim zakonom. (3) Odluka se može zasnivati i na dokazima koji nisu izvedeni pred sudom koji donosi odluku. Radnje u postupku Član 206. Sudija sa zapisničarom prima izjave o odricanju od naslijeđa i izvodi dokaze. Zapisnici i bilješke Član 207. (1) O radnjama poduzetim u postupku po pravilu se sastavlja zapisnik. (2) O manje važnim izjavama stranaka i obavijestima koje sud prikuplja može se umjesto zapisnika staviti samo bilješka na spisu. (3) Zapisnik potpisuju stranke ako su prisustvovale radnji u postupku, sudija koji je sastavio zapisnik te zapisničar. (4) Bilješku na spisu potpisuje osoba koja ju je sastavila. Odluke Član 208. (1) Odluke se u postupku donose u obliku rješenja. (2) Rješenja protiv kojih je dopušten prigovor, odnosno žalba i rješenja drugostepenog suda moraju biti obrazložena. Prigovor protiv rješenja Član 209. (1) Protiv rješenja koje je kao povjerenik suda u ostavinskom postupku donio notar dopušten je prigovor u roku osam dana od dana dostavljanja rješenja strankama. (2) Testament će se vratiti i zavještateljevom punomoćniku koji ima ovjerenu punomoć za taj posao. (3) O vraćanju testamenta sastavit će se zapisnik u kojem će se navesti način na koji je utvrđen identitet osobe kojoj se vraća testament. (3) Otvaranje i čitanje testamenta izvršit će se u prisustvu dva punoljetna građanina koji mogu biti i osobe pozvane na nasljedstvo. (4) Proglašenju testamenta mogu prisustvovati nasljednici, legatari i druge zainteresirane osobe i tražiti prijepis testamenta. (2) O prigovoru odlučuje sudija pojedinac. Odluke suda o prigovoru protiv rješenja notara Član 211. (1) Nepravovremene, nepotpune ili nedopuštene prigovore sud će odbaciti. (2) Odlučujući o prigovoru protiv rješenja koji je donio notar, sud može u cijelosti ili djelomično rješenje održati na snazi ili ga ukinuti. (3) Kada sud ukine rješenje ili ga djelomično održi na snazi, sam će odlučiti o ukinutom dijelu rješenja. (4) Protiv rješenja suda kojim je rješenje notara u cijelosti ili djelomično ukinuto nije dopuštena posebna žalba. (5) U slučaju iz stava 3. ovog člana sud će provesti radnje koje ocijeni potrebnim. (6) Rješenje o prigovoru dostavit će se strankama i notaru. Žalba protiv rješenja Član 212. (1) Protiv rješenja prvostepenog suda dopuštena je žalba, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. (2) Žalba se podnosi u roku 15 dana od dostavljanja prvostepenog rješenja. Postupak po žalbi Član 213. (1) Žalba se podnosi prvostepenom sudu koji može u povodu pravovremeno podnesene žalbe sam novim rješenjem preinačiti pobijano rješenje, ako se time ne povređuju prava drugih osoba zasnovana na tom rješenju. (2) Ako prvostepeni sud ne preinači svoje rješenje, dostavit će žalbu drugostepenom sudu, bez obzira na to je li žalba podnesena u roku koji zakon određuje. (3) Drugostepeni sud rješava, po pravilu, samo o žalbama koje su pravovremeno podnesene, ali može uzeti u obzir i žalbu koja je nepravovremeno podnesena ako se time ne povređuju prava drugih osoba koja se zasnivaju na pobijanom rješenju. (4) Ako je protiv rješenja dopuštena posebna žalba sud će, ako ne postupi prema odredbi stava 1. ovog člana, prijepis spisa sa žalbom dostaviti drugostepenom sudu. Ne čekajući odluku drugostepenog suda, prvostepeni sud poduzimat će one radnje koje je ovlašten poduzimati u ostavinskom postupku, nezavisno od ishoda žalbenog postupka, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. Vanredni pravni lijekovi Član 214. U ostavinskom postupku nisu dopušteni vanredni pravni lijekovi. Troškovi postupka Član 215. (1) Svaka stranka snosi troškove koje je imala tokom ili u povodu postupka. (2) Ako je bilo zajedničkih troškova, sud će odrediti u kojem će razmjeru stranke snositi te troškove. (5) Općinski sud kod kojeg se testament nađe ili kojem bude podnesen otvorit će i pročitati testament iako je za raspravljanje ostavine nadležan drugi općinski sud ili inozemni organ. Zapisnik o proglašenju pismenog testamenta Član 194. (1) Zapisnik o proglašenju pismenog testamenta treba da sadrži: 1) koliko je testamenata nađeno, koji datum nose i gdje su nađeni, 2) ko je testamente predao sudu ili sastavljaču smrtovnice, (4) Ako je ostavinskom sudu predana nepotpuna smrtovnica ili samo izvod iz matične knjige umrlih, on će na zapisnik u ostavinskoj raspravi utvrditi sve podatke koje treba sadržavati smrtovnica. (5) Smrtovnica se sastavlja i u slučaju kada umrli nije ostavio imovinu. (6) Smrtovnica ima dokaznu snagu javne isprave samo u pogledu podataka koji su preuzeti iz matične knjige umrlih. Sadržaj smrtovnice Član 217. (1) U smrtovnicu se unose: 1) prezime i ime ostavitelja, po mogućnosti jedinstveni matični broj građanina, ime jednog od njegovih roditelja, ostaviteljevo zanimanje, datum rođenja i državljanstvo, a za ostavitelja koji je bio u braku i prezime koje je imao prije sklapanja braka, 2) dan, mjesec i godina, mjesto i, po mogućnosti, sat smrti, 3) mjesto u kojemu je ostavitelj imao prebivalište, odnosno boravište. (2) U smrtovnici treba, ako je to moguće, navesti: 1) prezime i ime, datum rođenja, zanimanje, prebivalište, odnosno boravište ostaviteljevog bračnog, odnosno vanbračnog partnera i bračne, vanbračne i usvojene djece, 2) prezime i ime, datum rođenja i prebivalište, odnosno boravište ostalih srodnika koji bi mogli biti pozvani na nasljedstvo na osnovu zakona, kao i osobe koje su pozvane na nasljedstvo na osnovu testamenta, 3) mjesto gdje se nalazi imovina koju je ostavio ostavitelj, ima li imovine za čije držanje, čuvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, ima li gotovog novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti, štednih knjižica ili kakvih drugih važnih isprava, da li je ostavitelj ostavio dugova i koliko, je li ostavio pisani testament ili zaključio ugovor o nasljeđivanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju ili ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života i gdje se oni nalaze, a ako je ostavitelj napravio usmeni testament onda prezime i ime, zanimanje i boravište svjedoka pred kojima je usmeni testament napravljen, 4) očekuje li se rođenje ostaviteljeva djeteta i imaju li njegova djeca ili bračni partner staratelja, 3) da li je testament predat otvoren ili zatvoren i kakvim je pečatom bio zapečaćen, (3) Ako među zainteresiranim osobama ima osoba koje nisu sposobne da se same staraju o svojim interesima, sporazum iz st. 1. i 2. ovog člana važi samo uz saglasnost organa starateljstva. Dostavljanje i čuvanje isprava o proglašenju testamenta Član 197. (2) Sud će popis narediti i na zahtjev ostaviteljevih nasljednika, legatara ili povjerilaca. (3) Ako to zahtijevaju posebne okolnosti u kojima je ostavitelj umro, a naročito ako prijeti opasnost da bi dio ostavine mogao biti otuđen ili izgubljen, policijski službenici koji u tim okolnostima ureduju, prilikom svog uredovanja, ako je to moguće, popisat će ostaviteljeve stvari, po potrebi zapečatiti prostorije u kojima se stvari nalaze i popis dostaviti matičaru nadležnom za upis činjenice smrti. (4) U slučaju iz stava 3. ovog člana matičar će primljeni popis dostaviti ostavinskom sudu koji vodi ostavinski postupak. Sadržaj popisa Član 219. (1) Popis će obuhvatiti sve nepokretne i pokretne stvari koje su bile u ostaviteljevom neposrednom posjedu u času njegove smrti. (2) Popis će obuhvatiti i drugo što je pripadalo ostavitelju, a nalazi se kod druge osobe, uz naznaku kod koga se nalazi i po kojem osnovu, kao i ono što je ostavitelj posjedovao, a za što se tvrdi da nije njegovo vlasništvo. (3) U popisu imovine zabilježit će se ostaviteljeva potraživanja, a i dugovi, te posebno neplaćeni porezi, doprinosi i druga javna davanja. Način popisivanja Član 220. (1) Pokretne stvari popisuju se po vrsti, rodu, broju, mjeri i težini ili pojedinačno. (2) Nekretnine se popisuju pojedinačno s naznakom mjesta gdje se nalaze, kulture zemljišta, te zemljišnoknjižnih podataka ako su poznati. Obavljanje popisa Član 221. (1) Popis će obaviti sudski službenik ili notar kojeg odredi sudija koji vodi sudski postupak. (2) Popis se obavlja u prisustvu dvije punoljetne osobe, a kada je to potrebno, i uz učestvovanje vještaka. (3) Popisu može prisustvovati i svaka zainteresirana osoba. Postupak sa stvarima za koje postoje posebni propisi Član 222. Kada se prilikom popisivanja ili inače u ostavini pronađu stvari za čije držanje, čuvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi s njima će se nakon obavljenog popisa postupiti po tim propisima. 3. Osiguranje ostavine Predaja na čuvanje Član 223. (1) Ako sudija ne poznaje zavještatelja osobno i po imenu, identitet zavještatelja utvrđuje se osobnom kartom i ako zavještatelj nema osobnu kartu, a ni sudija ga osobno i po imenu ne poznaje, dovoljno je da njegov identitet posvjedoče dva punoljetna svjedoka. (2) Identitet svjedoka testamenta i svjedoka identiteta zavještatelja, ako ih sudija osobno ne poznaje, utvrdit će se osobnom kartom. (3) U zapisniku će se navesti način na koji je utvđen identitet zavještatelja i svjedoka identiteta, odnosno svjedoka testamenta. Testament sastavljen od više listova Postavljanje privremenog staratelja ostavine Član 224. (1) Privremenog staratelja ostavine postavlja ostavinski sud. (2) Prije postavljanja privremenog staratelja sud će, po mogućnosti, zatražiti mišljenje u pogledu staratelja od osoba koje su vjerovatno pozvane na nasljedstvo. Pečaćenje Član 225. (1) Ako ocijeni da je to cjelishodno, sud može odrediti da se prostorije u kojima se nalaze stvari iz sastava ostavine zapečate, te će odrediti osobu koju će obavezati da bez odgađanja prijavi svako oštećenje pečata nadležnoj policijskoj upravi i sudu. (2) Dopuštenje za skidanje pečata može dati samo ostavinski sud, odnosno notar kao povjerenik suda. Privremene mjere Član 226. Prije pokretanja ostavinskog postupka i tokom njega, sve dok postupak ne bude pravomoćno okončan, sud će, na zahtjev stranke radi osiguranja stvari i prava iz ostavine, odrediti privremene mjere predviđene zakonom kojim se uređuje izvršni postupak, ako stranka učini vjerovatnim opasnost da bi se bez takve mjere promijenilo postojeće stanje ili ako učini vjerovatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. C. POKRETANJE OSTAVINSKOG POSTUPKA Pokretanje postupka Član 227. (1) Ostavinski postupak pokreće se po službenoj dužnosti u roku 30 dana kad sud primi smrtovnicu ili izvod iz matične knjige umrlih, odnosno s njima izjednačenu ispravu. (2) Sud, odnosno notar koji kao povjerenik suda vodi ostavinski postupak dužan je odmah nakon što se pokrene ostavinski postupak pribaviti dokaz o činjenicama iz Registra u skladu sa odredbama člana 124. ovog zakona. Ispitivanje nadležnosti Član 228. (1) Nakon što primi ispravu iz člana 227. ovog zakona sud će ispitati je li nadležan za ostavinski postupak, pa ako ustanovi da nije nadležan, dostavit će predmet nadležnom sudu. Član 183. (1) Ako se zapisnik o sastavljanju testamenta sastoji od više listova, svi listovi će se prošiti jamstvenikom i oba kraja jemstvenika zapečatiti sudskim pečatom. (1) Zapisnik o proglašenju testamenta sa izvornim pismenim testamentom, odnosno sa ispravom o usmenom testamentu ili zapisnikom o saslušanju svjedoka usmenog testamenta dostavit će se ostavinskom sudu, a sud koji je testament proglasio zadržat će njihov prijepis. Zabrana sporazuma o nadležnosti (2) Ostavinski sud može tokom ostavinskog postupka mijenjati i ukidati mjere osiguranja ostavine koje je odredio on sam ili neki drugi sud ili organ vlasti. (3) Mjere za osiguranje, a i njihove promjene i ukidanja određuje ostavinski sud na zahtjev stranke, a i po službenoj dužnosti. Pozivanje izvršitelja testamenta Član 230. Ako je ostavitelj postavio izvršitelja testamenta, sud će mu to priopćiti i pozvati ga da se u određenom roku izjasni prima li se te dužnosti. Staratelj nerođenog djeteta Član 231. (1) Ako se očekuje rođenje djeteta koje bi bilo pozvano na nasljedstvo, ostavinski sud će o tome obavijestiti organ nadležan za poslove starateljstva. (2) Ako organ nadležan za poslove starateljstva drukčije ne odredi, o pravima još nerođenog djeteta brinut će se jedan od njegovih roditelja. Postupak kad nema imovine ili kad ima samo pokretne imovine Član 232. (1) Ako prema podacima kojima sud raspolaže umrli nije ostavio imovinu, ostavinski će sud rješenjem odlučiti da se ne provodi ostavinska rasprava. (2) Isto će tako sud postupiti i u slučaju ako je ostavitelj ostavio samo pokretnine i s njima izjednačena prava, a nijedna od osoba pozvanih na nasljedstvo ne zahtijeva da se provede ostavinski postupak. (3) Kada sud odluči da ne provodi ostavinski postupak, obavijestit će o tome organ nadležan za poslove starateljstva, ako među nasljednicima ima osoba koje nisu sposobne da se same brinu o svojim pravima i interesima, a nemaju roditelje ili druge zakonske zastupnike. (4) Ako je sud odlučio da se ne provodi ostavinski postupak zbog toga što se ostavina sastoji samo od pokretne imovine, ukinut će mjere osiguranja ostavine kako bi osobe pozvane na nasljedstvo mogle slobodno ostvarivati prava koja im pripadaju kao nasljednicima. (5) Kad u ostavinu ulaze i stvarna prava na nekretninama postupit će se kao kad su iza ostavitelja ostale nekretnine, a kad postoje ostala prava, kao da su ostale pokretnine. Odvajanje ostavine od imovine nasljednika Član 233. Kad se po odredbama zakona može zahtijevati odvajanje ostavine od imovine nasljednika, sud će na prijedlog ovlaštenih osoba odrediti to odvajanje, primjenjujući pri tome odredbe ovog zakona o privremenim mjerama za osiguranje ostavine. D. OSTAVINSKA RASPRAVA Poziv na ročište Član 234. (1) Za ostavinsku raspravu sud će odrediti ročište. (2) U pogledu prigovora iz stava 1. ovog člana, ako ovim zakonom nije drukčije određeno, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje žalba u parničnom i vanparničnom postupku. Postupak povodom prigovora Član 210. (1) Prigovor se dostavlja notaru koji ga je dužan bez odgađanja zajedno sa spisom dostaviti nadležnom općinskom sudu. (3) Na prijedlog jedne stranke sud može odlučiti da joj druga stranka nadoknadi troškove koje joj je prouzrokovala očito nesavjesnim postupkom. B. PRETHODNE RADNJE 1. Smrtovnica Sastavljanje smrtovnice Član 216. (1) Kad neka osoba umre ili bude proglašena umrlom matičar nadležan za upis činjenice smrti u matičnu knjigu umrlih sastavit će smrtovnicu i obavezno je dostaviti sudu u roku 15 dana po izvršenom upisu. (2) Smrtovnica se sastavlja na osnovu podataka iz matične knjige umrlih, podataka dobivenih od srodnika umrlog, od osoba s kojima je umrli živio, te od drugih osoba koje ih mogu pružiti. (3) Ako organ iz stava 1. ovog člana nije u mogućnosti pribaviti podatke za sastavljanje smrtovinice, dostavit će smrtovnicu samo s onim podacima kojima raspolaže (u daljnjem tekstu: nepotpuna smrtovnica), navodeći razloge zbog kojih nije mogao sastaviti potpunu smrtovnicu i ukazujući na podatke koji bi mogli poslužiti ostavinskom sudu za pronalaženje nasljednika i imovine umrlog. 5) datum i mjesto smrti bračnog partnera ili ostaviteljeva djeteta ili koje druge osobe koja bi mogla biti pozvana na nasljedstvo, a koja je umrla prije ostavitelja. Član 236. (1) Na ročištu za ostavinsku raspravu sud će raspraviti sva pitanja važna za donošenje odluke u ostavinskom postupku, a naročito u pogledu prava na nasljedstvo, veličinu nasljednog dijela i prava na legate. (2) Sud o pravima odlučuje, po pravilu, pošto je zainteresiranim osobama omogućio da daju potrebne izjave. Tokom ostavinskog postupka zainteresirane osobe mogu davati izjave bez prisustva drugih zainteresiranih osoba i nije potrebno da se u svakom slučaju tim osobama omogući da se izjasne o izjavama drugih zainteresiranih osoba. (3) O pravima osoba koje nisu došle na ročište, a uredno su pozvane, sud će odlučivati prema podacima kojima raspolaže uzimajući u obzir njihove pismeme izjave koje stignu do donošenja odluke. (4) Ako sud posumnja da je osoba koja po zakonu polaže pravo na nasljedstvo jedini ili najbliži ostaviteljev srodnik, može saslušati i osobe za koje smatra da bi mogle imati jednako ili jače nasljedno pravo, a može te osobe pozvati i oglasom po odredbama člana 235. ovog zakona. Nasljednička izjava Član 237. (1) Svako je ovlašten, ali niko nije dužan dati nasljedničku izjavu. 2. Popis ostaviteljeve imovine Vrijeme obavljanja popisa Član 218. (1) Popis ostaviteljeve imovine obavit će se po odluci ostavinskog suda kada se ne zna postoje li nasljednici ili gdje borave, kada su nasljednici osobe koje zbog maloljetne, duševne bolesti ili drugih okolnosti ne mogu same voditi brigu o svojim pravima i interesima, ili u drugim opravdanim slučajevima. (1) Ako se ustanovi da nijedan od prisutnih nasljednika nije sposoban upravljati ostavinom ili nečim iz njenog sastava, a nema zakonskog zastupnika, ili ako su nasljednici nepoznati ili odsutni ili kada druge okolnosti nalažu naročit oprez, policijski službenik ili druga osoba koja ureduje u ime vlasti predat će u hitnim slučajevima te stvari na čuvanje pouzdanoj osobi i o tome odmah obavijestiti sud na čijem se području te stvari nalaze, koji može tu mjeru izmijeniti ili ukinuti. (2) Gotov novac, vrijednosne papire, dragocjenosti, štedne knjižice i druge važne isprave treba u slučaju iz stava 1. ovog člana predati na čuvanje sudu ili notaru na čijem se području nađe ta imovina. (3) Ko primi na čuvanje stvari iz st. 1. i 2. ovog člana dužan je o tome izdati potvrdu koju će sudu na čijem se području te stvari nalaze predati onaj ko ih je dao na čuvanje. (8) Ako nasljednik u nasljedničkoj izjavi ne izjavi odnosi li se njegova izjava na ono što mu pripada na osnovu zakona, na osnovu ugovora o nasljeđivanju ili na osnovu testamenta, ili kao nužni dio, smatra se da se izjava odnosi na nasljedstvo po bilo kojem osnovu. (9) Sud neće zahtijevati nasljedničku izjavu ni od koga, ali nasljednik koji želi dati izjavu može to učiniti usmeno pred ostavinskim sudom na zapisnik, odnosno predajom ostavinskom sudu isprave iz stava 6. ovog člana. (10) Prilikom davanja izjave o odricanju od naslijeđa ovlaštene osobe će nasljednika upozoriti da se može odreći nasljedstva samo u svoje ime, ili i u ime svojih potomaka. Prigovor na popis Član 238. (1) Ako stranke prigovore popisu, sud može, ako to smatra potrebnim, narediti sudskom službeniku ili notaru da ponovno obavi popis. (2) Ako popis imovine nije obavljen, sud može, na osnovu podataka koje su mu dale zainteresirane osobe, sam utvrditi što ulazi u ostavinu. Upućivanje na parnicu zbog spora Član 239. (1) Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim organom ako su među strankama sporne činjenice od kojih zavisi neko njihovo pravo. (2) Na način predviđen odredbom stava 1. ovog člana sud će postupiti naročito ako su sporne činjenice: 1) o kojima zavisi nasljedno pravo, a naročito valjanost ili sadržaj ugovora o nasljeđivanju ili testamenta ili odnos nasljednika i ostavitelja na osnovu kojeg se po zakonu nasljeđuje, 2) od kojih zavisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio, 3) od kojih zavisi opravdanost isključenja nužnih nasljednika ili postojanje razloga za nedostojnost, 4) je li se neka osoba odrekla naslijeđa, 5) od kojih zavisi osnovanost zahtjeva nadživjelog bračnog partnera i ostaviteljevih potomaka, koji su živjeli sa ostaviteljem u istom domaćinstvu da im se iz ostavine izdvoje predmeti domaćinstva koji služe za zadovoljenje svakodnevnih potreba. (4) Sud iz st. 1. i 2. ovog člana obavijestit će ostavinski sud o svim mjerama poduzetim za osiguranje ostavine. (5) Privremene mjere za osiguranje ostavine može pored ostavinskog suda narediti i sud na čijem je području ostavitelj umro te sud na čijem se području nalazi ostaviteljeva imovina. (6) Kad za ostavinski postupak nije nadležan sud u Federaciji, nadležnost domaćeg suda koji je ovlašten provoditi pojedine radnje određuje se prema odredbama st. od 1. do 5. ovog člana. (2) U pozivu na ročište sud će zainteresirane osobe obavijestiti o pokretanju postupka, o tome je li mu koji testament već predat, te će ih pozvati da odmah dostave sudu pisani testament, odnosno ispravu o usmenom testamentu ili ugovor o nasljeđivanju ili o drugom pravnom poslu za slučaj smrti, ako se kod njih nalazi, ili da naznače svjedoke usmenog testamenta. (3) Sud će u pozivu upozoriti zainteresirane osobe da mogu do donošenja prvostepenog rješenja o nasljeđivanju dati izjavu o prihvatanju i ustupanju nekom od sunasljednika ili izjavu o odricanju od naslijeđa usmeno na ročištu ili u formi notarski obrađene isprave, a ako na ročište ne dođu ili takvu izjavu ne daju, smatrat će se da žele biti nasljednici. (2) Ako u slučaju iz stava 1. ovog člana ne postoji spor o činjenicama nego samo o primjeni prava, ostavinski sud će ta pravna pitanja raspraviti u ostavinskom postupku. Upućivanje na parnicu zbog spora o sastavu ostavine Član 241. (1) Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su između stranaka sporne činjenice: 1) od kojih zavisi sastav ostavine, 2) od kojih zavisi predmet legata, 3) ako između nasljednika postoji spor povodom zahtjeva nadživjelog bračnog partnera ili ostaviteljevih potomaka koji su s njim živjeli u zajednici da im iz ostavine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u povećanju vrijednosti imovine ostavitelja. (2) Sud neće prekinuti postupak u slučaju iz stava 1. ovog člana, ako su sporne činjenice koje može utvrditi na osnovu javnih isprava nego će na osnovu pretpostavke da je sadržaj tih isprava istinit donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi suprotno uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku. (3) Kad sud u slučaju iz stava 1. ovog člana prekida postupak, prethodno će ispitati jesu li ispunjene pretpostavke za donošenje djelomičnog rješenja o nasljeđivanju, pa će ga donijeti ako su ispunjene. (4) Prekid postupka iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na ono što je obuhvaćeno djelomičnim rješenjem o nasljeđivanju. Ko se upućuje na parnicu i trajanje prekida Član 242. (1) Sud će uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku čije pravo smatra manje vjerovatnim. (2) Ako sud prekine postupak, odredit će rok koji ne može biti duži od 30 dana, u kojemu upućena stranka treba pokrenuti parnicu ili upravni postupak, te o pokretanju obavijestiti ostavinski sud. (3) Ako stranka u određenom roku postupi po rješenju suda, prekid postupka trajat će dok parnica ili upravni postupak ne bude pravomoćno završen. (4) Ako je ostavitelj ostavio testament ili ugovor o nasljeđivanju, o pokretanju ostavinskog postupka sud će obavijestiti i na ročište pozvati i osobe koje bi mogle po zakonu polagati pravo na naslijeđe. (5) Ako je ostavitej postavio izvršitelja testamenta, sud će i njega obavijestiti o pokretanju postupka. Pozivanje oglasom Član 235. (1) Rješenjem o nasljeđivanju sud utvrđuje ko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle i druge osobe. (2) Rješenje iz stava 1. ovog člana sadrži: 1) prezime i ime ostavitelja, ime jednog od njegovih roditelja, datum rođenja, državljanstvo i, po mogućnosti, ostaviteljev jedinstveni matični broj građanina, te za osobe umrle u braku i njihovo prezime koje su imale prije sklapanja braka, 2) oznaku nekretnina s podacima iz javnih evidencija o nekretninama potrebnim za upis, kao i oznaku pokretnih stvari i drugih prava za koja je sud utvrdio da ulaze u ostavinu, 3) prezime i ime nasljednika, ime jednog od njegovih roditelja, datum rođenja, državljanstvo, njegovo prebivalište, odnos nasljednika prema ostavitelju, nasljeđuje li ga kao zakonski ili ugovorni ili testamentarni nasljednik, a ako ima više nasljednika i nasljedni dio svakog pojedinog nasljednika izražen razlomkom, te po mogućnosti nasljednikov jedinstveni matični broj građanina, 4) je li i kako nasljednikovo pravo uvjetovano, uvjetovano rokom ili opterećeno nalogom, odnosno inače ograničeno ili opterećeno i u čiju korist, 5) prezime i ime i prebivalište osoba kojima je u vezi s nasljeđivanjem ostavitelja pripalo pravo na legat ili neko drugo pravo iz ostavine s tačnom oznakom tog prava, te po mogućnosti njihov jedinstveni matični broj građanina. (3) Ako u ostavinskom postupku svi nasljednici i legatari sporazumno predlože diobu i način diobe, sud će i taj sporazum unijeti u rješenje o nasljeđivanju. Sud će isto tako postupiti ako diobu provede prema čl. 177. i 178. ovog zakona. (4) Odredbe o rješenju o nasljeđivanju primjenjuju se na odgovarajući način i na slučajeve ostavine bez nasljednika (član 21. ovog zakona), kada su ostaviteljevi nasljednici općina, odnosno grad na koje je na osnovu ovog zakona prešla ostavina. Dostava rješenja o nasljeđivanju Član 244. (1) Rješenje o nasljeđivanju dostavit će se svim nasljednicima i legatarima, kao i osobama koje su tokom postupka istakle zahtjev za naslijeđe. (2) Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju dostavit će se nadležnoj poreznoj upravi i javnom registru nekretnina te drugim nadležnim organima. Upisi u javnu evidenciju nekretnina i predaja pokretnih stvari Član 245. (1) Ako se ne zna ima li nasljednika, sud će oglasom pozvati osobe koje polažu pravo na nasljedstvo da se prijave sudu u roku jedne godine od objavljivanja oglasa u "Službenim novinama Federacije BiH". (2) Oglas će se pričvrstiti na oglasnu ploču suda i objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i na drugi prikladan način. (3) Po odredbama st. 1. i 2. ovog člana sud će postupiti i ako je nasljedniku postavljen privremeni zastupnik zbog toga što je boravište nasljednika nepoznato, a nasljednik nema punomoćnika, ili zbog toga što se nasljednik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomoćnika, nalaze u inozemstvu ili su nedostupni, a dostava se nije mogla obaviti. (4) Nakon što istekne rok iz stava 1. ovog člana sud će provesti ostavinsku raspravu na osnovu izjave postavljenog staratelja i podataka kojima sud raspolaže. Predmet ostavinske rasprave Kad je nasljednikovo pravo uvjetovano, uvjetovano rokom ili opterećeno nalogom, sud će na prijedlog zainteresiranih osoba odrediti potrebne privremene mjere osiguranja. Posebno rješenje o legatu Član 247. (1) Ako nasljednici ne osporavaju legat, sud može i prije donošenja rješenja o nasljeđivanju, na zahtjev legatara, donijeti posebno rješenje o legatu. (2) U tom slučaju na odgovarajući će se način primijeniti odredbe o upisima u zemljišnoj knjizi i o predaji pokretnih stvari koje se nalaze na čuvanju kod suda, notara ili po njihovu nalogu kod treće osobe. Djelomično rješenje o nasljeđivanju Član 248. Kad je sastav ostavine samo djelomično nesporan, sud će nakon što utvrdi ko su nasljednici, odnosno legatari donijeti djelomično rješenje o nasljeđivanju kojim će utvrditi nasljednike i legatare, te ono za što nije sporno da je u sastavu ostavine. Učinak pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju i legatu Član 249. (1) Smatra se da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđeno što je u sastavu ostavine, ko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno i kako, te postoje li kakva prava na legate i koja. Isto vrijedi i za djelomično rješenje o nasljeđivanju u pogledu onoga što je njima utvrđeno. (2) Što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju može pobijati jedino onaj koji po odredbama ovog zakona nije vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju. On to može pobijati jedino putem parnice s osobama u čiju korist glasi utvrđenje čiju istinitost osporava. (3) Pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im pripada neko pravo u pogledu onoga za što je utvrđeno da je u sastavu ostavine, ako nisu kao stranke učestvovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane. (4) Pravomoćnim rješenjem o nasjeđivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im je zbog ostaviteljeve smrti pripalo nasljedno pravo na osnovu ugovora o nasljeđivanju, testamenta ili zakona, ili da im je pripalo pravo na neki legat, ako nisu kao stranke učestvovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane. (5) Pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju vezane su osobe koje su kao stranke učestvovale u ostavinskoj raspravi ili su na nju bile uredno osobno pozvane, no ipak nisu vezane: (2) Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od naslijeđa smatra se da želi biti nasljednikom. (3) Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaća naslijeđe ne može ga se više odreći. (4) Nasljedničku izjavu potpisuju, odnosno stavljaju rukoznak nasljednik ili njegov zastupnik. (5) Ako nasljednik ili njegov zastupnik nije u stanju potpisati nasljedničku izjavu, navest će razlog ovlaštenoj osobi koja će to zabilježiti u zapisniku. Član 250. (1) Ko je u dobroj vjeri povodom naplatnog sticanja neke stvari ili prava koje pripada ostaviteljevu nasljedniku postupao s povjerenjem u istinitost pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju, ne znajući da to utvrđenje nije istinito u pogledu osobe od koje je sticao, ipak je stekao tu stvar ili pravo kao što bi je stekao da je otuđiocu zaista pripadalo nasljedno pravo onako kako je navedeno u pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju. (2) Ovim se ne dira u odredbe o sticanju povjerenjem u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga kao ni u odredbe o sticanju pokretnina od nevlasnika. F. NASLJEDNIKOVI ZAHTJEVI NAKON PRAVOMOĆNOSTI RJEŠENJA O NASLJEĐIVANJU Naknadno pronađena imovina Član 251. (1) Ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim (dopunskim) rješenjem rasporediti na osnovu prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku. (2) Ako prije nije bila vođena ostavinska rasprava, sud će je po službenoj dužnosti provesti samo ako su pronađene nekretnine ili s njima izjednačena prava. (3) Ako prije nije bila vođena ostavinska rasprava, a pronađene su pokretnine ili s njima izjednačena prava, sud će provesti ostavinsku raspravu samo na zahtjev zainteresiranih osoba. Naknadno pronađeni ugovor o nasljeđivanju i testament Član 252. (1) Ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe testament, sud će ga proglasiti, te zapisnik o proglašenju i fotokopiju (prijepis-presliku) testamenta dostaviti ostavinskom sudu, a zadržati njezin izvornik. (2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, kao i u slučaju da se naknadno pronađe ugovor o nasljeđivanju, ostavinski sud neće ponovno voditi ostavinsku raspravu, nego će obavijestiti zainteresirane osobe o proglašenju testamenta, odnosno o naknadno pronađenom ugovoru o nasljeđivanju i upozoriti ih da mogu svoja prava na osnovu testamenta ostvarivati u parnici. Novi nasljednik ili legatar Član 253. Osoba koju ne veže pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ili legatu, a koja smatra da ima pravo kao nasljednik ili legatar, može to svoje pravo ostvarivati samo u parnici. Djelovanje razloga za ponavljanje postupka Član 254. (6) Izjava o primanju naslijeđa ili o odricanju od naslijeđa koja je podnesena sudu mora biti notarski obrađena, kao i punomoć za davanje nasljedničke izjave. Ovu izjavu ili punomoć sa istim pravnim djelovanjem nasljednik može dati i pred konzularnim predstavnikom ili diplomatskim predstavnikom Bosne i Hercegovine koji obavlja konzularne poslove. (7) U izjavi treba navesti da li se nasljednik prima, odnosno odriče dijela koji mu pripada na osnovu zakona, na osnovu ugovora o nasljeđivanju ili na osnovu testamenta ili se izjava odnosi na nužni dio. (2) Ako sud ustanovi da je za ostavinski postupak nadležan inozemni organ, rješenjem će se oglasiti nenadležnim i obustaviti postupak. Član 255. (1) Kad je za odlučivanje o nasljedstvu iza određenog ostavitelja nadležan inozemni organ, sud na čijem je području ostavitelj umro izdat će po prijemu smrtovnice oglas kojim će pozvati sve osobe u zemlji koje se smatraju ostaviteljevim nasljednicima, legatarima ili povjeriocima da u oglasnom roku, koji ne može biti kraći od 30 dana ni duži od šest mjeseci, a koji teče od dana objavljivanja oglasa u "Službenim novinama Federacije BiH", to prijave sudu jer će se u protivnom slučaju ostaviteljeve pokretnine predati nadležnom organu strane države, ili osobi koju on ovlasti da ih primi. (2) Oglas će se objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i na oglasnoj ploči suda, a po potrebi i na drugi prikladan način, a jedan primjerak oglasa dostavit će se najbližem diplomatskom ili konzularnom predstavniku odnosne strane države u našoj zemlji. (3) Neće se izdati oglas ako vrijednost ostavine, bez odbitka dugova, ne prelazi iznos od 10.000,00 KM. (4) Ako se oglas ne objavi ostavina se ne smije predati prije nego što isteknu tri mjeseca od dana smrti stranog državljanina. Zadržavanje ostavine Član 256. (1) Ako neka osoba prijavi sudu da se smatra ostaviteljevim nasljednikom ili legatarom, sud će za vrijeme dok organ strane države ne odluči o tom njenom pravu, zadržati one ostaviteljeve stvari koje bi bile dovoljne tom njenom pravu. (2) Pošto organ strane države donese pravomoćnu odluku o njenom pravu, sud će u pogledu prijavljenog zahtjeva izvršiti ovu odluku u pogledu zadržanih stvari, a ostatak će potom predati organu strane države. (3) Ako neki ostaviteljev vjerovnik prijavi svoje potraživanje, sud će zadržati onoliko ostaviteljevih stvari koliko je potrebno za pokriće tog potraživanja sve dok ono ne bude podmireno ili osigurano. DIO TREĆI NOTARI KAO SUDSKI POVJERENICI I. PROVOĐENJE OSTAVINSKIH RASPRAVA Djelokrug notara Član 257. (1) Notari kao sudski povjerenici provode radnje i donose odluke u ostavinskom postupku u skladu sa odlukom suda o povjeravanju i odredbama ovog zakona. (2) Sud može iz važnih razloga uvijek oduzeti notaru daljnje provođenje ostavinske rasprave koje mu je povjereno i raspravu sam provesti ili povjeriti drugom notaru, te o tome prethodno ili istovremeno obavijestiti Notarsku komoru Federacije Bosne i Hercegovine. (3) Važni razlozi iz stava 2. ovog člana npr. jesu: nemogućnost notara da zbog bolesti ili kojeg drugog razloga obavlja posao, očito notarevo zanemarivanje zakonskih obaveza ili drugi važni razlozi po ocjeni suda. (4) Protiv odluke suda iz st. 1. i 2. ovog člana nije dopuštena žalba. Postupak Mjere ostavinskog suda za osiguranje ostavine Član 229. (1) Mjere za osiguranje ostavine može ostavinski sud odrediti tokom cijelog ostavinskog postupka. (1) Ako su među strankama sporne činjenice od kojih zavisi pravo na testamentom određeni legat ili drugo pravo, sud će uputiti stranke na parnicu ili postupak pred organom uprave, ali neće prekinuti ostavinski postupak. Član 259. (1) Povjereni postupak provođenja ostavinske rasprave notar je dužan provesti u razumnom roku, računajući od dana prijema predmeta. (2) U slučaju da notar iz opravdanih razloga ne uspije u roku iz stava 1. ovog člana provesti sve radnje, dostavit će o tome izvještaj sudu i Notarskoj komori Federacije Bosne i Hercegovine u kojem će obrazložiti razloge zbog kojih nije dovršio postupak. Ovlaštenja i dužnosti notara Član 260. (1) Kao povjerenik suda u ostavinskom postupku notar na osnovu odluke suda o povjeravanju provodi radnje i donosi odluke propisane ovim zakonom. (2) U slučajevima iz čl. 239., 240. i 241. ovog zakona notar će vratiti spis nadležnom sudu. (3) U slučajevima iz čl. 173., 177. i 178. ovog zakona notar može donositi odluke samo uz saglasnost svih stranaka u postupku. U protivnom vratit će spis nadležnom sudu. (4) Nakon pravomoćnosti rješenja kojim je postupak okončan, odnosno povodom izjavljenog prigovora, kao i u drugim slučajevima kada po odredbama ovog zakona vraća spis nadležnom sudu, notar će vratit spis nadležnom sudu, a u notarskom spisu zadržati prijepis spisa. Službeno sjedište notara Član 261. (1) Sud će provođenje ostavinskih postupaka povjeravati notarima koji imaju službeno sjedište na području suda ili na području njegovog odjeljenja. (2) Kad na području suda, odnosno odjeljenja suda imaju svoja službena sjedišta više notara, predmeti će im se dodjeljivati u rad ravnomjerno abecednim redom prezimena notara, na koji red neće uticati završetak kalendarske godine. (3) Ostavinske predmete u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana sud može dostavljati notarima i elektronskim putem. II. POLOŽAJ I RAD NOTARA KAO SUDSKOG POVJERENIKA Važenje zakona Član 262. (1) Ako ovim zakonom nije drukčije propisano, za rad notara kao sudskog povjerenika važe propisi kao za sudove. (2) O razlozima za izuzeće notara odlučuje sud koji ga je postavio za svog povjerenika. Dostavljanje Član 263. Pozive i druge isprave koje sastavlja kao sudski povjerenik notar dostavlja strankama prema propisima o sudskoj dostavi. Oslobođenje od troškova taksi Član 264. U izvršenju povjerenog posla notar je ovlašten pribavljati potrebne podatke i isprave od drugih nadležnih organa. Podnesci kojima to traži oslobođeni su od troškova sudskih i administrativnih taksi. (4) Ako stranka u određenom roku ne postupi po rješenju suda, prekinuti će se postupak nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je stranka upućena na parnicu, odnosno upravni postupak. U tom slučaju stranka koja je upućena na parnicu ili na upravni postupak može svoja prava ostvarivati u postupku na koji je upućena. (5) Ako je ostavinski sud postupio u skladu s odredbom stava 4. ovog člana, a i u slučaju da je ostavinu raspravio, a trebao je stranku uputiti na parnicu ili upravni postupak, pravomoćnost odluke ostavinskog suda ne sprječava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica ili upravni postupak. E. RJEŠENJE O NASLJEĐIVANJU I LEGATU Sadržaj rješenja o nasljeđivanju Član 243. (3) O opravdanosti razloga iz stava 2. ovog člana odlučuje sud koji mu je povjerio posao, pri čemu sud može zatražiti mišljenje Notarske komore Federacije Bosne i Hercegovine. (4) Kad notar odbije povjereni posao ili kad mu sud oduzme povjereni posao, sud će narediti notaru predaju spisa i po službenoj dužnosti izvršiti svoj nalog te o tome obavijestiti Notarsku komoru Federacije Bosne i Hercegovine. (5) Notar koji odbije izvršiti nalog suda ili odbije predati sudu spise o povjerenom poslu čini povredu službene dužnosti iz člana 120. Zakona o notarima ("Službene novine Federacije BiH", br. 45/02). Prestanak rada notara Član 266. (1) U slučaju prestanka rada notara ili promjene službenog sjedišta notara, kojem je sud povjerio provođenje ostavinskog postupka, postupit će se po odredbama propisa o notarskoj službi koji se odnose na postupak sa spisima notara nakon što se uprazni mjesto notara. (2) Ako u roku od 130 dana ne bude postavljen novi notar ili vršitelj dužnosti notara kojem su povjereni svi spisi, knjige i druga dokumentacija, Notarska komora dužna je sve spise koje je sud povjerio na provođenje ostavinskog postupka vratiti nadležnom sudu, a nadležni sud će postupiti u skladu sa odredbom člana 261. ovog zakona. III. NAGRADA I TROŠKOVI NOTARA KAO SUDSKOG POVJERENIKA Nagrada i troškovi Član 267. (1) Nagrada i troškovi notara kao povjerenika suda u provođenju ostavinskog postupka određuju se tako da se jedna nagrada po pravilu odnosi na sve radnje notara u pojedinom ostavinskom postupku. (2) Pravilnikom o nagradi za provođenje ostavinskog postupka propisat će se za koje radnje notar ima pravo na posebnu nagradu (popis ostavine, dopunsko rješenje o nasljeđivanju, djelomično rješenje o nasljeđivanju i sl.). (3) Kad u ostavinskom postupku notar postupa kao povjerenik suda, ne plaća se taksa. (4) Plaćanje notarske nagrade i nadoknade vrši se u skladu s propisima o notarskoj službi i Pravilniku iz člana 268. ovog zakona. Pravilnik Član 268. (1) Visinu nagrade i nadoknade troškova za radnje iz člana 267. ovog zakona propisat će federalni ministar pravde na prijedlog Notarske komore Federacije Bosne i Hercegovine. (2) Notar smije za službene radnje koje je proveo u ostavinskom postupku kao povjerenik suda računati i naplaćivati samo nagradu po propisanoj tarifi. Zabranjeno je notaru sklapanje pogodbe sa strankama o plaćanju nagrade i troškova drukčije nego je propisano tarifom. (3) Notar će odbiti davanje klauzule pravomoćnosti i dostavljanje pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javnim registrima, sve dok stranke ne izmire cjelokupni iznos notarske nagrade i nadoknade troškova. (1) U rješenju o nasljeđivanju sud će odrediti da se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju provedu u zemljišnoj knjizi i katastru nekretnina potrebni upisi u skladu s pravilima zemljišnoknjižnog prava. (2) U rješenju o nasljeđivanju sud će odrediti da se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ovlaštenim osobama predaju pokretne stvari koje su pohranjene kod suda, notara ili po njihovu nalogu kod treće osobe. (3) Ako je testamentom nasljedniku naloženo ispunjenje ili osiguranje obaveza u korist osoba koje se nisu sposobne same brinuti o svojim pravima i interesima, ili radi ostvarenja neke općekorisne svrhe, sud će odrediti nužne mjere osiguranja. Mjere osiguranja kada je pravo nasljednika ili legatara uvjetovano (3) Sud će u roku 30 dana počevši od dana primjene ovog zakona povjeriti notarima u skladu sa odredbama člana 261. ovog zakona sve ostavinske predmete u kojima do dana primjene ovog zakona nije poduzeo ni jednu procesnu radnju. (4) Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, ukoliko u ostavinskom postupku sud nije poduzeo ni jednu procesnu radnju primjenit će se procesne odredbe ovog zakona,. (5) Ako je ostavinski postupak pokrenut prije početka primjene ovog zakona, a u tom postupku su poduzete procesne radnje, a nije doneseno prvostepeno rješenje, postupak će se okončati po odredbama Zakona o vanparničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98, 39/04 i 73/05). Član 270. (1) Do dana primjene ovog zakona valjanost forme testamenta i opoziva testamenta cijenit će se po odredbama dosadašnjeg Zakona o nasljeđivanju ("Službeni list SRBiH", br. 7/80 i 15/80). (2) Do dana primjene ovog zakona valjanost ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za života, ugovora o doživotnom uzdržavanju, ugovora o odricanju od naslijeđa i ugovora o prijenosu nasljednog dijela prije diobe primjenjivat će se odredbe Zakona o nasljeđivanju ("Službeni list SRBiH", br. 7/80 i 15/80). (3) Izuzetno od odredbi st. 1. i 2. ovog člana, pravni poslovi zaključeni u formi notarski obrađene isprave sa ovjerom ili bez ovjere od sudije do dana stupanja na snagu ovog zakona i to: ugovori o ustupanju i raspodjeli imovine za života, ugovori o doživotnom izdržavanju i sporazumi o odricanju od naslijeđa koje nije otvoreno, kao i pismeni testamenti pred svjedocima iz člana 67. ranijeg Zakona o nasljeđivanju, koje su sastavili notari u formi notarski obrađene isprave do dana početka primjene ovog zakona su punovažni. (4) Odredbe iz stava 3. ovog člana primjenjivat će se i u zatečenim postupcima pred sudovima. Član 271. (1) Federalni ministar pravde donijet će pravilnik iz člana 124. stav 2. ovog zakona u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Federalni ministar pravde donijet će pravilnik iz člana 268. stav 1. ovog zakona u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (3) Notarska komora Federacije Bosne i Hercegovine uspostavit će Registar testamenata i drugih nasljednopravnih poslova iz člana 124. ovog zakona u roku dva mjeseca od dana stupanja na snagu pravilnika iz stava 1. ovog člana. Član 272. Na području općinskih sudova gdje do dana primjene ovog zakona nisu imenovani notari ostavinske postupke provode nadležni sudovi do imenovanja notara za područja tih sudova. Član 273. (1) Rokovi koji su počeli teći prije stupanja na snagu ovoga zakona ističu kad istekne vrijeme određeno ovim zakonom, ali ako je po odredbama koje su prestale važiti već počeo teći rok koji je duži, onda istekom tog roka. (2) Kad je ovim zakonom određen rok koji po odredbama koje su prestale važiti nije bio predviđen, taj rok ne može početi teći prije stupanja na snagu ovog zakona. Član 274. Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine bez odgode će obavijestiti Vladu Sjedinjenih Američkih Država kao depozitara prema Konvenciji o jednoobraznom zakonu o obliku međunarodnog testamenta da su ovlaštene osobe za sastavljanje međunarodnog testamenta u Federaciji sudije općinskih sudova, notari, zapovjednici broda, odnosno aviona, a u inozemstvu konzularni, odnosno diplomatsko-konzularni predstavnici Bosne i Hercegovine. Član 275. (1) Danom početka primjene ovog zakona prestaje važiti Zakon o nasljeđivanju ("Službeni list SRBiH", br. 7/80 i 15/80). (2) Posebni propisi o nasljeđivanju ostaju na snazi ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ovog zakona. Član 276. Danom početka primjene ovog zakona prestaju važiti odredbe čl. od 91. do 145. Zakona o vanparničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98, 39/04 i 73/05). Član 277. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a počet će se primjenjivati nakon tri mjeseca od dana stupanja na snagu. Član 246. 1) u pogledu prava koja bi za njih proizlazila iz naknadno pronađenog ugovora o nasljeđivanju ili testamenta, 2) u pogledu prava čije je utvrđenje zavisilo o tome kako će neko sporno pitanje biti riješeno u parnici ili upravnom postupku na koji ih je ostavinski sud uputio, ili ih je trebao uputiti, ako to pitanje nije bilo riješeno prije pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, 3) ako su ispunjene pretpostavke pod kojima bi u parničnom postupku mogle zahtijevati ponavljanje postupka. Sticanje od tobožnjeg nasljednika (1) Nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili o legatu, stranke mogu u rokovima i zbog razloga zbog kojih se može zahtijevati ponavljanje parničnog postupka pokrenuti parnicu i u njoj ostvarivati svoja prava. (2) U parnici iz stava 1. ovog člana sud će o postojanju pretpostavki za ponavljanje postupka odlučiti kao o prethodnom pitanju. G. POSTUPAK KAD JE NADLEŽAN INOZEMNI ORGAN Mjera za zaštitu domaćih nasljednika, legatara i povjerioca (3) Ako u navedenim slučajevima ne postoji spor o činjenicama, već se stranke spore o primjeni prava, ostavinski sud neće prekidati ostavinski postupak nego će raspraviti pravna pitanja u ostavinskom postupku. (4) Sud neće prekinuti postupak ni u slučaju iz stava 1. ovog člana, ako se radi o činjenicama čije postojanje zakon pretpostavlja, o činjenicama koje su općepoznate, te ako su sporne činjenice koje može utvrditi na osnovu javnih ili javno ovjerenih isprava, nego će na osnovu pretpostavke o postojanju tih činjenica, odnosno da je sadržaj tih isprava istinit donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi suprotno pretpostavci uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku. Član 258. (1) Notar povjerene mu radnje u nasljednim stvarima provodi u skladu s odredbama ovog zakona po kojima sud provodi taj postupak. (2) U postupku koji se provodi pred notarom stranka može biti zastupana po odredbama koje se primjenjuju na zastupanje u vanparničnom postupku. Rokovi za provođenje postupka Upućivanje na parnicu zbog spora o pravu na legat ili o drugom pravu na ostavinu Član 240. Nadzor suda Član 265. (1) Nadzor nad radom notara kao sudskog povjerenika vrši sud koji mu je povjerio posao. (2) Notar ne može, osim iz naročito opravdanih razloga, odbiti povjereni posao, a o čemu je bez odgađanja dužan obavijestiti sud i Notarsku komoru Federacije Bosne i Hercegovine. DIO ČETVRTI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 269. (1) Prava stranaka u vezi s nasljeđivanjem cijenit će se po zakonu koji se primjenjivao u času otvaranja nasljedstva. (2) Procesne odredbe ovog zakona primjenjivat će se na sve slučajeve nas ljeđivanja za koje je ostavinski postupak pokrenut nakon početka primjene ovog zakona.
Zakon o dopuni krivičnog zakona FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 76/14 19.09.2014 SN FBiH 75/17, SN FBiH 46/16, SN FBiH 59/14, SN FBiH 42/11, SN FBiH 42/10, SN FBiH 18/05, SN FBiH 69/04, SN FBiH 21/04, SN FBiH 36/03 krivični zakon ZAKON O DOPUNI KRIVIČNOG ZAKONA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10, 42/11 i 59/14) u GLAVI XV - KRIVIČNA DJELA PROTIV USTAVNOG PORETKA FEDERACIJE, u članu 163. iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi: "(5) Ko krivično djelo iz stava (1) ovog člana učini javnim poricanjem ili opravdanjem genocida, zločina protiv čovječnosti ili počinjenih ratnih zločina utvrđenih pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine."
Zakon o inspekcijama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 73/14 10.09.2014 inspekcije,zakon,fbih Godina XXI - Broj 73 Srijeda, 10. 9. 2014. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1856 Na osnovu člana IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O INSPEKCIJAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine, koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 26.06.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 30.06.2014. godine. Broj 01-02-654-02/14 02. septembra 2014. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O INSPEKCIJAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Ovim zakonom uređuje se vršenje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti federalnih organa uprave, inspekcijski poslovi federalnih inspekcija i njihov djelokrug, jedinstveni postupak inspekcijskog nadzora u Federaciji BiH (u daljnjem tekstu: Federacija) radi osiguranja izvršenja zakona i drugih propisa (u daljnjem tekstu: propisa), organizacija Federalne uprave za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava) i rukovođenje, prava, obaveze i odgovornosti inspektora, prava i obaveze subjekata nadzora, odnosi između Federalne uprave i kantonalnih inspekcijskih organa, preventivno djelovanje inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora i druga pitanja značajna za funkcioniranje inspekcijskog sistema Federacije. Član 2. (Definicije pojmova korištenih u Zakonu) Pojmovi korišteni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: 1) "inspekcijski organ" - federalni organ nadležan za obavljanje inspekcijskih poslova; 2) "inspektor" - državni službenik sa posebnim ovlastima i odgovornostima; 3) "inspekcijski nadzor" - vrsta upravnog nadzora koja se ostvaruje neposrednim uvidom u zakonitost rada, poslovanja i postupanja pravnih i fizičkih lica koja obavljaju određenu djelatnost i građana u pogledu pridržavanja zakona i drugih propisa, te poduzimanje upravnih i drugih mjera za koje su ovlašteni zakonom, odnosno drugim propisom (u daljnjem tekstu: zakoni i drugi propisi); 4) "inspekcijski poslovi" - poslovi za koje su ovlašteni inspektori u okviru inspekcijskog nadzora, a to su: a) preventivni - poduzimanje mjera i radnji radi sprečavanja povrede propisa, b) korektivni - donošenje rješenja o otklanjanju nedostataka, zabrani poduzimanja radnji koje su u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima i drugih upravnih mjera i radnji za koje je inspektor ovlašten posebnim zakonom ili drugim propisom, c) represivni - podnošenje zahtjeva i prijava nadležnom organu za pokretanje odgovarajućeg postupka ako povreda propisa predstavlja prekršaj ili krivično djelo i izricanje novčane kazne putem izdavanja prekršajnog naloga, d) inspekcijski pregled - neposredni pregled poslovnih prostorija i drugih objekata u smislu člana 62. stav 2) tačka 1) zakona, procesa rada i zaštite na radu, proizvoda, robe i usluga, isprava i druge dokumentacije, kao i drugih radnji u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora kod pravnih i fizičkih lica, e) kontrolni inspekcijski nadzor - kontrola u izvršenju i postupanju subjekta nadzora po naloženim upravnim i drugim mjerama u postupku otklanjanja uočenih nepravilnosti; Broj 73 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. 5) predmet prekršaja, subjekt nadzora, stručna institucija, lista provjera: a) "predmet prekršaja" - predmeti, robe, proizvodi, sredstva rada, pružene usluge ili radnje i druge stvari i materijali kojim je učinjen prekršaj ili krivično djelo ili su nastali u izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršaja ili krivičnog djela, b) "subjekt nadzora" - jeste pravno lice, pravno lice sa javnim ovlastima, fizičko lice registrirano kod nadležnog organa za obavljanje određene djelatnosti i fizičko lice koje obavlja određenu djelatnost bez rješenja nadležnog organa i građani nad kojima se vrši inspekcijski nadzor, c) "stručna institucija" - ovlaštena organizacija za ispitivanja i ocjenjivanje usaglašenosti stanja i proizvoda sa propisima, d) "lista provjera" - ček-lista - lista provjera sačinjena na osnovu zakona i drugih propisa, koja čini sastavni dio naloga za vršenje inspekcijskog nadzora, a koja definira konkretan predmet, pravni osnov, te mjere koje inspektor može poduzeti u skladu sa zakonom i drugim propisima u slučaju da prilikom nadzora konstatuje njihovu povredu, kao i druge aktivnosti inspektora u postupku vršenja inspekcijskog nadzora, e) "službena kontrola" - jeste svaki oblik kontrole koju vrši nadležno tijelo radi verifikovanja postupanja subjekta nadzora i usklađivanja poslovanja u skladu sa zakonima i drugim propisima, f) "pismeno" - svaki akt koji izdaje inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora. Član 3. (Vršenje inspekcijskog nadzora) Inspekcijski nadzor vrši se: 1) poduzimanjem inspekcijskih radnji na utvrđivanju činjeničnog stanja radi izvršavanja zakona i drugih propisa kod subjekta nadzora; 2) poduzimanjem preventivnih mjera u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima; 3) poduzimanjem korektivnih mjera, odnosno nalaganjem upravnih mjera radi sprečavanja i otklanjanja nezakonitosti u izvršavanju zakona i drugih propisa (u daljnjem tekstu: upravne mjere) i 4) poduzimanjem drugih mjera i radnji određenih ovim zakonom i drugim propisom. Član 4. (Nadzor nad provođenjem međunarodnih standarda u vezi sa službenim kontrolama) Nadležne federalne inspekcije u Federaciji osiguravaju nepristrasnost, kvalitetno provođenje i dosljednost službenih kontrola koje se provode radi verifikacije postupanja u skladu sa odredbama propisa o hrani, propisa o hrani za životinje, te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja i drugih propisa utvrđenih međunarodnim ugovorima koje je ratifikovala BiH. Član 5. (Uloga i značaj inspekcijskog nadzora) 1) Inspekcijskim nadzorom osigurava se zakonitost i zaštita javnog i privatnog interesa u skladu sa zakonom. 2) Inspekcijski nadzor organiziran prema ovom zakonu je djelatnost od općeg interesa za Federaciju. Član 6. (Organiziranje inspekcijskog nadzora) 1) Inspekcijski nadzor, prema ovom zakonu, vrše organi nadležni za obavljanje inspekcijskih poslova, osim inspekcija koje su na drugi način organizirane u skladu sa posebnim zakonima radi vršenja inspekcijskog nadzora. 2) U skladu sa ustavnim određenjima poslovi inspekcijskog nadzora iz nadležnosti Federacije mogu se zakonom prenijeti na kanton, grad i općinu. 3) Stručni nadzor nad radom kantonalnih inspekcijskih organa u provođenju federalnih zakona i zakona BiH kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski organi vrši Federalna uprava. Član 7. (Lica koja vrše inspekcijski nadzor) Inspekcijski nadzor vrše inspektor/i i inspektorica/e kao državni službenici sa posebnim ovlastima i odgovornostima (u daljnjem tekstu: inspektor). Član 8. (Radno-pravni status) Na radno-pravni status inspektora i druga pitanja koja nisu uređena ovim zakonom shodno se primjenjuju zakoni i drugi propisi koji važe za državne službenike u organima uprave Federacije. Član 9. (Opći uvjeti za postavljenje inspektora) Opći uvjeti za postavljenje inspektora utvrđeni su Zakonom o državnoj službi u Federaciji. Član 10. (Posebni uvjeti za obavljanje poslova inspektora) Posebni uvjeti za obavljanje poslova glavnog inspektora i inspektora utvrđuju se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji radnih mjesta Federalne uprave za inspekcijske poslove u skladu sa propisima koji reguliraju inspekcijski nadzor u određenoj oblasti. Član 11. (Postavljenje glavnih inspektora i inspektora) Glavni inspektori i inspektori postavljaju se u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji. Član 12. (Principi vršenja inspekcijskog nadzora) 1) U postupku vršenja inspekcijskog nadzora inspektor se pridržava principa zakonitosti, javnosti, odgovornosti, učinkovitosti, ekonomičnosti, profesionalne nepristrasnosti, dosljednosti, nediskriminacije i političke nezavisnosti. 2) U postupku inspekcijskog nadzora inspektor se pridržava principa pravičnosti tako da mjera koju je naložio inspektor bude srazmjerna težini učinjene povrede zakona ili drugih propisa. 3) Inspektor pruža stručnu pomoć subjektu nadzora u primjeni propisa iz oblasti vršenja inspekcijskog nadzora kao i drugim mjerama preventivnog djelovanja. Član 13. (Nalaganje upravne mjere) 1) Kod nalaganja upravne mjere subjektu nadzora inspektor će naložiti upravnu mjeru koja je blaža, ako se tom mjerom postiže svrha radi koje se mjera nalaže. Član 14. (Primjena etičkog kodeksa) 1) U svom radu inspektor se rukovodi principima Etičkog kodeksa za državne službenike u Federaciji BiH i Etičkog kodeksa za inspektore. 2) Etički kodeks za inspektore donosi rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 3 Član 15. (Obavještavanje o počinjenom krivičnom djelu) Inspektor je dužan obavijestiti nadležno tužilaštvo o saznanjima o eventualno počinjenom krivičnom djelu do kojih je došao u toku inspekcijskog nadzora. Član 16. (Propisivanje inspekcijskog nadzora) Inspekcijski nadzor i nalaganje upravnih i drugih mjera i radnji propisuje se zakonom. II. ORGANIZACIJA FEDERALNE UPRAVE ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE Član 17. (Federalna uprava za inspekcijske poslove) 1) Federalna uprava za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava) je samostalni federalni organ uprave. 2) Federalne inspekcije određene ovim zakonom u sastavu su Federalne uprave. 3) Sjedište Federalne uprave je u Sarajevu. 4) Federalna uprava može imati organizacijske jedinice van sjedišta. Član 18. (Djelokrug rada Federalne uprave) Federalna uprava obavlja sljedeće poslove: 1) inspekcijske poslove iz nadležnosti federalnih inspekcija koje su ovim zakonom organizirane u njenom sastavu; 2) vrši nadzor nad primjenom federalnih i propisa BiH (donesenih od nadležnih organa Bosne i Hercegovine) kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski organi; 3) vrši inspekcijski nadzor nad pravnim licima kojima su zakonom prenesene javne ovlasti od organa uprave; 4) prati stanje u upravnim oblastima za koje je nadležna i poduzima upravne i druge mjere u vršenju inspekcijskog nadzora; 5) koordinira rad federalnih inspekcija i sarađuje sa kantonalnim inspekcijama; 6) prati stanje u oblasti inspekcijskog nadzora i podnosi izvještaj o radu Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije); 7) podnosi posebne izvještaje o poduzetim upravnim i drugim mjerama Vladi Federacije, kao i posebne izvještaje iz upravnih oblasti i o pojavama iz njih radi informiranja Vlade Federacije; 8) prati rad i vrši stručni nadzor i kontrolu rada kantonalnih inspektora i organa za obavljanje inspekcijskih poslova iz nadležnosti utvrđenih federalnim i propisima BiH (donesenih od nadležnih organa Bosne i Hercegovine) kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski organi; 9) daje mišljenje na godišnji program i plan rada kantonalnih inspekcijskih organa u provođenju federalnih i propisa BiH (donesenih od nadležnih organa Bosne i Hercegovine) kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski organi i prati izvještaje kantonalnih inspekcijskih organa o izvršenju tih programa i planova rada; 10) donosi poseban program inspekcijskih aktivnosti za područje Federacije, za provođenje federalnih i propisa BiH (donesenih od nadležnih organa Bosne i Hercegovine) kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski organi u čijem provođenju mogu učestvovati i kantonalni inspekcijski organi; 11) donosi provedbene propise, opće i pojedinačne upravne i druge akte iz svoje nadležnosti; 12) donosi programe i planove vršenja inspekcijskog nadzora; 13) vodi evidenciju o svim subjektima nadzora; 14) vodi evidenciju o izvršenim inspekcijskim nadzorima; 15) vodi evidenciju o radu federalnih inspektora; 16) vodi evidenciju o službenim iskaznicama federalnih inspektora; 17) donosi program stručne obuke inspektora i drugih državnih službenika i namještenika Federalne uprave; 18) učestvuje u stručnoj pripremi federalnih propisa nad kojima inspekcijski nadzor vrši federalna inspekcija, po potrebi; 19) rješava o žalbama na rješenja kantonalnih inspektora donesenih na osnovu federalnih propisa; 20) vrši certifikovanje inspektora; 21) ostvaruje saradnju sa nadležnim organima u Federaciji, Republici Srpskoj, Brčko Distriktu i organima i institucijama na nivou države Bosne i Hercegovine; 22) obavlja i druge upravne i stručne poslove određene federalnim zakonima i drugim propisima. Član 19. (Unutrašnja organizacija Federalne uprave) 1) Unutrašnja organizacija Federalne uprave utvrđuje se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji. 2) Pravilnik iz stava 1) ovog člana donosi direktor Federalne uprave, uz saglasnost Vlade Federacije. Član 20. (Rukovođenje Federalnom upravom) 1) Federalnom upravom rukovodi direktor. 2) Direktora Federalne uprave postavlja i razrješava Vlada Federacije u skladu sa Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakonom o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine na usaglašen prijedlog premijera i zamjenika premijera. 3) Direktor Federalne uprave za svoj rad odgovara Vladi Federacije. Član 21. (Direktor Federalne uprave) Direktor Federalne uprave je rukovodeći državni službenik koji: 1) rukovodi, predstavlja i zastupa Federalnu upravu; 2) organizira i osigurava zakonito i efikasno vršenje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti federalnih inspekcija koje su u sastavu Federalne uprave; 3) donosi propise i druge akte za koje je ovlašten ovim zakonom; 4) daje prethodnu saglasnost za imenovanje službenih veterinara za vršenje službenih kontrola i obavlja i druge poslove iz nadležnosti Federalne uprave koji su određeni ovim zakonom i drugim federalnim propisima. Član 22. (Rukovodeći državni službenici) 1) Rukovodeći državni službenici u Federalnoj upravi su: 1) sekretar, 2) pomoćnik direktora i 3) glavni federalni inspektor. 2) Rukovodeće državne službenike iz stava 1) ovog člana postavlja direktor Federalne uprave u skladu sa Zakonom o državnoj službi. Broj 73 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. 3) Rukovodeći državni službenici iz stava 1) ovog člana za svoj rad odgovaraju direktoru Federalne uprave. Član 23. (Glavni federalni inspektori) U Federalnoj upravi glavni federalni inspektori su: 1. tržišni inspektor, 2. inspektor za hranu, 3. zdravstveni inspektor, 4. inspektor rada, 5. urbanističko-ekološki inspektor, 6. saobraćajni inspektor, 7. poljoprivredni inspektor, 8. inspektor za šumarstvo, 9. vodni inspektor, 10. veterinarski inspektor, 11. rudarsko, termo i elektro-energetski inspektor. Član 24. (Federalni inspektori) U Federalnoj upravi federalni inspektori su: 1) tržišno, turističko-ugostiteljski inspektor, 2) sanitarni inspektor za nadzor nad sprečavanjem i suzbijanjem zaraznih bolesti, 3) sanitarni inspektor za nadzor nad otrovima, 4) sanitarni inspektor na carinskim ispostavama, 5) inspektor za hranu, 6) zdravstveni inspektor, 7) farmaceutski inspektor, 8) inspektor rada za oblast radnih odnosa, 9) inspektor rada za oblast zaštite na radu, 10) urbanistički inspektor, 11) građevinski inspektor, 12) inspektor zaštite okoliša, 13) inspektor zaštite prirode, 14) inspektor za ceste, 15) inspektor za cestovni saobraćaj, 16) inspektor za željeznice i željeznički saobraćaj, 17) inspektor za sigurnost riječne i pomorske plovidbe, 18) inspektor za zrakoplovne objekte i infrastrukturu, 19) inspektor za telekomunikacije i poštanski saobraćaj, 20) inspektor za nadzor liftova, žičara i cjevovodnog transporta, 21) inspektor za podzemne instalacije, 22) poljoprivredni inspektor za poljoprivredno zemljište, 23) poljoprivredni inspektor za biljnu proizvodnju i zaštitu bilja, 24) poljoprivredni inspektor za stočarstvo, 25) poljoprivredni inspektor za poticaje u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, 26) poljoprivredni inspektor za sigurnost hrane i prvi stepen prerade primarnih poljoprivrednih proizvoda, 27) fitosanitarni inspektor, 28) šumarski inspektor, 29) šumarski fitosanitarni inspektor, 30) inspektor za lovstvo, 31) vodni inspektor, 32) veterinarski inspektor, 33) veterinarski inspektor za hranu, 34) veterinarski inspektor za stočnu hranu i lijekove koji se koriste u veterinarstvu, 35) inspektor elektro-energetike, 36) rudarski inspektor, 37) geološki inspektor, 38) inspektor posuda pod pritiskom, 39) inspektor za kvalitet tečnih naftnih goriva, 40) sanitarni granični inspektor. III. UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA FEDERALNE UPRAVE Član 25. (Organizaciona struktura) 1) U sastavu Federalne uprave za inspekcijske poslove su: (1) Federalni tržišni inspektorat, (2) Federalni inspektorat za hranu, (3) Federalni inspektorat zdravstva, (4) Federalni inspektorat rada, (5) Federalni urbanističko-ekološki inspektorat, (6) Federalni saobraćajni inspektorat, (7) Federalni poljoprivredni inspektorat, (8) Federalni šumarski inspektorat, (9) Federalni vodni inspektorat, (10) Federalni veterinarski inspektorat, (11) Federalni rudarsko, termo i elektro-energetski inspektorat. 2) U okviru Federalne uprave za inspekcijske poslove formirat će se sektor unutrašnje kontrole i sektor granične inspekcije. Član 26. (Djelokrug rada) Djelokrug rada federalnih inspekcija iz člana 24. ovog zakona utvrđen je federalnim i propisima BiH u kojima je regulirano da inspekcijski nadzor vrše entitetske inspekcije i inspekcije Brčko Distrikta i drugim propisima kojima je utvrđena nadležnost federalnih inspekcija za određenu upravnu oblast. Član 27. (Povjeravanje stručnih poslova inspekcije specijaliziranim institucijama) 1) Obavljanje određenih stručnih poslova za potrebe inspekcijskog nadzora (ispitivanje kvaliteta roba i proizvoda, određene ekspertize i sl.) koji zahtijevaju posebnu tehničku opremu ili primjenu naučnih metoda i tehničkih postupaka može se povjeriti registriranim stručnim institucijama koje obavljaju takve poslove. 2) Odluku o povjeravanju stručnih poslova iz stava 1) ovog člana donosi direktor Federalne uprave. Član 28. (Planiranje i izvještaji o inspekcijskom nadzoru) 1) Federalna uprava donosi godišnji program rada i mjesečne planove rada o vršenju inspekcijskog nadzora i poseban program inspekcijskih nadzora za kantonalne organe za vršenje inspekcijskog nadzora u provođenju federalnih i propisa BiH. 2) Program i plan vršenja inspekcijskog nadzora sadrži vrstu inspekcijskog nadzora po upravnim oblastima. 3) Prilikom izrade programa i plana inspekcijskog nadzora iz stava 2) ovog člana prioritet u inspekcijskim kontrolama dat će se subjektima nadzora koji obavljaju djelatnost sa povećanim stepenom rizika po život, zdravlje i imovinu građana. 4) Pri izradi godišnjih programa i planova za narednu godinu traži se mišljenje ministarstava iz odgovarajućih upravnih oblasti i kompetentnih nadležnih organa na nivou Bosne i Hercegovine. Tražena mišljenja imaju se dostaviti najkasnije do 30.11. tekuće godine. Ako ministarstva i kompetentni nadležni organi na nivou Bosne i Hercegovine ne dostave mišljenje do spomenutog roka, smatrat će se da nemaju primjedbi ni prijedloga. 5) Planovi o vršenju inspekcijskog nadzora su službena tajna. 6) O stanju u oblastima iz svoje nadležnosti Federalna uprava podnosi izvještaj Vladi Federacije najmanje dva puta godišnje. 7) Pri izradi programa i planova obavezno će se predvidjeti inspekcijski nadzor putem mješovitih inspekcijskih timova Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 5 zavisno od oblasti inspekcijskog nadzora i subjekta nadzora. 8) Direktor, u izuzetnim slučajevima, može donijeti poseban program inspekcijskog nadzora. 9) Prema posebnom programu iz stava 8) ovog člana inspekcijski nadzor u određenoj oblasti ili ciljanoj grupi subjekata nadzora bit će javan i promovirat će se putem medija ili na drugi prikladan način, sa ciljem da djeluje edukativno kod subjekata nadzora, kao i na pripremu tog subjekta za inspekcijsku kontrolu. 10) Glavni federalni inspektor podnosi mjesečni i godišnji izvještaj direktoru Federalne uprave i resornom ministarstvu iz odgovarajuće upravne oblasti. 11) Inspektor je dužan dostaviti mjesečni i godišnji izvještaj o svom radu glavnom inspektoru koji služi za izradu mjesečnog i godišnjeg izvještaja. 12) Kantonalni organ uprave nadležan za inspekcijske poslove dužan je svoj godišnji program i plan rada, u provođenju federalnih i propisa BiH dostaviti Federalnoj upravi na mišljenje. 13) Kantonalni organ uprave nadležan za inspekcijske poslove dužan je svoj godišnji izvještaj o provođenju federalnih i propisa BiH dostaviti Federalnoj upravi. 14) Sadržaj izvještaja o radu inspektora propisuje direktor Federalne uprave. Član 29. (Normativi za vršenje inspekcijskog nadzora) Direktor Federalne uprave donosi pravilnik kojim se utvrđuju normativi za vršenje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti inspekcija u skladu sa utvrđenim listama provjera - ček-listama iz određenih upravnih oblasti. Član 30. (Vrijeme trajanja inspekcijskog nadzora) 1) Vršenje redovnog inspekcijskog nadzora kod istog subjekta nadzora nije ograničeno brojem dana na godišnjem nivou. 2) Izuzetno, redovni inspekcijski nadzor tržišne inspekcije i inspekcije rada kod istog subjekta nadzora može trajati najduže 12 radnih dana godišnje. 3) Ako se radi o subjektu nadzora koji ima jednu ili više organizacijskih jedinica, inspekcijski nadzor iz stava 2) ovog člana može trajati duže, ali ne duže od dvostrukog vremena predviđenog u stavu 2) ovog člana. 4) Ako inspekcijski nadzor traje manje od četiri sata, računa se kao pola dana, a ako inspekcijski nadzor traje više od četiri sata, računa se kao jedan dan. Član 31. (Evidencije o inspekcijskom nadzoru) 1) Organ nadležan za obavljanje inspekcijskih poslova vodi evidenciju o inspekcijskom nadzoru za sve inspekcije u svom sastavu. 2) Za inspekcijske nadzore koje je obavio evidenciju vodi svaki inspektor ponaosob. 3) Direktor Federalne uprave će u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti pravilnik o elektronskom vođenju evidencije o inspekcijskom nadzoru, kojim će se regulirati prezentiranje podataka o inspekcijskom nadzoru, izrečenim kaznama i upravnim mjerama kod subjekata nadzora, na web-stranici i na druge pogodne načine. IV. INSPEKTORI I NJIHOV STATUS Član 32. (Imenovanje inspektora i glavnih inspektora) 1) Inspektori i glavni inspektori imenuju se u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji BiH. 2) U slučaju duže spriječenosti obavljanja poslova glavnog inspektora direktor Federalne uprave ovlastit će posebnim rješenjem drugog inspektora iz te upravne oblasti sa svim pravima i obavezama glavnog inspektora, ali ne duže od godinu dana. Član 33. (Uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova) Inspekcijske poslove može obavljati lice koje ima visoku stručnu spremu odgovarajućeg smjera ili visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa obrazovanja po Bolonjskom sistemu studiranja, položen stručni ispit predviđen za državne službenike za rad u organima uprave u Federaciji, najmanje tri godine, odnosno pet godina radnog iskustva nakon završene visoke školske spreme, kao i druge posebne uvjete ako je to propisano posebnim propisom za određenu upravnu oblast. Član 34. (Iskaznica i značka inspektora) 1) Inspektor ima iskaznicu i značku kojom dokazuje svoje službeno svojstvo, identitet i ovlasti propisane zakonom. 2) Glavnim inspektorima i inspektorima iskaznicu i značku izdaje direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. 3) Pri vršenju inspekcijskog nadzora i obavljanja ostalih službenih poslova inspektor je dužan nositi iskaznicu i značku. 4) Oblik i sadržaj iskaznice i značke regulirat će se pravilnikom koji donosi direktor Federalne uprave, uz saglasnost Vlade Federacije. Član 35. (Ocjenjivanje rada inspektora) 1) Rad inspektora u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji BiH ocjenjuje se godišnje najkasnije 30 dana po isteku perioda za koji se ocjenjuje. 2) Ocjenu rada za inspektora predlaže glavni inspektor, a utvrđuje direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. 3) Ocjenu rada za glavnog inspektora utvrđuje direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. 4) Ocjeni rada ne podliježu glavni inspektori i inspektori, ukoliko u periodu za koji se ocjenjuju nisu radili više od 50% perioda za koji se ocjenjuju. Član 36. (Stručno obrazovanje inspektora) Inspektor je obavezan da se permanentno stručno obrazuje i usavršava za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora iz propisa koji se odnose na oblast inspekcijskog, upravnog i prekršajnog postupka u skladu sa programom stručne obuke inspektora koji donosi rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. Član 37. (Potvrda o uspješnosti u radu - certifikat) 1) Obavljanje inspekcijskih poslova Federalne uprave za inspekcijske poslove podložno je provjeri o uspješnosti u radu (izdavanje certifikata). 2) Pod provjerom iz stava 1) podrazumijeva se ocjenjivanje kvaliteta rada glavnog federalnog inspektora i inspektora na osnovu primjene utvrđenih standarda za državne službenike koji rade u Upravi za inspekcijske poslove. 3) Potvrda o uspješnosti u radu (u daljnjem tekstu: certifikat) izdaje se za period od četiri godine, a odnosi se na kvalitet rada i uspješnosti u radu glavnog federalnog inspektora i federalnih inspektora. Broj 73 - Strana 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. 4) Certifikat se izdaje glavnom federalnom inspektoru i federalnim inspektorima ako su proveli na radu najmanje jednu godinu na poslovima u Upravi. 5) Detaljni uvjeti o načinu dobijanja i gubljenja certifikata, vremenu trajanja, javnom objavljivanju imena inspektora koji su dobili certifikat, izradi i načinu utvrđivanja standarda za dobijanje certifikata regulirat će se aktom koji donosi Vlada Federacije na prijedlog direktora Uprave uz saglasnost federalnog ministra pravde. 6) Ako glavni inspektor i inspektor ne budu certifikovani, imaju obavezu istekom roka šest mjeseci pristupe ponovnoj provjeri radi dobijanja certifikata. 7) Ako glavni inspektor i inspektor na ponovnoj provjeri ne bude certifikovan u narednom periodu od šest mjeseci određuje mu se mentor radi stručne pomoći na pripremanju za dobijanje certifikata i umanjuje mu se netoplaća za iznos od 30% rješenjem direktora. 8) Ako glavni inspektor i inspektor ne bude certifikovan ni nakon treće provjere, gubi status i prestaje mu radni odnos. Član 38. (Savjetnik - mentor) 1) Glavni inspektor u posljednjoj godini pred penzionisanje rješenjem po ovlaštenju direktora Federalne uprave, odnosno rukovodioca organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova, obavlja poslove savjetnika - mentora sa obavezom prenošenja iskustava i znanja inspektorima iz svoje upravne nadležnosti. 2) Za obavljanje redovnih poslova i zadataka glavnog inspektora iz prethodnog stava ovog člana, direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova rješenjem će postaviti glavnog inspektora u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji BiH. Član 39. (Ograničenje inspektora u obavljanju drugih poslova) 1) Inspektor ne može obavljati privredne, trgovačke ili druge djelatnosti i poslove za sebe ili drugog poslodavca, niti učestvovati u radu stručnih komisija i tijela organa uprave koji daju dozvole, mišljenja ili druge akte za izdavanje dozvola za obavljanje djelatnosti koja podliježu tom inspekcijskom nadzoru, niti izrađivati projekte, elaborate, studije i analize po narudžbi poslovnog subjekta uz naknadu. 2) Zabrana iz stava 1) ovog člana ne odnosi se na naučni i istraživački rad, poslove edukacije i obrazovanja. Član 40. (Posebni dodaci na plaću) Osnovna plaća direktora, glavnog inspektora i inspektora kao dodatak za obavljanje poslova sa posebnim ovlastima i uvjetima rada uvećava se za procent propisan posebnim zakonom. Član 41. (Čuvanje službene i druge tajne) 1) Inspektor je dužan čuvati službenu i svaku drugu tajnu sa kojom se upozna u vršenje inspekcijskog nadzora. 2) Inspektor je dužan čuvati tajnost prijave i druge informacije koje se tiču inspekcijskog nadzora. 3) Dužnost čuvanja službene tajne u smislu st. 1) i 2) ovog člana traje i nakon prestanka obavljanja dužnosti inspektora. Član 42. (Suspenzija inspektora) Glavni inspektor i inspektor bit će suspendovan sa dužnosti ako: a) ne izvrši inspekcijski nadzor ili ne poduzme upravne mjere kad je očito da je to morao obaviti, a naročito ako su zbog toga nastupile veće štetne posljedice; b) ne poduzme radnje radi izvršenja rješenja o određenoj upravnoj mjeri; c) ne obavijesti nadležnog inspektora iz druge oblasti o nepravilnostima i povredama kod kontroliranog subjekta nadzora za koje je saznao u toku izvršenja svog inspekcijskog nadzora; d) u zakonom određenom roku ne vrati izuzetu poslovnu dokumentaciju od subjekta nadzora, izuzev u slučaju objektivne sprječenosti da to učini; e) pri vršenju inspekcijskog nadzora prekorači ili zloupotrijebi svoje ovlasti; f) obavlja djelatnost ili poslove iz nadležnosti druge inspekcije osim kada ima posebno ovlaštenje; g) pri obavljanju dužnosti inspektora izvrši radnju za koju postoji osnovana sumnja da predstavlja krivično djelo; h) prekrši obavezu čuvanja službene i druge tajne sa kojom je upoznat u vršenju inspekcijskog nadzora u skladu sa ovim zakonom; i) i u drugim slučajevima predviđenim Zakonom. Član 43. (Prijedlog za suspenziju inspektora) Prijedlog za suspenziju glavnog inspektora podnosi direktor a za inspektora glavni inspektor i direktor Federalne uprave u skladu sa Zakonom o državnoj službi u Federaciji BiH. Član 44. (Odlučivanje o suspenziji inspektora) 1) O suspenziji glavnog inspektora i inspektora direktor donosi rješenje. 2) Protiv rješenja iz stava 1) ovog člana ima se pravo uložiti žalbu u skladu sa Zakonom o državnoj službi. 3) Žalba na rješenje iz stava 2) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja. Član 45. (Druga odgovornost inspektora) Suspenzija glavnog inspektora i inspektora ne isključuje njegovu disciplinsku odgovornost prema odredbama Zakona o državnoj službi u Federaciji BiH ili prekršajnu i krivičnu odgovornost ako razlozi za suspenziju istovremeno imaju i obilježja tih odgovornosti. Član 46. (Obaveze inspektora u slučaju suspenzije) 1) Danom suspenzije glavnom inspektoru i inspektoru prestaju sve ovlasti prema ovom zakonu. 2) Danom prestanka dužnosti inspektor je obavezan direktoru Federalne uprave ili od njega ovlaštenom licu predati iskaznicu inspektora i značku, spise nezavršenih predmeta u inspekcijskom nadzoru i sredstva rada sa kojima je bio zadužen. 3) O predaji iskaznice inspektora i značke, preuzimanju službene dokumentacije i sredstava rada iz stava 2) ovog člana sastavlja se zapisnik. V. NADLEŽNOST INSPEKCIJA Član 47. (Nadležnost federalne inspekcije) 1) Federalna inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad primjenom propisa u okviru nadležnosti utvrđenih Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 7 federalnim propisima i propisima BiH kojima je utvrđena nadležnost entitetskih inspekcija za vršenje inspekcijskog nadzora, kao i drugim propisima. 2) Federalna inspekcija vrši inspekcijski nadzor iz svoje nadležnosti na cijelom području Federacije. 3) Izuzetno, federalna inspekcija može vršiti nadzor iz nadležnosti kantonalnog inspektora prema federalnom propisu ako organ za inspekcijske poslove kantona nema inspektora iz te upravne oblasti. Član 48. (Vršenje inspekcijskog nadzora od kantonalnog inspektora) 1) Direktor Federalne uprave, uz saglasnost rukovodioca kantonalnog organa uprave nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova, prema potrebi, rješenjem će ovlastiti kantonalnog inspektora iz jednog kantona da izvrši inspekcijski nadzor nad primjenom federalnih propisa i propisa BiH na području drugog kantona. 2) Protiv rješenja kojim se daje ovlaštenje iz stava 1) ovog člana žalba nije dopuštena. Član 49. (Ovlaštenje za vršenje inspekcijskog nadzora) 1) Direktor Federalne uprave rješenjem može ovlastiti više federalnih i kantonalnih inspektora da vrše inspekcijski nadzor u određenoj oblasti u izvršenju federalnih i propisa BiH (donesenih od nadležnih organa Bosne i Hercegovine), kojim je utvrđeno da inspekcijski nadzor provode entitetski inspekcijski organi na području Federacije radi poboljšanja stanja u toj oblasti, po zahtjevu premijera i Vlade Federacije, uz saglasnost rukovodioca kantonalnog organa za inspekcijske poslove ili premijera vlade kantona. 2) Protiv rješenja direktora Federalne uprave iz stava 1) ovog člana žalba nije dopuštena. 3) Troškove angažiranja inspektora snosi Federalna uprava. Član 50. (Inspekcijski nadzor u slučaju neposredne opasnosti) 1) U slučajevima kada prijeti neposredna opasnost po zdravlje i život građana, materijalna dobra i okoliš ili zaštitu javnog interesa, inspekcijski nadzor izvršit će najbliži inspektor u odgovarajućoj upravnoj oblasti. 2) O nadzoru iz stava 1) ovog člana inspektor je dužan u roku 24 sata sačiniti izvještaj i obavijestiti nadležni organ za obavljanje inspekcijskih poslova. 3) U izuzetnim slučajevima kada prijeti neposredna opasnost po zdravlje i život ljudi i životinja, materijalna dobra i okoliš ili zaštitu javnog interesa, u odgovarajućoj upravnoj oblasti glavni federalni inspektor, uz saglasnost direktora Federalne uprave, naređuje, prati i koordinira provođenje federalnih i propisa BiH i naloženih mjera na području cijele Federacije. Član 51. (Vršenje inspekcijskog nadzora kada nije određena nadležnost) 1) Kada federalnim propisom nije određeno koji će organ vršiti inspekcijski nadzor za te poslove nadležna je federalna inspekcija iz odgovarajuće upravne oblasti. 2) Kada je propisom BiH (donesenim od nadležnih organa Bosne i Hercegovine) utvrđeno da inspekcijski nadzor vrše entitetske inspekcije, nadzor će vršiti federalna inspekcija, a po ovlaštenju direktora Federalne uprave i nadležni kantonalni inspektor te upravne oblasti, uz saglasnost rukovodioca kantonalnog organa za inspekcijske poslove ili premijera vlade kantona. 3) U slučaju iz st. 1) i 2) ovog člana kada nije eksplicitno određena nadležna inspekcija, direktor Federalne uprave rješenjem utvrđuje nadležnu inspekciju. Član 52. (Vršenje inspekcijskog nadzora po ovlaštenju direktora) 1) Kada to potreba službe zahtijeva, direktor Federalne uprave može, izuzetno, ovlastiti i drugog državnog službenika tog organa uprave, odgovarajuće struke, koji ispunjava uvjete iz čl. 9. i 10. ovog zakona i Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji da obavi samo određene poslove inspekcijskog nadzora, odnosno da inspektoru pomogne u vršenju određenog nadzora o čemu direktor donosi rješenje. 2) Ako postoje objektivne potrebe posla, direktor Federalne uprave, može rješenjem i bez saglasnosti inspektora rasporediti u smislu sjedišta obavljanja poslova ili radnog mjesta, unutar iste upravne oblasti ili druge upravne oblasti, ukoliko inspektor ispunjava opće i posebne uvjete utvrđene Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji. 3) Ako premještaj iz stava 2) ovog člana podrazumijeva i promjenu prebivališta, inspektoru pripada pravo na odgovarajuću naknadu shodno Zakonu. Član 53. (Zabrana vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije) Inspektor koji vrši inspekcijski nadzor iz određene upravne oblasti ne može vršiti inspekcijski nadzor iz nadležnosti inspekcije iz druge upravne oblasti osim u slučajevima i uvjetima određenim ovim zakonom. Član 54. (Dopuštenost vršenja inspekcijskog nadzora iz nadležnosti druge inspekcije) 1) Kada je potrebno hitno izvršiti inspekcijski nadzor radi zaštite javnog interesa, inspektor iz jedne upravne oblasti može u slučajevima i pod uvjetima određenim zakonom, izvršiti inspekcijski nadzor iz druge upravne oblasti uz saglasnost direktora Federalne uprave, odnosno rukovodioca organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. 2) O izvršenom inspekcijskom nadzoru bit će obaviješten nadležni glavni inspektor u roku tri dana od dana izvršenja inspekcijskog nadzora. Član 55. (Prijedlog za rješavanje sukoba nadležnosti između federalnih inspekcija) U slučaju sukoba nadležnosti između federalnih inspekcija prijedlog za rješavanje tog sukoba podnosi federalna inspekcija koja je posljednja postupala ili federalna inspekcija koja smatra da je nadležna za postupanje u roku tri dana od dana saznanja za sukob nadležnosti. Član 56. (Rješavanje sukoba nadležnosti između federalnih inspekcija) 1) Sukob nadležnosti između federalnih inspekcija rješava Vlada Federacije. 2) Sukob nadležnosti između federalnih inspekcija u sistemu Federalne uprave rješava direktor Federalne uprave. Član 57. (Sukob nadležnosti između federalnih i kantonalnih inspekcija) 1) Sukob nadležnosti između federalnih i kantonalnih inspekcija rješavaju sporazumno direktor Federalne uprave i rukovodilac kantonalnog organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova u roku tri dana od dana nastanka sukoba. 2) Ako sukob nadležnosti bude riješen sporazumno u roku iz stava 1) ovog člana, sukob nadležnosti rješavat će Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine. Broj 73 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. VI. PREVENTIVNO DJELOVANJE INSPEKTORA U VRŠENJU INSPEKCIJSKOG NADZORA Član 58. (Preventivno djelovanje inspektora) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor poduzima preventivne mjere i radnje radi sprečavanja povrede zakona i drugih propisa, sprečavanja nastajanja štetnih posljedica i otklanjanja uzroka koji bi doveli do štetnih posljedica ukoliko one nisu nastupile radi zaštite javnog i privatnog interesa. Član 59. (Preventivne mjere) U poduzimanju preventivnih mjera inspektor: 1) upoznaje subjekte nadzora sa obavezama iz zakona i drugih propisa i sankcijama u slučajevima njihovog nepridržavanja; 2) ukazuje na štetne posljedice koje mogu nastati zbog nepridržavanja zakona i drugih propisa; 3) predlaže mjere za otklanjanje uzroka koji mogu dovesti do štetnih posljedica i o tome donosi rješenje; 4) upoznaje subjekte nadzora sa pravima i obavezama koje imaju u postupku inspekcijskog nadzora u skladu sa Zakonom; 5) izvještava nadležne organe o uočenim nedostacima koji nisu posebno propisani i sankcionisani zakonima i drugim propisima; 6) ukazuje nadležnim organima na teškoće u primjeni zakona i drugih propisa u postupku ostvarivanja prava i obaveza subjekata nadzora kod tih organa, sa ciljem da se taj postupak, što je moguće više, olakša i pojednostavi za subjekta nadzora; 7) daje informacije i savjete subjektima nadzora o djelotvornijem načinu izvršenja zakona i drugih propisa; 8) upoznaje subjekte nadzora sa olakšicama utvrđenim zakonom i drugim propisima; 9) nastoji osigurati što potpunije podatke o subjektu nadzora; 10) gradi povjerenje sa subjektima nadzora koji mu se obraćaju zbog povrede zakona i drugih propisa; 11) ostvaruje saradnju sa udruženjima građana, odgovarajućim službama i drugim pravnim i fizičkim licima koja im mogu dati bliže podatke o subjektima nadzora; 12) inspektori međusobno sarađuju i pomažu se u radu i nastoje jedni drugima dati što potpunije i brže informacije kojima raspolažu kako bi ostvarili što efikasnije preventivno djelovanje u postupku inspekcijskog nadzora u skladu sa zakonom. VII. INSPEKCIJSKI NADZOR Član 60. (Prava, obaveze i odgovornosti inspektora) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor ima prava, obaveze i odgovornosti propisane ovim zakonom i drugim propisima. Član 61. (Primjena međunarodnih konvencija) Inspektori su dužni primjenjivati međunarodne konvencije koje je ratifikovala Bosna i Hercegovina. Član 62. (Ovlasti inspektora) 1) Inspektor je ovlašten: (1) utvrditi identitet subjekta nadzora i drugih lica od značaja za inspekcijski nadzor; (2) utvrditi da li subjekt nadzora ima rješenje o upisu u sudski registar ili odgovarajuće odobrenje za obavljanje djelatnosti i akt o ispunjavanju minimalno-tehničkih, kadrovskih i drugih uvjeta za obavljanje djelatnosti i druge akte utvrđene zakonom; (3) pregledati poslovne i druge prostorije u smislu stava 1) tačka (2) ovog člana, objekte i opremu, postrojenja, uređaje, instalacije, proces rada i proizvodnje; (4) pregledati način obavljanja djelatnosti - proces rada, sigurnosti robe i kvalitet proizvoda i pruženih usluga; (5) utvrđivati da li subjekt nadzora ispunjava propisane uvjete vezane uz prostor koji koristi za obavljanje registrirane djelatnosti; (6) vršiti uvid u poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju od značaja za vršenje inspekcijskog nadzora; (7) saslušavati stranke, svjedoke i druga lica čije izjave su od značaja za utvrđivanje činjenica u vršenju inspekcijskog nadzora; (8) poduzimati radnje uzorkovanja, pregleda i ispitivanja proizvoda i drugih roba i materijala radi provjere usaglašenosti sa propisima; (9) zabraniti korištenje gradilišta, prostorija, uređaja i opreme; (10) narediti rušenje ili uklanjanje bespravno započetog i podignutog objekta i uspostavljanje pređašnjeg stanja; (11) narediti prinudno otvaranje objekta radi vršenja nadzora; (12) narediti da mu subjekt nadzora dostavi u roku tražene podatke i dokumentaciju, odnosno odazove pozivu da dođe lično u službene prostorije inspekcijskog organa radi davanja podataka u vezi sa izvršenim inspekcijskim nadzorom; (13) poduzimati upravne i druge mjere u skladu sa ovim i drugim zakonima; (14) poduzimati preventivne aktivnosti u vršenju inspekcijskog nadzora; (15) zabraniti pristup mjestu na kojem se vrši inspekcijski nadzor; (16) izdati prekršajni nalog i podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka; (17) obavljati i druge službene radnje u svrhu inspekcijskog nadzora. 2) Pored ovlasti iz stava 1) ovog člana inspektor ima prava i obaveze u skladu sa posebnim propisima: (1) izvršiti inspekcijski nadzor u stambenoj prostoriji uz prethodno pribavljenu naredbu nadležnog suda ako sazna da se određena stambena prostorija koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti; (2) zaustaviti i isključiti svako saobraćajno sredstvo koje učestvuje u unutrašnjem cestovnom saobraćaju osim vozila vojske, policije, vatrogasnih i kola hitne pomoći; (3) zabraniti obavljanje radnji koje mogu izazvati opasnost po život, zdravlje, okolinu i nanijeti materijalnu štetu; (4) oduzeti na licu mjesta stečenu imovinsku korist zatečenu prilikom inspekcijskog nadzora i izdati potvrdu; (5) omogućiti subjektu nadzora učestvovanje u svim inspekcijskim radnjama i izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima bitnim za utvrđivanje Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 9 potpunog i pravilnog činjeničnog stanja kao i zaštitu njegovih prava i pravnih interesa; (6) ako u toku inspekcijskog nadzora utvrdi da uočene povrede kod subjekta nadzora imaju obilježje krivičnog djela o tom saznanju izvještajem obavijestiti nadležno tužilaštvo. Član 63. (Inspekcijski nadzor u slučaju kada je subjekt nadzora nepoznat) Ako je subjekt nadzora nepoznat ili se ne odazove pozivu inspektora da mu omogući vršenje inspekcijskog nadzora, inspektor će izvršiti inspekcijski nadzor u skladu sa nastalim okolnostima, uz prisustvo drugog lica kojeg sam zaključkom odredi. Član 64. (Postupak inspektora u slučaju neusklađenosti sa materijalnim propisom) Ako inspektor utvrdi da rješenje kojim je subjektu nadzora utvrđeno određeno pravo nije u skladu sa materijalnim propisom iz oblasti koju nadzire, o tome će obavijestiti i pozvati upravnog inspektora da u skladu sa Zakonom poduzme odgovarajuće aktivnosti prema nadležnom organu radi njegovog poništenja ili ukidanja po pravu nadzora. Član 65. (Postupak inspektora u slučaju inspekcijskog nadzora kućne radinosti) Ako inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je rješenje o obavljanju djelatnosti kućne radinosti izdato bez prethodnog utvrđivanja da li subjekt nadzora posjeduje sredstva i opremu za kućnu radinost koja je utvrđena zakonom, zabranit će rad subjektu nadzora. Član 66. (Neometanje redovnog procesa rada) Inspektor je dužan obaviti inspekcijski nadzor na način da što manje ometa redovni proces rada, odnosno obavljanje djelatnosti kod subjekta nadzora. 1. Prava i obaveze subjekta nadzora Član 67. (Učestvovanje subjekta nadzora) 1) Subjekt nadzora dužan je učestvovati u inspekcijskom nadzoru. 2) Subjekt nadzora dužan je omogućiti inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora u skladu sa nalogom za inspekcijski nadzor ili na traženje inspektora. 3) Inspekcijski nadzor izvršit će se u prisustvu odgovornog lica ili bilo kojeg zatečenog lica radno angažiranog kod subjekta nadzora. 4) Subjekt inspekcijskog nadzora dužan je nadležnom inspektoru dati na uvid poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju, ažurne i tačne podatke, materijale i obavijesti koje su mu potrebne za pravilno utvrđivanje svih činjenica i okolnosti u vršenju inspekcijskog nadzora odmah na licu mjesta ili naknadno u roku koji mu odredi inspektor. 5) Subjekt inspekcijskog nadzora dužan je odazvati se pozivu inspektora i donijeti u roku koji mu je naložen u službene prostorije inspekcijskog organa tražene podatke i dokumentaciju, kao i doći lično radi davanja potrebnih pojašnjenja u vezi sa izvršenim inspekcijskim nadzorom. 6) Izuzetno, u slučajevima i pod uvjetima određenim ovim zakonom ili drugim propisom inspektor može izvršiti inspekcijski nadzor i bez učestvovanja subjekta nadzora. Član 68. (Obavještavanje u slučaju nastanka opasnosti) Subjekt nadzora obavezno izvještava nadležnog inspektora i nadležnu policijsku upravu o slučajevima nastanka opasnosti po život i zdravlje građana i materijalnih dobara na način kako je to propisano zakonom ili drugim propisom. Član 69. (Davanje na uvid podataka i dokumentacije) 1) Ako se u toku vršenja inspekcijskog nadzora ocijeni da su za pravilno utvrđivanje činjenica potrebni podaci i dokumentacija i drugih lica zaposlenih kod subjekta nadzora ili su ta lica u poslovnom odnosu sa subjektom nadzora, na zahtjev inspektora subjekt nadzora dužan je dati na uvid i te podatke i dokumentaciju. 2) Inspektor zahtjeve iz stava 1) ovog člana nalaže usmeno, a prema okolnostima to može odrediti i zaključkom. 3) Protiv zaključka iz stava 2) ovog člana ne može se izjaviti posebna žalba. Član 70. (Predočavanje liste provjera - ček-liste) 1) Subjekt nadzora ima pravo zahtijevati od inspektora da mu predoči listu provjera - ček-listu po kojoj vrši inspekcijski nadzor. 2) Ako inspektor u postupku vršenja inspekcijskog nadzora uoči nepravilnost kod subjekta nadzora koja provjera nije obuhvaćena ček-listom, poduzet će odgovarajuće radnje u skladu sa zakonom. Član 71. (Davanje uzoraka proizvoda inspektoru) Subjekt nadzora dužan je uzorke proizvoda dati inspektoru radi ispitivanja kod stručne institucije u Federaciji ovlaštene za ispitivanje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda, ukoliko je u inspekcijskom nadzoru potrebno utvrditi odgovaraju li proizvodi propisanim standardima. Član 72. (Obavještavanje o rezultatima ispitivanja) 1) O rezultatu obavljenog ispitivanja uzorka inspektor u pisanom obliku izvještava subjekta nadzora u roku tri dana po dobijanju rezultata. 2) Subjekt nadzora ima pravo tražiti da se ispitivanje uzorka ponovi na isti način i istom metodom kod druge ovlaštene institucije u Federaciji ukoliko nije zadovoljan nalazom i mišljenjem ovlaštene institucije koja je izvršila prvo ispitivanje. 3) Kod uzimanja uzoraka u postupku vršenja inspekcijskog nadzora, a radi utvrđivanja da li odgovaraju propisanom ili deklariranom sistemu i propisanom obliku, subjekt nadzora ima pravo uvida u zapisnik o uzimanju uzoraka. Član 73. (Izjašnjavanje o činjenicama i dokazima) Kada inspektor utvrđuje činjenično stanje u postupku inspekcijskog nadzora, subjekt nadzora ima pravo izjasniti se o svim činjenicama i dokazima iznesenim u postupku inspekcijskog nadzora. Član 74. (Pružanje stručne pomoći) Subjekt nadzora ima pravo na pružanje stručne pomoći od inspektora koji vrši inspekcijski nadzor, a koji se odnosi na upućivanje na propise iz oblasti vršenja inspekcijskog nadzora i preventivno djelovanje. Broj 73 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. Član 75. (Samostalnost inspektora kod prikupljanja dokaza i utvrđivanja činjeničnog stanja) 1) Kod vršenja inspekcijskog nadzora inspektor samostalno određuje koje će dokaze koristiti za utvrđivanje činjeničnog stanja. 2) Inspektor će upoznati subjekta nadzora sa dokazima koji nisu pribavljeni kod njega i omogućiti mu da se o njima izjasni. Član 76. (Pravna sredstva na akte inspektora) Subjekt nadzora ima pravo podnositi redovna i vanredna pravna sredstva na upravne akte koje mu dostavi inspektor u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Član 77. (Edukacija subjekta nadzora) Subjekt nadzora obavezan je u vlastitom interesu educirati se o zakonima i drugim propisima koje primjenjuje u radu. Član 78. (Osiguranje prevodioca u postupku inspekcijskog nadzora) 1) Subjekt nadzora koji ne koristi jezik koji je u službenoj upotrebi u Federaciji u postupku inspekcijskog nadzora dužan je osigurati prevodioca na jedan od jezika koji je u službenoj upotrebi u Federaciji. 2) Subjekt nadzora osigurat će prevodioca i za strana lica koja su u momentu vršenja inspekcijskog nadzora zatečena na radnom mjestu kod subjekta nadzora. 3) Troškove prevođenja iz stava 1) ovog člana snosi subjekt nadzora. 4) Ako subjekt nadzora ne osigura prevodioca, to će učiniti inspektor na trošak kontroliranog subjekta nadzora. Član 79. (Pozivanje odgovornog i drugih lica) 1) Kada okolnosti nalažu, inspektor će pisano pozvati odgovorno lice subjekta nadzora i svako drugo lice da pristupi u prostorije organa nadležnog za vršenje inspekcijskih poslova ili na mjesto obavljanja inspekcijske radnje, da u određeno vrijeme, određenog dana pristupi radi davanja izjave ili potrebnih podataka, ili da donese zatraženu dokumentaciju relevantnu za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja od značaja za konkretan inspekcijski nadzor. 2) Lica iz stava 1) ovog člana mogu se pozvati u radne dane u okviru radnog vremena, a, izuzetno, i u sve dane i van tog vremena iz razloga hitnosti. 3) Poziv se upućuje u pisanom obliku, a izuzetno i usmeno ili drugim sredstvima komuniciranja. Član 80. (Dužnost odazivanja pozivu) 1) Pozvano lice dužno je odazvati se pozivu inspektora. 2) Ako se pozvano lice ne odazove pozivu a izostanak ne opravda u roku 24 sata od dana prijema poziva, inspektor može u skladu sa Zakonom i drugim propisom odrediti da se ono prisilno dovede. 3) Troškovi prisilnog dovođenja padaju na teret lica koje se privodi. 4) O prisilnom dovođenju inspektor donosi zaključak na koji se ne može izjaviti posebna žalba. 2. Postupak inspekcijskog nadzora Član 81. (Primjena Zakona o upravnom postupku) 1) U svim pitanjima koja nisu propisana ovim ili drugim zakonom primjenjuje se Zakon o upravnom postupku. 2) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor je dužan pridržavati se principa utvrđenih ovim zakonom i Zakonom o upravnom postupku. Član 82. (Pokretanje postupka inspekcijskog nadzora) Postupak inspekcijskog nadzora pokreće se po službenoj dužnosti. Član 83. (Zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora) Inspekcijski nadzor u skladu sa ovim zakonom izvršit će se i na pisani zahtjev: 1) Vlade Federacije, 2) federalnog ministra i 3) direktora Federalne uprave. Član 84. (Zahtjev pravnih i fizičkih lica za vršenje inspekcijskog nadzora) 1) Pravna i fizička lica mogu podnijeti pisani zahtjev nadležnoj inspekciji da izvrši inspekcijski nadzor. 2) Nadležna inspekcija će o poduzetim mjerama izvjestit podnosioca zahtjeva pisano u roku 15 dana od dana okončanja inspekcijskog nadzora. 3) Odredbe ovog člana ne odnose se na anonimne zahtjeve i predstavke, izuzev ukoliko takva predstavka sadrži dokaze koji upućuju na grubu povredu zakona, u kojem slučaju glavni inspektor i inspektor cijene osnovanost predstavke i poduzimaju zakonom utvrđene aktivnosti radi utvrđivanja stvarnog stanja. Član 85. (Ponovljeni zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora) Ako se predstavka odnosi na pitanje koje je povodom ranije predstavke istog podnosioca već bilo predmet razmatranja, ponovna predstavka u istoj stvari uzet će se u postupak samo ako su u njoj iznesene nove činjenice ili ako prilikom razmatranja ranije predstavke nisu uzete u obzir sve okolnosti od značaja za njihovu pravilnu ocjenu. Član 86. (Inspekcijski nadzor radi zaštite ličnih prava i pravnih interesa) 1) Inspektor, ako ocijeni opravdanim, izvršit će inspekcijski nadzor na pisani ili usmeni zahtjev pravnog i fizičkog lica koje radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa traži da se izvrši inspekcijski nadzor. 2) Lica iz stava 1) ovog člana dužna su precizirati pravo ili pravni interes koji im je povrijeđen. 3) O izvršenom inspekcijskom nadzoru inspektor će obavijestiti podnosioca zahtjeva. 4) Podnosilac zahtjeva može se obratiti rukovodiocu nadležnog organa za vršenje inspekcijskih poslova radi zaštite svojih prava u roku tri mjeseca od dana saznanja za učinjenu povredu, a najkasnije u roku šest mjeseci od dana učinjene povrede. 5) Inspektor je dužan čuvati kao službenu tajnu podatak o identitetu podnosioca zahtjeva. Član 87. (Odnos Federalne uprave prema organima uprave i pravnim licima koja imaju javne ovlasti) 1) Organi uprave i pravna lica koja imaju javne ovlasti dužna su izvijestiti nadležnu inspekciju o svim nezakonitim radnjama za koje su saznali u obavljanju svojih poslova, a značajne su za rad inspekcije. 2) Organi uprave i pravna lica iz stava 1) ovog člana dužna su uz obavijest dostaviti i sve dokaze kojim raspolažu (zapisnik o saslušanju određenog lica, zapisnik o uviđaju, fotografije i sl.). Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 11 Član 88. (Ovlaštenja inspektora u inspekcijskom nadzoru kod pravnih lica sa javnim ovlastima) 1) Ako pravno lice sa javnim ovlastima ne obavlja povjerene poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima, federalni inspektor koji vrši inspekcijski nadzor obavezan je pisano upozoriti organ upravljanja tog pravnog lica i naložiti mu mjere za rješavanje tog pitanja, a ako je to potrebno, obavezan je poduzeti i druge mjere u okviru svojih ovlasti i time osigurati da se javne ovlasti vrše u skladu sa zakonom i drugim propisima kojima su javne ovlasti prenesene. 2) Organ upravljanja pravnog lica sa javnim ovlastima dužan je postupiti po naloženim mjerama federalnog inspektora. Član 89. (Ovlaštenja inspektora prema nesavjesnom korisniku povjerenog javnog dobra) 1) Ako inspektor u inspekcijskom nadzoru utvrdi da subjekt nadzora kojem je povjereno upravljanje i eksploatisanje javnog dobra ne postupa u svojstvu dobrog domaćina, kaznit će subjekta nadzora i odgovorno lice u subjektu nadzora a rješenjem će im se naložiti otklanjanje utvrđenih nedostataka. 2) Inspektor će provesti inspekcijski nadzor koji se odnosi na kontrolu sadržaja i uvjeta pod kojim se upravlja i eksploatiše javno dobro. Član 90. (Nalog za vršenje inspekcijskog nadzora) 1) Inspekcijski nadzor inspektor vrši na osnovu naloga za inspekcijski nadzor. 2) Nalog inspektoru izdaje glavni inspektor. 3) Nalog se izdaje u pisanom obliku i sadrži: 1) naziv inspekcijskog organa, broj naloga i datum izdavanja; 2) ime i prezime glavnog inspektora koji izdaje nalog i naziv inspektorata; 3) naziv subjekta i objekta nad kojim se vrši nadzor; 4) predmet inspekcijskog nadzora; 5) lista provjera - ček-lista; 6) ime i prezime inspektora koji će izvršiti inspekcijski nadzor; 7) naziv službenog vozila i registracijske oznake; 8) datum početka vršenja inspekcijskog nadzora; 9) potpis izdavaoca naloga i otisak pečata; 10) pouku subjektu nadzora da ometanje inspektora u radu predstavlja prekršaj. 4) Ako se prema okolnostima ne može jasno odrediti subjekt nadzora, inspektor može izdati nalog za inspekcijski nadzor i potpisati ga na terenu, uz obavezu da spomenuti nalog inspektor predoči glavnom inspektoru u roku 24 sata koji će ga svojim potpisom verifikovati kao akt u predmetu. 5) Ako kod istog subjekta nadzora inspekcijski nadzor istovremeno vrši više inspektora iz različitih upravnih oblasti, svakom inspektoru se pojedinačno izdaje nalog za inspekcijski nadzor za oblast koju nadzire. 6) Ako postoji potreba za poduzimanjem hitnih mjera radi zaštite javnog interesa, glavni inspektor može inspektoru izdati usmeni nalog za vršenje inspekcijskog nadzora, uz obavezu da u roku 24 sata od izdavanja usmenog naloga inspektoru izda pisani nalog. Član 91. (Predočavanje naloga za vršenje inspekcijskog nadzora) 1) Prilikom inspekcijskog nadzora inspektor predočava nalog za vršenje inspekcijskog nadzora subjektu kojeg kontrolira. 2) Protiv naloga za inspekcijski nadzor ne može se izjaviti posebna žalba. Član 92. (Lista provjera - obim i složenost inspekcijskog nadzora) (1) Na osnovu lista provjera - ček-lista utvrđuje se obim i složenost inspekcijskog nadzora. (2) Složenost inspekcijskog nadzora utvrdit će se procjenom rizika postupanja subjekta nadzora. (3) Direktor inspekcijskog organa uprave donosi pravilnik o kriterijima za utvrđivanje obima i složenosti inspekcijskog nadzora iz stava 1) ovog člana. Član 93. (Postupanje inspektora u slučaju nadležnosti druge inspekcije) Ako inspektor utvrdi povredu zakona i drugih propisa iz nadležnosti druge inspekcije, odnosno drugog organa uprave, dužan je bez odgađanja sačiniti službenu zabilješku i putem glavnog inspektora obavijestiti nadležnu inspekciju, odnosno organ uprave u roku tri dana. Član 94. (Predstavljanje inspektora subjektu nadzora) Prije početka vršenja inspekcijskog nadzora inspektor će se predstaviti subjektu nadzora uz predočenu službenu iskaznicu i značku. Član 95. (Mjesto vršenja inspekcijskog nadzora) 1) Inspekcijski nadzor vrši se na mjestu gdje treba utvrditi činjenice o izvršavanju propisa na koje se odnosi inspekcijski nadzor. 2) Mjesto vršenja inspekcijskog nadzora se, prema pravilu, utvrđuje nalogom za vršenje inspekcijskog nadzora. 3) Ako se inspekcijski nadzor vrši u poslovnim prostorijama subjekta nad kojim se vrši nadzor, odgovorno lice ili bilo koje drugo lice zaposleno kod subjekta nadzora dužno je inspektoru osigurati odgovarajuće uvjete za rad. 4) Kada se inspekcijski pregled vrši u prostorijama subjekta nadzora koje su ugrožene eksplozivnom atmosferom (podzemne i nadzemne prostorije) ili u kojima postoji neka druga mogućnost ugrožavanja života i zdravlja ljudi, odgovorno lice je dužno inspektoru i licima koja prisustvuju inspekcijskom pregledu osigurati odgovarajuća zaštitna sredstva. 5) U slučaju nemogućnosti utvrđivanja tačnog činjeničnog stanja kod provođenja inspekcijskog nazora, inspektor će pisanim putem pozvati subjekta nadzora ili drugo lice da u određeno vrijeme i određenog datuma pristupi u prostorije sjedišta inspekcijskog organa i donese traženu dokumentaciju. Član 96. (Vrijeme vršenja inspekcijskog nadzora) 1) Inspektor može vršiti inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora bez prethodne najave u bilo koje doba dana i noći u toku njegovog radnog vremena, na mjestu koje je podložno inspekcijskom nadzoru, a, izuzetno, i izvan radnog vremena ukoliko postoji opravdana potreba za vršenje inspekcijskog nadzora kako je to navedeno u nalogu za inspekcijski nadzor. 2) Ako se inspekcijski nadzor vrši u poslovnim prostorijama subjekta nadzora, a ne može se završiti u toku njegovog radnog vremena, inspektor može izvršiti privremeno pečaćenje poslovnog prostora ili dijela poslovnog prostora ili samo opreme u tom prostoru u kojem se nalaze stvari ili dokumentacija na koje se odnose radnje inspekcijskog nadzora a radi dovršenja započetog inspekcijskog nadzora koji se ima nastaviti narednog radnog dana. 3) O privremenom pečaćenju poslovnog prostora ili opreme iz stava 2) ovog člana donosi se zaključak protiv kojeg se ne može izjaviti posebna žalba. Broj 73 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. 4) Zaključak iz stava 3) ovog člana priložit će se uz zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Član 97. (Utvrđivanje podataka o subjektu nad kojim se vrši nadzor) U inspekcijskom nadzoru inspektor utvrđuje: 1) identifikaciju subjekta nadzora i to: a) identitet za fizičko lice, b) oblik organiziranja za pravno lice, c) podatke o odgovornom licu za zastupanje pravnog lica prema aktu o osnivanju i upisu u sudski registar; 2) posjedovanje propisane dokumentacije za obavljanje djelatnosti: a) rješenje o upisu u sudski ili drugi registar, b) rješenje za obavljanje djelatnosti ako je to posebnim propisom utvrđeno (odobrenje, licenca za rad i sl.), c) pravni osnov korištenja poslovnog prostora, d) odobrenje za priključak na komunalne, elektro, gasne i druge instalacije, ako je to posebnim propisom utvrđeno, e) da li je kod subjekta nadzora zaposlen stranac i bez radne dozvole ili sa radnom dozvolom kojoj je istekla važnost, izuzev kategorija stranaca koji ne moraju imati radnu dozvolu u skladu sa posebnim propisima, f) dopuštenost rada sa sredstvima i resursima sa kojima se obavlja djelatnost u skladu sa zakonom (važenje koncesije, tehnički nadzor, registracija, atest i sl.), g) i drugu propisanu dokumentaciju koju mora posjedovati u skladu sa zakonom i drugim propisima. Član 98. (Dužnost omogućavanja rada inspektoru) 1) Subjekt nadzora kao i svako drugo lice ne smije sprečavati i otežavati inspektoru vršenje inspekcijskog nadzora. 2) Inspektor će usmeno, telefonom ili u pisanoj formi zatražiti od subjekta nadzora da mu, u roku koji mu naloži, dostavi sva potrebna obavještenja, podatke i dokumentaciju od značaja za vršenje tog inspekcijskog nadzora. Član 99. (Uzimanje uzoraka proizvoda) (1) Ako je u inspekcijskom nadzoru potrebno utvrditi odgovaraju li proizvodi u proizvodnji ili u prometu propisanoj zdravstvenoj ispravnosti i deklariranom sistemu, odnosno propisanom i deklariranom kvalitetu inspektor će uzeti uzorke tih proizvoda u propisanoj količini i broju uzoraka i dati ih na ispitivanje ovlaštenoj instituciji u Federaciji za subjekte nadzora čije je sjedište u Federaciji. (2) Za ispitivanje zdravstvene ispravnosti ili kvaliteta inspektor će uzeti od istog proizvoda najviše tri uzorka u količini koja je potrebna za ispitivanje. (3) Inspektor je dužan sastaviti zapisnik o uzimanju uzoraka. (4) Inspektor će u pisanom obliku izvijestiti subjekta nadzora o rezultatu obavljenog ispitivanja uzoraka najkasnije u roku tri dana od dana prijema nalaza od ovlaštene institucije koja je ispitivanje obavila, odnosno u skladu sa posebnim propisima. Član 100. (Ponavljanje ispitivanja kvalitete proizvoda) 1) Ako je subjekt nadzora nezadovoljan nalazom ispitivanja proizvoda, ima pravo tražiti od inspektora da se ispitivanje ponovi na uzorku uzetom za potrebe superanalize kod prvog uzorkovanja, istom metodom kod druge ovlaštene organizacije za ispitivanje kvaliteta proizvoda unutar Federacije. 2) Zahtjev za ponavljanje ispitivanja proizvoda u smislu stava 1) ovog člana podnosi se u pisanoj formi u roku tri dana od dana dostavljanja nalaza prvog ispitivanja. 3) Ako rezultat ponovljenog ispitivanja proizvoda nije saglasan sa prvim nalazom, mjerodavan je nalaz ponovljenog ispitivanja. Član 101. (Uzorkovanje) 1) Subjekt nadzora dužan je besplatno dati potrebnu količinu uzorka proizvoda za ispitivanje kvaliteta. 2) Troškove ispitivanja uzoraka proizvoda snosi subjekt nadzora ako se utvrdi da uzorak ne odgovara kvalitetu propisanom zakonom i drugim propisom ako drugačije nije regulirano posebnim propisom. 3) Ako uzorak proizvoda iz stava 2) ovog člana odgovara kvalitetu propisanom zakonom i drugim propisom, troškovi ispitivanja iz ovog člana padaju na teret sredstava budžeta nivoa postupajućeg inspektora, ako posebnim propisom nije drugačije utvrđeno. 4) Neiskorišteni uzorci proizvoda vraćaju se subjektu nadzora. Član 102. (Način uzorkovanja) 1) Rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova pravilnikom će propisati način uzimanja uzoraka i proizvoda, kao i dostavljanje tih uzoraka na ispitivanje ovlaštenim institucijama, ukoliko to nije utvrđeno posebnim propisom. 2) U slučaju kolizije odredaba posebnih pravilnika i drugih općih akata o uzimanju uzoraka i proizvoda i dostavljanja na ispitivanje ovlaštenim institucijama sa pravilnikom iz stava 1) ovog člana ima se primjenjivat pravilnik iz stava 1) ovog člana. Član 103. (Učestvovanje subjekta nadzora u vršenju inspekcijskog nadzora) 1) Subjekt nadzora dužan je omogućiti inspektoru neometano vršenje inspekcijskog nadzora i učestvovati u utvrđivanju činjenica u predmetu, lično ili putem ovlaštenog lica. 2) Ako odgovorno lice nije prisutno, inspekcijski nadzor obavit će se sa bilo kojim zaposlenikom koji je u radnom odnosu kod subjekta nadzora i on se zatekne u momentu nadzora, koji će svojim potpisom na zapisnik, po okončanju nadzora, potvrditi uredan prijem zapisnika. Lice sa kojim je izvršen nadzor dostavit će bez odgađanja zapisnik odgovornom licu u subjektu nadzora koji se ima pravo izjasniti na njega u roku pet dana. 3) Ako zaposlenik iz stava 2) ovog člana odbije potpisati zapisnik, inspektor će to unijeti u zapisnik i putem pošte ga dostaviti subjektu nadzora na izjašnjavanje. 4) Inspektor može tražiti od bilo kojeg zaposlenika kod subjekta nadzora da mu, u roku koji on naloži, dostavi sve potrebne dokumente ili podatke relevantne za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja u konkretnom inspekcijskom nadzoru. 5) Inspektor zahtjev iz stava 4) ovog člana određuje zaključkom protiv kojeg se ne može izjaviti posebna žalba. Član 104. (Postupak inspektora u slučaju nemogućnosti vršenja inspekcijskog nadzora) Ako inspektor iz objektivnih razloga ne može izvršiti inspekcijski nadzor, pisanim putem pozvat će subjekta nadzora da u određeno vrijeme i određenog datuma pristupi u prostorije sjedišta inspekcijskog organa i donese traženu dokumentaciju. Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 13 Član 105. (Privremeno oduzimanje poslovne i druge dokumentacije) 1) Inspektor je dužan privremeno oduzeti poslovnu i drugu dokumentaciju radi provjere autentičnosti i tačnosti navoda u njoj kao i onu koja može u prekršajnom postupku poslužiti kao dokaz kojim je učinjen prekršaj. 2) Zaključkom će se odrediti u kojem će se roku vratiti dokumentacija, osim ako se ona prilaže kao dokaz u prekršajnom ili krivičnom postupku. 3) O privremenom oduzimanju dokumentacije inspektor izdaje potvrdu u kojoj će se navesti šta je oduzeto sa potpunom identifikacijom (naziv dokumenta, izdavalac, broj, datum i dr.). Član 106. (Privremeno oduzimanje predmeta prekršaja) 1) Inspektor je dužan u inspekcijskom nadzoru privremeno oduzeti predmete ili robu sa kojima je učinjen prekršaj (predmet prekršaja) ili su nastali u izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršaja. 2) O privremenom oduzimanju predmeta ili robe izdaje se potvrda u kojoj će se navesti šta je oduzeto sa potpunom identifikacijom (naziv predmeta, vrsta, količina, jedinica mjere, deklarirana ili procjenjena vrijednost, datum, vrijeme i mjesto oduzimanja, lice od kojeg su predmeti ili roba oduzeti i vlasnik predmeta ili robe). Član 107. (Postupak sa privremeno oduzetim predmetima ili robom) 1) Ako su oduzeti predmeti ili roba podložni brzom kvarenju i ako nisu oduzeti prekršajnim nalogom, inspektor je dužan podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ili obavijestiti nadležno tužilaštvo o saznanjima o eventualno počinjenom krivičnom djelu u roku 48 sati od oduzimanja takvih predmeta ili roba. 2) Predmeti ili roba iz stava 1) ovog člana se prodaje ako drugačije nije predviđeno posebnim propisima, a sredstva ostvarena prodajom uplaćuju se na depozitni račun budžeta nivoa vlasti (Federacija, kanton) zavisno od nivoa postupajućeg inspektora. Član 108. (Radnje inspekcijskog nadzora kod drugih lica koja nisu subjekt nadzora) 1) Inspektor ima pravo vršiti inspekcijske radnje i kod drugih lica koja nisu subjekt nadzora ako se kod njih obavlja djelatnost, nalaze stvari, predmeti, isprave i sl. koje su od značaja za inspekcijski nadzor kod subjekta nadzora. 2) Ako lice iz stava 1) ovog člana ne dopusti inspektoru vršenje potrebne inspekcijske radnje, on može prema tom licu poduzeti iste mjere kao i prema subjektu nadzora. Član 109. (Pomoć policije u vršenju inspekcijskog nadzora) 1) Ako se u vršenju inspekcijskog nadzora onemogući inspektoru vršenje nadzora pružanjem fizičkog otpora ili ako se takav otpor osnovano očekuje, inspektor može zatražiti pomoć nadležne policije. 2) Nadležna policija obavezna je pružiti potrebnu zaštitu i omogućiti da se obavi inspekcijski nadzor i na usmeni zahtjev inspektora, glavnog inspektora i rukovodioca inspekcijskog organa iako o tome nije bila prethodno obavještena. Član 110. (Inspekcijski zapisnik) 1) O izvršenom inspekcijskom nadzoru inspektor je obavezan sačiniti zapisnik i u njemu navesti činjenično stanje utvrđeno inspekcijskim nadzorom. 2) Zapisnik sastavlja inspektor koji je obavio inspekcijski nadzor. Ako je inspekcijski nadzor obavilo istovremeno više inspektora iz različitih upravnih oblasti, u tom slučaju svaki inspektor sačinjava poseban zapisnik. 3) Zapisnik sadrži osim elemenata propisanih Zakonom o upravnom postupku, i navode koje je neophodno navesti u vršenju inspekcijskog nadzora. 4) Obrazac inspekcijskog zapisnika iz stava 1) ovog člana propisat će direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za vršenje inspekcijskog nadzora. 5) O manje važnim radnjama u postupku i izjavama subjekta nadzora, kao i u slučaju nemogućnosti izvršenja inspekcijskog nadzora, inspektor sačinjava službenu zabilješku. 6) Ako je inspekcijski nadzor obavilo istovremeno više inspektora iz iste oblasti, u tom slučaju sačinjavaju jedan zapisnik. Član 111. (Mjesto sastavljanja inspekcijskog zapisnika) 1) Zapisnik se sačinjava na licu mjestu i tokom vršenja inspekcijskog nadzora. 2) U složenijem inspekcijskom nadzoru zapisnik se može sastaviti i završiti u službenim prostorijama organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova u roku tri dana od dana završenog inspekcijskog nadzora. 3) Jedan primjerak zapisnika predaje se subjektu nadzora odmah nakon sastavljanja, ukoliko to objektivne okolnosti dozvoljavaju. Član 112. (Primjedbe na zapisnik o inspekcijskom nadzoru) 1) Subjekt nadzora ima pravo staviti primjedbe na zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru. 2) Primjedbe se stavljaju istovremeno sa sačinjavanjem zapisnika, a u slučaju iz člana 110. st. 2) i 3) ovog zakona u roku pet dana od dana prijema zapisnika. 3) Primjedbe na zapisnik, odnosno izjava da nema primjedaba unosi se u zapisnik. 4) Ako se primjedbe na zapisnik prilažu uz zapisnik, one se imaju potpisati od odgovornog lica, odnosno lica koje je učestvovalo u inspekcijskom nadzoru. 5) Ako ovlašteno lice ne stavi primjedbe na zapisnik u roku iz stava 2) ovog člana, ili da pisanu izjavu da nema primjedbi, smatra se da nema primjedbi na zapisnik. Član 113. (Dokazna snaga zapisnika o inspekcijskom nadzoru) Zapisnik o inspekcijskom nadzoru na koji nisu stavljene primjedbe ima dokaznu snagu javne isprave, osim onih dijelova zapisnika na koje je saslušano lice stavilo primjedbu da nisu pravilno sastavljeni. Član 114. (Obaveza čitanja zapisnika i razmatranje primjedaba na zapisnik o inspekcijskom nadzoru) 1) Inspektor je dužan pročitati sadržaj zapisnika subjektu nadzora. 2) Inspektor će razmotriti primjedbe na zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru i, prema potrebi, upotpuniti inspekcijske radnje na koje se primjedbe odnose. 3) O primjedbama na zapisnik posebno se ne odlučuje, već se cijene i obrazlažu u postupku donošenja upravnog akta. Član 115. (Stavljanje robe pod carinski nadzor) Federalni inspektor u postupku nadzora u prekograničnom prometu, na graničnim prijelazima i mjestu carinjenja može robu staviti pod carinski nadzor u skladu sa zakonom i drugim propisima. Broj 73 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. Član 116. (Kontrola u prekograničnom prometu) 1) Nadležni federalni granični inspektori vrše kontrolu zdravstvenog stanja lica i ispravnosti roba i predmeta u prekograničnom prometu. 2) Odgovarajuće potvrde o izvršenoj kontroli iz prethodnog stava ovog člana izdaju nadležni federalni granični inspektori i one vrijede na teritoriji Federacije. 3. Upravne i druge mjere Član 117. (Upravne mjere koje inspektor određuje u inspekcijskom nadzoru) Kada inspektor utvrdi da subjekt nadzora ne postupa u skladu sa propisima, dužan je rješenjem naložiti odgovarajuće upravne mjere i to: (1) naložiti da se utvrđeni nedostaci i nepravilnosti otklone na način i u roku kako je određeno ovim zakonom i posebnim propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor; (2) usmeno naložiti subjektu nadzora da odmah poduzme odgovarajuće radnje i mjere radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti ukoliko postoji opasnost po život i zdravlje ljudi i životinja, odnosno opasnost po okoliš; (3) zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost, odnosno rad subjektu nadzora, koji se obavlja suprotno zakonu i drugim propisima kada je to određeno ovim zakonom i propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor; (4) zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost, odnosno rad i privremeno oduzeti robu subjektu nadzora koji obavlja djelatnost, odnosno stavlja robu u promet bez odobrenja nadležnog organa i odmah zapečatiti poslovni prostor ili sredstva rada; (5) privremeno oduzeti ili staviti pod nadzor robu koja je pribavljena suprotno zakonu i drugim propisima ili služi prometu, odnosno obavljanju poslova i radnji koje su u suprotnosti sa propisima; (6) narediti uništavanje robe koja je oduzeta u vršenju inspekcijskog nadzora zbog toga što je protivpravno nastala ili služi prometu, odnosno izvršenju radnji koje su u suprotnosti sa propisima; (7) zabraniti subjektu nadzora daljnje radno angažiranje zatečenih lica bez reguliranog radno-pravnog statusa u skladu sa Zakonom; (8) privremeno staviti van upotrebe sredstva rada zatečena u postupku protivpravnog obavljanja poslovne djelatnosti do otklanjanja nedostataka i odmah ih zapečatiti ili na drugi prigodan način onemogućiti njihovu upotrebu (natpis, traka i sl.); (9) naložiti isključenje iz saobraćaja vozila kojima je počinjen prekršaj (osim vozila hitne pomoći, vojske, policije i vatrogasnih vozila); (10) zabraniti pristup mjestu na kojem se vrši uviđaj ili druge inspekcijske radnje; (11) naložiti rušenje bespravno izgrađenog objekta ili vraćanje u prvobitno stanje terena ili privremeno zabraniti gradnju objekta do pribavljanja dozvola za gradnju u skladu sa Zakonom; (12) ako inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da subjekt nadzora obavlja djelatnost bez registracije ili odobrenja nadležnog organa, odmah će zabraniti rad subjektu nadzora i odmah će zapečatiti poslovne prostorije ili sredstva rada; (13) ako inspektor u vršenju redovnog inspekcijskog nazora utvrdi da subjekt nadzora ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti, naredit će privremenu zabranu obavljanja djelatnosti do ispunjenja propisanih uvjeta; (14) naložiti poduzimanje odgovarajućih upravnih radnji koje je pravno lice, institucija koja ima javna ovlaštenja, odnosno organ uprave obavezan poduzeti; (15) odrediti i druge mjere određene ovim zakonom i posebnim propisima. Član 118. (Rješenje inspektora o upravnim mjerama) Inspektor određuje upravne mjere rješenjem u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Član 119. (Obrazac za rješenje) 1) Ako se određuje upravna mjera koja se mora izvršiti odmah ili odmah započeti njeno izvršenje, rješenje o upravnoj mjeri može se donijeti i na odgovarajućem obrascu, a određeni podaci i odluke se mogu napisati rukom. 2) Sadržaj i formu obrasca propisuje direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. 3) Rješenje iz stava 1) ovog člana u obrazloženju sadrži razlog zbog kojeg se donosi takvo rješenje i navođenje propisa na osnovu kojeg je određena upravna mjera. Član 120. (Javno objavljivanje upravne mjere) 1) Upravnu mjeru inspektor će javno objaviti ako se njom postiže potpunija svrha inspekcijskog nadzora. 2) Upravna mjera iz stava 1) javno se objavljuje na oglasnoj tabli subjekta nadzora, u sjedištu subjekta nadzora, na oglasnoj ploči organa za inspekcijske poslove, u javnim glasilima ili na drugi pogodan način. Član 121. (Upravna mjera privremene zabrane rada subjektu nadzora u cijelosti ili djelimično) 1) Kod upravne mjere privremene zabrane rada inspektor može zabraniti rad u cijelosti ili djelimično, a zabrana počinje teći od dana uručenja rješenja. 2) Inspektor će na licu mjesta zabraniti rad subjektu nadzora i izvršiti pečaćenje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora ako obavlja djelatnost: - bez rješenja o upisu u sudski registar nadležnog suda; - bez rješenja nadležnog organa za obavljanje djelatnosti; - u suprotnosti sa rješenjem kojim mu je odobreno obavljanje određene djelatnosti ili - ne posjeduje dokumentaciju kojom potvrđuje da ispunjava minimalno-tehničke uvjete za bavljenje tom djelatnošću (rješenje nadležnog organa, zapisnici nadležnih inspekcija i sl.). 3) Inspektor upravnu mjeru iz stava 2) ovog člana neće naložiti ako će takvim postupkom ugroziti javni interes, život i zdravlje ljudi i životinja, odnosno uzrokovati opasnost po okolinu. 4) Ako inspektor u vršenju inspekcijskog nadzora utvrdi da subjekt nadzora obavlja djelatnost ili pruža usluge za pravno ili fizičko lice koje ne posjeduje potrebnu dokumentaciju za obavljanje te djelatnosti, odmah će zabraniti daljnje obavljanje navedenog posla. 5) Ako inspektor procijeni da privremena mjera zabrane rada može biti nasilno narušena ili u kratkom roku od subjekta nadzora ili drugih lica neizvršena, inspektor može naložiti stalni ili povremeni nadzor nad privremeno zatvorenim objektima na način da obavijesti nadležno ministarstvo Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 15 unutrašnjih poslova o naloženoj mjeri zabrane rada i mjeri njenog osiguranja. 6) Troškove iz stava 4) ovog člana snosi subjekt nadzora kojem je izrečena mjera zabrane rada. 7) Žalba na rješenje iz st. 2) i 3) ovog člana ne odgađa izvršenje rješenja. Član 122. (Upravna mjera zabrane rada kod subjekta nadzora sa više utvrđenih prekršaja) 1) Ako inspektor prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi kod istog subjekta nadzora postojanje više od dva prekršaja, inspektor će izreći upravnu mjeru privremene zabrane rada u trajanju sedam dana, u ponovljenom slučaju u trajanju 30 dana, a u svakom narednom ponovljenom slučaju izriče se zabrana rada u trajanju 60 dana. 2) Pod ponovljenim slučajem smatra se počinjenje dva ili više prekršaja u periodu od dvije godine nakon što je rješenje o zabrani rada iz stava 1) ovog člana postalo konačno. 3) Upravna mjera privremene zabrane rada iz stava 1) ovog člana ne odnosi se na prekršaje za koje je odredbama ovog zakona predviđeno izricanje te upravne mjere. 4) Žalba na rješenje iz stava 1) ovog člana ne odgađa izvršenje rješenja. Član 123. (Usmeno nalaganje upravne mjere) 1) Ako je prema ocjeni inspektora potrebno poduzeti hitne mjere i radnje na otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi i nastanak veće materijalne štete ili radi zaštite javnog interesa, inspektor će usmeno naložiti upravnu mjeru u skladu sa članom 117. stav 1) tačka (2) ovog zakona i istovremeno naložiti da se ona odmah izvrši. 2) Pored slučajeva iz stava 1) ovog člana inspektor će usmeno odrediti upravnu mjeru i kada je to određeno posebnim propisom. Član 124. (Rok za donošenje rješenja za usmeno naloženu upravnu mjeru) Usmeno naložena upravna mjera je odmah izvršna, unosi se u zapisnik, a inspektor donosi pisano rješenje u roku tri dana od dana usmeno naložene upravne mjere. Član 125. (Rok za donošenje rješenja za usmeno naloženo zatvaranje poslovnog objekta) Ako inspektor u skladu sa ovim zakonom usmeno naloži zatvaranje poslovnog objekta, odnosno drugog mjesta rada, donijet će i pisano rješenje u roku 24 sata od momenta usmeno naložene upravne mjere. Član 126. (Pečaćenje poslovnih prostorija i sredstava rada subjekta nadzora) 1) Kada je subjektu nadzora zabranjen rad inspektor će odmah na licu mjesta izvršiti osiguranje izvršenja naložene upravne mjere pečaćenjem ili na drugi odgovarajući način (natpis, traka i sl.) zatvoriti poslovne prostorije u kojima je zabranjen rad ili zapečatiti sredstva rada i vozila. 2) Način zatvaranja poslovnih prostorija ili pečačenje sredstava rada iz stava 1) ovog člana inspektor će odrediti rješenjem o zabrani rada. 3) O poduzetim radnjama iz stava 1) ovog člana sačinit će se zapisnik. 4) Direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova donijet će propis o načinu pečaćenja i načinima drugih oblika zatvaranja poslovnih prostorija u kojima je određena zabrana rada. Član 127. (Upravna mjera oduzimanja, uništavanja i stavljanja robe ili predmeta prekršaja van prometa) 1) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektor će oduzeti robu ili predmete prekršaja od subjekta nadzora i uništiti ih ukoliko je njima zabranjen promet, kao i u drugim slučajevima određenim posebnim propisima. 2) Oduzeta roba ili predmeti prekršaja popisuju se u potvrdi o oduzimanju robe ili predmeta u koju se unose podaci iz člana 106. stav 2) ovog zakona. 3) O oduzimanju robe ili predmeta prekršaja inspektor donosi rješenje koje se dostavlja subjektu nadzora. 4) Protiv rješenja o oduzimanju robe ili predmeta prekršaja dozvoljena je posebna žalba koja ne odgađa izvršenje rješenja. 5) Primjerak rješenja dostavlja se organu nadležnom za uništenje oduzete robe ili predmeta prekršaja, a koje će se izvršiti po postupku propisanom propisom iz člana 132. ovog zakona. 6) Troškove uništenja snosi subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti prekršaja oduzeti, ako posebnim propisima nije drugačije određeno. 7) Na isti način inspektor će postupiti i kada nakon stavljanja robe ili predmeta prekršaja van prometa subjekt nadzora ne postupi po naredbi inspektora, odnosno kada se nakon izvršenih analiza utvrdi da ta roba ili predmeti prekršaja nisu dozvoljeni za upotrebu. 8) Ako je za robu ili predmete prekršaja iz stava 1) ovog člana do uništenja potrebno osigurati smještaj i čuvanje, inspektor će o smještaju i čuvanju odlučiti u rješenju o oduzimanju i uništenju, te u tom smislu postupiti u skladu sa članom 132. ovog zakona. Član 128. (Upravna mjera privremenog oduzimanja, stavljanja pod nadzor, prodaje i uništenja predmeta prekršaja) 1) Inspektor može prilikom vršenja inspekcijskog nadzora privremeno oduzeti ili staviti pod nadzor predmet prekršaja (roba, proizvodi, prirodne sirovine i materijali i drugo). 2) Inspektor može privremeno oduzeti i novac koji potiče od prodaje predmeta prekršaja iz stava 1) ovog člana. 3) Predmet prekršaja koji je privremeno oduzet ili stavljen pod nadzor popisuje se u potvrdi o privremeno oduzetoj robi ili predmetima u koju se unosi deklarirana ili procijenjena vrijednost predmeta prekršaja. 4) Inspektor može odrediti vještaka ili procjenitelja da izvrši procjenu vrijednosti privremeno oduzetog predmeta prekršaja. Član 129. (Čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja) 1) Ako se ne radi o robi ili predmetima prekršaja iz člana 127. ovog zakona privremeno oduzeta roba ili predmeti prekršaja ostavljaju se na čuvanje kod subjekta ovlaštenog za smještaj i čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja, a koji je određen rješenjem o smještaju i čuvanju privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja. 2) Subjekt iz stava 1) ovog člana odgovoran je za čuvanje robe ili predmeta prekršaja. 3) Troškove ostave i čuvanja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja snosi lice, subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti privremeno oduzeti ako posebnim propisima nije drugačije određeno. O troškovima odlučuje postupajući inspektor zaključkom u skladu sa općim propisima o troškovima u upravnom postupku. Broj 73 - Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. 4) Pravo na naknadu troškova nema lice, subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti privremeno oduzeti, ako su kod njega ostavljeni na čuvanje. 5) Privremeno oduzeti novac predaje se u sudski depozit, kao i stvari od veće vrijednosti ako su prikladne za takav način čuvanja. 6) Federalna uprava dužna je izvršiti izbor pravnog ili fizičkog lica iz stava 1) ovog člana čije usluge će koristiti za smještaj i čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja, a u slučaju da privremeno oduzeta roba ili predmeti prekršaja nisu ostavljeni na čuvanje kod subjekta nadzora. Izbor najpovoljnije ponude vrši se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. 7) Rješenje iz stava 1) ovog člana dostavlja se subjektu nadzora i protiv njega se ne može izjaviti posebna žalba jer ono nije upravni akt. 8) Smještaj i čuvanje privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja traje do pravomoćnosti sudske odluke ili konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga kojima je izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta ili robe kojima je počinjen prekršaj. 9) Nakon pravomoćnosti sudske odluke, odnosno konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga privremeno oduzeta roba se prodaje, a novac ostvaren prodajom uplaćuje se u korist budžeta nivoa vlasti po kojem propisu je izvršen nadzor. Član 130. (Prodaja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja koji su podložni brzom kvarenju) 1) Prodaja privremeno oduzete robe ili predmeta prekršaja koji su podložni brzom kvarenju ili onih čije bi čuvanje prouzrokovalo nesrazmjerne troškove vrši se neposrednom pogodbom ako posebnim propisima nije drugačije uređeno. 2) Troškove prodaje snosi subjekt nadzora od kojeg su roba ili predmeti prekršaja oduzeti. 3) Novac ostvaren prodajom robe ili predmeta prekršaja uplaćuje se na depozitni račun nadležnog suda ili prijelazni račun budžeta prema propisu po kojem je inspektor privremeno oduzeo robu ili predmete prekršaja do pravomoćnosti sudske odluke ili konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga kojima je izrečena zaštitna mjera oduzimanja predmeta prekršaja ili robe kojima je počinjen prekršaj. 4) Nakon pravomoćnosti sudske odluke, odnosno nakon konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga, novac od prodate robe uplaćuje se u korist budžeta prema propisu nivoa vlasti po kojem je inspektor privremeno oduzeo robu ili predmete prekršaja. Član 131. (Prodaja predmeta prekršaja putem javnog nadmetanja) 1) Privremeno oduzeti predmet prekršaja, koji nije podložan brzom kvarenju i čiji promet nije zabranjen, prodaje se nakon pravomoćnosti sudske odluke ili konačnosti i izvršnosti prekršajnog naloga kojima je izrečena zaštitna mjera oduzimanja robe ili predmeta prekršaja. 2) O prodaji privremeno oduzetog predmeta prekršaja inspektor donosi rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba. 3) Prodaja će se izvršiti javnim nadmetanjem, odnosno objavljivanjem javnog oglasa o prodaji privremeno oduzetog predmeta prekršaja i ako troškovi postupka prodaje ne uzrokuju veće troškove od vrijednosti oduzetog predmeta prekršaja i ako posebnim propisom nije drugačije regulirano. 4) Troškove prodaje snosi subjekt nadzora od kojeg je oduzet predmet prekršaja. 5) Novac od prodaje predmeta prekršaja i privremeno oduzeti novac predan na čuvanje u sudski depozit uplaćuje se u korist budžeta. 6) O privremeno oduzetom predmetu prekršaja i novcu inspektor sastavlja zapisnik u koji se unose podaci o kupcima, kao i podaci o naplati za prodati predmet prekršaja i o uplati novca u odgovarajući depozit. Član 132. (Postupak smještaja, čuvanja, prodaje ili uništenja predmeta prekršaja) Direktor Federalne uprave donijet će pravilnik o postupku smještaja, čuvanja, načinu prodaje ili uništenja privremeno oduzetog predmeta prekršaja u postupku inspekcijskog nadzora. Dostava pismena u inspekcijskom nadzoru Član 133. (Dostava pismena subjektu nadzora) Dostava pismena u inspekcijskom nadzoru može se izvršiti: - ličnim uručenjem i - uručenjem putem pošte. Član 134. (Dostava ličnim uručenjem) 1) Dostava se može izvršiti neposredno subjektu nadzora od inspektora kada se potvrda o prijemu pismena (zapisnik o inspekcijskom nadzoru, rješenja, zaključak inspektora ili prekršajni nalog) stavlja na primjerku pismena koji ostaje inspektoru u spisu. 2) Dostava ličnim uručenjem smatra se i uručenje zapisnika o inspekcijskom nadzoru licu sa kojim je obavljen inspekcijski nadzor shodno članu 110. stav 2) ovog zakona. Član 135. (Dostava pismena putem pošte) Kada se dostava pismena vrši putem pošte, smatrat će se da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana po upućivanju pismena preporučeno na adresu sjedišta pravnog lica iz sudskog registra ili adresu registra prebivališta ili boravišta za fizičko lice. Pravni lijekovi protiv rješenja i zaključaka inspektora Član 136. (Žalba na rješenje i zaključak inspektora) 1) Na rješenje federalnog inspektora o naloženim upravnim mjerama može se izjaviti žalba u roku osam dana od dana prijema rješenja. 2) Žalba na rješenje inspektora o upravnim mjerama odgađa izvršenje rješenja ako ovim ili posebnim federalnim zakonom nije drugačije određeno. 3) Odredbe st. 1), 2) i 3) ovog člana odnose se i na zaključak inspektora protiv kojeg je dopuštena žalba. Član 137. (Odlučivanje po žalbama) 1) O žalbi na rješenje i zaključak federalnog inspektora rješava nadležno federalno ministarstvo iz upravne oblasti na koju se odnosi inspekcijski nadzor ako ovim ili posebnim federalnim zakonom nije drugačije određeno. 2) O žalbi na rješenje i zaključak kantonalnog inspektora koje je doneseno po federalnim ili propisima BiH rješava direktor Federalne uprave. 3) Žalba iz prethodnog stava odgađa izvršenje rješenja ako ovim ili posebnim zakonom nije drugačije propisano. Član 138. (Rok za rješavanje žalbe) 1) Žalbu na rješenje i zaključak inspektora nadležni drugostepeni organ dužan je riješiti u roku 30 dana od dana predaje žalbe ako posebnim propisom nije određen kraći rok. Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 17 2) Ako stranka odustane od žalbe, postupak po žalbi obustavlja se zaključkom. Član 139. (Upravni spor) Rješenje Federalne uprave doneseno po žalbi na rješenje i zaključak kantonalnog inspektora kada rješava po federalnim ili propisima BiH i rješenje federalnog ministarstva doneseno po žalbi na rješenje i zaključak federalnog inspektora konačni su upravni akti i protiv njih se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. 4. Izvršenje upravnih mjera Član 140. (Postupanje po rješenju i izvršenje upravne mjere) Subjekt nadzora obavezan je postupiti po rješenju inspektora i izvršiti upravnu mjeru koja mu je rješenjem naložena u roku utvrđenom u rješenju. Član 141. (Dužnost obavještavanja inspektora o izvršenju upravne mjere) 1) Kada se upravna mjera sastoji od radnji koje subjekt nadzora mora izvršiti u određenom roku, subjekt nadzora dužan je o izvršenju tih radnji odmah u pisanom obliku obavijestiti inspektora koji je donio rješenje o upravnoj mjeri, a najkasnije u roku tri dana nakon što je rješenje postalo izvršno. 2) Obavijest se može i usmeno saopštiti na zapisnik u organu nadležnom za obavljanje inspekcijskih poslova. 3) Uz obavijest prilažu se i odgovarajući dokazi za izvršenje upravne mjere. Član 142. (Praćenje izvršenja upravne mjere) 1) Inspektor prati izvršenje upravne mjere po službenoj dužnosti na osnovu obavljenog kontrolnog inspekcijskog nadzora i drugih dokaza i saznanja, o čemu sačinjava poseban zapisnik. 2) Ako se radi o manje složenim predmetima ili kada se radi o izvršenju jedne radnje, o izvršenju upravne mjere može se sačiniti službena zabilješka. 3) U vršenju nadzora inspektor pazi da se izvršenje provede pravilno i u skladu sa zaključkom o dozvoli izvršenja i daje uputstva neposrednom izvršiocu ili licu koje rukovodi njihovim radom. Član 143. (Izvršnost rješenja) 1) U slučajevima kada žalba ne odgađa izvršenje rješenja, rješenje inspektora kojim je naložena upravna mjera postaje izvršno istekom roka za izvršenje radnje koja je naložena rješenjem, a ako rok za izvršenje radnje nije određen, rješenje postaje izvršno u roku 15 dana od dana donošenja rješenja u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku. 2) Ako žalba na rješenje inspektora odgađa izvršenje, rješenje postaje izvršno istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena, ili dostavljanjem subjektu nadzora rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija. Član 144. (Produženje roka izvršenja upravne mjere) 1) Nadležni inspektor može na zahtjev subjekta nadzora produžiti rok izvršenja upravne mjere ukoliko propisom, na osnovu kojeg je upravna mjera naložena, nije izričito propisana zabrana odgađanja izvršenja rješenja. 2) Izvršenje upravne mjere može se produžiti 30 dana ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: 1) subjekt nadzora ima dokaz o registraciji i dozvolu za rad, a upravna mjera se odnosi na otklanjanje drugih propusta i nepravilnosti; 2) subjekt nadzora je započeo sa izvršenjem upravne mjere; 3) da se na osnovu cjelokupnog ponašanja subjekta nadzora osnovano može očekivati da će izvršiti upravnu mjeru u produženom roku za izvršenje. 3) O zahtjevu za produženje roka za izvršenje upravne mjere odlučuje inspektor koji je donio rješenje, o čemu donosi zaključak, protiv kojeg se ne može izjaviti posebna žalba. 4) Izuzetno, inspektor može, uz saglasnost direktora Federalne uprave, odnosno rukovodioca organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova, produžiti rok za izvršenje upravne mjere iz stava 2) ovog člana ako to nalažu posebne okolnosti. Član 145. (Odgoda izvršenja rješenja o upravnoj mjeri zabrane rada) 1) Izuzetno, ako je protiv konačnog rješenja o zabrani rada subjekta nadzora pokrenut upravni spor kod nadležnog suda, inspektor može na zahtjev subjekta nadzora, uz pisanu saglasnost glavnog inspektora i direktora Federalne uprave, odnosno rukovodioca organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova odgoditi izvršenje tog rješenja do konačne odluke suda, ako bi izvršenje rješenja o zabrani rada nanijelo štetu subjektu nadzora koja bi se teško mogla nadoknaditi, a odgađanje nije protivno javnom interesu. 2) Uz zahtjev za odgodu izvršenja rješenja prilaže se dokaz o podnesenoj tužbi nadležnom sudu. 3) O svakom podnesenom zahtjevu za odgodu izvršenja rješenja inspektor je dužan donijeti rješenje u roku tri dana od dana prijema zahtjeva. 4) Odgoda izvršenja rješenja o zabrani rada neće se dopustiti ako je propisom na osnovu kojeg je takva upravna mjera određena izričito propisano da se izvršenje mora odmah provesti po donošenju rješenja. Član 146. (Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja o upravnoj mjeri) 1) Kad subjekt nadzora nije u roku koji mu je određen izvršio upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obavezi ili je izvršio samo djelimično, inspektor je dužan donijeti zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja kojim je mjera određena. 2) Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja rješenja inspektor je dužan donijeti odmah po isteku roka za izvršenje rješenja i kada utvrdi da upravna mjera nije izvršena kako je određena rješenjem, a najkasnije u roku pet dana od dana kada je rješenje postalo izvršno. 3) Zaključak o dozvoli prisilnog izvršenja donosi se i kad su usmeno određene upravne mjere i odmah naređeno njihovo izvršenje, ako te mjere nisu izvršene. 4) Izvršnost rješenja o upravnim mjerama utvrđuje se prema Zakonu o upravnom postupku. 5) Inspektor će donijeti zaključak o prisilnom izvršenju u roku iz stava 2) ovog člana i ako je subjektu nadzora zapriječeno prinudnim sredstvima ukoliko ne postupi po nalogu inspektora, a ostavljeni rok je protekao. 6) Protiv zaključka o prisilnom izvršenju nije dozvoljena posebna žalba, a on postaje izvršan dostavljanjem subjektu nadzora. Član 147. (Sadržaj zaključka o prisilnom izvršenju) 1) Zaključak o prisilnom izvršenju sadrži podatke: Broj 73 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. 1) o subjektu nadzora i zakonskom osnovu za donošenje zaključka, 2) o rješenju koje se izvršava i da subjekt nadzora nije postupio po rješenju inspektora u određenom roku, 3) o postupku i načinu prisilnog izvršenja, 4) o datumu, odnosno roku prisilnog izvršenja i službene organe koji će provesti prisilno izvršenje, odnosno asistirati kod prisilnog izvršenja, 5) uputstvo da protiv zaključka nije dopuštena posebna žalba, 6) potpis inspektora i otisak pečata Federalne uprave, odnosno organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. 2) Ako je neophodno iz posebnih razloga zaštite javnog interesa, prisilno izvršenje može se provesti i na dan državnog praznika, nedjeljom i noću. 3) Rok prisilnog izvršenja mora se odrediti tako da se sa izvršenjem počne najkasnije tri dana od dana uručenja zaključka o prisilnom izvršenju subjektu nadzora i da se izvrši u roku 15 dana od dana donošenja zaključka. 4) Način prisilnog izvršenja i sredstva izvršenja moraju biti takvi da se izvršenje provede na način i po postupku najpovoljnijem za subjekta nadzora. 5) Troškovi prisilnog izvršenja rješenja padaju na teret subjekta nadzora. Član 148. (Zapisnik o prisilnom izvršenju upravne mjere) 1) O provođenju zaključka o dozvoli prisilnog izvršenja inspektor sastavlja zapisnik. 2) U zapisniku se utvrđuje činjenično stanje prisilnog izvršenja upravne mjere. Zapisnik se ulaže u spis predmeta a jedan primjerak se uručuje subjektu nadzora. 3) Zapisnik je dokaz o toku i sadržaju radnji provedenih u postupku prisilnog izvršenja. Član 149. (Izvršenje upravne mjere putem drugog lica) 1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru ili je nije izvršio u cijelosti, a ona je takve prirode da je može izvršiti i drugo lice, inspektor će donijeti zaključak o dozvoli izvršenja putem drugog lica a troškove izvršenja snosi subjekt nadzora. 2) U zaključku o dozvoli izvršenja putem drugog lica, subjekt nadzora će se opomenuti da izvrši upravnu mjeru u određenom roku, a ako to ne učini, da će se izvršenje provesti putem drugog lica a troškove izvršenja snosi subjekt nadzora. 3) U zaključku o dozvoli izvršenja inspektor će navesti lice putem kojeg će se izvršiti upravna mjera a posebnim zaključkom može odrediti subjektu nadzora da položi određeni novčani iznos na račun Federalne uprave, odnosno organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova na ime podmirenja troškova izvršenja putem drugog lica. 4) Zaključak o obavezi polaganja tog iznosa izvršan je danom dostave subjektu nadzora. 5) Izbor ovlaštenih subjekata za izvršenje upravne mjere kao i propis o načinu izvršenja upravne mjere putem drugog lica donijet će direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova. 6) Izbor najpovoljnije ponude vrši se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. Član 150. (Nadzor nad izvršenjem upravne mjere) 1) Inspektor koji je donio zaključak o dozvoli izvršenja putem drugog lica vrši nadzor nad izvršenjem upravne mjere. 2) U vršenju nadzora inspektor pazi da se izvršenje provede pravilno i u skladu sa zaključkom o dozvoli izvršenja, te daje uputstva neposrednom izvršiocu ili licu koje rukovodi njihovim radom. Član 151. (Izvršenje upravne mjere prisilom sa novčanim kažnjavanjem) 1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obavezi, inspektor će mu izreći novčanu kaznu radi prisiljavanja na izvršenje upravne mjere. 2) Istovremeno sa izricanjem novčane kazne iz stava 1) ovog člana inspektor će subjektu nadzora odrediti novi rok za izvršenje, uz prijetnju novom novčanom kaznom u slučaju neizvršenja. 3) Ako u ponovljenoj kontroli izvršenja rješenja subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja mu je naložena rješenjem sa novim rokom iz stava 2) ovog člana, inspektor će u tom, kao i svakom narednom nadzoru, izreći novčanu kaznu. Član 152. (Uplata novčane kazne) Uplata novčane kazne iz prethodnog člana ovog zakona vrši se na račun budžeta nivoa vlasti propisa po kojem je inspektor odlučivao kod izricanja upravne mjere. Član 153. (Izvršenje upravne mjere radi ispunjenja novčanih potraživanja) Izvršenje upravne mjere radi ispunjenja novčanih potraživanja provodi se sudskim putem u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku. Član 154. (Izvršenje upravne mjere neposrednom fizičkom prisilom) 1) Ako subjekt nadzora nije izvršio upravnu mjeru, a prema prirodi obaveze ta se mjera može izvršiti neposrednom fizičkom prisilom na subjekta nadzora, inspektor će na taj način izvršiti upravnu mjeru. 2) Fizička prisila mora biti primjerena predmetu izvršenja i srazmjerna otporu izvršenja. 3) Izvršenje neposrednom fizičkom prisilom provodi se na način određen zaključkom o dozvoli izvršenja. Član 155. (Izvršenje upravne mjere radi osiguranja) 1) Radi osiguranja izvršenja inspektor može zaključkom dozvoliti izvršenje rješenja i prije nego što ono postane izvršno ako bi izvršenje moglo biti osujećeno ili znatno otežano poslije izvršnosti rješenja. 2) O dozvoli izvršenja upravne mjere prije njene izvršnosti inspektor donosi poseban zaključak. 3) Izvršenje rješenja prije njegove izvršnosti može se odrediti u cjelini za sve mjere iz rješenja ili samo za koje postoji opasnost iz stava 1) ovog člana. 4) Protiv zaključka o izvršenju upravne mjere radi osiguranja može se izjaviti posebna žalba u roku tri dana od dana uručenja, a izjavljena žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Član 156. (Prekid izvršenja upravne mjere) 1) Izvršenje rješenja o upravnoj mjeri koje je započeto može se prekinuti samo zbog posebnih okolnosti izazvanih višom silom, a nastavit će se čim one prestanu, o čemu se subjekat nadzora i ostali učesnici u izvršenju izvještavaju usmeno. Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 19 2) Ako se izvršenje ne može nastaviti istog dana, inspektor će o prekidu donijeti poseban zaključak protiv kojeg nije dopuštena žalba. Član 157. (Obustava izvršenja upravne mjere) 1) Inspektor će obustaviti postupak prisilnog izvršenja ukoliko se utvrdi: 1) da je obaveza subjekta nadzora izvršena; 2) da je njeno izvršenje nemoguće zbog objektivne okolnosti; 3) da se provodi prema licu koje nije u obavezi; 4) ako je upravni akt na osnovu kojeg je donesen zaključak o izvršenju poništen ili ukinut; 5) da je izvršenje nemoguće zbog okolnosti izazvanih višom silom. 2) O obustavi izvršenja upravne mjere inspektor donosi zaključak protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba. VIII. ODNOS IZMEĐU FEDERALNE UPRAVE I INSPEKCIJA NA NIVOU KANTONALNE VLASTI U FEDERACIJI BiH Član 158. (Odnos Federalne uprave i inspekcija na nivou kantonalne vlasti) 1) Odnos između Federalne uprave i kantonalnih inspekcija zasniva se na pravima i obavezama koje svaki od tih organa ima u odnosu na izvršavanje federalnih zakona i propisa BiH. 2) Federalna uprava obavezna je osigurati izvršavanje federalnih i propisa BiH iz stava 1) ovog člana na području cijele Federacije i u tom pogledu ima ovlaštenja da prema kantonalnim inspekcijama poduzima sve one mjere kojima se osigurava obavljanje tih poslova povjerenih na vršenje kantonu. Član 159. (Obaveza dostavljanja podataka Federalnoj upravi) U obavljanju poslova nadzora koji proizilaze iz federalnih propisa i propisa BiH za čije su obavljanje pored Federalne uprave nadležni i drugi kompetentni organi na nivou Bosne i Hercegovine, Federalna uprava ima pravo tražiti od tih organa spise, dokumentaciju i izvještaje o obavljanju poslova predviđenih u tim propisima, a ti organi dužni su dostaviti tražene podatke u rokovima koje odredi taj organ. Član 160. (Postupak u slučaju neizvršavanja federalnih propisa) Ako organi ne izvršavaju federalne i propise BiH ili ih nepravilno izvršavaju, u tom slučaju Federalna uprava pisano će upozoriti te organe. Ako ti organi ne postupe po pisanom upozorenju, Federalna uprava pisano će izvijestiti Vladu Federacije, odnosno Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Član 161. (Pružanje pravne pomoći) 1) Zahtjevi Federalne uprave, odnosno federalne inspekcije za pružanje pravne pomoći od drugih organa smatraju se hitnim i po njima se mora postupati najkasnije u roku deset dana od dana prijema zahtjeva. 2) Federalna uprava, odnosno federalne inspekcije dužne su pružiti pravnu pomoć po zahtjevu za pružanje pravne pomoći od organa iz člana 159. ovog zakona. Član 162. (Saradnja između nadležnih inspekcijskih organa na svim nivoima i u Federaciji) U svrhu ostvarivanja ciljeva vezanih uz nadzor nad provođenjem međunarodnih standarda u vezi sa službenim kontrolama reguliranih u članu 4. ovog zakona, osigurat će se efikasna i uspješna koordinacija i saradnja između nadležnih inspekcijskih organa na svim nivoima u Federaciji. Član 163. (Saradnja inspekcija sa drugim organima) 1) Federalne inspekcije dužne su sarađivati sa drugim državnim organima, pravnim licima, udruženjima, sredstvima javnog informiranja, građanima i drugim subjektima u pitanjima od značaja za Federaciju radi efikasnog provođenja propisa nad kojima vrše inspekcijski nadzor, kao i radi sprečavanja i otklanjanja štetnih posljedica. 2) Federalni inspektor dužan je obavijestiti nadležni organ ukoliko prilikom vršenja inspekcijskog nadzora uoči određene nejasnoće i nedostatke u primjeni federalnih i propisa BiH. Član 164. (Saradnja sa nadležnim organima u sistemu službenih kontrola) 1) Između federalnih inspekcija i drugih nadležnih organa koji učestvuju u sistemu službenih kontrola ima se ostvariti efikasna i uspješna saradnja u oblasti zaštite zdravlja, životne sredine kao i u drugim oblastima. 2) Izvještaj o obavljenoj službenoj kontroli se ima dostaviti glavnom federalnom inspektoru određene upravne oblasti u roku 15 dana po izvršenoj službenoj kontroli. 3) Glavni federalni inspektor iz određene upravne oblasti može provesti inspekcijski postupak i naložiti odgovarajuće mjere, ako utvrdi nepravilnosti u radu prilikom vršenja službenih kontrola, odnosno nepravilnosti kod subjekta kod kojeg je vršena službena kontrola. 4) Glavni federalni inspektor dužan je obavijestiti nadležni organ ukoliko prilikom obavljanja službene kontrole uoči određene nejasnoće i nedostatke u primjeni federalnih i propisa BiH. IX. KAZNENE ODREDBE Član 165. (Prekršaji i prekršajne kazne) 1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice, ako: 1) odbija saradnju sa inspektorom u postupku poduzimanja preventivnih mjera i radnji i ne postupi po rješenju inspektora u postupku poduzimanja preventivnih mjera (čl. 58. i 59.); 2) ne učestvuje u vršenju inspekcijskog nadzora (član 67. st. 1) i 3)); 3) onemogući inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora (član 67. stav 2)); 4) ne da na uvid poslovne knjige i drugu službenu dokumentaciju, ažurne i tačne podatke, materijale i obavijesti potrebne inspektoru za pravilno utvrđivanje svih činjenica i okolnosti u vršenju nadzora odmah na licu mjesta ili u roku koji inspektor naloži (član 67. st. 4), član 69. stav 1)); 5) subjekt nadzora ne odazove se pozivu inspektora da u roku koji mu je naložen donese u službene prostorije organa za inspekcijske poslove tražene podatke i dokumentaciju ili da dođe lično radi davanja pojašnjenja u vezi sa nadzorom (član 67. stav 5), član 79. stav 1), član 80. stav 1), član 98. stav 2) i član 104.); 6) ne obavijesti nadležnog inspektora ili policijsku upravu o slučajevima nastanka opasnosti po život i zdravlje građana i materijalnih dobara na način kako je to propisano zakonom ili drugim propisom (član 68.); Broj 73 - Strana 20 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 9. 2014. 7) subjekt nadzora ne da uzorke proizvoda radi ispitivanja kod stručne institucije u Federaciji ovlaštene za ispitivanje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti proizvoda (član 71.); 8) pravno lice sa javnim ovlaštenjima ne vrši javna ovlaštenja u skladu sa Zakonom i drugim propisima (član 88.); 9) subjekt nadzora kojem je povjereno upravljanje i eksploatisanje javnog dobra ne postupa u svojstvu dobrog domaćina (član 89.); 10) sprečava i otežava inspektoru vršenje nadzora (član 98. stav 1)); 11) ne postupi po rješenju inspektora i ne izvrši upravnu mjeru koja mu je rješenjem naložena u roku utvrđenom u rješenju (član 140.); 12) u ostavljenom roku ne izvijesti inspektora o izvršenju upravne mjere (član 141.); 13) spriječi da se upravna mjera izvrši putem drugog lica (član 149.); 14) subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja se sastoji u nenovčanoj obavezi (član 151. stav 1)); 15) subjekt nadzora ne izvrši upravnu mjeru koja mu je naložena rješenjem sa novim rokom (član 151. stav 3)); 16) kod subjekta nadzora utvrđena je nepravilnosti u radu nakon obavljene službene kontrole (član 164. stav 3)). 2) Za prekršaje iz stava 1) ovog člana bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. 3) Za prekršaje iz stava 1) ovog člana bit će kažnjeno i fizičko lice - registrirano kod nadležnog organa za obavljanje određene djelatnosti novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM. 4) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj fizičko lice ako obavlja djelatnost bez odobrenja nadležnog organa (član 117. stav 1) tačka 4.). 5) Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj fizičko lice koje je prisustvovalo inspekcijskom nadzoru a potpisan zapisnik nije dostavilo odgovornom licu u subjektu nadzora (član 103. stav 2)). Član 166. 1) Za prekršaj iz člana 151. stav 3) ovog zakona pravno lice bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM. 2) Za prekršaj iz člana 151. stav 3) ovog zakona odgovorno lice u pravnom licu bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 3.000,00 KM. 3) Za prekršaj iz člana 151. stav 3) ovog zakona fizičko lice - registrirano kod nadležnog organa za obavljanje određene djelatnosti bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 1.200,00 KM do 1.500,00 KM. 4) Za prekršaj iz člana 151. stav 3) ovog zakona fizičko lice bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM Član 167. Za prekršaj iz člana 164. stav 3) ovog zakona bit će kažnjen rukovodilac tima i članovi tima koji je obavio službenu kontrolu u čijem je radu utvrđena nepravilnost i novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM. X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 168. (Organizacija inspekcija u drugim organima uprave) 1) Ako je neophodno zbog prirode djelatnosti i funkcionalne povezanosti sa drugim poslovima državne uprave u određenoj oblasti, zakonom se mogu organizirati inspekcije i u sistemu drugih organa uprave u Federaciji ili odrediti vršenje inspekcijskog nadzora u sistemu drugih radnih mjesta u tim organima, naročito kad se radi o manjem obimu inspekcijskih poslova. 2) Odredbe stava 1) ovog člana ne odnose se na inspekcije određene ovim zakonom. 3) Kada je inspekcijski nadzor organiziran u okviru organa uprave u Federaciji ili je vršenje inspekcijskog nadzora određeno u okviru drugog radnog mjesta u drugom organu uprave, na način vršenja ovog inspekcijskog nadzora primjenjuju se odredbe ovog zakona, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije propisano. Član 169. (Donošenje pravilnika i drugih općih akata) Direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova donijet će pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i druge opće i provedbene akte u skladu sa ovim zakonom u roku 120 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 170. (Donošenje propisa, etičkog kodeksa, obrazaca i drugih akata rukovodioca organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova) Direktor Federalne uprave, odnosno rukovodilac organa nadležnog za obavljanje inspekcijskih poslova donijet će propise određene ovim zakonom, etički kodeks za inspektore, obrasce i druge akte propisane ovim zakonom u roku 120 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 171. (Donošenje propisa Vlade) Vlada Federacije donijet će propise određene ovim zakonom u roku 120 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 172. (Primjena dosadašnjih propisa) Do donošenja provedbenih propisa i općih akata određenih ovim zakonom primjenjivat će se odgovarajući propisi i opći akti koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 173. (Inspekcijski postupak započet prije dana stupanja na snagu ovog zakona) Inspekcijski postupak započet prema propisima koji su bili na snazi prije dana stupanja na snagu ovog zakona završit će se prema tim propisima. Član 174. (Izvršenje rješenja) Neizvršena rješenja federalnih inspektora koja su postala izvršna prije dana stupanja na snagu ovog zakona izvršit će se prema propisima koji su važili na dan izvršnosti rješenja ukoliko je to povoljnije za subjekta nadzora. Član 175. (Kontrola zdravlja lica i zdravstvene ispravnosti i kvaliteta roba i predmeta u prekograničnom prometu do uspostavljanja odgovarajućih službi) Kontrola zdravlja lica, odnosno zdravstvene ispravnosti i kvaliteta roba i predmeta u prekograničnom prometu ostaje u nadležnosti federalnih inspekcija u sistemu Federalne uprave do Srijeda, 10. 9. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 73 - Strana 21 uspostavljanja inspekcijskih poslova na nivou Bosne i Hercegovine. Član 176. (Radno-pravni status inspektora) Na dan stupanja na snagu ovog zakona državni službenici koji su postavljeni na radno mjesto glavnog inspektora i inspektora u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove ostaju na tim poslovima. Član 177. (Ravnopravnost spolova) Gramatička terminologija korištena u ovom zakonu podrazumijeva oba spola. Član 178. (Prestanak važenja Zakona) 1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o inspekcijama u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/05). 2) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o tržišnoj inspekciji Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/95). 3) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju važiti svi federalni zakoni u dijelu koji regulira jedinstveni postupak i procesne radnje inspekcijskog nadzora. Član 179. (Prestanak važenja ostalih propisa) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju važiti odredbe federalnih zakona u dijelu koji se odnosi na organizaciju federalnih inspekcija koje se nalaze u sastavu Federalne uprave. Član 180. (Stupanje na snagu Zakona) Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O INSPEKCIJAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine, koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 26.06.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 30.06.2014. godine. Broj 01-02-654-02/14 02. rujna 2014. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. ZAKON O INSPEKCIJAMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet Zakona) Ovim se zakonom uređuje vršenje inspekcijskog nadzora iz mjerodavnosti federalnih tijela uprave, inspekcijski poslovi federalnih inspekcija i njihov djelokrug, jedinstveni postupak inspekcijskog nadzora u Federaciji BiH (u daljnjem tekstu: Federacija), radi osiguranja izvršenja zakona i drugih propisa (u daljnjem tekstu: propisa), ustrojstvo Federalne uprave za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava) i rukovođenje, prava, obveze i odgovornosti inspektora, prava i obveze subjekata nadzora, odnosi između Federalne uprave i kantonalnih inspekcijskih tijela, preventivno djelovanje inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora i druga pitanja značajna za funkcioniranje inspekcijskog sustava Federacije. Članak 2. (Definicije pojmova korištenih u Zakonu) Pojmovi korišteni u ovome zakonu imaju sljedeća značenja: 1) "inspekcijsko tijelo" - federalno tijelo mjerodavno za vršenje inspekcijskih poslova; 2) "inspektor" - državni službenik s posebnim ovlastima i odgovornostima; 3) "inspekcijski nadzor" - vrsta upravnog nadzora koja se ostvaruje izravnim uvidom u zakonitost rada, poslovanja i postupanja pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju određenu djelatnost i građana u pogledu pridržavanja zakona i drugih propisa, te poduzimanje upravnih i drugih mjera za koje su ovlašteni zakonom, odnosno drugim propisom (u daljnjem tekstu: zakoni i drugi propisi); 4) "inspekcijski poslovi" - poslovi za koje su ovlašteni inspektori u okviru inspekcijskog nadzora, a to su: a) preventivni - poduzimanje mjera i radnji radi sprječavanja povrede propisa; b) korektivni - donošenje rješenja o otklanjanju nedostataka, zabrani poduzimanja radnji koje su u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima i drugih upravnih mjera i radnji za koje je inspektor ovlašten posebnim zakonom ili drugim propisom; c) represivni - podnošenje zahtjeva i prijava mjerodavnom tijelu za pokretanje odgovarajućeg postupka ako povreda propisa predstavlja prekršaj ili kazneno djelo i izricanje novčane kazne putem izdavanja prekršajnog naloga; d) inspekcijski pregled - izravan pregled poslovnih prostorija i drugih objekata u smislu članka 62. stavak (2) točka 1. zakona, procesa rada i zaštite na radu, proizvoda, robe i usluga, isprava i druge dokumentacije, kao i drugih radnji sukladno svrsi inspekcijskog nadzora kod pravnih i fizičkih osoba; e) kontrolni inspekcijski nadzor - kontrola u izvršenju i postupanju subjekta nadzora po naloženim upravnim i drugim mjerama u postupku otklanjanja uočenih nepravilnosti; 5) predmet prekršaja, subjekt nadzora, stručna institucija, lista provjera: a) "predmet prekršaja" - predmeti, robe, proizvodi, sredstva rada, pružene usluge ili radnje i druge stvari i materijali kojima je učinjen prekršaj ili kazneno djelo ili su nastali u izvršenju ili pokušaju izvršenja prekršaja ili kaznenog djela; b) "subjekt nadzora" - je pravna osoba, pravna osoba s javnim ovlastima, fizička osoba registrirana kod mjerodavnog tijela za obavljanje određene djelatnosti i fizička osoba koja obavlja određenu djelatnost bez rješenja mjerodavnog tijela i građani nad kojima se vrši inspekcijski nadzor; c) "stručna institucija" - ovlaštena organizacija za ispitivanja i ocjenjivanje usuglašenosti stanja i proizvoda s propisima;
Zakon o izmjenama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 66/14 15.08.2014 SN FBiH 81/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 86/15, SN FBiH 28/13, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 zakon,kamate,javni prihodi,fbih ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNE PRIHODE Članak 1. U Zakonu o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/01, 52/01, 42/06 i 28/13) članak 2b. mijenja se i glasi: "Članak 2b. Podnositelju zahtjeva koji je ispunio uvjete za otpis kamata propisanih člankom 2a. Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, te koji u cijelosti izmiri obveze glavnog duga najkasnije do 31.12.2014. godine, odnosno ukoliko se na njega odnosi stavak 3. članka 1. ovoga zakona, otpisat će se obračunata kamata. Ako podnositelj zahtjeva izmiri glavni dug od 31.12.2014. do 30.06.2015. godine, otpisat će se obračunata kamata u visini 50%. Pod obračunatom kamatom iz st. 1. i 2. ovoga članka podrazumijeva se kamata obračunata na nepravodobno plaćene javne prihode do dana njihove uplate.". Članak 3. Ovaj zakon stupa na snagu narednoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, v. r.
Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 59/14 23.07.2014 korupcija,krimilan Srijeda, 23. 7. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 59 - Stranica 31 Члан 32. (1) Федерално министарство правде ускладиће своје подзаконске акте о давању приједлога за помиловања у складу са чланом 13. став 2. овог закона у року од 60 дана од дана ступања на снагу овог закона. (2) Комисија за помиловање осуђених лица при Федералном министарству правде ускладиће пословник о свом раду у складу са чланом 13. став 3. овог закона у року од 60 дана од дана ступања на снагу овог закона. Члан 33. (1) На пријем, услове и права намјештеника, службеника, истражиоца тужилаштва и стручних савјетника у Посебном одјељењу тужилаштва и Посебном одјељењу суда примјењиваће се одредбе Закона о Федералном тужилаштву Федерације БиХ, Закона о судовима у Федерацији Босне и Херцеговине, Закона о кривичном поступку Федерације БиХ, Закона о државној служби Федерације БиХ и Закона о намјештеницима у органима државне службе у Федерацији БиХ које уређују ова питања. (2) До попуњавања потребних радних мјеста државних службеника и намјештеника у Посебном одјељењу тужилаштва и Посебном одјељењу суда те послове ће обављати државни службеници и намјештеници из Федералног тужилаштва и Врховног суда Федерације БиХ. Члан 34. Кривични поступци у којима су до дана почетка примјене овог закона потврђене оптужнице за кривична дјела из надлежности Посебног одјељењa суда, окончаће се пред судовима који су били стварно и мјесно надлежни за та кривична дјела прије почетка примјене овог закона. Члан 35. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ", а почеће се примјењивати након шест мјесеци од дана ступања на снагу. Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Томислав Мартиновић, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Сафет Софтић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O SUZBIJANJU KORUPCIJE I ORGANIZIRANOG KRIMINALA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o suzbijanju korupcije i organiziranog kriminala u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 06.05.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 05.06.2014. godine. Broj 01-02-561-02/14 17. jula 2014. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O SUZBIJANJU KORUPCIJE I ORGANIZIRANOG KRIMINALA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I - Uvodne odredbe Član 1. Ovim se zakonom uređuju: a) osnivanje, organizacija, nadležnost, ovlaštenja i način rada Posebnog odjela Federalnog tužilaštva Federacije BiH za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala (u daljnjem tekstu: Posebni odjel tužilaštva), b) osnivanje, organizacija, nadležnost i postupanje Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH za korupciju, organizirani i međukantonalni kriminal (u daljnjem tekstu: Posebni odjel suda), c) način izbora posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala (u daljnjem tekstu: posebni zamjenik glavnog federalnog tužioca) i federalnih tužilaca koji su raspoređeni u Poseban odjel tužilaštva (u daljnjem tekstu: federalni tužioci), način rukovođenja Posebnim odjelom tužilaštva i rad posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca i federalnih tužilaca u Posebnom odjelu tužilaštva, d) način izbora sudija Posebnog odjela suda, e) saradnja organa uprave, upravnih organizacija i drugih tijela, pravnih osoba i osoba s Posebnim odjelom tužilaštva, f) uvjeti i postupak dodjeljivanja i ukidanja statusa saradnika pravosuđa, g) nadležnosti i zadaci sudske policije u pružanju pomoći u radu Posebnom odjelu tužilaštva i Posebnom odjelu suda, h) finansiranje rada Posebnog odjela tužilaštva i Posebnog odjela suda. Član 2. (1) Pojedini izrazi u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: a) organizirani kriminal se odnosi na sve radnje organiziranog učinjenja krivičnih djela kako je to određeno Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Krivični zakon Federacije BiH); b) korupcija se odnosi na krivična djela iz glave XXII, XXIII i glave XXXI Krivičnog zakona Federacije BiH, koja su u nadležnosti Posebnog odjela suda u smislu člana 25. stav 1. tač. d) ovog zakona; c) međukantonalni kriminal se odnosi na krivična djela iz člana 25. stav 1. tač. od a) do e) ovog zakona izvršena ili pokušana na područjima ili na granici dvaju ili više kantona; d) posebni zamjenik glavnog federalnog tužioca je rukovodilac Posebnog odjela tužilaštva; e) istražilac tužilaštva je ovlaštena službena osoba zaposlena u Federalnom tužilaštvu, koja svojim stručnim i specijalističkim znanjima pomaže posebnom zamjeniku glavnog federalnog tužioca u otkrivanju i dokazivanju krivičnih djela iz nadležnosti Posebnog odjela suda; f) saradnik pravosuđa je osoba kojoj je u skladu sa ovim zakonom glavni federalni tužilac dao imunitet od krivičnog progona, a koja svojim svjedočenjem u krivičnom postupku može znatno doprinijeti razjašnjavanju krivičnih djela iz člana 25. stav 1. ovog zakona, pod uvjetima propisanim ovim zakonom, kao i osoba koja je pravosnažno osuđena, a koja, pod Broj 59 - Stranica 32 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 7. 2014. uvjetima propisanim ovim zakonom, svojim svjedočenjem u krivičnom postupku može znatno doprinijeti razjašnjavanju krivičnih djela iz člana 25. stav 1. ovog zakona; g) policija u smislu ovog zakona znači Federalna uprava policije, uprave policije kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova i druga tijela čiji radnici imaju policijska ovlaštenja u skladu sa zakonima o policijskim službenicima; h) sudska policija u smislu ovog zakona znači Sudska policija Federacije Bosne i Hercegovine. (2) Izrazi koji se koriste u ovom zakonu za osobe u muškom ili ženskom rodu upotrijebljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe (tužilac/tužiteljica; savjetnik/savjetnica, sudija/sudinica i dr.). II - Osnivanje, organizacija i nadležnosti Posebnog odjela tužilaštva A. Osnivanje i organizacija Posebnog odjela tužilaštva Član 3. (1) Ovim zakonom osniva se Posebni odjel Federalnog tužilaštva Federacije BiH za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala. (2) Posebni odjel tužilaštva je unutrašnja organizaciona jedinica Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine. (3) Sredstva za finansiranje Posebnog odjela tužilaštva planiraju se unutar budžeta Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine. (4) Posebni odjel tužilaštva se ukida zakonom. Član 4. Ako u ovom zakonu nije što drukčije propisano, na organizaciju, nadležnost i djelatnost Posebnog odjela tužilaštva primjenjuju se odredbe Zakona o Federalnom tužilaštvu Federacije Bosne i Hercegovine. Član 5. (1) Posebni odjel tužilaštva čine: posebni zamjenik glavnog federalnog tužioca i federalni tužioci raspoređeni u Poseban odjel tužilaštva. (2) Posebni zamjenik glavnog federalnog tužioca rukovodi Posebnim odjelom tužilaštva i odgovoran je za njegov rad. (3) Posebni zamjenik glavnog federalnog tužioca i federalni tužioci koji su raspoređeni u Posebni odjel tužilaštva su samostalni i nezavisni u svom radu i za svoj rad odgovorni su glavnom federalnom tužiocu. (4) U slučaju odsutnosti ili spriječenosti posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca, u radu ga zamjenjuje federalni tužilac kojeg odredi glavni federalni tužilac. (5) Svi radnici Posebnog odjela tužilaštva dužni su u svom radu štititi ostvarivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine. Član 6. Posebni odjel tužilaštva u postupku saradnje sa nadležnim organima stranih država može u službenoj komunikaciji koristiti strane jezike. B. Nadležnost Posebnog odjela tužilaštva Član 7. Posebni odjel tužilaštva je nadležan da provodi istražne radnje i vrši funkciju otkrivanja i krivičnog gonjenja učinitelja krivičnih djela korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala koja su u nadležnosti Posebnog odjela suda u smislu člana 25. stav 1. ovog zakona. C. Način rada Posebnog odjela tužilaštva Član 8. (1) Službene i odgovorne osobe u organima uprave, upravnim organizacijama i svim pravnim osobama, koje u svojem djelokrugu ili u obavljanju svoje djelatnosti saznaju za okolnosti i podatke koji upućuju na neko krivično djelo iz člana 25. stav 1. ovog zakona, posebno za one koje kroz način planiranja i pripremanja krivičnog djela, način učinjenja, postupanje s ostvarenim finansijskim sredstvima, sudjelovanje u poslovnom prometu, konspirativno ponašanje učinilaca, povezanost s inozemstvom, korupciju ili pokušaje korupcije i druga slična ponašanja (naznake organiziranog kriminaliteta) ukazuju na djelovanje grupe za organizirani kriminal, dužne su o tim okolnostima odmah obavijestiti Posebni odjel tužilaštva. (2) Tijela koja sudjeluju u postupku za djela iz člana 25. stav 1. ovog zakona dužna su postupati hitno, ali na način koji ne umanjuje njihovu sposobnost da s jednakom pažnjom istražuju činjenice koje idu u korist ili na štetu osumnjičenog, odnosno optuženog. (3) Rukovodioci kazneno-popravnih zavoda obavještavaju bez odgode Posebni odjel tužilaštva o svim važnim podacima o osuđeniku za krivično djelo iz člana 25. stav 1. ovog zakona za koje je saznao tokom izdržavanja kazne zatvora tog osuđenika. Član 9. (1) Ako postoje osnove sumnje da je učinjeno krivično djelo iz člana 25. stav 1. ovog zakona, Posebni odjel tužilaštva i policija poduzet će sve što je potrebno da bi se prodrlo u središte grupe za organizirani kriminal, razotkrili njezini članovi i organizatori te prikupili svi podaci i dokazi potrebni za krivični postupak. (2) Posebni odjel tužilaštva posebno vodi računa o hitnim istragama i dokaznim radnjama te mjerama osiguranja oduzimanja imovinske koristi. O poduzimanju tih mjera savjetuje se s policijom, Finansijskom policijom Federacije BiH, Poreznom upravom Federacije BiH i drugim nadležnim organima i institucijama. Član 10. (1) Ako je to potrebno radi vođenja krivičnog postupka za krivična djela iz člana 25. stav 1. ovog zakona, posebni zamjenik glavnog federalnog tužioca može od policijskog organa, Porezne uprave Federacije BiH, Finansijske policije Federacije BiH, Federalne uprave za inspekcijske poslove, Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH ili drugog organa uprave i upravnih organizacija u Federaciji BiH zatražiti upućivanje zaposlenog na rad u Posebni odjel tužilaštva. (2) Rukovodilac organa iz stava 1. ovog člana dužan je bez odgađanja odlučiti o zahtjevu posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca. (3) Upućivanje na rad iz stava 1. ovog člana vrši se uz saglasnost zaposlenog i traje najduže godinu dana. (4) Direktor Federalne uprave policije na zahtjev posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca raspoređuje na rad u Posebni odjel tužilaštva policijske službenike koji imaju zadatak da koordiniraju aktivnosti policije u postupanju na konkretnim predmetima koji se vode u Posebnom odjelu tužilaštva. Pojedinosti saradnje između Posebnog odjela tužilaštva i Federalne uprave policije uredit će se posebnim Protokolom o uzajamnoj saradnji. Srijeda, 23. 7. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 59 - Stranica 33 Član 11. Svi policijski organi, organi uprave i upravne organizacije dužni su da na zahtjev Posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca: a) pruže svu neophodnu pomoć i podršku; b) bez odgađanja omoguće upotrebu službenih prostorija, opreme i svakog tehničkog sredstva kojim raspolažu; c) osiguraju pravovremeno odazivanje svakog svog pripadnika, odnosno zaposlenog, uključujući i rukovodioce organa, radi davanja obavještenja, ispitivanja i saslušanja u svojstvu osumnjičenog ili svjedoka; d) bez odgađanja predaju Posebnom odjelu tužilaštva svako pismeno ili drugi dokaz koji posjeduju, ili na drugi način saopće informacije koje mogu da pomognu u razjašnjavanju krivičnih djela iz člana 25. stav 1. ovog zakona. D. Saradnik pravosuđa Član 12. (1) U cilju efikasnijeg procesuiranja krivičnih djela iz člana 25. stav 1. ovog zakona posebni zamjenik glavnog federalnog tužioca može od glavnog federalnog tužioca zahtijevati da se određenoj osobi dodijeli status saradnika pravosuđa. (2) U svojstvu saradnika pravosuđa se može saslušati kao svjedok osoba koja je postala pripadnik grupe za organizirani kriminal: a) protiv koje je podnesen službeni izvještaj, donesena naredba o provođenju istrage ili se vodi krivični postupak za krivična djela iz člana 25. stav 1. ovog zakona učinjena u okvirima grupe za organizirani kriminal i b) ako je iskaz te osobe važan za otkrivanje i dokazivanje krivičnih djela učinjenih u okvirima grupe za organizirani kriminal ili njihovih učinilaca, odnosno za sprečavanje krivičnih djela grupe za organizirani kriminal. (3) Ukoliko se radi o osumnjičenoj ili optuženoj osobi, zahtjev iz stava 1. ovog člana posebni zamjenik glavnog federalnog tužioca može podnijeti najkasnije do početka glavnog pretresa protiv osobe kojoj se daje status saradnika pravosuđa. (4) Glavni federalni tužilac odlučuje o zahtjevu iz stava 1. ovog člana na osnovu isprava i drugih dokaza. Glavni federalni tužilac će pozvati posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca te osobu za koju je podnesen zahtjev i njezinog branioca. (5) O zahtjevu posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca iz stava 1. ovog zakona glavni federalni tužilac odlučuje u roku osam dana. (6) Glavni federalni tužilac će u svojoj odluci kojom dodjeljuje status saradnika pravosuđa navesti da protiv saradnika pravosuđa neće biti poduzeto krivično gonjenje najkasnije do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka protiv pripadnika grupe za organizirani kriminal. (7) Glavni federalni tužilac može u odluci o davanju statusa saradnika pravosuđa navesti da će eventualna šteta osobama koju je saradnik pravosuđa prouzrokovao svojim krivičnim djelima biti nadoknađena iz sredstava prikupljenih primjenom posebnog propisa koji uređuje oduzimanje nezakonito stečene imovine u Federaciji Bosne i Hercegovine. Član 13. (1) Ukoliko je osoba za koju posebni zamjenik glavnog federalnog tužioca traži status saradnika pravosuđa već pravosnažno osuđena u drugom krivičnom postupku i nalazi se na izdržavanju kazne, glavni federalni tužilac može toj osobi dodijeliti status saradnika pravosuđa radi otkrivanja, razjašnjavanja i dokazivanja krivičnih djela iz člana 25. stav 1. ovog zakona, uz traženje prethodnog mišljenja suda koji je izrekao pravosnažnu presudu. (2) Za osobu kojoj je dodijeljen status saradnika pravosuđa iz stava 1. ovog člana, posebni zamjenik glavnog federalnog tužioca može Komisiji za uvjetni otpust osuđenih osoba predložiti donošenje odluke o uvjetnom otpustu i prije isteka roka iz člana 45. Krivičnog zakona Federacije BiH, ali taj rok ne može biti manji od jedne petine izrečene kazne. (3) Posebni zamjenik glavnog federalnog tužioca može Federalnom ministarstvu pravde podnijeti inicijativu za prijedlog za pomilovanje osobe kojoj je dodijeljen status saradnika pravosuđa. (4) Za osobu kojoj je dodijeljen status saradnika pravosuđa iz stava 1. ovog člana, posebni zamjenik glavnog federalnog tužioca može Federalnom ministarstvu pravde podnijeti zahtjev za premještaj osuđene osobe u drugi kaznenopopravno zavod. (5) Osoba iz stava 1. ovog člana kojoj je dodijeljen status saradnika pravosuđa može biti uvjetno otpuštena, pomilovana ili premještena u drugu kazneno-popravnu ustanovu po odredbama ovog zakona tek nakon što na glavnom pretresu da iskaz u svojstvu svjedoka saradnika pravosuđa u skladu sa članom 14. stav 1. ovog zakona. Član 14. (1) Nakon što se saradnik pravosuđa iz člana 12. stav 2. ovoga zakona izjasni da će u odnosu na krivična djela iz člana 25. stav 1. ovoga zakona odgovarati kao svjedok i na pitanja iako je vjerovatno da time izlaže sebe ili blisku osobu krivičnom gonjenju, posebni zamjenik glavnog federalnog tužioca će pribaviti pisanu izjavu kojom se ta osoba obavezuje: a) da će kao svjedok u krivičnom postupku govoriti istinu i da neće ništa što mu je poznato o krivičnom djelu iz člana 25. stav 1. ovoga zakona i njegovu učiniocu prešutjeti, b) da će kao svjedok u krivičnom postupku iskazivati istinu i da neće ništa što mu je poznato o drugom krivičnom djelu i njegovu učiniocu prešutjeti, c) da će kao svjedok u krivičnom postupku iskazivati istinu i da ništa što mu je poznato o pribavljenoj imovinskoj ili drugoj koristi ili prihodu, predmetima, pribavljenoj imovini ili drugoj okolnosti u vezi s krivičnim djelima iz člana 25. stav 1. ovoga zakona neće prešutjeti i d) da joj ništa drugo osim onoga što će iskazati kao svjedok nije poznato u vezi s bilo kojim drugim okolnostima tač. a. do c. ovoga člana. (2) Odlukom glavnog federalnog tužioca kojom je određenoj osobi dodijeljen status saradnika pravosuđa odredit će se da se iz spisa izdvoje zapisnici o njezinim ranijim iskazima koje je dala u svojstvu osumnjičenog, odnosno optuženog, i te izjave se ne mogu koristiti kao dokaz u krivičnom postupku, izuzev u slučajevima predviđenim u članu 18. ovog zakona. (3) Nakon što glavni federalni tužilac osobi iz stava 2. ovog člana dodijeli status saradnika pravosuđa, tužilac Posebnog odjela tužilaštva će saslušati tu osobu u svojstvu svjedoka i o tome sačiniti zapisnik koji se može koristiti kao dokaz na glavnoj raspravi. Broj 59 - Stranica 34 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 7. 2014. Član 15. Ne može imati status saradnika pravosuđa osoba koja je: a) osumnjičena ili optužena da je učinila jedno ili više krivičnih djela ubistva iz člana 166. Krivičnog zakona Federacije BiH, terorizma iz člana 201. Krivičnog zakona Federacije BiH, uzimanja talaca iz člana 200. stav 2. Krivičnog zakona Federacije BiH, silovanja iz člana 203. Krivičnog zakona Federacije BiH, spolnog odnošaja s nemoćnom osobom iz člana 204. Krivičnog zakona Federacije BiH i spolnog odnošaja s djetetom iz člana 207. Krivičnog zakona Federacije BiH, b) organizator grupe za organizirani kriminal, c) podstrekač na učinjenje krivičnog djela iz člana 25. stav 1. ovoga zakona u cilju da protiv potaknute osobe bude pokrenut postupak za to djelo. Član 16. (1) Glavni federalni tužilac će odbiti zahtjev za davanje statusa saradnika pravosuđa ako iskaz osobe iz člana 12. stav 2. i člana 13. stav 1. ovoga zakona nije u interesu otkrivanja i krivičnog progona drugih pripadnika grupe za organizirani kriminal. (2) Glavi federalni tužilac može odbiti zahtjev posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca ako nije vjerovatno da će osoba iz člana 12. stav 2. i člana 13. stav 1. ovoga zakona dati svoj potpuni i relevantan iskaz u krivičnom postupku ili je vjerovatno da će uskratiti obavijesti važne za otkrivanje ili sprečavanje drugih krivičnih djela i članova grupe za organizirani kriminal, odnosno razjašnjenje okolnosti pod kojima su ona učinjena. Član 17. U dijelu glavnog pretresa pred Posebnim odjelom suda kada se kao svjedok ispituje saradnik pravosuđa može se isključiti javnost pod uvjetima propisanim Zakonom o krivičnom postupku FBiH ili se mogu primijeniti mjere audio-vizuelne zaštite identiteta saradnika pravosuđa ili druge mjere zaštite prema Zakonu o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka. Član 18. (1) Saradnik pravosuđa odgovara za davanje lažnog iskaza. (2) Posebni zamjenik glavnog federalnog tužioca će zatražiti od glavnog federalnog tužioca da ukine status saradniku pravosuđa, radi nastavka ili pokretanja krivičnog postupka: a) ako saradnik pravosuđa nije iznio sve činjenice i okolnosti iz člana 14. ovoga zakona ili je dao lažni iskaz, b) ako saradnik pravosuđa prije pravosnažnog okončanja krivičnog postupka učini novo krivično djelo iz člana 25. stav 1. ovoga zakona, c) ako je saradnik pravosuđa u roku dvije godine nakon dobijanja tog statusa postao pripadnik grupe za organizirani kriminal i u njenim okvirima učinio krivično djelo iz člana 25. stav 1. ovoga zakona. (3) Saradnik pravosuđa koji je dao iskaz u skladu sa obavezama iz člana 14. ovog zakona ne može se krivično goniti za krivično djelo iz člana 25. stav 1. tačka a) ovog zakona, a glavni federalni tužilac će odustati od krivičnog gonjenja. Član 19. (1) Na saslušavanje saradnika pravosuđa primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH. (2) Mjere zaštite saradnika pravosuđa i njemu bliskih osoba van krivičnog postupka provode se prema posebnim propisima. E. Imenovanje posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca i federalnih tužilaca u Posebnom odjelu tužilaštva Član 20. (1) Posebni zamjenik glavnog federalnog tužioca imenuje se i razrješava u skladu sa Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine. (2) Glavni federalni tužilac inicira postupak imenovanja posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca najkasnije tri mjeseca prije isteka perioda na koji je imenovan posebni zamjenik glavnog federalnog tužioca. (3) Glavni federalni tužilac, na prijedlog posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca i u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Federalnog tužilaštva, raspoređuje određeni broj federalnih tužilaca u Posebni odjel tužilaštva. (4) Glavni federalni tužilac, u skladu sa potrebama rada Federalnog tužilaštva, može rasporediti federalne tužioce u Posebni odjel tužilaštva i iz Posebnog odjela tužilaštva. Član 21. (1) Zamjenik glavnog kantonalnog tužioca ili kantonalni tužilac mogu i bez svog pristanka biti privremeno upućeni na rad u određenom predmetu u Posebni odjel tužilaštva, na period od najviše godinu dana. (2) Odluku o privremenom upućivanju u Posebni odjel tužilaštva donosi glavni federalni tužilac, na zahtjev posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca, i o tome shodno obavještava Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. Član 22. (1) U postupku prijema u radni odnos u Posebni odjel tužilaštva, stručni saradnici, istražioci tužilaštva, državni službenici i namještenici daju izjavu o imovini koju posjeduju ili kojom raspolažu putem imovinskog kartona, kao i izjavu kojom pristaju na sigurnosne provjere. (2) Stručni saradnici i istražioci tužilaštva u Posebnom odjelu tužilaštva pomažu tužiocima u radu na predmetima u kojima su potrebna posebna znanja, a mogu i samostalno obavljati poslove kad je to određeno zakonom ili drugim propisom. (3) Istražioci tužilaštva kao stručne osobe kriminalističke, pravne, ekonomske, informatičke i druge struke postupaju na osnovu naloga posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca ili posebnog federalnog tužioca u Posebnom odjelu tužilaštva u radu na pojedinim predmetima. (4) Broj istražilaca tužilaštva, uvjeti za njihov prijem u rad i razrješenje dužnosti u Posebnom odjelu tužilaštva uredit će se Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Posebnog odjela tužilaštva. III. Posebni odjel suda A. Osnivanje i organizacija Posebnog odjela suda Član 23. (1) Ovim zakonom osniva se Posebni odjel Vrhovnog suda Federacije BiH. (2) Posebni odjel Vrhovnog suda Federacije BiH je unutrašnja organizaciona jedinica Vrhovnog suda Federacije BiH. (3) Sjedište Posebnog odjela suda je u Sarajevu. (4) Sredstva za finansiranje Posebnog odjela suda planiraju se unutar budžeta Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. (5) Posebni odjel suda se ukida zakonom. Član 24. (1) Posebni odjel suda čini određeni broj sudija koje u Posebni odjel suda imenuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. Srijeda, 23. 7. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 59 - Stranica 35 (2) Predsjednika Posebnog odjela suda postavlja/imenuje predsjednik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine iz reda sudija Posebnog odjela suda u skladu sa pravilima o unutrašnjem poslovanju. (3) Predsjednik Posebnog odjela suda rukovodi Posebnim odjelom suda. (4) U slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjednika Posebnog odjela suda, u radu ga zamjenjuje sudija Posebnog odjela suda kojeg odredi predsjednik Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. (5) Sudija Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine koji odlukom o imenovanju nije raspoređen u Posebni odjel suda ne može učestvovati u radu Posebnog odjela suda. Sudija Posebnog odjela suda ne može učestvovati u radu ostalih odjeljenja Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. B. Nadležnosti Posebnog odjela Suda Član 25. (1) Posebni odjel suda je stvarno i mjesno nadležan za krivična djela: a) udruživanje radi činjenja krivičnih djela iz člana 340. Krivičnog zakona Federacije BiH, organizirani kriminal iz člana 342. Krivičnog zakona Federacije BiH, uključujući time sva krivična djela koja je učinila grupa za organizirani kriminal, b) krivična djela terorizma iz glave XVIII Krivičnog zakona Federacije BiH, c) krivična djela protiv ustavnog poretka Federacije BiH iz glave XV Krivičnog zakona Federacije BiH, d) krivična djela podmićivanja i krivična djela protiv službene i druge odgovorne dužnosti iz glave XXXI Krivičnog zakona Federacije BiH, krivična djela protiv privrede, poslovanja i sigurnosti platnog prometa iz glave XXII Krivičnog zakona Federacije BiH i krivična djela iz oblasti poreza iz glave XXIII Krivičnog zakona Federacije BiH, ukoliko je učinilac ovih krivičnih djela službena ili odgovorna osoba izabrana ili imenovana od Parlamenta Federacije BiH, Vlade Federacije BiH ili Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, ili je Vlada Federacije BiH u postupku njihovog imenovanja dala svoju prethodnu saglasnost, kao i u svim drugim slučajevima kada vrijednost zahtijevane, obećane ili pribavljene imovinske koristi ili štete pričinjene učinjenjem ovih krivičnih djela prelazi iznos 100.000,00 KM, e) krivična djela protiv pravosuđa iz glave XXIX Krivičnog zakona Federacije BiH, i to: davanje lažnog iskaza iz člana 348. Krivičnog zakona Federacije BiH, sprečavanje dokazivanja iz člana 349. Krivičnog zakona Federacije BiH, povreda tajnosti postupka iz člana 350. Krivičnog zakona Federacije BiH, odavanje istovjetnosti zaštićenog svjedoka iz člana 352. Krivičnog zakona Federacije BiH i povreda zakona od sudije iz člana 357. Krivičnog zakona Federacije BiH, ako su učinjena u vezi sa krivičnim djelima iz tačke a) do d) ovog člana. (2) Ovaj zakon će se primjenjivati i u odnosu na druga krivična djela koja su učinjena u sticaju sa krivičnim djelima iz stava 1. ovog člana u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine o spajanju postupka i vođenju jedinstvenog postupka. C. Način rada Posebnog odjela suda Član 26. (1) Na odlučivanja o žalbama izjavljenim protiv rješenja Posebnog odjela suda shodno će se primjenjivati odredbe Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine o žalbi na rješenje. O žalbama izjavljenim protiv presude Posebnog odjela suda odlučuje vijeće Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine. (2) Mjera pritvora koju je odredio Posebni odjel suda izvršit će se u pritvorskim jednicama kazneno-popravnih zavoda u Federaciji Bosne i Hercegovine, koje odredi Posebni odjel suda. (3) Troškovi provođenja mjere pritvora po odluci Posebnog odjela suda padaju na teret Federacije Bosne i Hercegovine. IV - Nadležnosti i zadaci Sudske policije Federacije BiH Član 27. (1) Neposrednu pomoć u radu Posebnog odjela suda i Posebnog odjela tužilaštva pruža Sudska policija, osiguranjem informacija, osiguranjem prisustva svjedoka, privođenjem optuženih osoba, održavanjem reda u sudnici i sigurnosti suda, te izvršavanjem sudskih naloga. (2) Pomoć iz stava 1. ovog člana se odnosi na sljedeće poslove: a) osiguranje informacija; b) prinudno dovođenje osumnjičenih, optuženih osoba, svjedoka i vještaka; c) lišenje slobode osuđenih osoba i osoba kojima je određena mjera pritvora; d) sprovođenje osoba lišenih slobode; e) zadržavanje osoba lišenih slobode; f) provođenje izvršenja sudskih odluka; g) fizička i tehnička zaštita objekata i imovine; h) održavanje reda u sudnicama i drugim prostorijama ili prostorima kojim se osigurava uspješnost vođenja odgovarajućeg postupka; i) fizička i tehnička zaštita sudija i tužilaca, drugih zaposlenika, njihove imovine i članova uže porodice, ukoliko je njihova sigurnost ugrožena i u skladu sa stručnom procjenom Sudske policije; j) zaštita svjedoka kojim je određen status u skladu sa odredbama važećeg zakona o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka i odredbama ovog zakona; k) izvršavanje drugih naloga Posebnog odjela suda i Posebnog odjela tužilaštva kojim se osigurava uspješno vođenje odgovarajućeg postupka. (3) Policijski organi, organi uprave, upravne organizacije i druga tijela su dužni pružiti eventualno pomoć ili postupiti po zahtjevima Sudske policije, odnosno, službenika Sudske policije kojim se osigurava izvršenje naredbi Posebnog odjela suda i Posebnog odjela tužilaštva. Član 28. (1) Poslove i ovlaštenja iz člana 26. ovog zakona provodit će organizaciona jedinica Sudske policije organizirana na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, koja za slučaj potrebe može zahtijevati pomoć organizacionih jedinica Sudske policije u kantonima. (2) Službenici Sudske policije raspoređeni u organizacionoj jedinici iz stava 1. ovog člana i drugi službenici Sudske policije koji se angažuju na neposrednim izvršenjima poslova za Posebni odjel suda i Posebni odjel tužilaštva dužni su dati izjavu o imovini koju posjeduju ili njome raspolažu i izjavu kojom pristaju na sigurnosne provjere. V - Sredstva za rad Član 29. (1) Sredstva za rad Posebnog odjela tužilaštva i Posebnog odjela suda i sredstva za posebne namjene osiguravaju se Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine. (2) Sredstva za posebne namjene su: Broj 59 - Stranica 36 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 7. 2014. a) sredstva za naknade stručnim osobama, b) sredstva za posebne potrebe u krivičnom progonu i postupku, c) sredstva za troškove postupka. (3) Sredstva za posebne potrebe u krivičnom progonu i postupku se mogu koristiti i za funkcioniranje blagajne za posebne operativne poslove i posebne istražne radnje u Posebnom odjelu tužilaštva, čije korištenje će se urediti posebnim Pravilnikom koji donosi glavni federalni tužilac. Član 30. (1) Federalni tužioci Posebnog odjela tužilaštva i sudije Posebnog odjela suda imaju pravo na plaću i naknade u skladu sa odredbama Zakona o plaćama i drugim naknadama sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine, te pravo na posebni dodatak na osnovu složenosti i rizika poslova u iznosu 10%. (2) Sudije Vrhovnog suda koje odlučuju o žalbama na odluke Posebnog odjela suda imaju pravo na posebni dodatak na osnovu složenosti i rizika poslova u iznosu 15%. (3) Za vrijeme rada u Posebnom odjelu tužilaštva upućena osoba ima pravo na zaradu u visini koju ima zaposleni u Posebnom odjelu tužilaštva ili u visini njene zarade koju je imala na radnom mjestu sa kojeg je upućena ukoliko je to za nju povoljnije. VI - Prijelazne i završne odredbe Član 31. (1) Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine će u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona utvrditi broj sudija Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine i broj tužilaca Federalnog tužilaštva u skladu sa potrebama osnivanja Posebnog odjela suda i Posebnog odjela tužilaštva. (2) Predsjednik Vrhovnog suda Federacije BiH i glavni federalni tužilac će u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti, odnosno uskladiti pravilnike o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji i druge pravilnike potrebne za početak rada i funkcioniranje Posebnog odjela suda i Posebnog odjela tužilaštva. (3) Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine će provesti proceduru izbora i imenovanja posebnog zamjenika glavnog federalnog tužioca, određenog broja federalnih tužilaca i sudija Posebnog odjela suda, nakon stupanja na snagu ovog zakona, a prije početka njegove primjene. (4) Glavni federalni tužilac će izvršiti raspoređivanje tužilaca u Posebni odjel tužilaštva sa danom početka primjene ovog zakona. (5) Glavni federalni tužilac će u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti pravilnik iz člana 29. stav 3. ovog zakona. Član 32. (1) Federalno ministarstvo pravde uskladit će svoje podzakonske akte o davanju prijedloga za pomilovanja u skladu sa članom 13. stav 2. ovog zakona u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Komisija za pomilovanje osuđenih osoba pri Federalnom ministarstvu pravde uskladit će poslovnik o svom radu u skladu sa članom 13. stav 3. ovog zakona u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 33. (1) Na prijem, uvjete i prava namještenika, službenika, istražilaca tužilaštva i stručnih savjetnika u Posebnom odjelu tužilaštva i Posebnom odjelu suda primjenjivat će se odredbe Zakona o Federalnom tužilaštvu Federacije BiH, Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine, Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH, Zakona o državnoj službi Federacije BiH i Zakona o namještenicima u organima državne službe u Federaciji BiH koje uređuju ova pitanja. (2) Do popunjavanja potrebnih radnih mjesta državnih službenika i namještenika u Posebnom odjelu tužilaštva i Posebnom odjelu suda te poslove će obavljati državni službenici i namještenici iz Federalnog tužilaštva i Vrhovnog suda Federacije BiH. Član 34. Krivični postupci u kojima su do dana početka primjene ovog zakona potvrđene optužnice za krivična djela iz nadležnosti Posebnog odjela suda, okončat će se pred sudovima koji su bili stvarno i mjesno nadležni za ta krivična djela prije početka primjene ovog zakona. Član 35. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a počet će se primjenjivati nakon šest mjeseci od dana stupanja na snagu. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. 1566 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ODLUKE O PRIHVAĆANJU ZADUŽENJA PO UGOVORU O ZAJMU I PROJEKTU IZMEĐU KREDITANSTALT FUR WIEDERAUFBAU (KfW) FRANKFURT NA MAJNI, BOSNE I HERCEGOVINE, FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I OPĆINA TUZLA I ZENICA ZA REALIZACIJU PROJEKTA VODOOPSKRBE I ZBRINJAVANJA OTPADNIH VODA U BOSNI I HERCEGOVINI II. Proglašava se Odluka o prihvaćanju zaduženja po Ugovoru o zajmu i Projektu između Kreditanstalt fur Wiederaufbau (KfW) Frankfurt na Majni, Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i općina Tuzla i Zenica za realizaciju Projekta vodoopskrbe i zbrinjavanja otpadnih voda u Bosni i Hercegovini II., broj 01,02-02-630/14, koju je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 26.06.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 30.06.2014. godine. Broj 01-02-554-02/14 14. srpnja 2014. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. Na temelju članka 40. stavak 5. Zakona o dugu, zaduživanju i jamstvima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 86/07, 24/09 i 44/10), Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je na sjednici Zastupničkoga doma, održanoj 26.6.2014. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 30.6.2014. godine, donio
Zakon o izmjenama Zakona o krivičnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 59/14 23.07.2014 SN FBiH 08/13, SN FBiH 12/10, SN FBiH 09/09, SN FBiH 53/07, SN FBiH 27/07, SN FBiH 55/06, SN FBiH 28/05, SN FBiH 78/04, SN FBiH 56/03, SN FBiH 35/03 krivični postupak AKON O IZMJENAMA ZAKONA O KRIVIČNOM POSTUPKU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o krivičnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10 i 8/13), član 18. mijenja se i glasi: "Član 18. Princip legaliteta krivičnog gonjenja Tužilac je dužan poduzeti krivično gonjenje ako postoje dokazi da je učinjeno krivično djelo, osim ako zakonom nije drugačije propisano". Član 2. Član 85. mijenja se i glasi: "Član 85. Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije (1) Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije čiji popis nije moguć, zbog čega su stavljeni u poseban omot i zapečaćeni, vrši tužilac ili ovlaštena službena osoba na osnovu pismenog odobrenja koje je izdao tužilac. (2) Osoba od koje su predmeti i dokumentacija oduzeti pozvat će se da prisustvuje otvaranju omota. Ako se ne odazove pozivu ili je odsutna, omot će se otvoriti, a predmeti i dokumentacija pregledati i popisati u njenoj odsutnosti. (3) Prilikom pregleda predmeta i dokumentacije mora se paziti da njihov sadržaj ne saznaju neovlaštene osobe. O otvaranju omota sastavit će se zapisnik." Član 3. U članu 149. stav 3. riječi: "Vrhovnog suda Federacije" zamjenjuju se riječima: "iz stava 2. ovog člana". U stavu 4. riječi: "stav 3." zamjenjuju se riječima: "stav 2.", a riječi: "Vrhovnog suda Federacije" zamjenjuju se riječima: "iz stava 2. ovog člana". Član 4. Član 319. mijenja se i glasi: "Član 319. Sjednica Vijeća (1) O sjednici Vijeća bit će obaviješteni tužilac, optuženi, njegov branilac, oštećeni, osoba od koje je oduzet predmet i osoba od koje je oduzeta imovinska korist pribavljena krivičnim djelom, koji su u žalbi ili odgovoru na žalbu tražili da budu obaviješteni o sjednici Vijeća. (2) Ako se optuženi nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne, a tražio je da o sjednici Vijeća bude obaviješten, osigurat će se njegova prisutnost, a tužilac i branilac će u tom slučaju uvijek biti obaviješteni o sjednici Vijeća. (3) Nedolazak stranaka i branioca koji su uredno obaviješteni ne sprečava održavanje sjednice Vijeća. (4) Na sjednici Vijeća javnost se može isključiti samo pod uvjetima određenim ovim zakonom (čl. od 250. do 252.). (5) Sjednica Vijeća počinje izlaganjem podnosioca žalbe, a nakon toga druga stranka izlaže odgovor na žalbu. Vijeće može od stranaka i branioca koji prisustvuju sjednici zatražiti potrebno objašnjenje u vezi sa žalbom i odgovorom na žalbu. Stranke i branilac mogu predložiti da se pročitaju pojedini spisi i mogu, po dopuštenju predsjednika Vijeća, dati potrebna objašnjenja za svoje stavove iz žalbe, odnosno odgovora na žalbu ne ponavljajući ono što je sadržano u objašnjenjima. (6) Zapisnik o sjednici Vijeća priključuje se spisima. (7) Rješenja iz čl. 326. i 327. ovog zakona mogu se donijeti i bez obavještavanja stranaka i branioca o sjednici Vijeća. (8) U slučaju kada subjekti žalbe iz stava 1. ovog člana nisu tražili da budu obaviješteni o sjednici Vijeća drugostepenog suda, sjednica će se održati bez njihovog prisustva."
Zakon o izmjenama krivičnog zakona FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 59/14 23.07.2014 SN FBiH 75/17, SN FBiH 46/16, SN FBiH 76/14, SN FBiH 42/11, SN FBiH 42/10, SN FBiH 18/05, SN FBiH 69/04, SN FBiH 21/04, SN FBiH 36/03 krivični zakon ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O KRIVIČNOM POSTUPKU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o krivičnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10 i 8/13), član 18. mijenja se i glasi: "Član 18. Princip legaliteta krivičnog gonjenja Tužilac je dužan poduzeti krivično gonjenje ako postoje dokazi da je učinjeno krivično djelo, osim ako zakonom nije drugačije propisano". Član 2. Član 85. mijenja se i glasi: "Član 85. Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije (1) Otvaranje i pregled privremeno oduzetih predmeta i dokumentacije čiji popis nije moguć, zbog čega su stavljeni u poseban omot i zapečaćeni, vrši tužilac ili ovlaštena službena osoba na osnovu pismenog odobrenja koje je izdao tužilac. (2) Osoba od koje su predmeti i dokumentacija oduzeti pozvat će se da prisustvuje otvaranju omota. Ako se ne odazove pozivu ili je odsutna, omot će se otvoriti, a predmeti i dokumentacija pregledati i popisati u njenoj odsutnosti. (3) Prilikom pregleda predmeta i dokumentacije mora se paziti da njihov sadržaj ne saznaju neovlaštene osobe. O otvaranju omota sastavit će se zapisnik." Član 3. U članu 149. stav 3. riječi: "Vrhovnog suda Federacije" zamjenjuju se riječima: "iz stava 2. ovog člana". U stavu 4. riječi: "stav 3." zamjenjuju se riječima: "stav 2.", a riječi: "Vrhovnog suda Federacije" zamjenjuju se riječima: "iz stava 2. ovog člana". Član 4. Član 319. mijenja se i glasi: "Član 319. Sjednica Vijeća (1) O sjednici Vijeća bit će obaviješteni tužilac, optuženi, njegov branilac, oštećeni, osoba od koje je oduzet predmet i osoba od koje je oduzeta imovinska korist pribavljena krivičnim djelom, koji su u žalbi ili odgovoru na žalbu tražili da budu obaviješteni o sjednici Vijeća. (2) Ako se optuženi nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne, a tražio je da o sjednici Vijeća bude obaviješten, osigurat će se njegova prisutnost, a tužilac i branilac će u tom slučaju uvijek biti obaviješteni o sjednici Vijeća. (3) Nedolazak stranaka i branioca koji su uredno obaviješteni ne sprečava održavanje sjednice Vijeća. (4) Na sjednici Vijeća javnost se može isključiti samo pod uvjetima određenim ovim zakonom (čl. od 250. do 252.). (5) Sjednica Vijeća počinje izlaganjem podnosioca žalbe, a nakon toga druga stranka izlaže odgovor na žalbu. Vijeće može od stranaka i branioca koji prisustvuju sjednici zatražiti potrebno objašnjenje u vezi sa žalbom i odgovorom na žalbu. Stranke i branilac mogu predložiti da se pročitaju pojedini spisi i mogu, po dopuštenju predsjednika Vijeća, dati potrebna objašnjenja za svoje stavove iz žalbe, odnosno odgovora na žalbu ne ponavljajući ono što je sadržano u objašnjenjima. (6) Zapisnik o sjednici Vijeća priključuje se spisima. (7) Rješenja iz čl. 326. i 327. ovog zakona mogu se donijeti i bez obavještavanja stranaka i branioca o sjednici Vijeća. (8) U slučaju kada subjekti žalbe iz stava 1. ovog člana nisu tražili da budu obaviješteni o sjednici Vijeća drugostepenog suda, sjednica će se održati bez njihovog prisustva."
Zakon o naftnim derivatima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 52/14 02.07.2014 nafta Broj 52 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 2. 7. 2014. snabdijevanje tržišta naftnim derivatima, cijena naftnih derivata, taksa za uspostavu rezervi naftnih derivata, kvalitet naftnih derivata, označavanje pumpnih automata, kontrola kvaliteta, stavljanje u promet LPG u bocama, operativne zalihe, obavezne zalihe, rezerve naftnih derivata, osnivanje i djelatnost Operatora rezervi naftnih derivata, upravni i inspekcijski nadzor. Član 2. (Definicije i pojmovi) Izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) dobavljač tečnih goriva je pravno lice koje tečna goriva proizvodi, uvozi i/ili daje u promet i koristi za sagorijevanje radi proizvodnje toplinske energije; b) dozvola za rad (u daljnjem tekstu: Licenca) je upravni akt za obavljanje djelatnosti u sektoru nafte i naftnih derivata koji izdaje Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine; c) energetski subjekt je pravno lice sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija BiH) koje je upisano u sudski registar i/ili podružnice registrirane u skladu sa Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/05, 68/05 i 43/09), kojima je Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine dodijelila identifikacioni broj, a koji obavlja jednu ili više energetskih djelatnosti u sektoru naftne privrede; d) fizičko-hemijske osobine tečnih goriva su osobine koje moraju biti takve da ne prouzrokuju kritično zagađenje okoline i da su u skladu sa Odlukom o kvalitetu tečnih naftnih goriva ("Službeni glasnik BiH", br. 27/02, 28/04, 16/05, 14/06, 22/07, 101/08, 71/09, 58/10 i 73/10), (u daljnjem tekstu: Odluka); e) granične vrijednosti su najveće dozvoljene količine ukupnog sumpora, olova, ukupnih aromata, benzena, polihlorisanih bifenila i najmanje, odnosno najveće vrijednosti drugih karakteristika kvaliteta tečnih proizvoda: 1) oksidaciona stabilnost, 2) istraživački oktanski broj, 3) motorni oktanski broj, 4) tačka filtrabilnosti - CFPP, 5) tačka tečenja, 6) tačka paljenja, 7) područje destilacije, 8) cetanski indeks, 9) cetanski broj, 10) sredstva za označavanje, 11) gustina na 15oC, 12) voda, 13) boja i drugo; f) inspekcijsko tijelo je pravno lice koje ocjenjuje usklađenost kvaliteta tečnih naftnih goriva sa Odlukom, a koja se stavljaju u promet na tržištu Bosne i Hercegovine; g) kupac je svako pravno lice i svako fizičko lice - poduzetnik registrirano za obavljanje djelatnosti kod nadležnog organa i koje naftne derivate koristi: 1) za pretvaranje u toplotnu, ili 2) za pretvaranje u mehaničku energiju i posjeduje internu stanicu za snabdijevanje gorivom, ili 3) u tehnološkom procesu proizvodnje; h) kvalitet naftnih derivata je kvalitet goriva određen fizičko-hemijskim osobinama goriva i graničnim vrijednostima dozvoljenih količina ukupnog sumpora, olova, ukupnih aromata, benzena, polihlorisanih bifenila i najmanje, odnosno najveće vrijednosti drugih karakteristika kvaliteta tečnih proizvoda; i) LPG je tečni naftni gas; j) Ministar je federalni ministar energije, rudarstva i industrije; k) Ministarstvo je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije; l) naftni derivati su proizvodi dobijeni rafinacijom iz sirove nafte (motorni benzini, benzini za zrakoplove, dizel-goriva, gasna ulja, ulja za loženje, brodska goriva, gorivo za mlazne motore, petroleji, bitumeni, naftni koks i LPG); m) taksa za uspostavu rezervi naftnih derivata (u daljnjem tekstu: taksa) je javni prihod namijenjen za uspostavljanje rezervi naftnih derivata u Federaciji BiH; n) operativne zalihe naftnih derivata su količine naftnih derivata koje, za svoje potrebe, formiraju obaveznici osiguranja operativnih zaliha radi osiguranja stabilnosti snabdijevanja u slučaju kratkotrajnih prekida u snabdijevanju tržišta Federacije BiH; o) Operator rezervi naftnih derivata (u daljnjem tekstu: Operator) je energetski subjekt koji skladišti, nabavlja, zanavlja naftne derivate i raspolaže taksom u skladu sa ovim zakonom; p) prodavač LPG u bocama je pravno lice koje prodaje LPG u bocama prema ovlaštenju i pod nadzorom energetskog subjekta; r) trgovanje LPG je uvoz, transport, skladištenje, trgovina na veliko, punjenje i prodaja LPG u bocama; s) Regulatorna komisija je Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine; t) rezerve naftnih derivata je količina naftnih derivata uskladištenih na teritoriji Federacije BiH u vlasništvu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada), koje su uspostavljene sa ciljem snabdijevanja naftnim derivatima za slučaj prijetnje energetskoj sigurnosti Federacije BiH, uzrokovane vanrednim poremećajima u snabdijevanju; u) sigurno snabdijevanje su principi organiziranja naftnog sektora na način da se osiguraju neophodne količine, kvalitet naftnih derivata i tehnički uvjeti funkcioniranja sistema; v) skladištenje naftnih derivata je energetska djelatnost čuvanja naftnih derivata na propisan način u posebnim prostorima; z) transport naftnih derivata je energetska djelatnost transporta naftnih derivata drumskim ili željezničkim saobraćajem. II. STRATEGIJA, POLITIKA I PLANIRANJE RAZVOJA NAFTNOG SEKTORAČlan 3. (Strategija razvoja naftnog sektora) (1) Ministarstvo izrađuje, Vlada predlaže, a Parlament Federa-cije Bosne i Hercegovine donosi Energetsku strategiju Fe-deracije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Energet-ska strategija). (2) Sastavni dio Energetske strategije je Strategija razvoja naftnog sektora Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Strategija razvoja naftnog sektora). (3) Strategija razvoja naftnog sektora sastoji se od: a) Politike razvoja naftnog sektora, b) Strateškog plana razvoja naftnog sektora (u daljnjem tekstu: Strateški plan) i Srijeda, 2. 7. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 52 - Strana 13 c) Akcionog plana koji definira strateške aktivnosti koje se trebaju implementirati (u daljnjem tekstu: Akcioni plan). (4) Strategija razvoja naftnog sektora donosi se za period od najmanje 20 godina. (5) Strategiju razvoja naftnog sektora razmatra i ažurira Ministarstvo svake tri godine, a njene izmjene i dopune vrše se po proceduri iz stava (1) ovog člana. (6) Politika razvoja naftnog sektora i Strateški plan donose se za period od najmanje 20 godina, razmatraju se najmanje svake tri godine i ažurira po potrebi, a njihove izmjene i dopune vrše se po proceduri iz stava (1) ovog člana. (7) Strategija razvoja naftnog sektora utvrđuje razvoj infra-strukture kako je planirano Strateškim planom i Prostornim planom Federacije Bosne i Hercegovine, istovremeno utvrđujući potrebna ulaganja u javnu infrastrukturu, kao i očekivani nivo ulaganja domaćih i stranih ulagača u naftni sektor. (8) Strategija razvoja naftnog sektora priprema se u saradnji sa kantonima. Član 4. (Politika razvoja naftnog sektora) (1) Vlada provodi politiku razvoja naftnog sektora u skladu sa Strategijom razvoja naftnog sektora. (2) Politikom razvoja naftnog sektora osigurava se: a) osiguranje sigurnog, pouzdanog i kvalitetnog snabdijevanja naftnim derivatima, b) promoviranje uravnoteženosti razvoja naftnog sektora u cjelini, c) promoviranje korištenja biogoriva, d) osiguranje efikasnog korištenja i proizvodnje naftnih derivata, e) zaštita prava i interesa svih učesnika u naftnom sektoru, f) osiguranje zaštitite okoliša (ekološka ravnoteža) pri obavljanju energetskih djelatnosti, g) promoviranje investicija u naftnom sektoru i h) promoviranje konkurencije u sektoru naftne privrede prema principima nediskriminacije i transparentnosti i promoviranje konkurencije na veleprodajnom i maloprodajnom tržištu. Član 5. (Strateški plan) (1) Strateški plan obuhvata sljedeće: a) razvoj infrastrukture, rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih objekata, s ciljem osiguranja sigurno-sti snabdijevanja uz uvažavanje tehnoloških i eko-nomskih kriterija, a u skladu sa kriterijima za zaštitu okoliša, b) razvoj i mjere za podsticanje istraživanja rezervi sirove nafte na teritoriji Federacije BiH, c) razvoj i mjere za podsticanje povećanja efikasnosti korištenja energije, d) dugoročnu projekciju bilansa sa definiranom dinamikom i načinom ostvarivanja i praćenja razvoja, iz prethodne tri alineje ovog člana, uključujući i ocjenu ostvarenih efekata, e) uvođenje novih standarda i tehnologija u naftni sektor, f) mjere podrške institucijama zaduženim za energiju u Federaciji BiH i g) okvirna finansijska sredstva za realizaciju Plana razvoja naftnog sektora. (2) Strateški plan iz stava (1) ovog člana mora biti usklađen sa Prostornim planom Federacije Bosne i Hercegovine i prostornim planovima kantona. Član 6. (Akcioni plan) (1) Radi ostvarivanja ciljeva utvrđenih Politikom naftnog sektora i Strateškim planom donosi se Akcioni plan za period od pet godina. (2) Akcioni plan iz stava (1) ovog člana sadrži: a) način, dinamiku i mjere za ostvarivanje Strateškog plana, b) dinamiku i rokove izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih objekata, c) podatke o subjektima odgovornim za realizaciju planiranih programa i projekata, d) podatke o visini potrebnih finansijskih sredstava, izvorima finansiranja, uključujući i procjenu nivoa ulaganja domaćih i stranih investitora u naftni sektor i e) druge elemente značajne za provođenje Strateškog plana. (3) Za nadzor nad provođenjem Strateškog plana i Akcionog plana nadležno je Ministarstvo. (4) Ministarstvo izrađuje i dostavlja Vladi godišnji izvještaj o ostvarenju Strateškog plana i Akcionog plana. (5) Izvještaj iz stava (4) ovog člana sadrži: a) rezultate ostvarene u prethodnoj godini u odnosu na postavljene ciljeve, b) ocjenu uticaja ostvarenih rezultata implementacije, c) prijedlog mjera za povećanje efikasnosti implementa-cije i d) ocjenu potrebe dorade Strateškog plana i Akcionog plana. Član 7. (Usklađivanje planova) (1) Dugoročni i kratkoročni planovi energetskih subjekata u naftnom sektoru trebaju biti usklađeni sa Strategijom razvoja naftnog sektora. (2) Jedinice lokalne i kantonalne uprave obavezne su harmonizirati svoje planske dokumente i dokumente energetskog razvoja sa Strategijom razvoja naftnog sektora. Član 8. (Bilans naftnih derivata) (1) Godišnji bilans naftnih derivata donosi se u okviru energetskog bilansa. (2) Bilans iz stava (1) ovog člana donosi se najkasnije do 31. oktobra tekuće godine za iduću godinu i obavezno sadrži: a) plan potreba po pojedinim vrstama naftnih derivata; b) plan osiguranja pojedinih vrsta naftnih derivata; c) način na koji se osiguravaju potrebe snabdijevanja po pojedinim vrstama naftnih derivata; d) godišnji plan, odnosno mjesečne planove nabavke naftnih derivata; e) godišnji plan, odnosno mjesečne planove potrošnje naftnih derivata; f) plan gubitaka zbog evaporacije, kala i rastura uskladištenih naftnih derivata; g) plan zaliha naftnih derivata; h) plan organizacije remonta i rekonstrukcija skladišnih kapaciteta; i) godišnji nivo raspoloživih rezervnih kapaciteta postrojenja i objekata. III. ENERGETSKE DJELATNOSTI U SEKTORU NAFTNE PRIVREDEČlan 9. (Energetske djelatnosti) Energetske djelatnosti u sektoru naftne privrede u smislu ovog zakona su: a) proizvodnja naftnih derivata, Broj 52 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 2. 7. 2014. b) trgovina na veliko naftnim derivatima izuzev LPG, c) transport naftnih derivata drumskim ili željezničkim saobraćajem, d) trgovina na malo naftnim derivatima, e) skladištenje naftnih derivata izuzev LPG i f) trgovanje LPG. Član 10. (Način obavljanja energetskih djelatnosti) (1) Energetske djelatnosti iz člana 9. ovog zakona obavljaju se na način kojim se osigurava sigurno snabdijevanje tržišta naftnih derivata na principima konkurencije, nediskrimi-nacije, energetske efikasnosti, zaštite okoliša, transpa-rentnosti i čuvanja poslovne tajne učesnika na tržištu naftnih derivata. (2) Energetskim djelatnostima iz člana 9. ovog zakona ne mogu se baviti privredna društva kojima promet naftnim derivatima nije osnovna djelatnost. Član 11. (Uvjeti za obavljanje energetske djelatnosti) (1) Za obavljanje energetskih djelatnosti iz člana 9. tač. a), b), c), e) i f) ovog zakona energetski subjekt mora posjedovati Licencu. (2) Za obavljanje energetske djelatnosti iz člana 9. tačka c) ovog zakona energetski subjekt mora posjedovati certifikate za prijevoz opasnih materija za svaku jedinicu koju koristi za transport, te odgovarajuće dozvole za vozače. (3) Za obavljanje energetske djelatnosti iz člana 9. tačka f) ovog zakona energetski subjekt mora: a) raspolagati vlastitim ili unajmljenim skladišnim prostorom (terminal za LPG) izgrađenim u skladu sa važećim propisima o izgradnji i opremanju postroje-nja za zapaljive tečnosti i uskladištenju i pretakanju zapaljivih tečnosti, a čiji kapacitet mora iznositi minimalno 150 m3 u jednom ili više rezervoara i najmanje jednu vlastitu cisternu za promet LPG i b) ukoliko raspolaže punionicom LPG mora posjedovati boce za punjenje u količini većoj od 2000 boca kapaciteta od 10kg i uređajem za ispitivanje nepropusnosti prilikom punjenja boca. (4) Skladišta iz stava (3) ovog člana moraju odgovarati odredbama Pravilnika iz člana 59. ovog zakona. Član 12. (Stručna komisija) (1) Stručnu komisiju za utvrđivanje ispunjenosti zahtjeva definiranih Pravilnikom iz člana 11. stav (4) ovog zakona (u daljnjem tekstu: komisija) imenuje Ministar. (2) Aktom o imenovanju komisije određuje se broj članova stručne komisije, period na koji se komisija imenuje i naknada za rad u stručnoj komisiji. (3) Stručna komisija zapisnikom utvrđuje činjenično stanje iz stava (1) ovog člana. (4) Stručna komisija predlaže ministru donošenje rješenja u skladu sa ovim zakonom i internim aktima Ministarstva. Član 13. (Uvoz naftnih derivata) Za obavljanje poslova uvoza naftnih derivata energetski subjekt mora posjedovati: а) Licencu za obavljanje energetske djelatnosti iz člana 9. tačka b) ovog zakona, b) rješenje Federalnog ministarstva trgovine u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10). Član 14. (Izgradnja objekta i zaštita okoline) (1) Energetski subjekti dužni su graditi, koristiti i održavati energetske objekte u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10), te odgovarajućim kantonalnim propisima koji reguliraju gradnju i prostorno uređenje. (2) Energetski subjekti iz stava (1) ovog člana dužni su se pridržavati i odredbi Zakona o zaštiti prirode ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/13), te odgovarajućih kantonalnih propisa koji reguliraju zaštitu okoliša. Član 15. (Dostavljanje podataka) (1) Energetski subjekti koji obavljaju energetske djelatnosti iz člana 9. tač. a), b), d), e) i f) ovog zakona i kupci dužni su Ministarstvu dostavljati podatke u skladu sa propisom iz stava (2) ovog člana. (2) Ministar će u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnik o dostavljanju podataka iz naftnog sektora, kojim će propisati obavezu dostavljanja podataka o mjesečnim i godišnjim prometovanim količinama naftnih derivata razvrstanim po vrsti naftnog derivata, tarifnom broju, dobavljaču i zemlji porijekla. Istim Pravilnikom regulirat će se i dostava podataka koji se odnose na plasman naftnih derivata na tržištu Federacije BiH razvrstanih po vrsti naftnog derivata, tarifnom broju i dobavljaču. IV. REGULIRANJE NAFTNOG SEKTORAČlan 16. (Reguliranje energetskih djelatnosti) Reguliranje energetskih djelatnosti iz člana 9. ovog zakona vrši Regulatorna komisija. Član 17. (Osnovne nadležnosti Regulatorne komisije) (1) Regulatorna komisija, u smislu ovog zakona, ima sljedeće nadležnosti: a) nadzor i reguliranje odnosa između uvoznika, trgo-vaca na veliko, trgovaca na malo, transportera i kupa-ca naftnih derivata u skladu sa ovim zakonom i provedbenim aktima Regulatorne komisije; b) izdavanje ili oduzimanje Licenci za obavljanje energetskih djelatnosti. (2) Regulatorna komisija osigurava nediskriminaciju, efikasnu konkurenciju i efikasno funkcioniranje tržišta naftnih derivata, obraćajući posebnu pažnju na sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima. (3) Regulatorna komisija finansira se iz prihoda od regulatornih i jednokratnih naknada koje će naplaćivati od imalaca dozvola koji se bave energetskim djelatnostima iz člana 9. ovog zakona i prihoda od naknada za dozvole koje izdaje, uključujući i naknade troškova na osnovu arbitraže. (4) Iznos naknada iz stava (3) ovog člana određuje se tako da pokrivaju realne troškove rada Regulatorne komisije. Član 18. (Osnovne obaveze Regulatorne komisije) U izvršavanju svojih ovlaštenja i obavljanju svojih funkcija, u smislu ovog zakona, Regulatorna komisija obavezna je: a) u skladu sa politikom i reformom naftnog sektora osigurati transparentne i ravnopravne odnose između svih učesnika na tržištu; b) štititi prava učesnika u naftnom sektoru (uvoznika, trgovaca na veliko, trgovaca na malo, transportera i Srijeda, 2. 7. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 52 - Strana 15 kupaca naftnih derivata) putem usklađivanja njihovih interesa; c) stvarati uvjete za konkurentnost na tržištu naftnih derivata. Član 19. (Dozvola za rad - Licenca) (1) Licencu za obavljanje energetske djelatnosti iz člana 11. stav (1) ovog zakona daje Regulatorna komisija. (2) Licenca se izdaje na period do pet godina. (3) Licenca nije potrebna za: a) trgovinu na malo naftnim derivatima, b) skladištenje naftnih derivata i LPG koji se koriste za vlastite potrebe u količini koja ne prelazi nivo od 100 tona/godišnje i c) prodaju LPG u bocama po ovlaštenju iz člana 37. ovog zakona i pod nadzorom energetskog subjekta koji posjeduje Licencu za trgovanje LPG. Član 20. (Sadržaj Licence) (1) Licenca sadrži sljedeće elemente: a) naziv energetskog subjekta, b) energetsku djelatnost za koju je podnesen zahtjev za davanje Licence, c) spisak objekata i podatke o kapacitetu objekata za obavljanje određene energetske djelatnosti, d) podatke u pogledu ispunjenosti kriterija za obavljanje određene energetske djelatnosti i e) period na koji se daje Licenca. (2) Regulatorna komisija daje Licencu u formi rješenja. (3) Rješenje iz stava (2) ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda. Član 21. (Izdavanje Licence) Licenca se može dati pravnom licu: a) koje je registrirano za obavljanje energetske djelat-nosti, b) koje raspolaže postrojenjima, uređajima i opremom, ispunjava tehničke, sigurnosne, ekološke i druge uvjete iz ovog zakona, c) koje ima u radnom odnosu potreban broj stručno osposobljenih zaposlenika, ukoliko su takvi zaposle-nici neophodni za obavljanje energetske djelatnosti za koju je podnesen zahtijev za Licencu (što dokazuje potvrdom o položenom stručnom ispitu), d) koje raspolaže finansijskim sredstvima, ili dokaže da ih može osigurati, potrebnim za obavljanje energetske djelatnosti, e) kojem nije oduzeta Licenca za obavljanje energetske djelatnosti za koju traži Licencu u posljednjih 10 godina koja prethodi godini podnošenja zahtjeva, f) čiji članovi uprave, odnosno druga njima odgovorna lica nisu bila u posljednjih pet godina pravomoćno osuđena za krivično djelo povezano sa obavljanjem energetskih djelatnosti, g) koje ispunjava i druge propisane uvjete predviđene Pravilnikom. Član 22. (Oduzimanje Licence) (1) Licenca se prije isteka njenog važenja može oduzeti privremeno ili trajno. (2) Postupku oduzimanja Licence prethodi pisana opomena Regulatorne komisije. Nakon što Regulatorna komisija zaprimi odgovor na opomenu od vlasnika Licence, ili on ne odgovori u roku koji odredi Regulatorna komisija, provodi se postupak oduzimanja Licence. Ako u toku postupka vlasnik Licence ispuni propisane uvjete za obavljanje energetske djelatnosti, Regulatorna komisija može obustaviti postupak oduzimanja Licence. (3) Postupak za oduzimanje Licence obavlja se na isti način kao i postupak za davanje Licence. (4) Postupku trajnog oduzimanja Licence prethodi postupak privremenog oduzimanja Licence. (5) Postupak trajnog oduzimanja Licence provodi se ako energetski subjekt ne otkloni nedostatak u roku određenom aktom o privremenom oduzimanju Licence ili ne otkloni nedostatke u radu u roku određenom rješenjem nadležnog inspektora. Član 23. (Razlozi za oduzimanje Licence) (1) Regulatorna komisija oduzet će Licencu ukoliko utvrdi da vlasnik Licence: a) prestane ispunjavati neke od uvjeta iz člana 21. stav 1. tač. a), b), c) ili d) ovog zakona, b) krši carinske propise, ne izmiruje svoje poreske obaveze, uvjete definirane ekološkom dozvolom i tehničke propise iz ove oblasti, c) ne poštuje uvjete i rokove postavljene Licencom, d) ne obavlja odobrenu energetsku djelatnost o čemu je bio dužan obavijestiti Regulatornu komisiju, e) ne dostavlja Regulatornoj komisiji tražene podatke i informacije, f) namjerno dostavi Regulatornoj komisiji netačne podatke i informacije, g) ne omogući Regulatornoj komisiji direktan pristup opremi i dokumentaciji, h) postane finansijski nesolventan, odnosno proglasi stečaj ili likvidaciju i i) ne ispunjava i druge propisane uvjete predviđene Pravilnikom. (2) Regulatorna komisija može na osnovu izvještaja Federalne uprave za inspekcijske poslove oduzeti Licencu ukoliko vlasnik Licence ne izvršava obaveze utvrđene odredbama ovog zakona koje se odnose na kontrolu kvaliteta naftnih derivata. Član 24. (Registar Licenci) (1) Regulatorna komisija vodi Registar Licenci. (2) Registar Licenci sastoji se od svih spisa (predmeta) koji obuhvataju sve akte i priloge koji se odnose na isto pitanje i čine posebnu cjelinu. (3) Registarski spis sadrži: a) zahtjev za davanje Licence za obavljanje Licencirane energetske djelatnosti, b) dokumente i priloge koji se podnose uz zahtjev za davanje Licence, c) rješenje po zahtjevu i d) Licencu za obavljanje Licencirane energetske djelatnosti, rješenje o izmjenama i dopunama, obnavljanju ili oduzimanju Licence. (4) Regulatorna komisija vodi zbirni registar u elektronskom obliku koji sadrži sljedeće podatke: a) registarski broj Licence, b) naziv i sjedište vlasnika Licence, c) datum upisa u Registar Licenci, d) identifikacioni broj vlasnika Licence, e) datum izdavanja Licence, f) datum isteka Licence i g) datum donošenja rješenja o izmjenama, dopunama, obnavljanju ili oduzimanju Licence. (5) Izvod iz Registra javna je isprava. Broj 52 - Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 2. 7. 2014. Član 25. (Pravilnik o izdavanju Licenci) Pravilnikom o izdavanju Licenci za obavljanje energetske djelatnosti iz sektora naftne privrede, koji donosi Regulatorna komisija u roku 30 dana od dana usvajanja izmjena Statuta Regulatorne komisije usklađenih sa odredbama ovog zakona, utvrđuju se: a) vrste Licenci, b) postupak podnošenja zahtjeva, c) potrebni akti i dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev, d) formulari za podnošenje zahtjeva, e) period važenja Licence, f) kriteriji za izdavanje Licence, g) uvjeti Licence (zajednički i posebni), h) zahtjev za dodatnim informacijama, i) obnavljanje Licence i j) izmjene i dopune Licence. Član 26. (Uvjeti nadgledanja) (1) Regulatorna komisija nadgleda obavljanje licencirane energetske djelatnosti. (2) Vlasnik Licence za vrijeme trajanja Licence Regulatornoj komisiji dostavlja izvještaj o svim promjenama vezanim uz kriterije definirane Pravilnikom iz člana 25. ovog zakona, odmah po nastanku promjena. (3) Vlasnik Licence za vrijeme trajanja Licence Regulatornoj komisiji dostavlja godišnji izvještaj o finansijskom poslovanju. (4) Vlasnik Licence dostavlja sve podatake koje Regulatorna komisija traži u toku vremenskog perioda za koji je Licenca izdata. (5) Regulatorna komisija može izvršiti i kontrolu postrojenja i dokumenata vezanih uz Licence u prostorijama vlasnika Licence (periodično najavljene i nenajavljene posjete). (6) Regulatorna komisija nadgleda sve aspekte usaglašavanja vlasnika Licence sa uvjetima Licence, kao i svim odredbama ovog zakona. (7) Regulatorna komisija nadgleda pridržavanje vlasnika Licence uvjeta iz Licence i ovog zakona. Član 27. (Stručni ispit) (1) Stručna osposobljenost za obavljanje poslova iz naftnog sektora, navedenih u stavu (2) ovog člana, provjerava se polaganjem stručnog ispita. (2) Poslovi iz naftnog sektora za koje je potreban stručni ispit su: a) odgovorno lice u skladištu/terminalu naftnih derivata i b) odgovorno lice u skladištu/pretakalištu LPG. (3) Ministar će u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnik o uvjetima, načinu i troškovima polaganja stručnih ispita za odgovorne radnike iz energetskog sektora. (4) Stručni ispit polaže se pred stručnom komisijom koju imenuje Ministar. (5) Aktom o imenovanju komisije određuje se broj članova stručne komisije, vrijeme na koje se komisija imenuje i naknada za rad u stručnoj komisiji. (6) Stručni ispiti koji su položeni do momenta stupanja na snagu ovog zakona pred ovlaštenim institucijama smatraju se važećim. V. SIGURNOST SNABDIJEVANJA TRŽIŠTA NAFTNIM DERIVATIMAČlan 28. (Sigurnost snabdijevanja) (1) Ministarstvo nadzire i poduzima aktivnosti u svrhu sigurnog, redovnog i kvalitetnog snabdijevanja naftnim derivatima. (2) Vlada na prijedlog Ministarstva donosi plan intervencije u slučaju poremećaja na tržištu Federacije BiH i neočeki-vanog ili neprekidnog nedostatka naftnih derivata, velikih prirodnih nepogoda, tehnoloških katastrofa ili neočekivanog i visokog rasta cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu. Član 29. (Cijene naftnih derivata) (1) Cijene naftnih derivata formiraju se u skladu sa tržišnim uvjetima. (2) U slučaju poremećaja na tržištu naftnih derivata u Fede-raciji BiH ili u slučajevima ozbiljnih prekida u snabdije-vanju, Vlada može propisati način određivanja najviše cijene pojedinih naftnih derivata, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja Ministarstva. (3) Obračun iz stava (2) ovog člana zasniva se na mjerljivim tržišnim elementima, a uključuje: cijenu naftnih derivata na tržištu, devizni kurs, carinu, troškove primarnog skladištenja i distribucije, maržu, akcize i druge indirektne poreze. Član 30. (Taksa za uspostavu rezervi naftnih derivata) (1) Taksa je namjenski javni prihod koji se propisuje ovim zakonom i namijenjena je za finansiranje uspostavljanja rezervi naftnih derivata u Federaciji BiH i prihod je Operatora. (2) Taksa iz stava (1) ovog člana plaća se na promet naftnih derivata koji služe za krajnju potrošnju u visini od 0.01 KM po litru naftnih derivata, uključujući i LPG koji se koristi u motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem. (3) Obveznici takse iz stava (1) ovog člana su: energetski subjekti koji se bave prometom naftnih derivata na malo i kupac koji naftne derivate koristi za namjene utvrđene članom 2. tačka g) ovog zakona. (4) Iznos takse iz stava (2) ovog člana sadržan je u maloprodajnoj cijeni svih naftnih derivata u distribuciji tako što se dodaje na već utvrđenu maloprodajnu cijenu u kojoj taksa nije sadržana. (5) Ako je obveznik takse iz stava (2) ovog člana kupac, taksu obračunava na ukupno nabavljene količine naftnih derivata u toku mjeseca. (6) Energetski subjekt koji se bavi energetskom djelatnosti iz člana 9. tačka d) ovog zakona prilikom prodaje naftnih derivata dužan je na ispostavljenom računu posebno evidentirati iznos takse. (7) Obaveznici iz stava (3) ovog člana taksu iz stava (2) ovog člana plaćaju do 20. u mjesecu za protekli mjesec na uplatni - depozitni račun sa kojeg se prenosi na poseban namjenski podračun Jedinstvenog računa Trezora Federacije Bosne i Hercegovine. (8) Za neplaćenu i nepravovremenu plaćenu taksu plaća se zatezna kamata propisana za javne prihode u Federaciji BiH. Srijeda, 2. 7. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 52 - Strana 17 (9) Nadzor nad primjenom ovog zakona u dijelu takse vrši Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine. (10) Federalni ministar finansija propisat će obrazac i način uplate takse iz stava (1) ovog člana. (11) Ministar će Pravilnikom iz člana 15. stav (2) ovog zakona propisati sadržaj i način dostavljanja podataka o uplatama takse. Član 31. (Namjenski utrošak sredstava prikupljenih na osnovu takse) (1) Način namjenskog utroška sredstava utvrđuje Vlada na prijedlog Ministarstva. (2) Namjenskim utroškom sredstava iz stava (1) ovog člana smatra se: a) kupovina naftnih derivata s ciljem formiranja rezervi naftnih derivata, b) ugovaranje osiguranja rezervi naftnih derivata, c) kontrola kvaliteta rezervi naftnih derivata, d) osiguranje tehničko-tehnološke ispravnosti postrojenja i skladišta za skladištenje naftnih derivata i e) troškovi rada Operatora. Član 32. (Kvalitet naftnih derivata) (1) Naftni derivati koji se uvoze i/ili stavljaju u promet na teritoriji Federacije BiH moraju zadovoljavati kvalitet utvrđen standardima: a) bezolovni motorni benzini - BAS EN 228:2008, b) dizel-goriva - BAS EN 590:2008, c) lož-ulje ekstra lahko "LUEL" - BAS 1002:2004, d) lož-ulje lahko specijalno "LS", srednje "S" i teško "T" moraju zadovoljavati fizičko-hemijske karakteristike definirane važećim standardima i Odlukom, e) LPG za upotrebu u automobilima BAS EN 589:2011 i f) LPG za upotrebu u industriji i domaćinstvima JUS B.H2.134:1962 - do donošenja BAS standarda. (2) Naftni derivati koji se prodaju na tržištu mogu sadržavati biogoriva u skladu sa propisima o kvalitetu biogoriva, kvalitetu naftnih goriva i drugim propisima koji su na snazi u Federaciji BiH. (3) Energetski subjekti koji uvoze i/ili stavljaju u promet naftne derivate iz st. (1), (2) i (3) ovog člana dužni su, uz navedeno gorivo, priložiti dokumente definirane Odlukom. (4) Energetskim subjektima koji uvoze i/ili stavljaju u promet naftne derivate iz st. (1) i (2) ovog člana nije dozvoljeno korištenje sredstava za poboljšanje parametara goriva direktnim dodavanjem gorivu. Član 33. (Unutrašnji promet gorivom nižeg kvalitetnog nivoa) Na teritoriji Federacije BiH nije dozvoljena prodaja goriva nižeg kvalitetnog nivoa od kvaliteta goriva definiranog članom 32. ovog zakona. Član 34. (Interna stanica za snabdijevanje gorivom) (1) Kontroli kvaliteta goriva podliježu i interne stanice za snabdijevanje gorivom. (2) Broj uzoraka za kontrolu kvaliteta utvrđuje se na osnovu prometovanih količina u protekloj godini. (3) Broj uzoraka iz stava (2) ovog člana utvrđuje se u skladu sa obimom monitoringa preciziranim Odlukom i u skladu sa stavom (3) člana 35. ovog zakona. (4) Vlasnici internih stanica za snabdijevanje gorivom dužni su u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona Ministarstvu dostaviti podatke o lokaciji, kapacitetu, godini izgradnje interne stanice, te vrsti i godišnjoj količini naftnih derivata kojom se prometuje. (5) Vlasnici novoizgrađenih internih stanica za snabdijevanje gorivom dužni su odmah, nakon izvršenog tehničkog prijema stanice, Ministarstvu dostaviti podatke iz stava (4) ovog člana. Član 35. (Kontrola kvaliteta) (1) Praćenje kontrole kvaliteta i količina naftnih derivata (u daljnjem tekstu: monitoring) vrši se u skladu sa Odlukom i ovim zakonom. (2) Monitoring se obavlja po Programu utvrđivanja usklađe-nosti kvaliteta tečnih naftnih goriva (u daljnjem tekstu: Program) koji, najmanje jednom godišnje Pravilnikom propisuje Ministarstvo. (3) Program propisuje obim monitoringa svih vrsta tečnih goriva i LPG i dinamiku provođenja monitoringa za svakog energetskog subjekta posebno. (4) Dinamiku provođenja monitoringa definiranu po energet-skom subjektu, energentu, broju uzoraka i inspekcijskom tijelu utvrđuje Ministarstvo najmanje jednom mjesečno i dostavlja Federalnoj upravi za inspekcijske poslove - Tehnička inspekcija. Na osnovu dinamike provođenja monitoringa Federalna uprava za inspekcijske poslove dostavlja naredbu inspekcijskim tijelima za uzimanje uzoraka. (5) Monitoring kvaliteta goriva provodi inspekcijsko tijelo koje koristi usluge akreditirane laboratorije, koja ima sjedište na teritoriji Federacije BiH, o čemu izdaje Uvjerenje o usklađenosti. (6) Ukupan broj uzoraka jednog energenta, definiranih progra-mom, proporcionalno će se rasporediti na akreditirana i ovlaštena inspekcijska tijela u skladu sa obimom akreditacije ispitnih laboratorija. (7) Izvještaj o provedbi dinamike provođenja monitoringa za prethodni mjesec inspekcijska tijela dostavljaju Ministar-stvu i Federalnoj upravi za inspekcijske poslove najkasnije do 7. u tekućem mjesecu, osim Uvjerenja o usklađenosti kvaliteta za goriva koja ne zadovoljavaju kvalitet koja se dostavljaju odmah. (8) Energetski subjekt nema mogućnost izbora inspekcijskog tijela i dužan je dozvoliti uzorkovanje propisano stavom (4) ovog člana. (9) Kontrolu provođenja programa, po dinamici iz stava (4) ovog člana, obavlja Federalna uprava za inspekcijske poslove. (10) Troškove izvođenja monitoringa snosi energetski subjekt. (11) Metodologiju izračuna troškova izvođenja monitoringa donosi Regulatorna komisija. Na osnovu ove metodologije, najmanje jednom godišnje, Regulatorna komisija utvrđuje iznos troškova izvođenja monitoringa. (12) Kontrolu prometa naftnih derivata vrše organi tržišne inspekcije, koji, pored količinske i organoleptičke kontrole, kontroliraju i usklađenost dokumenta koji prate tečna naftna goriva koja se stavljaju u promet na tržište Federacije BiH sa Odlukom i ovim zakonom, o čemu izdaju potvrdu. (13) Sadržaj potvrde iz stava (12) ovog člana definiran je Pravilnikom iz člana 15. stav (2) ovog zakona. (14) U slučaju da organi tržišne inspekcije utvrde da energetski subjekt nije pravovremeno dostavio izvještaj o prometu naftnim derivatima ili je dostavio pogrešne podatke, nalažu upravne i druge mjere u skladu sa svojim ovlaštenjima i o tome obavještava Ministarstvo. Član 36. (Obim monitoringa LPG) (1) Broj uzoraka za LPG utvrđuje se na osnovu prometovanih količina LPG u protekloj godini. Broj 52 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 2. 7. 2014. (2) Obim, način i uvjeti vršenja monitoringa kvaliteta LPG iz stava (1) ovog člana definirat će se Pravilnikom koji će donijeti Ministarstvo u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 37. (Stavljanje u promet LPG u bocama) (1) LPG u bocama u promet može stavljati energetski subjekt koji ima Licencu za obavljanje energetske djelatnosti iz člana 9. tačka f) ovog zakona. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, LPG u bocama na tržište može stavljati i prodavač pod uvjetom da je sklopio ugovor o ovlaštenju i nadzoru sa energetskim subjektom iz stava (1) ovog člana. (3) Energetski subjekt iz stava (1) ovog člana Ministarstvu dostavlja: a) obavještenje koje sadrži ime i adresu prodavača, sa regijom prodaje najkasnije sedam dana po sklapanju pojedinačnog ugovora o ovlaštenju i nadzoru prodaje sa prodavačem i b) listu svih prodavača najkasnije do 15. decembra za svaku narednu godinu. Član 38. (Operativne zalihe) (1) Operativne zalihe formiraju se radi osiguranja stabilnosti proizvodnje električne i/ili toplotne energije za tržište i za kupce koji zahtijevaju posebnu sigurnost i kvalitet snabdijevanja u Federaciji BiH, te za stabilno i sigurno odvijanje zračnog saobraćaja. (2) Operativne zalihe formiraju se na nivou petnaestodnevnih prosječnih potreba u prethodnoj kalendarskoj godini. (3) Operativne zalihe formiraju se za sljedeće naftne derivate: dizel-goriva, lož-ulja, gorivo za mlazne motore i LPG i to isključivo u rezervoarima lociranim na teritoriji Federacije BiH. (4) Obaveznici osiguranja operativnih zaliha su: a) energetski subjekti koji u proizvodnji električne i toplinske energije za tržište, tarifne kupce ili za vlastite potrebe koriste naftne derivate iz stava (3) ovog člana, b) javne ustanove iz oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite koje proizvode ili mogu proizvoditi električnu ili toplotnu energiju za vlastite potrebe iz naftnih derivata iz stava (3) ovog člana i c) energetski subjekti koji pružaju uslugu snabdijevanja naftnim derivatima na aerodromima otvorenim za međunarodni saobraćaj. (5) Obveznici iz stava (4) ovog člana dužni su čuvati operativne zalihe u vlastitim skladištima ili ih osigurati ugovoranjem o prvenstvu kupovine sa energetskim subjektima iz člana 9. tač. b) i e) ovog zakona u njihovim skladištima. (6) Pravilnik kojim se definiraju postupci, rokovi, način čuvanja, dinamika uspostavljanja operativnih zaliha i obavještavanje o zalihama donosi Ministar. VI. OBAVEZNE ZALIHE NAFTNIH DERIVATAČlan 39. (Obavezne zalihe) Obavezne zalihe naftnih derivata formirat će se radi osiguranja snabdijevanja naftnim derivatima u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti Bosne i Hercegovine zbog vanrednih poremećaja u snabdijevanja. Obavezne zalihe naftnih derivata formirat će se u skladu sa direktivom 2009/119/EC. VII. REZERVE NAFTNIH DERIVATAČlan 40. (Rezerve naftnih derivata) (1) Rezerve naftnih derivata formiraju se i koriste radi osiguranja snabdijevanja naftnim derivatima Federacije BiH u slučaju prijetnje energetskoj sigurnosti uzrokovanoj vanrednim poremećajima u snabdijevanju. (2) Vlada, na prijedlog Ministarstva, donosi odluku i uvjete pod kojima se puštaju na tržište i koriste rezerve naftnih derivata iz stava (1) ovog člana. (3) Odlukom iz stava (2) ovog člana određuju se i energetski subjekti koji su dužni izvršiti distribuciju rezervi naftnih derivata na teritoriji Federacije BiH. (4) Rezerve iz stava (1) ovog člana uključuju sljedeće grupe naftnih derivata: a) motorne benzine, b) dizel-gorivo i c) lož-ulje - LUEL. (5) Rezerve naftnih derivata iz stava (3) ovog člana čuvaju se u gotovim proizvodima isključivo u skladištima koja su u vlasništvu ili posjedu Operatora i ne mogu biti predmetom izvršenja. (6) Skladišta iz stava (5) ovog člana mogu se registrirati i kao carinska skladišta u skladu sa posebnim propisima. (7) Skladišta iz stava (5) ovog člana mogu se iznajmljivati drugim energetskim subjektima u skladu sa zakonima. (8) Na prijedlog Operatora Ministar donosi propis kojim definira način osiguranja, organizaciju skladištenja, regionalni raspored i dinamiku formiranja i zanavljanja rezervi naftnih derivata. Član 41. (Operator rezervi naftnih derivata) (1) Ovim zakonom osniva se Operator rezervi naftnih derivata i utvrđuju ciljevi poslovanja i djelatnost, kapital, vlasništvo, ovlaštenja, organi, finansijski plan i obavještavanje i druga pitanja značajna za rad Operatora. (2) Operator iz stava (1) ovog člana posluje pod nazivom "Operator - Terminali Federacije" d.o.o. Sarajevo. (3) Skraćeni naziv Operatora je Terminali Federacije. (4) Operator posluje u skladu sa Zakonom o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09, 63/10 i 75/13), ako ovim zakonom nije drugačije propisano. Član 42. (Kapital Operatora) (1) Kapital Operatora je u 100% vlasništvu Federacije BiH. (2) Postojeći kapital privrednog društva "Terminali Federacije" d.o.o. Sarajevo utvrđen Odlukom o osnivanju privrednog društva za skladištenje tečnih goriva "Terminali Federacije" d.o.o. Sarajevo ("Službene novine Federacije BiH", br. 60/03, 51/04, 8/05, 13/05, 64/05, 8/09, 99/12, 2/13, 70/13, 14/14 i 22/14), danom stupanja na snagu ovog zakona postaje kapital Operatora. (3) Odluku o povećanju ili smanjenju kapitala Operatora donosi Skupština Operatora na prijedlog Vlade. Član 43. (Organi Operatora) Organi Operatora su Skupština, Nadzorni odbor, Uprava i Odbor za reviziju. Član 44. (Ciljevi poslovanja Operatora) (1) Operator je jedini ovlašten za uspostavu i zanavljanje rezervi naftnih derivata i sa njima ne smije poslovati bez prethodno pribavljene pisane saglasnosti Ministarstva. Srijeda, 2. 7. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 52 - Strana 19 (2) Aktivnosti iz stava (1) ovog člana Operator obavlja u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06, 12/09, 60/10 i 87/13) i ovim zakonom. (3) Prilikom nabavke naftnih derivata, radi uspostave ili zanavljanja rezervi naftnih derivata, Operator nije dužan uplaćivati taksu. (4) Operator je dužan ovlaštenim predstavnicima Ministarstva omogućiti pregled pratećih dokumenata i kontrolu uspostavljanja rezervi naftnih derivata. (5) Ministarstvo i Operator dužni su čuvati sve dokumente, podatke i statističke dokumente koji se odnose na vrstu, količinu, kvalitet i razmještaj rezervi naftnih derivata najmanje pet godina od dana njihovog nastanka. Član 45. (Djelatnosti Operatora) (1) Djelatnosti Operatora, između ostalih, su: a) trgovina na veliko tekućim gorivima i srodnim proizvodima, b) skladištenje naftnih derivata, c) stavljanje rezervi naftnih derivata na tržište u slučaju poremećaja snabdijevanja, d) organizacija, nadzor i upravljanje količinama i kvalitetom rezervi naftnih derivata, e) prikupljanje i obrada podataka o stanju i prometu operativnih zaliha naftnih derivata i rezervi naftnih derivata, f) saradnja sa ministarstvima i nadležnim inspekcijama u skladu sa posebnim propisima, g) saradnja sa domaćim i inozemnim energetskim tijelima i/ili subjektima i h) osiguranje tehničko-tehnološke ispravnosti postrojenja i skladišta za skladištenje naftnih derivata. (2) Skladištenje rezervi naftnih derivata u objektima u vlasništvu Operatora, te upravljanje ovim objektima Operator ne može povjeriti drugom energetskom subjektu. Član 46. (Finansijski plan i izvještaj) (1) Operator posluje na osnovu godišnjeg finansijskog plana koji donosi Skupština Operatora i kojim se utvrđuju ciljevi i rokovi za provođenje finansijskog plana. Poseban dio finansijskog plana mora sadržavati način korištenja takse i rok u kojem će se operativne zalihe u cijelosti zamijeniti zalihama naftnih derivata Operatora. (2) Operator tokom poslovne godine podnosi Ministarstvu izvještaj o poslovanju čiji sastavni dio je prijedlog mjera za prevazilaženje eventualnih problema u poslovanju. VIII. NADZORČlan 47. (Upravni i inspekcijski nadzor) (1) Upravni nadzor, koji obuhvata nadzor nad primjenom odredbi ovog zakona i drugih propisa, nadzor nad obavljanjem poslova određenih ovim zakonom, nadzor nad zakonitošću upravnih i drugih akata koje donose nadležni organi, kao i nadzor nad njihovim postupanjem vrši Mini-starstvo i Federalno ministarstvo trgovine, svako u okviru svojih nadležnosti, u skladu sa ovlaštenjima propisanim ovim zakonom i Zakonom o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave ("Službene novine Federacije BiH", br. 58/02, 19/03, 38/05, 2/06, 8/06 i 61/06) u svrhu sigurnog, redovnog i kvalitetnog snabdijevanja naftnim derivatima. (2) Poslove inspekcijskog nadzora nad primjenom i provođe-njem ovog zakona vrše Tehnička i Tržišna inspekcija Federalne uprave za inspekcijske poslove, u skladu sa Zakonom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 69/05), neposrednim uvidom kod energetskog subjekta u pogledu primjene odredbi ovog zakona, kao i poduzimanju upravnih i drugih mjera i radnji u skladu sa Zakonom o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), a po postupku utvrđenom Zakonom o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99) i Zakonom o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 31/06) sa ciljem usklađivanja utvrđenih nepravilnosti sa propisima. (3) Nadzor će se prije svega vršiti redovnim kontrolama, ali i vanredno u slučajevima saznanja o eventualno uočenim nedostacima. (4) U okviru redovne kontrole Federalna inspekcija vrši: a) inspekcijski nadzor nad dostavom podataka nadležnim organima, b) kontrolu posjedovanja i valjanosti Licenci, c) kontrolu kvaliteta naftnih derivata i odgovarajuće dokumentacije, d) kontrolu provođenja programa i dinamike provođenja monitoringa, e) kontrolu označavanja pumpnih automata, f) kontrola ugovora između prodavača i ovlaštenog energetskog subjekta i g) kontrolu operativnih zaliha. (5) U slučaju potrebe za vanrednom kontrolom Federalna uprava za inspekcijske poslove će na pisani zahtjev Mini-starstva, odnosno Federalnog ministarstva trgovine, a u skladu sa odgovarajućim odredbama Zakona o inspekcija-ma u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 69/05) izvršiti vanrednu kontrolu u skladu sa zahtjevom. IX. KAZNENE ODREDBEČlan 48. (1) Za prekršaj bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 7.000,00 KM do 15.000,00 KM pravno lice ako: a) obavlja djelatnost suprotno odredbi člana 10. stav (2) ovog zakona, b) obavlja djelatnosti suprotno članu 11. stav (1) ovog zakona, c) ne uplati taksu u skladu sa članom 30. stav (7) ovog zakona, d) u svojstvu inspekcijskog tijela i/ili laboratorije izda netačno uvjerenje o usklađenosti kvaliteta tečnih naftnih goriva, odnosno netačan izvještaj o ispitivanju, odnosno postupi suprotno odredbama člana 35. ovog zakona, e) prodaje LPG u bocama suprotno odredbama člana 37. ovog zakona. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 3.000 KM. (3) Za ponovljeni prekršaj pravnog lica iz stava (1) tačka d) ovog člana Ministarstvo pokreće postupak za oduzimanje Licence. Član 49. (1) Za prekršaj bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 12.000,00 KM pravno lice ako: a) ne dostavlja nadležnim organima podatke iz člana 15. ovog zakona, b) ne iskaže iznos takse na računu u skladu sa članom 30. stav (6) ovog zakon
Zakon o prekršajima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 63/14 08.06.2014 SN FBiH 19/25 prekršaji,zakon,fbih Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 25 Члан 110. Застара права на враћање новчаног износа (1) Право неоправдано кажњеног лица и лица из члана 109. став (4) овог закона, да тражи накнаду штете, односно враћање новчаног износа, застарјева за једну годину од дана правоснажности рјешења, односно рјешења којим је прекршајни поступак био обустављен. (2) Застара из става (1) овог члана се прекида подношењем захтјева надлежном органу, министарству или управи надлежној за послове прекршаја. (3) Ако је захтјев за накнаду штете односно враћање новчаног износа поднијело неоправдано кажњено лице, послије његове смрти лица из члана 109. став (4) овог закона могу продужити поступак за остваривање захтјева у року од три мјесеца од дана смрти неоправдано кажњеног лица и то само у границама раније поднесеног захтјева. (4) Ако се неоправдано кажњено лице одрекло захтјева за наплату штете односно враћање новчаног износа, након његове смрти захтјев се не може поднијети. Члан 111. Поступак остваривања права (1) Овлашћено лице дужно је да се са својим захтјевом за накнаду штете обрати надлежном органу, министарству или управи надлежној за послове прекршаја, ради споразума о постојању штете и висини накнаде. (2) Ако до споразума не дође у року од три мјесеца од дана пријема захтјева, овлашћено лице може надлежном суду поднијети тужбу за накнаду штете против Федерације БиХ, кантона, града или општине у зависности у корист чијег буџета је плаћена новчана казна, одузета имовинска корист, укњижен одузети предмет или новчана вриједност одузетог предмета. (3) Захтјев за враћање новчаног износа подноси се органу управе надлежном за финансије у складу са ставом (2) овог члана. XVI - ПРЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ Члан 112. Прелазне одредбе везане за санкције (1) Одлуке о прекршајима које су постале правоснажне прије ступања на снагу овог закона извршиће се према одредбама овог закона. (2) Даном ступања на снагу овог закона све неплаћене новчане казне изречене за извршене прекршаје, као и трошкови поступка који су изречени у прекршајном поступку, а који су још предмет извршења, евидентираће се у Регистру новчаних казни на начин прописан чланом 102. овог закона. Члан 113. Престанак важења Закона (1) Даном ступања на снагу овог закона престаје да важи Закон о прекршајима Федерације Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 31/06 и 37/10). (2) У случају да су други закони у Федерацији у супротности са овим законом, примјењиваће се овај закон. (3) У поступку за одузимање имовинске користи прибављене прекршајем примјењиваће се одговарајуће одредбе посебног прописа који уређује одузимање имовинске користи. (4) Одредбе прописа којима се регулише висина новчаних казни у прекршајном поступку ускладиће се са одредбама овог закона у року од шест мјесеци од дана ступања на снагу овог закона. Члан 114. Ступање на снагу и примјена Закона Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Томислав Мартиновић, с. р. Предсједавајући Предстaвничког дома Парламента Федерације БиХ Сафет Софтић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O PREKRŠAJIMA Proglašava se Zakon o prekršajima, koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 06.05.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 05.06.2014. godine. Broj 01-02-585-02/14 29. jula 2014. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O PREKRŠAJIMA DIO PRVI I. OPĆE ODREDBE Član 1. Predmet Zakona Ovim zakonom definira se: prekršaj, prekršajne sankcije, postupak prema maloljetnicima, zastara, prekršajni postupak, prekršajni nalog, zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, usmeni pretres, rješenje o prekršaju, žalba, povrat u pređašnje stanje, ponavljanje postupka, evidencija i brisanje sankcija, izvršenje kazni, kao i druga pitanja od značaja za prekršaje na području Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). Član 2. Definicija prekršaja (1) Prekršaj predstavlja kršenje propisa, javnog poretka ili drugih društvenih vrijednosti koje nisu zaštićene krivičnim zakonima i drugim zakonima u kojima su propisana krivična djela, kao i kršenje drugih propisa kojima su određena obilježja prekršaja i za koje su propisane sankcije. (2) Odgovornost za prekršaj pretpostavlja izvršenu ili propuštenu protivpravnu skrivljenu radnju koja je propisom nadležnog organa određena kao prekršaj. (3) Nema prekršaja ukoliko je isključena protivpravnost ili krivica iako postoje sva bitna obilježja prekršaja. (4) Prekršaj može biti počinjen činjenjem ili nečinjenjem. (5) Nehat od izvršioca je dovoljan da se izvršilac smatra odgovornim za prekršaj, osim ako je odredbama o prekršajima propisano da će izvršitelj biti kažnjen za djelo počinjeno isključivo sa umišljajem. (6) Prekršaj mogu počiniti fizička i pravna lica. (7) Pokušaj izvršenja prekršaja nije kažnjiv. Član 3. Značenje izraza (1) Posebni izrazi u smislu ovog zakona imaju sljedeća značenja: 1) ovlašteni organ je bilo koji od sljedećih: a) nadležni policijski organ Bosne i Hercegovine, Federacije ili kantona, Број 63 - Страна 26 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014. b) nadležni inspekcijski organi ili c) ministarstvo, preduzeće ili drugo pravno lice koje ima javna ovlaštenja i u čiju nadležnost spada direktno ili indirektno provođenje bilo kojeg zakona ili propisa koji propisuju prekršaje; 2) Registar novčanih kazni i prekršajne evidencije je elektronska baza podataka o izrečenim novčanim kaznama za prekršaje, drugim prekršajnim sankcijama i troškovima postupka kao što je propisano u Zakonu o Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 56/08); 3) okrivljeni je pravno ili fizičko lice protiv kojeg je pokrenut prekršajni postupak; 4) oštećeni je pravno ili fizičko lice koje je pretrpjelo štetu koja je na bilo koji način nastala počinjenjem prekršaja; 5) sud je općinski sud u kojem je osnovano prekršajno odjeljenje; 6) drugostepeni sud je nadležni kantonalni sud; 7) kažnjenik je osoba za koju je konačnim prekršajnim nalogom ili pravomoćnim rješenjem o prekršaju ustanovljeno da je odgovorna za određeni prekršaj; 8) uručenje pismena poštom je uručenje putem preporučene pošte na adresu fizičkog lica koje je određeno u Registru prebivališta i boravišta, a koju vodi Glavni centar za obradu podataka u Bosni i Hercegovini ili na registriranu adresu sjedišta pravnog lica; 9) posao (rad) za opće dobro je neplaćeni rad u korist društva kojim se ne vrijeđa ljudsko dostojanstvo i ne ostvaruje profit i koji se može izreći samo uz pristanak učinitelja, a ne može trajati kraće od 10 sati niti duže od 120 sati, s tim što se ne može obavljati duže od dva sata dnevno. (2) Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog roda podrazumijeva uključivanje oba roda. (3) Značenje izraza navedenih u članu 2. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10 i 42/11 - u daljnjem tekstu: Krivični zakon) koristit će se u ovom zakonu ukoliko se kontekstom jasno ne zahtijeva drugačije. Član 4. Prava osoba okrivljenih za prekršaje Niko ne može biti kažnjen za prekršaj, niti se prema njemu mogu primijeniti prekršajne sankcije ako radnja koja mu se stavlja na teret prije nego što je bila izvršena nije bila zakonom, ili na zakonu osnovanom propisu određena kao prekršaj i za koju zakonom ili drugom na zakonu osnovanom propisu nije propisana vrsta i visina sankcije za učinitelja. Član 5. Svako ko je okrivljen da je počinio prekršaj ima pravo zahtijevati da o njegovoj odgovornosti za počinjeni prekršaj odluči sud, ukoliko on to zahtijeva u roku koji je propisan zakonom. Takve osobe imaju pravo da: 1) smatraju se nevinim dok se ne dokaže njihova odgovornost u skladu sa zakonom; 2) u najkraćem roku biti obaviještene detaljno i na jeziku koji razumiju o prirodi i razlogu optužbi protiv njih; 3) da im se da odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu njihove odbrane; 4) brani se lično, ili putem branitelja prema vlastitom izboru, ili ukoliko nemaju dovoljno sredstava, da im se on osigura besplatno kada to zahtijevaju interesi pravde; 5) ispitaju ili da se u njihovo ime ispitaju svjedoci koji ih terete i da se osigura prisustvo i saslušanje svjedoka u njihovu korist pod istim uvjetima kao i svjedoka koji ih terete; 6) dobiju besplatnu pomoć prevodioca ako ne razumiju jezik koji se upotrebljava u sudu. Član 6. (1) Ako se protiv odgovorne osobe u pravnom licu ne može pokrenuti postupak, postupak će se pokrenuti i provesti samo protiv pravnog lica. (2) Ako je pravno lice prestalo postojati ili postoje druge pravne smetnje za vođenje postupka, postupak će se pokrenuti i provesti samo protiv odgovorne osobe u pravnom licu. (3) Odgovornost odgovorne osobe za prekršaj ne prestaje zato što joj je prestao radni odnos u pravnom licu ili što je u registru subjekta upisa nakon počinjenja prekršaja izvršena promjena te odgovorne osobe. Član 7. Predstavnik okrivljene strane pravnog lica je osoba koja upravlja predstavništvom ili drugom poslovnom jedinicom tog pravnog lica u Federaciji, ukoliko za predstavnika pravnog lica ne bude određena druga osoba. Član 8. Osobe koje ne mogu biti predstavnici pravnog lica (1) Predstavnik pravnog lica ne može biti osoba koja je u istoj stvari svjedok. (2) Predstavnik pravnog lica ne može biti odgovorna osoba protiv koje se vodi postupak za isti prekršaj, ili osoba koja ističe da je postupala po naredbi druge odgovorne osobe ili organa upravljanja. (3) U slučajevima iz st. (1) i (2) ovog člana sud je dužan pozvati pravno lice da u roku osam dana odredi drugog predstavnika. Član 9. Diplomatski imunitet U pogledu vođenja prekršajnog postupka prema osobama koje uživaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini primjenjuju se pravila međunarodnog prava. Član 10. Za prekršaj ne mogu biti odgovorni Federacija, kanton, grad, općina i mjesne zajednice. Član 11. (1) Ako se prije započinjanja prekršajnog postupka utvrdi da je osoba protiv koje se pokreće postupak umrla, odnosno pravno lice protiv kojeg se pokreće postupak prestalo postojati, rješenjem će se odbaciti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, a ako se činjenica smrti ili prestanak postojanja pravnog lica utvrdi nakon započinjanja postupka, rješenjem će se obustaviti prekršajni postupak. (2) Ako se postupak može provesti protiv pravnog sljednika pravnog lica, neće se donositi rješenje iz stava (1) ovog člana, već će se zastati s postupanjem i postupak nastaviti nakon što ovlašteni organ na odgovarajući način izmijeni zahtjev. Ako je već doneseno rješenje iz stava (1) ovog člana, nakon što ovlašteni organ izmijeni zahtjev, to će se rješenje staviti van snage i nastaviti postupak. (3) Ako se nakon izdavanja prekršajnog naloga, a prije njegove pravomoćnosti ili stavljanja van snage, utvrdi da je okrivljeni umro, odnosno okrivljeno pravno lice prestalo postojati, rješenjem ovlaštenog organa će se prekršajni nalog staviti van snage. Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 27 (4) Rješenje iz st. (1) i (2) ovog člana donosi sud kod kojeg se nalazi spis u času utvrđenja smrti okrivljenika, odnosno prestanka postojanja pravnog lica. Član 12. Propisivanje prekršaja (1) Prekršaji i prekršajne sankcije mogu biti propisani zakonima Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona ili drugim propisima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Vlade Federacije, vlada kantona i odlukama gradskog ili općinskog vijeća. (2) Organi ovlašteni za donošenje propisa o prekršajima mogu propisivati samo kazne i zaštitne mjere predviđene ovim zakonom i u granicama koje određuje ovaj zakon. (3) Organi ovlašteni za donošenje propisa iz stava (1) ovog člana mogu propisivati prekršajne kazne i zaštitne mjere samo za povrede propisa koje oni donose u okviru svoje nadležnosti utvrđene Ustavom i zakonom, pod uvjetima određenim ovim zakonom. (4) Organ ovlašten da propisuje prekršajne kazne i zaštitne mjere ne može ovo pravo prenijeti na druge organe. Član 13. Vrijeme izvršenja prekršaja Prekršaj je izvršen u vrijeme kada je počinilac radio ili bio dužan raditi, bez obzira na to kada je posljedica nastupila. Član 14. Mjesto izvršenja prekršaja Prekršaj je izvršen kako u mjestu gdje je počinilac radio ili bio dužan raditi tako i u mjestu gdje je nastupila posljedica. Član 15. Nadležnost sudova (1) Sudovi u Federaciji stvarno su nadležni odlučivati o prekršajima iz člana 12. stav (1) koji su počinjeni na teritoriji Federacije. (2) Sud na čijem je području počinjen prekršaj mjesno je nadležan za vođenje prekršajnog postupka. Član 16. Izricanje prekršajne sankcije (1) Prekršajnu sankciju može izreći sud u prekršajnom postupku koji je pokrenut i proveden u skladu s ovim zakonom. (2) Ovlašteni organ može izreći prekršajnu sankciju putem izdavanja prekršajnog naloga u skladu s postupkom koji je propisan ovim zakonom. Član 17. Lišenje slobode i garancija kao osiguranje prisustva i plaćanja novčane kazne (1) Policijski službenik može na zahtjev ovlaštene službene osobe lišiti slobode osobu koja je osumnjičena za prekršaj, ali je dužna takvu osobu odmah, a najkasnije u roku 12 sati, izvesti pred sud kako bi se osiguralo njeno prisustvo u sudu pod sljedećim uvjetima: 1) kada osoba odbija ili nije u mogućnosti otkriti svoj identitet, 2) kada osoba nije nastanjena u Bosni i Hercegovini ili privremeno boravi u inozemstvu, a postoji sumnja da može pobjeći kako bi izbjegla odgovornost za prekršaj ili 3) kada postoji opasnost da će osoba nastaviti sa vršenjem prekršaja, ili ponovo počiniti istovrsni prekršaj. (2) Sud mora ispitati okrivljenog odmah a najkasnije u roku 12 sati od trenutka kada je ta osoba lišena slobode. (3) Svako lišenje slobode može biti određeno samo ako se ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom, mora biti razumno i u skladu s prirodom počinjenog prekršaja, a mora se voditi računa o starosti i drugim ličnim osobinama te osobe, tako da dužina trajanja lišenja slobode odgovara okolnostima. Svaka osoba lišena slobode u skladu s odredbama ovog člana mora biti u najkraćem roku obaviještena detaljno i na jeziku koji razumije o razlozima za lišenje slobode, kao i o prekršaju koji joj se stavlja na teret. (4) Radi osiguranja prisustva pred sudom policija ili drugi ovlašteni organ može zahtijevati od osobe koja je okrivljena za prekršaj, a nema prebivalište u Bosni i Hercegovini ili privremeno boravi u inozemstvu a želi napustiti Bosnu i Hercegovinu prije okončanja postupka, a za koju postoji sumnja da može pobjeći kako bi izbjegla odgovornost za prekršaj, da preda svoj pasoš ili drugi identifikacijski dokument do pojavljivanja na sudu, ali ne duže od 24 sata. Uz prekršajni nalog, ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sudu će se predati pasoš ili drugi identifikacijski dokument. (5) Radi osiguranja plaćanja novčane kazne osobi koja je okrivljena za prekršaj, a nema prebivalište u Bosni i Hercegovini, ili privremeno boravi u inozemstvu a želi napustiti Bosnu i Hercegovinu prije okončanja postupka, a za koju postoji sumnja da može pobjeći kako bi izbjegla odgovornost za prekršaj, sudija može naložiti da položi novčanu garanciju u visini maksimalne kazne koja može biti izrečena za takav prekršaj. Član 18. Primjena odredaba Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (1) Ukoliko nije drugačije propisano odredbama ovog zakona, sljedeće odredbe Krivičnog zakona će se mutatis mutandis primjenjivati na prekršaje: čl. 26. i 27. koji nose naziv "Nužna odbrana" i "Krajnja nužda"; čl. 31., 32. i 33. koji nose naziv "Saučiniteljstvo", "Podstrekavanje" i "Pomaganje"; član 36. pod nazivom "Ubrojivost"; član 37. pod nazivom "Umišljaj"; član 38. pod nazivom "Nehat"; član 39. pod nazivom "Stvarna zabluda"; član 40. pod nazivom "Pravna zabluda" i Glava XIV. pod nazivom "Odgovornost pravnih osoba". (2) Ukoliko nije drugačije propisano odredbama ovog zakona sljedeće odredbe Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09 i 12/10 - u daljnjem tekstu: Zakon o krivičnom postupku) će se mutatis mutandis primjenjivati u prekršajnom postupku: Glava I. pod nazivom "Osnovna načela"; Glava III. pod nazivom "Pravna pomoć i službena saradnja"; Glava IV. Odjeljak 2. pod nazivom "Mjesna nadležnost" i Odjeljak 3. pod nazivom "Spajanje i razdvajanje postupka"; Glava V. pod nazivom "Izuzeće"; Glava VII. pod nazivom "Branitelj"; Glava VIII. Odjeljak 1. pod nazivom "Pretres stana, prostorija i osoba"; Glava VIII. Odjeljak 2. pod nazivom "Privremeno oduzimanje predmeta i imovine"; Glava VIII. Odjeljak 4. pod nazivom "Ispitivanje osumnjičenog"; Glava VIII. Odjeljak 5. pod nazivom "Ispitivanje svjedoka"; Glava VIII. Odjeljak 6. pod nazivom "Uviđaj i rekonstrukcija "; Glava VIII. Odjeljak 7. pod nazivom "Vještačenje"; Glava XI. pod nazivom "Podnesci i zapisnici"; Glava XII. pod nazivom "Rokovi"; Glava XVI. pod nazivom "Troškovi krivičnog postupka"; Glava XVII. pod nazivom "Imovinsko-pravni zahtjevi"; Glava XXI. pod nazivom "Glavni pretres"; Glava XXIII. Odjeljak 1. pod nazivom "Žalba na prvostepenu presudu"; Glava XXIV. pod nazivom "Vanredni pravni lijekovi"- "Ponavljanje postupka"; Glava XXVII. pod nazivom "Postupak prema maloljetnicima", Glava XXVIII. pod nazivom "Postupak za krivična djela protiv pravnih osoba" i Број 63 - Страна 28 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014. Glava XXIX. pod nazivom "Postupak za primjenu mjera sigurnosti, za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i za opozivanje uslovne osude". (3) U slučaju bilo kakvih nesaglasnosti između odredbi Krivičnog zakona iz stava (1) ovog člana i odredbi Zakona o krivičnom postupku iz stava (2) ovog člana i ovog zakona, primjenjivat će se odredbe ovog zakona. Upućivanje na odredbe Zakona o krivičnom postupku koje se odnose na tužitelja na odgovarajući način primjenjivat će se na svaki ovlašteni organ. Član 19. Odmjeravanje kazni Ako se prilikom odmjeravanja kazne utvrdi da prekršajem nisu prouzrokovane teže posljedice, a postoje olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da se i blažom kaznom može postići svrha kažnjavanja, propisana kazna može se ublažiti tako što će se izreći kazna ispod najmanje mjere kazne propisane za taj prekršaj, ali ne ispod najmanje zakonske mjere te vrste kazne. Član 20. Naknada štete kao razlog obustave postupka Sud može obustaviti postupak protiv počinioca prekršaja za koji je propisana novčana kazna kao jedina kazna u iznosu do 1.000,00 KM, ako je on dobrovoljno nakon počinjenja prekršaja, a prije održavanja usmenog pretresa otklonio protivpravno stanje ili nadoknadio štetu koju je prouzrokovao prekršajem. II. SANKCIJE Član 21. Vrste sankcija (1) Sljedeće sankcije mogu biti izrečene osobi odgovornoj za počinjeni prekršaj: 1) novčana kazna; 2) uvjetna osuda; 3) ukor i 4) zaštitne mjere. (2) Sljedeće mjere mogu biti izrečene kao posljedica odgovornosti za počinjeni prekršaj: 1) oduzimanje imovinske koristi; 2) obaveza naknade štete; 3) kazneni poeni i 4) lišenje slobode radi naplate novčane kazne. Član 22. Novčana kazna (1) Novčana kazna može se propisati u određenom rasponu ili u fiksnom iznosu. (2) Za prekršaje iz oblasti poreza, carina, finansija, zaštite okoliša i koncesija, radnih odnosa i zaštite na radu novčane kazne mogu se propisati u višestrukom iznosu ili kao procenat porezne, carinske, finansijske ili koncesijske obaveze koja je trebala biti plaćena, ili kao procenat ili višestruki iznos vrijednosti robe koja je predmet prekršaja, ali ne u iznosu većem od 200.000,00 KM. (3) Kada zakon određuje raspon u visini novčane kazne za određeni prekršaj sud će odrediti visinu kazne uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti uključujući, ali ne ograničavajući se na težinu prekršaja i njegove posljedice, stepen odgovornosti okrivljenog, uvid u evidenciju o njegovim prethodnim prekršajima, njegovu finansijsku situaciju, kao i da li je iskazao kajanje. (4) Novčana kazna za fizičko lice ne može se propisati u iznosu nižem od 30,00 KM, za odgovornu osobu u pravnom licu u iznosu nižem od 50,00 KM, za pravno lice u iznosu nižem od 500,00 KM, a za osobu koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt u iznosu nižem od 100,00 KM. (5) Za prekršaj propisan zakonom novčana kazna može se propisati za fizičko lice do 10.000,00 KM, za odgovornu osobu u pravnom licu do 20.000,00 KM, a za pravno lice do 200.000,00 KM. (6) Za prekršaj koji počini osoba koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt zakonom se može propisati novčana kazna do 20.000,00 KM. (7) Za prekršaj propisan uredbom ili odlukom vlade, odlukom gradskog ili općinskog vijeća novčana kazna može se propisati za fizičko lice do 3.000,00 KM, za odgovornu osobu u pravnom licu do 5.000,00 KM, za pravno lice do 10.000,00 KM, a za osobu koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt u iznosu do 6.000,00 KM. Član 23. Rok plaćanja novčane kazne (1) Rješenjem o prekršaju odredit će se rok u kojem novčana kazna treba biti plaćena, koji ne može biti kraći od osam dana niti duži od tri mjeseca od dana pravomoćnosti rješenja o prekršaju. (2) U slučaju plaćanja novčane kazne u roku određenom na osnovu člana 57. ovog zakona kažnjenik se oslobađa plaćanja 50% iznosa izrečene novčane kazne. Član 24. Sticaj (1) Ukoliko okrivljeni jednom ili sa više radnji počini više prekršaja, novčana kazna utvrdit će se za svaki pojedini prekršaj, a onda će biti izrečena jedinstvena novčana kazna na osnovu tako utvrđenih novčanih kazni. (2) Izrečena jedinstvena novčana kazna iz stava (1) ovog člana mora biti veća od svake pojedinačne utvrđene novčane kazne, ali ne smije preći zbir utvrđenih novčanih kazni. Član 25. Uvjetna osuda (1) Uvjetnom osudom sud okrivljenom utvrđuje novčanu kaznu i/ili zaštitnu mjeru i istovremeno određuje da se ona neće izvršiti ako okrivljeni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne može biti kraće od šest mjeseci niti duže od jedne godine (vrijeme provjere), ne izvrši novi prekršaj ili ispuni drugi uvjet koji mu odredi sud. (2) Pri odlučivanju hoće li izreći uvjetnu osudu sud će, vodeći računa o svrsi uvjetne osude, posebno uzeti u obzir ličnost okrivljenog, njegov raniji život, njegovo ponašanje poslije izvršenog prekršaja, stepen prekršajne odgovornosti i druge okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen. (3) Zaštitne mjere izrečene uz uvjetnu osudu se izvršavaju. Član 26. Opoziv uvjetne osude (1) Uvjetna osuda opozvat će se ako uvjetno kažnjeni u roku za koji je odgođeno izvršenje kazne i/ili zaštitne mjere izvrši novi isti takav ili teži prekršaj, ili ako ne ispuni postavljeni uvjet. (2) U slučaju opozivanja uvjetne osude sud koji vodi prekršajni postupak izreći će, primjenom odredaba člana 24. ovog zakona, kaznu i/ili zaštitnu mjeru za ranije izvršeni i za novi prekršaj, uzimajući kaznu i/ili zaštitnu mjeru iz opozvane odluke kao već utvrđenu. Član 27. Ukor (1) Ukor je prekršajnopravna sankcija koja se može primijeniti prema počiniocu prekršaja za koji je propisana kao jedina kazna novčana kazna do 3.000,00 KM, a sud utvrdi da postoje okolnosti koje u značajnoj mjeri umanjuju odgovornost okrivljenog, te da se radi o očito lahkom obliku tog prekršaja, a da se, s obzirom na sve okolnosti Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 29 koje se tiču počinioca ili njegovog odnosa prema oštećenom i naknadi štete prouzrokovane prekršajem i da postoje uvjeti na osnovu kojih sud može zaključiti da će se okrivljeni ubuduće uzdržati od činjenja prekršaja i bez kažnjavanja novčanom kaznom. (2) Ukor se može primijeniti i na prekršaje počinjene u sticaju ako su se za svaki od tih prekršaja stekli uvjeti iz stava (1) ovog člana. Član 28. Zaštitne mjere (1) Zaštitne mjere mogu se propisati samo zakonom. (2) Za prekršaj se mogu propisati sljedeće zaštitne mjere: 1) oduzimanje predmeta, 2) zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti, 3) potpuna ili djelimična zabrana upravljanja motornim vozilom, 4) liječenje od zavisnosti i 5) zabrana pristupa oštećenom, objektima ili mjestu izvršenja prekršaja. (3) Zakonima koji propisuju prekršaje mogu se odrediti dodatne vrste zaštitnih mjera, s tim da svaka zaštitna mjera koja nije predmet direktnog izvršenja od organa vlasti mora biti uvjetovana dobrovoljnim pristankom okrivljenog na takvu zaštitnu mjeru od okrivljenog. Član 29. Izricanje zaštitnih mjera (1) Sud može rješenjem o prekršaju okrivljenom izreći jednu ili više zaštitnih mjera. Kada razlozi za izricanje zaštitnih mjera prestanu postojati, zaštitna mjera bit će opozvana. (2) Trajanje zaštitne mjere predstavlja najkraći period potreban da se okrivljeni spriječi da počini sličan prekršaj, kao što je određeno od suda, uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti, uključujući, ali ne ograničavajući se na težinu prekršaja i njegove posljedice, stepen odgovornosti okrivljenog, uvid u evidenciju o njegovim prethodnim prekršajima ili krivičnim djelima, njegovu finansijsku situaciju, kao i da li je iskazao kajanje. (3) Ovlašteni organ može prekršajnim nalogom izreći samo jednu zaštitnu mjeru u najkraćem predviđenom trajanju, kao i zaštitnu mjeru oduzimanja predmeta. Član 30. Sticaj zaštitnih mjera Ako je jednim rješenjem za više prekršaja utvrđeno više zaštitnih mjera iste vrste za koje je propisano da će se izreći u određenom trajanju, izreći će se jedinstvena zaštitna mjera jednaka zbiru trajanja pojedinačno utvrđenih zaštitnih mjera, s tim da ona ne može preći najvišu zakonsku granicu trajanja te vrste zaštitne mjere. Član 31. Oduzimanje predmeta (1) Predmeti koji su upotrijebljeni, ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja, ili koji su nastali izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti ako su vlasništvo okrivljenog. (2) Predmeti iz stava (1) ovog člana mogu se oduzeti i kada nisu vlasništvo okrivljenog ako je to neophodno radi zaštite interesa opće sigurnosti, čuvanja života i zdravlja ljudi, sigurnosti robnog prometa ili razloga javnog morala, kao i u drugim slučajevima predviđenim zakonom. (3) Sud koji donosi rješenje o prekršaju ili ovlašteni organ koji izdaje prekršajni nalog odredit će, u skladu s posebnim propisima, da li će se oduzeti predmeti uništiti, prodati ili predati odgovarajućem ovlaštenom organu. Sredstva ostvarena prodajom pripadaju odgovarajućem budžetu u skladu sa zakonom koji uređuje pripadnost javnih prihoda. (4) Predmeti koji se prema zakonu mogu oduzeti ili se oduzimaju, oduzet će se i kada se prekršajni postupak ne završi odlukom kojom se okrivljeni oglašava odgovornim, ako to zahtjevaju interesi opće sigurnosti ili razlozi morala, kao i u drugim slučajevima određenim posebnim zakonom. O oduzimanju predmeta donosi se posebno rješenje. (5) Oduzimanjem predmeta ne dira se u pravo trećih osoba na naknadu štete od okrivljenog. Član 32. Zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti (1) Zabrana odgovornoj osobi da obavlja određene poslove sastoji se u zabrani okrivljenom da obavlja poslove koje je obavljao u vrijeme izvršenja prekršaja ili rukovodnu dužnost u privrednom ili finansijskom poslovanju, ili određenu vrstu poslova ili sve ili neke dužnosti vezane uz raspolaganje, korištenje, upravljanje ili rukovanje povjerenom imovinom. (2) Ako propisom kojim se određuje prekršaj nije drugačije određeno, zabrana odgovornoj osobi da obavlja određene poslove izriče se kada odgovorna osoba zloupotrijebi dužnost radi izvršenja prekršaja. (3) Sud može okrivljenom fizičkom licu zabraniti vršenje poziva, djelatnosti ili dužnosti ako je počinilo prekršaj vršeći takav poziv, djelatnost ili dužnost i ako sud utvrdi da bi dopuštanje okrivljenom da i dalje vrši takav poziv, djelatnost ili dužnost moglo rezultirati počinjenjem prekršaja u budućnosti. Zabrana kažnjenoj osobi da obavlja određene poslove može se izreći u trajanju od tri mjeseca do jedne godine, računajući od pravomoćnosti rješenja. (4) Sud može zabraniti okrivljenom pravnom licu vršenje određene djelatnosti ili narediti zatvaranje poslovnih prostorija ili nametnuti druga ograničenja u vršenju djelatnosti pravnom licu u periodu do šest mjeseci koja se ukažu odgovarajućim u sprečavanju budućeg činjenja prekršaja. Član 33. Ograničenje upravljanja motornim vozilima (1) Kao sankciju za prekršaj počinjen u saobraćaju sud i ovlašteni organi mogu okrivljenom zabraniti upravljanje motornim vozilima ili određenom vrstom motornog vozila na period koji nije kraći od 30 dana niti duži od jedne godine. (2) Kao sankciju za prekršaj počinjen u saobraćaju sud može kažnjenom odrediti ograničenja na upravljanje motornim vozilima kao što su: zabrana upravljanja vozilom tokom noći, ili preko određene udaljenosti od kuće, ograničenje na vožnju do i s posla, ili ograničenje samo na vožnju vezanu uz obavljanje posla na period koji nije kraći od 30 dana niti duži od jedne godine. (3) Oduzimanje vozačke dozvole može se izreći kao posljedica dodijeljenih kaznenih poena u skladu sa Zakonom o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07, 48/10 i 84/13). Sud ili ovlašteni organi ne mogu promijeniti broj kaznenih poena koji se automatski uračunavaju kao rezultat odgovornosti za prekršaj u skladu sa Zakonom o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini. Član 34. Liječenje od zavisnosti (1) Uvjetna, ili ublažena sankcija može se izreći okrivljenom koji je počinio prekršaj pod odlučujućim djelovanjem zavisnosti od alkohola ili opojnih droga pod uvjetom da se podvrgne liječenju zavisnosti od alkohola i droga u određenom periodu, ili dok se ne ustanovi da ne postoji Број 63 - Страна 30 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014. potreba za daljnjim liječenjem okrivljenog, zasnovana na mišljenju specijaliziranih stručnjaka zaduženih za liječenje, uz uvjet da trajanje takvog liječenja nije duže od jedne godine. (2) Sud će opozvati uvjetnu ili ublaženu sankciju ukoliko se kažnjeni ne podvrgne određenom liječenju. Član 35. Zabrana pristupa oštećenom, objektima ili mjestu izvršenja prekršaja (1) Zabrana pristupa oštećenom, objektima ili mjestu izvršenja prekršaja izriče se radi sprečavanja počinioca da ponovi prekršaj ili nastavi ugrožavati oštećenog. (2) Mjera iz stava (1) ovog člana izriče se na pisani prijedlog podnosioca zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka ili na usmeni zahtjev oštećenog istaknut na saslušanju u prekršajnom postupku. (3) Odluka suda kojom se izriče zabrana pristupa mora sadržavati: vremenski period u kojem se izvršava, podatke o osobama kojima počinilac ne smije pristupiti, naznačenje objekata kojima ne smije pristupiti i u koje vrijeme, mjesta ili lokacije u okviru kojih se počiniocu zabranjuje pristup. Član 36. Kršenje zabrane pristupa oštećenom, objektima ili mjestu izvršenja prekršaja (1) Kažnjenik kojem je pravomoćnim rješenjem izrečena mjera zabrane pristupa, a koji pristupi oštećenom, objektima ili mjestu izvršenja prekršaja tokom trajanja mjere ili ostvari kontakt s oštećenim na nedozvoljen način ili u nedozvoljeno vrijeme, bit će kažnjen novčanom kaznom do 1.000,00 KM. (2) Kaznom iz stava (1) ovog člana bit će kažnjen i oštećeni na čiji je prijedlog mjera određena, koji svojim radnjama navede kažnjenog da prekrši zabranu pristupa. Član 37. Oduzimanje imovinske koristi i naknada štete (1) Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem prekršaja. (2) Od okrivljenog će se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koji su pribavljeni prekršajem ili će se okrivljeni obavezati da nadoknadi štetu koju je pretrpio oštećeni. (3) Iznos i vrsta oduzimanja ili naknada štete odredit će se rješenjem o prekršaju. (4) Ako kažnjenik u određenom roku ne plati novčani iznos iz stava (2) ovog člana, naplata će se izvršiti prinudnim putem. Član 38. Oduzimanje imovinske koristi od drugog Ako je prekršajem pribavljena imovinska korist za drugo fizičko lice ili za pravno lice, ta će se korist oduzeti. Član 39. Zaštita oštećenog Ako je oštećenom u prekršajnom postupku dosuđen imovinsko-pravni zahtjev, oduzimanje imovinske koristi izreći će se samo ukoliko ta korist prelazi dosuđeni imovinsko-pravni zahtjev oštećenog. III. MALOLJETNICI Član 40. Prekršajni postupak prema maloljetnicima (1) Odredbe čl. 1., 2., 3., 4., 5., 12., 15., 16., 18. i 21. ovog zakona primjenjuju se prema maloljetnim počiniocima prekršaja ukoliko u čl. od 41. do 44. ovog zakona nije drugačije određeno. (2) Prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršio 14 godina života ne može se pokrenuti, ni voditi prekršajni postupak. (3) Prekršajni postupak prema maloljetniku može se pokrenuti samo putem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. (4) Maloljetnik mora imati branitelja tokom vođenja prekršajnog postupka. (5) Podnosilac zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv maloljetnika jednu kopiju zahtjeva dostavlja sudu, jednu kopiju zahtjeva nadležnom organu starateljstva, a jednu kopiju maloljetniku i njegovim roditeljima, odnosno zakonskom zastupniku lično ili putem pošte. (6) Sudija koji vodi postupak protiv maloljetnika pribavlja podatke o ličnosti maloljetnika od organa starateljstva i poziva organ starateljstva na usmeni pretres. Organ starateljstva ima pravo upoznati se s tokom usmenog pretresa, u toku postupka davati prijedloge i ukazivati na činjenice i dokaze koji su od važnosti za donošenje pravilne odluke. (7) Kada je maloljetnik koji nije navršio 14 godina počinio prekršaj zbog propuštanja dužnog nadzora roditelja, usvojitelja, odnosno staratelja, a ove osobe su bile u mogućnosti da takav nadzor vrše, roditelj, usvojitelj ili staratelj maloljetnika bit će kažnjen za prekršaj kao da ga je sam učinio. (8) Zakonom se može propisati da će za prekršaj biti kažnjen i roditelj, usvojitelj, odnosno staratelj maloljetnika koji ima od 14 do 18 godina koji je počinio prekršaj ako je počinjeni prekršaj posljedica propuštanja nadzora nad maloljetnikom, a bili su u mogućnosti vršiti takav nadzor. Član 41. Sankcije prema maloljetnicima (1) Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 14 a nije navršio 16 godina života (mlađi maloljetnik) mogu se izreći samo odgojne mjere. (2) Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 16 a nije navršio 18 godina života (stariji maloljetnik) mogu se izreći odgojne mjere kao i bilo koja od sankcija ili mjera određenih u članu 21. stav (1) i (2) tač. 1) i 2) ovog zakona. Član 42. Uvjeti za primjenu odgojnih mjera (1) Uvjeti za primjenu odgojnih mjera starijem maloljetniku su njegovo priznanje da je počinio prekršaj i izrazio žaljenje zbog počinjenog prekršaja i da je dobrovoljno pristao na takve odgojne mjere. (2) U slučaju da stariji maloljetnik ne da dobrovoljni pristanak za primjenu odgojne mjere iz stava (1) ovog člana sud će izreći sankciju iz člana 41. stav (2) ovog zakona. Član 43. Vrste odgojnih mjera Prema maloljetniku se mogu odrediti sljedeće odgojne mjere: 1) nalaganje ličnog izvinjenja oštećenom; 2) nalaganje redovnog pohađanja škole; 3) rad za opće dobro na slobodi; 4) nalaganje prihvatanja odgovarajućeg zaposlenja; 5) nalaganje maloljetniku da posjećuje odgojne, obrazovne, psihološke i druge vrste savjetovališta; 6) nalaganje maloljetniku da se suzdržava od konzumiranja alkoholnih pića i opojnih droga; 7) zabrana druženja s osobama koje imaju loš uticaj na maloljetnika i 8) policijska kontrola kretanja poslije određenog vremena. Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 31 Član 44. Izbor odgojnih mjera (1) Prilikom odlučivanja o izboru određene odgojne mjere sud će uzeti u obzir ukupne interese maloljetnika i oštećenog. Pritom će posebno voditi računa da primjenjenim odgojnim mjerama ne ugrozi redovno školovanje maloljetnika ili njegov rad. Izbor i primjena odgojnih mjera vršit će se u saradnji s roditeljima ili starateljima maloljetnika i organima socijalnog staranja. (2) Sud može ukinuti ili izmijeniti mjeru koju je odredio. Odgojne mjere mogu trajati najduže jednu godinu. Član 45. (1) Sud će postupiti u skladu sa odredbom stava (1) člana 44. ovog zakona i ako je maloljetnik postao punoljetan prije donošenja odluke. (2) Ako je maloljetnik postao punoljetan poslije donošenja odluke kojom je bila izrečena odgojna mjera, sud može u skladu sa stavom (1) ovog člana rješenjem obustaviti izvršenje te mjere. Član 46. Ako se nakon donošenja odluke kojom je izrečena odgojna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za njih nije znalo, a one bi bile od uticaja na donošenje odluke, izvršenje izrečene mjere može se obustaviti ili se izrečena mjera može zamijeniti drugom odgojnom mjerom. Član 47. Ponovno odlučivanje o odgojnim mjerama Ako je od pravomoćnosti odluke kojom je izrečena neka od odgojnih mjera prošlo više od šest mjeseci a izvršenje nije započeto, sud će ponovno odlučiti o potrebi da se izvrši izrečena mjera. Pri tome može odlučiti da se ranije izrečena mjera izvrši, ne izvrši, ili se zamijeni nekom drugom odgojnom mjerom. Član 48. Sud je dužan voditi posebnu evidenciju za svakog maloljetnika kojem je izrečena odgojna mjera. Član 49. Izricanje odgojne mjere ili kazne za prekršaje u sticaju (1) Ako je maloljetnik učinio više prekršaja u sticaju, sud će pri izboru odgojnih mjera jedinstveno cijeniti sve prekršaje i izreći samo jednu mjeru. (2) Ako sud za neki od prekršaja utvrdi kaznu, a za druge prekršaje odgojne mjere, izreći će samo kaznu. Tako će postupiti i ako se nakon izrečene odgojne mjere, odnosno kazne utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njenog izricanja učinio prekršaj. IV. ZASTARA Član 50. Zastara pokretanja i vođenja postupka Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ni voditi za: 1) prekršaje za koje je propisana novčana kazna u iznosu do 3.000,00 KM kad prođu dvije godine od dana kada je prekršaj izvršen, ako ovim zakonom nije drugačije propisano; 2) prekršaje za koje je propisana novčana kazna u iznosu većem od 3.000,00 KM kad prođu tri godine od dana kada je prekršaj izvršen, ako ovim zakonom nije drugačije propisano; 3) prekršaje u oblasti poreza, carina, finansija, rada, zaštite na radu, zaštite okoliša i koncesija kada prođe pet godina od dana kada je prekršaj izvršen. Član 51. Zastara izvršenja zaštitnih mjera Zastara izvršenja zaštitnih mjera propisanih ovim zakonom nastupa kada prođe jedna godina od dana pravomoćnosti rješenja ili konačnog i izvršnog prekršajnog naloga kojim su te zaštitne mjere izrečene. Član 52. Tok i prekid zastare (1) Zastara za pokretanje i vođenje prekršajnog postupka počinje od dana kada je prekršaj izvršen, a zastara za izvršenje novčane kazne i zaštitne mjere od dana pravomoćnosti rješenja ili konačnog i izvršnog prekršajnog naloga kojim je novčana kazna i zaštitna mjera izrečena. (2) Zastara se prekida svakom procesnom radnjom ovlaštenog organa ili suda poduzetom radi gonjenja počinioca prekršaja, vođenja postupka ili izvršenja zaštitne mjere. (3) Svakim prekidom zastara počinje ponovo teći, ali bez obzira na prekide, zastara u svakom slučaju nastaje kada prođe dva puta onoliko vremena koliko je predviđeno u čl. 50. i 51. ovog zakona. DIO DRUGI V. PREKRŠAJNI POSTUPAK Član 53. Prekršajni postupak (1) Prekršajni postupak pokreće se na sljedeći način: 1) izdavanjem prekršajnog naloga ili 2) podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka sudu koji je nadležan prema članu 15. stav (2) ovog zakona. (2) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnijet će se samo u slučajevima kada ne postoje uvjeti za izdavanje prekršajnog naloga određeni u članu 54. ovog zakona. VI. PREKRŠAJNI NALOG Član 54. Izdavanje prekršajnog naloga (1) Ovlašteni organ izdat će prekršajni nalog ukoliko ustanovi da je prekršaj iz njegove nadležnosti utvrđen na jedan od sljedećih načina: 1) neposrednim opažanjem od ovlaštene službene osobe prilikom inspekcije, nadzora i pregleda, kao i uvida u službenu evidenciju nadležnog organa, kao i druge službene dokumentacije koje je pravno ili fizičko lice koje obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt dužno voditi, odnosno imati u skladu sa zakonom ili službene zabilješke ili pisane prijave drugih ovlaštenih organa; 2) na osnovu podataka dobijenih upotrebom uređaja za nadzor ili mjerenje; 3) prilikom provođenja inspekcijskog ili drugog nadzora, pregledom dokumentacije, prostorija i robe, ili na drugi zakonit način ili na drugi posredan način na osnovu izvršenog nadzora ili izvještaja drugog ovlaštenog organa ili 4) na osnovu priznanja okrivljenog o izvršenju prekršaja pred ovlaštenim organom na licu mjesta počinjenja prekršaja ili u nekom drugom sudskom ili drugom postupku. (2) Prekršajni nalog može se izdati samo u slučajevima kada odgovarajući zakon ili drugi propis određuje fiksnu novčanu kaznu, kada novčana kazna može biti izračunata korištenjem matematičke formule, ili kada ovlašteni organ odluči izreći minimalnu novčanu kaznu, odnosno zaštitnu mjeru u najkraćem trajanju ili zaštitnu mjeru oduzimanja predmeta određenu takvim zakonom ili drugim propisom. (3) Ako okrivljeni izvrši više prekršaja u sticaju, tada ovlašteni organ može prekršajnim nalogom izreći jedinstvenu novčanu kaznu primjenom člana 24. ovog zakona, a ako je za samo jedan od izvršenih prekršaja predviđena zaštitna Број 63 - Страна 32 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014. mjera, može izreći i tu zaštitnu mjeru u najkraćem predviđenom trajanju. (4) Ovlašteni organ koji je izdao prekršajni nalog može u svako vrijeme ispraviti greške u pisanju, ili ostale očigledne greške po službenoj dužnosti, ili na prijedlog strana u postupku. (5) O ispravci iz stava (4) ovog člana donosi se poseban zaključak o ispravljanju greške u nalogu, u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku. Član 55. Sadržaj prekršajnog naloga (1) Prekršajni nalog izdaje se u pisanoj formi i mora sadržavati sljedeće podatke: 1) naziv: prekršajni nalog; 2) naziv ovlaštenog organa koji ga je izdao; 3) ime i svojstvo službene osobe koja ga je izdala; 4) jedinstveni broj određen od ovlaštenog organa; 5) datum izdavanja i datum uručenja kao što je određeno u članu 56. stav (3) ovog zakona; 6) prekršaj koji je počinio okrivljeni, naziv zakona i član koji određuje prekršaj; 7) u slučajevima gdje je okrivljeni fizičko lice - njegovo ime i prezime, njegova stalna adresa, odnosno adresa iz evidencije prebivališta i boravišta, jedinstveni matični broj, a za strance broj pasoša, država izdavanja pasoša, datum rođenja, kao i mjesto zaposlenja okrivljenog; 8) u slučajevima gdje je okrivljeni pravno lice - njegov naziv i sjedište i jedinstven identifikacijski broj; 9) mjesto, datum i vrijeme kada je prekršaj počinjen, kao i činjenični opis radnji koje određuju pravnu kvalifikaciju prekršaja; 10) utvrđena sankcija, uključujući novčanu kaznu i/ili zaštitnu mjeru; 11) iznos naknade štete, ukoliko se taj iznos može odrediti prema objektivnim mjerilima i troškovi postupka ukoliko su određeni zakonom u fiksnom iznosu; 12) uputstvo da se novčana kazna, šteta i troškovi trebaju platiti, ili da okrivljeni mora zatražiti sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu u roku osam dana od dana uručenja; 13) uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne, štete i troškova i 14) potpis ovlaštenog predstavnika ovlaštenog organa. (2) Ako je prekršaj počinjen u saobraćaju i uključuje motorno vozilo, sljedeći dodatni podaci trebaju biti sadržani u prekršajnom nalogu: 1) registarski broj vozila i broj saobraćajne dozvole, 2) broj vozačke dozvole vozača, ako je poznat i 3) broj kaznenih poena koje zakon propisuje za takav prekršaj. (3) Prekršajni nalog, pored ostalog, sadržavat će sljedeća uputstva: 1) okrivljeni ima pravo podnijeti zahtjev za sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu, naznačavajući kojem sudu i u kojem roku okrivljeni treba podnijeti zahtjev; 2) kazna izrečena od suda može biti veća od one koja je izrečena prekršajnim nalogom; 3) okrivljeni će biti dužan naknaditi sudske troškove u slučaju kada zatraži sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu ukoliko sud utvrdi da je on odgovoran za prekršaj naveden u prekršajnom nalogu; 4) u slučaju prekršaja iz oblasti saobraćaja za koje zakon propisuje dodjeljivanje kaznenih poena, prihvatanje odgovornosti, ili utvrđivanje odgovornosti od suda rezultirat će dodjeljivanjem tih kaznenih poena. (4) U slučaju kada sud postupa po zahtjevu za sudsko odlučivanje, ako je nalog nerazumljiv ili nepotpun, pozvat će se ovlašteni organ da u roku osam dana uredi nalog. (5) Prekršajni nalog sadržavat će određeno mjesto na kojem će se okrivljeni potpisati u slučaju da zahtijeva sudsko rješavanje u skladu sa članom 59. ovog zakona. (6) Ako postoji dogovor između ovlaštenog organa i suda prekršajnim nalogom može se odrediti datum i vrijeme usmenog pretresa koji ne može biti kraći od osam dana od datuma izdavanja prekršajnog naloga. (7) Svaki ovlašteni organ može imati vlastiti obrazac prekršajnog naloga. Obrazac takvog prekršajnog naloga treba biti odobren od Federalnog ministarstva pravde. (8) U slučaju da su ovlašteni organi Bosne i Hercegovine prekršajni nalozi koji se izdaju na obrascu odobrenom od Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine bit će pravovaljani, u smislu ovog zakona, ako sadrže podatke iz st. od (1) do (3) ovog člana. Član 56. Uručenje prekršajnog naloga (1) Prekršajni nalog sastoji se od originala i najmanje dvije kopije. Original zadržava ovlašteni organ u svojoj evidenciji. Dvije kopije uručuju se okrivljenom. (2) Prekršajni nalog može se uručiti okrivljenom na bilo koji od sljedećih načina: 1) ličnim uručenjem, 2) uručenjem putem pošte ili 3) pričvršćivanjem ili ostavljanjem prekršajnog naloga na sigurnom i vidljivom mjestu na motornom vozilu ako je prekršaj koji je počinjen vezan uz nepropisno parkiranje motornog vozila. (3) Kada je prekršajni nalog uručen lično, datum uručenja je datum kada ga je okrivljeni primio. Kada je prekršajni nalog uručen putem pošte, smatrat će se da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana nakon što ga je ovlašteni organ predao na poštu. Kada je prekršajni nalog ostavljen na motornom vozilu, datum uručenja je datum kada je ostavljen na motornom vozilu. Član 57. Prihvatanje odgovornosti Okrivljeni može prihvatiti odgovornost za prekršaj tako što će platiti novčanu kaznu i sve druge obaveze utvrđene prekršajnim nalogom u određenom roku, ili obavijestiti ovlašteni organ o prihvatanju sankcije određene u prekršajnom nalogu, ukoliko je prekršajnim nalogom specificirano da je takvo obavještenje prihvatljiva alternativa. Svaka osoba koja prihvati odgovornost u skladu sa ovim članom ne može kasnije odbijati odgovornost, ili se žaliti na visinu kazne ili vrstu bilo koje sankcije ili troškova. Član 58. Propuštanje (1) Ako je prekršajni nalog pravilno dostavljen u skladu sa odredbama člana 56. ovog zakona i ako okrivljeni u roku koji je određen u prekršajnom nalogu ne prihvati odgovornost za prekršaj u skladu sa odredbama člana 57. ovog zakona, ili ne zatraži odlučivanje o predmetu pred sudom, smatrat će se da je okrivljeni prihvatio odgovornost propuštanjem i prekršajni nalog će postati konačan i izvršan. (2) Kada je novčana kazna određena zbog propuštanja u skladu sa stavom (1) ovog člana, ovlašteni organ koji je izdao prekršajni nalog odredit će dodatnu taksu za naplatu u iznosu od 20,00 KM. Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 33 (3) U slučaju kada je prekršajni nalog uručen u skladu sa članom 56. stav (2) tačka 3) ovog zakona ovlašteni organ obavijestit će vlasnika vozila ličnim uručenjem ili putem pošte da takav prekršajni nalog postaje konačan i izvršan u roku 10 dana od datuma obavještavanja. Član 59. Postupak po zahtjevu za odlučivanje od suda (1) Okrivljeni koji primi prekršajni nalog i želi se o predmetu odlučiti pred sudom mora: 1) zatražiti sudsko odlučivanje tako što će na odgovarajućem mjestu potpisati jednu kopiju prekršajnog naloga i dostaviti je sudu kao što je određeno u prekršajnom nalogu prije isteka roka određenog prekršajnim nalogom i 2) pojaviti se pred sudom na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres po prekršajnom nalogu, ili, ako datum nije naveden, na dan koji je sud odredio za usmeni pretres. (2) Kada okrivljeni zahtijeva sudsko odlučivanje, sankcije određene u prekršajnom nalogu smatrat će se ništavnim. Sud može izreći bilo koju sankciju koju zakon dozvoljava, uključujući i strožiju sankciju od sankcije izrečene prekršajnim nalogom. Član 60. Osobe koje nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini Okrivljenom koji nema prebivalište u Bosni i Hercegovini, a primi prekršajni nalog može se ponuditi mogućnost plaćanja novčane kazne u najbližoj policijskoj stanici, ili u uredu ovlaštenog organa. Član 61. Ukoliko okrivljeni iz člana 60. ovog zakona ne plati novčanu kaznu, smatrat će se da je podnio zahtjev za sudsko rješavanje i tada predstavnik ovlaštenog organa može okrivljenog odmah izvesti pred nadležni sud. Ako nije moguće okrivljenog odmah izvesti pred sud, predstavnik ovlaštenog organa može poduzeti one radnje kojima bi se osiguralo njegovo pojavljivanje u skladu sa odredbama člana 17. ovog zakona. VII. ZAHTJEV ZA POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA Član 62. Sadržaj zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka (1) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka treba biti na standardnom obrascu propisanom od Federalnog ministarstva pravde i treba sadržavati sljedeće podatke: 1) naziv ovlaštenog organa koji podnosi zahtjev; 2) prekršaj koji se okrivljenom stavlja na teret, naziv i član propisa koji propisuje prekršaj; 3) u slučaju da se radi o fizičkom licu - ime i prezime okrivljenog i, ukoliko je poznata, njegova stalna adresa, odnosno adresa iz evidencije prebivališta i boravišta, jedinstven matični broj, a za strance broj pasoša, država izdavanja pasoša, datum rođenja i mjesto zaposlenja; 4) u slučaju da se radi o pravnom licu - njegov naziv i sjedište i jedinstven identifikacijski broj; 5) činjenični opis radnji koji određuje pravnu kvalifikaciju prekršaja, vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja i druge okolnosti neophodne za određivanje prekršaja, 6) procjenjenu visinu naknade štete i druge troškove; 7) prijedlog dokaza koji se trebaju izvesti i 8) potpis ovlaštenog predstavnika ovlaštenog organa. (2) Podnosilac zahtjeva jednu kopiju zahtjeva dostavlja sudu, a drugu kopiju dostavlja okrivljenom, lično ili putem pošte. (3) Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka može biti povučen od ovlaštenog organa koji ga je podnio sve do donošenja rješenja o prekršaju po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka. (4) Ako je zahtjev nerazumljiv, ili nepotpun, sud će podnosiocu uputiti poziv da zahtjev u određenom roku, a najkasnije u roku osam dana od dana dostavljanja poziva, ispravi, odnosno dopuni, a ako to ne učini, zahtjev će biti odbačen. U pozivu za ispravku, odnosno dopunu podneska podnosilac će biti upozoren na posljedice propuštanja. Član 63. Sporazum o sankciji (1) Ovlašteni organ, uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, može priložiti ponudu okrivljenom da prihvati predloženu sankciju koja može biti novčana kazna i/ili predložena zaštitna mjera. Ako okrivljeni prihvati predloženu sankciju ili ako se ovlašteni organ i okrivljeni sporazumiju o drugoj sankciji prije donošenja odluke o prekršaju, ovlašteni organ može podnijeti sudu na odobrenje pisani sporazum koji sadrži detalje o sankciji, potpisan od okrivljenog i ovlaštenog predstavnika ovlaštenog organa. U opravdanim slučajevima sporazumom o sankciji može se predvidjeti i plaćanje novčane kazne u ratama u roku do šest mjeseci. Sud će odobriti sporazum između okrivljenog i ovlaštenog organa ako utvrdi da on ispunjava zakonske uvjete. (2) Za sve što nije regulirano ovim članom analogno se primjenjuju odredbe člana 246. Zakona o krivičnom postupku. (3) Sporazum o sankciji koji sud odobri može biti izvršen od ovlaštenog organa u skladu sa odredbama čl. od 102. do 105. ovog zakona. VIII. USMENI PRETRES Član 64. Suđenje Suđenje u prekršajnom postupku provodi se na usmenom pretresu koji vodi sudija pojedinac. Ukoliko ne postoje izuzetne okolnosti, prekršajni postupak trebao bi se okončati na jednom usmenom pretresu. Član 65. Zakazivanje usmenog pretresa (1) Kada sud primi zahtjev za odlučivanje od suda u skladu sa članom 59. ovog zakona, ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka (u daljnjem tekstu: zahtjev) ispitat će takav zahtjev da bi utvrdio da li je podnesen u roku koji je određen zakonom. (2) Ako sud utvrdi da zahtjev nije pravovremeno podnesen, ili da postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne može pokrenuti ni voditi, donijet će rješenje o odbacivanju zahtjeva. Kopije tog rješenja dostavit će se lično ili putem pošte ovlaštenom organu i okrivljenom. (3) Ukoliko je zahtjev pravovremeno podnesen i ako datum i vrijeme usmenog pretresa nisu već određeni u skladu sa članom 55. stav (6) ovog zakona, sud će odrediti datum i vrijeme usmenog pretresa i o tome obavijestiti okrivljenog, ovlašteni organ i oštećenog, uz primjenu sljedećih pravila o pozivanju: 1) pozivanje se vrši dostavljanjem pisanog poziva koji sadrži: naziv suda koji poziva, ime i prezime okrivljenog, naziv prekršaja koji mu se stavlja na teret, mjesto, dan i sat održavanja suđenja, uz naznačenje obaveza i posljedica propuštanja prema čl. 66., 67. i 68. ovog zakona, te otisak službenog pečata, ime i prezime sudije koji poziva; Број 63 - Страна 34 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014. 2) u pozivu okrivljenom, uz koji se dostavlja kopija zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, navest će se da se poziva u svojstvu okrivljenog, uz upozorenje da je dužan odmah obavijestiti sud o promjeni adrese, kao i o namjeri promijene boravišta; 3) kada se okrivljeni prvi put poziva, poučit će se u pozivu o pravu da uzme branitelja, kao i o njegovim pravima u skladu sa čl. 4. i 5. ovog zakona. (4) Ukoliko je zahtjev pravovremeno podnesen i ako su dan i vrijeme usmenog pretresa već određeni u skladu sa članom 55. stav (6) ovog zakona, sud će obavijestiti ovlašteni organ i oštećenog da je okrivljeni podnio zahtjev za odlučivanje od suda. (5) Prije početka usmenog pretresa okrivljeni može uložiti pisani prijedlog za obustavljanje prekršajnog postupka iz bilo kojeg od razloga određenih u članu 76. ovog zakona. U tom slučaju sud može: 1) usvojiti prijedlog i donijeti odluku o obustavljanju prekršajnog postupka, 2) zahtijevati od ovlaštenog organa ulaganje pisanog odgovora ili 3) razmotriti takav zahtjev na početku usmenog pretresa. Član 66. Propuštanje pojavljivanja okrivljenog Okrivljeni koji se ne pojavi na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres u skladu sa članom 55. stav (6) ili članom 65. stav (3) ovog zakona smatrat će se da je prihvatio odgovornost propuštanjem da se pojavi, ako je: 1) prekršajni postupak pokrenut putem prekršajnog naloga, prekršajni nalog postat će konačan i izvršan s danom kada je usmeni pretres trebao biti održan u skladu sa članom 58. ovog zakona, ili 2) prekršajni postupak pokrenut podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, sud će donijeti odluku o prekršaju u skladu sa članom 78. ovog zakona. Član 67. Propuštanje pojavljivanja ovlaštenog organa (1) Ako okrivljeni pristupi na usmeni pretres na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres u skladu sa članom 55. stav (5) ili članom 65. stav (3) ovog zakona, a predstavnik ovlaštenog organa propusti da se pojavi, sud će donijeti odluku o obustavljanju prekršajnog postupka i stavljanju van snage prekršajnog naloga ukoliko je postupak pokrenut prekršajnim nalogom. (2) U slučaju da je prekršajni postupak pokrenut zahtjevom za pokretanje prekršajnog postupka, a predstavnik ovlaštenog organa propusti da se pojavi na usmenom pretresu, sud će donijeti rješenje o obustavljanju postupka. Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena. (3) Ako na usmeni pretres ne pristupe ni predstavnik ovlaštenog organa niti okrivljeni, a prekršajni postupak je pokrenut putem prekršajnog naloga, prekršajni nalog postat će konačan i izvršan u skladu sa članom 58. ovog zakona, a ako je prekršajni postupak pokrenut podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, sud će donijeti odluku o obustavljanju postupka. Protiv navedenih odluka suda žalba nije dopuštena. Član 68. Svjedoci i isprave (1) Ako okrivljeni, ili ovlašteni organ namjeravaju pozvati svjedoke, oni moraju osigurati pojavljivanje takvih svjedoka na usmenom pretresu. U slučaju da svjedok ne želi dobrovoljno pristupiti na sud svaka od strana može zahtijevati od suda da pozove takve svjedoke. Svaki takav zahtjev mora se podnijeti najmanje osam dana prije dana određenog za usmeni pretres. Ako sud odobri takav zahtjev za pozivanje i ako je neophodno dodatno vrijeme da bi se ti pozivi uručili, sud može odgoditi usmeni pretres. (2) Svaka strana koja namjerava podnijeti bilo koju ispravu kao dokaz mora donijeti takvu ispravu na usmeni pretres. Ako takva isprava nije dostupna strani koja je želi podnijeti kao dokaz, ta strana može zahtijevati od suda izdavanje sudskog naloga za njeno pribavljanje. Svaki takav zahtjev mora biti podnesen najmanje tri dana prije dana određenog za usmeni pretres. Ako sud odobri takav zahtjev za izdavanje sudskog naloga i ako je neophodno dodatno vrijeme da bi se taj nalog uručio, sud može odgoditi usmeni pretres. Isprava iz ovog stava mora biti u formi originala ili ovjerene fotokopije. (3) Usmeni pretres neće biti odgođen ili pomjeren zbog propuštanja bilo koje strane da osigura svjedoke ili isprave, osim ako sud ne utvrdi da je to propuštanje bilo potpuno van kontrole te strane. Član 69. Postupak na usmenom pretresu (1) Usmeni pretres počet će objavljivanjem glavnog sadržaja prekršajnog naloga ili zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Sud će tražiti od okrivljenog da se izjasni o tome da li prihvata odgovornost. Ako prihvati odgovornost, sud će razmatrati samo vrstu i visinu sankcije. U tom slučaju rješenje ne treba sadržavati obrazloženje, a u pouci će se navesti da se okrivljeni može žaliti samo u pogledu sankcije i zaštitne mjere. Ako okrivljeni odbija odgovornost, sud će pozvati predstavnika ovlaštenog organa da izloži šta se stavlja na teret okrivljenom. (2) Teret dokazivanja da je okrivljeni počinio prekršaj je na ovlaštenom organu. (3) Okrivljeni ima pravo iznijeti svoju odbranu, ali nije obavezan govoriti ili iznositi dokaze. (4) Svaka strana ima pravo biti saslušana i ispitati svjedoke koje je pozvala protivna strana. (5) Svaka strana ima pravo prezentirati dokaze i podnositi prijedloge tokom usmenog pretresa. (6) Svaka strana ima pravo na zastupanje ili pomoć od advokata. (7) Usmeni pretres bit će proveden od suda na način koji okrivljenom garantira sva prava predviđena čl. 4. i 5. ovog zakona. (8) Usmeni pretres bit će otvoren za javnost, osim ako sud odredi da je isključivanje sredstava informiranja ili javnosti opravdano radi zaštite morala, javnog reda i nacionalne sigurnosti u demokratskom društvu, kada to zahtijevaju interesi maloljetnika, ili zaštita privatnosti stranaka, ili u stepenu kada je to stvarno neophodno u posebnim slučajevima kada bi publicitet prejudicirao interese pravde. (9) Kopije bilo kojeg pisanog dokaza prezentiranog na usmenom pretresu bit će zadržane u spisu predmeta. Prema pravilu, vodit će se zapisnik koji treba sadržavati samo sažete podatke o toku i sadržaju poduzete radnje. U narativnoj formi u zapisnik se unosi samo ono što je bitno u datim izjavama i svjedočenjima. Pitanja se unose u zapisnik jedino ako su bitna za shvatanje odgovora. Tonski zapisi, ili doslovni prijepisi saslušanja neće se vršiti, osim u slučajevima kada sud odredi da je to opravdano postojanjem posebnih okolnosti. (10) Svakom ko ima opravdani interes može se, na pisani zahtjev, dozvoliti razmatranje i kopiranje spisa. Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 35 Član 70. Dokazi (1) Pravo suda da ocjenjuje postojanje ili nepostojanje činjenica nije vezano ni ograničeno posebnim formalnim dokaznim pravilima. (2) Sud ne može svoju odluku zasnovati na dokazima do kojih se došlo kršenjem ljudskih prava i sloboda na način utvrđen u članu 11. Zakona o krivičnom postupku. Član 71. Prethodno pitanje Ako primjena propisa o prekršaju zavisi o prethodnom rješenju kakvog pravnog pitanja za čije je rješenje nadležan sud u kojem drugom postupku ili koje drugo državno tijelo, sud može sam riješiti i to pitanje prema odredbama koje važe za dokazivanje u prekršajnom postupku. Rješenje tog pravnog pitanja ima učinak samo za prekršajni predmet o kojem se raspravlja. IX. RJEŠENJE O PREKRŠAJU Član 72. Rješenje o prekršaju (1) Prekršajni postupak završava se donošenjem rješenja o prekršaju. (2) Rješenjem o prekršaju sud će odlučiti: 1) da se prekršajni postupak obustavlja, 2) da je okrivljeni odgovoran zbog propuštanja, ili 3) da se okrivljeni oglašava odgovornim za prekršaj. (3) Ako se okrivljeni oglasi odgovornim zbog propuštanja ili odgovornim za prekršaj, rješenjem o prekršaju izreći će se sankcija prema okrivljenom. (4) Sud koji je donio rješenje o prekršaju može u svako vrijeme ispraviti greške u pisanju ili ostale očigledne greške po službenoj dužnosti ili na prijedlog strana u postupku. Član 73. Donošenje rješenja Sud će na kraju pretresa usmeno objaviti rješenje. U posebnim slučajevima sud može odgoditi donošenje rješenja, ali ni u kojem slučaju rješenje neće biti doneseno po isteku roka od 15 dana od dana kada je usmeni pretres završen. Član 74. Rješenje o prekršaju Rješenje o prekršaju sadržavat će sljedeće podatke: 1) naziv i sastav suda; 2) broj i datum donošenja rješenja o prekršaju; 3) prekršaj koji je počinio okrivljeni, naziv i član zakona, ili drugog propisa koji propisuje prekršaj; 4) kratku ocjenu činjeničnog stanja i navođenje propisa kojim je propisan prekršaj; 5) da li je prekršajni postupak obustavljen ili je okrivljeni odgovoran zbog propuštanja ili je oglašen krivim; 6) izrečenu sankciju; 7) odluku o troškovima prekršajnog postupka; 8) odluku o imovinsko-pravnom zahtjevu; 9) pouku o pravnom lijeku i 10) potpis sudije. Član 75. Uručenje rješenja Sud će uručiti kopiju rješenja o prekršaju ličnim uručenjem ili putem pošte okrivljenom i ovlaštenom organu ili oštećenom u roku tri dana od dana donošenja rješenja o prekršaju. Kada je rješenje o prekršaju uručeno putem pošte, smatrat će se da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana od dana kada je rješenje predano na poštu. Član 76. Obustavljanje postupka Rješenje o prekršaju kojim se obustavlja prekršajni postupak sud će donijeti kada se utvrdi sljedeće: 1) radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj; 2) sud nije nadležan za odlučivanje; 3) postupak je vođen bez zahtjeva ovlaštenog organa; 4) okrivljeni je zbog istog prekršaja pravomoćno osuđen u drugom prekršajnom postupku; 5) okrivljeni je u krivičnom postupku pravomoćno oglašen krivim za djelo koje obuhvata i obilježja prekršaja; 6) okrivljeni ima imunitet; 7) nastupila je zastara za vođenje prekršajnog postupka; 8) okrivljeni je u toku prekršajnog postupka obolio od trajnog duševnog oboljenja ili umro; 9) ovlašteni organ odustao je od zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka prije donošenja rješenja o prekršaju; 10) postoje druge okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj, 11) nije dokazano da je okrivljeni počinio prekršaj ili 12) postoje drugi razlozi predviđeni zakonom. Član 77. Oslobođenje od kazne (1) Sud će počinioca prekršaja osloboditi od kazne kada to zakon izričito propisuje. (2) Sud može počinioca prekršaja osloboditi od kazne kada zakon propisuje takvu mogućnost. (3) Kada zakon propisuje mogućnost oslobođenja od kazne, sud može, umjesto osloboditi od kazne, počinioca prekršaja blaže kazniti na način propisan članom 19. ovog zakona. (4) Sud može osloboditi od kazne i počinioca prekršaja koji je nakon počinjenja prekršaja u cijelosti nadoknadio štetu učinjenu prekršajem ili platio propisana davanja zbog čijeg je neplaćanja pokrenut prekršajni postupak. Član 78. Odgovornost zbog propuštanja Ako okrivljeni ne pristupi na usmeni pretres zakazan na osnovu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, sud će donijeti rješenje kojim će okrivljenog oglasiti odgovornim zbog propuštanja. Sud će utvrditi odgovarajuću sankciju na osnovu dokaza podnesenih od ovlaštenog organa. Član 79. Rješenje o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava odgovornim Rješenje o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava odgovornim za prekršaj bit će doneseno kada ne postoji niti jedan od razloga utvrđenih u članu 76. ovog zakona i kada je okrivljeni odgovoran za prekršaj. X. ŽALBA Član 80. Izjavljivanje žalbe Okrivljeni i ovlašteni organ mogu izjaviti žalbu na rješenje o prekršaju. Oštećeni može izjaviti žalbu na rješenje o prekršaju samo u pogledu imovinsko-pravnog zahtjeva. Član 81. Rokovi za podnošenje žalbe (1) Žalba se može izjaviti u roku 15 dana od dana dostavljanja rješenja o prekršaju. (2) U složenim predmetima sud može na zahtjev bilo koje strane produžiti rok za izjavljivanje žalbe za maksimalno osam dana. Број 63 - Страна 36 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014. Član 82. Posljedice izjavljivanja žalbe Izjavljena žalba odgađa izvršenje rješenja o prekršaju. Član 83. Sadržaj žalbe (1) Žalba treba sadržavati broj i datum rješenja o prekršaju protiv kojeg se izjavljuje i potpis podnosioca žalbe (u daljnjem tekstu: žalitelj). Žalba treba sadržavati razloge zbog kojih se izjavljuje, a koji su navedeni u čl. 85. ili 86. ovog zakona. (2) Žalba se dostavlja sudu koji je donio rješenje o prekršaju u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu. Član 84. Osnovi za žalbu Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog: 1) bitnih povreda prekršajnog postupka, 2) povrede materijalnog propisa o prekršajima ili 3) odluke o sankciji, zaštitnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi, troškovima prekršajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu. Član 85. Bitne povrede prekršajnog postupka Bitne povrede prekršajnog postupka postoje ako: 1) rješenje o prekršaju donio je sudija koji se morao izuzeti ili je bio izuzet od vođenja prekršajnog postupka; 2) okrivljenom su uskraćena bilo koja prava određena u čl. 4. i 5. ovog zakona; 3) sud nije bio stvarno nadležan rješavati u toj stvari; 4) prekršajni nalog ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnesen je od neovlaštenog organa; 5) nije u cijelosti odlučeno o prekršajnom nalogu ili zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka, ili ako je odlučeno mimo tog zahtjeva; 6) rješenje o prekršaju zasniva se na dokazu koji se nije mogao koristiti, osim ako je očigledno da bi i bez tog dokaza bila donesena ista odluka ili 7) sud je propustio primijeniti ili je pogrešno primijenio odredbe ovog zakona, što je rezultiralo značajnom štetom po interese žalitelja. Član 86. Povreda materijalnog propisa o prekršaju Povreda materijalnog propisa o prekršaju postoji ako je taj propis povrijeđen, s obzirom na to da li: 1) radnja opisana u prekršajnom nalogu ili zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka predstavlja prekršaj; 2) postoje okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj; 3) nastupa zastara pokretanja i vođenja prekršajnog postupka ili je stvar već pravomoćno riješena; 4) došlo je do pogrešne primjene zakona ili propisa koji određuju prekršaj ili 5) odlukom o sankciji ili drugoj mjeri sud je prekoračio ovlaštenja koja ima prema zakonu. Član 87. Odgovor na žalbu i dostavljanje spisa predmeta (1) Žalbu protiv rješenja o prekršaju sud dostavlja na odgovor suprotnoj strani. (2) Strana iz stava (1) ovog člana odgovor na žalbu dostavlja prvostepenom sudu u roku osam dana od dana prijema žalbe. (3) Po prijemu odgovora na žalbu ili po isteku roka za odgovor na žalbu, prvostepeni sud će je, ako utvrdi da je žalba pravovremena, potpuna i dopuštena, zajedno sa odgovorom na žalbu, ako je podnijet, i spisom predmeta dostaviti drugostepenom sudu. Član 88. Razmatranje žalbe (1) Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbacit će drugostepeni sud rješenjem, ako to nije učinio prvostepeni sud. (2) Po žalbama na rješenja prvostepenog suda kojim je izrečena novčana kazna u iznosu do 3.000,00 KM odlučuje sudija pojedinac drugostepenog suda. Po žalbama na rješenja prvostepenog suda kojim je izrečena novčana kazna u iznosu većem od 3.000,00 KM drugostepeni sud odlučuje u vijeću sastavljenom od trojice sudija od kojih je jedan predsjednik vijeća. (3) Drugostepeni sud razmotrit će žalbu na osnovu spisa predmeta, žalbe i odgovora, bez održavanja usmenog pretresa. Član 89. Odlučivanje o žalbi (1) Odlučujući o žalbi drugostepeni sud može rješenje o prekršaju potvrditi, preinačiti ili ukinuti. (2) Drugostepeni sud putem pošte dostavlja strankama prijepise svog rješenja i vraća spis predmeta prvostepenom sudu. Član 90. Potvrđivanje rješenja o prekršaju Drugostepeni sud odbit će žalbu i potvrditi rješenje o prekršaju ako nađe da ne postoji ni jedan od osnova za podnošenje žalbe koji su određeni u članu 84. ovog zakona. Član 91. Preinačenje rješenja o prekršaju (1) Ako prvostepeni sud okrivljenog oglasi krivim, a drugostepeni sud utvrdi da zbog bitne povrede prekršajnog postupka ili povrede materijalnog propisa o prekršaju, prekršajni postupak treba obustaviti, drugostepeni sud će preinačiti rješenje o prekršaju i obustaviti prekršajni postupak. (2) Drugostepeni sud može preinačiti rješenje o prekršaju ako utvrdi da je zbog bitne povrede prekršajnog postupka ili povrede materijalnog propisa o prekršaju izrečena sankcija u rješenju o prekršaju nepravilna. (3) Ako je žalbu podnio samo okrivljeni, rješenjem o preinačenju rješenja o prekršaju ne može se izreći strožija sankcija od one izrečene u prvostepenom postupku. Član 92. Ukidanje rješenja o prekršaju i održavanje usmenog pretresa (1) Ako prvostepeni sud, prije dostavljanja predmeta na odlučivanje drugostepenom sudu, utvrdi da je nastupila zastara vođenja postupka, donijet će rješenje kojim će svoje rješenje staviti van snage i obustaviti prekršajni postupak. (2) Ako drugostepeni sud utvrdi da je počinjena bitna povreda prekršajnog postupka ili kršenje materijalnih propisa o prekršajima, uslijed čega su značajno oštećeni interesi žalitelja, i ako ne postoji način da se posljedice takvog kršenja isprave bez ponavljana usmenog pretresa, ukinut će rješenje o prekršaju i održat će usmeni pretres. XI. POVRAT U PREĐAŠNJE STANJE Član 93. Prijedlog za povrat u pređašnje stanje (1) Okrivljeni kojem je izrečena sankcija zbog propuštanja da se pojavi u skladu sa odredbama člana 58. ovog zakona, ili u odnosu na kojeg je rješenje o prekršaju doneseno u skladu sa članom 78. ovog zakona, ili ako propusti rok za žalbu, može podnijeti prijedlog za povrat u pređašnje stanje. Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 37 (2) Sud će uvažiti prijedlog za povrat u pređašnje stanje ako okrivljeni može dokazati da mu nije uručen prekršajni nalog ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka ili poziv za usmeni pretres ili kopija rješenja o prekršaju i da je propuštanje pojavljivanja ili pravovremenog postupanja nastalo iz opravdanih razloga. (3) Ovlašteni organ u odnosu na kojeg je doneseno rješenje o obustavljanju prekršajnog postupka u skladu sa članom 67. ovog zakona može podnijeti prijedlog za povrat u pređašnje stanje. (4) Sud će uvažiti takav prijedlog za povrat u pređašnje stanje ako ovlašteni organ može dokazati da je do propuštanja pojavljivanja došlo iz opravdanih razloga. Član 94. Rok za podnošenje prijedloga za povrat u pređašnje stanje Svaki prijedlog za povrat u pređašnje stanje mora biti podnesen sudu u roku tri mjeseca od dana kada je prekršajni nalog postao konačan ili izvršan ili od dana donošenja rješenja o prekršaju. Član 95. Posljedice podnošenja prijedloga (1) Ako sud uvaži prijedlog za povrat u pređašnje stanje, odredit će se dan i vrijeme za usmeni pretres i o tome obavijestiti okrivljeni i ovlašteni organ. (2) Ako sud uvaži prijedlog za povrat u pređašnje stanje, prekršajni nalog ili rješenje o prekršaju stavljaju se van snage. (3) Ako, nakon što je sud uvažio prijedlog za povrat u pređašnje stanje, okrivljeni propusti da se pojavi na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres, sud će odbiti prijedlog za povrat u pređašnje stanje i izdani prekršajni nalog ili rješenje o prekršaju održati na snazi. (4) Ako se, nakon što je sud uvažio prijedlog za povrat u pređašnje stanje, okrivljeni pojavi na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres, a predstavnik ovlaštenog organa propusti da se pojavi, sud će donijeti rješenje kojim se obustavlja prekršajni postupak ili prekršajni nalog stavlja van snage ako je prekršajni postupak pokrenut putem prekršajnog naloga. XII. PONAVLJANJE POSTUPKA Član 96. Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka Kažnjenik koji je rješenjem o prekršaju oglašen odgovornim može sudu podnijeti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka i to: 1) ako se dokaže da je odluka zasnovana na lažnoj ispravi ili na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka; 2) ako se dokaže da je do odluke došlo uslijed krivičnog djela sudije ili druge službene osobe koja je učestvovala u postupku; 3) kada se utvrdi da je kažnjenik za tu radnju već kažnjen u prekršajnom postupku ili za tu radnju prije donošenja rješenja o prekršaju proglašen krivim u krivičnom postupku; 4) kada se iznesu nove činjenice ili podnesu novi dokazi koji bi doveli do drugačije odluke da su bili poznati u ranijem postupku ili 5) ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine ili Evropski sud za ljudska prava utvrdi kršenja Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao i Ustava Bosne i Hercegovine i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i ako je odluka zasnovana na tim kršenjima. Član 97. Rok Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka mora se podnijeti u roku šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o prekršaju. Član 98. Razmatranje zahtjeva (1) O zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka rješava sud koji je donio prvostepenu odluku o prekršaju. (2) U zahtjevu se navodi po kojem zakonskom osnovu se traži ponavljanje i kojim dokazima se potkrjepljuju činjenice na kojima se zahtjev zasniva. Ako zahtjev ne sadrži ove podatke, odbacuje se rješenjem. (3) Zahtjev će se odbaciti i ako prvostepeni sud, na osnovu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i dokaza iz spisa predmeta iz ranijeg postupka, utvrdi da je zahtjev podnijela neovlaštena osoba ili da je nepravovremeno podnesen, ili da nema zakonskih uvjeta za ponavljanje postupka, ili da činjenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva očigledno nisu podobni da se na osnovu njih dozvoli ponavljanje prekršajnog postupka. (4) Sud će usvojiti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka samo ako novi dokazi navedeni u zahtjevu mogu voditi značajnijoj promjeni odluke suda u korist kažnjenika. (5) Uvažavajući zahtjev, sud može izmijeniti prvobitno rješenje o prekršaju ili odrediti dan i vrijeme za usmeni pretres. U tom slučaju izvršenje rješenja o prekršaju bit će odgođeno do donošenja nove odluke. (6) Ako je kazna već bila izvršena prema kažnjeniku, sud može odrediti povrat naplaćene novčane kazne ili troškova i/ili ukinuti svaku drugu sankciju. XIII. EVIDENCIJA I BRISANJE SANKCIJA Član 99. Vođenje evidencije (1) Sud koji donosi rješenje o prekršaju i ovlašteni organ koji izda prekršajni nalog bez odlaganja će u elektronskoj formi u prekršajnu evidenciju unijeti podatke o novčanoj kazni i zaštitnim mjerama izrečenim fizičkom licu, pravnom licu, odgovornoj osobi, kao i osobi koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt. (2) Sud koji primi zahtjev za sudsko odlučivanje, u skladu sa članom 59. ovog zakona, taj podatak će bez odlaganja unijeti u prekršajnu evidenciju u elektronskoj formi i brisati sankcije izrečene prekršajnim nalogom. (3) Novčana kazna neće se brisati iz prekršajne evidencije dok se vodi kao dug u Registru novčanih kazni u skladu sa članom 102. ovog zakona. Zaštitne mjere neće se brisati iz prekršajne evidencije dok se ne izvrše ili dok ne istekne rok zastare. (4) Posebnim zakonom mogu biti propisani duži rokovi za brisanje sankcija iz prekršajne evidencije. (5) Propis o sadržaju i načinu vođenja prekršajne evidencije donosi federalni ministar unutrašnjih poslova, uz saglasnost federalnog ministra pravde. Član 100. Brisanje sankcija (1) Kažnjavanost pravnog lica, fizičkog lica, odgovorne osobe, kao i osobe koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt novčanom kaznom briše se iz evidencije ex lege ako kažnjeno pravno lice, fizičko lice, odgovorna osoba, kao i osoba koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt u roku dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je izrečena kazna ne učini novi prekršaj, odnosno ako pravno lice, fizičko lice, odgovorna osoba, kao i osoba koja obavlja Број 63 - Страна 38 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014. samostalnu poslovnu djelatnost - obrt ne učini krivično djelo koje sadrži obilježje prekršaja. (2) Pravnom licu, fizičkom licu, odgovornoj osobi, kao i osobi koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt, koja je više puta bila kažnjena za prekršaj brisat će se ranije kazne ako u roku dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je izrečena posljednja kazna ne izvrši novi prekršaj, odnosno ako pravno lice, fizičko lice, odgovorna osoba, kao i osoba koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt ne izvrši krivično djelo koje sadrži obilježje prekršaja. Član 101. Davanje podataka iz evidencije (1) Podaci iz evidencije mogu se dati samo ako sud utvrdi da za to postoje opravdani razlozi. (2) Podaci iz evidencije mogu se dati samo: drugom sudu, nadležnom tužiteljstvu, organima unutrašnjih poslova i organima inspekcije u vezi s krivičnim postupkom ili postupkom za prekršaj koji se vodi protiv osobe koja je ranije bila kažnjavana za prekršaj, organima nadležnim za izvršenje sankcija za prekršaje ili nadležnim organima koji učestvuju u postupku brisanja kazne. (3) Na obrazložen zahtjev nadležnog organa vlasti, ili osobe mogu se dati podaci iz evidencije ako još traju određene pravne posljedice kazne ili zaštitne mjere, ili ako za to postoji opravdan interes zasnovan na zakonu. (4) Ako je odluka o kazni brisana, podaci o toj odluci nikom se ne daju osim sudu i nadležnom tužiteljstvu u vezi s postupkom za prekršaj koji se vodi protiv osobe čija je odluka brisana. DIO TREĆI XIV. IZVRŠENJE KAZNI Član 102. Unos podataka o kaznama u Registar novčanih kazni (1) Sve novčane kazne i troškovi postupka izrečeni na osnovu konačnog i izvršnog prekršajnog naloga ili pravomoćnog i izvršnog rješenja o prekršaju upisat će se u Registar novčanih kazni i biti evidentirani kao dug koji kažnjenik duguje odgovarajućem nivou vlasti kojem se plaća. (2) Nakon što prekršajni nalog postane konačan i izvršan ili rješenje o prekršaju postane pravomoćno i izvršno, ovlašteni organ ili sud izvršit će unos podataka o novčanoj kazni i troškovima postupka u Registar novčanih kazni. (3) Način i postupak unosa podataka o novčanoj kazni i troškovima postupka u Registar novčanih kazni iz stava (2) ovog člana utvrdit će Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. (4) Novčane kazne i troškovi postupka evidentiraju se kao dug u Registru novčanih kazni dok kažnjenik ne plati puni iznos novčane kazne i troškova postupka. Novčana kazna i troškovi postupka u svakom slučaju bit će brisani iz Registra novčanih kazni po isteku pet godina od dana kada je prekršajni nalog postao konačan i izvršan ili je rješenje o prekršaju postalo pravomoćno i izvršno. (5) Sud će na prijedlog ovlaštenog organa ili po službenoj dužnosti donijeti rješenje o obustavljanju postupka izvršenja kazni i troškova postupka u slučaju smrti ili trajnog duševnog oboljenja kažnjenika, nakon čega će se izvršiti brisanje novčane kazne i troškova postupka. Član 103. Posljedice upisa kazne u Registar novčanih kazni Dok se ne plate sve novčane kazne i troškovi evidentirani u registru novčanih kazni, kažnjeniku se neće dozvoliti: 1) registracija ili produženje važnosti registracije motornog vozila; 2) izdavanje ili produženje važnosti vozačke dozvole; 3) učestvovanje na javnom tenderu; 4) registracija pravnog lica, promjena registracije pravnog lica ili registracije samostalne poslovne djelatnosti – obrta ili 5) promjena vlasništva motornog vozila. Član 104. Postupak prinudne naplate (1) Svaki ovlašteni organ odgovoran je za praćenje izvršenja novčanih kazni i drugih mjera izrečenih prekršajnim nalogom ili putem sporazuma o sankciji. (2) Sudovi će pratiti izvršenje novčanih kazni i drugih mjera izrečenih rješenjem o prekršaju. (3) Ovlašteni organ ili sud koji je izrekao novčanu kaznu zatražit će od nadležnog suda prinudnu naplatu blokiranjem računa fizičkog, odnosno pravnog lica u skladu sa odredbama Zakona o izvršnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 32/03, 52/03, 33/06, 39/06, 39/09 i 35/12) u slučaju: 1) ako se utvrdi da kažnjeni izbjegava platiti novčanu kaznu ili 2) ako postoji opasnost od nastupanja zastarjelosti za izvršenje novčane kazne. (4) Izuzetno od odredaba stava (3) ovog člana, prinudnu naplatu može provesti i ovlašteni organ, ako je to propisano posebnim federalnim zakonom. Član 105. Lišenje slobode zbog neplaćanja (1) Kažnjenik koji u roku ne plati u potpunosti ili djelimično novčanu kaznu koja mu je određena rješenjem o prekršaju ili prekršajnim nalogom bit će prinuđen na plaćanje određivanjem lišenja slobode ako sud smatra da je to jedini razuman i efikasan način koji će primorati kažnjenika da plati iznos na koji je obavezan. O lišenju slobode zbog neplaćanja sud odlučuje rješenjem koje se protiv kažnjenika može donijeti samo jednom za odnosni prekršaj. Lišenje slobode može biti određeno od suda po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovlaštenog organa ili Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. Sud će obavijestiti podnosioca prijedloga o svojoj odluci i o izvršenju lišenja slobode. (2) Sud može odrediti lišenje slobode do 15 dana. Vrijeme za koje je kažnjenik lišen slobode neće uticati na plaćanje iznosa koji duguje. Kažnjenik će biti odmah oslobođen nakon plaćanja punog iznosa novčane kazne. (3) Lišenje slobode prema odredbama ovog člana ne može biti određeno kažnjeniku koji može dokazati da nije u mogućnosti platiti novčanu kaznu. (4) Protiv rješenja o lišenju slobode kažnjenik može izjaviti žalbu drugostepenom sudu u roku osam dana od prijema rješenja o lišenju slobode. Prvostepeni sud dužan je žalbu dostaviti dugostupenom sudu u roku tri dana od dana prijema žalbe. Drugostepeni sud mora donijeti odluku po žalbi u roku 15 dana od prijema spisa. Žalba odgađa izvršenje. (5) Prije početka izvršenja rješenja o lišenju slobode kažnjenik može sudu predložiti obavljanje poslova za opće dobro ili poslove za dobro lokalne zajednice kao zamjenu za plaćanje novčane kazne. Sud će voditi listu takvih poslova u saradnji s nadležnim kompetentnim organima vlasti. Prilikom odlučivanja o prijedlogu sud će razmotriti sve okolnosti slučaja, kao i finansijske uvjete i mogućnost kažnjenika da plati novčanu kaznu, kao i vrstu izvršenog prekršaja, uzrast, fizičku i radnu sposobnost, psihičke osobine, obrazovanje, Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 39 sklonosti i druge posebne okolnosti koje se odnose na ličnost učinitelja. (6) Ako sud usvoji prijedlog iz stava (5) ovog člana izdat će nalog za obustavu izvršenja lišenja slobode za vrijeme dok ne istekne rok za obavljanje takvog posla. Ako kažnjenik obavi predviđeni posao lišenje slobode se neće izvršiti i novčana kazna brisat će se iz Registra novčanih kazni i neće biti naplaćena. Ukoliko kažnjenik uopće ne obavi predviđeni posao rješenje o lišenju slobode bit će izvršeno, a ako ga obavi samo djelimično, sud će ocijeniti da li je svrsishodno izvršiti rješenje o lišenju slobode i o tome donijeti odgovarajući nalog. (7) U slučaju kada sud ili ovlašteni organ utvrdi da se ne može izvršiti novčana kazna izrečena na osnovu konačnog i izvršnog prekršajnog naloga ili pravomoćnog rješenja o prekršaju, primjenom odredbi čl. 103. i 104. ovog zakona i st. (1), (2) i (3) ovog člana, sud će, po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovlaštenog organa, donijeti rješenje o izvršenju novčane kazne kojim se kažnjeniku nalaže obavljanje određenih poslova za opće dobro ili poslova za dobro lokalne zajednice kao zamjenu za plaćanje novčane kazne. Ukoliko kažnjenik obavi predviđeni posao, novčana kazna brisat će se iz Registra novčanih kazni. (8) Postupak i uvjete za izvršenje sudskog rješenja o lišavanju slobode kažnjenika zbog neplaćanja novčane kazne, kao i postupak i uvjete obavljanja poslova za opće dobro ili poslova za dobro lokalne zajednice i način vođenja evidencije o obavljanju tih poslova regulirat će podzakonskim propisima federalni ministar pravde u saradnji s nadležnim kantonalnim ministarstvima u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 106. Potraga (1) Ako se ne zna prebivalište ili boravište kažnjene osobe u toku postupka izvršenja odluke o prekršaju, kao i u drugim slučajevima kada je to prema ovom zakonu potrebno, sud će zatražiti od policije da nađe osobu odgovornu za prekršaj i sud obavijesti o njegovoj adresi. (2) Sud može narediti privođenje osobe iz stava (1) ovog člana. XV. NAKNADA ŠTETE ZBOG NEOPRAVDANOG KAŽNJAVANJA Član 107. Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja Pravo na naknadu štete zbog neopravdanog kažnjavanja ima osoba kojoj je pravomoćnim rješenjem bila izrečena prekršajna kazna ili zaštitna mjera, a kasnije je povodom vanrednog pravnog lijeka prekršajni postupak obustavljen, osim u sljedećim slučajevima: 1) ako je povodom zahtjeva za ponavljanje prekršajnog postupka na štetu okrivljenog novi postupak obustavljen uslijed smrti ili kakvog trajnog duševnog oboljenja okrivljenog nakon učinjenog prekršaja; 2) ako je novi prekršajni postupak obustavljen zbog zastare gonjenja do koje je došlo zbog nedostupnosti okrivljenog; 3) ako je okrivljeni svojim lažnim priznanjem ili na drugi način namjerno prouzrokovao svoje kažnjavanje, osim ako je na to bio prinuđen. Član 108. Drugi slučajevi prava na naknadu štete Pravo na naknadu štete ima i osoba koja je: 1) bila zadržana u prekršajnom postupku, pa je postupak obustavljen; 2) uslijed greške ili nezakonitog rada sudije neosnovano zadržana duže nego što zakon dozvoljava. Član 109. Vraćanje novčanih iznosa (1) Osoba kojoj je u prekršajnom postupku neopravdano izrečena novčana kazna, zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi, ili zaštitna mjera oduzimanje predmeta ima pravo na vraćanje plaćene novčane kazne, vraćanje oduzete imovinske koristi, vraćanje predmeta ili novčane vrijednosti oduzetog predmeta. (2) Smatra se da je osoba neopravdano kažnjena ako je u slučaju preinačenja ili ukidanja pravomoćnog rješenja o kažnjavanju postupak protiv nje obustavljen, ili je doneseno oslobađajuće rješenje uslijed toga što je utvrđeno da radnja nije prekršaj ili što postoje osnovi koji isključuju odgovornost učinitelja prekršaja ili što nije dokazano da je ta osoba učinila prekršaj. (3) Vraćanje novčanog iznosa ne može zahtijevati kažnjena osoba koja je lažnim priznanjem prouzrokovala kažnjavanje. (4) Poslije smrti neopravdano kažnjene osobe naknadu štete, odnosno vraćanje novčanog iznosa mogu tražiti njen bračni partner i njeni srodnici koje je ona po zakonu bila dužna izdržavati. Član 110. Zastara prava na vraćanje novčanog iznosa (1) Pravo neopravdano kažnjene osobe i osoba iz člana 109. stav (4) ovog zakona da traži naknadu štete, odnosno vraćanje novčanog iznosa zastarjeva za jednu godinu od dana pravomoćnosti rješenja, odnosno rješenja kojim je prekršajni postupak bio obustavljen. (2) Zastara iz stava (1) ovog člana se prekida podnošenjem zahtjeva nadležnom organu, ministarstvu ili upravi nadležnoj za poslove prekršaja. (3) Ako je zahtjev za naknadu štete, odnosno vraćanje novčanog iznosa podnijela neopravdano kažnjena osoba, poslije njene smrti osobe iz člana 109. stav (4) ovog zakona mogu produžiti postupak za ostvarivanje zahtjeva u roku tri mjeseca od dana smrti neopravdano kažnjene osobe i to samo u granicama ranije podnesenog zahtjeva. (4) Ako se neopravdano kažnjena osoba odrekla zahtjeva za naplatu štete, odnosno vraćanje novčanog iznosa, nakon njene smrti zahtjev se ne može podnijeti. Član 111. Postupak ostvarivanja prava (1) Ovlaštena osoba dužna je sa svojim zahtjevom za naknadu štete obratiti se nadležnom organu, ministarstvu ili upravi nadležnoj za poslove prekršaja radi sporazuma o postojanju štete i visini naknade. (2) Ako do sporazuma ne dođe u roku tri mjeseca od dana prijema zahtjeva, ovlaštena osoba može nadležnom sudu podnijeti tužbu za naknadu štete protiv Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada ili općine u zavisnosti u korist čijeg budžeta je plaćena novčana kazna, oduzeta imovinska korist, uknjižen oduzeti predmet ili novčana vrijednost oduzetog predmeta. (3) Zahtjev za vraćanje novčanog iznosa podnosi se organu uprave nadležnom za finansije u skladu sa stavom (2) ovog člana. XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 112. Prijelazne odredbe vezane uz sankcije (1) Odluke o prekršajima koje su postale pravomoćne prije stupanja na snagu ovog zakona izvršit će se prema odredbama ovog zakona. (2) Danom stupanja na snagu ovog zakona sve neplaćene novčane kazne izrečene za izvršene prekršaje, kao i troškovi Број 63 - Страна 40 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014. postupka izrečeni u prekršajnom postupku, a koji su još predmet izvršenja, evidentirat će se u Registru novčanih kazni na način propisan članom 102. ovog zakona. Član 113. Prestanak važenja Zakona (1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 31/06 i 37/10). (2) U slučaju da su drugi zakoni u Federaciji u suprotnosti sa ovim zakonom primjenjivat će se ovaj zakon. (3) U postupku za oduzimanje imovinske koristi pribavljene prekršajem primjenjivat će se odgovarajuće odredbe posebnog propisa koji uređuje oduzimanje imovinske koristi. (4) Odredbe propisa kojima se regulira visina novčanih kazni u prekršajnom postupku uskladit će se sa odredbama ovog zakona u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 114. Stupanje na snagu i primjena Zakona Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O PREKRŠAJIMA Proglašava se Zakon o prekršajima, koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 06.05.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 05.06.2014. godine. Broj 01-02-585-02/14 29. srpnja 2014. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. ZAKON O PREKRŠAJIMA DIO PRVI I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Predmet Zakona Ovim se zakonom definira: prekršaj, prekršajne sankcije, postupak prema maloljetnicima, zastara, prekršajni postupak, prekršajni nalog, zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, usmeni pretres, rješenje o prekršaju, žalba, povrat u pređašnje stanje, ponavljanje postupka, evidencija i brisanje sankcija, izvršenje kazni, kao i druga pitanja od značaja za prekršaje na području Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). Članak 2. Definicija prekršaja (1) Prekršaj predstavlja kršenje propisa, javnog poretka ili drugih društvenih vrijednosti koje nisu zaštićene kaznenim zakonima i drugim zakonima u kojima su propisana kaznena djela, kao i kršenje drugih propisa kojima su određena obilježja prekršaja i za koje su propisane sankcije. (2) Odgovornost za prekršaj pretpostavlja izvršenu ili propuštenu protupravnu, skrivljenu radnju koja je propisom mjerodavnog tijela određena kao prekršaj. (3) Nema prekršaja ukoliko je isključena protupravnost ili krivica iako postoje sva bitna obilježja prekršaja. (4) Prekršaj može biti počinjen činjenjem ili nečinjenjem. (5) Nehaj od izvršitelja je dovoljan da se izvršitelj smatra odgovornim za prekršaj, osim ako je odredbama o prekršajima propisano da će izvršitelj biti kažnjen za djelo počinjeno isključivo s umišljajem. (6) Prekršaj mogu počiniti fizičke i pravne osobe. (7) Pokušaj izvršenja prekršaja nije kažnjiv. Članak 3. Značenje izraza (1) Posebni izrazi u smislu ovoga zakona imaju sljedeća značenja: 1) ovlašteno tijelo je bilo koje od sljedećih: a) mjerodavno policijsko tijelo Bosne i Hercegovine, Federacije ili kantona, b) mjerodavna inspekcijska tijela ili c) ministarstvo, poduzeće ili druga pravna osoba koja ima javne ovlasti i u čiju mjerodavnost spada izravno ili neizravno provođenje bilo kojeg zakona ili propisa koji propisuju prekršaje; 2) Registar novčanih kazni i prekršajne evidencije je elektronska baza podataka o izrečenim novčanim kaznama za prekršaje, drugim prekršajnim sankcijama i troškovima postupka kao što je propisano u Zakonu o Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj: 56/08); 3) okrivljenik je pravna ili fizička osoba protiv koje je pokrenut prekršajni postupak; 4) oštećenik je pravna ili fizička osoba koja je pretrpjela štetu koja je na bilo koji način nastala počinjenjem prekršaja; 5) sud je općinski sud u kojem je osnovano prekršajno odjeljenje; 6) drugostupanjski sud je mjerodavni kantonalni sud; 7) kažnjenik je osoba za koju je konačnim prekršajnim nalogom ili pravomoćnim rješenjem o prekršaju ustanovljeno da je odgovorna za određeni prekršaj; 8) uručenje pismena poštom je uručenje putem preporučene pošte na adresu fizičke osobe koje je određeno u Registru prebivališta i boravišta, a koju vodi Glavni centar za obradu podataka u Bosni i Hercegovini ili na registriranu adresu sjedišta pravne osobe; 9) posao (rad) za opće dobro je neplaćeni rad u korist društva kojim se ne vrijeđa ljudsko dostojanstvo i ne ostvaruje profit i koji se može izreći samo uz pristanak učinitelja, a ne može trajati kraće od 10 sati niti dulje od 120 sati, s tim što se ne može obavljati dulje od dva sata dnevno. (2) Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog roda podrazumijeva uključivanje oba roda. (3) Značenje izraza navedenih u članku 2. Kaznenoga zakona Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05, 42/10 i 42/11 - u daljnjem tekstu: Kazneni zakon) koristit će se u ovome zakonu ukoliko se kontekstom jasno ne zahtijeva drukčije.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 63/14 08.06.2014 SN FBiH 85/21, SN FBiH 43/09, SN FBiH 68/05, SN FBiH 27/05 registracija poslovnih subjekata,poslovni subjekti Број 63 - Страна 4 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014. додатних трошкова по пословног субјекта. У случају да се порески идентификациони број не достави у року од 12 мјесеци од дана подношења пријаве суду, суд ће одбацити пријаву." Члан 20. У члану 84. иза става 1. додаје се нови став 2. који гласи: "(2) Федерално министарство правде ће, у року од 30 дана од дана ступања на снагу овог закона, донијети пропис којим ће утврдити начин располагања подацима из главне књиге регистра, поступак начина обезбјеђења техничке исправности, одржавања, тренутне испоруке електронских података главне књиге регистра, као и функционисања система регистрације." Досадашњи став 2. постаје став 3. Члан 21. Члан 42. гласи: "Члан 42. Исправе потребне за упис у регистар подјеле пословних субјеката Уз пријаву за упис нових пословних субјеката, насталих подјелом, прилаже се одлука скупштине о подјели пословног субјекта и диобни биланс одобрен од скупштине, те нотарски обрађени оснивачки акти друштава насталих подјелом. Члан 21. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Томислав Мартиновић, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Сафет Софтић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7.a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 04.06.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 30.06.2014. godine. Broj 01-02-581-02/14 29. jula 2014. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/05, 68/05 i 43/09) član 15. mijenja se i glasi: "Registracija podružnice subjekta upisa (1) Podaci koji se obavezno unose u registar u slučaju registracije podružnice subjekta upisa su: 1) firma i sjedište podružnice subjekta upisa; 2) djelatnost podružnice subjekta upisa; 3) naziv, broj i datum akta o osnivanju podružnice subjekta upisa; 4) ime i prezime lica ovlaštenog za zastupanje podružnice subjekta upisa. (2) Podružnica subjekta upisa upisuje se u glavnu knjigu registra osnivača dijela subjekta upisa." Član 2. Iza člana 15. dodaje se novi član 15a. koji glasi: "Član 15a. Registracija podružnice stranog društva (1) Podaci koji se upisuju u registar u slučaju registracije podružnice stranog društva su: 1) firma, sjedište i oblik osnivača, te firma i sjedište podružnice stranog društva; 2) MBS i poreski identifikacioni broj; 3) naziv registra u kojem je upisan osnivač, uz podatak u kojoj se državi vodi, datum upisa i broj pod kojim se vodi, a ako je osnovan u zemlji u kojoj se ne upisuje u takav registar, naziv javno ovjerene isprave o osnivanju prema propisima zemlje u kojoj osnivač ima sjedište; 4) djelatnost osnivača i djelatnost podružnice subjekta upisa; 5) naziv, broj i datum akta o osnivanju podružnice osnivača; 6) ime i prezime lica ovlaštenog za zastupanje podružnice i obim njegove ovlasti; 7) visina osnovnog kapitala i iznos uplaćenih uloga, ime i prezime lica koje lično odgovaraju za obaveze društva i njihovo prebivalište. (2) Podružnica stranog društva upisuje se u registar suda na čijem području je sjedište podružnice. (3) Rješenje o registraciji podružnice stranog društva registarski sud dostavlja Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine - Odsjek za strance, ukoliko je zastupnik strani državljanin." Član 3. U članu 17. u stavu (1) u tački 3), u članu 18. u stavu (1) u tački 3), u članu 19. u stavu (1) u tački 3) i u članu 20. u tački 1) riječi: "notarski obrađenog" se brišu. Član 4. Član 22. mijenja se i glasi: "Član 22. Registarske isprave (1) Za potrebe utvrđivanja i provjere općih i posebnih podataka koji se prilikom osnivanja poslovnog subjekta ili izmjena podataka od značaja za pravni promet obavezno unose u registar, u zavisnosti od predmeta upisa, registarski sud zahtijevat će podnošenje sljedećih isprava: 1) ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje na obrascu prijave za registraciju predviđenom za sud u štampanom obliku; 2) notarski obrađeni akt o osnivanju ili akt o izmjenama općih podataka od značaja za pravni promet već osnovanog, odnosno registriranog subjekta upisa kojim se utvrđuje osnivanje, odnosno izmjena bitnih podataka; 3) notarski utvrđen statut poslovnog subjekta; Сриједа, 6. 8. 2014. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 63 - Страна 5 4) odluku o imenovanju lica ovlaštenog za zastupanje u unutrašnjem i vanjskotrgovinskom prometu, ako nije imenovano aktom o osnivanju; 5) potvrdu banke o izvršenoj uplati na privremeni račun deponovanih novčanih uloga kojom se utvrđuje visina uplaćenog kapitala u novcu; 6) dokaz o sredstvima osiguranja za neuplaćeni iznos novčanog dijela osnivačkog uloga kod jednočlanog društva kapitala; 7) izvod iz odgovarajućeg javnog registra kojim se dokazuje vlasništvo lica koje unosi ulog u stvarima i pravima i nalaz ovlaštenog sudskog vještaka kojim se utvrđuje vrijednost uloga u stvarima i pravima; 8) odgovarajuće odobrenje Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komisija za vrijednosne papire) i Registra vrijednosnih papira Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Registar vrijednosnih papira) ukoliko je to propisano posebnim zakonom; 9) dokaz o sredstvima osiguranja za neuneseni dio nenovčanog uloga kod jednočlanog društva kapitala; 10) odobrenje nadležnog organa u skladu sa članom 46. ovog zakona. (2) Odredbe stava (1) tačke 1) ovog člana primjenjuju se kod upisa osnivanja svih oblika privrednih društava, kao i kod upisa promjene podataka koji se tim ispravama dokazuju, osim ako je njihova primjena izričito isključena ovim zakonom." Član 5. U članu 23. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Uz prijavu za upis osnivanja dioničkog društva pored ostalih podnose se i sljedeće isprave: 1) isprave propisane članom 22. stav (1) tačka 1) ovog zakona; 2) notarski obrađen akt o osnivanju; 3) notarski utvrđen statut; 4) odobrenje nadležnih organa iz člana 22. stav (1) tačka 8) ovog zakona ako je posebnim propisom predviđeno; 5) isprave propisane članom 22. stav (1) tačka 9) ovog zakona; 6) potvrda banke o uplati osnivačkog kapitala u novcu, odnosno dokaz o novčanoj vrijednosti stvari i prava unesenih u društvo; 7) odluka o imenovanju lica ovlaštenog za zastupanje ako nije imenovano aktom o osnivanju; 8) ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje." Član 6. U članu 24. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Uz prijavu za upis u registar osnivanja banke ili druge finansijske organizacije, pored ostalih, podnose se i sljedeće isprave: 1) isprave propisane članom 22. stav (1) tačka 1) ovog zakona; 2) notarski obrađen akt o osnivanju banke; 3) notarski utvrđen statut banke; 4) rješenje Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija za bankarstvo) o izdavanju dozvole za rad, kao i saglasnost na akt o osnivanju i statut, odnosno isprave predviđene drugim zakonima Federacije; 5) dokaz o uplati novčanih sredstava na privremeni račun kod banke; 6) akt o imenovanju direktora ili vršioca dužnosti direktora; 7) ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje; 8) dokaz da su osnivači banke sredstva u nenovčanom obliku stavili na raspolaganje banci." Član 7. U članu 25. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Uz prijavu za upis u sudski registar osnivanja dioničkog društva za osiguranje prilažu se: 1) isprave propisane članom 22. stav (1) tačka 1) ovog zakona; 2) notarski obrađen akt o osnivanju; 3) notarski utvrđen statut društva; 4) dozvola nadležnog organa za rad društva, odnosno druge isprave propisane drugim zakonom Federacije; 5) akt o imenovanju direktora ili vršioca dužnosti direktora; 6) ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje; 7) dokaz o deponovanim novčanim sredstvima na privremeni račun; 8) dokaz o ulozima u stvarima i pravima." Član 8. U članu 26. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Uz prijavu za upis u registar osnivanja društva sa ograničenom odgovornošću prilažu se sljedeće isprave: 1) isprave propisane članom 22. stav (1) tačka 1) ovog zakona; 2) notarski obrađen akt o osnivanju; 3) potvrda banke o izvršenoj uplati kapitala u novcu, odnosno dokaz o novčanoj vrijednosti stvari i prava unesenih u društvo; 4) odluka o imenovanju lica ovlaštenog za zastupanje ukoliko nije imenovano aktom o osnivanju; 5) ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje." Član 9. Član 28. mijenja se i glasi: "Isprave potrebne za upis u sudski registar osnivanja javnog preduzeća i privatizacije preduzeća (1) Na upis u registar osnivanja javnog preduzeća shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje upis dioničkog društva i društva sa ograničenom odgovornošću u zavisnosti od oblika organiziranja javnog preduzeća. (2) Kod prijave upisa u registar izvršene privatizacije subjekt upisa, u zakonom utvrđenom roku, dužan je prijaviti za upis u registar promjenu vlasništva uz koju, zavisno od oblika organiziranja, prilaže: pisano obavještenje o izvršenoj privatizaciji državnog kapitala u preduzeću od nadležne agencije za privatizaciju, odluku o promjeni oblika preduzeća kao sastavnog dijela programa privatizacije, ugovor o pribavljanju dodatnog kapitala (dokapitalizaciji) i druge isprave kojima se dokazuju ostali opći podaci." Član 10. U članu 29. u stavu (1) u tački 1) riječi: "tač. 1), 2) i 3)" zamjenjuju se riječima: "tačka 1)". U tački 3) riječ: "obrađen" zamjenjuje se riječju: "utvrđen". U tački 5) riječi: "notarski obrađen" se brišu. Број 63 - Страна 6 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 6. 8. 2014. Član 11. U članu 30. riječi: "notarski obrađena" se brišu. Član 12. U članu 31. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Uz prijavu za upis u registar osnivanja zadruge prilažu se: 1) akt o osnivanju; 2) zadružna pravila; 3) dokaz o izvršenoj uplati ili unošenju udjela, odnosno sredstava osnivača u skladu sa osnivačkim aktom; 4) odluka o imenovanju direktora; 5) ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje." Član 13. Iza člana 32. dodaje se novi član 32a. koji glasi: "Član 32a. Isprave potrebne za upis u sudski registar osnivanja podružnice stranog društva (1) Uz prijavu za upis u registar osnivanja podružnice stranog pravnog lica podnose se u originalu i ovjerenom prijevodu na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini sljedeće isprave: 1) izvod iz registra u kojem je upisan osnivač na osnovu kojeg se može utvrditi njegov pravni oblik i vrijeme kada je upisan u taj registar ili, ako je osnovan u zemlji gdje se ne upisuje u takav registar, valjane isprave o osnivanju javno ovjerene prema propisima zemlje u kojoj osnivač ima registrirano sjedište na osnovu kojih se može utvrditi njegov pravni oblik i vrijeme osnivanja; 2) odluka osnivača o osnivanju podružnice; 3) prijepis izjave o osnivanju i društvenog ugovora ili statuta osnivača ovjerenih prema propisima zemlje u kojoj osnivač ima registrirano sjedište; 4) odluka o imenovanju lica ovlaštenog za zastupanje ako to lice nije imenovano aktom o osnivanju; 5) ovjeren potpis lica ovlaštenog za zastupanje i 6) ovjeren skraćeni posljednji godišnji finansijski izvještaj osnivača." Član 14. U članu 34. u st. (1), (2), (3), (4) i (5), u članu 35. u stavu (1), u članu 36. u st. (1) i (2), u članu 38. u st. (2) i (3), u članu 39. u st. (1), (2), (3), (5) i (6), u članu 40. u stavu (1), u članu 41. u st. (1) i (2), u članu 42. i u članu 43. riječi: "notarski obrađena" se brišu. Član 15. U članu 36. u stavu (1) iza riječi: "kapitala i" dodaju se riječi: "notarski obrađene". Član 16. U članu 38. u stavu (3), u članu 39. u st. (4) i (6), u članu 40. u stavu (1) i u članu 41. u stavu (1) riječi: "notarski obrađen" se brišu. Član 17. U članu 39. iza stava (6) dodaje se novi stav (7) koji glasi: "(7) Ukoliko se promjene iz ovog člana vrše izmjenama osnivačkog akta, uz prijavu za upis promjena u registar prilaže se notarski obrađena izmjena i/ili dopuna osnivačkog akta." Član 18. Član 51. se briše. Član 19. Član 74. mijenja se i glasi: "Dostavljanje poreznog identifikacijskog broja (1) Prijavu za upis osnivanja subjekta upisa i upis dijela subjekta upisa sud će odmah dostaviti nadležnom poreznom organu prema sjedištu subjekta upisa za dobijanje poreznog identifikacijskog broja. (2) Sud će bez odgađanja, uz prijavu iz stava (1), pozvati nadležni porezni organ da u roku 24 sata od prijema prijave dostavi porezni identifikacijski broj, ili u istom roku obavijesti sud o razlozima nedostavljanja poreznog identifikacijskog broja. (3) U slučaju dostavljana poreznog identifikacijskog broja od poreskog organa sud neće zahtijevati prilaganje bilo kakvih drugih dokaza o postojanju i/ili izmirenju poreznog duga. (4) Dodjela poreznog identifikacijskog broja ne oslobađa poreznog subjekta obaveze porezne registracije poslovnog subjekta kod nadležnog poreznog organa, odnosno dostave poreznom organu podataka propisanih posebnim zakonom. (5) Ako nadležni porezni organ ne dostavi porezni identifikacijski broj i podbroj u ostavljenom roku sud neće donijeti rješenje o registraciji poslovnog subjekta. (6) Sud će izdati rješenje o registraciji poslovnog subjekta odmah po dostavljanju poreznog broja bez dodatnih troškova po poslovnog subjekta. U slučaju da se porezni identifikacijski broj ne dostavi u roku 12 mjeseci od dana podnošenja prijave sudu, sud će odbaciti prijavu." Član 20. U članu 84. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Federalno ministarstvo pravde će u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti propis kojim će utvrditi način raspolaganja podacima iz glavne knjige registra, postupak načina osiguranja tehničke ispravnosti, održavanja, trenutne isporuke elektronskih podataka glavne knjige registra, kao i funkcioniranja sistema registracije." Dosadašnji stav (2) postaje stav (3). Član 21. Član 42. glasi: "Član 42. Isprave potrebne za upis u registar podjele poslovnih subjekata Uz prijavu za upis novih poslovnih subjekata nastalih podjelom prilaže se odluka skupštine o podjeli poslovnog subjekta i diobni bilans odobren od skupštine, te notarski obrađeni osnivački akti društava nastalih podjelom." Član 22. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r. Temeljem članka IV.B.7.a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine,
Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 31/14 23.04.2014 zaštita korisnika,finansijske usluge O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI KORISNIKA FINANSIJSKIH USLUGA Proglašava se Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 29.01.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 20.03.2014. godine. Broj 01-02-321-02/14 17. aprila 2014. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O ZAŠTITI KORISNIKA FINANSIJSKIH USLUGA I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim zakonom uređuju se prava korisnika finansijskih usluga koje pružaju banke, mikrokreditne organizacije, davaoci finansijskog lizinga i trgovci, kao i uvjeti i način ostvarivanja i zaštite tih prava. Značenje pojedinih pojmova Član 2. U smislu ovog zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja: 1) finansijske usluge su bankarske usluge, usluge mikrokreditiranja i usluge finansijskog lizinga; 2) bankarske usluge su usluge koje banka pruža korisnicima ovih usluga na osnovu ugovora o kreditu, ugovora o novčanom depozitu, ugovora o otvaranju i vođenju računa, ugovora o izdavanju i korištenju platnih kartica, ugovora o dozvoljenom prekoračenju po računu, kao i druge usluge koje banka pruža u skladu sa zakonom; 3) usluge mikrokreditiranja su usluge odobravanja mikrokredita fizičkim licima radi poboljšanja materijalnog položaja korisnika mikrokredita, povećanja zaposlenosti, pružanja podrške razvoju poduzetništva i sticanja dohotka; 4) finansijski lizing (u daljnjem tekstu: lizing) jeste posao u kojem davalac lizinga prenosi pravo posjedovanja i korištenja predmeta lizinga na korisnika lizinga na određeni vremenski rok, a zauzvrat korisnik lizinga se obavezuje da mu za to plaća ugovorenu lizing naknadu u periodu posjedovanja i korištenja predmeta lizinga s opcijom kupovine i sticanja prava vlasništva nad predmetom lizinga; 5) finansijska pogodba je prodaja s otplatama na rate cijene ili drugi oblik finansiranja korisnika koji ima istu ekonomsku suštinu koju nudi trgovac i koja Srijeda, 23. 4. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 31 - Strana 7 podrazumijeva odloženo plaćanje duga tokom određenog perioda; 6) davalac finansijske usluge jeste banka, mikrokreditna organizacija i lizing društvo; 7) davalac bankarske usluge (u daljnjem tekstu: banka) jeste banka u smislu zakona kojim se uređuju banke; 8) davalac lizinga je lizing društvo određeno zakonom kojim se uređuje lizing; 9) davalac usluga mikrokredita (u daljnjem tekstu: mikrokreditna organizacija) jeste mikrokreditna organizacija u smislu zakona kojim se uređuju mikrokreditne organizacije; 10) korisnik finansijske usluge (u daljnjem tekstu: korisnik) jeste fizičko lice koje koristi ili je koristilo finansijske usluge, ili se davaocu finansijskih usluga obratilo radi korištenja tih usluga, a finansijske usluge koristi u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj ili drugoj komercijalnoj djelatnosti; 11) ugovor o kreditu ima značenje utvrđeno u zakonu kojim se uređuju obligacioni odnosi i u Zakonu o bankama; 12) ugovor o mikrokreditu ima značenje utvrđeno u zakonu kojim se uređuju obligacioni odnosi i u Zakonu o mikrokreditnim organizacijama; 13) ugovor o lizingu ima značenje utvrđeno u zakonu kojim se uređuju obligacioni odnosi i u Zakonu o lizingu; 14) ugovor o novčanom depozitu ima značenje utvrđeno u zakonu kojim se uređuju obligacioni odnosi i u Zakonu o bankama; 15) ugovor o otvaranju i vođenju računa ima značenje utvrđeno u propisima kojima se uređuju obligacioni odnosi i platni promet u konvertibilnim markama i stranim sredstvima plaćanja; 16) ugovor o revolving kreditu je ugovor o kreditu koji korisniku omogućava da jednom odobreni iznos kredita u određenom periodu može povlačiti više puta pod istim uvjetima, s tim što se neiskorišteni dio kredita povećava za visinu otplata iskorištenog kredita; 17) platna kartica (koja može biti kreditna i debitna) jeste instrument bezgotovinskog plaćanja koji korisniku omogućava plaćanje robe i usluga i podizanje gotovog novca; 18) kreditna kartica je platna kartica koja korisniku omogućava podizanje gotovog novca i plaćanje robe i usluga na kredit; 19) debitna kartica je platna kartica koja korisniku omogućava plaćanje robe i usluga i podizanje gotovog novca do visine raspoloživih sredstava na računu korisnika; 20) dozvoljeno prekoračenje računa je ugovoreni iznos sredstava koji banka stavlja na raspolaganje korisniku računa; 21) znatno prekoračenje je iznos sredstava koje korisnik računa koristi mimo ugovornog odnosa s bankom; 22) povezani ugovor o kreditu je ugovor koji služi isključivo za finansiranje nabavke određene robe ili usluge i koji sa ugovorom o prodaji te robe ili usluge čini ekonomsku cjelinu; ekonomska cjelina postoji ako davalac kredita koristi usluge prodavca radi zaključivanja ugovora o kreditu ili je roba, odnosno usluga koja je predmetom nabavke izričito navedena u tom ugovoru; 23) nominalna kamatna stopa označava kamatnu stopu izraženu kao fiksni ili promjenljivi procent koji se na godišnjem nivou primjenjuje na iznos povučenih kreditnih sredstava, odnosno na iznos neto finansiranja lizinga, odnosno na primljeni depozit; 24) godišnja efektivna kamatna stopa i efektivna stopa lizing naknade (u daljnjem tekstu: efektivna kamatna stopa) iskazuju ukupne troškove kredita i drugih finansijskih usluga koje plaća, odnosno prima korisnik tih usluga pri čemu su ti troškovi izraženi kao procent ukupnog iznosa ovih usluga na godišnjem nivou. Efektivnom kamatnom stopom izjednačava se na godišnjem nivou sadašnja vrijednost svih budućih i postojećih obaveza dogovorenih između davaoca finansijskih usluga i korisnika; 25) ukupni troškovi kredita i drugih finansijskih usluga za korisnika obuhvaćaju sve troškove, uključujući i kamate, provizije, takse i sve druge naknade koje korisnik mora platiti u vezi s ugovorom o kreditu, izuzev troškova notara. Stvarno poznavanje troškova od davaoca finansijskih usluga trebalo bi procjenjivati objektivno, uzimajući u obzir zahtjeve u pogledu profesionalne pažnje; 26) plan otplate, odnosno isplate je tabelarni pregled svih hronološki prikazanih novčanih tokova namijenjen informiranju korisnika, a radi ažurnijeg praćenja njegovih obaveza po ugovoru o kreditu, odnosno lizingu, odnosno njegovih potraživanja po ugovoru o novčanom depozitu; 27) profesionalna pažnja je povećana pažnja i vještina koja se u pravnom prometu osnovano očekuje od davaoca finansijske usluge u poslovanju s korisnicima u skladu s pravilima struke, dobrim poslovnim običajima i principom savjesnosti i poštenja; 28) reprezentativni primjer je primjer u kojem su naznačeni svi elementi neophodni za prikazivanje uvjeta pod kojima se određena finansijska usluga pruža ili koristi; 29) trajni nosač jeste sredstvo koje korisniku omogućuje da sačuva podatke koji se odnose na njega, da tim podacima pristupi i da ih reprodukuje u neizmijenjenom obliku u periodu koji odgovara svrsi čuvanja; 30) lični identifikacioni broj je broj koji se dodjeljuje korisniku platne kartice, a ima funkciju elektronskog potpisa pri plaćanju roba/usluga ili podizanja gotovine na bankomatima; 31) Ombudsmen za bankarski sistem (u daljnjem tekstu: Ombudsmen) je u sastavu Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) kao jedan od nosioca zaštite prava korisnika u Federaciji Bosne i Hercegovine i omogućava da se nastale nesuglasice i sporovi između davaoca finansijskih usluga i korisnika mogu pravično i brzo riješiti od nezavisnih lica s minimumom formalnosti putem usaglašavanja, posredovanja ili na drugi miran način. Cilj Ombudsmena je promovisanje i zaštita prava i interesa korisnika; 32) trgovac je pravno ili fizičko lice koje vrši prodaju finansijskom pogodbom i nastupa na tržištu u okviru svoje poslovne djelatnosti ili u druge komercijalne svrhe. Član 3. (1) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na ugovore o: 1) kreditu u iznosu manjem od 400,00 KM i većem od 150.000,00 KM; Broj 31 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 4. 2014. 2) lizingu kod kojih nije ugovorena mogućnost da primalac lizinga stekne pravo vlasništva na predmetu lizinga; 3) kreditu putem tekućeg računa (dozvoljeno prekoračenje) sa obavezom otplate u roku 30 dana; 4) kreditu zaključene u postupku poravnanja pred sudom ili pred nekim drugim organom određenim zakonom; 5) odgodi plaćanja postojećeg duga po kreditu bez plaćanja naknade; 6) kreditu kod kojih ne postoji obaveza plaćanja bilo kakvih troškova i ugovore kod kojih se kredit mora otplatiti u roku tri mjeseca; 7) kreditu koji su osigurani založnim pravom na pokretnosti, ako je odgovornost korisnika strogo ograničena na vrijednost založne stvari; 8) finansijskim pogodbama s trajnim izvršenjem kojima se trgovac obavezuje da korisniku isporučuje određenu vrstu robe, odnosno pruža određenu uslugu u dužem periodu, a korisnik se obavezuje da za to plaća cijenu u ratama za vrijeme trajanja isporuke robe, odnosno pružanja usluge; 9) kreditu kod kojih je potraživanje osigurano hipotekom na nekretnini ili drugim uporedivim sredstvom osiguranja na nekretnini, odnosno drugim pravom na nekretnini, osim na ugovore o kreditu čija je svrha renoviranje postojećih zgrada ili povećanje njihove vrijednosti; 10) kreditu kada je kredit namijenjen za sticanje ili zadržavanje prava vlasništva na postojećoj ili planiranoj nekretnini/zgradi; 11) kreditu koji se odnose na kredite koji se odobravaju užoj javnosti prema zakonskim odredbama radi općeg interesa i po nižim kamatnim stopama od onih koje prevladavaju na tržištu ili oslobođene plaćanja kamata ili prema nekim drugim uvjetima koji su povoljniji za korisnika od onih koji prevladavaju na tržištu, te po kamatnim stopama koje nisu više od onih koje prevladavaju na tržištu; (2) U slučaju ugovora o kreditu u obliku ugovora o prekoračenju po računu i kada se kredit mora otplatiti na zahtjev ili u roku tri mjeseca, primjenjuju se samo čl. od 1. do 3., član 7., član 13. stav (1), član 13. stav (2) tač. 1), 2) i 7), čl. 11. i 16., član 30. stav (2), čl. 40., 42. i 45. Odnos prema drugim propisima Član 4. Na pitanja zaštite korisnika koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje zaštita potrošača, poslovanje banaka, mikrokreditnih organizacija, davalaca lizinga, odnosno platni promet u konvertibilnim markama i stranim sredstvima plaćanja, kao i odredbe zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi. Član 5. (1) Davaoci finansijskih usluga dužni su osigurati zaštitu prava i interesa korisnika donošenjem i dosljednom primjenom općih uvjeta poslovanja i drugih internih akata koji moraju biti usklađeni s propisima i zasnovani na dobrim poslovnim običajima i pravičnom odnosu prema korisniku, pridržavajući se principa zaštite korisnika i to prava na: 1) ravnopravan odnos korisnika s davaocem finansijskih usluga, 2) zaštitu od diskriminacije, 3) informiranje, 4) ugovaranje obaveza koje su određene ili odredive i 5) prigovor i obeštećenje. (2) Davaoci finansijskih usluga dužni su se pridržavati principa iz stava (1) ovog člana u svim fazama zasnivanja odnosa s korisnikom (oglašavanje, pregovaračka faza i predaja nacrta ugovora, zaključivanje ugovora, korištenje usluge i trajanje ugovornog odnosa). Oglašavanje Član 6. Uvjeti korištenja finansijskih usluga moraju se oglašavati na jasan i razumljiv način, a pri oglašavanju ne smiju se koristiti netačni i neistiniti podaci, niti podaci koji mogu dovesti u zabludu prosječnog korisnika, kao ni koristiti informacije koje mogu stvoriti pogrešnu predstavu o uvjetima korištenja usluge i navesti korisnika na donošenje odluke koju u drugačijim okolnostima ne bi donio, niti koristiti podatke koji škode ili je izvjesno da će naškoditi drugom pružaocu usluga. Pravila ugovaranja Član 7. (1) Ugovor o korištenju finansijske usluge koji se zaključuje sa korisnikom sačinjava se u pisanoj formi. (2) Svaka ugovorna strana dobija primjerak ugovora. (3) Ugovor ne može sadržavati odredbe kojima se korisnik odriče prava koja su mu garantirana ovim zakonom. Član 8. (1) Novčana ugovorna obaveza mora biti određena, odnosno odrediva. (2) Novčana ugovorna obaveza je odrediva po iznosu ako ugovor sadrži podatke pomoću kojih se njena visina može odrediti, odnosno ako zavisi od ugovorenih promjenljivih elemenata, odnosno promjenljivih i fiksnih, s tim što su promjenljivi elementi oni koji se zvanično objavljuju (referentna kamatna stopa, indeks potrošačkih cijena i drugo). (3) Novčana ugovorna obaveza je vremenski odrediva ako se na osnovu ugovorenih elemenata može utvrditi kada dospijeva. (4) Elementi iz st. (2) i (3) ovog člana moraju biti takve prirode da na njih ne utiče jednostrana volja nijedne od ugovornih strana. Jednostranom voljom se ne smatra obavještenje davaoca finansijske usluge korisniku o izmjeni ugovorenih elemenata koji se smatraju promjenljivim i njihovoj primjeni, a na koje elemente davalac finansijske usluge ne može uticati. (5) Ugovori ne mogu sadržavati opće upućujuće norme na poslovnu politiku kada su u pitanju obavezni elementi ugovora predviđeni ovim zakonom. (6) Davalac finansijske usluge dužan je novčanu ugovornu obavezu utvrđivati na način određen odredbama ovog člana. (7) Kada je novčana ugovorna obaveza u pogledu uvjeta davanja i korištenja usluga neodređena ili neodrediva, ugovor se smatra ništavim. (8) Ako su ugovorne strane svoje odnose uredile uz prisutnost mana volje, odnosno pod prijetnjom, bitnom zabludom ili prevarom u skladu sa zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi, druga savjesna strana može tražiti poništenje ugovora i naknadu pretrpljene štete. Opći uvjeti poslovanja Član 9. (1) Općim uvjetima poslovanja davaoca finansijskih usluga, u smislu ovog zakona, smatraju se uvjeti poslovanja koji se primjenjuju na korisnike, uvjeti za uspostavljanje odnosa između korisnika i davaoca finansijske usluge i postupak komunikacije između njih, kao i uvjeti za obavljanje poslovanja između korisnika i davaoca ove usluge. Srijeda, 23. 4. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 31 - Strana 9 (2) Općim uvjetima poslovanja davalac finansijske usluge dužan je osigurati primjenu dobrih poslovnih običaja, dobru poslovnu praksu i fer odnos prema korisniku, kao i usklađenost ovih uvjeta s propisima. (3) Agencija će propisat minimum zahtjeva u pogledu sadržaja, razumljivosti i dostupnosti općih i posebnih uvjeta poslovanja. Član 10. Davalac finansijske usluge dužan je u svojim poslovnim prostorijama i na svojoj internet stranici, najkasnije 15 dana prije njihove primjene, osigurati korisniku upoznavanje s općim uvjetima poslovanja na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u Federaciji Bosne i Hercegovine, pružiti mu odgovarajuća objašnjenja i instrukcije koje se odnose na primjenu ovih uvjeta u vezi s određenom finansijskom uslugom i, na njegov zahtjev, u pisanom obliku ili na drugom trajnom nosaču podataka dostaviti te uvjete. Godišnja efektivna kamatna stopa Član 11. (1) Efektivna kamatna stopa je diskontna stopa koja izjednačava, na godišnjoj osnovi, sadašnje vrijednosti svih novčanih tokova, odnosno sadašnje vrijednosti svih novčanih primanja sa sadašnjim vrijednostima svih novčanih izdataka na osnovu korištenja finansijskih usluga, a koji su poznati u momentu iskazivanja ove stope. (2) Novčani tokovi iz stava (1) ovog člana uključuju: 1) sve otplate i isplate kredita/mikrokredita/lizinga/ novčanog depozita; 2) troškove koje korisnik finansijskih usluga plaća ili koje davalac finansijske usluge plaća uime i za račun korisnika uz refundaciju (npr. kamate, naknade, porezi i sl.), odnosno pogodnosti koje prima (kamate i druge bezuvjetne pogodnosti); 3) troškove u vezi sa sporednim uslugama koje predstavljaju uvjet za korištenje finansijske usluge, odnosno za njeno korištenje na određen način (npr. troškovi osiguranja života, imovine i lica i dr.). (3) Ako je uvjet za korištenje finansijske usluge otvaranje računa, u novčane tokove iz stava (1) ovog člana uključuju se i troškovi otvaranja i vođenja tog računa, kao i svi troškovi u vezi s izvršenjem tih novčanih tokova. (4) U novčane tokove iz stava (1) ovog člana ne uključuju se: 1) troškovi nastali zbog nepoštivanja ugovornih odredbi; 2) troškovi u vezi s kupovinom robe nastali nezavisno od toga da li se plaćanje vrši gotovinski ili na drugi način; 3) troškovi instrumenata osiguranja. (5) Obračun efektivne kamatne stope zasniva se na sljedećim pretpostavkama: 1) ugovor o finansijskoj usluzi ostat će na snazi tokom ugovorenog perioda; 2) ugovorne strane ispunit će svoje ugovorne obaveze i to će učiniti u rokovima navedenim u ugovoru; 3) nominalna kamatna stopa i ostali troškovi ostat će nepromijenjeni do kraja trajanja ugovora. (6) Banka, mikrokreditna organizacija i davalac lizinga dužni su efektivnu kamatnu stopu obračunavati na jedinstven, propisan način radi poređenja istovrsnih ponuda različitih davaoca finansijskih usluga. (7) Agencija bliže utvrđuje uvjete i način obračuna efektivne kamatne stope. Zahtjev za minimalnom profesionalnom osposobljenošću Član 12. (1) Zaposlenici koji su angažirani na poslovima prodaje finansijskih usluga ili pružanju savjeta korisnicima dužni su posjedovati odgovarajuće kvalifikacije, znanje i iskustvo, profesionalne i lične kvalitete, da postupaju u skladu sa dobrim poslovnim običajima i poslovnom etikom, da poštuju ličnost i integritet korisnika, kao i da korisnike potpuno i tačno informiraju o uvjetima korištenja tih usluga. (2) Davaoci finansijskih usluga dužni su osigurati da zaposlenici koji su angažirani na poslovima prodaje ovih usluga ili pružanju savjeta korisnicima posjeduju odgovarajuće kvalifikacije i osigurati obuku ovih zaposlenika. II. BANKARSKE USLUGE, USLUGE MIKROKREDITIRANJA I LIZING Informiranje u predugovornoj fazi Član 13. (1) Banka, mikrokreditna organizacija i davalac lizinga dužni su pri oglašavanju depozitnih, kreditnih, mikrokreditnih usluga i poslova lizinga kod kojih oglasna poruka sadrži kamatnu stopu ili drugi referentni podatak kojim se izražava cijena finansijske usluge koji se odnosi na cijenu ili prihod, jasno i precizno na reprezentativnom primjeru navesti: 1) vrstu novčanog depozita/kredita/mikrokredita/predmeta lizinga; 2) visinu i promjenljivost godišnje nominalne kamatne stope; 3) efektivnu kamatnu stopu; 4) valutu u kojoj se ugovara novčani depozit/kredit/ mikrokredit/lizing; 5) periode na koje se ugovara novčani depozit/kredit/ mikrokredit/lizing; 6) kriterije za indeksiranje novčanog depozita/kredita/ mikrokredita/lizinga; 7) ukupan iznos novčanog depozita/kredita/mikrokredita/ lizinga; 8) sve troškove koji padaju na teret korisnika. (2) Pri oglašavanju lizinga davalac lizinga pored podataka iz stava (1) ovog člana dužan je navesti i sljedeće podatke: 1) bruto nabavnu vrijednost predmeta lizinga, visinu učešća i iznos neto finansiranja; 2) broj i iznos rata lizing naknade, kao i period u kojem rate dospijevaju za naplatu (mjesečno, tromjesečno i sl.). (3) Pri oglašavanju iz st. (1) i (2) ovog člana iznos efektivne kamatne stope treba biti naznačen, odnosno napisan tako da je uočljiviji od ostalih elemenata. (4) Oglašavanjem iz st. (1) i (2) ovog člana smatra se oglašavanje u smislu zakona kojim se uređuje oglašavanje u sredstvima javnog informiranja, u prostorijama banke, mikrokreditne organizacije i davaoca lizinga (brošure, reklamni letci i dr.), odnosno na internet stranici. Član 14. (1) Ako je za zaključenje ugovora o kreditu, mikrokreditu, odnosno lizingu obavezno i zaključenje ugovora o sporednim uslugama (naročito ugovor o osiguranju), a pri tom se cijena sporedne usluge ne može odrediti unaprijed, postojanje takve obaveze iskazuje se jasno, sažeto i na vidljiv način, zajedno sa iskazivanjem efektivne kamatne stope. (2) Pri oglašavanju zabranjeno je koristiti izraze kojima se kredit, mikrokredit, odnosno lizing označavaju besplatnim ili slične izraze ako je odobrenje tog kredita, mikrokredita, odnosno lizinga uvjetovano zaključenjem drugog ugovora Broj 31 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 4. 2014. ili je uvjetovano bilo čime što predstavlja trošak za korisnika ili stvara drugu obavezu. Informiranje korisnika u pregovaračkoj fazi Član 15. (1) Banka, mikrokreditna organizacija i davalac lizinga dužni su korisniku pružiti informacije o uvjetima i svim bitnim karakteristikama usluge koju nude u obliku standardnog informacionog lista na reprezentativnom primjeru usluge u pisanom ili elektronskom obliku koji se odnosi na ugovor o novčanom depozitu/kreditu/mikrokreditu/lizingu, o dozvoljenom prekoračenju, odnosno o otvaranju i vođenju računa, kao i na ugovor o izdavanju i korištenju platne kartice (u daljnjem tekstu: ponuda) na način koji će korisniku omogućiti da uporedi ponude različitih davaoca istih usluga i procijeni da li ugovor odgovara njegovim potrebama i finansijskoj situaciji, ali koji korisnika nijednog trenutka neće dovesti u zabludu. (2) Informacioni list iz stava (1) ovog člana treba sadržiti: 1) vrstu usluge (opis/karakteristike finansijske usluge koja se nudi), 2) poslovno ime i adresu davaoca usluge, 3) iznos usluge, oznaku valute i uvjete korištenja, 4) trajanje ugovora, 5) visinu i promjenljivost nominalne kamatne stope, 6) efektivnu kamatnu stopu i ukupan iznos koji korisnik treba platiti, odnosno koji mu se treba isplatiti, 7) iznos i broj rata kredita i perioda u kojima dospijevaju (mjesečno, tromjesečno i drugo), 8) troškove održavanja jednog ili više računa na kojima će se evidentirati transakcije uplata i povlačenja sredstava, izuzev ako to otvaranje računa nije samo ponuđena opcija zajedno sa troškovima korištenja određenog sredstva otplate, kako za transakcije plaćanja, tako i za povlačenja sredstava, te sve druge naknade i troškove koji proizlaze iz ugovora, uz određenje da li su fiksni ili promjenljivi i uvjete pod kojima se mogu mijenjati, 9) informaciju u slučaju o obavezi korištenja notarskih usluga prilikom zaključenja ugovora, 10) informaciju o obavezi zaključenja ugovora o sporednim uslugama povezanim s osnovnim ugovorom naročito kad je zaključenje takvog ugovora obavezno radi dobijanja usluge prema uvjetima iz oglasa, 11) kamatnu stopu koja se primjenjuje u slučaju kašnjenja u izmirenju obaveza i pravila za njeno prilagođavanje, te druge naknade koje se plaćaju u slučaju neispunjenja obaveza, 12) prema potrebi instrumente osiguranja ispunjenja obaveza, 13) iznos naknade za prijevremeni povrat, 14) pravo korisnika da na zahtjev dobije besplatnu kopiju nacrta ugovora, izuzev ako banka u vrijeme podnošenja zahtjeva korisnika ocijeni da ne postoje uvjeti za zasnivanje odnosa s korisnikom u konkretnom pravnom poslu, 15) period u kojem banku obavezuju podaci dati u pregovaračkoj fazi, 16) uvjete polaganja novčanog depozita kod banke, ako je to uvjet za odobravanje kredita, kao i mogućnost i uvjete zatvaranja kredita novčanim depozitom. (3) Svi podaci i informacije u vezi s uslugom koju banka nudi moraju biti ispisani jednakom veličinom slova i jednako uočljivi u standardnom informacionom listu. (4) Agencija može propisati i dodatne elemente standardnog informacionog lista, zavisno od vrste usluge koja se kao ponuda uručuje korisniku. Sadržaj ugovora o bankarskim uslugama, uslugama mikrokreditiranja i lizingu Obaveza procjene kreditne sposobnosti Član 16. (1) Prije zaključivanja ugovora o kreditu, mikrokreditu, odnosno lizingu banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac lizinga dužni su kreditnu sposobnost korisnika, jemca ili drugog lica koje lično osigurava ispunjenje obaveza korisnika procijeniti na osnovu odgovarajuće dokumentacije i podataka dobijenih od korisnika, uvidom u kreditne registre uz prethodnu pisanu saglasnost lica na koje se podaci iz registra odnose, kao i javne registre i baze podataka. (2) Prije zaključenja ugovora o kreditu, mikrokreditu, odnosno lizingu davalac finansijske usluge je dužan, uz prethodnu pisanu saglasnost korisnika, jemca ili drugog lica koje lično osigurava ispunjenje obaveze korisnika, međusobno ih informirati i upoznati s dokumentacijom i podacima pribavljenim u postupku procjene kreditne sposobnosti. (3) Odredbe st. (1) i (2) ovog člana ne primjenjuju se u slučajevima kada je takvo saopštavanje podataka izričito zabranjeno posebnim prinudnim propisima ili je suprotno ciljevima javnog poretka. (4) Ako se ugovorne strane saglase da se kreditno zaduženje korisnika kao dužnika poveća, davalac finansijske usluge dužan je ponovno procijeniti kreditnu sposobnost korisnika, jemca ili drugog lica koje lično osigurava ispunjenje obaveze korisnika prije bilo kakvog značajnijeg povećanja ukupnog iznosa kredita. Pod značajnijim povećanjem ukupnog iznosa kredita podrazumijeva se povećanje ukupnog iznosa kredita za više od 10%. (5) Ukoliko jedno lice nije saglasno da se dobijeni podaci i dokumentacija za procjenu njegove kreditne sposobnosti saopšte drugim licima, davalac finansijske usluge dužan je s tom činjenicom upoznati druga lica. (6) Ako je zahtjev za kredit, mikrokredit, odnosno lizing odbijen na osnovu uvida u bazu podataka iz stava (1) ovog člana, davalac finansijske usluge dužan je na zahtjev korisnika uručiti izvještaj centralnog registra kredita na osnovu kojeg je donesena negativna odluka po njegovom zahtjevu bez naknade prilikom izuzimanja dokumentacije koju je korisnik predao banci, odnosno davaocu lizinga uz zahtjev za korištenje finansijske usluge. (7) Agencija će propisati uvjete za procjenu i dokumentovanje kreditne sposobnosti korisnika i drugih lica u kreditnom poslu. (8) Ako davalac finansijske usluge ispunjenje obaveza korisnika prema poslovima odobravanja kredita, mikrokredita, odnosno lizinga osigurava jemstvom, dužan je u pregovaračkoj fazi upoznati jemca s predmetom jemstva, oblikom jemstva koji se ugovorom zahtijeva, obimom jemčeve odgovornosti na koju se obavezuje davanjem izjave o jemčenju, te da mu predoči sve informacije, odnosno učini dostupnim sve bitne elemente ugovora iz kojih su jasno vidljivi prava i obaveze ugovornih strana i, na njegov zahtjev, bez naknade, preda nacrt ugovora radi razmatranja izvan prostorija davaoca finansijskih usluga. Ugovor o kreditu i mikrokreditu Član 17. (1) Obavezni elementi ugovora o kreditu i mikrokreditu su: 1) vrsta kredita/mikrokredita; Srijeda, 23. 4. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 31 - Strana 11 2) period na koji se kredit/mikrokredit odobrava; 3) poslovno ime, ime i adresa ugovornih strana; 4) iznos kredita/mikrokredita koji se odobrava i uvjete povlačenja sredstava; 5) kod kredita indeksiranih u stranoj valuti - valutu u kojoj banka, odnosno mikrokreditna organizacija indeksira kredit/mikrokredit, tip kursa valute koji se primjenjuje pri odobravanju i otplati kredita/mikrokredita (kupovni ili prodajni kurs Centralne banke Bosne i Hercegovine ili službeni srednji kurs, ili kupovni ili prodajni kurs banke) kao i datum obračuna; 6) visina nominalne kamatne stope uz određenje da li je fiksna ili promjenljiva, a ako je promjenljiva, elementi na osnovu kojih se određuje (referentna kamatna stopa, indeks potrošačkih cijena i dr.), njihova visina u vrijeme zaključenja ugovora, periodi u kojima će se mijenjati, kao i fiksni element ako je ugovoren; 7) efektivna kamatna stopa i ukupan iznos koji korisnik treba platiti, a izračunat je na dan zaključenja ugovora; 8) plan otplate kredita/mikrokredita i pravo korisnika da tokom trajanja ugovora, u slučaju promjene plana otplate, odnosno jedanput godišnje ako nije došlo do ove promjene dobije besplatno plan otplate, a ako se kamata i troškovi otplaćuju bez istovremene otplate glavnice, plan otplate kredita treba sadržiti samo rokove i uvjete otplate kamate i troškova; 9) metod koji se primjenjuje kod obračuna kamate (konformni, proporcionalni i dr.); 10) stopa zatezne kamate u trenutku zaključenja ugovora koja se primjenjuje u slučaju kašnjenja u izmirenju obaveza i pravila za njeno prilagođavanje, te sve druge naknade koje se plaćaju u slučaju neispunjenja obaveza; 11) upozorenje o posljedicama u slučaju neizmirivanja obaveza, uvjeti, postupak i posljedice otkaza, odnosno raskida ugovora o kreditu u skladu sa zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi, kao i obavještenje o uvjetima i načinu ustupanja potraživanja u slučaju neizmirenja obaveza; 12) vrsta i visina svih naknada koje padaju na teret korisnika kredita/mikrokredita, uz određenje da li su fiksne ili promjenljive, a ako su promjenljive, rokovi u kojima će ih banka mijenjati, kao i vrsta i visina drugih troškova (porezi, naknade nadležnim organima i dr.); 13) vrste sredstava osiguranja, mogućnost za njihovu zamjenu tokom perioda otplate kredita/mikrokredita, kao i uvjeti aktiviranja tih sredstava u slučaju neizmirivanja obaveza; 14) uvjete i način prijevremene otplate kredita/mikrokredita i visina naknade u vezi s tim; 15) pravo korisnika na odustanak od ugovora, uvjeti i način odustanka; 16) pravo na prigovor i mogućnost pokretanja postupka posredovanja radi vansudskog rješavanja spornog odnosa; 17) prema potrebi, odredba o obavezi korištenja i plaćanja troškova notarskih usluga. (2) Ukupni troškovi kredita/mikrokredita za korisnika uključuju kamate, naknade, poreze i sve druge naknade i troškove koji su direktno povezani sa odobravanjem i korištenjem kredita/mikrokredita i uključuju se u obračun i iskazivanje efektivne kamatne stope. (3) Ukupan iznos koji korisnik treba platiti predstavlja zbir iznosa kredita/mikrokredita i ukupnih troškova kredita/ mikrokredita koje korisnik snosi. (4) Pri isplati kredita/mikrokredita banka, odnosno mikrokreditna organizacija uz ugovor uručuje korisniku jedan primjerak plana otplate kredita/mikrokredita koji se smatra sastavnim dijelom ugovora, a drugi primjerak ovog plana banka, odnosno mikrokreditna organizacija zadržava u svojoj dokumentaciji. Ugovor o lizingu Član 18. (1) Ugovor o lizingu mora sadržavati sve obavezne elemente u skladu sa Zakonom o lizingu. (2) Kod ugovora o lizingu kamata, naknade i drugi troškovi, ako su promjenljivi, moraju zavisiti od ugovorenih elemenata koji se službeno objavljuju (referentna kamatna stopa, indeks potrošačkih cijena i dr.) i čija je priroda takva da na njihovu vrijednost ne može uticati jednostrana volja nijedne od ugovornih strana. (3) Pri zaključivanju ugovora o lizingu davalac lizinga uz ugovor uručuje korisniku jedan primjerak plana otplate lizinga i pregleda obaveznih elemenata lizinga koji sadrži osnovne podatke o lizingu, a koji se smatraju sastavnim dijelovima ugovora. Drugi primjerak ovog plana, odnosno pregleda davalac lizinga zadržava u svojoj dokumentaciji. Ugovor o revolving kreditu Član 19. (1) Ugovor o revolving kreditu je ugovor po kojem banka na određeni period stavlja određeni novčani iznos na raspolaganje korisniku, s tim da ga on može koristiti u svakom trenutku u odobrenom periodu. Kredit se odobrava kao okvirni iznos. Svako korištenje smanjuje raspoloživa sredstva, a vraćanje kredita obnavlja ih do odobrenog okvirnog iznosa. (2) U svakom trenutku i bez naknade korisnik ima pravo na uobičajeni način raskinuti ugovor o revolving kreditu, izuzev ako je ugovoren otkazni rok koji ne može biti duži od mjesec dana. (3) Banka može otkazati ugovor o revolving kreditu ako je tako ugovoreno, uz obavezu obavještavanja korisnika u pisanom obliku najmanje 30 dana unaprijed ili ukoliko korisnik i nakon privremenog uskraćivanja izvrši povlačenje sredstava suprotno ugovoru o revolving kreditu. (4) Banka može iz opravdanih razloga (neovlašteno korištenje kredita iz stava (1) ovog člana, značajno pogoršanje kreditne sposobnosti korisnika i drugo) i ako je tako ugovoreno, smanjiti iznos koji se stavlja na raspolaganje korisniku kredita, te privremeno ili trajno uskratiti korisniku pravo na povlačenje sredstava, s tim da je dužna o razlozima uskraćivanja obavijesti ga u pisanom obliku ili elektronskim putem, i to ako je moguće odmah ili u roku naredna tri dana, osim kada je pružanje takvih obavještenja zabranjeno drugim propisima. Ugovor o izdavanju i korištenju platne kartice Član 20. (1) Ugovor o izdavanju i korištenju platne kartice sadrži sljedeće obavezne elemente: 1) naziv, ime i adresu ugovornih strana; 2) karakteristike, način upotrebe i ograničenja upotrebe kartice; 3) način postupanja korisnika radi sigurnog korištenja kartice; 4) procent minimalne mjesečne obaveze za plaćanje kod kreditne kartice; Broj 31 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 4. 2014. 5) valutu u kojoj se vrši obračunavanje dugovanja po kartici; 6) obavještenje o postojanju naknade za podizanje gotovine na bankomatu druge banke; 7) način postupanja korisnika u slučaju uočenog neovlaštenog korištenja podataka s kartice, oštećenja, krađe ili gubitka kartice; 8) način postupanja korisnika i banke u slučaju blokade kartice; 9) odgovornost i obavezno postupanje korisnika i banke izdavaoca kartice u slučaju krađe i gubitka kartice, odnosno u slučaju neovlaštenog korištenja podataka s kartice; 10) pravo korisnika na odustanak od ugovora, uvjete i način odustanka; 11) pravo na prigovor i mogućnost pokretanja postupka posredovanja radi vansudskog rješavanja spornog odnosa. (2) Ugovor iz stava (1) ovog člana, pored elemenata iz toga stava, sadrži i elemente iz člana 17. stav (1) ovog zakona, osim elementa iz tačke 8) tog stava. Ugovor o novčanom depozitu i ulogu na štednju Član 21. (1) Ugovor o novčanom depozitu sadrži sljedeće obavezne elemente: 1) vrstu novčanog depozita, odnosno uloga i period na koji banka prima novčani depozit, odnosno ulog na štednju; 2) iznos sredstava koji banka prima u novčani depozit; 3) valutu u kojoj korisnik polaže, a banka isplaćuje sredstva na ime novčanog depozita (konvertibilna marka i dr.), a u slučaju novčanog depozita s ugovorenom valutnom klauzulom i tip kursa valute koji se primjenjuje pri polaganju, odnosno isplati novčanog depozita (službeni srednji kurs), kao i datum obračuna; 4) visinu nominalne godišnje kamatne stope, uz naznaku da li postoji obaveza korisnika o plaćanju poreza; 5) efektivnu kamatnu stopu i ukupan iznos koji se korisniku treba isplatiti, a izračunat je na dan zaključenja ugovora; 6) bezuvjetne pogodnosti koje banka pruža u vezi s novčanim depozitom; 7) promjenljivost nominalne kamatne stope (fiksna ili promjenljiva); 8) elemente na osnovu kojih se određuje ugovorena promjenljiva nominalna kamatna stopa, njihovu visinu u vrijeme zaključenja ugovora i periode u kojima će se mijenjati, kao i fiksni element ako je ugovoren; 9) metod koji se primjenjuje kod obračuna kamate (konformni, proporcionalni i dr.); 10) način na koji i uvjete pod kojima korisnik može raspolagati sredstvima novčanog depozita; 11) vrstu i visinu svih naknada koje padaju na teret deponenta, uz određenje jesu li fiksne ili promjenljive, a ako su promjenljive, periode u kojima će ih banka mijenjati, kao i vrstu i visinu drugih troškova (porezi, naknade nadležnim organima i dr.); 12) uvjete i način automatskog produžavanja oročenja; 13) iznos osiguranog novčanog depozita; 14) uvjete pod kojima se sa novčanim depozitom, odnosno ulogom na štednju može raspolagati prije isteka roka na koji je banka primila novčani depozit, odnosno ulog na štednju, kao i dokumentovanje ispunjenja tih uvjeta; 15) pravo na prigovor i mogućnost pokretanja postupka posredovanja radi vansudskog rješavanja spornog odnosa. (2) Kod ugovora o novčanom depozitu naknade i drugi troškovi, ako su promjenljivi moraju zavisiti od ugovorenih elemenata koji se službeno objavljuju (referentna kamatna stopa, indeks potrošačkih cijena i dr.) i čija je priroda takva da na njihovu vrijednost ne može uticati jednostrana volja nijedne od ugovornih strana. (3) Pri zaključivanju ugovora o novčanom depozitu banka uz ugovor uručuje jedan primjerak pregleda obaveznih elemenata novčanog depozita koji sadrži osnovne podatke o novčanom depozitu, a koji se smatraju sastavnim dijelovima ugovora. Drugi primjerak ovog pregleda banka zadržava u svojoj dokumentaciji. (4) Banka je dužna korisniku pri zaključivanju ugovora o ulogu na štednju izdati štednu knjižicu. (5) U slučaju automatskog produžavanja oročenja novčanog depozita banka je dužna, najkasnije 15 dana prije isteka roka oročenja korisnika obavijestiti o roku na koji se produžuje ugovor o novčanom depozitu i o novoj kamatnoj stopi, a korisnik ima pravo ugovor raskinuti najkasnije u roku 30 dana od dana prijema tog obavještenja, i to bez naknade i uz kamatu ugovorenu za istekli oročeni period. (6) Odredbe ovog člana odnose se i na uloge na štednju. Ugovor o otvaranju i vođenju računa Član 22. (1) Ugovor o otvaranju i vođenju računa pored elemenata utvrđenih propisima kojima se uređuje platni promet sadrži sljedeće obavezne elemente: 1) vrstu i visinu svih naknada i drugih troškova koji padaju na teret korisnika, uz određenje da li su fiksni ili promjenljivi, a ako su promjenljivi, periode u kojima će ih banka mijenjati; 2) podatak o tome da li banka plaća kamatu, visinu kamatne stope po kojoj banka obračunava kamatu, uz određenje da li je fiksna ili promjenljiva, a ako je promjenljiva, elemente čija promjena utiče na promjenu kamatne stope, periode u kojima će je banka mijenjati, način izmjene, razloge za izmjenu, kao i metod koji se primjenjuje kod obračuna kamate (konformni, proporcionalni i dr.); 3) kamatnu stopu i dodatne troškove koji se obračunavaju u slučaju neugovorenog prekoračenja po računu; 4) obavještenje o uvjetima i načinu ustupanja potraživanja prema korisniku u slučaju neizmirenja obaveza; 5) pravo na prigovor i mogućnost pokretanja postupka posredovanja radi vansudskog rješavanja spornog odnosa. (2) Ako banka naknade i druge troškove iz stava (1) tačka 1) ovog člana uveća iznad ugovorenog iznosa, dužna je o tome obavijestiti korisnika najkasnije 15 dana prije početka primjene izmijenjenih naknada, odnosno drugih troškova. (3) U slučaju otkaza ugovora korisnik može na svoj zahtjev, a nakon izmirenja obaveza po računu bez naknade prenijeti sredstva u drugu banku ili podići sredstva u gotovini i ugasiti račun, a banka je dužna to mu omogućiti. Član 23. Ako je ugovorom o novčanom depozitu ili tekućem računu ugovoreno izdavanje i korištenje platne kartice, ugovor sadrži i sljedeće obavezne elemente: 1) valutu u kojoj se vrši obračunavanje dugovanja po kartici, Srijeda, 23. 4. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 31 - Strana 13 2) obavještenje o postojanju naknade za podizanje gotovine na bankomatu druge banke, 3) prava i obaveze, način postupanja korisnika u slučaju uočenog neovlaštenog korištenja podataka s kartice, oštećenja, krađe ili gubitka kartice, 4) prava i obaveze, način postupanja korisnika i banke u slučaju blokade kartice i 5) odgovornost korisnika i banke izdavaoca kartice u slučaju krađe i gubitka kartice, odnosno u slučaju neovlaštenog korištenja podataka s kartice. Promjenljiva nominalna kamatna stopa Član 24. (1) Promjenljiva nominalna kamatna stopa je kamatna stopa čija visina zavisi od ugovorenih promjenljivih elemenata, odnosno promjenljivih i fiksnih s tim što su promjenljivi elementi oni koji se službeno objavljuju (referentna kamatna stopa, indeks potrošačkih cijena i dr.). Na promjenljivost kamatne stope ne može uticati jednostrana volja nijedne od ugovornih strana. (2) U pojedinačnim ugovorima o kreditu/mikrokreditu/lizingu samo jedan promjenljivi element može biti promjenljivog karaktera. (3) Odredbe o promjenljivoj kamatnoj stopi trebaju sadržiti klauzulu dvosmjernog karaktera. (4) Banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac lizinga dužni su promjenljivu nominalnu kamatnu stopu utvrditi na način određen odredbama stava (1) ovog člana. (5) Banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac lizinga dužni su u svojim poslovnim prostorijama držati istaknuto obavještenje i korisniku učiniti dostupnim podatke o kretanju vrijednosti ugovorenih promjenljivih elemenata iz stava (1) ovog člana. Ugovor o drugim bankarskim uslugama Član 25. (1) Ugovori o garancijama, avalima, akreditivu, sefu, kao i drugi ugovori po poslovima koje banka obavlja u skladu sa zakonom moraju sadržiti vrstu i visinu svih naknada i drugih troškova koji padaju na teret korisnika. (2) Agencija može propisati obavezne, odnosno dodatne elemente ugovora o drugim bankarskim uslugama. Pravo na odustanak Član 26. (1) Davalac finansijskih usluga ne može korisniku staviti na raspolaganje kreditna sredstva prije isteka roka 14 dana od dana zaključenja ugovora, izuzev na izričit zahtjev korisnika. (2) Korisnik ima pravo odustati od zaključenog ugovora o kreditu/mikrokreditu, ugovora o finansijskom lizingu, ugovora o dozvoljenom prekoračenju računa, ugovora o izdavanju i korištenju kreditne kartice u roku 14 dana od dana zaključenja ugovora bez navođenja razloga za odustanak. (3) Kod ugovora o kreditu/mikrokreditu koji je osiguran hipotekom kao i kod ugovora čiji je predmet kupovina, odnosno finansiranje kupovine nepokretnosti korisnik može odustati od ugovora pod uvjetom da nije počeo koristiti kredit/mikrokredit, odnosno finansiranje. (4) Pri odustanku od ugovora iz stava (2) ovog člana a prije isteka roka iz tog stava korisnik je dužan o svojoj namjeri da odustane obavijestiti banku, mikrokreditnu organizaciju, davaoca lizinga, odnosno trgovca na način kojim se potvrđuje prijem ovog obavještenja, pri čemu se datum prijema tog obavještenja smatra datumom odustanka od ugovora. Ovo obavještenje dostavlja se u pisanom obliku. (5) Korisnik koji odustane od ugovora o kreditu/mikrokreditu, ugovora o dozvoljenom prekoračenju računa i ugovora o izdavanju i korištenju kreditne kartice dužan je odmah a najkasnije u roku 30 dana od dana slanja obavještenja iz stava (4) ovog člana vratiti banci glavnicu i kamatu iz osnovnog posla za vrijeme korištenja kredita/mikrokredita. (6) Korisnik koji odustane od ugovora o lizingu s opcijom kupovine predmeta lizinga dužan je davaocu lizinga odmah po slanju obavještenja iz stava (4) ovog člana vratiti predmet lizinga. Korisnik iz ovog stava dužan je odmah a najkasnije u roku 30 dana od dana slanja obavještenja iz stava (4) ovog člana davaocu lizinga nadoknaditi pretrpljenu štetu ako je došlo do umanjenja vrijednosti predmeta lizinga i platiti ugovorenu kamatu iz osnovnog posla od dana zaključenja ugovora do dana plaćanja kamate. (7) Korisnik koji odustane od finansijske pogodbe s trgovcem dužan je odmah trgovcu vratiti predmet kupoprodaje. Korisnik iz ovog stava dužan je odmah a najkasnije u roku 30 dana od dana slanja obavještenja iz stava (4) ovog člana, trgovcu nadoknaditi pretrpljenu štetu ako je došlo do umanjenja vrijednosti predmeta kupoprodaje i platiti ugovorenu kamatu iz osnovnog posla od dana zaključenja kupoprodaje do dana plaćanja kamate. (8) Davaoci usluga nemaju pravo na druge naknade osim naknada iz st. od (5) do (7) ovog člana i troškova nastalih kod nadležnih organa, a u slučaju iz stava (3) ovog člana banka, odnosno mikrokreditna organizacija ima pravo na naknadu stvarnih troškova koje je imala povodom zaključenja ugovora o kreditu. (9) Korisnik mora biti upoznat sa stvarnim troškovima iz stava (8) ovog člana prije zaključenja ugovora o finansijskoj pogodbi. (10) Ako davaoci usluga iz stava (4) ovog člana ili treća strana na osnovu ugovora s tim davaocima pružaju i sporedne usluge u vezi s finansijskim uslugama iz st. (2) i (3) ovog člana, korisnika više ne obavezuje ugovor o sporednim uslugama ako korisnik koristi svoje pravo na odustanak od osnovnog ugovora u skladu sa ovim članom, osim u slučaju kada je korisnik počeo koristiti navedenu uslugu u skladu s drugim ugovorom. Korisnik kredita mora u pisanom odustanku u skladu sa stavom (4) ovog člana izričito navesti da odustaje i od sporedne usluge. Prijevremena otplata Član 27. (1) Korisnik ima pravo u bilo kojem momentu vratiti kredit, u potpunosti ili djelimično, prije roka određenog za vraćanje pri čemu ima pravo na umanjenje ukupnih troškova kredita za iznos kamate i troškova za preostali period trajanja ugovora (prijevremena otplata), ali je dužan o namjeri prijevremene otplate kredita unaprijed obavijestiti banku u ugovorenom roku. (2) U slučaju prijevremene otplate kredita banka ima pravo na objektivno opravdanu i ugovorenu naknadu troškova koji su direktno u vezi s prijevremenom otplatom kredita, pod uvjetom da je prijevremena otplata izvršena u periodu tokom kojeg se primjenjivala fiksna nominalna kamatna stopa, a kod ugovora o kreditu čiji je predmet kupovina nepokretnosti ako je ugovorena fiksna ili promjenljiva nominalna kamatna stopa i ako je iznos prijevremene otplate kredita u periodu od godine dana veći od 20.000,00 KM. (3) Naknada iz stava (2) ovog člana može se ugovoriti do visine pretrpljene štete zbog prijevremene otplate a najviše do 1% iznosa prijevremeno otplaćenog kredita i to ako je Broj 31 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 4. 2014. period između prijevremene otplate i roka ispunjenja obaveze iz ugovora o kreditu duži od jedne godine. Ako je to period kraći od jedne godine naknada ne može biti veća od 0,5% iznosa prijevremeno otplaćenog kredita. (4) Banka ne može zahtijevati naknadu za prijevremenu otplatu: 1) ako je otplata bila izvršena na osnovu zaključenog ugovora o osiguranju čija je namjena osiguranje otplate kredita, 2) ako se otplata vrši tokom perioda za koji je ugovorena promjenljiva nominalna kamatna stopa, osim kod kredita čiji je predmet kupovina nepokretnosti i 3) u slučaju dozvoljenog prekoračenja računa. (5) Naknada za prijevremenu otplatu kredita ni u jednom slučaju ne može biti veća od iznosa kamate koju bi korisnik platio za vrijeme od dana vraćanja kredita do dana kada je kredit po ugovoru trebao biti vraćen. (6) Agencija može propisati eventualne dodatne uvjete prijevremene otplate kredita. (7) Odredbe ovog člana primjenjuju se i na ugovor o mikrokreditu i lizingu. Izmjena obaveznih elemenata ugovora Član 28. (1) Ako banka, mikrokreditna organizacija ili davalac lizinga namjerava neki od obaveznih elemenata ugovora izmijeniti, dužna je pribaviti pisanu saglasnost svih sudionika u kreditnom odnosu prije primjene te izmjene, izuzev za izmjenu promjenljive kamatne stope ugovorene u skladu s odredbama ovog zakona. (2) U slučaju da korisnik nije saglasan s izmjenama obaveznih elemenata ugovora, banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac lizinga ne može jednostrano izmijeniti uvjete iz ugovora, niti ugovor jednostrano raskinuti, odnosno otkazati osim u razlozima predviđenim propisima kojima se uređuju obligacioni odnosi ili ukoliko dođe do promjene zakonskih propisa koji imaju uticaja na utvrđivanje visine obaveznih elemenata ugovora. (3) Banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac lizinga dužni su korisnika u roku i na način određen ugovorom obavještavati o promjeni podataka koji ne predstavljaju obavezne elemente ugovora. Obavještenje o promjenljivoj nominalnoj kamatnoj stopi Član 29. (1) Ako je ugovorena promjenljiva nominalna kamatna stopa banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac lizinga dužni su o izmjeni te stope korisnika obavijestiti u pisanom ili elektronskom obliku i to prije početka primjene izmijenjene stope, odnosno periodično u skladu s ugovorom i u tom obavještenju navesti datum od kada se izmijenjena stopa primjenjuje. (2) Uz obavještenje iz stava (1) ovog člana banka kod ugovora o kreditu, mikrokreditna organizacija kod ugovora o mikrokreditu, odnosno davalac lizinga kod ugovora o lizingu u pisanom obliku dostavljaju korisniku i izmijenjeni plan otplate kredita/mikrokredita, odnosno plan otplate predmeta lizinga. (3) Banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac lizinga dužni su na zahtjev korisnika planove iz stava (2) ovog člana učiniti dostupnim korisniku za sve vrijeme trajanja ugovornog odnosa i to bez naknade. (4) Obaveza obavještavanja iz stava (1) ovog člana postoji i u slučaju izmjene promjenljivih elemenata koji utiču na visinu drugih novčanih obaveza. Obavještenje o stanju duga i prekoračenju računa Član 30. (1) Davalac finansijskih usluga dužan je bez naknade na zahtjev korisnika dostaviti obavještenje o stanju njegovog duga po ugovoru o kreditu/mikrokreditu/lizingu, odnosno kreditnoj kartici u pisanom obliku ili elektronskim putem. (2) U slučaju dozvoljenog prekoračenja računa banka je dužna najmanje jedanput mjesečno dostaviti korisniku bez naknade u pisanom obliku ili elektronskim putem obavještenje – izvod o svim promjenama na njegovom računu, a na zahtjev korisnika dužna je to obavještenje dostaviti bez odgađanja uz pravo na naplatu takvog obavještenja u skladu sa općim uvjetima poslovanja prezentiranim korisniku prilikom zaključenja ugovora o dozvoljenom prekoračenju. (3) Obavještenje iz stava (2) ovog člana obavezno sadrži sljedeće podatke: 1) broj računa, 2) periode na koje se odnosi izvod, 3) datum promjene, opis promjene, kao i iznos i vrstu promjene (odobrenje ili zaduženje računa), 4) prethodno i novo stanje računa, kao i datum slanja izvoda, 5) primijenjenu nominalnu kamatnu stopu, 6) sve zaračunate troškove. (4) U slučaju znatnog prekoračenja računa koje traje duže od jednog mjeseca banka je dužna bez odlaganja i naknade u pisanom obliku obavijestiti klijenta o: 1) iznosu prekoračenja, 2) kamatnoj stopi koja će se primijeniti na iznos prekoračenja, 3) drugim eventualnim troškovima i kaznama. Član 31. (1) Ako korisnik svoju obavezu ne ispuni u ugovorenom roku, na dospjelu a neizmirenu obavezu primjenjuju se pravila o kamati koja se primjenjuje u slučaju dužnikova kašnjenja u izmirenju obaveza, u skladu sa propisima kojima se uređuju obligacioni odnosi. (2) Ako u toku trajanja ugovornog odnosa bude umanjena kreditna sposobnost korisnika, odnosno ako nastupe druge bitne okolnosti na koje korisnik ne može uticati, banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac finansijskog lizinga mogu, na zahtjev korisnika, proglasiti zastoj u otplati (moratorij) za određeni period, a u tom periodu banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac lizinga ne obračunavaju zateznu kamatu na dospjelo a neizmireno potraživanje. (3) Banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac lizinga mogu svojim aktima poslovanja propisati kriterije za proglašenje zastoja u otplati u skladu sa propisom Agencije. Zabrana naplate opomene Član 32. Davaoci finansijskih usluga ne mogu naplaćivati opomene za kašnjenje u plaćanju dospjelih obaveza korisnika po ugovorima iz ovog zakona, uključujući i opomene na ugovore iz člana 3. ovog zakona, počev od dana stupanja na snagu ovog zakona. Pravo na primjenu istog tipa kursa Član 33. Odredbe člana 17. stav (1) tačka 5) ovog zakona shodno se primjenjuju na ugovor o lizingu, odnosno novčanom depozitu. Srijeda, 23. 4. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 31 - Strana 15 Pravo na isti metod obračuna kamate Član 34. Ako korisnik ima obavezu polaganja namjenskog depozita s ugovorenom kamatom radi dobijanja kredita, ima pravo na primjenu istog metoda obračuna kamate na taj depozit koji je primijenjen i na obračun kamate na iznos odobrenog kredita, a banka je dužna omogućiti mu ostvarenje tog prava. Prava u vezi s računom Član 35. (1) Korisnik ima pravo bez naplate posebne naknade podići u gotovini sredstva sa svog računa u konvertibilnim markama ili deviznog računa kod banke kod koje ima otvoren ovaj račun. (2) Korisnik ima pravo bez naplate posebne naknade sredstva sa svog računa podići odmah poslije evidentiranog priliva sredstava. (3) Korisnik ima pravo na besplatno gašenje računa. Prava u vezi s platnom karticom Član 36. (1) Banka je dužna osigurati korisniku da samo on ima pristup ličnom identifikacionom broju do uručenja platne kartice. (2) Banka izdavalac platne kartice snosi rizik u vezi s dostavljanjem korisniku platne kartice i ličnog identifikacionog broja. (3) Korisnik je dužan bez odgađanja prijaviti banci gubitak, odnosno krađu platne kartice i od banke zahtijevati blokadu njene daljnje upotrebe, a banka je dužna to mu u svakom trenutku omogućiti. (4) Ako banka izdavalac platne kartice ne omogući da se u svakom trenutku prijavi gubitak, krađa ili transakcija izvršena neovlaštenim korištenjem platne kartice, odnosno podataka s platne kartice, korisnik ne snosi posljedice neovlaštene upotrebe, osim ako je sam ili neko od članova njegovog domaćinstva ne zloupotrijebi. (5) Korisnik snosi sve gubitke u vezi sa svakom transakcijom izvršenom zloupotrebom koju sam učini, a snosi i gubitke nastale zbog toga što nije ispunio obaveze koje proizlaze iz propisanih uvjeta o izdavanju i korištenju platne kartice, obavezu da bez odgađanja obavijesti banku o gubitku, krađi i zloupotrebi platne kartice i obavezu da na adekvatan način čuva lični identifikacioni broj. (6) Korisnik ne snosi gubitke nastale na osnovu transakcija izvršenih poslije prijave banci gubitka, krađe ili neovlaštenog korištenja platne kartice, odnosno podataka s platne kartice, osim ako je sam izvršio zloupotrebu ili učestvovao u zloupotrebi ili djelovao s namjerom prevare, što se odnosi i na članove njegovog domaćinstva. (7) Korisnik ima pravo na gašenje platne kartice bez naknade. Ustupanje potraživanja Član 37. (1) U slučaju ustupanja potraživanja banke iz ugovora o kreditu drugoj banci ili drugoj finansijskoj organizaciji koja ima dozvolu Agencije za rad u skladu sa propisima (u daljnjem tekstu: prijemnik), korisnik prema prijemniku ima ista prava koja je imao prema banci i može drugom prijemniku istaći, osim prigovora koje ima prema njemu, i one prigovore koje je imao prema banci iz ugovora o kreditu, a prijemnik ne može korisnika dovesti u nepovoljniji položaj od položaja koji bi imao da to potraživanje nije preneseno i korisnik zbog toga ne može biti izložen dodatnim troškovima. (2) Banka je dužna obavijestiti korisnika o ustupanju potraživanja iz stava (1) ovog člana, izuzev ako je nastavila da uime i za račun prijemnika po kreditu vrši naplatu ustupljenog potraživanja od korisnika. (3) Odredbe ovog člana shodno se primjenjuju na potraživanja iz ugovora o mikrokreditu i ugovora o lizingu, ugovora o dozvoljenom prekoračenju računa, ugovora o izdavanju i korištenju platne kartice i ugovora o otvaranju i vođenju računa. Ugovor o dozvoljenom prekoračenju tekućeg računa Član 38. (1) Ugovor o dozvoljenom prekoračenju tekućeg računa mora sadržiti elemente iz člana 17. stav (1) izuzev tač. 6) i 8), te iznos o dozvoljenoj gornjoj granici prekoračenja na tekućem računu, troškove koji se u trenutku sklapanja ugovora naplaćuju i uvjete i postupak raskida ugovora. (2) Kod ugovora iz stava (1) ovog člana banka je dužna izdavanjem i dostavljanjem izvoda na ugovoreni način najmanje krajem svake godine redovno obavještavati korisnika o početnom saldu, promjenama stanja računa na osnovu uplata, isplata, naplata i plaćanja, te provizija i naknada koje banka zaračunava za izvršene usluge, kao i o završnom saldu računa za izvještajni period. (3) Osim dostavljanja izvještaja iz stava (2) ovog člana banka je dužna obavještavati korisnika o primijenjenim kamatnim stopama u izvještajnom periodu, kao i promjenama kamatnih stopa, naknada i troškova prije njihove primjene u roku i na način utvrđen ovim zakonom. (4) Korisnik računa ima pravo bez naplate posebne naknade podići sredstva sa svog računa otvorenog u banci u visini raspoloživih sredstava na računu. (5) Ako banka prešutno dopušta prekoračenje tekućeg računa, dužna je korisnika obavijestiti o visini nominalne kamatne stope, metodu njenog obračuna i ostalim troškovima kojima će teretiti tekući račun korisnika zbog prekoračenja, kao i o promijeni visine kamatne stope ili troškova. U slučaju da to prekoračenje traje duže od tri mjeseca banka je dužna s korisnikom sklopiti ugovor o prekoračenju tekućeg računa. (6) Obavještenje iz stava (5) ovog člana bit će dostavljeno korisniku u izvještaju o stanju računa bez naknade. Povezani ugovori o kreditu Član 39. (1) Ako korisnik svoje pravo na odustanak od ugovora o kupovini robe, odnosno pružanju usluge ostvaruje u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita potrošača, ne obavezuje ga povezani ugovor o kreditu. (2) U slučaju iz stava (1) ovog člana prodavac je dužan o odustanku od ugovora o kupovini robe, odnosno pružanju usluge obavijestiti banku u roku osam dana, a banka je dužna otplaćeni iznos po glavnici kredita koji je korisnik otplatio do momenta odustanka od tog ugovora vratiti korisniku bez odgađanja, a najkasnije u roku 30 dana od dana kada je obavještena o odustanku. (3) Ako se zaključi ugovor o kupovini robe, odnosno pružanju usluge, a kredit na osnovu povezanog ugovora o kreditu ne bude odobren, ugovor o kupovini robe, odnosno pružanju usluge se raskida. (4) Odredbe ovog člana shodno se primjenjuju na ugovor o mikrokreditiranju i ugovor o lizingu. Nepravične ugovorne odredbe i nepošteno poslovanje Član 40. Na nepravične ugovorne odredbe i nepošteno poslovanje, kao i na postupak njihove zabrane shodno se primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini. Broj 31 - Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 4. 2014. Ostvarivanje zaštite prava i interesa korisnika Član 41. (1) Korisnik, jemac ili drugo lice koje lično osigurava ispunjenje obaveza korisnika ima pravo prigovora ako smatra da se davalac finansijskih usluga ne pridržava odredaba zakona, općih uvjeta poslovanja, dobre poslovne prakse i obaveza iz zaključenog ugovora. (2) Davalac finansijskih usluga dužan je organizirati poslove rješavanja prigovora, donositi pisane procedure i postupke, dostaviti odgovor podnosiocu prigovora najkasnije u roku 30 dana od dana podnošenja prigovora, te voditi urednu evidenciju zaprimljenih i riješenih prigovora o čemu je dužan obavještavati Agenciju u skladu sa propisima iz stava (8) ovog člana. (3) Ako davalac finansijske usluge ne dostavi odgovor u roku iz stava (2) ovog člana ili podnosilac prigovora nije zadovoljan odgovorom, podnosilac prigovora ima pravo o tome pisano obavijestiti Ombudsmena i uložiti prigovor. (4) Nakon dobivanja pisanog obavještenja ili prigovora korisnika Ombudsmen će zatražiti od davaoca finansijske usluge da se u roku osam dana izjasni o navodima iz obavještenja, odnosno prigovora. (5) Ako davalac usluga u ostavljenom roku propusti da se izjasni ili se izjasni, a Ombudsmen ocijeni da nisu u pitanju povrede odredaba ovog zakona kojima se uređuje zaštita korisnika, za koje su određene prekršajne kazne, Ombudsmen, korisnik ili davalac finansijskih usluga mogu dati prijedlog za pokretanje postupka posredovanja u spornom odnosu. (6) Ako Ombudsmen na osnovu činjenica iz pisanog obavještenja, odnosno prigovora korisnika, a nakon izjašnjenja davaoca finansijskih usluga o tim činjenicama ocijeni da su u pitanju povrede odredaba ovog zakona kojima se uređuje zaštita korisnika, za koje su određene prekršajne kazne, uputit će predmet nadležnom organizacionom dijelu Agencije na daljnje postupanje. (7) Davalac finansijskih usluga dužan je sarađivati s Ombudsmenom radi pravičnog i brzog rješavanja i prevladavanja nesuglasica i sporova po prigovorima. (8) Agencija će propisati uvjete i način ulaganja prigovora iz stava (1) ovog člana, postupanje banke po prigovoru i obavještavanje Agencije, kao i način postupanja Agencije po zaprimanju obavještenja i prigovora iz stava (3) ovog člana. Član 42. Davalac finansijskih usluga dužan je Agenciji i drugim kontrolnim organima ovlaštenim posebnim zakonom omogućiti pregled zaključenih ugovora o usluzi s korisnikom, dati im njihove kopije, te im dostaviti druge podatke i dokumentaciju koja je potrebna pri vršenju nadzora. III. FINANSIJSKE POGODBE KOJE NUDI TRGOVAC Oglašavanje i ponuda Član 43. (1) Pri oglašavanju i ponudi finansijskih pogodbi koje nudi trgovac (u daljnjem tekstu: finansijske pogodbe), a naročito prodaje s otplatama na rate cijene, trgovac mora naročito navesti podatke o robi ili usluzi, gotovinsku cijenu, kao i iznos koji se plaća unaprijed na ime učešća ili prve rate. (2) Ako se oglašava finansijska pogodba za kupovinu robe čija je kamatna stopa 0%, naznačavaju se i sve povoljnosti koje ima korisnik koji cijenu robe plaća gotovinski. (3) Ako se oglašava prodaja sa otplatama na rate cijene koja se, u smislu ovog zakona, smatra kreditiranjem korisnika, razlika između cijene za kupovinu na odgođeno plaćanje i za kupovinu za gotovinu mora biti procentualno iskazana. Shodna primjena Član 44. Na finansijske pogodbe shodno se primjenjuju odredbe glave II. ovog zakona, izuzev odredaba čl. 41. i 42. ovog zakona. IV. NADZOR Član 45. (1) Agencija vrši nadzor nad davaocima finansijskih usluga u skladu s ovim zakonom i zakonima kojima se uređuju banke, mikrokreditne organizacije i davaoci lizinga. (2) Tijelo nadležno za zaštitu potrošača vrši nadzor nad davaocima finansijskih pogodbi, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita potrošača. V. KAZNENE ODREDBE Član 46. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjena banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac lizinga ako: 1) ugovori sadrže upućujuću normu na poslovnu politiku kad su u pitanju oni elementi koji su ovim zakonom predviđeni kao obavezni elementi ugovora (član 8. stav (5) ovog zakona); 2) postupa suprotno odredbi člana 8. stav (6) ovog zakona; 3) ugovor o kreditu ne sadrži obavezne elemente iz člana 17. ovog zakona; 4) ugovor o lizingu ne sadrži obavezne elemente iz člana 18. stav (1) ovog zakona; 5) ugovor o izdavanju i korištenju platne kartice ne sadrži obavezne elemente iz člana 20. stav (1) i člana 23. stav (1) ovog zakona; 6) ugovor o novčanom depozitu ne sadrži obavezne elemente iz člana 21. stav (1) ovog zakona; 7) ugovor o otvaranju i vođenju računa ne sadrži obavezne elemente iz člana 22. stav (1) ovog zakona; 8) ugovori promjenljivu nominalnu kamatnu stopu suprotno članu 24. st. (1) i (2) ovog zakona ili se ne pridržava ugovorenih uvjeta; 9) naplati naknadu za prijevremenu otplatu suprotno članu 27. ovog zakona; 10) ne pribavi pisanu saglasnost za izmjenu obaveznih elemenata ugovora, odnosno jednostrano izmijeni uvjete iz ugovora ili jednostrano raskine, odnosno otkaže ugovor (član 28. ovog zakona); 11) korisnika ne obavijesti o izmjeni ugovorene promjenljive nominalne kamatne stope i promjenljivih elemenata koji utiču na visinu drugih novčanih obaveza prije početka njihove primjene, odnosno periodično u skladu sa ugovorom i ne navede datum od kada se ti elementi primjenjuju (član 29. st. (1) i (4) ovog zakona); 12) uz obavještenje o izmjeni promjenljive nominalne kamatne stope besplatno ne dostavi izmijenjen plan otplate kredita/lizinga naknade (član 29. st. (2) i (3) ovog zakona); 13) pri odobravanju kredita/lizinga indeksiranog u stranoj valuti, odnosno pri njihovoj otplati ne primijeni isti službeni kurs (član 17. stav (5) tačka 1) i član 33. ovog zakona); 14) vrši naplatu opomena suprotno članu 32. ovog zakona; 15) ne primijeni isti metod obračuna kamate na položeni namjenski depozit koji je primijenjen i na obračun kamate na iznos odobrenog kredita (član 34. ovog zakona); Srijeda, 23. 4. 2014. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 31 - Strana 17 16) korisniku ne omogući podizanje sredstva sa svog računa u gotovini, odnosno efektivnom stranom novcu bez naplate posebne naknade (član 35. stav (1) ovog zakona); 17) korisniku ne omogući bez naplate posebne naknade podizanje sredstva sa svog računa odmah poslije evidentiranog priliva sredstava (član 35. stav (2) ovog zakona); 18) korisniku naplati naknadu za gašenje računa (član 35. stav (3) ovog zakona); 19) korisniku naplati naknadu za gašenje platne kartice (član 36. stav (7) ovog zakona); 20) ustupi potraživanje suprotno članu 37. ovog zakona; 21) ugovor o dozvoljenom prekoračenju računa ne sadrži obavezne elemente iz člana 38. stav (1) ovog zakona. (2) Za radnje iz stava (1) ovog člana bit će kažnjena za prekršaj i odgovorna lica u banci, mikrokreditnoj organizaciji, odnosno davaocu lizinga novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. Član 47. (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj banka, mikrokreditna organizacija, odnosno davalac lizinga, odnosno trgovac koji je pravno lice ako: 1) finansijske usluge ne oglašava na jasan i razumljiv način, odnosno ako oglašavanje sadrži netačne informacije, odnosno informacije koje mogu stvoriti pogrešnu predstavu o uvjetima pod kojima korisnik koristi ove usluge (član 6. ovog zakona); 2) ugovor nije sačinjen u pisanom obliku (član 7. stav (1) ovog zakona); 3) svaka ugovorna strana ne dobije primjerak ugovora (član 7. stav (2) ovog zakona); 4) općim uvjetima poslovanja ne osigura primjenu dobrih poslovnih običaja, dobru poslovnu praksu i fer odnos prema korisniku, kao i usklađenost ovih uvjeta s propisima (član 9. stav (2) ovog zakona); 5) korisniku ne osigura da se u poslovnim prostorijama banke, mikrokreditne organizacije, odnosno davaoca lizinga, odnosno trgovca, i to najkasnije 15 dana prije njihove primjene, upozna s općim uvjetima poslovanja na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u Federaciji, odnosno ne pruže mu se odgovarajuća objašnjenja i instrukcije koji se odnose na primjenu ovih uvjeta u vezi s određenom finansijskom uslugom i ne dostave, na njegov zahtjev, te uvjete u pisanom obliku ili na drugom trajnom nosaču podataka (član 10. ovog zakona); 6) efektivnu kamatnu stopu ne obračunava na propisan način (član 11. ovog zakona); 7) ne osigura obuku zaposlenika koji su angažirani na poslovima prodaje finansijskih usluga ili davanju savjeta (član 12. stav (2) ovog zakona); 8) pri oglašavanju depozitnih i kreditnih usluga i poslova lizinga ne navede precizno i jasno na reprezentativnom primjeru podatke iz člana 13. ovog zakona; 9) pri oglašavanju efektivne kamatne stope njen iznos nije naznačen, odnosno napisan tako da je uočljiviji od ostalih elemenata (član 13. stav (3) ovog zakona); 10) postojanje obaveze za zaključenje ugovora o sporednim uslugama ne iskaže jasno, sažeto i na vidljiv način zajedno s iskazivanjem efektivne kamatne stope (član 14. stav (1) ovog zakona); 11) pri oglašavanju koristi izraze kojima se kredit/ mikrokredit/lizing označavaju besplatnim ili slične izraze, a ne oglasi dodatne troškove na osnovu zaključenja drugih ugovora ili na osnovu bilo čega što predstavlja trošak za korisnika ili stvara drugu obavezu (član 14. stav (2) ovog zakona); 12) ponuda ne sadrži podatke iz člana 15. stav (2) ovog zakona; 13) korisnika bez naknade odmah ne obavijesti o rezultatima uvida u bazu podataka i o podacima iz te baze (član 16. stav (6) ovog zakona); 14) pri zaključivanju ugovora o kreditu, o mikrokreditu, o dozvoljenom prekoračenju računa, o lizingu, odnosno o novčanom depozitu ne uruči pregled obaveznih elemenata kredita/mikrokredita/lizinga/novčanog depozita, plan otplate kredita/mikrokredita/lizing naknade, odnosno primjerak pregleda obaveznih elemenata novčanog depozita (član 17. stav (4), član 18. stav (3) i član 21. stav (3) ovog zakona); 15) ne postupi u skladu s članom 19. ovog zakona; 16) ne ispuni obaveze iz člana 24. st. (2) i (4) ovog zakona; 17) u svojim poslovnim prostorijama ne drži istaknuto obavještenje iz člana 26. stav (3) ovog zakona; 18) ugovori o drugim bankarskim uslugama ne sadrže vrstu i visinu svih naknada i drugih troškova koji padaju na teret korisnika (član 25. ovog zakona); 19) od korisnika zahtijeva i drugu naknadu osim glavnice i kamate u slučaju odustanka korisnika od ugovora o kreditu/mikrokreditu (član 26. stav (5) ovog zakona); 20) od korisnika zahtijeva i drugu naknadu osim predmeta lizinga, kamate i pretrpljene štete u slučaju odustanka korisnika od ugovora o lizingu (član 26. stav (6) ovog zakona); 21) od korisnika zahtijeva i drugu naknadu, osim predmeta kupoprodaje, kamate i pretrpljene štete u slučaju odustanka korisnika od finansijske pogodbe (član 26. stav (7) ovog zakona); 22) na dospjelu a neizmirenu obavezu ne primjenjuje pravila o kamati koja se primjenjuje u slučaju dužničkog kašnjenja propisanoj zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi (član 31. stav (1) ovog zakona); 23) korisniku u svakom trenutku ne omogući prijavu gubitka, krađe ili transakcije izvršene neovlaštenim korištenjem platne kartice, odnosno podataka s platne kartice i ako mu ne omogući zahtjevanje blokade njene daljnje upotrebe (član 36. st. (3) i (4) ovog zakona); 24) korisniku ne nadoknadi gubitke nastale neovlaštenim korištenjem platne kartice (član 36. stav (6) ovog zakona). (2) Za radnje iz stava (1) ovog člana bit će kažnjen za prekršaj trgovac koji je poduzetnik novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 2.500,00 KM. (3) Za radnje iz stava (1) ovog člana bit će kažnjeno za prekršaj i odgovorno lice u banci, mikrokreditnoj organizaciji, odnosno davalac lizinga novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 48. Propise za provođenje ovog zakona Agencija će donijeti najkasnije u roku tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu. Broj 31 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 4. 2014. Član 49. Davaoci finansijskih usluga dužni su svoje opće akte uskladiti s odredbama ovog zakona i propisima iz člana 48. ovog zakona najkasnije u roku tri mjeseca od donošenja tih propisa. Član 50. Agencija će poduzeti mjere prema davaocima finansijskih usluga koji ne postupe na način iz člana 49. ovog zakona u skladu sa zakonima kojima se uređuje poslovanje i nadzor banaka, mikrokreditnih organizacija i davaoca lizinga. Član 51. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a počet će se primjenjivati nakon isteka šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r. Potpredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Tomo Vidović, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI KORISNIKA FINANCIJSKIH USLUGA Proglašava se Zakon o zaštiti korisnika financijskih usluga, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 29.01.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 20.03.2014. godine. Broj 01-02-321-02/14 17. travnja 2014. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. ZAKON O ZAŠTITI KORISNIKA FINANCIJSKIH USLUGA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se zakonom uređuju prava korisnika financijskih usluga koje pružaju banke, mikrokreditne organizacije, davatelji financijskog leasinga i trgovci, kao i uvjeti i način ostvarivanja i zaštite tih prava. Značenje pojedinih pojmova Članak 2. U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja: 1) financijske usluge su bankarske usluge, usluge mikrokreditiranja i usluge financijskog leasinga; 2) bankarske usluge su usluge koje banka pruža korisnicima ovih usluga po osnovi ugovora o kreditu, ugovora o novčanom depozitu, ugovora o otvaranju i vođenju računa, ugovora o izdavanju i korištenju platnih kartica, ugovora o dozvoljenom prekoračenju po računu, kao i druge usluge koje banka pruža sukladno zakonu; 3) usluge mikrokreditiranja su usluge odobravanja mikrokredita fizičkim osobama radi poboljšanja materijalnog položaja korisnika mikrokredita, povećanja uposlenosti, pružanja potpore razvitku poduzetništva i stjecanja dohotka; 4) financijski leasing (u daljnjem tekstu: leasing) jeste posao u kojem davatelj leasinga prenosi pravo posjedovanja i korištenja predmeta leasinga na korisnika leasinga na određeni vremenski rok, a zauzvrat se korisnik leasinga obvezuje da mu za to plaća ugovorenu leasing naknadu u razdoblju posjedovanja i korištenja predmeta leasinga s opcijom kupnje i stjecanja prava vlasništva nad predmetom leasinga; 5) financijska pogodba je prodaja s obročnim otplatama cijene ili drugi oblik financiranja korisnika koji ima istu ekonomsku suštinu koju nudi trgovac i koja podrazumijeva odgođeno plaćanje duga tijekom određenog razdoblja; 6) davatelj financijske usluge jeste banka, mikrokreditna organizacija i leasing društvo; 7) davatelj bankarske usluge (u daljnjem tekstu: banka) jeste banka u smislu zakona kojim se uređuju banke; 8) davatelj leasinga je leasing društvo određeno zakonom kojim se uređuje leasing; 9) davatelj usluga mikrokredita (u daljnjem tekstu: mikrokreditna organizacija) jeste mikrokreditna organizacija u smislu zakona kojim se uređuju mikrokreditne organizacije; 10) korisnik financijske usluge (u daljnjem tekstu: korisnik) jeste fizička osoba koja koristi ili je koristila financijske usluge, ili se davatelju financijskih usluga obratila radi korištenja tih usluga, a financijske usluge koristi u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj ili drugoj komercijalnoj djelatnosti; 11) ugovor o kreditu ima značenje utvrđeno u zakonu kojim se uređuju obligacijski odnosi i u Zakonu o bankama; 12) ugovor o mikrokreditu ima značenje utvrđeno u zakonu kojim se uređuju obligacijski odnosi i u Zakonu o mikrokreditnim organizacijama; 13) ugovor o leasingu ima značenje utvrđeno u zakonu kojim se uređuju obligacijski odnosi i u Zakonu o leasingu; 14) ugovor o novčanom depozitu ima značenje utvrđeno u zakonu kojim se uređuju obligacijski odnosi i u Zakonu o bankama; 15) ugovor o otvaranju i vođenju računa ima značenje utvrđeno u propisima kojima se uređuju obligacijski odnosi i platni promet u konvertibilnim markama i stranim sredstvima plaćanja; 16) ugovor o revolving kreditu je ugovor o kreditu koji korisniku omogućava da jednom odobreni iznos kredita, u određenom razdoblju, može povlačiti više puta pod istim uvjetima, s tim što se neiskorišteni dio kredita povećava za visinu otplata iskorištenog kredita; 17) platna kartica (koja može biti kreditna i debitna) jeste instrument bezgotovinskog plaćanja koji korisniku omogućava plaćanje robe i usluga i podizanje gotovog novca; 18) kreditna kartica je platna kartica koja korisniku omogućava podizanje gotovog novca i plaćanje robe i usluga na kredit; 19) debitna kartica je platna kartica koja korisniku omogućava plaćanje robe i usluga i podizanje gotovog novca do visine raspoloživih sredstava na računu korisnika; 20) dozvoljeno prekoračenje računa je ugovoreni iznos sredstava koji banka stavlja na raspolaganje korisniku računa; 21) znatno prekoračenje je iznos sredstava koje korisnik računa koristi mimo ugovornog odnosa s bankom;
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 71/14 09.03.2014 SN FBiH 91/15, SN FBiH 07/13, SN FBiH 27/12, SN FBiH 40/10, SN FBiH 57/09, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02 zakon,poreska uprava ZAKON O IZMJENI ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Članak 1. U Zakonu o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12 i 7/13), u članku 2. u stavku 2. riječi: "Zakonom o naplati i djelimičnom otpisu dospjelih a nenaplaćenih doprinosa za socijalno osiguranje ("Službene novine Federacije BiH", br. 25/06)", zamjenjuju se riječima: "Zakonom o naplati i djelimičnom otpisu dugovanja sportskim kolektivima ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/14)." Članak 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednoga dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić
Zakon o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 52/14 07.02.2014 SN FBiH 94/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 54/19, SN FBiH 36/18 privredna društva,zakon,finansijska konsolidacija Službene novine Federacije BiH, broj 52/14ZAKONO FINANSIJSKOJ KONSOLIDACIJI PRIVREDNIH DRUŠTAVA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I. OSNOVNE ODREDBEČlan 1.Ovim zakonom uređuje se finansijska konsolidacija privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: privredna društva) i to:-privrednih društava u čijem osnovnom kapitalu je državni kapital zastupljen sa više od 50% i njihovih zavisnih društava (u daljnjem tekstu: društvo sa većinskim učešćem državnog kapitala),-privrednih društava u čijem osnovnom kapitalu je državni kapital zastupljen do 50% (u daljnjem tekstu: društvo sa učešćem državnog kapitala) i-privrednih društava u čijem osnovnom kapitalu je privatni kapital zastupljen 100% (u daljnjem tekstu: društvo sa 100% učešćem privatnog kapitala).Zahtjev za pokretanje postupka finansijske konsolidacije privrednih društava iz stava 1. ovog člana nakon što nadležni organ privrednog društva donese odluku o pokretanju postupka finansijskog konsolidiranja privrednog društva, dužno je podnijeti odgovorno lice u privrednom društvu koje:-prema godišnjim izvještajima o poslovanju u prethodne tri godine posluje sa gubitkom i-ne izmiruje redovno svoje tekuće finansijske obaveze.U pogledu pitanja koja uređuju ovaj zakon i propisi doneseni na osnovu ovog zakona imaju značaj posebnih propisa u odnosu na sve druge propise koji na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine uređuju ista pitanja, kao opći propisi.II. FINANSIJSKA KONSOLIDACIJA DRUŠTVA SA VEĆINSKIM UČEŠĆEM DRŽAVNOG KAPITALAČlan 2.Finansijska konsolidacija društva sa većinskim učešćem državnog kapitala može obuhvatiti dugovanja nastala zaključno do 30.09.2013. godine na osnovu:-doprinosa za zdravstveno osiguranje,-doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti,-poreza, isključujući porez na dodatnu vrijednost,-isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih komunalnih usluga,-dugovanja prema dobavljačima za isporučene robe i usluge,-dugovanja prema zaposlenicima. Finansijska konsolidacijadugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala za doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje bit će predmet posebnog zakona.Član 3.Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala na osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje, doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti i poreza, isključujući porez na dodatnu vrijednost, izvršit će se na način i prema prioritetima kako slijedi:-izmirenjem duga privrednog društva ranije izdatim obveznicama na osnovu ratnih potraživanja koje su izdate na ime privrednog društva koje se konsoliduje, a čiji emitent je Federacija Bosne i Hercegovine pri čemu vrijednost obveznica podrazumijeva vrijednost utvrđenu rješenjem o verifikaciji ratnih potraživanja,-izmirenjem duga na teret kapitala privrednog društva koje se konsoliduje.Ukoliko se finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala iz stava 1. ovog člana vrši izmirenjem duga na teret Federacije Bosne i Hercegovine, obavezno se u strukturi kapitala društva vrši odgovarajuće povećanje učešća državnog kapitala, izuzev u slučaju kada se finansijska konsolidacija vrši uz proporcionalno učešće ostalih vlasnika kapitala društva.Član 4.Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala za dugovanja na osnovu isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih komunalnih usluga može se izvršiti reprogramiranjem dugovanja radi izmirenja pod povoljnim uvjetima, uključujući odgodu plaćanja i plaćanje dugovanja na rate.Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala za dugovanje iz stava 1. ovog člana obuhvata izmirenje glavnog duga, a kamate mogu biti otpisane. Odluku o otpisu kamata donosi nadležni organ privrednog društva kojem se duguje.Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala za dugovanja na osnovu isporučene vode, struje, plina, grijanja i ostalih komunalnih usluga može se izvršiti ukoliko društvo koje se konsoliduje pribavi prethodnu saglasnost privrednog društva koje je izvršilo pružanje usluga za izmirenje dugovanja na način iz st. 1. i 2. ovog člana.Član 5.Finansijska konsolidacija dugovanja društva sa većinskim učešćem državnog kapitala prema dobavljačima za isporučene robe i usluge i prema zaposlenicima može se izvršiti:-iz sredstava ostvarenih prodajom imovine koja nisu uvjet obavljanja njihove osnovne djelatnosti u postupku male privatizacije,
Zakon o izmjenama Zakona o stvarnim pravima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 100/13 18.12.2013 SN FBiH 66/13 zakon,izmjene,stvarana prava,prava Broj 100 - Stranica 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18. 12. 2013. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O STVARNIM PRAVIMA Proglašava se Zakon o izmjenama Zakona o stvarnim pravima, kojeg je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 12.11.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 22.11.2013. godine. Broj 01-02-1159-02/13 04. decembra 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O STVARNIM PRAVIMA Član 1. U Zakonu o stvarnim pravima ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/13), član 370. stav 1. riječi: "Danom stupanja na snagu" zamjenjuju se riječima:"Početkom primjene". Član 2. U članu 371. u stavu 1. riječi: "Stupanjem na snagu" zamjenjuju se riječima:"Početkom primjene". Član 3. U članu 372. riječi: "dana stupanja na snagu" zamjenjuju se riječima: "dana početka primjene". Član 4. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, s. r. 2283 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI JAMCA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o zaštiti jamca u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 21.11.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 24.10.2013. godine. Broj 01-02-1184-02/13 11. prosinca 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. ZAKON O ZAŠTITI JAMCA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE 1. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se zakonom uređuju uvjeti i načini ostvarivanja prava jamca u Federaciji Bosne i Hercegovine. Članak 2. Cilj ovoga zakona je osigurati zaštitu prava jamca na financijskom tržištu Federacije Bosne i Hercegovine. Odnos prema drugim propisima Članak 3. Primjena odredbi ovoga zakona ne utječe na prava koja jamac ima na temelju drugih propisa. Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, na obligacijskopravne odnose između jamca i povjeritelja primjenjivat će se odredbe Zakona o obligacijskim odnosima Federacije Bosne i Hercegovine. Članak 4. U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: Jamac je pravna ili fizička osoba koja je garant kreditnog posla i koja se obvezuje, isključivo u pisanoj formi, izvršiti namirenje povjeritelju, tek kad to nije moguće izvršiti koristeći sve instrumente osiguranja kredita sukladno odredbama ovoga zakona. Glavni dužnik je pravna ili fizička osoba koja je korisnik sredstava odobrenog kredita i koja kreditna sredstva koristi i otplaćuje povjeritelju na način definiran odredbama ugovora o kreditu. Sudužnik je pravna ili fizička osoba koja je odgovorna za naplatu svih povjeriteljevih potraživanja jednako kao i glavni dužnik. Povjeritelj je banka, mikrokreditna organizacija i lizing društvo u smislu Zakona o bankama, Zakona o mikrokreditnim organizacijama i Zakona o lizing društvima. Ugovor o kreditu/mikrokreditu ima značenje utvrđeno u zakonu kojim se uređuju obligacijski odnosi i u Zakonu o mikrokreditnim organizacijama. Profesionalna pažnja je povećana pažnja i vještina koja se utemeljeno očekuje od povjeritelja u poslovanju s korisnicima njihovih usluga, sukladno pravilima struke, dobrim poslovnim običajima i načelu savjesnosti i poštenja. Nominalna kamatna stopa znači kamatna stopa izražena kao fiksni ili promjenjivi postotak koji se na godišnjoj razini primjenjuje na iznos povučenih kreditnih sredstava. Efektivna kamatna stopa iskazuje ukupne troškove kredita koje plaća korisnik kredita, pri čemu su ti troškovi izraženi kao postotak ukupnog iznosa na godišnjoj razini. Plan otplate je tabelarni pregled svih kronološki prikazanih novčanih tokova, namijenjenih informiranju glavih dužnika i jamaca a radi ažurnijeg praćenja njihovih obveza po ugovoru o kreditu. Kreditna sposobnost tražitelja kredita predstavlja utvrđivanje boniteta dužnika, tj. njegove mogućnosti da dobije kredit i da ga zajedno s pripadajućom kamatom otplati u roku utvrđenom ugovorom. 2. POSEBNE ODREDBE Pravila i faze ugovaranja Članak 5. Povjeritelj je dužan pridržavati se odredbi iz ovoga zakona, postojećih odredbi sadržanih u drugim zakonima a koje se tiču postupka u predugovornoj i pregovaračkoj fazi, prije dodjele kreditnih sredstava i zaključivanja ugovora. Povjeritelj je obvezan, prije zaključenja ugovora o kreditu, procijeniti kreditnu sposobnost korisnika, jamca ili druge osobe koja osobno osigurava ispunjenje obveza korisnika, na temelju odgovarajuće dokumentacije i podataka dobijenih od korisnika, uvidom u kreditne registre, uz pisanu suglasnost osobe na koju se podatci iz registra odnose, kao i javne registre i baze podataka. Prije zaključenja ugovora o kreditu, povjeritelj je dužan, uz prethodnu pisanu suglasnost korisnika, jamca ili druge osobe koja osobno osigurava ispunjenje obveze korisnika, međusobno ih informirati i upoznati s dokumentacijom i podatcima pribavljenim u postupku procjene kreditne sposobnosti.
Zakon o dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 28/13 04.10.2013 SN FBiH 81/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 86/15, SN FBiH 66/14, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 zakon,kamate,javni prihodi,fbih ZAKON NA O VISINI SA JAVNE PRIHČlanak 1. pe zatezne kamje BiH", br. 48/aju se novi st. ovoga člankaćenih javnih pr012. otpisuje si glavnog dugaovoga članka, knaplaćenih javnma o financijskezne uprave a, koji su platili2011., a kojevine, primjenomSrijedSACIJE VINE ava Federacije BUNAMA ZAKOATE NA JAVNakona o visini je donio Parldoma od 19.03..2012. godine.Predsjednikko Budimir, v. rSTOPE ZATEZHODE mate na javne pr/01, 52/01 i 42/2., 3., 4., 5. i 6, koja je nastarihoda sa stanjese, pod uvjetosvoje obveze amata koja je nnih prihoda i kkoj konsolidaciFederacije Boi obveze po glae je Porezna umčlanka 39. Zda, 10. 4. 2013.S A R A J E V Bosne ONA NE stope ament .2013. r.ZNE rihode /06), u 6. koji ala po em na om da izmiri nastala koji su iji i u osne i avnom uprava Zakona o Ponovinevideglavnevideimajuporezpriznvisinkamaiskljuuvjetglaseiz člazahtj2013FederčlankkamakojemFederpropistavanaplaće sekamaizmirodnozakongodine Oreznoj upraviFne Federacije entirala kao upnog duga nastaencijama Porezu evidentirane,znog duga nastnati kao izmiree glavnog dugate. Otpis kamate učivo na iznos ntima iz stavka 4Porezni dug čiIza članka 2. e: Pravo na otpisanka 1. st. 2., 3eva koji podno. mjerodavnojracije Bosne i HFormu i sadrka, kao i dokumata, propisuje feZahtjev za otpm su pojedinačnOtpis kamate racije Bosne i isane uplatne raak 3. članka 1. oZa nenaplaćenatu pokrenut poprema odredbaPodnositelju zata propisane čri obveze glavsno ukoliko sena otpisat će seISederacije BosnBiH", br. 33/plate – plaćanjalog do 31. 12ne uprave Feda neizmirene alog do 31. 12.enje obveza glaga, koji je bio iz st. 2. i 3neplaćene kama. ovoga članka.ne glavni dug i Članak dodaju se nov"Članak kamata na obv3. i 4. ovoga zaosi porezni obvorganizacijskHercegovine. ržaj obrasca zamentaciju kojomederalni ministapis kamata podnno navedene svevrši se podnoHercegovine, kačune javnih provoga zakona. ne porezne obvostupak prinudnama iz članka 1Članak 2zahtjeva koji člankom 2a. ovnog duga najna njega odnoobračunata kamSSN 1512-7079ne i Hercegovi/02, 28/04, 57nje zateznih ka2. 2011., te poderacije Bosne obveze po os. 2011., izvršenavnog duga i osnova za ob3. ovoga članate kao i plaćen. i kamata." 2. vi čl. 2a., 2b., 2a. veze po osnovi jakona ostvarujeveznik najkasnkoj jedinici Poahtjeva iz stavm se dokazuje par financija. nosi se na jednve vrste obveza.ositelju zahtjevkoji je uplatio rihoda ili se naveze (glavni dune naplate otpi. st. 2. i 4. ovog2b. je ispunio uvovoga zakona, ajkasnije do 3osi stavak 3. člmata. 9ne ("Službene 7/09 i 40/10), amata na ime o toj osnovi u i Hercegovine snovi glavnog ne će se uplate to najviše do bračun zatezne nka odnosi se nih kamata pod 2c. i 2d., koji javnih prihoda e se na temelju nije do 30. 06. orezne uprave vka 1. ovoga pravo na otpis nom obrascu u va - rezidentu glavni dug na a njega odnosi ug) za čiju je s kamate vršit ga zakona. vjete za otpis te u cijelosti 1. 12. 2013., anka 1. ovoga Broj 28 - Stranica 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10. 4. 2013. Ako podnositelj zahtjeva izmiri glavni dug od 01. 01. 2014. do 30. 06. 2014., otpisat će se obračunata kamata u iznosu 50%. Članak 2c. Pravo na otpis kamate za nepravodobno plaćene javne prihode utvrđuje se rješenjem Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine vodi evidenciju poreznih obveznika koji su podnijeli zahtjev za otpis kamate i kojima je izdano rješenje o otpisu kamate. Članak 2d. Obrazac zahtjeva sa uputom o procedurama za provođenje ovoga zakona federalni ministar financija propisat će u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona." Članak 3. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Fеderacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić
Zakon o dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 75/13 27.09.2013 SN FBiH 46/10 zakon,dopuna,zdravstvena zaštita,zaštita,zdravstvo Petak, 27. 9. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 75 - Strana 3 На основу члана IV.Б.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ПРИВРЕДНИМ ДРУШТВИМА Проглашава се Закон о измјенама и допунама Закона о привредним друштвима који је донио Парламент Федерације БиХ на сједници Представничког дома од 23.07.2013. године и на сједници Дома народа од 12.09.2013. године. Број 01-02-913-02/13 18. септембра 2013. године Сарајево Предсједник Живко Будимир, с. р. ЗАКОН О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ПРИВРЕДНИМ ДРУШТВИМА Члан 1. У Закону о привредним друштвима ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 и 63/10), у члану 7. иза става 4. додаје се нови став 5. који гласи: "Уколико Друштво обавља дјелатност супротно одред- бама овог члана надлежни орган, у поступку инспекцијског надзора, донијеће рјешење којим се Друштву забрањује обављање те дјелатности до отклањања недостатака." Досадашњи став 5. постаје став 6. Члан 2. Члан 11. мијења се и гласи: "Друштво, домаће или страно, може изван мјеста сједишта основати једну или више подружница у којим обавља своје дјелатности. Подружнице су пословне јединице које немају својство правног лица. Подружница има мјесто пословања и заступнике, послове са трећим лицима обавља у име и за рачун Друштва, а дјеловањем подружнице права и обавезе стиче Друштво. Одлуку о оснивању подружнице доноси овлашћени орган Друштва у складу са актом о оснивању или статутом Друштва. Одлука о оснивању подружнице обавезно садржи: 1) фирму и сједиште Друштва које оснива подружницу и фирму и сједиште подружнице; 2) дјелатност подружнице; и 3) име и презиме лица овлашћеног за заступање подружнице. Подружница престаје: 1) ако овлашћени орган Друштва у складу са актом о оснивању или статутом Друштва донесе одлуку о престанку подружнице или 2) ако Друштво које је основало подружницу престане постојати. Подружница се региструје у складу са Законом о регистрацији пословних субјеката у Федерацији Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 27/05, 68/05 и 43/09)." Члан 3. У члану 135. иза става 3., додаје се нови став 4., који гласи: "Дионичко друштво не може давати зајмове, кредите или обезбјеђења за стицање својих дионица". Досадашњи став 4. постаје став 5. Иза става 5. додаје се нови став 6. који гласи: "У поступку реструктуирања или финансијске консоли- дације друштва дионице нове емисије могу се плаћати и на други начин, уколико је то прописано посебним законом." Члан 4. У члану 143. став 2., мијења се и гласи: "Дионичко друштво дужно је поднијети захтјев Коми- сији за одобрење јавне понуде дионица у року одређеном Законом о тржишту вриједносних папира ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 85/08 i 109/12)". Члан 5. У члану 244. иза става 5., додаје се нови став 6., који гласи: "Подносилац захтјева из става 1. овог члана, уколико непосредно сазива скупштину, дужан је утврдити приједлоге одлука сазване скупштине и дионичарима омогућити остваривање права из члана 247. овог закона." Члан 6. У члану 355. иза става 3., додају се нови ст. 4. и 5., који гласе: "Друштво не може давати зајмове, кредите или обезбјеђења за стицање својих удјела. У поступку реструктуирања или финансијске консолидације друштва нови удјели могу се стицати и на други начин, уколико је то прописано посебним законом." Члан 7. У члану 377. став 1. тачка 6), ријечи: "став 2.", замјењују се ријечима: "став 3.". Члан 8. Иза члана 382. додаје се нови члан 382а. који гласи: "Надлежна федерална министарства дужна су донијети прописе из члана 7. став 6. овог закона, најкасније до 30.06.2014. године." Члан 9. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Радоје Видовић, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Фехим Шкаљић, с. р. 1671 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Proglašava se Zakon o dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 23.07.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 12.09.2013. godine. Broj 01-02-914-02/13 18. septembra 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O DOPUNI ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Član 1. U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/10) u članu 53. u stavu 5. iza riječi: "doma zdravlja," dodaje se riječ "lječilišta,". Broj 75 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 27. 9. 2013. Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Proglašava se Zakon o dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkog doma od 23.07.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 12.09.2013. godine. Broj 01-02-914-02/13 18. rujna 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. ZAKON O DOPUNI ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 1. U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/10) u članku 53. u stavku 5. iza riječi: "doma zdravlja," dodaje se riječ: "lječilišta,". Članak 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, v. r. Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, v. r. На основу члана IV.Б.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ДОПУНИ ЗАКОНА О ЗДРАВСТВЕНОЈ ЗАШТИТИ Проглашава се Закон о допуни Закона о здравственој заштити који је донио Парламент Федерације БиХ на сједници Представничког дома од 23.07.2013. године и на сједници Дома народа од 12.09.2013. године. Број 01-02-914-02/13 18. септембра 2013. године Сарајево Предсједник Живко Будимир, с. р. ЗАКОН О ДОПУНИ ЗАКОНА О ЗДРАВСТВЕНОЈ ЗАШТИТИ Члан 1. У Закону о здравственој заштити ("Службене новине Федерације БиХ", број 46/10) у члану 53. у ставу 5. иза ријечи: "дома здравља," додаје се ријеч "љечилишта,". Члан 2. Овај закон ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједaвaјући Домa нaродa Пaрлaментa Федерaције БиХ Радоје Видовић, с. р. Предсједaвaјући Предстaвничког домa Пaрлaментa Федерaције БиХ Фехим Шкаљић, с. р. 1672 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 23.07.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 12.09.2013. godine. Broj 01-02-915-02/13 18. septembra 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o unutrašnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 49/05) u članu 34. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase: "Nezavisni odbor se finansira iz budžetskih sredstava Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na način da Odluku o visini naknada za članove Nezavisnog odbora donose administrativne komisije oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Administrativnu i tehničku podršku Nezavisnom odboru pružaju službe Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.". Dosadašnji stav 4. postaje stav 6. Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O UNUTARNJIM POSLOVIMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o dopunama Zakona o unutarnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkog doma od 23.07.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 12.09.2013. godine. Broj 01-02-915-02/13 18. rujna 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r.
Zakon o stvarnim pravima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 66/13 28.08.2013 SN FBiH 100/13 zakon,prava,stvarana prava Broj 66 - Strana 56 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. - не поступа у складу са одредбама члана 6. ст. 1. и 2.; - се бави узгојем узгојно вриједне животиње, а није уписана у регистар-узгајивача узгојно вриједних животиња (члан 6. став 1.); - производи узгојно вриједну перад супротно одредби члана 11.; - ставља у продају матице пчела супротно одредби члана 12.; - у природном припусту користи расплодњаке супротно одредби члана 19.; - не поступа у складу са чланом 22. став. 1. и 2.; - продаје узгојно вриједне животиње супротно одредби члана 23.; - не испуњава прописане услове у погледу стручних запосленика, објеката и опреме (члан 24. став 2.); - држи и искориштава домаће животиње супротно прописима о заштити околине и добробити животиња (члан 30.); - код изградње и обнове смјештајног простора за домаће животиње поступи супротно одредби члана 31.; - на домаћим животињама у сопственом стаду обавља недопуштене захвате осим из члана 35; - на вријеме не достави овлашћеној организацији извјештаје о спровођењу узгојног програма за протеклу годину (члан 46.); - пољопривредном инспектору не омогући обављање надзора и не пружи потребне податке и обавијести (члан 53. став 1.). (2) За прекршај из става 1. овог члана биће кажњено и одговорно лице у правном лицу новчаном казном у износу од 200,00 КМ до 1.000,00 КМ. (3) За прекршај из става 1. овог члана биће кажњено физичко лице новчаном казном у износу од 200,00 КМ до 1.000,00 КМ. Члан 66. Средства добивена од новчаних казни за прекршаје и изречених мјера по одредбама овог Закона су приход Буџета Федерације. X - ПРИЈЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ Члан 67. Одредбе овог Закона примјењују се на све започете поступке у којима није до ступања на снагу овог Закона донесено коначно рјешење. Члан 68. (1) Најкасније у року од једне године од дана ступања на снагу овог закона, федерални министар ће у складу са својим овлашћењима донијети прописе о: - начину вођења матичних књига, регистара и пријава, те услове које требају испуњавати домаће животиње да би биле уписане у матичну књигу и регистар (члан 5. члан 6. став 1. и члан 7. ст. 1. и 2.); - условима за производњу и дистрибуисање генетског материјала и пренос заметка (члан 8. став 2.); - поступку процјене вриједности узгојно вриједних и крижаних животиња, те поступку испитивања производности и тестирања (члан 9. став 4. и члан 10. став 2.); - садржају пријаве и поступку признавања нових пасмина, сојева и хибрида (члан 14. став 3. и став 6.); - начину рада Комисије за лиценцирање и поступак лиценцирања (члан 16. став 5. и 7.); - условима које мора испуњавати правно или физичко лице за обављање дјелатности вјештачког осјемењивања (члан18. ст. 1. и 2.); - начину рада Комисије за оцјену мушких расплодних грла (члан 20. став 3.); - облику и садржају извјештаја о вјештачком осјемењивању и природном припусту (члан 22. ст. 1. и 2.); - условима које морају испуњавати правна лица, у погледу стручних запосленика, објеката и опреме за производњу и продају генетског материјала (члан 24. став 1.); - прописима о испитивању и означавању сјемена расплодњака, заметака и јајних ћелија (члан 25. ст. 1. и 3. и члан 26. став 1.); - минимално техничко - технолошким и зоохигијен- ским условима изградње објеката за смјештај и држање домаћих животиња (члан 31. став 1.); - правилник о оспособљености и нивоу знања узгајивача члан 34. став 1.; - квалитету производа животињског поријекла (члан 39. став 1- пропис о каквоћи хране Закон о храни ("Службени гласник БиХ", број 50/04); - облику и садржају регистра узгојних организација (члан 45. став 2); - о организацији такмичења, сајмова, аукцијских изложби домаћих животиња и избору комисије за оцјену грла. (члан 45. став 1. тачка 9.). (2) До ступања на снагу прописа из става 1. овог члана, остају на снази прописи који су донесени на основу Закона о мјерама за унапређивање сточарства ("Службене новине Федерације БиХ", број 23/98), ако нису у супротности са одредбама овог закона. Члан 69. Ступањем на снагу овог Закона престаје да важи Закон о мјерама за унапређивање сточарства ("Службене новине Федерације БиХ", број 23/98). Члан 70. Овај Закон ступа на снагу осмог дана од дана објаве у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједaвaјући Домa нaродa Пaрлaментa Федерaције БиХ Радоје Видовић, с. р. Предсједaвaјући Предстaвничког домa Пaрлaментa Федерaције БиХ Фехим Шкаљић, с. р. 1453 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O STVARNIM PRAVIMA Proglašava se Zakon o stvarnim pravima koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 02.07.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 25.07.2013. godine. Broj 01-02-770-02/13 13. augusta 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 57 ZAKON O STVARNIM PRAVIMA Dio prvi OPĆE ODREDBE O STVARIMA I STVARNIM PRAVIMA Glava I POJAM Član 1. Vlasništvo i druga stvarna prava (1) Ovim zakonom uređuju se sticanje, korištenje, raspolaganje, zaštita i prestanak prava vlasništva i drugih stvarnih prava i posjeda. (2) Stvarna prava su: pravo vlasništva, pravo građenja, založno pravo, zemljišni dug, pravo stvarne i lične služnosti i pravo stvarnog tereta. (3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na pravo vlasništva, shodno se primjenjuju na sva druga stvarna prava, osim ako za njih nije zakonom drugačije propisano niti što drugo proizilazi iz njihove pravne prirode. ČLan 2. Ograničenja stvarnih prava (1) Pravo vlasništva i druga stvarna prava mogu se protiv vlasnikove volje oduzeti ili ograničiti samo u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom u skladu s principima međunarodnog prava. (2) Zakonom se, u javnom interesu, a naročito radi zaštite prirodnih bogatstava, okoline, zdravlja ljudi, kulturnohistorijske baštine i sl., može ograničiti ili posebno urediti način korištenja i raspolaganja određenim stvarima. Član 3. Nosioci vlasništva i drugih stvarnih prava (1) Svaka fizička i pravna osoba može biti nosilac prava vlasništva i drugih stvarnih prava. (2) Samo je jedna vrsta prava vlasništva neovisno o nosiocu prava vlasništva. Član 4. Zabrana zloupotrebe prava Zabranjeno je vršenje prava iz ovog zakona suprotno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena ili priznata. Glava II PREDMET I SADRŽAJ STVARNIH PRAVA Član 5. Stvari (1) Stvari u smislu ovog zakona su materijalni dijelovi prirode, koji mogu biti u vlasti fizičke ili pravne osobe, osim ako zbog svojih prirodnih svojstava ili ograničenja na osnovu posebnog zakona nisu podobne da budu objekt prava vlasništva i drugih stvarnih prava. (2) Stvari su u smislu ovog zakona i skup stvari i prava koja su zakonom izjednačena sa stvarima. Član 6. Predmet vlasništva i drugih stvarnih prava (1) Predmet prava vlasništva je individualno određena nepokretna (nekretnina) ili pokretna (pokretnina) stvar, osim onih koje nisu za to podobne ili zakonom nije drugačije određeno. (2) Nekretnine su čestice zemljišne površine, zajedno sa svim onim što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drugačije određeno. (3) Pokretnine su stvari koje se mogu premjestiti sa jednog mjesta na drugo bez promjene njihove supstance (suštine). (4) Stvari koje su po svojoj prirodi pokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnim stvarima ako pripadaju nekretnini ili ih zakon izjednačava sa nekretninama. (5) Zakonom određene vrste prava ili netjelesne stvari mogu biti izjednačene sa stvarima i tad se ubrajaju u pokretne stvari, a u nepokretne samo ako su spojene sa vlasništvom nepokretnih stvari, ili su njihov teret, ili su zakonom proglašene nepokretnim. (6) U sumnji da li je nešto pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna stvar. (7) Životinje nisu stvari ali za njih vrijedi sve što i za stvari, ako nije što drugačije zakonom određeno. Član 7. Opća i javna dobra (1) Nisu sposobni biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno, nego su na upotrebi svih, kao što su to atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te morska obala (opća dobra). (2) Javna dobra su stvari koje su po zakonu namijenjene da služe svima pod jednakim uvjetima, kao što su: javni putevi, ulice, trgovi i sl. Na javna dobra se primjenjuju pravila koja važe za opće dobra, ako zakonom nije šta drugo određeno. (3) O općim i javnim dobrima vodi brigu i njima upravlja i za to odgovara određeni subjekt javnog prava (Federacija, kanton, grad ili općina) što se određuje posebnim zakonom. (4) Posebnim zakonom se uređuje stjecanje svojstva općeg ili javnog dobra kao i prestanak tog svojstva, te način upisa ovih dobara u zemljišne knjige. (5) Rudna bogatstva, vode, divljač, ribe i drugi slobodni dijelovi prirode postaju predmet vlasništva i drugih stvarnih prava kada se zahvate ili odvoje od svoga ležišta ili staništa na osnovu dozvole ili koncesije nadležnog tijela. (6) Nisu dio općeg ili javnog dobra već su samostalne nekretnine one zgrade, građevine ili naprave koje su izgrađene na općem ili javnom dobru ili ispod njih, a koje su od njega pravno odvojene koncesijom te su vlasništvo nosioca koncesije dok koncesija traje. Član 8. Dobra od općeg interesa (1) Stvari za koje je posebnim zakonom određeno da su dobra od općeg interesa uživaju posebnu zaštitu. (2) Stvari od općeg interesa, a koje nisu istovremeno opća dobra, kao što su npr. građevinska zemljišta, poljoprivredna zemljišta, šume i šumska zemljišta, zaštićeni dijelovi prirode, biljni i životinjski svijet, stvari od kulturnog, historijskog i ekološkog značaja, mogu biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava. (3) Vlasnici i nosioci drugih stvarnih prava na dobrima od općeg interesa dužni su vršiti svoja prava u skladu sa načinom upotrebe i korištenja, propisanim posebnim zakonima. (4) Posebnim zakonom se propisuje da li vlasnici dobara od općeg interesa imaju pravo na naknadu za ograničenja koja trpe i pod kojim uvjetima. (5) Ako je vlasnik u pogledu neke svoje stvari podvrgnut ograničenjima radi zaštite interesa i sigurnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), kantona ili jedinica lokalne samouprave, prirode, ljudskoga okoliša ili zdravlja ljudi, koja od njega, ali ne i od svih ostalih vlasnika takvih stvari, zahtijevaju težu žrtvu, ili ga inače dovode u položaj nalik na onaj u kojem bi bio da je izvršena eksproprijacija onda on ima pravo na naknadu kao za oduzimanje vlasništva, a što će se urediti posebnim zakonom. Broj 66 - Strana 58 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. Član 9. Stvar i njezine pripadnosti Nosilac prava vlasništva ili drugog stvarnog prava na nekoj stvari, ima to pravo i na svim dijelovima stvari, na svemu što je s njom srazmjerno trajno spojeno (prirast), na neodvojenim plodovima kao i na pripacima, ako zakonom nije drugačije određeno. Član 10. Dijelovi stvari (1) Dio stvari koji se ne može od nje fizički odvojiti bez uništenja ili bez oštećenja same stvari (bitni dio), ne može biti samostalni objekt prava vlasništva ili drugih stvarnih prava, osim ako je zakonom drugačije određeno. (2) Dio stvari koji se može fizički odvojiti bez uništenja ili oštećenja same stvari (nebitni dio) može biti i predmet prava druge osobe. (3) Posebno pravo na nebitnom dijelu stvari prestaje, ukoliko treća savjesna osoba pribavi pravo vlasništva na cijeloj stvari. (4) Savjesnom osobom smatra se osoba koja u trenutku sticanja prava vlasništva nije znala niti je mogla znati da na dijelu stvari postoji pravo vlasništva ili drugo stvarno pravo. Smatra se da je sticalac znao da određeno pravo postoji ukoliko je to pravo bilo upisano u odgovarajući javni registar. (5) Stvar se može, bez obzira na fizičku djeljivost, pravno dijeliti na dijelove kojima je veličina računski određena njihovim srazmjerom prema cijeloj stvari (idealni dijelovi), ako nije nešto drugo određeno. (6) Odvajanjem dijela stvari ne prestaju prava koja su na njoj postojala, osim ako zakon ne određuje drugačije. Član 11. Pripadak stvari (1) Pripadak (pertinencija) je pokretna stvar koju je vlasnik namijenio da kao sporedna stvar trajno služi namjeni glavne stvari, a koja stoji u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari da omogućava ispunjenje te namjene. (2) Pripadak slijedi pravnu sudbinu glavne stvari, ako nije drugačije određeno. (3) Privremeni prestanak služenja pripatka namjeni glavne stvari ne oduzima pripatku to svojstvo. (4) Mašine ili slični uređaji namijenjeni proizvodnoj, poljoprivrednoj ili drugoj djelatnosti kojoj je trajno namijenjena sama nekretnina kao glavna stvar a nisu u nju ugrađene, smatraju se pripatkom ako trajno služe namjeni glavne stvari, pod uvjetom da na tim stvarima ne postoje prava trećih osoba koje su upisane u odgovarajući javni registar. Član 12. Plodovi (1) Plodovi su stvari koje jedna stvar daje prirodno ili posredstvom nečijega rada, kao i sve drugo što ona daje s obzirom na svoju namjenu. (2) Plodovi su i prinosi koje jedna stvar ili pravo daje periodično i bez uništenja njene suštine (prirodni plodovi) kao i prinosi koje stvar ili pravo daje na osnovu nekog pravnog odnosa (civilni plodovi). (3) Plodovi pripadaju onome kome pripada stvar ili pravo koje ih donosi, ako zakonom ili pravnim poslom nije drugačije određeno. (4) Ko je dužan predati plodove stvari ili prava može zahtijevati naknadu troškova, koje je imao radi dobijanja plodova, ako bi takve troškove imao i dobar domaćin. Visina naknade ne može premašiti vrijednost plodova koje je dužan predati. Član 13. Plodovi životinje (1) Plodovi životinje i sve koristi od nje pripadaju njezinom vlasniku. (2) Onaj čija je životinja oplodila tuđu životinju nema pravo na plod, ni na nagradu, osim ako je nešto drugo određeno zakonom ili uobičajeno. Član 14. Posebno o nekretninama (1) Trava, drveće i plodovi sastavni su dijelovi zemljišta, dok se od njega ne odvoje. (2) Nisu dijelovi zemljišta one zgrade i druge građevine, koje su trajno povezane s tim zemljištem ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svojem nosiocu daje ovlaštenje da na tom tuđem zemljištu ima takvu zgradu ili drugu građevinu u svome vlasništvu (pravo građenja). (3) Strojevi i slični uređaji koji su tjelesno povezani sa nekretninom ili koji bi se smatrali njenim nebitnim dijelom, ne smatraju se takvim već samostalnim stvarima ako je u odgovarajućem javnom registru upisano da su objekti prava treće osobe. (4) Prava koja postoje u korist neke nekretnine smatraju se pripadnošću te nekretnine. Glava III PRAVO STRANIH OSOBA Član 15. Sticanje vlasništva stranih osoba (1) Odredbe ovoga zakona primjenjuju se i na strane fizičke i pravne osobe, osim ako je zakonom ili međunarodnim ugovorom drugačije određeno. (2) Strane osobe stiču pravo vlasništva na nekretnini u Federaciji pod uvjetom reciprociteta, izuzev kada se pravo stiče naslijeđivanjem ako zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno. Pretpostavlja se da postoji reciprocitet. Listu zemalja s kojima ne postoji reciprocitet objavljuje Federalno ministarstvo pravde, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, svake godine najkasnije do 31. januara. (3) Strane osobe koje nemaju državljanstvo Bosne i Hercegovine ne smatraju se stranim osobama prema ovom zakonu ako su rođeni u Bosni i Hercegovini ili su njihovi potomci. Član 16. Ograničenja sticanja vlasništva (1) Strana osoba ne može biti vlasnik nekretnine na području, koje je radi zaštite interesa i sigurnosti Federacije, zakonom proglašeno područjem na kojem strane osobe ne mogu imati pravo vlasništva. (2) Ako je strana osoba stekla pravo vlasništva na nekretnini prije nego što je područje na kojemu nekretnina leži proglašeno područjem iz stava 1. ovog člana, prestaje pravo vlasništva na toj nekretnini, a strana osoba ima pravo na naknadu prema propisima o eksproprijaciji. Dio drugi PRAVO VLASNIŠTVA Glava I O VLASNIŠTVU Član 17. Sadržaj prava vlasništva (1) Vlasništvo je stvarno pravo, koje vlasniku daje ovlaštenje da slobodno i po svojoj volji stvar posjeduje, koristi i da s njome raspolaže, a svakoga od toga prava isključi u granicama određenim zakonom. Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 59 (2) Svako je dužan da se uzdržava od povrede prava vlasništva druge osobe. Član 18. Opće ograničenje (1) Vlasnik je dužan u vršenju svog prava postupati obzirno prema općim i tuđim interesima. (2) Vlasnik je dužan trpiti zahvat u svoju stvar ukoliko je zahvat potreban radi otklanjanja štete koja nekome neposredno prijeti, a koja je nesrazmjerno veća od one štete koja za vlasnika proizlazi iz zahvata. (3) Vlasnik nekretnine je dužan trpiti zahvate u svoju stvar poduzete na tolikoj visini ili dubini koje isključuju opravdanje vlasnika da zabrani te zahvate. Član 19. Posebna ograničenja Vlasnik stvari ne smije izvršavati svoje pravo vlasništva preko granica koje su svim vlasnicima takvih stvari postavljene na osnovu ovog ili posebnog zakona radi zaštite interesa i sigurnosti države, prirode, ljudske sredine i zdravlja ljudi. Član 20. Ograničenja prava vlasništva na temelju zakona Pravo vlasništva može u javnom interesu biti oduzeto ili ograničeno uz naknadu, u skladu sa zakonom. Član 21. Ograničenja prava vlasništva na osnovu pravnog posla (1) Vlasnik može u svaku svrhu koja nije zabranjena svoje pravo ograničiti ili opteretiti. (2) Ako vlasnik pravnim poslom odredi zabranu otuđenja ili opterećenja nekretnine ta zabrana djeluje prema trećima samo ako je upisana u zemljišnu knjigu. (3) Ograničenje prava vlasništva na pokretninama radi osiguranja tražbine djelovat će prema trećoj osobi ako je to ograničenje upisano u odgovarajući javni registar ili ako je treća osoba za njega znala. Član 22. Posebno o vlasništvu osoba javnog prava (1) Pravne osobe javnog prava (općina, grad, kanton, entitet, država, javno preduzeće, ustanove i dr.) koje su nosioci prava vlasništva imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak položaj kao i drugi vlasnici. (2) Nekretninama u vlasništvu osoba javnog prava raspolaže, upravlja i koristi ih tijelo koje je za to nadležno na osnovu zakona. Član 23. Sticanje vlasništva (1) Pravo vlasništva stiče se na osnovu pravnog posla, zakona, odluke suda ili drugog nadležnog organa i nasljeđivanjem, uz ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom. (2) Pravnim poslom sticalac prava vlasništva ne može steći to pravo u većem obimu od onog kojeg je imala osoba od koje je to pravo stečeno, osim kad sticanje vlasništva u dobroj vjeri uživa zaštitu. (3) Pravo vlasništva na osnovu zakona stiče se ispunjenjem zakonom predviđenih pretpostavki. Ako nije šta drugo zakonom određeno, sticanjem vlasništva na osnovu zakona prestaju sva stvarna prava koja su do tada postojala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je sticalac znao da postoje ili je to morao znati. (4) Odlukom suda ili drugoga tijela stiče se vlasništvo u slučajevima određenim zakonom, a na način i pod pretpostavama određenim zakonom. Sticanjem prava vlasništva odlukom suda ili drugoga tijela ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je to određeno tom odlukom ili zakonom, te onih koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati. (5) Nasljednik stiče vlasništvo nasljeđenih stvari u trenutku smrti ostavioca, ako zakonom nije drugačije određeno. Sticanjem prava vlasništva nasljeđivanjem ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koja je to određeno zakonom ili koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati. Sve što je određeno za nasljeđivanje, vrijedi na odgovarajući način i za svako sveopće sljedništvo (univerzalnu sukcesiju). Član 24. Sticanje prava vlasništva na osnovu zakona Po samom zakonu pravo vlasništva stiče se stvaranjem nove stvari, spajanjem, miješanjem, odvajanjem plodova, sticanjem od nevlasnika, okupacijom, dosjelošću i u drugim slučajevima određenim zakonom. Glava II SUVLASNIŠTVO I ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO 1. Suvlasništvo Član 25. Pojam (1) Suvlasništvo postoji kada dvije ili više osoba imaju pravo vlasništva na istoj stvari svaki prema svom udjelu srazmjerno cjelini (idealni dio). (2) Ako suvlasnički dijelovi nisu određeni pretpostavlja se da su jednaki. Član 26. Idealni dio stvari (1) Suvlasnik je vlasnik onog idealnog dijela stvari koji odgovara njegovom suvlasničkom dijelu, pa u odnosu na taj dio ima sva ovlaštenja koja pripadaju vlasniku, ako ih, s obzirom na prirodu idealnog dijela, može izvršavati. (2) Idealni dio stvari se u pravnom prometu smatra samostalnom stvari. Član 27. Korištenje i raspolaganje stvari (1) Suvlasnik ima pravo da stvar posjeduje i da se njome koristi srazmjerno svom idealnom dijelu, ne povređujući prava ostalih suvlasnika. Suvlasnik može raspolagati svojim dijelom bez saglasnosti ostalih suvlasnika. (2) Kad suvlasnik nekretnine prodaje svoj dio, ostali suvlasnici imaju pravo preče kupovine, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. (3) Suvlasnik koji ima namjeru prodati svoj suvlasnički dio dužan je putem preporučene pošiljke po pravilima parničnog postupka o dostavi ili putem notara obavijestiti druge suvlasnike o tome navodeći tačne zemljišnoknjižne i katastarske podatke nekretnine, cijenu i ostale uvjete prodaje. (4) Ako ponuđeni suvlasnici ne obavijeste ponudioca na isti način na koji je učinjena ponuda u roku od 30 dana od dana prijema ponude o prihvatu ponude, suvlasnik može prodati svoj dio drugoj osobi, ali ne po nižoj cijeni ili povoljnijim uvjetima. (5) Ako suvlasnik ne izvrši prodaju svog suvlasničkog dijela u roku od šest mjeseci po isteku roka za prihvatanje ponude, dužan je u slučaju ponovne prodaje da postupi po odredbama stava 3. ovog člana. (6) Ako suvlasnik ne učini ponudu ostalim suvlasnicima u skladu sa odredbama st. 3. i 5. ovog člana, odnosno ako nakon učinjene ponude proda trećoj osobi svoj suvlasnički dio pod povoljnijim uvjetima, suvlasnici koji imaju pravo preče kupovine mogu sudskim putem zahtijevati da se Broj 66 - Strana 60 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. ugovor poništi i da se njima pod istim uvjetima prenese vlasništvo na predmetnom suvlasničkom dijelu. (7) Tužba iz stava 6. ovog člana može se podnijeti u roku od 30 dana od dana kada je nosilac prava preče kupovine saznao za prodaju i uvjete prodaje, a najkasnije u roku od jedne godine od dana zaključenja ugovora. (8) Pravo preče kupovine suvlasnika je isključeno ako se radi o nekretnini koja je po kulturi u katastru odnosno zemljišnim knjigama označena kao pristupni ili prilazni put. Član 28. Suposjed stvari (1) Svaki suvlasnik ima pravo na suposjed stvari. (2) Suvlasnici mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i izvršavanje svih ili nekih suvlasničkih ovlaštenja. Ova odluka, kao i njen opoziv ili izmjena, spada u poslove redovnog upravljanja. Član 29. Izvršavanje prava vlasništva na cijeloj stvari (1) Plodovi i druge koristi od cijele stvari, kao i troškovi i tereti, dijele se među suvlasnicima srazmjerno veličini njihovih suvlasničkih dijelova, ako se drugačije ne sporazumiju. (2) Suvlasnik ima pravo u svako doba zahtijevati da se polože računi i da se podijele sve koristi od cijele stvari. (3) Suvlasnik nekretnine ima pravo u svako doba zahtijevati da se u korist njegova suvlasničkoga dijela nekretnine osnuje vlasništvo određenoga posebnoga dijela (etažno vlasništvo / vlasništvo na posebnom dijelu nekretnine), ako su ispunjene pretpostavke pod kojima se ono može osnovati. Član 30. Pravo na upravljanje (1) Suvlasnik ima pravo da učestvuje u odlučivanju o svim pitanjima koja se tiču stvari koja je u suvlasništvu zajedno sa ostalim suvlasnicima. (2) Ako neki suvlasnik preduzme posao na stvari koja je u suvlasništvu bez saglasnosti ostalih suvlasnika, primjenjivat će se pravila o poslovodstvu bez naloga. Član 31. Poslovi redovnog upravljanja (1) Za preduzimanje poslova redovnog upravljanja potrebna je saglasnost suvlasnika čiji dijelovi čine više od jedne polovine. (2) Ako se ne postigne potrebna saglasnost, a preduzimanje posla je neophodno za redovno održavanje stvari, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odluči sud u vanparničnom postupku. Član 32. Poslovi vanrednog upravljanja (1) Za preduzimanje poslova koji prelaze okvir redovnog upravljanja (promjena namjene stvari, izdavanje stvari u zakup, zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari, zasnivanje služnosti, veće popravke ili prepravke stvari koje nisu nužne za održavanje, i sl.) potrebna je saglasnost svih suvlasnika. (2) Ako postoji sumnja, smatra se da posao prelazi okvire redovnog upravljanja. (3) Ako se ne postigne saglasnost svih suvlasnika, a za preduzimanje posla postoje naročito opravdani razlozi, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odluči sud. Član 33. Prava suvlasnika na osiguranje Suvlasnik protiv čije je volje većina odlučila da se neki posao preduzme, ili je to odlučio sud, ima pravo da zahtijeva osiguranje za buduću štetu. Suvlasnik koji je obavezan dati osiguranje svoju obavezu ispunjava davanjem zaloga ili jamstvom. a) Upravnik Član 34. Prenos prava upravljanja (1) Suvlasnici mogu saglasno povjeriti upravljanje sa stvari određenoj osobi kao upravniku, koja će djelovati kao njihov punomoćnik. Za upravnika može biti izabran jedan ili nekoliko suvlasnika, a upravljanje može biti povjereno i drugoj poslovno sposobnoj fizičkoj ili pravnoj osobi. (2) Za suvlasnika koji posjeduje stvar u suvlasništvu ili neki njen samostalni dio na osnovu odluke suvlasnika kojom su međusobno podijelili posjed stvari i izvršavanje suvlasničkih ovlaštenja, smatra se da mu je povjereno redovno upravljanje stvari odnosno samostalnog dijela stvari, ako sporazumom između suvlasnika nije drugačije određeno. (3) Ako se suvlasnici ne mogu dogovoriti o postavljanju i ovlaštenjima upravnika, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odluči sud u vanparničnom postupku. Član 35. Pravni položaj upravnika (1) Upravnik je nalogoprimac suvlasnika, pa se, ukoliko suvlasnici ne odrede drugačije, u odnosu na njegova prava, dužnosti i prestanak njegovih ovlaštenja primjenjuju odgovarajuća pravila o nalogu, s tim što: 1) suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova mogu dati otkaz upravniku, uz otkazni rok od tri mjeseca; 2) suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova, mogu upravnika smijeniti u svako doba ako za to postoji važan razlog. Ako upravnik grubo zanemaruje svoje dužnosti, sud će ga smijeniti na zahtjev bilo kojeg suvlasnika i odrediti drugog upravnika. (2) Upravnik je ovlašten dati otkaz uz otkazni rok od tri mjeseca. (3) Kad upravniku prestane ovlaštenje odlukom suvlasnika koji za takvu odluku nisu imali saglasnost svih suvlasnika, ti suvlasnici su dužni da preduzmu neophodne mjere da se, do donošenja odluke o daljem upravljanju, sa stvari upravlja s pažnjom dobrog domaćina, za šta odgovaraju ostalim suvlasnicima. b) Zaštita suvlasništva Član 36. Zahtjevi suvlasnika (1) Svaki suvlasnik ima pravo da postavlja drugim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva. (2) Suvlasnik ima pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, ali predaju cijele stvari u posjed može zahtijevati od trećega prema pravilima o nedjeljivim obavezama. c) Razvrgnuće suvlasništva Član 37. Potpuno ili djelomično razvrgnuće (1) Suvlasnik ima pravo zahtijevati potpuno ili djelomično razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno, a to pravo ne zastarijeva. (2) Pravni posao kojim se suvlasnik unaprijed trajno odriče prava na razvrgnuće suvlasništva je ništav. Suvlasnici mogu jednoglasno odlučiti da se u roku, koji ne može biti duži od 3 (tri) godine, ne može tražiti razvrgavanje suvlasništva. (3) Suvlasnici sporazumno određuju način diobe u granicama mogućega i dopuštenoga (dobrovoljno razvrgavanje). Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 61 Član 38. Sudsko razvrgnuće (1) U slučaju kada suvlasnici ne mogu postići sporazum o načinu razvrgnuća suvlasništva o tome će odlučiti sud u vanparničnom postupku, na zahtjev bilo kojeg suvlasnika (sudsko razvrgnuće). (2) Ako je dioba stvari nemoguća ili je moguća samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, sud će odlučiti da se dioba izvrši prodajom stvari na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti srazmjerno suvlasničkim dijelovima (civilna dioba). (3) Ako ne uspije ni dioba prodajom stvari, sud može stvar dosuditi u vlasništvo jednom ili više suvlasnika, uzimajući u obzir veličinu njihovih suvlasničkih dijelova, njihove potrebe i druge okolnosti, uz obavezu isplate naknade tržišne vrijednosti ostalim suvlasnicima, srazmjerno njihovim dijelovima. (4) Suvlasniku kome je diobom pripala cijela stvar ili dio stvari ostali suvlasnici jamče za pravne i fizičke nedostatke stvari do visine vrijednosti svojih suvlasničkih dijelova prema pravilima obligacionog prava. Član 39. Razvrgnuće suvlasništva na nekoliko stvari (1) U postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice, sud može na zahtjev svakoga suvlasnika odlučiti da, umjesto dijela u svakoj pojedinoj stvari, svakom od njih pripadne određena stvar ili skupina stvari, srazmjerno suvlasničkim dijelovima, uzimajući u obzir njihove potrebe. (2) Ako stvari koje diobom pripadnu pojedinom suvlasniku prelaze vrijednost njegova suvlasničkoga dijela, taj suvlasnik dužan je platiti razliku ostalim suvlasnicima, prema pravilima o civilnoj diobi. Član 40. Razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva Suvlasnici mogu saglasno odlučiti da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnoga dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), ako je takva dioba moguća. Član 41. Troškovi razvrgnuća Troškove razvrgnuća snose suvlasnici srazmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuju drugačije. Član 42. Tuđa prava (1) Razvrgnuće ne može biti na štetu prava trećih osoba. (2) Sva založna prava, služnosti i druga stvarna prava koja su i prije razvrgnuća teretila nepodijeljenu stvar mogu se izvršavati kao i do diobe. 2. Zajedničko vlasništvo Član 43. Neodređenost udjela u vlasništvu (1) Zajedničko vlasništvo je vlasništvo dvije ili više osoba (zajedničari) na istoj stvari čiji udjeli nisu određeni, ali su odredivi. (2) Kad je stvar u zajedničkom vlasništvu, nema uticaja činjenica da je u zemljišnim knjigama ili u drugim javnim registrima ta stvar upisana kao vlasništvo samo nekog od zajedničara, osim prema trećim osobama čije se povjerenje u prometu štiti. (3) U sumnji da li je stvar u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu, smatra se da postoji suvlasništvo. Član 44. Udio zajedničara (1) Zajedničar može svoj udio u zajedničkom vlasništvu pravnim poslom prenijeti u cijelini ili djelomično samo na drugog zajedničara. (2) Udio koji zajedničar ima u zajedničkom vlasništvu prelazi na njegove nasljednike. (3) Zajedničar odgovara za dugove do visine svog udjela u zajedničkom vlasništvu. Član 45. Izvršavanje zajedničkog vlasništva (1) Zajedničar je ovlašten da izvršava sva vlasnička prava na zajedničkoj stvari samo zajedno sa svim ostalim zajedničarima, ako nešto drugo nije određeno ovim ili drugim zakonom ili sporazumom zajedničara. (2) Plodovi i druge koristi od zajedničke stvari jednako pripadaju svim zajedničarima. (3) Troškove i terete koji se odnose na zajedničku stvar snose zajedničari solidarno. (4) Svaki je zajedničar ovlašten da traži da se zajedničko pravo vlasništva na nekretnini upiše u zemljišne knjige. Član 46. Upravljanje zajedničkom stvari (1) Zajedničar ima pravo da učestvuje u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u zajedničkom vlasništvu (upravljanje sa stvari) zajedno s ostalim zajedničarima. (2) Zajedničari zajedničkom stvari upravljaju zajednički, donoseći sve odluke sporazumno, ako odlučivanje nije povjereno upravitelju. Član 47. Raspolaganja zajedničkom stvari (1) Zajedničkom stvari zajedničari raspolažu zajednički. Pojedini zajedničar može raspolagati sa stvari samo na osnovu ovlaštenja, koju su mu za to dali svi ostali zajedničari. (2) Izuzetno, radi zaštite povjerenja u pravnom prometu, treća osoba može, na osnovu pravnoga posla, koji nije sklopljen sa svim zajedničarima, steći pravo vlasništva i to: 1. na pokretnoj stvari - ako je stvar pribavila na osnovu naplatnog pravnog posla, i ako je postupala u dobroj vjeri, 2. na nekretninima - ako vlasništvo nije bilo upisano u zemljišnim knjigama kao zajedničko i ako je postupala u dobroj vjeri. (3) Odredbe stava 2. ovoga člana na odgovarajući se način primjenjuju i na sticanje drugih stvarnih prava na zajedničkoj stvari. Član 48. Zaštita (1) Zajedničar ima pravo da postavlja ostalim zajedničarima one zahtjeve koji proizilaze i iz njegova zajedničkoga vlasništva. (2) Zajedničar ima pravo da postavlja protiv svakoga one zahtjeve u vezi sa zajedničkom stvari koje može postaviti vlasnik stvari, s tim da predaju cijele stvari u posjed može zahtijevati od treće osobe samo prema obaveznopravnim pravilima o nedjeljivim obavezama. Član 49. Pravo na diobu (1) Zajedničar je ovlašten zahtijevati da se zajedničko vlasništvo podijeli na način da se odredi suvlasnički dio koji mu pripada na ime njegova udjela u zajedničkom vlasništvu, ako to nije protivno zakonu. Ovo pravo ne zastarijeva. (2) Određivanjem suvlasničkog dijela zajedničari postaju suvlasnici. Ukoliko je više zajedničara, a samo jedan Broj 66 - Strana 62 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. zajedničar zatraži određivanje suvlasničkog dijela on postaje suvlasnik s ostalim zajedničarima, koji u preostalom dijelu ostaju zajednički vlasnici. (3) Veličina suvlasničkoga dijela koji će diobom pripasti dotadašnjem zajedničaru određuje se sporazumom svih zajedničara. U nedostatku sporazuma smatrat će se da su udjeli zajedničara jednaki. Zajedničar koji smatra da je njegov udio veći može zahtijevati da sud utvrdi veličinu njegovog udjela. (4) Sud odlučuje o veličini suvlasničkoga dijela prema mjerilima koja za određivanje veličine udjela zakon postavlja za određeni slučaj zajedničkoga vlasništva. (5) Kad zakon zabranjuje diobu zajedničke stvari, ta se zabrana odnosi isključivo na fizičku diobu stvari, ako izričito nije postavljena zabrana i za diobu određivanjem suvlasničkih dijelova, ili za druge načine diobe. Član 50. Pravo trećih osoba na diobu Osobe koje imaju pravo zahtijevati da se zajedničko vlasništvo podijeli određivanjem suvlasničkog dijela određenog zajedničara na ime njegovog dijela u zajedničkom vlasništvu su: 1) vjerovnici u odnosu na dijelove njihovih dužnika, 2) nasljednici u odnosu na ostaviočev dio, 3) svaka osoba u odnosu na bilo kojega zajedničara ko za to ima pravni interes. Član 51. Shodna primjena pravila o suvlasništvu Na zajedničko vlasništvo shodno se primjenjuju odredbe o suvlasništu ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno, niti drugo proizlazi iz prirode zajedničkog vlasništva. Glava III PRAVO VLASNIŠTVA NA NEKRETNINAMA 1. Sticanje prava vlasništva na nekretninama Član 52. Pravni osnovi sticanja (1) Sticalac prava vlasništva na nekretnini na osnovu zakona, nasljeđivanja, pravosnažne odluke suda ili konačne odluke drugog nadležnog organa, ovlašten je zahtijevati upis stečenoga prava vlasništva u zemljišne knjige. (2) Pravo vlasništva stečeno na osnovu nasljeđivanja, zakona, odlukom suda ili drugog nadležnog organa ne može se suprotstaviti pravu treće savjesne osobe koja je postupajući sa povjerenjem u zemljišne knjige podnijela zahtjev za upis svoga prava prije nego je osoba koja je stekla pravo vlasništva na osnovu nasljeđivanja, zakona odluke suda ili drugog nadležnog organa zatražila upis svog prava. a) Sticanje na osnovu pravnog posla Član 53. Sticanje uknjižbom (1) Pravo vlasništva na nekretninama na osnovu pravnog posla stiče se uknjižbom u zemljišnu knjigu ako zakonom nije drugačije određeno. (2) Pravni posao iz stava 1. ovog člana zaključuje se u obliku notarski obrađene isprave. (3) Vlasništvo se prenosi na osnovu valjano očitovane volje zemljišnoknjižnog vlasnika usmjerena na to da njegovo vlasništvo pređe na sticaoca (clausula intabulandi). Ova izjava volje može biti data u pravnom poslu koji je upravljen na prijenos vlasništva ali može biti data i u posebnoj ispravi, u kojem slučaju ta isprava mora biti notarski obrađena. (4) Provedena uknjižba djeluje od trenutka kad je sudu bio podnesen zahtjev za uknjižbu. Član 54. Sticanje predbilježbom (1) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje pravila zemljišnoknjižnog prava zahtijevaju za uknjižbu prava vlasništva, može se tražiti predbilježba sticanja prava vlasništva. (2) Predbilježbom će vlasništvo biti stečeno pod uvjetom naknadnog opravdanja predbilježbe. Opravdanjem se predbilježba pretvara u uknjižbu, s učinkom od časa kad je prijedlog za predbilježbu bio podnesen. (3) Predbilježba izvršena zbog toga što isprave ne sadrže sve elemente za upis prava ili kada je prijenos vlasništva uvjetovan ispunjenjem određenih pretpostavki, opravdana je naknadnim podnošenjem potpunog zahtjeva za upis prijenosa vlasništva na sticaoca ili ispunjenjem drugih propisanih pretpostavki u određenom roku. (4) Ako je predbilježba zahtijevana zbog nedostatka clausule intabulandi predbilježba se smatra opravdanom podnošenjem clausule intabulandi. Član 55. Zaštita povjerenja u zemljišne knjige (1) Smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno održava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa ko je u dobroj vjeri postupio s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja, uživa u pogledu toga sticanja zaštitu prema odredbama zakona. U pogledu činjeničnog stanje nekretnine smatra se da je zemljišna knjiga istinita i potpuna ukoliko je zemljišna knjiga uspostavljena na osnovu podataka novog premjera. (2) Sticalac je bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja pravnog posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivaocu. (3) Nedostatak dobre vjere ne može se predbaciti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje. Član 56. Djelovanje povjerenja u istinitost i potpunost (1) Sticalac upisom stiče nekretninu kao da je stiče od njezina vlasnika, ako istu, postupajući s povjerenjem u zemljišnu knjigu, stekne u dobroj vjeri od osobe koja je bila upisana kao vlasnik te nekretnine iako to nije bila. (2) Sticalac koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri stekao pravo vlasništva nekretnine, stekao je tu nekretninu kao da na njoj ne postoje tuđa prava, tereti ni ograničenja koja u tom trenutku nisu bila upisana, niti je iz zemljišnih knjiga bilo vidljivo da je zatražen njihov upis, osim ako zakonom nije drugačije određeno. (3) Brisovna se tužba može podići u rokovima u kojima se može ostvarivati osporavanje pravnog osnova upisa, ali se ne može podići ukoliko je savjesna treća osoba pouzdavajući se u zemljišnu knjigu upisala svoje pravo. Član 57. Višestruko ugovaranje otuđenja (1) U slučaju da je više osoba zaključilo sa vlasnikom pravne poslove radi sticanja vlasništva iste nekretnine, vlasništvo će steći ona osoba, koja je kao savjesna prvo podnijela zahtjev za upis u zemljišnu knjigu, ako su ispunjene i ostale pretpostavke za sticanje vlasništva. Savjesnost mora postojati u trenutku podnošenja zahtjeva za upis. (2) Ukoliko je jedna od više osoba, koje su s vlasnikom zaključile pravni posao radi sticanja vlasništva iste nekretnine podnijela zahtjev za upis u zemljišnu knjigu, odnosno ishodila upis u svoju korist, a pri tome bilo nesavjesna, savjesna osoba ima pravo u roku od tri godine Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 63 od izvršenog upisa podnijeti tužbu kojom traži brisanje neispravnog upisa i uknjižbu prava vlasništva u svoju korist, kao i izvršiti zabilježbu spora u svoju korist. Ovo se pravo ne može vršiti protiv treće savjesne osobe koja je, pouzdavajući se u zemljišnu knjigu, stekla neko pravo. b) Sticanje na osnovu zakona Član 58. Sticanje dosjelošću (1) Samostalni posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na nekretnini, ako mu je posjed zakonit i savjestan, a nije pribavljen silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja, protekom deset godina neprekidnoga posjedovanja. (2) Samostalni posjednik nekretnine, čiji je posjed savjestan, stiče dosjelošću vlasništvo na nekretnini protekom dvadeset godina neprekidnog posjedovanja. (3) Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. (4) U vrijeme posjeda uračunava se i vrijeme, za koje su prethodnici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali stvar kao zakoniti i savjesni samostalni posjednici, odnosno kao savjesni samostalni posjednici. (5) Uračunavanje vremena je moguće i ukoliko su posjednici različitog kvaliteta, pri čemu se vrijeme za koje su posjedovali prethodnici sadašnjeg posjednika preračunava u vrijeme potrebno za dosjelost. (6) Smatra se da je nasljednik savjesni posjednik od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavilac bio nesavjestan posjednik, ako se ne dokaže da je znao ili morao znati da mu ne pripada pravo na posjed. (7) Na prekid odnosno zastoj proteka vremena dosjelosti na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o prekidu, odnosno zastoju proteka rokova za zastaru potraživanja. Član 59. Građenje na tuđem zemljištu (1) Zgrada koju neko sagradi na tuđem zemljištu pripada vlasniku zemljišta. (2) Vlasnik zemljišta ima pravo zahtijevati da mu se preda u posjed njegovo zemljište sa zgradom, a graditelj će moći od vlasnika tražiti naknadu, po pravilima obligacionoga prava. (3) Vlasnik zemljišta može zahtijevati da nesavjesan graditelj uspostavi prijašnje stanje ili da otkupi zauzeto zemljište po tržišnoj cijeni; u jednom i drugom slučaju vlasnik zemljišta ima pravo na naknadu štete po općim pravilima obaveznog prava. (4) Ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, a nije se bez odgode usprotivio daljnjoj gradnji, savjesnom graditelju pripada zgrada sa zemljištem koje je potrebno za njenu redovnu upotrebu, a prijašnji vlasnik zemljišta ima pravo zahtijevati samo naknadu u visini tržišne vrijednosti zemljišta, koja se određuje prema stanju zemljišta prije građenja, a prema cijenama u vrijeme donošenja odluke suda. (5) Ako graditelj nije bio savjestan, zgrada pripada vlasniku zemljišta i kada se nije bez odgode usprotivio gradnji iako je znao za građenje, ali tada vlasnik zemljišta nema pravo zahtijevati uspostavu prijašnjeg stanja. Član 60. Gradnja tuđim materijalom (1) Ako vlasnik zemljišta izgradi na njemu zgradu tuđim materijalom, odnosno ako on ili neko drugi ugradi u nekretninu tuđu stvar, koja se ne može odvojiti bez nesrazmjerno velikih troškova, vlasništvo nekretnine se proteže i na ugrađenu stvar. (2) Prava na naknadu vlasnika materijala iz stava 1. ovog člana uređuju se po pravilima obligacionog prava. Član 61. Dogradnja, nadziđivanje, preuređenje i ulaganje (1) Dogradnjom, nadziđivanjem ili preuređenjem zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao i njihovom pregradnjom, ugradnjom ili ulaganjem u njih na može se steći vlasništvo, ako vlasnik (suvlasnici, zajedničari) dograđene, nadzidane odnosno pregrađene nekretnine nije drugačije odredio. (2) Osoba koja je dogradila, nadzidala ili preuredila zgradu, odnosno prostoriju iz stava 1. ovog člana, ili je ulagala ili nešto ugradila u takvu zgradu ili prostoriju ima pravo na naknadu po pravilima obligacionog prava. Član 62. Prekoračenje međe građenjem (1) Ako je građenjem zgrade prekoračena međa, savjesni graditelj stiče pravo vlasništva na zahvaćenom zemljištu uz obavezu isplate tržišne vrijednosti zemljišta. (2) Ako je graditelj bio nesavjestan ili ako se vlasnik zahvaćenog zemljišta bez odgode usprotivio gradnji, vlasnik zemljišta može zahtijevati uspostavu prijašnjeg stanja i naknadu štete ili ustupiti zemljište graditelju uz isplatu tržišne vrijednosti. Član 63. Građenje na tuđem pravu građenja Kad je građeno na tuđem zemljištu opterećenom pravom građenja, nosiocu tog prava pripadaju prava i obaveze vlasnika zemljišta iz člana 59. (građenje na tuđem zemljištu) i člana 62. (prekoračenje međe građenjem) ovog zakona. Član 64. Sijanje i sađenje Biljke koje puste korijenje u zemljištu vlasništvo su vlasnika tog zemljišta, nezavisno o tome ko je bio vlasnik sjemena ili sadnice. Član 65. Priraštaj zemljišta (1) Nastane li otok u sredini vodotoka koji nije opće dobro, tada otok pravno prirasta zemljištima koja leže duž tog otoka na obje obale po dužini zemljišta, u širinu do polovice vodotoka, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. (2) Ako je otok koji nije opće dobro nastao na jednoj polovici vodotoka, u cjelini prirasta zemljištu na bližoj obali. (3) Odredbe ovog člana ne primjenjuju se ako otok nastane presušivanjem vode, diobom vode na više rukavaca ili ako zemljišta budu poplavljena. (4) Otrgne li vodotok komad zemljišta i pripoji ga drugom zemljištu, vlasnik otrgnutog komada zemljišta ima pravo u roku od godine dana vratiti taj komad zemljišta. Ako nakon isteka roka od godine dana otrgnuti komad zemljišta nije vraćen, isti postaje sastavni dio zemljišta kojem je pripojen. (5) Zemlja koju vodotok taloži na neko zemljište priraštaj je toga zemljišta. (6) O tome ko je stekao pravo vlasništva u slučajevima predviđenim u odredbama čl.60. do 65. ovog zakona odlučuje sud. 2. Ograničenje prava vlasništva na nekretninama Član 66. Opće odredbe (1) Vlasnik nekretnine ima pri izvršavanju svojih ovlasti iz prava vlasništva obavezu postupiti obzirno prema osobi, koja je vlasnik neke druge nekretnine, a koja pri tome u njegovu interesu trpi, propušta ili čini u pogledu svoje nekretnine ono što je određeno zakonom (susjedska prava). Broj 66 - Strana 64 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. (2) Svoje pravo vlasnici drugih nekretnina mogu ostvarivati u postupku pred sudom, ako nije predviđen drugi put zaštite. Neko trpljenje, propuštanje ili činjenje, koje je predviđeno zakonom, jednako kao i vlasnik ovlašten je zahtijevati i onaj, koji nekretninu posjeduje na osnovu prava izvedenog iz prava vlasnika. (3) Susjedska prava dopušteno je izvršavati samo u mjeri i na način da se time što manje ograničava, opterećuje ili na drugi način uznemirava onoga, koji treba nešto trpjeti, propustiti ili činiti. (4) Trpljenje, propuštanje i činjenje, koje se može zahtijevati od vlasnika neke nekretnine, može se umjesto od njega zahtijevati od onoga, koji nekretninu posjeduje na osnovu prava izvedenoga iz prava vlasnika. (5) Ono što je određeno za susjedska prava vlasnika nekretnina vrijedi na odgovarajući način i za vlasnike ostalih nekretnina, uključujući i suvlasnike, na čijim je suvlasničkim dijelovima uspostavljeno vlasništvo posebnoga dijela nekretnine, ako nije suprotno zakonu ili naravi nekretnina. Član 67. Zajednička ograda (1) Ograde između susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, živice i druge prepreke) kao i stvari, koje služe kao međašni znakovi, suvlasništvo su susjeda, osim ako se dokaže da su vlasništvo jednoga susjeda. (2) Suvlasništvo stvari, koje služe kao zajedničke ograde ili međašni znakovi, nije dijeljivo dokle god te stvari ne izgube tu namjenu. (3) Svaki od susjeda može upotrebljavati zajedničku ogradu sa svoje strane do polovine njezine širine, do te širine izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i sl., ali ne smije činiti ništa što bi ogradu dovelo u opasnost ili što bi njegova susjeda sprječavalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine. (4) Troškove održavanja zajedničke ograde snose njezini suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za štetu, koja bi trećima nastala zbog toga što ograda nije održavana u stanju kakvo je uobičajeno s obzirom na namjenu ograde i ograđene nekretnine, te na mjesne prilike. Član 68. Vlastita ograda (1) Ograda koja se nalazi isključivo na nekretnini jednoga vlasnika, njegovo je vlasništvo. (2) Svaki je vlasnik dužan s desne strane svog glavnog ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor, ako nije drugačije propisano, niti je drugi mjesni običaj. (3) Vlasnik ograde je dužan održavati u dobrom stanju svoju ogradu i spriječiti opasnost od nanošenja štete susjedu. Član 69. Međa (1) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u vanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. (2) Sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima i obnoviti ili ispraviti među prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni. (3) Međa na građevinskom zemljištu uređuje se u sudskom vanparničnom postupku u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom, a ako to nije moguće onda na osnovu geodetskog premjera. (4) Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a ko tvrdi suprotno, treba to dokazati. (5) I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svako može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa. (6) Susjed, koji je sudjelovao u postupku uređenja međa, ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravosnažnosti odluke donesene u postupku uređenja međa. Član 70. Stablo na međi (1) Stablo pripada onome iz čijega je zemljišta izraslo, bez obzira na to kuda se ono nadvilo, kamo se proteže korijenje i vise grane. (2) Stablo koje je izraslo na samoj međi u suvlasništvu je susjeda s obje strane međe. (3) Što je određeno u pogledu stabla, na odgovarajući se način primjenjuje i na drugo rastinje. Član 71. Granje i korijenje (1) Vlasnik smije iz svog zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđeg drveća i ostalog raslinja kao i odsjeći grane tuđeg drveta i dio debla, koji se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe, ili se pak služiti tim dijelovima tuđeg drveta, ako posebnim zakonom nije nešto drugo određeno. (2) Za štetu koju su njegovoj nekretnini prouzročile žile, korijenje ili grane tuđeg drveća, a što se ne bi dogodilo da je njihov vlasnik postupao dovoljno obzirno, vlasnik susjednog zemljišta ima pravo tražiti naknadu. (3) Odredbe iz st. 1. i 2. ovog člana ne primjenjuju se u slučaju međusobnog graničenja šuma i šumskog zemljišta. Član 72. Pristup na tuđe (1) Ako na tuđu nekretninu dospiju nečija životinja, roj pčela ili stvar koja se s njom nije povezala tako da je time prestala samostalno postojati, onaj čije su to stvari može, u primjerenom roku pristupiti na tuđe zemljište da bi ih uzeo nazad. (2) Vlasnik nekretnine može u slučaju iz stava 1. ovoga člana zabraniti pristup na svoju nekretninu jedino ako te stvari bez odgađanja sam preda njihovu posjedniku. (3) Ako je od životinje, roja pčela i drugih stvari, koje su dospjele na tuđu nekretninu ili od njihova uzimanja ili vraćanja natrag nastala šteta za vlasnika nekretnine na koju su te stvari dospjele, ili ako su s tim u vezi za vlasnika nekretnine nastali troškovi koji su bili nužni, on ima pravo zadržati stvar sve dok mu šteta i troškovi ne budu u potpunosti naknađeni. Član 73. Upotreba tuđe nekretnine radi izvođenja radova (1) Vlasnik nekretnine, na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njenu upotrebu ili korištenje, može privremeno upotrijebiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, (postavljanja skele i sl.), ako se to na drugi način ne može izvesti. Za upotrebu tuđeg zemljišta plaća se na zahtjev vlasnika primjerena naknada. (2) Osoba, koja je upotrijebila tuđe zemljište za potrebe iz stava 1. ovoga člana, dužna je isto, čim prestane potreba za takvu upotrebu dovesti u stanje, u kojem se nalazila prije toga, i nadoknaditi počinjenu štetu po općim propisima o odgovornosti za štetu. Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 65 Član 74. Postavljanje vodova i drugih uređaja Postavljanje vodova i drugih uređaja (električnih, kanalizacionih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacionih i dr.) na tuđoj nekretnini bez pristanka njenog vlasnika, moguće je u općem interesu na osnovu posebnih zakonskih propisa, a u privatnom interesu prema odredbama o osnivanju služnosti vodova i drugih uređaja odlukom suda, ako zakonom nije drugačije određeno. Član 75. Potkopavanje tuđe nekretnine (1) Vlasniku nije dozvoljeno da kopa svoje zemljište ili da čini na svojoj nekretnini druge radnje, za koje je razumno očekivati da bi mogle dovesti u opasnost stabilnost tuđe nekretnine. (2) Vlasnik nekretnine, čija je stabilnost u opasnosti, može tražiti prestanak radova iz stava 1. ovog člana, ako nisu preduzete sve mjere, za koje se opravdano može očekivati da će otkloniti opasnost za stabilnost njegove nekretnine. (3) Ako mjere iz stava 2. ovog člana nije moguće uspješno provesti, njen vlasnik može zahtijevati zabranu radnji, koje ugrožavaju stabilnost nekretnine. Član 76. Imisije (1) Nekretninom se ne smije služiti ni koristiti na način da zbog toga na tuđu nekretninu dospiju dim, neugodni mirisi, čađ, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu koja odgovara toj nekretnini u skladu sa mjestom i vremenom, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na osnovu odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije). (2) Vlasnici nekretnina koje su izložene prekomjernim posrednim imisijama ovlašteni su da od vlasnika nekretnine s koje one potiču zahtijevaju da otkloni uzroke tih imisija i naknadi štetu koju su nanijele, kao i da ubuduće propušta činiti na svojoj nekretnini ono što je uzrok prekomjernih imisija, dok ne preduzme sve mjere koje su potrebne da onemoguće prekomjerne imisije. (3) Izuzetno, od stava 2. ovog člana, kad prekomjerne posredne imisije potiču od djelatnosti za koju postoji dozvola nadležnog organa, vlasnici nekretnine koja im je izložena nemaju pravo dok ta dozvola traje da zahtijevaju propuštanje obavljanja te djelatnosti, ali su ovlašteni da zahtijevaju naknadu štete koju su imisije nanijele, kao i preduzimanje prikladnih mjera da se ubuduće spriječe ili smanje prekomjerne imisije, odnosno nastupanje štete. (4) Vlasnik nekretnine nije dužan da trpi da ga bilo ko bez posebnog pravnog osnova uznemirava time što posebnim uređajima ili na drugi način neposredno odašilje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, čađ, otpadne vode, potrese, buku i sl. (neposredne imisije), pa je ovlašten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena šteta. (5) Vlasnik čijoj nekretnini prijeti predvidiva opasnost s tuđe nekretnine od neposrednih ili posrednih imisija koje ne bi bio dužan trpjeti, ovlašten je da zahtijeva da se odrede i provedu odgovarajuće mjere radi njihovog sprječavanja. Član 77. Opasnost od rušenja zgrade Kad postoji ozbiljna opasnost da bi se nečija zgrada ili neki drugi dio nečije nekretnine mogao potpuno ili djelimično srušiti, od čega prijeti opasnost susjednoj nekretnini, susjed čija je nekretnina u opasnosti može od onoga čiji je to objekt zahtijevati preduzimanje svih potrebnih mjera za sprječavanje nastanka štete, kao i da zahtijeva dovoljno osiguranje naknade buduće štete. Član 78. Zabrana mijenjanja prirodnog toka vode (1) Vlasnik zemljišta ne smije na štetu drugog zemljišta mijenjati smjer ili jačinu prirodnog toka vode preko svog zemljišta ili kroz njega (podzemne vode). (2) Vlasnik je dužan da zemljište duž obala, vodotoka i jezera koristi tako da ne ometa prirodni tok vode, ne ugrožava stanje ili korištenje korita, obala i vodoprivrednih objekata na obali i pored obale i da ne sprječava njihovo održavanje. (3) Vlasnik nizvodnog zemljišta ne smije stvarati ni postavljati prepreke da na njegovo zemljište dotiče voda koja prirodno otiče sa uzvodnog zemljišta, niti vlasnik uzvodnog zemljišta smije svojevoljno učiniti nešto što bi u većoj mjeri opteretilo nizvodno zemljište. Član 79. Odvođenje kišnice s krova Vlasnik nekretnine je dužan preduzeti sve potrebne mjere da kišnica koja se slijeva sa njegove zgrade ne pada na tuđu nekretninu. 3. Vlasništvo na posebnom dijelu nekretnine a) Općenito Član 80. Pojam etažnog vlasništva (1) Vlasništvo na posebnom dijelu nekretnine (etažno vlasništvo) proizilazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno, te se može samo zajedno sa njim prenijeti ili opteretiti. (2) Vlasništvo određenog posebnoga dijela nekretnine ovlašćuje etažnog vlasnika, da taj poseban dio nekretnine isključivo koristi i raspolaže s njim, a na zajedničkim dijelovima nekretnine ima pravo suvlasništva. (3) Etažno vlasništvo može se uspostaviti na odgovarajućem suvlasničkom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava građenja sa zgradom. (4) Na pravne odnose vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine koji nisu regulirani ovim zakonom odgovarajuće se primjenjuju opća pravila o suvlasništvu. Član 81. Objekt etažnog vlasništva (1) Etažno vlasništvo može biti uspostavljeno u pogledu dijela suvlasničke nekretnine koja čini samostalnu upotrebnu cjelinu, koja omogućuje samostalno izvršavanje ovlašćenja etažnog vlasnika kao što je stan, poslovni prostor ili druga samostalna prostorija. (2) Samostalne prostorije u smislu ovog zakona naročito su samostalne poslovne prostorije, samostalne garaže ili jasno omeđena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila. (3) Etažno vlasništvo može se protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji. (4) Da bi se etažno vlasništvo moglo protegnuti i na neki sporedni dio, taj dio treba biti jasno razgraničen od ostalih dijelova nekretnine, te dostupan s međe nekretnine ili iz njezinih zajedničkih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije čiji bi bio sporedni dio. (5) Etažno vlasništvo ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički, ili im se namjena protivi isključivoj upotrebi samo u korist određenoga Broj 66 - Strana 66 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. posebnoga dijela nekretnine. U sumnji se uzima da dio služi kao zajednički i da mu se namjena protivi isključivoj upotrebi u korist određenoga posebnoga dijela. (6) Etažni vlasnici imaju pravo da koriste zajedničke dijelove nekretnine. U smislu ovog zakona zajednički dijelovi nekretnine su temelji, glavni zidovi, tavan, stepenice, hodnici, liftovi, električna, kanalizaciona, vodovodna i telefonska mreža i sl. (7) Za sporedne dijelove nekretnine shodno se primjenjuju pravila koja važe za pripatke stvari. Član 82. Uspostavljanje etažnog vlasništva (1) Etažno vlasništvo se uspostavlja odlukom vlasnika nekretnine (izjava o diobi) u skladu sa odrebom člana 86. ovog zakona ili sporazumom suvlasnika nekretnine (ugovor o diobi) u skladu sa odredbom člana 84. ovog zakona. (2) Za valjanost izjave o diobi i ugovora o diobi potrebna je forma notarski obrađene isprave. (3) Etažno vlasništvo se stiče upisom u zemljišnu knjigu kao pravo povezano sa određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine. Član 83. Uknjižba etažnog vlasništva (1) Za uknjižbu prava etažnog vlasništva potrebno je sudu dostaviti izjavu o diobi ili ugovor o diobi, te plan posebnih dijelova zgrade koji se žele uknjižiti. (2) Plan posebnih dijelova zgrade mora sadržavati zemljišnoknjižnu oznaku zemljišta na kome je zgrada podignuta, oznaku zgrade po ulici i kućnom broju, skicu (crtež) iz kojeg se vidi položaj, veličina i oznaka posebnog dijela zgrade na kome se traži uknjižbu, kao i položaj i oznake dijelova zgrade koji služe zgradi kao cjelini ili samo nekim posebnim dijelovima zgrade. (3) Plan posebnih dijelova zgrade mora biti izrađen od strane ovlaštenog projektanta ili ovlaštenog geodete, stalnog sudskog vještaka arhitektonske ili građevinske struke i ovjeren od strane općinske službe nadležne za građenje. (4) Nadležna općinska služba iz stava 3. ovog člana potvrđuje da je određeni stan, poslovni prostor ili samostalna prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna cjelina (uvjerenje o cjelovitosti). Član 84. Pretvaranje suvlasništva u etažno vlasništvo (1) Suvlasnici nekretnine mogu se sporazumjeti da svoje idealne dijelove pretvore u etažno vlasništvo, tako što će svaki suvlasnik imati vlasništvo na stanu, poslovnom prostoru ili samostalnoj prostoriji (posebni dio) povezano sa suvlasničkim dijelom u nekretnini. Vlasništvo na posebnom dijelu može biti uspostavljeno samo na odgovarajućem suvlasničkom dijelu, osim ako se suvlasnici u skladu sa odredbom člana 85. stava 2. ne sporazumiju drugačije. (2) Suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak drugom suvlasniku na uspostavu vlasništva posebnoga dijela koji ima odgovarajući suvlasnički dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasništva posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograničila prava koja njemu već pripadaju na osnovu njegovog ranije uspostavljenog vlasništva posebnoga dijela. U slučaju uskraćivanja odobrenja odlučuje sud u vanparničnom postupku. (3) U slučaju spora da li je suvlasnički dio odgovarajući dio da bi na njemu moglo biti uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, utvrđuje sud, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. (4) U slučaja iz stava 3. ovog člana vlasništvo posebnoga dijela ne može se uspostaviti dok ne postane pravosnažna odluka suda o utvrđivanju korisnih površina toga stana, odnosno druge prostorije te korisnih površina svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine, ako ovim zakonom nije nešto drugo određeno. Član 85. Odgovarajući suvlasnički dio (1) Odgovarajući suvlasnički dio je onaj koji odgovara odnosu korisne površine toga samostalnoga dijela prema korisnoj površini svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine. (2) Svi suvlasnici nekretnine mogu saglasno ograničiti svoja suvlasnička prava tako što će s određenim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo posebnog dijela iako to nije odgovarajući dio. U tom slučaju će se smatrati da se radi o odgovarajućem dijelu iz kojega može proizaći i na njemu biti uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela, bez obzira na to koliki bi bio taj suvlasnički dio. Član 86. Uspostavljanje etažnog vlasništva od strane vlasnika nekretnine (1) Vlasnik nekretnine može izjavom o diobi podijeliti svoje pravo vlasništva na suvlasničke dijelove i sa svakim tih dijelova povezati pravo vlasništva na posebnom dijelu nekretnine. (2) Da bi se uspostavilo na ovaj način etažno vlasništvo, moraju biti ispunjene pretpostavke propisane ovim zakonom u pogledu uspostave prava vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine a posebno one o odgovarajućem suvlasničkom dijelu. (3) Podijeli li vlasnik zemljišta, odnosno nosilac prava građenja svoju nekretninu, na kojoj tek treba biti izgrađena zgrada na suvlasničke dijelove, on može očitovati svoju volju da sa svakim od tih dijelova bude povezano pravo vlasništva na određenom posebnom dijelu, u kojem će slučaju vlasništvo posebnog dijela biti uspostavljeno tek ako zgrada bude izgrađena, uz pretpostavke iz stava 2. ovoga člana. (4) Vlasnik nekretnine može u toku gradnje raspolagati posebnim dijelovima zgrade. Sticalac takvog posebnog dijela zgrade se smatra privremenim etažnim vlasnikom. (5) U korist privremenog etažnog vlasnika će se radi osiguranja njegovog zahtjeva za upis vlasništva u zemljišnu knjigu u teretnom listu nekretnine na kojoj se gradi upisati predbilježba budućeg vlasništva na određenom stanu, poslovnoj prostoriji ili samostalnoj prostoriji. (6) Prije nego je izvršena predbilježba iz stava 5. ovog člana sticalac etažnog vlasništva nije dužan i prodavalac nema pravo zahtjevati od njega bilo kakve isplate na ime kupoprodajne cijene. (7) U ugovoru o prodaji će se prodavlac privremenom etažnom vlasniku obavezati da će dati sve potrebne zemljišnoknjižne izjave i poduzeti sve potrebne radnje pred nadležnim organima kako bi se izvršila uknjižba u njegovu korist. (8) Ukoliko prodavalac ne izvrši obaveze preuzete u skladu sa odredbom stava 7. ovog člana privremeni etažni vlasnik može podići tužbu i istovremeno tražiti upis zabilježbe spora. (9) Uknjižbom etažnog vlasništva u korist privremenog etažnog vlasnika, on postaje vlasnik, a po službenoj dužnosti se brišu ostali upisi koje su osiguravali njegovo sticanje. Član 87. Veličina suvlasničkog dijela i korisna površina (1) Da li je suvlasnički dio nekretnine one osobe koja zahtijeva uspostavu vlasništva na nekom određenom posebnom dijelu nekretnine za to odgovarajući, prosuđuje se prema tome da li je taj suvlasnički dio u odnosu prema vlasništvu cijele nekretnine jednak ili veći od odnosa korisne površine stana, odnosno druge samostalne prostorije u pogledu koje se traži Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 67 uspostava vlasništva posebnoga dijela prema korisnoj površini svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine. (2) Korisna površina je ukupna podna površina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena za širinu zidova koji je prekidaju. (3) Korisnu površinu prema projektnoj dokumentaciji određuje vlasnik nekretnine izjavom o diobi ili suvlasnici nekretnine ugovorom o diobi, a ako među njima nema saglasnosti korisnu površinu određuje sud u vanparničnom postupku. (4) Korisne površine utvrđuje sud svojom odlukom donesenom u vanparničnom postupku: 1) prilikom izračunavanja korisne površine zanemaruju razlike koje povećavaju ili smanjuju površinu, ako bi sve zajedno opravdale dodatak ili odbitak od manje od 2% korisne površine stana ili druge prostorije, 2) prilikom izračunavanja korisne površine neće se uzeti u obzir podrumske i tavanske prostorije koje po svojoj opremi nisu prikladne za stambene ili poslovne svrhe, kao ni stubišta, otvoreni balkoni i terase, a što važi i za druge dijelove nekretnine koji su pripadak nekog stana ili druge samostalne prostorije u skladu s odredbama ovoga zakona, 3) korisna se površina u pravilu izračunava prema glavnom projektu koji je sastavni dio građevinske dozvole ili koji je potvrđen po nadležnom tijelu, ali ako neki od suvlasnika učini vjerojatnim da postoje znatnija odstupanja od tog projekta, korisna će se površina izračunati prema stvarnom stanju, 4) u slučajevima utvrđivanja korisne površine iz tačke 1. do 3. ovog stava sud donosi rješenje na osnovu nalaza ovlaštenog geodete, vještaka arhitektonske ili građevinske struke. Član 88. Naknadno sudsko utvrđivanje korisnih površina (1) Ukoliko se nakon što su utvrđeni i u zemljišnu knjigu upisani odgovarajući dijelovi izmijenjene prilike i nema sporazuma među etažnim vlasnicima o novom utvrđivanju korisnih površina i odgovarjućih dijelova na zahtjev svakoga suvlasnika korisnu površinu će u vanpraničnom postupku utvrditi sud. (2) Pod promijenjenim prilikama naročito se smatra: 1) ako se utvrđena korisna površina stana, odnosno druge samostalne prostorije utvrđena prije završetka gradnje, promijenila radnjama za koje je potrebna građevinskna dozvola do završetka gradnje za najmanje 3%, s time da u tom slučaju zahtjev za ponovo utvrđivanje može biti postavljen samo u roku od godine dana od pravosnažnosti upotrebne dozvole, 2) ako se nakon završene gradnje bitno promijenila utvrđena korisna površina stana, odnosno druge samostalne prostorije takvim građevinskim zahvatima obavljenim na nekretnini za koje je potrebna građevna dozvola, s time da u tom slučaju zahtjev za ponovo utvrđivanje može biti postavljen samo u roku od godine dana od pravosnažnosti upotrebne dozvole. (3) Utvrdi li se ponovo korisna površina zbog promjene iz stava 2. ovoga člana, suvlasnici su dužni međusobno preuzeti ili prenijeti one suvlasničke dijelove koji su potrebni kako bi svakom suvlasniku pripao barem onoliki dio koji je nakon utvrđenja korisnih površina nužan za uspostavu njegova prava vlasništva na posebnom dijelu (odgovarajući suvlasnički dio). (4) U nedostatku sporazuma suvlasnika, sud koji nanovo odredi neku korisnu površinu, ujedno će utvrditi mijenja li se i koliki je zbroj svih korisnih površina stanova i ostalih posebnih dijelova iste nekretnine. Član 89. Naknadno utvrđivanje korisne površine zbog promjene stanja posebnih dijelova (1) Korisna površina će se ponovno utvrđivati i ako se prije utvrđena vrijednost promijenila zbog promjena stanja stanova, odnosno drugih samostalnih prostorija, koji neposredno prostorno graniče, ili zbog prenosa sporednih dijelova jednog posebnog dijela zgrade na drugi, ako zahtjev za ponovno utvrđivanje korisne površine stave vlasnici posebnih dijelova, koji izvode promjene ili prijenos. (2) U slučaju iz stava 1. ovoga člana utvrdit će se korisna površina stanova ili drugih prostorija na koje se odnosi promjena ili prijenos tako da bude jednak zbroj njihovih korisnih površina prije i nakon promjene ili prijenosa. (3) Ukoliko se u slučaju iz stava 1 ovog člana ponovo utvrdi korisna površina, suvlasnici čija je korisna površina povećana dužni su suvlasnicima čijim se dijelovima smanjila korisna površina platiti naknadu. Visinu naknade suvlasnici utvđuju sporazumom, a u nedostatku sporazuma naknada se plaća prema tržišnoj vrijednosti nekretnine uključujući i svu eventualnu štetu koju su oštećeni suvlasnici pretrpjeli. Član 90. Sticanje vlasništva dvije ili više osoba na posebnom dijelu nekretnine Ukoliko su dvije ili više osoba stekle, kao suvlasnici ili zajednički vlasnici, vlasništvo na posebnom dijelu, one sva prava i dužnosti vlasnika izvršavaju solidarno, te se u odnosu prema trećim osobama i ostalim suvlasnicima iste nekretnine smatraju kao jedna osoba. Član 91. Pravo preče kupovine (1) Suvlasnici jednog stana, poslovne prostorije ili samostalne prostorije imaju pravo preče kupovine. (2) Suvlasnik koji prodaje svoje etažno vlasništvo iz stava 1. ovog člana dužan je učiniti ponudu drugim suvlasnicima toga posebnog dijela, a suvlasnik zgrade koja se ne može podijeliti na posebne dijelove drugim suvlasnicima. (3) Ponuda mora biti učinjena u pisanoj formi i sadržavati zemljišnoknjižne ili katastarske oznake nekretnine i posebnog dijela nekretnine koji se prodaje. (4) Na vršenje prava preče kupovine suvlasnika stana, poslovne prostorije ili samostalna prostorije primjenjuju se odredbe ovog zakona o pravu preče kupovine suvlasnika. (5) Ako etažni vlasnik koji prodaje svoj dio ne učini ponudu u skladu s odredbama stava 3. ovoga člana, ili ako svoj dio proda pod povoljnijim uvjetima trećoj osobi, drugi suvlasnik, odnosno suvlasnici imaju pravo tražiti od suda da ugovor oglasi nevaljanim i da oni kupe taj dio pod istim uvjetima. (6) Ukoliko se drugačije ne sporazumiju suvlasnici ostvaruju pravo preče kupovine srazmjerno učešću svojih suvlasničkih dijelova na cijeloj nekretnini. b) Izvršavanje ovlasti Član 92. Uzajamni odnosi etažnih vlasnika (1) Ugovorom etažnih vlasnika uređuju se obim i način korištenja i održavanja posebnih dijelova nekretnine i dijelova nekretnine koji služe zgradi kao cjelini ili nekim njenim posebnim dijelovima. (2) Prava i obaveze utvrđene ugovorom o uzajamnim odnosima vlasnika posebnih dijelova odnose se i na kasnijeg sticaoca vlasništva posebnog dijela. Broj 66 - Strana 68 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. (3) Ako etažni vlasnici ne zaključe ugovor o uzajamnim odnosima sud će u vanparničnom postupku, na prijedlog bilo kojeg vlasnika, svojim rješenjem urediti te odnose. Član 93. Ugovor o uzajamnim odnosima vlasnika posebnih dijelova nekretnine (1) Ugovor o uzajamnim odnosima etažnih vlasnika iz člana 92. ovog zakona zaključuje se u pismenom obliku uz ovjeru potpisa od strane notara ili drugog ovlaštenog organa. (2) Ugovor koji je sačinjen suprotno stavu 1. ovog člana ništav je. (3) Ako je vlasnik prilikom podjele odredio kako će se upravljati nekretninom, to će djelovati i prema trećima, ako je zabilježeno u zemljišnoj knjizi. (4) Ugovor o uzajamnim odnosima etažnih vlasnika može se mijenjati uz pismeni pristanak onih vlasnika čija se prava mijenjaju u formi propisanoj stavom 1. ovog člana. (5) Sud će, u vanparničnom postupku, na prijedlog jednog ili više etažnih vlasnika odrediti da li će se izvršiti promjena u ugovoru i protiv volje drugih vlasnika, ako nađe da su promjene opravdane. Član 94. Dužnost održavanja (1) Etažni vlasnik, dužan je za taj stan, odnosno drugu samostalnu prostoriju, te njima namijenjene instalacije, naročito elektrovodne, plinovodne, vodovodne, toplovodne i sanitarne naprave, kao i sve druge pripatke tog posebnog dijela, brinuti se i tako ih održavati da drugim suvlasnicima ne nastane nikakva šteta. (2) Za svu štetu, koju drugi etažni vlasnici pretrpe u vezi s izvršavanjem dužnosti iz stava 1. ovoga člana, ili zbog njena neizvršavanja, odgovoran je onaj etažni vlasnik, čija je to bila dužnost održavanja, a ako je to bila dužnost više etažnih vlasnika – oni odgovaraju za tu štetu solidarno. (3) Etažni vlasnik je dužan da odobri ulazak u stan odnosno drugu samostalnu prostoriju predstavniku upravnika zgrade ukoliko je to potrebno radi sprječavanja štete na drugim posebnim dijelovima nekretnine odnosno zajedničkim prostorijama ili radi hitnog održavanja zajedničkih dijelova nekretnine. Imovinsku štetu koju u vezi s time pretrpi dužni su mu srazmjerno svojim udjelima u nekretnini nadoknaditi etažni vlasnici koji koriste predmetne zajedničke prostorije, ako se radilo o održavanju zajedničkih prostorija, odnosno etažni vlasnik određenog stana ili samostalne prostorije. (4) Ukoliko se etažni vlasnik tome protivi, po zahtjevu upravnika rješenje o odobrenju ulaska upravnika u stan odnosno samostalnu prostoriju po skraćenom upravnom postupku donosi organ nadležne jedinice lokalne samouprave nadležan za stambene poslove. U slučaju nemogućnosti ulaska u posebni dio zgrade uprkos postojanju rješenja nadležnog organa, onda se ovo rješenje izvršava po službenoj dužnosti ili na zahtjev upravnika zgrade primjenjujući načelo hitnosti postupka. Član 95. Promjene stanja (1) Etažni vlasnik ovlašten je, ne tražeći za to odobrenje od ostalih etažnih vlasnika, u skladu s građevinskim propisima o svome trošku izvršiti prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, uključujući i promjenu namjene, ako se pridržava sljedećih pravila: 1) promjena ne smije prouzročiti oštećenje zgrade i drugih dijelova nekretnine, a ni povredu onih interesa ostalih etažnih vlasnika koji zaslužuju zaštitu; naročito ne smije prouzročiti povredu vanjskoga izgleda zgrade, ni opasnost za sigurnost osoba, zgrade ili drugih stvari, 2) ako bi za promjenu bilo potrebno zadrijeti u zajedničke dijelove nekretnine, to je dopušteno samo ako je takva promjena uobičajena ili služi važnom interesu vlasnika posebnoga dijela, inače je svaki etažni vlasnik može zabraniti; ali ne može zabraniti postavljanje vodova za svjetlo, plin, energiju, vodu i telefon i sličnih uređaja, a ni postavljanje radijskih ili televizijskih antena, potrebnih prema stanju tehnike, ako nije moguć ili nije odobren priključak na postojeću antenu, 3) radi promjena na svome dijelu nije dopušteno zadrijeti u one dijelove nekretnine koji su kao posebni dio u vlasništvu drugoga etažnog vlasnika bez njegova odobrenja, ali taj etažni vlasnik će ipak morati trpjeti ono u vezi s tuđim prepravkom čime se bitno i trajno ne povređuje njegovo pravo na posebnom dijelu, a i ono što je umjesno kad se pravedno odvagnu svi interesi, 4) vlasnik posebnoga dijela koji provodi promjene na svome dijelu dužan je dati primjerenu naknadu drugomu vlasniku čija je prava time povrijedio i kad je taj bio dužan trpjeti tu povredu. (2) Ako je za promjenu namjene iz stava 1. ovoga člana potrebna dozvola organa vlasti, drugi etažni vlasnici koji tu promjenu moraju trpjeti nisu ovlašteni uskratiti svoj pristanak kad je on potreban te odgovaraju za štetu koju bi prouzročili svojim uskraćivanjem. (3) Ono što je u stavu 1. ovoga člana određeno za stanove i druge samostalne prostorije jednako važi i za sve sporedne dijelove koji su njihovi pripatci, a ove odredbe se primjenjuju i u slučaju prenosa sporednih dijelova, koji služe jednom stanu, odnosno prostoriji na drugi stan, odnosno prostoriju. (4) Za svu štetu koju drugi suvlasnici pretrpe u vezi s promjenama koje je izvršio etažni vlasnik, ako je nisu bili dužni trpjeti, odgovara im taj etažni vlasnik; više etažnih vlasnika odgovaraju za tu štetu solidarno. Član 96. Troškovi etažnog vlasništva (1) Etažni vlasnik održava taj dio o svome trošku te snosi sve javne obaveze i terete u vezi s vlasništvom tog dijela, ako nije nešto drugo zakonom određeno. (2) Kad dužnik obaveze na povremene naknade za komunalne usluge u vezi s upotrebom vlasništva posebnog dijela (naknade zbog trošenja električne energije, plina, toplinske energije, odvoza otpada i sl.) nije neka druga osoba, etažni vlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela, duguje te naknade dobavljačima, odnosno davaocima usluga. (3) Ako je dužnik obaveze iz stava 2. ovoga člana osoba koja određeni posebni dio upotrebljava ili iskorištava na osnovu najma, zakupa ili drugoga ugovora sa etažnim vlasnikom toga posebnoga dijela, za izvršenje te obaveze jamči dobavljaču vlasnik tog posebnog dijela. Član 97. Upravljanje nekretninom na kojoj je uspostavljeno etažno vlasništvo (1) Cijelom nekretninom na kojoj je uspostavljeno etažno vlasništvo upravljaju etažni vlasnici po općim pravilima o upravljanju suvlasničkom stvari, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 69 (2) Etažni vlasnici su dužni učestvovati u upravljanju nekretninom te odrediti osobu koja će obavljati poslove zajedničkog upravnika i osnovati zajedničku rezervu. (3) Etažni vlasnici donose odluke o preduzimanju poslova redovnog upravljanja i vanrednih poslova u pismenom obliku. (4) Ako je vlasnik prilikom podjele odredio kako će se upravljati nekretninom to će djelovati prema trećima, ako je zabilježeno u zemljišnoj knjizi. Član 98. Poslovi redovnog upravljanja Poslovi redovnog upravljanja cijelom nekretninom su naročito: 1) redovno održavanje zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine, uključujući i građevinske promjene neophodne za održavanje; 2) stvaranje odgovarajuće zajedničke rezerve za predvidive buduće troškove; 3) uzimanje zajmova radi pokrića troškova održavanja koji nisu pokriveni rezervom, a potrebni su za obavljanje poslova urednog održavanja koji se ponavljaju u razmacima dužim od jedne godine; 4) osiguranje nekretnine; 5) imenovanje i opoziv zajedničkog upravnika; 6) određivanje i promjene kućnog reda; 7) iznajmljivanje i davanje u zakup, kao i otkazivanje zakupa stanova i drugih samostalnih prostorija nekretnine na kojima nije uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela. Član 99. Poboljšanje zajedničkih dijelova i uređaja zgrade (1) Za donošenje odluke o preduzimanju poboljšanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade potreban je pristanak svih suvlasnika nekretnine, osim za one poslove koji se smatraju poslovima redovnog upravljanja. (2) Izuzetno, od odredbe stava 1. ovog člana, pristanak svih suvlasnika nije potreban ako suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova odluče da se izvrši poboljšanje, i da će oni sami snositi troškove ili se ti troškovi mogu pokriti iz rezerve, ne ugrožavajući time mogućnost da se iz rezerve podmire potrebe redovnog održavanja, pod uvjetom da ta poboljšanja neće ići na štetu nadglasanih suvlasnika. Član 100. Ovlaštenja etažnih vlasnika na sudsku zaštitu Etažni vlasnik nekretnine je ovlašten da zahtijeva od suda da svojom odlukom odredi: 1) rok u kojem se treba obaviti neki od poslova iz člana 95. ovoga zakona o kojem je većinom glasova donesena odluka; 2) stvaranje odgovarajuće zajedničke rezerve ili opravdano povećanje, odnosno smanjenje rezerve koju je odredila većina, prema pravilu da pri određivanju rezerve i veličine doprinosa pojedinih suvlasnika treba, osim o predvidivim troškovima, voditi računa i o imovinskom stanju svih suvlasnika; 3) da se etažnom vlasniku, ako bi mu bilo nemoguće da odmah plati dio troškova nekog posla održavanja cijele nekretnine koji se javlja u vremenskim razmacima dužim od jedne godine, a nije pokriven rezervom, dopušta da plati u mjesečnim ratama u vremenskom periodu ne dužem od deset godina, uz osiguranje osnivanjem hipoteke na njegovom suvlasničkom dijelu u korist drugih etažnih vlasnika, sa uobičajenim kamatama na dug osiguran hipotekom; 4) zaključenje odgovarajućeg osiguranja od požara ili od odgovornosti trećim osobama; 5) postavljanje zajedničkog upravnika, ili smjenjivanje upravnika koji grubo zanemaruje svoje dužnosti; 6) ukidanje ili izmjenu onih odredaba kućnog reda koje je donijela većina etažnih vlasnika, ako one vrijeđaju takve interese tog etažnog vlasnika koji zaslužuju zaštitu, ili bi njihovo izvršavanje bilo nepravedno zahtijevati od njega; 7) otkazivanje ugovora o zakupu jednog mjesta u zajedničkoj garaži ili parkiralištu zbog potreba tog etažnog vlasnika. Član 101. Troškovi održavanja i poboljšanja (1) Troškove za održavanje i za poboljšanje nekretnine snose svi etažni vlasnici nekretnine srazmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drugačije određeno. (2) Doprinose za zajedničku rezervu radi pokrića troškova održavanja i poboljšanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova snose svi etažni vlasnici srazmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drugačije određeno. (3) Etažni vlasnici mogu odrediti drugačiji način raspodjele troškova i doprinosa zajedničke rezerve, nego što je to određeno st. 1. i 2. ovog člana, i to: 1) odlukom većine suvlasničkih dijelova, kad je riječ o troškovima za održavanje onih uređaja nekretnine koji nisu u podjednakom obimu korisni svim etažnim vlasnicima, kao što su troškovi za lift, centralno grijanje i dr., ako takvu odluku opravdavaju različite mogućnosti pojedinih etažnih vlasnika da te uređaje upotrebljavaju i nemogućnost utvrđivanja stvarnog utroška svakog pojedinog etažnog vlasnika; 2) saglasnom odlukom svih etažnih vlasnika, u pismenom obliku, u pogledu svih ostalih troškova za održavanje i poboljšanje nekretnine ili doprinosa zajedničkoj rezervi. (4) Etažni vlasnik može zahtijevati od suda da utvrdi odgovara li način raspodjele troškova pravilu iz stava 1. odnosno stava 2. ovog člana i da li je valjana odluka iz stava 3. ovog člana. Ako odluka o raspodjeli troškova za održavanje onih uređaja nekretnine, koji nisu u podjednakom obimu korisni svim etažnim vlasnicima nije valjana, etažni vlasnik može zahtijevati od suda da, po pravednoj ocjeni, utvrdi način za raspodjelu troškova, s obzirom na različitu mogućnost upotrebe tih uređaja. (5) Na zahtjev etažnog vlasnika, u zemljišnoj knjizi će se zabilježiti odredbe o načinu raspodjele troškova iz stava 3. ovog člana, ako su pismeno sačinjene, a potpisi etažnih vlasnika ovjereni od strane nadležnog organa, kao i pravosnažna odluka suda, koji je utvrdio način raspodjele troškova po pravednoj ocjeni. (6) Ako troškovi za nekretninu budu podmireni iz zajedničke rezerve u skladu s njenom namjenom, oni se neće dijeliti na suvlasnike, koji su uplatili svoje doprinose u rezervu. Član 102. Zajednička rezerva (1) Zajedničku rezervu čine novčani doprinosi koje su etažni vlasnici uplatili na osnovu odluke donesene većinom suvlasničkih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekog etažnog vlasnika donio sud s obzirom na predvidive troškove i uzimajući u obzir imovinsko stanje svih etažnih vlasnika. Ovim se ne dira pravo da se posebnim propisima Broj 66 - Strana 70 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. jedinica lokalne samouprave odredi minimalni iznos mjesečne naknade po jednom kvadratnom metru stana kako bi se osiguralo nesmetano održavanje zgrada. (2) Zajednička rezerva kao imovina svih etažnih vlasnika namijenjena je za pokriće troškova održavanja i poboljšanja nekretnine i za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova. (3) Zajedničkom rezervom upravljaju etažni vlasnici, odnosno upravnik nekretnine, kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojeg etažnog vlasnika, uloženom na način da donosi plodove. Upravnik nekretnine za raspolaganje novčanim sredstvima iz zajedničke rezerve etažnih vlasnika odgovara etažnim vlasnicima svom svojom imovinom. (4) Dopuštena su samo ona plaćanja iz rezerve koja su učinjena radi plaćanja troškova održavanja i poboljšanja nekretnine ili otplatu zajma uzetog za pokriće tih troškova. Postupak izvršenja je dopušteno provoditi na zajedničkoj rezervi samo radi podmirenja tih potraživanja. (5) Prestankom ovlaštenja za upravljanje upravnik je dužan bez odgađanja položiti račun o rezervi i ostatak predati novom upravniku. Ako sud razriješi upravnika, naložit će mu da u roku od petnaest dana preda utvrđeni ostatak iznosa zajedničke rezerve novom upravniku. (6) Etažni vlasnik koji je otuđio svoje etažno vlasništvo nema pravo zahtijevati povrat svog doprinosa u zajedničku rezervu. Taj dio doprinosa ostaje u zajedničkoj rezervi kao doprinos suvlasničkog dijela koji je otuđen. Član 103. Opasnost od štete na nekretnini (1) Etažni vlasnik je ovlašten i dužan da bez odgađanja prijavi zajedničkom upravniku štete za koje je saznao da su nastale na dijelovima ili uređajima nekretnine, i štete na onim posebnim dijelovima te nekretnine, na kojima je uspostavljeno etažno vlasništvo, ako od njih prijeti opasnost ostalim dijelovima nekretnine. (2) Kad prijeti opasnost od štete, svaki je etažni vlasnik ovlašten da preduzme hitne mjere bez pristanka ostalih etažnih vlasnika. Član 104. Dužnosti upravnika i zakupaca (1) Upravnik upravlja nekretninom i zajedničkom rezervom kao zastupnik svih etažnih vlasnika, pri čemu u odnosu prema trećima ne djeluju ograničenja koja bi mu bila postavljena pravnim poslom. (2) U upravljanju nekretninom upravnik je ovlašten da vodi postupke pred sudom ili drugim organima u ime svih etažnih vlasnika nekretnine, što uključuje i ovlaštenje da opunomoći stručne zastupnike za vođenje tih postupaka. (3) Na upravnikov odnos sa etažnim vlasnicima primjenjuju se opća pravila o zastupanju i posebna pravila o upravniku kojeg postavljaju etažni vlasnici, ako drugačije ne proizlazi iz položaja koji upravniku nekretnine daju odredbe ovog zakona. (4) Upravnik je obavezan čuvati interese svih etažnih vlasnika i u obavljanju poslova redovne uprave slijediti uputstva većine, a vanredne poslove preduzimati samo na osnovu saglasnosti svih etažnih vlasnika ili odluke suda koja je zamjenjuje. Upravnik je posebno dužan: 1) položiti svakom etažnom vlasniku uredan račun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i staviti mu na prikladan način na uvid isprave na kojima se to zasniva, i to najkasnije do 30-tog marta svake godine; 2) izraditi pregled predviđenih poslova za održavanje i poboljšanja, kao i predvidivih troškova i opterećenja u narednoj kalendarskoj godini, i to na prikladan način objaviti najkasnije do isteka tekuće kalendarske godine; 3) prikupiti više ponuda za poslove održavanja koji se ponavljaju u razmacima dužim od jedne godine, kao i za veće radove radi poboljšanja. (5) Etažni vlasnici, u čije ime upravnik upravlja nekretninom, su dužni da o promjeni upravnika ili o promjenama njegovih ovlaštenja obavijeste zakupce na prikladan način. Obaveze koje zakupci ispune osobi koja više nije upravnik, ili više nije ovlaštena primiti ispunjenje, smatraju se valjano ispunjenim i oslobađaju dužnike obaveze, ako nisu obaviješteni ili nisu na drugi način saznali o promjenama. c) Prestanak etažnog vlasništva Član 105. Propast predmeta Etažno vlasništvo prestaje ako stan ili druga samostalna prostorija koja je bila predmetom toga vlasništva trajno prestane biti prikladna za samostalno izvršavanje ovlaštenja koja proizilaze iz etažnog vlasništva. Član 106. Brisanje (1) Osim u slučaju iz člana 105. ovog zakona, etažno vlasništvo prestaje brisanjem u zemljišnoj knjizi onog upisa kojim je vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine bilo uspostavljeno kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine. (2) Za brisanje iz stava 1. ovog člana na osnovu odreknuća nužan je pristanak svih suvlasnika i knjižnih ovlaštenika čija prava opterećuju odgovarajući suvlasnički dio. Član 107. Prestanak suvlasništva (1) Prestankom suvlasništva na nekretnini prestaje i vlasništvo posebnog dijela koji je sa njim bio povezan. (2) Prestanak etažnog vlasništva ne povlači za sobom prestanak suvlasništva na nekretnini. Glava IV PRAVO VLASNIŠTVA NA POKRETNINAMA 1. Sticanje prava vlasništva Član 108. Općenito Sve što je u ovome zakonu određeno u pogledu sticanja vlasništva na nekretninama važi i za sticanje vlasništva na pokretnim stvarima ukoliko u ovoj glavi nije drugačije određeno ili to ne proizlazi iz naravi pokretne stvari. Član 109. Sticanje pokretnine pravnim poslom (1) Na osnovu pravnog posla, pravo vlasništva na pokretnu stvar stiče se predajom te stvari u posjed sticaoca. (2) Predaja pokretne stvari smatra se izvršenom i predajom isprave na osnovu koje sticalac može raspolagati tom stvari, kao i uručenjem nekog dijela stvari ili izdavanjem ili drugim označavanjem stvari koje znači predaju stvari. (3) Kad se pokretna stvar nalazi u posjedu sticaoca po nekom pravnom osnovu, on stiče pravo vlasništva na pokretnoj stvari u trenutku zaključenja pravnog posla sa vlasnikom stvari na osnovu koga se stiče pravo vlasništva. (4) Ako sticalac prava vlasništva na pokretnu stvar ostavi tu stvar i dalje u posjedu prenosioca po nekom drugom osnovu, on stiče pravo vlasništva na pokretnoj stvari u trenutku zaključenja pravnog posla sa vlasnikom stvari na osnovu koga se stiče pravo vlasništva. (5) Pravo vlasništva na pokretnoj stvari koju drži treća osoba prelazi na sticaoca u trenutku zaključenja prvanog posla kojim mu je prenosilac prenio pravo da zahtijeva povraćaj Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 71 te stvari. Treća osoba ima pravo da prema novom vlasniku istakne sve prigovore koje je imao prema ranijem vlasniku. (6) Predaja pokretne stvari smatra se izvršenom i kada iz konkretnih okolnosti proizlazi da je izvršena predaja stvari. Član 110. Sticanje prava vlasništva u slučaju višestrukog otuđenja (1) Kad je više osoba sklopilo pravne poslove radi sticanja vlasništva iste pokretnine koja je individualno određena, vlasništvo stiče ona osoba koja je stvar prvoj predana u posjed, ako je savjesna i ako su ispunjene i sve druge pretpostavke za sticanje vlasništva. (2) Ako postoji više savjesnih sticalaca, pravo da zahtijeva predaju stvari u posjed ima sticalac, koji je prvi stekao pravni osnov za prenos prava vlasništva. (3) Savjesni sticalac može podnijeti tužbu za predaju stvari u posjed protiv dotadašnjeg vlasnika i nesavjesnog posjednika. Član 111. Sticanje od nevlasnika (1) Ko je u dobroj vjeri stekao samostalni posjed pokretne stvari na osnovu teretnog pravnog posla sklopljenoga radi sticanja prava vlasništva, od osobe koja nije vlasnik, stekao je vlasništvo te stvari. (2) Sticalac iz stava 1. ovoga člana, stekao je vlasništvo stvari u trenutku sticanja samostalnoga posjeda, ako mu je stvar predana u neposredni posjed ili se već otprije nalazi kod njega. Ako mu je stvar predana u samostalni posjed samim očitovanjem volje, on će pravo vlasništva steći tek kad mu stvar bude predana u neposredni posjed. (3) Sticalac je bio u dobroj vjeri ako u trenutku zaključenja pravnog posla, a ni u trenutku primanja neposrednoga posjeda nije znao, niti je s obzirom na okolnosti mogao znati da stvar ne pripada otuđivaocu. (4) Odredba stava 1. ovoga člana ne primjenjuje se ako je stvar njenom vlasniku ili osobi putem koje je on posjedovao bila ukradena, ili ju je izgubio, odnosno zaturio, osim u pogledu sticanja gotova novca, vrijednosnih papira na donosioca ili na javnoj dražbi. (5) Prava trećih koja terete pokretnu stvar prestaju sticanjem vlasništva od osobe kojoj stvar ne pripada. Ne prestaju ona prava trećih za koja je sticalac znao da postoje ili je to mogao znati u času kad je sticao vlasništvo. Smatra se da je sticalac znao da postoji založno pravo ako je upisano u registar zaloga. (6) Ne prestaju ona prava trećih osoba za koja je sticalac znao ili mogao znati da postoje u trenutku sklapanje ugovora o prijenosu prava vlasništva. Smatra se da je sticalac znao da postoji založno ili neko drugo pravo ako je o postojanju tog prava mogao saznati uvidom u odgovarajući javni registar. Navedena presumpcija ne važi ako je prodavac u okviru svog redovnog poslovanja stavio stvar u promet. Član 112. Sticanje odvajanjem (1) Plodovi i sve što se odvoji od neke stvari pripada i nakon odvajanja njenom vlasniku, ako nije što drugo određeno. (2) Posjeduje li neka osoba kao samostalni posjednik tuđu stvar od koje su se odvojili plodovi ili nešto drugo, ono je samim odvajanjem postalo vlasnikom odvojenoga, ako je u tom času bilo savjesni posjednik tuđe stvari. Član 113. Sticanje na osnovu ograničenog stvarnog prava (1) Kome na osnovu njegova ograničenoga stvarnog prava pripada pravo na vlasništvo plodova ili drugih dijelova neke tuđe stvari, taj postaje njihovim vlasnikom kad se odvoje od vlasnikove stvari, ali ako ga njegovo pravo samo ovlašćuje da uzme plodove ili dijelove neke stvari u vlasništvo, oni će postati njegovi tek kad ih za sebe ubere. (2) Posjeduje li stvar od koje su se odvojili plodovi, ili nešto drugo, neka druga osoba kao da je nosilac ograničenoga stvarnog prava na osnovu kojeg bi mu pripadalo vlasništvo plodova ili drugih dijelova te stvari, ona je samim odvajanjem postala vlasnikom odvojenoga, ali ne ako u tom trenutku nije bilo pošten posjednik tuđe stvari. (3) Nosilac ograničenog stvarnog prava na stvari, odnosno savjesni posjednik ne stiče vlasništvo plodova i drugoga što se od stvari odvojilo, ako vlasništvo toga stekne za sebe neka druga osoba po zakonskom osnovu. Član 114. Sticanje prava vlasništva spajanjem ili miješanjem stvari (1) Kada su stvari koje pripadaju raznim vlasnicima tako spojene ili pomiješane da se ne mogu razdvojiti bez znatne štete ili bez nesrazmjernih troškova, na novoj stvari nastaje suvlasništvo dotadašnjih vlasnika, i to srazmjerno vrijednosti koju su pojedine stvari imale u trenutku spajanja ili miješanja. (2) Ako je neko od vlasnika bio nesavjestan, savjestan vlasnik može zahtijevati, u roku od jedne godine od dana spajanja ili miješanja stvari, da mu cijela stvar pripadne u vlasništvo ili da cijela stvar pripadne u vlasništvo nesavjesnom vlasniku. Sticalac je dužan drugome nadoknaditi tržišnu vrijednost njegove stvari. (3) Ako od dvije spojene ili pomiješane stvari jedna ima neznatnu vrijednost u odnosu na drugu, vlasnik vrjednije stvari stiče pravo vlasništva na novoj stvari. Osoba koja je izgubila pravo vlasništva može, u roku od jedne godine od dana spajanja ili miješanja stvari, zahtijevati nadoknadu tržišne vrijednosti svoje stvari. Član 115. Sticanje vlasništva nađene stvari Nađenu stvar nalaznik može steći u vlasništvo pod pretpostavkama za sticanje stvari putem dosjelosti, s tim da je njegov posjed nađene stvari savjestan ako ne zna niti bi morao znati čija je stvar. Član 116. Dosjelost (1) Posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na pokretnoj stvari koja je u vlasništvu druge osobe, protekom tri godine savjesnog, zakonitog posjeda, ako nije pribavljen silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja. (2) Posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na pokretnoj stvari koja je u vlasništvu druge osobe protekom šest godina savjesnog posjeda. Član 117. Prirastanje glavnoj stvari Ako su u stvar uloženi tuđi trud ili sredstva i time nije nastala nova stvar, nego je ista prirasla postojećoj stvari kao glavnoj, a uspostava prijašnjeg stanja odnosno rastavljanje nije moguće bez nesrazmjerno velikih troškova, tada se vlasništvo glavne stvari proteže na sve ono što je toj glavnoj stvari priraslo ili je u nju uloženo i smatra se njezinom pripadnošću. Član 118. Prisvojenje (1) Na pokretnoj stvari koju niko nema u svom vlasništvu, steći će vlasništvo osoba koja uzme tu stvar u samostalni posjed s namjerom da je prisvoji, ako zakonom nije drugačije određeno. (2) Na pokretnim stvarima koje niko nema u vlasništvu, a koje se mogu nabavljati ili upotrebljavati samo uz posebnu Broj 66 - Strana 72 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. dozvolu koju daje nadležno tijelo, vlasništvo može steći prisvojenjem samo osoba koja ima takvu dozvolu. (3) Ne može se steći prisvojenjem vlasništvo na stvarima koje po posebnom zakonu mogu biti samo u vlasništvu države, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Član 119. Izrađena stvar (1) Osoba koja od svog materijala svojim radom izradi novu stvar stiče pravo vlasništva te stvari. (2) Pravo vlasništva na novoj stvari pripada vlasniku od čijeg je materijala, na osnovu pravnog posla, tu stvar izradila druga osoba. (3) Ako je neko od tuđeg materijala izradio novu stvar za sebe, on na toj stvari stiče vlasništvo ako je savjestan i ako je vrijednost rada veća od vrijednosti materijala. (4) U slučaju iz stava 3. ovog člana, ako su vrijednost rada i vrijednost materijala jednake, nastaje suvlasništvo. 2. Izgubljena stvar Član 120. Izgubljena stvar i nalaznik (1) Stvar koju je vlasnik izgubio, zagubio, ili mu je ukradena, nije samim tim prestala biti njegovim vlasništvom, pa ju je nalaznik dužan bez odgode predati onome ko ju je izgubio, odnosno vlasniku stvari, ako po znakovima na stvari ili iz drugih okolnosti može za njega saznati. (2) Nalaznik koji nije nađenu stvar predao onom ko ju je izgubio, odnosno njenom vlasniku, dužan ju je bez odgode predati najbližoj policijskoj stanici ili drugom nadležnom tijelu lično ili putem osobe u čijim ju je prostorijama, prijevoznom ili sličnom sredstvu našao. Nalaznik jedino nije dužan predati nadležnom tijelu stvar čija je vrijednost prema općem shvaćanju zanemariva. Član 121. Čuvanje izgubljene stvari (1) Nadležno tijelo dužno je nađenu stvar primiti u polog, te je čuvati za onoga koji ju je izgubio, odnosno za njenog vlasnika, kao i poduzeti sve mjere radi očuvanja stvari i pronalaska vlasnika ili onoga koji ju je izgubio. (2) Nadležno tijelo će povjeriti na čuvanje pouzdanom čuvaru stvari koje ne može samo čuvati. (3) Ako je nađena stvar pokvarljiva ili su za njezino čuvanje ili održavanje potrebni troškovi nesrazmjerni njezinoj vrijednosti, stvar će se prodati na javnoj dražbi i za nju dobiveni novac položiti u sud. Član 122. Povrat stvari (1) Ako se onaj koji je stvar izgubio ili je njezin vlasnik javi u roku od godine dana od objave i dokaže da je stvar izgubio iz posjeda, odnosno da je njezin vlasnik, predat će mu se stvar ili iznos dobiven njezinom prodajom, čim se od njega naplate svi nužni troškovi u vezi s nađenom stvari, kao i nagrada nalazniku (nalaznina). (2) U sumnji kojem od više osoba treba predati nađenu stvar, ako okolnosti ne upućuju na neku drugu osobu, prednost ima ona koja ju je izgubila iz neposrednog posjeda. (3) O predaji stvari osobi koja je dokazala da ju je izgubila iz posjeda, odnosno da je njen vlasnik, nadležno tijelo dužno je odmah pisano obavijestiti nalaznika, te mu izručiti nalazninu. Član 123. Nalaznina (1) Nalazniku izgubljene stvari pripada pravo na nalazninu u visini od 10% od vrijednosti stvari, a i na naknadu za nužne troškove koje je imao u vezi s nađenom stvari. (2) Nalaznik izgubljene stvari je onaj koji je stvar prvi uzeo. Više osoba koje su zajedno našli stvar imaju pravo na nalazninu na jednake dijelove. (3) Osoba koja je dužna platiti nalazninu može zahtijevati da se iznos nalaznine pravično smanji kad bi nalaznina predstavljala nesrazmjerno veliku korist s obzirom na prilike nalaznika i osobe koja je dužna platiti nalazninu, kao i okolnosti pod kojima je stvar izgubljena i nađena. (4) Ako se vrijednost nađene stvari ne može procijeniti ili ona postoji samo za njezina vlasnika, odnosno osoba koja ju je izgubila, tada nalaznik može zahtijevati da se odredi pravični iznos nalaznine. Član 124. Predaja stvari nalazniku (1) Ako se osoba koja je izgubila stvar ili vlasnik stvari ne jave u roku od godine dana od objave oglasa o nalazu stvari, ili ne dokažu svoje pravo na stvar ili odbiju primiti stvar, tada se nađena stvar, odnosno novac dobiven njezinom prodajom predaje u neposredni posjed nalazniku. (2) Ukoliko se naknadno javi osoba koja je stvar izgubila ili njezin vlasnik, nalaznik mu mora vratiti stvar zajedno s dobivenim koristima, odnosno vratiti za nju dobiveni novac zajedno s kamatama po odbitku nužnih troškova, a onaj kome je stvar vraćena dužan je platiti nalazninu. Član 125. Nalaz blaga (1) Blagom se u smislu ovoga zakona smatraju novac, dragocjenosti i druge stvari od vrijednosti koje su bile skrivene tako dugo da se više ne može utvrditi ko im je vlasnik. (2) Nalaznik je dužan uzeti nađeno blago na primjeren način u posjed, a ako se ustanovi da zaista nema vlasnika, postaje vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji je pronađeno. (3) Nalaznik je dužan bez odgode obavijestiti o nađenom blagu nadležno državno tijelo, a do predaje poduzeti nužne mjere za zaštitu blaga. (4) Nalaznik i vlasnik nekretnine u kojoj je nađeno blago imaju pravo na primjerenu nagradu, koja ne može biti manja od nagrade kakva bi bila za nađenu tuđu stvar ni veća od vrijednosti nađenoga blaga, a imaju pravo i na naknadu nužnih troškova. (5) Jedna polovina nagrade iz stava 3 ovog člana pripada nalazniku, a druga vlasniku nekretnine, ali onaj koji je pokušao zatajiti nalaz blaga, nema pravo na nagradu. (6) Jedinica lokalne samouprave se može osloboditi svoje obaveze davanja nalaznine, odnosno nagrade i naknade troškova za blago tako da se odrekne stvari, te da nalazniku i vlasniku nekretnine preda blago u samostalni suposjed, u kojem će se slučaju na odgovarajući način primjenjivati odredbe ovoga zakona o predaji stvari nalazniku i o sticanju vlasništva na nađenoj stvari. (7) Odredbe o pravu vlasnika nekretnine na nagradu na odgovarajući se način primjenjuju i na nosioca prava građenja, ako je blago nađeno u zgradi koja je izgrađena na pravu građenja ili njime odvojena od zemljišta. Glava V ZAŠTITA I PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA 1. Zaštita prava vlasništva Član 126. Vlasničke tužbe (1) Vlasnik ima pravo da zahtijeva povrat stvari od osobe koja je u njenom posjedu, a od osobe koja ga protupravno uznemirava da prestane sa uznemiravanjem. Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 73 (2) Pravo na povrat stvari i na prestanak uznemiravanja ne zastarijevaju. Član 127. Vlasnička tužba na povrat stvari (1) Da bi ostvario pravo na povrat stvari vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se stvar nalazi u tuženikovom posjedu. (2) Vlasnik mora stvar čiji povrat traži opisati po njenim osobinama ili znacima koji je razlikuju od istovrsnih stvari. (3) Osoba koja je stvar posjedovala pa je posjed napustila pošto joj je dostavljena tužba, treba je o svome trošku predati vlasniku, odnosno treba joj nadoknaditi punu vrijednost stvari. Član 128. Prigovori posjednika (1) Posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ga ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed). (2) Ako povrat stvari traži osoba koja je vlasništvo i posredan posjed stekla prijenosom zahtjeva na povrat stvari tuženik može prema toj osobi istaći sve prigovore prava na posjed koje je imao prema ranijem vlasniku. (3) Ako je tuženik nesamostalni posjednik, on se od zahtjeva da preda posjed stvari može braniti imenovanjem posrednog samostalnog posjednika čiju višu vlast priznaje i iz čijeg posjeda izvodi svoj posjed. Član 129. Savjestan posjednik (1) Osoba čiji je posjed savjestan (savjestan posjednik) dužna je vratiti stvar vlasniku zajedno sa plodovima koji nisu obrani. (2) Savjestan posjednik ne odgovara za pogoršanje i propast stvari koji su nastali za vrijeme njegovog savjesnog posjeda, niti je dužan dati naknadu za upotrebu i korist koju je imao od stvari. (3) Savjestan posjednik ima pravo na naknadu nužnih troškova za održavanje stvari, kao i na naknadu korisnih troškova u mjeri u kojoj je vrijednost stvari povećana. (4) Savjestan posjednik ima pravo na naknadu troškova koje je učinio radi svog zadovoljstva ili uljepšanja stvari samo ukoliko je njena vrijednost povećana (korisni troškovi). Ako se ono što je učinjeno radi zadovoljstva ili uljepšavanja stvari može odvojiti od stvari bez njenog oštećenja, savjestan posjednik ima pravo da to odvoji i zadrži za sebe. (5) Savjestan posjednik ima pravo zadržavanja stvari dok mu se ne nadoknadi iznos nužnih i korisnih troškova koje je imao u vezi sa njenim održavanjem. (6) Vrijednost plodova i drugih koristi koje je posjednik imao od stvari, odbiće se od troškova koje posjednik osnovano traži. (7) Troškovi i vrijednost plodova obračunavaju se prema cijenama u vrijeme donošenja presude. (8) Potraživanja naknade nužnih i korisnih troškova zastarijevaju u roku od tri godine od dana predaje stvari vlasniku. Član 130. Nesavjestan posjednik (1) Nesavjestan posjednik dužan je da stvar vrati vlasniku sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijeme njegovog posjeda. (2) Nesavjestan posjednik dužan je nadoknaditi vlasniku vrijednost ubranih plodova koje je potrošio, otuđio, kao i vrijednost plodova koje je propustio da ubere. (3) Nesavjestan posjednik dužan je nadoknaditi štetu nastalu pogoršanjem ili propašću stvari, osim ako bi ta šteta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika. (4) Nesavjestan posjednik ima pravo zahtijevati naknadu nužnih troškova koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega. (5) Nesavjestan posjednik ima pravo zahtijevati naknadu korisnih troškova samo ako su korisni za vlasnika. (6) Nesavjestan posjednik nema pravo na naknadu troškova koje je učinio radi svog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari osim ako je njena vrijednost povećana za vlasnika. Ako se ono što je učinjeno radi zadovoljstva ili uljepšanja stvari može odvojiti od stvari bez njenog oštećenja, nesavjestan posjednik ima pravo da to odvoji i zadrži za sebe. (7) Savjestan posjednik postaje nesavjestan od trenutka kada mu je tužba dostavljena, ali vlasnik može dokazivati da je savjestan posjednik postao nesavjestan i prije dostavljanja tužbe. (8) Potraživanje vlasnika, odnosno nesavjesnog posjednika zastarijevaju u roku od tri godine od dana predaje stvari vlasniku. Član 131. Tužba iz pretpostavljenog vlasništva (1) Savjesni posjednik individualno određene stvari, koji je tu stvar stekao na osnovu podobnom za sticanje prava vlasništva i na zakonit način (pretpostavljeni vlasnik) ima pravo da zahtijeva povrat stvari i od savjesnog posjednika kod kojeg se ta stvar nalazi bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu. (2) Kada se dvije osobe smatraju pretpostavljenim vlasnicima iste stvari, jači pravni osnov ima osoba koja može dokazati nesumnjivog prethodnika, a ako obje osobe to mogu, ili ne može ni jedna, jači pravni osnov ima osoba koja je stvar stekla teretno u odnosu na osobu koja je stvar stekla besteretno. Ako su pravni osnovi ovih osoba iste jačine, prvenstvo prava ima osoba kod koje se stvar nalazi, odnosno osoba kojoj je stvar prvoj predana. (3) Pretpostavljeni vlasnik treba da dokaže činjenice na osnovu kojih se pretpostavlja njegovo vlasništvo, kao i da je stvar koju zahtijeva u posjedu tuženog. (4) Pretpostavka vlasništva ne djeluje u korist osobe koja nije bila savjesni posjednik. (5) Na odnose pretpostavljenog vlasnika i savjesnog i nesavjesnog posjednika na odgovarajući način primjenjuju se odredbe čl. 127. do 129. ovog zakona. Član 132. Tužba na prestanak uznemiravanja (1) Ako treće osoba protupravno uznemirava vlasnika ili pretpostavljenog vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, on ima pravo da tužbom zahtijeva da to uznemiravanje prestane. (2) Kada je uznemiravanjem iz stava 1. ovog člana prouzrokavana šteta, vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik ima pravo da zahtijeva naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete. (3) Vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo, a pretpostavljeni vlasnik činjenice na osnovu kojih se pretpostavlja njegovo vlasništvo kao i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlaštenja u pogledu stvari. Ukoliko tuženi tvrdi da ima pravo preduzimati radnje kojima se uznemirava vlasnik, dužan je to dokazati. Broj 66 - Strana 74 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. Član 133. Zaštita suvlasnika odnosno zajedničara Suvlasnik odnosno zajedničar ima pravo na tužbu za zaštitu prava vlasništva na cijelu stvar, a suvlasnik ima pravo i na tužbu za zaštitu svog prava vlasništva na dijelu stvari. 2. Prestanak prava vlasništva Član 134. Propast stvari Pravo vlasništva prestaje propašću stvari. Na ostatku propale stvari vlasnik zadržava pravo vlasništva. Član 135. Priraštaj na tuđoj stvari Pravo vlasništva prestaje i kad stvar priraste drugoj stvari tako da postane njezinim dijelom koji nije od nje pravno odvojen niti se može faktički odvojiti bez nesrazmjernih troškova. Član 136. Tuđe sticanje Pravo vlasništva prestaje kad druga osoba stekne pravo vlasništva na tu stvar. Član 137. Odricanje od prava vlasništva (1) Pravo vlasništva pokretnina prestaje napuštanjem posjeda stvari. Stvar se smatra napuštenom kad njen vlasnik na nesumnjiv način i slobodno izrazi volju da ne želi više da je ima u vlasništvu. (2) Vlasnik nekretnine se može odreći svog prava vlasništva izjavom o odricanju datom u formi propisanoj za zemljišnoknjižni upis. (3) Odricanjem pravo vlasništva na nekretnini prestaje brisanjem u zemljišnoj knjizi, ako zakon ne određuje drugačije. (4) Odricanje nije punovažno ukoliko je nekretnina opterećena, izuzev ako je u pitanju opterećenje stvarnom služnošću. (5) Brisanjem prava vlasništva dosadašnjeg vlasnika u zemljišnoj knjizi nekretnina postaje vlasništvo općine na čijoj teritoriji se nalazi, ako zakonom nije drugačije uređeno. Član 138. Prestanak na osnovu zakona (1) Pravo vlasništva prestaje na način određen zakonom. (2) Kad pravo vlasništva nekretnine na osnovu posebnog zakona prestane bez brisanja u zemljišnoj knjizi, takav prestanak prava vlasništva ne može ići na štetu onih koji za njega nisu znali niti su to morali znati, pri čemu se nikome ne može prigovoriti što nije istraživao vanknjižno stanje. Dio treći OGRANIČENA STVARNA PRAVA Glava I. ZALOŽNO PRAVO 1. Pojam založnog prava Član 139. Općenito (1) Založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari ili pravu (zalogu) koje daje ovlaštenje svom nosiocu (založnom vjerovniku) da određenu tražbinu, ukoliko mu ne bude ispunjena nakon dospijeća, namiri iz vrijednosti te stvari, a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti. (2) Založnim pravom može biti opterećena pojedinačno određena pokretna ili nepokretna stvar podobna za unovčenje, kao i idealni dio takve stvari. (3) Založnim pravom može biti opterećeno pojedinačno određeno imovinsko pravo koje je prikladno da vjerovnik iz njega namiri svoju tražbinu, ako zakonom nije drugačije određeno. (4) Založnim pravom može biti opterećeno više nekretnina upisanih u različite zemljišnoknjižne uloške kao da su sve zajedno jedna stvar (zajednička, simultana hipoteka). (5) Pravo na plodove koje stvar daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa (najamnine, zakupnine i sl.) može biti samostalnim zalogom. (6) Sa zalogom su ujedno opterećene i sve njegove pripadnosti, ako nije nešto drugo određeno. Član 140. Neodvojivost, neprenosivost, podzalog (1) Založno pravo ne može se odvojiti od zaloga koji opterećuje, pa ko na bilo kojem pravnom osnovu stekne zalog, stekao ga je opterećenog založnim pravom, ako zakonom nije drugačije određeno. (2) Otuđenje i naslijeđivanje založnog prava moguće je samo zajedno s tražbinom koju osigurava. (3) Založno pravo ne može se prenijeti s jednoga zaloga na drugi, ako nije nešto drugo određeno. (4) Založno pravo se može opteretiti podzalogom. Za podzalog vrijedi na odgovarajući način ono što i za zalog, ako nešto drugo zakonom nije određeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi podzaloga. Član 141. Tražbina i založno pravo (1) Tražbina osigurana založnim pravom mora biti novčana ili odrediva u novcu. (2) Tražbina mora biti određena. Tražbina je dovoljno određena ukoliko su određeni vjerovnik i dužnik, pravni osnov i visina, ili barem najviši iznos do kojega se osigurava zalogom. (3) Založnim se pravom može osigurati postojeća tražbina i tražbina koja bi tek nastala nakon nekoga vremena ili nakon ispunjenja nekoga uvjeta, ako ta tražbina ispunjava pretpostavke iz stava 1. ovoga člana. (4) Založno pravo pored glavne tražbine osigurava i namirenje sporednih tražbina, kamata, troškova za očuvanje stvari i troškova naplate tražbine. (5) Založno pravo osigurava namirenje iz vrijednosti zaloga određene tražbine kao cjeline, uključivši sve njezine pripadnosti, pa se opterećenje zaloga ne smanjuje sa smanjenjem tražbine, ako nije nešto drugo određeno zakonom ili sporazumom stranaka. (6) Ako se zalog podijeli, založno pravo nastavlja teretiti ono na što se zalog podijelio ili se od njega odvojilo. Ako se otuđi dio nekretnine koji je manji od jedne petine tražbine, vjerovnik se ne može protiviti otuđenju i oslobađanju tog dijela nekretnine od založnog prava, ukoliko založni dužnik daje odgovarajuće osiguranje za taj dio ili ostatak nekretnine pruža dovoljno osiguranje. (7) Ako zalog propadne pa umjesto njega nastane pravo koje ga nadomješta (pravo na naknadu, na iznos osiguranja i dr.), založno pravo traje i dalje na tom pravu. (8) Ako je založno pravo osnovano tako da osigurava namirenje određene tražbine iz vrijednosti više nekretnina kao jednoga zaloga (zajednička, simultana hipoteka), založni vjerovnik može slobodno birati odakle će namirivati svoju tražbinu, ako nije nešto drugo određeno. (9) Ako se smanji potraživanje sud će na prijedlog založnog dužnika dopustiti da se založno pravo ograniči na jedan ili više predmeta zaloga koji su dovoljni za osiguranje preostalog potraživanja. Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 75 Član 142. Prednost pri namirenju (1) Tražbina osigurana založnim pravom ima pri namirivanju iz vrijednosti zaloga prednost pred svim tražbinama koje nisu osigurane založnim pravima na tom zalogu, ako nije nešto drugo zakonom određeno. (2) Ako je zalog opterećen s više založnih prava, prednost pri namirivanju ima ona tražbina koja je ispred ostalih u prvenstvenom redu. (3) Mjesto u prvenstvenom redu određuje se prema trenutku nastanka založnog prava, ako zakonom nije drugačije određeno. (4) Prvenstveni red hipoteka i pretpostavke pod kojima je moguće valjano ustupiti mjesto u prvenstvenom redu određuju se pravilima zemljišnoknjižnoga prava. Član 143. Založno pravo kao hipoteka Hipoteku kao založno pravo moguće je osnovati jedino na nekretninama, ukoliko zakonom nije drugačije određeno. Član 144. Registarsko založno pravo (1) Na pokretnim stvarima i pravima može se osnovati založno pravo upisom u registar zaloga pod pretpostavkama i na način određen posebnim zakonom (registarsko založno pravo). (2) Na založno pravo osnovano na pokretnim stvarima i pravima primjenjuju se na odgovarajući način i odredbe ovoga Zakona koje uređuju založno pravo na nekretninama, ako nisu suprotne posebnim zakonskim odredbama, ni naravi tog prava. 2. Osnivanje založnog prava Član 145. Oblici osnivanja založnog prava (1) Založno pravo osniva se na određenoj stvari ili pravu kao zalogu na osnovu pravnog posla (dobrovoljno založno pravo), sudske odluke (sudsko založno pravo) ili zakona (zakonsko založno pravo). (2) Založno pravo je osnovano kad su ispunjeni zakonom propisani uvjeti. a) Dobrovoljno založno pravo Član 146. Način osnivanja (1) Dobrovoljno založno pravo osniva se na osnovu pravnog posla, kome je cilj uspostava založnog prava na određenoj stvari ili pravu radi osiguranja namirenja određene tražbine. (2) Suvlasnik svoj idealni dio stvari ili prava može dati u zalog bez saglasnosti ostalih. (3) Kad je stvar ili pravo koje se zalaže u zajedničkom vlasništvu svi zajedničari moraju dati saglasnost za davanje stvari ili prava u zalog. Član 147. Ugovor o davanju u zalog (1) Ugovorom o davanju u zalog, odnosno ugovorom o hipoteci, dužnik ili neko treći (zalogodavac) obavezuje se da će radi osnivanja založnog prava, predati vjerovniku određenu pokretnu stvar u zalog, ili će mu dopustiti da svoje založno pravo upiše u javni registar kao teret određene stvari, ili će mu prenijeti neko pravo radi osiguranja. Druga strana se pri tome obavezuje da će čuvati pokretni zalog i čim njegova tražbina prestane, vratiti ga zalogodavcu, ili će učiniti što je potrebno da bi se izbrisalo založno pravo iz javnog registra, ili će mu natrag prenijeti pravo. (2) Ništave su sve odredbe ugovora suprotne naravi zaloga i one tražbine koja bi trebala biti osigurana založnim pravom. (3) Ništave su odredbe ugovora da će zalog preći u vjerovnikovo vlasništvo ako dug ne bi bio plaćen u određeno vrijeme, da dužnik ne može zalog nikad iskupiti ili da ne može nikom drugom dopustiti da osnuje založno pravo na istom zalogu, ili da vjerovnik ne bi niti nakon dospijeća tražbine smio zahtijevati prodaju zaloga. (4) Ništave su i odredbe da vjerovnik može po svojoj volji ili po unaprijed određenoj cijeni otuđiti zalog ili ga zadržati za sebe, osim ako zalog ima propisanu cijenu ili ako je određena na osnovu procjene vještaka. (5) Ugovor o davanju u zalog nekretnine (ugovor o hipoteci) mora biti u formi notarski obrađene isprave. Član 148. Način sticanja založnog prava na pokretnim stvarima Založno pravo stiče se predajom pokretne stvari založnom vjerovniku na način propisan u članu 109. ovoga zakona, i to vidljivim obilježavanjem ako je založni dužnik zadržao neposredni posjed. Član 149. Način sticanja založnog prava na nekretninama (1) Dobrovoljno založno pravo na nekretnini (dobrovoljna ugovorna hipoteka) i na pravu koje je izjednačeno s nekretninom vjerovnik stiče uknjižbom toga prava u zemljišnu knjigu, ako zakonom nije šta drugačije određeno. (2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljišnoknjižno pravo zahtijeva za uknjižbu, a zatražena je uknjižba založnog prava na nekretnini, ono će se osnovati predbilježbom ako su ispunjene pretpostavke pod kojim ta pravila dopuštaju predbilježbu. (3) Odredbe ovog zakona o osnivanju dobrovoljnog ugovornog založnog prava na nekretninama upisom u zemljišnu knjigu na odgovarajući način se primjenjuju i na promjene i prestanak založnog prava na nekretninama do kojih dolazi na osnovu pravnih poslova. Član 150. Način sticanja založnog prava na pravima (1) Dobrovoljno založno pravo na vrijednosnim papirima koji glase na donosioca vjerovnik stiče jednako kao i na pokretnim stvarima, na papirima po naredbi založnim indosamentom, na papirima koji glase na ime, kao i na tražbinama putem ustupanja radi osiguranja i obavještavanjem dužnika o tom ustupanju. (2) Dobrovoljno založno pravo na ostalim pravima stiče se na način koji je predviđen za prijenos tih prava, ako zakonom nije što drugačije određeno. b) Osnivanje sudskog i zakonskog založnog prava Član 151. Osnivanje prisilnog sudskoga založnog prava (1) Prisilno sudsko založno pravo osniva se na osnovu odluke suda donesene u postupku prisilnog osiguranja tražbine. (2) Ko na nekretnini stekne založno pravo na osnovu odluke suda, ishoditi će upis stečenog prava u zemljišnu knjigu. Član 152. Osnivanje zakonskog založnog prava (1) Zakonsko založno pravo osniva se prema odredbama predviđenim posebnim zakonom. (2) Zakonsko založno pravo na nekretnini upisati će se u zemljišnu knjigu na zahtjev založnoga vjerovnika. Broj 66 - Strana 76 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. c) Osnivanje podzaložnog prava Član 153. Dobrovoljno podzaložno pravo i nadhipoteka (1) Založni vjerovnik može založenu pokretnu stvar koju posjeduje dalje založiti u granicama svog prava, a na pravnoj osnovi i na način određen za osnivanje dobrovoljnog založnog prava (podzaložno pravo). (2) Vjerovnik tražbine osigurane založnim pravom na nekretnini može, u granicama svog prava na namirenje iz te nekretnine, osnovati na postojećem založnom pravu (hipoteci) novo založno pravo u korist treće osobe (nadhipoteka), uz pismeno obavještavanje založnog dužnika. (3) U slučaju da je založni dužnik obaviješten da je zalog dalje založen podzaložnom vjerovniku odnosno sticaocu nadhipoteke, može podmiriti dug svom vjerovniku samo ako na to pristane imalac podzaložnog prava odnosno nadhipoteke, ili uz polaganje duga u sud. U protivnom zalog ostaje založen za podzaložnog odnosno nadhipotekarnog vjerovnika. (4) U slučaju postojanja protivljenja založnog dužnika ili zalogodavca za davanje zaloga u podzalog, založni će vjerovnik odgovarati i za slučajnu propast, i oštećenja zaloga do kojih inače ne bi došlo. Član 154. Sudsko i zakonsko podzaložno pravo (1) Na osnovu sudske odluke, a na način kako se osniva sudsko založno pravo, osniva se prisilno sudsko podzaložno pravo koje osigurava tražbinu založnog vjerovnika. (2) Zakonsko podzaložno pravo osniva se ispunjenjem uvjeta propisanim za osnivanje zakonskog založnog prava u skladu sa posebnim zakonom. Zakonsko podzaložno pravo na nekretnini upisat će se u zemljišnu knjigu na zahtjev založnog vjerovnika. d) Zaštita povjerenja vjerovnika Član 155. Zaštita povjerenja (1) Vjerovnik koji ima pravni osnov za sticanje dobrovoljnog založnog prava i koji je dobio u zalog tuđu pokretnu stvar bez pristanka vlasnika, stekao je založno pravo ako su ispunjeni uvjeti za sticanje prava vlasništva na toj stvari. (2) Pravilo iz stava 1. ovog člana primjenjuje se i u slučaju dobijanja u zalog vrijednosnog papira na donosioca. 3. Prava i obaveze vjerovnika Član 156. Prenos tražbine Ukoliko se tražbina, osigurana založnim pravom, prenese po bilo kojem pravnom osnovu na drugu osobu, s time se ujedno prenosi i to založno pravo, osim ako nije bilo drugačije određeno. Član 157. Zaštita prava na zalogu Založni vjerovnik je ovlašten svakome postavljati sve zahtjeve potrebne radi zaštite svog prava na zalogu. Član 158. Pravo na posjed (1) Založni vjerovnik ima na osnovu svog dobrovoljnog založnog prava na pokretnoj stvari pravo posjedovati tu stvar. (2) Založni vjerovnik ima pravo na neposredni posjed zaloga ukoliko nije nešto drugo određeno. (3) Ako je stvar u trenutku sticanja založnog prava bila založena nekom drugom, založnom vjerovniku pripada posredni posjed te stvari, sve dok stvar neposredno posjeduje onaj koji je prije stekao založno pravo na njoj. (4) Založni vjerovnik čija je tražbina osigurana sudskim, zakonskim ili registarskim založnim pravom na pokretnoj stvari nema pravo na posjed stvari. Član 159. Čuvanje i povrat zaloga (1) Založni vjerovnik obavezan je zalog koji posjeduje čuvati pažnjom dobrog domaćina odnosno dobrog privrednika, a u suprotnom odgovara za štetu. (2) Založni vjerovnik je ovlašten upotrebljavati zalog koji posjeduje i dati ga drugom na upotrebu samo ako mu je to dopustio založni dužnik, ili je to nužno da bi ispunjavao svoju dužnost čuvanja zaloga. (3) Kad prestane tražbina koja je osigurana zalogom, založni vjerovnik je dužan zalog bez odgađanja vratiti onome od koga ga je primio u posjed. (4) Ako je založnom dužniku nužno da zalog ima u svom neposrednom posjedu može i prije nego što prestane tražbina, zahtijevati vraćanje zaloga, kada u zamjenu da neki drugi zalog koji po vrijednosti odgovara prvobitnoj založenoj stvari. Član 160. Uzimanje iz vjerovnikova posjeda Založni dužnik može zahtijevati putem suda da se zalog oduzme iz neposrednog posjeda založnog vjerovnika te se preda nekoj trećoj osobi da ga čuva za račun vjerovnika kao posrednog posjednika, ako založni vjerovnik ne čuva zalog pažnjom dobrog domaćina odnosno dobrog privrednika, ako ga neovlašteno upotrebljava ili ga je neovlašteno dao drugom na upotrebu, ili je za sebe uzeo plodove i druge koristi od zaloga iako se obavezao da to neće činiti. Član 161. Plodovi zaloga (1) Plodovi i druge koristi od založene stvari pripadaju založnom dužniku. (2) Založni vjerovnik koji neposredno posjeduje založenu stvar ovlašten je plodove i druge koristi od te stvari ubrati za sebe. (3) Plodovi koje je za sebe ubrao založni vjerovnik postaju time njegovo vlasništvo, a njihova se vrijednost prebija s njegovom tražbinom, i to u prvom redu s troškovima na čiju naknadu vjerovnik ima pravo, zatim s kamatama koje mu duguje dužnik, te konačno s glavnicom. Član 162. Nužna prodaja zaloga Ako se založna pokretna stvar koju je založni vjerovnik dobio u zalog kvari ili gubi na vrijednosti, pa postoji opasnost da zalog postane nedovoljan za osiguranje tražbine založnoga vjerovnika, založni dužnik ima pravo zahtijevati od suda da se zalog odmah proda na javnoj prodaji odnosno po tržišnoj cijeni te dovoljan dio cijene položi kod suda radi osiguranja vjerovnikove tražbine. Član 163. Skriveni nedostaci Ukoliko bi zalog imao neki stvarni ili pravni nedostatak za koji vjerovnik u trenutku sticanja založnog prava nije znao niti trebao znati, a zbog kojeg zalog nije dovoljno osiguranje za namirenje tražbine, založni je vjerovnik ovlašten zahtijevati otklanjanje nedostatka od zalogodavca ili davanje drugog odgovarajućeg zaloga. Član 164. Založno pravo bez posjeda (1) Vjerovnik tražbine osigurane založnim pravom na nekretnini (hipotekarni vjerovnik) nema pravo na posjed založene nekretnine, niti ima pravo ubirati i prisvajati Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 77 njezine plodove i druge koristi od nje, ili bilo kako upotrebljavati tu nekretninu. (2) Odredba ugovora ili drugog pravnoga posla suprotna stavu 1. ovoga člana je ništava. (3) Pravni položaj vjerovnika čija je tražbina osigurana založnim pravom na nekretnini, na odgovarajući se način primjenjuje i na vjerovnika čija je tražbina osigurana sudskim ili zakonskim založnim pravom na pokretnoj stvari, ili koji ima registarsko založno pravo. Član 165. Održavanje vrijednosti zaloga Ako hipotekarni dužnik čini nešto što bi ugrozilo vrijednost nekretnine opterećene hipotekom, hipotekarni vjerovnik ima pravo zahtijevati da hipotekarni dužnik propusti to činiti. U slučaju da hipotekarni dužnik ne odustaje od takvog činjenja, hipotekarni vjerovnik bi mogao i prije dospijeća zahtijevati prisilnu naplatu hipotekom osigurane tražbine. Član 166. Civilni plodovi nekretnine kao zalog (1) Kad je založnom vjerovniku založeno samo pravo na plodove koje nekretnina daje na osnovu kakvog pravnoga odnosa, on ih ima pravo ubrati. (2) Vrijednost ubranih plodova prebija se s tražbinom založnog vjerovnika. Pri tome se u prvom redu prebijaju svi troškovi na čiju naknadu ima pravo, zatim kamate koje mu duguje dužnik, te konačno glavnica. Član 167. Ovlasti u pogledu zaloga prava (1) Založni vjerovnik koji ima u zalogu nečije pravo izjednačeno s pokretnom stvari, ima u pogledu toga prava ovlasti i dužnosti poput onih koje bi imao da mu je založena pokretna stvar, ako nije nešto drugačije zakonom određeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi zaloga prava. (2) Založni vjerovnik koji ima u zalogu nečije pravo izjednačeno s nekretninom, ima u pogledu tog prava ovlasti i dužnosti poput onih koje bi imao da mu je založena nekretnina, ako nije nešto drugačije zakonom određeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi zaloga prava. (3) Kad založena tražbina dospije za ispunjenje, založni vjerovnik je dužan učiniti što je potrebno da je dužnik ispuni i primiti ispunjenje. 4. Namirenje založnog vjerovnika Član 168. Pravo na namirenje založnog vjerovnika (1) Založni vjerovnik je ovlašten ostvarivati svoje pravo na namirenje tražbine iz vrijednosti zaloga, ukoliko se zalogom osigurana tražbina ne ispuni o dospijeću. (2) Pravo na namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga ostvaruje založni vjerovnik putem suda, na zakonom propisan način. (3) Založni dužnik ima pravo od vlasnika založene stvari, a i od svakoga trećega, zahtijevati da trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene stvari, ako nije nešto drugačije zakonom određeno. (4) Založni vjerovnik može, bio njegov dužnik vlasnik zaloga ili ne, po svojoj volji izabrati hoće li zahtijevati namirenje svoje tražbine ponajprije iz vrijednosti zaloga ili iz imovine svog dužnika, ili istodobno i zaloga i dužnikove imovine. (5) Ako založni vjerovnik zahtijeva namirenje iz vrijednosti zaloga, ali ne uspije u cijelosti prodajom zaloga namiriti svoju tražbinu, dužnik mu ostaje dužan razliku koju će namiriti iz ostale imovine dužnika. Proda li se zalog za veći iznos od vjerovnikove tražbine, ostvareni višak pripada dužniku. (6) Ako se na založenoj stvari provodi postupak prisilnog namirenja druge tražbine, založni vjerovnik ima ovlaštenje otkupa tražbine zbog koje se provodi taj postupak do početka javne prodaje, u skladu sa zakonom o izvršnom postupku. (7) Ako založena stvar ili pravo daje plodove ili druge koristi iz čije bi se vrijednosti mogla namiriti tražbina, založni vjerovnik ovlašten je zahtijevati od suda da uspostavi privremenu upravu zalogom i postavi upravnika koji će biti ovlašten da ubire te plodove, odnosno koristi i unovčava ih, te da dobivene iznose polaže u sud radi namirenja. Član 169. Namirenje vansudskim putem (1) Založni vjerovnik ovlašten je svoje pravo na namirenje osigurane tražbine ostvarivati vansudskim putem, ako je predmet založnog prava pokretna stvar ili pravo, a založni dužnik je u pisanom obliku dao izričito dopuštenje za takvo namirenje. (2) Ako je pokretna stvar ili pravo dato u zalog za osiguranje tražbine iz trgovačkoga posla, založni vjerovnik je ovlašten vansudskim putem, nakon dospjelosti tražbine, ostvarivati svoje pravo na namirenje iz vrijednosti zaloga, ako založni dužnik nije takvo namirivanje izričito isključio u trenutku osnivanja zaloga. Tu ovlast će ostvarivati putem javne prodaje u roku od osam dana od upozorenja učinjenog dužniku odnosno zalogodavcu, ako u datim okolnostima nije prikladniji drugi način. 5. Zaštita založnog prava Član 170. Tužba založnog vjerovnika Založni vjerovnik ima pravo da zahtijeva od vlasnika zaloga da prizna i trpi njegovo založno pravo, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na založenoj stvari, da propušta činiti na zalogu ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati i da od njega i svakog trećeg zahtijeva predaju stvari odnosno prestanak uznemiravanja. To pravo ne zastarijeva. Član 171. Tužba pretpostavljenog založnog vjerovnika Pravo na zaštitu svojega pretpostavljenoga založnoga prava ima i osoba koja u postupku pred sudom ili drugim nadležnim organom dokaže pravnu osnovu i istinit način svoga sticanja posjeda zaloga (pretpostavljeni založni vjerovnik). Član 172. Zaštita od povrede upisom u zemljišnu knjigu Založni vjerovnik ima pravo štititi se po pravilima zemljišnoknjižnog prava, ukoliko bi neko povrijedio založno pravo na nekretnini nevaljanim upisom u zemljišnu knjigu. 6. Prestanak založnog prava Član 173. Prestanak osigurane tražbine Založno pravo prestaje prestankom osigurane tražbine i sporednih tražbine kamata i troškova, ako nije nešto drugačije zakonom određeno. Član 174. Propast zaloga Založno pravo prestaje ukoliko je zalog propao, a nije nadomješten s drugom stvari ili pravom. Osigurana tražbina ostaje. Član 175. Gubitak posjeda založene stvari (1) Trajnim gubitkom posjeda založene pokretne stvari prestaje založno pravo. Broj 66 - Strana 78 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. (2) Privremenim gubitkom posjeda založene pokretne stvari ne prestaje založno pravo ukoliko se založni vjerovnik nije odrekao svoga založnoga prava i bezuvjetno vratio posjed zaloga dužniku. Član 176. Odricanje (1) Založno pravo prestaje valjanim odricanjem od strane založnoga vjerovnika. (2) Pojedini od više vjerovnika nedjeljive tražbine osigurane založnim pravom ne može se valjano odreći založnoga prava bez pristanka ostalih vjerovnika. (3) Založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi ili drugom javnom registru prestaje na osnovu izjave o odricanju u formi propisanoj za osnivanje brisanjem u zemljišnoj knjizi ili drugom javnom registru. Član 177. Istek roka i ispunjenja raskidnog uvjeta (1) Ako je založno pravo ograničeno rokom ili raskidnim uvjetom prestalo zbog isteka roka ili ispunjenja uvjeta, založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi prestat će tek s brisanjem toga prava. (2) Izuzetno založno pravo na nekretnini neće prestati istekom roka ili ispunjenjem raskidnog uvjeta, ako založni vjerovnik nije znao niti je iz zemljišne knjige morao znati za to ograničenje kad je sticao tražbinu osiguranu založnim pravom. Član 178. Prestanak pravnog svojstva založnog vjerovnika Založno pravo prestaje u slučaju da pravna osoba izgubi svojstvo koje je založni vjerovnik, a nema sveopćega pravnoga sljednika. Član 179. Konsolidacija i sjedinjenje (1) Kada je ista osoba postala nosilac prava vlasništva i nosilac založnog prava na istoj stvari prestaje založno pravo. (2) Kada dođe do sjedinjenja potraživanja i duga u jednoj osobi prestaje založno pravo. Član 180. Prestanak hipoteke Ako je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi, prestat će tek brisanjem, ako zakonom nije drugačije određeno. Član 181. Raspolaganje neizbrisanom hipotekom (1) Vlasnik hipotekom opterećene nekretnine može, na osnovu priznanice ili druge isprave koja dokazuje prestanak tražbine osigurane tom hipotekom, prenijeti hipoteku na novu tražbinu koja nije veća od upisane hipoteke koja nije brisana. (2) Vlasnik se ne može odreći prava raspolaganja hipotekom iz stava 1. ovoga člana pri osnivanju hipoteke. Iako se vlasnik nekome obavezao ishoditi brisanje određene hipoteke, i to je u zemljišnoj knjizi zabilježeno kod te hipoteke, on ipak ne može njome raspolagati. (3) Ako se nakon prestanka hipotekom osigurane tražbine koja nije brisana u zemljišnoj knjizi proda nekretnina u izvršnom postupku radi namirenja novčane tražbine drugih vjerovnika ili se nad njom uspostavi prisilna uprava, neće se uzimati u obzir iako nije izbrisana. (4) Ako hipotekom osigurana tražbina još postoji prema trećoj osobi, ili ako vlasniku pripada naknada za ispunjenje te tražbine, vlasniku će samo u tom slučaju pripasti pravo na dio prodajne cijene. Član 182. Zabilježba zadržavanja prvenstvenog reda (1) Vlasnik može u slučaju brisanja hipoteke istodobno ishoditi u zemljišnoj knjizi zabilježbu s kojom je za upis nove hipoteke do visine izbrisane zadržan prvenstveni red za vrijeme od tri godine od odobrenja te zabilježbe. Ukoliko bi se vlasništvo promijenilo, to zadržavanje bi djelovalo i u korist novoga vlasnika, ali se u slučaju prisilne javne dražbe te nekretnine to zadržavanje ne bi uzelo u obzir, ako ne bi bilo iskorišteno prije zabilježbe rješenja kojim je dopuštena pljenidba na toj nekretnini radi naplate nečije novčane tražbine. (2) Vlasnik nekretnine može zahtijevati upis hipoteke za novu tražbinu u prvenstvenom redu i do visine hipoteke kojom je nekretnina opterećena, ali s ograničenjem da će nova hipoteka imati pravni učinak jedino ako se brisanje stare hipoteke uknjiži u roku od godine dana od odobrenja upisa nove hipoteke. (3) Ako ne bude zatraženo brisanje stare hipoteke ili ono ne bude dopušteno u roku iz stava 2. ovoga člana, prestat će nova hipoteka čim protekne rok te će se ona, zajedno sa svim upisima koji se na nju odnose, brisati po službenoj dužnosti. Hipotekarni dužnik te vjerovnik u čiju korist je upisana nova hipoteka ovlašteni su tražiti brisanje stare hipoteke. (4) Hipoteka koja je upisana na mjestu starije opterećene hipoteke u prvenstvenom redu imat će pravni učinak jedino uz daljnji uvjet, da se taj teret izbriše ili s pristankom sudionika prenese na novu hipoteku koja je upisana na njezinu mjestu. Ako starija hipoteka tereti više nekretnina zajednički (simultano), nova dobiva pravni učinak jedino uz daljnji uvjet da se starija hipoteka izbriše na svim nekretninama koje tereti. (5) Odredbe ovoga člana primjenjivat će se na odgovarajući način i u slučaju kad bi nova tražbina trebala stupiti na mjesto dviju ili više hipotekarnih tražbina koje u prvenstvenom redu dolaze neposredno jedna iza druge. Član 183. Amortizacija Prestanak založnog prava na nekretninama nastaje ukinućem na osnovu odluke zemljišnoknjižnog suda brisanjem iz zemljišne knjige. Član 184. Postupak amortizacije i brisanje hipoteke (1) Vlasnik hipotekom opterećene nekretnine, a isto tako i svaki zajednički vlasnik ili suvlasnik, mogu zahtijevati da zemljišnoknjižni sud pokrene postupak radi amortizacije i brisanja hipotekarne tražbine: 1) ako je proteklo najmanje trideset godina od uknjižbe hipotekarne tražbine, a u slučaju kad ima daljnjih upisa koji se odnose na nju - od posljednjega od tih upisa; 2) ako nije moguće pronaći ni one koji su prema upisima ovlašteni, ni njihove pravne sljednike, i 3) ako kroz ovo vrijeme nisu zahtijevani niti primljeni glavnica ni kamate, niti se pravo na koji drugi način ostvarivalo. (2) Ako zemljišnoknjižni sud nađe da postoji vjerojatnost da prijedlogu treba udovoljiti i da podnosilac ima pravni interes za to, pozvat će oglasom da se prijave svi koji smatraju da imaju prava na hipotekarnoj tražbini ili glede nje. (3) U oglasu će se točno označiti uknjižba hipoteke sa svim upisima koji se na nju odnose i odrediti rok od godinu dana Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 79 za prijavu, uz navod posljednjega kalendarskog dana za podnošenje prijave. (4) Oglas će se objaviti u službenom glasilu i na oglasnoj ploči suda, a po potrebi i na drugi prikladan način. (5) Protekne li oglasni rok bezuspješno, zemljišnoknjižni sud će dopustiti amortizaciju hipotekarne tražbine te će odrediti brisanje hipoteke i drugih upisa koji se na nju odnose. (6) Bude li u oglasnom roku podnesena prijava glede prava čija se amortizacija zahtijeva, sud će obavijestiti onoga koji zahtijeva amortizaciju, te ga uputiti na parnicu o postojanju hipotekarne tražbine, i obustaviti postupak amortizacije. Član 185. Prestanak sudskoga i zakonskoga založnog prava (1) Prisilno založno pravo prestaje pravosnažnošću rješenja koja ukidaju provedene radnje i mjere kojima je to pravo bilo zasnovano, a ako je u tom postupku provedeno namirenje – pravosnažnošću rješenja o namirenju, s time da hipoteka prestaje brisanjem iz zemljišnih knjiga. (2) Zakonsko založno pravo prestaje kao i dobrovoljno, a i prestankom okolnosti zbog kojih je na osnovu zakona osnovano, ako nije nešto drugačije zakonom određeno. Glava II ZEMLJIŠNI DUG Član 186. Pojam (1) Zemljišni dug je ograničeno stvarno pravo kojim se opterećuje nekretnina na način, da se onome u čiju korist je nekretnina opterećena isplati određeni novčani iznos iz vrijednosti nekretnine, a svagdašnji vlasnik nekretnine je to dužan trpjeti. (2) Zemljišni dug se može osnovati u korist vlasnika opterećene nekretnine (vlasnički zemljišni dug) ili u korist treće osobe (nevlasnički zemljišni dug). Član 187. Neakcesornost zemljišnog duga Zemljišni dug ne ovisi od postojanja ili valjanosti potraživanja. Član 188. Primjena odredaba o hipoteci Na zemljišni dug se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o hipoteci, ukoliko to nije u suprotnosti sa neakcesornom prirodom zemljišnog duga i ukoliko ovim zakonom nije nešto drugo određeno. Član 189. Predmet zemljišnog duga (1) Zemljišnim dugom može se opteretiti nekretnina, suvlasnički dio u nekretnini uključujući i etažno vlasništvo, pravo građenja, kao i suvlasnički udio u pravu građenja i vlasništvo na posebnom dijelu zasnovano na pravu građenja. (2) Ukoliko je sa vlasništvom na nekretnini povezano pravo na periodična davanja, zemljišni dug se proteže i na ta davanja. (3) Ukoliko je nekretenina opterećena zemljišnim dugom osigurana, zemljišni se dug kod nastupanja osiguranog slučaja proteže na osiguranu sumu. Zahtjev prema osiguravaocu prestaje ako osigurani predmet bude ponovo uspostavljen ili zamijenjen. Član 190. Osnivanje zemljišnog duga (1) Zemljišni dug se osniva na osnovu izjave volje koju je vlasnik nekretnine koja se opterećuje dao u formi notarski obrađene isprave, a nastaje upisom u zemljišnu knjigu. (2) U zemljišnu knjigu se upisuje visina, dospjelost i kamata zemljišnog duga. Član 191. Pismo zemljišnog duga (1) Zemljišni dug se može osnovati bez izdavanja pisma zemljišnog duga (knjižni zemljišni dug) ili uz izdavanje pisma zemljišnog duga (zemljišni dug uz pismo). (2) Pismo zemljišnog duga izdaje sud nadležan za vođenje zemljišne knjige nakon što je izvršena uknjižba zemljišnog duga. (3) Pismo zemljišnog duga je vrijednosni papir po naredbi, koji mora sadržavati naziv suda koji ga izdaje, vrijeme izdavanja i pečat suda, a osim toga i ime osnivača, točnu zemljišnoknjižnu oznaku opterećene nekretnine, te sve ostale podatke koji se odnose na zemljišni dug. (4) U slučaju da se sadržina pisma i zemljišne knjige ne podudaraju važi ono što je upisano u pismu. (5) Ukoliko je pismo zemljišnog duga nestalo, zatureno ili uništeno provodi se amortizacioni postupak. Član 192. Prijenos zemljišnog duga (1) Ako drugačije nije određeno, zemljišni dug se može prenositi. Ograničenja prijenosa moraju biti upisana u zemljišnu knjigu. (2) Za prijenos je potrebna izjava o ustupanju zemljišnog duga od strane imaoca zemljišnog duga koja mora biti notarski ovjerena, kao i upis u zemljišnu knjigu. Ukoliko se radi o zemljišnom dugu uz pismo upis u zemljišnu knjigu zamjenjuje predaja pisma zemljišnog duga. (3) Prijenos i zalaganje zemljišnog duga mogu se vršiti nezavisno o prijenosu ili zalaganju potraživanja. (4) Dospjele kamate se ustupaju po općim pravilima za ustupanje potraživanja. Član 193. Prigovori vlasnika opterećene nekretnine (1) Ukoliko je zemljišni dug osnovan u svrhu osiguranja potraživanja (osiguravajući zemljišni dug) ili je prvobitni vlasnički zemljišni dug prenesen u svrhu osiguranja potraživanja vlasnik opterećene nekretnine nije dužan platiti veći iznos od iznosa osiguranog potraživanja. On može prvobitnom imaocu zemljišnog duga isticati i druge prigovore iz osiguranog potraživanja. (2) Ukoliko je zemljišni dug ustupljen trećoj osobi tada vlasnik opterećene nepokretnosti može istaći prigovor iz stava 1. ovog člana samo ako je treći znao ili mogao znati da je zemljišni dug osnovan za osiguranje potraživanja. Član 194. Plaćanje zemljišnog duga (1) Vlasnik nekretnine po dospijeću zemljišnog duga mora platiti određen novčani iznos zakonitom imaocu zemljišnog pisma. (2) Vlasnik nekretnine koji je isplatio potraživanje osigurano zemljišnim dugom može zahtijevati da mu imalac zemljišnog duga prenese zemljišni dug, čime zemljišni dug postaje vlasnički zemljišni dug ili da povjerilac da izjavu za brisanje zemljišnog duga u zemljišnoj knjizi. (3) Vjerovnici sa slabijim rangom prvenstva mogu ugovoriti sa vlasnikom nekretnine da će u slučaju isplate potraživanja osiguranog zemljišnim dugom od strane vlasnika na njih preći zahtjev za prijenos zemljišnog duga. Ovaj sporazum se može upisati u zemljišne knjige. (4) Ukoliko je vlasnik djelimično isplatio povjerioca na njega prelazi samo odgovarajući dio zemljišnog duga, a koji ima rang iza zemljišnog duga koji pripada imaocu zemljišnog duga. Vlasnik u tom slučaju nema pravo na predaju pisma, ali može zahtjevati da se djelimična otplata upiše na pismu i u zemljišnoj knjizi. Broj 66 - Strana 80 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. (5) Davalac osiguravajućeg zemljišnog duga ne može se unaprijed odreći prava na povrat zemljišnog duga. Član 195. Prinudno namirenje Ukoliko je titular zemljišnog duga ujedno i vlasnik opterećene nekretnine on ne može pokrenuti izvršni postupak niti zahtijevati naplatu zemljišnog duga. Član 196. Ugovor o svrsi osiguranja (1) Ukoliko je zemljišni dug osnovan za osiguranje potraživanja dužnik ili vlasnik opterećene nepokretnosti (davalac osiguranja) i imalac zemljišnog duga (primalac osiguranja) mogu ugovorom o svrsi osiguranja urediti uvjete i pretpostavke pod kojima je imalac zemljišnog duga ovlašten tražiti ostvarenje svog prava. (2) Ugovor o svrsi osiguranja zaključuje se u pisanoj formi. Njegova sadržina se ne upisuje u zemljišnu knjigu. Član 197. Prestanak zemljišnog duga (1) Zemljišni dug prestaje brisanjem iz zemljišne knjige po zahtjevu vlasnika kome je prethodno predato pismo zemljišnog duga ili u skladu sa odredbom člana 194. stav 2. ovog zakona. (2) Zemljišni dug ne prestaja kada se u jednoj ličnosti ujedini svojstvo vlasnika i imaoca zemljišnog duga. Glava III SLUŽNOSTI 1. Općenito Član 198. Pojam (1) Služnost je ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari, koje ovlašćuje svoga nosioca da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar), a njen vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga u pogledu nje nešto propuštati. (2) Služnost ima sadržaj s kojim je osnovana, ako nije kasnije zakonom izmijenjen. Član 199. Osnivanje služnosti (1) Služnost se osniva pravnim poslom, odlukom suda ili drugog organa odnosno zakonom. (2) Ako se služnost osniva pravnim poslom, način na koji je nosilac prava služnosti ovlašten služiti se poslužnom stvari, određuje vlasnik svojom voljom ili sporazumom sa sticaocem. (3) Ako se služnost osniva na osnovu odluke suda ili drugoga nadležnog tijela vlasti, način na koji je nosilac prava služnosti ovlašten služiti se poslužnom stvari, određuje se tom odlukom. (4) Na osnovu pravnog posla služnost se stiče upisom u zemljišne knjige. (5) Služnost koja se osniva odlukom suda ili drugog organa, odnosno zakonom upisat će se u zemljišne knjige. a) Osnivanje na osnovu pravnoga posla Član 200. Pravni osnov (1) Na osnovu valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj sticanje služnosti osnivaju se prava služnosti izvođenjem iz vlasništva poslužne stvari, odnosno iz pripadanja prava koje je poslužna stvar, a na način određen zakonom. (2) Sadržaj služnosti određuje vlasnik poslužne stvari, odnosno nosilac prava koje je poslužna stvar svojom voljom, ili u sporazumu sa sticaocem pravnim poslom iz stava 1. ovoga člana. (3) Pravnim poslom iz stava 1. ovoga člana može se pravo služnosti ograničiti i opteretiti na svaki način koji je moguć, a nije nedopušten niti suprotan pravnoj naravi toga prava. (4) Pravni posao kojemu je cilj osnutak služnosti, osim što mora zadovoljavati opće pretpostavke za valjanost, treba biti i u pisanom obliku ako je poslužna stvar nekretnina. (5) Kad je nekretnina u vlasništvu nekolicine suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, samo svi oni saglasno mogu odrediti da se ona optereti služnošću. Član 201. Način osnivanja služnosti na nekretninama (1) Pravo služnosti na nekretnini osniva se uknjižbom toga prava u zemljišnoj knjizi kao tereta na poslužnoj nekretnini, osim ako zakon omogućuje da se služnost osnuje drukčije. (2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljišnoknjižno pravo zahtijeva za uknjižbu, a zatražena je uknjižba prava služnosti, predbilježbom će se osnovati to pravo pod uvjetom naknadnoga opravdanja toga upisa, ako su ispunjene barem pretpostavke pod kojima pravila zemljišnoknjižnoga prava dopuštaju predbilježbu. (3) Odredbe ovoga zakona o osnivanju prava služnosti na nekretninama upisom u zemljišnu knjigu na odgovarajući se način primjenjuju i na promjene i prestanak služnosti na temelju pravnih poslova. Član 202. Zaštita povjerenja Na zaštitu povjerenja u zemljišne knjige u pogledu prava služnosti, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe čl. 55. do 57. ovoga zakona, ako nisu suprotne pravnoj naravi tih prava. Član 203. Način osnivanja služnosti na pokretninama (1) Pravo lične služnosti na pokretnoj stvari osniva se predajom te stvari sticaocu u nesamostalni posjed na osnovu valjano očitovane volje vlasnika usmjerene na to da se sticaocu izvede pravo služnosti, ako zakonom nije drukčije određeno. (2) Kad je vlasnik sklopio više pravnih poslova radi osnutka prava lične služnosti na istoj stvari kao poslužnoj, a te služnosti ne bi mogle istodobno postojati na istoj stvari, osnovana je ona od njih za koju je stvar prije predana, ako su ispunjene i sve druge pretpostavke za sticanje te služnosti. (3) U slučaju iz stava 2. ovoga člana odnose otuđivaoca s osobama s kojima je sklopio pravne poslove, ali one nisu stekle ličnu služnost, uređuju obveznopravna pravila. b) Osnivanje služnosti odlukom suda ili drugog organa vlasti Član 204. Osnivanje odlukom (1) Služnost može svojom odlukom, pod pretpostavkama određenim zakonom, osnovati sud u postupku osnivanja nužnoga prolaza, odnosno nužnoga osnivanja služnosti vodova ili drugih uređaja u postupku diobe i u ostavinskom postupku, a i u drugim slučajevima određenim zakonom. (2) Stvarnu služnost može, pod pretpostavkama određenim zakonom, osnovati nadležni organ vlasti u postupku izvlaštenja, komasacije, kao i u ostalim slučajevima određenim zakonom. (3) Pravo služnosti osniva se u trenutku pravosnažnosti sudske odluke iz stava 1. ovog člana odnosno konačnosti odluke drugog organa vlasti iz stava 2. ovoga člana, ako što drugo nije određeno zakonom, niti proizlazi iz cilja radi kojega se odluka donosi. Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 81 (4) Onaj u čiju je korist na nekretnini osnovano pravo služnosti odlukom suda ili drugoga tijela ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava u zemljišnoj knjizi. Član 205. Odluka o nužnom prolazu (1) Nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnoga prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obavezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine. (2) Nužni prolaz ne može sud osnovati preko nekretnina ako bi takvo osnivanje bilo protivno javnom interesu, kroz zgrade, kroz ograđena kućna dvorišta, kroz ograđena uzgajališta divljači, a kroz ograđene vrtove i vinograde može osnovati nužni prolaz samo ako za to postoji naročito opravdan razlog. (3) Sud će svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti da se on osniva u korist određene nekretnine kao služnost prava staze, progona stoke, kolnika, ili svega zajedno, vodeći računa o potrebama povlasne nekretnine i o tome da poslužno zemljište bude što manje opterećeno, no nikad ne može osnovati nužni prolaz u korist određene osobe, niti općega dobra. (4) Sud će svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti obavezu vlasnika nekretnine u čiju se korist osniva taj prolaz da vlasniku poslužne nekretnine plati punu novčanu naknadu za sve što će on trpjeti i biti oštećen, koja ne može biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u općem interesu provodi izvlaštenje, te će osnutak nužnoga prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade, ako su se stranke u pogledu naknade nisu drukčije sporazumjele. Član 206. Odluka o nužnim vodovima i uređajima (1) Služnost vodova ili drugih uređaja (električnih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.) na tuđoj nekretnini kao poslužnoj osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine. Zahtjev će se smatrati opravdan ako do povlasne nekretnine nema nikakve ili nema prikladne veze s dobavljačem tvari, energija ili usluga koje se dostavljaju tim vodovima i drugim uređajima i ako je korist od postavljanja tih vodova odnosno uređaja za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obavezu vlasnika nekretnine u čiju se korist osniva služnost vodova ili drugih uređaja da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine. (2) Na nužno osnivanje služnosti vodova ili drugih uređaja iz stava 1. ovoga člana, na odgovarajući se način primjenjuju pravila o nužnim prolazima. Član 207. Odluka u diobnom i ostavinskom postupku (1) Sud koji provodi diobu suvlasništva ili zajedničkoga vlasništva može odlučiti da se osnuje pravo stvarne služnosti, ako su stranke s tim saglasne, a kod geometrijske diobe nekretnine i bez njihove saglasnosti. (2) Sud koji provodi ostavinski postupak svojom će odlukom odlučiti da se osnuje pravo služnosti ako je ostavilac svojim valjanim zapisom ili nalogom bio odredio da se osnuje to pravo. (3) Pravo služnosti čije je osnivanje određeno odlukom suda u postupcima iz st. 1 i 2. ovog člana, osniva se na način koji je ovim zakonom predviđen za sticanje prava služnosti na osnovu pravnoga posla. Član 208. Zaštita povjerenja Pravo služnosti koje je na teret neke nekretnine osnovano odlukom suda ili drugog organa vlasti, ali nije upisano u zemljišnu knjigu, ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još nije bilo upisano pravo služnosti koje je osnovano odlukom suda ili drugog organa vlasti. c) Osnivanje na osnovu zakona Član 209. Općenito (1) Neposredno na osnovu zakona pravo služnosti osnovat će se kad se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti na način kako je propisano posebnim zakonom. (2) Ko stekne pravo služnosti nekretnine na osnovu zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. Član 210. Dosjelost služnosti (1) Stvarna služnost osniva se na osnovu zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio. (2) Ne može se dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva. (3) Ako se služnost po svojoj naravi može samo rijetko izvršavati, mora onaj ko tvrdi da je ona u korist njegove nekretnine kao povlasne osnovana dosjelošću, dokazati da je u razdoblju od najmanje dvadeset godina bar tri puta nastupio slučaj izvršavanja takve služnosti te da je on ili njegov prednik svaki taj put izvršio njezin sadržaj. Član 211. Zaštita povjerenja Pravo stvarnih služnosti koje je na teret neke nekretnine osnovano na osnovu zakona, ali nije upisano u zemljišnu knjigu, ne može se, niti kad je utvrđeno odlukom suda, suprotstaviti pravu onoga koji je postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još nije bilo upisano to pravo služnosti koje je osnovano na osnovu zakona. d) Sticanje nečijih prava služnosti Član 212. Sticanje s povlasnom stvari Ko stekne vlasništvo povlasne stvari na bilo kojem pravnom osnovu, stekao je ujedno i svako pravo stvarne služnosti koja je njezina pripadnost, osim ako zakonom nije drukčije određeno. Član 213. Sticanje s poslužnom stvari Ko stekne vlasništvo poslužne stvari na bilo kojem pravnom osnovu, stekao ju je opterećenu svakim pravom služnosti koje je njezin teret, osim ako zakonom nije drukčije određeno. Član 214. Svrha (1) Svaka služnost mora imati razumnu svrhu. (2) Ako je svrha služnosti bolje i korisnije gospodarenje nekretninom, služnost je stvarna, inače je lična. Broj 66 - Strana 82 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. Član 215. Neodvojivost (1) Služnost se ne može razdvojiti od poslužne stvari, niti prenijeti na drugoga ovlaštenika. (2) Služnost se prenosi samo zajedno s poslužnom stvari, a stvarna služnost i sa povlasnom stvari. Član 216. Uticaj diobe (1) Služnost je nedjeljiva i ne može se podijeliti povećanjem, smanjenjem ili komadanjem poslužne stvari, uključujući i promjene oblika, površine ili izgrađenosti katastarske čestice koja je poslužna stvar, osim ako nije nešto drugo određeno zakonom. (2) Ako se služnost izvršavala samo na pojedinom dijelu poslužne stvari, a ona bude podijeljena, može se zahtijevati ukidanja služnosti na ostalim dijelovima. (3) Ako se podijeli nekretnina koja je povlasna stvar u čiju korist postoji stvarna služnost, ta služnost ostaje i dalje u korist svih dijelova, ali se može izvršavati samo tako da se time ne poveća ukupno opterećenje vlasnika poslužne nekretnine. No, ako je svrha služnosti bila da služi samo potrebama pojedinoga dijela koji se odvojio, može se zahtijevati da ona bude ukinuta u pogledu ostalih. Član 217. Ovlaštenik služnosti Nekretnina može biti opterećena pravom služnosti, bilo u korist vlasnika povlasne nekretnine ili nosioca prava građenja na njoj, bilo u korist određene osobe. Član 218. Izvršavanje ovlasti (1) Ovlaštenik prava služnosti mora pri izvršavanju svojih ovlasti postupati u skladu sa naravi i svrsi služnosti te tako obzirno da što manje opterećuje poslužnu stvar. (2) Vlasnik poslužne stvari ne smije činiti ništa što bi onemogućilo ili bitno otežalo izvršavanje služnosti; ali nije dužan išta sam činiti, ako nije drugačije određeno. Član 219. Preinaka načina izvršavanja (1) Nosilac prava služnosti može po svojoj volji preinačiti dotadašnji način izvršavanja svojih ovlasti i mjesta na kojem ih izvršava na poslužnoj stvari, ako bitno ne mijenja dotadašnji način na koji ih je izvršavao. (2) Ako bi se bitno promijenio dotadašnji način izvršavanja ovlasti, preinaka je dopuštena samo u sporazumu s vlasnikom poslužne stvari; ako bi se time ometao dotadašnji način izvršavanja ostalih stvarnih prava na istoj stvari - promjena je dopuštena samo u sporazumu s ovlaštenicima tih prava. (3) Na preinaku iz stava 2. ovog člana odgovarajuće se primjenjuju pravila o osnivanju služnosti na osnovu pravnog posla. Član 220. Naknada Na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine, nadležni organ utvrđuje naknadu koju vlasnik povlasne nekretnine duguje vlasniku poslužne nekretnine. Član 221. Premještanje (1) Ako se služnost stalno izvršava samo na jednom dijelu poslužne stvari, a izvršavanje služnosti na tom dijelu je vlasniku naročito teško, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se služnost premjesti na neko drugo, ovlašteniku podjednako prikladno mjesto. To vlasnikovo pravo se ne može pravnim poslom isključiti niti ograničiti. (2) Troškove premještanja služnosti snosi vlasnik poslužne stvari. Član 222. Izvršavanja više služnosti na istoj poslužnoj stvari (1) Jedna nekretnina može biti opterećena s više služnosti, ali novija služnost ne može ograničiti izvršavanje onih koje su prije nje u prvenstvenom redu. (2) Ako služnosti odnosno drugi stvarni tereti koji daju pravo na koristi imaju isti prvenstveni red, a izvršavanje jednog ometa izvršavanje drugog, svaki ovlaštenik može zahtijevati da sud na pravedan način uredi izvršavanje služnosti. (3) Niko ne može imati služnost na nečijem pravu služnosti. Član 223. Troškovi održavanja (1) Troškove održavanja i popravka poslužne stvari snosi ovlaštenik, ako nije drugačije određeno. (2) Ako se poslužnom stvari služi i njezin vlasnik, on je dužan razmjerno snositi troškove održavanja i popravka, ali se te dužnosti može osloboditi ustupivši poslužnu stvar ovlašteniku, čak i protiv njegove volje. (3) Ovlaštenik koji ima na poslužnoj stvari neku napravu kojom izvršava služnost dužan je tu svoju napravu održavati o svom trošku, ako nije drugačije određeno. Član 224. Prividne služnosti Prividne služnosti su ovlaštenja i dužnosti koje daje neka služnost do opoziva. Prividne služnosti će se prosuđivati uz odgovarajuću primjenu pravila o služnostima. Član 225. Zakonske služnosti Ako je posebnim zakonom propisano da pod određenim pretpostavkama neke služnosti terete stvari (zakonske služnosti), na njih se ne primjenjuju pravila o služnostima, ako zakonom nije drugačije određeno. 2. Stvarne služnosti a) Opće odredbe Član 226. Pojam (1) Stvarna služnost je ograničeno stvarno pravo vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje u pogledu svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti. (2) Stvarna služnost vrši se na način kojim se najmanje opterećuje poslužna nekretnina. (3) Jedna nekretnina može biti opterećena sa više služnosti. Ukoliko je nekretnina opterećena sa više služnosti njihov prvenstveni red se utvrđuje po vremenu podnošenja zahtjeva za upis u zemljišne knjige. Član 227. Povlasna i poslužna nekretnina (1) Stvarna služnost može postojati i u korist nekretnina koje su javna dobra u općoj ili u javnoj upotrebi, ako se tome ne protivi njihova namjena. (2) Stvarna služnost osnovana u korist neke nekretnine kao povlasne ne može se razdvojiti od te nekretnine, te je njezin pripadak, prenosiv samo zajedno s tom nekretninom. (3) Kad je povlasna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih ima jednako pravo izvršavanja stvarnih služnosti u korist povlasne nekretnine. (4) Kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 83 ovlaštenik služnosti koja tereti njihovu nekretninu njome služi na način na koji ga ovlaštava ta služnost, odnosno svaki mora propuštati radnje u pogledu poslužne nekretnine koje bi bile suprotne tuđem pravu stvarne služnosti. (5) Što je određeno za vlasnika povlasne nekretnine, na odgovarajući način važi i za nosioca prava građenja, ako nije nešto drugačije određeno, niti proizlazi iz naravi toga prava. Član 228. Sadržaj ovlasti Vlasnik povlasne i vlasnik poslužne nekretnine mogu osnivati stvarne služnosti bilo kojega sadržaja koji je moguć, a nije zabranjen, bilo da time nastane stanje koje traje i nije potrebno ovlaštenikovo činjenje za izvršavanje ovlasti koje ta služnost daje, bilo da se služnost izvršava ponavljanjem ljudskih radnji, uzastopce ili na određeno vrijeme ili u određeno doba godine, osim ako je nešto drugačije zakonom određeno. Član 229. Nepravilna služnost (1) Služnost koja je po svojoj naravi stvarna može se osnovati na poslužnoj nekretnini i u korist određene osobe (nepravilna služnost). (2) Na nepravilnu služnost na odgovarajući način primjenjivati će se pravila o ličnim služnostima. (3) Ko tvrdi da je stvarna služnost osnovana u korist određene osobe, treba to i dokazati. Član 230. Osnivanje stvarne služnosti (1) Stvarna služnost zasniva se pravnim poslom, odlukom suda ili drugog nadležnog organa i dosjelošću. (2) Stvarna služnost osnovana pravnim poslom stiče se upisom u zemljišne knjige. (3) Osoba koja stvarnu služnost na nekretnini stekne na osnovu pravosnažne odluke suda ili drugog nadležnog organa ovlaštena je da traži upis svog prava služnosti u zemljišne knjige. (4) Pravo služnosti stečeno u skladu sa stavom 3. ovog člana ne može se suprotstaviti pravu savjesne osobe koja je, postupajući sa povjerenjem u zemljišne knjige, upisala svoje pravo prije nego što je bio zatražen upis prava služnosti stečenog na osnovu sudske odluke ili odluke drugog nadležnog organa. b) Pojedine služnosti Član 231. Zemljišna i kućna služnost (1) Služnost može biti osnovana da služi poljoprivrednom zemljištu, šumi i šumskom zemljištu ili drugom zemljištu; u takvom slučaju je zemljišna, inače je kućna služnost. (2) Da bi služile poljoprivrednom zemljištu, šumama i šumskom zemljištu ili drugom zemljištu, mogu se osnovati zemljišne služnosti, kao što su naročito: 1) služnosti puta, ili kao pravo staze, pravo progoniti stoku, ili kao pravo kolnika na poslužnoj nekretnini; 2) služnosti vode, ili kao pravo crpsti vodu, ili pojiti stoku, odvraćati vodu na tuđu nekretninu ili navoditi s tuđe nekretnine; 3) služnosti paše; 4) šumske služnosti, ili sječi drva, ili kupiti suho granje, žir, ili slične služnosti. (3) Da bi služile nekretninama sa zgradom, mogu se osnovati kućne služnosti koje vlasniku te nekretnine daju ovlaštenje da nešto poduzima na susjedovoj nekretnini kao poslužnoj, što je taj dužan trpjeti, kao što su to naročito: 1) imati dijelove svoje zgrade bilo u susjedovu vazdušnom prostoru, ili na susjedovu zemljištu ili ispod njegove površine ili imati svoje naprave na tuđoj nekretnini; 2) pravo nasloniti teret svoje zgrade na tuđu; 3) gredu ili dimnjak umetnuti u tuđi zid; 4) imati prozor u tuđem zidu radi svjetla, ili i radi vidika; 5) provoditi dim kroz susjedov dimnjak; 6) navoditi kapnicu sa svojega krova na tuđu nekretninu; 7) odvoditi ili prolijevati tekućine na susjedovo zemljište; ili slične služnosti. (4) Da bi služile nekretninama sa zgradom, mogu se osnovati služnosti koje vlasniku nekretnine daju ovlaštenje na to da vlasnik poslužne nekretnine nešto propušta, što bi inače slobodno činio, kao što su naročito: 1) svoju kuću ne povisivati ili je ne snižavati; 2) ne oduzimati povlaštenoj zgradi svjetlo i vazduh, ili vidik; 3) ne odvraćati kišnicu s krova svoje kuće od susjedova zemljišta kojem bi mogla koristiti za polijevanje vrta ili punjenje cisterne ili na neki drugi način; ili nešto drugačije. Član 232. Služnosti puta (1) Vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze preko tuđe nekretnine ovlašten je time hodati tom stazom; ima li pravo progoniti stoku, ovlašten je time i služiti se kolicima i biciklom; a ima li pravo kolnika, ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom. Na isti način imalac služnosti je ovlašten k sebi puštati druge osobe. (2) Pravo hodati stazom preko tuđe nekretnine uključuje i služenje invalidskim kolicima i kolicima za djecu. Pravo hodati stazom ne obuhvaća ovlast jahati niti voziti se biciklom, a ni gurati bicikl po poslužnoj nekretnini; pravo progoniti stoku ne obuhvaća ovlast vući teške terete preko poslužnoga zemljišta; pravo voziti se po poslužnoj nekretnini ne obuhvaća pravo tuda goniti nevezanu stoku. (3) Prostor za izvršavanje na poslužnoj nekretnini prava ići stazom, progoniti stoku i prava kolnika treba biti toliki koliko je nužno da bi ih se izvršavalo, s obzirom na mjesne prilike. Ako bi putevi i staze postali neupotrebljivi zbog poplave, odrona, klizišta ili kojeg drugog slučaja, mora se do uspostave prijašnjega stanja odrediti novi prostor, ako nadležni organi vlasti ne poduzmu odmah potrebne mjere. Član 233. Nužni prolaz (1) Nužni prolaz je služnost puta koju je osnovao sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom uz uvjet da je korist od otvaranja nužnog prolaza za vlasnika povlasne nekretnine veća od štete koju otvaranjem nužnog prolaza trpi vlasnik poslužne nekretnine. (2) Na nužni se prolaz primjenjuju pravila koja vrijede za služnosti puta, ako u pogledu nužnoga prolaza nije nešto posebno propisano. Član 234. Služnost crpljenja, dovođenja i odvođenja vode (1) Vlasnik povlasne nekretnine koji je ovlašten crpiti vodu na poslužnoj nekretnini, ima i pravo na slobodan pristup k njoj. (2) Vlasnik povlasne nekretnine koji je ovlašten navraćati vodu s tuđe nekretnine na svoje zemljište ili je sa svojega odvraćati na tuđe zemljište, ovlašten je također postaviti za to potrebne cijevi, žljebove, brane, spremnike za vodu i Broj 66 - Strana 84 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. druge naprave o svom trošku, a u mjeri koja se utvrđuje prema potrebama povlasnoga zemljišta. Član 235. Služnost paše (1) Ako u času sticanja prava služnosti paše nisu određeni vrsta i broj stoke niti vrijeme i mjera izvršavanja prava paše, mjerodavno je kako se mirno izvršavao posjed toga prava služnosti kroz dvadeset godina. (2) Način vršenja paše, kao i vrijeme paše određuje se općenito po ustaljenom mjesnom običaju, ali radi paše ne smije nikad biti ometano ili otežano obrađivanje zemljišta uređeno posebnim propisima. (3) Pravo paše ne proteže se ni na kakvu drugu korist, pa ovlaštenik ne smije niti kositi travu, ne smije ugroziti ispaše, niti isključiti stoku vlasnika poslužne nekretnine od paše na njegovoj nekretnini, a kad prijeti opasnost da bi stoka mogla nanijeti štetu, ona treba biti čuvana na prikladan način. Član 236. Ostale zemljišne služnosti Odredbe o pravu paše na odgovarajući se način primjenjuju i na služnost sječe drva i ostale zemljišne služnosti. Član 237. Pravo prozora (1) Pravo prozora u zidu poslužne nekretnine daje vlasniku povlasne nekretnine samo pravo na svjetlo i vazduh; a na vidik samo ako mu je ta ovlast posebno dana. (2) Osoba koja nema pravo na vidik dužna je na zahtjev vlasnika zida staviti rešetku na svoj prozor. (3) Osoba koja ima pravo prozora, dužna je čuvati otvor, ukoliko to zanemari, odgovara za štetu koja otuda nastaje. Član 238. Pravo imati dio zgrade i naprave na poslužnoj nekretnini (1) Vlasnik povlasne nekretnine kojemu njegovo pravo služnosti daje ovlast da na susjednoj nekretnini, na njezinoj površini, ispod nje ili u njezinu vazdušnom prostoru ima dio svoje zgrade, neku drugu napravu ili uređaj koji služi njegovoj zgradi, dužan je to uzdržavati o svome trošku, a vlasniku poslužne nekretnine plaćati naknadu za iskorištavanje njegove nekretnine u visini zakupnine, ako nije drugačije određeno ugovorom ili zakonom. (2) Odredba stava 1. ovoga člana na odgovarajući se način primjenjuje kad vlasniku povlasne nekretnine njegovo pravo služnosti daje ovlast da na susjednoj nekretnini, na njezinoj površini, ispod nje ili u njezinu vazdušnom prostoru ima vodove i druge uređaje (električne, plinovodne, toplovodne, telekomunikacijske, kanalizacijske, vodovodne, i dr.). (3) Vlasnik poslužne nekretnine koji je dužan trpjeti teret susjedne zgrade, umetak tuđe grede u svoj zid, prolaz tuđega dima kroz dimnjak, tuđu antenu na svom krovu, tuđu reklamu ili natpis na pročelju svoje zgrade ili nešto slično, dužan je srazmjerno pridonositi za održavanje svojega, za to određenog zida, stupa, stijene, dimnjaka, krova, pročelja i sl., ali nije dužan podupirati niti popravljati tuđu stvar. Član 239. Pravo provođenja tekućina Vlasnik povlasne nekretnine za provodenje tekućina kroz poslužnu nekretninu dužan je izgraditi potrebne jarke i kanale i iste držati dobro pokrivene i čiste i time olakšati opterećenje poslužnoga zemljišta. Član 240. Pravo kapnice (1) Vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo odvođenja kišnice sa svojega krova na poslužnu nekretninu (pravo kapnice) može pustiti da kišnica otječe na tuđu nekretninu slobodno ili kroz žlijeb. (2) Ovlaštenik prava kapnice smije uzdići svoj krov, ali mora poduzeti mjere da time služnost ne postane teža za vlasnika poslužne nekretnine. (3) Ovlaštenik prava kapnice dužan je održavati žljebove namijenjene otjecanju vode kao i svoj krov u takvom stanju da mlaz kišnice ne šteti opterećenoj nekretnini, a snijeg i led na vrijeme ukloniti. 3. Lične služnosti a) Općenito Član 241. Služnosti lične naravi (1) Lična služnost je ograničeno stvarno pravo koje daje ovlast određenoj osobi da se na određeni način služi tuđom stvari (poslužna stvar), a svakodobni vlasnik te stvari to mora trpjeti. (2) Lične služnosti su: pravo plodouživanja, pravo upotrebe i pravo stanovanja. Član 242. Poslužna stvar (1) Lične služnosti mogu postojati na cijeloj poslužnoj stvari, ili na idealnom dijelu ako je to moguće s obzirom na sadržaj služnosti i prirodu predmeta. (2) Lična služnost na suvlasničkom dijelu nekretnine proteže se na posebni dio (stan, poslovnu prostoriju), kao što se služnost na posebnom dijelu nekretnine proteže na s njime povezan suvlasnički dio. Član 243. Ograničeno trajanje Lične služnosti se osnivaju na određeno vrijeme i prestaju istekom vremena za koje su osnovane, a najkasnije smrću ovlaštene osobe, ako zakonom nije drugačije određeno. Član 244. Neotuđivost i nenasljedivost (1) Lične služnosti se ne mogu prenositi na drugu osobu. (2) Lične služnosti se ne mogu naslijediti, osim služnosti izričito osnovanih i za nasljednike ovlaštene osobe. (3) Lična služnost izričito osnovana i za nasljednike ovlaštene osobe gasi se smrću posljednjeg nasljednika. b) Pravo plodouživanja Član 245. Pojam (1) Pravo plodouživanja je lična služnost koja plodouživaocu daje ovlast da se služi poslužnom stvari u skladu sa njenom namjenom, ne mijenjajući njenu supstancu. (2) Pravo plodouživanja može postojati na poslužnoj pokretnoj nepotrošnoj ili nepokretnoj stvari, ili na više pokretnih stvari zajedno. Na potrošnim stvarima moguće je samo nepravo plodouživanje. (3) Na pravo plodouživanja osnovano na pravu koje daje plodove ili druge koristi shodno se primjenjuje odredba stava 2. ovog člana. (4) Predmet prava plodouživanja su i pripatci opterećene stvari ili prava. (5) Ako više osoba ima pravo plodouživanja iste poslužne nekretnine, svaka osoba je samostalni nosilac svog dijela prava plodouživanja, osim kad su u takvom odnosu da im pravo plodouživanja ili neki dio tog prava pripada Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 85 zajednički. U sumnji se smatra da svakoj osobi pripada jednak dio prava plodouživanja. (6) Kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih mora da trpi da se nosilac prava plodouživanja služi nekretninom na način proizašao iz njegova prava. Član 246. Ovlasti (1) Plodouživalac je ovlašten da se služi poslužnom stvari u skladu s njenom namjenom, da je posjeduje kao nesamostalni posjednik i da je upotrebljava. Plodouživaocu pripada čisti prihod od čiste vrijednosti te stvari, u granicama očuvanja supstance, što uključuje i čuvanje osnovne namjene poslužne stvari. (2) Plodouživalac može pravnim poslom prenijeti drugoj osobi izvršavanje svojih ovlaštenja. (3) Vlasnik poslužne stvari smije izvršavati svoje pravo vlasništva ako time ne vrijeđa ovlaštenja plodouživaoca. Član 247. Čisti prihod od čiste vrijednosti (1) Plodouživaocu pripada sav prihod koji daje poslužna stvar. (2) Prihod poslužne stvari čine plodovi i druge koristi koje stvar daje bez umanjenja supstance. Blago nađeno u poslužnoj stvari nije prihod plodouživaoca. (3) Plodouživalac stiče plodove poslužne stvari njihovim odvajanjem. Plodouživalac stiče i sve ostalo što se odvojilo od stvari ne umanjujući njezinu supstancu u momentu odvajanja, osim ako zakonom nije drugačije određeno. (4) Odredba iz stava 3. ovog člana odnosi se i na najamnine, zakupnine, kamate, dividende i druge prihode koje stvar daje na osnovu nekog pravnoga odnosa (civilne plodove), ostvarene u vremenu dok je plodouživanje postojalo, bez obzira na to kad je prihod dospio. (5) Plodouživalac snosi sve troškove upotrebe i iskorištavanja poslužne stvari, bez obzira na iznos ostvarenog prihoda. (6) Plodouživalac je dužan kao dobar domaćin održavati poslužnu stvar u stanju u kojem je stvar primio, snositi troškove redovnog održavanja i obnavljanja stvari, javne obaveze (porezne i sl.), realne terete koji opterećuju stvar, i kamate na potraživanja osigurana hipotekom na poslužnoj stvari, u granicama vrijednosti koja ostaje kad se od prihoda poslužne stvari odbiju troškovi upotrebe i iskorištavanja. Član 248. Vanredni popravci i obnova stvari (1) Ako je zbog dotrajalosti ili više sile neophodno obaviti vanredne popravke ili vanredna obnavljanja poslužne stvari, plodouživalac je dužan bez odgađanja obavijestiti vlasnika, odnosno osobu koja za vlasnika upravlja tom stvari, osim ako je te popravke ili obnavljanja dužan učiniti o svom trošku. (2) Ako je stvar uništena uslijed više sile rizik propasti stvari snosi vlasnik a plodova plodouživalac. (3) Ako vlasnik poslužne stvari obavi vanredne popravke ili vanredna obnavljanja poslužne stvari, plodouživalac je dužan nadoknaditi kamate na vrijednost onoga što je vlasnik utrošio, u obimu u kojem se time poboljšalo njegovo plodouživanje. (4) Ako vlasnik ne može ili neće da obavi nužne popravke ili obnavljanja, plodouživalac je ovlašten da ih sam izvrši, a po prestanku plodouživanja može tražiti da mu vlasnik isplati naknadu kao poštenom posjedniku, ili primjerenu naknadu za plodouživanje koje je izgubio zbog propuštenih radova. (5) Plodouživalac je dužan o svom trošku izvršiti one vanredne popravke i vanredne obnove stvari koje je sam skrivila ili ih je prouzrokovala osoba za koju on odgovara. Član 249. Poboljšanja (1) Plodouživalac nije dužan da dozvoli vlasniku da obavlja poboljšanja na poslužnoj stvari koja nisu nužna, osim ako se vlasnik obaveže na davanje pune odštete zbog smanjene upotrebe ili prihoda koje plodouživalac gubi zbog obavljanja radova. (2) Vlasnik stvari koji je izvršio poboljšanja na poslužnoj stvari ima pravo da traži od plodouživaoca koji je tražio odštetu po odredbi iz stava 1. ovog člana da se od te odštete odbije korist koju plodouživalac ima od poboljšanja. (3) Ako je plodouživalac bez sporazuma sa vlasnikom učinio poboljšanja na poslužnoj stvari, ovlašten je da odvoji i prisvoji ono što je dodao, ako je to moguće bez oštećenja stvari. Naknadu za poboljšanja može zahtijevati samo ako bi na to bio ovlašten kao poslovođa bez naloga. Član 250. Popis i procjena (1) Vlasnik i plodouživalac mogu sačiniti popis svih poslužnih stvari s naznakom njihove vrijednosti u vrijeme sastavljanja popisa i procjene. (2) Ukoliko vlasnik i plodouživalac ne sastave popis iz stava 1. ovog člana, pretpostavlja se da je plodouživalac primio u upotrebljivom stanju poslužnu stvar srednje kakvoće, sa svim pripadnostima potrebnim za uredno plodouživanje. Član 251. Dužnost davanja osiguranja (1) Ukoliko je pri izvršavanju ovlaštenja plodouživaoca ugrožena supstanca poslužne stvari, vlasnik ima pravo da od plodouživaoca zahtijeva davanje primjerenog osiguranja. (2) Ako plodouživalac odbije dati dogovoreno osiguranje ili osiguranje koje je odredio sud, vlasnik može zahtijevati da sud ukine plodouživanje. (3) Sud neće ukinuti plodouživanje nego će postaviti upravnika poslužne stvari kad je to bolje a obzirom na okolnosti slučaja, ako to zahtijeva plodouživalac koji se obavezao da će sve troškove te uprave snositi kao troškove za upotrebu i iskorištavanje poslužne stvari. (4) Nakon postavljanja upravnika, sud će, bez odlaganja, sačiniti popis i procjenu poslužne stvari. Član 252. Povrat stvari (1) Nakon prestanka prava plodouživanja, plodouživalac je dužan predati u posjed poslužne stvari njenom vlasniku, u stanju u kojem je stvar primio. (2) Plodouživalac odgovara vlasniku stvari za smanjenje njene vrijednosti, bez obzira čime je ono prouzrokovano, osim za smanjenje vrijednosti zbog starenja ili redovne upotrebe stvari koje se nije moglo izbjeći ni otkloniti potpunim ispunjenjem dužnosti iz člana 247. stava 6. ovog zakona. (3) Plodouživalac ne odgovara za smanjenje vrijednosti poslužne stvari koje se moglo izbjeći ili otkloniti jedino vanrednim popravkama ili vanrednim obnavljanjem te stvari, osim ako je bio dužan o svom trošku izvršiti te vanredne popravke ili vanredno obnavljanje stvari. (4) Nakon prestanka plodouživanja neodvojeni plodovi pripadaju vlasniku. Vlasnik je dužan da nadoknadi plodouživaocu ili njegovom nasljedniku troškove koje je plodouživalac imao da bi dobio te plodove, prema pravilima koja određuju pravni položaj poštenog posjednika prilikom povrata stvari vlasniku. (5) Pravilo iz stava 4. ovog člana shodno se primjenjuje i za civilne plodove (najamnine, zakupnine, kamate, dividende i sl.) dospjele nakon prestanka plodouživanja. Broj 66 - Strana 86 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. (6) Dužnosti i odgovornosti plodouživaoca terete njegovog nasljednika, odnosno drugog sljedbenika. Član 253. Nepravo plodouživanje (1) Nepravo plodouživanje osniva se na stvari koja je potrošna ili na pravu koje ne daje plodove. (2) U slučaju iz stava 1. ovog člana poslužna stvar je novčana vrijednost stvari koja će se vlasniku vratiti nakon isteka plodouživanja. (3) Za vrijeme trajanja nepravog plodouživanja osnovanog na gotovom novcu plodouživalac može raspolagati gotovim novcem po svojoj volji. Ako je to plodouživanje osnovano na već uloženoj glavnici, plodouživalac može zahtijevati samo kamate. (4) Na nepravo plodouživanje shodno se primjenjuju pravila o pravu plodouživanja, ako zakonom nije drugačije određeno niti to zahtijeva priroda takvog plodouživanja. c) Pravo upotrebe Član 254. Opće odredbe (1) Pravo upotrebe je lična služnost koja ovlašćuje određena osoba da se u granicama svojih ličnih potreba i potreba članova svojeg porodičnog domaćinstva služi nečijom stvari (poslužna stvar) prema njenoj namjeni, čuvajući njenu supstancu. (2) Pravo upotrebe može postojati na poslužnoj nepotrošnoj pokretnoj ili nepokretnoj stvari, ili na više pokretnih stvari. Na potrošnim stvarima nije moguća ni neprava upotreba. (3) Na pravo upotrebe osnovano na pravu koje daje plodove ili druge koristi, shodno se primjenjuje odredba iz stava 2. ovog člana. (4) Predmet prava upotrebe su i pripatci stvari ili prava koja su njime opterećena. (5) Pravo upotrebe ne može imati više osoba, osim ako su u takvom odnosu da im ono pripada zajednički. (6) Na pravo upotrebe na odgovarajući se način primjenjuju pravila o pravu plodouživanja, ako drugačije nije određeno zakonom niti to zahtijeva priroda prava upotrebe. Član 255. Ovlasti (1) Nosilac prava upotrebe ima pravo da stvar posjeduje kao nesamostalni posjednik, da je upotrebljava i uzima njen prihod, ne mijenjajući njenu supstancu. (2) Nosilac prava upotrebe ne može pravnim poslom prepustiti drugoj osobi izvršavanje svojih ovlaštenja iz stava 1. ovog člana. Član 256. Obim upotrebe (1) Nosilac prava upotrebe je ovlašten da se služi poslužnom stvari u okviru svojih potreba koje odgovaraju njegovom uzrastu, zvanju, zanimanju i veličini porodičnog domaćinstva. (2) Potrebe nosioca prava upotrebe određuju se prema stanju kad je osnovana služnost upotrebe. (3) Pod potrebom nosioca prava upotrebe podrazumijavaju se i potrebe njegovog porodičnog domaćinstva, kao i promjene u njegovom porodičnom domaćinstvu koje su bile prirodno očekivane i predvidive (bračni drug i maloljetna djeca, kao i osobe koje je po zakonu dužan izdržavati) i promjene koje su nužno potrebne za vođenje porodičnog domaćinstva. (4) Vlasnik poslužne stvari može izvršavati svoje pravo vlasništva uključujući prisvajanja koristi ako time ne vrijeđa tuđe pravo upotrebe. Član 257. Sticanje plodova i drugih koristi Nosilac prava upotrebe stiče plodove poslužne stvari i sve ostale koristi od stvari kad ih na osnovu ovlaštenja koje mu daje njegovo pravo upotrebe ubere za svoje potrebe. Član 258. Troškovi i tereti (1) Vlasnik je dužan snositi sve redovne i vanredne troškove i terete poslužne stvari, i dužan je održavati stvar u dobrom stanju o svom trošku. (2) Ako troškovi i tereti prelaze korist koja preostaje vlasniku, nosilac prava upotrebe dužan je da vlasniku nadoknadi razliku. d) Pravo stanovanja Član 259. Pojam i sadržaj (1) Pravo stanovanja je lična služnost koja svoga nosioca ovlašćuje da se služi nečijom stambenom zgradom ili njezinim dijelom namijenjenim za stanovanje (poslužna stvar) u skladu s tom namjenom, a čuvajući supstancu poslužne stvari. (2) Pravo stanovanja prosuđuje se po pravilima o pravu upotrebe, ako nije što drugo određeno. (3) Ako pravo stanovanja svoga nosioca ovlašćuje da se služi svim dijelovima zgrade koji su za stanovanje tako da ih, čuvajući njihovu supstancu, u cjelosti uživa, tada je to plodouživanje stambene zgrade, pa se prosuđuje po pravilima o pravu plodouživanja. (4) U svakom slučaju vlasnik zadržava pravo raspolaganja onim dijelovima nekretnine koji nisu namijenjeni za stanovanje a i stambenim dijelovima koji nisu predmet prava stanovanja, ali ne na način da time sprječava ostvarivanje prava stanovanja. (5) Ostvarivanjem prava stanovanja ne smije se vlasniku onemogućiti ili otežati potrebno nadgledanje cijele njegove nekretnine. 4. Zaštita i prestanak prava služnosti a) Zaštita Član 260. Zahtjev za poštovanje prava služnosti (1) Ovlaštenik prava služnosti ima pravo zahtijevati od vlasnika poslužne stvari da prizna i trpi njegovo pravo služnosti kao teret na poslužnoj stvari, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, odnosno da propušta činiti na njoj ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati. (2) Ovlaštenik prava služnosti pravo iz stava 1. ovog člana može zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju toga prava. (3) Prava iz st. 1. i 2. ovog člana prestaje protekom roka od dvadeset godina od kad je ovlaštenik prestao vršiti to pravo. Član 261. Tužba ovlaštenika služnosti Da bi ovlaštenik prava služnosti mogao u postupku pred sudom, odnosno drugim nadležnim tijelom, ostvariti svoje pravo na zaštitu, mora dokazati svoje pravo služnosti i tuženikov čin onemogućavanja ili uznemiravanja izvršavanja toga prava. Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 87 Član 262. Tužba pretpostavljenog ovlaštenika služnosti (1) Pravo na zaštitu svog pretpostavljenog prava služnosti ima, poput onoga koji je dokazao svoje pravo služnosti, i onaj koji u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni osnov i istiniti način svog sticanja posjeda te služnosti (pretpostavljeni ovlaštenik služnosti). (2) Na pravo pretpostavljenog ovlaštenika na zaštitu na odgovarajući način se primjenjuju pravila o tužbi pretpostavljenog vlasnika. Član 263. Zaštita od povrede upisom u zemljišnoj knjizi Ako neko povrijedi pravo korisnika stvarne služnosti nevaljanim upisom u zemljišnu knjigu, ovlaštenik se ima pravo štititi od toga sredstvima koja za zaštitu knjižnih prava daju pravila zemljišnoknjižnoga prava. Član 264. Preinaka sadržaja Na preinaku sadržaja služnosti na odgovarajući se način primjenjuje ono što je određeno za osnivanje služnosti na osnovu pravnoga posla. b) Prestanak prava služnosti Član 265. Propast stvari (1) Propašću povlasne ili poslužne stvari prestaje i pravo služnosti, ali čim se stvar vrati u prijašnje stanje, oživljava i ona. (2) Sve što važi za propast stvari važi i za slučaj da stvar bude stavljena izvan prometa. (3) Ako je umjesto propale poslužne stvari nastalo pravo koje je nadomješta (pravo na naknadu, na osiguraninu i sl.), tada propašću stvari nije prestalo pravo plodouživanja nego ono i dalje postoji na tom nadomjestku kao poslužnoj stvari. Član 266. Sjedinjenje (1) Ako se vlasništvo povlasne i poslužne nekretnine nađu u imovini iste osobe, tada tim sjedinjenjem samim po sebi prestaje stvarna služnost. (2) Ako se vlasništvo povlasne i poslužne nekretnine razdvoji prije brisanja služnosti u zemljišnoj knjizi, služnost oživljava. Član 267. Odreknuće ovlaštenika (1) Pravo služnosti prestaje valjanim odreknućem njezina ovlaštenika, bez obzira na to na kojem je pravnom osnovu osnovana. (2) Pojedini suvlasnik ili zajednički vlasnik povlasne nekretnine ne može se odreći prava stvarne služnosti bez pristanka ostalih. (3) Vlasnik povlasne nekretnine koja je opterećena pravom plodouživanja ili založnim pravom ne može se odreći bez pristanka ovlaštenika tih prava. (4) Na osnovu odreknuća prestaje služnost bez pristanka vlasnika poslužne stvari, pa i onda kad je i on imao korist od te služnosti. (5) Ako je služnost upisana u zemljišnoj knjizi, ona će prestati tek kad bude izbrisana. Član 268. Istek roka i ispunjenje raskidnoga uvjeta (1) Služnost prestaje istekom vremena na koje je bila osnovana ili na koje je bilo osnovano pravo vlasništva iz kojega je izvedena, a isto je i kad se ispuni raskidni uvjet pod kojim je bila osnovana ona ili pravo vlasništva iz kojega je izvedena. (2) Ako je služnost osnovana za vrijeme dok treća osoba navrši određene godine, prestat će tek u to vrijeme, premda je treći umro prije tih godina, ako iz svrhe oročavanja ne proizlazi što drugo. (3) Ako je služnost upisana u zemljišnoj knjizi, ona će prestati tek brisanjem. Član 269. Neizvršavanje (1) Pravo služnosti prestaje zastarom ako se nije izvršavalo kroz dvadeset godina. (2) Pravo služnosti koje se po svojoj naravi može samo rijetko izvršavati ne prestaje zastarom dok tri puta ne nastupi prilika, u kojoj treba izvršiti njen sadržaj, a ovlaštenik to ne učini. (3) Pravo služnosti prestaje ako se vlasnik poslužne stvari protivio njegovom izvršavanju, a ovlaštenik ga zbog toga nije izvršavao neprekidno tri godine. (4) Zastara ne nastupa, niti pravo služnosti prestaje neizvršavanjem, dok na poslužnoj stvari postoji naprava namijenjena upravo izvršavanju toga prava. (5) Ako je služnost upisana u zemljišnoj knjizi, ona će prestati tek brisanjem. Član 270. Ukinuće (1) Izgubi li pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine; ako nije nešto posebno određeno, odluku o ukinuću donijet će sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni osnov na kojem je ta služnost bila osnovana. (2) Sud će na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji, ili jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnoga zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz. (3) Sud će na zahtjev vlasnika poslužne stvari, kojemu plodouživalac nije dao osiguranje koje se obavezao dati ili koje je sud odredio, odlukom ukinuti plodouživanje i obavezati vlasnika na plaćanje pravedne naknade. (4) Sud koji vodi postupak radi ukidanja plodouživanja jer plodouživalac nije dao nužno osiguranje, može, umjesto da ukine plodouživanje, odlukom postaviti upravnika poslužnoj stvari, ako utvrdi da je to bolje s obzirom na okolnosti slučaja, te ako to zahtijeva plodouživalac koji se obavezao da će sve troškove te uprave snositi kao troškove za upotrebu i iskorištavanje poslužne stvari. (5) Ako je služnost upisana u zemljišnoj knjizi, ona će prestati tek brisanjem. Član 271. Zaštita tuđega povjerenja Služnost koja nije upisana u zemljišnoj knjizi prestaje kad poslužnu stvar stekne osoba koja nije znala niti je morala znati za tu služnost. Član 272. Prestanak lične služnosti (1) Pravo lične služnosti prestaje smrću ovlaštenika ili prestankom pravne osobe koja je bila ovlaštenik toga prava, ako nije drugačije određeno. (2) Ako je pravo lične služnosti izričito osnovano i za ovlaštenikove nasljednike, nasljeđivanjem će ono preći na one koji nasljeđuju zbog smrti prvoga ovlaštenika; smrću nasljednika koji je naslijedio pravo lične služnosti ona se gasi, ako nije drugačije određeno. Broj 66 - Strana 88 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. (3) Ako je lična služnost osnovana u korist jedne porodice, prestaje kad ta porodica izumre; u sumnji se smatra da je osnovana za nasljednika, a ko tvrdi da je osnovana za porodicu, treba to i dokazati. Član 273. Rasterećenje zakonom ili odlukom organa vlasti (1) Služnosti prestaju ispunjenjem pretpostavki, koje je za to odredio posebni zakon. (2) Nadležno tijelo ukinut će služnost u slučajevima i pod pretpostavkama određenim posebnim zakonom. (3) Ako ukidanje ili prestanak služnosti ima značenje izvlaštenja, osoba čija je služnost prestala ima pravo na punu naknadu. (4) Ako je služnost upisana u zemljišnoj knjizi, ona će prestati tek brisanjem, ako zakonom nije drugačije određeno. Član 274. Prestanak stvarne služnosti (1) Stvarna služnost prestaje: 1) ako se vlasnik poslužne nekretnine protivi njenom vršenju, a vlasnik povlasne nekretnine tri uzastopne godine nije vršio svoje pravo, 2) ako ista osoba postane vlasnik poslužne i povlasne nekretnine, 3) ako propadne povlasna ili poslužna nekretnina, 4) nevršenjem u periodu od 10 godina. (2) Vlasnik poslužne nekretnine ima pravo zahtijevati da prestane pravo stvarne služnosti kada ona postane nepotrebna za korištenje povlasne nekretnine, kao i kada prestane razlog zbog kojeg je bila zasnovana. Član 275. Podijeljene povlasne nekretnine (1) Ako se podijeli povlasna nekretnina, stvarna služnost ostaje u korist svih njenih dijelova. Vlasnik poslužne nekretnine ima pravo zahtijevati da stvarna služnost vlasnika dijela podijeljene povlasne nekretnine prestane, ako ne služi za potrebe tog dijela. (2) Ako je podijeljena poslužna nekretnina, stvarna služnost ostaje samo na dijelovima na kojima je vršena. Glava IV REALNI TERETI 1. Općenito Član 276. Pojam i sadržaj Realni teret daje svom korisniku ograničeno stvarno pravo na nekretnini koju opterećuje ovlašćujući ga da mu se na teret njene vrijednosti periodično daju stvari ili čine radnje koje su sadržaj tog realnog tereta. Član 277. Osnivanje realnog tereta (1) Realni teret se osniva na određenoj nekretnini na osnovu pravnog posla i odlukom suda ili nadležnog organa. (2) Realni teret je osnovan kada su ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti. Član 278. Osnivanje pravnim poslom (1) Na osnovu pravnog posla, realni teret se osniva njegovim izvođenjem iz vlasništva nekretnine koja se njime opterećuje, a na način određen zakonom. (2) Pravni posao o osnivanju stvarnog tereta mora biti u obliku notarski obrađene isprave i mora sadržavati odredbe o osnivanju tereta na određenoj nekretnini, njegovom sadržaju i korisniku tereta. (3) Suvlasnici ili zajednički vlasnici na nekretnini mogu samo saglasno odrediti da se optereti realnim teretom. Član 279. Upis tereta u zemljišne knjige (1) Realni teret osnovan pravnim poslom stiče se upisom u zemljišnu knjigu kao teret na njime opterećenoj nekretnini. (2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke određene zakonom za upis u zemljišnu knjigu, realni teret se stiče predbilježbom, pod uvjetom da se predbilježba naknadno opravda. (3) Osoba koja realni teret stekne na osnovu pravosnažne odluke suda ovlaštena je tražiti upis toga prava u zemljišne knjige. (4) Realni teret ne može se suprotstaviti pravu savjesne osobe, koja je, postupajući sa povjerenjem u zemljišne knjige upisala svoje pravo prije nego što je zatražen upis realnog tereta. Član 280. Osnivanje odlukom suda (1) Realni teret se može osnivati odlukom suda u postupku diobe, ostavinskom postupku, i u drugim slučajevima određenim zakonom. (2) Na osnivanje realnog tereta shodno se primjenjuju pravila o osnivanju služnosti. Član 281. Opterećena nekretnina (1) Realnim teretom može biti opterećena jedna ili više nekretnina koje su sposobne biti predmetom založnoga prava. (2) S opterećenom nekretninom opterećeni su i svi njeni pripatci. (3) Sve što važi za nekretninu, važi i za suvlasnički dio nekretnine. Član 282. Sadržaj realnog tereta (1) Sadržaj realnog tereta može biti moguća, dopuštena i određena, ili odrediva radnja periodičnog davanja stvari ili novca, ili drugih radnji koje imaju novčanu vrijednost. Radnja koja čini sadržaj realnog tereta ne mora biti u vezi sa ekonomskom namjenom opterećene nekretnine, niti služiti ostvarivanju ekonomske namjene korisnikove nekretnine. (2) Radnja jednokratnog davanja ili činjenja koje ima novčanu vrijednost može biti sporedni sadržaj realnog tereta. U tom slučaju shodno se primjenjuje odredba stava 1. ovog člana, ako nije drugačije određeno. Član 283. Promjena sadržaja (1) Promjena sadržaja realnog tereta dopuštena je samo u sporazumu sa vlasnikom opterećene nekretnine, a ako bi se time ometao dotadašnji način izvršavanja ostalih stvarnih prava na opterećenoj nekretnini, tada i u sporazumu sa nosiocima tih prava. (2) Na promjenu sadržaja realnog tereta shodno se primjenjuju odredbe o osnivanju realnih tereta na osnovu pravnog posla. Član 284. Osnovna obaveza (1) Realni teret obavezuje vlasnika opterećene nekretnine da korisniku tereta ispunjava sadržaj tereta, za što odgovara vrijednošću te nekretnine. (2) Obaveza iz realnog tereta prenosiva je samo zajedno s opterećenom nekretninom. (3) S prelaskom vlasništva opterećene nekretnine na drugu osobu ujedno prelazi i obaveza iz realnog tereta. (4) Osnovna obaveza iz realnog tereta ne zastarijeva. Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 89 Član 285. Pojedinačne obaveze davanja ili činjenja (1) Kada na osnovu vlasnikove obaveze iz člana 284. ovog zakona dospije za ispunjenje neko davanje ili činjenje, tada nastaje pojedinačna obaveza vlasnika opterećene nekretnine da to davanje, odnosno činjenje ispuni korisniku tereta kao povjeriocu. (2) Korisnik tereta ovlašten je da traži ispunjenje pojedinačne obaveze iz stava 1. ovog člana, ili njenu novčanu protuvrijednost. (3) Pojedinačne obaveze davanja i činjenja zastarijevaju u roku od tri godine od dospijeća svake pojedine obaveze. Član 286. Lična odgovornost za pojedinačne obaveze (1) Za ispunjenje pojedinačne obaveze davanja ili činjenja odgovara svom svojom imovinom osoba koja je vlasnik opterećene nekretnine u vrijeme dospijeća obaveze. Odgovornost te osobe za dospjele obaveze ne prestaje sa prestankom njenog prava vlasništva na opterećenoj nekretnini. (2) Ako je opterećena nekretnina u posjedu treće osobe, ona odgovara cjelokupnom svojom imovinom za pojedinačna davanja ili činjenja dospjela do prestanka posjeda nekretnine. (3) Plodouživalac nekretnine opterećene stvarnim teretom odgovara vlastitom imovinom umjesto vlasnika te nekretnine za pojedinačna davanja i činjenja na koja obavezuje stvarni teret. Član 287. Stvarnopravna odgovornost za pojedinačne obaveze (1) Za sve dospjele pojedinačne obaveze, davanja i činjenja koja proizlaze iz realnog tereta odgovara vlasnik vrijednošću opterećene nekretnine, a nakon diobe te nekretnine vrijednošću svojih dijelova solidarno odgovaraju svi vlasnici dijelova na koje je razdijeljena. (2) Stvarnopravna odgovornost za pojedinačnu obavezu davanja i činjenja solidarna je s ličnom odgovornošću za istu obavezu. Član 288. Neodvojivost (1) Realni teret se ne može odvojiti od nekretnine koju opterećuje. Sticanjem vlasništva na opterećenoj nekretnini stiče se nekretnina opterećena realnim teretom, ako zakonom nije drugačije određeno. (2) Pravo iz realnog tereta osnovanog u korist neke osobe ne može se prenositi sa ovlaštenika na drugu osobu, ako nije drugačije određeno, a pravo iz realnog tereta osnovanog u korist vlasnika neke nekretnine prenosi se samo zajedno sa vlasništvom te nekretnine. 2. Teret u korist vlasnika nekretnine Član 289. Teret i povlasna nekretnina (1) Realni teret u korist neke nekretnine (povlasna nekretnina) daje vlasniku te nekretnine ograničeno stvarno pravo na opterećenoj nekretnini koje ga ovlašćuje da mu se periodično daju stvari ili izvršavaju radnje koje su sadržaj tog stvarnog tereta. (2) Realni teret koji je osnovan u korist neke nekretnine kao povlasne ne može se razdvojiti od vlasništva te nekretnine te je prenosiv samo zajedno s tom nekretninom. Član 290. Uticaj diobe (1) U slučaju podjele povlasne nekretnine, realni teret postoji i dalje u korist pojedinih dijelova srazmjerno veličini svakog dijela ako su davanja i radnje djeljivi. Ako davanja i radnje nisu djeljivi shodno se primjenjuju pravila o nedjeljivim obavezama. (2) Diobom se ne smije otežati opterećenje vlasnika opterećene nekretnine. (3) Ukoliko se diobom oteža opterećenje vlasnika opterećene nekretnine vlasnik te opterećene nekretnine ima pravo da zahtijeva srazmjerno smanjenje davanja i radnji, koje su zbog diobe postale za njega teže. Član 291. Prijenos dospjele obaveze Dospjele pojedinačne obaveze davanja ili radnji, na koje je vlasnik nekretnine obavezan stvarnim teretom u korist neke nekretnine, mogu se prenijeti na drugu osobu, ako nije drugačije određeno. 3. Tereti u korist osobe Član 292. Tereti lične naravi (1) Realni teret u korist osobe daje ovlašteniku ograničeno stvarno pravo na opterećenoj nekretnini koje ovlašćuje da mu se periodično daju stvari ili izvršavaju radnje koje su sadržaj tog realnog tereta. (2) Pravo iz realnog tereta osnovanog u korist neke osobe ne može se prenositi sa ovlaštenika na drugu osobu, ako nije drugačije određeno. Član 293. Prenosivost pojedinih tražbina Dospjela pojedinačna davanja ili radnje na koje je vlasnik nekretnine obavezan realnim teretom mogu se prenijeti na drugu osobu, ako nije drugačije određeno ni suprotno prirodi radnje koja se traži. Član 294. Vrste realnih tereta Nekretnina može biti opterećena realnim teretom, u korist svakodobnog vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) ili nosioca prava građenja. Član 295. Zaštita korisnika tereta (1) Korisnik realnog tereta ima pravo tužbom zahtijevati da se prema vlasniku opterećene nekretnine utvrdi postojanje realnog tereta. (2) Ako treća osoba ometa ili sprečava korisnika u izvršavanju realnog tereta on ima pravo tužbom zahtijevati da to ometanje ili sprečavanje prestane. Član 296. Prestanak realnog tereta (1) Realni teret prestaje njegovim brisanjem u zemljišnoj knjizi. (2) Brisanje realnog tereta se može zahtijevati zbog: 1) propasti opterećene ili povlasne nekretnine; 2) stavljanje izvan prometa opterećene i povlasne nekretnine; 3) odricanja korisnika tereta; 4) isteka vremena na koje je bio osnovan ili ispunjenjem raskidnog uvjeta pod kojim je bio osnovan; 5) donošenja odluke suda o amortizaciji tereta; 6) smrti osobe u čiju je korist bio osnovan, ako stvarni teret nije izričito osnovan i za njene nasljednike. Član 297. Ukidanje realnog tereta Vlasnik opterećene nekretnine može zahtijevati da se realni teret ukine ako on izgubi svoju svrhu. Odluku o ukidanju realnog tereta donosi sud na zahtjev vlasnika opterećene nekretnine, bez obzira na pravni osnov o njegovom osnivanju. Broj 66 - Strana 90 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. Glava V PRAVO GRAĐENJA 1. Općenito Član 298. Pojam (1) Pravo građenja je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje daje ovlast svom nosiocu da na površini toga zemljišta ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik tog zemljišta dužan je to trpjeti. (2) Pravo građenja je u pravnom pogledu izjednačeno s nekretninom. (3) Zgrada koja je izgrađena, ili koja bude izgrađena, na zemljištu koje je opterećeno pravom građenja pripadnost je toga prava, kao da je ono zemljište. Član 299. Sadržaj prava građenja (1) Ko je nosilac prava građenja taj je i vlasnik zgrade koja je pripadnost tog njegovog prava, a u pogledu zemljišta koje je opterećeno pravom građenja ima ovlasti i dužnosti plodouživaoca. Svaka odredba suprotna tome je ništava. (2) Nosilac prava građenja dužan je vlasniku zemljišta plaćati mjesečnu naknadu za zemljište u iznosu prosječne zakupnine za takvo zemljište, ako nije drugačije određeno. Član 300. Promjena sadržaja (1) Promjena sadržaja prava građenja dopuštena je samo u sporazumu s vlasnikom opterećene nekretnine, a ako bi se time ometao dotadašnji način izvršavanja ostalih stvarnih prava na opterećenoj nekretnini - tada i u sporazumu s ovlaštenicima tih prava. (2) Na preinaku sadržaja primjenjuje se na odgovarajući način ono što je određeno za osnivanje prava građenja na osnovu pravnoga posla. Član 301. Neodvojivost Pravo građenja ne može se odvojiti od zemljišta koje opterećuje, pa ko na bilo kojem pravnom osnovu stekne vlasništvo opterećenog zemljišta, stekao je zemljište opterećeno pravom građenja, ako zakonom nije drugačije određeno. Član 302. Nosilac prava građenja (1) Nosilac prava građenja je osoba u čiju je korist to pravo osnovano ili je na nju prešlo. (2) Vlasnik zemljišta može biti nosilac prava građenja na svome zemljištu. Član 303. Prometnost (1) Pravo građenja je otuđivo i nasljedivo kao i druge nekretnine, ako nije drugačije određeno. (2) Pravo građenja može se opteretiti služnostima, stvarnim teretima i založnim pravom, zemljišnim dugom i na svaki drugi način koji je u skladu sa zakonom i koji nije suprotan pravnoj naravi toga prava. (3) Zgrada i pravo građenja čine neraskidivo pravno jedinstvo, pa se zajedno prenose, nasljeđuju i opterećuju. Član 304. Ograničenje prava građenja Pravo građenja može se ograničiti pravnim poslom na svaki mogući način koji nije suprotan zakonu, ili njegovoj prirodi, ili pravima trećih osoba. 2. Sticanje prava građenja Član 305. Osnivanje prava građenja (1) Pravo građenja osniva se na osnovu pravnog posla ili odluke suda. (2) Pravni posao iz stava 1 ovog člana zaključuje se u obliku notarski obrađene isprave. Član 306. Upis prava građenja (1) Pravo građenja stiče se dvostrukim upisom u zemljišnu knjigu, i to njegovim upisom kao tereta na zemljištu koje opterećuje, te njegovim upisom kao posebnog zemljišnoknjižnog tijela u za to novoosnovanom zemljišnoknjižnom ulošku. (2) Upis prava građenja u zemljišnu knjigu moguć je samo na osnovu izjave volje vlasnika da time optereti svoje zemljište. (3) Ako bi pravo građenja štetilo već upisanim ograničenim stvarnim pravima na zemljištu koje bi se opteretilo pravom građenja, ono se može upisati samo s pristankom ovlaštenika tih prava. (4) Kada se na osnovu prava građenja sagradi zgrada ili postojeća zgrada odvoji od zemljišta pravom građenja, upisat će se da je na pravu građenja. (5) Kad zakonom nije drugačije određeno u pogledu načina osnivanja prava građenja, njegove promjene i prestanka, te u pogledu zaštite povjerenja u zemljišne knjige, na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe ovog zakona koje se odnose na pravo vlasništva. Član 307. Osnivanje odlukom suda (1) Pravo građenja može svojom odlukom osnovati sud u postupku diobe i ostavinskom postupku, a i u drugim slučajevima određenim zakonom. (2) Na osnivanje prava građenja odlukom suda na odgovarajući način se primjenjuju pravila o osnivanju služnosti odlukom suda. Član 308. Prijenos prava građenja Na prijenos prava građenja na odgovorajući način se primjenjuju odredbe o sticanju prava vlasništva na nekretninama na osnovu pravnog posla, odluke nadležnog tijela i nasljeđivanja, ako nije nešto drugačije određeno niti proizlazi iz pravne naravi prava građenja. 3. Zaštita prava građenja Član 309. Obim Pravo građenja kao pravo na nečijem zemljištu uživa zaštitu odgovarajućom primjenom pravila o stvarnim služnostima, a kao nekretnina u pravnom pogledu odgovarajućom primjenom pravila o zaštiti prava vlasništva. 4. Prestanak prava građenja Član 310. Način prestanka (1) Pravo građenja prestaje: 1) propašću opterećenog zemljišta, 2) sporazumom, 3) ovlaštenikovim odreknućem, 4) istekom ugovorenog roka i 5) ispunjenjem ugovorenog raskidnoga uvjeta, rasterećenjem i ukidanjem. (2) Pravo građenja upisano u zemljišnoj knjizi prestaje kad, zbog razloga iz stava 1. ovog člana, bude izbrisano kao teret Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 91 na zemljištu opterećenom tim pravom i kao posebno zemljišnoknjižno tijelo. Član 311. Ukinuće (1) Ne bude li na pravu građenja izgrađena zgrada u roku od deset godina od osnutka toga prava, vlasnik opterećene nekretnine može zahtijevati da se ono ukine. Ako nije nešto posebno određeno, odluku o ukidanju donijet će sud na zahtjev vlasnika opterećene nekretnine, bez obzira na pravni osnov na kojem je pravo građenja bilo osnovano. (2) Pravo građenja na kojem je bila izgrađena zgrada, ali je srušena do te mjere da se ne može upotrebljavati za svrhu kojoj je bila namijenjena, prestat će ukidanjem kao da zgrada i nije bila izgrađena, ako nije u roku od šest godina ponovno sagrađeno barem u mjeri koliko je najnužnije da služi svojoj prijašnjoj glavnoj namjeni. (3) Rok iz stava 2. ovog člana počinje teći prvoga dana one godine koja slijedi nakon godine kad je zgrada srušena, ali ne teče dok postoje okolnosti pod kojima bi zastao teći i rok dosjelosti. (4) Pravo građenja prestat će na osnovu odluke o ukidanju tek brisanjem u zemljišnoj knjizi. Član 312. Posljedice prestanka (1) S prestankom prava građenja postaje pripadnost zemljišta ono što je pravom građenja bilo od zemljišta pravno odvojeno. (2) Na odnos vlasnika zemljišta i osobe kojoj je prestalo pravo građenja na odgovarajući će se način primjenjivati pravila po kojima se prosuđuju odnosi nakon prestanka prava plodouživanja, ako nije nešto posebno određeno. (3) Vlasnik je dužan osobi kojoj je prestalo pravo građenja dati onoliku naknadu za zgradu koliko je njena nekretnina u prometu vrijednija s tom zgradom nego bez nje. Član 313. Tuđa prava (1) Tuđa stvarna prava koja su bila teret prava građenja prestaju s prestankom toga prava, ako nije drugačije određeno. (2) Založno pravo koje je teretilo pravo građenja nakon prestanka toga prava tereti naknadu koju je vlasnik dužan osobi čije je pravo građenja prestalo. (3) Služnosti, stvarni tereti i založna prava u korist i na teret prava građenja sa zgradom, ostaju kao služnosti i stvarni tereti u korist, odnosno na teret zemljišta sa zgradom, a s dotadašnjim prvenstvenim redom. Član 314. Pravo nadziđivanja (1) Pravo nadziđivanja je pravo izgradnje jednog ili više posebnih dijelova nekretnine na postojećoj zgradi. (2) Na pravo nadziđivanja odgovarajuće se primjenjuju pravila o pravu građenja, ako nije što drugo određeno zakonom i ako se ne protivi njegovoj prirodi. (3) Pravo nadziđivanja se ne može otuđiti ni opteretiti bez saglasnosti vlasnika zgrade i nosioca drugih stvarnih prava na nekretnini. (4) Nadziđivanjem u skladu sa pravom nadziđivanja i odobrenjima nadležnih organa se stiče pravo vlasništva na nadzidanom dijelu i pravo suvlasništva na cijeloj nekretnini, a pravo nadziđivanja prestaje. (5) Založno pravo na pravu nadziđivanja prelazi na nadzidani dio nekretnine i na pravo suvlasništva na nekretnini. Dio četvrti POSJED 1. Opće odredbe Član 315. Pojam posjeda (1) Posjednik stvari je osoba koja ima faktičku vlast na stvari. (2) Ko svoju faktičku vlast vrši lično ili putem pomoćnika u posjedovanju neposredni je posjednik. (3) Posredni posjed stvari ima osoba koja faktičku vlast na stvari vrši preko druge osobe, koja po nekom pravnom osnovu ima stvar u neposrednom posjedu. Ako je posjednik, prije nego je stvar prepustio neposrednom posjedniku, po nekom pravnom osnovu dobio tu stvar u neposredan posjed od treće osobe, i ta se osoba smatra posrednim posjednikom. (4) Posjed stvari ima i osoba koja faktičku vlast vrši u pogledu dijela neke stvari, koji inače ne bi mogao biti samostalni objekt stvarnih prava kao što je soba ili druga prostorija u stanu i slično. (5) S posjedom stvari izjednačeno je faktičko izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti u pogledu neke nekretnine (posjed prava); na posjed toga prava se na odgovarajući način primjenjuju odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno prirodi prava niti odredbama zakona. (6) Više osoba mogu imati posjed iste stvari ili prava stvarne služnosti (suposjed). Član 316. Samostalni i nesamostalni posjed (1) Samostalni posjednik je osoba koja posjeduje stvar kao da je njen vlasnik odnosno pravo stvarne služnosti kao da je njegov nosilac. (2) Nesamostalni posjednik je osoba koja posjeduje stvar ili pravo stvarne služnosti priznajući vlast neposrednog posjednika. Član 317. Pretpostavljeno vlasništvo na pokretnoj stvari Svako može u pravnom prometu valjano postupati pouzdavajući se u to da je posjednik pokretne stvari njen vlasnik, osim ako je znao ili je morao znati da nije. Član 318. Pomoćnik u posjedu Osoba koja na osnovu radnog ili sličnog odnosa ili u nečijem domaćinstvu vrši faktičku vlast ili pravo stvarne služnosti na stvari za drugu osobu i dužna je postupati po uputstvima te osobe nije posjednik nego je pomoćnik u posjedu. 2. Sticanje posjeda Član 319. Način sticanja Posjed je stečen kad sticalac uspostavi svoju faktičku vlast u pogledu stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim činom (izvorno sticanje posjeda), ili da mu je prenesena (izvedeno sticanje posjeda). Član 320. Prijenos posjeda (1) Posjed se prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim sticalac ima vlast na stvari, a predaja je izvršena čim se sticalac s voljom prenosioca nađe u položaju izvršavati vlast u pogledu stvari. (2) Kad se posjed prenosi osobi koja nije prisutna, predaja je izvršena kad on primi stvar ili kad je primi osoba koja ga zastupa, a predajom prevozniku samo ako prevoznik radi za račun sticaoca. (3) Kad su za robu predanu prevozniku ili skladištaru izdati vrijednosni papiri koji je zamjenjuju u pravnom prometu, Broj 66 - Strana 92 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. predaja takvog papira znači predaju te robe. Pri tome u slučaju kad je jedna osoba u dobroj vjeri primila takav papir, a druga u dobroj vjeri primila robu – posjed robe je stekla ova druga osoba. Član 321. Predaja posjeda očitovanjem volje (1) Samim očitovanjem volje da se posjed predaje sticaocu taj stiče neposredni posjed samo ako je već u položaju da izvršava svoju vlast u pogledu stvari. (2) Samim očitovanjem volje da se posjed predaje sticaocu može posjed preći na njega tako da dotadašnji posjednik zadrži stvar, a sticaocu se prenese ili se za njega osnuje pravo da mu dotadašnji posjednik preda tu stvar; isto tako i da se stvar preda nekoj trećoj osobi, a sticalac dobije pravo da mu ona preda tu svar. (3) Predaja posjeda učinjena samim očitovanjem volje da se posjed predaje sticaocu djelovaće prema trećima samo ako su o tome obaviješteni, ili im je to inače poznato. Član 322. Sticanje posjeda stvarne služnosti (1) Posjed prava stvarne služnosti stiče se izvorno ukoliko posjednik jedne nekretnine kao povlasne počne izvršavati radnje koje predstavljaju sadržinu određene stvarne služnosti na drugoj nekretnini. (2) Ukoliko posjednik neke nekretnine u sporazumu sa posjednikom druge nekretnine počne izvršavati radnje koje predstavljaju sadržinu određene stvarne služnosti smatra se da je posjed prava stvarne služnosti predat sticaocu. (3) Posjed prava stvarnih služnosti uspostavljen u korist određene nekretnine kao povlasne prelazi zajedno s posjedom te nekretnine na sticaoca. (4) Onaj ko izvorno stekne posjed nekretnine, ne stiče samim time i posjed prava stvarne služnosti koja postoji u njezinu korist. Član 323. Nasljeđivanje posjeda (1) Nasljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavioca bez obzira kad je stekao faktičku vlast na stvari. (2) Kada je ostaviočev posjed na jednoj ili više stvari odnosno prava stvarnih služnosti njegovom smrću prešao na dva ili više sunasljednika, svi su oni time postali suposjednici tih stvari odnosno prava stvarne služnosti, pa će tako i izvršavati posjed, osim ako na osnovu ostaviočeve volje izražene u testamentu ili odlukom suda u ostavinskom postupku nije drugačije određeno. (3) Prelaskom ostaviočeva posjeda na njegova nasljednika ne dira se u ostale posjede iste stvari, odnosno prava. 3. Svojstva posjeda Član 324. Zakonit posjed Posjed je zakonit ako se zasniva na valjanom pravnom osnovu toga posjedovanja (pravo na posjed). Član 325. Istinit posjed (1) Posjed je istinit odnosno miran ako nije pribavljen silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja. (2) Posjed koji je stečen silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja postaje miran kada osobi od koje je tako pribavljen prestane pravo na posjedovnu zaštitu. Član 326. Savjestan posjed (1) Posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da nema pravo na posjed. Savjesnost prestaje saznanjem posjednika da mu ne pripada pravo na posjed. (2) Savjesnost posjeda se pretpostavlja. (3) Savjesnost i istinitost posjeda pravne osobe prosuđuje se prema savjesnosti i postupanju one fizičke osobe koja je za tu pravnu osobu ovlaštena poduzimati radnje sticanja ili izvršavanja posjeda. (4) Savjesnost i istinitost posjeda osoba koje imaju zakonskog zastupnika prosuđuje se prema savjesnosti i postupanju njihovog zakonskog zastupnika. (5) Ako je u sporu o pravu na posjed pravosnažno odlučeno da pravo na posjed ne pripada posjedniku, njegov je posjed nesavjestan od časa kad mu je tužba dostavljena; to na odgovarajući način važi i kad je o pravu na posjed konačno odlučilo drugo nadležno tijelo ili sud u nekom drugom postupku. 4. Zaštita posjeda Član 327. Pravo na zaštitu posjeda (1) Posjednik ima pravo na zaštitu od samovlasnog smetanja posjeda. (2) Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u sudskom postupku ili putem samopomoći. (3) Posjednik ima pravo zahtijevati sudsku zaštitu zbog smetanja posjeda u roku od 30 (trideset) dana od saznanja za smetanje i počinioca, a najkasnije od jedne godine od dana nastalog smetanja (parnica zbog smetanja posjeda). (4) Posjedovnom tužbom posjednik traži da se utvrdi čin smetanja posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja posjeda, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. (5) Sud pruža zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, pri čemu nemaju uticaja pravo na posjed, pravni osnov posjeda i savjesnost posjednika. (6) Posjednik koji je posjed stekao silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja, ima također pravo na zaštitu od smetanja posjeda, osim prema osobi od koje je na takav način došao do posjeda, ako od nastalog smetanja nisu protekli rokovi iz stava 3. ovog člana. Član 328. Trajnost posjeda (1) Posjed traje dok traje posjednikova faktička vlast u pogledu stvari. Posjed ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili propuštanje izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno i nezavisno od volje posjednika. (2) Smatra se da posjed nakon što je stečen traje neprekidno dalje, a ko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao. Član 329. Samovlast (1) Samovlast je zabranjena. Bez obzira na to kakav je posjed, niko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed. (2) Ko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. (3) Ni osoba od koje je posjed pribavljen silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon što joj prestane pravo na zaštitu posjeda. (4) Nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela, donesenom na osnovu zakona koji to dopušta. Samovlasno je i kad je čin oduzimanja ili smetanja posjeda učinjen u nekom javnom ili općem interesu, ako nije dopušten zakonom ili na osnovu zakona. Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 93 Član 330. Samopomoć (1) Posjednik ima pravo na samopomoć protiv onoga ko ga samovlasno ometa u posjedu, pod uvjetom da je opasnost neposredna, da je samopomoć nužna jer bi sudska pomoć stigla prekasno i da je način njenog vršenja primjeren konkretnoj opasnosti (dopuštena samopomoć). (2) Dopuštena samopomoć se smije vršiti u rokovima u kojima se prema ovom zakonu može podići tužba za zaštitu posjeda. (3) Dopuštenom samopomoći smije se umjesto posjednika poslužiti pomoćnik u posjedu. (4) Posjednik koji ostvari svoje pravo na zaštitu posjeda putem samopomoći, a nisu bile ispunjene pretpostavke iz stava 1. ovog člana, odgovara za štetu koju je pri tome prouzrokovao. Član 331. Sudska zaštita posjeda (1) Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. (2) Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni osnov posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. (3) Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno. Član 332. Zaštita posrednog posjeda (1) Posredni posjednik je ovlašten tražiti zaštitu posjeda prema trećim osobama i zahtijevati predaju posjeda neposrednom posjedniku. (2) Ukoliko neposredni posjednik ne može ili ne želi ponovo preuzeti neposredni posjed koji mu je bio oduzet posredni posjednik može za sebe zahtijevati predaju stvari. (3) Posredni posjednik može postaviti zahtjev u cilju zaštite svoga posrednog posjeda od smetanja koje je počinio neposredni posjednik, samo ako za odlučivanje o tom zahtjevu ne bi bilo nužno raspravljati o njihovom pravnom odnosu. Član 333. Zaštita suposjeda (1) Svaki suposjednik je ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti. (2) Suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu. Član 334. Zaštita nasljedničkog posjeda (1) Svaki zajednički posjednik je ovlašten štititi nasljednički posjed koji je s ostavioca prešao na nasljednike od samovlasnog smetanja treće osobe, a od smetanja drugih sunasljednika prema pravilima koja važe za zaštitu suposjeda. (2) Kad objektom posjeda upravlja na osnovu svojega ovlaštenja izvršilac oporuke ili staralac zaostavštine, tada je on ovlašten tražiti zaštitu posjeda koji je s ostavioca prešao na nasljednika. (3) Odredbom stava 2. ovoga člana ne dira se u pravo svakoga pojedinoga nasljednika ili sunasljednika na zaštitu, no s time da može zahtijevati povrat oduzetoga jedino prema izvršiocu oporuke, odnosno staraocu zaostavštine. Član 335. Zaštita prava na posjed Pravo na posjed može se utvrđivati i štiti pred sudom, nezavisno o trajanju i ishodu postupka za zaštitu posjeda. 5. Prestanak Član 336. Prestanak posjeda stvari (1) Posjed prestaje kada prestane posjednikova faktička vlast na stvari. (2) Posjed stvari prestaje propašću stvari, kad posjednik izgubi stvar, a nema izgleda da će se opet naći, kao i kad je posjednik svojom voljom napustio stvar. (3) Posjed je prestao ako je posjed na stvari stekla osoba kojoj posjednik nije predao stvar u neposredni posjed i koja nije njen pomoćnik u posjedu kao i u slučaju da joj je posjed oduzet a ona u zakonskim rokovima nije ostvarila zaštitu svoga posjeda. (4) Posjed nije prestao ukoliko je posjed bio oduzet a posjednik ga ponovo uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu služeći se svojim pravom na zaštitu posjeda. (5) Posjed ne prestaje, niti se prekida, ako je posjednik privremeno spriječen da vrši faktičku vlast na stvari nezavisno od svoje volje. (6) Neprekidnost posjeda se pretpostavlja. Član 337. Prestanak posjeda prava (1) Posjed prava je prestao kad je propala nekretnina na kojoj se izvršavao sadržaj toga prava ili se posjednik odrekao svog posjeda prava. (2) Posjed prava ne prestaje samim neizvršavanjem sadržaja prava stvarne služnosti dok ga njegov posjednik može izvršavati ako to želi. (3) Posjed prava prestaje kad posjednik poslužne nekretnine prestane trpjeti da se i dalje izvršava sadržaj prava služnosti na njegovoj nekretnini, odnosno prestane propuštati što je do tada propuštao, ako posjednik prava ne ostvari zaštitu svoga posjeda. (4) Posjed prava stvarne služnosti prestaje dotadašnjem posjedniku i zajedno s prestankom njegovog posjeda nekretnine u čiju ga je korist izvršavao. Dio peti PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Glava I PRIJELAZNE ODREDBE 1. Pretvorba društvenog vlasništva Član 338. Pretvorba prava korištenja, ili upravljanja ili raspolaganja (1) Ako posebni zakonom nije određeno drugačije pravo upravljanja ili korištenja ili raspolaganja kao osnovna prava na stvarima u društvenom odnosno državnom vlasništvu koje do stupanja na snagu ovog zakona nije postalo vlasništvo druge osobe, danom stupanja na snagu ovog zakona pretvaraju se u pravo vlasništva njihovog dosadašnjeg nosioca odnosno njegovog pravnog sljednika, ako te stvari mogu biti predmet prava vlasništva. Broj 66 - Strana 94 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. (2) Za upise prava upravljanja ili korištenja ili raspolaganja na stvarima u društvenom odnosno državnom vlasništvu, koji su provedeni u zemljišnim knjigama do dana stupanja na snagu ovog zakona, smatra se da su upisi prava vlasništva, ako društveno vlasništvo nije pretvoreno u vlasništvo druge osobe, koja je ovlaštenao ishoditi uknjižbu svoga prava. (3) Pravo upravljanja ili korištenja ili raspolaganja na stvari u društvenom odnosno državnom vlasništvu postalo je pretvorbom vlasništvo pravnog sljednika dotadašnjega nosioca prava upravljanja odnosno korištenja ili raspolaganja na toj stvari, ako je stvar podobna biti predmetom prava vlasništva, osim ako je po nekom pravnom osnovu postalo vlasništvo druge osobe a posebnim zakonom nije određeno drugačije. (4) Odredbe ovog zakona o pretvorbi prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja stvarima u društvenom odnosno državnom vlasništvu primjenjuju se i na pravne sljedbenike nosioca tih prava. Član 339. Pretvorba prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta Prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u društvenom, sada u državnom vlasništvu, koje nije prestalo do donošenja ovoga zakona pretvara se njegovim stupanjem na snagu u pravo vlasništva dotadašnjeg nosioca tog prava ili njegovog pravnog sljednika, a upis toga prava smatra se kao upis prava vlasništva, ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno. Član 340. Uvjetna pretvorba Pravo vlasništva i druga prava koja se steknu po odredbama ovoga zakona koje se odnose na pretvorbu prava upravljanja ili korištenja ili raspolaganja stvarima u društvenom vlasništvu i prava korištenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu, stečena su pod uvjetom da nisu u sukobu s pravima na stvarima koje su bile u društvenom vlasništvu, a pripadaju drugim osobama na osnovu propisa o restituciji. Član 341. Presumpcije (1) Osoba, koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nosilac prava upravljanja ili korištenja ili raspolaganja nekretninom, odnosno prava korištenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu, smatra se vlasnikom nekretnine, ukoliko se ne dokaže suprotno a društveno vlasništvo nije pretvoreno u vlasništvo druge osobe. (2) Osoba koja se ne može osloniti na presumpciju iz stava 1. ovoga člana, ili koja dokazuje suprotno od nje, dokazat će svoje pravo vlasništva ako dokaže da je ona odnosno njen pravni predhodnik bio stekao pravo upravljanja, ili korištenja ili raspolaganja, odnosno pravo korištenja prava korištenja građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu, na valjanom pravnom osnovu i uz ispunjenje svih ostalih pretpostavka koje su se za sticanje toga prava zahtijevale u trenutku sticanja. (3) Smatra se da su državno vlasništvo sve stvari iz društvenoga vlasništva u pogledu kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje presumpcija vlasništva iz stava 1. ovoga člana, a nosioca prava vlasništva odredit će se posebnim zakonom. Član 342. Upis neuknjiženih prava na nekretninama (1) Upis prava vlasništva nekretnine koje je nastalo pretvorbom društvenog vlasništva ili potječe od nekadašnjega prava upravljanja, ili korištenja ili raspolaganja stvari u društvenom vlasništvu provest će se po pravilima zemljišnoknjižnog prava, ako ovim zakonom nije nešto drugo propisano. (2) Osobe koje u zemljišnim knjigama nisu upisane kao nosioci prava vlasništva stečenog pretvorbom društvenog vlasništva ili prava upravljanja ili korištenja ili raspolaganja, a ne raspolažu ispravom valjanom za zemljišnoknjižni upis prava vlasništva, odnosno drugih stvarnih prava na nekretninama, upisat će pravo vlasništva tih nekretnina, odnosno drugih stvarnih prava u zemljišnu knjigu na temelju odluke suda, nakon što dokažu da su bili izvanknjižni nosioci takvog prava na nekretnini u društvenom vlasništvu. (3) Državno/entitetsko vlasništvo na nekretninama na kojima su imala pravo upravljanja ili korištenja ili raspolaganja društvenopravne osobe uknjižit će se na temelju odluke nadležnog organa. (4) Odredbe o sticanju prava uknjižbom shodno se primjenjuju i na sticanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava upisom u knjigu položenih ugovora. Član 343. Upis vlasništva u koje se pretvorilo pravo korištenja na građevinskom zemljištu (1) Upis prava vlasništva nekretnine koje potiče od nekadašnjih prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u društvenom, sada državnom vlasništvu provest će se po pravilima zemljišnoknjižnog prava, ako ovim zakonom nije nešto drugo propisano. (2) Zemljišnoknjižni sud će na zahtjev osobe, koja za to ima pravni interes dopustiti brisanje društvenog, sada državnog vlasništva i prava korištenja, te će upisati pravo vlasništva u korist osobe, koja je kao nosilac prava korištenja bila upisana u zemljišnoj knjizi. (3) Zemljišnoknjižni sud dopustit će brisanje društvenog vlasništva, te će upisati pravo vlasništva u korist osobe, koja u zemljišnim knjigama nije upisana kao nosilac prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta, na osnovu rješenja o oduzimanju zemljišta iz posjeda prijašnjega vlasnika ili korisnika i davanju zemljišta na korištenje radi građenja ili ugovora o međusobnim pravima i obavezama, sklopljenim u skladu s uvjetima utvrđenim u rješenju o davanju na korištenje građevinskoga zemljišta. (4) Zemljišnoknjižni sud dopustit će upis prava vlasništva u korist osobe, koja u zemljišnim knjigama nije upisana kao nosilac prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta, a ne može predočiti isprave navedene u stavu 3. ovoga člana, ako ona pravosnažnom presudom dokaže da je stekla to pravo. (5) Ako je pravo korištenja preneseno na više osoba uzastopce, upis će se provesti u korist zadnjeg nosioca tog prava na neizgrađenom građevinskom zemljištu, ako dokaže neprekinuti niz izvanknjižnih sticanja od knjižnoga prednika do sebe. (6) Ko tvrdi da je pravo korištenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu u međuvremenu izvanknjižno prestalo, treba to dokazati pred sudom da bi se na osnovu sudske odluke izbrisalo to pravo odnosno pravo vlasništva u koje se ono pretvorilo. Član 344. Brisanje starih hipoteka Brišu se hipoteke upisane u zemljišne knjige prije prijenosa opterećene nekretnine u društveno vlasništvo. 2. Uspostava pravnog jedinstva nekretnine Član 345. Jedinstvenost nekretnine (1) Ovim zakonom uspostavlja se pravno jedinstvo zemljišta i zgrade ako posebnim zakonom već nije uspostavljeno. Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 95 (2) Vlasnik zgrade stiče pravo vlasništva na zemljištu u društvenom odnosno državnom vlasništvu, koje pripada zgradi. Član 346. Pravno sjedinjenje zemljišta i upisane zgrade (1) Ako do stupanja na snagu ovog zakona nije uspostavljeno pravno jedinstvo zemljišta i zgrade po odredbama posebnog zakona, vlasnik zgrade stiče pravo vlasništva na zemljištu ispod zgrade i na onu površinu, koja je, po regulacionom planu ili planu parcelacije, namijenjena da služi za redovnu upotrebu zgrade. (2) Ako regulacionim planom ili planom parcelacije nije utvrđena površina zemljišta, koje je potrebno za redovnu upotrebu zgrade, tu površinu utvrđuje nadležni organ uprave za imovinskopravne poslove, uz prethodno mišljenje općinskog organa uprave nadležnog za poslove urbanizma. (3) Na zemljištu iz stava 1. ovog člana neće se uspostaviti pravno jedinstvo zemljišta i zgrade prije okončanja postupka revizije po Zakonu o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine. ("Službene novine Federacije BiH" br.25/03). Član 347. Pravno sjedinjenje zemljišta i neupisane zgrade (1) Ako na zemljištu u društvenom vlasništvu postoji zgrada koja nije upisana u zemljišnoj knjizi, iako je upisano zemljište na kojem je izgrađena, vlasnik zgrade stiče pravo vlasništva na zemljištu po odredbama iz člana 346. ovog zakona. (2) Ako je do stupanja na snagu ovoga zakona na zemljištu u društvenom vlasništvu izgrađena zgrada koja je u trenutku stupanja na snagu ovoga zakona u nečijem vlasništvu, a na tom je zemljištu upisano pravo privremenog korištenja građevinskoga zemljišta u društvenom vlasništvu, prvenstvenog prava korištenja u svrhu izgradnje ili prava korištenja građevinskoga zemljišta u društvenom vlasništvu u svrhu izgradnje u korist vlasnika te zgrade, nadležni zemljišnoknjižni sud će na zahtjev vlasnika zgrade odrediti upis iz stava 1. ovoga člana na temelju obavijesti organa nadležnog za vođenje poslova katastra da je na odnosnoj građevinskoj čestici izgrađena zgrada u skladu sa propisima. (3) Ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljištu u društvenom vlasništvu izgrađena zgrada koja je u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona u nečijem vlasništvu, pri čemu u korist vlasnika te zgrade nije bilo upisano pravo privremenog korištenja građevinskoga zemljišta u društvenom vlasništvu, prvenstvenog prava korištenja u svrhu izgradnje ili prava korištenja građevinskoga zemljišta u društvenom vlasništvu u svrhu izgradnje, nadležni zemljišnoknjižni sud će na njegov zahtjev odrediti upis iz stava 1. ovoga člana na temelju konačnog rješenja nadležnog organa o dodjeli prava korištenja u svrhu izgradnje, s rješenjem o oduzimanju građevinskoga zemljišta iz posjeda prijašnjega vlasnika ili korisnika i o davanju toga zemljišta na korištenje, te obavijesti organa nadležnog za vođenje poslova katastra da je na odnosnoj građevinskoj čestici izgrađena zgrada u skladu sa propisima. (4) Danom stupanja na snagu ovog zakona nositelj privremenog prava korištenja i prvenstvenog prava korištenja u svrhu izgradnje ili njegov pravni sljednik postaje vlasnik cijele parcele na koju se odnosilo to pravo, a nositelj prava korištenja u svrhu izgradnje postaje vlasnik zemljišta u skladu sa članom 346. ovog zakona. Član 348. Pravno sjedinjenje nekretnine i pretvorba prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja Ako na dan stupanja na snagu ovog zakona pravo upravljanja ili pravo korištenja ili pravo raspolaganja zgradom u društvenom vlasništvu pripada osobi različitoj od one kojoj je pripadalo pravo upravljanja ili pravo korištenja ili pravo raspolaganja zemljištem, pravo vlasništva nekretnine iz člana 347. ovog zakona stiče vlasnik zgrade legalizacijom zgrade. Član 349. Uspostava jedinstva nekretnine i posebnih dijelova zgrade (1) Vlasništvo na posebnom dijelu zgrade (etažno vlasništvo), kao i pravo raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u društvenom odnosno državnom vlasništvu, koji do dana stupanja na snagu ovoga zakona nije pretvoreno u pravo vlasništva, od stupanja na snagu ovoga zakona postaje vlasništvo posebnog dijela nekretnine po odredbama ovoga zakona. (2) Vlasništvo posebnog dijela nekretnine se neodvojivo povezuje s određenim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, koju čine zgrada i zemljište iz člana 346. ovog zakona, odnosno zgrada i zemljište, na koje su, do stupanja na snagu ovoga zakona, imali zajedničko vlasništvo vlasnici posebnih dijelova zgrade. (3) Vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine upisuje se u zemljišnoj knjizi uz odgovarajuću primjenu odredaba predviđenih ovim zakonom za uspostavu vlasništva na posebnom dijelu nekretnine, s tim da se već provedeni upisi prava vlasništva na posebnom dijelu zgrade, odnosno upisi prava raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u društvenom vlasništvu smatraju upisima prava vlasništva posebnog dijela nekretnine. (4) Ukoliko se knjiga položenih ugovora ne vodi kod zemljišnoknjižnog ureda, služba koja vodi tu knjigu dužna je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona dostaviti izvornike položenih ugovora zemljišnoknjižnom uredu mjesno nadležnog suda. (5) Na položene isprave za sticanje prava vlasništva na posebnom dijelu nekretnine na odgovarajuću naćin se primjenjuju odredbe iz člana 85. ovog zakona. (6) Troškove upisa prava vlasništva na posebnim dijelovima zgrade snose etažni vlasnici razmjerno vrijednosti (korisna površina) stana ili druge samostalne prostorije u odnosu na cijelu zgradu. (7) Ovlašćuje se Vlada Federacije Bosne i Hercegovine da na prijedlog federalnog ministra pravde donese provedbeni propis kojim će odrediti pretpostavke pod kojima će organi vlasti snositi troškove iz stava 5. ovog člana. Član 350. Posebni dijelovi nastali prenamjenom, nadziđivanjem, prigradnjom ili dogradnjom (1) Ko je do dana stupanja na snagu ovoga zakona na osnovu valjanoga odobrenja nadležnog organa, o svome trošku proveo prenamjenu zajedničkih prostorija u zgradi u društvenom vlasništvu u stan ili drugu samostalnu prostoriju, stekao je time pravo vlasništva prenamijenjenih prostorija kao posebnoga dijela nekretnine, zajedno s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine. (2) Odredba stava 1. ovoga člana primjenjuje se na odgovarajući način i na nadziđivanje, dogradnje i pregradnje nekretnine izvršene o svome trošku do dana stupanja na snagu ovog zakona na osnovu valjanog odobrenja nadležnog organa. (3) Ako je do dana stupanja na snagu ovoga zakona provedena prenamjena, nadziđivanje, pregradnja ili dogradnja prema Broj 66 - Strana 96 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. st. 1. i 2. ovoga člana, nadležni će sud na zahtjev zainteresovane osobe odrediti upis u zemljišnoj knjizi prava vlasništva na posebnom dijelu nekretnine iz člana 346. ovog zakona na osnovu sudske odluke odnosno na osnovu sporazuma svih suvlasnika nekretnine, kojom oni priznaju sticanje vlasništva posebnog dijela nekretnine i sporazumno određuju veličinu odgovarajućega suvlasničkoga dijela. Član 351. Pripatci posebnog dijela nastali prenamjenom, nadziđivanjem, prigradnjom ili dogradnjom (1) Ko je do stupanja na snagu ovoga zakona pribavio valjano odobrenje nadležnog organa i o svome trošku provede u skladu s odobrenjem prenamjenu zajedničkih prostorija u društvenom vlasništvu u dio koji bi služio samo njegovom posebnom dijelu nekretnine, njegovo pravo vlasništva posebnoga dijela obuhvaća i taj dio, osim ako po odredbama ovoga zakona ne može biti pripadak samo toga posebnoga dijela. (2) Odredba stava 1. ovoga zakona na odgovarajući način se primjenjuje na nadziđivanje, dogradnje i prigradnje nekretnine urađene o svome trošku do stupanja na snagu ovoga zakona na osnovu valjanog odobrenja nadležnog organa. 3. Izvršavanje ovlasti u pogledu cijele nekretnine u prijelaznom razdoblju Član 352. Općenito (1) Odredbe ove glave uređuju međusobne odnose etažnih vlasnika, dok oni svoje odnose ne urede u skladu s odredbama ovog zakona o etažnom vlasništvu, ukoliko ovi odnosi nisu uređeni drugim propisma. (2) U slučaju sukoba ovog zakona sa drugim postojećim propisima primjenjuju se odredbe ovog zakona. (3) Etažni vlasnici dužni su svoje odnose urediti u skladu sa ovim zakonom u roku od pet godina od njegovog stupanja na snagu. Član 353. Ugovor o međusobnim odnosima etažnih vlasnika (1) Međusobni odnosi etažnih vlasnika u pogledu upravljanja i korištenja nekretnine utvrđuju se ugovorom koji mora biti sklopljen u pisanom obliku (ugovor o međusobnim odnosima etažnih vlasnika). (2) Ugovor iz stava 1. ovoga člana sadrži podatke naročito o: 1) veličini suvlasničkih dijelova nekretnine koji mogu, dok se ne steknu uvjeti da budu izračunati prema odredbama ovog zakona, biti izračunati i u skladu sa važećim kantonalnim propisima koji regulišu upravljanje i održavanje zgrada i koji služe kao osnova za određivanje prava glasa i raspodjelu troškova, 2) uvjetima i načinu upravljanja nekretninom, 3) detaljnim podacima o osobi koja će upravljati nekretninom, 4) obimu poslova koje će obavljati ta osoba, odgovornosti za obavljanje poslova i sl., 5) uvjetima i načinu prikupljanja i raspolaganja sredstvima zajedničke rezerve, 6) imenu etažnog vlasnika ovlaštenog za predstavljanje i zastupanje etažnih vlasnika prema upravniku, odnosno trećim osobama i granice njegovih ovlasti, 7) uvjetima i načinu korištenja zajedničkih prostorija, uključujući i stan namijenjen za kućepazioca zgrade, te uređaja i zemljišta, koje pripadaju određenoj nekretnini. (3) Odluke koje proizlaze iz ugovora o međusobnim odnosima etažnih vlasnika obavezuju sve etažne vlasnike ako su ugovor sklopili vlasnici čiji suvlasnički dijelovi čine više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine. (4) Odredbe ugovora o međusobnim odnosima etažnik vlasnika imaju učinak i prema etažnom vlasniku koji je to pravo stekao nakon sklapanja tog ugovora. (5) Etažni vlasnici su dužni Ugovor o međusobnim odnosima zaključiti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Član 354. Ugovor o zajedničkim dijelovima Ako se u jednoj nekretnini nalaze zajednički dijelovi i uređaji, koji koriste i drugim nekretninama (krov, oluci, fasada, konstruktivni zidovi, kotlovnica i sl.), odnosno kućepaziočev stan koji pripada i drugim nekretninama, etažni vlasnici tih nekretnina dužni su sklopiti ugovor o upravljanju i korištenju tih zajedničkih dijelova i uređaja, odnosno kućepaziočevog stana u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 355. Upravnik (1) Etažni vlasnici su dužni poslove upravljanja nekretninom povjeriti upravniku u skladu sa ugovorom koji sa njim sklapaju u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, a ako su već zaključili ugovor sa upravnikom, dužni su ga u ovom roku prilagoditi odredbama ovog zakona. (2) Dužnosti i ovlasti upravnika u pogledu upravljanja nekretninom određene su odredbama ovog zakona o vlasništvu posebnog dijela nekretnine. Član 356. Hitni i nužni popravci (1) Ako suvlasnici ne sklope ugovor s upravnikom iz člana 355. ovoga zakona, jedinica lokalne samouprave odredit će fizičku ili pravnu osobu za obavljanje hitnih popravki na toj nekretnini. (2) Hitnim popravcima smatraju se radovi koji se javljaju nenadano i kojima se sprečavaju štetne posljedice za život i zdravlje ljudi kao i veća oštećenja nekretnine. (3) Kad zbog oštećenja zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine postoji opasnost za život i zdravlje ljudi nadležni organ naredit će upravniku nekretnine odnosno suvlasnicima, ako nemaju upravnika, izvršenje nužnih popravaka. (4) Potraživanje naplate troškova popravka iz stava 3. ovoga člana tražilac izvršenja će ostvariti prema odredbama Zakona o izvršnom postupku. Član 357. Prinudna uprava (1) Ako etažni vlasnici nisu osigurali upravljanje nekretninom u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona jedinica loklane samouprave će na njihov trošak odrediti prinudnog upravnika. (2) Prinudni upravnik ima sve ovlasti upravnika nekretninom propisane ovim zakonom. 4. Stvarne služnosti na građevinskom zemljištu Član 358. Ustanovljavanje stvarnih služnosti na građevinskom zemljištu (1) Stvarne služnosti na građevinskom zemljištu i na građevinama koje su podignute na tom zemljištu ustanovljava sud u vanparničnom postupku u skladu sa regulacionim planom ili planom parcelacije. (2) Do donošenja planova iz stava 1. ovog člana, stvarne služnosti ustanovljava sud u vanparničnom postupku po Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 97 prethodno pribavljenom mišljenju organa nadležnog za poslove urbanizma i prostornog uređenja. Glava II ZAVRŠNE ODREDBE 1. Opće odredbe Član 359. Primjena zakona (1) Na sticanje, promjenu, pravne učinke i prestanak stvarnih prava od dana stupanja na snagu ovoga zakona primjenjuju se odredbe ovoga zakona, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. (2) Na sticanje, promjenu, pravne učinke i prestanak stvarnih prava do dana stupanja na snagu ovoga zakona primjenjuju se propisi koji su važili u trenutku sticanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. (3) Ukoliko su rokovi za sticanje i prestanak stvarnih prava počeli teći prije nego što je stupio na snagu ovaj zakon, oni će teći i nakon njegova stupanja na snagu po odredbama dosadašnjeg zakona. (4) U rok za sticanje dosjelošću nekretnina, koje su na dan stupanja na snagu ovog zakona bile u društvenom, odnosno državnom vlasništvu, kao i za sticanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa se vrijeme posjedovanja dok su na snazi bili propisi, koji su izričito isključivali dosjelost. Član 360. Tok rokova za brisovne tužbe Rokovi od tri godine za podnošenje brisovne tužbe prema ovom zakonu teku od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Član 361. Obaveza uknjižbe stvarnih prava (1) Izvanknjižni nosioci stvarnih prava dužni su u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona pokrenuti postupak za upis stvarnih prava glede nekretnina i svih promjena na njima u zemljišnu knjigu. (2) Nadležno pravobranilaštvo dužno je u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona pokrenuti postupke za upis stvarnih prava na nekretninama čiji je nosilac Federacija, kantoni odnosno jedinice lokalne samouprave, kao i upis javnih i općih dobara. Član 362. Stečena prava (1) Stupanje na snagu ovoga zakona nema uticaja na postojeće odnose vlasnika, odnosno suvlasnika stvari, te osobe koje su na valjanom pravnom osnovu i na valjani način stekle prava u pogledu tih stvari. (2) Prava na nekretninama, upisana u zemljišne knjige, zadržavaju svoj prvenstveni red i nakon pretvorbe društvenog vlasništva i uspostave jedinstva nekretnina. 2. Nekretnine u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave Član 363. Raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave (1) Nekretninama u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave mogu raspolagati nadležna tijela tih jedinica samo na osnovu javnog konkursa i uz naknadu utvrđenu po tržišnoj cijeni, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Ova se odredba izričito odnosi i na raspolaganje zasnivanjem prava građenja kojim se opterećuju navedene nekretnine. (2) Propis o postupku javnog konkursa iz stava 1. ovog člana donijet će federalni ministar pravde u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ovim propisom federalni ministar pravde naročito urediti uvjete konkursa, način raspisivanja, rok trajanja konkursa, obavezne elemente koje on treba da sadrži, kao i način formiranja tržišne cijene kao početne cijene, a na osnovu mišljenja sudskog vještaka odgovarajuće struke. (3) Prodaja odnosno opterećenje pravom građenja nekretnina u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave se izuzetno može izvršiti neposrednom pogodbom za potrebe izgradnje: 1) vojnih objekata i objekata za potrebe državnih organa i radi obavljanja njihovi nadležnosti, 2) objekata za potrebe stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovih organizacija i specijalizovanih agencija, kao i organizacija i specijalizovanih agencija Ujedinjenih Nacija, 3) objekata komunalne infrastrukture, 4) objekata vjerskih zajednica, i 5) radi oblikovanja građevinske čestice. (4) Dopuštena je i neposredna zamjena nekretnine u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave za nekretninu približno iste vrijednosti u vlasništvu druge osobe. (5) Odredbe stava 1. ovog člana ne odnose se na pravne poslove koje međusobno sklapaju država, entiteti i jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da je na te pravne poslove saglasnost dao nadležni pravobranilac obiju ugovornih strana i da je osigurano da takvim pravnim poslom nije narušen interes pojedine ugovorne strane kao ni opći interes njenih građana. (6) Pravni poslovi sklopljeni protivno odredbama ovoga člana ništavi su. Član 364. Promet i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave (1) Promet i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave u prijelaznom periodu vrši se na način i pod uvjetima određenim ovim zakonom, Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 20/05), Zakonom o zemljišnim knjigama ("Službene novine Federacije BiH", br. 19/03 i 54/04), Sporazumom o pitanjima sukcesije ("Službeni glasnik BiH /dodatak – Međunarodni Ugovori/ br. 10/2001 i 41/2001), Odlukom o sprovođenju Aneksa "G" sporazuma o pitanjima sukcesije na teritoriji BiH ("Službeni glasnik BiH", broj: 2/04), Odlukom o obavezi zaštite državne imovine, finansijskih potraživanja i dugovanja pravnih osoba iz BiH u drugim državama bivše SFRJ ("Službeni glasnik BiH", broj: 2/04), međudržavnim ugovorima o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa između država nastalih raspadom bivše SFRJ, te drugim propisima. (2) Postupak za prodaju nekretnina u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave putem javnog konkursa/nadmetanja se vodi u skladu sa propisima iz stava 1. ovog člana, te posebnim propisima koji uređuju postupanje organa nadležnih za promet i raspolaganje nekretninama u državnom vlasništvu. (3) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana se shodno primjenjuju i na nekretnine koje se nalaze u imovini pravnih osoba u mješovitom vlasništvu. Broj 66 - Strana 98 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. Član 365. Poljoprivredno i drugo zemljište, zgrade, stanovi i poslovni prostori (1) Poljoprivredna i druga zemljišta, zgrade, stanovi i poslovne prostorije kao posebni dijelovi zgrada u društvenoj/državnoj svojini ne mogu biti predmet prijenosa, otuđivanja, zamjenjivanja kao i drugog oblika raspolaganja ako su pribavljena u društveno/državno vlasništvo na osnovu: 1) Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji ("Službeni list DFJ", broj: 64/45, "Službeni list FNRJ", br. 16/46, 24/46, 99/46, 101/47, 105/48, 4/51, 19/51 i ("Službeni list SRBiH", broj: 41/67); 2) Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji u NR BiH ("Službeni list NRBiH", br. 2/46, 18/46, 20/47, 29/47, 14/51 i ("Službeni list SRBiH", broj: 41/67); 3) Zakona o poljoprivrednom zemljišnom fondu društvene svojine i dodjeljivanju zemlje poljoprivred-nim organizacijama "Službeni list FNRJ", broj: 23/53 i "Službeni list SFRJ", broj: 10/65); 4) Zakona o postupanju sa imovinom koju su sopstvenici morali napustiti u toku okupacije i imovinom koja im je oduzeta od strane okupatora i njegovih pomagača ("Službeni list DFJ", broj: 36/45 i 52/45 i "Službeni list FNRJ", br. 64/46, 104/46, 88/47, 99/48 i 77/49); 5) Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih preduzeća ("Službeni list FNRJ", br. 98/46, 99/46, 35/48, 68/48 i 27/53); 6) Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta ("Službeni list FNRJ", br. 52/58, 3/59, 24/61 i 1/63); 7) Osnovnog zakona o eksproprijaciji ("Službeni list FNRJ", broj: 28/47), ako raniji vlasnici nisu na ime naknade dobili druge nekretnine; 8) Osnovnog zakona o postupanju sa eksproprisanim i konfiskovanim šumskim posjedima ("Službeni list FNRJ", br. 61/46, 88/47, 106/49 i 4/51); 9) Zakona o prelazu u državnu svojinu neprijateljske imovine i sekvestraciji nad imovinom odsutnih osoba ("Službeni list FNRJ", br. 63/46 i 105/46); 10) Zakona o prometu zemljišta i zgrada ("Službeni list SFRJ", br. 43/65, 67/65 i 17/69); 11) Zakona o pravu svojine na poslovnim zgradama i poslovnim prostorijama ("Službeni list SFRJ", br. 23/79, i 26/86); 12) Zakona o konfiskaciji imovine i o izvršenju konfiskacije ("Službeni list FNRJ", broj: 40/45); 13) Zakona o potvrdi i izmjenama i dopunama Zakona o konfiskaciji imovine i o izvršenju konfiskacije ("Službeni list FNRJ", broj: 61/46); 14) Zakona o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta ("Službeni list FNRJ", broj: 43/59). (2) Zabrana iz stava 1. ovog člana ne djeluje ako je raspolaganje dozvoljeno odredbama posebnih zakona donesenih prije stupanja na snagu ovog zakona. Član 366. Zabrana tereta i dugoročnog zakupa (1) Zabranjuje se ustanovljavanje tereta, davanje u dugoročni zakup na nekretninama na koje se odnose zakoni navedeni u članu 365. ovog zakona. (2) Zabrana davanja u dugoročni zakup, kao i zakup na određeno vrijeme neće se primjenjivati kada se zgrade, stanovi ili poslovne prostorije kao posebni dijelovi zgrada u društvenom/državnom vlasništvu daju u zakup stranim državama za potrebe njihovih diplomatskih i konzularnih predstavništava, kao i njihovih organizacija i specijalizovanih agencija kao i organizacija i specijalizovanih agencija Organizacija Ujedinjenih Nacija, kao i tijela Evropske Unije. Član 367. Nekretnine pribavljene u državno/društveno vlasništvo (1) Odredbe iz prethodnih članova se odnose i na nekretnine koje su na osnovu odluke državnog organa, a bez pravnog osnova i naknade pribavljene u društvenu/državnu svojinu, kao i na nekretnine koje su na osnovu ugovora o poklonu pribavljene u društvenu/državnu svojinu, a taj ugovor je zaključen pod prinudom. (2) Odredbe iz prethodnih članova se odnose i na nekretnine koje su pribavljene ili izgrađene sredstvima budžeta društveno-političkih zajednica, sredstvima za finansiranje zajedničkih potreba, ili sredstvima samodoprinosa. (3) Propisi kantona koji uređuju korištenje, upravljanje i održavanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrada uskladiće se u roku od 6 mjeseci sa odredbama ovog zakona. (4) Nekretnine čije pribavljanje ili izgradnja su finansirani sredstvima iz stava 2. ovog člana, a dijelom iz drugih sredstava društvenopravnih osoba, mogu biti u prometu tek kada se utvrde suvlasnički dijelovi. Član 368. Vrijeme primjene Odredbe čl. 365., 366. i 367. ovog zakona će se primjenjivati do isteka roka za podnošenje zahtjeva za povrat ili naknadu u skladu sa propisom kojim će se urediti pitanje reprivatizacije,denacionalizacije i restitucije. Član 369. Izuzimanje od primjene Od zabrane iz čl. 365., 366. i 367. ovog zakona izuzima se nekretnina u društvenoj/državnoj svojini koju su društvenopravne osobe stekle kupovinom ili drugim teretnim pravnim poslom, građenjem, odnosno koja su stečene eksproprijacijom za koju je data druga nekretnina ili je plaćena pravična naknada prema tada važećim zakonima, bez obzira što je prednik ove društvenopravne osobe stekao nekretnine na osnovu zakona u smislu odredaba čl. 365., 366. i 367. ovog zakona. 3. Prestanak primjene postupaka i zakona Član 370. Prestanak primjene ostalih propisa (1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena svih važećih propisa koji pitanja raspolaganja nekretninama u državnom vlasništvu određuju na drugačiji način u odnosu na odredbe ovog zakona. (2) Odredba o prestanku primjene propisa iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na raspolaganje nekretninama u državnom vlasništvu u postupcima privatizacije i restitucije. (3) Zakonodavni organi odgovarajućih teritorijalnih jedinica su u obavezi donijeti nove, odnosno usaglasiti važeće propise u vezi sa raspolaganjem nekretninama u državnom vlasništvu sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 371. Prestanak važenja zakona (1) Stupanjem na snagu ovoga zakona prestaju važiti sljedeći zakoni: 1) Zakon o svojini na dijelovima zgrada, ("Službeni list SR BiH" br. 35/77, 38/78 i 22/84), 2) Zakon o nadziđivanju zgrada i pretvaranju zajedničkih prostorija u stanove u zgradama u društvenoj svojini, ("Službeni list SR BiH" broj: 32/87), 3) Zakon o osnovama vlasničkih odnosa ("Službeni list R BiH" broj: 37/95) Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 99 4) Zakon o prometu nepokretnosti, ("Službeni list SR BiH" br. 38/78, 29/80, 4/89, 22/91, 21/92 i 13/94), 5) Zakon o pravu svojine na poslovnim zgradama i poslovnim prostorijama ("Službeni list SR BiH" br. 23/79 i 26/86), 6) Zakon o uknjiženju nekretnina u društvenoj svojini ("Službeni list SR BiH" broj: 28/77), 7) Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji ("Službeni list NR BiH" br. 2/46, 18/46, 20/47, 37/49, 14/51 i 41/67) 8) Zakon o postupku ukidanja zajedničkog prava vlasništva na bivšim kmetskim selištima ("Službeni list SR BiH" broj: 22/73), 9) Zakon o zabrani raspolaganja imovinom, prijenosu sredstava i statusnih promjena pravnih osoba na teritoriji Bosne i Hercegovine iz drugih država ("Službeni list R BiH" br. 4/95 i 37/95), 10) Zakon o pravima i dužnostima republičkih organa u korištenju sredstava u društvenoj svojini ("Službeni list SR BiH" br. 33/81 i 29/90), 11) Zakon o uzurpacijama ("Službeni list SR BiH" broj: 6/78), 12) Zakon o vlasničkopravnim odnosima ("Službene novine Federacije BiH" br. 6/98 i 29/03). (2) Propisi o građevinskom zemljištu će se usaglasiti s odredbama ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana početka primjene ovog zakona. (3) U slučaju kolizije odredbi ovog zakona sa odredbama drugog propisa primjenjivat će se odredbe ovog zakona. Član 372. Započeti postupci Postupci o sticanju, zaštiti i prestanku prava vlasništva i drugih stvarnih prava započeti na osnovu propisa koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga zakona okončat će se po odredbama tih propisa. Član 373. Tumačenje i primjena zakonskih odredaba (1) Danom stupanja na snagu ovog zakona, odredbe propisa koji su na snazi a koji različito uređuju društveno od ostalog vlasništva će se tumačiti i primjenjivati samo u skladu s načelom jednovrsnosti vlasništva. (2) Danom stupanja na snagu ovog zakona odredbe propisa koji su na snazi, a različito uređuju pripadanje zgrada, odnosno dijelova zgrada od pripadanja zemljišta će se tumačiti i primjenjivati samo u skladu s načelom pravne jedinstvenosti nekretnine. Član 374. Stupanje na snagu Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a počet će se primjenjivati šest mjeseci nakon njegovog stupanja na snagu. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škalјić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O STVARNIM PRAVIMA Proglašava se Zakon o stvarnim pravima koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkog doma od 02.07.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 25.07.2013. godine. Broj 01-02-770-02/13 13. kolovoza 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. ZAKON O STVARNIM PRAVIMA Dio prvi OPĆE ODREDBE O STVARIMA I STVARNIM PRAVIMA Glava I POJAM Članak 1. Vlasništvo i druga stvarna prava (1) Ovim zakonom uređuju se stjecanje, korištenje, raspolaganje, zaštita i prestanak prava vlasništva i drugih stvarnih prava i posjeda. (2) Stvarna prava su: pravo vlasništva, pravo građenja, založno pravo, zemljišni dug, pravo stvarne i osobne služnosti i pravo stvarnog tereta. (3) Odredbe ovoga zakona koje se odnose na pravo vlasništva, shodno se primjenjuju na sva druga stvarna prava, osim ako za njih nije zakonom drugačije propisano niti što drugo proizilazi iz njihove pravne naravi. Članak 2. Ograničenja stvarnih prava (1) Pravo vlasništva i druga stvarna prava mogu se protiv vlasnikove volje oduzeti ili ograničiti samo u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom sukladno principima međunarodnog prava. (2) Zakonom se, u javnom interesu, a naročito radi zaštite naravnih bogatstava, okoliša, zdravlja ljudi, kulturnopovjesne baštine i sl., može ograničiti ili posebno urediti način korištenja i raspolaganja određenim stvarima. Članak 3. Nositelji vlasništva i drugih stvarnih prava (1) Svaka fizička i pravna osoba može biti nositelj prava vlasništva i drugih stvarnih prava. (2) Samo je jedna vrsta prava vlasništva neovisno o nositelju prava vlasništva. Članak 4. Zabrana zlouporabe prava Zabranjeno je vršenje prava iz ovoga zakona suprotno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena ili priznata. Glava II PREDMET I SADRŽAJ STVARNIH PRAVA Članak 5. Stvari (1) Stvari u smislu ovoga zakona su materijalni dijelovi prirode, koji mogu biti u vlasti fizičke ili pravne osobe, osim ako zbog svojih prirodnih svojstava ili ograničenja na temelju posebnog zakona nisu podobne da budu objekt prava vlasništva i drugih stvarnih prava. (2) Stvari su u smislu ovoga zakona i skupina stvari i prava koja su zakonom izjednačena sa stvarima.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak Federacija BiH Službene novine FBiH 65/13 23.08.2013 SN FBiH 07/13, SN FBiH 44/11, SN FBiH 09/10, SN FBiH 10/08 zakon,porez,dohodak Број 65 - Страна 8 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 8. 2013. (3) Обрачун и обуставу пореза на добитке од наград- них игара и игара на срећу врши организатор наградних игара односно приређивач игара на срећу при свакој исплати добитка физичком лицу које је остварило добитак, а обустављени порез су дужни уплатити до 15. односно посљедњег дана у мјесецу у којем је порез обустављен.". Члан 6. У члану 37. иза става (5) додаје се нови став (6), који гласи: "(6) Порез на доходак од наградних игара и игара на срећу плаћа се према пребивалишту физичког лица којем је исплаћен добитак остварен учешћем у наградној игри и/или игри на срећу, а када се ради о физичком лицу које нема пребивалиште на територији Федерације обрачунати и обустављени порез на остварени добитак плаћа се према сједишту исплатиоца." Досадашњи став (6) постаје став (7). Члан 7. Овај закон ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Радоје Видовић, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Фехим Шкаљић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 23.07.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 25.07.2013. godine Broj 01-02-755-02/13 05. augusta 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Član 1. U Zakonu o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 10/08, 9/10, 44/11 i 7/13), u članu 4., iza tačke 4) dodaje se nova tačka 5), koja glasi: "5) učešća u nagradnim igrama i igrama na sreću." Član 2. U članu 5., tačka 13), briše se. Član 3. U članu 6., iza tačke 13) dodaje se nova tačka 14), koja glasi: "14) dobici ostvareni učešćem u nagradnim igrama koje organizuju privredna društva u propagandne svrhe, a koji se isključivo odnose na proizvod ili paket proizvoda iz vlastitog proizvodnog asortimana, ukoliko tržišna vrijednost takvog dobitka nije veća od 1.000,00 KM.". Član 4. Iza člana 22. dodaje se podnaslov, koji glasi: "E. Dohodak od nagradnih igara i igara na sreću" i član 23., koji glasi: "Član 23. (1) Dohodak od nagradnih igara i igara na sreću čini vrijednost svake pojedinačne nagrade ili dobitka ostvarenog učešćem u nagradnim igrama i igrama na sreću koji je dobitniku isplaćen u novcu, proizvodu/ ima, uslugama i/ili u pravima, osim nagrada i dobitaka iz člana 5. stav (1) tačka 10) i člana 6. stav (1) tačka 14) ovog zakona i dobitaka čija pojedinačna vrijednost ne prelazi iznos od 100,00 KM. (2) Osnovicu za obračun poreza na dobitke iz stava (1) ovog člana, čini svaki pojedinačno ostvareni dobitak čija je vrijednost veća od 100,00 KM, odnosno dobitak ostvaren učešćem u nagradnim igrama u skladu sa članom 6. stav (1) tačka 14) ovog zakona, čija je pojedinačna vrijednost veća od 1.000,00 KM. (3) Ako se dobici sastoje od stvari, usluga i/ili prava, osnovicu poreza čini tržišna vrijednost stvari, usluga i/ili prava u momentu ostvarenja dobitka. (4) Kod utvrđivanja dohotka iz stava (1) ovog člana, rashodi se ne odbijaju.". Član 5. Iza člana 33. dodaje se podnaslov, koji glasi: "8. Obračun poreza na dohodak ostvaren učešćem u nagradnim igrama i igrama na sreću" i član 34., koji glasi: "Član 34. (1) Porez na dohodak od nagradnih igara i igara na sreću iz člana 23. stav (1) ovog zakona, plaća se po odbitku primjenom stope 10%, bez prava na umanjenje osnovice za lične odbitke iz člana 24. ovog zakona. (2) Porez na dohodak prema stavu (1) ovog člana, koji je utvrđen, obustavljen i uplaćen smatra se konačnom poreznom obavezom i porezni obveznik ovaj dohodak ne unosi u godišnju poreznu prijavu. (3) Obračun i obustavu poreza na dobitke od nagradnih igara i igara na sreću vrši organizator nagradnih igara odnosno priređivač igara na sreću pri svakoj isplati dobitka fizičkom licu koje je ostvarilo dobitak, a obustavljeni porez su dužni uplatiti do 15. odnosno posljednjeg dana u mjesecu u kojem je porez obustavljen.". Član 6. U članu 37., iza stava (5), dodaje se novi stav (6), koji glasi: "(6) Porez na dohodak od nagradnih igara i igara na sreću plaća se prema prebivalištu fizičkog lica kojem je isplaćen dobitak ostvaren učešćem u nagradnoj igri i/ili igri na sreću, a kada se radi o fizičkom licu koje nema prebivalište na teritoriji Federacije obračunati i obustavljeni porez na ostvareni dobitak plaća se prema sjedištu isplatioca." Dosadašnji stav (6) postaje stav (7). Član 7. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić s. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o leasingu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 65/13 23.08.2013 SN FBiH 104/16, SN FBiH 39/09, SN FBiH 85/08 leasing ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LEASINGU Član 1. U Zakonu o leasingu ("Službene novine Federacije BiH", br. 85/08 i 39/09) iza člana 5. dodaje se novi član 5a. koji glasi: "Član 5a. (1) Na ugovor o operativnom leasingu primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi i druga zakonska regulativa koja uređuje ovu oblast, u slučajevima koje ovaj Zakon ne uređuje. (2) Na pitanja zaštite korisnika po ugovorima o operativnom leasingu primjenjuju se propisi kojima se uređuje zaštita potrošača i obligacioni odnosi, kao i podzakonski akti Agencije.". Član 2. U članu 15. stav (1) dodaje se nova tačka a) koja glasi: "a) leasing društvo podnese zahtjev za oduzimanje dozvole". Dosadašnje tač. a), b), c), d), e) i f) postaju tač. b), c), d), e), f) i g). Iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi: "(4) Rješenje iz stava (1) ovog člana Agencija je dužna objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i dostaviti ga nadležnom sudu u svrhu pokretanja likvidacionog postupka, najkasnije u roku od 15 dana od dana njegovog dostavljanja leasing društvu.". Član 3. U članu 34. iza stava (2) dodaju se novi st.(3) i (4) koji glase: "(3) Davalac leasinga dužan je da uspostavi sistem internih kontrola i internu reviziju, donese politike i procedure radi otkrivanja i sprečavanja transakcija koje uključuju kriminalne aktivnosti, pranje novca, finansiranje terorističkih aktivnosti i aktivnosti koje opstruiraju uvođenje i primjenu međunarodnih restriktivnih mjera, kao i da poduzima mjere na utvrđivanju identiteta svih lica sa kojima ulazi u poslovne odnose, u skladu sa posebnim propisima Agencije. (4) Davalac leasinga dužan je da obavještava nadležne organe i dostavlja podatke u skladu sa propisima koji uređuju oblast sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te o tome Agenciji dostavlja mjesečne statističke izvještaje, u formi koju propiše Agencija, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.". Član 4. U članu 37. stav (1) iza tačke b), dodaju se nove tač. c), d), e), f), g), h), i), j), k), l), m) i n) koje glase: "c) iznos neto finansiranja (razlika između bruto nabavne vrijednosti predmeta leasinga i učešća), d) preostalu vrijednost predmeta leasinga (dio iznosa neto finansiranja koji se može ugovoriti, koji korisnik ne otplaćuje kroz rate, već odjednom, poslije isteka perioda na koji je ugovor zaključen ako je ugovorom predviđeno pravo korisnika da otkupi predmet leasinga), e) kod leasinga indeksiranog u stranoj valuti - valutu u kojoj se vrši indeksacija, tip kursa valute koji se primjenjuje pri odobravanju i otplati leasinga (zvanični srednji kurs), kao i datum obračuna, f) visinu nominalne godišnje kamatne stope uz određenje da li je fiksna ili promjenljiva, a ako je promjenljiva - elemente na osnovu kojih se određuje (referentna kamatna stopa, indeks potrošačkih cijena i dr.), njihovu visinu u vrijeme zaključenja ugovora, periode u kojima će se mijenjati, kao i fiksni element ako je ugovoren, g) uslove i način prijevremene otplate i visinu naknade u vezi s tim, h) metod koji se primjenjuje kod obračuna kamate (konformni, proporcionalni i dr.), i) vrstu i visinu svih naknada koje padaju na teret primaoca leasinga, uz određenje da li su fiksne ili promjenljive, a ako su promjenljive - periode u kojima će ih davalac leasinga mijenjati, kao i vrstu i visinu drugih troškova (porezi, naknade nadležnim organima i dr.), j) vrste sredstava osiguranja, mogućnost za njihovu zamjenu tokom perioda otplate predmeta leasinga, kao i uslove aktiviranja tih sredstava u slučaju neizmirivanja obaveza, k) obavještenje o pravu davaoca leasinga da proda predmet leasinga i da u slučaju neispunjenja ugovorenih obaveza od strane korisnika leasinga, davalac leasinga ima pravo da izuzme predmet leasinga te isti proda. U slučaju da davalac leasinga ostvari veću prodajnu cijenu od ukupne obaveze korisnika leasinga isti je dužan izvršiti povrat više naplaćenih sredstava korisniku leasinga, l) uslove, postupak i posljedice raskida ugovora o leasingu, kao i obavještenje o uslovima i načinu ustupanja potraživanja u slučaju neizmirenja obaveza, m) pravo korisnika na odustanak od ugovora, uslove i način odustanka, n) pravo na prigovor i mogućnost pokretanja postupka posredovanja radi vansudskog rješavanja spornog odnosa.". Tač. c) do n) se odnose na ugovor o finansijskom leasingu koji se zaključuje sa fizičkim licem kao korisnikom, u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj ili drugoj komercijalnoj djelatnosti. Član 5. U članu 58. stav (2) iza riječi "stvar" dodaju se riječi: "za koju posebnim zakonom nije propisana godišnja registracija". Član 6. U članu 59. stav (1) iza riječi "stvar" dodaju se riječi: "definirana članom 58. stav (2) ovog Zakona". Član 7. U članu 85. mijenja se stav (2) i glasi: "(2) U slučaju oduzimanja dozvole za obavljanje poslova leasinga, otvara se likvidacioni postupak leasing društva.". Iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3) Agencija podnosi prijedlog za otvaranje postupka iz stava (2) ovog člana pred nadležnim sudom.". Član 8. U članu 91. stav (1) dodaje se nova tačka a) koja glasi: "a) ne posluje u skladu sa članom 5a. ovog Zakona". Dosadašnje tačke a) do h) postaju tačke b) do i).
Zakon o elektronskom dokumentu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 55/13 17.07.2013 elektronski dokument,zakon,fbih Godina XX - Broj 55 Srijeda, 17. 7. 2013. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1185 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O ELEKTRONSKOM DOKUMENTU Proglašava se Zakon o elektronskom dokumentu koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkog doma od 19.03.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 27.06.2013. godine. Broj 01-02-662-02/13 10. srpnja 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. ZAKON O ELEKTRONSKOM DOKUMENTU I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Ovim se zakonom uređuje pravo federalnih i kantonalnih tijela uprave i federalnih i kantonalnih upravnih organizacija (u daljnjem tekstu: tijela uprave), tijela lokalne samouprave, gospodarskih društava, ustanova i drugih pravnih i fizičkih osoba na uporabu elektronskog dokumenta u poslovnim radnjama i djelatnostima, te u postupcima koji se vode pred mjerodavnim tijelima u upravnom postupku u kojima se elektronska oprema i programi mogu primjenjivati u izradi, prijenosu, prijemu i čuvanju informacija u elektronskom obliku, pravna valjanost elektronskog dokumenta, te uporaba i promet elektronskog dokumenta. Odredbe ovoga zakona ne primjenjuju se u onim slučajevima gdje se drugim zakonima propisuje uporaba dokumenta na papiru. Članak 2. Tijela uprave, tijela lokalne samouprave, gospodarska društva, ustanove i druge pravne i fizičke osobe svojom slobodno izraženom voljom prihvaćaju uporabu i promet elektronskog dokumenta za svoje potrebe kao i za potrebe poslovnih odnosa i drugih odnosa s drugima. Tijela uprave i druge pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka koje su prihvatile uporabu i promet elektronskog dokumenta ne mogu odbiti elektronski dokument samo zbog toga što je sačinjen, korišten i stavljen u promet u elektronskom obliku. Članak 3. Pojedini izrazi koji se koriste u ovome zakonu imaju sljedeće značenje: 1) elektronski dokument – jednoobrazno povezan cjelovit skup podataka koji su elektronski oblikovani (izrađeni pomoću računara i drugih elektronskih uređaja), poslani, primljeni ili sačuvani na elektronskom, magnetnom, optičkom ili drugom mediju, i koji sadrži osobine kojima se utvrđuje autor, vjerodostojnost sadržaja, te dokazuje vrijeme kada je dokument sačinjen. Sadržaj elektronskog dokumenta uključuje sve oblike pisanog teksta, podatke, slike, crteže, karte, ton, glazbu i govor; 2) dokumentacijska osobina – obvezni skup podataka, poput elektronskog potpisa, vremena izrade, naziva autora i drugih, koji se ugrađuju u elektronski dokument radi zadržavanja vjerodostojnosti, cjelovitosti i valjanosti kroz razdoblje utvrđeno zakonom i drugim propisima; 3) elektronski potpis – skup podataka u elektronskom obliku koji su pridruženi ili su logički povezani s drugim podacima u elektronskom obliku i koji služe za identifikaciju potpisnika i autentičnost potpisanog elektronskog dokumenta; 4) autor – tijela uprave, tijela lokalne samouprave, gospodarska društva, ustanove i druge pravne i fizičke osobe koje primjenom elektronskih sredstava (uređaji i programi) izrađuju, oblikuju i potpisuju elektronski dokument kvalificiranim elektronskim potpisom; 5) pošiljatelj – tijela uprave, tijela lokalne samouprave, gospodarska društva, ustanove i druge pravne i fizičke osobe koje šalju ili uime kojih se primatelju šalje Broj 55 - Stranica 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 17. 7. 2013. elektronski dokument, ne uključujući informacijskog posrednika; 6) primatelj – tijela uprave, tijela lokalne samouprave, gospodarska društva, ustanove i druge pravne i fizičke osobe kojima je upućen elektronski dokument, ne uključujući informacijskog posrednika; 7) dokumentacijski ciklus – promet elektronskog dokumenta od izrade do arhiviranja, uključujući radnje izrade, slanja, primanja i čuvanja s postupcima unošenja i ovjere podataka kojima se potvrđuje autor, pošiljatelj, primatelj, vrijeme slanja i vrijeme prijema, vjerodostojnost i cjelovitost elektronskog dokumenta; 8) informacijski sustav – informativno-komunikacijski sustav kao skup programa, informatičkih i telekomunikacijskih uređaja, metoda i postupaka primijenjenih u postupcima izrade, slanja, primanja, provjere i čuvanja elektronskih dokumenata; 9) djelatnik (korisnik) informacijskog sustava – fizička osoba koja izravno radi u informacijskom sustavu postupcima rukovanja elektronskim dokumentom; 10) informacijski posrednik – pravna ili fizička osoba koja uime drugih obavlja slanje, prijem, prijenos i čuvanje elektronskog dokumenta; 11) elektronska arhiva – skup elektronskih dokumenata uređenih u dokumentacijske cjeline sukladno zakonu i drugim propisima kojima se posebice uređuje ova oblast i 12) mjerodavna tijela u upravnom postupku – tijela uprave, tijela jedinica lokalne samouprave, pravne i fizičke osobe s javnim ovlastima na koje su prenesene javne ovlasti. II. ELEKTRONSKI DOKUMENT Članak 4. Elektronski dokument mora u svim radnjama uključenim u dokumentacijski ciklus osigurati jednoobrazno obilježje kojim se nedvosmisleno utvrđuje pojedinačni elektronski dokument i autor elektronskog dokumenta, informacijska cjelovitost i nepovredivost elektronskog dokumenta, pristup sadržaju elektronskog dokumenta kroz cijelo vrijeme dokumentacijskog ciklusa i oblik zapisa koji omogućava čitanje sadržaja. Članak 5. Građa elektronskog dokumenta sastoji se obvezatno od: 1) općeg dijela koji čini sadržaj − informacije u elektronskom obliku dokumenta, uključujući i naslov primatelja ako je elektronski dokument namijenjen slanju imenovanom primatelju i 2) posebnog dijela koji čine jedan ili više ugrađenih elektronskih potpisa i podaci o vremenu nastajanja i završetka izrade elektronskog dokumenta, kao i druge dokumentacijske osobine nastale prilikom njegove izrade. Članak 6. Elektronski dokument u procesima prikazivanja sadržaja, kao i u tijeku rukovanja sadržajima ugrađenim u elektronski dokument sadrži obvezatno unutarnji i vanjski obrazac prikaza. Unutarnji obrazac (podaci) prikaza sastoji se od tehničkoprogramskog obrasca zapisivanja sadržaja u elektronskom obliku na medij koji zadržava ili prosljeđuje elektronski dokument. Vanjski obrazac (izvodi) sastoji se od vizualnog i razumljivog prikaza sadržaja elektronskog dokumenta na uređaju za vizualni prikaz računarskih ili drugih elektronskih uređaja, na papiru ili drugom materijalnom predmetu proizvedene iz zapisa u elektronskom obliku na mediju iz stavka 2. ovoga članka. Članak 7. Elektronski dokument ima pravnu valjanost kao i dokument na papiru ako je izrađen, poslan, primljen, čuvan i arhiviran primjenom raspoložive informacijske tehnologije i ispunjava uvjete iz čl. 4., 5. i 6. ovoga zakona. Članak 8. Svaki pojedinačni primjerak elektronskog dokumenta koji je potpisan elektronskim potpisom smatra se u smislu ovoga zakona izvornikom. Elektronski dokument ne može imati kopiju u elektronskom obliku. Ako ista osoba izradi dva dokumenta ili više dokumenata s istim sadržajem, od kojih je jedan primjerak izrađen u elektronskom obliku a drugi izrađen na papiru, ti se dokumenti smatraju neovisnim i u tim slučajevima dokument izrađen na papiru ne smatra se kopijom elektronskog dokumenta. Članak 9. Kopija elektronskog dokumenta na papiru izrađuje se ovjerom ispisa vanjskog obrasca prikaza elektronskog dokumenta na papiru uz primjenu postupaka predviđenih zakonom i drugim propisima. Ovjeru ispisa vanjskog obrasca prikaza elektronskog dokumenta na papiru u postupcima koje vode mjerodavna tijela u upravnom postupku u okviru svoje mjerodavnosti obavljaju ovlaštene osobe u tim tijelima, a u svim ostalim slučajevima ovjeru ispisa elektronskog dokumenta na papiru obavlja notar. Ispis vanjskog obrasca prikaza elektronskog dokumenta na papiru koji se ovjerava kao kopija elektronskog dokumenta mora obvezatno sadržavati oznaku da je riječ o kopiji odgovarajućeg elektronskog dokumenta. Članak 10. Izvorni elektronski dokument kao i njegova kopija na papiru izrađeni su sukladno članku 9. ovoga zakona, imaju istu pravnu snagu i mogu se jednakopravno koristiti u svim radnjama za koje se traži uporaba dokumenta u izvornom obliku ili u obliku ovjerene kopije. Za sve radnje u kojima se zakonom ili drugim propisima izričito traži notarska ovjera dokumenta na papiru ne može se dostavljati elektronski dokument ili njegova kopija na papiru. Kada se u knjigovodstvenim poslovima primjenjuje elektronski dokument sukladno odredbama ovoga zakona, poslovi knjigovodstva i revizije mogu se u potpunosti temeljiti na uporabi elektronskog dokumenta ako posebnim propisima nije drukčije određeno. Članak 11. U postupcima koji se vode pred mjerodavnim tijelima u upravnom postupku i arbitražama, kao dokaz se mogu koristiti i elektronski dokumenti. Prilikom ocjene ispravnosti elektronskog dokumenta moraju se uzeti u obzir pojedinosti o njegovoj izradi, prijenosu, čuvanju, vjerodostojnosti i nepromjenljivosti. III. UPORABA I PROMET ELEKTRONSKOG DOKUMENTA Članak 12. Uporaba elektronskog dokumenta obavlja se sukladno odredbama ovoga zakona. Uporaba elektronskog dokumenta ne može nijednoj strani uključenoj u poslove razmjene elektronskog dokumenta ograničavati poslovanje ili je dovoditi u nejednakopravan položaj. U radnjama pri uporabi i prometu elektronskog dokumenta može se koristiti bilo koja dostupna i uporabljiva informacijskokomunikacijska tehnologija, ako zakonom ili drugim propisima nije izričito određeno koja se tehnologija mora primjenjivati. Srijeda, 17. 7. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 55 - Stranica 3 Informacijski sustav koji se primjenjuje u radnjama s elektronskim dokumentom mora imati odgovarajuću zaštitu osobnih podataka sukladno odredbama zakona i drugih propisa koji uređuju zaštitu osobnih podataka. Za svaki elektronski dokument u svim radnjama s elektronskim dokumentom obvezatno treba postojati mogućnost provjere njegove vjerodostojnosti, izvornosti i nepromjenljivosti. Članak 13. Svaka radnja s elektronskim dokumentom unutar dokumentacijskog ciklusa mora se označiti jedinstvenom oznakom i osobinama koje se moraju ugraditi u elektronski dokument. Radnja iz stavka 1. ovoga članka mora osigurati izravnu povezanost prethodne i sljedeće radnje s elektronskim dokumentom. Članak 14. Elektronski dokument izrađuje se elektronskim mehanizmom pripreme, oblikovanja i čuvanja informacijskih sadržaja u elektronski zapis. Elektronske dokumente u radnjama njihove izrade koje čine temelj za radnje koje su u svezi s njihovim slanjem i čuvanjem, potpisuju se elektronskim potpisom autora elektronskog dokumenta ili osobe koju je autor za to ovlastio. Članak 15. Elektronski dokument smatra se poslanim kada je osobno poslan od pošiljatelja, ili poslan od osobe koju je pošiljatelj ovlastio za radnje slanja, ili otpremljen od informacijskog sustava pošiljatelja, odnosno informacijskog sustava osobe koju je pošiljatelj ovlastio za te poslove. Članak 16. Elektronski dokument smatra se primljenim kada je osobno primljen od primatelja, ili primljen od osobe koju je primatelj ovlastio za radnje prijema, ili primljen od informacijskog sustava primatelja, odnosno informacijskog sustava osobe koju je primatelj ovlastio za te poslove. U slučajevima kada se traži potvrda prijema elektronskog dokumenta, primatelj mora potvrditi prijem u roku utvrđenom prethodnim zahtjevom pošiljatelja o obavijesti prijema. Potvrdu prijema primatelj mora izvršiti propisanom radnjom kojom u materijalnom obliku potvrđuje prijem elektronskog dokumenta, uključujući i automatizirane mehanizme potvrđivanja prijema. Ako u vremenu određenom od pošiljatelja nije primljena potvrda prijema poslanog elektronskog dokumenta, pošiljatelj je dužan izvijestiti primatelja da nije primio potvrdu prijema poslanog elektronskog dokumenta. Ako ni po isteku vremena utvrđenog u stavku 4. ovoga članka pošiljatelj ne primi od primatelja potvrdu o prijemu poslanog elektronskog dokumenta iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da takav elektronski dokument nije poslan. Nakon što pošiljatelj od primatelja poslanog elektronskog dokumenta iz stavka 2. ovoga članka primi potvrdu o prijemu, takav se elektronski dokument smatra primljen od primatelja. Primatelj u sadržaj potvrde o prijemu elektronskog dokumenta unosi i obavijesti o usklađenosti primljenog elektronskog dokumenta s tehničkim zahtjevima koje su pošiljatelj i primatelj sporazumno prihvatili. Odredbe sadržane u st. 1. do 7. ovoga članka odnose se isključivo na radnje slanja i prijema elektronskog dokumenta i ne uređuju sadržaj i druge okolnosti nastale slanjem i prijemom elektronskog dokumenta. Članak 17. Vrijeme otpreme elektronskog dokumenta je vrijeme kada je elektronski dokument izašao iz informacijskog sustava pošiljatelja te ušao u informacijski sustav koji nije pod kontrolom pošiljatelja, ili osobe koja radi po ovlasti pošiljatelja. Vrijeme prijema elektronskog dokumenta je vrijeme kada je elektronski dokument ušao u informacijski sustav primatelja, ili informacijski sustav osobe koja radi po ovlasti primatelja. U slučajevima kada se traži potvrda prijema elektronskog dokumenta, vrijeme prijema je vrijeme kada je primatelj poslao potvrdu prijema elektronskog dokumenta. Vrijeme prijema i otpreme upisuje se u posebni dio građe elektronskog dokumenta i nije dopušteno mijenjanje stvarnog vremena prijema i otpreme elektronskog dokumenta. Članak 18. Uporaba elektronskog dokumenta smatra se valjanom ako su ispunjeni uvjeti da elektronski dokument sadrži podatke o autoru, pošiljatelju i primatelju, podatke o vremenu slanja i prijema; da elektronski dokument kroz cijeli dokumentacijski ciklus sadrži isti unutarnji i vanjski obrazac koji je oblikovan pri njegovoj izradi i koji mora ostati nepromijenjen kroz bilo koje radnje u postupcima njegovog slanja i uporabe; da je u bilo kojem trenutku dostupan i čitljiv ovlaštenim fizičkim i pravnim osobama. Posebnosti uporabe elektronskog dokumenta u odnosu na opis građe, odnosno obrasca prikaza uređuju se zakonima i drugim propisima kojima se uređuje poslovna dokumentacija unutar pojedinačnih djelatnosti. Članak 19. Elektronski dokument čuva se izvorno u informacijskom sustavu ili na medijima koji omogućavaju trajnost elektronskog dokumenta za utvrđeno vrijeme čuvanja i čine elektronsku arhivu. Elektronska arhiva mora osigurati: 1) da se elektronski dokument čuva u obliku u kojem je izrađen, poslan, primljen i pohranjen i koji materijalno ne mijenja informaciju, odnosno sadržaj isprava, 2) da je elektronski dokument u čitljivom obliku za cijelo vrijeme čuvanja dostupan osobama koje imaju pravo pristupa tim dokumentima, 3) da se čuvaju podaci o elektronskim potpisima kojima su elektronski dokumenti potpisani, kao i podaci za ovjeru tih elektronskih potpisa, 4) da je elektronski dokument arhiviran u takvom obliku i pomoću takve tehnologije i postupaka koji uz ugrađene elektronske potpise pružaju razumnu garanciju za njihovu vjerodostojnost i cjelovitost za cijelo vrijeme čuvanja, 5) da je za svaki elektronski dokument moguće vjerodostojno utvrditi podrijetlo, autora, vrijeme, način i oblik u kojem je primljen u arhivu na čuvanje, 6) da je elektronski dokument arhiviran u takvom obliku i pomoću takve tehnologije i postupaka koji pružaju razumnu garanciju da ne može biti mijenjan i da se ne može neovlašteno brisati, 7) da postupci održavanja i zamjene medija za arhiviranje elektronskog dokumenta ne narušavaju cjelovitost i nepovredivost elektronskog dokumenta i 8) da se elektronski dokument može sigurno, pouzdano i vjerodostojno čuvati u rokovima utvrđenim zakonom ili drugim propisima kojima se uređuju obveze čuvanja odgovarajućih dokumenata na papiru. Pravna i fizička osoba kojoj je zakonom ili drugim propisima utvrđena obveza čuvanja dokumenta u izvornom obliku dužna je čuvati elektronski dokument sukladno odredbama st. 1. i 2. ovoga članka. Članak 20. Fizičke i pravne osobe čuvanje elektronskog dokumenta u izvornom obliku mogu povjeriti informacijskom posredniku. Broj 55 - Stranica 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 17. 7. 2013. Informacijski posrednik povjerene poslove provodi sukladno ovom zakonu, i drugim zakonima i propisima kojima se uređuju postupci čuvanja dokumenata, kao i sukladno postupcima dogovorenim s fizičkom ili pravnom osobom za koju izvodi poslove arhiviranja elektronskog dokumenta. Pravila, uvjeti i specifičnosti arhiviranja elektronskog dokumenta uređuju se zakonima i drugim propisima kojima je regulirano čuvanje pojedinačnih dokumenata. Članak 21. Informacijski posrednik u smislu ovoga zakona ovlašten je po zahtjevu fizičkih i pravnih osoba koje sudjeluju u uporabi i prometu elektronskog dokumenta provoditi bilo koju radnju u dokumentacijskom ciklusu. Informacijski posrednik ne odgovara za materijalni sadržaj elektronskog dokumenta za koje po ovlasti fizičke ili pravne osobe koja sudjeluje u uporabi i prometu elektronskog dokumenta provodi radnje u svezi s prometom, prijemom i čuvanjem elektronskog dokumenta. Članak 22. Za sve radnje s elektronskim dokumentom moraju se primjenjivati odgovarajući tehnološki postupci i oprema koji omogućavaju zaštitu postupaka i elektronskog dokumenta. U postupcima u kojima se koristi informacijska oprema i komunikacijski sustav informacijskih posrednika, zaštitu postupaka i elektronskog dokumenta dužan je osigurati informacijski posrednik. Članak 23. Elektronski dokument u čijem se sastavu nalaze podaci koji se smatraju tajnim, predmet su posebnog postupanja sukladno zakonima i drugim propisima kojima se uređuje postupanje s tajnim podacima. Tijela uprave, tijela lokalne samouprave, gospodarska društva, ustanove i druge pravne i fizičke osobe dužne su pri uporabi i prometu elektronskog dokumenta iz stavka 1. ovoga članka postupati na način koji osigurava fizičko-tehničku zaštitu takvih isprava. Tijela uprave i pravne i fizičke osobe iz stavka 2. ovoga članka koje izravno razmjenjuju elektronski dokument s ograničenom uporabom sadržaja, te informacijski posrednici kada provode radnje s takvim dokumentima, dužni su osigurati organizacijske postupke i tehničku opremu kojima se štiti pristup sadržajima tih dokumenata kao i njihova fizička zaštita. Članak 24. Nadzor nad primjenom ovoga zakona vrši Federalno ministarstvo pravde. IV. KAZNENE ODREDBE Članak 25. Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj pravna osoba koja protivno odredbama ovoga zakona: 1) onemogući ili spriječi provjeru vjerodostojnosti, izvornosti i nepromjenljivosti elektronskog dokumenta (članak 12. stavak 5.), 2) mijenja stvarno vrijeme slanja elektronskog dokumenta (članak 17. stavak 4.) i 3) mijenja stvarno vrijeme prijema elektronskog dokumenta (članak 17. stavak 4.). Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka bit će kažnjena i odgovorna osoba u pravnoj osobi, tijelu uprave i tijelu lokalne samouprave novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka bit će kažnjena fizička osoba novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM. Članak 26. Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj pravna osoba koja: 1) odbije uporabu ili promet elektronskog dokumenta i ako je prethodno svojom voljom prihvatila uporabu i promet elektronskog dokumenta (članak 2. stavak 2.), 2) uporabom elektronskog dokumenta dovede drugu fizičku i pravnu osobu u nejednakopravan položaj u poslovima razmjene elektronskog dokumenta (članak 12. stavak 2.) i 3) u poslovanju s elektronskim dokumentom ne primjenjuje informacijski sustav s odgovarajućom zaštitom osobnih podataka sukladno odredbama zakona koji uređuje zaštitu osobnih podataka (članak 12. stavak 4.). Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka bit će kažnjena i odgovorna osoba u pravnoj osobi, tijelu uprave i tijelu lokalne samouprave novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka bit će kažnjena fizička osoba novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.000,00 KM. Članak 27. Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 8.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj pravna osoba koja: 1) ne potvrdi prijem elektronskog dokumenta sukladno prethodnom zahtjevu pošiljatelja o obavijesti prijema (članak 16. stavak 2.), 2) pri uporabi elektronskog dokumenta ne ispunjava osnovne uvjete valjane uporabe elektronskog dokumenta (članak 18. stavak 1.), 3) pri čuvanju elektronskog dokumenta ne postupa sukladno članku 19. ovoga zakona i 4) pri uporabi i prometu elektronskog dokumenta u čijem se sadržaju nalaze podaci koji se smatraju tajnim ne primjenjuju postupke i tehničku opremu kojima se štiti pristup sadržajima tih isprava kao i njihova fizička zaštita (članak 23.). Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka bit će kažnjena i odgovorna osoba u pravnoj osobi, tijelu uprave i tijelu lokalne samouprave novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka bit će kažnjena fizička osoba novčanom kaznom od 500,00 KM do 800,00 KM. Članak 28. Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, v. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o federalnim administrativnim taksama i tarifi federalnih administrativnih taksi Federacija BiH Službene novine FBiH 43/13 06.05.2013 SN FBiH 98/17, SN FBiH 45/10, SN FBiH 08/00, SN FBiH 6/98 administrativne takse,takse,tarife,zakon Broj 43 - Stranica 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5. 6. 2013. 4. околишну дозволу 250,- 5. процјену утицаја за природу 150,- 6. процјену прекограничног утицаја на околиш 250,- 7. сагласност за додјелу квоте и дозволе увоза контролисаних супстанци 30,- 8. друге сагласности из области одрживог развоја и заштите околиша 80,- 9. давање информација из области околине 15,- 10. издавање увјерења/сертификата о положеном стручном испиту стручњака за оцјену планова активности и студија о процјени утицаја на околиш у поступку издавања околишне дозволе 80,-" Члан 12. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Радоје Видовић, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације ВиХ Фехим Шкаљић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FEDERALNIM UPRAVNIM TAKSAMA I TARIFI FEDERALNIH UPRAVNIH TAKSI Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o federalnim upravnim taksama i Tarifi federalnih upravnih taksi koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 23.05.2012. godine i na sjednici Doma naroda od 18.04.2013. godine. Broj 01-02-480-02/13 26. aprila 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FEDERALNIM UPRAVNIM TAKSAMA I TARIFI FEDERALNIH UPRAVNIH TAKSI Član 1. U Zakonu o federalnim upravnim taksama i Tarifi federalnih upravnih taksi ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/98, 8/00 i 45/10) u članu 2. iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Ako više lica podnosi zahtjev, od kojih su neki oslobođeni plaćanja takse, u tom postupku taksu plaća obveznik koji nije oslobođen plaćanja takse.". Član 2. U članu 4. iza tačke 1. dodaje se nova tačka 2. koja glasi: "Za sva porezna uvjerenja utvrđeni fiksni iznos takse plaća se u trenutku podnošenja zahtjeva za njihovo izdavanje." Dosadašnja tačka 2. postaje tačkom 3. Član 3. U članu 5. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Kada je taksa propisana u procentualnom iznosu obračun takse vrši se tako što se iznos u KM do 0,50 ne uzima u obzir, a iznad 0,50 zaokružuje na 1,00 KM." Dosadašnji st. 2. i 3. postaju st. 3. i 4. U dosadašnjem stavu 3. koji postaje stav 4. broj: "2" zamjenjuje se brojem: "3". Član 4. U članu 6. iza riječi: "od" dodaju se riječi: "prodaje i uplatom na propisani račun javnih prihoda". Član 5. U članu 7. u tački 7. iza riječi: "vojni" dodaju se riječi: "i civilni". U tački 9. iza riječi: "izbjeglice" briše se slovo: "i" i piše zarez, a iza riječi "lica" dodaju riječi: "i povratnici". Član 6. U članu 8. u stavu 1. tač. 5. i 9. mijenjaju se i glase: "5. spise i radnje u postupku za povrat više ili pogrešno uplaćenih obaveza. 9. sve prijave, prijedloge, spise i radnje za utvrđivanje poreza i taksi te za korištenje poreznih oslobađanja i olakšica." U tački 14. iza riječi: "osiguranja" briše se: ";" i dodaju riječi: "i kada se prijavljuju u nadležni Zavod za zapošljavanje". Član 7. U članu 10. iza stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi: "Zahtjev za povrat takse koja se odnosi na prijem u državljanstvo maloljetne djece prema članu 10. Zakona o državljanstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/01, 22/09, 61/09 i 65/11) rješava organ u čiji budžet je uplaćena taksa.". Član 8. U članu 12. u stavu 1. u prvom i trećem redu riječ: "dvije" zamjenjuje se riječju: "pet". Član 9. U članu 14. u stavu 1. iza riječi: "biljezima" briše se tačka i dodaje tekst: "do iznosa takse do 30 KM.". Član 10. Iza člana 17. dodaje se novo poglavlje IXa. KAZNENE ODREDBE i član 17a. koji glase: "IXa. KAZNENE ODREDBE Član 17a. Lica i organizacije koje ne izvrše plaćanje federalne upravne takse za spise i radnje iz ovog zakona i Tarife bit će kažnjeni za porezni prekršaj koji je propisan u čl. od 80. do 94. Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine." Član 11. U Tarifi federalnih upravnih taksi u Tar. br. 5. iza tačke 2. dodaje se nova tačka 3. koja glasi: "3. Za ovjeru autentičnosti dokumenata iz oblasti mjeriteljstva, kontrole predmeta od plemenitih metala i pretpakiranih proizvoda od svakog poluarka originala 9,-" U Tar. br. 7. u tački 1. riječi: "ili odricanja od državljanstva" se brišu. U tački 3. broj "90" zamjenjuje se brojem "10." Iza tačke 3. dodaju se nove tač. 4. i 5. koje glase: "4. Za rješenje o prijemu u državljanstvo Federacije Bosne i Hercegovine putem naturalizacije maloljetnog djeteta čiji je jedan roditelj stekao državljanstvo Federacije nakon rođenja djeteta 100,- 5. Za rješenje o prijemu u državljanstvo Federacije Bosne i Hercegovine maloljetnog djeteta, dvoje ili više maloljetne djece putem naturalizacije plaća se taksa 100,-" U Napomeni ovog tarifnog broja riječi: "ili odricanje" se brišu. U Tar. br. 8 u tački 1. broj "100" zamjenjuje se brojem "200" i na kraju teksta briše se tačka i dodaju riječi: "i izdavanje licenci-dozvola za rad društvima za reviziju." U tački 2. broj: "50" zamjenjuje se brojem: "150." U tački 4. broj: "50" zamjenjuje se brojem: "100" i riječi: "preduzeća, banke, društva za osiguranje odnosno reosiguranje organizacije" se brišu. Srijeda, 5. 6. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43 - Stranica 13 U Tar. br. 10. ispred stava 1. dodaje se novi tekst koji glasi: "Za rješenje kojim se odobrava: osnivanje predstavništva, odnosno osnivanje poslovnih jedinica (skladišta, servisi i sl.) u inozemstvu 200,-" Dosadašnji stav 1. postaje stav 2. a broj: "50" zamjenjuje se brojem: "100". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Osnivanje filijale, odnosno poslovne jedinice na osnovu Zakona o posebnim uvjetima za obavljanje poslova međunarodnog otpremništva u vezi sa carinjenjem robe i svih izmjena na izdato Odobrenje-Licencu 300,-" Dosadašnji stav 2. se briše. U Tar. br. 13. broj: "100" zamjenjuje se brojem: "250" i na kraju teksta tačka se briše i dodaju riječi: "i evidenciju ugovora o zastupanju stranog pravnog lica." U Tar. br. 15. u tački 2. broj: "50" zamjenjuje se iznosom: "150". U Tar. br. 16. u tački 2. Iznos: "25" zamjenjuje se iznosom: "300". Iza Tar. br. 18. dodaju se novi tar. br. 18a., 18b., 18c. i 18d. koji glase: "Tar. br. 18a. Za rješavanje zahtjeva za dobijanje saglasnosti od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za određivanje carinske teritorije kao slobodne zone 300,- Tar. br. 18b. Za izdavanje licence dozvole za rad ovlaštenim revizorimа 100,- Tar. br. 18c. Za izdavanje saglasnosti za izradu i podnošenje godišnjih finansijskih izvještaja za period koji je različit od kalendarske godine 100,- Tar. br. 18d. 1. Za izdavanje odobrenja za priređivanje nagradne igre 50,- 2. Za izdavanje odobrenja za priređivanje igre na sreću u: kasinu, kladionici, automat-klubu 100,- 3. Za izdavanje produženja odobrenja za priređivanje igara na sreću 100,- 4. Za izdavanje odobrenja za otvaranje novog uplatnog mjesta kladionice 100,- 5. Za izdavanje odobrenja za preseljenje uplatnog mjesta automat kluba i kladionice sa jedne lokacije na drugu 100,- 6. Postavljanje novog automata u automat-klubu 100,-" U Tar. br. 19. iza tačke 5. dodaju se nove tač. od 6. do 8. koje glase: "6. uvođenje u proces rada postrojenja, labaratorije i opreme za geološka istraživanja 50,- 7. upis u registar dobavljača predmeta od plemenitih metala 20,- 8. brisanje iz registra dobavljača predmeta od plemenitih metala 50,-" U Tar. br. 20. tačka 2. mijenja se i glasi: "2. eksploatacija mineralnih sirovina, dozvola za potpunu ili trajnu obustavu eksploatacije, dozvola za produženje eksploatacije, privremena dozvola za izvođenje radova i konačna dozvola za izvođenje radova 180,-" U Tar. br. 24. iza riječi: "termoenergetskog" dodaju se riječi: "i mjeriteljskog nadzora, kontrole predmeta od plemenitih metala i pretpakiranih proizvoda." U Tar. br. 25. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Za sva rješenja koja Zavod za mjeriteljstvo izdaje u skladu sa propisima iz oblasti mjeriteljstva, kontrole predmeta od plemenitih metala i pretpakiranih proizvoda 15,-" Tar. br. 26. mijenja se i glasi: "Za rješenja kojima se: I. Utvrđuje ispunjavanje minimalnih uvjeta i uvjeta za kategoriju, za smještajne objekte: 1. HOTELI a) Hotel baština 1.000,- b) Hotel - četiri zvjezdice 1.500,- - pet zvjezdica 2.000,- c) Aparthotel - četiri zvjezdice 1.500,- - pet zvjezdica 2.000,- d) Turističko naselje - četiri zvjezdice 2.000,- - pet zvjezdica 3.000,- e) Turistički apartmani - četiri zvjezdice 2.000,- - pet zvjezdica 3.000,- 2. Motel - četiri zvjezdice 1.500,- - pet zvjezdica 2.000,- 3. Pansion - standard 1.000,- - komfor 1.500,- 4. Kampovi a) Kamp - četiri zvjezdice 1.000,- - pet zvjezdica 2.000,- b) Kamp naselje - četiri zvjezdice 2.000,- - pet zvjezdica 3.000,- 5) Druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj a) Soba za iznajmljivanje - četiri zvjezdice 400,- b) Apartman - četiri zvjezdice 400,- - pet zvjezdica 500,- c) Studio apartman - četiri zvjezdice 400,- d) Kuća za odmor - četiri zvjezdice 1.000,- - pet zvjezdica 1.500,- 6. Objekti u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu a) Soba u domaćinstvu - četiri zvjezdice 400,- b) Apartman u domaćinstvu - četiri zvjezdice 400,- - pet zvjezdica 500,- c) Studio apartman u domaćinstvu - četiri zvjezdice 400,- d) Kuća za odmor u domaćinstvu - četiri zvjezdice 1.000,- - pet zvjezdica 1.500,- 7. Objekti u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u seljačkom domaćinstvu a) Soba - četiri zvjezdice 300,- - pet zvjezdica 400,- b) Apartman - četiri zvjezdice 400,- - pet zvjezdica 500,- c) Kamp Broj 43 - Stranica 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5. 6. 2013. - četiri zvjezdice 500,- - pet zvjezdica 1.000,- II. Utvrđuje ispunjavanje uvjeta za kategorizaciju ugostiteljskih objekata iz skupine restorani kojim se kategorija označava "zlatnom kuharskom kapom" 1.000,-" Tar. br. 27. mijenja se i glasi: "1. Za izdavanje licence prijevoznika za obavljanje javnog prijevoza: - za linijski i vanlinijski prijevoz putnika 150,- - za vanlinijski prijevoz putnika 100,- - za prijevoz tereta koji obavlja pravno lice 150,- - za prijevoz tereta koji obavlja fizičko lice 50,- - za taksi-prijevoz koji obavlja pravno lice 100,- - za taksi-prijevoz koji obavlja fizičko lice 50,- - izdavanje licence za vozilo sve vrste licenci 10,- - izdavanje iskaznice za vozača 10,- Tar. br. 28. mijenja se i glasi: "1. Naknada za usklađivanje redova vožnje za linijski prijevoz putnika na području Federacije Bosne i Hercegovine: - za linijski i vanlinijski prijevoz putnika 150,- - stari red vožnje 10,- - stari red vožnje sa promjenom - po svakom polasku 10,- - stari red vožnje sa promjenom - po svakom povratku 10,- - stari red vožnje sa promjenom - uslijed više sile 20,- - novi red vožnje - po svakom polasku 200,- - novi red vožnje - po svakom povratku 200,- - za donošenje rješenja o statusnoj promjeni reda vožnje i registraciji istog 20,- - za rješavanje prigovora i donošenje rješenja u postupku usklađivanja redova vožnje 500,-" Napomena: U slučaju opravdanog prigovora naplaćena taksa iz alineje 8. se vraća prigovaraču. 2. Registracija reda vožnje - po svakom redu vožnje 30,- 3. Privremeno obustavljanje i registracija reda vožnje: - Rješenje o privremenom obustavljanju reda vožnje ili polaska 10,- - Rješenje o privremenoj registraciji reda vožnje po svakom redu vožnje 10,-" Tar. br. 29. mijenja se i glasi: "1. Za komisijski pregled stanice tehničkog pregleda i izdavanje odobrenja za rad 600,- 2. Za komisijski pregled sa ciljem utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za rad teretne stanice i izdavanje odobrenja za rad 300,- 3. Izdavanje rješenja o saglasnosti za gradnju nove stanice tehničkog pregleda 15,- 4. Za izdavanje rješenja o statusnoj promjeni stanice tehničkog pregleda 15,- 5. Za izdavanje rješenja za ponovno uključenje stanice tehničkog pregleda u informacioni sistem 100,- 6. Komisijski pregled radionice za tahografe 300,- 7. Komisijski pregled autobuske stanice i izdavanje rješenja o kategorizaciji 300,-" Tar. br. 30. mijenja se i glasi: "1. Za izdavanje potvrda i uvjerenja iz evidencije koje vodi ministarstvo 7,- 2. Za izdavanje tumačenja, mišljenja ili stavova 15,- 3. Zahtjev za izdavanje memorijske kartice za digitalni tahograf 7,- 4. Zahtjevi na drugom mjestu nepomenutih iz oblasti cestovnog prijevoza u Federaciji Bosne i Hercegovine 7,-" Naziv poglavlja 7. mijenja se i glasi: "7. TAKSE IZ OBLASTI POLJOPRIVREDE, PREHRAMBENE INDUSTRIJE, VETERINARSTVA, RIBARSTVA, ŠUMARSTVA I LOVSTVA" U Tar. br. 33. iza tačke 9. dodaje se nova tačka 10. koja glasi: "10. odlučuje o zahtjevu za ostvarenje novčane podrške koji se predaje direktno Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 20,-" U Tar. br. 34. u tački 1. na kraju teksta iza riječi: "sjemena" dodaju se riječi: "i hortikulturnog sjemena". U tački 2. riječ: "proizvođača" zamjenjuje se riječju "dorađivača", a iza riječi: "šumskog" dodaju se riječi: "i hortikulturnog". U tački 3. iza riječi: "proizvođača" dodaju se riječi: "šumskog i hortikulturnog". Iza tačke 3. dodaju se nove tač. 4., 5. i 6. koje glase: "4. upis u Registar uvoznika poljoprivrednog sjemena i sadnog materijala, odnosno registar uvoznika šumskog i hortikulturnog sjemena i sadnog materijala" 45,- 5. upis u Registar laboratorija za kontrolu kvaliteta poljoprivrednog sjemena, odnosno Registra laboratorija za kontrolu kvaliteta šumskog i hortikulturnog sjemena 45,- 6. upis u fitosanitarni Registar uključujući i upis u Registar pravnih i fizičkih lica koja primjenjuju postupke tretiranja i/ili označavanja drvenog materijala za pakiranje 45,- U dosadašnjoj tački 4. koja postaje tačka 7. iza riječi: "odnosno" dodaju se riječi: "upis u", a iza riječi: "šumskog" dodaju riječi: "i hortikulturnog". Dosadašnja tačka 5. se briše. U dosadašnjoj tački 6. koja postaje tačka 8. iza riječi: "odnosno" dodaju se riječi: "upis u", iza riječi: "ovlaštenih za" dodaje se riječ: "obavezni", a iza riječi "šumskog" dodaju se riječi: "i hortikulturnog". U dosadašnjoj tački 7. koja postaje tačka 9. broj: "6" zamjenjuje se brojem "8". Iza tačke 9. dodaju se nove tač. 10., 11., 12. i 13. koje glase: "10. upis u Registar pravnih i fizičkih lica za promet fitofarmaceutskim sredstvima na veliko 300,- 11. upis u Registar pravnih i fizičkih lica za promet fitofarmaceutskim sredstvima na malo 45,- 12. upis u Registar pravnih i fizičkih lica za promet fitofarmaceutskim sredstvima - zastupništvo 100,- 13. upis promjene podataka u Registru pravnih i fizičkih lica za promet fitofarmaceutskim sredstvima 5,-" U Tar. br. 35. tačka 1. mijenja se i glasi: "1. za izdavanje fitosanitarnog certifikata kojim se dokazuje zdravstvena ispravnost bilja 60,-" Iza tačke 1. dodaju se nove tač. 2. i 3. koje glase: "2. za izdavanje certifikata o zdravstvenom stanju bilja u unutrašnjem prometu 20,- 3. za izdavanje uvjerenja o zdravstvenom stanju sjemenskog usjeva, objekata za proizvodnju sadnog materijala, o stanju uređaja 20,-" Dosadašnja tačka 2. postaje tačka 4. U Tar. br. 36. iza tačke 4. dodaje se nova tačka 5. koja glasi: "5. izdaje saglasnost za uvoz sredstava za zaštitu bilja 20,- Dosadašnje tač. od 5. do 12. postaju tač. od 6. do 13. Iza Tar. br. 39. dodaje se novi Tar. br. 39a. koji glasi: "Tar. br. 39a. 1. Na prijavu za upis u registar prerađivača 20,- 2. Na zahtjev za izdavanje rješenja o ispunjenosti uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti 5,- Srijeda, 5. 6. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43 - Stranica 15 3. Za rješenje o ispunjenosti uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti 87,- 4. Na zahtjev za dodjelu nepovratnih sredstava za ulaganje u prehrambenu industriju 10,-" U Tar. br. 40. tač. 5., 6., 7., 8., 9. i 10. mijenjaju se i glase: "5. odobravanje upotrebe ljekovitih predsmjesa 70,- 6. obavljanja djelatnosti proizvodnje, ispitivanja i kontrole te prometa lijekovima koji se upotrebljavaju u veterinarstvu i veterinarskomedicinskim sredstvima 70,- 7. o ispunjavanju veterinarsko-zdravstvenih uvjeta za obavljanje proizvodnje, prometa i skladištenja hrane za životinje 70,- 8. odobravanje obavljanja djelatnosti uvoza i prometa, odnosno distribucije sjemena za vještačku oplodnju i oplođavanje jajnih stanica 70,- 9. o ispunjavanju propisanih uvjeta za obavljanje veterinarskih dijagnostičkih ispitivanja 70,- 10. davanju ovlaštenja za vršenje pojedinih laboratorijskih analiza 70,-" Iza tačke 10. dodaje se nova tačka 11. koja glasi: "11. o odbijanju zahtjeva za davanje ovlaštenja zbog neispunjavanja propisanih uvjeta 70,-" Iza tačke 11. dodaju se nove tač. 12. i 13. koje glase: "12. zahtjev za polaganje stručnog ispita iz oblasti veterinarstva 7,- 13. uvjerenje o položenom stručnom ispitu iz oblasti veterinarstva 10,-" U Tar. br. 41. tač. 1., 2., 7. i 8. se brišu. Dosadašnje tač. 3., 4., 5. i 6. postaju tač. 1., 2., 3. i 4. Dosadašnja tačka 3. koja je postala tačka 1. mijenja se i glasi: "utvrđivanje da se uzgoj životinja namijenjenih izvozu obavlja u objektu koji u pogledu izgradnje, tehničkog uređenja, opreme, načina rada, kontrole, stručnog kadra, higijene i zdravstvenog osiguranja ispunjava uvjete za izvozni objekt". U dosadašnjoj tački 6. koja postaje tačka 4. iznos: "150,-" zamjenjuje se iznosom: "70,-". U Tar. br. 42. u tački 1. iznos: "110,-" zamjenjuje se iznosom: "150,-". Tač. 2., 4., 5., 7. i 9. se brišu. Dosadašnje tač. 3., 6. i 8. postaju tač. 2., 3. i 4. Dosadašnja tačka 3. koja postaje tačka 2. mijenja se i glasi: "2. izdavanje saglasnosti na godišnje planove gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u državnom vlasništvu 100,- " Dosadašnja tačka 6. koja postaje tačka 3. mijenja se i glasi: "3. izdavanje saglasnosti za proglašenje šuma posebne namjene 110,-" Dosadašnja tačka 8. koja postaje tačka 4. mijenja se i glasi: "4. izdavanje dozvole za krčenje šuma, odnosno promjenu namjene šumskog zemljišta 90,- Iza tačke 4. dodaju se nove tač. 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11. i 12. koje glase: "5. za zahtjev za davanje državnog šumskog zemljišta u zakup 20,- 6. za zahtjev za uspostavu prava služnosti na šumi i šumskom zemljištu u državnom vlasništvu 30,- 7. izdavanje saglasnosti na lovno-privrednu osnovu, odnosno reviziju lovno-privredne osnove 120,- 8. izdavanje saglasnosti na godišnje planove gazdovanja za posebna lovišta 70,- 9. dopuštenje lova za potrebe nauke, nastave, lovnu obuku ptica grabljivica, za potrebe zooloških vrtova, muzeja te sokolarskih i kinoloških priredbi 70,- 10. izdavanje odobrenja za naseljavanje novih vrsta divljači na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine 70,- 11. izdavanje odobrenja za hvatanje i držanje divljači u zatvorenom, odnosno ograđenom prostoru 70,- 12. Izdavanje uvjerenja o položenom lovačkom ispitu 10,-" Tar. br. 43. mijenja se i glasi: "1. izdavanje ovlaštenja za obavljanje poslova otklanjanja ili sprečavanja zagađenja voda u slučaju iznenadnog zagađenja ili opasnosti od iznenadnog zagađenja voda 50,-" 2. izdavanje ovlaštenja laboratorijama za obavljanje poslova ispitivanje površinskih i podzemnih voda, obalne morske vode, otpadnih voda iz sistema javne odvodnje, tehnoloških voda i procjednih voda 80,- 3. izdavanje ovlaštenja laboratorijama za obavljanje poslova kontrolnog ispitivanja tereta zagađenja otpadnih voda 80,- 4. izdavanje prethodne vodne saglasnosti 80,- 5. izdavanje vodne saglasnosti 60,- 6. izdavanje vodne dozvole 70,- 7. Izdavanje vodnog naloga 60,- 8. izdavanje ovlaštenja za obavljanje poslova za izradu dokumentacije na osnovu koje se izdaju vodni akti (Lista A i Lista B) 50,- 9. izdavanje ovlaštenja za obavljanje poslova iz nadležnosti Agencija za vode (Lista I i II) 50,- 10. postupak za oslobađanje plaćanja posebne vodne naknade 50,-" Tar. br. 45. i 46. se briše. Tar. br. 47. mijenja se i glasi: "Za zahtjev za: 1. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za osnivanje i obavljanje zdravstvene djelatnosti federalnih zdravstvenih zavoda, univerzitetsko-kliničke bolnice i zavoda 35,- 2. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta za dodjelu naziva referalnog centra 35,- 3. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za rad dijaliznih centara u kliničkim centrima/bolnicama 35,- 4. Izdavanje odobrenja za uvoz lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje lijeka u promet u Bosni i Hercegovini 35,- 5. Izdavanje saglasnosti za uvoz lijekova humanitarnog porijekla 35,- 6. Izdavanje saglasnosti za uvoz medicinskih sredstava humanitarnog porijekla 35,- 7. Izdavanje saglasnosti za uvoz uzoraka lijeka u svrhu kliničkih ispitivanja 35,- 8. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta za obavljanje djelatnosti prometa lijekova na veliko 35,- 9. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati carinska skladišta 35,- 10. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta za obavljanje djelatnosti proizvodnje medicinskih sredstava 35,- 11. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta za obavljanje djelatnosti proizvodnje lijekova 35,- 12. Utvrđivanje ispunjenosti minimalnih higijenskotehničkih, sanitarnih i tehničko-tehnoloških uvjeta na mjestu proizvodnje dijetetskih namirnica 35,- 13. Odobravanje uvoza i/ili stavljanja u promet dijetetskih namirnica na području Federacije Bosne i Hercegovine 25,- Broj 43 - Stranica 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5. 6. 2013. 14. Odobravanje korištenja sirovina za proizvodnju biljnih pripravaka, kao i izdavanje rješenja za uvoz i/ili stavljanje u promet biljnih pripravaka koji se koriste za kozmetiku sa posebnom namjenom na području Federacije Bosne i Hercegovine 25,- 15. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta za obavljanje djelatnosti prikupljanja, testiranja, prerade, čuvanja, distribucije, izdavanje krvi i krvnih sastojaka (transfuzijski centar i odsjek za transfuziju) 35,- 16. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta prostora, opreme i kadra za obavljanje zdravstvene djelatnosti za potrebe fakultetske nastave 35,- 17. Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta u pogledu stručne spreme zaposlenika, tehničke opremljenosti i prostorija kojima moraju udovoljavati zdravstvene ustanove koje obavljaju imunizaciju protiv žute groznice i bjesnila 35,- 18. Odobravanje privrednim društvima obavljanje djelatnosti uvoza i prometovanja otrova na veliko u Federaciji Bosne i Hercegovine 35,- 19. Odobravanje uvoza otrova u Federaciji Bosne i Hercegovine 35,- 20. Odobravanje za stavljanje u promet otrova, namijenjenih održavanju javne higijene i za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju 35,- 21. Odobrenje za upotrebu otrova 35,- 22. Odobrenje za prijevoz otrova 35,- 23. Odobravanje obavljanja djelatnosti dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije zdravstvenim ustanovama, privrednim društvima, odnosno fizičkim licima - obrtnicima 35,- Za rješenje kojim se: 1. Odobrava polaganje specijalističkog ispita zdravstvenih radnika 7,- 2. Priznaje pripravnički, odnosno specijalistički ispit izvan Bosne i Hercegovine 7,- 3. Priznaje specijalistički ispit obavljen izvan Bosne i Hercegovine 7,- 4. Odobrava obavljanje specijalističkog staža stranim državljanima 7,- 5. Odobrava specijalizacija, odnosno subspecijalizacija državljanima Bosne i Hercegovine na lični zahtjev 7,- 6. Odobrava polaganje stručnog ispita zdravstvenih radnji 7,- Za uvjerenje: 1. o položenom stručnom ispitu 10,- 2. o prijepisu o položenom stručnom ispitu 10,-" U Poglavlju 11. riječ: "CARINSKE" zamjenjuje se riječju: "POREZNE". Tar. br. 48. mijenja se i glasi: "Tar. br. 48. 11.-POREZNE TAKSE 1. Za uvjerenje o stanju poreznih obaveza 15,-" 2. Za uvjerenje o stanju poreznih obveza građanina, za čije izdavanje po službenoj dužnosti podnosi zahtjev nadležni organ, ne plaća se taksa iz tačke 1. ovog tar. br." Tarif. br. 49 - 54. se brišu. Naziv Poglavlja 12. mijenja se i glasi: "12 - TAKSE IZ OBLASTI TURIZMA" U Tar. br. 55. stav 1. se briše. Dosadašnji st. 2. i 3. postaju st. 1. i 2. St. 2. i 3. se brišu. Iza Tar. br. 55. dodaje se novo poglavlje 12a. i Tar. br. 55a. koji glasi: "12a. - TAKSE ZA PROSTORNO UREĐENJE Tar. br. 55a. Za rješenja o: 1. Urbanističkoj saglasnosti, urbanističko-tehničkim uvjetima i lokacijskoj Informaciji 300,- 2. Odobrenju za građenje 50,- 3. Odobrenju za upotrebu 50,- 4. Saglasnosti za prethodne radove istražnog karaktera na nacionalnim spomenicima 50,- 5. Ostale saglasnosti i odobrenja 50,- Na zahtjev za: 1. Molbu ili zahtjev za polaganje stručnog ispita, prijepisa i odobrenja, kao i provjeru znanja iz energetske efikasnosti 7,- 2. Uvjerenja o položenom stručnom ispitu i prijepis o položenom stručnom ispitu, kao i uvjerenja o uspješno završenom programu osposobljavanja iz energetske efikasnosti 10,- 3. Ovlaštenja za obavljanje djelatnosti projektiranja, građenja građevina/izvođenje radova, sprovođenje energetskih pregleda i energetsko certifikovanje 10,-" U poglavlju 13. na kraju dodaju se riječi: "I SPORTA". U Tar. br. 56. u stavu 1. u tački 1. riječi: "poreza na promet" zamjenjuje se riječju: "carina". Iza tačke 4. dodaju se nove tač. 5., 6., 7., 8., 9. i 10. koje glase: "5. izdavanje saglasnosti na stručni elaborat/projekt za obavljanje konzervatorskih i restauratorskih radova, adaptaciju i revitalizaciju nepokretnih zaštićenih dobara i dobara kulturno-historijskog naslijeđa 50,- 6. davanje odobrenja za arheološka i druga istraživanja dobara kulturno-historijskog naslijeđa 50,- 7. izdavanje mišljenja za izvođenje privremenih radova na nacionalnim spomenicima, zaštićenim dobrima i dobrima kulturno-historijskog naslijeđa i njihovoj bližoj okolini (kao samostalnog akta ili u postupku davanja konačne saglasnosti) 50,- 8. izdavanje saglasnosti za izvođenje ostalih radova na zaštićenim dobrima i dobrima kulturnohistorijskog naslijeđa i njihovoj bližoj okolini (kao samostalnog akta ili u postupku davanja konačne saglasnosti) 50,- 9. davanje odobrenja za korištenje naziva imena Federacija u nazivu udruženja, odnosno fondacija 15,- 10. izdavanje saglasnosti za privremeni ili trajni izvoz umjetnina i antikviteta 20,-" U stavu 2. tačka 2. se briše. Iza Tarifnog broja 56. dodaje se novo poglavlje 14. i novi Tar. br. 57. koji glasi: "14. TAKSE IZ OBLASTI OKOLIŠA Tar. br. 57. Na zahtjev za: 1. saglasnost o uvozu/izvozu opasnog otpada 150,- 2. prijevoz opasnog otpada 700,- 3. odobravanje Plana prilagođavanja upravljanja otpadom 150,- 4. okolišnu dozvolu 250,- 5. procjenu uticaja za prirodu 150,- 6. procjenu prekograničnog uticaja na okoliš 250,- 7. saglasnost za dodjelu kvote i dozvole uvoza kontroliranih supstanci 30,- 8. druge saglasnosti iz oblasti održivog razvoja i zaštite okoliša 80,- Srijeda, 5. 6. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43 - Stranica 17 9. davanje informacija iz oblasti okoliša 15,- 10. izdavanje uvjerenja/certifikata o položenom stručnom ispitu stručnjaka za ocjenu planova aktivnosti i studija o procjeni uticaja na okoliš u postupku izdavanja okolišne dozvole 80,-" Član 12. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, s. r. 871 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOM ISPITU Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnom ispitu koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkog doma od 28.11.2012. godine i na sjednici Doma naroda od 16.05.2013. godine. Broj 01-02-507-02/13 22. svibnja 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOM ISPITU Članak 1. U Zakonu o pravosudnom ispitu ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/95, 35/98 i 29/03) članak 2. mijenja se i glasi: "Ispit mogu polagati osobe koje su prije reforme visokog obrazovanja četverogodišnjim studijem na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini stekle zvanje diplomiranog pravnika, kao i osobe koje su zvanje diplomiranog pravnika stekle u bivšoj SFRJ do 06.04.1992. godine. Ispit mogu polagati i osobe koje su po obrazovnom sustavu prema Bolonjskom procesu završile četverogodišnji studij na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini, pod uvjetom da su stekle najmanje 240 ECTS bodova i koje su tokom školovanja u nastavnom planu i programu imale sve predmete navedene u članku 4. ovog zakona. Osobe iz st. 1. i 2. ovog članka mogu polagati ispit ako su najmanje dvije godine nakon završetka školovanja radile u Bosni i Hercegovini na pravnim poslovima u sudu, tužilteljstvu, pravobraniteljstvu, odvjetničkom ili uredu notara, u tijelima uprave, gospodarskim društvima ili drugim pravnim osobama. Ako su domaći ili strani državljani kao i osobe bez državljanstva stekle diplomu na pravnom fakultetu u inozemstvu, mogu polagati pravosudni ispit uz dokaz o važenju i priznavanju inozemne diplome u Bosni i Hercegovini i uz ispunjavanje uvjeta iz stavka 3. ovog članka." Članak 2. Članak 24. briše se. Članak 3. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, v. r. Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, v. r. На основу члана IV.Б.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ПРАВОСУДНОМ ИСПИТУ Проглашава се Закон о измјенама и допунама Закона о правосудном испиту који је донио Парламент Федерације БиХ на сједници Представничког дома од 28.11.2012. године и на сједници Дома народа од 16.05.2013. године. Број 01-02-507-02/13 22. маја 2013. године Сарајево Предсједник Живко Будимир, с. р. ЗАКОН О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ПРАВОСУДНОМ ИСПИТУ Члан 1. У Закону о правосудном испиту ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 2/95, 35/98 и 29/03) члан 2. мијења се и гласи: "Испит могу полагати лица која су прије реформе високог образовања четверогодишњим студијем на правном факултету у Босни и Херцеговини стекла звање дипломи- раног правника, као и лица која су звање дипломираног правника стекла у бившој СФРЈ до 06.04.1992. године. Испит могу полагати и лица која су по образовном систему према Болоњском процесу завршила четверогодишњи студиј на правном факултету у Босни и Херцеговини, под условом да су стекла најмање 240 ECTS бодова и која су током школовања у наставном плану и програму имала све предмете наведене у члану 4. овог закона. Лица из ст. 1. и 2. овог члана могу полагати испит ако су најмање двије године након завршетка школовања радила у Босни и Херцеговини на правним пословима у суду, тужилаштву, правобранилаштву, адвокатском или уреду нотара, у тијелима управе, привредним друштвима или другим правним лицима. Ако су домаћи или страни држављани као и лица без држављанства стекла диплому на правном факултету у иностранству, могу полагати правосудни испит уз доказ о важењу и признавању иностране дипломе у Босни и Херцеговини и уз испуњавање услова из става 3. овог члана." Члан 2. Члан 24. брише се. Члан 3. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Радоје Видовић, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Фехим Шкаљић, с. р.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 08/13 30.01.2013 SN FBiH 59/14, SN FBiH 12/10, SN FBiH 09/09, SN FBiH 53/07, SN FBiH 27/07, SN FBiH 55/06, SN FBiH 28/05, SN FBiH 78/04, SN FBiH 56/03, SN FBiH 35/03 krivični postupak AKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KRIVIČNOM POSTUPKU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09 i 12/10) u članu 152. stav 1. mijenja se i glasi: "(1) Kada izrekne presudu na kaznu zatvora, sud može optuženom odrediti odnosno produžiti pritvor, ako je to neophodno radi nesmetanog vođenja krivičnog postupka, uzimajući u obzir sve okolnosti vezane za izvršenje krivičnog djela, odnosno ličnost počinioca. U ovim slučajevima donosi se posebno rješenje, a žalba protiv rješenja ne zadržava njegovo izvršenje." U stavu 2. iza riječi "osuđen" dodaju se riječi: "ili je izrečena sudska opomena". Član 2. U članu 320. stav 1. riječi: "Vijeće apelacionog odjeljenja" zamjenjuju se riječima: "Drugostepeni sud". Stav 2. mijenja se i glasi: "(2) Na pisanu izradu odluke donesene u sjednici vijeća ili na osnovu održanog pretresa primjenjuju se rokovi iz člana 304. stav (1) ovog zakona." Član 3. U članu 321. riječi: "Vijeće apelacionog odjeljenja" zamjenjuju se riječima: "Drugostepeni sud", a iza riječi "žalbom" tačka se zamjenuje zarezom i dodaju riječi: "a po službenoj dužnosti da li je na štetu optuženog povrijeđen Krivični zakon.". Član 4. U članu 324. riječi: "vijeće apelacionog odjeljenja" zamjenjuju se riječima: "drugostepeni sud". Član 5. Član 325. mijenja se i glasi: "Odluke po žalbi (1) Drugostepeni sud može u sjednici vijeća odbaciti žalbu kao neblagovremenu ili kao nedopuštenu ili odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu ili uvažiti žalbu i preinačiti prvostepenu presudu ili uvažiti žalbu, ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno suđenje ili uvažiti žalbu, ukinuti prvostepenu presudu i odrediti održavanje pretresa pred drugostepenim sudom. (2) Pretres pred drugostepenim sudom mora se održati ako je u istom krivičnom predmetu presuda već jednom bila ukinuta. (3) O svim žalbama protiv iste presude drugostepeni sud odlučuje jednom odlukom." Član 6. U članu 328. riječi: "Vijeće apelacionog odjeljenja" zamjenjuju se riječima: "Drugostepeni sud". Član 7. Član 329. mijenja se i glasi: "Preinačenje prvostepene presude (1) Drugostepeni sud će, uvažavajući žalbu ili po službenoj dužnosti, presudom preinačiti prvostepenu presudu ako smatra da su odlučne činjenice u prvostepenoj presudi pravilno utvrđene i da se, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje, po pravilnoj primjeni zakona, ima donijeti drukčija presuda, a prema stanju stvari i u slučaju povrede iz člana 312. stava 1. tač. f), g) i j) ovog zakona. U ovom slučaju ako drugostepeni sud nađe da je potrebno izreći sudsku opomenu donijet će rješenje kojim će preinačiti prvostepenu presudu i izreći sudsku opomenu. (2) Ako su se zbog preinačenja prvostepene presude stekli uvjeti da se odredi, odnosno ukine pritvor na osnovu člana 152. st. (1) i (2) ovog zakona, drugostepeni sud će o tome donijeti posebno rješenje. Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba trećestepenom vijeću Vrhovnog suda Federacije. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja." Član 8. Član 330. mijenja se i glasi: "Ukidanje prvostepene presude (1) Drugostepeni sud će, uvažavajući žalbu, rješenjem ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno suđenje, odnosno odrediti održavanje pretresa pred drugostepenim sudom kada postoje opravdani razlozi da se predmet ne vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje, ako utvrdi da: a) postoji bitna povreda odredaba krivičnog postupka, osim slučajeva iz člana 329. stav (1) ovog zakona, b) je potrebno izvesti nove dokaze ili ponoviti već u prvostepenom postupku izvedene dokaze usljed kojih je činjenično stanje pogrešno ili nepotpuno utvrđeno. (2) Drugostepeni sud može i djelimično ukinuti prvostepenu presudu ako se pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez štete za pravilno presuđenje. (3) Drugostepeni sud može narediti da se novi glavni pretres pred prvostepenim sudom održi pred drugim sudijom odnosno pred potpuno izmijenjenim vijećem. (4) Ako je uvaženjem žalbe ukinuta prvostepena presuda, a drugostepeni sud ustanovi da je za suđenje u prvom stepenu stvarno nadležan, predmet će uputiti vijeću istog suda i o tome obavijestiti prvostepeni sud. (5) Ako se optuženi nalazi u pritvoru, drugostepeni sud će ispitati postoje li još razlozi za pritvor i donijet će rješenje o produženju ili ukidanju pritvora. Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba trećestepenom vijeću Vrhovnog suda Federacije. Žalba ne zadržava izvršenje rješenja." Број 8 - Страна 4 СЛУЖБЕНЕНОВИНЕФЕДЕРАЦИЈЕБиХСриједа, 30. 1. 2013. Član 9. Član 331. mijenja se i glasi: "Obrazloženje odluke kojom se ukida prvostepena presuda (1) U obrazloženju odluke kojom se ukida prvostepena presuda, drugostepeni sud će ocijeniti žalbene navode i iznijeti povrede zakona koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti. (2) Kada se prvostepena presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, u obrazloženju će se navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se povrede sastoje (član 312.). (3) Kada se prvostepena presuda ukida zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, navest će se u čemu se sastoje nedostaci u utvrđivanju činjeničnog stanja, odnosno zašto su novi dokazi i činjenice važni i od uticaja za donošenje pravilne odluke." Član 10. Iza člana 331. dodaje se novi član 331a. koji glasi: "Član 331a. Dostavljanje drugostepene odluke i postupanje prvostepenog suda (1) Drugostepeni sud će vratiti sve spise sudu prvog stepena sa dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa svoje odluke radi predaje strankama, braniocu i drugim zainteresiranim osobama. (2) Prvostepeni sud kojem je predmet upućen na suđenje, uzet će za osnovu raniju optužnicu. Ako je presuda prvostepenog suda djelimično ukinuta prvostepeni sud će za osnovu uzeti samo onaj dio optužbe koji se odnosi na ukinuti dio presude. (3) Na novom glavnom pretresu, stranke i branilac mogu isticati nove činjenice i iznositi nove dokaze. (4) Prvostepeni sud je dužan da izvede sve procesne radnje i raspravi sva sporna pitanja na koja je ukazao drugostepeni sud u svojoj odluci. Iskazi saslušanih svjedoka i vještaka i pisani nalaz i mišljenje bit će prihvaćeni kao dokazi i mogu biti pročitani ili reproducirani ukoliko su ti svjedoci i vještaci prilikom svjedočenja bili unakrsno ispitani od suprotne stranke ili branioca ili nisu bili unakrsno ispitani od suprotne stranke ili branioca iako im je to bilo omogućeno, kao i u slučaju ako je to ovim zakonom drukčije određeno, te ukoliko se radi o dokazima iz člana 276. stav (2) tačka e) ovog zakona. (5) Odredba stava (4) ovog člana se ne odnosi na osobe, iz člana 97. ovog zakona, koje mogu odbiti svjedočenje. (6) Pri izricanju nove presude prvostepeni sud je vezan zabranom propisanom u članu 322. ovog zakona." Član 11. U članu 332. naziv člana mijenja se i glasi: "Pretres pred drugostepenim sudom". U stavu 1. riječi: "vijećem apelacionog odjeljenja" zamjenjuju se riječima: "drugostepenim sudom". U stavu 2. riječi: "vijeće apelacionog odjeljenja" zamjenjuju se riječima: "drugostepeni sud". Iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "(4) Pri izricanju nove presude drugostepeni sud je vezan zabranom iz člana 322. ovog zakona." Član 12. U članu 333. stav 2. mijenja se i glasi: "(2) O žalbi protiv drugostepene presude odlučuje Vrhovni sud Federacije u vijeću sastavljenom od trojice sudija. Pred ovim vijećem ne može se održati pretres."
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak Federacija BiH Službene novine FBiH 07/13 25.01.2013 SN FBiH 65/13, SN FBiH 44/11, SN FBiH 09/10, SN FBiH 10/08 zakon,dohodak,porez Broj 7 - Stranica 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 25. 1. 2013. Члaн 7. Пoднaслoв "E. Дoхoдaк oд нaгрaдних игaрa и игaрa нa срeћу" и члaн 23. бришу сe. Члaн 8. У члaну 24. у стaву (1), изa риjeчи: "Рeзидeнтним пoрeским oбвeзницимa", дoдajу сe риjeчи: " из члaнa 2. ст. (3) и (4) oвoг Зaкoнa,". У стaву (2), изa риjeчи: "Рeзидeнтни пoрeски oбвeзници", дoдajу сe риjeчи: "из члaнa 2. ст. (3) и (4) oвoг Зaкoнa,". У стaву (6), изa риjeчи: "Рeзидeнтни пoрeски oбвeзник", дoдajу сe риjeчи: "из члaнa 2. ст. (3) и (4) oвoг Зaкoнa,". Стaв (7), бришe сe. Дoсaдaшњи ст. (8), (9) и (10) пoстajу ст. (7), (8) и (9). У дoсaдaшњeм стaву (8) кojи пoстaje стaв (7), изa риjeчи: "Рeзидeнтним пoрeским oбвeзницимa", дoдajу сe риjeчи: " из члaнa 2. став (3) oвoг Зaкoнa,". У дoсaдaшњeм стaву (9) кojи пoстaje стaв (8), изa риjeчи: "Рeзидeнтним пoрeским oбвeзницимa", дoдajу сe риjeчи: " из члaнa 2. став (3) oвoг Зaкoнa,". У дoсaдaшњeм стaву (10) кojи пoстaje стaв (9), риjeчи: "ст. (7), (8) и/или (9)" зaмjeњуjу сe риjeчимa: " ст. (8) и/или (9)". Члaн 9. У члaну 27, изa стaвa (4) дoдaje сe нoви стaв (5), кojи глaси: "(5) Изузeтнo, зaпoслeницимa - рeзидeнтним пoрeзним oбвeзницимa из члaнa 2. стaв (4) oвoг Зaкoнa, кojи дoхoдaк oствaруjу кoд пoслoдaвaцa прaвних и физичких лицa кoja имajу сjeдиштe нa пoдручjу Фeдeрaциje, aкoнтaциja пoрeзa нa дoхoдaк oд нeсaмoстaлнe дjeлaтнoсти oбрaчунaвa сe и плaћa нa пoрeску oснoвицу кojу чинe сви oпoрeзиви прихoди oд нeсaмoстaлнe дjeлaтнoсти кoje je зaпoслeник oствaриo кoд тoг пoслoдaвцa у тoм мjeсeцу, a умaњeни зa плaћeнe рaсхoдe из члaнa 11. oвoг Зaкoнa и зa изнoс мjeсeчних личних oдбитaкa из члaнa 24. ст. (1) и (2) oвoг Зaкoнa.". Дoсaдaшњи ст. (5) дo (9) пoстajу ст. (6) дo (10). Члaн 10. Пoднaслoв: "8. Oбрaчун пoрeзa нa дoхoдaк oд нaгрaдних игaрa и игaрa нa срeћу " и члaн 34., бришу сe. Члaн 11. У члaну 37. у стaву (1), изa риjeчи "рeзидeнти " дoдajу сe риjeчи: " из члaнa 2. стaв (3) oвoгa Зaкoнa,". У стaву (2), риjeчи: " нeрeзидeнти Фeдeрaциje БиХ" зaмjeњуjу сe риjeчимa: "рeзидeнти Фeдeрaциje из члaнa 2. стaв (4) oвoгa Зaкoнa". Стaв (6), бришe сe. Дoсaдaшњи стaв (7) пoстaje стaв (6). Члaн 12. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ", а одредбе члана 2., члана 3. став (2), члана 4. став (2), члана 7., члана 10. и члана 11. став (3) овог закона почеће се примјењивати од дана ступања на снагу Закона о играма на срећу, а најкасније шест мјесеци од дана ступања на снагу овог закона. Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Радоје Видовић, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Фехим Шкаљић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 23.05.2012. godine i na sjednici Doma naroda od 20.12.2012. godine. Broj 01-02-37-01/13 16. januara 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Član 1. U Zakonu o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 10/08, 9/10 i 44/11), u članu 2. iza stava (3) dodaje se novi stav (4), koji glasi: "(4) Izuzetno, rezidentima Federacije smatraju se i fizička lica-povratnici koji su ostvarili povratak na područje Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta kao i druga fizička lica koja imaju prebivalište na području Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta a koja ostvaruju dohodak od nesamostalne djelatnosti kod poslodavaca koji imaju sjedište na području Federacije.". Dosadašnji st. (4) i (5) postaju st. (5) i (6). Dosadašnji stav (4) koji postaje stav (5), mijenja se i glasi: "(5) Nerezidentom, u smislu ovog Zakona smatra se fizičko lice koje na teritoriji Federacije nema prebivalište i stalno boravište, a koje na teritoriji Federacije boravi manje od 183 dana.". Član 2. U članu 4. tačka 5), briše se. Član 3. U članu 5. u tački 9), riječi: "osiguranje ili druga naknada" zamjenjuju se riječima: "isplata osigurane sume ili druge naknade,". Iza tačke 12) dodaje se tačka 13), koja glasi: "13) dobici u novcu, stvarima, pravima ili uslugama koji su ostvareni učešćem u igrama na sreću i/ili u nagradnim igrama, a na koje se porez plaća po drugim federalnim ili kantonalnim propisima.". Član 4. U članu 6. u tački 7), na početku teksta ispred riječi "prihode", dodaje se riječ "mjesečne". Tačka 10), briše se. Dosadašnje tač. 11) i 12), postaju tač. 10) i 11). Iza dosadašnje tačke 12) koja postaje tačka 11), dodaju se tač. 12) i 13) koje glase: "12) prihode po osnovu zateznih kamata na isplaćene plaće i razlike plaća po odlukama nadležnih sudova; 13) prihode fizičkih lica po osnovu isplaćenih premija životnog osiguranja koji imaju karakter štednje, kao i isplaćene prihode po osnovu dobrovoljnog penzijskog osiguranja, koje isplaćuju društva za osiguranje i reosiguranje koja imaju sjedište na teritoriji Federacije, a koji potiču od uplaćenih premija na koje su plaćeni obavezni doprinosi i porez na dohodak.". Petak, 25. 1. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 7 - Stranica 5 Član 5. U članu 10. u stavu (2) iza tačke 2) dodaje se nova tačka 3), koja glasi: "3) zaostale plaće odnosno razlike plaća koje se odnose na protekle porezne periode, a koje se zaposleniku ili bivšem zaposleniku isplaćuju u tekućem poreznom periodu na osnovu sudske presude osim iznosa zateznih kamata koje se u ovom slučaju ne smatraju oporezivim prihodom od nesamostalne djelatnosti,". Dosadašnja tačka 3) postaje tačka 4). Član 6. U članu 22. u stavu (1), u tački 2), riječi: "koje su bile predmetom odbitka", zamjenjuju se riječima: "na koje korisniku osiguranja nisu obračunati i plaćeni obavezni doprinosi i porez na dohodak". Član 7. Podnaslov "E. Dohodak od nagradnih igara i igara na sreću" i član 23. brišu se. Član 8. U članu 24. u stavu (1), iza riječi: "Rezidentnim poreznim obveznicima", dodaju se riječi: " iz člana 2. st. (3) i (4) ovog Zakona,". U stavu (2), iza riječi: "Rezidentni porezni obveznici", dodaju se riječi: "iz člana 2. st. (3) i (4) ovog Zakona,". U stavu (6), iza riječi: "Rezidentni porezni obveznik", dodaju se riječi: "iz člana 2. st. (3) i (4) ovog Zakona,". Stav (7), briše se. Dosadašnji st. (8), (9) i (10) postaju st. (7), (8) i (9). U dosadašnjem stavu (8) koji postaje stav (7), iza riječi: "Rezidentnim poreznim obveznicima", dodaju se riječi: "iz člana 2. stav (3) ovog Zakona,". U dosadašnjem stavu (9) koji postaje stav (8), iza riječi: "Rezidentnim poreznim obveznicima", dodaju se riječi: "iz člana 2. stav (3) ovog Zakona,". U dosadašnjem stavu (10) koji postaje stav (9), riječi: " st. (7), (8) i/ili (9)" zamjenjuju se riječima: "st. (8) i/ili (9)". Član 9. U članu 27., iza stava (4) dodaje se novi stav (5), koji glasi: "(5) Izuzetno, zaposlenicima - rezidentnim poreznim obveznicima iz člana 2. stav (4) ovog Zakona, koji dohodak ostvaruju kod poslodavaca pravnih i fizičkih lica koja imaju sjedište na području Federacije, akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti obračunava se i plaća na poreznu osnovicu koju čine svi oporezivi prihodi od nesamostalne djelatnosti koje je zaposlenik ostvario kod tog poslodavca u tom mjesecu, a umanjeni za plaćene rashode iz člana 11. ovog Zakona i za iznos mjesečnih ličnih odbitaka iz člana 24. st. (1) i (2) ovog Zakona.". Dosadašnji st. (5) do (9) postaju st. (6) do (10). Član 10. Podnaslov: "8. Obračun poreza na dohodak od nagradnih igara i igara na sreću " i član 34., brišu se. Član 11. U članu 37. u stavu (1), iza riječi "rezidenti " dodaju se riječi: " iz člana 2. stav (3) ovoga Zakona,". U stavu (2), riječi: "nerezidenti Federacije BiH" zamjenjuju se riječima: "rezidenti Federacije iz člana 2. stav (4) ovoga Zakona". Stav (6), briše se. Dosadašnji stav (7) postaje stav (6). Član 12. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a odredbe člana 2., člana 3. stav (2), člana 4. stav (2), člana 7., člana 10. i člana 11. stav (3) ovog zakona počet će se primjenjivati od dana stupanja na snagu Zakona o igrama na sreću, a najkasnije šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, s. r. 176 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkog doma od 28.11.2012. godine i na sjednici Doma naroda od 20.12.2012. godine. Broj 01-02-38-01/13 16. siječnja 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Članak 1. U Zakonu o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/02, 28/04, 57/09, 40/10 i 27/12), u članku 39. stavak 2. mijenja se i glasi: "Naznačene uplate određenog poreza izvršavaju se po sljedećem redoslijedu: - temeljni dug - glavnica, - troškovi prekršajnog postupka i prisilne naplate, - kazne i - kamate.". Stavak 4. mijenja se i glasi: "Ako porezni obveznik ne naznači za koji porez ili kaznu vrši plaćanje, ili ako plaćanje vrši Porezna uprava prema čl. 50., 52. ili 54. ovog zakona, onda će se plaćanje vršiti u skladu sa stavkom 2. ovog članka". Članak 2. U članku 63. u stavku 2. riječi: "kamate na temeljni dug i konačno izmirenje poreznih obveza" zamjenjuju se riječima: "temeljnog duga – glavnice, kazne i kamate na temeljni dug". Stavak 3. mijenja se i glasi: "Kada se po istom spisu vodi prisilna naplata više poreznih obveza, naplaćeni iznos se koristi za izmirenje poreznih obveza prema sljedećem redoslijedu: - troškovi postupka prisilne naplate, - porezna obveza i pripadajuće obračunate kamate prema redoslijedu starosti utvrđenom na osnovu datuma isteka redovitog roka za plaćanje, - kamata na temeljnu poreznu obvezu.".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 07/13 25.01.2013 SN FBiH 91/15, SN FBiH 71/14, SN FBiH 27/12, SN FBiH 40/10, SN FBiH 57/09, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02 zakon,porezna uprava,izmjene ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Član 1. U Zakonu o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", br. 10/08, 9/10 i 44/11), u članu 2. iza stava (3) dodaje se novi stav (4), koji glasi: "(4) Izuzetno, rezidentima Federacije smatraju se i fizička lica-povratnici koji su ostvarili povratak na područje Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta kao i druga fizička lica koja imaju prebivalište na području Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta a koja ostvaruju dohodak od nesamostalne djelatnosti kod poslodavaca koji imaju sjedište na području Federacije.". Dosadašnji st. (4) i (5) postaju st. (5) i (6). Dosadašnji stav (4) koji postaje stav (5), mijenja se i glasi: "(5) Nerezidentom, u smislu ovog Zakona smatra se fizičko lice koje na teritoriji Federacije nema prebivalište i stalno boravište, a koje na teritoriji Federacije boravi manje od 183 dana.". Član 2. U članu 4. tačka 5), briše se. Član 3. U članu 5. u tački 9), riječi: "osiguranje ili druga naknada" zamjenjuju se riječima: "isplata osigurane sume ili druge naknade,". Iza tačke 12) dodaje se tačka 13), koja glasi: "13) dobici u novcu, stvarima, pravima ili uslugama koji su ostvareni učešćem u igrama na sreću i/ili u nagradnim igrama, a na koje se porez plaća po drugim federalnim ili kantonalnim propisima.". Član 4. U članu 6. u tački 7), na početku teksta ispred riječi "prihode", dodaje se riječ "mjesečne". Tačka 10), briše se. Dosadašnje tač. 11) i 12), postaju tač. 10) i 11). Iza dosadašnje tačke 12) koja postaje tačka 11), dodaju se tač. 12) i 13) koje glase: "12) prihode po osnovu zateznih kamata na isplaćene plaće i razlike plaća po odlukama nadležnih sudova; 13) prihode fizičkih lica po osnovu isplaćenih premija životnog osiguranja koji imaju karakter štednje, kao i isplaćene prihode po osnovu dobrovoljnog penzijskog osiguranja, koje isplaćuju društva za osiguranje i reosiguranje koja imaju sjedište na teritoriji Federacije, a koji potiču od uplaćenih premija na koje su plaćeni obavezni doprinosi i porez na dohodak.". Petak, 25. 1. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 7 - Stranica 5 Član 5. U članu 10. u stavu (2) iza tačke 2) dodaje se nova tačka 3), koja glasi: "3) zaostale plaće odnosno razlike plaća koje se odnose na protekle porezne periode, a koje se zaposleniku ili bivšem zaposleniku isplaćuju u tekućem poreznom periodu na osnovu sudske presude osim iznosa zateznih kamata koje se u ovom slučaju ne smatraju oporezivim prihodom od nesamostalne djelatnosti,". Dosadašnja tačka 3) postaje tačka 4). Član 6. U članu 22. u stavu (1), u tački 2), riječi: "koje su bile predmetom odbitka", zamjenjuju se riječima: "na koje korisniku osiguranja nisu obračunati i plaćeni obavezni doprinosi i porez na dohodak". Član 7. Podnaslov "E. Dohodak od nagradnih igara i igara na sreću" i član 23. brišu se. Član 8. U članu 24. u stavu (1), iza riječi: "Rezidentnim poreznim obveznicima", dodaju se riječi: " iz člana 2. st. (3) i (4) ovog Zakona,". U stavu (2), iza riječi: "Rezidentni porezni obveznici", dodaju se riječi: "iz člana 2. st. (3) i (4) ovog Zakona,". U stavu (6), iza riječi: "Rezidentni porezni obveznik", dodaju se riječi: "iz člana 2. st. (3) i (4) ovog Zakona,". Stav (7), briše se. Dosadašnji st. (8), (9) i (10) postaju st. (7), (8) i (9). U dosadašnjem stavu (8) koji postaje stav (7), iza riječi: "Rezidentnim poreznim obveznicima", dodaju se riječi: "iz člana 2. stav (3) ovog Zakona,". U dosadašnjem stavu (9) koji postaje stav (8), iza riječi: "Rezidentnim poreznim obveznicima", dodaju se riječi: "iz člana 2. stav (3) ovog Zakona,". U dosadašnjem stavu (10) koji postaje stav (9), riječi: " st. (7), (8) i/ili (9)" zamjenjuju se riječima: "st. (8) i/ili (9)". Član 9. U članu 27., iza stava (4) dodaje se novi stav (5), koji glasi: "(5) Izuzetno, zaposlenicima - rezidentnim poreznim obveznicima iz člana 2. stav (4) ovog Zakona, koji dohodak ostvaruju kod poslodavaca pravnih i fizičkih lica koja imaju sjedište na području Federacije, akontacija poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti obračunava se i plaća na poreznu osnovicu koju čine svi oporezivi prihodi od nesamostalne djelatnosti koje je zaposlenik ostvario kod tog poslodavca u tom mjesecu, a umanjeni za plaćene rashode iz člana 11. ovog Zakona i za iznos mjesečnih ličnih odbitaka iz člana 24. st. (1) i (2) ovog Zakona.". Dosadašnji st. (5) do (9) postaju st. (6) do (10). Član 10. Podnaslov: "8. Obračun poreza na dohodak od nagradnih igara i igara na sreću " i član 34., brišu se. Član 11. U članu 37. u stavu (1), iza riječi "rezidenti " dodaju se riječi: " iz člana 2. stav (3) ovoga Zakona,". U stavu (2), riječi: "nerezidenti Federacije BiH" zamjenjuju se riječima: "rezidenti Federacije iz člana 2. stav (4) ovoga Zakona". Stav (6), briše se. Dosadašnji stav (7) postaje stav (6). Član 12. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a odredbe člana 2., člana 3. stav (2), člana 4. stav (2), člana 7., člana 10. i člana 11. stav (3) ovog zakona počet će se primjenjivati od dana stupanja na snagu Zakona o igrama na sreću, a najkasnije šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, s. r.Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škalji
Zakon o zapošljavanju stranaca FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 111/12 26.12.2012 Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 111/12 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 111/12 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAPOŠLJAVANJU STRANACA Broj 01-02-1019-02/12 10. decembra 2012. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O ZAPOŠLJAVANJU STRANACA (1) Ovim zakonom uređuju se uvjeti, način i postupak zapošljavanja stranih državljana i osoba bez državljanstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, izuzeci od izdavanja radne dozvole, prestanak važenja radne dozvole, vođenje evidencija o izdatim radnim dozvolama i druga pitanja od značaja za zapošljavanje stranaca. Član 2. Član 3. (1) Poslodavcem u smislu ovog zakona smatra se pravno ili fizičko lice koje obavlja privrednu ili drugu djelatnost i zapošljava strance na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). (2) Obrtnik i osoba koja obavlja srodnu djelatnost u smislu Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/09 i 42/11) jeste fizičko lice koje obavlja djelatnost u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba sa kojima je u obavezi zaključiti ugovor o radu u skladu sa Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom. Član 4. Stranci na osnovu ovog zakona ne mogu biti stavljeni u nepovoljniji položaj na osnovu: spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obaveza, starosti, trudnoće, jezika, vjere, političkog i drugog mišljenja, nacionalne pripadnosti, socijalnog porijekla, imovnog stanja, rođenja, rase, boje kože ili neke druge osobne karakteristike. Član 5. Izrazi koji se koriste u ovom zakonu a imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod. Član 6. II UVJETI ZA ZAPOŠLJAVANJE Član 7. (1) Pored općih uvjeta utvrđenih zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu stranac mora posjedovati i radnu dozvolu za zaključivanje ugovora u skladu sa članom 2. ovog zakona. (2) Radnu dozvolu za zaključivanje ugovora o radu i ugovora o privremenim i povremenim poslovima sa strancem na zahtjev poslodavca koji ga zapošljava izdaje kantonalna služba za zapošljavanje prema sjedištu poslodavca (u daljnjem tekstu: kantonalna služba), uz odobrenje Federalnog zavoda za zapošljavanje. Član 8. (1) Radna dozvola je osnov za zaključivanje ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova. (3) Radne dozvole utvrđene godišnjom kvotom izdaju se prvo za produženje već izdatih radnih dozvola, a zatim za novo zapošljavanje. (4) Zahtjev za produženje radne dozvole poslodavac je dužan podnijeti u roku od 30 dana prije isteka njenog važenja. (5) Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (6) Federalno ministarstvo dužno je donijeti rješenje po žalbi u roku od 15 dana od dana podnošenja žalbe. (7) Rješenje Federalnog ministarstva je konačno i protiv njega se ne može pokrenuti upravni spor. Član 9. (1) Uz zahtjev za izdavanje radne dozvole poslodavac je dužan priložiti: - izvod iz relevantnog registra nadležnog suda ili rješenje o registraciji za obavljanje djelatnosti izdato od nadležnog organa u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima; - podatke o radnom mjestu ili vrsti posla, te uvjetima rada; - dokaz banke kod koje poslodavac ima račun o solventnosti; - dokaz o izmirenim poreskim obavezama i uplaćenim doprinosima za sve zaposlene uključujući i stranca u slučaju produženja radne dozvole; - obrazloženje o opravdanosti zapošljavanja stranca, vrstu stručne spreme i stručnih znanja i kvalifikacija koje se traže za obavljanje tog posla i - ovjeren prijevod diplome o stručnoj spremi na jednom od jezika u službenoj upotrebi u Federaciji. (2) Ukoliko stranac koji namjerava registrovati obrt podnosi zahtjev za izdavanje radne dozvole uz zahtjev je dužan priložiti: - rješenje o odobravanju obavljanja obrta stranom državljaninu; - ovjeren prijevod putne isprave ili drugog identifikacionog dokumenta; - ovjeren prijevod diplome o stručnoj spremi na jednom od jezika u službenoj upotrebi u Federaciji. Član 10. (2) Stranac ne može početi raditi u Federaciji na osnovu radne dozvole prije nego što mu je odobren privremeni boravak. III NAČIN I POSTUPAK ZAPOŠLJAVANJA Član 11. (1) Kantonalna služba ne može izdati radnu dozvolu strancu ukoliko se na evidenciji nezaposlenih prema sjedištu poslodavca nalazi nezaposlena osoba koja ispunjava uvjete u skladu sa zahtjevom za izdavanje radne dozvole, osim u slučaju kada nezaposlena osoba odbije zaposlenje. (3) U slučaju kada zahtjev za izdavanje radne dozvole podnosi stranac iz stava (2) ovog člana postupak izdavanja radne dozvole okončat će se najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. (4) Stranci koji obavljaju volonterski rad u humanitarnim organizacijama, udruženjima građana ili fondacijama oslobođeni su obaveze pribavljanja radne dozvole. (1) Na osnovu radne dozvole stranac može raditi samo na onom radnom mjestu ili na onoj vrsti poslova za čije je obavljanje radna dozvola izdata, te na osnovu koje je strancu odobren privremeni boravak. (2) Radna dozvola izdata na zahtjev jednog poslodavca ne može se prenositi na drugog poslodavca, niti se može koristiti duže od vremena za koje je radna dozvola izdata. Član 13. (1) Radna dozvola izdaje se na period koji je tri mjeseca kraći od vremena važenja putne isprave. (2) Radna dozvola ne može se izdati sa rokom važenja dužim od jedne godine. IV KVOTA RADNIH DOZVOLA (1) Na osnovu potrebe za zapošljavanjem stranca u Federaciji Federalni zavod za zapošljavanje putem Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine podnosi Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine podatke o broju potrebnih radnih dozvola za strance prema stepenu i vrsti obrazovanja, odnosno kvalifikaciji i stručnosti. (2) Prednost pri izdavanju radnih dozvola imaju stranci koji već imaju odobren privremeni boravak u Bosni i Hercegovini na osnovu spajanja porodice sa strancem sa odobrenim privremenim boravkom. Član 15. (1) Radna dozvola može se izdati nezavisno od utvrđene godišnje kvote radnih dozvola u sljedećim slučajevima: a) strancu koji ima obrazovanje koje odgovara visokom obrazovanju, završenom postdiplomskom ili doktorskom studiju u Federaciji, b) strancu čiji se rad u Federaciji zasniva na međunarodnom sporazumu, c) strancu koji obavlja ključne poslove u poslovnom subjektu a koji nije izuzet od potrebe posjedovanja radne dozvole na osnovu međunarodnog sporazuma, e) profesionalnim sportistima ili sportskim radnicima koji na osnovu valjano zaključenog ugovora rade u Federaciji, f) strancu koji je u bračnoj ili vanbračnoj zajednici sa strancem sa odobrenim stalnim boravkom u Bosni i Hercegovini ili je dijete stranca sa odobrenim stalnim boravkom u Bosni i Hercegovini. (2) U slučaju iz stava (1) tačka a) ovog člana u postupku donošenja odobrenja službena osoba Federalnog zavoda za zapošljavanje vrši provjeru da li na evidencijama nezaposlenih u Federaciji ima osoba koje ispunjavaju uvjete koje zahtijeva poslodavac za zaključenje ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa strancem. (3) Odobrenje za izdavanje radne dozvole u slučaju iz stava (2) ovog člana izdat će se samo ukoliko nezaposlene osobe sa evidencije kantonalnih službi, van mjesta sjedišta poslodavca, ne prihvate ponuđeno zaposlenje. 1. Izuzeci od izdavanja radne dozvole Član 16. b) osnivači privrednog društva sa sjedištem u Federaciji koji u tom privrednom društvu obavljaju određene poslove ako takav rad nema karakter radnog odnosa, niti traje duže od ukupno tri mjeseca godišnje; c) univerzitetski profesori koje visokoškolske ustanove u Federaciji angažiraju za predavače, naučnici na naučnom ili stručnom usavršavanju, naučnici koji su predstavnici međunarodnih organizacija, te naučnici koji učestvuju u provođenju naučnoistraživačkih projekata važnih za Federaciju; f) članovi naučnih međunarodnih misija koji vrše istraživanja u Federaciji, a koje je odobrilo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine; h) strani dopisnici akreditirani u Federaciji ili izvještači stranih medijskih kuća; i) umjetnici i tehničko osoblje, odnosno autori i izvođači operskih, baletnih, dramskih i drugih pozorišnih priredbi ili koncertnih, likovnih i drugih kulturnih priredbi ili autori i izvođači u oblasti muzičke, muzičko-scenske, plesne i baletne umjetnosti, kao i prateće izvještačko, organizaciono i tehničko osoblje koje učestvuje u kulturnim radionicama, susretima i kolonijama ako zbog toga u Bosni i Hercegovini ne borave duže od 30 dana neprekidno, niti duže od ukupno tri mjeseca godišnje sa prekidima; j) stranci koji na osnovu ugovora sa Vijećem ministara Bosne i Hercegovine, Ministarstvom odbrane Bosne i Hercegovine, Ministarstvom pravde Bosne i Hercegovine ili Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine obavljaju poslove za potrebe odbrane, pravnog sistema ili sigurnosti države ili se stručno usavršavaju u tim oblastima; k) stranci koji u Federaciju dolaze radi učešća na sportskim i šahovskim priredbama; l) stručnjaci u oblasti zaštite kulturne baštine, bibliotekarstva i arhivističke djelatnosti ako zbog toga u Bosni i Hercegovini ne borave duže od 30 dana neprekidno, ni duže od ukupno tri mjeseca godišnje sa prekidima; m) stranci koje je uputio strani poslodavac a koji omogućavaju stručno usavršavanje i obuku osobama zaposlenim kod fizičkih i pravnih lica sa sjedištem u Federaciji u trajanju od ukupno tri mjeseca godišnje; o) stranci koji obavljaju poslove u vezi sa isporukom, montažom i servisom mašina ili opreme ako njihov rad ne traje duže od 30 dana neprekidno, niti duže od ukupno tri mjeseca godišnje sa prekidima; p) stranci koji učestvuju na organiziranim naučnim, stručnim skupovima i seminarima; t) stranac sa kojim je državljanin Bosne i Hercegovine u braku ili vanbračnoj zajednici, ili je dijete državljanina Bosne i Hercegovine, ako ima odobren boravak u Bosni i Hercegovini; u) stranci koji u Federaciji imaju status redovnog učenika ili studenta kada obavljaju poslove privremenog karaktera u skladu sa propisima koji reguliraju takvo obavljanje poslova; (2) Kategorije stranaca iz stava (1) tač. i), l), m), o), r) i s) ovog člana smiju boraviti u Bosni i Hercegovini u svrhu rada samo ako imaju zaključen valjan ugovor sa fizičkim ili pravnim licem koje je u Federaciji registrovano za obavljanje tih djelatnosti. Član 17. Stranci sa odobrenim stalnim boravkom u Bosni i Hercegovini, stranci sa odobrenom međunarodnom zaštitom i stranci sa odobrenom privremenom zaštitom imaju pravo na rad u Federaciji kao i državljani Bosne i Hercegovine. 2. Prestanak važenja radne dozvole (1) Radna dozvola prestaje važiti: a) istekom roka na koji je izdata i, u svakom slučaju, istekom godine dana od dana izdavanja; b) neodobravanjem, prestankom ili otkazom privremenog boravka u Bosni i Hercegovini; c) prestankom i otkazom ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova, kao i prestankom obavljanja obrta; (3) O slučaju iz stava (1) tačka b) ovog člana služba za poslove sa strancima će najkasnije tokom istog radnog dana u kojem je donesena odluka obavijestiti kantonalnu službu o neodobravanju, prestanku ili otkazu privremenog boravka. (4) O slučaju iz stava (1) tač. a), c) i d) ovog člana kantonalna služba će najkasnije tokom istog radnog dana obavijestiti službu za poslove sa strancima o isteku roka važenja radne dozvole, prestanku i otkazu ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova i stavljanju van snage radne dozvole. Član 19. (1) Protiv rješenja o prestanku važenja radne dozvole poslodavac ili stranac mogu izjaviti žalbu Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (4) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana bit će kažnjena odgovorna osoba kod poslodavca koji je pravno lice novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. VI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE (1) Zahtjevi za izdavanje radne dozvole zaprimljeni prije stupanja na snagu ovog zakona okončat će se prema odredbama ovog zakona. (2) Postupci za izdavanje radnih dozvola započeti prije stupanja na snagu ovog zakona, koji nisu okončani, okončat će se prema odredbama ovog zakona. Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o zapošljavanju stranaca ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/99). Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". (3) Poslodavcu koji je pravno lice kao i poslodavcu koji je fizičko lice koji ponovi prekršaj iz stava (1) ovog člana nadležna inspekcija rada može izreći mjeru zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju do šest mjeseci. d) radnu dozvolu izdatu strancu prenese na drugog poslodavca suprotno članu 12. stav (2) ovog zakona i c) stranca rasporedi na poslove koji nisu u skladu sa radnom dozvolom i ugovorom o radu ili ugovorom o obavljanju privremenih i povremenih poslova suprotno članu 12. stav (1) ovog zakona; a) zaposli stranca bez radne dozvole, Član 24. (3) Nadzor iz stava (2) ovog člana u privrednom društvu ili ustanovi od interesa za Federaciju vrši federalni inspektor rada, ako drugim zakonom nije drugačije određeno. (2) Nadzor nad primjenom ovog zakona i na osnovu njega donesenih propisa vrši federalni, odnosno kantonalni inspektor rada. (1) Upravni nadzor nad primjenom ovog zakona i na osnovu njega donesenih propisa vrši Federalno ministarstvo. Član 23. 4. Nadzor nad primjenom Zakona e) je zaposlenik poslodavca sa sjedištem u drugoj državi sa kojom Bosna i Hercegovina ima zaključen ugovor o socijalnom osiguranju, a upućen je u Federaciju da za njega obavi poslove za period određen tim ugovorom. d) je direktor privrednog društva u većinskom vlasništvu stranog pravnog ili fizičkog lica; c) u Federaciji obavlja poslove na osnovu međunarodnog sporazuma o stručno-tehničkoj pomoći koji Bosna i Hercegovina zaključi sa drugom državom, međunarodnom organizacijom ili Europskom Unijom, ili provodi projekt u skladu sa takvim međunarodnim sporazumom; b) na osnovu međunarodnog ugovora ima privilegije i imunitete; Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na stranca koji: 3. Stranci na koje se ne primjenjuje ovaj zakon (2) Federalni zavod za zapošljavanje vodi statističke evidencije o izdatim radnim dozvolama koje moraju biti javne i transparentne. (1) O izdatim radnim dozvolama kantonalne službe vode evidenciju u skladu sa Pravilnikom o evidencijama u oblasti zapošljavanja ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/06). Član 21. (4) Osobi iz stava (1) ovog člana ne može se izdati nova radna dozvola prije isteka godinu dana od dana oduzimanja radne dozvole. (2) Protiv rješenja kantonalne službe o stavljanju van snage radne dozvole može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Federalno ministarstvo dužno je u roku od 15 dana donijeti odluku o žalbi. Rješenje Federalnog ministarstva je konačno i protiv njega se ne može pokrenuti upravni spor. (1) Strancu koji je pravomoćno osuđen za krivično djelo za koje mu je izrečena kazna zatvora ili prekršajna sankcija, zaštitna mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti, nadležna kantonalna služba će rješenjem staviti van snage važeću radnu dozvolu i u roku od tri dana dostaviti je poslodavcu kod kojeg je stranac zaposlen i Upravi za inspekcijske poslove Federacije Bosne i Hercegovine. Član 20. (2) Strancem u smislu stava (1) ovog člana smatra se svaka osoba koja nema državljanstvo Bosne i Hercegovine, ili osoba bez državljanstva. Član 25. Član 18. - podatke o strancu kojeg namjerava zaposliti u smislu člana 2. ovog zakona a naročito: ime i prezime, imena i prezimena roditelja, datum rođenja, spol, mjesto prebivališta i adresu stanovanja u zemlji porijekla, broj, datum i mjesto izdavanja važeće putne isprave; (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj poslodavac – pravno lice ako: I OSNOVNE ODREDBE (1) Ugovor o radu ili ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa strancem poslodavac ne može zaključiti prije nego što je strancu odobren privremeni boravak u skladu sa zakonom. d) učiteljima ili nastavnicima koji izvode ili pomažu u nastavi u obrazovnim ustanovama zbog svog specifičnog znanja, (2) U skladu sa utvrđenom kvotom radnih dozvola u Federaciji, a na osnovu zahtjeva poslodavca, radnu dozvolu za zaključivanje ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova u formi rješenja izdaje nadležna kantonalna služba. (3) Kantonalna služba koja je izdala radnu dozvolu dužna je odmah jedan primjerak radne dozvole dostaviti nadležnoj službi za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine. a) je član diplomatske misije, odnosno konzularnog ureda strane države ili član misije koja ima diplomatski status i kojem je izdata posebna iskaznica; b) sa strancem ne zaključi ugovor o radu ili ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova u skladu sa članom 2. ovog zakona, e) strancu produži rad nakon prestanka važenja radne dozvole suprotno članu 13. stav (2) ovog zakona. Član 12. v) stranci kojima je u Bosni i Hercegovini odobrena međunarodna zaštita ili privremena zaštita i stranci sa odobrenim stalnim boravkom u Bosni i Hercegovini. Zaposlenjem, u smislu ovog zakona, smatra se zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme na osnovu ugovora o radu, kao i radno angažiranje na osnovu ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova. (3) Presudu ili rješenje iz stava (1) ovog člana nadležni sud dužan je dostaviti nadležnoj kantonalnoj službi. (2) Izuzetno, strancu koji želi zasnovati radni odnos a na teritoriji Federacije je osnivač ili suosnivač privrednog društva, član uprave, član nadzornog odbora ili ključno osoblje utvrđeno aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova društva u većinskom vlasništvu stranog pravnog ili fizičkog lica kao i strancu registrovanom za obavljanje obrta, kantonalna služba izdat će radnu dozvolu, bez obzira na to da li se na evidenciji nezaposlenih nalaze osobe koje ispunjavaju uvjete navedene u zahtjevu za izdavanje radne dozvole. s) stranci zaposleni u cirkusima ili zabavnim parkovima, ako u Bosni i Hercegovini ne borave duže od tri mjeseca godišnje; Stranci zaposleni kod domaćih pravnih i fizičkih lica imaju ista prava, obaveze i odgovornosti kao i zaposleni državljani Federacije u skladu sa propisima o radu i zapošljavanju, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, ako međunarodnim sporazumima nije drugačije određeno. g) predstavnici vjerskih zajednica registrovanih u Federaciji dok obavljaju posao koji je isključivo u vezi sa vjerskom službom; d) stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih i obrazovnih institucija koji u Federaciji obavljaju stručni posao u okviru programa kulturne i obrazovne saradnje; (1) Radnu dozvolu za rad u Federaciji ne moraju imati sljedeće kategorije stranaca: (3) Podaci o zaposlenim strancima u Federaciji moraju se razvrstavati prema spolnoj strukturi u skladu sa propisima o ravnopravnosti spolova. 1. Radna dozvola (2) O žalbi iz stava (1) ovog člana Federalno ministarstvo odlučuje u roku od 15 dana od njenog podnošenja konačnim rješenjem protiv kojeg se ne može pokrenuti upravni spor. r) stranci koji učestvuju na sajamskim ili izložbenim priredbama na kojima izlaže njihov poslodavac; d) stavljanjem van snage radne dozvole. Član 27. Član 1. n) stranci kojima je odobren privremeni boravak radi stručnog usavršavanja ili obuke, ako njihovo stručno usavršavanje ne traje duže od ukupno tri mjeseca godišnje; e) civilni i vojni službenici vlada drugih država koji u Federaciju dolaze raditi na osnovu ugovora o saradnji sa organima Bosne i Hercegovine; Član 22. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana bit će kažnjen poslodavac – fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. Član 14. a) ključne osobe imenovane na pozicije članova nadzornog odbora pravnog lica sa sjedištem u Federaciji osnovanog kao privredno društvo u većinskom vlasništvu stranog pravnog, odnosno fizičkog lica ako imenovanje nema karakter radnog odnosa, niti rad na tim pozicijama traje duže od ukupno tri mjeseca godišnje; V KAZNENE ODREDBE (2) U slučajevima iz stava (1) tač. b), c) i d) ovog člana radna dozvola prestaje važiti sa danom konačnosti rješenja o prestanku važenja radne dozvole. Član 26. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, s. r. Hvala što ste naš pretplatnik. Koristite pogodnosti koje dobijate pretplatom. O nama Javno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacija SLUŽBENI LIST BOSNE I HERCEGOVINE. Sva prava pridržana. 2014 Adresa Džemala Bijedića 39/III 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Email: sllist@sllist.ba Kontakti Centrala Tel: 033/722-030 Email Uredništvo Tel: 033/722-038 Email Pravna služba Tel: 033/722-051 Email Računovodstvo Tel: 033/722-045, Fax: 033/722-046 Email Pretplata Tel: 033/722-054 Email Ekspedit Tel: 033/722-041 Email Prodaja Tel: 033/722-079 Email Oglasni odjel Tel: 033/722-049 i 033/722-050, Fax: 033/722-074 Email Tehnički sekretar Tel: 033/722-061, Fax: 033/722-064 Ured direktora Tel: 033/722-061 Komercijala Tel: 033/722-042 2014 © JP NIO Službeni list Bosne i Hercegovine. Sva Prava Pridržana.
Zakon o zaštiti od buke FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 110/12 21.12.2012 zaštita od buke,buka UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI OD BUKE Proglašava se Zakon o zaštiti od buke koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkoga doma od 11.09.2012. godine i na sjednici Doma naroda od 15.11.2012. godine. Broj 01-02-1004/12 07. prosinca 2012. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r.ZAKON O ZAŠTITI OD BUKE POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBEČlanak 1. (Predmet Zakona) Ovim se zakonom propisuje dozvoljena razina buke, mjere zaštite od buke, način mjerenja i evidentiranja buke, granične razine buke svrstane prema ambijentu, namjeni prostora i dobu dana (dan ili noć), u svrhu zaštite zdravlja ljudi, zaštite radnog i životnog prostora, te okoliša općenito. Zakon uređuje i druga pitanja od značaja za zaštitu od buke. Članak 2. (Značenje pojmova) Pojmovi rabljeni u ovome zakonu imaju sljedeće značenje: Buka je svaki zvuk čija razina prelazi dozvoljenu razinu propisanu ovim ili drugim zakonima, s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje i sredinu u kojoj ljudi rade i borave. Izvor buke, u smislu ovoga zakona, smatra se svaki objekt sa sredstvima za rad i transport, uređajima i instalacijama, te bučne aktivnosti ljudi i životinja kao i drugi objekti i radnje od kojih se širi zvuk, a koji prelaze dopuštenu razinu za tu vrstu buke (u daljnjem tekstu: izvori buke). Vlasnik izvora buke, u smislu ovoga zakona, jeste pravna ili fizička osoba odgovorna za nastanak buke. Imisija buke je ukupna razina buke na mjestu prijema u okolini, koji je povezan sa štetnim utjecajima. Emisija buke je razina buke koju izvor predaje u okolni prostor. Prostor su svaki otvoreni i zatvoreni prostori u naseljima i izvan naselja u kojima ljudi rade i borave, trajno ili povremano, radi edukacije, odmora, rekreacije i slično. Pod prostorom se podrazumijevaju i zaštićena područja definirana posebnim zakonima a koja su na bilo koji način osjetljiva na buku. Članak 3. (Izrazi, skraćenice i jedinice mjere) Izrazi, skraćenice i jedinice mjere, korišteni u ovome zakonu, imaju sljedeće značenje: - dB (Decibel)-1/10 Bel (desetina Bela) - jedinica za mjerenje razine zvuka; - dB (A) (Decibel A-skala) i dB (C) (Decibel C-skala) - međunarodna mjerna skala razine zvuka ili buke koja uzima u obzir različitu osjetljivost ljudskog uha na raznim frekvencijama pri raznim razinama buke; - P0 = 20 Pa-20x10-6 Pa - razina zvučnog tlaka na pragu čujnosti; - I0 = 1 pW/m2 = 10-12 W/m2 - razina jačine zvuka; - Leq dB(A) je srednja energetska vrijednost buke promjenljive razine ekvivalentna buci kontinuirane razine mjerenoj u trajanju od najmanje 15 minuta u razdobljima od 06-22 sati (dan) ili 22-06 sati (noću); - Ln dB (A) je razina zvučnog tlaka koji je iznad navedenog u n% vremena od razdoblja u kojem se mjeri; - L1 označava razinu buke koja je prekoračena 1% vremena, a najkraće razdoblje mjerenja je 15 minuta; - LAmaxT je najviša razina buke u zatvorenim prostorima tijekom mjerenja standardizirana na vrijeme odjeka 0,5 sekunda. Broj 110 - Stranica 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 21. 12. 2012. POGLAVLJE II. NAJVIŠA RAZINA BUKE U dBA (decibel A-skale) I MJERE ZAŠTITE Članak 4. (Razine buke) Izvori buke ne smiju izazvati buku u okolnom prostoru koja prelazi razine utvrđene ovim zakonom. Najviše dozvoljene razine buke, u smislu ovoga zakona, određene su u tablicama 1., 2. i 3., a korekcija razine izmjerene buke određena je u Tablici 4. Članak 5. (Mjere zaštite od buke) Zaštita od buke ostvaruje se: - sprječavanjem nastajanja buke; - kontrolom namjene prostora i prostornim rasporedom stvarnih i potencijalnih izvora buke u odnosu na prostore osjetljive na buku, što mora biti uključeno prije određivanja i odobravanja novih namjena u prostoru i objektima svih namjena gdje borave ljudi; - smanjenjem broja izvora buke; - propisanom zvučnom izolacijom sukladno namjeni prostora kod novih objekata; - praćenjem, kontrolom i bilježenjem razine buke; - zabranom rada za sve namjene, odnosno izvore buke, koji izazivaju buku iznad graničnih vrijednosti; - otklanjanjem ili ograničavanjem buke na dopuštenu razinu; - ograničavanjem rada izvora buke tijekom noći i u neradne dane; - izradom karata buke postojećih izvora buke i monitoringom; - izradom karata buke temeljem modela za sve planirane promjene u prostoru koje mogu ugroziti, odnosno povećati razinu buke u ugroženim prostorima prema odredbama ovoga zakona i - uklanjanjem ili promjenom namjene objekata. Članak 6. (Osiguravanje zaštite od buke) Zaštitu od buke osiguravaju mjerodavna tijela Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija BiH), kantona, gradova i općina. Zaštitu od buke osiguravaju i vlasnici izvora zvuka. Članak 7. (Vrijeme provođenja mjera zaštite od buke) Zaštita od buke provodi se cjelodnevno, danju i noću. U smislu ovoga zakona dan traje od 06 do 22 sata, a noć od 22 do 06 sati. Članak 8. (Karte buke) Federacija BiH, kantonalna, gradska i općinska tijela uprave, mjerodavna za poslove prostornog planiranja, u okviru svoje mjerodavnosti, osiguravaju izradu karata buke za predviđanje, bilježenje i praćenje razine buke. Karta buke je grafički prikaz postojećih i planiranih razina buke i sastavni je dio planova prostornog uređenja. Početnu kartu buke tijelo iz stavka 1. dužno je izraditi u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona te ju ažurirati svake tri godine. Članak 9. (Grafički prikaz razina buke) U prostornom planu, urbanističkom planu i provedbenom (regulacijskom) planu određuju se predviđene razine buke na kartama odgovarajućeg mjerila kao i ugrožene zone s planovima zaštite, mjerama i rokovima. Kod visokih stambenih ili drugih objekata uz obvezni trodimenzionalni prikaz (3D) modela terena i objekata potreban je i prikaz vertikalnog rasprostiranja buke. Predviđena razina buke ne smije prijeći najviše dozvoljenu razinu buke određenu ovim zakonom, a sukladno planiranim sadržajima i funkcijama u prostoru. Članak 10. (Primjena mjera zaštite od buke u postupku izdavanja dozvola) Za pogone i postrojenja za koje je propisana obveza procjene utjecaja na okoliš i za pogone i postrojenja koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu, mjere zaštite od buke trebaju biti obuhvaćene studijom utjecaja na okoliš, planovima aktivnosti i okolišnom dozvolom sukladno tabelama 1. i 2. Članak 11. Za pogone i postrojenja, odnosno za sve djelatnosti za koje nije potrebno pribavljanje okolišne dozvole mjerodavno je tijelo dužno u postupku izdavanja urbanističke suglasnosti propisati uvjete zaštite od buke sukladno ovom zakonu. Tijelo uprave, mjerodavno za davanje odobrenja za obavljanje djelatnosti, ne može izdati odobrenje ako nisu ispunjeni uvjeti zaštite od buke. Članak 12. (Buka s gradilišta) Pravne i fizičke osobe koje otvaraju gradilište dužne su u plan uređenja gradilišta predvidjeti i primijeniti mjere za sprječavanje širenja buke s gradilišta iznad dozvoljene razine. Iznimno, u određenim slučajevima, kada nije moguće primijeniti mjere za sprječavanje širenja buke s gradilišta iznad graničnih vrijednosti, osobe iz prethodnog stavka dužne su u plan o uređenju gradilišta predvidjeti mjere kojima se štiti prostor i ljudi, te odrediti vrijeme izvođenja radova sukladno zakonu. Članak 13. (Buka s prometnica i drugih izvora) Zaštita od buke koja nastaje na svim vrstama postojeće prometne infrastrukture bit će usklađena s dozvoljenom razinom buke utvrđene ovim zakonom reguliranjem prometa, vremenskim ograničenjem, zabranom korištenja bučnih prometnih sredstava, rekonstrukcijom kolovoza ili tračnica, izradom zvučnih barijera, uz poboljšanje zvučne izolacije prozora, fasada i dr. Rok za usklađivanje zaštite od buke s dozvoljenom razinom buke propisane ovim zakonom je 10 godina od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Ukoliko buka prelazi dozvoljenu razinu za više od 5 dBA, nalaže se vlasniku izvora buke poduzimanje žurnih mjere prije toga roka, a ne duljeg od tri godine. Za provođenje aktivnosti usklađivanja s dozvoljenom razinom buke iz stavka 1. ovoga članka odgovorne su federalne i kantonalne institucije mjerodavne za upravljanje prometnom infrastrukturom i za reguliranje prometa. Članak 14. Rok za usklađivanje dozvoljene razine buke s prometnica izgrađenih do 2003. godine, a koje su u mjerodavnosti Federacije BiH, jeste pet godina od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Za prometnice izgrađene nakon 2003. godine, a koje nisu izvedene sukladno ovom zakonu, rok za usklađivanje je tri godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Članak 15. Adekvatnu zvučnu izolaciju kao i druge tehničke mjere na novom objektu, sukladno potrebnoj zvučnoj zaštiti, osigurava vlasnik objekta, sukladno Tabeli 1. Adekvatnu zvučnu izolaciju kao i druge tehničke mjere na ranije izgrađenim objektima, sukladno potrebnoj zvučnoj zaštiti, osigurava vlasnik novih izvora buke. Petak, 21. 12. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 110 - Stranica 3 Vlasnik izvora buke koji nije izazivao buku iznad dozvoljene razine prije izgradnje novih objekata nije dužan snositi troškove zaštite od buke. Razina buke od stacioniranih izvora na otvorenom prostoru mora biti niža od dozvoljene razine utvrđene u Tabeli 2. sukladno namjeni zone, mjerena na udaljenosti od 5 metara od izvora buke u pravcu ugroženih prostora, odnosno sukladno Tabeli 1. u prostoru koji je ugrožen bukom toga izvora. Ukoliko ima više izvora buke, razina novih izvora buke ne smije izazvati povišenje razine buke iznad dopuštene. Članak 16. (Buka od akustičnih uređaja u zatvorenom prostoru) Korištenje akustičnih uređaja u zatvorenim prostorima dozvoljeno je pod uvjetom da razina buke ne prelazi Leq 80 dB(A). Iznimno, u diskotekama, razina buke od korištenja akustičnih uređaja ne smije prijeći Leq 100 dB(A). Ukoliko je razina zvuka u ugroženim prostorima iznad dopuštene razine, utvrđene u Tabeli 1., vlasnik izvora zvuka u zatvorenim prostorima i na otvorenom dužan je na uređaj za pojačanje zvuka ugraditi elektronski regulator (uređaj za ograničavanje razine zvuka - limiter) koji se zapečati i kojim se regulira jačina zvuka do razine dozvoljene ovim zakonom, u svim slučajevima kada razina buke ometa okolne korisnike. Akustični uređaji u ugostiteljskim objektima koji se nalaze u stambeno-poslovnim zgradama mogu se koristiti samo ako imaju elektronski regulator, reguliran tako da razina buke bude usklađena s Tabelom 1. Članak 17. (Buka od akustičnih uređaja na otvorenom prostoru) Korištenje akustičnih uređaja za reprodukciju zvuka na otvorenom prostoru dozvoljeno je ako razina buke ne prelazi razinu propisanu u tabelama 1. i 2. i ako imaju ugrađen uređaj za ograničavanje razine reprodukcije zvuka. Radi zadovoljavanja potreba za održavanjem javnih skupova i organiziranja zabavnih i sportskih priredbi te drugih aktivnosti na otvorenom prostoru, kada postoji mogućnost prekoračenja dozvoljene razine buke, mjerodavno će tijelo svojom odlukom odrediti mjesto održavanja i vrijeme trajanja navedenih aktivnosti. Članak 18. (Emisija buke nastala korištenjem uređaja, strojeva, prijevoznih sredstava i drugih tehničkih uređaja) Granične vrijednosti emisija buke nastale korištenjem uređaja, strojeva, prijevoznih sredstava i drugih tehničkih uređaja utvrđuju se posebnim propisima. Ugradnja uređaja u kućanstvima mora biti sukladna uputama proizvođača i sukladna ovomu zakonu. Članak 19. (Prekoračenje propisane razine buke) Izvori buke mogu se koristiti i kada prelaze najvišu dozvoljenu razinu buke, samo u slučaju otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda i stanja koja bi mogla izazvati veće materijalne štete ili koja ugrožavaju zdravlje ljudi i njihove okoline, te u slučajevima iz članka 12. stavak 2. ovoga zakona. Članak 20. (Zabrana obavljanja radova i djelatnosti) Zabranjeno je obavljati radove, odnosno djelatnosti koje zbog prekomjerne buke, uključujući i reprodukciju glazbe, ometaju noćni mir i odmor u naseljenim mjestima, u vremenu od 22 do 06 sati idućeg dana. Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na obavljanje radova na uklanjanju posljedica elementarnih nepogoda i stanja koja bi mogla izazvati veće materijalne štete ili ugroziti zdravlje ljudi i njihovu okolinu. Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se ni na radove i djelatnosti koje se po prirodi svoga tehnološkog procesa moraju obavljati neprekidno, danju i noću, odnosno samo noću, a ne postoji tehnička ili druga mogućnost da se spriječi širenje buke. POGLAVLJE III. MJERENJE, PRAĆENJE I EVIDENTIRANJE BUKE Članak 21. (Ovlast za mjerenje buke) Mjerenje buke vrši pravna osoba koja je ovlašćena za obavljanje te djelatnosti, a ima u stalnom radnom odnosu specijalista za mjerenje buke i opremu koja odgovara preporukama IEC 651 i 804 Type 1. i EN 60804 mjerač zvuka s integriranjem i usrednjavanjem. Članak 22. (Mjerenje buke na otvorenom prostoru) Mjerenje razine buke na otvorenom prostoru vrši se tako da se mikrofon postavi 1,2 m do 2 m iznad tla. Kod posebnih mjernih zadaća ili posebnih uvjeta na terenu (npr. zasjenjenje zidom, nagib terena, veliko prigušenje na tlu i sl.), mikrofon može biti postavljen na visinu od 4 m iznad tla ili na mjestu gdje buka može ugroziti korisnike prostora. Kod mjerenja buke u blizini zgrade, mikrofon se postavlja na udaljenost najmanje 3 m od reflektirajućih površina. Kod mjerenja buke na fasadi visoke zgrade, mikrofon se postavlja 0,5 m izvan zgrade, približno na sredini otvorenog prozora bukom ugroženog prostora. Mjerenje se provodi sukladno BAS ISO 17025:2005. Članak 23. Mjerenje se vrši radi praćenja i kontroliranja utjecaja buke na otvorenom prostoru. Za praćenje i kontroliranje buke na otvorenom prostoru radi se elaborat buke. Elaborat buke radi se za nove kao i za postojeće prostorno-planske dokumente. Elaborat buke sadrži: - 3D prikaz terena s lokacijama izvora buke, ugroženih objekata, mjernih mjesta, namjene prostora/objekata kao i svih elemenata koji utječu na prostiranje buke; - utjecaj godišnjih doba i meteoroloških uvjeta; - prema vrsti izvora buke – stacionarni/pokretni, kontinuirana razina, promjenljiva razina, istaknuti tonovi, impulsna buka; - definiranje trajanja mjerenja, broj uzoraka i mjernih mjesta mjereno u 15 minuta; - kritične sate mjerenja tijekom dana i noći, na temelju predvidivog stanja i vrste buke u prostoru kao i eventualnu potrebu za 24-satnim mjerenjem, kod specifičnih izvora buke u vrijeme kada se pojavljuju; - prognozu potrebnih ponovnih mjerenja buke, razdoblje ponavljanja, mjesece u godini, klimatske uvjete i druge aspekte koji jamče pouzdano praćenje ometajućeg utjecaja buke za plansko razdoblje. Izvješće o rezultatima praćenja i kontroliranja buke mora sadržavati sljedeće podatke: - karta buke šire lokacije pod utjecajem buke s položajem točkastih, površinskih i linijskih izvora buke; - broj i vrijeme uzimanja uzoraka po jednom mjernom mjestu, te broj i položaj mjernih mjesta; - uzorci izmjerene razine buke s podatcima: LeqdB(A),L1, LAMAX tijekom razdoblja mjerenja prikazani pojedinačno u razdoblju mjerenja i drugi podatci po potrebi (istaknuti tonovi, impulsna buka, buka zrakoplova, željeznice, razlika dB(A)-dB(C), a dobivena temeljem 15-minutnih mjerenja kontinuirano kao i podatci o meteorološkim uvjetima (temperatura, Broj 110 - Stranica 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 21. 12. 2012. relativna vlaga, brzina i smjer vjetra, opisana količina i vrsta padavina, zasnježenost i ostala meteorološka opažanja od značaja za mjerenje buke). Članak 24. (Mjerenje buke u zatvorenom prostoru) Mjerenje razine buke u zatvorenom prostoru vrši se tako da mjerna točka bude udaljena najmanje 1 m od zidova ili drugih reflektirajućih površina, a mikrofon se postavlja na visinu 1,2 m do 1,5 m iznad poda. Kod mjerenja buke u prostorijama sa zatvorenim prozorima i vratima, mikrofon se postavlja, po mogućnosti, u sredinu prostorije. Mjerenje strukturnog zvuka (izvor u zgradi) ili kod vanjske niskofrekvencijske buke, vrši se pri zatvorenim prozorima, u sredini prostorije. Članak 25. (Vrednovanje razine buke) Karakteristična veličina koja se mjeri i temeljem koje se vrši ocjena buke prema odredbama ovoga zakona je ekvivalentna razina buke u dB (A) (LAeq,T) i razina buke L što se pojavljuje 1% vremena mjerenja u dB(A)kao i LAmax. Mjerenje i vrednovanje razine buke vrši se prema međunarodnim standardima ISO 1996/1, 1996/2 i 1996/3, BAS ISO 9612 i BAS EN 60804. Članak 26. Zvučne izolacije razdjelnih zidova i stropova, kao i konstrukcija od zvuka udara propisane su standardom JUS.U.J6.201 i primjenjivat će se do donošenja tehničkih naputaka za najbolje raspoložive tehnike za ovu oblast. Mjerenje se vrši prema skupini standarda BAS ISO 140 i to za mjerenje zvučne izolacije u zgradama i građevinskim elementima, za laboratorijska i terenska mjerenja, te mjerenja za svaki specifični slučaj. POGLAVLJE IV. NADZOR Članak 27. (Nadzor nad primjenom Zakona) Nadzor nad primjenom ovoga zakona, u okviru svojih mjerodavnosti, vrše mjerodavna tijela uprave Federacije BiH, kantona, gradova i općina. Nadzor nad primjenom odredbi ovoga zakona koje se odnose na buku u razdoblju od 22 do 06 sati, kojom se narušava javni red i mir, vrše mjerodavne policijske uprave. Članak 28. (Inspekcijski nadzor) Mjerodavne inspekcije u obavljanju nadzora ovlaštene su: - narediti akustična mjerenja kod pravnih i fizičkih osoba koje koriste izvore buke u prostoru (otvoreni i zatvoreni) u kojem ljudi rade i borave, - narediti poduzimanje propisanih mjera za zaštitu od buke, - zabraniti uporabu izgrađene, odnosno rekonstruirane građevine ako nisu provedene mjere za zaštitu od buke, dok te mjere ne budu provedene, - zabraniti uporabu izvora buke dok ne budu poduzete mjere zaštite od buke, - zabraniti obavljanje djelatnosti i ostalih aktivnosti koje zbog buke ometaju odmor i noćni mir, ako to nije moguće postići mjerom iz prethodne alineje ovoga članka, - zabraniti obavljanje djelatnosti, odnosno drugih aktivnosti ako su započete bez rješenja mjerodavnoga tijela kojim se utvrđuje da su provedene mjere za zaštitu od buke. Žalba protiv rješenja inspektora ne odgađa izvršenje rješenja. POGLAVLJE V. KAZNENE ODREDBE Članak 29. (Prekršaji) Novčanom kaznom u iznosu od 500, 00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj odgovorna osoba u tijelu uprave: - ako ne postupi sukladno čl. 8., 9. i 10. ovoga zakona; - ako izda odobrenje za obavljanje djelatnosti protivno članku 11. ovoga zakona. Članak 30. Novčanom kaznom u iznosu od od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj pravna osoba ako ne postupi sukladno čl. 12., 13., 16., 17. i 20. ovoga zakona. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka bit će kažnjena i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka bit će kažnjena fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM, izuzev za prekršaj iz članka 16. ovoga zakona. POGLAVLJE VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 31. (Tabele dopuštene razine buke) Sastavni dio ovoga zakona su tabele dopuštene razine buke: Tabela 1. – Dopuštena razina buke od vanjskih izvora u prostorijama prema namjeni Tabela 2. – Dopuštena razina vanjske buke za planiranje novih objekata ili izvora buke Tabela 3. – Buka u radnim prostorima od vanjskih izvora Tabela 4. – Korekcija razine izmjerene buke prije usporedbe s dozvoljenom razinom u tabelama 1., 2. i 3. Članak 32. Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Pravilnik o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma ("Službeni list SRBiH", broj 46/89) od 29.12.1989. go
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 109/12 19.12.2012 SN FBiH 35/98 sirovine,otpad Godina XIX - Broj 109 Srijeda, 19. 12. 2012. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 2777 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIKUPLJANJU, PROIZVODNJI I PROMETU SEKUNDARNIH SIROVINA I OTPADNIH MATERIJALA Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 12.04.2012. godine i na sjednici Doma naroda od 15.11.2012. godine. Broj 01-02-1006-02/12 07. decembra 2012. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIKUPLJANJU, PROIZVODNJI I PROMETU SEKUNDARNIH SIROVINA I OTPADNIH MATERIJALA Član 1. U Zakonu o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/98) u članu 1. stav 2. mijenja se i glasi: "U postupanju sa korisnim otpadnim materijalima i sekundarnim sirovinama moraju se poštivati propisi o zaštiti okoline i propisi kojima se obezbjeđuje održavanje kvaliteta tih otpadnih materijala". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Pravna i fizička lica, čijom aktivnošću i obavljanjem djelatnosti se proizvodi otpad, kao i pravna i fizička lica koja obavljaju predtretman, sortiranje ili druge operacije koje dovode do promjene fizičkih karakteristika ili sastava otpada i osobe sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima u pravnom licu dužni su obavjestiti nadležni organ za zaštitu okoline utvrđen članom 40. Zakona o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH," broj 33/03), o otkrivenim negativnim uticajima na okoliš odmah a najviše 12 sati nakon što se otkrije". Član 2. U članu 2. stav 2. riječi: "Zavod za standardizaciju, mjeriteljstvo i patente", zamjenjuju se riječima: "Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine." Član 3. U članu 4. riječ "preduzeća" zamjenjuje se riječima: "privrednih društava". Član 4. U članu 6. stav 1. riječ "preduzećima", zamjenjuje se riječima: "privrednim društvima". Član 5. U članu 7. stav 1. i članu 8. stav 3. briše se riječ "županije". Član 6. U članu 8. stav 1. riječ "preduzećima", zamjenjuje se riječima: "privrednim društvima". Član 7. U članu 9. iza riječi "pravna", dodaju se riječi: "i fizička". Član 8. U članu 12. briše se riječ "županijski". Član 9. U članu 13. prvi red iza riječi "pravne", dodaju se riječi: "i fizičke", u trećem redu riječ "preduzećima", zamjenjuje se riječima: "privrednim društvima", a u petom redu riječ "preduzeća", zamjenjuje se riječima: "privredna društva". Član 10. U članu 14. stav 1. riječi: "od 2.000.00 do 10.000.00 KM", zamjenjuju se riječima: "od 3.000.00 do 15.000.00 KM". Riječi: "privredni prestup" zamjenjuju se riječju "prekršaj". Riječ "preduzeće", zamjenjuje se riječima: "privredno društvo". U stavu 1. dodaje se nova tačka 1. koja glasi: "1. Ne obavještava nadležni organ o otkrivenim negativnim uticajima na okoliš (član 1.)". Dosadašnje tač. 1., 2., 3. i 4. postaju tač. 2., 3., 4. i 5. Iza tačke 5. dodaje se tačka 6. koja glasi: Broj 109 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 12. 2012. "6. Vrši uvoz i izvoz otpadnog materijala izvan bilansiranog režima uvoza i izvoza (član 10.)". U stavu 2. riječi: "privredni prestup" zamjenjuju se riječju "prekršaj," a broj "500.00" zamjenjuje se brojem "1.000,00" a broj "2.000.00" brojem "3.000,00". U članu 14. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Novčanom kaznom u iznosu od 300.00 do 1.50000 KM kaznit će se fizičko lice za prekršaj iz stava 1. ovog člana". Član 11. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIKUPLJANJU, PROIZVODNJI I PROMETU SEKUNDARNIH SIROVINA I OTPADNIH MATERIJALA Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkoga doma od 12.04.2012. godine i na sjednici Doma naroda od 15.11.2012. godine. Broj 01-02-1006-02/12 07. prosinca 2012. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIKUPLJANJU, PROIZVODNJI I PROMETU SEKUNDARNIH SIROVINA I OTPADNIH MATERIJALA Članak 1. U Zakonu o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/98) u članku 1. stavak 2. mijenja se i glasi: "U postupanju sa korisnim otpadnim materijalima i sekundarnim sirovinama moraju se poštivati propisi o zaštiti okoliša i propisi kojima se osigurava održavanje kvalitete tih otpadnih materijala". Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "Pravne i fizičke osobe, čijom aktivnošću i obavljanjem djelatnosti se proizvodi otpad, kao i pravne i fizičke osobe koje obavljaju predtretman, sortiranje ili druge operacije koje dovode do promjene fizičkih karakteristika ili sastava otpada i osobe sa posebnim ovlastima i odgovornostima u pravnoj osobi dužni su obavjestiti mjerodavni organ za zaštitu okoliša utvrđen člankom 40. Zakona o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH," broj 33/03), o otkrivenim negativnim utjecajima na okoliš odmah, a najviše 12 sati nakon što se otkrije". Članak 2. U članku 2. stavak 2. riječi: "Zavod za standardizaciju, mjeriteljstvo i patente", zamjenjuju se riječima: "Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine." Članak 3. U članku 4. riječ "poduzeća" zamjenjuje se riječima: "gospodarskih društava ". Članak 4. U članku 6. stavak 1. riječ "poduzećima", zamjenjuje se riječima: "gospodarskim društvima". Članak 5. U članku 7. stavak 1. i članku 8. stavak 3. briše se riječ "županije". Članak 6. U članku 8. stavak 1. riječ "poduzećima", zamjenjuje se riječima: "gospodarskim društvima". Članak 7. U članku 9. iza riječi "pravna", dodaju se riječi: "i fizička". Članak 8. U članku 12. briše se riječ "županijski". Članak 9. U članku 13. prvi red iza riječi "pravne", dodaju se riječi: "i fizičke", u trećem redu riječ "poduzećima", zamjenjuje se riječima: "gospodarskim društvima", a u petom redu riječ "poduzeća", zamjenjuje se riječima: "gospodarska društva". Članak 10. U članku 14. stavak 1. riječi: "od 2.000.00 do 10.000.00 KM", zamjenjuju se riječima: "od 3.000.00 do 15.000.00 KM". Riječi: "gospodarski prestup" zamjenjuju se riječju "prekršaj". Riječ "poduzeće", zamjenjuje se riječima: "gospodarsko društvo". U stavku 1. dodaje se nova točka 1. koja glasi: "1. Ne obavještava mjerodavni organ o otkrivenim negativnim utjecajima na okoliš (članak 1.)". Dosadašnje toč. 1., 2, 3. i 4. postaju toč. 2., 3., 4. i 5. Iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi: "6. Vrši uvoz i izvoz otpadnog materijala izvan bilanciranog režima uvoza i izvoza (članak 10.)". U stavku 2. riječi: "gospodarski prestup" zamjenjuju se riječju "prekršaj," a broj "500.00" zamjenjuje se brojem "1.000.00" a broj "2.000.00" brojem "3.000.00". U članku 14. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: "Novčanom kaznom u iznosu od 300.00 do 1.500.00 KM kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovog članka". Članak 11. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, v. r. Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, v. r. На основу члана IV.Б.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ПРИКУПЉАЊУ, ПРОИЗВОДЊИ И ПРОМЕТУ СЕКУНДАРНИХ СИРОВИНА И ОТПАДНИХ МАТЕРИЈАЛА Проглашава се Закон о измјенама и допунама Закона о прикупљању, производњи и промету секундарних сировина и отпадних материјала који је донио Парламент Федерације БиХ на сједници Представничког дома од 12.04.2012. године и на сједници Дома народа од 15.11.2012. године. Број 01-02-1006-02/12 07. децембра 2012. године Сарајево Предсједник Живко Будимир, с. р.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa Federacija BiH Službene novine FBiH 109/12 19.12.2012 SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 30/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 86/15, SN FBiH 42/09, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 zakon,doprinosi,naplata doprinosa Broj 109 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 12. 2012. повезаних са различитим дјелатностима које обавља јавно предузеће. Јавна предузећа из члана 2. овог Закона не могу закључивати споразуме који имају за посљедицу спријечавање, ограничавање или нарушавање конкуренције на тржишту и вршити злоупотребу доминантног положаја. Влада Федерације Босне и Херцеговине донијеће уредбу којом ће се детаљније уредити принципи из става 1. овог члана." Члан 3. У члану 9. у ставу 2. иза ријечи "дионичара", додају се ријечи: "или власника удјела", а иза ријечи "дионица", додају се ријечи: "или удјела". Члан 4. У члану 51. иза става 3. додаје се нови став 4. који гласи: "Влада Федерације Босне и Херцеговине, донијеће уредбу из члана 2а. овог закона најкасније до 30.06.2012. године." Члан 5. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Радоје Видовић, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Фехим Шкаљић, с. р. 2780 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JEDINSTVENOM SISTEMU REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 26.04.2012. godine i na sjednici Doma naroda od 15.11.2012. godine. Broj 01-02-1011-02/12 07. decembra 2012. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JEDINSTVENOM SISTEMU REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Član 1. U Zakonu o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/09), u članu 3. u tački 5., na kraju teksta tačka zarez se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: "kao i obveznici uplate doprinosa i osigurana lica sa područja Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt) koji su se opredijelili za uplatu doprinosa i korištenje prava kod Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje;". U članu 3. u tački 7., u drugom redu, iza riječi "lice", dodaju se riječi: "uključujući pravno i fizičko lice sa područja Brčko Distrikta koje se opredijelilo za uplatu doprinosa i korištenje prava kod Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje,". U članu 3. iza tačke 14. dodaje se nova tačka 15., koja glasi: "15. Mjesečnom prijavom podataka o doprinosima smatraju se obrasci: MIP-1023 Mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak, PMIP-1024 Pojedinačni mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, obračunatim i uplaćenim doprinosima i porezu na dohodak od nesamostalne djelatnosti (koji čine sastavni dio Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak), JS3300 elektronski obrazac za doprinose koje vanbudžetski fondovi plaćaju u ime svojih osiguranika (koji čini sastavni dio Pravilnika o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa) i 2002 Specifikacija uz uplatu doprinosa poduzetnika (koja čini sastavni dio Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa);". Dosadašnje tač. 15. i 16. postaju tač. 16. i 17. Član 2. U članu 12. u tački 5) riječ "godišnja" zamjenjuje se riječju "mjesečna". Tačka 6) se briše. Dosadašnje tač. 7) i 8) postaju tač. 6) i 7). Član 3. U članu 13. u stavu 1. u tački 4) riječ "godišnju" zamjenjuje se riječju "mjesečnu". Tačka 5) se briše. Dosadašnje tač. 6) i 7) postaju tač. 5) i 6). U stavu 2. u tački 6) riječ "godišnju" zamjenjuje se riječju "mjesečnu". Tačka 7) se briše. U stavu 3. u tački 1) riječ "godišnju" zamjenjuje se riječju "mjesečnu". U stavu 4. tačka 2) mijenja se i glasi: "2) mjesečnu prijavu podataka o doprinosima prema propisima o zapošljavanju;". U stavu 5. iza tačke 1) dodaje se nova tačka 2), koja glasi: "2) mjesečnu prijavu podataka o doprinosima;". Dosadašnja tačka 2) postaje tačka 3). Član 4. Član 15. se briše. Član 5. U članu 16. riječi: "godišnje prijave podataka o doprinosima" se brišu a iza riječi: "tih podataka" dodaju se riječi: "i podataka o doprinosima iz mjesečne prijave". Član 6. U članu 18. u stavu 1. iza riječi "osiguraniku", dodaju se riječi: "iz osnova radnog odnosa". Iza stava 2. dodaje se stav 3., koji glasi: "Izuzetno u 2012. godini, uvjerenje iz stava 1. ovog člana za 2011. godinu Porezna uprava izdaje na osnovu zahtjeva osiguranika.". Član 7. U članu 30. u stavu 1. tač. 2), 5) i 6) se brišu. Dosadašnje tač. 3) i 4) postaju tač. 2) i 3). Član 8. U članu 31. u stavu 1. tačka 4) se briše. Dosadašnja tačka 5) postaje tačka 4). Član 9. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, s. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu vrijednosnih papira FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 109/12 19.12.2012 SN FBiH 25/17, SN FBiH 85/08 vrijednosni papiri ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU VRIJEDNOSNIH PAPIRA Član 1. U Zakonu o tržištu vrijednosnih papira ("Službene novine Federacije BiH", broj 85/08) u članu 12. u stavu (1) iza riječi: "može se" dodaju se riječi: "od strane vlasnika vrijednosnog papira". Član 2. (1) U nazivu člana 24. u stavu (1) riječ "obveznica" zamjenjuje se riječima: "dužničkih vrijednosnih papira". (2) Stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Ukoliko obim emisije dužničkih vrijednosnih papira kod privrednih društava prelazi visinu osnovnog kapitala na dan donošenja odluke o emisiji, u prospektu se moraju posebno obrazložiti razlozi za takvu emisiju i navesti rizici koji iz toga proizlaze.". Član 3. U članu 41. u stavu (1) iza riječi "uspjela" stavlja se zarez i dodaju riječi: "upisuje u registar emitenta". Član 4. U članu 70. točka d) mijenja se i glasi: "d) ima imenovanog jednog rukovodioca za poslove iz člana 67. stav (1) ovog Zakona.". Član 5. U članu 74. u stavu (5) iza riječi "način" dodaju se riječi i zarez: "održivosti neto kapitala,". Član 6. Iza člana 76. dodaju se novi čl. 76a. i 76b., koji glase: "Član 76a. Kvalifikovani udjeli profesionalnog posrednika (1) Svako fizičko i/ili pravno lice, ili više njih koji djeluju zajednički (namjeravani sticalac), a koji namjeravaju neposredno ili posredno steći ili povećati udjel u profesionalnom posredniku (d.o.o. ili d.d.), što bi rezultiralo time da visina Srijeda, 19. 12. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 109 - Strana 11 udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši 10%, 20%, 30% ili 50% (kvalifikovani udjel), dužni su prethodno Komisiji podnijeti zahtjev za davanje saglasnosti. (2) Fizičko i/ili pravno lice koje namjerava neposredno ili posredno smanjiti kvalifikovani udjel u profesionalnom posredniku dužno je o tome obavijestiti Komisiju pisanim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava smanjiti. (3) Lice iz stava (2) ovog člana Komisiju je dužno obavijestiti i o namjeri smanjenja svog kvalifikovanog udjela ako udjel u kapitalu ili glasačkim pravima padne ispod granice od 10%, 20%, 30% ili 50% osnovnog kapitala profesionalnog posrednika. (4) Lice koje stekne kvalifikovani udjel u profesionalnom posredniku protivno odredbama ovog Zakona, nema pravo glasa iz dionica ili udjela koje je pribavilo na taj način. (5) U slučaju sticanja suprotno stavu 1. ovog člana Komisija će naložiti prodaju tako stečenih dionica/udjela. (6) Komisija može oduzeti datu saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela, u slučaju: a) ako je imalac kvalifikovanog udjela dobio saglasnost davanjem neistinitih ili netačnih podataka, b) ako prestanu uslovi propisani odredbama ovog Zakona i propisa Komisije iz stava (8) ovog člana, na osnovu kojih je saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela data. (7) U slučaju iz stava (6) ovog člana, lice kojem je oduzeta data saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela nema pravo glasa iz dionica/udjela za koje mu je oduzeta saglasnost, a Komisija će naložiti prodaju stečenih dionica/udjela za koje je imaocu kvalifikovanog udjela oduzeta saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela. (8) Komisija bliže uređuje kriterije za procjenu zahtjeva za saglasnost i dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev. (9) Na banke koje obavljaju poslove iz člana 67. stav (1) ovog Zakona se primjenjuje član 76b. Član 76b. Obaveze profesionalnog posrednika (1) Profesionalni posrednik je dužan dostavljati Komisiji podatke o vlasničkoj strukturi, a posebno o imaocima kvalifikovanih udjela kao i o identitetu svih lica koja imaju mogućnost da značajno utiču na upravljanje i podatke o svim promjenama u vlasničkoj strukturi. (2) Podatke iz stava (1) ovog člana profesionalni posrednik je dužan dostaviti Komisiji u roku od osam dana od dana nastale promjene.". Član 7. (1) U članu 77. u stavu (1) riječi: "Profesionalni posrednik" zamjenjuju se riječima: "Ovlašteni učesnici na tržištu vrijednosnih papira koji obavljaju poslove iz člana 67. stav (1) ovog Zakona". (2) U stavu (1) u tački a) riječi: "profesionalnog posrednika" zamjenjuju se riječima: "ovlaštenog učesnika". Član 8. Član 132. ovog Zakona briše se. Član 9. Iznad člana 133. naziv Glave V. mijenja se i glasi: "BERZA, DRUGO UREĐENO JAVNO TRŽIŠTE I VANBERZANSKO TRŽIŠTE – OTC". Član 10. (1) U članu 133. dodaje se novi stav (2) koji glasi: "Vanberzansko tržište – OTC je decentralizirano tržište vrije-dnosnih papira koje se odvija preko profesionalnih posrednika." (2) Stav 4. mijenja se i glasi: "Komisija će propisati uslove i slučajeve za trgovinu vrijednosnim papirima kojima se ne trguje na berzi i drugom uređenom javnom tržištu.". Dosadašnji st. (2), (3) i (4) postaju st. (3), (4) i (5). Član 11. (1) U nazivu člana 140. riječi: "i članovi" brišu se. (2) Stav (2) mijenja se i glasi: "Dioničari berze mogu biti fizička i pravna lica.". (3) St. (3), (4), (5), (6) i (7) se brišu. Član 12. Iza člana 140. dodaje se član 140a. koji glasi: "Član 140a. Kvalifikovani udjeli berze Na imaoce i promjenu imaoca kvalifikovanog udjela berze, usku povezanost, pravne posljedice sticanja bez prethodne saglasnosti Komisije na odgovarajući način se primjenuju odredbe čl. 76a. i 76b. ovog zakona.". Član 13. (1) U članu 144. u stavu (1) broj "500.000" zamjenjuje se brojem "1.500.000". (2) St. (2), (3), (4), (5) i (6) se brišu. Član 14. (1) U članu 146. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Nadzorni odbor berze broji pet do devet članova. Broj članova Nadzornog odbora berze određuje se Statutom berze.". (2) U stavu (2) u tački a) iza riječi "jedan" dodaju se riječi: "predstavnik ili". (3) Tačka c) se briše. Član 15. (1) U članu 147. u stavu (1) u tački d) riječi: "više od 5%" zamjenjuju se riječima: "10% i više od 10%". (2) Iza tačke d) dodaje se tačka e) koja glasi: "e) zaposlenik kod člana berze.". Član 16. (1) U članu 151. u stavu (1) tač. b) i d) se brišu. Dosadašnje tač. c) i e) postaju tač. b) i c). Član 17. U članu 171. u stavu (3) riječ "Komisiji" zamjenjuje se riječima: "organu berze". Član 18. U članu 172. u stavu (5) riječ "Komisiji" zamjenjuje se riječima: "organu berze". Član 19. (1) U članu 179. naziv člana mijenja se i glasi: "Trgovanje vrijednosnim papirima". (2) Stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Vrijednosnim papirima se trguje na berzi, drugom uređenom tržištu, vanberzovnom tržištu-OTC i neposredno.". (3) St. (5), (6) i (7) brišu se. Član 20. (1) U članu 184. stav (1) briše se. (2) U stavu (2) u uvodnoj rečenici riječ "izvršava" zamjenjuje se riječju "obavlja". (3) Iza točke g) dodaje se nova tačka h) koja glasi: "h) Poslove u vezi sa isplatama i drugim prinosima iz vrijednosnih papira i drugih finansijskih instrumenata;". Dosadašnja tačka h) postaje tačka i). Član 21. U članu 185. u stavu (1) iza tačke l) dodaje se tačka m) koja glasi: "m) prenos vlasništva nad vrijednosnim papirima po osnovu transakcija zaključenih preko vanberzovnog tržišta (OTC – tržište i ostali prenosi).". Broj 109 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 12. 2012. Član 22. U članu 187. u stavu (2) iza riječi "tržišta" veznik "i" zamjenjuje se zarezom, a iza riječi "skrbnik" dodaju se riječi: "i banka depozitar fonda". Član 23. U članu 237. u stavu (2) veznik "i" briše se, a iza riječi "način" dodaju se riječi: "i rokovi". Član 24. U članu 239. u stavu (1) riječi: "najmanje u jednom dnevnom listu koji izlazi na području Federacije" zamjenjuju se riječima: "na način i u roku koje Komisija propiše općim aktom". Član 25. U članu 240. u stavu (2) riječi: "najmanje u jednom dnevnom listu koji izlazi na području Federacije najkasnije osam dana od dana događaja" zamjenjuju se riječima: "na način i u roku koje Komisija propiše općim aktom". Član 26. U članu 241. iza stava (4) dodaje se stav (5) koji glasi: "(5) Komisija bliže uređuje sadržaj i rokove za objavu izvještaja iz stava (4) ovog člana.". Član 27. U članu 243. u stavu (2) riječi: "u dnevnom listu koji izlazi na području Federacije" zamjenjuju se riječima: "na način i u roku koje Komisija propiše općim aktom". Član 28. U članu 245. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Godišnji izvještaj o poslovanju berze i drugog uređenog javnog tržišta dostavlja se Komisiji i dioničarima i objavljuje na način i u roku iz člana 239. stav (1) ovog Zakona.". Član 29. U članu 246. riječi: "u dnevnom listu koji izlazi na području Federacije" zamjenjuju se riječima: "na način i u roku koje Komisija propiše općim aktom". Član 30. U članu 250. u stavu (4) riječ "Promocija" zamjenjuje se riječima: "Javna promocija". Član 31. U članu 251. dodaje se stav (5) koji glasi: "(5) Učesnici na tržištu vrijednosnih papira dužni su se u svom radu pridržavati Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i Zakona o primjeni određenih privremenih mjera radi efikasnog provođenja mandata Međunarod-nog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, te drugih međunarodnih restriktivnih mjera, kao i drugih zakona koji se primjenjuju na učesnike na tržištu vrijednosnih papira. Komisija vrši nadzor primjene i tih zakona, u okviru nadzora nad učesnicima na tržištu vrijednosnih papira prema ovom Zakonu, ukoliko tim zakonima nije drugačije određeno, a u cilju sprječavanja finansiranja aktivnosti kojima se opstruira i/ili prijeti da opstruira proces provedbe mira koji se odvija u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini.". Član 32. (1) U članu 256. u stavu (3) brišu se riječi: "st. (1) i" a umjesto njih stavlja se riječ "stava". (2) Iza stava (4) dodaje se stav (5) koji glasi: "(5) Članovi Komisije, zaposlenici Komisije i druga lica koja je Komisija angažovala po bilo kojem osnovu (konsultanti i dr.) dužni su čuvati službenu tajnu sve dok ih te obaveze ne oslobodi Komisija, bez obzira jesu li u radnom odnosu u Komisiji ili je radni odnos prestao i jesu li još uvijek angažovani u Komisiji po bilo kojem osnovu. U slučaju da je službena tajna zahtjev inostranog regulatora, Komisija može lice osloboditi čuvanja službene tajne samo uz odobrenje inostranog regulatora koji je taj zahtjev podnio.". Član 33. (1) U članu 262. u stavu (1) u tački 82) iza broja "241." riječi: "stav (1)" zamjenjuju se riječima: "st. (1) i (4)". (2) Iza tačke 88) dodaju se tač. 89), 90) i 91), koje glase: "89) pravno lice ne postupi na način propisan članom 76a. ovog Zakona; 90) pravno lice ne postupi na način propisan članom 76b. ovog Zakona; 91) pravno lice ne postupi na način propisan članom 140a. ovog Zakona.". Član 34. U članu 263. iza tačke 15) dodaju se tač. 16) i 17), koje glase: "16) fizičko lice ne postupi na način propisan članom 76a. ovog Zakona; 17) fizičko lice ne postupi na način propisan članom 140a. ovog Zakona.". Član 35. (1) U članu 270. u stavu (1) dodaje se tačka f), koja glasi: "f) postupanju s nalozima i poslovnom ponašanju svih učesnika na tržištu vrijednosnih papira, dozvoljenim tržišnim praksama, vezanim zastupnicima, vrsti (podjeli) investitora i o drugim pitanjima koje je potrebno regulisati radi usklađivanja sa pravnom stečevinom Evropske unije.". (2) Iza stava (2) dodaje se stav (3) koji glasi: "(3) U pogledu prekršajne odgovornosti, vezani zastupnici i druga lica iz stava (1) tačka f) ovog člana izjedna-čavaju se sa ovlaštenim učesnicima na tržištu po ovom zakonu.". Član 36. (1) Komisija će uskladiti svoje opće akte s odredbama ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Učesnici na tržištu će uskladiti svoje opće akte s odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (3) Berza će uskladiti osnovni kapital s odredbama ovog zakona u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Zakon o lijekovima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 109/12 19.12.2012 lijekovi ZAKON O LIJEKOVIMA I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim zakonom uređuje se oblast lijekova koji se upotrebljavaju u medicini u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) usaglašavanjem sa Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Službeni glasnik BiH", br. 58/08) (u daljnjem tekstu: Državni zakon), Zakonom o apotekarskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10), kao i propisima donesenim na osnovu tih zakona. Član 2. Nadležni organ odgovoran za oblast lijekova koji se upotrebljavaju u medicini u Federaciji u dijelu za koji nije nadležna Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH (u daljnjem tekstu: Agencija) je Federalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Broj 109 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 12. 2012. Ministarstvo iz stava 1. ovog člana obavlja poslove iz oblasti lijekova koji se upotrebljavaju u medicini na teritoriji Federacije, a koji su mu dodijeljeni u skladu sa Državnim zakonom, Zakonom o apotekarskoj djelatnosti, kao i propisima donesenim na osnovu tih zakona, te ovog zakona. Član 3. Kantonalna ministarstva zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) poduzimaju odgovarajuće mjere sa ciljem osiguranja dostupnosti lijekovima u skladu sa Državnim zakonom, propisima donesenim na osnovu Državnog zakona, ovim zakonom, propisima iz oblasti zdravstvenog osiguranja, zakonom kantona i drugim propisima kantona. Lijekovi iz stava 1. ovog člana moraju biti stavljeni u promet u skladu sa Državnim zakonom i propisima donesenim na osnovu tog zakona. II. DOSTUPNOST LIJEKOVIMA KOJI SE FINANSIRAJU SREDSTVIMA OBAVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA U FEDERACIJI 1. Liste lijekova Član 4. Sa ciljem omogućavanja dostupnosti lijekova stanovništvu Federacije, proizvođači i prometnici lijekova dužni su stalno imati na raspolaganju količine esencijalnih lijekova potrebne za redovnu jednomjesečnu potrošnju u skladu sa članom 82. Državnog zakona. Količine esencijalnih lijekova potrebne za jednomjesečnu potrošnju iz stava 1. ovog člana moraju biti stavljene u promet u skladu sa Državnim zakonom i propisima donesenim na osnovu tog zakona. Član 5. Snabdijevanje lijekovima u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti koji se koriste na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji obavlja se u skladu sa: - Listom lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije BiH, i - Listom lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH. Liste iz stava 1. ovog člana na prijedlog federalnog ministra zdravstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar) utvrđuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije BiH). Liste iz stava 1. ovog člana objavljuju se u "Službenim novinama Federacije BiH". Lijekovi sa liste esencijalnih lijekova u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH), kao i lijekovi u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti u BiH koje utvrđuje Vijeće ministara BiH u skladu sa članom 83. Državnog zakona, predstavljaju minimum lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i minimum lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti i ulaze u sastav listi lijekova iz stava 1. ovog člana. Bliži kriteriji za izbor lijekova, postupak i način izrade listi lijekova u Federaciji, način stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obaveze ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova utvrđuju se propisom federalnog ministra. Član 6. Lista lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije BiH sadrži i cijene lijekova koje se redovno godišnje usklađuju sa maksimalnim državnim cijenama lijekova utvrđenim Pravilnikom o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 82/11). Član 7. Snabdijevanje lijekovima koji se finansiraju sredstvima Fonda solidarnosti Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Federalni fond solidarnosti) obavlja se u skladu sa Listom lijekova Fonda solidarnosti Federacije BiH koju utvrđuje i revidira Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog ministra u skladu sa članom 44. stav 1. Zakona o apotekarskoj djelatnosti, kao i propisima donesenim na osnovu tog zakona. Centraliziranu nabavku lijekova sa Liste lijekova iz stava 1. ovog člana provodi Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja) u skladu sa propisima o javnim nabavkama, propisima o lijekovima, propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i raspoloživim finansijskim sredstvima Federalnog fonda solidarnosti utvrđenim za ove namjene u godišnjem finansijskom planu Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja. Član 8. Listu lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona (u daljnjem tekstu: pozitivna lista lijekova kantona), kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona donosi vlada kantona na prijedlog kantonalnog ministra zdravstva. Lijekovi sa Liste lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja Federacije BiH i Liste lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH, obavezno ulaze u sastav listi iz stava 1. ovog člana. Nije dozvoljeno proširenje liste lijekova iz stava 1. ovog člana ukoliko kanton nije u mogućnosti pokriti troškove pozitivne liste lijekova kantona koja se finansira na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. Član 9. Na pozitivnu listu lijekova kantona, kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona uvrštavaju se samo oni zaštićeni nazivi lijekova koji ispunjavaju uvjete propisane Državnim zakonom i propisima donesenim na osnovu tog zakona, posebno posjedovanje važeće dozvole za stavljanje lijeka u promet u BiH izdate od Agencije, te pozitivnih nalaza o urađenoj kontroli kvaliteta lijeka od Kontrolnog laboratorija Agencije. Na pozitivnoj listi lijekova kantona, kao i listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona može se ograničiti broj zaštićenih naziva lijekova koji ispunjavaju uvjete iz stava 1. ovog člana u skladu sa utvrđenim doktrinarnim pristupima u korištenju lijekova za oboljenja za koja se koriste lijekovi sa listi lijekova u Federaciji; iskustvu u terapijskoj primjeni kod pacijenata za dati zaštićeni naziv lijeka; sigurnosti snabdijevanja lijekovima, uzimajući u obzir historijske podatke u smislu (ne)redovnog snabdijevanja lijekovima u Federaciji; postojanje evidentiranih nuspojava za specifičan zaštićeni naziv lijeka; kvalitet i vjerodostojnost podataka o zaštićenom nazivu lijeka iz referentnih izvora; status zaštićenog naziva lijeka u zdravstvenim sistemima država Evropske unije i sl. Sa ciljem podržavanja razvoja domaće farmaceutske industrije na pozitivnu listu lijekova kantona, kao i listu lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona obavezno se uvrštavaju i lijekovi domaće farmaceutske industrije koji ispunjavaju uvjete iz stava 1. ovog člana i to pored lijekova - orginatora kao i lijekova inozemne farmaceutske industrije. Kriteriji i uvjeti za moguće ograničenje broja zaštićenih naziva lijekova iz st. 1. i 2. ovog člana bliže se utvrđuju pravilnikom federalnog ministra iz člana 5. stav 5. ovog zakona. Član 10. Kantonalna ministarstva dužna su u roku od 15 dana od dana usvajanja pozitivne liste lijekova kantona i liste lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona dostaviti ih Ministarstvu. Kantonalna ministarstva u saradnji sa zavodima zdravstvenog osiguranja kantona dužna su Ministarstvu svakih šest mjeseci dostavljati izvještaj o potrošnji za lijekove sa pozitivnih listi lijekova kantona i listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona i to u pakovanjima i vrijednostima u Srijeda, 19. 12. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 109 - Strana 19 konvertibilnim markama utrošenih sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantona za ove namjene, za svaki generički naziv lijeka i zaštićeni naziv lijeka, kao i druge izvještaje potrebne radi obavljanja poslova i zadataka iz čl. 14. i 15. ovog zakona, koje odredi federalni ministar. Na osnovu dostavljenih izvještaja iz stava 2. ovog člana, Ministarstvo obavlja kontinuirani monitoring i periodičnu evaluaciju listi lijekova u Federaciji, te poduzima mjere sa ciljem osiguranja dostupnosti lijekova stanovništvu stavljenim u promet u skladu sa Državnim zakonom i propisima donesenim na osnovu tog zakona. Član 11. Nakon evaluacije izvještaja kantonalnih ministarstava iz člana 10. ovog zakona, usvajanja izvještaja o zdravstvenom stanju stanovništva Federacije BiH u skladu sa utvrđenim doktrinarnim pristupima u korištenju lijekova za oboljenja za koja se koriste lijekovi sa listi lijekova u Federaciji, jednom godišnje obavlja se revizija listi lijekova iz člana 5. ovog zakona. Revizija iz stava 1. ovog člana obavlja se i u skladu sa listom esencijalnih lijekova BiH, kao i listom lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti u BiH. Član 12. Sa ciljem osiguranja dostupnosti lijekova stanovništvu u Federaciji federalni ministar ima pravo odobravanja interventnog uvoza lijekova u slučaju prekoračenja cijena lijekova na domaćem tržištu, odnosno u slučaju da visina cijene lijeka otežava normalno snabdijevanje lijekovima u Federaciji. Postupak i način odobravanja interventnog uvoza lijeka u slučajevima iz stava 1. ovog člana bliže se regulira propisom federalnog ministra. Član 13. Sa ciljem racionalnijeg korištenja sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja kantoni mogu dogovorno obavljati zajedničke centralizirane nabavke lijekova koji se finansiraju sredstvima obaveznog zdravstvenog osiguranja na federalnom nivou, uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade Federacije BiH i vlada kantona. Centralizirane nabavke lijekova iz stava 1. ovog člana provodi Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja u saradnji sa zavodima zdravstvenog osiguranja kantona u skladu sa propisima o javnim nabavkama, propisima o lijekovima, propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i iskazanim potrebama kantona za obimom i vrstom lijekova utvrđenim na pozitivnim listama lijekova kantona i listama lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti na području kantona i to na godišnjem nivou. Finansiranje nabavki lijekova koje se provode na način i pod uvjetima predviđenim u st. 1. i 2. ovog člana obavljaju zavodi zdravstvenog osiguranja kantona, koji su učesnici u postupku centralizirane nabavke lijekova u skladu sa iskazanim potrebama za obimom i vrstom lijekova koji se nabavljaju na godišnjem nivou za potrebe kantona, kao i raspoloživim finansijskim sredstvima za ove namjene utvrđenim u godišnjim finansijskim planovima zavoda zdravstvenog osiguranja kantona. III. INFORMIRANJE O LIJEKOVIMA Član 14. Sa ciljem zaštite javnog zdravlja stanovništva Ministarstvo informira javnost, pacijente, zdravstvene ustanove i privatne prakse, zdravstvene profesionalce, ministarstva zdravstva i druga tijela vlasti, kao i zavode zdravstvenog osiguranja u Federaciji o racionalnom i ekonomičnom propisivanju i izdavanju lijekova, o procjeni postojećih i novih zdravstvenih tehnologija, provođenju preventivnih mjera očuvanja i zaštite zdravlja u skladu sa propisanom medicinskom doktrinom. Obavljanje stručnih poslova iz stava 1. ovog člana Ministarstvo može povjeriti odgovarajućoj/im stručnoj/im instituciji/ama u Federaciji koja/e ima/ju iskustvo i dokazane rezultate u ovoj oblasti u skladu sa Pravilnikom o kriterijima za angažiranje stručnih institucija/stručnjaka u Federaciji Bosne i Hercegovine za izradu farmakoekonomskih parametara i drugih stručnih analiza i mišljenja koji utvrđuje federalni ministar. Član 15. Ministarstvo pored poslova navedenih u članu 14. stav 1. ovog zakona obavlja i sljedeće poslove i zadatke: - vrši evaluaciju i monitoring listi lijekova u Federaciji koji se finansiraju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i monitoring korištenja lijekova sa tih listi, te daje prijedloge o potrebnim izmjenama i dopunama listi lijekova u Federaciji sa aspekta sigurnosti primjene lijeka i kvaliteta lijeka, kao i farmakoekonomskih pokazatelja, - informira o definiranim dnevnim dozama lijekova i prati preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, - vrši procjene postojećih i novih zdravstvenih tehnologija i to lijekova, medicinskih i dijagnostičkih sredstava i sl. te provodi i/ili evaluira farmakoekonomske analize za potrebe Ministarstva, - učestvuje u prikupljanju, analizi i izradi izvještaja o potrošnji lijekova u Federaciji i izrađuje izvještaje na godišnjem nivou, - obavlja i druge poslove i zadatke u skladu sa ovim zakonom, Državnim zakonom, Zakonom o apotekarskoj djelatnosti, kao i propisima donesenim na osnovu tih zakona. IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 16. U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona federalni ministar donijet će propise kojima se regulira sljedeće: - bliži kriteriji za izbor lijekova, postupak i način izrade listi lijekova u Federaciji, način stavljanja i skidanja lijekova sa listi lijekova, obaveze ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvođača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova (član 5. stav 5. ovog zakona), - postupak i način odobravanja interventnog uvoza lijeka u slučajevima iz člana 12. ovog zakona, - kriteriji za angažiranje stručnih institucija/stručnjaka u Federaciji za izradu farmakoekonomskih parametara i drugih stručnih analiza i mišljenja (član 14. stav 2. ovog zakona). Član 17. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o lijekovima ("Službene novine Federacije BiH", br. 51/01 i 29/05). Do donošenja propisa na osnovu Državnog zakona, kao i do donošenja propisa na osnovu ovog zakona ostaju u primjeni federalni propisi iz oblasti lijekova ukoliko nisu suprotni Državnom zakonu u skladu sa članom 141. stav 2. Državnog zakona, kao i odredbama ovog zakona i to: 1. Pravilnik o dobroj laboratorijskoj praksi ("Službene novine Federacije BiH", broj 38/02); 2. Pravilnik o dobroj transportnoj i skladišnoj praksi ("Službene novine Federacije BiH", broj 38/02); 3. Pravilnik o određivanju visine veleprodajne i maloprodajne marže lijekova ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/02, 50/02, 15/06 i 9/08) i to u dijelu maloprodajne marže lijekova; 4. Pravilnik o ispunjavanju uvjeta prostora, opreme i kadra za čuvanje lijekova u zdravstvenim ustanovama ("Službene novine Federacije BiH", broj 38/03); 5. Pravilnik o posebnim uvjetima prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati veleprometnici lijekova i Broj 109 - Strana 20 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 12. 2012. carinska skladišta ("Službene novine Federacije BiH", br. 45/03 i 10/05); 6. Pravilnik o posebnim uvjetima prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati proizvođači lijekova, kao i postupak njihove verifikacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 37/05); 7. Pravilnik o medicinskim pomagalima ("Službene novine Federacije BiH", br. 58/06 i 24/07) u dijelu koji se odnosi na proizvodnju medicinskih pomagala; 8. Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati stručne institucije koje se bave ispitivanjem lijekova i postupku njihove verifikacije ("Službene novine Federacije BiH", broj 61/04); 9. Pravilnik o ispitivanju bioraspoloživosti i bioekvivalenciji lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 61/04); 10. Odluka o Listi esencijalnih lijekova neophodnih za osiguranje zdravstvene zaštite u okviru standarda obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/11). Član 18. Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju važiti sljedeći podzakonski akti i to: 1. Pravilnik o prijavljivanju i praćenju nuspojava lijekova ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/02); 2. Pravilnik o registraciji lijekova ("Službene novine Federacije BiH", br. 34/02, 35/05, 53/06 i 22/07); 3. Kriteriji za izbor proizvođača lijekova i za registraciju u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 34/02); 4. Pravilnik o dobroj proizvodnoj praksi ("Službene novine Federacije BiH", broj 38/02); 5. Pravilnik o dobroj kliničkoj praksi i kliničkim ispitivanjima lijeka ("Službene novine Federacije BiH", br. 61/04 i 56/05); 6. Kriteriji za izbor lijekova koji će se klinički ispitivati u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 56/05); 7. Naredba o načinu i uvjetima obavljanja redovne kontrole svake serije uvezenog lijeka i ljekovite supstance u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/06); 8. Pravilnik o uvjetima uvoza lijekova koji nemaju odobrenje za stavljanje u promet u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/03 i 41/04). Član 19. Ministarstva zdravstva i zavodi zdravstvenog osiguranja u Federaciji, kao i zdravstvene ustanove i privatne prakse dužni su usaglasiti svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, kao i propisa donesenih na osnovu ovog zakona.
Zakon o vinu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 55/12 27.06.2012 vino Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 55/12 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 55/12 Na osnovu člana IV.B.7.a)(IV.) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O VINU Proglašava se Zakon o vinu koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 20.03.2012. godine i na sjednici Doma naroda od 07.03.2012. godine. ZAKON O VINU I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Sadržaj Zakona) Ovim zakonom uređuju se: proizvodnja, prerada, kvalitet i promet grožđa vinskih sorti plemenite loze Vitis vinifera, proizvodnja, prerada, kvalitet i promet vina i drugih proizvoda od grožđa i vina koji se koriste u proizvodnji vina, označavanje vina sa geografskim porijeklom, razvrstavanje vina i norme kvaliteta, nadležnosti u provođenju ovog zakona, nadzor i provođenjem ovog zakona i druga pitanja od značaja za grožđe, vino i druge proizvode od grožđa i vina koji se koriste u proizvodnji vina. Član 2. (Značenje pojmova) (1) Pojedini izrazi korišteni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) "vino" je poljoprivredno-prehrambeni proizvod dobiven potpunim ili djelimičnim alkoholnim vrenjem masulja ili mošta proizveden od grožđa plemenite vinove loze koje u vrijeme berbe sadrži najmanje 64° Oechsla šećera, ukoliko nije za pojedine berbe, sorte i proizvodna područja drukčije određeno; b) "grožđe" je zdrav, zreo, prezreo, prosušen ili prirodno smrznut plod plemenite vinove loze (Vitis vinifera) namijenjen za proizvodnju vina i drugih proizvoda od grožđa i vina; c) "masulj" je izmuljano grožđe sorti vinove loze Vitis vinifera sa peteljkom ili bez peteljke; d) "mošt" je tečni proizvod dobiven poslije muljanja grožđa i cijeđenja masulja sa stvarnom sadržinom alkohola najviše do 1%; e) "proizvođač grožđa" je pravno ili fizičko lice koje se bavi proizvodnjom grožđa i koje je upisano u Vinogradarski registar; f) "proizvođač mošta, vina i drugih proizvoda" je pravno ili fizičko lice koje se bavi proizvodnjom mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina i upisano je u Vinarski registar; g) "drugi proizvodi od grožđa i vina" su tvari porijeklom od grožđa, masulja, mošta i vina koji se koriste u proizvodnji vina; h) "direktno rodni hibrid" je sorta dobivena direktnim ukrštanjem sorte koja pripada vrsti Vitis vinifera sa drugom vrstom roda Vitis (hibridi prve generacije); i) "dozvoljene sorte" su sorte vinove loze čije je grožđe namijenjeno proizvodnji stonog vina, a uzgoj dozvoljen na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) u skladu sa ovim zakonom; j) "preporučene sorte' 11 su dozvoljene sorte vinove loze čije je grožđe namijenjeno proizvodnji vina sa geografskim porijeklom i koje su utvrđene kao preporučene sorte za uzgoj za odgovarajuće vinogradarsko-geografsko proizvodno područje; k) "dozvoljena enološka sredstva" su sva sredstva propisana ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega koja se koriste u proizvodnji mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina; 1) "dozvoljeni enološki postupci" su svi postupci u proizvodnji mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina propisani ovim zakonom; m) "organoleptička svojstva" su svojstva opažena čulima; n) "superanaliza" obuhvata fizičko-hemijsku analizu, organoleptičko ocjenjivanje, stručno tumačenje i komentar rezultata prve analize; o) "originalno pakiranje" je takvo pakiranje koje se nakon otvaranja bilo kakvom radnjom ne može vratiti u prvobitno stanje; p) "vinogradarski registar" je baza podataka o proizvođačima grožđa i vinogradarskim parcelama, kao i o drugim podacima u skladu sa ovim zakonom; r) "vinarski registar" je baza podataka o proizvođačima mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, o vinarijama, kao i o drugim podacima u skladu sa ovim zakonom; s) "matični zasad" je zasad vinove loze čija je namijena proizvodnja reprodukcionog materijala radi proizvodnje sadnica vinova loze; t) "stvarna alkoholna jačina" predstavlja broj volumnih dijelova čistog alkohola na temperaturi od 20°C koji se nalazi u 100 volumnih dijelova proizvoda pri spomenutoj temperaturi; u) "ukupna alkoholna jačina" predstavlja zbir stvarne i potencijalne alkoholne jačine izražene u volumnim % (potencijalna volumna alkoholna jačina predstavlja volumne dijelove čistog alkohola pri temperaturi od 20°C koji bi nastao potpunim previranjem šećera koji se nalazi u 100 volumnih dijelova proizvoda pri spomenutoj temperaturi). (2) Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog roda za pojmove u ovom zakonu uključuje oba roda. Član 3. (Nadležni organi i institucije) Za provođenje ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega nadležni su: a) Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo); b) Federalna uprava za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava); c) kantonalna ministarstva nadležna za poslove poljoprivrede (u daljnjem tekstu: kantonalna ministarstva); d) kantonalna tijela nadležna za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: kantonalna inspekcija); e) Federalni agromediteranski zavod Mostar (u daljnjem tekstu: Zavod); f) općinski organi uprave nadležni za poslove poljoprivrede (u daljnjem tekstu: općinski organi). II. VINOGRADARSKA PODRUČJA I RAZVRSTAVANJE VINA Član 4. (Vrste vinogradarskih geografskih proizvodnih područja) (1) Vinogradarsko područje Federacije je cjelokupno geografsko proizvodno područje na teritoriji Federacije na kojem postoje povoljni uvjeti za uzgoj vinove loze (u daljnjem tekstu: vinogradarsko područje). (2) Na teritoriji Federacije postoje sljedeća vinogradarska područja čiji se nazivi mogu koristiti kao oznake geografskog porijekla a to su: a) vinogradarska regija (rejon) je šire vinogradarsko područje na teritoriji Federacije koje se odlikuje sličnim ekološkim faktorima, uzgojem preporučenih sorti i ostalim nužnim faktorima za uspješan uzgoj vinove loze što omogućava proizvodnju grožđa, mošta, vina i drugih proizvoda karakterističnih prema kvalitetu, prinosu grožđa i organoleptičkim svojstvima za tu regiju; b) vinogradarska podregija (podrejon) je uže vinogradarsko područje u okviru vinogradarske regije koje se odlikuje sličnim specifičnim ekološkim faktorima, uzgojem preporučenih sorti i ostalim faktorima što omogućava proizvodnju grožđa, mošta, vina i drugih proizvoda karakterističnih prema kvalitetu, prinosu grožđa i organoleptičkim svojstvima za tu podregiju; c) vinogorje je usko vinogradarsko područje u okviru vinogradarske podregije koje se odlikuje ujednačenim specifičnim ekološkim faktorima, uzgojem preporučenih sorti i ostalim faktorima što omogućava proizvodnju grožđa, mošta, vina i drugih proizvoda karakterističnih prema kvalitetu, prinosu grožđa i organoleptičkim svojstvima za to vinogorje; d) lokalitet (položaj) je najmanje vinogradarsko područje u okviru vinogorja koje se odlikuje homogenim ekološkim faktorima. (3) Granice i nazivi vinogradarskih područja i druge karakteristike vezane uz proizvodnju grožđa i vina u vinogradarskim područjima bit će propisani državnim propisom. Član 5. (Zabrane u proizvodnji vina) (1) Zabranjena je proizvodnja vina od grožđa iz matičnih zasada. 24) Zabranjena je proizvodnja vina od sljedećih sorti: Noah, Othello, Isabelle, Jacquez, dim Herbemont i drugih direktno rodnih hibrida. (3) Zabranjeno je u proizvodnim pogonima držati šećer, rakiju, etanol i druga sredstva i tvari, kojima se može povećati količina i mijenjati propisani prirodni sastojci mošta i vina. (4) Zabranjeno je proizvoditi vino od uvezenog grožđa, masulja, odnosno mošta. (5) U proizvodnji vrhunskih vina zabranjeno je dodavati koncentrisani mošt, šećer ili bilo koje druge slatke supstance. (6) U proizvodnji vina i drugih proizvoda od grožđa i vina zabranjeno je koristiti etilni alkohol koji nije vinskog porijekla. Član 6. (Izuzetak od primjene) (1) Odredbe ovog zakona ne odnose se na proizvodnju i preradu grožđa i vina i drugih proizvoda od grožđa i vina koji se koriste u proizvodnji vina koje fizičko lice proizvodi, odnosno prerađuje samo za vlastite potrebe na površini manjoj od 0,1 ha vinograda. (2) Odredbe ovog zakona ne odnose se i na pravna lica koja se bave poslovima ispitivanja u oblasti vinogradarstva i vinarstva, odnosno koja mikrovinifikacijom proizvode vino u količinama koje služe za eksperimentalne svrhe. (3) Vino proizvedeno u postupku ispitivanja iz stava (2) ovog člana nije dozvoljeno stavljati u promet. Član 7. (Razvrstavanje vina) Vina u smislu ovog zakona se dijele: 1) prema tehnologiji proizvodnje na: a) mirna vina; b) vina koja sadrže ugljendioksid i to: - pjenušava vina, - biser vina, - gazirana vina; c) specijalna vina: - desertna vina, - aromatizirana vina, - likerska vina; 2) prema boji vina na: - bijela, - ružičasta (rose, opolo) i - crna (crvena); 3) prema sadržaju neprevrelog šećera na: a) mirna vina: - suha, - polusuha, - poluslatka i - slatka; b) pjenušava, biser i gazirana vina: - vrlo suha, - suha, - polusuha, - poluslatka i - slatka. Član 8. (Predikatna vina) (1) Predikatna vina su vina koja u izuzetnim godinama u posebnim uvjetima dozrijevanja, načina berbe i prerade daju poseban kvalitet, a moraju biti proizvedena samo od grožđa preporučenih sorti za pojedino vinogorje. (2) Predikatna vina su: a) "Kasna berba" - vino proizvedeno od grožđa koje je ubrano u stanju potpune zrelosti i čiji mošt ima najmanje 94° Oechsla; b) "Izborna berba" - vino proizvedeno isključivo od brižno izabranog grožđa čiji mošt sadrži najmanje 105° Oechsla; c) "Izborna berba bobica" - vino proizvedeno od prezrelih ili plemenitom plijesni napadnutih bobica čiji mošt sadrži najmanje 127° Oechsla; d) "Izborna berba prosušenih bobica" - vino proizvedeno od prosušenih bobica čiji mošt sadrži najmanje 154° Oechsla; e) "Ledeno vino" - vino proizvedeno od grožđa koje je ubrano pri temperaturi od najmanje -7°C i prerađeno u smrznutom stanju čiji mošt sadrži najmanje 127 00. Oechsla. (3) Federalno ministarstvo odobrava proizvodnju i drugih predikatnih vina na osnovu proizvođačke specifikacije i elaborata Zavoda. Član 9. (Pjenušava vina) (1) Pjenušava vina su vina dobijena naknadnim alkoholnim vrenjem stonog, kvalitetnog i vrhunskog vina i sadrže ugljendioksid koji potiče isključivo od vrenja i ima pritisak od najmanje 3 bara kao posljedicu otopljenog ugljendioksida pri temperaturi zatvorene posude od 20°C. (2) Prirodna pjenušava vina mogu biti: a) stono pjenušavo vino, b) stono pjenušavo vino sa konfrolisanim geografskim porijeklom, c) kvalitetno pjenušavo vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom, d) vrhunsko pjenušavo vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom. Član 10. (Biser vina) (1) Biser vina su vina dobijena na bazi stonog vina, kvalitetnog vina ili proizvoda podobnih za dobijanje stonog vina ili kvalitetnog vina pod uvjetom da takva vina ili proizvodi imaju ukupnu alkoholnu jačinu ne manju od 9% vol. ili stvarnu alkoholnu jačinu ne manju od 7% vol. i imaju pritisak, zbog nastalog ugljendioksida, ne manji od 1 bara i ne veći od 2,5 bara kada se drže na temperaturi od 20°C u zatvorenim posudama. (2) Biser vina mogu biti: a) stono biser vino, b) stono biser vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom, c) kvalitetno biser vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom. Član 11. (Gazirana vina) (1) Gazirana vina su vina dobijena na bazi stonih vina koja sadrže ugljendioksid koji u cjelosti ili djelimično potiče od dodavanja tog plina i imaju pritisak od najmanje 3 bara kao posljedicu otopljenog ugljendioksida kada se drže u zatvorenoj posudi na temperaturi od 20°C. (2) Gazirana vina mogu biti: a) stono gazirano vino, b) stono gazirano vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom. Član 12. (Arhivsko vino) Arhivsko vino je vino koje se u podrumskim uvjetima čuva duže od njegovog optimalnog zrenja najmanje pet godina od prerade grožđa u vino od čega tri godine u boci. Član 13. (Specijalna vina) Specijalna vina su vina dobijena posebnim načinom prerade grožđa, mošta ili vina bez dodataka ili sa dodatkom određene količine vinskog alkohola, vinskog destilata, šećera, koncentrisanog mošta i aromatičnih ili drugih dozvoljenih supstanci biljnog porijekla. Član 14. (Desertna vina) (1) Desertna vina su specijalna vina dobijena posebnim načinom prerade prezrelog, odnosno prosušenog grožđa kao i vina dobijena posebnim postupcima dorade mošta i vina. (2) Desertno vino mora sadržavati najmanje 15% vol. stvarnog alkohola i maksimalno 22% vol. ukupnog alkohola. (3) Desertna vina razvrstavaju se u sljedeće kategorije kvaliteta: a) desertno vino, b) desertno kvalitetno vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom, c) desertno vrhunsko vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom. Član 15. (Likerska vina) (1) Likerska vina su specijalna vina dobijena vrenjem masulja ili mošta uz dodatak koncentrisanog mošta, alkoholnog mošta, vinskog destilata ili vinskog alkohola. (2) Sadržaj stvarnog alkohola u likerskim vinima ne smije biti manji od 15% vol. niti veći od 22% vol. ukupnog alkohola. (3) Likerska vina razvrstavaju se u sljedeće kategorije kvaliteta: a) likersko vino, b) likersko kvalitetno vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom, c) likersko vrhunsko vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom. Član 16. (Aromatizirana vina) (1) Aromatizirana vina su specijalna vina dobijena iz vina posebnim postupkom uz dodatak alkohola, šećera, kiselina i ekstrakta dobivenog maceracijom aromatičnih biljaka. (2) Aromatizirana vina sadrže najmanje 8% vol. stvarnog alkohola a najviše 25% vol. ukupnog alkohola. (3) Aromatizirana vina razvrstavaju se u sljedeće kategorije prema kvalitetu: a) aromatizirano vino, b) aromatizirano kvalitetno vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom, c) aromatizirano vrhunsko vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom. Član 17. (Mlado vino) (1) Mlado vino je vino kod kojeg je izvršeno djelimično ili potpuno vrenje, sa potpunom ili nepotpunom tehnološkom obradom. (2) Mlado vino se razvrstava u sljedeće kategorije kvaliteta: a) stono mlado vino bez geografskog porijekla, b) stono mlado vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom, c) kvalitetno mlado vino sa kontrolisanim geografskim porijeklom. III. ISPITIVANJE KVALITETA, ORGANOLEPTIČKO OCJENJIVANJE I OZNAČAVANJE VINA Član 18. (Predmet ispitivanja kvaliteta i organoleptičkog ocjenjivanja) (1) Vino prije punjenja i stavljanja u promet podliježe obaveznom ispitivanju fizičkih, hemijskih organoleptičkih osobina (u daljnjem tekstu: kvalitet vina) u skladu sa ovim zakonom. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, stona vina bez zaštićenog geografskog porijekla podliježi ispitivanju fizičkih i hemijskih osobina (laboratorijska analiza). (3) Za kvalitet vina odgovoran je proizvođač. Za kvalitet vina koje je proizveo jedan a punio drugi proizvođač odgovoran je proizvođač koji je izvršio punjenje. Za kvalitet vina u rinfuzi odgovoran je prodavač vina. Za uvezeno vino odgovoran je uvoznik. (4) Ispitivanjem kvaliteta vina utvrđuje se: ispunjenost fizičkih, hemijskih i organoleptičkih osobina za odgovarajuću vrstu i kategoriju vina; usaglašenost kvaliteta sa pratećom dokumentacijom u prometu; usaglašenost kvaliteta uvoznog vina sa certifikatom države izvoznice, dozvolom stavljanja u promet i uvjerenjem Zavoda o kontroli kvaliteta tog vina i drugih uvjeta propisanih ovim zakonom. (5) Vino ne smije biti u prometu ako se na osnovu ispitivanja kvaliteta vina utvrdi da ne postoji usaglašenost sa pratećom dokumentacijom ili certifikatom države izvoznice i ostalim uvjetima propisanim ovim zakonom. (6) Za utvrđivanje kvaliteta vina sa geografskim porijeklom proizvedenih u Federaciji prije stavljanja u promet uzorak uzima službeno lice iz Zavoda na zahtjev naručioca, a naručilac je dužan zahtjev dostaviti najmanje sedam dana ranije Zavodu. Postupak uzimanja uzoraka verifikuje se zapisnikom službenog lica koje je uzelo uzorak, sačinjenim na licu mjesta. (7) Zavod vodi evidenciju o izvršenim ispitivanjima iz stava (6) ovog člana. (8) Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar) donosi pravilnik o kvalitetu vina. Član 19. (Stručni, analitički i drugi poslovi iz oblasti vinogradarstva i vinarstva) (1) Stručne, analitičke i druge poslove iz oblasti vinogradarstva i vinarstva koji su posebno značajni za Federaciju a određeni su ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega, obavlja Zavod. (2) Poslovi iz stava (1) ovog člana su: a) savjetovanje, edukacija, osposobljavanje i prijenos znanja do vinogradara i vinara na tehnološkim, privrednim, ekološkim i drugim područjima važnim za razvoj vinogradarstva i vinarstva; b) selekcija i introdukcija sorti vinove loze u skladu sa propisima koji reguliraju ovu oblast; c) praćenje propisanih tehnologija i metoda proizvodnje grožđa i vina; d) analiza grožđa i vina i drugih proizvoda prema kvalitetu: ocjenjivanje vina i drugih proizvoda od grožđa i vina (laboratorijske analize i organoleptička ocjena vina); e) određivanje vremena berbe grožđa osim za stona vina bez zaštićenog geografskog porijekla; f) izrada stručne dokumentacije - elaborata za izdavanje rješenja za vina sa oznakom zaštićenog geografskog porijekla; g) izdavanje dozvola za doslađivanje masulja i mošta; h) kontrola proizvodnje grožđa za proizvodnju vina sa geografskim porijeklom; i) izdavanje uvjerenja o kvalitetu vina i drugih proizvoda koja se izvoze ili uvoze; j) uspostavljanje i održavanje kolekcije sorti i podloga vinove loze. (3) U obavljanju poslova iz stava (2) ovog člana Zavod je dužan primjenjivati međunarodne norme i standarde iz ove oblasti. (4) Poslove iz stava (2) ovog člana mogu obavljati i pravna lica koja za to ispunjavaju uvjete na osnovu pisanog ovlaštenja federalnog ministra. (5) Federalni ministar donosi pravilnik kojim propisuje uvjete koje moraju ispunjavati pravna lica u pogledu tehničke i kadrovske osposobljenosti za obavljanje poslova iz stava (2) ovog člana. (6) Federalni ministar rješenjem imenuje komisiju za utvrđivanje ispunjenosti uvjeta iz stava 5. ovog člana. Na osnovu pisanog prijedloga komisije, federalni ministar donosi rješenje kojim s pravnom licu za koje se utvrdi da ispunjava propisane uvjete daje ovlaštenje za obavljanje određenih poslova. (7) Ovlaštenje iz stava (6) ovog člana oduzet će se rješenjem federalnog ministra ukoliko se utvrdi da je ovlašteno pravno lice prestalo ispunjavati propisane uvjete ili se utvrdi da je ovlaštenje izdato na osnovu netačnih i neistinitih podataka. Član 20. (Organoleptičko ocjenjivanje) (1) Organoleptičko ocjenjivanje vina sa geografskim porijeklom do donošenja odgovarajućeg propisa na državnom nivou vrši Komisija za organoleptičko ocjenjivanje vina (u daljnjem tekstu: Komisija) koju formira i imenuje federalni ministar. (2) Za ocjenjivača vina kao člana Komisije mogu se imenovati stučnjaci iz oblasti vinogradarstva i vinarstva koji se nalaze na Listi ocjenjivača vina koju - u saradnji sa Zavodom i kantonalnim ministarstvima izrađuje Federalno ministarstvo na čiji prijedlog listu utvrđuje i donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. (3) Komisija vrši organoleptičko ocjenjivanje vina sa geografskim porijeklom u prostorijama Zavoda koji ispunjava tehničke uvjete, kao i uvjete nepristranosti ocjenjivanja vina, a koje se ocjenjuje pod šiframa. (4) Zavod vodi evidenciju o prijavi postupka organoleptičke ocjene, rezultatu ocjenjivanja te, prema potrebi, izvještava institucije nadležne za primjenu i nadzor nad primjenom ovog zakona. (5) Federalni ministar propisuje postupak i metode organoleptičkog ocjenjivanja vina. Član 21. (Pakiranje, označavanje i imenovanje vina) (1) Vino i drugi proizvodi od grožđa i vina pakiraju se i označavaju u skladu sa propisima kojima se uređuje njihov kvalitet. 2) Pakiranje i označavanje vina vrši proizvođač, odnosno uvoznik. (3) Zabranjeno je prepakiranje originalnog pakiranja vina i naknadno označavanje, kao i korištenje, odnosno stavljanje na pakovanje oznake drugog proizvođača kao i prodaja tako označenog vina. (4) Za označavanje vina i drugih proizvoda od grožđa i vina mogu se upotrijebiti samo propisane oznake koje potrošača ne dovode u zabludu o porijeklu, stepenu kvaliteta i sastavu vina, sorti grožđa od kojeg je vino proizvedeno, o mogućim odlikovanjima proizvođača, posebnim postupcima proizvodnje i drugom. (5) Federalni ministar propisuje način pakiranja, označavanja i imenovanja vina i drugih proizvoda od grožđa i vina. IV. PROIZVODNJA GROŽĐA Član 22. (Proizvodnja grožđa) (1) Proizvodnjom grožđa smatraju se svi radovi u vinogradu, uključujući i berbu grožđa. (2) Grožđe koje je namijenjeno za preradu u vino može se proizvoditi samo na površinama utvrđenim Vinogradarskim katastrom od određenih preporučenih i dozvoljenih sorti vinove loze za određeno proizvodno područje. (3) Grožđe koje je namijenjeno za preradu u vino mora biti proizvedeno odgovarajućom vinogradarskom tehnologijom. Član 23. (Berba grožđa) (1) Berba grožđa može se vršiti samo u vrijeme kada grožđe dostigne odgovarajuću zrelost za određeno vinogradarsko područje, sortu, vrstu i kategoriju vina. (2) Berba grožđa za proizvodnju vina i drugih proizvoda od grožđa i vina nije dozvoljena prije dana koji, po pojedinačnim područjima za pojedine sorte vinove loze i stepenu kvaliteta na osnovu podataka o dozrijevanju grožđa, odredi Zavod ili ovlašteno pravno lice. (3) Rok za berbu grožđa određuje se na osnovu terenskih mjerenja zrenja grožđa tako da grožđe za vrijeme berbe ima dovoljan stepen šećera da doslađivanje masulja ili mošta više nije potrebno. (4) Izuzetno od stava (3) ovog člana, zbog izuzetno nepogodnih prilika za dozrijevanje grožđa Zavod ili ovlašteno pravno lice može dopustiti proizvodnju vina od grožđa koje za vrijeme berbe ima najmanje 52° Oechsla. Dozvoljeni rok za berbu Zavod ili ovlašteno pravno lice objavljuje na način uobičajen u određenom kraju. (5) Berbu grožđa za vrhunsko vino treba prethodno prijaviti Zavodu koji će prije berbe usporediti proizvodnu česticu vinogradarskog posjeda sa evidencijama registriranih površina, pregledati količinu i kvalitet grožđa predviđenog za proizvodnju vrhunskog vina o čemu će sačiniti zapisnik i izdati odobrenje. Član 24. (Proizvođači grožđa) (1) Proizvođač grožđa je fizičko ili pravno lice (u daljnjem tekstu: proizvođač grožđa) koje ima u vlasništvu, zakupu, odnosno u koncesiji najmanje 0,1 ha vinograda na teritoriji Federacije i upisano je u Vinogradarski registar koji vodi općinski organ. (2) Proizvođač grožđa dužan je postupati na način kako bi se sačuvale sve prirodne karakteristike grožđa. (3) Proizvođač grožđa koji proizvodi grožđe za proizvodnju vina koje nije namijenjeno prometu, a ima u vlasništvu, zakupu, odnosno koncesiji manje od 0,1 ha vinograda ne mora se upisati u Vinogradarski registar. (4) Proizvođači grožđa za proizvodnju vina dužni su svake godine nadležnim općinskim organima prijaviti količine grožđa proizvedene iz date godine berbe. (5) Podatke iz stava (4) ovog člana nadležnim općinski organ dužan je dostaviti Federalnom i kantonalnom ministarstvu. Član 25. (Način upisa u Vinogradarski registar) (1) Upis u Vinogradarski registar vrši se na osnovu zahtjeva koji proizvođač grožđa iz člana 24. stav (1) ovog zakona podnosi općinskom organu. (2) Proizvođači grožđa upisuju se u Vinogradarski registar općine na čijoj teritoriji se nalaze njihovi vinogradi, odnosno njihov veći dio (fizička lica), a proizvođači grožđa (pravna lica) upisuju se u registar općine u kojoj pravno lice ima sjedište. (3) Zahtjev za upis u Vinogradarski registar sadrži: a) podatke o proizvođaču grožđa: ime, prezime, spol, adresu i jedinstven matični broj za fizička lica, odnosno naziv, sjedište, adresu, šifru djelatnosti, poreski identifikacijski broj za pravna lica i obrtnike; b) podatke o odgovornom licu za proizvodnju grožđa (ime, prezime, spol, adresa, jedinstven matični broj); c) podatke o vinogradima: općina, katastarska općina, broj katastarske parcele, podaci o pravu korištenja zemljišta-vlasništvo, zakup ili koncesija, površina vinograda, godina sadnje, sorta, broj trsa, prinos po trsu i hektaru; d) broj iz registra poljoprivrednih gazdinstava ukoliko je proizvođač grožđa upisan u Registar poljoprivrednih gazdinstava, odnosno Registar klijenata u skladu sa važećim propisima. (4) Općinski organ donosi rješenje o upisu u Vinogradarski registar protiv kojeg je dozvoljena žalba nadležnom kantonalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (5) Rješenje o upisu u Vinogradarski registar općinski organ je dužan dostaviti Federalnom i kantonalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana donošenja. (6) Proizvođač grožđa je dužan svaku promjenu podataka prijaviti općinskom organu u roku od sedam dana od dana nastale promjene, a općinski organ je dužan u roku od 15 dana o nastaloj promjeni obavijestiti Federalno i kantonalno ministarstvo. Član 26. (Zbirni Vinogradarski registar) (1) Zbirni Vinogradarski registar vodi Federalno ministarstvo na osnovu izvršenih upisa u vinogradarske registre općinskih organa. (2) Zbirni Vinogradarski registar se vodi u elektronskoj formi i može se povezivati sa drugim bazama i registrima Federalnog ministarstva i drugih nadležnih organa. (3) Federalni ministar propisuje sadržaj i način vođenja Vinogradarskog registra. (4) Podaci iz Zbirnog Vinogradarskog registra su javni i čuvaju se trajno. Član 27. (Brisanje iz Vinogradarskog registra) (1) Proizvođač grožđa se briše iz Vinogradarskog registra ako: a) prestane obavljati djelatnosti upisane u Vinogradarski registar u skladu sa ovim zakonom; b) prestane ispunjavati uvjete propisane ovim zakonom. (2) Općinski organ donosi rješenje o brisanju iz Vinogradarskog registra protiv kojeg se može izjaviti žalba kantonalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) Rješenje o brisanju iz Vinogradarskog registra općinski organ je dužan dostaviti Federalnom i kantonalnom ministarstvu u roku od 15 dana radi brisanja iz zbirnog Vinogradarskog registra. Član 28. (Vinogradarski katastar) (1) Vinogradarski katastar uspostavlja i vodi Zavod. (2) Federalni ministar propisuje sadržaj i način vođenja Vinogradarskog katastra. V. PROIZVODNJA I PRERADA VINA I DRUGIH PROIZVODA OD GROŽĐA I VINA Član 29. (Proizvodnja vina) Proizvodnja vina obuhvata preradu grožđa (obrada grožđa, masulja i mošta), alkoholno vrenje masulja i mošta, njegu vina i pripremanje vina za potrošnju, punjenje vina u originalnu ambalažu, te skladištenje vina prije stavljanja u promet. Član 30. (Proizvođači vina i drugih proizvoda od grožđa i vina) (1) Proizvodnjom vina i drugih proizvoda od grožđa i vina može se baviti fizičko, odnosno pravno lice (u daljnjem tekstu: proizvođač vina) upisano u Vinarski registar koji vodi općinski organ. (2) Proizvođač vina se upisuje u Vinarski registar ako ispunjava uvjete u pogledu objekata, prostorija, tehničkih uvjeta, opreme, sudova i uređaja, kao i u pogledu stručnog kadra. (3) Federalni ministar propisuje uvjete u pogledu objekata, prostorija, tehničke opremljenosti i stručnog kadra koje mora ispunjavati proizvođač vina. (4) Proizvođači mošta i vina i trgovci sa izuzetkom trgovaca na malo, dužni su svake godine prijaviti nadležnim općinskim organima svoje zalihe mošta i vina, bilo da su iz te godine ili iz berbi prethodnih godina. Mošt i vino uvezeno iz drugih zemalja treba navesti odvojeno. (5) Podatke iz stava (4) ovog člana nadležni općinski organ je dužan dostaviti Federalnom i kantonalnom ministarstvu. Član 31. (Njega i obogaćivanje vina) (1) U proizvodnji mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina mogu se koristiti samo propisani enološki postupci i dozvoljena enološka sredstva kojima se razvijaju i čuvaju prirodne karakteristike mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina. (2) Ako enološki postupci i enološka sredstva iz stava (1) ovog člana nisu propisana, primjenjuju se enološki postupci i enološka sredstva koje je propisala Međunarodna organizacija za lozu i vino - Organisation Internationale de la Vigne et du Vin (u daljnjem tekstu: OIV), a objavljeni su u njenim zvaničnim publikacijama. (3) Doslađivanje masulja i mošta nije dozvoljeno, osim ako Zavod ili ovlašteno pravno lice izda dozvolu o doslađivanju masulja i mošta ako su u pojedinim godinama vremenske prilike za rast i razvoj vinove loze bile posebno nepovoljne, a pri tom uzima u obzir proizvodno područje i prosječan stepen kvaliteta vina i sortu grožđa. (4) Dozvola za doslađivanje ne može se izdati ako je masulj, odnosno mošt namijenjen za proizvodnju vrhunskih vina. (5) Zabranjeno je povećavanje ili smanjivanje kiselosti u proizvodnji vrhunskih vina. (6) Dozvola iz stava (3) ovog člana zajednička je odluka za sve proizvođače grožđa i vina pojedine sorte sa određenog proizvodnog područja i izdaje se na osnovu zahtjeva proizvođača sa određenog proizvodnog područja. Jedan primjerak dozvole dostavlja se nadležnoj poljoprivrednoj inspekciji. Član 32. (Način upisa u Vinarski registar) (1) Upis u Vinarski registar vrši se na osnovu zahtjeva koji proizvođač vina iz člana 30. stav (1) ovog zakona podnosi općinskom organu. (2) Obavezu upisa u Vinarski registar imaju fizička i pravna lica koja se bave prometom vina u rinfuzi i koja vrše uslužno pakiranje vina. (3) Zahtjev za upis u Vinarski registar sadrži: a) podatke o proizvođaču vina: ime, prezime, spol, adresu i jedinstven matični broj za fizička lica, odnosno naziv, sjedište, adresu, šifru djelatnosti, poreski identifikacijski broj za pravno lice i obrtnika; b) podatke o odgovornom licu za proizvodnju vina (ime, prezime, spol, adresa, jedinstven matični broj); c) podatke o proizvodnji, sirovinama i gotovim proizvodima; d) podatke o proizvodnim pogonima i skladištima; e) podatke o tehnološkoj opremi za preradu grožđa i za punjenje vina; f) podatke o sudovima za proizvodnju, odležavanje i skladištenje (čuvanje) vina i drugih proizvoda od grožđa i vina; g) podatke o laboratorijskim instrumentima; h) podatke o prijavljenim, odnosno registriranim žigovima; i) podatke o standardima kvaliteta i certifikatima; j) podatke o obimu godišnje prodaje i broju boca i dr.; k) broj iz registra poljoprivrednih gazdinstava ukoliko je proizvođač grožđa upisan u Registar poljoprivrednih gazdinstava, odnosno Registar klijenata u skladu sa važećim Propisima. (4) Općinski organ donosi rješenje o upisu u Vinarski registar protiv kojeg je dozvoljena žalba nadležnom kantonalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. (5) Proizvođač vina je dužan svaku promjenu podataka prijaviti općinskom organu u roku od sedam dana od dana nastale promjene, a općinski organ je dužan u roku od 15 dana o nastaloj promjeni obavijestiti Federalno i kantonalno ministarstvo. Član 33. (Zbirni Vinarski registar) (1) Zbirni Vinarski registar vodi Federalno ministarstvo na osnovu izvršenih upisa u Vinarske registre općinskih organa. Općinski organi su dužni podatke o izvršenom upisu proizvođača vina u Vinarski registar dostaviti Federalnom i kantonalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana izvršenog upisa radi upisa u Zbirni Vinarski registar za teritorij Federacije. (2) Zbirni Vinarski registar se vodi u elektronskoj formi i može se povezivati sa drugim bazama i registrima Federalnog ministarstva i drugih nadležnih organa. (3) Federalni ministar propisuje sadržaj i način vođenja Vinarskog registra. (4) Podaci iz Zbirnog Vinarskog registra su javni i čuvaju se trajno. Član 34. (Brisanje iz Vinarskog registra) (1) Proizvođač vina briše se iz Vinarskog registra ako. a) prestane proizvoditi vino i druge proizvode od grožđa i vina u skladu sa ovim zakonom; b) prestane ispunjavatu uvjete propisane ovim zakonom. (2) Općinski organ donosi rješenje o brisanju iz Vinarskog registra protiv kojeg se može izjaviti žalba kantonalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) Rješenje o brisanju iz Vinarskog registra općinski organ dužan je dostaviti Federalnom i kantonalnom ministarstvu u roku od 15 dana radi brisanja iz Zbirnog Vinarskog registra. Član 35. (Vinarijska evidencija) (1) Proizvođač vina dužan je voditi vinarijsku evidenciju koja sadrži podatke o upotrijebljenim sirovinama, enološkim sredstvima, proizvodnji, kvalitetu, količini, transportu grožđa, mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, prometu grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina sa dokumentacijom koja to potvrđuje. (2) Vinarijska evidencija i prateća dokumentacija o vinarijskoj evidenciji čuva se najmanje pet godina - računajući od prodaje posljednje količine tog vina, odnosno drugog proizvoda od grožđa i vina. (3) Federalni ministar propisuje sadržaj i način vođenja vinarijske evidencije. Član 36. (Obilježavanje posuda) (1) Proizvođač vina dužan je obilježiti svaku posudu sa masuljom, moštom, vinom i drugim proizvodima od grožđa i vina u rinfuznom stanju namijenjenu za proizvodnju, odležavanje i skladištenje (čuvanje) vina, odnosno drugih proizvoda od grožđa i vina. (2) Proizvođač vina dužan je posebno obilježiti posudu sa moštom, vinom i drugim proizvodima od grožđa i vina sa nedostatkom koje je potrebno doraditi ili preraditi sa tačnim navođenjem nedostataka u odnosu na njihov propisani kvalitet. (3) Vino i drugi proizvodi od grožđa i vina ne mogu se staviti u promet dok se nedostaci otklone. (4) Federalni ministar propisuje način obilježavanja posuda iz st. (1) i (2) ovog člana. Član 37. (Miješanje grožđa, masulja, mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina) (1) Miješanje grožđa, masulja, mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina dozvoljeno je za pojedine kvalitetne kategorije vina, za vina iz različitih godina proizvodnje i različite boje grožđa samo u okviru koji određuje ovaj zakon. (2) Zabranjeno je miješanje vina proizvedenog na teritoriji Federacije sa uvezenim vinom. (3) Zabranjeno je miješati stono, kvalitetno ili vrhunsko vino sa specijalnim vinima, masulj, mošt ili vino od plemenite vinove loze sa proizvodima direktno-rodnih hibrida, zdrava vina sa pokvarenim vinima i vinima sa manom, te bijela vina sa crnim (crvenim) vinima radi dobivanja ružičastih vina. Član 38. (Parametri i metode utvrđivanja kvaliteta) (1) Mošt, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina moraju ispunjavati propisan kvalitet u pogledu fizičkih, hemijskih i organoleptičkih svojstava. (2) Ako vrijednosti pojedinih parametara kvaliteta nisu utvrđene propisom kojim se uređuje kvalitet vina, upotrebljavaju se vrijednosti koje preporučuje OIV, a objavljene su u njenim zvaničnim publikacijama. (3) Kvalitet vina i drugih proizvoda od grožđa i vina utvrđuje se propisanim metodama, a ako metode nisu propisane utvrđivanje se vrši u skladu sa metodama određenim od OIV-a. Član 39. (Neodgovarajući mošt, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina) Ako mošt, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina ne odgovaraju zahtjevima iz ovog zakona i propisima kojima se određuje njihov kvalitet, proizvođač je dužan postupiti u skladu sa nalogom nadležnog inspektora. Troškovi postupka sa ovakvim moštom, vinom i drugim proizvodima od grožđa i vina padaju na teret proizvođača. VI. OZNAČAVANJE VINA SA GEOGRAFSKIM PORIJEKLOM Član 40. (Vrste oznaka za vina sa geografskim porijeklom) (1) Vino sa geografskim porijeklom se označava: a) oznakom geografskog porijekla; b) oznakom kvalitetne kategorije; c) priznatim tradicionalnim nazivom. Član 41. (Oznake geografskog porijekla) (1) Oznake geografskog porijekla su: a) geografska oznaka; b) oznaka kontroliranog geografskog porijekla. (2) Geografska oznaka je naziv vinogradarske regije kojom se označava vino koje posjeduje kvalitet, ugled, odnosno druge specifične karakteristike koje se pripisuju njegovom geografskom porijeklu, ako je najmanje 85% grožđa proizvedeno u toj regiji, ako je vino proizvedeno u toj regiji i ako je vino proizvedeno od jedne ili više sorti vinove loze vrste Vitis vinifera, odnosno sorti dobivenih križanjem sorti Vitis vinifera i drugih sorti iz roda Vitis. (3) Oznaka kontroliranog geografskog porijekla je naziv vinogradarske podregije, odnosno vinogorja kojim se označava vino čiji su kvalitet i karakteristike uvjetovane isključivo datom vinogradarskom podregijom, odnosno vinogorjem sa prirodnim i ljudskim faktorima gdje je grožđe i vino proizvedeno isključivo u datoj podregiji, odnosno vinogorju i gdje je vino proizvedeno od jedne ili više sorti vinove loze vrste Vitis vinifera. (4) Nazivu vinogradarske podregije, odnosno vinogorja može se dodati i naziv lokaliteta (potesa) ili vinogradarske oaze ukoliko grožđe za dato vino potiče sa tog lokaliteta (potesa) vinogradarske oaze. (5) Federalni ministar propisuje nazive oznaka geografskog porijekla, način i postupak priznavanja, maksimalne prinose grožđa i način i postupak proizvodnje i obilježavanja vina sa oznakom geografskog porijekla, sadržaj zahtjeva i ostale uvjete za priznavanje oznake geografskog porijekla. (6) Pravo na označavanje geografskog porijekla vina proizvođač vina stiče nakon dobivanja uvjerenja o ocjeni vina. Član 42. (Kvalitetne kategorije vina) (1) Razvrstavanje vina u kvalitetne kategorije zavisi od dostignutog kvaliteta grožđa, prinosa grožđa po hektaru koji ne smije biti veći od propisane količine, stepena šećera u grožđu, prirodnog alkohola i drugih supstanci vina, te organoleptičkih svojstava vina za tu vrstu oznake geografskog porijekla. (2) Vina se razvrstavaju u sljedeće kvalitetne kategorije: a) Stono vino bez oznake geografskog porijekla je vino proizvedeno od jedne ili više sorti vinove loze. Stono vino bez oznake geografskog porijekla ne može nositi oznaku sorte; b) Stono vino sa oznakom geografskog porijekla je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa koje potiču iz jedne vinogradarske regije; c) Kvalitetno vino sa oznakom zaštićenog geografskog porijekla (ZGP) je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa koje potiču iz jedne vinogradarske podregije sa izraženim kvalitetnim organoleptičkim svojstvima značajnim za ekološke uvjete i sorte određene vinogradarske podregije, vinogorja ili lokaliteta čiju oznaku nosi, koje je odnjegovano u toj regiji; d) Vrhunsko vino sa oznakom zaštićenog geografskog porijekla (ZGP) je vino proizvedeno od određene sorte ili grupe sorti grožđa koje potiču iz jednog ili više vinogradarskih lokaliteta u okviru jednog vinogorja sa izuzetno izraženim kvalitetnim, specifičnim organoleptičkim i hemijskim svojstvima značajnim za ekološke uvjete položaja i sorte, odnosno grupe sorti grožđa. To vino mora biti odnjegovano i punjeno u boce u vinogorju koje obuhvata određeni položaj. (3) Ako vino iz stava (2) tač. b), c) i d) ovog člana ima oznaku sorte, mora biti proizvedeno od najmanje 85% grožđa sorte čije ime nosi. Član 43. (Priznati tradicionalni naziv) (1) Priznati tradicionalni naziv je izraz za označavanje vina sa tradicionalnim načinom proizvodnje na određenom vinogradarskom području, sa posebnim karakteristikama koje ima dugogodišnji, nepromjenjivi kvalitet, što se dokazuje elaboratom odobrenim od Federalnog ministarstva i koje je kao takvo ocijenjeno i priznato. (2) Federalni ministar propisuje način i postupak priznavanja, proizvodnje i obilježavanja vina sa priznatim tradicionalnim nazivom, sadržaj zahtijeva i ostale uvjete za priznavanje priznatog tradicionalnog naziva. Član 44. (Priznavanje oznaka za vina sa geografskim porijeklom) (1) Proizvođač vina može proizvoditi vino sa geografskim porijeklom na osnovu rješenja nadležnog organa o priznavanju oznake za to vino. (2) Uz zahtjev za izdavanje rješenja iz stava (1) ovog člana podnosi se elaborat o proizvodnji vina sa geografskim porijeklom koji izdaje Zavod ili ovlašteno pravno lice. (3) Evidenciju oznaka geografskog porijekla vodi Federalno ministarstvo u saradnji sa drugim nadležnim organima. (4) Na međunarodno registriranje oznaka vina sa geografskim porijeklom primjenjuju se propisi kojima se uređuju oznake geografskog porijekla. Član 45. (Elaborat) Elaborat (stručna dokumentacija) za izdavanje rješenja za vina sa oznakom kontroliranog geografskog porijekla sadrži: a) geografske, ortografske i geološke podatke o vinogradarskom području (regija, podregija, vinogorje, lokalitet) na kojem bi se proizvodilo grožđe za vino za koje se traži rješenje za označavanje kontroliranog porijekla, te opis područja i površinu vinograda u regiji, podregija vinogorju, lokalitetu; b) podatke o postojećim površinama pod vinogradima (parcela) na osnovu zemljišno-knjižnih izvoda i prijepisa posjedovnog lista; c) podatke o sortnom sastavu, agrobiološkim i tehnološkim karakteristikama sorte i podlogama svakog vinograda, iskazano brojčano i u procentu zastupljenosti; d) prikaz klimatskih, zemljišnih, temperaturnih i drugih faktora svojstvenih za određeno područje i koji imaju značajan uticaj na proizvodnju određenog kvaliteta grožđa i vina; e) podatke o urodu po trsu, jedinici površine i ukupno; f) opis agrotehnike, ampelotehnike i zaštite od biljnih bolesti i štetnika koji se primjenjuju odnosno namjeravaju primjenjivati; g) opis načina prerade grožđa, dorade i njege vina i opis sredstava koja se upotrebljavaju u proizvodnji; h) opis objekata, tehničkih sredstava i uređaja koji se upotrebljavaju u proizvodnji; i) analizu hemijskog sastava mošta i vina, te opis organoleptičkih svojstava vina; j) opis boce, opreme i oznaka koje će dato vino imati u prometu; k) podatke koji se moraju pratiti u proizvodnji svake godine, a predstavljaju specifičnost određenog vina; l) druge podatke značajne za ocjenu i postizanje određenog kvaliteta; m) broj iz Registra proizvođača grožđa i vina. Član 46. (Kontrola proizvodnje vina sa geografskim porijeklom) (1) Kontrola proizvodnje vina sa geografskim porijeklom osigurava se kontrolom proizvodnje grožđa namijenjenog za proizvodnju vina sa geografskim porijeklom na određenom vinogradarskom području koje se odlikuje posebnim klimatskim, zemljišnim i ostalim uvjetima, kontrolom proizvodnje vina sa geografskim porijeklom, ispitivanjem kvaliteta i organoleptičkim ocjenjivanjem vina sa geografskim porijeklom radi izdavanja rješenja o ispunjenosti uvjeta za korištenje oznake i stavljanje vina sa geografskim porijeklom u promet iz date godine berbe. (2) Na osnovu rješenja o priznavanju oznake za vino sa geografskim porijeklom proizvođač svake godine podnosi zahtjev Zavodu najkasnije do 31. decembra za kontrolu proizvodnje grožđa za proizvodnju vina sa geografskim porijeklom, čija će proizvodnja započeti u narednoj kalendarskoj godini. Član 47. (Korištenje oznake i stavljanje vina sa geografskim porijeklom u promet) (1) Nakon izvršene kontrole proizvodnje grožđa za proizvodnju vina sa geografskim porijeklom i izvršenog ispitivanja i utvrđivanja kvaliteta te ocjene od Komisije za organoleptičko ocjenjivanje vina, Zavod izdaje uvjerenje i stručno mišljenje sa pratećom dokumentacijom. (2) Na osnovu uvjerenja i stručnog mišljenja sa pratećom dokumentacijom iz stava (1) ovog člana nadležni organ izdaje rješenje o ispunjenosti uvjeta za korištenje oznake vina sa geografskim porijeklom iz date godine berbe. (3) U slučaju bilo kakve promjene iz člana 44. stav (1) ovog zakona proizvođač vina je dužan kod nadležnog organa zatražiti izmjenu već izdatog rješenja o priznavanju oznake geografskog porijekla. Uz zahtjev za izmjenu rješenja potrebno je priložiti dodatak (aneks) elaborata koji odnosi na zatraženu izmjenu. (4) Zahtjev za stavljanje u promet vina sa geografskim porijeklom proizvođač vina je dužan podnijeti kantonalnom ministarstvu. Član 48. (Promjena kategorije vina) Vino sa oznakom kontroliranog geografskog porijekla može se u pojedinim godinama zbog slabijeg kvaliteta ili iz drugih razloga svrstati u nižu kategoriju, ako je to predviđeno elaboratom iz člana 45. ovog zakona ili aneksom elaborata. Član 49. (Troškovi kontrole) (1) Troškove obavljanja poslova vezanih uz geografsko porijeklo, kontrole proizvodnje grožđa namijenjenog za proizvodnju vina sa geografskim porijeklom, kontrole proizvodnje vina sa geografskim porijeklom, kao i ispitivanje kvaliteta i organoleptičkog ocjenjivanja vina sa geografskim porijeklom snosi proizvođač vina. (2) Sredstva ostvarena na ime troškova iz stava (1) ovog člana prihod su vršioca usluga, odnosno organa koji vodi postupak. Član 50. (Zabrana korištenja oznake) (1) Proizvođaču vina i uvozniku vina zabranjuje se: a) upotreba oznaka, naziva, slika, crteža i sl. koji bi mogli dovesti u zabludu potrošače u pogledu porijekla vina i kvalitetne kategorije; b) prevođenje oznaka za vina sa geografskim porijeklom; c) upotreba riječi: "sličan kao", "vrsta", "tip", "stil", "postupak", "kao", "ukus" i sl., odnosno bilo koji sličan izraz koji upućuje ili podsjeća na oznaku za vina sa geografskim porijeklom; d) navođenje sastojaka ili osobina vina koje ono nema; e) navođenje podatka o posebnim osobinama koja imaju druga vina; f) korištenje bilo kojeg drugog postupka koji dovodi potrošača u zabludu o pravom porijeklu, odnosno kvalitetu vina; g) upotreba priznate oznake, iako navode istinsko porijeklo vina, ali ne posjeduju rješenje o ispunjenosti uvjeta za korištenje te oznake i stavljanje tog vina sa geografskim porijeklom u promet iz date godine berbe. (2) Vino koje na oznaci sadrži, odnosno sastoji se od imena naziva i oznake geografskog porijekla ne može se zaštititi ako bi njegovo korištenje dovelo do bilo koje radnje iz stava (1) ovog člana. (3) Ako trgovačko ime vina sadrži neposredno ili posredno naziv geografske oznake takvo trgovačko ime ne smije se upotrebljavati i ako je vino zaista proizvedeno na datom vinogradarskom području čiji je naziv neposredno ili posredno sadržan u trgovačkom imenu vina, ako nema rješenje o priznavanju oznake geografskog porijekla i rješenje o ispunjenosti uvjeta za korištenje te oznake i stavljanje tog vina sa geografskim porijeklom u promet iz date godine berbe. Član 51. (Odnos prema oznakama geografskog porijekla drugih država) Odredbe člana 50. ovog zakona ne odnose se na oznake za vina sa geografskim porijeklom drugih država, odnosno regionalnih organizacija koje je Bosna i Hercegovina priznala na osnovu zaključenih međunarodnih ugovora, osim ukoliko oznaka geografskog porijekla nije ili je prestala biti zaštićena u državi porijekla, odnosno regionalnoj organizaciji ili se prestala koristiti u toj državi, odnosno regionalnoj organizaciji. VII. PROMET GROŽĐA, MOŠTA, VINA I DRUGIH PROIZVODA Član 52. (Promet) (1) Prometom grožđa, mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina smatraju se, prema ovom zakonu, svi postupci nakon završene proizvodnje grožđa, mošta, odnosno vina i drugih proizvoda od grožđa i vina nastali skladištenjem, prijevozom, razvrstavanjem i prodajom grožđa, mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, kao i njihovim izvozom ili uvozom, osim vina i drugih proizvoda od grožđa i vina za vlastitu upotrebu proizvođača, a koji su proizvedeni u skladu sa odredbama ovog zakona. (2) Proizvođač vina je dužan vino iz svake godine berbe staviti u promet osim u slučaju opravdanih okolnosti kada je proizvođač vina dužan pisano obavijestiti nadležno kantonalno ministarstvo, odnosno općinski organ zavisno od kategorije vina. (3) U promet se ubraja i ponuda vina u ugostiteljskim objektima, domaćinstvima koja se bave turizmom ili sličnim domaćinstvima, prodavnicama u kojima se obavlja promet robe na malo, učestvovanje na izložbama vina i drugim oblicima neposredne ponude krajnjem potrošaču. (4) Sva vina u ugostiteljskim objektima moraju se držati u originalnoj ambalaži, a noročito stono vino, stono vino sa kontroliranim geografskim porijeklom i kvalitetno vino sa kontroliranim geografskim porijeklom mogu se držati u staklenim bocama ili posudama od drugog materijala koji osigurava kvalitet vina u pogledu fizikalno-hemijskih i organoleptičkih svojstava do 60 litara volumena i prodavati kao otvorena roba. Prodajom kao otvorene robe ne smatra se prodaja vina i drugih proizvoda od grožđa i vina na čaše iz originalno zatvorenih posuda do 5 litara volumena. (5) U prometu se ne smiju držati vina koja su pokvarena ili imaju manu, te drugi proizvodi od grožđa i vina koji ne zadovoljavaju uvjete za stavljanje u promet u skladu sa odredbama ovog zakona. (6) Sva originalno pakirana vina u skladu sa članom 53. ovog zakona prije stavljanja u promet moraju imati rješenje o puštanju vina u promet i to: a) rješenje o stavljanju u promet vina bez geografskog porijekla izdaje nadležni općinski organ na osnovu zahtjeva proizvođača vina i analitičkog izvještaja o kvalitetu vina; b) rješenje o stavljanju u promet vina sa geografskim porijeklom izdaje nadležni kantonalni organ na osnovu tražene količine vina, stručnog mišljenja Zavoda o proizvodnji grožđa i vina, analitičkog izvještaja o vinu i rješenja o ispunjenosti uvjeta za korištenje oznake za to vino. (7) Nakon izdavanja rješenja za stavljanje vina u promet nije dozvoljeno vršiti nikakve promjene na vinu. (8) Pošiljku vina i drugih proizvoda u rinfuznom stanju koja se nalazi u transportu uz otpremnicu obavezno prati dokument kao dokaz o ispitanom i utvrđenom kvalitetu vina i drugih proizvoda namijenjenih za stavljanje u promet. (9) Nadležni kantonalni i općinski organi vode evidenciju o izdatim rješenjima iz stava (6) ovog člana, te primjerak rješenja dostavljaju Federalnom ministarstvu. Član 53. (Uvjeti za stavljanje vina u promet) (1) Vino se može stavljati u promet, odnosno može se nuditi krajnjem potrošaču samo u originalnom pakiranju propisanog kvaliteta. Originalno pakirano vino je vino punjeno u propisanu ambalažu i označeno na propisan način u skladu sa ovim zakonom i drugim važećim propisima. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, proizvođač vina može vino koje je proizvedeno od vlastitog grožđa nuditi krajnjem potrošaču u rinfuzi u okviru vlastite vinarije gdje je proizvedeno i na vinskim manifestacijama pod uvjetom da su namijenjene količine vina za vinske manifestacije prijavljene Federalnom i kantonalnom ministarstvu. Član 54. (Prijevoz vina, grožđa i drugih proizvoda od grožđa i vina) (1) Vino i drugi proizvodi od grožđa i vina moraju se prevoziti i skladištiti na način da im se sačuvaju fizičke, hemijske i organoleptičke osobine koje uz otpremnicu mora pratiti odgovarajuća dokumentacija o kontroli kvaliteta. (2) Proizvođač vina može kupovati i prodavati vino i druge proizvode od drugog proizvođača u rinfuznom stanju isključivo kao sirovinu za daljnju doradu uz prethodno osiguranje dokaza o ispitanom i utvrđenom kvalitetu vina, odnosno drugog proizvoda od grožđa i vina. (3) Federalni ministar propisuje uvjete prometa, prijevoza i skladištenja grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina. Član 55. (Rokovi za promet vina) Vino sa geografskim porijeklom može se staviti u promet nakon provedenih tehnoloških postupaka opisanih u elaboratu za to vino sa geografskim porijeklom. Mlado vino može se staviti u promet do 31. decembra u godini berbe. Član 56. (Zabrane vezane uz promet) Zabranjen je promet: a) vina i drugih proizvoda od grožđa i vina koji potiču od grožđa direktno rodnih hibrida i matičnih zasada, b) vina koja nisu ocijenjena, c) pokvarenih vina, vina sa greškom, te vina i drugih proizvoda od grožđa i vina koji ne odgovaraju propisanom kvalitetu, odnosno nisu pogodni za ljudsku ishranu osim za daljnju preradu, d) neispravno označenih i deklarisanih vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, e) vina i drugih proizvoda od grožđa i vina koja su mješavina uvoznog i domaćeg vina ili drugog proizvoda od grožđa i vina, f) vina koja nemaju rješenje za stavljanje u promet. Član 57. (Uvoz) (1) Vino i drugi proizvodi od grožđa i vina koji se uvoze za prodaju u Federaciji moraju, prema kvalitetu i označavanju ispunjavati uvjeta prema ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu njega, imati certifikat o kvalitetu izdat od ovlaštene institucije države izvoznice kao i nalazi analize ovlaštene institucije države izvoznice. Ako za određeni proizvod od grožđa, odnosno vina nisu propisani uvjeti propisima Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije Bosne Hercegovine takav proizvod mora ispunjavati uvjete koji važe u državi izvoznici. (2) Proizvodi iz stava (1) ovog člana moraju pri uvozu imati i certifikat o kvaliteti izdat od nadležne institucije zemlje proizvođača (izvoznice), a ako ne potiču iz zemalja koje su članice Evropske unije moraju imati i certifikat o kvalitetu izdat od Zavoda. (3) Na certifikatu države izvoznice, odnosno na nalazu ovlaštene institucije države izvozinice moraju biti obavezno navedeni sljedeći podaci: naziv proizvođača, zemlja porijekla, država izvoznica, oznaka geografskog porijekla, oznaka kvaliteta u skladu sa stepenom kvaliteta, oznaka o kategorizaciji vina prema sadržaju šećera, volumni postotak alkohola. (4) Vino koje se uvozi u rinfuznom stanju može se pakirati i stavljati u promet pod uvjetima definiranim stavom (5) ovog člana. (5) Ako se uvozi vino u rinfuznom stanju za neposrednu ljudsku upotrebu stavlja se u promet za krajnjeg potrošača u bocama deklarisano u skladu sa podacima navedenim na certifikatu države izvoznice. (6) Uvezeno vino u originalnom pakiranju koje se nudi krajnjem potrošaču mora imati sve oznake propisane ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. Obavezno mora biti označen i uvoznik vina. (7) Fizička lica mogu, prilikom prelaska granice, bez dokumentacije iz stava (1) ovog člana uvesti u Federaciju najviše pet litara vina za vlastitu upotrebu. Član 58. (Postupci sa uvezenim vinom) (1) Od svake vrste, kategorije, odnosno serije vina koje se uvozi, osim vina iz člana 57. stav (6) ovog zakona i vina u bocama koje može pojedinac u skladu sa carinskim propisima uvesti bez plaćanja carine, nadležni inspektor na način i po postupku koji je propisan posebnim propisima službeno uzima uzorak i dostavlja ga Zavodu na ocjenjivanje vina, osim ako međunarodnim sporazumom nije drugačije određeno. (2) Zavod je obavezan izvršiti ocjenjivanje vina najkasnije za četiri dana od dana prijema uzorka. Službeni uzorak može uzeti i lice ovlašteno od Zavoda u postupku koji vodi nadležni inspektor. (3) Uvoznik ne smije staviti u promet vino iz uvoza prije nego što dobije odgovarajuću ocjenu za to vino. Ako ocjena vina koju je dao Zavod u pogledu oznake kvaliteta i geografskog porijekla ne odgovara certifikatu države izvoznice, odnosno nalazu analize ovlaštene institucije države izvoznice, vino se prema izboru uvoznika: a) šalje nazad ili b) oprema odgovarajućim certifikatima ili nalazima analize države izvoznice ili c) upotrebljava za proizvodnju drugih proizvoda, ako za to ispunjava uvjete. (4) Ako se ocjenom vina pokaže da vino prema kvalitetu ne odgovara propisima Federacije, prema izboru uvoznika vino se: a) šalje nazad ili b) upotrebljava za proizvodnju drugih proizvoda, ako za to ispunjava uvjete, odnosno uništava. (5) Ocjenjivanje uvezenog vina provodi se po postupku i na način koji je ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega određen za vino proizvedeno u Federaciji. Član 59. (Izvoz) (1) Vino i drugi proizvodi od grožđa i vina za izvoz moraju ispunjavati sve uvjete propisane ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona osim ako je sa stranim kupcem ugovoren poseban kvalitet. (2) Svaku pošiljku vina za izvoz u skladu sa ovim zakonom obavezno prati certifikat u kojem Zavod upisuje elemente analize i ocjenu kvaliteta vina i navodi njegovo geografsko porijeklo. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, bez ocjene za izvoz mogu se izvesti male količine vina predviđene za jednokratno predstavljanje do zajedničke količine od 100 litara jednakog vina, a zajedno ne više od 500 litara. (4) U skladu sa stavom (1) ovog člana grožđe, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina namijenjeni izvozu mogu se proizvoditi i izvoziti iako ne ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom na osnovu dogovorene izvozne kvalitete navedene u ugovoru, uz saglasnost Federalnog ministarstva. (5) Vino koje se izvozi i označava kao bosanskohercegovački proizvod mora poticati od grožđa proizvedenog na teritoriji Bosne i Hercegovine i cijeli proces proizvodnje mora biti obavljen na teritoriji Bosne i Hercegovine. Izvoznik je dužan voditi evidenciju o izvozu vina. VIII. NAKNADE TROŠKOVA Član 60. (Troškovi postupka) (1) Troškove postupka snosi podnosilac zahtjeva i to za: a) donošenje rješenja o upisu, odnosno brisanju iz Vinogradarskog registra; b) donošenje rješenja o upisu, odnosno brisanju iz Vinarskog registra; c) utvrđivanje ispunjenosti uvjeta za obavljanje proizvodnje mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina; d) pregled pošiljki prilikom uvoza, odnosno izvoza vina i drugih proizvoda od grožđa i vina; e) izdavanje dozvola o dodavanju šećera ili koncentrisanog mošta iz člana 31. stav (3) ovog zakona; f) donošenje rješenja iz člana 44. stav (1) ovog zakona; g) donošenje rješenja iz člana 47. st. (2) i (3) ovog zakona; h) donošenje rješenja iz člana 52. stav (6) tač. a) i b) ovog zakona; i) vršenje analize i izdavanje uvjerenja i dozvole iz čl. 18. i 19. ovog zakona; j) ocjenjivanje vina iz člana 58. ovog zakona; k) izdavanje certifikata iz člana 59. ovog zakona. l) Sredstva iz stava (1) ovog člana podnosilac zahtjeva uplaćuje na odgovarajući račun z uplatu javnih sredstava organa i institucija koje vode postupak. Visina troškova utvrđuje se skladu sa posebnim propisima. IX. UPRAVNI INSPEKCIJSKI NADZOR Član 61. (Upravni nadzor) (1) Federalno ministarstvo vrši upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona koji su dati u nadležnost Federacije kao i upravni nadzor nad institucijama, ustanovama, federalnim i kantonalnim organizacijama, ovlaštenim institucijama, ovlaštenim pravnim licima u obavljanju poslova određenih ovim zakonom, a koji predstavljaju vršenje javnih ovlaštenja. (2) U vršenju nadzora nad obavljanjem poslova u vršenju javnih ovlaštenja iz stava (1) ovog člana Federalno ministarstvo ostvaruje neposredan uvid i kontrolu u postupanju, vrši pregled akata i dokumentacije koju donose institucije, upravne organizacije, ovlaštene institucije i ovlaštena pravna lica u vršenju javnih ovlaštenja, daje instrukcije i smjernice za obavljanje poslova i traži podatke i obavještenja o obavljanju poslova u vršenju javnih ovlaštenja. (3) Federalno ministarstvo vrši i nadzor nad kantonalnim ministarstvima u dijelu izvršavanja federalne politike kao i provođenja mjera od značaja za cijelu Federaciju. (4) Upravni nadzor nad kantonalnim ministarstvima, institucijama i pravnim licima koja vrše javna ovlaštenja vrši se u žalbenom postupku i putem ovlaštenja drugostepenog organa i po službenoj dužnosti. (5) Kantonalna ministarstva vrše upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega koji su stavljeni u nadležnost kantona. Član 62. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega, te pojedinačnih akata, uvjeta i načina rada nadziranog proizvođača grožđa i vina provode federalni i kantonalni organi uprave nadležni za inspekcijske poslove u okviru svojih nadležnosti u skladu sa posebnim propisima. (2) Nadležni inspektor u smislu ovog zakona: a) za inspekcijski nadzor i službene kontrole nad proizvodnjom, zdravstvenom ispravnošću i kvalitetom grožđa i vina u proizvodnji je poljoprivredni inspektor; b) za inspekcijski nadzor i službene kontrole nad uvozom i prometom vina je tržišni inspektor; c) za inspekcijski nadzor i službene kontrole u ugostiteljskim objektima za primjenu odredaba ovog zakona je turističko-ugostiteljski inspektor. Član 63. (Prava i dužnosti nadležnog inspektora) (1) U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora kantonalni poljoprivredni inspektor ima pravo i dužnost kontrolirati: 1) da li se grožđe u vinogradu proizvodi od dozvoljenih i preporučenih sorti vinove loze, broj čokota i prinos po čokotu, sadržaj šećera u grožđu i ispunjenost uvjeta za proizvodnju grožđa, te da li se proizvodnja grožđa vrši u skladu sa odredbama ovog zakona; 2) da li je proizvođač grožđa svaku promjenu podataka prijavio u propisanom roku; 3) da li proizvođač vina posjeduje proizvođačku specifikaciju iz člana 8. stav (3) ovog zakona; 4) da li je mlado vino u prometu do 31. decembra u godini berbe; 5) da li su vino i drugi proizvodi od grožđa i vina pakirani i označeni u skladu sa ovim zakonom, te da li je izvršeno prepakivanje originalnog pakiranja vina i naknadno označavanje, kao i korištenje, odnosno stavljanje na pakovanje oznake drugog proizvođača kao i prodaja tako označenog vina u skladu sa ovim zakonom; 6) da li se berba grožđa vrši u skladu sa članom 23. ovog zakona; 7) ispunjenost uvjeta za proizvodnju grožđa u skladu sa odredbama ovog zakona; 8) ispunjenost uvjeta za proizvodnju vina i drugih proizvoda od grožđa i vina u skladu sa ovim zakonom, te da li je proizvođač vina i drugih proizvoda od grožđa i vina svaku promjenu podataka prijavio u propisanom roku; 9) da li proizvođač vina ispunjava uvjete iz člana 30. ovog zakona; 10) da li se u proizvodnji mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina koriste samo dozvoljeni enološki postupci i enološka sredstva, te da li je kvalitet mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina u skladu sa ovim zakonom; 11) da li se njega i obogaćivanje masulja, mošta i vina vrši u skladu sa članom 31. ovog zakona; 12) da li se vinarijska evidencija vodi u skladu sa članom 35. ovog zakona, te da li se vinarijska evidencija i prateća dokumentacija o vinarijskoj evidenciji čuva u propisanom roku; 13) da li je svaka posuda sa moštom, masuljom, vinom i drugim proizvodima od grožđa i vina u rinfuznom stanju namijenjena za proizvodnju, odležavanje i skladištenje (čuvanje) vina, odnosno drugih proizvoda od grožđa i vina označena u skladu sa članom 36. ovog zakona; 14) da li se miješanje grožđa, masulja, mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina vrši u skladu sa odredbama ovog zakona; 15) da li mošt, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina ispunjavaju propisani kvalitet u skladu sa članom 39. ovog zakona, odnosno da li je proizvođač postupio prema nalogu nadležnog inspektora ako mošt, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina ne ispunjavaju propisani kvalitet. (2) U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora pored prava da u skladu sa posebnim propisima kontrolira poslove iz stava (1), alineje od 1) do 15) ovog člana, federalni poljoprivredni inspektor ima pravo i dužnost kontrolirati: 1) da li je proizvođač vina izvršio ispitivanje kvaliteta i organoleptičko ocjenjivanje vina prije punjenja, označavanja i stavljanja u promet; 2) da li se u pogledu označavanja i imenovanja vina poštuju odredbe ovog zakona; 3) da li je vino sa geografskim porijeklom proizvedeno u skladu sa ovim zakonom; 4) da li se masulju ili moštu namijenjenom proizvodnji vina sa geografskim porijeklom doda šećer, ratifikovani mošt ili koncentrisani ratifikovani mošt u skladu sa ovim zakonom; 5) da li je organoleptičko ocjenjivanje vina sa geografskim porijeklom izvršila Komisija sastavljena od predstavnika ocjenjivača vina sa Liste ocjenjivača vina u skladu sa ovim zakonom; 6) da li proizvođač postupa u skladu sa odredbama čl. 44., 46. i 47. ovog zakona; 7) da li proizvođač vina sa geografskim porijeklom ima rješenje nadležnog organa o priznavanju oznake geografskog porijekla za to vino; 8) da li je vino sa geografskim porijeklom stavljeno u promet u skladu sa datumom navedenom u elaboratu za to vino; 9) da li je proizvođač vina i uvoznik postupio u skladu sa članom 50. ovog zakona; 10) da li svaku pošiljku grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina pri izvozu prati certifikat Zavoda i saglasnost Federalnog ministarstva. (3) U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora kantonalni tržni inspektor ima pravo i dužnost kontrolirati: 1) da li je vino u prometu, odnosno koje je namijenjeno krajnjem potrošaču u originalnom pakiranju propisanog kvaliteta, te da lije originalno pakiranje vina punjeno u propisanu ambalažu i označeno na propisan način; 2) da li vino koje je u prometu u rinfuznom stanju uz otpremnicu ima dokaz o ispitanom i utvrđenom kvalitetu; 3) da li se vino stavlja u promet u skladu sa odredbama člana 52. ovog zakona; 4) da li transport grožđa, mošta, vina u prometu prate dokumenti iz člana 54. stav (1) ovog zakona; 5) da li proizvođač vina kupuje i prodaje vino i druge proizvode od grožđa i vina od drugog proizvođača u rinfuznom stanju isključivo radi daljnje prerade; 6) da li se grožđe, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina prevoze, skladište i prodaju na načii koji osigurava očuvanje fizičkih, hemijskih, organoleptičkih i drugih karakteristika; 7) da li je promet vina i drugih proizvoda od grožđa i vina suprotan odredbama člana 56. ovo zakona. (4) U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora pored prava da u skladu sa posebnim propisim kontrolira poslove iz stava (3) alineje od 1) do 7) ovog člana, federalni tržišni inspektor ima pravo i dužnost kontrolirati: 1) vino pri uvozu i u skladištima kod uvoznika; 2) da li su kvalitet i organoleptička ocjena vina u prometu usaglašeni sa pratećom dokumentacijom, certifikatom države izvoznice, te uvjerenjem Zavoda o kontroli kvaliteta tog vina; 3) vino na mjestima proizvodnje i u prometu u skladu sa posebnim propisima; 4) da li je uvezeno vino označeno i stavljeno u promet u skladu sa članom 57. ovog zakona; 5) da li je u promet stavljeno vino u skladu sa članom 58. ovog zakona; 6) vino i drugi proizvodi od grožđa i vina koji se uvoze i izvoze ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom. (5) Za inspekcijski nadzor i službene kontrole u ugostiteljskim objektima za primjenu odredaba čl. 52. i 53. ovog zakona, nadležna je turističko-ugostiteljska inspekcija. (6) U obavljanju poslova ispitivanja da li grožđe, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom, nadležni inspektor je ovlašten uzeti uzorke od grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, a vlasnik je obavezan dozvoliti uzimanje uzoraka bez naknade troškova za uzete uzorke. Član 64. (Ovlaštenja nadležnog inspektora) (1) U obavljanju poslova iz člana 63. st. (1) i (2) ovog zakona nadležni poljoprivredni inspektor je ovlašten: 1) zabraniti proizvodnju grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina ako za to nisu ispunjeni propisani uvjeti, odnosno ako se proizvodnja obavlja bez dokaza o ispunjenosti propisanih uvjeta; 2) naložiti otklanjanje nepravilnosti u primjeni ovog zakona i drugih propisa o vinu i drugim proizvodima od grožđa i vina u proizvodnji i odredi rok u kojem se to mora učiniti; 3) zabraniti proizvodnju vina i drugih proizvoda od grožđa i vina ako u proizvodnji zatekne nedozvoljena enološka sredstva, oduzme nedozvoljena sredstva i vino u čijoj proizvodnji su korištena ta sredstva, odnosno naložiti uništenje nedozvoljenih sredstava i vina proizvedenih na nedozvoljeni enološki postupak; 4) privremeno zabraniti da se vino i drugi proizvodi od grožđa i vina stave u promet prije nego je izvršena kontrola kvaliteta; 5) privremeno zabraniti stavljanje u promet vina za koje nije izdato rješenje za stavljanje u promet do pribavljanja odgovarajućeg rješenja. (2) U obavljanju poslova iz člana 63. st. (3) i (4) ovog zakona nadležni tržišni inspektor je ovlašten: 1) zabraniti promet vina i drugih proizvoda od grožđa i vina čiji kvalitet, ambalaža i način označavanja i deklarisanja nije u skladu sa odredbama ovog zakona; 2) naložiti otklanjanje nepravilnosti u primjeni propisa o vinu i drugim proizvodima od grožđa i vina u prometu i odredi rok u kojem se to mora učiniti; 3) zabraniti stavljanje u promet vina i druge proizvode od grožđa i vina u rinfuznom stanju ako se promet vrši suprotno odredbama ovog zakona. (3) U obavljanju poslova iz čl. 52. i 53. ovog zakona nadležni turističko-ugostiteljski inspektor je ovlašten oduzeti vino, odnosno druge proizvode od grožđa i vina koji se stavljaju u promet u ugostiteljskim objektima suprotno odredbama ovog zakona. (4) Nadležni inspektori su pored nadležnosti propisanih st. (1), (2) i (3) ovog člana ovlašteni izdati prekršajni nalog, odnosno podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka kod nadležnog suda zbog kršenja odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega, narediti druge mjere kao i poduzeti i druge radnje u skladu sa ovim zakonom. (5) U provođenju ovlaštenja iz st. (1), (2) i (3) ovog člana nadležni inspektor je dužan poduzimati i odgovarajuće preventivne aktivnosti u cilju sprečavanja nastupanja štetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provođenju ovog zakona i drugih propisa i sa tim u vezi ima pravo upozoriti pravna i fizička lica na obaveze iz zakona ili propisa, ukazati na štetne posljedice koje mogu nastati i predložiti mjere za otklanjanje njihovih uzroka i druge mjere za koje cijeni da su potrebne. Fizička i pravna lica su dužna postupiti prema datim preventivnim mjerama nadležnog inspektora. (6) U provođenju ovlaštenja iz st. (1), (2) i (3) ovog člana nadležni inspektor donosi rješenje. Član 65. (Nadležnost za rješavanje žalbi) (1) Na rješenje inspektora može se izjaviti žalba u skladu sa posebnim propisima nadležnom organu u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja. (2) Žalba na rješenje nadležnog inspektora odlaže izvršenje rješenja, osim u hitnim slučajevima ako bi neizvršenjem rješenja bio ugrožen opći interes, životi i zdravlje ljudi, odnosno ako bi time nastupila znatna materijalna šteta ili je potrebno hitno poduzimanje mjera. Član 66. (Troškovi prilikom oduzimanja, čuvanja i uništavanja vina i drugih proizvoda od grožđa i vina) (1) Troškovi koji nastaju prilikom prijevoza, oduzimanja, čuvanja i uništavanja vina i drugih proizvoda od grožđa i vina i posuda, padaju na teret lica od kojih su vino i drugih proizvodi grožđa i vina oduzeti. (2) Oduzeto vino i drugi proizvodi se skladište, čuvaju ili uništavaju u skladu sa posebnim propisima osim u slučajevima kada je posebnim propisom određen drugačiji postupak. Član 67. (Ispitivanje kvaliteta uzoraka i troškovi ispitivanja) (1) Nadležni inspektor dužan je o rezultatu analize obavijestiti vlasnika proizvoda od kojeg je uzet uzorak u roku od tri dana od dana primljene obavijesti o rezultatu analize. (2) Troškove ispitivanja vina iz uvoza koje je obavezno izvršiti prije puštanja u promet snosi uvoznik. (3) Troškove ispitivanja vina koje se nalazi u prometu snosi vlasnik uzorka u slučajevima kada se utvrdi da vino ne ispunjava propisane uvjete. (4) Zahtjev za superanalizu podnosi se u roku od tri dana od dana obavještenja o rezultatu analize. Nalaz superanalize je konačan. (5) Ako se u roku iz stava (4) ovog člana ne podnese zahtjev za superanalizu smatra se da je stranka saglasna sa rezultatom prve analize. (6) Troškove superanalize snosi vlasnik uzorka u slučajevima kada se potvrde rezultati prve analize. (7) Ukoliko stranka zahtijeva ispitivanje i utvrđivanje kvaliteta vina, bez obzira na rezultat analize, odnosno superanalize - stranka snosi troškove. (8) Troškovi analiza nadomiruju se iz budžetskih sredstava nadležnog organa prema odredbama ovog zakona i drugih važećih propisa. X. KAZNENE ODREDBE Član 68. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice ako: a) u prostorijama u kojima se proizvodi vino drži sredstva suprotno odredbi člana 5. stav (3) ovog zakona; b) proizvodi vino od uvezenog grožđa, masulja, odnosno mošta član 5. stav (4); c) vrhunskom vinu doda šećer, koncentrisani mošt ili bilo koju drugu slatku supstancu član 5. stav (5); d) koristi etil alkohol u proizvodnji vina član 5. stav (6); e) prije punjenja, označavanja i stavljanja u promet vina i drugih proizvoda od grožđa i vina nije obavio ispitivanje njihovog kvaliteta i organoleptičko ocjenjivanje član 18. stav (1); f) stavi vino i druge proizvode od grožđa i vina u promet suprotno odredbama člana 18. st. (4) i (5) ovog zakona; g) ne posluje u skladu sa odredbama ovog zakona (Zavod i ovlaštena pravna lica); h) ne pakira i ne označava vino u skladu sa članom 21. ovog zakona; i) obavlja proizvodnju grožđa, a nije upisan u Vinogradarski registar član 25.; j) vrši doslađivanje masulja i mošta suprotno odredbama člana 31. stav (3) ovog zakona; k) povećava ili smanjuje kiselost u proizvodnji vrhunskih vina član 31. stav (5); l) obavlja proizvodnju mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina, a nije upisan u Vinarski registar član 32.; m) obogaćivanje mošta i vina, te doslađivanje masulja i mošta ne vrši prema odobrenju ovlaštene institucije; n) vino sa geografskim porijeklom proizvodi suprotno odredbama ovog zakona; o) moštu ili masulju namijenjenom proizvodnji vina sa geografskim porijeklom dodaje šećer, ratifikovani mošt ili koncentrisani ratifikovani mošt suprotno odredbama ovog zakona; p) stavi u promet vino sa geografskim porijeklom a organoleptičko ocjenjivanje nije obavila Komisija sastavljena od predstavnika ocjenjivača vina sa Liste ocjenjivača vina u skladu sa ovim zakonom; r) proizvodi vino sa geografskim porijeklom bez prethodno pribavljenog rješenja Federalnog ministarstva o priznavanju oznake geografskog porijekla za to vino član 44.; s) koristi oznaku geografskog porijekla suprotno odredbama člana 47. ovog zakona; t) stavi u promet vino sa geografskim porijeklom, a koje nije u skladu sa datumom koji naveden u elaboratu za to vino; u) stavi u promet vino bez prethodno pribavljenog rješenja iz člana 52. stav (6) tač. a) i b) ovog zakona; v) vrši promjene na vinu nakon izdavanja rješenja za stavljanje u promet; z) uveze ili stavlja u promet vino i druge proizvode od grožđa i vina suprotno odredbama čl. 57. i 58. ovog zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčano kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM te fizičko lice u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM. Član 69. (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice ako: a) proizvede vina iz čl. 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 15., 16. i 17. ovog zakona suprotno uslovima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; b) grožđe u vinogradu ne proizvodi od dozvoljenih i preporučenih sorti vinove loze, broja čokota i prinosa po čokotu, sadržaja šećera u grožđu, te ne ispunjava uvjete za proizvodnju grožđa u skladu sa odredbama ovog zakona; c) ne posjeduje proizvođačku specifikaciju iz člana 8. stav (3) ovog zakona; d) do određenog roka ne prijavi količinu berbe grožđa u skladu sa odredbama člana 23. ove zakona; e) ne dostavlja podatke u skladu sa odredbama ovog zakona član 24. stav (5); član 25. s (5) i (6); član 27. stav (3); član 30. stav (5); član 32. stav (5); član 33. stav (1) i član 34. stav (3); f) ne prijavi promjenu podataka nadležnom organu u roku od sedam dana od dana nastale promjene član 25. stav (6); g) u proizvodnji mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina ne koristi samo dozvoljene enološke postupke i enološka sredstva, te kvalitet mošta, vina i drugih proizvoda o grožđa i vina u skladu sa ovim zakonom; h) u proizvodnji mošta i vina upotrijebi sredstva koja nisu dozvoljena i enološki čista ili s štetna za ljudsko zdravlje (član 31. stav (1)); i) ne vodi Vinarijsku evidenciju, odnosno prateću dokumentaciju o Vinarijskoj evidenciji ne čuva u propisanom roku (član 35.); j) posude sa moštom, masuljom, vinom i drugim proizvodima od grožđa i vina u rinfuznor stanju namijenjenim za proizvodnju, odležavanje i skladištenje (čuvanje) vina, odnosno drugih proizvoda od grožđa i vina ne označava u skladu sa članom 36. ovog zakona; k) vrši miješanje grožđa, masulja, mošta, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina suprotno odredbama ovog zakona (član 37.); l) mošt, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina ne ispunjavaju propisani kvalitet u skladu sa članom 39. ovog zakona, odnosno proizvođač ne postupi prema nalogu nadležnog inspektora ako mošt, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina ne ispunjavaju propisani kvalitet; m) vino u prometu koje se nudi krajnjem potrošaču nije u originalnom pakiranju i propisanog kvaliteta, odnosno originalno pakiranje vina nije punjeno u propisanu ambalažu i označeno na propisan način; n) u prodavnicama, ugostiteljskim i drugim objektima u kojima se vrši promet robe na malo drži ili prodaje vino suprotno odredbama čl. 52. i 53. ovog zakona; o) pri prijevozu grožđe, mošt i vino u prometu ne prate dokumenti u skladu sa članom 54. stav (1) ovog zakona; p) kupuje i prodaje vino i druge proizvode od grožđa i vina od drugog proizvođača u rinfuznom stanju kao sirovinu isključivo za daljnju doradu i proizvodnju, a nema osiguran dokaz o ispitanom i utvrđenom kvalitetu tog vina i drugih proizvoda od grožđa i vina (član 54. stav (2) ovog zakona); r) prijevoz, skladištenje i prodaju grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina ne obavlja na način kojim se osigurava očuvanje fizičkih, hemijskih, organoleptičkih i drugih karakteristika; s) uvezeno vino u rinfuznom stanju stavi u promet za neposrednu ljudsku upotrebu suprotno odredbama ovog zakona; t) grožđe, vino i druge proizvode od grožđa i vina koji se uvoze radi prerade, daljnje proizvodnje, odnosno prodaje prema kvalitetu i označavanju ne ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom, odnosno ne prati ih certifikat ovlaštene institucije države izvoznice i ne posjeduju certifikat o kvalitetu izdat od ovlaštene institucije; u) grožđe, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina koji se uvoze, odnosno grožđe, vino i drugi proizvodi od grožđa i vina namijenjeni izvozu ne ispunjavaju uvjete propisane ovim zakonom (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM te fizičko lice u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM. Član 70. (1) Za prekršaje iz čl. 68. stav (1) i 69. stav (1) ovog zakona pravnom i fizičkom licu može se izreći i prekršajna sankcija oduzimanja predmeta upotrijebljeni za izvršenje prekršaja ili su pribavljeni ili su nastali izvršenim prekršajem. XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 71. (Rok za usklađivanje) (1) Proizvođači grožđa i vina dužni su svoje poslovanje uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Proizvođači koji do dana stupanja na snagu ovog zakona proizvode vino sa geografskim porijeklom u okviru drugog vinogradarskog područja u odnosu na vinogradarsko područje gdje se proizvodi grožđe namijenjeno proizvodnji tog vina, mogu takva vina označavati sa priznatom oznakom geografskog porijekla tog vinogradarskog područja do 2020. godine. (3) Proizvođači koji do dana stupanja na snagu ovog zakona puštaju u promet vino sa rješenjem o priznavanju geografskog porijekla izdatog na osnovu ranijih propisa - u roku od godinu dana dužni su podnijeti zahtjev za izdavanje novog rješenja od Federalnog ministarstva. Član 72. (1) Do donošenja pravilnika iz člana 19. stav (5) ovog zakona poslove kontrole kvaliteta vina obavljat će i Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo. (2) Do donošenja pravilnika iz člana 20. stav (5) ovog zakona poslove vezane za organoleptičko ocjenjivanje vina sa geografskim porijeklom obavljat će Federalni agromediteranski zavod Mostar. Član 73. (Primjena važećih propisa) (1) Za sva pitanja koja nisu detaljno detifinirana ovim zakonom, a radi provođenja jedinstvenog sistema u Bosni i Hercegovini u vezi sa proizvodnjom, uvozom i prometom grožđa, vina i drudih proizvoda od grožđa i vina primjenjuje se Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina ("Službeni glasnik BiH", broj 25/08). (2) Do donošenja podzakonskih akata na osnovu ovog zakona ostaju na snazi propisi doneseni na osnovu Zakona o vinu i rakiji ("Službeni list SRBiH", br. 26/89 i 29/90). Član 74. (Donošenje propisa) (1) Federalno ministarstvo u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona donijet će sljedeće podzakonske akte: - pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene institucije u pogledu tehničke i kadrovske opremljenosti; - pravilnik o kvalitetu vina; - pravilnik o načinu pakiranja, označavanja i imenovanja vina i drugih proizvoda od grožđa i vina; - pravilnik o sadržaju i načinu vođenja vinogradarskog katastra; - pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Vinogradarskog i Vinarskog registra; - pravilnik o uvjetima koje trebaju ispunjavati proizvođači vina za obavljanje te djelatnosti; - pravilnik o načinu obilježavanja posuda u vinariji i sadržaju i način vođenja vinarijske evidencije; - pravilnik o uvjetima prometa, prijevoza i skladištenja grožđa, vina i drugih proizvoda; - pravilnik o postupcima i metodama organoleptičkog ocjenjivanja vina. (2) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona rješenjem utvrditi listu ocjenjivača vina propisanu članom 20. stav (2) ovog Zakona. Član 75. (Stupanje na snagu Zakona) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinam Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Prof. Karolina Pavlović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Dr. Denis Zvizdić, s
Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 37/12 03.05.2012 zdravstvo,evidencije Godina XIX - Broj 37 Četvrtak, 3. 5. 2012. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 734 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV.) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O EVIDENCIJAMA U OBLASTI ZDRAVSTVA Proglašava se Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 28.12.2011. godine i na sjednici Doma naroda od 07.03.2012. godine. Broj 01-02-369/12 13. aprila 2012. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV.) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim ZAKON O EVIDENCIJAMA U OBLASTI ZDRAVSTVA I. OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim zakonom uređuju se: vrste, sadržaj i postupak vođenja evidencija u oblasti zdravstva (u daljnjem tekstu: evidencije); način prikupljanja, obrada, korištenje, zaštita i čuvanje podataka iz evidencija, kao i sadržaj osnovne medicinske dokumentacije u oblasti zdravstva koja predstavlja izvor podataka za izradu evidencija. Član 2. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: 1. zdravstveno-statistička istraživanja – sistem prikupljanja i obrade podataka u sistemu zdravstvene zaštite upotrebom jedinstvenih statističkih standarda i metodologija u skladu sa Zakonom o statistici u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 63/03 i 9/09); 2. medicinska dokumentacija podrazumijeva struktuirane zapise kojim se potkrijepljuju određene tvrdnje prikupljene i osigurane u postupku provođenja zdravstvene zaštite; 3. izvještaj predstavlja grupisane podatke prema unaprijed utvrđenoj metodologiji o utvrđenoj bolesti ili stanju i provedenim aktivnostima u oblasti zdravstvene zaštite; 4. registar predstavlja longitudinalnu i kontinuiranu zbirku podataka, koji je definiran i organiziran sistem za sakupljanje, čuvanje, obradu, analizu i korištenje podataka o određenoj bolesti, grupi bolesti i drugog stanja vezanog uz zdravlje na nivou cijele populacije ili sistem za sakupljanje, čuvanje, obradu, analizu i korištenje podataka iz zdravstvenog sistema o kadrovskim i drugim kapacitetima u sektoru zdravstva. Član 3. Evidencije predstavljaju skupove podataka sa preciznim definicijama koje služe kao izvor podataka za statistička istraživanja u oblasti zdravstva od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) i koriste se za praćenje i proučavanje zdravstvenog stanja stanovništva, planiranje i programiranje zdravstvene zaštite, vođenje zdravstvene politike, provođenje statističkih i naučnih istraživanja, informiranje javnosti, izvršavanje međunarodnih obaveza u oblasti zdravstva i za druge službene svrhe. Podatke sadržane u evidencijama mogu koristiti i pojedinci na koje se ti podaci odnose radi ostvarivanja svojih prava u skladu sa posebnim zakonima. Član 4. Vođenje evidencija zasniva se na principima relevantnosti, nepristrasnosti, pouzdanosti, pravomoćnosti, racionalnosti, konzistentnosti i povjerljivosti koji podrazumijevaju da: a) svaki definirani podatak mora zadovoljiti jasno postavljene uvjete koji se odnose na osiguranje svrhe od značaja za zdravlje stanovništva i zdravstvenog sistema; Broj 37 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 3. 5. 2012. b) se na objektivan način određuju definicije i metode prikupljanja, obrade i korištenja podataka; c) se određivanje metoda i postupaka vezanih uz prikupljanje, obradu i korištenje podataka vrši na osnovu profesionalnih standarda, naučnih metoda i principa tako da rezultati dobijeni vođenjem zbirki podataka u potpunosti odražavaju zdravstveno stanje stanovništva; d) se vođenje evidencija vrši u propisanim rokovima; e) se optimalno koriste svi resursi vodeći računa o obimu posla i troškovima za vođenje evidencija. Član 5. Radi osiguranja jedinstvenog sistema statističkih istraživanja pri vođenju evidencije primjenjuju se jedinstveni metodološki principi, statistički standardi (definicije, klasifikacije, nomenklature) i standardni postupci za oblikovanje i slanje izvještaja koje propisuje Federalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), na prijedlog Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federalni zavod za javno zdravstvo) za evidencije iz oblasti zdravstvene zaštite, odnosno na prijedlog Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja) za evidencije iz oblasti zdravstvenog osiguranja. Član 6. Zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse kao i druga pravna i fizička lica koja u okviru svoje djelatnosti obavljaju poslove iz oblasti zdravstva dužni su voditi evidencije u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona, kao i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/10). Subjekti iz stava 1. ovog člana smatraju se izvještajnim jedinicama koje su dužne voditi evidencije u pisanoj i elektronskoj formi i u propisanim rokovima dostavljati individualne, zbirne i periodične izvještaje nadležnom zavodu za javno zdravstvo, kao i drugim institucijama na način propisan Programom provođenja statističkih istraživanja od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine, kao i Planom provođenja statističkih istraživanja od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine za budžetsku godinu (u daljnjem tekstu: Plan i Program statističkih istraživanja od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine) u skladu sa Zakonom o statistici u Federaciji Bosne i Hercegovine. Subjekti iz stava 1. ovog člana dužni su voditi i evidencije iz oblasti zdravstvenog osiguranja i dostavljati ih nadležnom zavodu za zdravstveno osiguranje u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona, kao i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zdravstvenom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11). Član 7. Evidencija se vodi upisivanjem podataka u osnovnu medicinsku dokumentaciju (individualni karton, registar, knjiga, historija bolesti, elektronski zapisi podataka i dr.) i druga sredstva za vođenje evidencije određena posebnim propisom koji proističe iz ovog zakona. Vođenje medicinske dokumentacije i unos podataka u medicinsku dokumentaciju isključivo obavljaju zdravstveni radnici, zdravstveni saradnici kao i druga fizička lica koja u okviru svoje djelatnosti obavljaju poslove iz oblasti zdravstva u skladu sa zakonom. Vođenje evidencije u oblasti zdravstva u smislu ovog zakona sastavni je dio stručnog medicinskog rada zdravstvenih ustanova, nosilaca privatne prakse i drugih pravnih i fizičkih lica koja u okviru svoje djelatnosti obavljaju poslove iz oblasti zdravstva. II. VRSTE, SADRŽAJ I NAČIN VOĐENJA EVIDENCIJA Član 8. U oblasti zdravstva ustanovljavaju se sljedeće evidencije: 1. o stanju i mjerama zaštite života i zdravlja ljudi u životnoj okolini; 2. o zdravstvenoj ispravnosti hrane i predmeta opće upotrebe; 3. o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, vode za dijalizu, ljekovitih voda i voda sportsko-rekreativnih bazena; 4. o posjetama i vrsti pruženih zdravstvenih usluga; 5. o utvrđenim bolestima, stanjima i povredama; 6. o preventivnim, sistematskim i periodičnim zdravstvenim pregledima stanovništva; 7. o bolestima od većeg socijalno-medicinskog značaja; 8. o zaraznim bolestima; 9. o imunizaciji protiv zaraznih bolesti; 10. o poduzetim mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije; 11. o porođajima; 12. o prekidima trudnoće; 13. o djelatnostima u vezi sa planiranjem porodice; 14. o radnim mjestima sa posebnim uvjetima rada; 15. o profesionalnim bolestima; 16. o povredama na radu; 17. o povredama u saobraćaju; 18. o prometu i potrošnji lijekova i medicinskih sredstava; 19. o prikupljanju, testiranju, preradi, čuvanju, distribuciji, izdavanju i upotrebi ljudske krvi i krvnih sastojaka; 20. u oblasti transplantacije organa, tkiva i ćelija u svrhu liječenja; 21. o prijemu i izdavanju opojnih droga; 22. o liječenim ovisnicima o psihoaktivnim supstancama (opojne droge, alkoholizam); 23. o izvršenim obdukcijama; 24. o kadrovskoj strukturi u zdravstvenim ustanovama i privatnim praksama; 25. o medicinskoj opremi; 26. u oblasti zdravstvenog osiguranja. Federalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: ministar), a na prijedlog Federalnog zavoda za javno zdravstvo i Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, komora iz oblasti zdravstva, stručnih udruženja zdravstvenih radnika i nadležnih institucija, donosi pravilnik za uvođenje i drugih evidencija naročito ako to nalažu obaveze preuzete posebnim zakonima, odnosno obaveze u skladu sa međunarodnim konvencijama ili sporazumima. Član 9. Evidencija o stanju i mjerama zaštite života i zdravlja ljudi u životnoj okolini obavezno sadrži sljedeće podatke: a) izvor, uzrok i mjesto zagađenja životne okoline, b) datum pregleda, c) vrstu i količinu bioloških, hemijskih, fizičkih i drugih štetnih materija koje se ispuštaju iz izvora zagađenja, d) stepen zagađenosti iz izvora zagađenja, e) posljedice zagađenosti zraka, voda i zemljišta za zdravlje ili život ljudi, f) vrste mjera poduzetih za zaštitu života i zdravlja ljudi od izvora zagađenja, odnosno dekontaminaciju Četvrtak, 3. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 37 - Strana 3 zraka, voda, zemljišta i ljudske, odnosno stočne hrane od izvora zagađenja. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužni su voditi organi uprave svih nivoa vlasti nadležni za zaštitu života i zdravlja ljudi od štetnih faktora u životnoj okolini, zdravstvene ustanove i druge ustanove, kao pravna i fizička lica koja se u okviru svoje djelatnosti bave djelatnošću zaštite zraka, vode, zemljišta, zaštite od jonizirajućih zračenja i drugih štetnih materija, pojava i uzročnika koji ugrožavaju zdravlje ili život ljudi. Član 10. Evidencija o zdravstvenoj ispravnosti hrane i predmeta opće upotrebe obavezno sadrži sljedeće podatke: a) datum izvršene analize, b) vrstu hrane, odnosno predmeta opće upotrebe koji se analizira, c) naziv i sjedište proizvođača, drugog pravnog ili fizičkog lica čiji se uzorci analiziraju, d) vrstu izvršenih analiza i njihove rezultate. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi javnozdravstvene ustanove, kao i pravna i fizička lica koja u okviru svoje djelatnosti vrše laboratorijske i druge analize radi utvrđivanja zdravstvene ispravnosti hrane, odnosno predmeta opće upotrebe. Član 11. Evidencija o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, vode za dijalizu, ljekovitih voda i voda sportsko-rekreativnih bazena obavezno sadrži sljedeće podatke: a) datum izvršene analize, b) fizičko-hemijske karakteristike voda na mjestima vodozahvata, sanitarno-higijensko stanje vodozahvatnog objekta, c) naziv i sjedište privrednog društva, odnosno pravnog ili fizičkog lica koje je vlasnik vodnog objekta, d) vrste izvršenih ispitivanja (mikrobiološka, hemijska i radiološka), e) rezultate ispitivanja. Izuzetno od stava 1. ovog člana, evidencije o zdravstvenoj ispravnosti vode za dijalizu vode se u skladu sa propisom kojim se bliže utvrđuju uvjeti zdravstvene ispravnosti vode za dijalizu koji donosi ministar na osnovu Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Evidencije iz stava 1. ovog člana dužne su voditi javnozdravstvene ustanove, kao i pravna i fizička lica koja u okviru svoje djelatnosti vrše laboratorijske i druge analize radi utvrđivanja zdravstvene ispravnosti vode za piće, vode za dijalizu, ljekovitih voda i voda sportsko-rekreativnih bazena. Član 12. Evidencija o posjetama i vrsti pruženih zdravstvenih usluga obavezno sadrži sljedeće podatke: a) datum posjete u zdravstvenoj ustanovi i privatnoj praksi, b) anamnezu, status, rezultate pregleda, konačnu dijagnozu, odnosno utvrđeno stanje, c) vrstu pružene usluge. Odredbe ovog člana primjenjuju se i na socijalnozdravstvene ustanove, kao i ustanove za izdržavanje kazne zatvora, koje su u okviru svoje registrirane djelatnosti dužne organizirati pružanje zdravstvene zaštite za lica smještena u ovim ustanovama. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse, socijalnozdravstvene ustanove, kao i ustanove za izdržavanje kazne zatvora. Član 13. Evidencija o utvrđenim bolestima, stanjima i povredama obavezno sadrži sljedeće podatke: a) dijagnozu, odnosno utvrđeno stanje, b) propisanu terapiju, c) komplikacije za vrijeme liječenja, d) rehabilitaciju, e) uzrok i trajanje privremene spriječenosti za rad, f) ocjenu radne sposobnosti, g) ishod liječenja. Zdravstvene ustanove koje pružaju bolničku zdravstvenu zaštitu pored podataka iz stava 1. ovog člana vode evidencije koje sadržavaju i sljedeće podatke: a) trajanje i ishod bolničkog liječenja; b) datum i vrstu izvršenih hirurških zahvata. Odredbe ovog člana primjenjuju se i na socijalnozdravstvene ustanove, kao i ustanove za izdržavanje kazne zatvora, koje su u okviru svoje registrirane djelatnosti dužne organizirati pružanje zdravstvene zaštite za lica smještena u ovim ustanovama. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse, a socijalnozdravstvene ustanove, kao i ustanove za izdržavanje kazne zatvora vode evidencije iz stava 1. ovog člana u koje ne upisuju podatke koji se odnose na uzrok i trajanje privremene spriječenosti za rad, kao i ocjenu radne sposobnosti. Član 14. Evidencija o preventivnim, sistematskim i periodičnim zdravstvenim pregledima stanovništva obavezno sadrži sljedeće podatke: a) datum pregleda, b) vrstu izvršenih pregleda, c) bolesti, odnosno stanja utvrđena prilikom pregleda, d) mjere poduzete u vezi sa bolesti, odnosno stanjem utvrđenim prilikom pregleda. Zdravstvene ustanove koje vrše periodične zdravstvene preglede lica koja rade na poslovima štetnim za zdravlje ili život tih lica vode evidenciju koja pored podataka iz stava 1. ovog člana sadrži i podatke o uticaju poslova koje obavlja pregledano lice na bolest utvrđenu prilikom periodičnog pregleda. Evidenciju iz st. 1. i 2. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse registrirani za obavljanje pregleda iz stava 1. ovog člana. Član 15. Evidencija o bolestima od većeg socijalno-medicinskog značaja obavezno sadrži sljedeće podatke: a) datum prijave i odjave bolesti, b) zanimanje pacijenta, c) utvrđeno oboljenje–dijagnozu i druge bolesti od značaja za osnovnu bolest, d) osnovne dijagnostičke i terapijske procedure, e) ishod liječenja. Evidenciju iz stava 1. ovog člana čine registri bolesti od većeg socijalno-medicinskog značaja. Bolestima iz stava 1. ovog člana smatraju se: maligna neoplazma, šećerna bolest, hronična bubrežna insuficijencija, hronične psihoze i kongenitalne malformacije. Na prijedlog Federalnog zavoda za javno zdravstvo, kao i zdravstvenih ustanova koje obavljaju specijalističkokonsultativnu, odnosno bolničku zdravstvenu djelatnost ministar može donijeti naredbu o vođenju i drugih registara, naročito ako to nalažu obaveze preuzete međunarodnim konvencijama ili sporazumima. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse. Broj 37 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 3. 5. 2012. Član 16. Evidencija o zaraznim bolestima obavezno sadrži sljedeće podatke: a) dijagnozu zarazne bolesti (kliničku i laboratorijsku), b) datum početka bolesti, c) kontakte oboljelog lica sa mogućim izvorima zaraze, d) kretanje oboljelog lica do utvrđivanja zarazne bolesti, e) podatke o odgovarajućoj imunizaciji oboljelog lica, f) datum podnošenja prijave o utvrđenoj zaraznoj bolesti, g) mjere preduzete za izolaciju i liječenje, h) ishod liječenja, i) datum i rezultat pregleda na kliconoštvo. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, kao i Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ("Službene novine Federacije BiH", broj 29/05). Vođenje evidencije na način propisan u stavu 1. ovog člana ne odnosi se na oboljenja okružena jakom stigmom i koja mogu biti uzrokom diskriminacije, a njihovo prijavljivanje je regulirano drugim protokolima u skladu sa propisima o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (HIV, seksualno prenosive bolesti i dr.). Član 17. Evidencija o imunizaciji protiv zaraznih bolesti sa epidemiološkim i medicinskim indikacijama obavezno sadrži sljedeće podatke: a) datum imunizacije, b) vrstu imunizacije, c) vrstu i seriju imunobiološkog preparata upotrijebljenog za imunizaciju i naziv proizvođača tog sredstva, d) upotrijebljenu dozu sredstva utrošenog za imunizaciju (količina upotrijebljenog imunobiološkog sredstva), e) razlog zbog kojeg nije izvršena imunizacija, f) komplikacije od imunizacije. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, kao i Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Član 18. Evidencija o poduzetim mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije obavezno sadrži sljedeće podatke: a) naziv izvođača, b) mjesto i vrijeme izvođenja, c) vrstu korištenih sredstava, d) količinu utrošenih sredstava. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi javnozdravstvene ustanove, privredna društva, odnosno fizička lica – obrtnici koji u okviru svoje djelatnosti obavljaju poslove sistematske, odnosno preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Član 19. Evidencija o porođajima obavezno sadrži sljedeće podatke: a) broj ranijih porođaja i prekida trudnoće, b) zdravstveno stanje porodilje, c) porođaj, položaj ploda i broj novorođene djece, d) spol djeteta, e) dužinu i težinu djeteta, f) stanje (ocjenu) djeteta (Abgar scor), g) patološka stanja djeteta, h) trajanje boravka i stanje zdravlja porodilje i djeteta pri otpustu iz porodilišta, i) uzrok smrti porodilje ili djeteta. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi bolničke zdravstvene ustanove. Član 20. Evidencija o prekidima trudnoće obavezno sadrži sljedeće podatke: a) dob trudnice, b) sedmicu trudnoće, c) prethodni broj djece (živorođene i mrtvorođene), d) broj prethodnih prekida trudnoće, e) način prekida trudnoće, f) komplikacije u toku prekida trudnoće, g) smrtni ishod prilikom prekida trudnoće, h) sredstva korištena za sprečavanje neželjene trudnoće. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse registrirani za obavljanje prekida trudnoće. Član 21. Evidencija o djelatnostima u vezi sa planiranjem porodice sadrži podatke o uslugama koje se pružaju pojedincima i to: a) datum posjete, b) vrstu pružene usluge prilikom posjete, c) vrstu i količinu sredstava primijenjenih, odnosno propisanih za sprečavanje neželjene trudnoće, d) vrstu informativnog materijala. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse. Član 22. Evidencija o radnim mjestima sa posebnim uvjetima rada obavezno sadrži sljedeće podatke: a) naziv i sjedište privrednog društva, drugog pravnog lica ili fizičkog lica-obrtnika, b) radna mjesta sa posebnim uvjetima rada, c) izvor i uzrok štetnosti, d) atest o izvršenim pregledima i mjerenjima, e) posljedice štetnosti za život ili zdravlje ljudi, f) vrstu mjera poduzetih u higijensko-tehničkoj zaštiti, g) profesionalne bolesti i povrede na radu. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i pravna i fizička lica koja se u okviru svoje djelatnosti bave zaštitom zdravlja ljudi vezano uz radno mjesto. Član 23. Evidencija o profesionalnim bolestima obavezno sadrži sljedeće podatke: a) vrsta i priroda profesionalne bolesti, b) datum utvrđivanja profesionalne bolesti, c) težina i ishod profesionalne bolesti, d) izvor i uzrok profesionalne bolesti, h) mjere poduzete u liječenju profesionalne bolesti. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse koji se u okviru svoje djelatnosti bave zaštitom zdravlja ljudi vezano uz radno mjesto. Član 24. Evidencija o povredama na radu obavezno sadrži sljedeće podatke: a) vrsta i priroda povrede na radu, b) vrijeme i mjesto povrede na radu, c) težina i ishod povrede na radu, Četvrtak, 3. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 37 - Strana 5 d) izvor, uzrok i opis povrede na radu, e) mjere poduzete u liječenju povrede na radu. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse koji se u okviru svoje djelatnosti bave zaštitom zdravlja ljudi vezano uz radno mjesto. Član 25. Evidencija o povredama u saobraćaju obavezno sadrži sljedeće podatke: a) vrsta i priroda povrede u saobraćaju, b) vrijeme, mjesto i okolnosti nastanka povrede u saobraćaju, c) težina i ishod povrede u saobraćaju, d) izvor, uzrok i opis povrede u saobraćaju, e) mjere poduzete u liječenju povrede u saobraćaju. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse. Član 26. Evidencija o prometu i potrošnji lijekova obavezno sadrži sljedeće podatke: a) ID kod, b) šifru ATC, c) internacionalni nezaštićeni naziv lijeka, d) naziv gotovog lijeka, e) oblik, jačinu i pakovanje lijeka, f) proizvođača lijeka, g) režim izdavanja lijeka (na recept ili bez recepta), h) način finansiranja lijeka (zavod zdravstvenog osiguranja, sam pacijent, kombinirano), i) ukupno nabavljenu i izdatu količinu gotovog lijeka izraženu brojem kutija, j) ukupan iznos izražen u KM za svaki gotov lijek prema veleprodajnim cijenama, k) mjesto isporuke gotovog lijeka (apoteka zdravstvena ustanova, ogranak apoteke, depo, bolnička apoteka, apoteka u privatnoj praksi), l) mjesto i količinu izdavanja gotovog lijeka (apoteke izdaju pacijentima i zdravstvenim ustanovama, bolničke apoteke odjelima i klinikama), m) i druge podatke utvrđene posebnim propisom koji donosi ministar. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi apoteke zdravstvene ustanove, bolničke apoteke i apoteke u privatnoj praksi. ID označavanje lijekova u svrhu vođenja evidencija o prometu i potrošnji lijekova iz člana 26. stav 1. tačka a) bliže se uređuje posebnim propisom ministra. Evidencija o prometu i potrošnji medicinskih sredstava obavezno sadrži sljedeće podatke: a) naziv medicinskog sredstva, b) deklarisanu namjenu medicinskog sredstva, c) pakovanje (veličina, dimenzija sa svim varijacijama), d) klasu medicinskog sredstva (klasa I, IIa, IIb, III), e) kategoriju medicinskog sredstva, f) prirodu proizvoda (neinvanzivna, invanzivna, aktivna), g) kataloški broj, h) proizvođača medicinskog sredstva, i) režim izdavanja (uz recept ili bez recepta), j) način finansiranja (zavod zdravstvenog osiguranja, sam pacijent, kombinirano), k) ukupno nabavljenu i izdatu količinu medicinskog sredstva, l) ukupan iznos izražen u KM za svako medicinsko sredstvo prema veleprodajnim cijenama, m) mjesto isporuke medicinskog sredstva (apoteka zdravstvena ustanova, ogranak apoteke, depo, bolnička apoteka, apoteka u privatnoj praksi), n) mjesto i količinu izdatog medicinskog sredstva, o) i druge podatke utvrđene posebnim propisom koji donosi ministar. Evidenciju iz stava 4. ovog člana dužne su voditi apoteke zdravstvene ustanove, bolničke apoteke, apoteke u privatnoj praksi i specijalizirane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Član 27. Evidencija o prikupljanju, testiranju, preradi, čuvanju, distribuciji, izdavanju i upotrebi ljudske krvi i krvnih sastojaka vodi se u skladu sa Zakonom o krvi i krvnim sastojcima ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/10). Član 28. Evidencija u oblasti transplantacije organa i tkiva u svrhu liječenja vodi se u skladu sa Zakonom o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/09). Član 29. Evidencija o prijemu i izdavanju opojnih droga vodi se u skladu sa Zakonom o apotekarskoj djelatnosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10) i Zakonom o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga ("Službeni glasnik BiH", broj 8/06). Član 30. Evidencija o liječenim ovisnicima o psihoaktivnim supstancama podrazumijeva evidencije o liječenim ovisnicima od opojnih droga i liječenim ovisnicima od alkohola. Evidencija o liječenim ovisnicima od opojnih droga obavezno sadrži sljedeće podatke: a) vrstu opojne droge koju lice uživa, b) početak (mjesec i godina) uživanja opojne droge, c) socijalne prilike ovisnika, d) propisanu terapiju, e) prethodna liječenja, f) naziv ustanove u kojoj se provodi liječenje. Evidenciju iz stava 2. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove za detoksikaciju, liječenje i rehabilitaciju ovisnika, druge ustanove, vjerske zajednice i udruženja koja se staraju ili pružaju pomoć ovisnicima u okviru djelokruga svojih redovnih aktivnosti. Evidencija o liječenim ovisnicima od alkohola obavezno sadrži sljedeće podatke: a) početak (mjesec i godina) konzumiranja alkohola, b) socijalne prilike ovisnika, c) propisanu terapiju, d) prethodna liječenja, e) naziv ustanove u kojoj se provodi liječenje. Evidenciju iz stava 4. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove za detoksikaciju, liječenje i rehabilitaciju ovisnika, druge ustanove, vjerske zajednice i udruženja koja se staraju ili pružaju pomoć ovisnicima u djelokrugu svojih redovnih aktivnosti. Član 31. Evidencija o izvršenim obdukcijama obavezno sadrži sljedeće podatke: a) kliničku dijagnozu obdukovanog lica, b) tok i nalaz obdukcije, c) konačnu dijagnozu nakon obdukcije, d) ime i prezime obducenta. Broj 37 - Strana 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 3. 5. 2012. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove koje se u okviru svoje djelatnosti bave obdukcijom u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Član 32. Evidencija o kadrovskoj strukturi obavezno sadrži sljedeće podatke: a) naziv zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse, b) podatke o školskoj spremi i stručnom profilu uposlenog kadra, c) podatke o specijalizacijama i subspecijalizacijama uposlenog kadra. Evidenciju iz stava 1. ovog člana čini registar zdravstvenih radnika. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse. Član 33. Evidencija o medicinskoj opremi obavezno sadrži sljedeće podatke: a) naziv zdravstvene ustanove, odnosno privatne prakse, b) vrstu i količinu medicinske opreme (oprema prema propisanoj specifikaciji), c) godinu proizvodnje medicinske opreme, d) naznačenje atesta proizvođača medicinske opreme, e) broj i datum dozvole za korištenje novih zdravstvenih tehnologija izdatih od Ministarstva, ako medicinska oprema predstavlja uvođenje novih zdravstvenih tehnologija u smislu odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Evidenciju iz stava 1. ovog člana čini registar medicinske opreme. Evidenciju iz stava 1. ovog člana dužne su voditi zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse. Član 34. Evidencije u oblasti zdravstvenog osiguranja podrazumijevaju evidencije koje vode zdravstvene ustanove, privatne prakse, zavodi zdravstvenog osiguranja u Federaciji, te druga pravna i fizička lica u okviru obavljanja svoje djelatnosti obavljaju i poslove u vezi sa zdravstvenim osiguranjem u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Evidencije iz stava 1. ovog člana obuhvataju: a) ukupan broj stanovništva, b) pregled osiguranih lica po kategorijama osiguranja, c) pregled neosiguranih lica, d) pregled potrošnje po osiguranom licu iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, e) pregled potrošnje po stanovniku iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, f) potrošnju za zdravstvenu zaštitu po namjenama i to prema nivoima zdravstvene zaštite, g) potrošnju za lijekove i ortopedska pomagala prema izdatim receptima, h) pregled ukupno ostvarenih prihoda u sektoru zdravstva iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, drugih vidova zdravstvenog osiguranja, kao i iz drugih izvora u skladu sa posebnim zakonom, i) pregled ukupnih rashoda u sektoru zdravstva iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, drugih vidova zdravstvenog osiguranja, kao i iz drugih izvora u skladu sa posebnim zakonom, j) pregled privemene spriječenosti za rad do 42 dana i više od 42 dana. Na prijedlog Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja ministar pravilnikom utvrđuje sadržaj i način vođenja evidencija iz stava 2. ovog člana, kao i rokove za dostavljanje izvještaja iz evidencija nadležnim organima u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Član 35. Upisivanje podataka u evidencije utvrđene ovim zakonom obavlja se odmah nakon saznanja relevantnih činjenica uvažavajući propisani tehnološki proces rada. Član 36. Evidencije iz člana 8. ovog zakona razvrstavaju se, po pravilu, prema spolu u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova ("Službeni glasnik BiH", broj 16/03). Član 37. Oblik, sadržaj i način vođenja evidencija, kao i druga pitanja od značaja za vođenje evidencija bliže se uređuju pravilnikom ministra. III. OSNOVNA MEDICINSKA DOKUMENTACIJA I OBRASCI ZA VOĐENJE EVIDENCIJA Član 38. U oblasti zdravstva ustanovljava se osnovna medicinska dokumentacija. Osnovna medicinska dokumentacija koju koriste zdravstvene ustanove, nosioci privatne prakse, zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici prilikom pružanja zdravstvene zaštite predstavlja osnovni izvor podataka za evidencije i osnov je za upis određenih činjenica u evidencije utvrđene ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. Medicinska dokumentacija iz stava 1. ovog člana vodi se u pisanoj i elektronskoj formi. Član 39. Osnovna medicinska dokumentacija sadrži podatke o: a) pojedincu (JMBG, prezime, ime, ime roditelja, bračno stanje, obrazovanje, zanimanje, adresa stalnog prebivališta, općina, zaposlenje, osiguranje, datum smrti), b) zdravstvenoj zaštiti (datum posjete, lična, socijalna i porodična anamneza, dijagnoza i prognoza bolesti, terapija i druge poduzete medicinske mjere, pacijentov pristanak na predloženu medicinsku mjeru, dostavljene pisane informacije o pacijentovom stanju, plan zdravstvene njege, planirane posjete, upućivanje u druge zdravstvene ustanove, razlog privremene spriječenosti za rad, uzrok smrti, identifikacija doktora medicine i dr.), c) njezi i drugim pridruženim aktivnostima (njega, ishrana i sl.), d) druge podatke o zdravstvenoj zaštiti (nalazi, izjave, mišljenja i druga dokumenta). Podaci iz medicinske dokumentacije spadaju u lične podatke o pacijentu i predstavljaju službenu tajnu. Osnovna medicinska dokumentacija je izvor podataka za pripremu zbirnih izvještaja utvrđenih ovim zakonom, a koji ne smiju sadržavati podatke o pojedincu iz tačke a) stav 1. ovog člana. Član 40. Unos podataka u medicinsku dokumentaciju iz člana 39. ovog zakona vrši se na osnovu rezultata pregleda, uvida u javne i druge isprave pacijenta ili izjave pacijenta čiji se podaci unose u medicinsku dokumentaciju. U slučaju da se podaci ne mogu unijeti u medicinsku dokumentaciju na način propisan u stavu 1. ovog člana, unos se vrši na osnovu potpisane izjave pacijenta, odnosno fizičkog lica u pratnji pacijenta od koga se uzimaju navedeni podaci. Za tačnost podataka datih izjavom iz stava 2. ovog člana odgovorno je lice koje je dalo izjavu. Četvrtak, 3. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 37 - Strana 7 Član 41. Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici svojim potpisom potvrđuju navode i rezultate pregleda, odnosno drugih zdravstvenih usluga ili medicinskih mjera koje se evidentiraju u osnovnu medicinsku dokumentaciju. Za tačnost, potpunost i pravovremenost unijetih podataka u medicinsku dokumentaciju, odgovoran je zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik koji vrši unos podataka. Član 42. U oblasti zdravstva ustanovljava se sljedeća osnovna medicinska dokumentacija: a) zdravstveni karton pacijenta, b) karton obavezne imunizacije, c) protokol bolesnika, d) matična knjiga lica smještenih u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi, e) historija bolesti, f) temperaturno-terapijsko-dijetetska lista, g) lista anestezije, h) otpusno pismo, i) lista kliničkog puta pacijenta, j) karton zdravstvene njege, k) karton polivalentne patronažne zdravstvene njege, l) karton akušerske zdravstvene njege, m) knjige: - knjiga evidencija zaraznih bolesti, - knjiga evidencije o proizvodnji, prometu ili potrošnji opojnih droga, - knjiga evidencije o potrošnji opojnih droga u zdravstvenim ustanovama, - knjiga evidencije o sterilizaciji. Oblik i sadržaj dokumentacije iz stava 1. ovog člana bliže se uređuje pravilnikom ministra. O radu djelatnosti hitne medicinske pomoći vodi se posebna medicinska dokumentacija u skladu sa propisom o bližim uvjetima, organizaciji i načinu rada hitne medicinske pomoći koji donosi federalni ministar zdravstva na osnovu Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Član 43. Zdravstveni karton pacijenta je osnovna medicinska dokumentacija koja se otvara za svakog pacijenta prilikom prve posjete zdravstvenoj ustanovi primarnog nivoa zdravstvene zaštite, odnosno privatnoj praksi. Zdravstveni karton iz stava 1. ovog člana prati svakog pacijenta tokom cijelog života, a u slučaju promjene doktora medicine, zdravstvene ustanove ili mjesta stanovanja zdravstveni karton ili prijepis podataka iz zdravstvenog kartona obavezno se dostavlja novoj zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi u kojoj pacijent ostvaruje prava na zdravstvenu zaštitu. Podatke u zdravstveni karton unosi isključivo ovlašteni doktor medicine. Odredbe ovog člana primjenjuju se i na stomatološki karton pacijenta koji popunjava ovlašteni doktor stomatologije u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi. Član 44. Karton obavezne imunizacije je osnovna medicinska dokumentacija koja se otvara za djecu koja se obavezno vakcinišu u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kao i programom obaveznih imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti. Karton iz stava 1. ovog člana otvara se prilikom aplikacije prve vakcine djetetu. Karton iz stava 1. ovog člana prati dijete do 18. godine života, odnosno do potpune provedbe programa obaveznih imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti. Član 45. Protokol bolesnika je osnovna medicinska dokumentacija koja se ustanovljava u zdravstvenim ustanovama i kod nosioca privatne prakse kod pružanja zdravstvenih usluga i poduzimanja medicinskih mjera kada se za pacijenta ne otvara zdravstveni karton i to: a) za korisnike koji zdravstvenu uslugu traže u mjestima koja nisu njihova mjesta prebivališta (protokol prolaznika), b) prilikom pružanja medicinskih intervencija pacijentima u zdravstvenim ustanovama (davanje injekcije, previjanje, mala hirurgija i dr.) (protokol intervencija), c) u hitnoj medicinskoj pomoći, d) u specijalističko-konsultativnim službama, e) u dijagnostičkim službama, f) u svim bolnicama i stacionarima za primljene ležeće bolesnike, g) prilikom kućnih posjeta zdravstvenih radnika, h) u slučaju pregleda lica u svrhu izdavanja liječničkih uvjerenja, i) prilikom operativnih zahvata pacijenata. Ovlašteni doktor medicine dužan je u protokol unijeti podatke o utvrđenoj dijagnozi, propisanu terapiju i podatke o upućivanju pacijenta na dijagnostičku pretragu i/ili stacionarno bolničko liječenje. Odredbe ovog člana odnose se i na protokol bolesnika kojima je pružena stomatološka usluga i koji popunjava ovlašteni doktor stomatologije. Član 46. Matična knjiga lica smještenih u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi predstavlja osnovnu medicinsku dokumentaciju koju obavezno vode bolničke zdravstvene ustanove za pacijente koji se nalaze na liječenju, rehabilitaciji ili porođaju. Matičnu knjigu iz stava 1. ovog člana popunjavaju lica navedena u članu 7. stav 2. ovog zakona. Član 47. Historija bolesti je osnovna medicinska dokumentacija koja se vodi u svim bolničkim zdravstvenim ustanovama za pacijente liječene u toj zdravstvenoj ustanovi. U historiju bolesti obavezno se evidentiraju podaci o bolesti, početku i uzroku bolesti, načinu, trajanju i ishodu liječenja pacijenta. Historiju bolesti iz stava 1. ovog člana sačinjava isključivo ovlašteni doktor medicine u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi. Član 48. Temperaturno-terapijsko-dijetetska lista je osnovna medicinska dokumentacija koju vode bolničke zdravstvene ustanove za svakog pacijenta koji se liječi u toj zdravstvenoj ustanovi. U listi iz stava 1. ovog člana obavezno se evidentiraju vitalni parametri pacijenta (krvni pritisak, puls, tjelesna temperatura itd.), terapija koja se daje i podaci o ishrani koju isključivo popunjava ovlašteni doktor medicine u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi. Član 49. Lista anestezije je osnovna medicinska dokumentacija koja se vodi kod svih pacijenata koji su primili anesteziju u zdravstvenoj ustanovi. Broj 37 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 3. 5. 2012. Lista iz stava 1. ovog člana mora da sadrži najmanje podatke o vrsti i količini anestetika, vremenu trajanja i toku anestezije koju isključivo popunjava ovlašteni doktor medicine specijalista anestezije i reanimacije u zdravstvenoj ustanovi. Član 50. Otpusno pismo je osnovna medicinska dokumentacija koju izdaje bolnička zdravstvena ustanova pacijentu u kojoj je okončano pacijentovo liječenje. U otpusnom pismu iz stava 1. ovog člana evidentiraju se otpusne dijagnoze, svi postupci i terapija primjenjivana prilikom liječenja i preporuka za daljnji tretman koju sačinjava ovlašteni doktor medicine u bolničkoj zdravstvenoj ustanovi. Član 51. Lista kliničkog puta pacijenta je medicinska dokumentacija koju vodi zdravstvena ustanova koja ima za cilj praćenje toka liječenja pacijenta. Lista iz stava 1. ovog člana vodi se u skladu sa prihvaćenim kliničkim protokolima za svaku bolest od ovlaštenog doktora medicine, odnosno ovlaštenog doktora stomatologije. Član 52. Karton zdravstvene njege, karton polivalentne patronažne zdravstvene njege i karton akušerske zdravstvene njege, ustanovljeni članom 42. stav 1. tač. j), k) i l) ovog zakona, medicinska je dokumentacija koju vode izvršioci zdravstvene njege i akušerstva za sve provedene postupke za svakog pojedinačnog pacijenta i na svim nivoima zdravstvene zaštite. Kartoni iz stava 1. ovog člana predstavljaju skup podataka koji služe procjeni, planiranju, izvođenju, evaluaciji, kontroli i stručnom nadzoru kvalitete planirane i provedene zdravstvene njege, odnosno akušerstva. Član 53. Knjige evidencije ustanovljene članom 42. stav 1. tačka m) ovog zakona čine osnovnu medicinsku evidenciju i ustanovljavaju se kod utvrđivanja određene bolesti, odnosno stanja i pružanja zdravstvenih usluga. Knjige evidencije iz stava 1. ovog člana ustanovljavaju se u zdravstvenim ustanovama i kod nosioca privatne prakse. Član 54. U oblasti provođenja zdravstvene zaštite utvrđuju se individualni izvještajni obrasci i drugi pomoćni obrasci za vođenje evidencija kao dijela medicinske dokumentacije. Individualni izvještajni obrasci i pomoćni obrasci za vođenje evidencija podrazumijevaju pisane dokaze, tvrdnje i nalaze koji se primjenjuju u postupku provođenja zdravstvene zaštite i predstavljaju osnovu za upis podataka u evidencije. Individualni izvještajni obrasci i pomoćni obrasci za vođenje evidencija popunjavaju se i dostavljaju po utvrđenoj metodologiji za određene pojave koje se prate u sektoru zdravstva i to: 1. bolesničko-statistički list; 2. prijave: a) Prijava oboljenja - smrti od zaraznih bolesti, b) Prijava oboljelog od HIV/AIDS-a, c) Prijava oboljelog djeteta od HIV/AIDS-a, d) Prijava smrti oboljelog od HIV/AIDS-a, e) Prijava o tuberkulozi, f) Prijava bolničke infekcije, g) Prijava/odjava epidemije zaraznih bolesti, h) Prijava postvakcinalne komplikacije, i) Prijava porođaja, j) Prijava prekida trudnoće, k) Prijava nesreće/povrede na poslu, l) Prijava o profesionalnoj bolesti, m) Prijava privremene spriječenosti za rad, n) Prijava povrede u sabraćaju, o) Prijava oboljelog od maligne neoplazme, p) Prijava oboljelog od šećerne bolesti, q) Prijava oboljelog od hronične bubrežne insuficijencije, r) Prijava kongenitalne malformacije, s) Prijava oboljelog od hroničnih psihoza, t) Prijava liječenih ovisnika od psihoaktivnih supstanci; 3. recepti; 4. uputnica specijalisti, nalaz i mišljenje; 5. uputnica u bolnicu; 6. uputnica u laboratoriju; 7. laboratorijski nalaz; 8. liječničko uvjerenje; 9. sanitarna knjižica; 10. zdravstvena knjižica. Član 55. Oblik, sadržaj i način vođenja individualnih izvještajnih obrazaca i drugih pomoćnih obrazaca za vođenje evidencija, kao i druga pitanja od značaja za individualne izvještajne obrasce i druge pomoćne obrasce bliže se uređuju pravilnikom ministra. Na prijedlog Federalnog zavoda za javno zdravstvo ministar može pravilnikom utvrditi i druge obrasce za vođenje evidencija ako to nalaže obaveza predviđena posebnim zakonom. Član 56. U oblasti provođenja zdravstvene zaštite utvrđuju se i zbirni periodični izvještaji sa zakonski utvrđenim rokovima dostavljanja a prema Planu i Programu statističkih istraživanja od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine. Zbirni periodični izvještajni obrasci popunjavaju se i dostavljaju po utvrđenoj metodologiji i to: 1. Izvještaj o organizacionoj strukturi, kadrovima i medicinskoj opremi ustanove; 2. Izvještaj o radu službe porodične medicine; 3. Izvještaj o sistematskim, preventivnim i periodičnim zdravstvenim pregledima stanovništva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti; 4. Izvještaj o radu specijalističko-konsultativnih službi; 5. Izvještaj o radu bolničkih zdravstvenih ustanova; 6. Izvještaj o izvršenim obdukcijama u bolničkim zdravstvenim ustanovama; 7. Izvještaj o radu službe za zaštitu zdravlja usta i zuba; 8. Izvještaj o radu službe medicine rada; 9. Izvještaj o radu službe zaštite zdravlja predškolske djece; 10. Izvještaj o radu službe zaštite zdravlja školske djece; 11. Izvještaj o izvršenim sistematskim pregledima predškolske i školske djece; 12. Izvještaj o radu službe za zaštitu reproduktivnog zdravlja žena; 13. Izvještaj o provođenju preventivnih pregleda žena; 14. Izvještaj o radu službe za liječenje tuberkuloze; 15. Izvještaj o radu centra za mentalno zdravlje u zajednici; 16. Izvještaj o radu centra za fizikalnu rehabilitaciju; 17. Izvještaj o radu higijensko-epidemiološke službe; 18. Izvještaj o radu polivalentnih patronažnih sestara; 19. Izvještaj o radu u hitnoj medicinskoj pomoći; 20. Izvještaj o radu službe za transfuziju krvi; 21. Izvještaj o radu centara za dijalizu; Četvrtak, 3. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 37 - Strana 9 22. Izvještaj o radu kliničkih laboratorija (vanbolničke i bolničke); 23. Izvještaj o bakteriološko-parazitološko-serološkoj laboratoriji; 24. Izvještaj o potrošnji lijekova i medicinskih sredstava; 25. Izvještaj o radu apoteka; 26. Izvještaj o zdravstveno-higijenskoj ispravnosti vode za piće; 27. Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za dijalizu; 28. Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti hrane i predmeta opće upotrebe; 29. Izvještaj o zdravstvenim uslugama službi za radiologiju; 30. Izvještaj o bolestima i stanjima utvrđenim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti; 31. Izvještaj o bolestima i stanjima utvrđenim u službi zaštite reproduktivnog zdravlja žena; 32. Izvještaj o bolestima, stanjima i povredama utvrđenim u bolničkim zdravstvenim ustanovama; 33. Izvještaj o trajanju privremene spriječenosti za rad; 34. Izvještaj o obračunu sredstava u zdravstvu; izvještaj o ukupnim sredstvima ostvarenim i utrošenim za provođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja i izvještaj o obračunu sredstava Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine po namjenama; 35. druge prijave i izvještaji za koje Ministarstvo utvrdi da su od značaja za vođenje zbirki podataka. Način i rokove dostavljanja, oblik i formu zbirnih izvještajnih obrazaca iz stava 1. ovog člana na prijedlog Federalnog zavoda za javno zdravstvo, odnosno Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja propisuje pravilnikom ministar. Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva u Federaciji, izvještaj o obračunu sredstava u zdravstvu, izvještaj o ukupnim sredstvima ostvarenim i utrošenim za provođenje obaveznog zdravstvenog osiguranja i izvještaj o obračunu sredstava fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine po namjenama sačinjavaju se kao jedinstven dokument i razmatraju jedinstveno od nadležnih organa vlasti u Federaciji uskladu sa ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona, kao i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o zdravstvenom osiguranju. IV. OBRADA, KORIŠTENJE, RAZMJENA I ČUVANJE PODATAKA Član 57. Radi osiguranja obrade podataka i izrade odgovarajućih izvještaja, u skladu sa potrebama i standardima izvještavanja prema entitetskim, državnim i međunarodnim subjektima, Federacija je dužna razviti i unaprijediti informaciono– zdravstveni sistem u skladu sa tehničkim standardima u toj oblasti i finansijskim mogućnostima. Zdravstvene ustanove dužne su održavati sopstvenu informaciono–tehnološku infrastrukturu u skladu sa tehničkim standardima u toj oblasti. Bližim propisom ministra uređuje se definicija arhitekture zdravstveno-informacionog sistema, nomenklature, protokola za razmjenu podataka, definicije podataka, zaštita podataka; definiranje standarda (terminološki, komunikacijski, standardi za sigurnost) u skladu sa važećim evropskim CEN/TC 251 i svjetskim ISO/TC 215 standardima; definiranje jedinstvenih šifrarnika, kao i dodjeljivanje jedinstvenog identifikacionog broja u zdravstvu kojim bi se omogućila lakša razmjena podataka između institucija u sektoru zdravstva Federacije u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Član 58. Federalni i kantonalni zavodi za javno zdravstvo odgovorni su za provođenje zdravstveno-statističkih istraživanja u svrhu praćenja, procjene i analize zdravstvenog stanja stanovništva, kao i organizacije zdravstvene zaštite. Zdravstvene ustanove, nosioci privatne prakse i druga pravna i fizička lica su izvještajne jedinice koje su dužne kontinuirano prikupljati i obrađivati podatke o pojavama, bolestima i stanjima koja su predmet evidencija navedenih u članu 8. ovog zakona i polugodišnje i godišnje izvještavati zavode za javno zdravstvo o sadržaju vođenih evidencija u skladu sa Planom i Programom statističkih istraživanja od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine. Član 59. Zavodi zdravstvenog osiguranja u Federaciji odgovorni su za provođenje zdravstveno-statističkih istraživanja u svrhu praćenja, procjene i analize zdravstvenog osiguranja Federacije, kao i načina finansiranja zdravstvene zaštite. Zdravstvene ustanove, nosioci privatne prakse i druga pravna i fizička lica izvještajne su jedinice koje su dužne kontinuirano prikupljati i obrađivati podatke iz evidencija u oblasti zdravstvenog osiguranja navedenih u članu 8. stav 1. tačka 26., a u vezi sa članom 34. ovog zakona i polugodišnje i godišnje izvještavati zavode zdravstvenog osiguranja u Federaciji o sadržaju vođenih evidencija u skladu sa Planom i Programu statističkih istraživanja od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine. Član 60. Zavodi za javno zdravstvo i zavodi zdravstvenog osiguranja u Federaciji za potrebe epidemioloških i drugih populacionih istraživanja mogu sakupljati i druge podatke u vezi sa zdravstvenom zaštitom stanovništva i zdravstvenim osiguranjem. U slučaju iz stava 1. ovog člana zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse, pored podataka iz evidencija utvrđenih ovim zakonom, dužni su na zahtjev zavoda iz stava 1. ovog člana, kao i na zahtjev nadležnih institucija za provođenje zdravstveno-statističkih istraživanja, dostavljati i druge tražene podatke u skladu sa posebnim zakonima. Član 61. U slučaju posebnih okolnosti u oblasti zdravstva o kojima podaci nisu obuhvaćeni evidencijama iz ovog zakona, zdravstvene ustanove, nosioci privatne prakse i druga pravna i fizička lica koja se u okviru svoje djelatnosti bave zaštitom zdravlja ljudi dužni su dostavljati potrebne podatke institucijama nadležnim za provođenje zdravstveno-statističkih istraživanja, a radi pravovremenog poduzimanja odgovorajućih mjera. Oblik, sadržaj i rokovi za dostavljanje podataka iz stava 1. ovog člana na prijedlog Federalnog zavoda za javno zdravstvo bliže se uređuju pravilnikom ministra. Član 62. Zdravstvene ustanove, nosioci privatne prakse, druga pravna i fizička lica koja se u okviru svoje djelatnosti bave zaštitom zdravlja ljudi, kao i institucije nadležne za provođenje zdravstveno-statističkih istraživanja dužni su na zahtjev Ministarstva dostaviti podatke iz medicinske dokumentacije i zdravstvenih izvještaja. Podaci iz stava 1. ovog člana dostavljaju se bez ličnih podataka pojedinca. Izuzetno, subjekti iz stava 1. ovog člana mogu Ministarstvu dostaviti i lične podatke, ako se korištenjem anonimnih podataka ne može izvršiti pojedina obaveza Ministarstva u skladu sa zakonom. Broj 37 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 3. 5. 2012. Član 63. Podatke sadržane u medicinskoj dokumentaciji mogu koristiti i pojedinci na koje se ti podaci odnose radi ostvarivanja svojih prava u skladu sa posebnim zakonima. Na pitanja prikupljanja, obrade i davanja ličnih podataka sadržanih u evidencijama primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti ličnih podataka ("Službeni glasnik BiH", br. 49/06 i 76/11), ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Zagarantirana je tajnost podataka iz medicinske dokumentacije pacijenata koja se obrađuje i dostavlja za individualne i zbirne periodične izvještaje iz stava 1. ovog člana, odnosno koja se obrađuje za evidencije u zdravstvu. Zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse koji vode medicinsku dokumentaciju u skladu sa ovim zakonom, kao i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, dužni su čuvati medicinsku dokumentaciju pacijenata od neovlaštenog pristupa, kopiranja i zloupotrebe nezavisno od oblika u kojem su podaci iz medicinske dokumentacije sačuvani (papir, mikrofilm, optički i laser diskovi, magnetni mediji, elektronski zapisi i dr.) u skladu sa zakonom. Dužnosti čuvanja tajnosti podataka nadležni zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici mogu biti oslobođeni samo na osnovu pisanog ili drugog jasno i nedvosmisleno izrečenog pristanka pacijenta ili na zahtjev tužilaštva, odnosno suda u sudskom postupku u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 09/09 i 12/10), Zakonom o parničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 53/03, 73/05 i 19/06) i Zakonom o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata ("Službene novine Federacije BiH", broj 40/10). Član 64. Medicinska dokumentacija čuva se 10 godina od posljednjeg unosa podataka, osim stomatološkog kartona koji se čuva trajno i zdravstvenog kartona i historije bolesti koji se čuvaju 10 godina nakon otpuštanja pacijenta iz bolnice. Zdravstvene ustanove i nosioci privatne prakse čuvaju medicinsku dokumentaciju u pisanom i elektronskom obliku u skladu sa ovim zakonom i Zakonom o arhivskoj građi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/02) V. NADZOR Član 65. Nadzor nad provođenjem ovog zakona, kao i propisa donesenih na osnovu ovog zakona vrši nadležna uprava za inspekcije. Poslove zdravstveno-inspekcijskog nadzora iz stava 1. ovog člana obavljaju federalni i kantonalni zdravstveni inspektori u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Zakonom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 69/05). Član 66. Zdravstvena inspekcija iz člana 65. stav 2. ovog zakona obavlja i sljedeće: 1) prati i proučava vođenje, prikupljanje, obradu, korištenje, zaštitu i čuvanje podataka iz evidencija; 2) nadzire zakonitost rada zdravstvenih ustanova, nosioca privatnih praksi, zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u pogledu primjene ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona; 3) razmatra podneske pravnih i fizičkih lica koji se odnose na nadzor iz utvrđene nadležnosti i o poduzetim radnjama i mjerama pisano obavještava podnosioca; 4) poduzima preventivne aktivnosti sa ciljem sprečavanja nastupanja štetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provedbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona koje se nalažu rješenjem. Član 67. Prilikom vršenja zdravstveno-inspekcijskog nadzora u zdravstvenoj ustanovi, kod nosioca privatne prakse, zdravstveni inspektor ima pravo i obavezu preduzeti sljedeće mjere: a) narediti vođenje propisanih evidencija, b) zabraniti upisivanje podataka u evidencije na nedozvoljen način, c) zabraniti vođenje medicinske dokumentacije nenadležnim licima, d) narediti vođenje medicinske dokumentacije, e) narediti dostavljanje izvještaja u propisanoj formi, sadržaju i rokovima, f) zabraniti rad zdravstvene ustanove, odnosno nosiocu privatne pakse koja ne vodi propisane evidencije, odnosno medicinsku dokumentaciju na način i pod uvjetima propisanim ovim zakonom, kao i podzakonskim propisima donesenim na osnovu ovog zakona, odnosno ne čuva medicinsku dokumentaciju u rokovima predviđenim ovim zakonom, g) zabraniti rad zdravstvenom radniku, odnosno zdravstvenom saradniku koji netačno, nepotpuno i nepravovremeno vodi medicinsku dokumentaciju, h) narediti poduzimanje i drugih mjera za koje je nadležan u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima. Ako zdravstveni inspektor prilikom vršenja inspekcijskog nadzora uoči nepravilnosti, odnosno povrede propisa, a nije nadležan direktno postupati, obavezan je obavijestiti nadležni organ uprave o uočenim nepravilnostima, odnosno povredama propisa, te tražiti pokretanje postupka i poduzimanje propisanih mjera. Zdravstveni inspektor o utvrđenim činjenicama iz stava 1. ovog člana donosi rješenje u skladu sa Zakonom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakonom o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99). Član 68. Protiv rješenja kantonalnog zdravstvenog inspektora dopuštena je žalba koja se podnosi direktoru Federalne uprave za inspekcijske poslove u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Protiv rješenja federalnog zdravstvenog inspektora dopuštena je žalba koja se podnosi Ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Rješenje Ministarstva doneseno po žalbi protiv rješenja federalnog zdravstvenog inspektora je konačno u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor u skladu sa Zakonom o upravnim sporovima ("Službene novine Federacije BiH", broj 9/05). Član 69. Ako zdravstveni inspektor osnovano posumnja da je povredom propisa učinjen prekršaj ili krivično djelo, uz rješenje za čije je donošenje nadležan, obavezan je bez odgađanja a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka zdravstvenoinspekcijskog nadzora sa utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera, podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno prijavu za pokretanje postupka zbog krivičnog djela. Četvrtak, 3. 5. 2012. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 37 - Strana 11 Organ kojem je podnesen zahtjev, odnosno prijava iz stava 1. ovog člana obavezan je o ishodu postupka obavijestiti nadležno ministarstvo zdravstva. VI. KAZNENE ODREDBE Član 70. Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj zdravstvena ustanova ako: 1. ne vodi propisane evidencije iz člana 8. stav 1. ovog zakona; 2. u evidenciji ne unosi obavezne podatke, odnosno ne unese najmanje propisani sadržaj (čl. od 9. do 34. ovog zakona); 3. ne vodi evidenciju na propisan način i u propisanom obliku (čl. 35., 36. i 37. ovog zakona); 4. ne osigura potpis i potvrdu nalaza i rezultata pregleda i drugih pruženih usluga u odgovarajućoj dokumentaciji (član 41. ovog zakona); 5. ne vodi odgovarajuću medicinsku dokumentaciju u propisanom obliku i sadržaju, na propisan način i od nadležnog lica (čl. od 42. do 52. ovog zakona); 6. ne osigurava i ne primjenjuje propisane obrasce za vođenje evidencije ili ih ne osigurava i ne vodi prema propisanom obliku, sadržaju i na propisan način (čl. 53. i 54. ovog zakona); 7. ne dostavlja nadležnoj instituciji u propisanoj formi i sadržaju, kao i u propisanim rokovima odgovarajuće izvještaje o stanjima, bolestima i pojavama o kojima se u oblasti zdravstva vrše statistička istraživanja (čl. od 58. do 61. ovog zakona); 8. pravovremeno i u propisanom sadržaju Ministarstvu ne dostavlja neophodne podatke (član 62. ovog zakona); 9. ne čuva medicinsku dokumentaciju u rokovima predviđenim ovim zakonom (član 64. ovog zakona). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM. Za prekršaj iz stava 1. ovog člana bit će kažnjen i nosilac privatne prakse novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM. Novčanom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 1.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj iz stava 1. tač. 4. i 5. ovog člana zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik. Član 71. Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice ako: 1. ne vodi propisane evidencije iz čl. 9., 10., 11., 22., 30. i 34. ovog zakona; 2. u evidencije ne unosi obavezne podatke, odnosno ne unese najmanje propisani sadržaj (čl. 9., 10., 11., 22. i 30. ovog zakona); 3. ne vodi evidenciju na propisan način i u propisanom obliku (čl. 35., 36. i 37. ovog zakona); 4. ne dostavlja nadležnoj instituciji u propisanoj formi i sadržaju, kao i u propisanim rokovima odgovarajuće izvještaje o stanjima, bolestima i pojavama o kojima se u oblasti zdravstva vrše statistička istraživanja (čl. od 58. do 61. ovog zakona); 5. pravovremeno i u propisanom sadržaju Ministarstvu ne dostavlja neophodne podatke (član 62. ovog zakona); 6. ne čuva medicinsku dokumentaciju u rokovima predviđenim ovim zakonom (član 64. ovog zakona). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM. Za prekršaj iz stava 1. tač. 1., 2., 3., 4. i 5. ovog člana bit će kažnjeno i fizičko lice koje obavlja djelatnost za koju se traži vođenje evidencija i dostavljanje izvještaja u skladu sa ovim zakonom, kao i propisima donesenim na osnovu ovog zakona novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.500,00 KM. VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 72. U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona ministar će donijeti podzakonske propise iz ovog zakona kojim se uređuje sljedeće: - ID označavanje lijekova u svrhu vođenja evidencija o prometu i potrošnji lijekova (član 26. stav 3. ovog zakona), - sadržaj i način vođenja evidencija iz člana 34. ovog zakona, kao i rokovi za dostavljanje izvještaja iz evidencija nadležnim organima u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju (član 34. stav 2. ovog zakona), - oblik i sadržaj osnovne medicinske dokumentacije (član 42. stav 2. ovog zakona), - oblik, sadržaj i način vođenja individualnih izvještajnih obrazaca i drugih pomoćnih obrazaca za vođenje evidencija, kao i druga pitanja od značaja za individualne izvještajne obrasce i druge pomoćne obrasce (član 55. stav 1. ovog zakona), - način i rokovi dostavljanja, oblik i forma zbirnih izvještajnih obrazaca (član 56. stav 3. ovog zakona), - definicija arhitekture zdravstveno-informacionog sistema, nomenklature, protokola za razmjenu podataka, definicije podataka, zaštita podataka; definiranje standarda (terminološki, komunikacijski, standardi za sigurnost) u skladu sa važećim evropskim CEN/TC 251 i svjetskim ISO/TC 215 standardima; definiranje jedinstvenih šifrarnika, kao i dodjeljivanje jedinstvenog identifikacionog broja u zdravstvu kojim bi se omogućila lakša razmjena podataka između institucija u sektoru zdravstva Federacije (član 57. stav 3. ovog zakona), - oblik, sadržaj i rokovi za dostavljanje podataka u slučaju posebnih okolnosti u oblasti zdravstva (član 61. stav 2. ovog zakona). Svi propisi iz stava 1. ovog člana sadržavat će odredbe koje garantiraju jednake mogućnosti, zabranjuju diskriminaciju na osnovu spola i osiguravaju da se fizički podaci i informacije koje se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju, po pravilu, razvrstavaju prema spolu. Do donošenja propisa iz stava 1. ovog člana, osim odredbi suprotnih ovom zakonu, primjenjivat će se provedbeni propisi iz oblasti evidencija u oblasti zdravstva koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 73. Ovaj zakon shodno se primjenjuje i na evidencije iz oblasti zdravstvenog osiguranja koje vode zavodi zdravstvenog osiguranja u Federaciji, kao i zdravstvene ustanove, privatne prakse, te druga pravna i fizička lica koja u okviru obavljanja svoje djelatnosti imaju obavezu dostavljanja podataka iz evidencija utvrđenih članom 34. ovog zakona u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju. Član 74. Upisivanje, vođenje i obrada određenih činjenica i podataka koji su utvrđeni u postupku provođenja zdravstvene zaštite, koji su predmet ovog zakona i dostavljanje izvještaja, Broj 37 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Četvrtak, 3. 5. 2012. obavlja se, po pravilu, kontinuirano na osnovu jedinstvenih propisanih programa za elektronsku obradu. Član 75. Zdravstvene ustanove i nosioci privatnih praksi, kao pravna i fizička lica koja obavljaju djelatnosti za koje se traži vođenje evidencija i dostavljanje izvještaja u skladu sa ovim zakonom, dužni su uskladiti svoju organizaciju i poslovanje sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona u roku od 16 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 76. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena preuzetog Zakona o evidencijama u oblasti zdravstva ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), izuzev propisa iz člana 72. stav 3. ovog zakona i to: "- Uputstvo o jedinstvenim metodološkim principima i statističkim standardima za vođenje evidencija u oblasti zdravstva ("Službeni list SFRJ", broj 13/79)." Član 77. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Karolina Pavlović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Dr. Denis Zvizdić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV.) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O EVIDENCIJAMA U OBLASTI ZDRAVSTVA Proglašava se Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkoga doma od 28.12.2011. godine i na sjednici Doma naroda od 07.03.2012. godine. Broj 01-02-369/12 13. travnja 2012. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. ZAKON O EVIDENCIJAMA U OBLASTI ZDRAVSTVA I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Ovim se zakonom uređuju vrste, sadržaj i postupak vođenja evidencija u oblasti zdravstva (u daljnjem tekstu: evidencije), način prikupljanja, obrade, korištenja, zaštite i čuvanja podataka iz evidencija, kao i sadržaj osnovne medicinske dokumentacije u oblasti zdravstva koja predstavlja izvor podataka za izradu evidencija. Članak 2. Pojedini izrazi uporabljeni u ovome zakonu imaju sljedeće značenje: 1. zdravstveno-statistička istraživanja – sustav prikupljanja i obrade podataka u sustavu zdravstvene zaštite uporabom jedinstvenih statističkih standarda i metodologija sukladno Zakonu o statistici u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 63/03 i 9/09); 2. medicinska dokumentacija podrazumijeva strukturirane zapise kojim se potkrepljuju određene tvrdnje, a koje su prikupljene i osigurane u postupku provedbe zdravstvene zaštite; 3. izvješće predstavlja grupirane podatke, po unaprijed utvrđenoj metodologiji o utvrđenoj bolesti ili stanju i provedenim aktivnostima u oblasti zdravstvene zaštite; 4. registar predstavlja longitudinalnu i kontinuiranu zbirku podataka, koji je definiran i organiziran sustav za sakupljanje, čuvanje, obradu, analizu i korištenje podataka o određenoj bolesti, skupini bolesti i drugog stanja vezanog uz zdravlje na razini cijele populacije ili sustav za sakupljanje, čuvanje, obradu, analizu i korištenje podataka iz zdravstvenog sustava o kadrovskim i drugim kapacitetima u sektoru zdravstva. Članak 3. Evidencije predstavljaju skupove podataka s preciznim definicijama, koje služe kao izvor podataka za statistička istraživanja u oblasti zdravstva od interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) i koriste se za praćenje i proučavanje zdravstvenog stanja stanovništva, za planiranje i programiranje zdravstvene zaštite, za vođenje zdravstvene politike, provedbu statističkih i znanstvenih istraživanja, za informiranje javnosti, za izvršavanje međunarodnih obveza u oblasti zdravstva i za druge službene svrhe. Podatke sadržane u evidencijama mogu koristiti i pojedinci na koje se ti podatci odnose radi ostvarivanja svojih prava suglasno zasebnim zakonima. Članak 4. Vođenje evidencija temelji se na načelima relevantnosti, nepristranosti, pouzdanosti, pravomoćnosti, racionalnosti, konzistentnosti i povjerljivosti, koji podrazumijevaju da: a) svaki definirani podatak mora zadovoljiti jasno postavljene uvjete koji se odnose na osiguranje svrhe od značaja za zdravlje stanovništva i zdravstvenog sustava; b) se na objektivan način određuju definicije i metode prikupljanja, obrade i korištenja podataka; c) se određivanje metoda i postupaka vezanih uz prikupljanje, obradu i korištenje podataka vrši na temelju profesionalnih standarda, znanstvenih metoda i načela, tako da rezultati dobiveni vođenjem zbirki podataka u potpunosti odražavaju zdravstveno stanje stanovništva; d) se vođenje evidencija vrši u propisanim rokovima; e) se optimalno koriste svi resursi vodeći računa o opsegu posla i troškovima za vođenje evidencija. Članak 5. Radi osiguranja jedinstvenog sustava statističkih istraživanja, pri vođenju evidencije primjenjuju se jedinstvena metodološka načela, statistički standardi (definicije, klasifikacije, nomenklature) i standardni postupci za oblikovanje i slanje izvješća, koje propisuje Federalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), na prijedlog Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federalni zavod za javno zdravstvo) za evidencije iz oblasti zdravstvene zaštite, odnosno na prijedlog Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja) za evidencije iz oblasti zdravstvenog osiguranja. Članak 6. Zdravstvene ustanove i nositelji privatne prakse, kao i druge pravne i fizičke osobe koje u okviru svoje djelatnosti obavljaju poslove iz oblasti zdravstva dužne su voditi evidencije suglasno ovom zakonu, propisima donesenim na temelju ovoga zakona, kao i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/10).
Zakon o izmjeni Zakona o izvršnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 35/12 25.04.2012 SN FBiH 19/25, SN FBiH 46/16, SN FBiH 39/09, SN FBiH 39/06, SN FBiH 33/06, SN FBiH 52/03, SN FBiH 32/03 izvršni postupak Broj 35 - Stranica 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 25. 4. 2012. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV.) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O IZVRŠNOM POSTUPKU Proglašava se Zakon o izmjeni Zakona o izvršnom postupku koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 12.04.2012. godine i na sjednici Doma naroda od 02.04.2012. godine. Broj 01-02-389/12 18. aprila 2012. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O IZMJENI ZAKONA O IZVRŠNOM POSTUPKU Član 1. U Zakonu o izvršnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 32/03, 52/03, 33/06, 39/06 i 39/09) u članu 138. stav (6) briše se. Član 2. Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Karolina Pavlović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Dr. Denis Zvizdić, s. r. 683 Na temelju čl. 54., 81., 82. i 83. Poslovnika Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i članka 52. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Zastupničkoga doma, održanoj 20. ožujka 2012. godine i na sjednici Doma naroda, održanoj 2. travnja 2012. godine, donio je ODLUKU O UTEMELJENJU ZAJEDNIČKOG POVJERENSTVA ZA USUGLAŠAVANJE RAZLIČITO USVOJENIH TEKSTOVA ZAKONA U DOMOVIMA PARLAMENTA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. Utemeljuje se Zajedničko povjerenstvo za usuglašavanje različito usvojenih tekstova zakona u domovima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu Zajedničko povjerenstvo). II. Zadaća Zajedničkog povjerenstva je da domovima uputi prijedlog za rješenje spornih pitanja nastalih zbog različito usvojenih tekstova zakona u domovima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i to usuglašavanjem spornih odredbi zakona. III. Zajedničko povjerenstvo stalno je radno tijelo s potpuno istim poslovničkim statusom, pravima i dužnostima, kao i ostala radna tijela u domovima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. IV. Zajedničko povjerenstvo broji deset članova, i to pet zastupnika koje bira Zastupnički dom i pet izaslanika koje bira Dom naroda. Zajedničko povjerenstvo vode predsjednik i zamjenik predsjednika Zajedničkog povjerenstva, koji se na položaju predsjednika rotiraju svakih šest mjeseci. Jednog od njih bira Zastupnički dom, a drugog bira Dom naroda. Predsjednik i zamjenik predsjednika Zajedničkog povjerenstva imaju ista prava i dužnosti kao i ostali predsjednici stalnih radnih tijela u domovima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. V. Ova će odluka biti objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH". PF broj 01,02-05-522/12 29. ožujka 2012. godine Sarajevo Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Karolina Pavlović, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Dr. Denis Zvizdić, v. r. На основу чл. 54., 81., 82. и 83. Пословника Представничког дома Парламента Федерације Босне и Херцеговине и члана 52. Пословника о раду Дома народа Парламента Федерације Босне и Херцеговине, Парламент Федерације Босне и Херцеговине, на сједници Представничког дома одржаној 20. марта 2012. године и на сједници Дома народа одржаној 2. априла 2012. године, донио је ОДЛУКУ О ОБРАЗОВАЊУ ЗАЈЕДНИЧКЕ КОМИСИЈЕ ЗА УСАГЛАШАВАЊЕ РАЗЛИЧИТО УСВОЈЕНИХ ТЕКСТОВА ЗАКОНА У ДОМОВИМА ПАРЛАМЕНТА ФЕДЕРАЦИЈЕ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ I Оснива се Заједничка комисија за усаглашавање различито усвојених текстова закона у домовима Парламента Федерације Босне и Херцеговине (у даљем тексту: Заједничка комисија). II Задатак Заједничке комисије је да домовима упути приједлог за рјешење спорних питања насталих због разли- чито усвојених текстова закона у домовима Парламента Федерације Босне и Херцеговине и то усаглашавањем спорних одредби закона. III Заједничка комисија стално је радно тијело са потпуно истим пословничким статусом, правима и дужностима, као и остала радна тијела у домовима Парламента Федерације Босне и Херцеговине. IV Заједничка комисија броји десет чланова, и то пет посланика које бира Представнички дом и пет делегата које бира Дом народа. Заједничку комисију воде предсједник и замјеник предсједника Заједничке комисије, који се на положају предсједника ротирају сваких шест мјесеци. Једног од њих бира Представнички дом, а другог бира Дом народа. Предсједник и замјеник предсједника Заједничке комисије имају иста права и дужности као и остали предсједници
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 27/12 28.03.2012 SN FBiH 91/15, SN FBiH 71/14, SN FBiH 07/13, SN FBiH 40/10, SN FBiH 57/09, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02 zakon,porezna uprava,izmjene,dopune ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/02, 28/04, 57/09 i 40/10) u članu 1. u stavu 1. iza riječi "doprinosa" piše se zarez i dodaju riječi: "Zakona o fiskalnim sistemima". Član 2. U članu 2. u stavu 1. u desetom redu iza riječi "akti" piše se zarez i dodaju riječi: "uručenje dokumenata,". U stavu 2. na kraju teksta tačka se zamjenjuje zarezom i dodaje tekst: "Zakonom o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/01, 52/01 i 42/06) i Odlukom o uslovima raspolaganja obveznicama Federacije Bosne i Hercegovine na osnovu ratnih potraživanja pravnih lica ("Službene novine Federacije BiH", broj 75/09)." Član 3. U članu 3. u stavu 1. u tački (4), iza alineje 3. dodaje se nova alineja 4. koja glasi: "- Podataka o dospjelom a neplaćenom dugu poreznih obveznika ako se daju sredstvima javnog informiranja (naziv/ime poreznog obveznika, ID broj i ukupan iznos duga)." U istoj tački na kraju teksta dodaje se nova alineja koja glasi: "- Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Vladi kantona, Skupštini kantona, gradonačelniku, Gradskoj skupštini, općinskom načelniku, općinskom vijeću i svim federalnim organima uprave i upravnim organizacijama." U tački 8. u alineji 1. iza riječi: "pravno lice" dodaju se riječi: "odgovorno lice u pravnom licu,". Član 4. U članu 4. u stavu 2. iza riječi "imenuje" dodaju se riječi: "i razrješava". U članu 4. u stavu 5. u šestom redu iza riječi "ureda" piše se tačka a preostali dio teksta se briše. Član 5. U članu 22. u stavu 5. druga rečenica mijenja se i glasi: "Izmjenu porezne prijave Porezna uprava može izvršiti u roku od 15 dana od isteka roka za podnošenje porezne prijave propisanog poreznim zakonom." Član 6. U članu 29. u stavu 1. u alineji 1. riječi: "ili osnivač" se brišu. Član 7. U članu 43. u stavu 2. druga rečenica koja glasi: "Ovo pravilo se ne primjenjuje za postupak prinudne naplate koji je opisan u članu 50. ovog zakona" se briše. Član 8. Član 50. mijenja se i glasi: "Član 50. Ako porezni obveznik ne plati poreznu obavezu koju je razrezala Porezna uprava i roku određenom u nalogu za plaćanje, iznos porezne obaveze postaje predmet zakonskog založnog prava u korist Porezne uprave na imovinu i imovinska prava poreznog obveznika osim imovine izuzete u članu 43. stav 5. ovog zakona. Porezna uprava po službenoj dužnosti pribavit će podatke o imovini dužnika na koju se može uspostaviti založno pravo, odnosno hipoteka dostavljanjem zahtjeva za dostavu podataka nadležnom općinskom sudu i drugim organima i institucijama koje vode registre o imovini dužnika. Porezna uprava obvezniku iz stava 1. ovog člana dostaviti će pisanu obavijest o visini i osnovu njegovog dugovanja zbog kojeg se pokreće postupak upisa zakonskog založnog prava u kojoj će se naznačiti imovina na kojoj se zasniva hipoteka. Istovremeno sa obavještenjem dužnika Porezna uprava pokrenut će postupak upisa zakonske hipoteke kod nadležnog zemljišno-knjižnog ureda, odnosno postupak registracije zakonskog založnog prava na pokretnim stvarima i imovinskim pravima u odgovarajućim javnim registrima. Zakonska hipoteka nastaje upisom u zemljišnu knjigu, a prestaje njenim brisanjem. Zakonsko založno pravo na pokretnim stvarima i imovinskim pravima nastaju i prestaju u skladu sa posebnim propisima koji uređuju pojedina prava. Poreznom obvezniku čija je sva imovina i imovinska prava ili njihov dio postao predmet zakonske hipoteke zbog poreznog duga koji radi izmirenja tog duga hoće da proda svoju cjelokupnu imovinu i imovinska prava ili njihov dio, Porezna uprava će dozvoliti njihovu prodaju ukoliko kupac te imovine i imovinskih prava izvrši uplatu cijene te imovine i imovinskih prava dogovorene između poreznog obveznika - dužnika i kupca na odgovarajuće račune javnih prihoda. Cijena koju dogovore prodavac - dužnik i kupac treba biti zasnovana na procjeni vrijednosti predmetne imovine i imovinskih prava koju sačini sudski vještak odgovarajuće struke. Nadležni porezni ured dužan je u roku od dva radna dana nakon izmirenja odgovarajuće porezne obaveze, odnosno nakon uplate sredstava ostvarenih prodajom dužnikove imovine i imovinskih prava na račune javnih prihoda, bilo da je tu uplatu izvršio samo porezni obveznik - dužnik ili kupac cijele ili dijela imovine i imovinskih prava dužnika, te u skladu sa utvrđenim procedurama - izvršiti brisanje hipoteke u istom uredu (uredima) u kojem je bila i evidentirana.". Član 9. U članu 54. iza stava 14. dodaje se novi stav 15. koji glasi: "U slučaju kada se po provedenom postupku prinudne naplate zaplijenjena imovina ne može vratiti poreznom obvezniku jer ga nema na prijavljenoj adresi a nova adresa obveznika je nepoznata, nadležni kantonalni ured Porezne uprave donijet će rješenje ustupanju imovine socijalnim ustanovama po prethodno pribavljenom mišljenju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, uz saglasnost Federalnog ministarstva finansija." Član 10. U članu 81. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Za prekršaj iz stava 1. ovog člana odgovorno lice u pravnom licu bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM." Dosadašnji stav 2. postaje stav 3. Član 11. U članu 84. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Za prekršaj iz stava 1. ovog člana odgovorno lice u pravnom licu bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM." Dosadašnji st. 2. i 3. postaju st. 3. i 4. Član 12. U članu 88. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Za prekršaj iz stava 1. ovog člana odgovorno lice u pravnom licu bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM." Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.
Zakon o dopuni Zakona o eksproprijaciji FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 25/12 21.03.2012 SN FBiH 25/16, SN FBiH 36/10, SN FBiH 70/07 eksproprijacija,fbih,zakon Srijeda, 21. 3. 2012. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 25 – Strana 7 ^lan 4. U ~lanu 71. rije~i: "upravna tijela" zamjewuju se rije~ju "slu`be", a rije~i: "15. april" zamjewuju se rije~ima: "31. mart". ^lan 5. ^lan 72. mijewa se i glasi: "Kantonalna ministarstva finansija, dostavqaju konsolidovane godi{we izvje{taje za buxete op{tina i gradova, godi{we izvje{taje za vanbuxetske fondove, kao i godi{we izvje{taje za buxete kantona, Ministarstvu finansija do 31. marta teku}e godine za prethodnu godinu". ^lan 6. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}a Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Karolina Pavlovi}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Dr Denis Zvizdi}, s. r. 484 Na osnovu ~lana IV.B.7.a)(IV.) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI Progla{ava se Zakon o dopuni Zakona o eksproprijaciji koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 21.12.2011. godine i na sjednici Doma naroda od 23.02.2012. godine. Broj 01-02-282/12 14. marta 2012. godine Sarajevo Predsjednik @ivko Budimir, s. r. ZAKON O DOPUNI ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI ^lan 1. U Zakonu o eksproprijaciji ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 70/07 i 36/10), u ~lanu 45. iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5., koji glase: "Izuzetno od stava 2. ovog ~lana, za bespravno izgra|ene stambene objekte na trasi autoceste na Koridoru Vc i na trasama autocesta Tuzla - Br~ko - Ora{je i Tuzla - @ep~e, koji su izgra|eni do 31.12.2010. godine, graditelju pripada pravo na naknadu u visini gra|evinske vrijednosti tog objekta. Pravo na naknadu iz stava 4. ovog ~lana pripada samo graditelju koji je u bespravno izgra|enom stambenom objektu na dan 31.12.2010. godine imao prijavljeno prebivali{te odnosno boravi{te, {to se dokazuje potvrdom nadle`nog organa.". ^lan 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}a Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Karolina Pavlovi}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Dr. Denis Zvizdi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7.a)(IV.) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O IZVLA[TENJU Progla{ava se Zakon o dopuni Zakona o izvla{tenju koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~koga doma od 21.12.2011. godine i na sjednici Doma naroda od 23.02.2012. godine. Broj 01-02-282/12 14. o`ujka 2012. godine Sarajevo Predsjednik @ivko Budimir, v. r. ZAKON O DOPUNI ZAKONA O IZVLA[TENJU ^lanak 1. U Zakonu o izvla{tenju ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 70/07 i 36/10), u ~lanku 45. iza stavka 3. dodaju se novi st. 4. i 5., koji glase: "Iznimno od stavka 2. ovoga ~lanka, za bespravno izgra|ene stambene objekte na trasi autoceste na Koridoru Vc i na trasama autocesta Tuzla - Br~ko - Ora{je i Tuzla - @ep~e, koji su izgra|eni do 31.12.2010. godine, graditelju pripada pravo na naknadu u visini gra|evne vrijednosti toga objekta. Pravo na naknadu iz stavka 4. ovoga ~lanka pripada samo graditelju koji je u bespravno izgra|enom stambenom objektu na dan 31.12.2010. godine imao prijavljeno prebivali{te odnosno boravi{te, {to se dokazuje potvrdom mjerodavnog tijela.". ^lanak 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Karolina Pavlovi}, v. r. Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Dr. Denis Zvizdi}, v. r. Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV.) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[EWU ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI Progla{ava se Zakona o dopuni Zakona o eksproprijaciji koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 21.12.2011. godine i na sjednici Doma naroda od 23.02.2012. godine. Broj 01-02-282/12 14. marta 2012. godine Sarajevo Predsjednik @ivko Budimir, s. r. ZAKON O DOPUNI ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI ^lan 1. U Zakonu o eksproprijaciji ("Slu`bene novine FederacijeBiH", br. 70/07i36/10), u ~lanu 45. iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5., koji glase: "Izuzetno od stava 2. ovog ~lana, za bespravno izgra|ene stambene objekte na trasi autoputa na Koridoru Vc i na trasama autoputeva Tuzla - Br~ko - Ora{je i Tuzla - @ep~e, koji su izgra|eni do 31.12.2010. godine, graditequ pripada pravo na naknadu u visini gra|evinske vrijednosti tog objekta. Pravo na naknadu iz stava 4. ovog ~lana pripada samo graditequ koji je u bespravno izgra|enom stambenom objektu na dan 31.12.2010. godine imao prijavqeno prebivali{te odnosno boravi{te, {to se dokazuje potvrdom nadle`nog organa.".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijima u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/11 01.08.2011 SN FBiH 32/01 informacija,sloboda ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLOBODI PRISTUPA INFORMACIJAMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/01) u članu 9. u stavu (3) u drugoj rečenici riječ "Federacije" se briše. Član 2. U članu 14. stav (3) mijenja se i glasi: "(3) Ako nadležni javni organ odbije pristup informaciji u cijelosti ili djelimično podnosilac zahtjeva se obavještava rješenjem koje sadrži: 1) zakonski osnov za status izuzeća informacije u smislu ovog zakona, uključujući sva materijalna pitanja važna za donošenje rješenja uzimajući u obzir faktor javnog interesa i 2) pouku o pravu na prigovor, naznaku i adresu organa kojem se prigovor podnosi, rok i troškove za podnošenje prigovora.". Iza stava (3) dodaju se novi st. (4) i (5) koji glase: "(4) Nezadovoljna stranka može protiv rješenja iz stava (3) ovog člana podnijeti prigovor rukovodiocu organa u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (5) Rješenje doneseno po prigovoru iz stava (4) ovog člana je konačno u upravnom postupku i protiv njega nezadovoljna stranka može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.". Dosadašnji stav (4) postaje stav (6). Član 3. U članu 20. u tački 1) treća rečenica se briše. Član 4. Član 21. mijenja se i glasi: "Član 21. Ombudsmen Ombudsmen obavlja svoje funkcije u smislu ovog zakona u okviru svog mandata i odgovornosti utvrđenih Ustavom Bosne i Hercegovine i Zakonom o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 32/00, 19/02, 35/04, 32/06 i 38/06).".
Zakon o izmjeni Zakona o visini stope zatezne kamate na neizirena dugovanja FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/11 01.08.2011 SN FBiH 29/05, SN FBiH 56/04, SN FBiH 68/04 neizmirena dugovanja,zatezne kamate O IZMJENI ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNEKAMATE NA NEIZMIRENA DUGOVANJA^lanak 1.U Zakonu o visini stope zatezne kamate na neizmirenadugovanja ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 56/04, 68/04 i29/05), u ~lanku 2. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. kojiglasi:"Iznimno od odredbi iz st. 1. i 2. ovog ~lanka, na iznosnaknade {tete (glavnica) odre|ene ovr{nim ispravama (sudskepresude i sudska poravnanja) i izvansudska poravnanja iz osnovaosiguranja definiranog Zakonom o osiguranju imovine i osoba("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/95 i 6/98) za razdobljeod 18.09.1991. godine do 23.12.1996. godine, pla}a se zateznakamata po stopi od 0,5% godi{nje"
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak Federacija BiH Službene novine FBiH 44/11 20.07.2011 SN FBiH 65/13, SN FBiH 07/13, SN FBiH 09/10, SN FBiH 10/08 zakon,porez,dohodak PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1055 Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 19. maja 2011. godine i na sjednici Doma naroda od 16. juna 2011. godine. Broj 01-02-403/11 11. jula 2011. godine Sarajevo Predsjednik @ivko Budimir, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK ^lan 1. U Zakonu o porezu na dohodak ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 10/08 i 9/10), u ~lanu 28. stav (3), bri{e se. U stavu (4) rije~i: "po isteku kalendarske" zamjenjuju se rije~ima: "do kraja februara teku}e". Dosada{nji stav (4) postaje stav (3). ^lan 2. U ~lanu 35. stav (7), u zadnjoj re~enici rije~i: "u roku od 20 dana od dana isteka roka za podno{enje porezne prijave", zamjenjuju se rije~ima: "u roku od 90 dana od dana isteka roka za podno{enje porezne prijave". Iza stava (7) ovog ~lana dodaje se novi stav (8) koji glasi: "Pravo na povrat prepla}enog poreza na dohodak utvr|uje Porezna uprava dono{enjem rje{enja o povratu poreza, a povrat iznosa utvr|enog ovim rje{enjem, na teku}i ra~un obveznika poreza, u roku iz stava (7) ovog ~lana, vr{i ministarstvo finansija kantona na ~ijem podru~ju se nalazi prebivali{te poreznog obveznika." ^lan 3. ^lan 51b., bri{e se. ^lan 4. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}a Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Karolina Pavlovi}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Denis Zvizdi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 19. svibnja 2011. godine i na sjednici Doma naroda od 16. lipnja 2011. godine. Broj 01-02-403/11 11. lipnja 2011. godine Sarajevo Predsjednik @ivko Budimir, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK ^lanak 1. U Zakonu o porezu na dohodak ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 10/08 i 9/10), u ~lanku 28. stavak (3), bri{e se. U stavku (4) rije~i: "po isteku kalendarske" zamjenjuju se rije~ima: "do kraja velja~e teku}e". Dosada{nji stavak (4) postaje stavak (3). ^lanak 2. U ~lanku 35. stavak (7), u zadnjoj re~enici rije~i: "u roku od 20 dana od dana isteka roka za podno{enje porezne prijave", zamjenjuju se rije~ima: "u roku od 90 dana od dana isteka roka za podno{enje porezne prijave". Iza stavka (7) ovog ~lanka dodaje se novi stavak (8) koji glasi: "Pravo na povrat prepla}enog poreza na dohodak utvr|uje Porezna uprava dono{enjem rje{enja o povratu poreza, a povrat iznosa utvr|enog ovim rje{enjem, na teku}i ra~un obveznika Godina XVIII – Broj 44 Srijeda, 20. 7. 2011. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079
Zakon o dopunama krivičnog zakona FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 42/11 13.07.2011 SN FBiH 75/17, SN FBiH 46/16, SN FBiH 76/14, SN FBiH 59/14, SN FBiH 42/10, SN FBiH 18/05, SN FBiH 69/04, SN FBiH 21/04, SN FBiH 36/03 krivični zakon ZAKONO DOPUNAMA KRIVI^NOG ZAKONA FEDERACIJEBOSNE I HERCEGOVINE^lan 1.U Krivi~nom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 36/03, 37/03, 21/04,69/04, 18/05 i 42/10) iza ~lana 43b. dodaje se novi ~lan 43c. kojiglasi:"^lan 43c.Ku}ni zatvor sa elektronskim nadzorom(1) Osobe osu|ene na kaznu zatvora do jedne godine, uz svojpristanak, mogu izdr`avati tu kaznu i kao ku}ni zatvor saelektronskim nadzorom {to podrazumijeva da osu|enaosoba ne smije napu{tati prostorije u kojima stanuje osimu slu~ajevima propisanim zakonom koji ure|uje izvr{enjekrivi~nih sankcija.(2) Odluka da se kazna zatvora mo`e izvr{iti i kao ku}nizatvor sa elektronskim nadzorom zasniva se na ocjeni da,uzimaju}i u obzir sve okolnosti koje odre|uju vrstu imjeru kazne, po~inioca krivi~nog djela nije prijekopotrebno uputiti u ustanovu na izdr`avanje kazne zatvora,ve} da se i na ovakav na~in mo`e posti}i svrhaka`njavanja i svrha izvr{enja kazne zatvora.(3) Osu|enoj osobi koja izdr`ava ku}ni zatvor saelektronskim nadzorom i koja neopravdano napustiprostorije u kojima stanuje sud }e odrediti izdr`avanjeostatka kazne zatvora u ustanovi za izdr`avanje kazne.(4) Osobama osu|enim za krivi~na djela protiv braka,porodice i omladine koje `ive sa o{te}enim u istomdoma}instvu ne mo`e biti odre|eno izvr{enje kaznezatvora na na~in propisan u stavu 1. ovog ~lana.".^lan 2.U ~lanu 110. iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:"(3) Ku}ni zatvor sa elektronskim nadzorom izvr{ava se uprostorijama u kojima osu|ena osoba stanuje u mjestuprebivali{ta, odnosno boravi{ta.".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/11 08.01.2011 SN FBiH 61/22, SN FBiH 36/18, SN FBiH 70/08, SN FBiH 07/02, SN FBiH 30/97 zdravstveno osiguranje,zdravstvo,zakon,osiguranje,fbih Broj 48 – Stranica 4 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 1. 8. 2011. "Ako nadle`ni ured Poreske uprave Federacije Bosne i Hercegovine ne prihvati podnesenu prijavu, a kantonalni zavod zdravstvenog osigurawa utvrdi svojstvo osiguranog lica po nekom drugom osnovu, o tome kantonalni zavod zdravstvenog osigurawa donosi pisano rje{ewe koje dostavqa podnosiocu prijave i zainteresovanom licu.". Stav 7. se bri{e. ^lan 3. U ~lanu 87. stav 1. mijewa se i glasi: "Kontrolu obra~una i uplate doprinosa vr{i Poreska uprava Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o doprinosimai~lanom23.Zakonaojedinstvenoj registraciji.". U ~lanu 87. st. 2. i 3. bri{u se. Dosada{wi st. 4. do 10. postaju st. 2. do 8. ^lan 4. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}a Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Karolina Pavlovi}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Denis Zvizdi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7.a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, kojega je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 22. juna 2011. godine i na sjednici Doma naroda, odr`anoj 18. jula 2011. godine. Broj 01-02-480/11 27. jula 2011. godine Sarajevo Predsjednik @ivko Budimir, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU ^lan 1. U Zakonu o zdravstvenom osiguranju ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02 i 70/08) u ~lanu 18. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine du`an je preuzeti podatke iz Baze podataka Jedinstvenog sistema i distribuirati ih nadle`nim kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja u skladu sa Zakonom o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 42/09) (u daljnjem tekstu: Zakon o jedinstvenoj registraciji).". ^lan 2. U ~lanu 54. stav 1. mijenja se i glasi: "Obveznici uplate doprinosa du`ni su podnijeti nadle`nom uredu Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine obrasce propisane Zakonom o jedinstvenoj registraciji radi ostvarivanja prava i obaveza iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i izdavanja posebne isprave iz ~lana 53. stav 2. ovog zakona.". U stavu 2. rije~i: "pravno ili fizi~ko lice" zamjenjuju se rije~ima: "obveznici uplate doprinosa". Stav 3. mijenja se i glasi: "Ako nadle`ni ured Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine ne prihvati podnesenu prijavu, a kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja utvrdi svojstvo osiguranog lica po nekom drugom osnovu, o tome kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja donosi pisano rje{enje koje dostavlja podnosiocu prijave i zainteresiranom licu.". Stav 7. se bri{e. ^lan 3. U ~lanu 87. stav 1. mijenja se i glasi: "Kontrolu obra~una i uplate doprinosa vr{i Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o doprinosima i ~lanom 23. Zakona o jedinstvenoj registraciji.". U ~lanu 87. st. 2. i 3. se bri{u. Dosada{nji st. od 4. do 10. postaju st. od 2. do 8. ^lan 4. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}a Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Karolina Pavlovi}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Denis Zvizdi}, s. r. 1194 Temeljem ~lanka IV.B.7.a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FEDERALNIM MINISTARSTVIMA I DRUGIM TIJELIMA FEDERALNE UPRAVE Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, kojega je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupni~koga doma, odr`anoj 22. lipnja 2011. godine i na sjednici Doma naroda, odr`anoj 18. srpnja 2011. godine. Broj 01-02-481/11 27. srpnja 2011. godine Sarajevo Predsjednik @ivko Budimir, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FEDERALNIM MINISTARSTVIMA I DRUGIM TIJELIMA FEDERALNE UPRAVE ^lanak 1. U Zakonu o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 58/02, 19/03, 38/05, 2/06, 8/06 i 61/06), ~lanak 15. mijenja se i glasi: "Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti vr{i upravne, stru~ne i druge poslove utvr|ene zakonom, a koji se odnose na koordinaciju planiranja i aktivnosti u podru~ju: pred{kolskog, osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja, pedago{kih standarda i prostornih normativa, opreme i nastavnih sredstava pred{kolskog, osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja i odgoja, nostrifikacije i ekvivalencije inozemnih {kolskih svjedod`bi i diploma, stru~nog obrazovanja i usavr{avanja nastavnog osoblja, ud`benika za osnovno i srednje obrazovanje, provedbe Bolonjskog procesa, znanstvenoistra`iva~kog rada na unapre|enju odgojno-obrazovnog rada, |a~kog i studentskog standarda, razvitka znanstvenoistra`iva~ke djelatnosti, koordinacije znanstvenoistra` iva~kih i istra`iva~korazvojnih aktivnosti, razvitka znanstvenoistra`iva~kih organizacija, poticanja temeljnih primijenjenih istra`ivanja, razvitka investicijskih tehnologija i kadrova u znanstvenoistra`iva~koj djelatnosti, pra}enja inovacija, razvitka i unapre|enja tehnologija, koordinacije u ostvarivanju prava mladih u podru~ju obrazovanja i znanosti i druge poslove utvr|ene zakonom.".
Zakon o deviznom poslovanju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 47/10 04.08.2010 devizno poslovanje Srijeda, 4.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 47 – Strana 9 (~lan 45. stav 1.), kao i propise koji ure|uju spre~avawe prawa novca. Za radwe iz stava 1. ovog ~lana, kazni}e se za prekr{aj i odgovorno lice u banci, rezidentu - pravnom licu i nerezidentu - pravnom licu, nov~anom kaznom od 2.500 KM do 3.000 KM. Za radwe iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se za prekr{aj rezident - poduzetnik i nerezident - poduzetnik nov~anom kaznom od 2.500 KM do 10.000 KM. Za radwe iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se za prekr{aj rezident - fizi~ko lice i nerezident - fizi~ko lice nov~anom kaznom od 1.500 KM. Za radwe iz stava 1. ovog ~lana, pored nov~ane kazne, mo`e se izre}i i za{titna mjera zabrane obavqawa djelatnosti za rezidenta - pravno lice i poduzetnika u najkra}em trajawu od tri mjeseca i najdu`em trajawu do {est mjeseci. ^lan 63. Nov~anom kaznom od 1.500 KM do 12.000 KM kazni}e se za prekr{aj rezident: a) ako sredstva pla}awa po osnovu izvoza robe ili usluge inostranstvu ne unese u Federaciju u roku od {est mjeseci od dana izvoznog cariwewa robe, odnosno od dana izvr{ewa usluge (~lan 10. stav 1.) b) ako sredstva pla}awa ostvarena po osnovu prodaje pla}ene robe koja se nalazi u inostranstvu i neposredno isporu~uje u inostranstvo ne unese u Federaciju u roku od {est mjeseci od dana izvr{enog pla}awa (~lan 10. stav 3.), c) ako unaprijed pla}enu robu ili uslugu ne uveze u Federaciju u roku od {est mjeseci od dana izvr{enog pla}awa robe ili usluge (~lan 14. stav 1.), d) ako ne izvje{tava Ministarstvo o kreditnim poslovima u smislu ovog Zakona (~lan 25. stav 1.) Za radwe iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se za prekr{aj i odgovorno lice u rezidentu - pravnom licu nov~anom kaznom od 1.500 do 3.000 KM. Za radwe iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se za prekr{aj i odgovorno lice u rezidentu - poduzetnik nov~anom kaznom od 1.500 do 3.000 KM. Za radwe iz stava 1. ovog ~lana, pored nov~ane kazne, mo`e se izre}i i za{titna mjera zabrane obavqawa djelatnosti za rezidenta - pravno lice i poduzetnika u najkra}em trajawu od tri mjeseca i najdu`em trajawu do {est mjeseci. ^lan 64. Nov~anom kaznom od 1.500 KM kazni}e se za prekr{aj rezident - fizi~ko lice: a) ako pla}awe radi kupovine stranih vrijednosnih papira na stranom i doma}em tr`i{tu kapitala vr{i suprotno ~lanu 18. ovog Zakona, b) ako pla}a premiju osigurawa `ivota u inostranstvu nerezidentu - dru{tvu za osigurawe suprotno ~lanu 26. ovog Zakona, c) ako suprotno propisu Vlade Federacije, vr{i li~ni i fizi~ki prijenos sredstava (~lan 28. stav 2.). ^lan 65. Za prekr{aje iz ~lana 58. do 61. ovog Zakona, pored nov~ane kazne izre}i }e se i za{titna mjera oduzimawa predmeta koji su upotrijebqeni ili su bili namijeweni za izvr{ewe prekr{aja ili koji su nastali izvr{ewem prekr{aja. Predmeti iz stava 1. ovog ~lana mogu se oduzeti i ako nisu svojina u~inioca prekr{aja ili wima ne raspola`e u~inilac prekr{aja. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, mo`e se izvr{iti djelimi~no oduzimawe predmeta koji su upotrijebqeni ili su bili namijeweni za izvr{ewe prekr{aja ili koji su nastali izvr{ewem prekr{aja ako pobude ili druge okolnosti pod kojima je prekr{aj izvr{en ukazuju da nije opravdano da se predmet oduzme u cjelini. ^lan 66. Nov~ane kazne, imovinska korist i sredstva pla}awa, kao i sredstva ostvarena prodajom predmeta koji su upotrijebqeni ili bili namijeweni za izvr{ewe krivi~nog djela ili prekr{aja ili koji su nastali izvr{ewem krivi~nog djela ili prekr{aja upla}uju se na ra~un javnih prihoda buxeta Federacije. Strana gotovina, devize i ostala sredstva pla}awa koja su oduzeta kao predmet izvr{ewa krivi~nog djela ili prekr{aja, upla}uju se na ra~un javnih prihoda buxeta Federacije. VIII. Prelazne i zavr{ne odredbe ^lan 67. Postupci zapo~eti do stupawa na snagu ovog Zakona okon~a}e se po odredbama zakona koji je va`io u vrijeme izvr{ewa djela. ^lan 68. Propise za provo|ewe ovog Zakona donije}e nadle`ni organi u roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog Zakona. ^lan 69. Stupawem na snagu ovog Zakona prestaje va`iti Zakon o deviznom poslovawu ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 35/98) i Zakon o kreditnim poslovima sa inostranstvom ("Slu`beni list RBiH", br. 2/92 i 13/94). ^lan 70. Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O DEVIZNOM POSLOVANJU Progla{ava se Zakon o deviznom poslovanju koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 14. jula 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 29. jula 2010. godine. Broj 01-02-433/10 30. jula 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O DEVIZNOM POSLOVANJU I. Op}e odredbe ^lan 1. Ovim Zakonom ure|uje se: a) poslovanje izme|u rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima pla}anja i u konvertibilnim markama, b) poslovanje izme|u rezidenata u stranim sredstvima pla}anja, c) jednostrani prijenosi imovine iz Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) u inostran - stvo i iz inostranstva u Federaciju, koji nemaju obilje`ja izvr{enja posla izme|u rezidenata i nerezidenata. Poslovanje iz stava 1. ovog ~lana podrazumijeva sklapanje teku}ih i kapitalnih poslova te njihovo izvr{avanje pla}anjima, naplatama ili prijenosima. Broj 47 – Strana 10 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 4.8.2010. ^lan 2. Definicije i ter mini koji se koriste u ovom Zakonu imaju slijede}a zna~enja: 1. Rezidenti su: – pravna lica sa sjedi{tem u Bosni i Hercegovini, osim predstavni{tava ovih lica koja se nalaze izvan Bosne i Hercegovine, – predstavni{tva, podru`nice i drugi organizacioni dijelo - vi stranih pravnih lica upisanih u registar nadle`nog organa u Bosni i Hercegovini, – poduzetnici (obrtnici i trgovci), koji samostalno obav - ljaju djelatnost radi sticanja dohotka i registrovani su kod nadle`nog organa (u daljnjem tekstu: poduzetnici), – fizi~ka lica s prebivali{tem u Bosni i Hercegovini, osim fizi~kih lica ~iji privremeni boravak u inostranstvu traje du`e od jedne godine, – fizi~ka lica - strani dr`avljani koji u Bosni i Hercegovini borave na osnovu dozvole za boravak, odnosno radne vize, du`e od 183 dana, osim diplomatskih i konzularnih predstavnika stranih zemalja te ~lanova njihovih porodica, – diplomatska, konzularna i druga predstavni{tva iz Bosne i Hercegovine u inostranstvu koja se finansiraju iz bud`eta te dr`avljani Bosne i Hercegovine zaposleni u tim predstavni{tvima i ~lanovi njihovih porodica. 2. Nerezidenti su lica koja nisu navedena u ta~ki 1. ovog ~lana. 3. Banka je pravno lice koje je osnovano i posluje u skladu sa Zakonom o bankama i ima dozvolu za rad Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) i Razvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine. 4. Centralna banka Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Centralna banka) je pravno lice koje posluje u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine i obavlja poslove u skladu sa svojim ovla{tenjima. 5. Strana sredstva pla}anja su: devize, strana gotovina, ~ekovi i ostali nov~ani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unov~ivi u stranoj valuti. Devize su nov~ana potra`ivanja od inostranstva. Strana gotovina (nov~anice i kovani novac) je nov~ano potra`ivanje od centralne banke ili dr`ave koja je izdala novac. ^ekovi i ostali nov~ani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unov~ivi u stranoj valuti su nov~ana potra`ivanja od izdavatelja. 6. Vrijednosnim papirima smatraju se vrijednosni papiri u skladu sa propisima kojima se ure|uje tr`i{te vrijednosnih papira. Doma}i vrijednosni papiri su vrijednosni papiri koje je izdao rezident te depozitni zapisi koji su izdati u inostranstvu na osnovu doma}eg vrijednosnog papira. Vrijednosni papiri koji nisu navedeni kao doma}i vrijednosni papiri iz ove ta~ke smatraju se stranim vrijednosnim papirima. 7. Devizno tr`i{te obuhvata poslove kupovine i prodaje deviza i strane gotovine. 8. Mjenja~ki poslovi su poslovi kupovine i prodaje strane gotovine i ~ekova koji glase na stranu valutu fizi~kim licima. 9. Teku}i poslovi su poslovi zaklju~eni izme|u rezidenata i nerezidenata ~ija namjera nije prijenos kapitala. 10. Pla}anja i prijenosi na osnovu teku}ih poslova obuhvataju, bez ograni~enja: – dospjela pla}anja na osnovu vanjskotrgovinskih poslo - va, kao i po drugim teku}im poslovima sa inostranstvom uklju~uju}i i usluge, – dospjela pla}anja kamata na kredite i neto dobiti od drugih ulaganja, – pla}anje dospjelog dijela glavnice kredita, povla~enje direktnih investicija i prijenos dobiti po osnovu direktnih investicija, – prijenosi u korist fizi~kih lica po osnovu: doznaka radni - ka, penzija, invalidnina i ostalih socijalnih primanja, prijenose po osnovu poreza i taksi, me|udr`avne saradnje, isplata po {tetama na osnovu ugovora o osiguranju, prijenose po osnovu pravosna`nih i izvr{nih sudskih odluka, prijenose po osnovu dobitaka u igrama na sre}u, naknada za koncesije, ~lanarina i kazni (penala) te umjerenih doznaka na ime tro{kova za izdr`avanje porodice. 11. Kapitalni poslovi su poslovi zaklju~eni izme|u rezidenata i nerezidenata koji nisu teku}i poslovi sa inostranstvom. U kapitalne poslove ubrajaju se: – direktne investicije, – ulaganja u nekretnine, – poslovi s vrijednosnim papirima, – poslovi sa udjelima u investicijskim fondovima, – kreditni poslovi, – depozitni poslovi, – poslovi pla}anja na osnovu ugovora o osiguranju, u skladu sa propisima koji ure|uju poslove osiguranja, – jednostrani prijenosi imovine koji mogu biti: li~ni i fizi~ki. 12. Direktne investicije su sva ulaganja rezidenata u inostran - stvu i nerezidenata u Federaciji koja ulaga~ obavi s namje - rom uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanja znat nog uticaja na upravljanje pravnim licem, u skladu sa propisima o stranim ulaganjima i propisima o vanjsko - trgovin skom poslovanju. Uspostavljanje trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanje znatnog uticaja na upravljanje pravnim licem podrazumijeva: – osnivanje pravnog lica ili pove}anje osnovnog kapitala pravnog lica u potpunom vlasni{tvu ulaga~a, osnivanja dijela pravnog lica (podru`nice) ili otkup ve} postoje}ega pravnog lica u potpuno vlasni{tvo ulaga~a ili ulaganja radi obavljanja djelatnosti poduzetnika pojedinca, – ulaganja u novo ili ve} postoje}e pravno lice ako ulaga~ time sti~e ukupno 10% ili vi{e procenata u~e{}a u osnovnom kapitalu, odnosno 10% ili vi{e glasa~kih prava poslije ispunjenja uslova iz stava 1. ove ta~ke, – kredite radi uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa, sa rokom od pet godina ili du`im ako imaju karakter podre|enog potra`ivanja (subordinisani krediti). 13. Ulaganja u nekretnine su pla}anja radi sticanja svojine na nekretninama rezidenata u inostranstvu i nerezidenata u Federaciji. 14. Poslovi sa vrijednosnim papirima su poslovi na tr`i{tu kapitala i tr`i{tu novca, kao i poslovi sa investicijskim fondovima koji nisu poslovi u smislu direktnih ulaganja. Vrijednosni papiri kojima se trguje na tr`i{tu kapitala su: dionice, obveznice i drugi du`ni~ki vrijednosni papiri koji su emitovani u seriji, sa rokom dospije}a du`im od jedne godine. Vrijednosni papiri kojima se trguje na tr`i{tu novca su vrijednosni papiri emitovani u seriji, sa rokom dospije}a do godinu dana, kao {to su blagajni~ki zapisi, komercijalni zapisi, certifikati o depozitu i bankarski akcepti. 15. Kreditni poslovi (krediti i zajmovi) su pravni poslovi izme|u rezidenta i nerezidenta zaklju~eni u devizama u skladu sa zakonom. U kreditne poslove ubrajaju se komercijalni krediti i finansijski krediti, kao i jamstva i garancije, od ~ega su: – komercijalni krediti odgo|ena pla}anja odnosno pla}anja unaprijed robe i usluga kao i finansiranje od banke odgo|enog pla}anja i pla}anja unaprijed. Komercijalnim kreditima smatraju se i poslovi otkupa potra`ivanja (fac tor ing i for feit ing) ako osnovni posao, koji je podloga za nastalo potra`ivanje, ima obilje`ja komercijalnog kredita. Pod finansiranjem od banke odgo|enog pla}anja i pla}anja unaprijed iz ove alineje podrazumijeva se davanje kredita du`niku radi finansiranja prometa roba i usluga sa inostranstvom, odnosno izmirenje obaveze po nalogu tog du`nika neposredno isporu~iocu robe, odnosno pru`aocu usluge u vanjskotrgovinskom prometu, Srijeda, 4.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 47 – Strana 11 – finansijski krediti svi krediti osim kredita iz ta~ke 12. alineje 3. ovog ~lana. Financijskim kreditima smatraju se i svi oblici finansiranja koji u osnovi imaju komercijalne poslove (trgovina robom ili pru`anje usluga) u kojima rezident nije ugovorna strana u poslu. Pod finansijskim kreditima podrazumijevaju se i svi oblici finansiranja koji u osnovi imaju komercijalne poslove (trgovina robom ili pru`anjem usluga) u kojima rezident nije ugovorna strana u poslu. U finansijske kredite ne ubrajaju se jamstva i garancije, – zajmovi poslovi izme|u rezidenta i nerezidenta kojima rezident uzima od nerezidenta ili daje nerezidentu zajam, u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojima se ure|uju obligacioni odnosi, – garancije bankarske garancije, koje banke daju u korist nerezidenta po kreditnim poslovima sa inostranstvom i kreditnim poslovima izme|u dva nerezidenta u inostranstvu, – jamstva i druga sredstva osiguranja, osiguranja koja, u skladu sa ovim Zakonom, rezidenti - pravna lica daju u korist nerezidenata - davaoca kredita, po kreditnim poslovima sa inostranstvom i kreditnim poslovima izme|u dva nerezidenta u inostranstvu. 16. Depozitni poslovi su poslovi nastali na osnovu ugovora o depozitu izme|u nerezidenta i banke te izme|u rezidenta i nerezidentne finansijske institucije. U smislu ovog Zakona depozitnim poslom smatra se i ugovor o teku}em ili drugom ra~unu, a u skladu sa propisima kojima se ure|uju obligacioni odnosi i platni promet. 17. Pla}anja po osnovu ugovora o osiguranju su pla}anja koja uklju~uju pla}anja premija i osiguranih svota na osnovu ugovora izme|u nerezidentnog dru{tva za osiguranje i rezidenta kao korisnika kao i rezidentnog dru{tva za osiguranje i nerezidenta kao korisnika, u skladu sa propisima kojima se ure|uje oblast osiguranja. 18. Jednostrani prijenosi su prijenosi imovine iz Federacije u inostranstvo ili iz inostranstva u Federaciju koji nemaju obilje`ja izvr{enja posla izme|u rezidenta fizi~kog lica i nerezidenta fizi~kog lica. Jednostrani prenosi mogu biti li~ni i fizi~ki, od ~ega je: – li~ni prijenos imovine prijenos imovine iz Federacije u inostranstvo ili iz inostranstva u Federaciju uklju~uju}i poklone i pomo}, rentu, nasljedstvo, podmirenja duga useljenika u mati~noj zemlji, prijenos imovine iseljenika u inostranstvo i dohotka osoba zaposlenih u Bosni i Hercegovini koji nisu rezidenti, – fizi~ki prijenos svaki prijenos gotovine u konvertibilnim markama, strane gotovine, ~ekova i materijaliziranih vrijednosnih papira iz Federacije u inostranstvo ili iz inostranstva u Federaciju. II. Pla}anje, napla}ivanje i prijenos ^lan 3. Rezidenti i nerezidenti za pla}anje prema inostranstvu koriste devize, ako ovim zakonom nije druga~ije propisano. Izuzetno od stava 1. ovog ~lana Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) propisuje uslove pod kojima rezidenti i nerezidenti mogu koristiti i stranu gotovinu za pla}anje inostranstvu. ^lan 4. Pla}anje, napla}ivanje, prijenos i isplata u Federaciji izme|u rezidenata, izme|u rezidenata i nerezidenata i izme|u nerezidenata vr{i se u konvertibilnim markama. Izuzetno od stava 1. ovog ~lana pla}anje, napla}ivanje i prijenos mo`e se vr{iti u devizama i stranoj gotovini i to po osnovu: a) deviznog kreditiranja u Federaciji u skladu sa odredbama ovog Zakona, b) otplate deviznog kredita u Federaciji, c) napla}ivanje premije osiguranja i isplati {tete u poslovima osiguranja sa nerezidentima, kao i sa rezidentima koji izvode investicijske radove i obavljaju privrednu djelatnost u inostranstvu, d) prodaja i kupovina robe sa konsignacionih skladi{ta, u slobodnim zonama i u slobodnim carinskim prodavni - cama, e) kupovina i prodaja vrijednosnih papira koji glase na stranu valutu, f) isplate strane gotovine sa devizne {tedne knji`ice i deviznog ra~una, kao i prijenosa deviza sa jedne devizne {tednje knji`ice na drugu deviznu {tednu knji`icu, odnosno sa jednog deviznog ra~una na drugi devizni ra~un istog lica, g) kupovine i prodaje, odnosno pla}anja i naplate potra`i - vanja i dugovanja nastalih po vanjskotrgovinskim poslovima rezidenata - pravnih lica i poduzetnika iz ~lana 7. stav 3. i ~lana 24. ovog Zakona. h) uplate depozita kao sredstva osiguranja. Stranu gotovinu, ostvarenu u skladu sa ovim Zakonom, rezident pravno lice i poduzetnik du`an je polo`iti na svoj devizni ra~un u banci, najkasnije narednog radnog dana. Vlada Federacije }e provedbenim propisom propisati i druge osnove po kojima se u Federaciji mo`e izvr{iti pla}anje, napla}ivanje i prijenos u devizama i stranoj gotovini. ^lan 5. Dozvoljeno je ugovaranje u devizama u Federaciji s tim {to se pla}anje i napla}ivanje vr{i u konvertibilnim markama. ^lan 6. Pla}anje, napla}ivanje i prijenos po teku}im i kapitalnim poslovima izme|u rezidenata i nerezidenata vr{i se slobodno, u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 7. Pla}anje napla}ivanje i prijenos po teku}im i kapitalnim poslovima izme|u rezidenata i nerezidenata obavljaju banke, u skladu sa ovim Zakonom. Banka ne mo`e izvr{iti nalog za pla}anje, odnosno prijenos inostranstvu ako takvo pla}anje, odnosno prijenos nije u skladu sa ovim Zakonom. Vlada Federacije }e propisati uslove pod kojima se pla}anje, napla}ivanje i prijenos po teku}im i kapitalnim poslovima izme - |u rezidenta i nerezidenta mo`e vr{iti prebijanjem dugovanja i potra`ivanja, ustupanjem potra`ivanja, preuzimanjem duga ili drugim oblikom namirenja dugovanja i potra`ivanja. Platnim karticama ne mo`e se vr{iti pla}anje po kapitalnim poslovima. Rezident ne mo`e izvr{iti pla}anje ili izdati nalog za pla}anje prema inostranstvu na osnovu simuliranog ugovora ili druge nevjerodostojne dokumentacije, odnosno zaklju~iti ugovor u kojem nije navedena stvarna vrijednost. Federalno ministarstvo finansija - Federalno ministarstvo financija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) propisuje uslove i na~in pla}anja, napla}ivanja i prijenosa po teku}im i kapitalnim poslovima u sredstvima pla}anja. ^lan 8. Banka primalac naloga za pla}anje (u daljnjem tekstu: banka primalac) obavezna je da izvr{i nalog za pla}anje po{iljaoca samo ako za to postoji odgovaraju}e pokri}e na ra~unu po{iljaoca. Banka primalac obavezna je da izvr{i naloge za pla}anje koji: a) su propisno popunjeni i autorizovani ili autenti~ni, b) propisno identifikuju odredi{nu banku i c) identifikuju primaoca sa izvjesnim stepenom sigurnosti. Banka primalac obavezna je da izvr{i instrukcije sadr`ane u nalogu onog bankarskog dana kada je nalog primljen ili na dan druge valute, ako on postoji zavisno od toga koji je od ta dva dana kasniji. Banka primalac obavezna je da po{iljaocu osigura informacije o: a) uslovima pod kojima se izvr{ava nalog za pla}anje, Broj 47 – Strana 12 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 4.8.2010. b) vremenu potrebnom za izvr{enje, od davanja naloga do isplate primaocu, c) na~inu obra~una provizije i drugih tro{kova, ukoliko postoje i d) primijenjenom deviznom kursu. Po izvr{enom nalogu za pla}anje, banka primalac du`na je da po{iljaocu osigura informacije o: a) izvr{enom pla}anju, b) originalnom iznosu po kojem je izvr{eno pla}anje, c) iznosu svih tro{kova i provizija koje je po{iljalac du`an da plati i d) datum valute. Isplata primaoca vr{i se odobravanjem ra~una, a najkasnije slijede}eg bankarskog dana po zavr{etku transfera. ^lan 9. Rezident koji je devize ostvario u inostranstvu, kao i rezident koji je devize prenio u inostranstvo, a nije ih upotrijebio u inostranstvu, du`an je devize unijeti u Federaciju, u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 10. Rezident pravno lice i poduzetnik du`an je naplatiti i unijeti u Federaciju sredstva pla}anja po osnovu izvoza robe ili usluge inostranstvu u roku od {est mjeseci od dana izvoznog carinjenja, odnosno od dana izvr{enja usluge. Posao izvoza robe ili usluge sa ugovorenim rokom naplate du`im od {est mjeseci od dana izvoznog carinjenja robe, odnosno dana izvr{enja usluge, kao i posao izvoza robe ili usluge koji nije napla}en u roku iz stava 1. ovog ~lana, smatra se kreditnim poslom sa inostranstvom. Sredstva pla}anja ostvarena po osnovu prodaje pla}ene robe koja se nalazi u inostranstvu i neposredno isporu~uju inostranstvu, rezident je du`an unijeti u Federaciju u roku od {est mjeseci od dana izvr{enog pla}anja. Ministar finansija propisuje uslove i na~in evidentiranja poslova iz stava 2. ovog ~lana. Naplata po osnovu izvezene robe i izvr{enih usluga u okviru privredne djelatnosti u slobodnim carinskim zonama, ure|uje se u skladu s propisima koji ure|uju ovu djelatnost. ^lan 11. Rezident pravno lice du`an je dobit ostvarenu po osnovu izvo|enja investicijskih radova u inostranstvu kao i devize koje je, u skladu sa garantnim rokovima za ispravnost izvr{enih radova naru~ilac investicijskih radova zadr`ao kao garanciju za dobro izvr{enje posla, kao i sva preostala sredstva na ra~unu unijeti u Federaciju u roku od osam radnih dana od dana zavr{etka investicijskih radova, odnosno od isteka garantnog perioda. ^lan 12. Rezident pravno lice i poduzetnik du`an je dobit ostvarenu po osnovu obavljanja privredne djelatnosti u inostranstvu koju ne iskoristi za namjene utvr|ene Zakonom o vanjskotrgovinskom poslovanju unijeti u Federaciju, u roku osam radnih dana od dana iskazivanja dobiti. ^lan 13. Danom naplate smatra se: a) dan kada su devize upla}ene u korist ra~una u banci, b) dan kada je izvr{eno carinjenje robe, odnosno izvr{ena usluga kojom se napla}uje izvoz. Ako je rezidentu pravnom licu ili poduzetniku odobreno dr`anje deviza na ra~unu u inostranstvu, danom naplate smatra se dan kada su devize odobrene na ra~unu tog lica u inostranstvu. ^lan 14. Rezident pravno lice i poduzetnik du`an je da unaprijed pla}enu robu ili usluge uveze u Federaciju u roku od {est mjeseci od dana izvr{enog pla}anja robe ili usluge. Rezident koji ne uveze robu ili uslugu u roku iz stava 1. ovog ~lana du`an je da vrati unaprijed pla}eni iznos u roku od osam dana od dana isteka roka iz stava 1. ovog ~lana. Posao uvoza unaprijed pla}ene robe ili usluge sa ugovorenim rokom du`im od {est mjeseci od dana izvr{enog pla}anja smatra se kreditnim poslom sa inostranstvom. Ministar finansija propisuje uslove i na~in evidentiranja poslova iz stava 3. ovog ~lana. Pla}anje uvoza robe i usluga u okviru privredne djelatnosti u slobodnim carinskim zonama ure|uje se u skladu s propisima koji ure|uju ovu djelatnost. ^lan 15. Rezidenti mogu slobodno vr{iti pla}anje i prijenos kapitala po osnovu sticanja, prodaje i likvidacije direktnih investicija u inostranstvu samo ako je taj posao registrovan i izvr{en u skladu sa propisima koji reguli{u vanjskotrgovinsko poslovanje. Nerezidenti mogu slobodno vr{iti pla}anje i prijenos kapitala po osnovu sticanja, prodaje i likvidacije direktnih investicija u Federaciji, samo ako je taj posao registrovan i izvr{en u skladu sa propisima koji reguli{u vanjskotrgovinsko poslovanje. ^lan 16. Prijenos dobiti u inostranstvo koju nerezident ostvari direktnim ulaganjem slobodan je pod uslovom da su u Federaciji podmirene sve porezne obaveze kao i sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa. Prijenos u inostranstvo ostatka likvidacijske ili ste~ajne mase slobodan je pod uslovom da su u Federaciji podmirene sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa. Izmirenje poreznih obaveza dokazuje se uvjerenjem o izmirenju poreza i doprinosa Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine kao i uvjerenjem Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine. ^lan 17. Rezident mo`e dozna~iti sredstva u inostranstvo radi sticanja vlasni{tva nad nekretninama u inostranstvu ako je podmirio obaveze po osnovu poreza i doprinosa uz predo~enje banci dokumenata iz ~lana 16. stav 3. ovog Zakona, osim ako posebnim zakonom ili me|unarodnim ugovorom nije druga~ije propisano. Nerezident mo`e vr{iti pla}anje radi sticanja vlasni{tva nad nekretninama u Federaciji, osim ako posebnim zakonom ili me|unarodnim ugovorom nije druga~ije propisano. ^lan 18. Rezidenti - pravna lica mogu vr{iti pla}anja radi kupovine stranih vrijednosnih papira na stranom tr`i{tu i doma}em tr`i{tu kapitala ako je ta kupovina izvr{ena preko ovla{tenih u~esnika na tr`i{tu vrijednosnih papira u Federaciji ili preko stranog u~esnika na stranom tr`i{tu kapitala u skladu s propisima koji ure|uju tr`i{te vrijednosnih papira, me|unarodnim ugovorima i drugim posebnim propisima. Rezidenti - fizi~ka lica mogu vr{iti pla}anja radi kupovine stranih vrijednosnih papira na stranom i doma}em tr`i{tu kapitala ako je ta kupovina izvr{ena preko ovla{tenih u~esnika na tr`i{tu vrijednosnih papira u Federaciji u skladu s propisima koji ure|uju tr`i{te vrijednosnih papira, me|unarodnim ugovorima i drugim posebnim propisima. Nerezidenti mogu vr{iti pla}anja radi kupovine doma}ih vrijednosnih papira ako je ta kupovina izvr{ena preko ovla{tenih u~esnika na tr`i{tu vrijednosnih papira u Federaciji u skladu s propisima koji ure|uju tr`i{te vrijednosnih papira, stranim ulaganjima i drugim posebnim propisima. ^lan 19. Rezidenti mogu vr{iti pla}anje radi kupovine stranih kratkoro~nih vrijednosnih papira na stranom i doma}em tr`i{tu novca samo ako je ta kupovina izvr{ena preko ovla{tenih u~esnika na tr`i{tu vrijednosnih papira u Federaciji, u skladu sa va`e}im propisima. Nerezidenti mogu, u skladu sa propisima koji ure|uju poslovanje sa kratkoro~nim vrijednosnim papirima i drugim Srijeda, 4.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 47 – Strana 13 va`e}im propisima vr{iti pla}anje radi kupovine doma}ih kratkoro~nih vrijednosnih papira. ^lan 20. Ulaganje u strane investicijske fondove vr{i se u skladu sa propisima kojima je regulirano poslovanje sa vrijednosnim papirima na tr`i{tu kapitala. ^lan 21. Pla}anje i napla}ivanje po kreditnim poslovima je slobodno ako je zaklju~eno u skladu sa zakonom. Banka ne mo`e odobriti rezidentu kredit u devizama, osim rezidentu - pravnom licu i poduzetniku za pla}anje uvoza roba i usluga iz inostranstva. Odobreni devizni kredit u Federaciji mo`e se otpla}ivati u devizama. Zabranjeno je rezidentima - pravnim licima i poduzetnicima me|usobno odobravanje deviznih kredita. Rezident je du`an da finansijske kredite iz inostranstva koristi preko banke ili deviznog ra~una u inostranstvu otvorenog u skladu sa ~lanom 30. stav 4. ovog Zakona; Izuzetno od stava 5. ovog ~lana, finansijski krediti iz inostranstva mogu se koristiti preko banke u inostranstvu, ako je ugovorom o kreditu, ugovoreno pla}anje roba i usluga direktno dobavlja~u ili ako se kreditom otpla}uje ranije zaklju~eni kredit u inostranstvu (refinansiranje). Rezidenti su obavezni pri odobravanju kredita te izdavanju garancija i jamstava u korist nerezidenata pribaviti one instrumente osiguranja naplate kojima se posti`e sigurnost kreditnog posla, kao i garancije koja se izdaje, odnosno jamstva koji se daje. Zabranjeno je odobravanje nerezidentima finansijskih kredita s rokom dospije}a kra}im od jedne godine, osim odobravanja kredita od banaka i kredita koje rezidenti odobravaju radi uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa. Kreditiranje u doma}oj valuti izme|u rezidenata i nerezidenata nije dopu{teno. ^lan 22. Kreditni poslovi i krediti radi uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa iz ~lana 2. ta~ka 12. alineja 3. ovog Zakona zaklju~uju se u pisanoj formi. Banke mogu zaklju~iti kreditne poslove sa inostranstvom u svoje ime i za svoj ra~un, u svoje ime i za tu|i ra~un i u tu|e ime i za tu|i ra~un. Rezidenti koji nisu banka mogu zaklju~ivati kreditne poslove sa inostranstvom samo u svoje ime i svoj ra~un. ^lan 23. Za izvr{avanje obaveza iz zaklju~enog ugovora o kreditnom poslu sa inostranstvom odgovoran je rezident koji zaklju~i ugovor, kao i rezident po ~ijem ovla{tenju i za ~iji ra~un je ugovor zaklju~en, odnosno banka i rezident - pravno lice koje od tog rezidenta kupi potra`ivanje, odnosno preuzme dug prema nerezidentu po osnovu kreditnog posla sa inostranstvom. Federacija ne garantuje za izvr{enje obaveza po kreditnom poslu sa inostranstvom, osim ako je garancija Federacije izdata u skladu sa Zakonom o dugu, zadu`ivanju i garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ugovor o kreditnom poslu sa inostranstvom je ni{tavan ako je zaklju~en suprotno stavu 2. ovog ~lana. ^lan 24. Banka kao i rezident - pravno lice mogu kupovati od rezidenta potra`ivanje po osnovu kredita odobrenog nerezidentu, kao i preuzimati dug rezidenta prema nerezidentu po osnovu kreditnog posla sa inostranstvom. Poslovi iz stava 1. ovog ~lana mogu se vr{iti samo na osnovu ugovora zaklju~enog u pisanoj formi izme|u svih u~esnika u poslu. Nerezidenti mogu od rezidenata kupovati potra`ivanja i dugovanja po osnovu kreditnih poslova sa inostranstvom samo pod uslovima i na na~in koji propisuje Vlada Federacije. ^lan 25. Rezidenti su du`ni izvje{tavati Ministarstvo finansija o kreditnim poslovima u smislu ovog zakona. Za potrebe izvje{tavanja Ministarstvo finansija mo`e odrediti da se u kreditne odnose svrstaju i drugi poslovi izme|u rezidenta i nerezidenta koji su po ekonomskoj namjeni jednaki namjeni kreditnog posla. Ministar finansija propisuje bli`e uslove, na~in rokove i obrasce izvje{tavanja o kreditnim poslovima sa inostranstvom. ^lan 26. Rezident mo`e pla}ati premije osiguranja na osnovu ugovora o osiguranju koji je zaklju~en sa dru{tvom za osiguranje koje nije registrovano u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da je takav ugovor dozvoljen propisima koji ure|uju poslove osiguranja u Bosni i Hercegovini. ^lan 27. Rezident, dru{tvo za osiguranje napla}uje premije osiguranja od rezidenata u konvertibilnim markama, a od nerezidenata u devizama, stranoj gotovini i konvertibilnim markama. Dru{tvo iz stava 1. ovog ~lana ispla}uje {tetu rezidentima u konvertibilnim markama, a nerezidentu u konvertibilnim markama, odnosno devizama i stranoj gotovini. Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog ~lana, dru{tvo za osiguranje - rezident mo`e naplatiti premiju osiguranja i isplatiti {tetu u devizama rezidentima na temelju izvo|enja investicijskih radova i drugih djelatnosti u inostranstvu. Kod kupovine na kredit u inostranstvu mo`e se ugovoriti premija osiguranja u devizama i isplata {tete nerezidentu u devizama. ^lan 28. Li~ni i fizi~ki prijenos stranih sredstava pla}anja i doma}e valute vr{i se u skladu sa ovim Zakonom. Vlada Federacije propisuje uslove i na~in li~nih i fizi~kih prijenosa stranih sredstava pla}anja i doma}e valute. ^lan 29. Banka ne mo`e dr`ati devize na ra~unima kod nerezidenata, osim kod stranih banaka. Banka ne mo`e devize u Federaciji dr`ati kod drugog rezidenta, osim kod druge banke i Centralne banke. ^lan 30. Rezident - pravno lice i poduzetnik du`an je devize dr`ati na svom deviznom ra~unu kod banke ili ih prodati toj banci. Rezident mo`e imati devizne ra~une kod banke u inostranstvu za izvr{avanje teku}ih i kapitalnih transakcija u skladu sa ovim Zakonom. Rezident - fizi~ko lice mo`e devize dr`ati na svom deviznom ra~unu ili kao devizne {tedne uloge u banci i sredstvima slobodno raspolagati i podizati stranu gotovinu. Vlada Federacije propisuje uslove i na~in otvaranja deviznih ra~una u inostranstvu. ^lan 31. Nerezidenti mogu u banci otvoriti ra~un u stranoj valuti i u konvertibilnim markama. Devize ostvarene u skladu sa ovim Zakonom, nerezident dr`i na deviznom ra~unu kod banke i sredstvima na ra~unu slobodno raspola`e ili ih mo`e prodati toj banci. Nerezident ne mo`e na ra~unu kod banke dr`ati konvertibilne marke koje nije ostvario napla}ivanjem po teku}im ili kapitalnim poslovima dozvoljenim ovim Zakonom. Nerezident ne mo`e od banke kupiti devize u iznosu ve}em od iznosa protuvrijednosti doma}e valute ostvarene u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 32. Nerezident mo`e transferirati sredstva u inostranstvo nakon predo~enja uvjerenja da nema neizmirenih carinskih i poreskih obaveza. Broj 47 – Strana 14 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 4.8.2010. ^lan 33. Banka je du`na pri otvaranju deviznih ra~una, ra~una u konvertibilnim markama i deviznih {tednih knji`ica kao i izvr{enja platnih transakcija, utvrditi identitet rezidenta i nerezidenta i postupiti u skladu sa Zakonom o sprje~avanju pranja novca i finansiranju teroristi~kih aktivnosti. Banka je du`na osigurati tajnost podataka o deviznim ra~unima, te ih ~uvati u skladu sa propisima. ^lan 34. Ministarstvo finansija propisuje uslove otvaranja, na~in vo|enja i zatvaranje ra~una rezidenata i nerezidenata. III. Devizno tr`i{te i kurs konvertibilne marke ^lan 35. Devizno tr`i{te, u smislu ovog Zakona, ~ine svi poslovi kupovine i prodaje deviza i strane gotovine u Bosni i Hercegovini koji se vr{e unutar bankarskog sistema Bosne i Hercegovine koji se vr{e neposredno: a) izme|u banaka i rezidenata odnosno banaka i nerezidenata, b) izme|u banaka, c) izme|u banaka i rezidenata koji obavljaju mjenja~ke poslove. Zabranjena je kupovina i prodaja deviza i strane gotovine izvan deviznog tr`i{ta. ^lan 36. Banke na deviznom tr`i{tu kupuju i prodaju devize i stranu gotovinu u svoje ime i za svoj ra~un, u svoje ime a za ra~un rezidenta i nerezidenta i u ime i za ra~un rezidenta i nerezidenta. Banke mogu na stranim deviznim tr`i{tima kupovati devize i stranu gotovinu. ^lan 37. Na deviznom tr`i{tu mogu se kupovati i prodavati devize i strana gotovina promptno i na termin. Promptna kupovina, odnosno prodaja deviza i strane gotovine je kupovina odnosno prodaja sa rokom dospije}a odmah, a najkasnije u roku od dva radna dana. Terminska kupovina, odnosno prodaja deviza i strane gotovine je kupovina odnosno prodaja koja se vr{i u roku koji je du`i od dva radna dana od zaklju~enja ugovora. ^lan 38. Mjenja~ke poslove mogu obavljati banke kao i rezidenti - druga pravna lica i poduzetnici koji imaju zaklju~en ugovor sa bankom, ovla{tenje Ministarstva i registrovani su za obavljanje mjenja~kih poslova (u daljnjem tekstu: mjenja~i). Mjenja~ke poslove banka obavlja u svoje ime i za svoj ra~un, a rezidenti - druga pravna lica i poduzetnici u svoje ime, a za ra~un banke. Rezidenti - druga pravna lica i poduzetnici mjenja~ke poslove obavljaju na osnovu ugovora o obavljanju mjenja~kih poslova zaklju~enih sa bankom, na odre|eno vrijeme do godinu dana. Zahtjev za dobijanje ovla{tenja o obavljanju mjenja~kih poslova rezidenti iz stava 3. ovog ~lana podnose Ministarstvu. Vlada Federacije propisuje uslove i na~in obavljanja mjenja~kih poslova i uslove za izdavanje ovla{tenja. ^lan 39. Uz zahtjev za dobijanje ovla{tenja iz ~lana 38. stav 4. ovog Zakona rezidenti iz ~lana 38. stav 3. podnose Ministarstvu: a) ugovor o obavljanju mjenja~kih poslova, zaklju~en izme|u banke i rezidenta - drugog pravnog lica ili poduzetnika, b) za pravno lice rje{enje iz sudskog registra, odnosno za poduzetnika rje{enje nadle`nog organa iz kojeg je vidlji - vo da je pravno lice, odnosno poduzetnik registrovan za obavljanje mjenja~kih poslova, c) rje{enje nadle`nog organa o ispunjenju minimalnih tehni~kih uslova za rad u skladu sa va`e}im propisima. ^lan 40. Ministarstvo }e odbiti zahtjev za izdavanje ovla{tenja za obavljanje mjenja~kih poslova ako utvrdi da rezident - drugo pravno lice ili poduzetnik ne ispunjavaju uslove za obavljanje mjenja~kih poslova. Ministarstvo }e oduzeti ovla{tenje za obavljanje mjenja~kih poslova ako: a) rezident - drugo pravno lice ili poduzetnik ne po~ne sa obavljanjem poslova u roku od 90 dana od dana izdavanja dozvole, b) je ovla{tenje pribavljeno na osnovu neistinite dokumenta - cije, odnosno neistinito prikazanih podataka, c) nakon izdavanja ovla{tenja nastupe okolnosti i/ili razlozi uslijed kojih rezident - drugo pravno lice ili poduzetnik vi{e ne ispunjava uslove na osnovu kojih je dobio ovla{tenje. ^lan 41. Doma}a va luta je konvertibilna marka (KM). Zvani~ni kurs konvertibilne marke odre|uje Centralna banka u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Kupovina i prodaja konvertibilne marke za euro vr{i se po kursu i uslovima odre|enim Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, a kurs konvertibilne marke prema ostalim stranim valutama formira se u skladu sa ponudom i potra`njom na deviznom tr`i{tu, ukoliko Centralna banka druga~ije ne odredi. Banke su du`ne javno isticati i objavljivati kurseve po kojima kupuju i prodaju devize i stranu gotovinu. IV. Fizi~ki prijenos sredstava pla}anja ^lan 42. Strana gotovina, platne kartice i ~ekovi koji glase na stranu valutu mogu se slobodno unositi u Federaciju iz inostranstva, uz obavezu prijavljivanja u smislu ~lana 45. ovog Zakona. Slobodno je izno{enje platnih kartica u inostranstvo. ^lan 43. Vlada Federacije za rezidente i nerezidente - fizi~ka lica propisuje iznos do kojega se slobodno mogu iznositi konvertibilne marke iz Federacije u inostranstvo, kao i uslove pod kojima banke mogu iznositi konvertibilne marke iz Federacije u inostranstvo. ^lan 44. Vlada Federacije propisuje iznos strane gotovine i ~ekova koji glase na stranu valutu koje rezident fizi~ko lice mo`e iznositi iz Federacije u inostranstvo, kao i uslove pod kojima banke mogu iznositi stranu gotovinu i ~ekove iz Federacije u inostranstvo. Vlada Federacije propisuje uslove pod kojima nerezident mo`e iznositi u inostranstvo stranu gotovinu i ~ekove koje je stekao u skladu sa zakonom. ^lan 45. Rezidenti i nerezidenti du`ni su prilikom prelaska dr`avne granice carinskom organu prijaviti svako uno{enje odnosno izno{enje strane gotovine, konvertibilnih maraka i ~ekova, koji prelaze iznose koje propi{e Vlada Federacije. Obaveza iz stava 1. ovog ~lana odnosi se i na predstavnika, odgovorno lice ili punomo}nika, koji preko dr`avne granice za pravno lice ili poduzetnika prenosi stranu gotovinu, konvertibilne marke i ~ekove. ^lan 46. Stranu gotovinu, ~ekove i konvertibilne marke, koje su organi kontrole privremeno oduzeli uz izdavanje potvrde i pokretanja postupka zbog osnovane sumnje da je izvr{en prekr{aj ili krivi~no djelo, du`ni su da deponuju do okon~anja postupka na poseban privremeni ra~un Ministarstva ili da ih stave u depo kod banke u roku od dva radna dana od dana njihovog oduzimanja. Srijeda, 4.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 47 – Strana 15 V. Izvje{tavanje ^lan 47. Banke i mjenja~i su du`ni izvje{tavati Agenciju a rezidenti i nerezidenti su du`ni izvje{tavati nadle`ne organe o obavljanju deviznih poslova iz ovog Zakona. Nadle`ni organi iz ~lana 48. ovog Zakona propisuju, u okviru svoje nadle`nosti, bankama mjenja~ima, ostalim rezidentima i nerezidentima sadr`aj i rokove izvje{tavanja o obavljanju deviznih poslova iz ovog Zakona, kao i na~in tog izvje{tavanja. Obveznici izvje{tavanja iz stava 1. ovog ~lana du`ni su da bez odlaganja Agenciji odnosno drugom nadle`nom organu omogu}e uvid u poslovne knjige i stave na raspolaganje drugu potrebnu dokumentaciju. VI. Nadzor nad deviznim poslovanjem ^lan 48. Nadzor nad deviznim poslovanjem u skladu sa ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona obavljaju: Agencija, Federalno ministarstvo finansija/Federalno ministarstvo financija - Devizni odjel Finansijske policije - Financijske policije Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Devizni odjel Finansijske policije) i carinski organi, svako u okviru svojih nadle`nosti. ^lan 49. Nadzorna tijela moraju me|usobno razmjenjivati informa - cije koje su im potrebne u postupku nadzora te obavje{tavati o ustanovljenim nepravilnostima, ako su ti nalazi va`ni za rad drugog nadzornog tijela. Dostavljanje podataka o nadziranoj osobi koji su potrebni u postupcima nadzora ne smatra se odavanjem slu`benih tajni. Nadzorna tijela uredit }e sadr`aj i na~in me|usobnog obavje{tavanja sporazumom o razmjenjivanju informacija ili drugim aktima. ^lan 50. Agencija nadzire devizno poslovanje banaka i mjenja~a. ^lan 51. Devizni odjel Finansijske policije nadzire primjenu i proved - bu ovog Zakona te poslovanje rezidenata i nerezidenata kada svoju privrednu ili drugu djelatnost obavljaju na teritoriji Federacije. Rezidenti i nerezidenti iz stava 1. ovog ~lana moraju deviznom inspektoru omogu}iti nesmetano obavljanje inspekcij - skog nadzora i uvid u poslovanje te mu, na njegov zahtjev, dati na raspolaganje ili poslati svu potrebnu dokumentaciju kao i podatke za djelatnost koju rezident obavlja u inostranstvu. ^lan 52. Carinski or gan vr{i kontrolu izno{enja iz Federacije u inostranstvo i uno{enja u Federaciju iz inostranstva strane gotovine, konvertibilnih maraka i ~ekova u putni~kom, robnom i po{tanskom saobra}aju. ^lan 53. Carinski or gan, uz izdavanje potvrde, mo`e na grani~nom prijelazu privremeno oduzeti od rezidenta i nerezidenta iznos konvertibilnih maraka, strane gotovine i ~ekova koji prelaze iznos koji propi{e Vlada Federacije. ^lan 54. Rezidenti i nerezidenti moraju nadzornim organima iz ~lana 48. ovog Zakona omogu}iti nesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora i uvid u poslovanje te mu, na njegov zahtjev, dati na raspolaganje ili poslati svu potrebnu dokumentaciju kao i podatke za djelatnost koju rezident obavlja u inostranstvu. ^lan 55. Prekr{ajni postupak pokre}e se i vodi u skladu sa propisima kojima se ure|uje prekr{ajni postupak. VII. Kaznene odredbe Krivi~na djela ^lan 56. Ko se neovla{teno bavi kupovinom ili prodajom strane gotovine ili organizuje mre`u preprodavaca ili posrednika, a vrijednost prometovane strane gotovine prelazi iznos od 50.000 KM, kaznit }e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. ^lan 57. Odgovorno lice koje sklapanjem ugovora, organizovanjem posla ili na drugi na~in ostvaruje za pravno lice kupovinu, prodaju ili posreduje u kupovini ili prodaji strane gotovine suprotno ovom Zakonu ili u pravnom licu organizuje mjenja~ke poslove suprotno ovom Zakonu, a iznos prometovane strane gotovine prelazi iznos od 50.000 KM kaznit }e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora od {est mjeseci do pet godina. Prekr{aji ^lan 58. Nov~anom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit }e se za prekr{aj rezident - pravno lice i nerezident - pravno lice ako pla}a ili izdaje nalog za pla}anje prema inostranstvu na osnovu simuliranog ugovora ili druge nevjerodostojne dokumentacije, odnosno zaklju~uje ugovor u kojem nije navedena stvarna vrijednost (~lan 7. stav 5.). Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj i odgovorno lice u banci, rezidentu - pravnom licu i nerezidentu - pravnom licu nov~anom kaznom do 3.000 KM. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj rezident - poduzetnik i nerezident - poduzetnik nov~anom kaznom od 5.000 KM do 10.000 KM. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj rezident - fizi~ko lice i nerezident fizi~ko lice nov~anom kaznom od 1.000 KM do 1.500 KM. ^lan 59. Nov~anom kaznom od 5.000 KM do 10.000 KM kaznit }e se za prekr{aj rezident ako pri odobravanju kredita, te izdavanju garancije i jamstva u korist nerezidenta ne ugovori i od nerezidenta ne pribavi instrumente osiguranja naplate kojima se posti`e sigurnost kreditnog posla, kao i garancije koja se izdaje i jamstva koje se daje (~lan 21. stav 7.). Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj i odgovorno lice u rezidentu nov~anom kaznom od 3.000 KM. ^lan 60. Nov~anom kaznom od 10.000 KM do 15.000 kaznit }e se za prekr{aj rezident - pravno lice: a) ako mjenja~ke poslove obavlja suprotno odredbama ~lana 38. ovog Zakona; b) ako ne omogu}i nesmetano obavljanje kontrole, uvid u poslovanje, te ne stavi na raspolaganje potrebnu dokumentaciju i tra`ene podatke (~lan 54.). Za radnje iz stava 1. ta~ka b) ovog ~lana kaznit }e se i nerezident pravno lice nov~anom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM. Za radnje iz stava 1. ta~. a) i b) ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj i odgovorno lice u rezidentu - pravnom licu i nerezidentu - pravnom licu nov~anom kaznom od 3.000 KM. Za radnje iz stava 1. ta~. a) i b) ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj rezident - poduzetnik, a za radnje iz ta~ke b) istog stava nerezident - poduzetnik nov~anom kaznom od 5.000 KM do 10.000 KM. Za radnje iz stava 1. ta~ka b) ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj rezident - fizi~ko lice i nerezident - fizi~ko lice nov~anom kaznom od 1.500 KM. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana, pored nov~ane kazne, mo`e se izre}i i za{titna mjera zabrane obavljanja mjenja~kih poslova ili druge djelatnosti koja je bila predmet kontrole, u najkra}em Broj 47 – Strana 16 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 4.8.2010. trajanju od tri mjeseca i najdu`em trajanju do {est mjeseci osim za pla}anja i prijenose iz ~lana 2. ta~ka 9. ovog Zakona. ^lan 61. Nov~anom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit }e se za prekr{aj banka, rezident - pravno lice i nerezident - pravno lice: a) ako izvr{i nalog za pla}anje, odnosno prijenos inostran - stvu suprotno ~lanu 7. stav 2. ovog Zakona, b) ako dobit ostvarenu po osnovu izvo|enja investicijskih radova u inostranstvu, kao i devize koje je u skladu sa garantnim rokovima naru~ilac investicijskih radova zadr`ao kao garanciju za dobro izvr{enje posla, ne unese u Federaciju u roku od osam dana od dana izvr{enja investicijskih radova odnosno dana isteka garantnog roka (~lan 11.), c) ako dobit ostvarenu po osnovu obavljanja privredne djelatnosti u inostranstvu ne unese u Federaciju u skladu sa ovim Zakonom (~lan 12.), d) ako za robu ili uslugu koje nisu uvezene u roku od {est mjeseci od dana izvr{enog pla}anja ne izvr{i vra}anje unaprijed pla}enog iznosa u roku od osam dana od dana isteka roka od {est mjeseci (~lan 14. stav 2.), e) ako rezidenti, odnosno nerezidenti pla}anje i prijenos kapitala po osnovu sticanja, prodaje i likvidacije direktnih investicija u inostranstvu vr{e suprotno odredbi ~lana 15. ovog Zakona, f) ako rezident, odnosno nerezident pla}anje i prijenos sredstava radi sticanja vlasni{tva nad nekretninama u inostranstvu vr{i suprotno odredbi ~lana 17. ovog Zakona; g) ako pla}anje radi kupovine stranih vrijednosnih papira na doma}em i stranom tr`i{tu kapitala vr{i suprotno odredbi ~lana 18. stav 1. ovog Zakona. h) ako pla}anje radi kupovine doma}ih vrijednosnih papira vr{i suprotno odredbi ~lana 18. stav 3. ovog Zakona, i) ako pla}anje radi kupovine stranih kratkoro~nih vrijednosnih papira na stranom i doma}em tr`i{tu novca vr{i suprotno odredbi ~lana 19. stav 1. ovog Zakona, j) ako pla}anje vr{i radi kupovine doma}ih kratkoro~nih vrijednosnih papira suprotno ~lanu 19. stav 2. ovog Zakona, k) ako poslove s udjelima u investicijskim fondovima obavlja suprotno ~lanu 20. ovog Zakona, l) ako banka odobri kredit suprotno odredbi 21. stav 2. ovog Zakona, m) ako me|usobno odobravaju devizne kredite (~lan 21. stav 4.). n) ako finansijske kredite iz inostranstva ne koristi preko banke ili deviznog ra~una u inostranstvu otvorenog u skladu sa odredbama ovog Zakona (~lan 21. stav 5.), o) ako finansijske kredite preko banke u inostranstvu koristi suprotno ~lanu 21. stav 6., p) ako odobrava nerezidentima finansijske kredite sa rokom dospije}a kra}im od jedne godine kada to ovim zakonom nije dopu{teno (~lan 21. stav 8.), q) ako rezidenti i nerezidenti vr{e kreditiranje u doma}oj valuti (~lan 21. stav (9)), r) ako kreditne poslove zaklju~uju suprotno ~lanu 22. ovog Zakona, s) ako poslove kupovine potra`ivanja po osnovu kredita odobrenog nerezidentu, kao i preuzimanja duga rezidenta prema nerezidentu po osnovu kreditnog posla sa inostranstvom zaklju~i suprotno ~lanu 24. stav 1. ovog Zakona, t) ako poslove kupovine potra`ivanja po osnovu kredita odobrenog nerezidentu, kao i preuzimanja duga rezidenta prema nerezidentu po osnovu kreditnog posla sa inostranstvom zaklju~i suprotno ~lanu 24. stav 2. ovog Zakona, u) ako nerezident izvr{i kupovinu potra`ivanja i dugovanja suprotno propisu Vlade Federacije (~lan 24. stav 3.), v) ako naplatu premije osiguranja, odnosno premije reosiguranja ili isplatu {tete vr{i suprotno ~lanu 27. ovog Zakona, w) ako vr{i transfer sredstava sa deviznog ra~una i ra~una u konvertibilnim markama prije izmirenja obaveza iz ~lana 32. ovog Zakona, x) ako banka ne osigura tajnost podataka (~lan 33. stav 2.), y) ako ne postupi u skladu sa propisanom obavezom izvje{tavanja iz ~lana 47. stav 1. ovog Zakona, z) ako Agenciji ili drugom nadle`nom organu ne omogu}i uvid u poslovne knjige i ne stavi im na raspolaganje drugu potrebnu dokumentaciju (~lan 47. stav 3.); Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj i odgovorno lice u banci, rezidentu - pravnom licu i nerezidentu - pravnom licu nov~anom kaznom od 3.000 KM. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj rezident - poduzetnik i nerezident - poduzetnik nov~anom kaznom od 3.000 KM do 12.000 KM. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj rezident - fizi~ko lice i nerezident fizi~ko lice nov~anom kaznom od 1.500KM. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana, pored nov~ane kazne, mo`e se izre}i i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za rezidenta - pravno lice i poduzetnika u najkra}em trajanju od tri mjeseca i najdu`em trajanju do {est mjeseci. ^lan 62. Nov~anom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit }e se za prekr{aj banka, rezident - pravno lice i nerezident pravno lice: a) ako devize koriste suprotno ovom Zakonu (~lan 3. stav 1.), b) ako stranu gotovinu koristi suprotno propisima Vlade Federacije (~lan 3. stav 2.), c) ako pla}anje, napla}ivanje, prijenos i isplatu u Federaciji vr{i suprotno odredbama ovog Zakona (~lan 4. stav 1.), d) ako ne polo`i stranu gotovinu na svoj devizni ra~un kod banke (~lan 4. stav 3.), e) ako pla}anje i napla}ivanje po teku}im i kapitalnim poslovima ne vr{i preko banke (~lan 7. stav 1.), f) ako pla}anje, napla}ivanje i prijenos po teku}im i kapitalnim poslovima vr{i suprotno propisu Vlade Federacije (~lan 7. stav 3.), g) ako pla}anje po kapitalnim poslovima vr{i platnim karticama (~lan 7. stav 4.) h) ako pla}anje, napla}ivanje i prijenos po teku}im i kapitalnim poslovima vr{i suprotno propisu Ministarstva (~lan 7. stav 6.), i) ako banka postupa suprotno odredbama ~lana 8. st. 2., 3., 4. i 5. ovog Zakona, j) ako devize koje je ostvario u inostranstvu, kao i devize koje je prenio u inostranstvo, a nije ih upotrijebio u inostranstvu ne unese u Federaciju (~lan 9.), k) ako banka ne dr`i devize u skladu sa Zakonom (~lan 29.), l) ako ima devizne ra~une kod banke u inostranstvu suprotno propisu Vlade Federacije (~lan 30. stav 4.), m) ako devize ostvarene u skladu sa ovim zakonom ne dr`i kod banke, (~lan 31. stav 2.), n) ako dr`i na ra~unu kod banke konvertibilne marke koje nije ostvario napla}ivanjem po teku}im i kapitalnim poslovima dozvoljenim ovim Zakonom (~lan 31. stav 3.), o) ako od banke kupi devize u iznosu ve}em od iznosa protuvrijednosti konvertibilne marke koju ostvari u skladu sa ovim Zakonom (~lan 31. stav 4.); p) ako kupi ili proda devize ili stranu gotovinu izvan deviznog tr`i{ta (~lan 35. stav 2.), Srijeda, 4.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 47 – Strana 17 q) ako kupovinu i prodaju konvertibilne marke izvr{i po kursu i uslovima suprotno odredbama ~lana 41. stav 3. ovog Zakona, r) ako javno ne istakne i objavi kurseve po kojima kupuje i prodaje devize i stranu gotovinu (~lan 41. stav 4.), s) ako konvertibilne marke iznosi iz Federacije suprotno propisu Vlade Federacije (~lan 43.), t) ako iz Federacije iznosi stranu gotovinu i strane ~ekove suprotno propisu Vlade Federacije (~lan 44.), u) ako ne prijavi cariniku svako uno{enje, odnosno izno{enje strane gotovine i konvertibilnih maraka u vrijednosti koja prelazi iznose koje propi{e Vlada (~lan 45. stav 1.), kao i propise koji ure|uju spre~avanje pranja novca. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana, kaznit }e se za prekr{aj i odgovorno lice u banci, rezidentu - pravnom licu i nerezidentu - pravnom licu, nov~anom kaznom od 2.500 KM do 3.000 KM. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj rezident - poduzetnik i nerezident - poduzetnik nov~anom kaznom od 2.500 KM do 10.000 KM. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj rezident - fizi~ko lice i nerezident - fizi~ko lice nov~anom kaznom od 1.500 KM. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana, pored nov~ane kazne, mo`e se izre}i i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za rezidenta - pravno lice i poduzetnika u najkra}em trajanju od tri mjeseca i najdu`em trajanju do {est mjeseci. ^lan 63. Nov~anom kaznom od 1.500 KM do 12.000 KM kaznit }e se za prekr{aj rezident: a) ako sredstva pla}anja po osnovu izvoza robe ili usluge inostranstvu ne unese u Federaciju u roku od {est mjeseci od dana izvoznog carinjenja robe, odnosno od dana izvr{enja usluge (~lan 10. stav 1.) b) ako sredstva pla}anja ostvarena po osnovu prodaje pla}ene robe koja se nalazi u inostranstvu i neposredno isporu~uje u inostranstvo ne unese u Federaciju u roku od {est mjeseci od dana izvr{enog pla}anja (~lan 10. stav 3.), c) ako unaprijed pla}enu robu ili uslugu ne uveze u Federaciju u roku od {est mjeseci od dana izvr{enog pla}anja robe ili usluge (~lan 14. stav 1.), d) ako ne izvje{tava Ministarstvo o kreditnim poslovima u smislu ovog Zakona (~lan 25. stav 1.) Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj i odgovorno lice u rezidentu - pravnom licu nov~anom kaznom od 1.500 do 3.000 KM. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj i odgovorno lice u rezidentu - poduzetnik nov~anom kaznom od 1.500 do 3.000 KM. Za radnje iz stava 1. ovog ~lana, pored nov~ane kazne, mo`e se izre}i i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za rezidenta - pravno lice i poduzetnika u najkra}em trajanju od tri mjeseca i najdu`em trajanju do {est mjeseci. ^lan 64. Nov~anom kaznom od 1.500 KM kaznit }e se za prekr{aj rezident - fizi~ko lice: a) ako pla}anje radi kupovine stranih vrijednosnih papira na stranom i doma}em tr`i{tu kapitala vr{i suprotno ~lanu 18. ovog Zakona, b) ako pla}a premiju osiguranja `ivota u inostranstvu nerezidentu - dru{tvu za osiguranje suprotno ~lanu 26. ovog Zakona, c) ako suprotno propisu Vlade Federacije, vr{i li~ni i fizi~ki prijenos sredstava (~lan 28. stav 2.). ^lan 65. Za prekr{aje iz ~lana 58. do 61. ovog Zakona, pored nov~ane kazne izre}i }e se i za{titna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvr{enje prekr{aja ili koji su nastali izvr{enjem prekr{aja. Predmeti iz stava 1. ovog ~lana mogu se oduzeti i ako nisu svojina u~inioca prekr{aja ili njima ne raspola`e u~inilac prekr{aja. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, mo`e se izvr{iti djelimi~no oduzimanje predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvr{enje prekr{aja ili koji su nastali izvr{enjem prekr{aja ako pobude ili druge okolnosti pod kojima je prekr{aj izvr{en ukazuju da nije opravdano da se predmet oduzme u cjelini. ^lan 66. Nov~ane kazne, imovinska korist i sredstva pla}anja, kao i sredstva ostvarena prodajom predmeta koji su upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvr{enje krivi~nog djela ili prekr{aja ili koji su nastali izvr{enjem krivi~nog djela ili prekr{aja upla}uju se na ra~un javnih prihoda bud`eta Federacije. Strana gotovina, devize i ostala sredstva pla}anja koja su oduzeta kao predmet izvr{enja krivi~nog djela ili prekr{aja, upla}uju se na ra~un javnih prihoda bud`eta Federacije. VIII. Prijelazne i zavr{ne odredbe ^lan 67. Postupci zapo~eti do stupanja na snagu ovog Zakona okon~at }e se po odredbama zakona koji je va`io u vrijeme izvr{enja djela. ^lan 68. Propise za provo|enje ovog Zakona donije}e nadle`ni organi u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 69. Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje va`iti Zakon o deviznom poslovanju ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 35/98) i Zakon o kreditnim poslovima sa inostranstvom ("Slu`beni list RBiH", br: 2/92 i 13/94). ^lan 70. Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O DEVIZNOM POSLOVANJU Progla{ava se Zakon o deviznom poslovanju koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~koga doma od 14. srpnja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 29. srpnja 2010. godine. Broj 01-02-433/10 30. srpnja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O DEVIZNOM POSLOVANJU I. Op}e odredbe ^lanak 1. Ovim Zakonom ure|uje se: a) poslovanje izme|u rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima pla}anja i u konvertibilnim markama, b) poslovanje izme|u rezidenata u stranim sredstvima pla}anja,
Zakon o dopuni Zakona o federalnim administrativnim taksama i tarifi federalnih administrativnih taksi Federacija BiH Službene novine FBiH 45/10 29.07.2010 SN FBiH 98/17, SN FBiH 43/13, SN FBiH 08/00, SN FBiH 6/98 administartive takse,takse,tarife,dopuna ZAKON O DOPUNI ZAKONA O FEDERALNIM ADMINISTRATIVNIM TAKSAMA I TARIFI FEDERALNIH ADMINISTRATIVNIH TAKSI ^lan 1. U Zakonu o federalnim administrativnim taksama i Tarifi federalnih administrativnih taksi ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 6/98 i 8/00), u Tarifi federalnih administrativnih taksi u tarifnom broju 7. dodaje se nova ta~ka 3. koja glasi: "3. Za rje{enje o izboru ili promjeni entitetskog dr`avljanstva 90,- KM ". ^lan 2. Ovaj zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Zakon o dopuni Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 45/10 29.07.2010 SN FBiH 72/24, SN FBiH 92/21, SN FBiH 85/21, SN FBiH 13/10, SN FBiH 04/10, SN FBiH 32/08, SN FBiH 72/07, SN FBiH 02/06 prostorno planiranje,zemljište ZAKON O DOPUNI ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU I KORI[TENJU ZEMLJI[TA NA NIVOU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakonu o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10 i 13/10), u ~lanu 55. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Izuzetno od stava 1. ta~ke 3) ovog ~lana, ukoliko je u izvodu iz zemlji{ne knjige upisano dr`avno vlasni{tvo na nekretnini koja je progla{ena nacionalnim spomenikom, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za gra|enje investitor prila`e izvod iz zemlji{ne knjige, bez obzira na eventualno utvr|eno pravo kori{tenja nekretnine u korist tre}ih lica." Dosada{nji stav 2. postaje stav 3.
Zakon o izmjenama i dopunama krivičnog zakona FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 42/10 21.07.2010 SN FBiH 75/17, SN FBiH 46/16, SN FBiH 76/14, SN FBiH 59/14, SN FBiH 42/11, SN FBiH 18/05, SN FBiH 69/04, SN FBiH 21/04, SN FBiH 36/03 krivični zakon ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA KRIVI^NOG ZAKONAFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE^lan 1.U Krivi~nom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 36/03, 37/03, 21/04,69/04 i 18/05) u ~lanu 2. stav (4) mijenja se i glasi:"(4) Vojna osoba, u smislu ovog Zakona, je profesionalnavojna osoba i osoba u rezervnom sastavu dok je na slu`bi uOru`anim snagama Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom oslu`bi u Oru`anim snagama Bosne i Hercegovine.".U stavu (8) iza rije~i "Federaciji" dodaju se rije~i: "koja radiza naknadu ili bez naknade.".U stavu (14) rije~i: "ili vi{e njih" bri{u se.U stavu (15) rije~i: "ili vi{e njih" bri{u se.U stavu (18) rije~i: "Zlo~ina~ka organizacija" zamjenjuju serije~ima: "Grupa za organizirani kriminal", a iza rije~i "zatvora"dodaje se rije~ "preko".Stav (30) mijenja se i glasi:"(30)Prijevozno sredstvo je svako plovilo, vozilo i letjelica,kao i bilo kakvo drugo sredstvo koje se mo`e koristiti za prijevozu suhozemnom, vodenom ili zra~nom prometu, bez obzira navrstu pogona."^lan 2.Iza ~lana 4. dodaje se novi ~lan 4a., koji glasi: Srijeda, 21.7.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 42 – Strana 25"^lan 4a.Na~elo kriviceNiko ne mo`e biti ka`njen niti se prema njemu mogu izre}idruge krivi~nopravne sankcije, ako nije kriv za po~injenokrivi~no djelo."^lan 3.^lan 7. mijenja se i glasi:"Svrha krivi~nopravnih sankcijaSvrha krivi~nopravnih sankcija je:a)za{tita dru{tva od ~injenja krivi~nih djela preventivnimuticajem na druge da po{tuju pravni sistem i ne po~inekrivi~na djela te sprje~avanjem po~initelja da po~inikrivi~na djela kao i poticanje njegovog prevaspitanja;b)za{tita i satisfakcija `rtve krivi~nog djela."^lan 4.U ~lanu 8. iza rije~i: "u skladu sa" dodaju se rije~i: "zakonom i".^lan 5.U ~lanu 18. stav (3), ~lanu 71. ta~ka d), ~lanu 77. u nazivu i st. (1) do (4), ~lanu 291. st. (2) i (3), ~lanu 333. stav (1) rije~i:"motornim vozilom" u razli~itim pade`ima zamjenjuju serije~ima: "prijevozno sredstvo" u odgovaraju}em pade`u.^lan 6.^lan 25. mijenja se i glasi:"Bezna~ajno djeloNije krivi~no djelo ono djelo koje, iako sadr`i zakonomodre|ena obilje`ja krivi~nog djela, zbog prirode i te`ine djela, ilina~ina po~injenja djela, ili neznatnosti ili nepostojanja {tetnihposljedica, odnosno pribavljene imovinske koristi i niskogstepena krivice po~initelja, predstavlja bezna~ajno djelo."^lan 7.Iza ~lana 27. dodaje se novi ~lan 27a., koji glasi:"^lan 27a.Sila i prijetnja(1)Nije krivi~no djelo ono djelo koje je po~injeno poddjelovanjem neodoljive sile.(2)Po~initelj koji je po~inio krivi~no djelo pod djelovanjemodoljive sile ili prijetnje mo`e se bla`e kazniti.(3)U slu~aju iz stava (1) ovog ~lana, po~initeljem krivi~nogdjela smatrat }e se osoba koja je primjenila neodoljivusilu."^lan 8.Naziv ~lana 31. mijenja se i glasi: "Sau~initeljstvo".^lan 9.U ~lanu 32. iza stava (2) dodaje se novi stav (3), koji glasi:"(3) Podstrekavanjem na po~injenje krivi~nog djela smatrase naro~ito: upu}ivanje molbe, ubje|ivanje ili nagovaranje,prikazivanje koristi od po~injenja krivi~nog djela, davanje iliobe}avanje poklona, zloupotreba odnosa podre|enosti iliovisnosti, dovo|enje ili odr`avanje osobe u stanju stvarne ilipravne zablude."^lan 10.U nazivu ~lana 34. rije~i: "krivi~ne odgovornosti"zamjenjuju se rije~ju "krivice".U stavu (1) rije~i: "krivi~no odgovoran" zamjenjuju se rije~ju "kriv".U stavu (3) rije~i: "krivi~nu odgovornost" zamjenjuju serije~ju "krivicu".^lan 11.Iza ~lana 34. naziv glave VI mijenja se i glasi: "KRIVICA".^lan 12.^lan 35. mijenja se i glasi:"Sadr`aj krivice(1)Krivica postoji ako je po~initelj u vrijeme po~injenjakrivi~nog djela bio ura~unljiv i pri tome postupao sumi{ljajem.(2)Krivica za krivi~no djelo postoji i ako je po~initeljpostupao iz nehata, ako to zakon izri~ito predvi|a."^lan 13.U ~lanu 36. stav (3) rije~i: "Krivi~no je odgovoran"zamjenjuju se rije~ima: "Kriv je", rije~i: "krivi~nu odgovornost"zamjenjuju se rije~ju "krivicu", a iza rije~i "nehat" stavlja seta~ka, a preostali dio teksta bri{e se.^lan 14.^lan 39. mijenja se i glasi:"Stvarna zabluda(1)Nije kriv po~initelj koji po~ini djelo u neotklonjivojstvarnoj zabludi.(2)Stvarna zabluda je neotklonjiva ako po~initelj u vrijemepo~injenja krivi~nog djela nije bio svjestan nekognjegovog zakonom propisanog obilje`ja, ili je pogre{nosmatrao da postoje okolnosti prema kojima bi, da su onestvarno postojale, to djelo ~inile dozvoljenim.(3)Ako je po~initelj bio u stvarnoj zabludi iz nehata, postojat}e krivi~no djelo po~injeno iz nehata, ako zakon za tokrivi~no djelo propisuje ka`njavanje i za nehat."^lan 15.^lan 41. mijenja se i glasi:"Vrste kazniPo~initelju krivi~nog djela koji je kriv mogu se izre}i:a)kazna zatvora;b)kazna dugotrajnog zatvora;c)nov~ana kazna."^lan 16.U ~lanu 42. ta~ka b) iza rije~i "djela" dodaju se rije~i: "ipotakne njegovo prevaspitanje".^lan 17.^lan 43. mijenja se i glasi:"Kazna zatvora(1)Kazna zatvora ne mo`e biti kra}a od 30 dana ni du`a od 20 godina.(2)Kazna zatvora izri~e se na pune godine i mjesece, a do {est mjeseci i na pune dane.(3)Kazna zatvora iz st. (1) i (2) ovog ~lana ne mo`e se izre}imaloljetnicima. Maloljetnicima se mo`e izre}i kaznamaloljetni~kog zatvora pod uslovima propisanim glavomX (PRAVILA O VASPITNIM PREPORUKAMA,VASPITNIM MJERAMA I O KA@NJAVANJUMALOLJETNIKA) ovog zakona. Kazna maloljetni~kogzatvora po svojoj je svrsi, prirodi, trajanju i na~inuizvr{enja posebna kazna li{enja slobode."^lan 18.Iza ~lana 43. dodaju se novi ~lanovi 43a. i 43b. koji glase:"^lan 43a.Zamjena kazne zatvora(1)Izre~ena kazna zatvora u trajanju do jedne godine mo`ese, na zahtjev osu|enika, zamijeniti nov~anom kaznomkoja se pla}a u jednokratnom iznosu u roku do 30 dana.(2)Kazna zatvora zamjenjuje se nov~anom kaznom tako {tose svaki dan izre~ene kazne zatvora izjedna~uje s jednimdnevnim iznosom nov~ane kazne ili sa 100 KM ako senov~ana kazna utvr|uje u odre|enom iznosu.(3)Ako se nov~ana kazna ne plati u roku iz stava (1) ovog~lana, sud }e donijeti odluku o izvr{enju kazne zatvora.Ako se nov~ana kazna plati samo djelimi~no, izvr{it }e sekazna zatvora srazmjerno iznosu koji nije pla}en. Broj 42 – Strana 26SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 21.7.2010.^lan 43b.Kazna dugotrajnog zatvora(1)Za najte`e oblike te{kih krivi~nih djela po~injenih sumi{ljajem mo`e se propisati kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od 21 do 45 godina.(2)Kazna dugotrajnog zatvora nikada se ne mo`e propisatikao jedina glavna kazna za pojedino krivi~no djelo.(3)Kazna dugotrajnog zatvora ne mo`e se izre}i po~initeljukoji u vrijeme po~injenja krivi~nog djela nije navr{io 21godinu `ivota.(4)Kazna dugotrajnog zatvora izri~e se samo na pune godine.(5)Ako je izre~ena kazna dugotrajnog zatvora, amnestija ipomilovanje mogu se dati tek nakon izdr`anih tri petine tekazne."^lan 19.U ~lanu 44. stav (1) rije~i: "od najvi{e {est mjeseci"zamjenjuju se rije~ima: "u trajanju do jedne godine".U stavu (3) rije~ "{ezdeset" zamjenjuje se rije~ju"devedeset".^lan 20.U ~lanu 46. stav (1) rije~ "od" zamjenjuje se rije~ju "preko".^lan 21.U ~lanu 47. stav (3) broj "150" zamjenjuje se brojem "500", abroj "50.000" zamjenjuje se brojem "100.000".U stavu (8) rije~ "dvije" zamjenjuje se rije~ju "jedne".^lan 22.U ~lanu 48. stav (2) rije~i: "mo`e u cijelosti ili djelimi~nonaplatiti" zamjenjuju se rije~ju "plati".U stavu (3) broj "50" zamjenjuje se brojem "100", a rije~i:"ali zatvor u tom slu~aju ne mo`e biti du`i od jedne godine",zamjenjuju se rije~ima: "s tim {to ne mo`e prekora~iti propisanukaznu za to djelo".^lan 23.U ~lanu 49. stav (1) rije~i: "krivi~ne odgovornosti"zamjenjuju se rije~ju "krivice".^lan 24.U ~lanu 51. stav (1) ta~ka g) broj "150" zamjenjuje se brojem"500".^lan 25.U ~lanu 54. stav (1) mijenja se i glasi:"(1) Ako je po~initelj jednom radnjom ili s vi{e radnji po~inio vi{e krivi~nih djela za koja mu se istovremeno sudi, sud }enajprije utvrditi kazne za svako od tih krivi~nih djela, pa }e za sva krivi~na djela izre}i jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora,jedinstvenu kaznu zatvora ili jedinstvenu nov~anu kaznu."U stavu (2) ta~ka a) mijenja se i glasi:"a) ako je za krivi~na djela u sticaju sud utvrdio kaznedugotrajnog zatvora ili dugotrajnog zatvora i zatvora,jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora mora biti ve}a od svakepojedine utvr|ene kazne, ali ne smije prije}i 45 godina;".Iza ta~ke b) dodaje se nova ta~ka c), koja glasi:"c) ako je za dva ili vi{e krivi~nih djela po~injenih u sticajuutvrdio kazne zatvora u trajanju du`em od deset godina, sudmo`e izre}i jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora koja ne smijedosegnuti zbir pojedina~nih kazni zatvora;".Dosada{nje ta~. c) i d) postaju ta~. d) i e).^lan 26.U ~lanu 56. stav (3) bri{e se.^lan 27.U ~lanu 57. stav (3) broj "50" zamjenjuje se brojem "100".^lan 28.U ~lanu 62. stav (2) rije~i: "krivi~ne odgovornosti"zamjenjuju se rije~ju "krivice".Stav (4) bri{e se.Dosada{nji st. (5), (6) i (7) postaju st. (4), (5) i (6).^lan 29.U ~lanu 74. stav (1) rije~i: "u stanju bitno smanjeneura~unljivosti, ili smanjene ura~unljivosti" zamjenjuju serije~ima: "u stanju bitno smanjene ili smanjene ura~unljivosti".Stav (4) bri{e se.Dosada{nji st. (5) i (6) postaju st. (4) i (5).^lan 30.^lan 76. stav (1) mijenja se i glasi:"(1)Sigurnosna mjera zabrane obavljanja odre|enog zvanja,djelatnosti ili du`nosti mo`e se izre}i po~initelju koji je po~iniokrivi~no djelo vezano uz svoj poziv, djelatnost ili du`nost, akopostoji opasnost da bi takvo obavljanje moglo poticajno djelovati da po~ini novo krivi~no djelo vezano uz svoj poziv, djelatnost ilidu`nost."^lan 31.U ~lanu 78. stav (3) mijenja se i glasi:"(3) Zakonom se mo`e propisati obavezno oduzimanjepredmeta."^lan 32.U ~lanu 99. rije~i: "krivi~no odgovoran" bri{u se, a rije~i:"visokog stepena krivi~ne odgovornosti" zamjenjuju se rije~ima: "stepena krivice".^lan 33.U ~lanu 114. stav (3) bri{e se.^lan 34.Iza ~lana 114. dodaje se novi ~lan 114a., koji glasi:"^lan 114a.Pro{ireno oduzimanje imovinske koristi pribavljenekrivi~nim djelomKada se krivi~ni postupak vodi za krivi~na djela iz glavaXXII, XXIX i XXXI ovog zakona, sud mo`e odlukom iz ~lana114. stav (2) oduzeti i onu imovinsku korist za koju tu`itelj pru`idovoljno dokaza da se opravdano vjeruje da je takva imovinskakorist pribavljena po~injenjem ovih krivi~nih djela, a po~initeljnije pru`io dokaze da je korist zakonito pribavljena."^lan 35.U ~lanu 118. stav (1) iza ta~ke b) dodaje se nova ta~ka c), koja glasi:"c) oduzimanje dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukomorgana vlasti ili statusa koji se priznaje odlukom organa vlasti;".Dosada{nja ta~ka c) postaje ta~ka d).U stavu (2) ta~ka c) mijenja se i glasi:"c) zabrana sticanja dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukomorgana vlasti ili statusa koji se priznaje odlukom organa vlasti.".^lan 36.^lan 125. mijenja se i glasi:"Brisanje osude(1)Pod uslovom da po~initelj krivi~nog djela nije ponovoosu|en za novo krivi~no djelo, osuda se bri{e po silizakona kada proteknu sljede}i rokovi:a)osuda kojom je po~initelj oslobo|en kazne bri{e seiz kaznene evidencije ako osu|enik u roku od jednegodine od dana pravosna`nosti presude ne po~ininovo krivi~no djelo,b)uslovna osuda bri{e se iz kaznene evidencije poproteku roka od jedne godine od dana prestankavremena provjeravanja, ako za to vrijeme osu|enikne po~ini novo krivi~no djelo,c)osuda na nov~anu kaznu i na kaznu zatvora utrajanju do jedne godine bri{e se iz kazneneevidencije po proteku roka od tri godine od danaizvr{enja, zastare ili oprosta kazne, ako za tovrijeme osu|enik ne po~ini novo krivi~no djelo,d)osuda na kaznu zatvora u trajanju preko jedne do trigodine bri{e se iz kaznene evidencije po protekuroka od pet godina od dana izvr{enja, zastare ili Srijeda, 21.7.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 42 – Strana 27oprosta kazne, ako za to vrijeme osu|enik ne po~ininovo krivi~no djelo,e)osuda na kaznu zatvora u trajanju preko tri do petgodina bri{e se iz kaznene evidencije po protekuroka od deset godina od dana izvr{enja, zastare ilioprosta kazne, ako za to vrijeme osu|enik ne po~ininovo krivi~no djelo,f)osuda na kaznu zatvora u trajanju preko pet do deset godina bri{e se iz kaznene evidencije po protekuroka od 15 godina od dana izvr{enja, zastare ilioprosta kazne, ako za to vrijeme osu|enik ne po~ininovo krivi~no djelo.(2)Sud mo`e, na molbu osu|enika, odrediti da se iz kazneneevidencije bri{e osuda na kaznu zatvora u trajanju prekodeset godina ako je protekao rok od 20 godina od danaizdr`avanja, zastare ili oprosta kazne, a u tom vremenuosu|enik nije po~inio novo krivi~no djelo.(3)Prilikom odlu~ivanja o brisanju osude iz stava (2) ovog~lana, sud }e voditi ra~una o vladanju osu|enika poslijeizdr`avanja kazne, o prirodi krivi~nog djela i o drugimokolnostima koje mogu biti od zna~aja za ocjenuopravdanosti brisanja osude.(4)Osuda na kaznu dugotrajnog zatvora se ne bri{e.(5)Osuda se ne mo`e brisati iz kaznene evidencije dok trajekrivi~ni postupak za novo krivi~no djelo.(6)Osuda se ne mo`e brisati iz kaznene evidencije dok trajeprimjena mjera sigurnosti niti dok oduzimanje imovinskekoristi pribavljene krivi~nim djelom nije potpunoizvr{eno.(7)Brisanjem osude iz kaznene evidencije pod uslovima iz st. (1) do (3) ovog ~lana po~initelj krivi~nog djela smatra seneosu|ivanim."^lan 37.Iza ~lana 125. dodaje se novi ~lan 125a., koji glasi:"^lan 125a.Podaci iz kaznene evidencije(1)Podaci iz kaznene evidencije nisu javni podaci.(2)Gra|anin ima pravo tra`iti i dobiti podatke iz kazneneevidencije o sebi, ako su mu ti podaci potrebni zaostvarivanje prava ili interesa.(3)Zamjena izre~ene nov~ane kazne radom za op}e dobro naslobodi ili kaznom zatvora, kao i zamjena izre~ene kaznezatvora radom za op}e dobro na slobodi ili nov~anomkaznom, upisuju se u kaznenu evidenciju."^lan 38.U ~lanu 129. stav (1) rije~i: "nije krivi~no odgovoran"zamjenjuju se rije~ima: "nije kriv".U stavu (2) rije~i: "krivi~nu odgovornost" zamjenjuju serije~ju "krivicu".^lan 39.U ~lanu 130. stav (1) iza rije~i "biti" rije~ "krivi~no" bri{e se.U st. (2) i (3) iza rije~i "utvr|ena" rije~ "krivi~na" bri{e se.^lan 40.^lan 132. mijenja se i glasi:"Produ`eno krivi~no djelo i odgovornost pravnih osobaKada je kod pravne osobe prisutan istovjetan osnovodgovornosti u pogledu vi{e istovrsnih i vremenski povezanihkrivi~nih djela vi{e po~initelja, pravna je osoba odgovorna kaoda je po~injeno jedno krivi~no djelo."^lan 41.U ~lanu 133. stav (2) rije~ "krivi~no" bri{e se.^lan 42.U ~lanu 136. iza stava (2) dodaje se novi stav (3), koji glasi:"(3) Ako se nov~ana kazna ne plati u roku utvr|enompresudom, bez odga|anja }e se provesti postupak prisilnenaplate."^lan 43.U ~lanu 141. ta~ka b) rije~ "privredne" bri{e se.^lan 44.U ~lanu 142. stav (1) rije~i: "ili za privredu" zamjenjuju serije~ima: "ili za za{titu ili promicanje dru{tvenih vrijednosti".^lan 45.^lan 143. mijenja se i glasi:"Zabrana obavljanja odre|ene djelatnosti(1)Mjerom sigurnosti zabrane obavljanja odre|enedjelatnosti sud mo`e pravnoj osobi zabraniti proizvodnjuodre|enih proizvoda ili obavljanje odre|enih poslova, ilijoj zabraniti bavljenje odre|enim poslovima prometa robe ili drugom djelatno{}u odnosno djelatnostima.(2)Sigurnosna mjera iz stava 1. ovog ~lana izri~e se pravnojosobi ako bi njezino daljnje bavljenje odre|enomdjelatno{}u bilo opasno za `ivot ili zdravlje ljudi ili {tetnoza privredno ili finansijsko poslovanje drugih osoba ili zaprivredu, ili ukoliko je pravna osoba u posljednje dvijegodine prije po~injenog krivi~nog djela ve} bila ka`njenaza isto ili sli~no krivi~no djelo.(3)Sigurnosna mjera iz stava 1. ovog ~lana mo`e se izre}i utrajanju od {est mjeseci do pet godina, ra~unaju}i odpravosna`nosti presude."^lan 46.U nazivu ~lana 146. i u stavu (1) rije~ "krivi~nog" bri{e se.U stavu (3) ta~ka b) rije~ "privredne" bri{e se.^lan 47.U ~lanu 147. rije~ "krivi~no" bri{e se.^lan 48.U ~lanu 163. stav (1) rije~i: "jedne do pet godina" zamjenjujuse rije~ima: "tri mjeseca do tri godine".Stav (3) mijenja se i glasi:"(3) Ko krivi~no djelo iz stava (1) ovog ~lana po~inizloupotrebom svoga polo`aja ili ovla{tenja kaznit }e se kaznomzatvora od jedne do deset godina."^lan 49.U ~lanu 165. rije~i: "od jedne do deset godina" zamjenjuju serije~ima: "najmanje tri godine".^lan 50.U ~lanu 192. rije~ " jedne" zamjenjuje se rije~ju "tri".^lan 51.U ~lanu 195. stav (1) rije~i: "ili kaznom zatvora do tri godine" zamjenjuju se rije~ima: "i kaznom zatvora do tri godine".^lan 52.U ~lanu 196. rije~i: "nov~anom kaznom ili kaznom zatvorado tri godine" zamjenjuju se rije~ima: "kaznom zatvora od trimjeseca do pet godina".^lan 53.U ~lanu 198. iza rije~i "objavi" dodaju se rije~i: "kaokona~ne".^lan 54.Iza ~lana 199. dodaje se novi ~lan 199a. koji glasi:"^lan 199a.Davanje la`nih izjava tokom postupka imenovanja(1)Ko sa ciljem obmanjivanja ili odr`avanja u obmaniorgana nadle`nog za imenovanje u Federaciji o tome da liispunjava uslove za imenovanje na polo`aj premijera iliministra Vlade Federacije, odnosno za potvrdu na tepolo`aje, tokom postupka imenovanja i potvrde na tepolo`aje koji se provodi na osnovu zakona, da la`nuizjavu, u pisanom ili usmenom obliku, o podatku iliinformaciji potrebnoj za utvr|ivanje da li ispunjavauslove, a koju je obavezan po zakonu ili drugom propisupru`iti, te time prikrije ili izmijeni ~injenice zna~ajne za Broj 42 – Strana 28SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 21.7.2010.odluku o imenovanju ili potvrdi, kaznit }e se nov~anomkaznom ili kaznom zatvora do tri godine.(2)Ako po~initelj dobrovoljno opozove svoju la`nu izjavuprije nego {to je donesena kona~na odluka o potvr|ivanju, kaznit }e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do {estmjeseci, a mo`e biti i oslobo|en od kazne.".^lan 55.U ~lanu 273. stav (1) rije~i: "nov~anom kaznom ili kaznomzatvora do tri godine" zamjenjuju se rije~ima: "kaznom zatvoraod {est mjeseci do pet godina".^lan 56.U ~lanu 295. stav (2) rije~i: "zlo~ina~ke organizacije"zamjenjuju se rije~ima: "grupe za organizirani kriminal".^lan 57.U ~lanu 296. stav (2) rije~i: "zlo~ina~ke organizacije"zamjenjuju se rije~ima: "grupe za organizirani kriminal".^lan 58.U ~lanu 337. stav (1) rije~i: "motornog vozila ili drugog"bri{u se.^lan 59.U ~lanu 340. stav (1) rije~i: "za koja se mo`e izre}i kaznazatvora tri godine ili te`a kazna" i zarez bri{u se, a rije~i: "{estmjeseci do pet godina" zamjenjuju se rije~ima: "jedne do desetgodina".U stavu (2) rije~ "jedne" zamjenjuje se rije~ju "tri".^lan 60.Naziv ~lana 342. mijenja se i glasi: "Organizirani kriminal".U st. (1), (2), (3) i (4) rije~i: "zlo~ina~ka organizacija" urazli~itim pade`ima zamjenjuju se rije~ima: "grupa zaorganizirani kriminal" u odgovaraju}em pade`u.U stavu (2) rije~i: "tri godine" zamjenjuju se rije~ima: "petgodina".Stav (5) mijenja se i glasi:"(5) Pripadnik grupe za organizirani kriminal iz st. (1) do (4)ovoga ~lana, koji tu grupu otkrije, mo`e se osloboditi kazne."^lan 61.U ~lanu 358. stav (2) rije~i: " tri godine" zamjenjuju serije~ima: " pet godina".U stavu (3) rije~i: "tri mjeseca do pet godina" zamjenjuju serije~ima: "jedne do deset godina".^lan 62.U ~lanu 380. st. (1), (2) i (3) iza rije~i "korist" i "koristi"dodaju se rije~i: "za sebe ili za drugu osobu".^lan 63.U ~lanu 382. iza stava (3) dodaje se novi stav (4), koji glasi:"(4) Primljena nagrada ili kakva druga korist bit }e oduzeta."^lan 64.U ~lanu 383. iza stava (3) dodaje se novi stav (4), koji glasi:"(4) Pribavljena korist bit }e oduzeta."^lan 65.U ~lanu 384. iza stava (3) dodaje se novi stav (4), koji glasi:"(4) Novac, vrijednosni papiri ili druge pokretnine tepribavljena korist bit }e oduzeti."^lan 66.U ~lanu 385. iza stava (3) dodaje se novi stav (4), koji glasi:"(4) Pribavljena imovinska korist bit }e oduzeta."^lan 67.U ~lanu 387. stav (1) rije~i: "nov~anom kaznom ili kaznomzatvora do tri godine" zamjenjuju se rije~ima: "kaznom zatvoraod tri mjeseca do pet godina".U stavu (2) rije~i: "{est mjeseci do pet godina" zamjenjuju serije~ima: "jedne do deset godina".
Zakon o apotekarskoj djelatnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 40/10 14.07.2010 apoteke,apotekarska djelatnost Broj 40 – Stranica 86 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14.7.2010. BiH", br. 51/01 i 29/05), u dijelu prometa lijekovima na malo, izuzev podzakonskih akata donijetihnaosnovu tog zakonaito: 1. Pravilnik o stru~nom ispitu za farmaceutskog inspektora ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 33/02); 2. Pravilnik o odre|ivawu visine veleprodajne i maloprodajne mar`e lijekova ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 40/02, 50/02, 15/06 i 9/08); 3. Pravilnik o ispuwavawu uslova prostora, opreme i kadra za ~uvawe lijekova u zdravstvenim ustanovama ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 38/03); 4. Pravilnik o na~inu propisivawa i izdavawa lijekova ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 29/08), 5. Pravilnik o medicinskim pomagalima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 58/06 i 24/07), u dijelu koji se odnosi na promet medicinskim pomagalima na malo. ^lan 74. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O APOTEKARSKOJ DJELATNOSTI Progla{ava se Zakon o apotekarskoj djelatnosti koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 25. maja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 22. juna 2010. godine. Broj 01-02-361/10 8. jula 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O APOTEKARSKOJ DJELATNOSTI I. OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Ovim zakonom ure|uje se na~in organizovanja i provo|enja apotekarske djelatnosti, kao dijela zdravstvene za{tite, koja se obavlja na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) pod uslovima propisanim ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Slu`beni glasnik BiH", broj 58/08) (u daljnjem tekstu: dr`avni Zakon) i propisima donijetim na osnovu tog zakona. Na organizovanje i provo|enje apotekarske djelatnosti iz stava 1. ovog ~lana shodno se primjenjuju i propisi o zdravstvenoj za{titi i zdravstvenom osiguranju, ako ovim zakonom nije druga~ije ure|eno. ^lan 2. Ovaj zakon i na osnovu njega donijeti propisi podrazumijevaju jednak i ravnopravan odnos oba spola, bez obzira na gramati~ki rod u kom su u ovom zakonu navedena lica koja mogu biti oba spola. II. APOTEKARSKA DJELATNOST ^lan 3. Apotekarska djelatnost je dio zdravstvene djelatnosti od interesa za Federaciju koja se obavlja na svim nivoima zdravstvene za{tite i koja osigurava snabdijevanje stanovni{tva, zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika koji obavljaju privatnu praksu lijekovima i medicinskim sredstvima. Apotekarska djelatnost iz stava 1. ovog ~lana obavlja se u slijede}im organizacionim oblicima: – apotekama zdravstvenim ustanovama, u svim oblicima svojine, i njihovim ograncima i depoima, – bolni~kim apotekama, – apotekama u privatnoj praksi. Primjena lijekova u zdravstvenim ustanovama, i to ambulantama primarne za{tite, bolni~kim odjelima, kao i drugim zdravstvenim ustanovama koje koriste lijekove neophodne za tretman pacijenata u skladu sa djelatno{}u zdravstvene ustanove mora biti uskla|ena sa odredbama ovog zakona i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. Obavljanje apotekarske djelatnosti zabranjeno je u samostalnim trgova~kim radnjama. ^lan 4. Pod apotekarskom djelatno{}u iz ~lana 3. ovog zakona, osim snabdijevanja lijekovima i medicinskim sredstvima, podrazumijeva se: 1. snabdijevanje herbalnim lijekovima i herbalnim supstancama; 2. snabdijevanje homeopatskim lijekovima; 3. izrada i snabdijevanje magistralnim i galenskim lijekovima; 4. snabdijevanje dje~jom hranom i dje~ijom opremom, kao i dijetetskim proizvodima; 5. snabdijevanje kozmeti~kim i drugim sredstvima za njegu i o~uvanje zdravlja; 6. savjetovanje u vezi pravilne primjene lijekova, medicinskih sredstava, herbalnih i homeopatskih lijekova, kozmeti~kih i dijetetskih proizvoda; 7. pru`anje dodatnih usluga u svrhu provo|enja preventivnih mjera za o~uvanje i za{titu zdravlja stanovni{tva, a koje podrazumijevaju mjerenja odre|enih parametara koje pacijenti mogu i samostalno odrediti u postupku samokontrole, pri ~emu ove usluge imaju savjetodavni karakter i ne pru`aju se u svrhu postavljanja dijagnoze kao {to su mjerenje {e}era u krvi, krvnog pritiska, te`ine i sl. Apotekarska djelatnost obavlja se u skladu sa dobrom apotekarskom praksom koja predstavlja sistem smjernica za osiguranje kvaliteta usluga koje se pru`aju u apoteci. Dobru apotekarsku praksu iz stava 2. ovog ~lana propisuje federalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar), uz prethodno pribavljeno mi{ljenje farmaceutske komore. ^lan 5. Za pojmove upotrijebljene u ovom zakonu shodno se primjenjuju zna~enja istih utvr|enih ~lanom 2. dr`avnog Zakona. Osim izraza utvr|enih ~lanom 2. dr`avnog Zakona, izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijede}a zna~enja: a) apoteka zdravstvena ustanova je organizacioni oblik koji ispunjava uslove za nabavku, ~uvanje i izdavanje gotovih lijekova i medicinskih sredstava, izradu i izdavanje magistralnih i galenskih lijekova i ostalih proizvoda iz ~lana 4. ovog zakona; b) ogranak apoteke je organizaciona jedinica apoteke koji ispunjava uslove za izdavanje gotovih lijekova i medicinskih sredstava, izradu i izdavanje magistralnih i galenskih lijekova i ostalih proizvoda iz ~lana 4. ovog zakona; c) depo je organizaciona jedinica apoteke, koji se osniva isklju~ivo na demografski ugro`enim podru~jima i u kome se izdaju gotovi lijekovi, izuzev lijekova koji sadr`e opojne droge i izrade galenskih i magistralnih lijekova; d) bolni~ka apoteka je dio zdravstvene ustanove na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene za{tite koja Srijeda, 14.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 40 – Stranica 87 vr{i snabdijevanje lijekovima za potrebe zdravstvenih ustanova u kojima je osnovana, a s ciljem lije~enja pacijenata i osiguranja racionalne i efikasne farmakoterapije; e) galenska laboratorija je laboratorija u kojoj se izra|uju galenski lijekovi prema va`e}oj farmakopeji i drugim magistralnim propisima, a koji su namijenjeni za izdavanje isklju~ivo u apoteci kao zdravstvenoj ustanovi u ~ijem se sastavu nalazi ta galenska laboratorija; f) licenca je javna isprava koju izdaje farmaceutska komora, odnosno druga nadle`na komora, na osnovu kojemagistar farmacije, odnosno farmaceutski tehni~ar sti~e pravo za samostalno obavljanje apotekarske djelatnosti; g) recept je javna isprava propisanog oblika i sadr`aja koji mogu propisati samo ovla{teni doktori medicine i doktori stomatologije odnosno porodi~ni doktori u primarnoj zdravstvenoj za{titi, te ovla{teni specijalisti doktori medicine i doktori stomatologije u primarnoj zdravstvenoj za{titi, kao i ovla{teni specijalisti u hitnoj medicinskoj pomo}i, koji posjeduju licencu za obavljanje profesionalne djelatnosti; h) interventni uvoz je uvoz lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet izdatu od Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) i koji se uvoze, saglasno dr`avnom Zakonu, u slu~ajevima: hitnog uvoza za potrebe pojedina~nog lije~enja, na prijedlog zdravstvene ustanove; hitnog potrebnog uvoza ograni~enih koli~ina lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet, a nu`ni su za za{titu zdravlja stanovni{tva, na prijedlog zdravstvene ustanove; hitnog uvoza lijeka humanitarnog porijekla i uvoza lijekova potrebnih za nau~noistra`iva~ki rad; i) de`urstvo je poseban oblik rada magistra farmacije u zdravstvenoj ustanovi poslije isteka redovnog radnog vremena; j) pripravnost je poseban oblik rada, kada magistar farmacije ne mora biti u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi pru`anja hitne apotekarske usluge i k) farmaceutski otpad je otpad koji nastaje u obavljanju apotekarske djelatnosti i koji je kategorisan prema kategorijama iz kataloga farmaceutskog otpada. ^lan 6. U obavljanju apotekarske djelatnosti magistri farmacije, u saradnji s drugim zdravstvenim radnicima, provode apotekarsku zdravstvenu za{titu u cilju postizanja boljih farmakoterapijskih efekata i promocije racionalne upotrebe lijekova, te aktivno u~estvuju u sprje~avanju bolesti i za{titi zdravlja. Apotekarska zdravstvena za{tita iz stava 1. ovog ~lana obuhvata: – unapre|ivanje farmakoterapijskih postupaka i postizanje terapijskih ciljeva, – unapre|enje racionalnog i ekonomi~nog propisivanja lijekova i pravilne upotrebe, – pra}enje, preduzimanje mjera za izbjegavanje ili smanjivanje nuspojava lijekova imedicinskih sredstava, – izbjegavanje interakcija, terapijskog dupliciranja ili pojave alergija, – pobolj{anje efekta klini~kog lije~enja, – provo|enje preventivnih mjera o~uvanja i za{tite zdravlja iz ~lana 4. ta~ka 7. ovog zakona, u skladu sa medicinskom doktrinom, – ostvarivanje saradnje sa drugim zdravstvenim radnicima, posebno lije~nicima, – obavljanje i drugih poslova i zadataka utvr|enih propisima donijetim na osnovu ovog zakona, kao i poslova i zadataka utvr|enih dr`avnim Zakonom, te propisima o zdravstvenoj za{titi i zdravstvenom osiguranju. ^lan 7. Pod snabdijevanjem lijekovima podrazumijeva se promet lijekovima na malo koji obuhvata naru~ivanje, ~uvanje pod propisanim re`imom, izdavanje i distribuciju lijekova na recept i bez recepta, kao i izradu, ispitivanje i izdavanje magistralnih i galenskih lijekova. Pod prometom lijekova na malo u smislu stava 1. ovog ~lana, podrazumijeva se i primjena lijekova u zdravstvenim ustanovama, i to ambulantama primarne zdravstvene za{tite, bolni~kim odjelima, kao i u drugim zdravstvenim ustanovama iz ~lana 3. stav 3. ovog zakona. Ambulante, bolni~ki odjeli i druge zdravstvene ustanove iz stava 2. ovog ~lana snabdijevaju se lijekovima i medicinskim sredstvima preko apoteka odnosno bolni~kih apoteka. Nije dopu{ten promet lijekovima na malo izvan organizacionih oblika utvr|enih u ~lanu 3. st. 2. i 3. ovog zakona. ^lan 8. Lijek koji se nalazi u prometu mora imati dozvolu za stavljanje lijeka u promet izdatu od Agencije saglasno dr`avnom Zakonu. Lijek koji se nalazi u prometu mora biti ozna~en na vanjskom odnosno unutra{njem pakovanju saglasno odredbama dr`avnog Zakona. Izuzetno, od stava 1. ovog ~lana, mo`e se prometovati i lijekom koji nema dozvolu za stavljanje lijeka u promet izdatu od Agencije, ako se predmetni lijek nabavlja u slu~ajevima interventnog uvoza. Uslovi i na~ini uvoza lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet bli`e se odre|uju pravilnikom federalnog ministra. ^lan 9. Pod snabdijevanjem medicinskim sredstvima podrazumijeva se promet medicinskih sredstava na malo koje obuhvata naru~ivanje, ~uvanje pod propisanim uslovima i izdavanje medicinskih sredstava i koje se obavlja u apotekama, ograncima apoteka, depoima, bolni~kim apotekama, apotekama u privatnoj praksi i specijalizovanim trgovinama za promet medicinskih sredstava na malo. Izuzetno, od stava 1. ovog ~lana, u bolni~kim apotekama vr{i se nabavka, ~uvanje i izdavanjemedicinskih sredstava za potrebe pacijenata u zdravstvenoj ustanovi na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene za{tite. ^lan 10. Medicinsko sredstvo koje se nalazi u prometu na malo mora ispunjavati op{te i posebne zahtjeve, imati certifikat o uskla|enosti i oznaku o uskla|enosti u smislu odredbi dr`avnog Zakona. III. OSNIVANJE I ORGANIZOVANJE APOTEKARSKE DJELATNOSTI Apoteka zdravstvena ustanova ^lan 11. Apoteku zdravstvenu ustanovu mo`e osnovati op}ina, kanton, doma}e i strano fizi~ko, odnosno pravno lice u svim oblicima svojine. Kantonalnim propisima mo`e se bli`e odrediti osnivanje apoteke kao zdravstvene ustanove na primarnom nivou zdravstvene za{tite, saglasno propisima o zdravstvenoj za{titi. ^lan 12. Apoteka zdravstvena ustanova mo`e obavljati apotekarsku djelatnost, ako ispunjava uslove propisane ovim zakonom, i to: 1) ako ima uposlene apotekarske radnike odgovaraju}eg stepena stru~ne spreme, sa polo`enim stru~nim ispitom, a za obavljanje odre|enih poslova i sa odgovaraju}om specijalizacijom; 2) ako ima odgovaraju}i prostor i opremu za obavljanje apotekarske djelatnosti; Broj 40 – Stranica 88 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14.7.2010. 3) ako ima odgovaraju}e vrste i koli~ine lijekova i medicinskih sredstava koje su potrebne za kontinuirano pru`anje apotekarske djelatnosti; 4) uspostavljen sistem bezbjednosnih standarda s ciljem za{tite pacijenata; 5) uspostavljen sistem upravljanja farmaceutskim otpadom u skladu sa va`e}im standardima, kao i posebnim propisima koji reguli{u ovu oblast; 6) zadovoljene geografske i demografske kriterije. Dvije ili vi{e apoteka zdravstvenih ustanova mogu organizovati zajedni~ke nemedicinske slu`be za pravne, ekonomsko-finansijske, tehni~ke i druge poslove ili ugovoriti obavljanje ovih poslova sa pravnim ili fizi~kim licem koje ispunjava uslove predvi|ene zakonom za obavljanje navedenih djelatnosti i ima odobrenje nadle`nog organa. Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: AKAZ) je du`na definisati sistem bezbjednosnih standarda u apotekama kao zdravstvenim ustanovama iz ta~ke 4) stava 1. ovog ~lana, te obavljati kontinuirano pra}enje i procjenu bezbjednosnih standarda u apotekama zdravstvenim ustanovama i apotekama u privatnoj praksi, {to uklju~uje i izdavanje certifikata o zadovoljenju standarda bezbjednosti. Bli`e uslove u pogledu prostora, opreme i kadra, kao i kriterije za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u apotekama zdravstvenim ustanovama i apotekama u privatnoj praksi, iz stava 1. ovog ~lana pravilnikom utvr|uje federalni ministar. ^lan 13. Na osnivanje apoteke zdravstvene ustanove, postupak njene verifikacije, privremene zabrane rada, prestanka rada shodno se primjenjuju propisi o zdravstvenoj za{titi i propisi o ustanovama, ako druga~ije nije ure|eno ovim zakonom. ^lan 14. Apoteka zdravstvena ustanova mo`e u svom sastavu organizovati slijede}e organizacione jedinice: ogranak apoteke, depo, galensku laboratoriju. U okviru zdravstvene ustanove na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene za{tite mo`e se osnovati bolni~ka apoteka. ^lan 15. Ogranak apoteke je organizaciona jedinica apoteke zdravstvene ustanove, koji ispunjava uslove za izdavanje gotovih lijekova i medicinskih sredstava, izradu i izdavanje magistralnih i galenskih lijekova i ostalih proizvoda iz ~lana 3. ovog zakona. Depo je organizaciona jedinica apoteke zdravstvene ustanove u kome se izdaju gotovi lijekovi, izuzev lijekova koji sadr`e opojne droge i izrade galenskih i magistralnih lijekova i koji se isklju~ivo osniva na demografski ugro`enim podru~jima odnosno u mjestima u kojima postoji potreba za izdavanjem osnovnih lijekova, a ne postoje prostorne i kadrovske mogu}nosti za osnivanje apoteke zdravstvene ustanove ili ogranka apoteke. Organizacione jedinice iz st. 1. i 2. ovog ~lana rade pod stru~nim nadzorom apoteke zdravstvene ustanove koja ih je osnovala. ^lan 16. Apoteka zdravstvena ustanova mo`e osnovati galenski laboratorij kao posebnu organizacionu jedinicu u kojem izra|uju galenske lijekove prema va`e}oj farmakopeji i drugim magistralnim propisima, principima dobre proizvo|a~ke prakse, dobre laboratorijske prakse i drugim propisima neophodnim za osiguranje kvaliteta, a koji su namijenjeni za izdavanje isklju~ivo u apoteci zdravstvenoj ustanovi i njenim organizacionim jedinicama, u ~ijem se sastavu nalazi ta galenska laboratorija. Ukoliko se galenski lijekovi proizvedeni u apoteci iz stava 1. ovog ~lana, stavljaju u promet izvan apoteke zdravstvene ustanove i njenih organizacionih jedinica moraju se ispunjavati uslovi prostora, opreme i kadra za proizvodnju lijekova saglasno dr`avnom Zakonu, a za svaki galenski lijek proizveden na ovaj na~in, mora se pribaviti dozvola za stavljanje lijeka u promet izdata od Agencije. Apoteka zdravstvena ustanova koja osnuje galenski laboratorij kao posebnu organizacionu jedinicu, mora imati uposlene specijaliste farmaceutske tehnologije i kontrole kvaliteta u punom radnom vremenu. Ispunjenost uslova za rad i osnivanje galenskog laboratorija utvr|uje stru~na komisija koju imenuje kantonalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar). Tro{kove rada stru~ne komisije iz stava 4. ovog ~lana snosi podnosilac zahtjeva, a visinu tro{kova utvr|uje rje{enjem kantonalni ministar. Kantonalni ministar rje{enjem odre|uje ispunjenost uslova za osnivanje i rad galenske laboratorije. Bli`i uslovi prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati galenske laboratorije, kao i na~in i postupak njihove verifikacije bli`e se odre|uje propisom federalnog ministra. Bolni~ka apoteka ^lan 17. Bolni~ka apoteka je organizaciona jedinica zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene za{tite koja vr{i snabdijevanje lijekovima za potrebe zdravstvenih ustanova u kojima je osnovana s ciljem lije~enja pacijenata i osiguranja racionalne i efikasne farmakoterapije. Uslovi koje treba ispuniti bolni~ka apoteka su: – prostoriju za izdavanje lijekova imedicinskih sredstava, – laboratorij za izradu magistralnih i galenskih lijekova, – prostorije za smje{taj i ~uvanje lijekova i medicinskih sredstava u skladu sa deklarisanim uslovima proizvo|a~a, te s posebnim prilazom za prijem robe, – prostoriju za rukovodioca apoteke, – praonicu posu|a, – sanitarni ~vor. Veli~ina prostora i pojedinih prostorija bolni~ke apoteke, te neophodna oprema i broj apotekarskih timova utvr|uje se u skladu sa obimom rada i brojem kreveta u bolnici. Uskladu sa obimom rada bolni~ka apotekamora obezbijediti prostor za izradu antineoplasti~nih pripravaka lijekova, genske terapije, radiofarmaka, totalne parenteralne prehrane, sterilnih pripravaka i pojedina~ne raspodjele lijekova na ime pacijenta. Bolni~ke apoteke ne mogu se baviti izdavanjem lijekova pacijentima. Bli`i uslovi prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati bolni~ke apoteke, kao i na~in i postupak njihove verifikacije bli`e se odre|uje propisom federalnog ministra. Ispunjenost uslova za rad i osnivanje bolni~ke apoteke utvr|uje nadle`no ministarstvo zdravstva u okviru verifikacije rada zdravstvene ustanove sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene za{tite, saglasno propisima o zdravstvenoj za{titi. ^lan 18. Apoteka zdravstvena ustanova i organizaciona jedinica apoteke mora imati rukovodioca koji je odgovoran za stru~ni rad u jednoj apoteci, odnosno jednoj organizacionoj jedinici apoteke. Rukovodilac mora biti magistar farmacije koji ispunjava uslove iz ~lana 33. ovog zakona i koji je zaposlen u apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno organizacionoj jedinici apoteke u punom radnom vremenu. Rukovodilac bolni~ke apoteke pored uslova iz stava 2. ovog ~lana, mo`e imati i odgovaraju}u specijalizaciju. ^lan 19. Na organe upravljanja i rukovo|enja, stru~na tijela u apoteci zdravstvenoj ustanovi, te sredstvima potrebnim za osnivanje i rad apoteke kao zdravstvene ustanove shodno se primjenjuju odredbe propisa o zdravstvenoj za{titi i propisa o ustanovama, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. Srijeda, 14.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 40 – Stranica 89 Apoteka u privatnoj praksi ^lan 20. Privatnu praksu u apotekarskoj djelatnosti mo`e samostalno obavljati magistar farmacije pod slijede}im uslovima: 1) da ima zavr{en farmaceutski fakultet i polo`en stru~ni ispit; 2) da je dr`avljanin Bosne iHercegovine sa prebivali{tem na teritoriji Federacije; 3) da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse; 4) da je poslovno sposoban; 5) da mu pravosna`nom sudskom presudom ili odlukom drugoga nadle`nog organa nije izre~ena mjera bezbjednosti ili za{titna mjera zabrane obavljanja zdravstvene za{tite, odnosno za{titna mjera udaljenja, dok te mjere traju; 6) da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost; 7) da raspola`e odgovaraju}im prostorom; 8) da raspola`e odgovaraju}om opremom za obavljanje apotekarske djelatnosti; 9) da pribavi pozitivno mi{ljenje nadle`ne komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse. ^lan 21. Magistri farmacije obavljaju privatnu praksu li~no, u privatnim apotekama i mogu imati samo jednu apoteku u privatnoj praksi. ^lan 22. Postupak i na~in verifikacije privatne prakse magistara farmacije, privremena obustava rada i prestanak rada privatne prakse obavlja se saglasno propisima o zdravstvenoj za{titi, ako druga~ije nije ure|eno ovim zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona. Na prava i obaveze magistara farmacije u privatnoj praksi shodno se primjenjuju odredbe propisa o zdravstvenoj za{titi. ^lan 23. Kantonalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) vodi Registar verifikovanih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi za podru~je kantona. Sadr`aj i na~in vo|enja Registra iz stava 1. ovog ~lana propisuje kantonalni ministar. Federalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) vodi Registar verifikovanih apoteka zdravstvenih ustanova i apoteka u privatnoj praksi za teritoriju Federacije. Sadr`aj i na~in vo|enja Registra iz stava 3. ovog ~lana propisuje federalni ministar. Kantonalna ministarstva du`na su nakon okon~anog upravnog postupka o ispunjavanju uslova za rad apoteke zdravstvene ustanove i apoteke u privatnoj praksi, kopiju rje{enja dostaviti Ministarstvu, kao i sve izmjene i dopune va`e}ih rje{enja. Specijalizovana trgovina za promet medicinskim sredstvima na malo ^lan 24. Specijalizovana trgovina za promet medicinskim sredstvima na malo mora ispunjavati uslove prostora, opreme i kadra, i to: – imati prostorije za smje{taj i ~uvanje medicinskih sredstava prema vrstama i obimu prometa saglasno deklarisanim uslovima proizvo|a~a, prostoriju za prodaju medicinskih sredstava, kao i sanitarni ~vor, garderobu i kancelariju, – opremu za smje{taj i ~uvanje medicinskih sredstava prema vrstama i obimu prometa saglasno deklarisanim uslovima proizvo|a~a, – kadar vi{e odnosno srednje stru~ne spreme medicinskog, farmaceutskog, biohemijskog ili drugog odgovaraju}eg usmjerenja, sa polo`enim stru~nim ispitom u svom stru~nom zvanju, zavisno od vrste medicinskog sredstva kojim se prometuje, – obezbijediti sigurnost i kvalitet medicinskih sredstava u prostoru u kojem prometuju saglasno uputama proizvo|a~a, a s ciljem spre~avanja promjene kvaliteta medicinskog sredstva, kao i njihove zloupotrebe. Ispunjenost uslova iz stava 1. ovog ~lana utvr|uje stru~na komisija koju imenuje kantonalni ministar. Tro{kove rada stru~ne komisije iz stava 2. ovog ~lana snosi podnosilac zahtjeva, a visinu tro{kova utvr|uje rje{enjem kantonalni ministar. Kantonalni ministar rje{enjem odre|uje ispunjenost uslova za osnivanje specijalizovane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Bli`e uslove prostora, opreme i kadra za specijalizovane trgovine iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar. IV. OBAVEZE U APOTEKARSKOJ DJELATNOSTI ^lan 25. Apoteka zdravstvena ustanova i apoteka u privatnoj praksi, du`ne su: – obezbijediti sigurnost i kvalitet lijekova i medicinskih sredstava u prostoru u kojem prometuju saglasno uputama proizvo|a~a, a s ciljem spre~avanja promjene kvaliteta lijeka i medicinskog sredstva, kao i njihove zloupotrebe, – prometovati samo lijekovima koji imaju dozvolu za stavljanje lijeka u promet izdatu od Agencije i koji su ozna~eni na vanjskom odnosno unutra{njem pakovanju saglasno odredbama dr`avnog Zakona, izuzev ako se ne radi o prometovanju lijeka iz ~lana 8. stav 3. ovog zakona, – po{tovati re`im izdavanja lijeka utvr|en dozvolom o stavljanju lijeka u promet, – prometovati samo ispravnim lijekovima, kao i medicinskim sredstvima koja ispunjavaju op{te i posebne zahtjeve, imaju certifikat o uskla|enosti i koja su ozna~ena na na~in predvi|en dr`avnim Zakonom, kao i propisima koji se donose na osnovu tog zakona, – prijaviti Agenciji ne`eljene efekte lijeka i medicinskog sredstva na na~in i pod uslovima utvr|enim dr`avnim Zakonom, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona, – imati stalno na raspolaganju utvr|ene koli~ine esencijalnih lijekova potrebne za redovnu jednomjese~nu zalihu, – dozvoliti farmaceutskom inspektoru obavljanje farmaceutsko-inspekcijskog nadzora i uzimanje uzoraka lijeka i medicinskog sredstva radi obavljanja kontrole kvaliteta, – blagovremeno zbrinuti neispravne lijekove koji se smatraju farmaceutskim otpadom, kao i medicinska sredstva koja vi{e nisu za upotrebu ili su neispravna na na~in i pod uslovima predvi|enim dr`avnim Zakonom, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona, – u prometu lijekovima na malo po{tovati utvr|enu visinu maloprodajne mar`e, kao i cijene lijekova saglasno dr`avnom Zakonu, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona, – nabavljati lijekove samo od proizvo|a~a odnosno veleprometnika lijekovima koji ima dozvolu za proizvodnju lijekova odnosno dozvolu za promet lijekovima na veliko izdatu u skladu sa dr`avnim Zakonom, odnosno obavljati promet samo onih lijekova za koje postoji dozvola za stavljanje lijeka u promet, – nabavljati medicinska sredstva samo od proizvo|a~a odnosno veleprometnika medicinskih sredstava koji su upisani u registar kod Agencije, – obezbijediti certifikat ovla{tenog veleprometnika o izvr{enim ispitivanjima identiteta i kvaliteta nabavljenih supstanci koje slu`e za izradu galenskih i magistralnih lijekova, Broj 40 – Stranica 90 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14.7.2010. – obezbijediti magistra farmacije u punom radnom vremenu koji mora biti prisutan tokom cijelog radnog vremena, – voditi evidencije i dokumentaciju u skladu sa odredbama ovog zakona, Zakona o sprje~avanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga ("Slu`beni glasnik BiH", broj 8/06), te podatke iz evidencija i dokumentacije dostavljati na zahtjev nadle`nih organa, – provoditi stru~nu i javnu afirmaciju racionalne politike propisivanja i izdavanja lijekova, te obavljati promociju zdravlja, – voditi uredno finansijsko i materijalno knjigovodstvo u skladu sa zakonom, – obavljati i druge poslove iz svog djelokruga, saglasno ovom zakonu i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, dr`avnom Zakonu i propisima donijetim na osnovu tog zakona, te propisima o zdravstvenoj za{titi. ^lan 26. Zdravstvene ustanove koje primjenjuju lijekove na pacijentima du`ne su obezbijediti uslove u pogledu prostora, opreme i kadra za ~uvanje i primjenu tih lijekova saglasno propisu Ministarstva donijetog na osnovu dr`avnog Zakona. ^lan 27. Zdravstvene ustanove koje primjenjuju lijekove imedicinska sredstva nabavljene iz humanitarne pomo}i du`ne su obezbijediti uslove opreme, skladi{tenja i distribuiranja s ciljem spre~avanja promjene kvaliteta lijeka i medicinskog sredstva, kao i njihove zloupotrebe. Uslove iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar. ^lan 28. Specijalizovana trgovina za promet medicinskim sredstvima na malo, du`na je: – obezbijediti sigurnost i kvalitet medicinskih sredstava u prostoru u kojem prometuju saglasno uputama proizvo|a~a s ciljem spre~avanja promjene kvaliteta medicinskog sredstva, kao i njihove zloupotrebe, – prometovati samo medicinskim sredstvima koja ispunjavaju op{te i posebne zahtjeve, imaju certifikat o uskla|enosti i koja su ozna~ena na na~in predvi|en dr`avnim Zakonom, kao i propisima koji se donose na osnovu tog zakona, – prijaviti Agenciji ne`eljene efekte medicinskog sredstva na na~in i pod uslovima utvr|enim dr`avnim Zakonom, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona, – dozvoliti farmaceutskom inspektoru, obavljanje farmaceutsko-inspekcijskog nadzora i uzimanje uzoraka medicinskog sredstva radi obavljanja kontrole kvaliteta, – blagovremeno zbrinuti medicinska sredstva koja vi{e nisu za upotrebu ili su neispravna na na~in i pod uslovima predvi|enim dr`avnim Zakonom, kao i propisima donijetim na osnovu tog zakona, – nabavljati medicinska sredstva samo od proizvo|a~a odnosno veleprometnika medicinskih sredstava koji su upisani u registar kod Agencije, – voditi evidencije i dokumentaciju u skladu sa odredbama ovog zakona, te podatke iz evidencija i dokumentacije dostavljati na zahtjev nadle`nih organa, – obavljati i druge poslove iz svog djelokruga, saglasno ovom zakonu i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, dr`avnom Zakonu i propisima donijetim na osnovu tog zakona. ^lan 29. Pravna i fizi~ka lica, stru~ne institucije i organi koji na bilo koji na~in, u sklopu svoje djelatnosti do|u u posjed lijeka (prevoznici, po{ta, carina) du`ni su postupati s lijekovima saglasno uputama naru~ioca usluge, a zdravstvene ustanove koje primjenjuju lijekove na pacijentima du`ne su obezbijediti uslove u pogledu prostora, opreme i kadra za ~uvanje i primjenu tih lijekova s ciljem spre~avanja promjene kvaliteta lijeka i njegove zloupotrebe. V. APOTEKARSKI RADNICI ^lan 30. Apotekarski radnici su zdravstveni radnici koji imaju obrazovanje farmaceutskog usmjerenja i neposredno pru`aju apotekarske usluge. Apotekarski radnici u smislu ovog zakona su: – magistar farmacije sa licencom, – magistar farmacije specijalista sa licencom, – farmaceutski tehni~ar sa licencom. ^lan 31. Magistar farmacije je zdravstveni radnik koji ima visoko farmaceutsko obrazovanje, i to: – magistar farmacije sa polo`enim stru~nim ispitom i licencom, – magistar farmacije - specijalista sa polo`enim stru~nim ispitom i licencom i – magistar farmacije - pripravnik. Magistar farmacije - pripravnik nalazi se na pripravni~kom sta`u radi sticanja uslova za obavljanje apotekarske djelatnosti. Magistar farmacije - pripravnik obavlja apotekarsku djelatnost pod stru~nim nadzorom magistra farmacije. ^lan 32. Farmaceutski tehni~ar je zdravstveni radnik koji ima srednje farmaceutsko obrazovanje, i to: a) farmaceutski tehni~ar sa polo`enim stru~nim ispitom i b) farmaceutski tehni~ar - pripravnik. Farmaceutski tehni~ar obavlja apotekarsku djelatnost u skladu sa obimom rada za farmaceutske tehni~are i pod stru~nim nadzorom magistra farmacije. Farmaceutski tehni~ar - pripravnik se nalazi na pripravni~kom sta`u radi sticanja uslova za obavljanje apotekarske djelatnosti, koji se obavlja pod stru~nim nadzorom magistra farmacije. ^lan 33. Op{ti uslovi za obavljanje apotekarske djelatnosti za magistra farmacije i farmaceutske tehni~are su: – diploma fakulteta za zvanje magistra farmacije, odnosno diploma odgovaraju}e srednje {kole zdravstvenog usmjerenja za zvanje farmaceutski tehni~ar, – polo`en stru~ni ispit, – dr`avljanstvo Bosne i Hercegovine, – poslovna sposobnost, – da je upisan u registar nadle`ne komore i da posjeduje licencu. Izuzetno, od stava 1. alineje tri ovog ~lana, strani dr`avljani mogu obavljati apotekarsku djelatnost u Federaciji u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima koji reguli{u ovu oblast i oblast zapo{ljavanja stranih dr`avljana. Poseban uslov za obavljanje specijalisti~ke djelatnosti u oblasti farmacije je specijalizacija iz te oblasti. ^lan 34. Pravo na samostalan rad ima magistar farmacije i farmaceutski tehni~ar koji posjeduju licencu koju izdaje nadle`na komora. ^lan 35. Magistar farmacije i farmaceutski tehni~ar ima pravo i obavezu stru~no se usavr{avati radi odr`avanja i unapre|ivanja kvaliteta apotekarske djelatnosti u skladu sa zakonom. ^lan 36. U obavljanju apotekarske djelatnosti apotekarski radnici du`ni su da po{tuju Kodeks apotekarske etike i deontologije, kao i smjernice dobre apotekarske prakse. Nije dozvoljeno da se na radna mjesta magistra farmacije i farmaceutskog tehni~ara upo{ljavaju lica drugog zdravstvenog usmjerenja. Srijeda, 14.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 40 – Stranica 91 ^lan 37. Magistar farmacije ne mo`e bez recepta izdati lijek koji ima dozvolu za stavljanje lijeka u promet na receptu u skladu sa dr`avnim Zakonom. Magistar farmacije ne mo`e staviti u promet lijek koji nema izdatu dozvolu za stavljanje lijeka u promet i koji nije ozna~en u skladu sa dr`avnim Zakonom. Izuzetno, od stava 2. ovog ~lana, magistar farmacije mo`e izdati lijek koji nema dozvolu za stavljanje u promet, ako se predmetni lijek nabavlja po proceduri i na~inu utvr|enom za interventni uvoz saglasno odredbama dr`avnog Zakona. Magistar farmacije ne mo`e staviti lijek u promet na malo putem interneta. ^lan 38. Nije dopu{teno da farmaceutski tehni~ar izdaje lijekove na recept, lijekove koji sadr`e opojne droge, izra|uje magistralne lijekove koji sadr`e supstance jakog ili vrlo jakog djelovanja. Nije dopu{teno da farmaceutski tehni~ar izdaje gotove lijekove u depou apoteke. ^lan 39. Tokom pru`anja apotekarskih usluga pacijentu, magistar farmacije uskratit }e: – izdavanje lijeka ili medicinskog sredstva za koje stru~no procjeni da bi mogli ugroziti zdravlje pacijenta, – izdavanje lijeka ili medicinskog sredstva u slu~aju neispravne medicinske dokumentacije. ^lan 40. Magistar farmacije i farmaceutski tehni~ar sve {to sazna o zdravstvenom stanju pacijenta mora ~uvati kao profesionalnu tajnu i ne smije je odati. Izuzetno, radi zdravstvene za{tite pacijenta ili njegove okoline, magistar farmacije mo`e dati informacije o zdravstvenom stanju pacijenta uz odobrenje pacijenta, roditelja ili zakonskog zastupnika za maloljetnog pacijenta odnosno staratelja za punoljetnog pacijenta li{enog poslovne sposobnosti. Du`nosti ~uvanja profesionalne tajne, magistra farmacije i farmaceutskog tehni~ara, primjenjuje se i u slu~ajevima kada budu pozvani u svojstvu svjedoka u krivi~nom i parni~nom postupku, na na~in i pod uslovma predvi|enim propisima o krivi~nom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, kao i propisima o parni~nom postupku. VI. KOMORA ^lan 41. Radi o~uvanja i za{tite interesa svoje profesije, zadovoljavanja svojih stru~nih i li~nih potreba, osiguravanja uslova za organizovan nastup prema dr`avnim organima, udru`enjima, zdravstvenim ustanovama, proizvo|a~ima i dobavlja~ima lijekova i medicinskih sredstava, kao i za{titi zdravlja gra|ana, magistri farmacije i farmaceutski tehni~ari obavezno se udru`uju u komore, kao strukovna udru`enja, a saglasno propisima o zdravstvenoj za{titi. ^lan 42. Na organizaciju i djelokrug rada komora iz ~lana 41. ovog zakona, shodno se primjenjuju i propisi o zdravstvenoj za{titi. VII. DOSTUPNOST I KONTINUITET U SNABDIJEVANJU LIJEKOVIMA ^lan 43. Radi omogu}avanja osnovne za{tite zdravlja stanovni{tva u oblasti lijekova, apoteke zdravstvene ustanove i njihovi ogranci i depoi, te apoteke u privatnoj praksi du`ni su s ciljem osiguranja dostupnosti lijekova gra|anima, stalno imati na raspolaganju utvr|ene koli~ine esencijalnih lijekova potrebne za redovnu jednomjese~nu zalihu. ^lan 44. Snabdijevanje lijekovima koji se koriste na teret sredstava Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine obavlja se u skladu sa Listom lijekova Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine, koju na prijedlog federalnog ministra, utvr|uje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Lijekovi sa popisa lijekova u bolni~koj zdravstvenoj za{titi u Bosni i Hercegovini koji utvr|uje Vije}e ministara Bosne i Hercegovine u skladu sa ~lanom 83. dr`avnog Zakona, ~ine minimun lijekova koji ulaze u sastav liste lijekova iz stava 1. ovog ~lana. Bli`i kriteriji za izbor lijekova, postupak i na~in izrade liste lijekova iz stava 1. ovog ~lana, kao i kori{tenje lijekova iz stava 1. ovog ~lana utvr|uje se propisom federalnog ministra. VIII. PROPISIVANJE I IZDAVANJE LIJEKOVA ^lan 45. Lijekovi se propisuju i izdaju na recept odnosno bez recepta, u zavisnosti od re`ima izdavanja lijeka utvr|enog u dozvoli za stavljanje lijeka u promet izdatoj od Agencije saglasno odredbama dr`avnog Zakona, te propisima donijetim na osnovu tog zakona. Zabranjeno je nu|enje neposredne ili posredne materijalne koristi licu koje propisuje ili izdaje lijek. Propisom federalnog ministra bli`e se utvr|uju uslovi o propisivanju i izdavanju lijekova u prometu na malo. ^lan 46. Lijekove na recept propisuje ovla{teni doktor medicine, doktor stomatologije, odnosno porodi~ni doktor, kao i specijalisti u primarnoj zdravstvenoj za{titi. ^lan 47. Lijekovi se izdaju u apotekama, ograncima apoteke i depoima apoteke. U depoima apoteke mogu se izdavati samo gotovi lijekovi, osim gotovih lijekova koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari. Lijekove u apotekama, ograncima apoteke i depoima apoteke izdaju ovla{teni magistri farmacije. IX. EVIDENCIJE, DOKUMENTACIJA I STRU^NA LITERATURA U APOTECI ^lan 48. Evidencije u apoteci vode se upisivanjem podataka u dokumentaciju apoteke i druge oblike materijalnih i finansijskih evidencija odre|enih pozitivnim propisima. Dokumentacija apoteke (u daljnjem tekstu: dokumentacija) mora biti a`urna, ovjerena i dostupna organima stru~nog nadzora i ovla{tenim licima. Dokumentacija se mo`e voditi ru~no ili elektronski. Ako se dokumentacija vodi elektronski, mora se obezbijediti propisano arhiviranje dokumentacije i njeno ~uvanje prema propisanim rokovima. ^lan 49. Apoteka i njena organizaciona jedinica moraju imati slijede}u stru~nu literaturu: – farmakopeju (jednu od trenutno va`e}ih), – formule magistrales, – va`e}i registar gotovih lijekova za teritoriju Bosne i Hercegovine izdat od nadle`nog organa, – priru~nik dobre apotekarske prakse, – farmakoterapijski priru~nik, – synonima pharmaceutica. Osim stru~ne literature iz stava 1. ovog ~lana, preporu~uju se i slijede}e stru~ne knjige: – The Extra Pharmacopea, Martindale, – Practice of Pharmacy, Remington-s, – Rote liste. ^lan 50. Obavezna dokumentacija je: – certifikati od veleprometnika o izvr{enim ispitivanjima supstanci za galenske i magistralne lijekove u apoteci, Broj 40 – Stranica 92 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14.7.2010. – knjiga evidencije o prijemu i izdavanju opojnih droga, – knjiga prometa otrova, – protokol laboratorijskog rada, – evidencija o magistralnim lijekovima koji se pripremaju od ljekovitih supstanci jakog i vrlo jakog djelovanja, – evidencija o nabavkama i o potro{nji lijekova. Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, u depou apoteke se vodi samo evidencija o potro{nji lijekova. Na~in pra}enja potro{nje lijekova bli`e se ure|uje propisom federalnog ministra. ^lan 51. Knjiga evidencije o prijemu i izdavanju opojnih droga mora sadr`avati: a) redni broj evidencije; b) naziv lijeka koji sadr`i opojnu drogu i naziv i sjedi{te proizvo|a~a lijeka koji sadr`i opojnu drogu; c) farmaceutski oblik i pakovanje lijeka koji sadr`i opojnu drogu (za magistralne lijekove koji sadr`e opojnu drogu: gram, mililitar i sl.); d) naziv, adresa, broj i datum fakture dobavlja~aveleprometnika lijeka koji sadr`i opojnu drogu; e) koli~inu primljenih lijekova koji sadr`e opojne droge (broj pakovanja, a za magistralne lijekove koji sadr`e opojne droge: gram, mililitar i sl.); f) koli~inu izdatih lijekova koji sadr`e opojne droge (broj pakovanja, a zamagistralne lijekove: gram, mililitar i sl.); g) trenutno stanje opojne droge na lageru apoteke (broj pakovanja, a za magistralne lijekove koji sadr`e opojne droge: gram, mililitar i sl.); h) naziv, sjedi{te i adresa zdravstvene ustanove u kojoj su propisani lijekovi koji sadr`e opojne droge; i) prezime, ime oca i ime lica kome je propisan lijek koji sadr`i opojnu drogu; j) prezime, ime oca, ime lica i adresa lica kome je izdan lijek koji sadr`i opojnu drogu uz broj li~ne karte; k) {ifra dijagnoze (bolesti) iz recepta, broj protokola, datum propisivanja i izdavanja lijeka koji sadr`i opojnu drogu; l) ime i prezime zdravstvenog radnika koji je propisao lijek koji sadr`i opojnu drogu; m) ime i prezime zdravstvenog radnika koji je izdao lijek koji sadr`i opojnu drogu; n) ime i prezime zdravstvenog radnika koji je aplicirao lijek koji sadr`i opojnu drogu. Evidencije iz stava 1. ovog ~lana vode se ru~no. ^lan 52. Otrovi se mogu stavljati u promet samo u originalnom pakovanju proizvo|a~a, u koli~inama prilago|enim potrebama korisnika. Knjiga prometa otrova mora sadr`avati propisane podatke i to: a) ime i generi~ki naziv otrova; b) koli~inu nabavljenog otrova; c) datum proizvodnje i broj serije; d) naziv dobavlja~a i datum nabavke i e) evidenciju o kupcima otrova. Evidencija o kupcima otrova u knjizi prometa otrova mora sadr`avati propisane podatke i to: a) naziv kupca - pravnog lica, odnosno ime i prezime kupca - fizi~kog lica; b) ukoliko je otrov izdat fizi~kom licu, broj njegove li~ne karte; c) naziv i koli~inu izdanog otrova; d) svrhu za koju se otrov nabavlja; e) potpis lica koje je preuzelo otrov. Evidencije iz st. 1. i 2. ovog ~lana vode se ru~no. ^lan 53. Protokol laboratorijskog rada mora sadr`avati slijede}e podatke: a) datum izrade; b) naziv i koli~inu pripravka; c) koli~inu upotrijebljenih supstanci; d) cijenu izra|enog pripravka (cijene hemikalija, ambala`e i cijena rada); e) stru~nu literaturu po kojoj je pripravak pripremljen, ili magistralni Rp.; f) potpis lica koje je pripravak izradilo. X. ZAKUP APOTEKE ^lan 54. Apoteka zdravstvena ustanova mo`e dio svojih kapaciteta (prostora i opreme) izdati u zakup, ukoliko to ne remeti obavljanje njene registrovane djelatnosti. Na zakup apoteke iz stava 1. ovog ~lana shodno se primjenjuju odredbe propisa o zdravstvenoj za{titi. XI. RADNO VRIJEME ^lan 55. Radno vrijeme organizacionih oblika apoteke iz ~lana 3. ovog zakona u kojima se obavlja apotekarska djelatnostmora biti minimalni broj sati sedmi~no saglasno propisima o radu. Radno vrijeme iz stava 1. ovog ~lana mora biti prilago|eno potrebama stanovni{tva u pogledu dostupnosti lijekova i kontinuiranog snabdijevanja. Kantonalno ministarstvo, saglasno propisima o zdravstvenoj za{titi, a u saradnji sa nadle`nom komorom, propisuje za podru~je kantona: – po~etak, zavr{etak i raspored radnog vremena apoteka, – na~in obavje{tavanja javnosti o de`urnoj, odnosno pripravnoj apoteci ili njenoj organizacionoj jedinici. ^lan 56. U sredinama koje imaju organizovanu kontinuiranu zdravstvenu za{titu (hitna pomo}) najmanje jedna apotekarska organizaciona jedinica mora organizovati de`urstvo u trajanju 00-24 sata radnim danima, u no}nim ~asovima, subotom i nedjeljom i u vrijeme praznika. Radno vrijeme i informacija o organizacionoj jedinici koja obavlja de`urstvo i pripravnost mora biti istaknuto na vidnom mjestu lako uo~ljivom za korisnika. U ostalim sredinama, koji nemaju organizovanu kontinuiranu zdravstvenu za{titu iz stava 1. ovog ~lana, obavezno je organizovanje pripravnosti u najmanje jednoj apotekarskoj organizacionoj jedinici. Magistar farmacije mora biti prisutan u apoteci tokom cijelog radnog vremena. XII. NADZOR ^lan 57. Nadzor nad radom apoteka i apotekarskih radnika obuhvata: – unutra{nji nadzor, – farmaceutsko-inspekcijski nadzor. Pored nadzora iz stava 1. ovog ~lana, u apotekama se mo`e provoditi provjera kvaliteta i bezbjednosti apotekarskih usluga, u postupku akreditacije, od strane vanjskog tima ovla{tenih ocjenjiva~a kvaliteta, saglasno propisima o sistemu pobolj{anja kvaliteta, bezbjednosti i akreditaciji u zdravstvu. Unutra{nji nadzor ^lan 58. Apoteka kao zdravstvena ustanova obavezno provodi unutra{nji nadzor nad radom svojih organizacionih jedinica i apotekarskih radnika. Za stru~ni rad apoteke iz stava 1. ovog ~lana odgovoran je direktor. Na unutra{nji nadzor iz stava 1. ovog ~lana shodno se primjenjuju propisi o zdravstvenoj za{titi. Srijeda, 14.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 40 – Stranica 93 Farmaceutsko-inspekcijski nadzor ^lan 59. Farmaceutsko-inspekcijski nadzor nad provo|enjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona provodi kantonalna i federalna farmaceutska inspekcija. Poslove iz stava 1. ovog ~lana obavljaju kantonalni i federalni farmaceutski inspektori (u daljnjem tekstu: farmaceutski inspektori). Farmaceutski inspektor obavlja farmaceutsko-inspekcijski nadzor u prometu lijekova i medicinskih sredstava na malo. Poslove federalnog i kantonalnog farmaceutskog inspektora mo`e obavljati lice s visokom stru~nom spremom farmaceutske struke, polo`enim stru~nim ispitom, tri godine radnog iskustva u struci, te polo`enim posebnim stru~nim ispitom za farmaceutskog inspektora. Program polaganja posebnog stru~nog ispita za farmaceutske inspektore, sastav ispitne komisije i na~in polaganja ispita, propisuje federalni ministar. ^lan 60. Farmaceutska inspekcija, pored poslova, utvr|enih propisom o inspekcijama u Federaciji, obavlja i slijede}e: – prati i prou~ava obavljanje apotekarske djelatnosti i preduzima mjere za njeno kvalitetno obavljanje, – nadzire zakonitost rada apoteka i apotekarskih radnika u obavljanju apotekarske djelatnosti, – preduzima preventivne aktivnosti u cilju sprje~avanja nastupanja {tetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provedbi ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona, – razmatra podneske pravnih i fizi~kih lica koji su vezani za utvr|enu nadle`nost ove inspekcije, te o poduzetim radnjama i mjerama pisano obavje{tava podnosioca. ^lan 61. U obavljanju farmaceutsko-inspekcijskih poslova u oblasti prometa lijekova na malo i medicinskih sredstava, kantonalni farmaceutski inspektor, ima pravo i obavezu predlo`iti pokretanje prekr{ajnog postupka, odnosno pravo i obavezu nalo`iti, odnosno preduzeti slijede}e mjere: 1. zabraniti poslovanje apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, bolni~koj apoteci i apoteci u privatnoj praksi, te specijalizovanoj trgovini za promet medicinskih sredstava na malo koji svoju organizaciju i rad nisu usaglasili sa odredbama ovog zakona i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, u propisanom roku, odnosno koje obavljaju djelatnost bez odobrenja kantonalnog ministarstva i koja nije upisana u Registar verifikovanih apoteka iz ~lana 23. ovog zakona; 2. zabraniti poslovanje apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, kao i apoteci u privatnoj praksi, ako prilikom izdavanja lijekova ne po{tuje re`im izdavanja lijeka utvr|en u dozvoli o stavljaju lijeka u promet; 3. zabraniti promet galenskim i magistralnim lijekovima u apoteci u privatnoj praksi, ako se isti stavljaju u promet u drugim apotekama; 4. zabraniti promet lijekova i medicinskih sredstava koji su stavljeni u promet suprotno odredbama dr`avnog Zakona i propisima donesenim na osnovu tog zakona; 5. zabraniti promet neispravnih lijekova i medicinskih sredstava koja nisu za upotrebu, te narediti njihovo propisno uni{tavanje ili zbrinjavanje; 6. narediti privremeno povla~enje lijeka iz prometa, odnosno odre|ene serije lijeka za koji postoji sumnja da ne odgovara propisanom kvalitetu, dok to kona~no ne utvrdi Agencija; 7. zabraniti promet lijeka ili odre|ene serije lijeka odnosno medicinskog sredstva u slu~ajevima ozna~avanja istog suprotno odredbama dr`avnog Zakona i propisima donesenim na osnovu tog zakona; 8. privremeno zabraniti promet medicinskog sredstva koje ne odgovara propisanim uslovima ili u drugim slu~ajevima predvi|enim dr`avnim Zakonom; 9. izvr{iti uzorkovanje lijeka odnosno medicinskog sredstva zbog obavljanja kontrole kvaliteta odnosno provo|enja postupka ocjene njegove usagla{enosti s propisanim zahtjevima saglasno dr`avnom Zakonu i propisima donesenim na osnovu tog zakona; 10. oduzeti lijekove i medicinska sredstva koja proizvode ili prometuju pravno lice bez odobrenja za rad koje je izdala Agencija, odnosno fizi~ko lice bez odobrenja za rad nadle`nog organa, odnosno prevoze bez uredne popratne dokumentacije; 11. zabraniti poslovanje apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, kao i apoteci u privatnoj praksi koje nabavlja lijekove i medicinska sredstva od proizvo|a~a i veleprometnika koji nisu upisani u registar Agencije; 12. zabraniti poslovanje apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, kao i apoteci u privatnoj praksi koja umjesto magistra farmacije ili diplomiranog farmaceuta i farmaceutskog tehni~ara upo{ljava na njihovom radnom mjestu lica drugog zdravstvenog usmjerenja; 13. zabraniti poslovanje depou apoteke u kojem gotove lijekove izdaje farmaceutski tehni~ar; 14. narediti osiguranje uslova za postupanje sa lijekovima, pravnim i fizi~kim licima, stru~nim institucijama i organima iz ~lana 29. ovog zakona, koji u sklopu svoje djelatnosti do|u u posjed lijeka odnosno osiguranje uslova u zdravstvenim ustanovama za primjenu lijekova saglasno ~lanu 26. ovog zakona; 15. zabraniti primjenu lijekova i medicinskih sredstava nabavljenih iz humanitarne pomo}i ukoliko nisu ispunjeni uslovi iz ~lana 27. ovog zakona; 16. zabraniti poslovanje apoteci zdravstvenoj ustanovi odnosno njenim ograncima ili depoima, kao i apoteci u privatnoj praksi ukoliko na licu mjesta, u vrijeme obavljanja farmaceutsko-inspekcijskog nadzora, ne zatekne magistra farmacije; 17. zabraniti rad fizi~kom licu koje nije ovla{teno da rukuje s lijekovima, te apotekarskom radniku koji izdaje lijekove suprotno utvr|enom re`imu izdavanja lijekova; 18. narediti otklanjanje utvr|enih nepravilnosti i nedostataka u odre|enom roku; 19. zabraniti provo|enje radnji koje su suprotne odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona; 20. narediti preduzimanje i drugih mjera za koje je ovla{ten ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. U slu~aju kada farmaceutski inspektor utvrdi stru~ne propuste apotekarskog radnika ili povrede na~ela etike i apotekarske deontologije ustupa predmet na postupanje nadle`noj komori. Farmaceutski inspektor mjere iz stava 1. ovog ~lana utvr|uje rje{enjem protiv kojeg se mo`e izjaviti `alba na na~in i u rokovima predvi|enim propisima o inspekcijama u Federaciji. ^lan 62. Farmaceutski inspektor mo`e prilikom obavljanja farmaceutsko-inspekcijskih poslova izdati i usmeno rje{enje za izvr{enje odre|enih mjera osiguranja: 1) kada opasnost za zdravlje ili `ivot ljudi zahtijeva da se odre|ena mjera osiguranja preduzme odmah, bez odga|anja; 2) kada postoji opasnost od prikrivanja, zamjene ili uni{tenja dokaza, ako se mjera osiguranja ne preduzme odmah. Broj 40 – Stranica 94 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 14.7.2010. Farmaceutski inspektor mo`e narediti izvr{enje usmenog rje{enja odmah. @alba ne odla`e izvr{enje rje{enja iz stava 1. ovog ~lana. Usmeno rje{enje mora se unijeti u zapisnik o obavljenom farmaceutsko-inspekcijskom nadzoru. Farmaceutski inspektor je obavezan izdati pisani otpravak rje{enja u roku od osam dana od dana upisa izre~ene mjere u zapisnik o obavljenom farmaceutsko-inspekcijskom nadzoru. ^lan 63. Federalni farmaceutski inspektor obavlja slijede}e poslove i zadatke: – koordinira odnos izme|u farmaceutske inspekcije Agencije i kantonalne farmaceutske inspekcije, – obavlja farmaceutsko-inspekcijski nadzor u prometu lijekova i medicinskih sredstava na malo na teritoriju cijele Federacije saglasno propisima o inspekcijama u Federaciji, – pru`a stru~nu pomo} kantonalnom farmaceutskom inspektoru, – brine o stru~nom osposobljavanju farmaceutske inspekcije. ^lan 64. Na rad farmaceutskih inspektora u pogledu vo|enja farmaceutsko-inspekcijskog nadzora primjenjuju se propisi o upravnom postupku i propisi o upravi kantona odnosno Federacije, kao i propisi o inspekcijama u Federaciji. XIII. KAZNENE ODREDBE ^lan 65. Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000 do 15.000KMkaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. obavlja apotekarsku djelatnost odnosno promet medicinskih sredstava, a ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom (~l. 12. i 24.); 2. stavi u promet lijek koji nema dozvolu za promet izdatu od strane Agencije, izuzev ako se ne radi o lijeku koji se interventno uvozi, odnosno stavi u promet lijek kojem je dozvola za stavljanje lijeka u promet ukinuta (~lan 8. i ~lan 25. alineja dva); 3. u pogledu na~ina i mjesta izdavanja lijeka, izda lijek suprotno dozvoli o stavljanju lijeka u promet, odnosno re`imu izdavanja lijeka (~lan 25. alineja tri i ~lan 45.); 4. stavi u promet neispravan lijek ili medicinsko sredstvo (~lan 25. alineja ~etiri); 5. izra|uje i stavlja u promet magistralne i galenske lijekove protivno odredbama ovog zakona i propisima donijetim na osnovu ovog zakona (~lan 16. i ~lan 25. alineja 11.); 6. stavi u promet na malo lijek ili medicinsko sredstvo koje nije nabavljeno od proizvo|a~a odnosno veleprometnika lijekova odnosno medicinskih sredstava u skladu sa dr`avnim Zakonom (~lan 25. al. 10. i 11.); 7. se prekora~i visina maloprodajne mar`e lijeka, kao i ako se prekora~e referalne cijene lijeka (~lan 25. alineja devet); 8. ne osigura magistra farmacije odnosno na radnom mjestu magistra farmacije upo{ljava lica drugog zdravstvenog usmjerenja (~lan 25. alineja 13. i ~lan 36. stav 2.); 9. ne postupi, odnosno postupi protivno rje{enju farmaceutskog inspektora (~l. 61. i 62.). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 do 3.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500 KM i magistar farmacije koji obavlja privatnu praksu. Za prekr{aj iz stava 1. ta~. 1, 4, 6. i 9. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500 KM i vlasnik specijalizovane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Pored nov~ane kazne, po~iniocu prekr{aja iz stava 1. ovog ~lana mo`e se izre}i zabrana vr{enja djelatnosti u periodu do {est mjeseci, a s ciljem sprje~avanja budu}eg ~injenja prekr{aja. ^lan 66. Nov~anom kaznom u iznosu od 7.500 do 13.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. ne vodi propisane evidencije, dokumentaciju saglasno ovom zakonu i ne podnosi izvje{taj o tome nadle`nom organu (~lan 25. alineja 14, ~lan 28. alineja sedam i ~l. 48. do 53.); 2. prometuje lijekovima i medicinskim sredstvima humanitarnog porijekla suprotno odredbama ovog zakona i propisima donijetim na osnovu ovog zakona (~lan 27.); 3. ne obezbjedi potrebne uslove u zdravstvenoj ustanovi prilikom primjene lijekova (~lan 25.); 4. ne vr{i zbrinjavanje farmaceutskog otpada, kao i medicinskih sredstava koja nisu za upotrebu u skladu sa odredbama ovog zakona (~lan 25. alineja osam i ~lan 28. alineja pet); 5. ne obavlja izvr{enje ostalih obaveza predvi|enih u ~l. 25. i 28. ovog zakona; 6. omogu}i samostalan rad apotekarskom radniku koji ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom (~lan 33.); 7. ne omogu}i obavljanje farmaceutsko-inspekcijskog nadzora farmaceutskom inspektoru odnosno izuzimanje potrebne koli~ine lijekova i medicinskih sredstava za potrebe kontrole kvaliteta (~lan 25. alineja sedam i ~lan 28. alineja ~etiri); 8. stavi lijekove u promet na malo putem Interneta (~lan 37. stav 4.). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 250,00 do 2.000 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.200 KM i magistar farmacije koji obavlja privatnu praksu. Za prekr{aj iz stava 1. ta~. 1., 4., 5., 6. i 7. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.200 KM i vlasnik specijalizovane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo. Pored nov~ane kazne, po~iniocu prekr{aja iz stava 1. ovog ~lana mo`e se izre}i zabrana vr{enja djelatnosti u periodu do {est mjeseci, a s ciljem sprje~avanja budu}eg ~injenja prekr{aja. ^lan 67. Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice, stru~na institucija i tijelo koje u okviru svoje djelatnosti, do|e u posjed lijeka te propusti rukovati lijekom u skladu sa uputstvom naru~ioca usluge s ciljem sprje~avanja promjene kvaliteta lijeka, odnosno sprje~avanja njegove zloupotrebe (~lan 29.). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.800 KM i odgovorno lice u pravnom licu. ^lan 68. Nov~anom kaznom u iznosu od 250,00 do 1.500 KM kaznit }e se za prekr{aj apotekarski radnik ako ga farmaceutski inspektor zatekne: 1. da neovla{teno rukuje lijekovima, te radnik koji izdaje lijekove u apoteci suprotno utvr|enom re`imu izdavanja lijekova,magistralnih i galenskih lijekova (~lan 38. stav 2, ~lan 45. stav 1, ~lan 47. stav 3.); 2. da radi bez polo`enog stru~nog ispita odnosno bez licence (~lan 34.); 3. stavi lijekove u promet na malo putem Interneta (~lan 37. stav 4.); Srijeda, 14.7.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 40 – Stranica 95 4. izda lijek ili medicinsko sredstvo u slu~aju neispravne medicinske dokumentacije (~lan 39. alineja dva); 5. povrijedi pravila ~uvanja profesionalne tajne (~lan 40.); 6. ostvari neposrednu ili posrednu materijalnu korist od lica kojem izdaje lijek (~lan 45. stav 2.); 7. u provo|enju mjera i radnji suprotnih zakonu. ^lan 69. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 do 1.500 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice ako ga farmaceutski inspektor zatekne: 1. da bez odobrenja nadle`nog organa prometuje lijekovima na malo i bez dokaza o njihovom porijeklu; 2. ogla{ava prodaju lijekova na malo u javnosti suprotno odredbama Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima. XIV. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 70. U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona federalni ministar donije}e provedbene propise na osnovu ovog zakona kojima se reguli{e slijede}e: – dobru apotekarsku praksu (~lan 4. stav 3), – uslovi i na~ini uvoza lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet (~lan 8. stav 4.), – bli`i uslovi u pogledu prostora, opreme i kadra, kao i kriterije za osnivanje i obavljanje apotekarske djelatnosti u apotekama zdravstvenim ustanovama i apotekama u privatnoj praksi (~lan 12. stav 4.), – bli`i uslovi prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati galenske laboratorije, kao i na~in i postupak njihove verifikacije (~lan 16. stav 7.), – bli`i uslovi prostora, opreme i kadra koje moraju ispunjavati bolni~ke apoteke, kao i na~in i postupak njihove verifikacije (~lan 17. stav 6.), – sadr`aj i na~in vo|enja registra (~lan 23. stav 4.), – bli`i uslovi prostora, opreme i kadra za specijalizovane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo (~lan 24. stav 5.), – bli`i kriteriji za izbor lijekova koji se mogu koristiti na teret sredstava Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine, postupak i na~in izrade liste lijekova, kao i kori{tenje lijekova (~lan 44. stav 3.), – uslove o propisivanju i izdavanju lijekova u prometu na malo (~lan 45. stav 3.), – na~in pra}enja potro{nje lijekova (~lan 50. stav 3.), – program polaganja posebnog stru~nog ispita za farmaceutske inspektore, sastav ispitne komisije i na~in polaganja ispita (~lan 59. stav 5.). U roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona kantonalni ministar donijet }e provedbeni propis kojim se reguli{e sadr`aj i na~in vo|enja registra iz ~lana 23. stav 2. ovog zakona. Propisi iz stava 1. ovog ~lana sadr`avat }e odredbe koje garantuju jednake mogu}nosti, zabranjuju diskriminaciju na osnovu spola, i osiguravaju da podaci i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obra|uju budu razvrstani po spolu. Do dono{enja propisa iz stava 1. ovog ~lana, osim odredbi koje su suprotne ovom zakonu, primjenjivat }e se provedbeni propisi iz oblasti lijekova koji su regulisali promet na malo i primjenjivali se na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 71. Postoje}e apoteke zdravstvene ustanove odnosno apoteke u privatnoj praksi, kao i specijalizovane trgovine za promet medicinskim sredstvima na malo du`ne su uskladiti svoju organizaciju i poslovanje s odredbama ovog zakona i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, u roku od 16 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 72. Uslov predvi|en za obavljanje djelatnosti u apotekama kao zdravstvenim ustanovama iz ~lana 12. stav 1. ta~ka 4. ovog zakona primjenjivat }e se nakon {to AKAZ defini{e sistem bezbjednosnih standarda u zdravstvenim ustanovama, te otpo~ne obavljati kontinuirano pra}enje i procjenu bezbjednosnih standarda u zdravstvenim ustanovama, {to uklju~uje i izdavanje certifikata o zadovoljenju standarda bezbjednosti. AKAZ je du`an definisati sigurnosne standarde u zdravstvenim ustanovama u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 73. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju va`iti odredbe Zakona o lijekovima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 51/01 i 29/05), u dijelu prometa lijekovima na malo, izuzev podzakonskih akata donijetih na osnovu tog zakona i to: 1. Pravilnik o stru~nom ispitu za farmaceutskog inspektora ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 33/02); 2. Pravilnik o odre|ivanju visine veleprodajne i maloprodajne mar`e lijekova ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 40/02, 50/02, 15/06 i 9/08); 3. Pravilnik o ispunjavanju uslova prostora, opreme i kadra za ~uvanje lijekova u zdravstvenim ustanovama ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 38/03); 4. Pravilnik o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 29/08), 5. Pravilnik o medicinskim pomagalima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 58/06 i 24/07), u dijelu koji se odnosi na promet medicinskim pomagalima na malo. ^lan 74. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. 732 Temeljem ~lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SRE]U Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sre}u koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~koga doma od 8. lipnja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 27. svibnja 2010. godine. Broj 01-02-362/10 8. srpnja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SRE]U ^lanak 1. U Zakonu o igrama na sre}u ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 1/02) u ~lanku 9. u stavku 2. iza rije~i "uslugama" stavlja se zarez i dodaju rije~i: "da se unaprijed uplati 6% od ukupne vrijednosti nagradnoga fonda, i to: ravnomjerno 1,5 % Crvenom kri`u, "Caritasu", "MerhametuMDD"i "Dobrotvoru". ^lanak 2. U~lanku 17. iza stavka 2. dodaju se novi st. 3., 4., 5., 6., 7. i 8. koji glase:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 40/10 14.07.2010 SN FBiH 91/15, SN FBiH 71/14, SN FBiH 07/13, SN FBiH 27/12, SN FBiH 57/09, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02 zakon,poreska uprava,izmjene i dopune ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZNOJUPRAVI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE^lan 1.U Zakonu o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine("Slu`bene novine Federacije BiH, br.: 33/02, 28/04 i 57/09) u~lanu 1. u stavu 1. iza rije~i: "poreznih zakona" pi{e se zarez idodaju rije~i: "Zakona o jedinstvenom sistemu registracije,kontrole i naplate doprinosa".Stav 2. mijenja se i glasi:"Ovaj zakon se odnosi na provo|enje i izvr{avanje aktivnostiiz oblasti svih vrsta federalnih, kantonalnih, gradskih i op}inskihporeza, doprinosa, taksi, posebnih naknada, ~lanarina turisti~kihzajednica, ~lanarina obrtni~kih komora i nov~anih kazni zaporezne prekr{aje."Iza stava 2. dodaju se st. 3., 4., 5. i 6. koji glase:"Pod taksama, u smislu stava 2. ovog ~lana, podrazumijevajuse taksa na istaknutu firmu i taksa za dr`anje aparata za igre nasre}u i zabavne igre.Pod posebnim naknadama, u smislu stava 2. ovog ~lana,podrazumijevaju se op}a vodna naknada, naknada za kori{tenjeop}e korisnih funkcija {ume i posebna naknada za za{titu odprirodnih i drugih nesre}a.Pod ~lanarinama turisti~kih zajednica, u smislu stava 2. ovog~lana, podrazumijevaju se ~lanarine koje su du`ni pla}ati pravnai fizi~ka lica (samostalni preduzetnici) u odre|enom procentu odostvarenog ukupnog prihoda ostvarenog obavljanjem odre|enedjelatnosti utvr|ene Uredbom o ~lanarinama u turisti~kimzajednicama.Pod ~lanarinom obrtni~kih komora, u smislu stava 2. ovog~lana, podrazumijeva se ~lanarina koju su du`ni pla}ati obrtnici ilica koja obavljaju srodne djelatnosti u odre|enom procentuutvr|enom Pravilnikom o visini ~lanarine, njenoj raspodjeliizme|u udru`enja obrtnika i udru`enja lica koja obavljaju srodnedjelatnosti, obrtni~kih komora kantona i Obrtni~ke komoreFederacije Bosne i Hercegovine."^lan 2.U ~lanu 3. u stavu 1. ta~ka (1) mijenja se i glasi:"(1) Porezi, doprinosi, takse, posebne naknade, ~lanarine inov~ane kazne:–Porez je nov~ani iznos koji je porezni obveznik du`anpla}ati bud`etu u skladu sa poreznim zakonima,–Doprinos je nov~ani iznos koji je porezni obveznikdu`an pla}ati vanbud`etskim fondovima u skladu sapropisima koji reguliraju te obaveze,–Takse su nov~ane obaveze koje je porezni obveznikdu`an pla}ati u skladu sa zakonima kojima se regulirajutakse na istaknutu firmu i takse na aparate za igre nasre}u i zabavne igre,–Posebne naknade su nov~ani iznosi koje su du`ni pla}atiporezni obveznici u skladu sa ~l. 169. i 170. Zakona ovodama, ~lanom 60. stav 1. ta~ka a) Zakona o {umama iu skladu sa ~lanom 180. Zakona o za{titi i spa{avanjuljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesre}a,–^lanarine turisti~kih zajednica su nov~ane obaveze kojesu du`ni pla}ati porezni obveznici u skladu sa Uredbomo ~lanarinama u turisti~kim zajednicama,–^lanarine obrtni~kih komora su nov~ane obaveze kojesu du`ni pla}ati ~lanovi obrtni~ke komore u skladu saZakonom o obrtu i srodnim djelatnostima,–Nov~ane kazne su nov~ani iznosi evidentirani u registrunov~anih kazni prema poreznim prekr{ajima i koje senapla}uju u postupku prinudne naplate.".U stavu 1. ta~ka (4) mijenja se i glasi:" (4) Porezna tajna su sve informacije ili podaci o poreznomobvezniku kojima raspola`u porezni organi, izuzev:–informacija i podataka za koje porezni obveznik upisanom obliku izjavi da se ne smatraju poreznomtajnom;–informacija i podataka datih u takvom obliku da se nemogu povezati sa pojedina~nim poreznim obveznikomili ga se na drugi na~in ne mo`e identifikovati;–podataka o naplati poreza koji se, prema odredbamaovog zakona, javno objavljuju.Porezne informacije i podaci koji se smatraju poreznomtajnom mogu se dati :–organima nadle`nim za poduzimanje mjera i aktivnostisa ciljem utvr|ivanja poreznih obaveza, odgovornosti zaporezne prekr{aje i porezna krivi~na djela ;–stranim poreznim vlastima u skladu sa me|unarodnimugovorima i–drugim licima uz pisani pristanak poreznog obveznika."U stavu 1. u ta~ki (7) iza zagrade od rije~i "OOPP" umjestozareza stavlja se ta~ka, a ostali tekst se bri{e.U stavu u 1. ta~ki (9) rije~ "radnik" zamjenjuje se rije~ju"zaposlenik".^lan 3.U ~lanu 4. stav 2. mijenja se i glasi:"Poreznom upravom rukovodi direktor Porezne uprave (udaljnjem tekstu: direktor). Direktor ima zamjenika. Direktora izamjenika direktora imenuje Vlada Federacije, na prijedlog Broj 40–Stranica 10SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 14.7.2010.federalnog ministra finansija (u daljnjem tekstu: ministar) na pe-riod od ~etiri godine sa mogu}no{}u novog imenovanja."U stavu 3. prva re~enica se mijenja i glasi:"Porezna uprava je organizirana na dva nivoa i to na nivouSredi{njeg ureda i nivou kantonalnih poreznih ureda sapripadaju}im poreznim ispostavama".Stav 5. mijenja se i glasi:"Direktor, uz saglasnost ministra a prema provedenojproceduri utvr|enoj u Poglavlju IV. Zakona o dr`avnoj slu`bi uFederaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine FederacijeBiH", br. 29/03, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), postavlja i razrje{avarukovodioce sektora unutar Sredi{njeg ureda, rukovodiocekantonalnih poreznih ureda i {efove poreznih ispostava."Stav 6. bri{e se.^lan 4.U ~lanu 5. u st. 3. i 4. rije~i: "Na zahtjev Porezne uprave,Carinska uprava }e joj" zamjenjuju se rije~ima: "U ciljume|usobne saradnje, Uprava za indirektno oporezivanje }ePoreznoj upravi".Iza stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi:"Porezna uprava du`na je razmjenjivati informacije saodgovaraju}im organima u Republici Srpskoj i Br~ko Distriktu ucilju ve}eg po{tivanja poreznih zakona oba entiteta i Distrikta."Dosada{nji stav 7. postaje stav 8. mijenja se i glasi:"Porezna uprava i Uprava za indirektno oporezivanje du`nesu koordinirati aktivnosti i obostrano razmjenjivati informacijesa odgovaraju}im organima u Republici Srpskoj i Br~koDistriktu u cilju ve}eg po{tivanja poreznih zakona oba entiteta iDistrikta."^lan 5.U ~lanu 7. u stavu 1. rije~i: "Porezna uprava i njeni radnici"zamjenjuju se rije~ju "zaposlenici", a rije~i: "imat }e" rije~ju"imaju".U stavu 1. u alineji 14. rije~i: "vode postupak i izri~u kazne"zamjenjuju se rije~ima: "izdaju prekr{ajne naloge".U stavu 1. u alineji 18. rije~ "{ezdeset (60)" zamjenjuje serije~ju "stotinudvadeset (120)".Stav 2. mijenja se i glasi:"Zaposlenicima poreznog organa nije dozvoljeno da budu uorganima politi~kih stranaka, niti u zakonodavnoj vlasti na bilokojem nivou."^lan 6.U ~lanu 9. u stavu 1. rije~ "Radnici" zamjenjuje se rije~ju"Zaposlenici".^lan 7.U ~lanu 10. u st. 1. i 2. rije~ "Radnici" zamjenjuje se rije~ju"Zaposlenici".U stavu 2. iza rije~i: "Poreznoj upravi" pi{e se ta~ka, a rije~i:"ili poreznom obvezniku" bri{u se.Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:" Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine je organ odzna~aja za javnu sigurnost."^lan 8.Iza ~lana 12. dodaje se novi ~lan 12a. koji glasi:" 12a.Na prijedlog ministra Vlada Federacije mo`e donijeti odlukukojom }e utvrditi pravo zaposlenika Porezne uprave koji rade naposlovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada, na posebandodatak u visini do 20% od osnovne pla}e.Odlukom iz stava 1. ovog ~lana utvrdit }e se poslovi kodkojih postoje posebni uvjeti rada i procent posebnog dodatka zate poslove."^lan 9.Iza ~lana 15. dodaje se novi ~lan 15a. koji glasi:"15a.Identifikacioni broj dodijeljen poreznom obvezniku oduzet}e se u sljede}im slu~ajevima:1.ako se utvrdi da je identifikacioni broj dodijeljen bezpodno{enja propisane dokumentacije ili ako je la`nadokumentacija, odnosno la`ne informacije kori{tene upostupku dodijele identifikacionog broja;2.ako je nakon izdavanja identifikacionog broja zakono-davac propisao druge uvjete za poreznu registraciju iidentifikaciju poreznog obveznika, a porezni obveznik nepostupiuskladusaizmjenjenomzakonskomregulativom;3.ako nadle`ni sud utvrdi da je upis u sudski registar bionedopustiv ili je naknadno postao nedopustiv,4.u drugim slu~ajevima u kojima se utvrdi da je dodjelaidentifikacionog broja bila nedopustiva ili je naknadnopostala nedopustiva.Postupak oduzimanja identifikacionog broja provodi se nazahtjev lica koje ima pravni interes ili po slu`benoj du`nosti, uskladu sa odredbama upravnog postupka. Postupak provodiorganizaciona jedinica Porezne uprave koja je i dodijelilaidentifikacioni broj poreznom obvezniku."^lan 10.U ~lanu 16. u stavu 3. iza rije~i: "dostavlja poreznom organurje{enje o sudskoj registraciji sa prilozima" dodaju se rije~i: "iizvod iz sudskog registra koji ne mo`e biti stariji od trideset (30)dana od dana izdavanja".^lan 11.U ~lanu 18. iza stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi:"Organ uprave ili drugi nadle`ni organ koji vodi evidenciju oimovini i upisuje promjene o vlasni{tvu nad imovinomobavje{tava nadle`ni Porezni ured o svim promjenama u roku odpet (5) radnih dana od dana takve upisane promjene kod subjektanad ~ijom imovinom je Porezna uprava upisala zakonskuhipoteku."^lan 12.U ~lanu 20. u stavu 6. u ~etvrtom redu rije~i: "na floppydisketi" zamjenjuju se rije~ima: "elektronskim putem".U stavu 7. na kraju prve re~enice umjesto ta~ke pi{e se zarez idodaje sljede}e rije~i: "a ukoliko se radi o prijavi podnesenojelektronskim putem, prijava se potpisuje u skladu sa Zakonom oelektronskom potpisu".^lan 13.U ~lanu 22. iza stava 4. dodaje se stav 5. koji glasi:" Porezna uprava ima ovla{tenje izmijeniti poreznu prijavupodnesenu od poreznog obveznika ukoliko utvrdi da poreznaprijava nije ispravno podnesena ili ne sadr`i ta~ne podatke.Izmjenu porezne prijave Porezna uprava mo`e izvr{iti tek poisteku roka iz stava 4. ovog ~lana i po proceduri propisanoj ovimzakonom."^lan 14.U ~lanu 27. stav 1. mijenja se i glasi:"Porezna obaveza je obaveza poreznog obveznika da platiporez, doprinose, takse i nov~ane kazne uklju~uju}i i pripadaju}ekamate u skladu sa poreznim zakonima i zakonima kojima seure|uju pitanja doprinosa i odnosnih taksi i nov~anih kazni."^lan 15.U ~lanu 28. u stavu 1., u drugom redu iza rije~i "du`no"dodaju se rije~i: "obustaviti i", a u petom redu iza rije~i "kada"dodaje se rije~ "je", u {estom redu iza rije~i "poduzetnik" rije~"naplati" se bri{e, a dodaju se rije~i: "bilo du`no obustaviti inaplatiti".^lan 16.U ~lanu 29. u stavu 1. u alineji 1., iza rije~i "direktor" dodajuse rije~i: "ili osniva~". Srijeda, 14.7.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 40–Stranica 11^lan 17.^lan 36. mijenja se i glasi:"Izmirenje porezne obaveze podrazumijeva pla}anjeukupnog iznosa poreza, doprinosa, taksi i nov~anih kazniuklju~uju}i i pripadaju}e kamate.Pla}anje poreza obavlja se u iznosu i rokovima u skladu saporeznim zakonima.Pla}anje doprinosa obavlja se u skladu sa odredbama Zakonao doprinosima.Pla}anje takse obavlja se u gotovini ili putem ra~una u skladusa propisima kojima su regulirane takse.Pla}anje nov~anih kazni evidentiranih u registru nov~anihkazni koje se napla}uju u postupku prinudne naplate obavlja se uskladu sa odredbama Poglavlja XI. Zakona.Pla}anje obaveza iz st. od 2. do 5. ovog ~lana izvr{ava seputem OOPP na propisane ra~une u zakonskom sredstvupla}anja u Bosni i Hercegovini."^lan 18.U ~lanu 40. stav 3. mijenja se i glasi:"Razrez se poni{tava ili mijenja samo ako rukovodilacnadle`nog poreznog ureda odredi da se razrez poni{tava ilimijenja, ili prema presudi nadle`nog suda. Ova pravila se ne}eprimijeniti ako se razrez mijenja zbog izmjene porezne prijave odporeznog obveznika."^lan 19.U ~lanu 43. stav 3. mijenja se i glasi:"Nakon {to poreznom obvezniku bude uru~en nalog zapla}anje u skladu sa ~lanom 3. stav 1. ta~ka (12) Zakona i akoporezna obaveza ostane nepla}ena, rukovodilac nadle`nogporeznog ureda donosi rje{enje o pokretanju postupka prinudnenaplate, a to rje{enje dostavlja se poreznom obvezniku prijepoduzimanja konkretnih mjera prinudne naplate."U stavu 5. u alineji 4. iznos "250,00 KM" zamjenjuje seiznosom "300,00 KM".^lan 20.U ~lanu 45. u stavu 1. u alineji 1., iza rije~i "tro{ak" dodaje serije~ "prinudne".^lan 21.U ~lanu 46. u stavu 2. iza rije~i "obvezniku" umjesto ta~kepi{e se zarez i dodaju rije~i: "u skladu sa ~lanom 3. ta~ka (12)Zakona".^lan 22.U ~lanu 47. u stavu 1. u alineji 5. ta~ka 2. mijenja se i glasi:"2. ne postoji obra~un ili postoje gre{ke u obra~unu kamatena zaka{njelo pla}anje, ili".U stavu 2. rije~ "dostavljeno" zamjenjuje se rije~ju "uru~eno"i iza rije~i "obvezniku" dodaju se rije~i: "u skladu sa ~lanom 3.ta~ka (12) Zakona".^lan 23.U ~lanu 48. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:"Ukoliko je rje{enje o obustavi doneseno iz razloga {to jeistekao period u kojem je porezna obaveza naplativa (~lan 47.stav 1. alineja 1.) u istom rje{enju odredit }e se da se poni{tavajupoduzete radnje u postupku naplate i da se poni{tava izvr{enirazrez tih poreznih obaveza."Dosada{nji stav 2. postaje stav 3.^lan 24.U ~lanu 50. u stavu 1. u ~etvrtom redu rije~ "svu" se bri{e, a upetom redu iza rije~i "obveznika" dodaju se rije~i: "u visinidvostrukog iznosa duga".Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:"Konkretnu imovinu i imovinska prava na kojima se upisujezakonska hipoteka u visini dvostrukog iznosa duga odre|ujePorezna uprava nakon pribavljanja podataka o imovini iimovinskim pravima poreznog obveznika i nakon procjenevrijednosti konkretne imovine i imovinskih prava od ovla{tenogsudskog vje{taka koju osigurava porezni obveznik. Ako porezniobveznik nema imovine i imovinskih prava u vrijednosti koja jejednaka dvostrukom iznosu duga, zakonska hipoteka se upisujena svu imovinu i imovinska prava poreznog obveznika."St. 2., 3. i 4. postaju st. 3., 4. i 5.Dosada{nji stav 2. koji postaje stav 3. mijenja se i glasi:"Zakonska hipoteka iz stava 1. ovog ~lana traje do izmirenjaporezne obaveze ili poni{tenja razreza poreza."U stavu 4. koji postaje stav 5. rije~ "svu" se bri{e.Iza stava 4., koji postaje stav 5., dodaje se novi stav 6. kojiglasi:"Poreznom obvezniku ~ija je sva imovina i imovinska pravaili njihov dio postala predmetom zakonske hipoteke zbogporeznog duga, koji u cilju izmirenja tog duga ho}e da prodasvoju cjelokupnu imovinu i imovinska prava ili njihov dio,Porezna uprava dozvolit }e njihovu prodaju, ukoliko kupac teimovine i imovinskih prava izvr{i uplatu cijene te imovine iimovinskih prava dogovorene izme|u poreznog obveznika -du`nika i kupca na odgovaraju}e ra~une javnih prihoda. Cijenakoju dogovore prodavac-du`nik i kupac mora biti zasnovana naprocjeni vrijednosti predmetne imovine i imovinskih pravasa~injenoj od sudskog vje{taka odgovaraju}e struke."Dosada{nji stav 5. postaje stav 7.Stav 5. koji postaje stav 7. mijenja se i glasi:"Nadle`ni porezni ured du`an je u roku od dva (2) radna dananakon izmirenja odgovaraju}e porezne obaveze, odnosno nakonuplate sredstava ostvarenih prodajom du`nikove imovine iimovinskih prava na ra~une javnih prihoda - bilo da je tu uplatuizvr{io sam porezni obveznik - du`nik ili kupac sve ili dijelaimovine i imovinskih prava du`nika u skladu sa utvr|enimprocedurama, izvr{iti brisanje hipoteke u istom uredu (uredima)u kojem su bila i evidentirana."^lan 25.U ~lanu 51. u stavu 6. rije~ "dostave" zamjenjuje se rije~ju"uru~enja".^lan 26.U ~lanu 54. u stavu 11. rije~i: "poreznu obavezu i tro{kove"zamjenjuju se rije~ima: "tro{kove postupka prinudne naplate,kamate i poreznu obavezu".^lan 27.U ~lanu 55. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:"Na~in i postupak davanja i preuzimanja zaplijenjeneimovine iz stava 1. ovog ~lana propisat }e Vlada Federacijepodzakonskim aktom u roku od {ezdeset (60) dana od danastupanja na snagu ovog zakona."Dosada{nji stav 2. postaje stav 3.^lan 28.U ~lanu 57. u stavu 1. iza rije~i "obaveze" dodaju se rije~i: "upostupku prinudne naplate".^lan 29.U ~lanu 58. u stavu 4. rije~ "direktor" zamjenjuje se rije~ima:"Federalno ministarstvo finansija".^lan 30.U ~lanu 63. u stavu 3. u alineji 3., rije~i: "posebne takse"zamjenjuju se rije~ju "kamate".^lan 31.U ~lanu 64. u stavu 1. rije~i: "drugih radnika" zamjenjuju serije~ju "zaposlenika" , a umjesto ta~ke na kraju teksta stavlja sezarez i dodaju rije~i: "u skladu sa zakonom".^lan 32.U ~lanu 66. u stavu 5. rije~i: "druga~ije ne odlu~i direktor ili,u slu~aju odsustva direktora, njegov zamjenik" zamjenjuju serije~ima: "postoji osnov za obnovu postupka".Stav 7. mijenja se i glasi:"Ako prilikom kontrole zaposlenik Porezne uprave otkrije daporezni obveznik posluje nezakonito, tada }e ovo predstavljati Broj 40–Stranica 12SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 14.7.2010.osnov za privremeno obustavljanje poslovnih aktivnostiporeznog obveznika pe~a}enjem njegovih poslovnih prostorija.Nezakonito poslovanje u smislu ovog zakona uklju~ujeposlovanjebezdozvole,neprijavljivanjezaposlenika,poslovanje sa robom kojoj se ne zna porijeklo, neevidentiranjeprometa u skladu sa poreznim zakonima i onemogu}avanjeovla{tenim zaposlenicima da u skladu sa ovim zakonom izvr{einspekcijski nadzor ili neku drugu zakonom propisanu radnju."^lan 33.U ~lanu 67. u stavu 1. rije~i: "kao dokaze" bri{u se.Stav 2. bri{e se.^lan 34.U ~lanu 71. u stavu 1. na kraju teksta umjesto ta~ke stavlja sezarez i dodaju rije~i: "vode}i ra~una o pripadnosti prihoda".^lan 35.U nazivu Poglavlja XV. rije~ "ZASTARE" zamjenjuje serije~ima: "I ZASTARA ".^lan 36.U ~lanu 73. u stavu 1. alineja 1. mijenja se i glasi:"- za porez i kaznu koja se odnosi na taj porez u roku od pet(5) godina nakon {to je porezna prijava za taj porez podnesena ilinakon isteka zakonskog roka za podno{enje porezne prijave,ra~unaju}i od dana koji je kasnije nastupio".U stavu 2. alineja 1. mijenja se i glasi:"- za porez ili kaznu koja se odnosi na taj porez, ako jeporezna prijava za taj porez la`na ili ako porezna prijava za tajporez nije podnesena".^lan 37.U ~lanu 74. u stavu 1. alineja 1. mijenja se i glasi:"- u roku od pet (5) godina nakon {to je prijava za taj porezpodnesena od poreznog obveznika, ili ".U stavu 1. iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2. koja glasi:"- u roku od pet (5) godina od dana izvr{nosti porezneobaveze koju je utvrdila Porezna uprava podno{enjem prijave uime poreznog obveznika ili rje{enjem o dodatno utvr|enimporeznim obavezama".Dosada{nja alineja 2. postaje alineja 3.^lan 38.Iza ~lana 74. dodaje se novi ~lan 74 a., koji glasi:"^lan 74a.Zastarjevanje prava na razrez i prava na naplatu poreza,kamata, tro{kova prinudne naplate i nov~anih kazni prekida sesvakom slu`benom radnjom nadle`nog poreznog organapoduzetoj u cilju razreza i naplate poreza.Poslije svakog prekida zastarijevanje po~inje te}i iznova, avrijeme koje je pro{lo prije prekida ne ra~una se u zakonomodre|eni rok za zastarjelost."^lan 39.U ~lanu 76. st. 2. i 3. mijenjaju se i glase:"@alba se neposredno predaje ili {alje po{tom organu koji jedonio prvostepeno rje{enje u roku od osam (8) dana od danaprijema prvostepenog rje{enja.Kad prvostepeni organ na|e da je podnesena `albadopu{tena, pravovremena i izjavljena od ovla{tenog lica, apobijano rje{enje nije zamijenio novim rje{enjem, u skladu sazakonom, du`an je bez odga|anja, a najkasnije u roku od osam(8) dana od dana prijema `albe poslati `albu Ministarstvu narje{avanje."Iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:"Ministarstvo kao drugostepeni organ rje{ava po `albi u rokuod trideset (30) dana od dana prijema `albe od prvostepenogorgana."Dosada{nji stav 4. postaje stav 5.^lan 40.^lan 77. bri{e se.^lan 41.U ~lanu 78. u st. 1., 2. i 3. rije~i: "Vrhovnom sudu Federacije"zamjenjuju se rije~ima: " nadle`nom sudu u Federaciji".^lan 42.^lan 81. mijenja se i glasi:"Pravno lice koje prekr{i bilo koju proceduru registriranjakod Porezne uprave prema Poglavlju VI. Zakona ili koje se neregistruje na vrijeme bit }e ka`njeno nov~anom kaznom u iznosuod 1.000,00 KM do 10.000,00 KM.Fizi~ko lice koje prekr{i bilo koju proceduru registriranjakod Porezne uprave prema Poglavlju VI. Zakona ili koje se neregistruje na vrijeme bit }e ka`njeno nov~anom kaznom u iznosuod 200,00 KM do 2.000,00 KM."^lan 43.^lan 84. mijenja se i glasi:"Pravno lice koje ne podnese poreznu prijavu Poreznojupravi na na~in propisan ovim ili bilo kojim poreznim zakonomFederacije, bit }e ka`njeno nov~anom kaznom u iznosu od2.000,00 KM do 20.000,00 KM.Fizi~ko lice koje ne podnese poreznu prijavu Poreznoj upravina na~in propisan ovim ili bilo kojim poreznim zakonomFederacije, bit }e ka`njeno nov~anom kaznom u iznosu od300,00 KM do 3.000,00 KM.Za svaku prijavu koju mora sa~initi Porezna uprava u imeporeznog obveznika propisuje se nov~ana kazna u iznosu od500,00 KM do 50.000,00 KM."^lan 44.^lan 88. mijenja se i glasi:"Pravno lice koje se ne pridr`ava procedura za vo|enjeknjiga i evidencija koje je du`no voditi u skladu sa poreznimzakonima i koje ne dostavi Poreznoj upravi porezne isprave urokovima propisanim poreznim zakonima, bit }e ka`njenonov~anom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM.Fizi~ko lice koje se ne pridr`ava procedura za vo|enje knjigai evidencija koje je du`no voditi u skladu sa poreznim zakonima ikoje ne dostavi Poreznoj upravi porezne isprave u rokovimapropisanim poreznim zakonima, bit }e ka`njeno nov~anomkaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM."^lan 45.Iza ~lana 94. dodaju se ~l. 94a. i 94b. koji glase:"^lan 94a.Pravno lice koje u datom roku ne otkloni nedostatke koje muje rje{enjem nalo`io porezni inspektor, bit }e ka`njenonov~anom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM.Fizi~ko lice koje u datom roku ne otkloni nedostatke koje muje rje{enjem nalo`io porezni inspektor, bit }e ka`njenonov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM.^lan 94b.Pravno lice kod kojeg se utvrde nezakonitosti iz ~lana 66.Zakona, bit }e ka`njeno nov~anom kaznom u iznosu od 3.000,00KM do 30.000,00 KM.Fizi~ko lice kod kojeg se utvrde nezakonitosti iz ~lana 66.Zakona, bit }e ka`njeno nov~anom kaznom u iznosu od 500,00KM do 5.000,00 KM."^lan 46.^lan 96. mijenja se i glasi:"Porezna uprava du`na je, na zahtjev poreznih obveznika,davati mi{ljenja i odgovore na pitanja u vezi sa primjenompropisa kojima se reguliraju porezi, doprinosi i takse, a za ~ijunaplatu i kontrolu je nadle`na.Na~in i postupak davanja mi{ljenja iz prethodnog stavapropisat }e ministar podzakonskim aktom u roku od {ezdeset (60)dana od dana stupanja na snagu ovog zakona." Srijeda, 14.7.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 40–Stranica 13^lan 47.Zakonodavno-pravne komisije oba doma ParlamentaFederacije Bosne i Hercegovine utvrdit }e pre~i{}eni tekstZakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine.^lan 48.Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanjau "Slu`benim novinama Federacije BiH".Predsjedavaju}iDoma narodaParlamenta Federacije BiHStjepan Kre{i},s.r.Predsjedavaju}iPredstavni~kog domaParlamenta Federacije BiHSafet Softi},s.r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 36/10 16.06.2010 SN FBiH 25/16, SN FBiH 25/12, SN FBiH 70/07 eksproprijacija,fbih Srijeda, 16.6.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 36 – Strana 17 utvr|enim u poslovnicima oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Odredbe stava 2. ovog ~lana shodno se primjenjuju i na dono{enje uredbi i drugih propisa koje donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a kojima se stvaraju obaveze i prava finansiranja iz bud`eta." ^lan 2. Ovaj zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH" i primjenjuje se do stupanja na snagu Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O PRORA^UNIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o dopuni Zakona o prora~unima u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 23. velja~e 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 27. svibnja 2010. godine. Broj 01-02-301/10 9. lipnja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O DOPUNI ZAKONA O PRORA^UNIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ^lanak 1. U Zakonu o prora~unima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 19/06, 76/08, 5/09, 32/09 i 9/10) u ~lanku 80. iza stavka 1. dodaju se st. 2. i 3. koji glase: "Nijedan zakon kojim se stvaraju obveze i prava financiranja iz prora~una ne mo`e biti upu}en u parlamentarnu proceduru bez prethodno izra|ene analize u vezi sa financijskim i drugim sredstvima potrebnim za provo|enje zakona i na~ina njihovog osiguranja, kao i mi{ljenja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, ako Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nije predlagatelj zakona, a dostavljenog sukladno rokovima utvr|enim u poslovnicima oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Odredbe stavka 2. ovog ~lanka shodno se primjenjuju i na dono{enje uredbi i drugih propisa koje donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a kojima se stvaraju obveze i prava financiranja iz prora~una." ^lanak 2. Ovaj zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH" i primjenjuje se do stupanja na snagu Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, v. r. Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, v. r. Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[EWU ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O BUXETIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o dopuni Zakona o buxetima u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 23. februara 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 27. maja 2010. godine. Broj 01-02-301/10 9. juna 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O DOPUNI ZAKONA O BUXETIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakonu o buxetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 19/06, 76/08, 5/09, 32/09 i 9/10) u ~lanu 80. iza stava 1. dodaju se st. 2. i 3. koji glase: "Nijedan zakon kojim se stvaraju obaveze i prava finansirawa iz buxeta ne mo`e biti upu}en u parlamentarnu proceduru bez prethodno izra|ene analize u vezi sa finansijskim i drugim sredstvima potrebnim za provo|ewe zakona i na~ina wihovog osigurawa, kao i mi{qewa Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, ako Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nije predlaga~ zakona, a dostavqenog u skladu sa rokovima utvr|enim u poslovnicima oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Odredbe stava 2. ovog ~lana shodno se primjewuju i na dono{ewe uredbi i drugih propisa koje donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a kojima se stvaraju obaveze i prava finansirawa iz buxeta." ^lan 2. Ovaj zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH" i primjewuje se do stupawa na snagu Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. 649 Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 28. aprila 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 27. maja 2010. godine. Broj 01-02-302/10 9. juna 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI ^lan 1. U Zakonu o eksproprijaciji ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 70/07), u ~lanu 12. iza stava 1. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase: Broj 36 – Strana 18 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 16.6.2010. "Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, u slu~aju kada se radi izvo|enja radova, gra|enja, rekonstrukcije ili odr`avanja autoceste, brze ceste, magistralne, regionalne ili lokalne ceste, ekspropri{e nekretnina u vlasni{tvu Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada, op}ine, javnih preduze}a ili javnih ustanova, ne pla}a se naknada za eksproprisanu nekretninu. Ako se radi izvo|enja radova iz stava 2. ovog ~lana, ekspropri{e nekretnina koja je dijelom u vlasni{tvu Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada, op}ine, javnih preduze}a ili javnih ustanova, a dijelom u vlasni{tvu drugih pravnih i fizi~kih lica, naknada iz stava 1. ovog ~lana pripada samo tim pravnim i fizi~kim licima srazmjerno njihovom suvlasni~kom dijelu na toj nekretnini." Dosada{nji st. 2. do 4. postaju st. 4. do 6. ^lan 2. ^lan 23. mijenja se i glasi: "Prije podno{enja prijedloga za eksproprijaciju korisnik eksproprijacije du`an je putem javnog oglasa pozvati vlasnike nekretnina radi sporazumnog pribavljanja nekretnine, a sa zainteresovanim vlasnikom nekretnine korisnik eksproprijacije du`an je poku{ati sporazumno rije{iti sticanje prava vlasni{tva nad odre|enom nekretninom. Odredba iz stava 1. ovog ~lana ne odnosi se na slu~ajeve gdje postoji neslaganje zemlji{noknji`nog i fakti~kog stanja na nekretnini." ^lan 3. U ~lanu 24. u stavu 1. u ta~ki 4. rije~i: "(zapisnik o sporazumu)" bri{u se. ^lan 4. U ~lanu 31. stav 2. mijenja se i glasi: "Izuzetno, Vlada mo`e na zahtjev korisnika eksproprijacije koji je iznio valjane razloge za potrebu hitnog stupanja u posjed nekretnina, ako utvdi da je to neophodno zbog hitnosti slu~aja ili da bi se otklonila znatnija {teta, dozvoliti da mu se ta nekretnina preda u posjed prije pravosna`nosti rje{enja o eksproprijaciji, odnosno prije isplate naknade za eksproprisanu nekretninu, ukoliko vlasnik nije prihvatio sporazumno rije{iti pitanje naknade, odnosno ukoliko je raniji vlasnik odbio da zaklju~i sporazum o naknadi." ^lan 5. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVLA[TENJU Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvla{tenju koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 28. travnja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 27. svibnja 2010. godine. Broj 01-02-302/10 9. lipnja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVLA[TENJU ^lanak 1. U Zakonu o izvla{tenju ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 70/07), u ~lanku 12. iza stavka 1. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase: "Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, u slu~aju kada se radi izvo|enja radova, gra|enja, rekonstrukcije ili odr`avanja autoceste, brze ceste, magistralne, regionalne ili lokalne ceste, izvla{}uje nekretnina u vlasni{tvu Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada, op}ine, javnih poduze}a ili javnih ustanova, ne pla}a se naknada za izvla{tenu nekretninu. Ako se radi izvo|enja radova iz stavka 2. ovoga ~lanka, izvla{}uje nekretnina koja je dijelom u vlasni{tvu Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada, op}ine, javnih poduze}a ili javnih ustanova, a dijelom u vlasni{tvu drugih pravnih i fizi~kih osoba, naknada iz stavka 1. ovoga ~lanka pripada samo tim pravnim i fizi~kim osobama razmjerno njihovom suvlasni~kom dijelu na toj nekretnini." Dosada{nji st. 2. do 4. postaju st. 4. do 6. ^lanak 2. ^lanak 23. mijenja se i glasi: "Prije podno{enja prijedloga za izvla{tenje korisnik izvla{tenja du`an je putem javnog oglasa pozvati vlasnike nekretnina radi sporazumnog pribavljanja nekretnine, a sa zainteresiranim vlasnikom nekretnine korisnik izvla{tenja du`an je poku{ati sporazumno rije{iti sticanje prava vlasni{tva nad odre|enom nekretninom. Odredba iz stavka 1. ovoga ~lanka ne odnosi se na slu~ajeve gdje postoji neslaganje zemlji{noknji`nog i fakti~kog stanja na nekretnini." ^lanak 3. U ~lanku 24. u stavku 1. u to~ki 4. rije~i: "(zapisnik o sporazumu)" bri{u se. ^lanak 4. U ~lanku 31. stavak 2. mijenja se i glasi: "Iznimno, Vlada mo`e na zahtjev korisnika izvla{tenja koji je iznio valjane razloge za potrebu `urnog stupanja u posjed nekretnine, ako utvdi da je to neophodno zbog `urnosti slu~aja ili da bi se otklonila znatnija {teta, dozvoliti da mu se ta nekretnina preda u posjed prije pravomo}nosti rje{enja o izvla{tenju, odnosno prije isplate naknade za izvla{tenu nekretninu, ukoliko vlasnik nije prihvatio sporazumno rije{iti pitanje naknade, odnosno ukoliko je raniji vlasnik odbio da zaklju~i sporazum o naknadi." ^lanak 5. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, v. r. Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, v. r. Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[EWU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji koji je donio Parlament Federacije BiH na
Zakon o rudarstvu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 26/10 05.05.2010 rudarstvo Srijeda, 5.5.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 26 –Strana 216.rudarska infrastruktura su objekti rudnika potrebni odpo~etka do zavr{etka radova na eksploataciji mineralnihsirovina (pristupni putevi, elektroure|aji i objekti, objektivodosnabdijevanja, zgrade za ljude i opremu i dr.);7.prostor za otkopavanje je prostor na povr{ini i/ili ispodzemlje, sastoji se od zemlji{ta za pristup i zemlji{taodre|enog za eksploataciju mineralnih sirovina, ozna~engrani~nim linijama izme|u odre|enih geografskihkoordinata povezanih na geodetsku mre`u;8.plan - karta rudni~kog prostora je katastarska karta upropisanom mjerilu sa ozna~enim granicama i brojevimaparcela, koja na po~etku eksploatacije ne smije biti starijaod {est mjeseci i mora se najmanje jednom godi{njedopunjavati;9.eksploatacija je va|enje mineralne sirovine iz le`i{ta injena prerada ili oplemenjivanje;10.va|enje obuhvata sve potrebne radnje da se do|e domineralne sirovine u le`i{tu - otvaranje, priprema zaotkopavanje, otkopavanje i doprema na oboga}ivanje i /ili skladi{tenje;11.bu{otinska eksploatacija uklju~uje sve potrebne radnje dase le`i{te pripremi za crpljenje, da se crpljenje izvede imineralna sirovina uklju~i u preradu;12.prerada ili oplemenjivanje mineralnih sirovina, premaovom zakonu, jeste odabiranje, sortiranje, odrobljenje,mljevenje i su{enje mineralne sirovine, odvajanjekorisnog minerala od prate}e jalovine, te odvajanjepojedinih mineralnih komponenata, kao i odstranjivanjene~isto}a i vode iz nafte i prirodnog gasa kada sunavedene radnje u tehnolo{koj vezi sa eksploatacijom;13.skladi{tenje uklju~uje sve potrebne radnje zauskladi{tenje mineralnih sirovina u ~vrstom, rasutom,teku}em i gasovitom stanju;14.rekultivacija napu{tenih i eksploatacionih prostora,uklju~uje sve radnje koje je potrebno izvr{iti narudni~kom prostoru u cilju zavr{ne sanacije irevitalizacije povr{ina degradiranih rudarskim radovimau skladu sa rudarskim projektom;15.eksploataciono polje je dio zemljine povr{ine ograni~enopravim linijama, prirodnim ili vje{ta~kim granicama kojese prostiru do odre|ene dubine zemlje izme|u vertikalnihravni polo`enih kroz te granice, sa ozna~enim ta~kama idefiniranim koordinatama; 16.geolo{ka sredina za skladi{tenje ugljovodonika jeposeban oblik skladi{ta koji se izra|uje u kompaktnom ineraspucalom stijenskom masivu;17.geotermalni energetski izvor je izvor toplote uvjetovanzemljinom toplotom koja se odra`ava kroz termalnefluide i toplotni efekt stijena;18.sigurnosni stub je za{titno podru~je gdje nije dozvoljenootkopavanje mineralnih sirovina, kojim se za{ti}ujupodzemni i povr{inski objekti i dobra od op}eg interesa;19.metoda otkopavanja je niz tehni~kih postupaka, mjera,procesa i redoslijeda radnji kod otkopavanja mineralnihsirovina sa rudarskim radovima u okviru konstrukcijskiodre|enih elemenata otkopnog pol ja ili otkopnogradili{ta;20.jama je rudarski objekt sa podzemnim na~inomeksploatacije;21.postrojenje je skup ure|aja i instalacija povezanih ufunkcionalnu cjelinu kod kojih zajedni~ka funkcija slu`iistom zajedni~kom cilju;22.otkopno polje ili revir je ograni~eno podru~je zaotkopavanje sa zasebnim ulaznim i izlaznimkomunikacijskim putevima i putevima za zra~nu struju saspecifi~nim konstrukciono odre|enim elementima, kojese mo`e podijeliti na blokove, eta`e, horizonte ipojedina~na radili{ta;23.otkopno radili{te je dio otkopnog pol ja gdje se izvoderadovi. Radili{ta imaju svoj naziv;24.klasifikacija i kategorizacija mineralnih sirovina jepostupak kojim se mineralne sirovine razvrstavaju u klasei kategorije prema osobinama, mogu}nostima primjene,izda{nostima, stepenu istra`enosti i ekonomskeopravdanosti;25.rezerve mineralnih sirovina su koli~ine mineralnihsirovina utvr|ene u le`i{tu;26.pojave mineralnih sirovina su mineralne sirovine kojenisu dovoljno istra`ene ili izda{ne za ekonomi~nueksploataciju;27.rudno blago su sve mineralne sirovine iz ~lana 7. ovogzakona koje se eksploati{u pod uvjetima i na na~inpropisan ovim zakonom;28.pristupno zemlji{te je zemlji{te preko kojeg je mogu}pristup do prostora za eksploataciju;29.pojava opasnosti je svaka pojava u procesu eksploatacijemineralnih sirovina i drugih radova koja ugro`avazdravlje i `ivot ljudi, imovinu i okoli{;30 rudarska metoda iskopa i ugradnja osnovne podgrade priizradi podzemnih rudarskih prostorija je metoda kojaomogu}ava stabilnost i samonosivost prostora osiguranog osnovnom podgradom;31.rudarski radovi su radovi koji se izvode u svrhuistra`ivanja i eksploatacije mineralnih sirovina;32.rudarska metoda rada je metoda kod koje se primjenjujetehnologija odre|ena tehni~kim propisima i propisima izoblasti za{tite na radu u rudarstvu;33.jedinica mjere mineralne sirovine u ~vrstom stanju jekubni metar mineralne sirovine u le`i{tu;34.~vrsto stanje mineralne sirovine podrazumijeva primarnostanje mineralne sirovine u le`i{tu;35.povr{inski kop je rudarski objekt sa povr{inskim na~inomeksploatacije mineralnih sirovina;36.podzemno spremi{te je ure|en prostor za podzemnospremanje gasova, te~nosti (osim vode) i ~vrstih materija;37.izvo|a~ je privredno dru{tvo koje ima odobrenjenadle`nog organa za izvo|enje rudarskih radova ilipojedinih tehnolo{kih cjelina;38.izvo|a~ rudarskih i drugih radova je privredno dru{tvokoje je upisano u sudski registar i koje je organunadle`nom za inspekcijski nadzor dostavilo obavje{tenjeo po~etku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjetatehni~ke opremljenosti, za{tite na radu, za{tite iunapre|enja `ivotne sredine i drugih uvjeta propisanih zaobavljanje te ili tih djelatnosti;39.rudni~ke vode su vode koje se nalaze na prostoru gdje sevr{i ili je zavr{ena eksploatacija mineralnih sirovina,odlagali{tima iskopanog zemljanog materijala,jalovi{tima i koje se dreniraju u susjedna vodna tijelauklju~uju}i povr{inske vodne tokove, podzemne vode,jezera, mo~vare i more.^lan 3.Svrha Zakona Svrha ovog Zakona je upravljanje mineralnim sirovinama sciljem:1.postizanja racionalne i odr`ive eksploatacije mineralnihsirovina;2.postizanja dru{tvenog i privrednog razvoja;3.za{tite rudnog blaga;4.osiguranja u~estvovanja javnosti u dono{enju odluka koje se odnose na rudna bogatstva; i5.upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata svepostupke i radnje potrebne za optimalnu eksploataciju ikori{tenje mineralnih sirovina koje }e vr{iti federalna,odnosno kantonalna vlast. Broj 26–Strana 22SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 5.5.2010.^lan 4.Upravljanje mineralnim sirovinamaUpravljanje mineralnim sirovinama je u nadle`nostiFederacije i kantona koji u skladu sa ovim Zakonomprogramiraju, planiraju i nadziru eksploataciju mineralnihsirovina uz osiguranje njihovog racionalnog iskori{tenja u skladu sa propisima o sigurnosti rudarskih objekata i zaposlenih i oza{titi okoli{a i prirodnih vrijednosti.^lan 5.Primjena ZakonaOvaj Zakon se ne primjenjuje na djelatnosti vezane uzvr{enje prijevoza mineralnih sirovina (tereta) u: `eljezni~komprijevozu na prugama javnog saobra}aja, drumskom saobra}ajuna javnim cestama, u pomorskom i rije~nom prijevozu, zra~nomprijevozu, cjevovodnom transportu od predajne stanice, odnosno od uvo|enja u sabirni cjevovod ili od posljednje mjerne staniceza izlaz, ukoliko taj cjevovod slu`i za neposrednu i isklju~ivupredaju tre}im licima i drugim pogonima ~ija djelatnost nijeeksploatacija i priprema mineralnih sirovina.Upravljanje vodama vr{i se prema posebnom zakonu. ^lan 6.Rudarska djelatnostRudarska djelatnost, u smislu ovog zakona, obuhvata:rudarske istra`ne radove, eksploataciju mineralnih sirovinauklju~uju}i otvaranje, pripremanje, otkopavanje, trans port,odlaganje, dopremu, preradu i uskladi{tenje mineralnih sirovina,izradu i reviziju tehni~ke dokumentacije za tu djelatnost(izvje{taji, studije, elaborati, planovi i projekti), sanaciju itehni~ku rekultivaciju zemlji{ta o{te}enog rudarskim radovima.^lan 7.Mineralne sirovineMineralnim sirovinama, u smislu ovog zakona, smatraju sesve organske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze u~vrstom, te~nom i gasovitom stanju, u primarnom obliku(le`i{tu) ili u nanosima, jalovi{tima, topioni~kim troskama iprirodnim rastvorima i to:1.energetske mineralne sirovine - sve vrste fosilnih ugljeva,ugljovodonici u ~vrstom, te~nom i gasovitom stanju, svevrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali gasovi koji senalaze u zemlji i radioaktivne mineralne sirovine;2.mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali injihova jedinjenja;3.sve vrste soli i solnih voda i gasovi koji se sa njimajavljaju;4.nemetalne mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit,bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit,dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, kre~njak,kvarc, kvarcni pijesak, kvarcit, kerami~ke i vatrostalnegline, keramziti, {kriljci, liskuni, magneziti, opekarskegline, pirofiliti, sumpor, tuf, talk, talkni {kriljci,tehni~ko-gra|evinski kamen, arhitektonsko-gra|evinskikamen, ukrasno i poludrago kamenje, {ljunak i pijesak zagra|evinarstvo izvan vodenih tokova;5.sve sekundarne mineralne sirovine koje se javljaju kaoneiskori{teni ostatak dobijanja, oboga}ivanja i preradeprimarnih mineralnih sirovina i6.sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog porijekla.Upravljanje mineralnim sirovinama iz ~lana 7. stav 1. ta~. 1,.2. i 3. ovog zakona vr{i Federalno ministarstvo energije,rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo).Upravljanje mineralnim sirovinama iz ~lana 7. stav 1. ta~. 4,.5. i 6. ovog zakona vr{e kantonalna ministarstva nadle`na zarudarstvo. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:Vlada Federacije) ima pravo donijeti odluku za eksploatacijumineralne sirovine od posebnog interesa za Federaciju. ^lan 8.Rudarski radoviRudarski radovi u smislu ovog zakona su:1.rudarski istra`ni radovi i radovi na eksploatacijimineralnih sirovina na povr{ini i/ili ispod povr{inezemlje, u teku}im i staja}im vodama, obalnom moru, namorskom dnu, u primarnom nalazi{tu, naplavinama,iskopanom materijalu i jalovi{tima;2.priprema, otvaranje, eksploatacija, ure|ivanje zemlji{ta uvrijeme eksploatacije, crpljenje, oboga}ivanje,uskladi{tavanje i sanacija i rekultivacija otkopanihprostora;3.ispitivanje novih eksplozivnih sredstava u cilju provjeresigurnosti i upotrebljivosti u rudarstvu;4.sve vrste miniranja na povr{ini i/ili ispod zemlje, primarna i sekundarna miniranja i sva masovna miniranja kodotkopnih i drugih rudarskih radova;5.odlaganje otkrivke i drugih materijala koji nastaju priizvo|enju rudarskih istra`nih radova i eksploatacijimineralnih sirovina;6.izrada jamskih karata i karata eta`a na povr{inskimkopovima;7.izrada planova odvodnjavanja povr{inskih kopova ijamskih rudarskih prostorija i njihova za{tita odpovr{inskih i podzemnih voda; 8.izrada planova sanacije podzemnih prostorija iugra|ivanja osnovne podgrade; 9.izrada planova provjetravanja, injektiranja i ankerisanja;10.izrada tunela, galerija i drugih podzemnih prostorija,nasipa, usjeka, deponija, odlagali{ta, eta`nih puteva,odvodnih kanala i gra|evinskih objekata rudarskimmetodama rada na povr{ini i/ili ispod zemlje, jamskihiskopa kao i podgra|ivanja u toku izvo|enja rudarskihistra`nih radova i eksploatacije mineralnih sirovina ieta`nih i drugih puteva u eksploatacionom polju;11.izrada i kori{tenje skladi{ta fluida u geolo{kim sredinama;12.eksploatacija geotermalnih energetskih izvora;13.rekonstrukcija i odr`avanje rudarskih prostorija poslijeprekida eksploatacije mineralnih sirovina;14.crpljenje podzemnih voda - bu{otinska eksploatacija iz~lana 2. ta~ka 11. ovog zakona, kao i crpljenje podzemnihi povr{inskih voda, te regulacija vodotoka na povr{ini koji se nalaze unutar le`i{ta u cilju stvaranja uvjeta zaeksploataciju predmetnog le`i{ta;15.zatvaranje rudarskih objekata, sanacija i rekultivacijazemlji{ta o{te}enog rudarskim radovima;16.sanacija i rekultivacija napu{tenih istra`nih prostora,povr{inskih kopova i rudnika rudarskim metodama rada i17.radovi monta`e, demonta`e i odr`avanja u rudarstvu.^lan 9.Rudarski objekti i postrojenjaRudarski objekti i postrojenja u smislu ovog Zakona su:1.objekti i postrojenja u sastavu rudnika neposredno vezaniuz tehnolo{ki proces rudarskih istra`nih radova,eksploatacije, pripreme, preradu i oplemenjivanjemineralnih sirovina, kao i magacini eksplozivnihsredstava koji se nalaze na povr{ini;2.industrijski kolosijeci, vise}e `i~are, putevi i motornavozila za prijevoz mineralnih sirovina u le`i{tu i od le`i{tado objekata za preradu ili oplemenjivanje i odlagali{ta,ukoliko se prijevoz ne vr{i javnim putevima, kao iskladi{ni prostori, radionice rudnika koje slu`e za remonti odr`avanje opreme u tehnolo{kom procesu eksploatacije mineralnih sirovina koje se nalaze u krugu rudnika;3.hidrotehni~ki objekti i postrojenja za odvodnjavanje iza{titu rudnika od voda;4.naftovodi, gasovodi i sonovodi od pumpne stanice dorazdjelno-sabirnih stanica i od ovih do rezervoaraindustrijske stanice; Srijeda, 5.5.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 26 –Strana 235.elektri~na mre`a rudnika sa objektima, postrojenjima iure|ajima koji su sa njom u neposrednoj funkciji iligalvanskoj vezi, kao i mre`a i ure|aji zasporazumijevanje, signalizaciju, nadzor i upravljanje;6.lampare, garderobe sa kupatilima, prostorije stanice zaspa{avanje i prostorije za smje{taj i odr`avanjesamospasioca i instrumenata za kontrolu jamskih gasova imikroklime i7.objekti i postrojenja koji nisu neposredno vezani uzradove na eksploataciji energetskih mineralnih sirovina -lokalni i magistralni cjevovodi, gasovodi i drugitehnolo{ki cjevovodi, mjerno-redukcione stanice, kao iobjekti i postrojenja za preradu ili oplemenjivanjemineralnih sirovina, te objekti za skladi{tenje fluida.^lan 10.Pravo na eksploataciju mineralnih sirovinaPravo na eksploataciju mineralnih sirovina sti~e se na osnovu odobrenja za eksploataciju i na osnovu dozvola u skladu sa ovimzakonom.Pravo iz stava 1. ovog ~lana mo`e se prenijeti na drugopravno lice uz saglasnost organa koji je to pravo dodijelilo.Pravo eksploatacije mineralnih sirovina mo`e ste}i doma}e istrano pravno lice pod uvjetima i na na~in propisan ovimzakonom.^lana 11.Eksploataciono poljeEksploatacija mineralnih sirovina dozvoljena je samo unutargranica eksploatacionog pol ja.Eksploataciono polje nalazi se unutar granica istra`nogprostora.Oblik i veli~ina eksploatacionog pol ja utvr|uje se uzavisnosti od vrste mineralne sirovine, uvjeta racionalneeksploatacije i potrebnog prostora za smje{taj rudarskih objekatainfrastrukture.Eksploataciono polje obuhvata povr{insku kop-jamu,transportne i pristupne puteve na eta`e, prostor za preradu ilioplemenjivanje, odlagali{ta, vodosabirnike, mag a zine eksplo-zivnih sredstava, trafostanice, radioni~ki prostor, uredski isanitarni prostor.Le`i{ta mineralnih sirovina mogu se podijeliti na vi{eeksploatacionih pol ja.^lan 12.Zabrana eksploatacije mineralnih sirovina pri izvo|enjugra|evinskih radova Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova kadaprilikom iskopa temelja za gra|evinski objekat nai|e na pojavubilo koje mineralne sirovine iz ~lana 7. ovog Zakona mora o tome obavijestiti Federalno ministarstvo, odnosno kantonalnoministarstvo nadle`no za rudarstvo koje }e donijeti odluku odaljnjnim aktivnostima. Zabranjeno je na osnovu gra|evinske dozvole iskopomtemelja za gra|evinski objekt vr{iti eksploataciju mineralnihsirovina, izuzev crpljenja podzemnih voda u funkcijiodvodnjavanja jame.II. UPRAVLJANJE MINERALNIM SIROVINAMA^lan 13.Strategija upravljanja mineralnim sirovinamaStrategiju upravljanja mineralnim sirovinama pripremaFederalno ministarstvo.Strategiju upravljanja mineralnim sirovinama na prijedlogFederalnog ministarstva, usvaja Vlada Federacije.Detaljan sadr`aj i na~in izrade strategije upravljanjamineralnim sirovinama propisuje Federalni ministar energije,rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: federalni ministar).^lan 14.Plan upravljanja mineralnim sirovinamaZa provo|enje strategije upravljanja mineralnim sirovinamadonosi se Plan upravljanja mineralnim sirovinama.Plan upravljanja mineralnim sirovinama izra|uje Federalnizavod za geologiju (u daljnjem tekstu: Federalni zavod).Na prijedlog Federalnog zavoda plan upravljanja mineralnim sirovinama usvaja Vlada Federacije.Detaljan sadr`aj i na~in izrade plana upravljanja mineralnimsirovinama propisat }e federalni ministar. ^lan 15.Plan upravljanja mineralnim sirovinama i prostorno planiranjePlan upravljanja mineralnim sirovinama je stru~na podlogaza izradu prostornih planova Federacije i kantona.III. IZVO\ENJE RUDARSKIH RADOVA^lan 16.Uvjeti za izvo|enje radovaRudarsku djelatnost mo`e obavljati privredno dru{tvoupisano u registar dru{tava, koje je organu nadle`nom zainspekcijski nadzor dostavilo obavje{tenje o po~etku obavljanjadjelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehni~ke opremljenosti, za{titena radu, za{tite i unapre|enja `ivotne sredine i drugih uvjetapropisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti.Kada privredno dru{tvo izvo|enje radova povjerava drugomprivrednom dru{tvu tada je obavezno zaklju~iti odgovaraju}iugovor sa izvo|a~em radova koji ispunjava propisane uvjete izstava 1. ovog ~lana.Izvo|a~i radova du`ni su postupati po odredbama ovogZakona i provedbenim propisima donesenim na osnovu njega.Propis o uvjetima za obavljanje rudarske djelatnosti donijet}e Federalno ministarstvo.^lan 17.Na~in izvo|enja rudarskih radovaPri obavljanju rudarske djelatnosti privredno dru{tvo,odnosno izvo|a~ rudarskih radova mora po{tovati tehni~kepropise i nor ma tive u rudarstvu (u daljnjem tekstu: tehni~kipropisi), propise o za{titi na radu, za{titi okoli{a, uvjete utvr|eneu urbanisti~koj saglasnosti i druge propise, osigurati li~naza{titna sredstva zaposlenicima i provoditi propise o za{titi ljudi i imovine.^lan 18.Vi{e izvo|a~a rudarskih radovaKada u istom rudni~kom prostoru radove izvode dva ili vi{eizvo|a~a rudarskih radova privredno dru{tvo gdje se izvoderadovi du`no je osigurati provo|enje svih mjera za{tite na radu iza{tite zdravlja zaposlenika.Zaposlenici izvo|a~a rudarskih radova iz stava 1. ovog ~lanamoraju biti upoznati sa propisima i mjerama za{tite na radu, teopasnostima koje mogu nastati tokom izvo|enja radova.Obaveza privrednog dru{tva iz stava 1. ovog ~lana neosloba|a odgovornosti svakog pojedina~nog izvo|a~a rudarskihradova za provo|enje svih mjera za{tite na radu i za{tite zdravljazaposlenika.Prije po~etka izvo|enja rudarskih radova privredno dru{tvogdje se izvode rudarski radovi i izvo|a~ rudarskih radovame|usobne obaveze i odgovornosti u provo|enju mjera za{titena radu i za{tite zdravlja zaposlenika regulirat }e pisanimugovorom.^lan 19.Propisi pri izvo|enju rudarskih radovaZa provo|enje tehni~kih mjera i mjera za{tite pri izvo|enjurudarskih radova federalni ministar donosi propise za radove izsljede}ih oblasti:1.eksploatacija mineralnih sirovina na povr{ini i/ili ispodzemlje;2.eksploatacija mineralnih sirovina dubinskim bu{enjem; Broj 26–Strana 24SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 5.5.2010.3.elektri~na postrojenja i instalacije u rudnicima sapovr{inskom i podzemnom eksploatacijom mineralnihsirovina;4.radovi na povr{ini i/ili ispod zemlje koji nisu vezani uzradove eksploatacije mineralnih sirovina;5.radovi pri preradi mineralnih sirovina i6.skladi{tenje i tro{enje sekundarnih ili trenutno otpadnihsirovina u rudarstvu i korisnih mineralnih sirovinadobijenih kroz istra`ne radove.Dodatne posebnosti za izvo|enje radova iz stava 1. ovog~lana mogu se utvrditi op}im aktom izvo|a~a rudarskih radovauz primjenu propisa iz stava 1. ovog ~lana, kao i drugih propisakoji se primjenjuju kod izvo|enja rudarskih radova.Ako se rudarskim radovima izra|uju podzemni objektikojima nije namjena eksploatacija mineralnih sirovina, prilikomnjihovog izvo|enja, pored propisa iz stava 1. ovog ~lana, morajuse primjenjivati tehni~ki i drugi propisi o gra|enju tih objekata.Poslije izvr{enih radova iskopa i osnovnog podgra|ivanja izstava 3. ovog ~lana vr{i se tehni~ki pregled izvr{enog iskopa,odnosno osnovnog podgra|ivanja i o tome izdaje odgovaraju}asaglasnost.Saglasnost za mineralne sirovine iz ~lana 7. stav 1. ta~. 1., 2. i3. izdaje Federalno ministarstvo, a za mineralne sirovine iz ~lana7. stav 1. ta~. 4,. 5. i 6. izdaju kantonalna ministarstva nadle`na zarudarstvo.Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova napodzemnom objektu iz stava 3. ovog ~lana du`an je komisiji zatehni~ki pregled pored dokumentacije propisane zakonompredo~iti i saglasnost iz stava 5. ovog ~lana.Propise koji ure|uju za{titu na radu i za{titu zdravljazaposlenika u rudarstvu iz stava 1. ovog ~lana donosi federalniministar, uz saglasnost sa federalnim ministrima nadle`nim zarad i zdravstvo.^lan 20.Slu`ba spa{avanja, vatrogasna slu`ba i slu`ba prve pomo}iPrivredno dru{tvo koje izvodi podzemne rudarske radove upotencijalno po`arnim i eksplozivno opasnim objektima iliradili{tima pri kojima mogu nastati otrovni gasovi, pare, prodorigasova, vode i mulja, mora organizirati slu`bu spa{avanja isnabdijeti je potrebnom opremom. Vi{e privrednih dru{tavamo`e organizirati zajedni~ku slu`bu spa{avanja.Na povr{inskim kopovima mora se organizirati slu`baspa{avanja u slu~aju da nije mogu}e uspje{no provoditispa{avanje sa postoje}im slu`bama.Privredno dru{tvo du`no je organizirati vatrogasnu slu`bu islu`bu prve pomo}i ili zaklju~iti ugovor sa odgovaraju}imslu`bama u mjestu gdje se nalazi privredno dru{tvo.Na~in organiziranja, min i mum stru~ne osposobljenosti itehni~ke opremljenosti slu`be spa{avanja, vatrogasne slu`be islu`be prve pomo}i propisuje federalni ministar, uz saglasnost safederalnim ministrom zdravstva.^lan 21.Postupak kod pojava iznenadnih opasnostiSvaki zaposlenik du`an je odmah obavijestiti nadre|enog osvakoj pojavi opasnosti, posebno o pojavama eksplozivnih,zagu{ljivih i otrovnih gasova, prodorima vode, mulja, blata,gorskim udarima i obru{avanjima, pojavi nadvjesa, nestabilnimkosinama, neeksplodiranim minskim punjenjima i drugimpojavama opasnosti, koje mogu ugroziti zaposlene, objekte iure|aje.O svim pojavama opasnosti iz stava 1. ovog ~lana odgovornolice privrednog dru{tva du`no je odmah obavijestiti nadle`nurudarsku inspekciju.Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova du`anje odmah obavijestiti Federalno ministarstvo, odnosnokantonalno ministarstvo nadle`no za rudarstvo, nadle`nogrudarskog inspektora i organ uprave nadle`an za unutra{njeposlove o svakom smrtnom slu~aju, grupnoj povredi, te`ojpovredi na radu i svakoj drugoj rudarskoj nesre}i i o uzrocimanesre}e u privrednom dru{tvu.U slu~aju pojave opasnosti kada je ugro`ena sigurnostzaposlenih, objekata i opreme pri izvo|enju rudarskih radova,akciju spa{avanja vodi odgovorno lice odre|eno op}im aktomprivrednog dru{tva.Ako rudarski inspektor utvrdi da vo|enje akcije spa{avanjanije dovoljno stru~no i efikasno, usmeno }e odreditiodgovaraju}u upravnu mjeru. Privredno dru{tvo du`no je u slu~aju rudarske nesre}e udrugom privrednom dru{tvu pru`iti odgovaraju}u pomo}, kao ina poziv rudarskog inspektora, odnosno ugro`enog privrednogdru{tva.^lan 22.Provo|enje stru~nih poslova u oblasti za{tite na radu i zdravljazaposlenika na raduPrivredno dru{tvo, odnosno izvo|a~i rudarskih radovamoraju provoditi i osigurati nadzor nad primjenom tehni~kihpropisa i propisa iz podru~ja za{tite na radu i za{tite zdravljazaposlenika.Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ podzemnih rudarskihradova mora obavezno organizirati slu`bu za{tite na radu iosigurati da zadatke zdravstvene za{tite obavlja ovla{tenazdravstvena ustanova.Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova napovr{inskim kopovima zavisno od specifi~nih uvjeta zaeksploataciju du`an je organizirati slu`bu za{tite na radu iliodrediti posebno lice za nadzor nad provo|enjem tehni~kihnormativa i mjera za{tite na radu.Zadatak slu`be za{tite na radu je:1.neposredna kontrola provo|enja svih propisanih mjeraza{tite na radu;2.vo|enje evidencije o nesretnim slu~ajevima, profesio-nalnim oboljenjima, povredama na radu, gorskimudarima i drugim iznenadnim pojavama koje ugro`avaju`ivote zaposlenika i opremu u privrednom dru{tvu pomjestu nastanka, uzrocima i nastalim posljedicama;3.prou~avanje uzroka nesretnih slu~ajeva, profesionalnihoboljenja, povreda na radu, gorskih udara i drugihiznenadnih pojava koje ugro`avaju `ivote zaposlenih iopremu i davanje prijedloga za poduzimanje mjera imetoda rada koje osiguravaju uspje{no otklanjanje tihuzroka;4.pra}enje zdravstvenog stanja zaposlenika i predlaganjemjera za unapre|enje zdravstveno-higijenskih uvjeta priradu;5.davanje prijedloga upravi privrednog dru{tva zaunapre|enje za{tite na radu i za{tite zdravlja zaposlenika;6.davanje stru~nih mi{ljenja da li su rudarski projektiizra|eni u skladu sa propisanim mjerama za{tite na radu i 7.obavljanje i drugih poslova i ovla{tenja koja su joj dataop}im aktom privrednog dru{tva.Zadatke slu`be za{tite na radu obavlja potreban broj licavisoke stru~ne spreme odgovaraju}e struke koja imaju najmanjedvije godine radnog iskustva ste~enog nakon polo`enogstru~nog ispita.Izuzetno, poslove neposredne kontrole provo|enja mjeraza{tite na radu mogu obavljati i lica koja imaju vi{u ili srednjustru~nu spremu odgovaraju}eg smjera i pet godina radnogiskustva ste~enog nakon polo`enog stru~nog ispita.Rukovodilac slu`be za{tite na radu kod podzemnog na~inaeksploatacije mineralnih sirovina mo`e biti lice sa visokomstru~nom spremom, rudarski fakultet i fakultet sigurnosti ipomo}i, i koje ima najmanje tri godine radnog iskustva naposlovima tehni~kog rukovo|enja u jami.Rukovodilac slu`be za{tite na radu u podzemnim radovimakoji nisu vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina mo`e bitilice sa visokom stru~nom spremom rudarskog, geolo{kog ilidrugog odgovaraju}eg smjera. Srijeda, 5.5.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 26 –Strana 25Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova moraprije po~etka izvo|enja radova izraditi uputstva koja }esadr`avati na~in izvo|enja radova i mjere za{tite koje se morajuprovoditi pri izvo|enju radova u cilju za{tite `ivota i zdravljazaposlenika. Uputstva se moraju pravovremeno uskla|ivati sanastalim promjenama uvjeta rada.^lan 23.Rukovode}a lica u rudarstvuPoslove i zadatke stru~nog rukovo|enja pri izvo|enjurudarskih radova, izradi i reviziji rudarskih projekata, vr{enjunadzora, samostalnom obavljanju rudarskih mjerenja i drugeposlove pri eksploataciji mineralnih sirovina mogu obavljatizaposlenici koji ispunjavaju propisane uvjete stru~ne spreme iradnog iskustva i koji su polo`ili stru~ni ispit.Privredno dru{tvo du`no je svojim op}im aktom utvrditiobavezu stru~nog usavr{avanja i provjeru stru~neosposobljenosti za zaposlenike koji rade na poslovima za koje je,prema odredbama ovog zakona, propisana stru~na sprema iradno iskustvo.Poslove iz stava 1. ovog ~lana u jamama ugro`enim metanom i/ili opasnom ugljenom pra{inom mogu obavljati samo lica koja,pored ovih zakonom propisanih uvjeta u pogledu stru~ne spreme, radnog iskustva i stru~nog ispita, imaju najmanje tri godineradnog iskustva od ~ega najmanje dvije godine radnog iskustvaste~enog nakon polo`enog stru~nog ispita u ovakvim jamama.Izuzetno, poslove iz stava 1. ovog ~lana mogu obavljati izaposlenici koji su radili najmanje ~etiri godine u jamama od~ega najmanje dvije godine u jamama ugro`enim metanom iopasnom ugljenom pra{inom.^lan 24.Glavno tehni~ko rukovo|enje u jamskoj i povr{inskojeksploatacijiPoslove glavnog tehni~kog rukovo|enja u privrednomdru{tvu koje se bavi jamskom eksploatacijom mineralnihsirovina mo`e obavljati zaposlenik koji ispunjava uvjete iz ~lana26. ovog zakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva naposlovima tehni~kog rukovo|enja u jami.Poslove glavnog tehni~kog rukovo|enja u privrednomdru{tvu koje se bavi povr{inskom eksploatacijom mineralnihsirovina mo`e obavljati zaposlenik koji ispunjava uvjete iz ~lana26. ovog zakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva naposlovima tehni~kog rukovo|enja na povr{inskom kopu.Poslove glavnog tehni~kog rukovo|enja u privrednomdru{tvu koje se bavi jamskom i povr{inskom eksploatacijommineralnih sirovina mo`e obavljati zaposlenik koji ispunjavauvjete iz ~lana 26. ovog zakona i ima najmanje tri godine radnogiskustva na poslovima tehni~kog rukovo|enja u jami ili trigodine radnog iskustva na poslovima tehni~kog rukovo|enja napovr{inskom kopu. ^lan 25.Glavno tehni~ko rukovo|enje u eksploataciji nafte izemnog gasaPoslove glavnog tehni~kog rukovo|enja u privrednomdru{tvu koje se bavi eksploatacijom nafte i/ili gasa mo`eobavljati zaposlenik koji ispunjava uvjete iz ~lana 26. ovogzakona i ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovimatehni~kog rukovo|enja u privrednom dru{tvu koje se bavieksploatacijom nafte i/ili gasa.^lan 26.Tehni~ko rukovo|enjePoslove tehni~kog rukovo|enja u privrednom dru{tvu kojese bavi rudarskom djelatno{}u mo`e obavljati zaposlenik kojiima visoku stru~nu spremu rudarske struke odgovaraju}egsmjera i najmanje tri godine radnog iskustva i polo`en stru~niispit.^lan 27.Rudarska mjerenjaPoslove rudarskog mjerenja u jamama i na povr{inskimkopovima mo`e obavljati zaposlenik koji ima visoku ili srednjustru~nu spremu odgovaraju}e struke, polo`en stru~ni ispit inajmanje dvije godine radnog iskustva ste~enog nakonpolo`enog stru~nog ispita.^lan 28.Nadzornik u rudarskim objektimaPoslove nadzornika u rudarskim objektima mo`e obavljatizaposlenik koji ima najmanje srednju stru~nu spremuodgovaraju}eg smjera i dvije godine radnog iskustva ste~enognakon polo`enog stru~nog ispita.^lan 29.Poslovo|a u rudarskim objektimaPoslove poslovo|e u rudarskim objektima mo`e obavljatizaposlenik koji ima najmanje tri godine radnog iskustva naposlovima nadzornika u odgovaraju}em objektu.^lan 30.Samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvimaPoslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvimamogu obavljati i zaposlenici koji imaju visoku, vi{u ili srednjustru~nu spremu rudarske struke i koji su stekli teorijska iprakti~na znanja o eksplozivnim sredstvima i miniranju.Poslove samostalnog rukovanja eksplozivnim sredstvimamogu obavljati kvalifikovani zaposlenici rudarske struke kojiimaju najmanje tri godine radnog iskustva na poslovimakvalifikovanog zaposlenika rudarske struke i polo`en ispit izpoznavanja propisa, primjene i prakti~kog rukovanjaeksplozivnim sredstvima.Federalni ministar donijet }e propise za polaganje ispita zasamostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima.^lan 31.Stru~na spremaPod {kolama i fakultetima odgovaraju}e struke za obavljanjeposlova iz ~l. od 24. do 30. ovog zakona podrazumijevaju se zaposlove:1.samostalno rukovanje eksplozivnim sredstvima - polo`enispit za kvalifikovanog zaposlenika rudarske struke,rudarska tehni~ka {kola odnosno rudarski fakultet;2.nadzor nad jamskim i povr{inskim eksploatacionimradovima - rudarska tehni~ka {kola;3.nadzor u objektima oplemenjivanja i oboga}ivanjamineralnih sirovina - rudarska , ma{inska i tehnolo{ka ilihemijska tehni~ka {kola;4.nadzor nad eksploatacijom nafte i gasa - rudarska odnosnogeolo{ka tehni~ka {kola;5.nadzor nad elektropostrojenjima i radovima - elektro-tehni~ka {kola;6.nadzor nad ma{inskim postrojenjima i radovima - ma{in-ska tehni~ka {kola;7.nadzor nad gra|evinsko-monta`nim i drugim specijalnimradovima - gra|evinska, tehni~ka odnosno druga odgova-raju}a srednja {kola;8.tehni~ko rukovo|enje rudarskim jamskim i povr{inskimradovima, masovnim miniranjem, slu`bom za{tite,slu`bom provjetravanja i slu`bom spa{avanja - rudarskifakultet i fakultet sigurnosti i pomo}i;9.tehni~ko rukovo|enje radovima prerade ilioplemenjivanja - rudarski, tehnolo{ki, rudarsko-ma{in-ski, ma{inski i elektrotehni~ki fakultet;10.tehni~ko rukovo|enje eksploatacijom nafte i gasa -rudarski, geolo{ki ili rudarsko-naftni fakultet;11.tehni~ko rukovo|enje elektroslu`bom - elektrotehni~kifakultet;12.tehni~ko rukovo|enje ma{inskom slu`bom - rudarsko-ma{inski ili ma{inski fakultet; Broj 26–Strana 26SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 5.5.2010.13.tehni~ko rukovo|enje sistemom odvodnjavanja -rudarski, geolo{ki ili ma{inski fakultet;14.tehni~ko rukovo|enje gra|evinsko-monta`nim i drugimspecifi~nim radovima - gra|evinski odnosno drugiodgovaraju}i fakultet;15.rudarsko mjerenje - geodetska ili rudarska tehni~ka {kolaodnosno geodetski ili rudarski fakultet;16.tehni~ko rukovo|enje slu`bom rudarskih mjerenja -geodetski odnosno rudarski fakultet i17.tehni~ko rukovo|enje geolo{kom slu`bom na rudniku -geolo{ki fakultet.^lan 32.Stru~ni ispitStru~ni ispit za tehni~ko rukovo|enje, nadzor nad rudarskimradovima i samostalno obavljanje rudarskih mjerenja pola`ukandidati koji imaju stru~nu spremu propisanu ovim zakonom inajmanje jednu godinu radnog iskustva u oblasti rudarstva nakon sticanja stru~ne spreme.^lan 33.Polaganje stru~nog ispitaStru~ni ispit iz ~lana 32. pola`e se pred komisijom kojuimenuje federalni ministar.Pro gram stru~nog ispita, te uvjete, na~in i tro{kove polaganja stru~nog ispita provedbenim propisom utvrdit }e federalniministar. Aktom o imenovanju komisije odre|uje se broj ~lanovakomisije, vrijeme na koje se komisija imenuje i naknada za radstru~ne komisije.^lan 34.Radno iskustvoPod radnim iskustvom u smislu odredbi ~l. od 23. do 30. ovog zakona smatra se iskustvo na odgovaraju}im poslovima urudarstvu ste~eno nakon sticanja stru~ne spreme koja je uvjet zarad na odre|enom radnom mjestu, odnosno iskustvo ste~enonakon polo`enog stru~nog ispita u slu~ajevima propisanim ovimzakonom.^lan 35.Izvo|enje i nadzor rudarskih radovaPrivredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radova moraosigurati izvo|enje radova prema tehni~koj dokumentaciji,tehni~kim propisima i propisima o za{titi `ivota i zdravljazaposlenika, a pri gra|enju drugih objekata i odredbe koje va`eza gra|enje tih objekata.Privredno dru{tvo, odnosno izvo|a~ rudarskih radovaobavezan je osigurati stalni nadzor nad svim rudarskimradovima, postrojenjima i ure|ajima i instalacijama u svimsmjenama od stru~nih lica ili posredstvom ure|aja za kontrolu idaljinsko upravljanje.U jamama ugro`enim metanom i opasnom ugljenompra{inom nadzor nad provjetravanjem mora biti stalan. ^lan 36.Knjiga rudarskog nadzoraPrivredno dru{tvo du`no je voditi knjigu rudarskog nadzorau koju se unose nare|enja nadle`nog rudarskog inspektora izdatana licu mjesta pri vr{enju nadzora u rudarskim objektima uslu~aju neposredne opasnosti po `ivot i zdravlje ljudi imaterijalnih dobara.U knjigu rudarskog nadzora unose se nare|enja i direktoraprivrednog dru{tva, lica odgovornog za glavno tehni~korukovo|enje i rukovodioca slu`be za{tite na radu, koja se odnosena za{titu na radu, a izdata su na licu mjesta pri pregledu radova.^lan 37.DozvoleZa izvo|enje rudarskih radova iz ~lana 8. ovog zakona, kojise odnose neposredno na eksploataciju mineralnih sirovinapotrebno je od Federalnog ministarstva, odnosno kantonalnogministarstva nadle`nog za rudarstvo pribaviti sljede}e dozvole:1.dozvola za eksploataciju;2.dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije;3.dozvola za izvo|enje radova prema rudarskom projektu;4.dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja,ure|aja i instalacija - upotrebna dozvola;5.dozvola za vr{enje periodi~nih pregleda, mjerenja iispitivanja oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih, hemijskih ibiolo{kih uticaja i izdavanje odgovaraju}ih isprava urudarstvu;6.privremena dozvola za izvo|enje radova i7.kona~na dozvola za izvo|enje radova.Dozvole iz stava 1.ovog ~lana ta~. 1., 2., 3., 4., 6. i 7. zamineralne sirovine iz ~lana 7. stav 1. ta~. 1., 2. i 3. ovog zakonaizdaje Federalno ministarstvo.Dozvole iz stava 1. ovog ~lana ta~. 1., 2., 3., 4., 6. i 7. zamineralne sirovine iz ~lana 7. stav 1. ta~. 4., 5. i 6. ovog zakonaizdaju kantonalna ministarstva nadle`na za rudarstvo.Dozvole iz stava 1. ta~ka 5. ovog ~lana izdaje Federalnoministarstvo.Dozvole iz stava 3. ovog ~lana za mineralne sirovine ~ije seeksploataciono polje prote`e na vi{e kantona izdaje Federalnoministarstvo.^lan 38.Zahtjev za izdavanje dozvole i sadr`aj dozvole za eksploataciju Uz zahtjev za izdavanje dozvole za eksploataciju privrednodru{tvo du`no je prilo`iti:1.ugovor o koncesiji; 2.dokumentaciju o izvr{enim istra`nim radovima, le`i{tumineralnih sirovina, utvr|enim koli~inama i kvalitetumineralnih sirovina (potvrda o revidovanim rezervama);3.dokaz o pravu kori{tenja ili pravu slu`nosti na zemlji{teodre|eno za eksploataciju mineralnih sirovina;4.situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicamaeksploatacionog polja u mjerilu koje omogu}ava da se nanjegovoj podlozi u prirodi mogu odrediti granicerudni~kog prostora, sa javnim saobra}ajnim i drugimobjektima koji se nalaze na tom prostoru, sa opisomgranica eksploatacionog polja, uz naznaku op}ine na~ijem se podru~ju eksploataciono polje nalazi;5.podatke o tehni~koj opremljenosti privrednog dru{tva iliizvo|a~a rudarskih radova, kao i stru~noj osposobljenostizaposlenika za eksploataciju mineralnih sirovina i6.okolinsku dozvolu i urbanisti~ku saglasnost.Dozvola za eksploataciju sadr`i podatke o:1.vrsti mineralne sirovine ili mineralnih sirovina koje supredmet eksploatacije;2.na~inu eksploatacije (podzemna, povr{inska ikombinirana);3.polo`aju i ta~nim granicama eksploatacionog polja;4.roku u kojem se moraju izvr{iti pripremni radoviuklju~uju}i i izradu rudarskog projekta i dobiti dozvola zaizvo|enje radova na eksploataciji mineralne sirovine;5.roku va`nosti dozvole;6.obavezi provo|enja ugovora o koncesiji i7.obavezi sanacije i rekultivacije podru~ja o{te}enogeksploatacijom mineralnih sirovina.^lan 39.Ukidanje dozvole za eksploatacijuNadle`no ministarstvo za rudarstvo ukinut }e dozvolu zaeksploataciju mineralnih sirovina ako:1.privredno dru{tvo kome je izdata dozvola ne po~ne saeksploatacijom u roku navedenom u dozvoli;2.privredno dru{tvo ne pribavi dozvolu za izvo|enje radovaprema rudarskom projektu u propisanom roku;3.rudarskim radovima se ugro`ava `ivot i zdravljezaposlenika i drugih gra|ana i imovine, a druge mjere Srijeda, 5.5.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 26 –Strana 27utvr|ene ovim zakonom i drugim propisima nisudovoljne da se to sprije~i;4.ugro`ava se okoli{ i ne vr{i rekultivacija prostorao{te}enog rudarskim radovima prema odobrenomprojektu ili5.raskinut je ugovor o koncesiji.^lan 40.Prestanak va`enja dozvole za eksploatacijuDozvola za eksploataciju prestaje va`iti:1.prestankom rada privrednog dru{tva;2.kada je iscrpljena mineralna sirovina na prostorueksploatacionog polja;3.kada privredno dru{tvo odustane od izdate dozvole zaeksploataciju ili4.istekom ugovora o koncesiji.^lan 41.Zahtjev za produ`enje dozvole za eksploatacijuUz zahtjev za produ`enje dozvole privredno dru{tvo du`no je prilo`iti:1.va`e}u dozvolu;2.potvrdu o priznatim rezervama mineralne sirovine;3.situacioni plan - kartu sa ucrtanim granicamaeksploatacionog polja u mjerilu koje omogu}ava da se nanjegovoj podlozi mogu odrediti granice rudni~kogprostora sa javnim saobra}ajnim i drugim objektima kojise nalaze na tom prostoru.^lan 42.Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacijeUz zahtjev za izdavanje dozvole za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije privredno dru{tvo du`no je prilo`iti:1.ugovor o koncesiji;2.revidovan rudarski projekt za obustavu eksploatacije; 3.urbanisti~ku saglasnost;4.okolinsku dozvolu;5.obrazlo`enje potpune i trajne obustave eksploatacije iodluku privrednog dru{tva o potpunoj i trajnoj obustavieksploatacije.Dozvola za potpunu i trajnu obustavu eksploatacije sadr`ipodatke o:1.postojanju ugovora o koncesiji;2.vrsti mineralne sirovine koja je predmet obustaveeksploatacije sa koli~inama preostalih rezervi;3.obavezi privrednog dru{tva o trajnom ~uvanju tehni~kedokumentacije koja se odnosi na eksploataciju mineralnesirovine;4.obavezi privrednog dru{tva o provo|enju mjera sigurnosti kojima }e se trajno isklju~iti mogu}nost nastajanjaopasnosti po ljude i imovinu;5.odobrenju ulaska u eksploataciono polje za otklanjanjeposljedica eksploatacije;6.obavezi privrednog dru{tva o sanaciji i rekultivacijieksploatacionog podru~ja u skladu sa projektom zapredmetno eksploataciono polje;7.polo`aju i ta~nim granicama eksploatacionog polja;8.a`urnom stanju izvedenih radova do vremena obustave i9.roku obustave.^lan 43.Dozvola za izvo|enje radova prema rudarskom projektuDozvolom za izvo|enje rudarskih radova, gradnju objekata ipostrojenja prema odobrenom rudarskom projektu odobravaju se radovi za gradnju objekata i postrojenja iz ~l. 8. i 9. ovog zakona.Uz zahtjev za dobivanje dozvole iz stava 1. ovog ~lanaprivredno dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova mora prilo`iti:1.ugovor o koncesiji;2.revidovan rudarski projekt u dva primjerka;3.dokaz o ispunjavanju uvjeta za izvo|enje rudarskihradova;4.dozvolu za eksploataciju odre|ene mineralne sirovine;5.dokaz o pravu kori{tenja ili pravu slu`nosti za zemlji{teodre|eno za eksploataciju;6.okolinsku dozvolu i urbanisti~ku saglasnost;7.izvje{taj revidenta o reviziji projekta i8.vodnu saglasnost.Dozvola za izvo|enje rudarskih radova, gradnju objekata ipostrojenja prema rudarskom projektu sadr`i:1.naziv privrednog dru{tva ili izvo|a~a rudarskih radovakojem je izdata dozvola za izvo|enje radova;2.naziv projekta prema kojem se odobrava izvo|enjeradova i gradnja objekta i postrojenja;3.konstataciju da se projekt ovjerava u dva primjerka;4.nalog podnosiocu zahtjeva da je jedan primjerakovjerenog projekta du`an ~uvati kao akt od trajnevrijednosti; 5.nazive bitnih dokumenata prilo`enih uz zahtjev zadozvolu i to:a.dokaz o pravu kori{tenja ili pravu slu`nosti zazemlji{te odre|eno za eksploataciju;b.urbanisti~ku saglasnost ic.revizioni izvje{taj sa mi{ljenjem da se mo`e izdatidozvola.U postupku izdavanja dozvole za izvo|enje radova, gradnjuobjekta i postrojenja nadle`ni or gan uprave utvr|uje:a.gdje je projekt ura|en;b.ko je rukovodio izradom projekta;c.gdje je izvr{ena revizija projekta id.ko je revident.^lan 44.Privremena dozvola za izvo|enje rudarskih radovaZa uvo|enje nove otkopne metode kod eksploatacije mine-ralnih sirovina, Federalno ministarstvo, odnosno kantonalnoministarstvo nadle`no za rudarstvo mo`e izdati privremenudozvolu za izvo|enje rudarskih radova u trajanju od najdu`edvije godine.Privremena dozvola izdaje se i u slu~ajevima kada je zboguvo|enja nove tehnologije i postrojenja predvi|en probni rad.Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz st. 1. i 2. ovog ~lanaprivredno dru{tvo mora prilo`iti sljede}e dokumente: 1.revidovani rudarski projekt u dva primjerka i2.izvje{taj revidenta o reviziji projekta.^lan 45.Kona~na dozvolaKona~nu dozvolu kojom se odre|uju za{titne mjere kodupotrebe otkopne metode, tehnologije ili postrojenja iz ~lana 44.ovog zakona, privrednom dru{tvu izdaje Federalno ministarstvo,odnosno kantonalno ministarstvo nadle`no za rudarstvo poslijepredo~enja dokaza o ispravnosti otkopne metode, tehnologije ipostrojenja.Postupak ispitivanja ispravnosti otkopne metode, tehnolo-gije i postrojenja propisuje federalni ministar.^lan 46.Po~etak izvo|enja rudarskih radovaPrivredno dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova kojem jeizdata dozvola iz ~lana 37. stav 1. ta~ka 3. ovog zakona mora,najkasnije 15 dana prije po~etka izvo|enja rudarskih radova,nadle`noj rudarskoj inspekciji prijaviti po~etak izvo|enjarudarskih radova i lica koja }e obavljati poslove tehni~kog iglavnog tehni~kog rukovo|enja rudarskim radovima, kao i licakoja }e obavljati poslove tehni~kog nadzora, ako se rudarskimradovima grade objekti.Privredno dru{tvo ili izvo|a~ rudarskih radova morarudarskoj inspekciji prijaviti prestanak rudarskih radova, akoprijavom po~etka radova nije odre|en rok trajanja i okon~anjaradova. Broj 26–Strana 28SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 5.5.2010.^lan 47.Dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja,ure|aja i instalacijaUpotrebna dozvolaUpotreba rudarskih objekata, postrojenja, ure|aja iinstalacija izgra|enih na osnovu odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta dozvoljena je na osnovu dozvole za njihovuupotrebu.Dozvolu za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja iz ~lana 37. ta~ka 4. ovog zakona na prijedlog komisije za tehni~kipregled izdaje or gan uprave koji je izdao dozvolu za izvo|enjeradova.Tehni~kim pregledom utvr|uje se da li je izgra|eni objekt ipostrojenje izgra|eno prema odobrenom projektu, da li jeuskla|en sa propisima, mjerama i normativima za{tite na radu iobaveznim standardima, da li je tehni~ki ispravan i da li ugro`ava okoli{, `ivot i zdravlje zaposlenika i gra|ana.Tehni~ki pregled rudarskih objekata i postrojenja izgra|enihna osnovu odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projektavr{i i odobrava upotrebu Federalno ministarstvo, odnosnokantonalno ministarstvo nadle`no za rudarstvo putem stru~nekomisije.Stru~na komisija sastavljena je od predstavnika Federalnogministarstva, odnosno kantonalnih ministarstava nadle`nih zarudarstvo i stru~nih lica iz privrednih dru{tava ili ustanova izoblasti rudarstva koja ispunjavaju uvjete iz ~lana 72. ovogzakona.U radu stru~ne komisije iz stava 5. ovog ~lana u~estvuju ipredstavnici organa koji je izdao urbanisti~ku saglasnost iokolinsku dozvolu. Radu komisije za tehni~ki pregled obavezno prisustvujepredstavnik rudarske inspekcije.Tro{kove tehni~kog pregleda snosi privredno dru{tvo.Rudarski objekti i postrojenja izgra|eni na osnovuodobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta mogu sepustiti u probni rad najdu`e do {est mjeseci poslije izvr{enogtehni~kog pregleda od stru~ne komisije, koju je formiraloprivredno dru{tvo sa zadatkom da utvrdi da li su izvedeni radoviu skladu sa rje{enjima datim u rudarskom projektu. O pu{tanju uprobni rad rudarskih objekata, postrojenja, ure|aja i instalacijaprivredno dru{tvo pisano obavje{tava Federalno ministarstvo,odnosno kantonalno ministarstvo nadle`no za rudarstvo.Vr{enje tehni~kog pregleda pokre}e se zahtjevomprivrednog dru{tva.Uz zahtjev za tehni~ki pregled za dobijanje dozvole zaupotrebu rudarskih objekata i postrojenja privredno dru{tvoprila`e:1.rje{enje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registriranedjelatnosti;2.spisak objekata i opreme;3.spisak projekata prema kojima su izgra|eni objekti,postrojenja i ure|aji uz navo|enje broja dozvole podkojim su odobreni;4.spisak kadrova;5.spisak isprava i {ifre o izvr{enim periodi~nim pregledimaoru|a za rad i ure|aja, odnosno radnih i pomo}nihprostorija koji podlije`u obaveznim periodi~nimpregledima i6.vodnu dozvolu.Dozvola za upotrebu rudarskog objekta i postrojenja sadr`i:1.naziv privrednog dru{tva kojem se izdaje dozvola;2.naziv mjesta izgra|enog objekta i postrojenja;3.nazive objekata i postrojenja sa tehni~kimkarakteristikama;4.obaveze privrednog dru{tva da sve izmjene u projektnojdokumentaciji nastale u toku izgradnje objekta moraunijeti u odobrenu projektnu dokumentaciju i ~uvati svovrijeme dok objekt traje; i5.konstataciju da:a.objekt i postrojenje izgra|eni su u skladu saodobrenim rudarskim projektom;b.privredno dru{tvo uva`ilo je uvjete date u dozvoliza izvo|enje radova ic.privredno dru{tvo uva`ilo je uvjete navedene uurbanisti~koj saglasnosti.Na~in imenovanja ~lanova komisije, obavljanje tehni~kogpregleda, sadr`aj zapisnika o izvr{enom tehni~kom pregledu tenaknadu za rad ~lanova komisije uredit }e se posebnimpravilnikom koji donosi federalni ministar.^lan 48.Dozvola za obavljanje periodi~nih pregleda oru|a za rad iure|aja i ispitivanje fizi~kih, hemijskih i biolo{kih uticaja iizdavanje odgovaraju}ih isprava u rudarstvu Periodi~ne preglede oru|a za rad i ure|aja i ispitivanjefizi~kih, hemijskih i biolo{kih uticaja i izdavanje odgovaraju}ihisprava u rudarstvu mogu obavljati pravna lica koja pored uvjetapropisanih ovim zakonom za obavljanje rudarske djelatnosti,imaju kadrove sa odgovaraju}om visokom {kolskom spremom,polo`enim stru~nim ispitom i radnim iskustvom u struci odnajmanje tri godine, tehni~ku opremu i laboratorije.Uz zahtjev privrednog dru{tva, odnosno pravnog lica zadobijanje dozvole za vr{enje periodi~nih pregleda, mjerenja iispitivanja oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih, hemijskih i biolo{kihuticaja i izdavanje odgovaraju}ih isprava u rudarstvu potrebno jeprilo`iti:1.rje{enje o registraciji djelatnosti kod nadle`nog suda;2.spisak kadrova sa odgovaraju}im uvjetima u pogledustru~ne spreme, radnog iskustva i polo`enog stru~nogispita;3.spisak tehni~ke opreme;4.spisak opreme i instrumenata koji podlije`u umjeravanju,kao i dokaze da je umjeravanje izvr{eno;5.spisak laboratorija i radnog prostora potrebnog za poslove navedene u zahtjevu i6.izvod iz op}ih akata privrednog dru{tva kojima sereguliraju poslovi vr{enja periodi~nih pregleda oru|a zarad.Prije izdavanja dozvole za vr{enje periodi~nih pregleda,mjerenja i ispitivanja oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih, hemijskih ibiolo{kih uticaja i izdavanje odgovaraju}ih isprava u rudarstvuvr{i se uvi|aj na licu mjesta putem stru~ne komisije.Tro{kove uvi|aja snosi privredno dru{tvo.Dozvola za vr{enje periodi~nih pregleda, mjerenja iispitivanja oru|a za rad i ure|aja, fizi~kih, hemijskih i biolo{kihuticaja i izdavanje odgovaraju}ih isprava u rudarstvu sadr`i:1.popis poslova periodi~nih pregleda koji se odobravaju;2.nosioce poslova iz ta~ke 1. ovog stava koji morajuispunjavati uvjete propisane ~l. od 72. do 81. ovogzakona;3.uvjete koje moraju zadovoljiti oprema i instrumenti uskladu sa Zakonom o mjeriteljstvu u Federaciji BiH("Slu`bene novine Federacije BiH" broj 8/05);4.odgovaraju}i prostor i5.definiran broj lica za obim odobrenih radova.Postupak utvr|ivanja uvjeta, na~in imenovanja komisije,sadr`aj zapisnika te naknada ~lanovima komisije uredit }e seposebnim pravilnikom koji donosi federalni ministar.^lan 49.Okolinska dozvola i urbanisti~ka saglasnostOkolinska dozvola je upravni akt koji izdaje nadle`ni organ u skladu sa propisom koji ure|uje za{titu okoli{a u Federaciji.Urbanisti~ka saglasnost je upravni akt koji izdaje nadle`niorgan u skladu sa propisom koji ure|uje prostorno planiranje ikori{tenje zemlji{ta u Federaciji.
Zakon o dopuni Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 13/10 17.03.2010 SN FBiH 72/24, SN FBiH 92/21, SN FBiH 85/21, SN FBiH 45/10, SN FBiH 04/10, SN FBiH 32/08, SN FBiH 72/07, SN FBiH 02/06 zemljište,prostorno planiranje ZAKON O DOPUNI ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU I KORI[TENJU ZEMLJI[TA NA NIVOU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakonu o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07, 32/08 i 4/10) u ~lanu 40. iza stava 4. dodaju se novi st. 5. i 6. koji glase: "Do dono{enja Prostornog plana podru~ja posebnog obilje`ja od zna~aja za Federaciju "Autocesta na Koridoru Vc", izuzetno od odredbi st. 3. i 4. ovog ~lana, urbanisti~ka saglasnost za dionice Svilaj-Od`ak, Drivu{a-Donja Gra~anica, Vlakovo- Tar~in i Zvirovi}i-Bija~a, izdaje se na osnovu stru~ne ocjene Komisije koju imenuje Parlament Federacije Bosne i Hercego - vine od predstavnika Ministarstva i po jednog predstavnika kantonalnih ministarstava prostornog ure|enja odnosnih podru~ja. Komisija stru~nu ocjenu daje u skladu sa usvojenom Prostornom osnovom Prostornog plana podru~ja posebnog obilje`ja od zna~aja za Federaciju "Autocesta na Koridoru Vc." Dosada{nji stav 5. postaje stav 7.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 12/10 15.03.2010 SN FBiH 59/14, SN FBiH 08/13, SN FBiH 09/09, SN FBiH 53/07, SN FBiH 27/07, SN FBiH 55/06, SN FBiH 28/05, SN FBiH 78/04, SN FBiH 56/03, SN FBiH 35/03 krivični postupak ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKRIVI^NOM POSTUPKU FEDERACIJE BOSNE IHERCEGOVINE^lan 1.U Zakonu o krivi~nom postupku Federacije Bosne iHercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 35/03,37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07 i 9/09) u ~lanu152. stav (1) mijenja se i glasi:"(1) Kada izrekne presudu na kaznu zatvora, sud mo`eoptu`enom odrediti pritvor, odnosno pritvor }e biti produ`en akoje neophodno radi nesmetanog vo|enja krivi~nog postupka,uzimaju}i u obzir sve okolnosti vezane za izvr{enje krivi~nogdjela, odnosno li~nost po~inioca. Ako izrekne presudu na kaznuzatvora od pet godina ili te`u kaznu, sud }e odmah odrediti iliprodu`iti pritvor. U ovim slu~ajevima donosi se posebnorje{enje, a `alba protiv rje{enja ne zadr`ava njegovo izvr{enje".U stavu (3) dodaje se druga re~enica koja glasi: "Izuzetno, uslo`enim predmetima i iz va`nih razloga odlukom vije}a pritvorse mo`e produ`iti za jo{ najdu`e {est mjeseci"
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju lica sa invaliditetom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 09/10 26.02.2010 zakon,zakon o profesionalnoj rehabilitaciji Strana pravna i fizička lica mogu osnovati privredna društva iz ovog člana u skladu sa ovim Zakonom i propisima o privrednim društvima o stranim ulaganjima i o politici direktnih stranih ulaganja i drugimpropisima. član 22. Privredno društvo iz člana 21. ovog Zakona dužno je osigurati zastupljenost lica sa invaliditetom u ukupnom broju zaposlenika u srazmjeri iz člana 21. stav 1. ovog Zakona. član 23. Pored uvjeta iz člana 21. ovog Zakona privredno društvo, ako vrši radno osposobljavanje, mora imati odgovarajuće prostorije, opremu i stručne radnike potrebne za radno osposobljavanje lica sa invaliditetom. Bliže uvjete iz stava 1. ovog člana propisuje ministar. Ministar osniva komisiju koja utvrđuje uvjete za početak rada privrednog društva za zapošljavanje lica sa invaliditetom. U komisiji mora biti najmanje jedan član kao predstavnik udruženja lica sa invaliditetom. član 24. Privrednom društvu prestaje status privrednog društva za zapošljavanje lica sa invaliditetom, ako u toku rada ne održava odnos zaposlenih u skladu sa članom 21. stav 1. ovog Zakona. član 25. Prednost pri zapošljavanju u privrednom društvu imaju lica sa višim stepenom invaliditeta, ukoliko ispunjavaju uvjete radnog mjesta. član 26. Licu sa invaliditetom može se osigurati da posao obavlja i kod kuće. Općim aktom privrednog društva bliže se utvrđuju uvjeti za rad u smislu stava 1. ovog člana. član 27. U cilju osiguranja društvenog uticaja na djelatnost privrednog društva u izvršavanju obaveza prema licima sa invaliditetom i organima i organizacijama koje upućuju lica sa invaliditetom na radno osposobljavanje i njihovo zapošljavanje, privredno društvo dužno je statutom predvidjeti učešće jednog zajedničkog predstavnika organa i organizacija iz člana 39. ovog Zakona u radu odgovarajućeg organa tog privrednog društva. U cilju veće zaštite lica sa invaliditetom koja su zaposlena, privredno društvo dužno je statutom predvidjeti učešće najmanje jednog predstavnika udruženja lica sa invaliditetom na nivou Federacije ili kantona u radu odgovarajućeg organa tog privrednog društva. član 28. Privredno društvo u skladu sa ovim Zakonom može ostvariti status zaštitne radionice. 4. ZAŠTITNA RADIONICA član 29. Status zaštitne radionice ostvaruje privredno društvo za zapošljavanje lica sa invaliditetom, ako u odnosu na ukupan broj zaposlenih zapošljava 40% lica sa najmanje 70% i više invaliditeta, a najmanje šest lica sa takvim invaliditetom i 20% lica sa 100% invaliditeta a najmanje tri lica sa takvim invaliditetom, koje u skladu sa Zakonom ostvaruju pravo na pomoć i njegu od drugog lica. član 30. Zaštitnu radionicu mogu pojedinačno ili zajednički osnovati jedinice lokalne uprave, privredna društva, službe za zapošljavanje, udruženja lica sa invaliditetom, udruženja poslodavaca, sindikat, humanitarne organizacije, vjerske zajednice i druga pravna i fizička lica prema odredbama ovog Zakona i propisima o privrednim društvima. član 31. Domaći i strani poslodavac može osnovati organizacionu jedinicu za zapošljavanje lica sa invaliditetom kao posebnu radnu jedinicu. Radna jedinica za zapošljavanje lica sa invaliditetom ostvarit će status zaštitne radionice, ako ispunjava uvjete iz člana 29. ovog Zakona i ako je aktom poslodavca osnovana kao posebna obračunska jedinica. Na radnu jedinicu koja ostvari status zaštitne radionice primjenjuju se odredbe ovog Zakona i drugih propisa o zaštitnim radionicama. 5. USTANOVA ZA ZAPOŠLJAVANJE LICA SA INVALIDITETOM RADNI CENTAR član 32. Radni centar, u smislu ovog Zakona, javna je ustanova koja zapošljava lica sa invaliditetom koja se ne mogu zaposliti ili održati zaposlenost pod općim uvjetima niti u privrednim društvima za zapošljavanje lica sa invaliditetom ili u zaštitnim radionicama. Licem sa invaliditetom iz stava 1. ovog člana smatra se lice koje ne postiže radni učinak veći od 50% primjeren njegovoj dobi, stručnoj spremi i uvjetima rada. Radni centar osniva se radi radno-terapijskih aktivnosti u okviru habilitacije i rehabilitacije lica sa invaliditetom. Radni centar mora imati na radu najmanje 80% lica sa invaliditetom u odnosu na broj zaposlenih. Radni centar mora za svoj rad ispunjavati uvjete u pogledu prostora, opreme i stručne spreme zaposlenika. Bliže uvjete za rad radnog centra propisuje ministar. član 33. Radni centar mogu osnovati Federacija, kanton, jedinica lokalne uprave, služba za zapošljavanje, udruženje lica sa invaliditetom, humanitarna organizacija, vjerska zajednica i druga pravna i fizička lica. Radni centar može se osnovati kao posebna organizaciona jedinica zaštitne radionice. Sredstva za rad radnog centra osiguravaju osnivač, kantonalna ministarstva nadležna za socijalnu zaštitu sa čijih područja su korisnici usluga, kantonalna služba za zapošljavanje i Fond. član 34. Licu sa invaliditetom koje se na osnovu radnih i općih sposobnosti ne može zaposliti i održati zaposlenje u privrednom društvu za zapošljavanje lica sa invaliditetom ili u zaštitnoj radionici može se osigurati rad u radnom centru. Lice sa invaliditetom u radnom centru ima položaj korisnika usluga. Upućivanje lica sa invaliditetom na rad u radni centar može zahtijevati to lice, njegov zakonski zastupnik ili staratelj ili drugo fizičko i pravno lice. O pravu na rad lica sa invaliditetom u radnom centru odlučuje u prvom stepenu služba za zapošljavanje nadležna prema prebivalištu lica sa invaliditetom a u drugom stepenu Federalni zavod za zapošljavanje. član 35. Na osnivanje i rad privrednih društava i ustanova za zapošljavanje lica sa invaliditetom primjenjuju se opći propisi o privrednim društvima i ustanovama, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. 6. SAMOZAPOŠLJAVANJE I ZAPOŠLJAVANJE U SAMOSTALNOJ DJELATNOSTI član 36. Zapošljavanjem pod posebnim uvjetima lica sa invaliditetom smatra se i samozapošljavanje i zapošljavanje i rad u samostalnoj djelatnosti vlastitim sredstvima ili sredstvima članova porodice lica sa invaliditetom. Lica iz stava 1. ovog člana ostvaruju prava na olakšice u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima, olakšice prilikom registracije djelatnosti. IV. RADNI ODNOS I EVIDENCIJA O ZAPOSLENIM LICIMA SA INVALIDITETOM član 37. Lice sa invaliditetom zasniva radni odnos i ostvaruje svoja prava i obaveze u skladu sa propisima o radu, drugim propisima, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. član 38. O licima sa invaliditetom zaposlenim u skladu sa ovim Zakonom vodi se evidencija. Evidenciju lica iz stava 1. ovog člana vodi služba za zapošljavanje nadležna prema prebivalištu lica sa invaliditetom. Sadržaj evidencije i način njenog vođenja pravilnikom propisuje ministar. Pravna i druga lica dužna su nadležnoj službi za zapošljavanje dostavljati podatke o licima sa invaliditetom koja su kod njih u radnom odnosu, a naročito: •ime, prezime i adresu prebivališta, •datum zasnivanja radnog odnosa, •datum prestanka radnog odnosa, •dokaz o ispunjavanju uvjeta iz čl. 15. i 16. ovog Zakona. Rok dostavljanja podataka iz stava 4. ovog člana za lica sa invaliditetom koja su u radnom odnosu je 60 dana od dana stupanja na snagu propisa iz stava 3. ovog člana, a za novozaposlena lica sa invaliditetom rok je 15 dana od dana početka rada. U slučaju prestanka radnog odnosa rok je 15 dana od dana prestanka radnog odnosa lica sa invaliditetom. V. SREDSTVA ZA REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE LICA SA INVALIDITETOM član 39. Sredstva za rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom osiguravaju pravna i druga lica kod kojih je lice sa invaliditetom bilo u radnom odnosu na dan utvrđivanja invalidnosti, odnosno preostale radne sposobnosti. Za lica koja na dan utvrđivanja invalidnosti, odnosno preostale radne sposobnosti nisu bila u radnom odnosu sredstva za rehabilitaciju i zapošljavanje osiguravaju se iz sredstava: •Fonda, •Federalnog zavoda za zapošljavanje, •Federalnog zavoda za penzijsko-invalidsko osiguranje, •kantonalne službe za zapošljavanje, •udruženja poslodavaca, •budžeta općine, •budžeta grada, •budžeta kantona, •budžeta Federacije. U finansiranju radnog osposobljavanja i zapošljavanja lica sa invaliditetom mogu učestvovati i drugi pravni subjekti (komore, fondovi i sl.). VI. ORGANI UPRAVLJANJA, RUKOVOĐENJA I DRUGI ORGANI U USTANOVAMA I PRIVREDNIM DRUŠTVIMA ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE LICA SA INVALIDITETOM član 40. Organ upravljanja u ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom je upravni odbor koji broji sedam članova, od njih najmanje jedan član treba da bude lice sa invaliditetom. Rad organa upravljanja u ustanovama iz stava 1. ovog člana je javan, izuzev kada se radi o pitanjima lične prirode lica sa invaliditetom. član 41. Organ rukovođenja u ustanovama iz člana 40. ovog Zakona je direktor. Za direktora ustanove može biti imenovan državljanin Bosne i Hercegovine koji ima visoku stručnu spremu i najmanje tri godine radnog iskustva u oblasti zaštite lica sa invaliditetom. član 42. Organ kontrole poslovanja u ustanovama iz člana 40. ovog Zakona je nadzorni odbor koji broji pet članova, od njih najmanje jedan član treba da bude lice sa invaliditetom. član 43. Organi upravljanja u privrednim društvima za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom imenuju se i razrješavaju u skladu sa propisima o privrednim društvima i ovim Zakonom. član 44. Ustanova, privredno društvo, zaštitna radionica i radni centar, ako imaju više od 30 lica sa invaliditetom koja se osposobljavaju ili rade, imaju stručni odbor kao stručni organ. član 45. Imenovanje, sastav i djelokrug rada stručnog odbora utvrđuje se odlukom o osnivanju ili općim aktom. Rad stručnog odbora je javan, izuzev kada se radi o pitanjima lične prirode lica sa invaliditetom. član 46. Postupak imenovanja i razrješenja organa iz čl. 40., 41. i 42. ovog Zakona vrši se u skladu sa propisima o ustanovama, ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima, ovim Zakonom i općim aktom. član 47. Na rad i djelovanje organa iz čl. 40. i 43. ovog Zakona primjenjuju se propisi i opći akti iz čl. 43. i 46. ovog Zakona, zavisno od statusa i organizacionog oblika subjekta za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom. VII. OLAK[ICE PRI ZAPO[LJAVANJU LICA SA INVALIDITETOM član 48. Pravno i drugo lice koje zapošljava lice sa invaliditetom (u daljnjem tekstu: (poslodavac) ima pravo na: 1. poreske i carinske olakšice utvrđene poreskim i carinskim propisima; 2. stimulans predviđen ugovorom o zapošljavanju lica sa invaliditetom zaključenim sa Fondom, službom za zapošljavanje, Fondom za penzijsko-invalidsko osiguranje, nadležnom službom socijalne zaštite, jedinicom lokalne uprave ili sa drugim poslodavcem (u daljnjem tekstu: nosilac osiguranja zapošljavanja). Privredna društva za zapošljavanje lica sa invaliditetom i zaštitne radionice, pored prava iz stava 1. ovog člana, imaju pravo i na: 1. pogodnosti na osnovu statusa poslodavca; 2. novčanu nadoknadu. Olakšice i druga prava iz ovog člana poslodavac ostvaruje, bez obzira na to da li je lice sa invaliditetom prethodno bilo prijavljeno na evidenciji nezaposlenih službe za zapošljavanje. član 49. Privredno društvo za zapošljavanje lica sa invaliditetom i zaštitna radionica, u skladu sa članom 48. ovog Zakona, oslobođeni su plaćanja: 1. poreza na specifične načine ostvarivanja prihoda kao što su lutrija, tombola ili druga vrsta nagradne igre i razne jednokratne dobrotvorne akcije neekonomske prirode; 2. poreza na svaki vid stavljanja privatne svojine u javnu svojinu u korist privrednog društva; 3. poreza u slučaju sticanja prava svojine na nepokretnosti bez obzira na osnov sticanja (kupovina, poklon, legat, testament i dr.); 4. poreza na dobit, 5. naknade za eksploataciju šuma; 6. članarine za turističke zajednice; 7. naknade za infrastrukturu (građevinsko zemljište, vodoprivreda, elektroprivreda, magistralni putevi i dr.); 8. doprinosa za vodoprivredu; 9. poreza za zaštitu od prirodnih i drugih nepogoda; 10. doprinosa za ekološku zaštitu; 11. komunalnih, administrativnih i dr. vrsta taksi; 12. naknada i taksi prilikom registracije preduzeća i samostalnih djelatnosti. Privredno društvo, ustanova, organizacija lica sa invaliditetom i zaštitna radionica plaćaju komunalne usluge, telefonske usluge i troškove električne energije, pod uslovima koji važe za domaćinstva. Oslobađanja i benificije utvrđene ovim članom bliže se uređuju zakonima i drugim propisima, kojim se regulišu te oblasti. član 50. Subjekti iz člana 15. stav 2. ovog Zakona, osim privrednih društava čiji većinski vlasnik kapitala nije država, dužni su najmanje 35% od svojih potreba za proizvodima i uslugama koje proizvode i pružaju privredna društva za zapošljavanje lica sa invaliditetom, zaštitne radionice i samostalne djelatnosti u vlasništvu lica sa invaliditetom, zadovoljavati od ovih privrednih društava, zaštitnih radionica i samostalnih djelatnosti u vlasništvu osoba sa invaliditetom, pod uvjetima koji važe na tržištu. Ugovorni organ obavezno primjenjuje preferencijalni tretman od 20% od ukupnih uvjeta tendera u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama. Obim poslova iz stava 1. ovog člana utvrđuje se na početku svake kalendarske godine ugovorom između subjekata iz člana 15. stav 2. ovog zakona i privrednih društava za zapošljavanje lica sa invaliditetom, zaštitnih radionica i samostalnih djelatnosti u vlasništvu lica sa invaliditetom. član 51. Subjekti iz člana 48. stav 2. ovog Zakona, uključujući i organizacije lica sa invaliditetom, imaju pravo na novčanu nadoknadu za zaposlena lica sa invaliditetom na osnovu: •plaćenog doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje; •plaćenog doprinosa za zdravstveno osiguranje; •plaćenog doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti; •poreza na dohodak. Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na pravna i druga lica iz člana 15. stav 2. ovog Zakona. član 52. Zahtjev za isplatu novčane nadoknade poslodavac podnosi Fondu. Uz zahtjev se prilaže obračun novčane nadoknade sa podacima o licima sa invaliditetom i dokazima o uplaćenim porezima i doprinosima na plaću za ta lica i ostale zaposlenike, primjerci obračuna plaće za lica sa invaliditetom, a za lice sa invaliditetom koje se prvi put zapošljava i dokazi o zapošljavanju i invaliditetu. Poslodavac može zahtjev za isplatu novčane nadoknade podnijeti po isteku obračunskog mjeseca ili tromjesječja tekuće godine. Novčana nadoknada isplaćuje se u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. član 53. Privredno društvo za zapošljavanje lica sa invaliditetom koje ostvari status zaštitne radionice u skladu sa ovim Zakonom ima pravo na novčanu nadoknadu iz ovog Zakona za sve zaposlenike i pravo na subvenciju netoplaće zaposlenih lica sa invaliditetom u visini 30% od prosječne netoplaće u Federaciji, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. član 54. Stimulansi koji se utvrđuju ugovorom o zapošljavanju lica sa invaliditetom zaključenim sa nosiocem osiguranja zapošljavanja iz člana 48. ovog Zakona su: jednokratna materijalna davanja, sredstva za prilagođavanje radnog mjesta i uvjeta rada, kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima namjenjena kupovini strojeva, opreme, alata, pribora potrebnog za zapošljavanje lica sa invaliditetom, poslovnog prostora i sredstva naknade razlike zbog smanjenog radnog učinka ili za sufinansiranje dijela plaće asistenta (pomagača u radu) lica sa invaliditetom u toku rada. Prava iz ovog člana mogu ostvariti svi poslodavci koji zapošljavaju lica sa invaliditetom uključujući privredna društva za zapošljavanje lica sa invaliditetom i zaštitne radionice. član 55. Privredna društva za zapošljavanje lica sa invaliditetom, zaštitne radionice i ustanove mogu primati pomoć i darove u novcu ili materijalnim sredstvima. Namjenu pomoći, odnosno dara određuje darodavac. Pomoć i darove u novcu ili drugim materijalnim sredstvima privredna društava, ustanove i zaštitne radionicevode i koriste kao sredstva posebne namjene. Sredstva posebne namjene vode se na posebnom računu. Korisnici sredstava posebnog računa iz stava 1. ovog člana dužni su za svaku finansijsku godinu Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje dostaviti finansijski izvještaj o prihodima i rashodima sredstava posebne namjene. Ustanove i radni centri novčana sredstva posebne namjene iz stava 1. ovog člana, koja nisu utrošena za namjene iz stava 2. ovog člana moraju uplatiti u Fond. član 56. Prava iz člana 48. ovog Zakona, izuzev prava koja imaju zaštitne radionice, pripadaju i licima sa invaliditetom koja obavljaju samostalnu djelatnost ili poljoprivrednu djelatnost kao jedino i glavno zanimanje. Prava iz stava 1. ovog člana pripadaju i roditelju, bračnom drugu ili djetetu koji sa tim licem zasnuje radni odnos u svojstvu zaposlenog i koji prema tom licu ispunjava obaveze poslodavca iz radnog odnosa. Prava iz stava 1. ovog člana pripadaju i roditelju, bračnom drugu ili djeci lica sa invaliditetom koja su starija od 15 godina i mlađa od 65 godina, koja obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino i glavno zanimanje i koja za lice sa invaliditetom kao člana domaćinstva plaćaju obavezne doprinose za zdravstveno osiguranje i za penzijsko i invalidsko osiguranje. Potvrdu o ispunjavanju uvjeta iz st. 2. i 3. ovog člana, na zahtjev lica iz stava 1. ovog člana izdaje općinski organ uprave nadležan za rad. VIII. FOND ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU I ZAPOŠLJAVANJE LICA SA INVALIDITETOM član 57. Fond je javna ustanova. Fond osniva Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. član 58. Fond obavlja sljedeće poslove: •provodi politiku razvoja i unapređivanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja lica sa invaliditetom, osim obrazovnih ustanova čija je osnovna djelatnost sticanje osnovnog i srednjeg obrazovanja, •finansira i sufinansira programe razvoja privrednih društava za zapošljavanje lica sa invaliditetom i zaštitnih radionica, •vrši isplate novčanih nadoknada i stimulansa, •finansira i sufinansira programe za održavanje zaposlenosti lica sa invaliditetom; •nadzire ostvarivanje prava na novčanu nadoknadu i stimulans i korištenjem drugih sredstava Fonda, •nadzire da li je pravilan obračun novčane nadoknade iz člana 53. ovog Zakona i vjerodostojnost priloženih dokaza i drugih dokumenata (član 54.), •druge poslove predviđene odlukom o osnivanju Fonda i Statutom Fonda. član 59. Prihode Fonda čine: •sredstva iz budžeta Federacije, •sredstva posebnog doprinosa iz čl. 18. i 19. ovog Zakona, •sredstva Federalnog zavoda za zapošljavanje u iznosu od 10% od sredstava planiranih finansijskim planom Federalnog zavoda za zapošljavanje za aktivnu politiku zapošljavanja u tekućoj godini, •sredstva kantonalnih službi za zapošljavanje u iznosu od 5% od sredstava planiranih financijskim planom kantonalnih službi za zapošljavanje za aktivnu politiku zapošljavanja u tekućoj godini, •neutrošena sredstva za posebne namjene iz člana 55. stav 5. ovog Zakona, •drugi prihodi ostvareni na osnovu zakona i drugih propisa i donacije domaćih i stranih pravnih i fizičkih lica. Ako sredstva Fonda prikupljena po osnovama iz stava 1. ovog člana nisu dovoljna za podmirenje svih obaveza nastalih u toku godine, u skladu sa ovim Zakonom, nedostajuća sredstava osigurat će se iz budžeta Federacije. član 60. Fond ima organ rukovođenja, organ upravljanja i organ nadzora. član 61. Organ rukovođenja je direktor Fonda. Uvjeti za imenovanje direktora Fonda utvrđuju se osnivačkim aktom, a prednost ima lice sa invaliditetom. član 62. Organ upravljanja u Fondu je upravni odbor. Upravni odbor Fonda broji sedam članova od kojih su tri člana predstavnici organizacija lica sa invaliditetom, koje su osnivači ili vlasnici ustanova i privrednih društava za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom. član 63. Organ kontrole poslovanja u Fondu je nadzorni odbor koji broji pet članova. član 64. Postupak imenovanja i razrješenja organa iz čl. 61., 62. i 63. ovog Zakona vrši se u skladu sa propisima i općim aktima iz člana 46. ovog Zakona. član 65. Nadzor nad korištenjem sredstava Fonda vrši Federalno ministarstvo finansija u skladu sa zakonom. Fond je ovlašten pozvati korisnika sredstava Fonda da u roku koji ne može biti kraći od tri radna dana ni duži od osam radnih dana, otkloni greške u obračunu novčanog stimulansa te da, uz zahtjev za odobrenje sredstava Fonda po drugom osnovu priloži posebne dokaze. Korisnik sredstava Fonda dužan je Fondu nadoknaditi štetu ako je: •sredstva Fonda ostvario na osnovu neistinitih ili netačnih podataka ili na drugi protivpravni način, odnosno u većem obimu nego što mu pripadaju, •sredstva Fonda koristio suprotno namjeni zbog koje su mu odobrena. Korisnik sredstava Fonda dužan je Fondu vratiti sredstva stečena bez zakonske osnove. IX. NADZOR član 66. Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata, ustanova, privrednih društava, zaštitnih radionica i radnog centra vrši federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva nadležna za poslove rada i socijalne politike i Federalno ministarstvo finansija svako u okviru svoje nadležnosti. Nadzor nad stručnim radom ustanova, privrednih društava i zaštitnih radionica vrši federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva nadležna za poslove rada i socijalne politike svako u okviru svoje nadležnosti. Sadržaj i način provođenja nadzora iz st. 1. i 2. ovog člana propisuju ministri nadležni za rad i socijalnu politiku. X. KAZNENE ODREDBE član 67. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj poslodavac koji: 1. ne uplati poseban doprinos (član 18. stav 2. i član 19. stav 2.), 2. prema invalidnom licu postupi suprotno odredbama člana 15., 3. ne dostavi podatke o licima sa invaliditetom (član 38.). Novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj poslodavac koji: 1. sredstva posebne namjene koristi nenamjenski (član 55. st. 2. i 3.), 2. sredstva posebne namjene ne vodi na posebnom računu (član 55. stav 4.), 3. ne donese ili ne dostavi godišnji finansijski izvještaj o sredstvima posebne namjene (član 55. stav 4.), 4. u Fond ne uplati neutrošena sredstva posebne namjene (član 55. stav 5.). Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.700,00 KM za prekršaj iz stava 1. ovog člana bit će kažnjeno i odgovorno lice kod poslodavca. XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE član 68. Postojeći propisi kojima se privredna društva za zapošljavanje lica sa invaliditetom oslobađaju od plaćanja poreza i doprinosa na plaće lica sa invaliditetom primjenivat će se do uspostavljanja uvjeta za ostvarivanje pravaprema ovom Zakonu. član 69. Postojeće ustanove, privredna društva i druga pravna lica za zapošljavanje lica sa invaliditetom dužni su svoje poslovanje i organizaciju uskladiti sa ovim Zakonom u roku od osam mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. član 70. Parlament Federacije BiH donijet će osnivački akt iz člana 57. stav 2. ovog Zakona u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Vlada Federacije BiH privremeno će imenovati upravni odbor, direktora i nadzorni odbor Fonda u skladu sa propisima o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima. član 71. Propisi iz člana 13. stav 3., člana 19. stav 5. i člana 32. stav 6. ovog Zakona donijet će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. član 72. Fond je dužan donijeti i objaviti odluku o načinu ostvarivanja prava na novčani stimulans iz člana 48. ovog Zakona u roku od dva mjeseca od dana početka rada Fonda. član 73. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Krešić, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softić, s. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak Federacija BiH Službene novine FBiH 09/10 26.02.2010 zakon,porez,dohodak Petak, 26.2.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 9 – Strana 93 UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O PRESTANKU VA@ENJA ZAKONA O PRAVIMA RAZVOJA^ENIH BRANITELJA I ^LANOVA NJIHOVIH OBITELJI Progla{ava se Zakon o prestanku va`enja Zakona o pravima raz voja~enih branitelja i ~lanova njihovih obitelji koji je donio Par - la ment Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 24. ve - lja~e 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 25. velja~e 2010. godine. Broj 01-02-96/10 25. velja~e 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O PRESTANKU VA@ENJA ZAKONA O PRAVIMA RAZVOJA^ENIH BRANITELJA I ^LANOVA NJIHOVIH OBITELJI ^lanak 1. Zakon o pravima razvoja~enih branitelja i ~lanova njihovih obitelji ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 61/06, 27/08 i 32/08), prestaje va`iti 01.05.2010. godine. ^lanak 2. Nakon stupanja na snagu ovog zakona ne}e se uzimati u razmatranje novi zahtjevi. ^lanak 3. Korisnicima koji su ostvarili pravo na nov~anu naknadu za vrijeme neuposlenosti isplate }e se vr{iti zaklju~no sa 30.04.2010. godine. Pravno dejstvo rje{enja po kome je ostvarena naknada po Zakonu o pravima razvoja~enih branitelja i ~lanova njihovih obitelji prestaje va`iti 30.04.2010. godine. Neispla}ene naknade koje su obra~unate na temelju rje{enja koja su izdata do stupanja na snagu ovog zakona (zaostale a neispla}ene naknade), ostaju kao obveza tijela propisanih Zakonom iz ~lanka 1. ovoga zakona. ^lanak 4. Korisnicima koji su pravo na mirovinu ostvarili na temelju Zakona iz ~lanka 1. ovoga zakona vr{it }e se isplata mirovine sukladno rje{enjima kojima je to pravo priznato do dono{enja jedinstvenog zakona o povoljnijem umirovljenju sudionika domovinskog rata. ^lanak 5. Ovaj zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, v. r. Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, v. r. Na osnovu ~lana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[EWU ZAKONA O PRESTANKU VA@EWA ZAKONA O PRAVIMA DEMOBILISANIH BRANILACA I ^LANOVA WIHOVIH PORODICA Progla{ava se Zakon o prestanku va`ewa Zakona o pravima demobilisanih branilaca i ~lanova wihovih porodica koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 24. februara 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 25. februara 2010. godine. Broj 01-02-96/10 25. februara 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O PRESTANKU VA@EWA ZAKONA O PRAVIMA DEMOBILISANIH BRANILACA I ^LANOVA WIHOVIH PORODICA ^lan 1. Zakon o pravima demobilisanih branilaca i ~lanova wihovih porodica ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 61/06, 27/08 i 32/08), prestaje da va`i 01.05.2010. godine. ^lan 2. Nakon stupawa na snagu ovog zakona ne}e se uzimati u razmatrawe novi zahtjevi. ^lan 3. Korisnicima koji su ostvarili pravo na nov~anu naknadu za vrijeme nezaposlenosti isplate }e se vr{iti zakqu~no sa 30.04.2010. godine. Pravno dejstvo rje{ewa po kome je ostvarena naknada po Zakonu o pravima demobilisanih branilaca i ~lanova wihovih porodica prestaje da va`i 30.04.2010. godine. Neispla}ene naknade koje su obra~unate na osnovu rje{ewa koja su izdata do stupawa na snagu ovog zakona (zaostale a neispla}ene naknade), ostaju kao obaveza organa propisanih Zakonom iz ~lana 1. ovog zakona. ^lan 4. Korisnicima koji su pravo na penziju ostvarili na osnovu Zakona iz ~lana 1. ovog zakona vr{i}e se isplata penzije u skladu sa rje{ewima kojima je to pravo priznato do dono{ewa jedinstvenog zakona o povoqnijem penzionisawu u~esnika odbrambeno-oslobodila~kog rata. ^lan 5. Ovaj zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. 199 Na osnovu ~lana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 23. februara 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 25. februara 2010. godine. Broj 01-02-100/10 25. februara 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK ^lan 1. U Zakonu o porezu na dohodak ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 10/08), u ~lanu 5. ta~ka 4) iza zareza Broj 9 – Strana 94 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.2.2010. dodaje se tekst: "primanja odnosno donacije koje fizi~ka lica ostvaruju po osnovu darovanja pravnih i fizi~kih lica za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, lije~enja, nabavka lijekova i ortopedskih pomagala), koja nisu pla}ena osnovnim, dopunskim ili privatnim zdravstvenim osiguranjem,". U ta~ki 11) iza rije~i "utvr|enog", dodaju se rije~i: "Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak", a preostali dio teksta bri{e se. U ta~ki 12) rije~ "dr`avni", bri{e se a iza rije~i "organi", dodaje se rije~ "vlasti". ^lan 2. U ~lanu 6. ta~ka 7), iza rije~i "{kolovanju", dodaju se rije~i: "a najvi{e do iznosa od 75% prosje~ne neto pla}e po zaposlenom u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku nadle`nog organa za statistiku.". U ta~ki 9), iza rije~i "takmi~enjima", dodaju se rije~i: "do visine dvije prosje~ne neto pla}e po zaposlenom u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku nadle`nog organa za statistiku.". ^lan 3. U ~lanu 10. stav (2) ta~ka 1), iza rije~i "utvr|enih", dodaju se rije~i: "Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak", a preostali dio teksta bri{e se. U stavu (4) ta~ka 5) mijenja se i glasi: "5) poklon(i) koje poslodavci daju zaposleniku jedanput ili vi{e puta u toku poreznog perioda povodom dr`avnih i/ili vjerskih praznika ili jubileja firme, ~ija ukupna vrijednost nije vi{a od 30% prosje~ne mjese~ne neto pla}e ispla}ene u Federaciji prema posljednjem objavljenom podatku nadle`nog organa za statistiku. ^lan 4. U ~lanu 15. iza stava (1), dodaju se novi st. (2), (3) i (4)., koji glasi: "(2) Fizi~ka lica - obveznici poreza na dohodak koji obavljaju registrovanu samostalnu djelatnost, obrtni~ku ili djelatnost sli~nu obrtni~koj, bilo kao osnovno, dopunsko ili dodatno zanimanje, koja za obavljanje registrovane djelatnosti nabavljaju robu, odnosno materijal i sirovine, du`ni su na kraju poslovne godine sa stanjem na dan 31. decembra, izvr{iti popis zaliha robe, odnosno sirovina i materijala na zalihama odnosno u gotovim proizvodima, i to: – po nabavnoj vrijednosti sa ura~unatim porezom na dodatu vrijednost, ako nisu registrovani PDV obveznici; – po nabavnoj vrijednosti bez poreza na dodatu vrijednost, ako su registrovani PDV obveznici. (3) Stanje utvr|eno popisom ne prenosi se i ne iskazuje u Knjizi prihoda i rashoda kao po~etno stanje za narednu godinu. Nabavna vrijednost robe odnosno materijala i sirovina za obavljanje djelatnosti za koju je porezni obveznik registrovan smatra se poslovnim rashodom ako je ista iskazana u Knjizi prihoda i rashoda ovjerenoj u Poreznoj upravi na osnovu vjerodostojne dokumentacije o nabavci i pla}anju iste. (4) Porezni obveznici iz stava (2) u Knjizi prihoda i rashoda, kao poslovni rashod za jedan porezni pe riod mogu iskazati nabavnu vrijednost robe, odnosno sirovina i materijala koji su nabavili i platili u toku poreznog perioda." Dosada{nji st. (2) do (6) postaju st. (5) do (9). U dosada{njem stavu (2) koji postaje stav (5), ta~ka 7), mijenja se i glasi: "7) pla}ena posebna naknada za za{titu od prirodnih i drugih nesre}a, op}a vodna naknada, naknada za kori{}enje op}ekorisnih funkcija {ume i ~lanarina turisti~kih zajednica i druge naknade koje su u vezi sa djelatno{}u poreznog obveznika, do visine utvr|ene posebnim propisima,". ^lan 5. U ~lanu 24. stav (2) u ta~ki 1), na kraju teksta dodaju se rije~i: "kao i za biv{eg bra~nog druga kojem pla}a alimentaciju,". U stavu (5), u prvoj re~enici iza rije~i "izdr`avaju" dodaju se rije~i: "i djeca za koju roditelj pla}a alimentaciju", a u drugoj re~enici, iza rije~i "obveznikom" stavlja se ta~ka, a preostali dio teksta bri{e se. U stavu (7), u ~etvrtom redu, rije~i: "dobrovoljno zdravstveno te", bri{u se. ^lan 6. U ~lanu 35. stav (7), u zadnjoj re~enici rije~i: "prijema zahtjeva", zamjenjuju se rije~ima: "isteka roka za podno{enje porezne prijave." ^lan 7. U ~lanu 36. stav (1), rije~i: "kraja februara" zamjenjuju se rije~ima: "31. marta", a na kraju teksta dodaje se nova re~enica koja glasi: "Nosilac zajedni~ke djelatnosti, shodno ~lanu 17. stav (5) ovog zakona, du`an je po isteku poreznog perioda do kraja februara teku}e godine za proteklu godinu podnijeti Poreznoj upravi prijavu o utvr|enom dohotku od zajedni~ke djelatnosti." U stavu (2) rije~i: "porezne prijave" zamjenjuju se rije~ima: "poreznih prijava". ^lan 8. Iza ~lana 51. dodaju se novi ~l. 51a., 51b. i 51c., koji glase: "^lan 51a. Izuzetno od odredbi ~lana 15. st. (2) i (3) ovog zakona, kao poslovni rashod za 2009. godinu, porezni obveznici koji su za obavljanje rigistrovane djelatnosti nabavljali robu, odnosno sirovine i materijale u roku poreznog perioda, mogu iskazati i nabavnu vrijednost robe, odnosno sirovina i materijala koji su utvrdili popisom na dan 31. decembra 2008. godine i prenijeli kao po~etno stanje u Knjigu prihoda i rashoda za 2009. godinu, pod uslovom da za iste posjeduju urednu vjerodostojnu dokumentaciju o nabavci i da istu nisu iskazali kao poslovni rashod za 2008. godinu. ^lan 51b. Izuzetno od odredbe ~lana 35. stav (7) ovog zakona, povrat prepla}enog iznosa poreza na dohodak za 2009. godinu izvr{it }e se do 31. decembra 2010. godine. ^lan 51c. Izuzetno od odredbe ~lana 36. stav (1) ovog zakona, godi{nju poreznu prijavu za 2009. godinu porezni obveznik podnosi do 30. aprila 2010. godine." ^lan 9. Ovaj zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 23. velja~e 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 25. velja~e 2010. godine. Broj 01-02-100/10 25. velja~e 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r.
Zakon o geološkim istraživanjima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 09/10 26.02.2010 geološka istraživanja Petak, 26.2.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Strana 23izvo|enje geolo{kih istra`ivanja, izvo|enje geolo{kihistra`ivanja, izvje{taji o geolo{kim istra`ivanjima, izdavanjerje{enja o priznavanju rezervi mineralne sirovine, postupaknakon zavr{etka istra`ivanja, prikupljanje i izrada geolo{ke bazepodataka, finansiranje geolo{kih istra`ivanja od interesa zaFederaciju, ukidanje odobrenja za geolo{ka istra`ivanja,polaganje stru~nog ispita, osnivanje strukovne komore,nostrifikacija geolo{ke dokumentacije i me|unarodnisporazumi, inspekcijski nadzor nad provo|enjem Zakona ogeolo{kim istra`ivanjima Federacije Bosne i Hercegovine,upravni nadzor, kaznene odredbe i druga pitanja vezana uzgeolo{ka istra`ivanja.^lan 2.(Definicije)Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljede}a zna~enja:–"privredno dru{tvo - investitor" je privredno dru{tvokojem je u skladu sa ovim zakonom odobreno daulaganjem vlastitih sredstava osigura geolo{kaistra`ivanja na istra`nom ili eksploatacijskom prostoru;–"privredno dru{tvo ili javna ustanova" je stru~nainstituciju koja se bavi geolo{kim istra`ivanjima i koja je registrirana za obavljanje djelatnosti iz oblasti geolo{kih istra`ivanja u skladu sa ovim i drugim zakonom;–"inspektor" je geolo{ki inspektor koji nadzireprovo|enje ovog zakona;–"istra`ni prostor" je dio terena gdje se vr{eprojektovana geolo{ka istra`ivanja, koji je na topografskojosnovi definiran granicama koje prolaze kroz konturneta~ke sa ta~no odre|enim koordinatama i prostire se udubinu zemlje izme|u vertikalnih ravni polo`enih krozucrtane strane istra`nog prostora za koje je izdatoodobrenje za istra`ivanje u skladu sa ovim zakonom;–"eksploatacijsko polje" je polje ograni~eno prirodnimili vje{ta~kim granicama koje se prostire do odre|enedubine zemlje izme|u vertikalnih ravni polo`enih krozte granice gdje se radovi eksploatacije mogu izvoditi naosnovu izdate dozvole za eksploataciju;–"mineralne sirovine" su sve organske i neorganskemineralne sirovine koje se nalaze u ~vrstom, te~nom igasovitom stanju, u primarnom obliku (le`i{tu) ili unanosima, jalovi{tima, topioni~kim troskama iprirodnim rastvorima;–"geolo{ka dokumentacija" su programi i projektigeolo{kih istra`ivanja, izvje{taji i elaborati o izvr{enimgeolo{kim istra`ivanjima;–"odobrenje za izvo|enje geolo{kih istra`ivanja" jerje{enje kojim nadle`ni or gan uprave u skladu sa ovimzakonom odobrava privrednom dru{tvu - investitoru dana odre|enom istra`nom prostoru, pod uvjetimaodre|enim rje{enjem mo`e vr{iti izvo|enje geolo{kihistra`nih radova;–"rje{enje o potvr|ivanju koli~ine i kvalitetamineralnih sirovina" je rje{enje koje nadle`ni or ganuprave izdaje po zahtjevu privrednog dru{tva -investitora, u skladu sa ovim zakonom a na osnovurezultata provedenih geolo{kih istra`ivanja i utvr|enihkoli~ina i kvaliteta mineralne sirovine;–"odobrenje za obavljanje djelatnosti iz oblastigeolo{kih istra`ivanja" je rje{enje - licenca kojomnadle`ni or gan potvr|uje da privredno dru{tvo ili javnaustanova ispunjava zakonom propisane uvjete zaobavljanje djelatnosti iz oblasti geologije - izradegeolo{ke dokumentacije i kori{tenja laboratorije,postrojenja i opreme za geolo{ka ispitivanja;–"GDS" je geolo{ko-dokumentacijski sistem koji je dioop}eg geoinformacijskog sistema baziran nasavremenim geoinformacijskim tehnologijama.^lan 3.(Mineralne sirovine u smislu ovog zakona)Mineralnim sirovinama u smislu ovog zakona smatraju se:a)energetske mineralne sirovine - sve vrste fosilnih goriva,ugljovodonici u ~vrstom, te~nom i gasovitom stanju, svevrste bituminoznih i uljnih stijena, ostali gasovi koji senalaze u zemlji i radioaktivne mineralne sirovine;b)mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali injihova upotrebljiva jedinjenja;c)sve vrste soli i sve vrste podzemnih voda;d)nemetali~ne mineralne sirovine: abrazivi, azbesti, barit,bentonit, bijeli boksit, cementni laporci, dijatomit,dolomit, feldspat, fluorit, gips, grafit, kreda, kre~njak,silicijske sirovine, kerami~ke i vatrostalne gline,keramziti, {kriljci, liskuni, magneziti, opekarske gline,pirofiliti, sumpor, tuf, talk, tehni~ko-gra|evinski kamen,arhitektonsko-gra|evinski kamen, ukrasno i poludragokamenje, {ljunak i pijesak za gra|evinarstvo izvanvodenih tokova;e)sve sekundarne mineralne sirovine koje se pojavljuju kaoneiskori{teni ostatak dobijanja, oboga}ivanja i preradeprimarnih mineralnih sirovina if)sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog porijekla.II. GEOLO[KA ISTRA@IVANJA^lan 4.Geolo{ka istra`ivanja u smislu ovog zakona)(1)Pod geolo{kim istra`ivanjima, u smislu ovog zakona,podrazumijevaju se istra`ivanja i ispitivanja koja se vr{e sciljem: upoznavanja evolucije sastava i gra|e zemljine kore;izrade geolo{kih karata; prognoziranja, pronala`enja iutvr|ivanja le`i{ta mineralnih sirovina tj. koli~ina, kvalitet igeolo{ko-ekonomski efekti iskori{tenja ~vrstih te~nih igasnih mineralnih sirovina i geotermalne energije;utvr|ivanja geolo{kih i geomehani~kih osobina stijena i tla;utvr|ivanja geolo{kih uvjeta za prostorno planiranje iprojektovanje gra|evinskih i rudarskih objekata, za{titaterena od erozije, poplava i drugih prirodnih nepogoda igeolo{ka istra`ivanja i ispitivanja u cilju za{tite okoli{a naprostoru Federacije.(2)Geolo{ka istra`ivanja iz stava (1) ovog ~lana obuhvatajuizvo|enje sljede}ih specijalisti~kih istra`nih radova: op}ihgeolo{kih, paleontolo{kih, stratigrafskih, sedimentolo{kih,minerolo{ko-petrografskih, geohemijskih, geofizi~kih,metalo genetskih, ekonomsko-geolo{kih, strukturno- geolo -{kih, in`injersko-geolo{kih, hidrogeolo{kih, seizmolo{kih,geomorfolo{kih, geodinami~kih, geobotani~kih, fotogeolo -{kih, geostatisti~kih, hemijsko-tehnolo{kih i drugih istra`no-geolo{kih radova i ispitivanja.^lan 5.(Faze geolo{kih istra`ivanja)Osnovne faze geolo{kih istra`ivanja su:a)osnovna geolo{ka istra`ivanja;b)regionalna geolo{ka istra`ivanja;c)detaljna geolo{ka istra`ivanja id)eksploatacijska geolo{ka istra`ivanja.^lan 6.(Osnovna geolo{ka istra`ivanja)(1)Osnovna geolo{ka istra`ivanja vr{e se radi dobijanjaosnovnih geolo{kih podataka o razvoju, sastavu i gra|izemljine kore, zakonitosti nastajanja geolo{kih tvorevina injihovih osobina, izrade odgovaraju}ih geolo{kih karata,utvr|ivanja potencijalnosti podru~ja u pogledu utvr|ivanjarezervi mineralne sirovine, kao i utvr|ivanja geolo{kihuvjeta za regionalna geolo{ka istra`ivanja.(2)Osnovna geolo{ka istra`ivanja izvode se s ciljem upozna -vanja osnovnih geolo{kih, tektonskih, metalogenetskih,hidrogeolo{kih, geotermalnih, in`injersko-geolo{kih,geofizi~kih, seizmolo{kih, mehani~kih i drugih geolo{kihsvojstava stijena i tla na {irem prostoru i ni`em stepenupoznavanja geolo{ke gra|e podru~ja, u okviru kojih seizra|uju op}e geolo{ke karte, te vr{i izrada podloga zaprostorne i urbanisti~ke planove, za{tita okoli{a i izradastrategije razvoja Federacije i kantona. Broj 9 – Strana 24SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPetak, 26.2.2010.^lan 7.(Regionalna geolo{ka istra`ivanja)(1)Regionalna geolo{ka istra`ivanja slijede fazu fundamentalnih istra`ivanja, a izvode se sa ciljem provjere potencijalnemineralne sirovine do nivoa C1 kategorije sa bitnimpokazateljima za fazu detaljnih geolo{kih istra`ivanja i zaprou~avanje hidrogeolo{kih i in`injersko-geolo{kihkarakteristika na odre|enom {irem prostoru.(2)Podaci istra`ivanja iz stava (1) ovog ~lana i ~lana 6. ovogzakona ~ine podlogu za programiranje i projektovanjedetaljnih geolo{kih istra`ivanja.^lan 8.(Detaljna geolo{ka istra`ivanja)(1)Detaljna geolo{ka istra`ivanja mineralne sirovine vr{e se naprostoru gdje je osnovnim i regionalnim geolo{kimistra`ivanjima utvr|eno prisustvo ili mogu}nost postojanjapotencijalne mineralne sirovine. Na osnovu ovih istra`ivanjautvr|uje se polo`aj, koli~ina, kvalitet i mogu}nosteksploatacije istra`ene mineralne sirovine.(2)Detaljna geolo{ka istra`ivanja izvode se sa ciljemprou~avanja i ispitivanja detaljnih geolo{kih, tektonskih,metalogenetskih, hidrogeolo{kih, geotermalnih, in`injersko-geolo{kih, geofizi~kih, seizmolo{kih, mehani~kih i drugihgeolo{kih svojstava stijena i tla na u`em prostoru i vi{emstepenu poznavanja geolo{ke gra|e podru~ja.(3)Poseban vid detaljnih geolo{kih istra`ivanja je formiranjezbirki minerala, ruda, stijena i fosila u cilju nau~nog ilistru~nog usavr{avanja, obrazovanja, izlaganja ili ~uvanja uverifikovanim (mjerodavnim) institucijama kao {to sumuzeji, instituti i fakulteti.(4)Detaljna geolo{ka istra`ivanja tla i stijena obavezno se vr{eprije izrade tehni~ke dokumentacije za izgradnju:1)objekata bazne i hemijske industrije, crne i obojenemetalurgije, objekata za proizvodnju celuloze i papira;2)objekata za preradu ko`e i krzna, objekata u kojima seproizvode i skladi{te opasne materije i sli~nih objekata ipostrojenja koja mogu ugroziti `ivotnu sredinu;3)`eljezni~kih pruga i prate}ih objekata;4)postrojenja na te~ni i naftni gas;5)autoputeva, magistralnih i regionalnih puteva i prate}ihobjekata (potpornih konstrukcija, propusta i sl.);6)tunela;7)luka sa pripadaju}im lu~kim objektima (dokovima,valobranima, obaloutvrdnim zidovima, kranskimstazama i sl.);8)aerodroma i prate}ih objekata;9)hidroelektrana i termoelektrana i prate}ih objekata;10)visokih brana i akumulacija ispunjenih vodom, jalovinom ili pepelom;11)dalekovoda napona 110 kV i vi{e, trafostanica irasklopnih postrojenja napona 35 kV i vi{e;12)magistralnih gasovoda i naftovoda;13)me|uregionalnih i regionalnih objekata vodosnabdije-vanja;14)objekata za pre~i{}avanje otpadnih voda za gradskanaselja;15)me|uregionalnih i regionalnih kanalizacionih sistema;16)tranzitnih i glavnih telefonsko-telegrafskih centrala injima pripadaju}ih postrojenja i veza izme|u tih centrala;17)objekata od posebnog interesa za odbranu zemlje;18)objekata radiodifuznih stanica i radiorelejnih sistema;19)objekata u kojima se sakuplja ve}i broj lica (pozori{ne,bioskopske, sportske, izlo`bene i sli~ne dvorane),fakulteta, instituta, {kola, pred{kolskih ustanova, bolnica,stadiona, hotela, poslovnih i stambenih objekata povr{inevi{e od 1.000 m2 i objekata koji imaju ~etiri i vi{enadzemnih eta`a, autobuskih i `eljezni~kih stanica;20)vjerskih objekata;21)silosa i vodotornjeva svih vrsta;22)hala svih tipova (industrijske, privredne, sportske i dr.);23)drumskih, `eljezni~kih i pje{a~kih mostova;24)sanitarnih deponija otpadaka i postrojenja za tretman~vrstog i opasnog otpada;25)svih vrsta industrijskih objekata;26)stanica i postrojenja za uskladi{tenje i pretakanje gorivamotornih vozila;27)svih vrsta stambenih i poslovnih objekata povr{ine vi{e od 1.000 m2 i objekata koji imaju ~etiri i vi{e nadzemniheta`a, industrijskih i infrastrukturnih objekata u zonamaID@o i vi{e seizmi~nosti po MCS skali (Mercalli-Cancani-Siebergova skala), kao i za sve vrste trajnihobjekata na uvjetno stabilnim terenima prema op}eva`e}im in`enjersko-geolo{kim kriterijima;28)sistema za meliorizaciju;29)za prostorno i za urbanisti~ko planiranje, a za nivoe zakoje su potrebne podloge razmjere 1:10.000, 1:5.000,1:1.000 itd.^lan 9.(Eksploatacijska geolo{ka istra`ivanja)(1)Eksploatacijska geolo{ka istra`ivanja obuhvatajugeolo{ko-rudarske istra`ne radove za potrebe racionalneeksploatacije mineralne sirovine, za{titu i osiguranje radnesredine, zaposlenika, opreme i objekata u eksploatacijskomprostoru.(2)Istra`ni radovi iz stava (1) ovog ~lana izvode se sa ciljem:a)pra}enja sastava i provjere kvaliteta mineralne sirovineprojektovane za eksploataciju;b)doistra`ivanja novih koli~ina mineralne sirovine iprekategorizacije iz ni`ih u vi{u kategoriju u ciljuobnavljanja rezervi A+B kategorije u le`i{tu;c)pra}enja kontinuiteta rasprostiranja mineralne sirovine ugeolo{koj sredini, uz evidentiranje svih tektonskihstruktura;d)snimanja i prikupljanja podataka o hidrogeolo{kimuvjetima radi poduzimanja za{titnih mjera od prodorapodzemnih voda u jamske prostorije ili odvodnjavanjapovr{inskih kopova ie)permanentnog snimanja i pra}enja stanja geolo{kesredine sa napredovanjem rudarskih radova u jamskim ipovr{inskim rudarskim objektima u cilju za{tite radnesredine i nesmetanog odvijanja eksploatacije u le`i{tu.(3)Privredna dru{tva - investitor koji vr{i eksploatacijumineralne sirovine obavezan je izvoditi istra`ivanja iz st. (1)i (2) ovog ~lana i na osnovu navedenih istra`nih radovaizra|ivati geolo{ke planove i detaljne geolo{ke karteeksploatacijskog pol ja.^lan 10.(Geolo{ka istra`ivanja od interesa za Federaciju)(1)Geolo{ka istra`ivanja od interesa za Federaciju su:a)osnovna geolo{ka istra`ivanja;b)regionalna, detaljna i eksploatacijska geolo{ka istra`i -vanja tla, stijena i mineralnih sirovina koja su odlukomVlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) utvr|ena da su od interesa zaFederaciju;c)izrada geolo{kih karata;d)izrada geolo{ke dokumentacije utvr|ene odlukom VladeFederacije;e)izrada i vo|enje geolo{kog katastra;f)geolo{ka istra`ivanja radi za{tite `ivotne sredine ig)vo|enje i ~uvanje podataka zna~ajnih za geolo{kiinformacijski sistem.(2)Odluku o istra`ivanju iz stava (1) ovog zakona donosi Vlada Federacije na prijedlog Federalnog ministarstva energije,rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: Federalnoministarstvo). Petak, 26.2.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Strana 25(3)Postupak dodjele odobrenja za istra`ivanje iz stava (2) ovog~lana vr{i se u skladu sa Zakonom o javnim nabavkamaBosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", br. 49/04,19/05, 52/05, 92/05, 8/06, 24/06, 70/06 i 12/09). Na~in iuvjeti dodjele odobrenja za geolo{ka istra`ivanja iz stava (1)ovog ~lana propisat }e se pravilnikom koji donosi federalniministar energije, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu:federani ministar).^lan 11.(Djelatnosti koje koriste rezultate geolo{kih istra`ivanja)(1)Geolo{ka istra`ivanja ~ine obavezne podloge u sljede}imdjelatnostima:a)prostorno ure|enje - izrada prostorno-planske doku -menta cije i za{tita okoli{a;b)utvr|ivanje planskih osnova za upravljanje vodama(vodoprivredne osnove) za podzemne vode,c)upravljanje i razvoj poljoprivrednog zemlji{ta, zemlji{taza uzgoj {uma i za{tita tla od erozije i spre~avanjepoplava;d)utvr|ivanje uvjeta gradnje nadzemnih i podzemnihgra|evina (energetskih, vodoprivrednih, saobra}ajnih iinfrastrukturnih) na prostoru za gra|enje ie)urbanizacija i utvr|ivanje kori{tenja i za{tite prirodnihresursa i za{tite sredina vezanih uz zemljinu koru.(2)Kori{tenje geolo{kih podataka kao podloge za izraduprojekata, planova i druge dokumentacije za aktivnosti udjelatnostima iz stava (1) ovog ~lana vr{i se na osnovuprethodno pribavljenog stru~nog mi{ljenja Federalnogzavoda za geologiju (u daljnjem tekstu: Federalni zavod).^lan 12.(Izrada geolo{kih karata)Izrada geolo{kih karata razli~itih razmjera vr{i se u ciljuizrade osnovne nau~ne podloge za poznavanje geolo{kog sastava i strukture odre|enog terena, sukcesije stvaranja stijena i stepenanjihovog poreme}aja kroz evoluciju zemljine kore, tezakonomjernosti razmje{taja i koncentracije mineralne sirovine,izu~avanja i upravljanja podzemnim vodama s ciljem rje{avanjanau~nih i stru~nih problema iz podru~ja egzodinami~kih procesai mehani~kih svojstava stijena i drugih nau~nih podloga.^lan 13.(Podjela geolo{kih karata prema sadr`aju)Geolo{ke karte iz ~lana 12. ovog zakona prema sadr`ajudijele se na:a)op}e geolo{ke karte koje prikazuju op}e geolo{kepodatke: sastav, starost i strukturnu gra|u terena;b)specijalne ili namjenske geolo{ke karte koje uz op}egeolo{ke podatke prikazuju i elemente relevantne za nekugeolo{ku disciplinu, a to su: strukturne, paleogeografske,neotektonske, geofizi~ke, seizmolo{ke, hidrogeolo{ke,in`injersko-geolo{ke, geotermalne, metalogenetske,geohemijske, karte mineralnih sirovina, karte geolo{kihosnova za{tite okoli{a i druge karte i njihove oleate kojeprikazuju odre|ena geolo{ka svojstva.^lan 14.(Podjela geolo{kih karata prema razmjeru)(1)Geolo{ke karte iz ~lana 13. ovog zakona prema razmjerudijele se na:a)detaljne geolo{ke karte i geolo{ke planove - razmjerikrupniji od 1:10 000;b)osnovne geolo{ke karte - razmjeri od 1:100 000 do1:10000 ic)pregledne geolo{ke karte - razmjeri sitniji od 1:100 000.(2)Geolo{ke karte izra|uju se u odgovaraju}em razmjeru uzavisnosti od potreba i namjene kori{tenja sa finalnim prikazom u GIS (geografsko-informacijski sistem) informati~kojtehnologiji i izradom geolo{ko-informacijskog sistema koji sesastoji od grafi~kih podloga i geolo{kih baza podataka.(3)Uputstvo za izradu geolo{kih karata i prate}e dokumentacijedonosi federalni ministar.(4)U postupku utvr|ivanja prijedloga uputstva iz stava (3) ovog ~lana u~estvuju stru~ne asocijacije, institucije, javneustanove i privredna dru{tva registrirana za obavljanjeregistrovane djelatnosti.III. ISTRA@NI PROSTOR^lan 15.(Istra`ni prostor)(1)Istra`ni prostor definiran u programu ili projektu geolo{kihistra`ivanja ograni~en je koordinatama prelomnih ta~aka natopografskoj osnovi u razmjeru do 1:25.000 i mo`e bitiprostor za istra`ivanje:a)~vrstih mineralnih sirovina;b)tla i stijena;c)svih vrsta podzemnih voda;d)geotermalne energije;e)nafte, bituminoznih i uljnih stijena i gasova.(2)Odobrenje za istra`ivanje na odre|enom istra`nom prostorudodjeljuje se privrednom dru{tvu - investitoru u skladu saovim zakonom i kantonalnim zakonom o geolo{kimistra`ivanjima.(3)Geolo{ka istra`ivanja mineralne sirovine dopu{tena su samounutar odobrenog istra`nog prostora.^lan 16.(Prostor gdje nisu dozvoljena geolo{ka istra`ivanja mineralnesirovine)Geolo{ka istra`ivanja u cilju eksploatacije mineralnesirovine nisu dozvoljena na prostoru gdje se nalazevodoprivredni objekti i ure|aji za vodosnabdijevanje, objekti iprostori zna~ajani za odbranu, spomenici kulture, prirodnerijetkosti, groblja i prostori za{ti}eni u skladu sa drugimzakonima.IV. VO\ENJE KATASTRA^lan 17.(Katastar odobrenih istra`nih prostora, le`i{ta mineralnihsirovina i geolo{kih pojava)(1)Kantonalno ministarstvo vodi evidenciju i katastar odobrenih istra`nih prostora za odobrenja izdata na podru~ju kantona.(2)Federalno ministarstvo vodi evidenciju i katastar odobrenihistra`nih prostora za podru~je cijele Federacije.(3)Nadle`no kantonalno ministarstvo obavezno je po dono{enju rje{enja dostavljati Federalnom ministarstvu rje{enje oodobrenom istra`nom prostoru iz stava (2) ovog ~lana radiuvo|enja u katastar istra`nih prostora iz stava (1) ovog ~lana.(4)Evidenciju i katastar le`i{ta mineralnih sirovina i geolo{kihpojava za podru~je cijele Federacije vodi Zavod.(5)Na~in vo|enja evidencije i katastra odobrenih istra`nihprostora, le`i{ta mineralnih sirovina i katastra geolo{kihpojava na podru~ju Federacije propisuje se pravilnikom kojidonosi federalni ministar.(6)Na~in vo|enja evidencije i katastra odobrenih istra`nihprostora, le`i{ta mineralnih sirovina i katastra geolo{kihpojava na podru~ju kantona propisuje se pravilnikom kojidonosi kantonalni ministar.V. IZRADA I REVIZIJA GEOLO[KE DOKUMENTACIJE,ODOBRENJE ZA BAVLJENJE REGISTRIRANOMDJELATNO[]U IZ OBLASTI GEOLOGIJE^lan 18.(Tehni~ka dokumentacija za izvo|enje geolo{kih istra`ivanja)(1)Osnovna i regionalna geolo{ka istra`ivanja vr{e se naosnovu programa za istra`ivanje i ispitivanje ura|enog odprivrednog dru{tva ili javne ustanove koja ispunjava uvjetepropisane ~lanom 21. ovog zakona. Broj 9 – Strana 26SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPetak, 26.2.2010.(2)Detaljna i eksploatacijska geolo{ka istra`ivanja izvode se naosnovu projekta za istra`ivanje i ispitivanje ura|enog odprivrednog dru{tva ili javne ustanove koja ispunjava uvjetepropisane ~lanom 21. ovog zakona.(3)Sadr`aj i na~in izrade programa i projekta geolo{kihistra`ivanja propisuje se pravilnikom koji donosi federalniministar.^lan 19.(Dokumentacija za geolo{ka istra`ivanja potrebna za gra|enjestambenih i drugih objekata)(1)Detaljna geolo{ka istra`ivanja tla za gra|enje stambenih idrugih gra|evinskih objekata za ~iju su izgradnju propisanaobavezna geolo{ka istra`ivanja tla vr{e se na osnovu projekta istra`ivanja ~iji se rezultati prezentuju u elaboratu oizvedenim istra`nim radovima.(2)Za individualne i samostoje}e objekte i standardnageomehani~ka ispitivanja nije neophodna prethodna izradaprojekta istra`ivanja.(3)Istra`ivanja iz stava (1) ovog ~lana vr{e se na osnovuodobrenja nadle`nog kantonalnog ministarstva.^lan 20.(Stru~na lica koja se mogu baviti izradom i revizijom geolo{kedokumentacije i rukovo|enjem istra`nim geolo{kim radovima)(1)Izradom programa i projekata za osnovna i regionalnageolo{ka istra`ivanja, revizijom i rukovo|enjem timistra`nim radovima mogu se baviti diplomirani in`injerigeologije sa polo`enim stru~nim ispitom i radnim iskustvomu struci od najmanje pet godina.(2)Izradom projekata detaljnih geolo{kih istra`ivanja, elaboratao klasifikaciji, kategorizaciji i prora~unu rezervi mineralnesirovine, podzemnih voda, revizijom projektne i drugetehni~ke dokumentacije, te rukovo|enjem istra`nimradovima mogu se baviti diplomirani in`injeri geologije sapolo`enim stru~nim ispitom i radnim iskustvom u struci odnajmanje tri godine.(3)Izradom i revizijom projektne, tehni~ke i drugedokumentacije za eksploatacijska geolo{ka istra`ivanja irukovo|enjem istra`nim radovima mogu se bavitidiplomirani in`injeri geologije sa polo`enim stru~nimispitom i radnim iskustvom od tri godine.(4)Pri izradi projektne, tehni~ke i druge dokumentacije zageolo{ka istra`ivanja, poslove specijalisti~kih ispitivanjapredvi|ena projektnom dokumentacijom (minerolo{ka,geomehani~ka, geofizi~ka i dr.) mogu obavljati i stru~na licagra|evinske, rudarske, hemijske, tehnolo{ke i druge struke uskladu sa ovim zakonom.^lan 21.(Privredno dru{tvo ili javna ustanova koja se mo`e bavitiizvo|enjem geolo{kih istra`nih radova)(1)Izvo|enje istra`nih geolo{kih radova, izradu i revizijuprojektne, tehni~ke i druge dokumentacije za geolo{kaistra`ivanja mo`e vr{iti privredno dru{tvo ili javna ustanovaregistrirana za ovu djelatnost kod nadle`nog suda a koja imarje{enje Federalnog ministarstva o ispunjavanju uvjeta zabavljenje registriranom djelatno{}u iz oblasti geologije, uskladu sa ovim zakonom i Zakonom o privrednim dru{tvima("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02,6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08 i 7/09).(2)Privredno dru{tvo ili javna ustanova iz stava (1) ovog ~lanau radnom odnosu mora imati najmanje dva zaposlenikavisoke stru~ne spreme geolo{ke struke sa polo`enimstru~nim ispitom iz ~lana 54. ovog zakona i propisanimuvjetima za odnosnu fazu geolo{kih istra`ivanja iz ~lana 20.ovog zakona.(3)Privredno dru{tvo ili javna ustanova podnosi zahtjevFederalnom ministarstvu za izdavanje rje{enja za bavljenjeregistriranom djelatno{}u iz oblasti geolo{kih istra`ivanja.Uz zahtjev se dostavlja:a)rje{enje o registraciji privrednog dru{tva ili javneustavnove kod nadle`nog suda;b)spisak kadrova koji ispunjavaju uvjete u pogledu stru~nespreme i radnog iskustva iz ~lana 20. ovog zakona ipolo`enog stru~nog ispita iz ~lana 54. ovog zakona;c)spisak opreme za geolo{ka istra`ivanja;d)spisak geolo{ke opreme i instrumenata koji podlije`uatestiranju kao i dokazi o izvr{enom atestiranju;e)spisak laboratorija i dokaz o izvr{enoj akreditaciji iz ~lana23. ovog zakona i spisak radnog prostora potrebnog zaposlove navedene u zahtjevu;f)izvod iz op}ih akata privrednog dru{tva kojima sereguliraju poslovi vr{enja geolo{kih istra`ivanja.(4)Na osnovu zahtjeva privrednog dru{tva ili javne ustanovefederalni ministar donosi rje{enje o formiranju stru~nekomisije za pregled podnosioca zahtjeva u smisluispunjavanja uvjeta za obavljanje djelatnosti iz oblastigeolo{kih istra`ivanja. U stru~nu komisiju imenuju sestru~na lica geolo{ke struke, stru~no lice pravne struke izFederalnog ministarstva i jedan ~lan komisije geolo{kestruke iz kantonalnog ministarstva na ~ijem prostoru jesjedi{te privrednog dru{tva ili javne ustanove.(5)Komisiji pripada naknada za rad koju snosi podnosilaczahtjeva.(6)Rje{enje o ispunjenju uvjeta privrednog dru{tva ili javneustanove iz st. (1) i (2) ovog ~lana i iz ~lana 23. ovog zakona donosi federalni ministar, nakon izvr{enog pregleda odstru~ne komisije.(7)Privredno dru{tvo ili javna ustanova iz stava (6) ovog ~lanakoja nema zaposlenike specijalizirane za odre|enu vrstugeolo{kih istra`ivanja mora osigurati stru~na lica sklapanjem ugovora sa fizi~kim i pravnim licima ovla{tenim za tu vrstugeolo{kih istra`ivanja.^lan 22.(Revizija geolo{ke dokumentacije)(1)Programi i projekti geolo{kih istra`ivanjima obaveznopodlije`u reviziji u pogledu kvaliteta, opravdanosti izvo|enja istra`nih radova, mjera i normativa za{tite na radu priizvo|enju geolo{kih istra`ivanja, uticaja i za{tite okoline,uticaja projektovanih istra`nih radova na sigurnostpodzemnih i povr{inskih objekata i ljudi, kao i u pogleduprimjene savremenih metoda i dostignu}a geolo{ke nauke iusagla{enosti sa tehni~kim propisima, normativima istandardima.(2)Reviziju programa, projekata, izvje{taja i elaborata ogeolo{kim istra`ivanjima mo`e vr{iti samo privredno dru{tvo ili javna ustanova registrirana za izradu geolo{kedokumentacije u skladu sa ~lanom 21. ovog zakona a kojanije u~estvovala u izradi programa, projekta i izvje{taja ogeolo{kim istra`ivanjima.(3)Privredno dru{tvo ili javna institucija koja vr{i revizijuprograma, projekta i elaborata, kao i stru~no lice koje jevr{ilo reviziju preuzima odgovornost u pogledu izvr{enerevizije.(4)Sadr`aj i na~in izrade programa i projekta za istra`ivanja iizvje{taja i elaborata o izvr{enim geolo{kim istra`ivanjima,te uvjeti i postupak vr{enja revizije propisuju se pravilnikomkoji donosi federalni ministar.(5)Izvje{taji i elaborati o izvr{enim geolo{kim istra`ivanjimapodlije`u obaveznoj reviziji u cilju pregleda kvaliteta ipouzdanosti podataka i rezultata istra`ivanja. Revizijuizvje{taja i elaborata vr{i privredno dru{tvo ili javnaustanova registrirana za izradu geolo{ke dokumentacije uskladu sa ovim zakonom.(6)Reviziju izvje{taja i elaborata o izvr{enim geolo{kimistra`ivanjima iz ~lana 10. ovog zakona vr{i stru~na komisija koju imenuje federalni ministar, odnosno kantonalniministar. U stru~nu komisiju imenuju se stru~na licageolo{ke struke koja ispunjavaju uvjete propisane ~lanom Petak, 26.2.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Strana 2720. st. (1), (2) i (3) ovog zakona. Za reviziju dijela izvje{tajai elaborata koji se odnose na specijalisti~ka ispitivanjapredvi|ena u ~lanu 20. stav (4) ovog zakona u stru~nukomisiju imenuju se stru~na lica odgovaraju}e struke. Za~lanove stru~ne komisije imenuju se i stru~na lica geolo{kestruke iz Federalnog ministarstva, odnosno kantonalnogministarstva.(7)Stru~noj komisiji pripada naknada za rad. Imenovanje, rad inaknada za rad stru~ne komisije iz ~lana 21.; ~lana 22. stav(6); ~lana 42. i ~lana 55. ovog zakona propisuje sepravilnikom koji donosi federalni ministar, odnosnokantonalni ministar u okviru nadle`nosti iz ~lana 26. ovogzakona.^lan 23.(Akreditacija laboratorije za ispitivanja, uvo|enje u proces radapostrojenja, laboratorija i opreme za obavljanje djelatnosti izoblasti geolo{kih istra`ivanja)(1)Prije uvo|enja u proces rada geomehani~ke i drugelaboratorije za ispitivanja iz oblasti geolo{kih istra`ivanja,privredno dru{tvo ili javna ustanova du`na je izvr{itiakreditaciju kod nadle`nog instituta za akreditiranje.(2)Privredno dru{tvo ili javna ustanova du`na je prije uvo|enjau proces rada, odnosno nakon rekonstrukcije postrojenja,laboratorija i opreme za geolo{ka istra`ivanja pribaviti odFederalnog ministarstva odobrenje o ispunjavanju uvjeta zaupotrebu postrojenja, laboratorija i opreme za obavljanjedjelatnosti iz oblasti geolo{kih istra`ivanja, u skladu sa~lanom 21. ovog zakona i Zakonom o privrednim dru{tvima.^lan 24.(Nostrifikacija geolo{ke dokumentacije)(1)Utvr|ivanje uskla|enosti geolo{ke dokumentacije izra|eneprema inozemnim propisima sa ovim zakonom, posebnimzakonima, propisima i normativima donesenim na osnovuzakona i pravila struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija)mora se obaviti za sve faze geolo{kih istra`ivanja.(2)Nostrifikaciju geolo{ke dokumentacije vr{i privrednodru{tvo ili javna ustanova sa podru~ja Federacije registrirana za izradu projektne dokumentacije u skladu sa ovim zakonom. Privredno dru{tvo ili javna ustanova vr{i revizijuprograma projekata i elaborata u skladu sa ~lanom 22. ovogzakona.(3)Privredno dru{tvo ili javna ustanova iz prethodnog stavadu`na je izvr{iti prijevod projektne dokumentacije nabosanski, hrvatski ili srpski jezik.(4)Ovjerom dokumentacije iz stava (1) ovog ~lana privrednodru{tvo ili javna ustanova odgovara za izvr{enunostrifikaciju, odnosno uskla|ivanje projektnedokumentacije sa ovim zakonom, kantonalnim zakonima,propisima i normativima donesenim na osnovu zakona ipravila struke.VI. POSTUPAK ODOBRAVANJA GEOLO[KIHISTRA@IVANJA^lan 25.(Uvjeti za izvo|enje geolo{kih istra`ivanja)(1)Privredno dru{tvo - investitor mo`e osigurati izvo|enjegeolo{kih istra`ivanja samo na osnovu pribavljenogodobrenja za izvo|enje geolo{kih istra`ivanja od nadle`nogorgana iz ~lana 26. ovog zakona.(2)Izradu geolo{ke dokumentacije i izvo|enje istra`nihgeolo{kih radova mo`e vr{iti samo privredno dru{tvo ilijavna ustanova koja ispunjava uvjete iz ~l. 21. i 23. ovogzakona.^lan 26.(Nadle`nosti za izdavanje odobrenja za izvo|enje geolo{kihistra`ivanja)(1)Geolo{ka istra`ivanja vr{e se na osnovu odobrenjanadle`nog organa uprave.(2)Odobrenje za izvo|enje osnovnih geolo{kih istra`ivanjaizdaje Federalno ministarstvo.(3)Odobrenje za izvo|enje regionalnih i detaljnih geolo{kihistra`ivanja za mineralne sirovine iz ~lana 3. ta~. a), b) i c)ovog zakona izdaje Federalno ministarstvo.(4)Odobrenje za izvo|enje regionalnih i detaljnih geolo{kihistra`ivanja za mineralne sirovine iz ~lana 3. ta~. d), e) i f)ovog zakona izdaje nadle`no kantonalno ministarstvo.(5)Postupak dodjele odobrenja za istra`ivanje iz st..(2), (3), (4) i (5) ovog ~lana koje se vr{i na osnovu odluke VladeFederacije iz ~lana 10. stav (2) ovog zakona propisat }e seposebnim pravilnikom koji donosi federalni ministar.^lan 27.(Zahtjev za izvo|enje regionalnih i detaljnih geolo{kihistra`ivanja)(1)Zahtjev za odobrenje izvo|enja geolo{kih istra`ivanjapodnosi privredno dru{tvo - investitor nadle`nomFederalnom ministarstvu, odnosno kantonalnom ministarstvu u skladu sa ~lanom 26. ovog zakona.(2)Zahtjev za izvo|enje regionalnih i detaljnih geolo{kihistra`ivanja sadr`i:a)naziv podnosioca zahtjeva;b)predmet istra`ivanja (vrsta mineralne sirovine);c)vrstu i obim istra`nih radova;d)prostor za istra`ivanje (opis veli~ine prostora, povr{ina,oblik, morfologija i dr.) ie)vrijeme po~etka i zavr{etka istra`ivanja.(3)Uz zahtjev iz stava (1) ovog ~lana prila`e se:a)topografska osnova (list, sekcija 9. u cjelini formata,razmjeri do 1:25.000, za detaljna geolo{ka istra`ivanja ilirazmjeri do 1:100.000 za regionalna geolo{kaistra`ivanja, sa nacrtanim granicama istra`nog prostora,odre|enog koordinatama prelomnih ta~aka);b)urbanisti~ka saglasnost za istra`ivanje definiranaprogramom ili projektom istra`ivanja, izdata odnadle`nog ministarstva za prostorno ure|enje;c)program regionalnih istra`ivanja ili projekt detaljnihgeolo{kih istra`ivanja odre|ene mineralne sirovine,podzemnih voda i detaljnih geolo{kih istra`ivanja u druge namjene;d)izvje{taj o izvr{enoj reviziji programa, odnosno projektistra`ivanja;e)dokaz o registraciji privrednog dru{tva - investitora sa{iframa djelatnosti koje se odnose na eksploatacijumineralne sirovine za koju se zahtjev podnosi;f)dokaze o upisu u registar dru{tava i odobrenje nadle`nogorgana za bavljenje registrovanom djelatno{}u zaprivredno dru{tvo ili javnu ustanovu koja je izradila irevidirala projekt geolo{kih istra`ivanja;g)saglasnost za obavljanje istra`nih radova od vlasnikazemlji{ta na kojem }e se vr{iti istra`ivanje.^lan 28.(Vo|enje postupka za izdavanje odobrenja za geolo{kaistra`ivanja)(1)Nadle`ni or gan uprave du`an je u postupku izdavanjaodobrenja za geolo{ka istra`ivanja utvrditi da li je pro gramili projekt geolo{kih istra`ivanja izra|en u skladu sapravilnikom o sadr`aju programa i projekta geolo{kihistra`ivanja i u skladu sa ovim zakonom.(2)U postupku izdavanja odobrenja za istra`ivanje mineralnesirovine nadle`no Federalno ministarstvo, odnosno kanto -nalno ministarstvo zakazuje usmenu raspravu pozivom nausmenu raspravu u kojem se navodi mogu}nost uvida stran -kama u postupku u podnesenu projektnu dokumentaciju.(3)Pod strankama u postupku iz stava (2) ovog ~lana smatra sepravno lice na ~iji zahtjev se vodi postupak izdavanja odo -brenja, privredno dru{tvo - investitor koji vr{i istra`ivanje ili Broj 9 – Strana 28SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPetak, 26.2.2010.eksploataciju, a ~ije istra`no ili eksploatacijsko poljeneposredno grani~i sa istra`nim poljem za koje se vodipostupak odobrenja, jedinica lokalne samouprave i op}inakojoj teritorijalno pripada istra`ni prostor.(4)Poziv na usmenu raspravu dostavlja se strankama u postupku i na oglasnu tablu op}ine kojoj teritorijalno pripada istra`niprostor, najmanje osam dana od roka odr`avanja usmenerasprave koji je naveden u pozivu.(5)Nadle`no kantonalno, odnosno Federalno ministarstvo iz~alana 26. ovog zakona du`no je u roku od 15 dana od danapodno{enja zahtjeva podnosioca pisano pozvati na ispravkupodneska ako ne ispunjava propisane uvjete za izdavanjeodobrenja za geolo{ka istra`ivanja, odnosno obavijestiti ga o potrebi dopune zahtjeva sa tra`enim dokumentima.(6)Podnosilac zahtjeva du`an je upotpuniti zahtjev uostavljenom roku, a najkasnije u roku od 15 dana od danaprijema pisane obavijesti.(7)Odobrenje za geolo{ka istra`ivanja je upravni akt koji izdajenadle`ni or gan u skladu sa ~lanom 26. ovog zakona, akoutvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom.^lan 29.(Odbijanje zahtjeva za regionalna i detaljna geolo{kaistra`ivanja)(1)Zahtjev za odobrenje za geolo{ka istra`ivanja odbit }e serje{enjem:a)ako privredno dru{tvo - investitor u roku od 15 dana odzatra`ene dopune iz ~lana 28. stav (5) ovog zakona neupotpuni zahtjev;b)ako privredno dru{tvo - investitor nije registriran kodnadle`nog suda i ne ispunjava propisane uvjete zaizdavanje odobrenja za geolo{ka istra`ivanja;c)ako se u postupku izdavanja odobrenja utvrdi da bi seistra`nim radovima ugrozila sigurnost i zdravlje ljudi iimovine ili ako bi se istra`nim radovima ometaloobavljanje drugih djelatnosti;d)ako je drugom privrednom dru{tvu - investitoru ve} izdato odobrenje na istom istra`nom prostoru za istu vrstumineralne sirovine;e)ako se izvr{enom revizijom programa ili projekta zaklju~ida nije opravdano vr{iti istra`ivanje.(2)U postupku izdavanja odobrenja za geolo{ka istra`ivanjaprimjenjuju se propisi o upravnom postupku, ukolikoodredbama ovog zakona nije druga~ije utvr|eno.VII. ODOBRENJE ZA GEOLO[KA ISTRA@IVANJA^lan 30.(Odobrenje za geolo{ka istra`ivanja)(1)Odobrenjem za geolo{ka istra`ivanja odre|uje se:a)predmet istra`ivanja;b)naziv privrednog dru{tva - investitora kome je odobrenoistra`ivanje mineralne sirovine;c)naziv istra`nog prostora definiran koordinatamaprelomnih ta~aka gdje }e se izvr{iti projektovani obim ivrsta istra`nih radova;d)veli~ina istra`nog prostora;e)najmanji obim i vrsta istra`nih radova koji se morajuizvr{iti;f)najve}a koli~ina mineralne sirovine koja se mo`e izvaditiu cilju ispitivanja kvaliteta i hemijsko-tehnolo{kihosobina;g)uvjeti i ograni~enja kojih se mora pridr`avati privrednodru{tvo kojem je odobreno istra`ivanje pri izvo|enjuistra`nih radova;h)rok do kojeg se mora po~eti sa istra`ivanjem;i)rok za podno{enje izvje{taja o provedenom istra`ivanju;j)obaveza dovo|enja zemlji{ta u prvobitno stanje nakonistra`ivanja.(2)Vremenski pe riod izvo|enja odobrenih geolo{kihistra`ivanja odre|uje se u skladu sa dinamikom predvi|enom programom ili projektom geolo{kih istra`ivanja.(3)Va`enje odobrenja za geolo{ka istra`ivanja mo`e se, nazahtjev privrednog dru{tva - investitora, produ`iti za jo{jedan pe riod nazna~en u odobrenju, ako se nisu promijeniliuvjeti u skladu sa kojima je izdato odobrenje za istra`ivanje i ukoliko je izvedeno vi{e od 50% projektovanih istra`nihradova.^lan 31.(Odobrenje za geolo{ka istra`ivanja za pro{irenjeeksploatacijskog pol ja)(1)Za izvo|enje geolo{kih istra`ivanja za mineralnu sirovinu na ve} odobrenom istra`nom prostoru u cilju pro{irenjaeksploatacijskog pol ja i prevo|enja rezervi iz jedne u drugukategoriju, privredno dru{tvo - investitor koji je korisnikistra`nog prostora podnosi zahtjev u skladu sa ~lanom 27.ovog zakona nadle`nom ministarstvu koje je izdaloodobrenje za istra`ivanje.(2)Nadle`no ministarstvo vodi postupak i izdaje rje{enje saograni~enim prostorom za istra`ivanje u skladu sa ~l. 28., 29.i 30. ovog zakona u cilju osiguranja novoistra`enih rezerviodgovaraju}e kategorije i klase za teku}u proizvodnju.^lan 32.(Odobrenje za istra`ivanje razli~itih mineralnih sirovina)Na isti istra`ni prostor mo`e se izdati vi{e odobrenja zaistra`ivanje, ako se odnose na razli~ite vrste istra`ivanja ilirazli~ite mineralne sirovine i ako se istra`ni radovi mogunesmetano odvijati.VIII. IZVO\ENJE GEOLO[KIH ISTRA@IVANJA^lan 33.(Prijava po~etka izvo|enja istra`nih radova)Privredno dru{tvo ili javna ustanova koja vr{i geolo{kaistra`ivanja ili investitor tih radova du`ni su prijaviti po~etakistra`nih radova nadle`nom ministarstvu koje je izdaloodobrenje za istra`ivanje najkasnije 15 dana prije po~etkaistra`ivanja.^lan 34.(Izvo|enje istra`nih radova i izrada elaborata o klasifikaciji,kategorizaciji i prora~unu rezervi mineralne sirovine)(1)Privredno dru{tvo - investitor du`no je osigurati izvo|enjeistra`nih radova i izradu elaborata o klasifikaciji,kategorizaciji i prora~unu rezervi mineralne sirovine uskladu sa programom odnosno projektom istra`ivanja.(2)Sadr`aj i na~in izrade elaborata o klasifikaciji, kategorizacijii prora~unu rezervi mineralne sirovine propisuju sepravilnikom koji donosi federalni ministar.^lan 35.(Primjena propisa pri izvo|enju geolo{kih istra`ivanja)Privredno dru{tvo ili javna ustanova koja vr{i geolo{kaistra`ivanja mineralne sirovine du`na je izvoditi radove premaodobrenom programu, odnosno projektu geolo{kih istra`ivanja,ovom zakonu, tehni~kim propisima, normativima i standardimakoji va`e za izvo|enje tih radova, provoditi propisane mjereza{tite na radu, blagovremeno poduzimati mjere za za{titugra|ana i imovine, poduzimati propisane mjere za{tite okoli{a iistra`ne radove izvoditi prema urbanisti~kim, vodoprivrednim,gra|evinskim i okoli{nim uvjetima.^lan 36.(Evidencije u toku izvo|enja geolo{kih istra`ivanja)(1)Pri izvo|enju istra`nih radova mo`e se vaditi mineralnasirovina u koli~inama koje zahtijevaju istra`ni radovi itehnolo{ka ispitivanja a odre|ena je u odobrenju za geolo{ka istra`ivanja iz ~lana 30. ovog zakona.(2)Privredno dru{tvo - investitor u toku izvo|enja istra`ivanjadu`an je voditi evidenciju o izva|enim koli~inama Petak, 26.2.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Strana 29mineralnih sirovina, o mjestu deponovanja i prodaji ilikori{tenju u druge namjene.(3)Privredno dru{tvo ili javna ustanova du`na je utvrditi i voditi evidenciju o utvr|enim osnovnim obilje`jima drugihmineralnih sirovina otkrivenih tokom istra`ivanja naodobrenom istra`nom prostoru, kao i o posebnimkarakteristikama istra`nog prostora (klizi{ta, vode, gasovi,kora raspadanja i sadr`aj korisnih mineralnih sirovina).(4)Privredno dru{tvo ili javna ustanova du`na je, ukoliko priizvo|enju istra`nih radova nai|e na karakteristi~ne fosile,minerale, rude i stijene o tome obavijestiti institucijunadle`nu za njihovo prikupljanje i ~uvanje.(5)Va|enje mineralnih sirovina u toku istra`ivanja mora seizvoditi prema odgovaraju}im propisima koji se primjenjujuu oblasti rudarstva.^lan 37.(Geolo{ka istra`ivanja u odobrenom eksploatacijskom polju)(1)Privredno dru{tvo - investitor koji se bavi eksploatacijommineralne sirovine du`an je putem geolo{ke slu`be, u okviru svog eksploatacijskog pol ja pratiti eksploataciju i na osnovuprojekata istra`ivanja izvoditi detaljna i eksploatacijskageolo{ka istra`ivanja u cilju sveobuhvatnog izu~avanjageolo{kih svojstava le`i{ta, prekategorizaciju rezervi ipra}enje kvaliteta mineralne sirovine.(2)Privredno dru{tvo - investitor du`an je na osnovu planageolo{kih istra`ivanja izraditi projekt geolo{kih istra`ivanja i elaborat o rezervama i kvalitetu mineralne sirovine u okvirueksploatacijskog pol ja.(3)Obaveza privrednog dru{tva - investitora koji vr{ieksploataciju mineralne sirovine je da osniva i vodi knjiguevidencije rezervi mineralne sirovine i svake godine do 15.marta teku}e godine za prethodnu godinu nadle`nomministarstvu dostavlja izvje{taj o stanju i kvalitetu mineralnesirovine.(4)Privredno dru{tvo - investitor koji se bavi eksploatacijommineralne sirovine, ukoliko nema svoju geolo{ku slu`budu`an je poslove geolo{ke djelatnosti povjeriti privrednomdru{tvu ili javnoj ustanovi koja ispunjava uvjete zaobavljanje tih poslova za pe riod dok traje eksploatacija.(5)Za istra`ivanje odobrene mineralne sirovine u okvirueksploatacijskog pol ja nije potrebno odobrenje nadle`nogministarstva za istra`ivanje. Eksploatacijska geolo{kaistra`ivanja u odobrenom eksploatacijskom polju privrednadru{tva izvode u skladu sa godi{njim planom istra`ivanja ina osnovu revidovanog projekta istra`ivanja koji odobravarukovodilac privrednog dru{tva.^lan 38.(Geolo{ka istra`ivanja neodobrene mineralne sirovine uodobrenom eksploatacijskom polju)Za istra`ivanje novootkrivene mineralne sirovine u odobre -nom eksploatacijskom polju, ~ija eksploatacija nije odobrena,privredno dru{tvo - investitor koji vr{i eksploataciju du`an jepribaviti odobrenje od Federalnog ministarstva, odnosnokantonalnog ministarstva u skladu sa ~lanom 26. ovog zakona.^lan 39.(Ustupanje rezultata izvedenih geolo{kih istra`ivanja le`i{tamineralne sirovine)Privredno dru{tvo - investitor koji je ulaganjem vlastitihsredstava obavio istra`ivanje jednog ili vi{e le`i{ta mineralnesirovine mo`e rezultate istra`ivanja, uz naknadu utvr|enuugovorom, ustupiti drugom privrednom dru{tvu - investitoru, uzprethodno pribavljeno odobrenje nadle`nog Federalnogministarstva, odnosno kantonalnog ministarstva.IX. IZVJE[TAJI O GEOLO[KIM ISTRA@IVANJIMA^lan 40.(Elaborat i izvje{taj o provedenim geolo{kim istra`ivanjima)(1)Privredno dru{tvo - investitor du`an je nadle`nomministarstvu koje je izdalo odobrenje u toku istra`ivanja urokovima utvr|enim u odobrenju za istra`ivanje podnositiperiodi~ne izvje{taje o izvr{enim istra`nim radovima,rezultatima istra`ivanja mineralne sirovine i drugimpodacima o kojima vodi evidenciju prema ~lanu 36. ovogzakona i o planiranim istra`ivanjima u druge namjene.(2)Privredno dru{tvo - investitor du`an je nadle`nomministarstvu podnositi godi{nji izvje{taj o rezultatimaistra`ivanja do 15. marta teku}e za proteklu godinu.(3)Nakon zavr{etka ili trajnog obustavljanja istra`ivanja privrednodru{tvo - investitor du`an je nadle`nom ministarstvu podnijetielaborat sa dokumentacijom o obimu izvedenih istra`nihradova, eventualnim odstupanjima od projekta istra`ivanja,rezultatima istra`ivanja i tehnolo{kim ispitivanjima za period ukojem su izvo|eni istra`ni radovi koji sadr`i i podatke iz stava(1) ovog ~lana i ~lana 36. ovog zakona.(4)Elaborat o zavr{enim istra`ivanjima tla i stijena za gradnjuobjekata sadr`i posebno podatke o in`injersko-geolo{kim ihidrogeolo{kim karakteristikama, te podatke ogeomehani~kim i geotehni~kim svojstvima tla i stijena.X. IZDAVANJA RJE[ENJA O PRIZNAVANJU REZERVIMINERALNE SIROVINE^lan 41.(Izrada elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji i prora~unurezervi mineralne sirovine)(1)Po zavr{etku detaljnih geolo{kih istra`ivanja privrednodru{tvo - investitor du`an je izraditi elaborat o klasifikaciji,kategorizaciji i prora~unu rezervi mineralne sirovine sageolo{ko-ekonomskom ocjenom i domenom primjenemineralne sirovine.(2)Nadle`no federalno ministarstvo, odnosno kantonalnoministarstvo ~ija je nadle`nost propisana ~lanom 26. ovogzakona donosi i rje{enje - upravni akt o potvr|enimkoli~inama i kvalitetu mineralne sirovine.(3)Rezerve mineralne sirovine razvrstavaju se u klase ikategorije u skladu sa pravilnikom o klasifikaciji,kategorizaciji i prora~unu rezervi ~vrstih mineralnih sirovinai podzemnih voda koji donosi federalni ministar.^lan 42.(Vo|enje postupka za izdavanja rje{enja kojim se potvr|ujekoli~ina i kvalitet mineralne sirovine)(1)Privredno dru{tvo - investitor du`an je 15 dana nakon izradeelaborata podnijeti zahtjev za reviziju elaborata nadle`nomFederalnom ministarstvu, odnosno kantonalnom ministarstvu koje je izdalo odobrenje za istra`ivanje mineralne sirovine.(2)Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i prora~unu rezervimineralne sirovine (u daljnjem tekstu: elaborat) podlije`eobaveznoj reviziji od stru~ne komisije koju prema zahtjevuimenuje Federalno ministarstvo, odnosno kantonalnoministarstvo.(3)Prema zahtjevu za reviziju elaborata privrednog dru{tva -investitora, nadle`no Federalno ministarstvo, odnosnokantonalno ministarstvo donosi rje{enje o imenovanjustru~ne komisije za reviziju elaborata. U stru~nu komisijuimenuju se stru~na lica geolo{ke struke koja ispunjavajuuvjete propisane ~lanom 20. st. (1), (2) i (3) ovog zakona. Za ~lanove stru~ne komisije imenuju se i stru~na lica geolo{kestruke iz Federalnog ministarstva, odnosno kantonalnogministarstva. Stru~noj komisiji pripada naknada za rad.Imenovanje, rad i naknada za rad stru~ne komisije iz ovog~lana propisuje se pravilnikom koji donosi nadle`ni ministar. Broj 9 – Strana 30SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPetak, 26.2.2010.(4)Tro{kove rada stru~ne komisije za reviziju elaborata snosiprivredno dru{tvo - investitor koji je podnio zahtjev zareviziju elaborata.(5)Nadle`ni or gan uprave organizira reviziju na koju pozivastru~nu komisiju, podnosioca zahtjeva i privredno dru{tvo ili javnu ustanovu koja je nosilac izrade elaborata. U tokurevizije nadle`ni or gan sastavlja zapisnik.(6)Nakon {to stru~na komisija prihvati elaborat nadle`noFederalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvoizdaje rje{enje o potvr|ivanju koli~ine i kvaliteta mineralnesirovine na odre|enom istra`nom prostoru.(7)Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvodostavlja primjerak elaborata o klasifikaciji, kategorizaciji iprora~unu rezervi Federalnom zavodu za potrebe Fondastru~ne dokumentacije.(8)Kantonalno ministarstvo dostavlja jedan primjerak rje{enja o potvr|enim koli~inama i kvalitetu mineralne sirovineFederalnom ministarstvu radi evidentiranja i prikupljanjapodataka o rezervama mineralne sirovine i o bilansu rezervi.^lan 43.(Rje{enje o potvr|ivanju koli~ina i kvaliteta mineralne sirovine)Rje{enjem o potvr|ivanju koli~ine i kvaliteta mineralnihsirovina odre|uje se:a)naziv privrednog dru{tva - investitora kome je odobrenoistra`ivanje mineralne sirovine;b)naziv istra`nog prostora i vrsta mineralne sirovine;c)potvr|ena koli~ina bilansnih rezervi mineralne sirovine;d)potvr|ena koli~ina vanbilansnih rezervi (nije obavezna);e)potvr|en kvalitet mineralne sirovine:–hemijski sastav mineralne sirovine,–fizi~ko-mehani~ke osobine mineralne sirovine;f)mogu}nost primjene;g)koordinate istra`nog prostora.^lan 44.(Nadomirivanje eksploatisanih koli~ina mineralne sirovine)(1)Privredno dru{tvo - investitor koji vr{i eksploatacijumineralne sirovine du`an je eksploatisane koli~ine mineralne sirovine nadomiriti novoistra`enim rezervama odgovaraju}ekategorije i klase za teku}u proizvodnju.(2)Privredno dru{tvo - investitor iz stava (1) ovog ~lana du`anje izraditi i dostaviti na reviziju Federalnom ministarstvu,odnosno kantonalnom ministarstvu elaborat o klasifikaciji,kategorizaciji i prora~unu rezervi mineralne sirovine uistra`nom, odnosno eksploatacijskom polju svake petegodine za le`i{ta ~ije rezerve osiguravaju teku}u proizvodnju na pe riod od deset godina, a svake sedme godine za le`i{ta~ije rezerve osiguravaju proizvodnju za period du`i od desetgodina.XI. POSTUPAK NAKON ZAVR[ETKA ISTRA@IVANJA^lan 45.(Za{tita istra`nog prostora nakon zavr{etka istra`ivanja)Nakon zavr{etka ili trajnog obustavljanja istra`nih radovaprivredno dru{tvo - investitor du`an je na istra`nom prostoruprovesti sve mjere za{tite kojima se isklju~uje mogu}nostnastupanja opasnosti za ljude i imovinu, a zemlji{te o{te}enoistra`ivanjem du`an je osposobiti za kori{tenje u skladu saodobrenjem iz ~lana 30. ovog zakona.^lan 46.(Obaveze po zavr{etku ili trajnoj obustavi geolo{kihistra`ivanja)(1)Nakon zavr{etka ili trajnog obustavljanja istra`nih radovaprivredno dru{tvo - investitor du`an je obavijestiti nadle`noministarstvo koje je izdalo odobrenje za istra`ivanje oprovedenim mjerama sigurnosti i saniranja istra`nogprostora.(2)Nadle`no ministarstvo iz stava (1) ovog ~lana du`no jeprovjeriti da li su provedene mjere dovoljne i da li se njimaisklju~uje mogu}nost nastupanja opasnosti za ljude iimovinu.(3)Ako nadle`no ministarstvo iz stava (1) ovog ~lana utvrdi dasu provedene mjere osiguranja dovoljne, obavijestit }e otome privredno dru{tvo kojem je odobreno istra`ivanje.(4)Ako nadle`no ministarstvo koje je donijelo odobrenje zaistra`ivanje utvrdi da provedene mjere osiguranja nisudovoljne, nalo`it }e privrednom dru{tvu - investitoru da uodre|enom roku otkloni utvr|ene nedostatke, odnosnoprovede i druge mjere osiguranja.(5)Ako privredno dru{tvo - investitor ne postupi prema naloguiz stava (4) ovog ~lana, or gan koji je izdao nalog provest }epotrebne mjere osiguranja o tro{ku privrednog dru{tva kojem je odobreno istra`ivanje.XII. PRIKUPLJANJE I IZRADA GEOLO[KE BAZEPODATAKA^lan 47.(Dostava podataka Federalnom zavodu)Privredna dru{tva - investitori koji vr{e istra`ivanje,finansiraju i organiziraju geolo{ka istra`ivanja, posebno gra|e-vinska, rudarska, vodoprivredna, {umarska i poljoprivredna,du`na su Federalnom zavodu dostavljati podatke o vrsti i obimuistra`iva~kih radova i visini ulaganja finansijskih sredstava u teradove u skladu sa ~lanom 40. ovog zakona s ciljem izrade bazepodataka o geolo{kim istra`ivanjima.^lan 48.(Geolo{ki dokumentacijski sistem (GDS))(1)Geolo{ki dokumentacijski sistem (GDS) dio je op}eggeoinformacijskog sistema baziran na savremenimgeoinformacijskim tehnologijama koji vodi Federalni zavod.(2)Na~in prikupljanja, evidentiranja, obrade, kori{tenja irazmjene podataka zna~ajnih za bazu podataka i formiranjefonda stru~ne dokumentacije o geolo{kim istra`ivanjima iorganizacija geoinformacijskog sistema propisat }e sepravilnikom koji donosi federalni ministar.(3)Osnova za izradu pravilnika iz stava (2) ovog ~lana jeprojekt geolo{ke baze podataka i geolo{ko-dokumentacijskog sistema.(4)Projektni zadatak projekta geolo{ke baze podataka igeolo{ko-dokumentacijskog sistema utvr|uje Federalnoministarstvo na prijedlog Federalnog zavoda.^lan 49.(Fond stru~ne dokumentacije)U fondu stru~ne dokumentacije Federalnog zavoda deponuju se programi i projekti na osnovu kojih su izdata odobrenja zageolo{ka istra`ivanja, elaborati o rezervama mineralnih sirovinaverifikovanih u Federalnom ministarstvu, odnosno kantonalnimministarstvima i elaborati o ostalim geolo{kim istra`ivanjima.XIII. FINANSIRANJE GEOLO[KIH ISTRA@IVANJA ODINTERESA ZA FEDERACIJU^lan 50.(Izrada planova i programa za geolo{ka istra`ivanja od interesaza Federaciju)(1)Izradu planova i programa geolo{kih istra`ivanja iz ~lana 10.ovog zakona vr{i Federalni zavod.(2)Predlaganje programa i planova iz stava (1) ovog ~lana vr{iFederalno ministarstvo.^lan 51.(Sredstva i kriteriji za finansiranje geolo{kih istra`ivanja odinteresa za Federaciju)(1)Sredstva za finansiranje geolo{kih istra`ivanja od interesa zaFederaciju iz ~lana 10. ovog zakona osiguravaju se ubud`etu Federacije Bosne i Hercegovine
Zakon o zdravstvenoj zaštiti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 46/10 08.02.2010 SN FBiH 75/13 zdravstvena zaštita,zdravstvo,zaštita PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 892 Temeljem ~lanka IV.B.7 a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZA[TITI Progla{ava se Zakon o zdravstvenoj za{titi koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~koga doma od 25. svibnja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 22. lipnja 2010. godine. Broj 01-02-430/10 30. srpnja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZA[TITI I. TEMELJNE ODREDBE ^lanak 1. Ovim se zakonom ure|uju na~ela, mjere, na~in organiziranja i provo|enja zdravstvene za{tite, nositelji dru{tvene brige za zdravlje stanovni{tva, prava i obveze osoba u kori{tenju zdravstvene za{tite, te sadr`aj, na~in obavljanja i nadzor nad obavljanjem zdravstvene za{tite na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). ^lanak 2. Zdravstvena za{tita, u smislu ovoga zakona, obuhvata sustav dru{tvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za o~uvanje i unapre|enje zdravlja, sprje~avanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno lije~enje, te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju, kao i primjenu zdravstvenih tehnologija. Zdravstvenu za{titu iz stavka 1. ovoga ~lanka, u okviru zdravstvenih ustanova i privatnih praksi, pru`aju zdravstveni djelatnici i zdravstveni suradnici, primjenom suvremenih medicinskih postupaka i tehnologija, te pra}enjem dostignu}a u razvitku medicinske znanosti. ^lanak 3. Svaka osoba ima pravo na zdravstvenu za{titu i na mogu}nost ostvarivanja najvi{e mogu}e razine zdravlja, sukladno odredbama ovoga zakona i Zakona o zdravstvenom osiguranju, kao i propisa donijetih na temelju ovih zakona. Svaka osoba obvezna je brinuti se o svom zdravlju. Nitko ne smije ugroziti zdravlje drugih ljudi. Svaka je osoba obvezna u hitnim slu~ajevima pru`iti prvu pomo} ozlije|enoj ili bolesnoj osobi, sukladno svom znanju i mogu}nostima, te joj omogu}iti pristup do najbli`e zdravstvene ustanove. ^lanak 4. U osiguravanju i provo|enju zdravstvene za{tite u Federaciji sudjeluju zdravstvene ustanove, privatne prakse, zavodi zdravstvenoga osiguranja, Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: AKAZ), komore iz oblasti zdravstva, poslodavci, obrazovne i druge ustanove, humanitarne, vjerske, sportske i druge organizacije, udruge, obitelj i gra|ani. Jedinice lokalne samouprave, sukladno utvr|enim pravima i obvezama, osiguravaju uvjete za ostvarivanje zdravstvene za{tite na svome podru~ju. ^lanak 5. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije BiH), na prijedlog federalnoga ministra zdravstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar), a uz prethodno pribavljeno mi{ljenje kantonalnih ministara zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalni ministar), na temelju analize zdravstvenog stanja stanovni{tva, te uva`avaju}i raspolo`iva financijska sredstva, kao i kadrovske i druge mogu}nosti, donosi strate{ki plan razvitka zdravstva u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: plan). Plan sadr`i ciljeve i zada}e zdravstvene za{tite, prioritete, specifi~ne potrebe i mogu}nosti ostvarivanja zdravstvene za{tite na pojedinim podru~jima, nositelje zadataka i rokove za ostvarivanje plana zdravstvene za{tite, temelje razvitka zdravstvene djelatnosti po razinama, uklju~uju}i edukaciju i usavr{avanje zdravstvenih kadrova, temelje razvitka sustava zdravstvene za{tite, izvore financiranja zdravstvene za{tite i razvitak sustava zdravstvenoga osiguranja, kao i druge podatke bitne za razvitak sustava zdravstvene za{tite. Plan se realizira kroz operativne planove koje donosi federal - ni ministar, uz prethodno pribavljeno mi{ljenje kantonalnih ministara. Godina XVII – Broj 46 Ponedjeljak, 2. 8. 2010. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 Broj 46 – Stranica 2 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. ^lanak 6. Na prijedlog Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federalni zavod za javno zdravstvo), federalni ministar donosi srednjoro~ni Plan ljudskih resursa za zdravstveni sustav Federacije, uz prethodno pribavljeno mi{ljenje kantonalnih ministara. ^lanak 7. Ovaj zakon i na temelju njega donijeti propisi podrazumije - vaju jednak i jednakopravan odnos oba spola, bez obzira na gramati~ki rod u kojem su u ovome zakonu navedene osobe koje mogu biti oba spola. II. DRU[TVENA BRIGA ZA ZDRAVLJE STANOVNI[TVA ^lanak 8. Dru{tvena briga za zdravlje stanovni{tva ostvaruje se na razini Federacije, kantona, op}ine, odnosno poslodavca i pojedinca. U okviru dru{tvene brige za zdravlje iz stavka 1. ovoga ~lanka osigurava se zdravstvena za{tita koja obuhvata: 1) o~uvanje i unapre|enje zdravlja, otkrivanje i suzbijanje ~imbenika rizika za nastanak oboljenja, stjecanje znanja i navika o zdravom na~inu `ivota; 2) promociju zdravih stilova `ivota; 3) sprje~avanje, suzbijanje i rano otkrivanje bolesti; 4) pravodobnu dijagnostiku i pravodobno lije~enje, rehabilitaciju oboljelih i ozlije|enih; 5) informacije koje su stanovni{tvu ili pojedincu potrebne za odgovorno postupanje i za ostvarivanje prava na zdravlje. Dru{tvena briga za zdravlje na razini Federacije ^lanak 9. Dru{tvenu brigu za zdravlje na razini Federacije ~ine mjere kojima se stvaraju uvjeti za provo|enje zdravstvene za{tite radi o~uvanja i unapre|enja zdravlja stanovni{tva, kao i mjere kojima se uskla|uje djelovanje i razvitak sustava zdravstvene za{tite Federacije. ^lanak 10. Mjere zdravstvene za{tite, u smislu ~lanka 9. ovoga zakona, obuhvataju: 1) uspostavljanje prioriteta, planiranje, dono{enje posebnih programa za provo|enje zdravstvene za{tite; 2) dono{enje zakona i podzakonskih akata iz mjerodavnosti Federacije; 3) ure|enje i vo|enje zdravstvene politike i provo|enje reforme kroz strate{ke planove razvitka; 4) stvaranje uvjeta za pristupa~nost i ujedna~enost kori{tenja tercijarne zdravstvene za{tite koja je zajedni~ka za sve kantone; 5) vo|enje zdravstvene politike koja podsti~e i razvija zdrave `ivotne navike kod stanovni{tva; 6) osiguranje uvjeta za zdravstveno prosvje}ivanje stanovni{tva; 7) osiguranje uvjeta za razvitak integriranog zdravstvenog informacijskog sustava u Federaciji; 8) osiguravanje uvjeta za stru~no usavr{avanje zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika, 9) razvoj znanstvenoistra`iva~ke djelatnosti u oblasti zdravstva, 10) uspostavu sustava pobolj{anja kvalitete i sigurnosti zdravstvene za{tite; 11) suradnju s humanitarnim i stru~nim organizacijama, savezima, komorama i udrugama na poslovima razvitka zdravstvene za{tite na teritoriju Federacije; 12) uspostavu federalnih koordinatora za javnozdravstvene oblasti u okviru suradnje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (u daljnjem tekstu: SZO). Federacija ostvaruje dru{tvenu brigu za zdravlje svojih stanovnika i provo|enjem mjera na podru~ju za{tite zdravlja od {tetnih ~imbenika okoli{a, mjerama koje stanovni{tvu osiguravaju zdravstveno ispravne namirnice i vodu za pi}e, vodu za rekreaciju i ostale vode, predmete op}e uporabe, za{titu od buke, kvalitetu zraka, kao i mjerama za ne{kodljivo zbrinjavanje otpadnih tvari, mjerama za{tite zdravlja od {tetnog djelovanja opasnih kemikalija, te za za{titu od izvora joniziraju}ih zra~enja. Mjere iz stavka 2. ovoga ~lanka provode se sukladno programu mjera za{tite zdravlja od {tetnih ~imbenika okoli{a koji, na prijedlog Federalnoga zavoda za javno zdravstvo, donosi federalni ministar, uz mi{ljenje federalnoga ministra mjerodavnoga za za{titu okoli{a. Federalne koordinatore iz stavka 1. to~ka 12. ovoga ~lanka imenuje federalni ministar. Uvjeti koje moraju ispunjavati osobe koje se kandidiraju za federalne koordinatore iz razli~itih oblasti zdravstva iz stavka 4. ovoga ~lanka, kao i na~in njihova rada bli`e se ure|uju pravilnikom federalnoga ministra. ^lanak 11. Federacija iz federalnoga prora~una osigurava sredstva za: 1) programiranje, uskla|ivanje, provo|enje i pra}enje izvr{e nja zdravstvenoga prosvje}ivanja i odgoja stanovni{tva, te unapre|enje zdravlja; 2) epidemiolo{ko pra}enje, sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje podlije`u obvezatnom prijavljivanju i kroni~nih masovnih bolesti, uklju~uju}i alkoholizam, pu{enje, ovisnost o drogi i druge ovisnosti; 3) prevenciju i mjere na suzbijanju i lije~enju karantenskih bolesti; 4) osiguravanje higijensko-epidemiolo{kog minimuma u svim uvjetima `ivljenja, osiguravanje i organiziranje obvezatne imunizacije protiv dje~jih zaraznih bolesti sukladno godi{njem programu obvezatnih imunizacija stanovni{tva u Federaciji; 5) prevenciju malignih oboljenja i HIV/AIDS-a; 6) provo|enje mjera zdravstvene ekologije od interesa za Federaciju sukladno programu ekolo{kih mjera iz ~lanka 10. stavak 3. ovoga zakona; 7) preventivnu zdravstvenu za{titu rizi~nih skupina i ostalih stanovnika, sukladno prihva}enim programima preventivne zdravstvene za{tite; 8) pra}enje i analizu zdravstvenoga stanja stanovni{tva na teritoriju Federacije, kao i provo|enje predlo`enih i usvojenih mjera; 9) jedinstveni zdravstveno-informacijski sustav koji osigu ra - va jedinstveno provo|enje i izvr{avanje statisti~kih istra `i - vanja u oblasti zdravstva koja su od interesa za Federaciju; definiciju arhitekture jedinstvenog zdravstveno-informa - cij skoga sustava, nomenklature, protokola za razmjenu podataka, definicije podataka, za{titu podataka; definiranje standarda (terminolo{ki, komunikacijski, standardi za sigurnost) sukladno va`e}im europskim CEN/TC 251 i svjetskim ISO/TC 215 standardima; definiranje jedinstvenih {ifrarnika, kao i dodjeljivanje jedinstvenog identifikacijskoga broja u zdravstvu kojim bi se omogu}ila lak{a razmjena podataka izme|u institucija u sektoru zdravstva Federacije; 10) financiranje vertikalnih programa zdravstvene za{tite od interesa za Federaciju i zdravstvenih usluga iz prioritetnih najslo`enijih oblika zdravstvene za{tite odre|enih specijalisti~kih djelatnosti, u dijelu koji se odnosi na obveze Federacije, sukladno propisima o zdravstvenome osiguranju (u daljnjem tekstu: federalni fond solidarnosti); 11) sprje~avanje i otklanjanje zdravstvenih posljedica prouzro ~enih prirodnim nepogodama i drugim nesre}ama koje obuhvataju cijeli teritorij Federacije; 12) druge poslove i zada}e iz svoje mjerodavnosti odre|ene ovim zakonom i propisima o zdravstvenome osiguranju. Federacija osigurava sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko odr`avanje zdravstvenih ustanova od zna~aja za Federaciju, te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, sukladno mogu}nostima Prora~una Federacije. Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko ulaganje i investicijsko odr`avanje, te informatiza - Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 3 ciju zdravstvene djelatnosti iz stavka 2. ovoga ~lanka koja }e biti temelj za planiranje potpora iz Prora~una Federacije, jednom godi{nje, donosi Vlada Federacije BiH, na usugla{en prijedlog federalnoga ministra i federalnoga ministra financija. ^lanak 12. Dru{tvena briga za zdravlje, pod jednakim uvjetima, na teritoriju Federacije ostvaruje se osiguranjem zdravstvene za{tite stanovni{tvu Federacije, kao i grupacijama stanovni{tva koje su izlo`ene pove}anom riziku obolijevanja, zdravstvenom za{titom osoba u svezi sa sprje~avanjem, suzbijanjem, ranim otkrivanjem i lije~enjem bolesti od ve}eg socijalno-medicinskog zna~aja, kao i zdravstvenom za{titom socijalno ugro`enog stanovni{tva. Zdravstvena za{tita iz stavka 1. ovoga ~lanka obuhvata: 1) hitnu medicinsku pomo}; 2) slu`bu prikupljanja krvi; 3) lije~enje osoba koje boluju od HIV infekcije, tuberkuloze ili drugih zaraznih bolesti koje su utvr|ene propisom o za{titi stanovni{tva od zaraznih bolesti, malignih bolesti, hemofilije, inzulo ovisnog dijabetesa, osoba u terminalnoj fazi hroni~ne bubre`ne insuficijencije, cisti~ne fibroze, sustavne autoimune bolesti, reumatske groznice, progre - sivnih neuromi{i}nih oboljenja, paraplegije, kvadriple - gije, cerebralne paralize, epilepsije i multiple skleroze, bolesti ovisnosti, oboljele odnosno ozlije|ene osobe u svezi s pru`anjem hitne medicinske pomo}i, kao i zdravstvenu za{titu u svezi s darovanjem i primanjem organa i tkiva; 4) lije~enje akutnih, kroni~nih bolesti u slu~ajevima i stanjima koja ugro`avaju `ivot; 5) usluge vertikalnih programa zdravstvene za{tite od interesa za Federaciju i zdravstvene usluge iz oblasti prioritetnih najslo`enijh oblika zdravstvene za{tite iz odre|enih specijalisti~kih djelatnosti, na teret sredstava federalnoga fonda solidarnosti sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju; 6) provo|enje obvezatnih imunizacija protiv dje~jih zaraz - nih bolesti sukladno usvojenom programu imuniza cija stanovni{tva protiv zaraznih bolesti; 7) preventivnu zdravstvenu za{titu rizi~nih skupina i ostalih stanovnika sukladno prihva}enim programima preventiv - ne zdravstvene za{tite od interesa za Federaciju odnosno kanton; 8) zdravstvenu za{titu djece od ro|enja, kao i djece za vrijeme redovitog {kolovanja u osnovnim i srednjim {kolama, odnosno studiranja na visokim {kolama, te sveu~ili{tima koji su dr`avljani Bosne i Hercegovine, s prebivali{tem na teritoriju Federacije, ali najdulje do navr{ene 26. godine `ivota, koji su zdravstveno osigurani kao ~lanovi obitelji osiguranika ili su izvorni zdravstveni osiguranici sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju; 9) zdravstvenu za{titu `ena u svezi s planiranjem obitelji, kao i tijekom trudno}e, poro|aja i materinstva nakon poro|aja, bez obzira na status zdravstvenoga osiguranja `ene, sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju; 10) zdravstvenu za{titu osoba starijih od 65 godina, ukoliko nisu zdravstveno osigurane po nekoj drugoj osnovi, sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju; 11) zdravstvenu za{titu osoba s invaliditetom; 12) zdravstvenu za{titu du{evnih bolesnika koji zbog prirode i stanja bolesti mogu ugroziti svoj `ivot i `ivot drugih osoba ili o{tetiti materijalna dobra; 13) zdravstvenu za{titu povratnika, raseljenih osoba i izbjeglica, kao i `rtava nasilja u zajednici koji nisu zdravstveno osigurani po nekoj drugoj osnovi, sukladno propisima koji ure|uju status povratnika, raseljenih osoba i izbjeglica, kao i `rtava nasilja u zajednici; 14) zdravstvenu za{titu materijalno neosiguranih osoba koje primaju materijalno osiguranje po propisima o socijalnoj skrbi i skrbi branitelja, kao i ~lanova njihovih obitelji koji nisu zdravstveno osigurani po nekoj drugoj osnovi, sukladno propisima o zdravstvenome osiguranju; 15) zdravstvenu za{titu vjerskih slu`benika u vjerskim zajednicama; 16) zdravstvenu za{titu osoba romske nacionalnosti koje zbog tradicionalnog na~ina `ivota nemaju stalno prebivali{te, odnosno boravi{te u Federaciji. Sredstva potrebna za financiranje zdravstvene za{tite iz stavka 2. ovoga ~lanka ostvaruju se iz: prihoda prikupljenih po osnovi doprinosa za zdravstveno osiguranje, sredstava prora~una kantona sukladno mogu}nostima kantonalnog prora~una u kalendarskoj godini, iz sudjelovanja korisnika zdravstvene za{tite u pokri}u dijela ili ukupnih tro{kova zdravstvene za{tite, kao i iz drugih izvora, na na~in i pod uvjetima odre|enim zakonom. Iznimno od stavka 3. ovoga ~lanka, financiranje zdravstvene za{tite predvi|ene to~. 5, 6, 7. i 16. stavka 2. ovoga ~lanka, u dijelu koji se odnosi na obveze Federacije, financira se iz federal - noga prora~una sukladno propisima o zdravstvenome osigura - nju, kao i propisima o za{titi prava pripadnika nacionalnih manjina. Financiranje zdravstvene za{tite iz to~ke 15. stavak 2. ovoga ~lanka vr{i se sukladno posebnom zakonu o slobodi vjere i pravnom polo`aju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini. Opseg, sadr`aj i na~in ostvarivanja zdravstvene za{tite iz stavka 1. ovoga ~lanka utvr|uje Vlada Federacije BiH odlukom, na prijedlog federalnoga ministra. Vlada Federacije BiH du`na je obavijestiti Parlament Federacije Bosne i Herecegovine (u daljnjem tekstu: Parlament Federacije BiH), u roku od 15 dana od dana dono{enja odluke iz stavka 6. ovoga ~lanka. Dru{tvena briga za zdravlje na razini kantona i op}ine ^lanak 13. Dru{tvena briga za zdravlje na razini kantona obuhvata mjere za osiguranje i provo|enje zdravstvene za{tite od interesa za gra|ane na podru~ju kantona, i to: 1) dono{enje zakona i podzakonskih akata iz mjerodavnosti kantona; 2) ure|enje i vo|enje zdravstvene politike i provo|enje reforme iz oblasti zdravstva od interesa za podru~je kantona; 3) pra}enje zdravstvenoga stanja stanovni{tva i rada zdravstvenih ustanova na podru~ju kantona, kao i staranje o provo|enju utvr|enih prioriteta u zdravstvenoj za{titi; 4) dono{enje strate{koga plana zdravstvene za{tite za podru~je kantona; 5) stvaranje uvjeta za pristupa~nost i ujedna~enost kori{tenja primarne i sekundarne zdravstvene za{tite na podru~ju kantona; 6) uspostava sustava pobolj{anja kvalitete i sigurnosti zdravstvene za{tite; 7) osiguravanje palijativne njege za neizlje~ivo bolesne odnosno umiru}e u suradnji sa ustanovama iz oblasti socijalne skrbi, karitativnim i drugim udrugama i pojedincima; 8) planiranje i ostvarivanje kantonalnog programa za o~uvanje i za{titu zdravlja od zaga|enog `ivotnog okoli{a {to je prouzro~eno {tetnim i opasnim tvarima u zraku, vodi i zemlji{tu, odlaganjem otpadnih tvari, opasnih kemikalija, izvorima joniziraju}ih i nejoniziraju}ih zra~enja, bukom i vibracijama na svome teritoriju, kao i vr{enjem sustavnih ispitivanja `ivotnih namirnica, predmeta op}e uporabe, mineralnih voda za pi}e, vode za pi}e i drugih voda koje slu`e za proizvodnju i preradu `ivotnih namirnica i sanitarno-higijenske i rekreativne potrebe, radi utvr|ivanja njihove zdravstvene i higijenske ispravnosti i propisane kvalitete od interesa za kanton, sukladno programu mjera koje donosi vlada kantona, na prijedlog kantonalnoga ministra i kantonalnoga ministra mjerodavnoga za za{titu okoli{a; Broj 46 – Stranica 4 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. 9) provo|enje epidemiolo{ke, zdravstveno-statisti~ke, socijalno-medicinske i zdravstveno-ekolo{ke djelatnosti, te unapre|enje zdravlja i prevenciju bolesti na podru~ju kantona; 10) provo|enje mjera za{tite stanovni{tva od zaraznih bolesti iz svoje mjerodavnosti sukladno propisima o za{titi stanovni{tva od zaraznih bolesti; 11) sprje~avanje pojave ovisnosti i lije~enje s ciljem suzbijanja te`ih posljedica po zdravlje ovisnika; 12) ostvarivanje prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja sukladno propisima o zdravstvenome osiguranju, te pra}enje provo|enja, za{tita i unapre|enje tih prava; 13) organizacija i rad mrtvozorni~ke slu`be; 14) suradnja s humanitarnim i stru~nim organizacijama, savezima, komorama i udrugama na poslovima razvitka zdravstvene za{tite na svome podru~ju. Kanton osigurava sredstva za vr{enje osniva~kih prava nad zdravstvenim ustanovama ~iji je osniva~, a koji obuhvata investicijsko ulaganje i investicijsko i teku}e odr`avanje zdravstvenih ustanova - prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava, te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, sukladno planu i programu mjera zdravstvene za{tite za podru~je kantona koji utvr|uje vlada kantona, na prijedlog kantonalnoga ministra. Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko ulaganje i investicijsko i teku}e odr`avanje te informatizaciju zdravstvene djelatnosti iz stavka 2. ovoga ~lanka, koja }e biti temelj za planiranje potpora iz kantonalnoga prora~una, jednom godi{nje donosi vlada kantona, uz usugla{en prijedlog kantonalnoga ministra i kantonalnoga ministra financija. Kanton osigurava sredstva za ostvarivanje dru{tvene brige za zdravlje iz stavka 1. ovoga ~lanka u prora~unu kantona sukladno zakonu. Kanton mo`e donijeti posebne programe zdravstvene za{tite za pojedine kategorije stanovni{tva, odnosno vrste bolesti koje su specifi~ne za kanton, a za koje nije donijet poseban pro gram zdravstvene za{tite na federalnoj razini, sukladno svojim mogu}nostima, te utvrditi cijene tih pojedina~nih usluga, odnosno programa. ^lanak 14. Dru{tvena briga za zdravlje na razini op}ine obuhvata ocjenjivanje rada zdravstvenih ustanova i kvalitete zdravstvenih usluga, kao i osiguranje financijskih sredstava za unapre|enje njihova rada i kvalitete zdravstvenih usluga sukladno potrebama stanovni{tva i mogu}nostima jedinice lokalne samouprave, sukladno posebnom Zakonu o na~elima lokalne samouprave u Federaciji. Dru{tvena briga iz stavka 1. ovoga ~lanka ostvaruje se kroz osnivanje zdravstvenoga vije}a na razini op}ine koje planira i evaluira provo|enje zdravstvene za{tite na podru~ju jedinice lokalne samouprave, daje mi{ljenje na planove i programe zdravstvene za{tite za podru~je lokalne samouprave, predla`e mjere za pobolj{anje dostupnosti i kvalitete zdravstvene za{tite, prati povrede prava pacijenata i poduzima mjere za unapre|enje tih prava na svome podru~ju, te obavlja i druge poslove i zada}e sukladno propisima o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata. Broj ~lanova zdravstvenoga vije}a odre|uje se statutom op}ine. U radu vije}a iz stavka 2. ovoga ~lanka sudjeluju, u pravilu, predstavnici jedinice lokalne samouprave, pacijenata, mladih, komora iz oblasti zdravstva, stru~nih udruga, udruga za za{titu prava pacijenata, sindikata, zdravstvenih ustanova odnosno privatnih praksi, crvenoga kri`a s podru~ja jedinice lokalne samouprave. Dru{tvena briga za zdravlje na razini poslodavca ^lanak 15. Mjere specifi~ne zdravstvene za{tite koje mora osigurati poslodavac s ciljem stvaranja uvjeta za za{titu zdravlja uposlenika na radnome mjestu i poticanja zdravstveno odgovornog pona{anja usmjerene su na provo|enje: 1) mjera za sprje~avanje i otkrivanje profesionalnih bolesti, sprje~avanje ozljeda na radu i pru`anje odgovaraju}e prve pomo}i; 2) mjera za za{titu zdravlja uposlenika koji su na radnome mjestu izlo`eni posebnim opasnostima za zdravlje; 3) mjera zdravstvene za{tite propisanih posebnim propisi - ma. Radi provo|enja mjera iz stavka 1. ovoga ~lanka, poslodavac organizira i osigurava iz svojih sredstava zdravstvenu za{titu uposlenika koja obuhvata najmanje: 1) lije~ni~ke preglede radi utvr|ivanja sposobnosti za rad po nalogu poslodavca; 2) provo|enje mjera za sprje~avanje i rano otkrivanje profesionalnih bolesti, bolesti u svezi s radom i sprje~avanje ozljeda na radu; 3) preventivne preglede uposlenika (prethodne, periodi~ne, kontrolne i ciljane preglede) u ovisnosti o spolu, uzrastu i uvjetima rada, kao i pojavu profesionalnih bolesti, ozljeda na radu i kroni~nih bolesti; 4) sanitarne preglede radi za{tite uposlenika i ostalog stanovni{tva od zaraznih bolesti sukladno propisima o za{titi stanovni{tva od zaraznih bolesti, za{tite potro{a~a, odnosno korisnika i druge obvezatne zdravstvene preglede, sukladno zakonu; 5) upoznavanje uposlenika sa zdravstvenim mjerama za{tite na radu i njihovo obrazovanje u svezi sa specifi~nim uvjetima, kao i na kori{tenje osobnih i kolektivnih za{titnih sredstava; 6) osiguranje sanitarno-tehni~kih i higijenskih uvjeta u objektima pod sanitarnim nadzorom i drugim objektima u kojima se obavlja djelatnost od javnog interesa sukladno propisu o sanitarnom nadzoru, kao i osiguranje i provo|enje op}ih mjera za za{titu stanovni{tva od zaraznih bolesti sukladno propisu o za{titi stanovni{tva od zaraznih bolesti; 7) druge preventivne mjere (neobvezatna cijepljenja, neobvezatni sistematski pregledi), sukladno op}em aktu poslodavca; 8) pra}enje uvjeta rada i sigurnosti na radu, kao i procjene profesionalnih rizika radi unapre|ivanja uvjeta rada i ergonomskih mjera, prilago|avanjem rada psihofizio - lo{kim sposobnostima uposlenika; 9) pra}enje obolijevanja, ozlje|ivanja, odsutnosti s posla i smrtnosti, posebice od profesionalnih bolesti, bolesti u svezi s radom, ozljeda na radu i drugih zdravstvenih o{te}enja koja utje~u na privremenu ili trajnu izmjenu radne sposobnosti; 10) sudjelovanje u organizaciji re`ima rada i odmora uposlenika, kao i u procjeni nove opreme i novih tehnologija sa zdravstvenog i ergonomskog stanovi{ta; 11) provo|enje mjera za unapre|ivanje zdravlja djelatnika izlo`enih zdravstvenim rizicima u tijeku procesa rada, uklju~uju}i i ocjenjivanje i upu}ivanje djelatnika uposlenika na posebno te{kim i rizi~nim poslovima na zdravstveno-preventivne aktivnosti i odmor; 12) ukazivanje prve pomo}i u slu~aju ozljede na radnome mjestu. Dru{tvena briga za zdravlje na razini pojedinca ^lanak 16. Pojedinac je du`an u granicama svojih znanja i mogu}nosti uklju~iti se u dru{tvenu brigu za zdravlje, kao i ozlije|enom ili bolesnom u hitnom slu~aju pru`iti prvu pomo} i omogu}iti mu dostupnost do najbli`e zdravstvene ustanove. Pojedinac je du`an ~uvati sopstveno zdravlje, zdravlje drugih ljudi, kao i `ivotnu i radnu okolinu. Pojedinac je du`an sudjelovati u svim preventivnozdravstvenim djelatnostima koje se provode u mjestima `ivljenja i rada, a usmjerene su na unapre|ivanje i ~uvanje zdravlja i sprje~avanje bolesti. Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 5 Pojedinac je du`an podvrgnuti se posebnim i ostalim mjerama za sprje~avanje i suzbijanje zaraznih bolesti utvr|enih propisom o za{titi stanovni{tva od zaraznih bolesti. Dru{tvena briga za javno zdravlje ^lanak 17. Pod javnim zdravljem, u smislu ovoga zakona, podrazu mije - va se ostvarivanje javnoga interesa stvaranjem uvjeta za o~u - vanje zdravlja stanovni{tva putem organiziranih sveobuhvatnih aktivnosti dru{tva usmjerenih na o~uvanje fizi~kog i mentalnog zdravlja, odnosno o~uvanje `ivotnog okoli{a, kao i sprje~avanje pojave ~imbenika rizika za nastanak bolesti i ozljeda, koji se ostvaruju primjenom zdravstvenih tehnologija i mjerama namijenjenim za promociju zdravlja, prevenciju bolesti i pobolj{anje kvalitete `ivota. Temeljne javnozdravstvene funkcije, u smislu ovoga zakona, su: 1) pra}enje, evaluacija i analiza zdravstvenoga stanja stanovni{tva; 2) javnozdravstveni nadzor, istra`ivanje i kontrola rizika i prijetnji po javno zdravlje; 3) promocija zdravlja; 4) pove}anje anga`mana stanovni{tva i zajednice o brizi za zdravlje; 5) razvitak politika za zdravlje i institucionalnih kapaciteta za planiranje i upravljanje u javnome zdravlju; 6) ja~anje institucionalnih kapaciteta za regulativu i primjenu javnoga zdravlja; 7) ja~anje institucionalnih kapaciteta za planiranje i upravljanje u javnome zdravlju; 8) evaluacija i promocija jednake dostupnosti prijeko potrebnoj i temeljnoj zdravstvenoj za{titi; 9) razvitak i obuka ljudskih resursa u javnome zdravlju; 10) pra}enje i potpora unapre|enju kvalitete zdravstvenih usluga na individualnoj i populacijskoj razini; 11) istra`ivanje u javnome zdravlju; 12) smanjivanje u~inaka izvanrednih situacija i nesre}a na zdravlje stanovni{tva. Javnozdravstvene funkcije iz stavka 2. ovoga ~lanka ostvaruju se na svim razinama vlasti, kao i na svim razinama zdravstvene za{tite. III. NA^ELA ZDRAVSTVENE ZA[TITE Na~elo pristupa~nosti zdravstvene za{tite ^lanak 18. Na~elo pristupa~nosti zdravstvene za{tite ostvaruje se osigu - ranjem odgovaraju}e zdravstvene za{tite gra|anima Federacije, koja je fizi~ki, geografski i ekonomski dostupna, pose bice zdravstvene za{tite na primarnoj razini zdravstvene za{tite. Na~elo pravi~nosti zdravstvene za{tite ^lanak 19. Na~elo pravi~nosti zdravstvene za{tite ostvaruje se zabranom diskriminacije prilikom pru`anja zdravstvene za{tite po osnovi rase, spola, starosti, nacionalne pripadnosti, socijalnoga podrijetla, vjeroispovijesti, politi~kog ili drugog ubje|enja, seksualne orijentacije, imovnoga stanja, kulture, jezika, vrste bolesti, psihi~koga ili tjelesnoga invaliditeta. Na~elo solidarnosti u zdravstvenoj za{titi ^lanak 20. Na~elo solidarnosti u zdravstvenoj za{titi ostvaruje se organizacijom sustava zdravstvenoga osiguranja u kojem su svi gra|ani obuhva}eni zdravstvenom za{titom i u kojem se bogati solidariziraju sa siroma{nim, mladi sa starim, zdravi s bolesnim i pojedinci s obiteljima. Na~elo sveobuhvatnosti zdravstvene za{tite ^lanak 21. Na~elo sveobuhvatnosti zdravstvene za{tite ostvaruje se uklju~ivanjem svih gra|ana Federacije u sustav zdravstvene za{tite, uz primjenu objedinjenih mjera i postupaka zdravstvene za{tite koje obuhvataju promociju zdravlja, prevenciju bolesti na svim razinama, ranu dijagnozu, lije~enje i rehabilitaciju. Na~elo kontinuiranosti zdravstvene za{tite ^lanak 22. Na~elo kontinuiranosti zdravstvene za{tite ostvaruje se ukupnom organizacijom sustava zdravstvene za{tite koja mora biti funkcionalno povezana i uskla|ena po razinama, od primarne preko sekundarne do tercijarne razine zdravstvene za{tite i koja pru`a neprekidnu zdravstvenu za{titu gra|anima Federacije u svakoj `ivotnoj dobi. Na~elo specijaliziranog pristupa ^lanak 23. Na~elo specijaliziranog pristupa osigurava se organizi - ranjem i razvijanjem posebnih specijaliziranih klini~kih, javno - zdravstvenih dostignu}a i znanja, te njihovom primjenom u praksi. Na~elo stalnog unapre|enja kvalitete zdravstvene za{tite ^lanak 24. Na~elo stalnoga unapre|enja kvalitete zdravstvene za{tite ostvaruje se mjerama i aktivnostima kojima se sukladno suvre - me nim dostignu}ima medicinske znanosti i prakse pove}avaju mogu}nosti povoljnog ishoda i smanjivanje rizika i drugih ne`eljenih posljedica po zdravlje i zdravstveno stanje pojedinca i zajednice u cjelini. Na~elo u~inkovitosti zdravstvene za{tite ^lanak 25. Na~elo u~inkovitosti zdravstvene za{tite ostvaruje se postiza - njem najboljih mogu}ih rezultata u odnosu na raspolo `ive resurse u zdravstvu, odnosno postizanjem najvi{e razine zdravstve ne za{tite, uz racionalno kori{tenje raspolo`ivih resursa. IV. LJUDSKA PRAVA I VRIJEDNOSTI U ZDRAVSTVENOJ ZA[TITI I PRAVA PACIJENATA Ljudska prava i vrijednosti u zdravstvenoj za{titi ^lanak 26. Svaki gra|anin ima pravo zdravstvenu za{titu ostvariti uz po{tivanje najvi{eg mogu}eg standarda ljudskih prava i vrijednosti, odnosno ima pravo na fizi~ki i psihi~ki integritet i na sigurnost njegove osobnosti, kao i na uva`avanje njegovih moralnih, kulturnih, religijskih i filozofskih ubje|enja. Svako dijete od ro|enja do navr{enih 18 godina `ivota ima pravo na najvi{i mogu}i stan dard zdravlja i zdravstvene za{tite. Strani dr`avljanin ili osoba bez dr`avljanstva ima pravo na zdravstvenu za{titu sukladno odredbama ovoga zakona, me|unarodnih sporazuma i drugih propisa koji reguliraju ovu oblast. ^lanak 27. Pacijentom, u smislu ovoga zakona, kao i propisa o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata, smatra se svaka osoba, bolesna ili zdrava, osigurana ili neosigurana osoba, koja zatra`i ili kojoj se pru`a odre|ena mjera ili zdravstvena usluga u cilju o~uvanja i unapre|enja zdravlja, sprje~avanja bolesti, lije~enja ili zdravstvene njege i rehabilitacije. Svakom pacijentu iz stavka 1. ovoga ~lanka jam~e se prava na: – dostupnost zdravstvene za{tite, uklju~uju}i i pravo na hitnu medicinsku pomo}, – informacije, – obavije{tenost i sudjelovanje u postupku lije~enja, – slobodan izbor, – samoodlu~ivanje i pristanak, uklju~uju}i i za{titu prava pacijenta koji nije sposoban dati pristanak, – povjerljivost informacija i privatnost, – tajnost podataka, – osobno dostojanstvo, – sprje~avanje i olak{avanje patnji i boli, – po{tivanje pacijentovog vremena, – uvid u medicinsku dokumentaciju, Broj 46 – Stranica 6 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. – samovoljno napu{tanje zdravstvene ustanove, – pacijenta nad kojim se vr{i medicinsko istra`ivanje – preventivne mjere i informiranje o o~uvanju zdravlja, – prigovor, – naknadu {tete, – prehranu sukladno svjetonazoru, – odr`avanje osobnih kontakata, – obavljanje vjerskih obreda. Prava iz stavka 2. ovoga ~lanka pacijent ostvaruje na temelju suvremene medicinske doktrine, stru~nih standarda i normi, te sukladno mogu}nostima zdravstvenog sustava u Federaciji i uz uvjet da prethodno ispunjava svoje obveze i odgovornosti utvr|ene ovim zakonom, kao i propisima o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenta. ^lanak 28. Pacijent je obvezan pri ostvarivanju zdravstvene za{tite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi ispunjavati obveze i odgovornosti predvi|ene propisima o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata. ^lanak 29. Prava, obveze i odgovornosti pacijenata, kao i za{tita prava pacijenta, bli`e se ure|uju propisom o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata. V. OBVEZATNO UPU]IVANJE U PSIHIJATRIJSKU USTANOVU ^lanak 30. Osobe oboljele od du{evne bolesti koja predstavlja opasnost po njihov `ivot, `ivot gra|ana i imovinu, u hitnim }e slu~ajevima biti smje{tene na privremeno bolni~ko lije~enje u odgovaraju}u zdravstvenu ustanovu. Na~in i postupak, kao i organizacija i uvjeti lije~enja osoba oboljelih od du{evnih bolesti, provodi se sukladno odredbama propisa o za{titi osoba s du{evnim smetnjama. VI. ZDRAVSTVENA DJELATNOST ^lanak 31. Zdravstvena djelatnost predstavlja organizirano pru`anje zdravstvene za{tite kroz rad zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika u okviru zdravstvenih ustanova odnosno privatne prakse sukladno stru~no-medicinskoj doktrini i uz uporabu zdravstvene tehnologije, a pod uvjetima i na na~in propisan ovim zakonom i propisima donijetim na temelju ovoga zakona. Zdravstvena se djelatnost provodi kao primarna, specija - listi~ko- konzultativna i bolni~ka zdravstvena djelatnost i djelatnost javnoga zdravstva. Zdravstvena djelatnost je djelatnost od posebnog interesa za Federaciju. Vrsta i sadr`aj zdravstvene djelatnosti iz stavka 2. ovoga ~lanka bli`e se odre|uje pravilnikom federalnoga ministra. Razine zdravstvene djelatnosti ^lanak 32. Zdravstvena se djelatnost obavlja na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene za{tite, te na razini federalnih i kantonalnih zdravstvenih zavoda. Poseban oblik za{tite zdravlja stanovni{tva ostvaruje se organizacijom javnoga zdravstva. Zdravstvenu djelatnost obuhvata i komplementarno obavlja - nje alternativne med i cine od zdravstvenih djelatnika na na~in i pod uvjetima propisanim ovim zakonom. ^lanak 33. Zdravstvena za{tita na primarnoj razini obuhvata: – djelatnost obiteljske med i cine, – djelatnost zdravstvene za{tite djece, – djelatnost polivalentnih patrona`nih sestara u zajednici, – higijensko-epidemiolo{ku za{titu, – hitnu medicinsku pomo}, – za{titu reproduktivnog zdravlja `ena, – zdravstvenu za{titu kod nespecifi~nih i specifi~nih plu}nih oboljenja, – fizikalnu i mentalnu rehabilitaciju u zajednici, – specifi~nu zdravstvenu za{titu djelatnika, kao dio med i - cine rada, ako je ugovorena s poslodavcem, – zubozdravstvenu za{titu, – laboratorijsku i radiolo{ku dijagnostiku primarne razine, – ljekarni~ku djelatnost. Zdravstvena za{tita na primarnoj razini, pored navedenog, obuhvata: – pra}enje zdravstvenoga stanja stanovnika i provo|enje mjera za za{titu i unapre|enje zdravlja stanovnika, – prevenciju, lije~enje i rehabilitaciju bolesti i ozljeda, – otkrivanje i suzbijanje ~imbenika rizika masovnih nezaraznih bolesti, – specifi~nu preventivnu zdravstvenu za{titu mladih, naro~ito u osnovnim i srednjim {kolama, te visokim {kolama na svome podru~ju, – imunizaciju protiv zaraznih bolesti, – lije~enje i rehabilitaciju u ku}i, – palijativnu njegu. U cilju osiguranja potrebne dostupnosti zdravstvene za{tite, primarna se zdravstvena za{tita organizira tako da je korisnicima dostupna u op}ini njihovog prebivali{ta. U cilju osiguranja dostupnosti zdravstvene za{tite specifi~nih populacija, u primarnoj se zdravstvenoj za{titi razvija i unapre|uje prijateljski pristup prema mladima sukladno propisima o mladima. Na primarnoj razini zdravstvene za{tite mo`e se organizirati i provoditi nastavna i znanstvenoistra`iva~ka djelatnost. Nastava iz oblasti obiteljske med i cine mo`e se organizirati i provoditi u centrima za edukaciju iz obiteljske med i cine koji su nastavna baza fakulteta zdravstvenog usmjeranja. Planovi i programi nastave iz st. 5. i 6. ovoga ~lanka podlije`u suglasnosti federalnoga ministra. ^lanak 34. Zdravstvena djelatnost na primarnoj razini zdravstvene za{tite provodi se i organizira u timskom radu u kojem sudjeluje najmanje zdravstveni djelatnik visoke stru~ne spreme: doktor med i cine, doktor stomatologije i magistar farmacije i medicinska sestra-tehni~ar. Poslove u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini zdravstve ne za{tite obavljaju doktori med i cine, obiteljski lije~nici, medicinska sestra-tehni~ar svih stupnjeva stru~ne spreme i svih profila, specijalisti obiteljske med i cine, med i cine rada, {kolske med i cine, urgentne med i cine, pneumofiziologije, biokemije, specijalisti epidemiologije ili higijene, doktori stoma - tologije, magistri farmacije, diplomirani in`enjeri medicinske biokemije i diplomirani in`enjeri medicinsko-laboratorijske dijagnostike sa svojim suradnicima. U zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene za{tite poslove zdravstvene za{tite u svezi s radiolo{kom dijagnostikom, fizioterapijom, za{titom materinstva, kao i higijensko- epidemiolo{kim slu`bama, pored lije~nika odgova - raju}e specijalnosti, obavljaju diplomirani in`enjeri medicinske radiologije, diplomirani fizioterapeuti, diplomirana babica i diplomirani sanitarni in`enjeri. U zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene za{tite poslove zdravstvene za{tite djece obavlja specijalist pedijatrije, poslove zdravstvene za{tite `ena u svezi s trudno}om, poro|ajem, materinstvom, planiranjem obitelji, ranim otkrivanjem malignih bolesti i lije~enjem spolno prenosivih i drugih bolesti obavlja specijalist ginekologije, s diplomiranom babicom, a poslove za{tite mentalnog zdravlja obavlja specijalist psihijatrije, te zdravstveni suradnici visoke stru~ne spreme. U provo|enju pojedina~nih mjera zdravstvene za{tite u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene za{tite, a posebice u zdravstvenoj za{titi djelatnika, djece pred{kolskog i {kolskog uzrasta, te za{titi mentalnog zdravlja sudjeluje i psiholog, socijalni djelatnik, logoped, surdiaudiolog i Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 7 edukator-rehabilitator, odnosno drugi stru~njaci za pojedina specifi~na pitanja te za{tite. Zdravstveni djelatnici u zdravstvenoj djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene za{tite u timskom radu sura|uju sa zdravstvenim djelatnicima drugih specijalnosti na sekundarnoj razini zdravstvene za{tite. ^lanak 35. Djelatnost med i cine rada ostvaruje se kroz specifi~nu zdravstvenu za{titu uposlenika, kao dio primarne zdravstvene za{tite i obuhvata preventivne poslove u svezi sa stvaranjem i odr`avanjem sigurne zdrave radne okoline, koja omogu}ava optimalno fizi~ko i mentalno zdravlje na radu i prilago|avanje uvjeta rada sposobnostima uposlenika. Federalni ministar, uz suglasnost federalnoga ministra rada i socijalne politike, pravilnikom }e regulirati vrstu i opseg lije~ni~kih pregleda radi utvr|ivanja zdravstvene sposobnosti djelatnika. ^lanak 36. Specifi~na zdravstvena za{tita djelatnika obuhvata poduzimanje mjera iz ~lanka 15. ovoga zakona, osim mjera predvi|enih u stavku 2. to~. 4. i 6. istoga ~lanka ovoga zakona. Postupak i na~in ostvarivanja specifi~ne zdravstvene za{tite djelatnika, kao i na~in i uvjeti utvr|ivanja i prijavljivanja profesionalnih bolesti i ozljeda na radu iz stavka 1. ovoga ~lanka bli`e }e pravilnikom utvrditi federalni ministar. ^lanak 37. Specifi~na zdravstvena za{tita uposlenika ostvaruje se na temelju ugovora izme|u poslodavca i zdravstvene ustanove koja u svome sastavu ima djelatnost med i cine rada, ili ugovorom sa specijalistom med i cine rada u privatnoj praksi. Za potrebe pra}enja, prou~avanja i unapre|enja djelatnosti specifi~ne zdravstvene za{tite mo`e se osnovati zavod za medicinu rada kantona, odnosno zdravstvena ustanova za specifi~nu zdravstvenu za{titu djelatnika. Tro{kove specifi~ne zdravstvene za{tite snosi poslodavac. ^lanak 38. Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini zdravstvene za{tite obuhva}a specijalisti~ko-konzultativnu i bolni~ku zdravstvenu djelatnost. Na sekundarnoj razini zdravstvene za{tite mo`e se organi - zirati i provoditi nastavna i znanstvenoistra`iva~ka djelatnost. Planovi i programi nastave iz stavka 2. ovoga ~lanka podlije`u suglasnosti federalnoga ministra. ^lanak 39. Specijalisti~ko-konzultativna zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini zdravstvene za{tite predstavlja dio zdravstve - ne djelatnosti koja, kroz pru`anje izvanbolni~kih usluga, osigu - rava potporu primarnoj i bolni~koj zdravstvenoj djelatnosti, a s ciljem pove}anja stupnja rje{avanja zdravstvenih problema pacijenata i racionalnijeg kori{tenja resursa u zdravstvu. Specijalisti~ko-konzultativnu djelatnost iz stavka 1. ovoga ~lanka osigurava bolnica. S ciljem osiguranja potrebne dostupnosti zdravstvene za{tite, specijalisti~ko-konzultativna djelatnost iz op}e interne med i - cine, op}e kirurgije, neurologije, otorinolaringologije, oftalmo - logije, ortopedije, dermatologije i radiolo{ke dijagno stike primarne razine organizira se tako da je korisnicima dostupna u op}ini njihova prebivali{ta sukladno propisu kojim se utvr|uje osnovni paket zdravstvenih prava (u daljnjem tekstu: osnovni paket zdravstvenih prava). Ukoliko nisu osigurane slu`be u zajednici iz ~lanka 84. stavak 3. ovoga zakona, djelatnost slu`bi u zajednici osigurava se kroz rad specijalisti~ko-konzultativne djelatnosti, tako da je korisnicima dostupna u op}ini njihova prebivali{ta. Dostupnost ostalih specijalisti~ko-konzultativnih djelatno sti osigurava se u prostoru bolni~kih zdravstvenih ustanova sukladno osnovnom paketu zdravstvenih prava. ^lanak 40. Bolni~ka zdravstvena djelatnost obuhvata dijagnosticiranje, lije~enje i medicinsku rehabilitaciju, zdravstvenu njegu, boravak i prehranu pacijenata u bolnicama. ^lanak 41. Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvata i pru`anje najslo`enijih oblika zdravstvene za{tite iz specija - listi~ko- konzultativnih i bolni~kih zdravstvenih djelatnosti, znanstvenoistra`iva~ki rad, te izvo|enje nastave na temelju ugovora za potrebe fakulteta zdravstvenog usmjerenja. Planovi i programi nastave iz stavka 1. ovoga ~lanka podlije`u suglasnosti federalnoga ministra. ^lanak 42. Zdravstvenu djelatnost na tercijarnoj razini provode zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uvjete u pogledu prosto - ra, opreme i kadra, kao i primijenjenih tehnologija za obavljanje najslo`enijih oblika zdr avstvene za{tite iz specijalisti~kokonzultativnih i bolni~kih zdravstvenih djelatnosti, a koje utvrdi federalni ministar posebnim pravilnikom. ^lanak 43. Djelatnost federalnih zdravstvenih zavoda podrazumijeva obavljanje stru~nih i znanstvenoistra`iva~kih zdravstvenih funkcija iz okvira prava i du`nosti Federacije u oblasti javnozdravstvene djelatnosti i transfuzijske med i cine. Djelatnost kantonalnih zdravstvenih zavoda podrazumijeva obavljanje stru~nih i znanstvenoistra`iva~kih zdravstvenih funkcija iz okvira prava i du`nosti kantona u oblasti javno - zdravstvene djelatnosti, med i cine rada, bolesti ovisnosti i sportske med i cine. Kantonalnim propisima iz oblasti zdravstva bit }e regulirano osnivanje i rad kantonalnih i drugih zavoda, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno. ^lanak 44. Ljekarni~ka djelatnost dio je zdravstvene djelatnosti koja se obavlja na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstve - ne za{tite i koja osigurava opskrbu stanovni{tva, zdravstvenih ustanova i privatnih praksi lijekovima i medicinskim sredstvima sukladno propisu kojim se ure|uje ljekarni~ka djelatnost. ^lanak 45. Djelatnost javnoga zdravstva obuhvata djelatnost socijalne med i cine i organizacije s ekonomikom zdravstva, epidemio lo - gije, higijene i zdravstvene ekologije, sanitarne mikrobiologije i sanitarne kemije. Djelatnost javnoga zdravstva institucionalno se obavlja kroz organizaciju higijensko-epidemiolo{kih slu`bi i zavoda za javno zdravstvo u Federaciji. Obavljanje javnozdravstvene djelatnosti bit }e regulirano posebnim propisima, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno. ^lanak 46. Alternativna medicina, u smislu ovoga zakona, obuhvata one provjerene stru~no nesporene komplementarne i alternativne metode i postupke dijagnostike, lije~enja i rehabilitacije (u daljnjem tekstu: alternativna medicina), koji blagotvorno utje~u ili koji bi mogli blagotvorno utjecati na ~ovjekovo zdravlje ili njegovo zdravstveno stanje i koji sukladno va`e}oj medicinskoj doktrini nisu obuhva}eni zdravstvenim uslugama. Metode i postupci alternativne med i cine iz stavka 1. ovoga ~lanka u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi mogu se uvoditi samo uz suglasnost mjerodavnoga kantonalnog ministar - stva zdravstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) i mjerodavne komore. Metode i postupci alternativne med i cine ne mogu se provo - diti na teret sredstava obvezatnoga zdravstvenog osiguranja. ^lanak 47. Dozvoljene su samo one metode i postupci alternativne med - i cine koji: 1) ne {tete zdravlju; Broj 46 – Stranica 8 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. 2) korisnika - pacijenta ne odvra}aju od uporabe za njega korisnih zdravstvenih usluga; 3) se izvode sukladno priznatim standardima alternativne medicine. Metode i postupke alternativne med i cine mogu obavljati isklju~ivo zdravstveni djelatnici koji imaju dozvolu za obavljanje metoda i postupaka alternativne med i cine koju izdaje mjerodavno kantonalno ministarstvo. Bli`e uvjete, na~in i postupak obavljanja metoda i postupaka alternativne med i cine u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi utvr|uje pravilnikom federalni ministar. Mjerodavno kantonalno ministarstvo vr{i nadzor nad obavljanjem metoda i postupaka alternativne med i cine u zdravstvenim ustanovama, odnosno privatnoj praksi, sukladno ovom zakonu. Na zdravstvene djelatnike koji obavljaju metode i postupke alternativne med i cine primjenjuju se odredbe ovoga zakona o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad (u daljnjem tekstu: licencija). ^lanak 48. Za svoj rad zdravstveni djelatnici koji obavljaju metode i postupke alternativne med i cine preuzimaju stru~nu, eti~ku, kaznenu i materijalnu odgovornost. VII. SADR@AJ I ORGANIZACIJSKI OBLICI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Uvjeti i na~in obavljanja zdravstvene djelatnosti ^lanak 49. Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove i privatne prakse pod uvjetima i na na~in propisan ovim zakonom, propisima o zdravstvenom osiguranju i propisima o ustanovama. ^lanak 50. Zdravstvena djelatnost mora biti organizirana tako da je stanovni{tvu uvijek osigurana i dostupna hitna medicinska pomo}, uklju~uju}i i hitni medicinski prijevoz. ^lanak 51. Javnozdravstvene djelatnosti socijalne med i cine, epidemio - lo gije i higijene koje su od interesa za Federaciju odnosno kanton, hitna medicinska pomo}; djelatnost heterologne transplantacije organa i tkiva i autologne transplantacije ko{tane sr`i; prikupljanje, testiranje, prerada i distribucija krvi i krvnih sastojaka, vje{ta~ka oplodnja, ako nije u pitanju darivanje sjemena od supruga; patologija izuzev patohistolo{ke djelatnosti; sudska medicina i mrtvozorni~ka djelatnost ne mogu biti predmetom privatne djelatnosti. Opseg i vrsta javnozdravstvene djelatnosti iz stavka 1. ovoga ~lanka, a koja ne mo`e biti predmetom privatne djelatnosti, bli`e }e biti odre|eni pravilnikom federalnoga ministra. ^lanak 52. Zavod zdravstvenoga osiguranja Federacije odnosno kantona provodi postupak dodjele ugovora o pru`anju zdravstvenih usluga, odnosno postupak dodjele ugovora za provo|enje programa zdravstvene za{tite, sukladno ovom zakonu, Zakonu o zdravstvenom osiguranju, te propisima donijetim na temelju ovih zakona, jedinstvenoj metodologiji, propisu o sustavu pobolj{anja kvalitete, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, kao i propisima o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. Jedinstvenu metodologiju kojom se bli`e utvr|uju kriteriji i mjerila za zaklju~ivanje ugovora izme|u mjerodavnoga zavoda zdravstvenoga osiguranja i zdravstvene ustanove odnosno privatnog zdravstvenog djelatnika iz stavka 1. ovoga ~lanka utvr|uje Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine, po prethodno pribavljenom mi{ljenju zavoda zdravstvenoga osiguranja kantona, kao i uz prethodnu suglasnost federalnoga ministra sukladno osnovnom paketu zdravstvenih prava. Odluku o izboru najuspje{nijeg ponu|a~a donosi zavod zdravstvenoga osiguranja iz stavka 1. ovoga ~lanka i zaklju~uje ugovor sa zdravstvenim ustanovama odnosno privatnim zdravstvenim djelatnikom. Osnivanje i organiziranje zdravstvenih ustanova ^lanak 53. Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove koje osniva Federacija, kanton odnosno op}ina, te doma}e i strane fizi~ke ili pravne osobe u svim oblicima vlasni{tva. Federacija je osniva~ federalnih zavoda iz ~lanka 43. stavak 1. ovoga zakona. Jedan ili vi{e kantona i Federacija, zajedno, mogu biti osniva~i: sveu~ili{no-klini~ke bolnice i zavoda. Kanton mo`e biti osniva~: bolnice, lje~ili{ta, zavoda za javno zdravstvo kantona, zavoda za medicinu rada kantona, zavoda za bolesti ovisnosti kantona, zavoda kao specijalizirane zdravstvene ustanove, doma zdravlja, ljekarne, ustanove za hitnu medicinsku pomo} i ustanove za zdravstvenu njegu u ku}i. Op}ina mo`e biti osniva~ doma zdravlja, ustanove za zdravstvenu njegu u ku}i i ljekarne. Doma}e i strane fizi~ke, odnosno pravne osobe mogu biti osniva~i: poliklinike, op}e bolnice, specijalne bolnice, lje~ili{ta, ljekarne, ustanove za zdravstvenu njegu u ku}i, ustanove za palijativnu njegu, centra za dijalizu i zavoda kao specijalizirane zdravstvene ustanove u svim oblicima vlasni{tva. Kantonalnim propisima mo`e se bli`e odrediti osnivanje zdravstvenih ustanova na primarnoj razini zdravstvene za{tite. ^lanak 54. Osniva~ zdravstvenih ustanova u vlasni{tvu Federacije je Parlament Federacije BiH. Osniva~ zdravstvenih ustanova u vlasni{tvu kantona je zakonodavno tijelo kantona. Osniva~ zdravstvenih ustanova u vlasni{tvu op}ine je op}insko vije}e. ^lanak 55. Zdravstvena ustanova mo`e obavljati zdravstvenu djelatnost, ako ispunjava uvjete propisane ovim zakonom, i to: 1) ako ima uposlene zdravstvene djelatnike odgovaraju}eg stupnja stru~ne spreme, s polo`enim stru~nim ispitom, licencijom izdatom od mjerodavne komore, a za obavljanje odre|enih poslova i s odgovaraju}om specijalizacijom ili znanstvenim, odnosno nastavnim zvanjem; 2) ako ima dijagnosti~ku, terapijsku i drugu opremu za sigurno i suvremeno pru`anje zdravstvene za{tite za djelatnost za koju je osnovana; 3) ako ima odgovaraju}e prostorije za prijem oboljelih, odnosno zdravih osoba, za obavljanje dijagnosti~kih i terapijskih postupaka lije~enja i smje{taj pacijenata, kao i za ~uvanje lijekova i medicinskih sredstava; 4) ako ima odgovaraju}e vrste i koli~ine lijekova i medicinskih sredstava koje su potrebne za obavljanje odre|ene zdravstvene djelatnosti za koju se zdravstvena ustanova osniva; 5) uspostavljen sustav sigurnosnih standarda u zdravstvenim ustanovama; 6) uspostavljen sustav upravljanja medicinskim otpadom sukladno va`e}im standardima, kao i posebnim propisima koji reguliraju ovu oblast. Dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova mogu organizirati zajedni~ke medicinske slu`be za laboratorijsku, rendgen i drugu dijagnostiku, kao i zajedni~ke nemedicinske slu`be za pravne, ekonomsko-financijske, tehni~ke i druge poslove ili ugovoriti obavljanje ovih poslova s pravnom ili fizi~kom osobom koja ispunjava uvjete predvi|ene zakonom za obavljanje navedenih djelatnosti i ima odobrenje mjerodavnog tijela. AKAZ je du`an definirati sustav sigurnosnih standarda u zdravstvenim ustanovama iz to~ke 5) stavka 1. ovoga ~lanka, te obavljati kontinuirano pra}enje i procjenu sigurnosnih standarda Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 9 u zdravstvenim ustanovama, {to uklju~uje i izdavanje certifikata o zadovoljenju standarda sigurnosti. Bli`i uvjeti u pogledu prostora, opreme i kadra za osnivanje i obavljanje zdravstvene djelatnosti zdravstvenih ustanova iz stavka 1. ovoga ~lanka utvr|uju se pravilnikom federalnoga ministra. Zdravstvena ustanova koja koristi izvore joniziraju}ih zra~enja mora pored uvjeta iz st. 1. i 3. ovoga ~lanka ispunjavati i druge uvjete utvr|ene propisom kojim se ure|uje za{tita od radijacijske i nuklearne sigurnosti, kao i podzakonskim aktima donijetim na temelju tog propisa, te imati odobrenje mjerodavne dr`avne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost. ^lanak 56. Prilikom osnivanja zdravstvene ustanove obveza je osniva~a zdravstvene ustanove da prilo`i mi{ljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove. Mi{ljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove u djelatnosti primarne zdravstvene djelatnosti, specijalisti~kokonzultativne zdravstvene djelatnosti, odnosno u djelatnosti bolni~ke zdravstvene djelatnosti daje zavod za javno zdravstvo kantona odnosno Federacije i mjerodavna komora. Zavod za javno zdravstvo mi{ljenje iz stavka 2. ovoga ~lanka daje na temelju stru~nih na~ela o organizaciji i ekonomici zdravstva, dok mjerodavna komora mi{ljenje daje s aspekta za{tite i o~uvanja profesije koju zastupa. U slu~aju da se ustanova osniva za djelatnosti koje su iz domena vi{e komora, potrebno je pribaviti mi{ljenje svih mjerodavnih komora. ^lanak 57. Zdravstvena ustanova mo`e obavljati zdravstvenu djelatnost ako mjerodavno ministarstvo zdravstva rje{enjem utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani zakonom za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Ispunjenost uvjeta za zdravstvene ustanove iz ~lanka 53. st. 2. i 3. ovoga zakona utvr|uje rje{enjem federalni ministar. Ispunjenost uvjeta za zdravstvene ustanove iz ~lanka 53. st. 4, 5. i 6. ovoga zakona utvr|uje rje{enjem mjerodavni kantonalni ministar. Zdravstvena ustanova mo`e obavljati samo zdravstvenu djelatnost koja je utvr|ena rje{enjem mjerodavnoga ministra zdravstva o ispunjenosti uvjeta za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Na temelju rje{enja o ispunjenosti uvjeta za obavljanje zdravstvene djelatnosti i osniva~kog akta zdravstvena ustanova upisuje se u registar kod mjerodavnoga suda sukladno propisima o registraciji ustanova u Federaciji. Zdravstvena ustanova po~inje s radom danom upisa u registar iz stavka 5. ovoga ~lanka. ^lanak 58. Odredbe ~l. 56. i 57. ovoga zakona primjenjuju se i u slu~aju pro{irenja ili promjene zdravstvene djelatnosti. ^lanak 59. Promjena ili pro{irenje djelatnosti zdravstvene ustanove ~iji je osniva~ odnosno suosniva~ Federacija, kanton, odnosno op}ina ne mo`e se obaviti bez suglasnosti mjerodavnoga ministra zdravstva. Suglasnost iz stavka 1. ovoga ~lanka izdaje se u obliku rje{enja. Protiv rje{enja iz stavka 2. ovoga ~lanka koje donosi kantonalni ministar mo`e se izjaviti `alba federalnom ministru u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. Rje{enje iz stavka 2. ovoga ~lanka koje donosi federalni ministar kona~no je u upravnom postupku i protiv njega mo`e se pokrenuti upravni spor sukladno propisu o upravnim sporovima. ^lanak 60. Zdravstvena ustanova prestaje s radom ako: – vi{e ne postoji potreba za obavljanjem djelatnosti za koju je osnovana, a nema mogu}nosti da se preustroji za obavljanje druge zdravstvene djelatnosti, – ne ispunjava zakonom propisane uvjete za obavljanje djelatnosti. Odluku o prestanku rada zdravstvene ustanove u slu~aju iz stavka 1. alineja 1. ovoga ~lanka donosi vlasnik, a u slu~aju iz stavka 1. alineja 2. ovoga ~lanka rje{enje donosi mjerodavni ministar zdravstva. Ukoliko iz razloga navedenih u stavku 1. alineja 1. ovoga ~lanka prestaje s radom javna zdravstvena ustanova, prije dono{enja rje{enja iz stavka 2. ovoga ~lanka, potrebno je pribaviti mi{ljenje mjerodavnoga zavoda za javno zdravstvo. Protiv rje{enja o prestanku rada zdravstvene ustanove iz stavka 2. ovoga ~lanka mo`e se pokrenuti upravni spor sukladno propisu o upravnim sporovima. ^lanak 61. Sredstva za financiranje zdravstvenih ustanova koje osiguravaju izvr{enje prava iz ~lanka 11. ovoga zakona osiguravaju se iz: – sredstava Prora~una Federacije, – iz sredstava zdravstvenoga osiguranja, – donacija, pomo}i i drugih izvora. ^lanak 62. Sredstva za rad i razvitak zdravstvena ustanova ostvaruje: – ugovorom sa zavodom zdravstvenoga osiguranja Federacije odnosno kantona, – ugovorom s mjerodavnim ministarstvom zdravstva koji se na temelju zakona financira iz prora~una Federacije odnosno kantona, – ugovorom s fakultetima i drugim visokim {kolama zdravstvenoga usmjerenja, – ugovorom po osnovi pro{irenog i dragovoljnog zdravstvenog osiguranja, – iz sredstava osniva~a sukladno aktu o osnivanju, – iz sredstava prora~una Federacije, kantona odnosno op}ine, – iz sudjelovanja korisnika zdravstvene za{tite u pokri}u dijela ili ukupnih tro{kova zdravstvene za{tite, – slobodnom prodajom usluga na tr`i{tu, – iz drugih izvora na na~in i pod uvjetima odre|enim zakonom, aktom o osnivanju i statutom zdravstvene ustanove. ^lanak 63. Akti zdravstvene ustanove su statut i drugi op}i akti. Statut je osnovni op}i akt zdravstvene ustanove kojim se ure|uje: 1) naziv i sjedi{te, odnosno ime i prezime, kao i prebivali{te osniva~a; 2) naziv i sjedi{te zdravstvene ustanove; 3) djelatnost zdravstvene ustanove; 4) iznos sredstava za osnivanje i po~etak rada zdravstvene ustanove i na~in osiguranja sredstava; 5) izvore i na~ine osiguranja sredstava za rad zdravstvene ustanove; 6) na~in raspolaganja vi{kom prihoda nad rashodima i na~in na koji se pokriva vi{ak rashoda nad prihodima; 7) prava i obveze osniva~a u pogledu obavljanja djelatnosti zbog koje se zdravstvena ustanova osniva; 8) me|usobna prava i obveze zdravstvene ustanove i osniva~a; 9) organe upravljanja zdravstvene ustanove u osnivanju i njihove ovlasti; 10) stru~na tijela zdravstvene ustanove, mandat ~lanova stru~nih tijela, na~in izbora i financiranje; 11) osoba koja }e do imenovanja ravnatelja zdravstvene ustanove obavljati poslove i imati ovlasti ravnatelja; 12) rok za dono{enje statuta, imenovanje ravnatelja i tijela upravljanja; 13) druga pitanja od zna~aja za rad zdravstvene ustanove. Broj 46 – Stranica 10 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. Statut zdravstvene ustanove podlije`e obvezatnoj suglasnosti osniva~a. Upravljanje, rukovo|enje i nadzor nad zdravstvenim ustanovama, kao i stru~na tijela zdravstvene ustanove Upravno vije}e ^lanak 64. Zdravstvenom ustanovom upravlja upravno vije}e. Upravno vije}e zdravstvene ustanove u vlasni{tvu Federacije ima pet ~lanova i ~ine ga predstavnici: – osniva~a - tri ~lana, od kojih jedan mora biti u ime Federalnoga ministarstva zdravstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo); – stru~nih djelatnika zdravstvenih ustanova - dva ~lana, od kojih najmanje jedan mora biti iz reda zdravstvenih djelatnika. Upravno vije}e zdravstvene ustanove u vlasni{tvu jednog ili vi{e kantona i Federacije zajedno ~ine predstavnici: – Federacije - dva ~lana, – kantona - osniva~a - po dva ~lana kojima je zdravstvena ustanova ujedno op}a i kantonalna bolnica, – kantona - osniva~a - po jednog ~lana, kojima zdravstve - na ustanova nije ujedno op}a i kantonalna bolnica, – stru~nih djelatnika zdravstvenih ustanova - tri ~lana, od kojih najmanje dva moraju biti iz reda zdravstvenih djelatnika. Upravno vije}e zdravstvene ustanove u vlasni{tvu kantona ima pet ~lanova i ~ine ga predstavnici: – osniva~a - tri ~lana, od kojih jedan mora biti u ime kantonalnoga ministarstva, – stru~nih djelatnika zdravstvenih ustanova - dva ~lana, od kojih jedan mora biti iz reda zdravstvenih djelatnika. Upravno vije}e zdravstvene ustanove u vlasni{tvu op}ine ima tri ~lana i ~ine ga predstavnici: – osniva~a jedan ~lan, – stru~nih djelatnika zdravstvene ustanove - jedan ~lan, – kantonalnoga ministarstva - jedan ~lan. Predsjednika i ~lanove upravnoga vije}a zdravstvene ustanove iz st. 2. i 3. ovoga ~lanka imenuje i razrje{ava Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnoga ministra. Predsjednika i ~lanove upravnoga vije}a zdravstvene ustanove iz stavka 4. ovoga ~lanka imenuje i razrje{ava vlada kantona, na prijedlog kantonalnoga ministra. Predsjednika i ~lanove upravnoga vije}a zdravstvene ustanove iz stavka 5. ovoga ~lanka imenuje i razrje{ava op}insko vije}e, na prijedlog op}inskoga na~elnika. Bli`e kriterije za imenovanje u upravna vije}a zdravstvenih ustanova: – u vlasni{tvu Federacije, odnosno jednog ili vi{e kantona i Federacije zajedno utvr|uje Vlada Federacije BiH, na prijedlog federalnoga ministra, – u vlasni{tvu kantona utvr|uje vlada kantona, na prijedlog kantonalnoga ministra, – u vlasni{tvu op}ine utvr|uje op}insko vije}e, na prijedlog op}inskoga na~elnika. ^lanstvo u upravnim vije}ima iz st. 2, 3, 4. i 5. ovoga ~lanka odra`avat }e jednakopravnu zastupljenost oba spola. Mjese~nu naknadu za rad predsjednika i ~lanova upravnoga vije}a zdravstvenih ustanova iz st. 2. i 3. ovoga ~lanka utvr|uje Vlada Federacije BiH, na prijedlog federalnoga ministra sukladno posebnom propisu o pravima ~lanova tijela upravljanja institucija Federacije Bosne i Hercegovine. Mjese~nu naknadu za rad predsjednika i ~lanova upravnoga vije}a zdravstvenih ustanova iz stavka 4. ovoga ~lanka utvr|uje vlada kantona na prijedlog kantonalnoga ministra. Mjese~nu naknadu za rad predsjednika i ~lanova upravnoga vije}a zdravstvenih ustanova iz stavka 5. ovoga ~lanka utvr|uje op}insko vije}e na prijedlog op}inskoga na~elnika. Naknade iz st. 11, 12. i 13. ovoga ~lanka ispla}uju se iz sredstava zdravstvene ustanove. Predsjednik i ~lanovi upravnoga vije}a zdravstvenih ustanova iz ovoga ~lanka du`ni su potpisati izjavu o nepostojanju sukoba interesa prije preuzimanja du`nosti. Predsjednici i ~lanovi upravnih vije}a zdravstvenih ustanova iz ovoga ~lanka imenuju se u proceduri sukladno propisima o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji. Na~in izbora, opoziva i mandat ~lanova upravnoga vije}a zdravstvene ustanove vr{i se sukladno propisima o ustanovama, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno. ^lanak 65. Djelokrug upravnoga vije}a zdravstvenih ustanova u vlasni{tvu Federacije, jednog ili vi{e kantona i Federacije zajedno, odnosno kantona ili op}ine, podrazumijeva sljede}e: – dono{enje statuta zdravstvene ustanove, – imenovanje i razrje{avanje ravnatelja odnosno v.d. ravnatelja zdravstvene ustanove, – utvr|ivanje planova rada i razvitka zdravstvene ustanove, – utvr|ivanje godi{njeg programa rada, – dono{enje financijskoga plana i usvajanje godi{njeg obra~una, – dono{enje op}ih akata o unutarnjem ure|enju i sistema - tizaciji poslova i druge op}e akte, sukladno zakonu i statutu zdravstvene ustanove, – odlu~ivanje o svim pitanjima obavljanja djelatnosti radi kojih je zdravstvena ustanova osnovana, ako zakonom nije odre|eno da o odre|enim pitanjima odlu~uje drugo tijelo zdravstvene ustanove, – usmjeravanje, kontroliranje i ocjenjivanje rada ravnatelja, – rje{avanje svih pitanja odnosa s osniva~em, – odlu~ivanje o kori{tenju sredstava preko iznosa utvr|enog statutom zdravstvene ustanove, – odgovaranje osniva~u za rezultate rada zdravstvene ustanove, – odlu~ivanje o prigovoru uposlenika na rje{enje kojim je drugo tijelo, odre|eno statutom zdravstvene ustanove, odlu~ilo o pravu, obvezi i odgovornosti uposlenika iz radnoga odnosa, – podno{enje osniva~u najmanje jedanput godi{nje izvje{}a o poslovanju zdravstvene ustanove, – obavljanje i drugih poslova sukladno zakonu i statutu zdravstvene ustanove. Ravnatelj ^lanak 66. Ravnatelj zdravstvene ustanove imenuje se na temelju javnoga oglasa sukladno zakonu. Ravnatelja zdravstvene ustanove imenuje i razrje{ava upravno vije}e. Ravnatelja zdravstvenih ustanova ~iji je osniva~ odnosno suosniva~ Federacija imenuje upravno vije}e zdravstvene ustanove, uz prethodnu suglasnost federalnoga ministra. Ravnatelja zdravstvene ustanove ~iji je osniva~ kanton imenuje upravno vije}e zdravstvene ustanove, uz prethodnu suglasnost kantonalnog ministra. Ravnatelja zdravstvene ustanove ~iji je osniva~ op}ina imenuje upravno vije}e zdravstvene ustanove, uz prethodnu suglasnost op}inskoga na~elnika. Ravnatelj zdravstvene ustanove mora imati medicinski, stomatolo{ki odnosno farmaceutski fakultet, najmanje pet godina radnog iskustva u struci, imati znanje o zdravstvenom menad`mentu koje dokazuje certifikatom o obavljenoj edukaciji iz zdravstvenog menad`menta, odnosno zavr{enoj specijalizaciji iz zdravstvenog menad`menta ili zavr{enom postdiplomskom studiju iz zdravstvenog menad`menta, te ispunjavati i druge uvjete propisane aktom o osnivanju, odnosno statutom. Propisom federalnoga ministra bli`e }e se regulirati uvjeti u pogledu vrste zavr{enog fakulteta zdravstvenog usmjerenja iz stavka 6. ovoga ~lanka koje moraju ispuniti osobe koje konkuriraju za ravnatelja zdravstvene ustanove, ovisno o tipu zdravstvene ustanove. Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 11 Uvjet o znanju iz zdravstvenog menad`menta, a koji je predvi|en za osobe iz stavka 6. ovoga ~lanka, tra`it }e se u natje~ajnoj proceduri tek nakon dono{enja podzakonskog akta federalnoga ministra iz ~lanka 152. stavak 4. ovoga zakona, te otpo~injanja edukacije odnosno specijalizacije o zdravstvenom menad`mentu na teritoriju Federacije u organizaciji Federalnoga ministarstva. Za ravnatelja zdravstvene ustanove koja osigurava specijali - sti~ko-konzultativnu, bolni~ku zdravstvenu za{titu i djelatnost javnog zdravstva, imenuje se osoba koja, pored uvjeta iz stavka 6. ovoga ~lanka, ima i odgovaraju}u specijalizaciju iz djelatnosti zdravstvene ustanove. U bolni~kim zdravstvenim ustanovama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje nastave ravnatelj mora imati pomo}nika za nastavu i znanstvenoistra`iva~ki rad. Mandat ravnatelja traje ~etiri godine. Po isteku mandata ista osoba mo`e, na temelju javnoga oglasa, ponovno biti imenovana za ravnatelja u istoj zdravstve - noj ustanovi, ali najvi{e za jo{ jedno mandatno razdoblje. ^lanak 67. Ako ravnatelj nije imenovan sukladno zakonu, u roku od 60 dana od dana isteka natje~ajnoga roka, odluku o postavljenju vr{itelja du`nosti ravnatelja donosi upravno vije}e zdravstvene ustanove. Vr{itelj du`nosti ravnatelja postavlja se najdulje na razdoblje do {est mjeseci. Vr{itelj du`nosti ravnatelja ima sva prava i du`nosti ravnatelja. ^lanak 68. Ravnatelj organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran je za zakonitost rada. Ravnatelj podnosi upravnom vije}u pismeno izvje{}e o cjelokupnom poslovanju zdravstvene ustanove jednom tromjese~no. Ravnatelj sudjeluje u radu upravnoga vije}a bez prava odlu~ivanja. ^lanak 69. Ravnatelj mo`e biti razrije{en i prije isteka mandata na koji je imenovan. Upravno vije}e je du`no razrije{iti ravnatelja i prije isteka mandata za koji je imenovan ako: – ravnatelj to osobno zahtijeva, – nastane neki od razloga koji po posebnim propisima ili propisima kojima se ure|uju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu, – ne izvr{ava ugovorne obveze prema zavodu zdravstve - noga osiguranja Federacije odnosno kantona, – ne provodi pro gram rada i razvitka zdravstvene ustanove koji je donijelo upravno vije}e, – ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane neopravdani gubitak, – u svojem radu kr{i propise i op}e akte zdravstvene ustanove ili neopravdano ne izvr{ava odluke upravnoga vije}a ili postupa u suprotnosti s njima, – svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzro~i zdravstvenoj ustanovi ve}u {tetu, zanemaruje ili nemarno obavlja svoju du`nost tako da su nastale ili mogu nastati ve}e smetnje u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove, – ako je nalazom zdravstvene inspekcije ustanovljena povreda propisa i op}ih akata zdravstvene ustanove ili nepravilnost u radu ravnatelja. Ako upravno vije}e ne razrije{i ravnatelja iz razloga propisanih u stavku 2. ovoga ~lanka u roku od 30 dana od dana saznanja za neki od razloga, rje{enje o razrje{enju ravnatelja donosi mjerodavni ministar zdravstva. Protiv rje{enja iz stavka 3. ovoga ~lanka nije dopu{tena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor. Upravno vije}e mora, prije dono{enja odluke o razrje{enju, obavijestiti ravnatelja o razlozima za razrje{enje i dati mu mogu}nost da se o njoj pismeno izjasni. ^lanak 70. U izvanrednim okolnostima, ako je ugro`en proces pru`anja zdravstvene za{tite ili postoji izravna opasnost po `ivot i zdravlje ljudi, ravnatelj je du`an o tim okolnostima bez odga|anja obavijestiti mjerodavno ministarstvo zdravstva i mjerodavni zavod za javno zdravstvo. Nadzorno vije}e ^lanak 71. Nadzorno vije}e formira se za zdravstvene ustanove tipa federalnih zdravstvenih zavoda, kao i zdravstvene ustanove ~iji je osniva~ jedan ili vi{e kantona i Federacija zajedno. Nadzorno vije}e iz stavka 1. ovoga ~lanka obavlja nadzor nad radom i poslovanjem zdravstvene ustanove. Nadzorno vije}e zdravstvene ustanove ima tri ~lana, i to dva u ime osniva~a, a jednog u ime uposlenika zdravstvene ustanove, uz zastupljenost oba spola. Predsjednik i ~lanovi nadzornoga vije}a zdravstvenih ustanova iz stavka 1. ovoga ~lanka imenuju se i razrje{avaju u proceduri sukladno propisima o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji. Predsjednika i ~lanove nadzornoga vije}a federalnih zdravstvenih zavoda i zdravstvene ustanove ~iji je osniva~ jedan ili vi{e kantona i Federacija zajedno, imenuje i razrje{ava Vlada Federacije BiH, na prijedlog federalnoga ministra. Predsjednik i ~lanovi nadzornoga vije}a imenuju se na razdoblje od ~etiri godine, s mogu}no{}u ponovnog izbora, a najvi{e za jo{ jedno mandatno razdoblje. Na naknade za rad predsjednika i ~lanova nadzornih vije}a primjenjuju se odredbe ~lanka 64. stavak 11. ovoga zakona. Predsjednik i ~lanovi nadzornoga vije}a zdravstvenih ustanova du`ni su potpisati izjavu o nepostojanju sukoba interesa prije preuzimanja du`nosti. Na~in izbora, opoziva i mandat ~lanova nadzornoga vije}a zdravstvene ustanove vr{i se sukladno propisima o ustanovama, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno. ^lanak 72. Nadzorno vije}e: – analizira izvje{}e o poslovanju zdravstvene ustanove, – u obavljanju nadzora nad uporabom sredstava za rad pregleda godi{nje izvje{}e o poslovanju i godi{nji obra~un, – pregleda i provjerava urednost i zakonitost vo|enja poslovnih knjiga. Nadzorno vije}e sa~injava godi{nje izvje{}e o poslovanju zdravstvene ustanove na temelju obavljenih aktivnosti iz stavka 1. ovoga ~lanka, te pregleda izvje{}e o radu ravnatelja i upravnoga vije}a zdravstvene ustanove. Izvje{}e iz stavka 2. ovoga ~lanka nadzorno vije}e dostavlja osniva~u, upravnom vije}u i ravnatelju zdravstvene ustanove. Stru~no vije}e ^lanak 73. Stru~no vije}e zdravstvene ustanove je savjetodavno tijelo ravnatelju. ^lanove stru~noga vije}a, na prijedlog {efova organizacij - skih jedinica zdravstvene ustanove, uz jednakopravnu zastupljenost oba spola, imenuje ravnatelj. U radu stru~noga vije}a mogu sudjelovati i zdravstveni suradnici. U stru~no vije}e iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e biti imeno - van zdravstveni djelatnik - zakupac jedinica zakupa zdravstvene ustanove. Bli`e odredbe o na~inu rada i odlu~ivanja stru~noga vije}a ure|uju se poslovnikom o radu stru~noga vije}a zdravstvene ustanove, na koji suglasnost daje ravnatelj zdravstvene ustanove. Broj 46 – Stranica 12 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. ^lanak 74. Stru~no vije}e zdravstvene ustanove: – raspravlja i odlu~uje o pitanjima iz oblasti stru~noga rada ustanove, – predla`e stru~na rje{enja u sklopu djelatnosti zdravstve - ne ustanove, – predla`e stru~ne temelje za pro gram rada i razvitka zdravstvene ustanove, – predla`e mjere za unapre|enje kvalitete i sigurnosti rada u zdravstvenoj ustanovi, – daje upravnom vije}u i ravnatelju mi{ljenja i prijedloge u pogledu organizacije rada i uvjeta za razvitak zdravstvene djelatnosti sukladno financijskim mogu}no stima, – predla`e specijalisti~ko usavr{avanje zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika, te stru~no usavr{a - vanje iz oblasti subspecijalnosti zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika za potrebe zdravstvene ustanove, – predla`e upravnom vije}u obavljanje dopunskog rada zdravstvenih djelatnika u slu~ajevima od posebnog interesa za gra|ane i rad zdravstvene ustanove, – brine se o provedbi unutarnjeg nadzora nad stru~nim radom zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika ustanove, – obavlja i druge poslove propisane statutom. Eti~ki komitet Eti~ki komitet zdravstvene ustanove ^lanak 75. Eti~ki komitet zdravstvene ustanove je tijelo koje osigurava obavljanje djelatnosti ustanove na na~elima etike i medicinske deontologije. Eti~ki komitet imenuje upravno vije}e zdravstvene ustanove i sa~injava ga najmanje devet ~lanova, uz jednakopravnu zastupljenost oba spola, s tim da najmanje jedan ~lan eti~koga komiteta treba biti predstavnik nemedicinskih struka i najmanje dva ~lana koji nisu djelatnici zdravstvene ustanove. Upravno vije}e imenuje i zamjenike ~lanova eti~koga komiteta. Mandat, na~in izbora, kao i na~in financiranja eti~koga komiteta ure|uje se statutom zdravstvene ustanove. Eti~ki komitet donosi poslovnik o svome radu. Dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova mogu imenovati zajedni~ki eti~ki komitet. Zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost transplantacije organa i tkiva formira eti~ki komitet u oblasti uzimanja i presa|ivanja organa i tkiva u svrhu lije~enja sukladno propisu o transplantaciji organa i tkiva u svrhu lije~enja. ^lanak 76. Eti~ki komitet zdravstvene ustanove: – prati primjenu etike i medicinske deontologije u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove, – daje suglasnost za provo|enje medicinskih i znanstve - nih ispitivanja, kao i klini~kih ispitivanja lijekova i medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi, koja se smatra prethodnim postupkom u okviru odobravanja tih ispitivanja od mjerodavnoga tijela, – bavi se analizom i prijedlozima propisa iz oblasti zdravstva s aspekta etike i medicinske deontologije, – prati povrede prava pacijenata i sustavno radi na unapre|enju stanja u ovoj oblasti sukladno propisima o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata, – sura|uje s mjerodavnim komorama iz oblasti zdravstva, – rje{ava i druga eti~ka pitanja u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove. Eti~ki komitet Federalnoga ministarstva i kantonalnih ministarstava zdravstva ^lanak 77. Eti~ki komitet Federalnoga ministarstva je stru~no tijelo koje prati pru`anje i provo|enje zdravstvene za{tite na na~elima etike i medicinske deontologije. Federalni ministar imenuje i razrje{ava predsjednika i ~lanove Eti~koga komiteta, uz jednakopravnu zastupljenost oba spola. Eti~ki komitet ima pet ~lanova koji se biraju iz reda istaknutih stru~njaka koji imaju zna~ajne rezultate u radu, kao i doprinos u oblasti zdravstvene za{tite, profesionalne etike zdravstvenih djelatnika i humanisti~kih znanosti. Mandat ~lanova Eti~koga komiteta traje ~etiri godine, s mogu}no{}u ponovnog izbora za jo{ jedno mandatno razdoblje. Eti~ki komitet donosi poslovnik o radu. Eti~ki komitet ima pravo naknade za svoj rad, a koja se ispla}uje iz sredstava Prora~una Federacije. Visinu naknade za rad Eti~koga komiteta iz stavka 6. ovoga ~lanka rje{enjem utvr|uje federalni ministar. Eti~ki komitet kantonalnoga ministarstva formira se radi obavljanja poslova i zada}a iz stavka 1. ovoga ~lanka za podru~je kantona. Sastav eti~koga komiteta kantonalnog ministarstva, koji odra`ava jednakopravnu zastupljenost oba spola, bli`e odre|enje djelokruga rada, kao i na~in odlu~ivanja bli`e se ure|uje kantonalnim propisima. Visinu naknade za rad Eti~koga komiteta iz stavka 8. ovoga ~lanka, koja se ispla}uje iz prora~una kantona, rje{enjem utvr|uje kantonalni ministar. ^lanak 78. Mjerodavnosti Eti~koga komiteta Federalnoga ministarstva su: – prati primjenu na~ela etike i medicinske deontologije zdravstvenih djelatnika u obavljanju zdravstvene djelatnosti na teritoriju Federacije, – koordinira rad eti~kih komiteta kantona, – daje suglasnost za provo|enje medicinskih i znanstve - nih ispitivanja za dva ili vi{e kantona, kao i Federacije, koja se smatra prethodnim postupkom u okviru odobravanja tih ispitivanja od mjerodavnoga tijela, – prati provo|enje medicinskih i znanstvenih ispitivanja, kao i klini~kih ispitivanja lijekova i medicinskih sredstava na teritoriju dva ili vi{e kantona, kao i Federacije, – prati uporabu odobrenih novih zdravstvenih tehnologija na teritoriju Federacije, – daje mi{ljenja o spornim pitanjima koja su od zna~aja za provo|enje medicinskih i znanstvenih ispitivanja u oblasti zdravstva, – prati provo|enje odluka i razmatra stru~na pitanja u svezi s primjenom mjera u zdravstvenim ustanovama na teritoriju Federacije, – prati povrede prava pacijenata i sustavno radi na unapre|enju stanja u ovoj oblasti sukladno propisima o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenata, – podnosi godi{nje izvje{}e federalnom ministru o svome radu, kao i o uo~enim problemima, nedostacima i primjedbama u radu eti~kih komiteta kantona, odnosno eti~kih komiteta zdravstvenih ustanova, – razmatra i druga pitanja etike i medicinske deontologije u provo|enju zdravstvene za{tite. Eti~ki komitet kantona obavlja poslove i zada}e iz alineja 1, 3, 4, 5, 6, 7, 8. i 10. stavak 1. ovoga ~lanka, a koji su od interesa za podru~je kantona, te koordinira rad eti~kih komiteta zdravstvenih ustanova na svom podru~ju. Povjerenstvo za lijekove ^lanak 79. Povjerenstvo za lijekove zdravstvene ustanove je tijelo koje osigurava provedbu: Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 13 – svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi, – klini~kih ispitivanja lijekova i medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi, – {estomjese~nog financijskoga izvje{}ivanja o klini~kim ispitivanjima lijekova i medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi, za potrebe ravnatelja i upravnoga vije}a, – pra}enje, poduzimanje mjera za izbjegavanje i smanjiva nje nuspojava lijekova i medicinskih sredstava, kao i koordiniranja aktivnosti u svezi s prijavama nuspojava lijekova i medicinskih sredstava mjerodav - nom dr`av nom tijelu sukladno propisu o lijekovima i medicinskim sredstvima, – predlaganja liste lijekova i medicinskih sredstava koji se primjenjuju u zdravstvenoj ustanovi, sukladno zakonu, – pra}enja potro{nje lijekova i medicinskih proizvoda, te predlaganja mjera za racionalnu uporabu lijekova i medicinskih sredstava u zdravstvenoj ustanovi, – poduzimanje mjera s ciljem izbjegavanja interakcija, terapijskog dupliciranja ili pojave alergije kod uporabe lijekova u zdravstvenoj ustanovi, – pripremanja tenderske dokumentacije u postupcima javnih nabavki lijekova i medicinskih sredstava, – i drugih poslova sukladno ovom zakonu, kao i propisu o lijekovima i medicinskim sredstvima. Povjerenstvo za lijekove imenuje upravno vije}e zdravstve - ne ustanove i ~ini ga najmanje pet ~lanova koji se imenuju iz redova specijalista med i cine, farmacije i stomatologije, uz jednakopravnu zastupljenost oba spola. Bli`e odredbe o na~inu rada i odlu~ivanja povjerenstva za lijekove ure|uju se poslovnikom o radu povjerenstva za lijekove zdravstvene ustanove. Povjerenstvo za lijekove zdravstvene ustanove koje nije ovla{teno za klini~ka ispitivanja lijekova i medicinskih sredstava ne obavlja djelatnost navedenu u stavku 1. alineja 2. i 3. ovoga ~lanka. Dvije ili vi{e zdravstvenih ustanova mogu imenovati zajedni~ko povjerenstvo za lijekove. Povjerenstvo za pobolj{anje kvalitete i sigurnosti zdravstve - nih usluga ^lanak 80. Povjerenstvo za pobolj{anje kvalitete i sigurnosti zdravstvenih usluga je stru~no tijelo zdravstvene ustanove koje obavlja poslove i zada}e u pogledu uspostave sustava pobolj{anja kvalitete i sigurnosti zdravstvenih usluga u zdravstvenoj ustanovi, kao i druge poslove utvr|ene propisima o sustavu pobolj{anja kvalitete, sigurnosti i akreditaciji u zdravstvu. Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga ~lanka odra`avat }e jednakopravnu zastupljenost oba spola. ^lanak 81. Odredbe ovoga zakona koje se odnose na osnivanje, rukovo|enje, upravljanje i nadzor nad zdravstvenom ustanovom, kao i odredbe o osnivanju stru~nih tijela zdravstvene ustanove, odgovaraju}e se primjenjuju i na zdravstvene ustanove u privatnom i mje{ovitom vlasni{tvu. Upravno vije}e zdravstvene ustanove u privatnome odnosno mje{ovitom vlasni{tvu ima najmanje tri ~lana, a imenuje ih i razrje{ava vlasnik zdravstvene ustanove. VIII. VRSTE ZDRAVSTVENIH USTANOVA ^lanak 82. Zdravstvene ustanove organiziraju svoj rad kao zdravstvene ustanove primarne, sekundarne i tercijarne razine zdravstvene za{tite, specijalizirane zdravstvene ustanove i ostale zdravstvene ustanove. Zdravstvene ustanove primarne zdravstvene za{tite Dom zdravlja ^lanak 83. Dom zdravlja je zdravstvena ustanova za pru`anje zdravstvene za{tite stanovni{tvu odre|enog podru~ja u sklopu zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini zdravstvene za{tite. ^lanak 84. Dom zdravlja na svome podru~ju osigurava obavljanje djelatnosti iz ~lanka 33. ovoga zakona. Dom zdravlja obavlja primarnu zdravstvenu za{titu kroz timove obiteljske med i cine, laboratorij, slu`bu za radiolo{ku dijagnostiku, slu`bu za hitnu medicinsku pomo}, kao i slu`be u zajednici. Slu`be u zajednici iz stavka 2. ovoga ~lanka ~ine: centar za mentalno zdravlje u zajednici, centar za fizikalnu rehabilitaciju, slu`ba polivalentne zubozdravstvene za{tite, slu`ba sestara u zajednici i druge slu`be u zajednici koje se utvr|uju i formiraju na temelju potreba stanovni{tva, a po prethodnom mi{ljenju zavoda za javno zdravstvo kantona, te uz suglasnost kantonalnoga ministra. Ukoliko nisu osigurane slu`be u zajednici iz stavka 3. ovoga ~lanka, specijalisti~ko-konzultativna djelatnost iz dijela tih slu`bi obavlja se na na~in i pod uvjetima utvr|enim u ~lanku 39. stavak 3. ovoga zakona, osim kod slu`bi za zdravstvenu za{titu djece i zdravstvenu za{titu `ena koje se tada organiziraju sukladno ~lanku 33. ovoga zakona. Dom zdravlja je du`an sudjelovati u osiguranju uvjeta za pru`anje specijalisti~ko-konzultativne djelatnosti i djelatnosti javnoga zdravstva na svom podru~ju, a sukladno ugovoru sa zavodom zdravstvenoga osiguranja kantona. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga ~lanka, na podru~jima sa specifi~nim potrebama pru`anja zdravstvene za{tite stanovni{tvu, u domu zdravlja mo`e se organizirati i stacionar za dijagnostiku i lije~enje akutnih bolesnika. ^lanak 85. Dio djelatnosti doma zdravlja mo`e se obavljati ugovara - njem obavljanja zdravstvenih usluga s drugom zdravstvenom ustanovom ili privatnom praksom. Ambulanta obiteljske med i cine ^lanak 86. Ambulanta obiteljske med i cine dio je zdravstvenog sustava u kojoj se promocijom zdravlja, sprje~avanjem, suzbijanjem, ranim otkrivanjem, lije~enjem bolesti i rehabilitacijom osigurava primarna razina zdravstvene za{tite. Ambulanta obiteljske med i cine mo`e se organizirati kao dio doma zdravlja ili privatna praksa. U ambulanti iz stavka 1. ovoga ~lanka ostvaruje se prvi kontakt gra|ana sa zdravstvenim sustavom i dobijaju informacije o pravima i obvezama pacijenata sukladno zakonu. ^lanak 87. U ambulanti obiteljske med i cine radi tim obiteljske med i - cine. Tim obiteljske med i cine ~ini specijalist obiteljske med i cine i najmanje jedna medicinska sestra-tehni~ar, koja ima dodatnu edukaciju iz obiteljske med i cine. Iznimno od stavka 2. ovoga ~lanka, tim obiteljske med i cine mo`e ~initi specijalist druge grane med i cine s dodatnom edukacijom iz obiteljske med i cine, odnosno doktor med i cine sa dodatnom edukacijom iz obiteljske med i cine i najmanje jedna medicinska sestra-tehni~ar, koja ima dodatnu edukaciju iz obiteljske med i cine. Poslovi zdravstvene njege u zajednici mogu se obavljati u timu obiteljske med i cine uklju~ivanjem u tim jo{ jedne medicinske sestre-tehni~ara koja ima edukaciju zdravstvene njege u zajednici ili kroz slu`be sestara u zajednici. Broj 46 – Stranica 14 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. Plan i pro gram dodatne edukacije iz obiteljske med i cine, kao i edukacije iz zdravstvene njege u zajednici, te na~in obavljanja ove edukacije utvr|uje se pravilnikom federalnoga ministra. Centar za mentalno zdravlje u zajednici ^lanak 88. Centar za mentalno zdravlje u zajednici obavlja promociju i prevenciju mentalnog zdravlja, rehabilitaciju mentalno oboljelih osoba, prevenciju invaliditeta i rehabilitaciju, te brigu i pomo} onesposobljenih. Pored poslova iz stavka 1. ovoga ~lanka centar za mentalno zdravlje u zajednici obavlja i: zdravstveno-promotivni rad na unapre|enju mentalnoga zdravlja u zajednici; proaktivan pristup u prepoznavanju i ranom dijagnosticiranju osoba s rizikom po mentalno zdravlje; edukaciju bolesnika, ~lanova obitelji i radne okoline; psiholo{ko savjetovanje u obitelji i zajednici; procjenu rizika po mentalno zdravlje u zajednici; planiranje i provo|enje okupacijske terapije u zajednici; psiholo{ka mjerenja putem testova; izvanbolni~ke terapeutske i rehabilitacijske postupke iz domena za{tite mentalnoga zdravlja; socioterapiju; tretman bolesti ovisnosti u izvanbolni~kim uvjetima. Stru~no osoblje uposleno u centru iz stavka 1. ovoga ~lanka treba imati edukaciju iz oblasti zlouporabe psihoaktivnih supstancija. Centar iz stavka 1. ovoga ~lanka organizira se kao dio doma zdravlja. Bli`i uvjeti koje mora ispunjavati centar iz stavka 1. ovoga ~lanka, kao i na~in njegova organiziranja, te plan i pro gram, trajanje edukacije, kao i na~in provo|enja edukacije iz oblasti zlouporabe psihoaktivnih supstancija utvr|uju se pravilnikom federalnoga ministra. Centar za fizikalnu rehabilitaciju ^lanak 89. Centar za fizikalnu rehabilitaciju obavlja zdravstvenopromotivni rad iz oblasti fizikalne med i cine; izvanbolni~ke terapeutske i rehabilitacijske postupke iz domena fizikalne med i - cine; okupacijske tretmane; testiranje i procjenu testova, sura|uje s drugim slu`bama s ciljem unapre|enja tretmana pacijenata. Centar iz stavka 1. ovoga ~lanka organizira se kao dio doma zdravlja. Bli`e uvjete koje mora ispunjavati centar iz stavka 1. ovoga ~lanka, kao i na~in njegova organiziranja propisuje pravilnikom federalni ministar. Ustanova za hitnu medicinsku pomo} ^lanak 90. Ustanova za hitnu medicinsku pomo} je zdravstvena ustanova koja provodi mjere hitne medicinske pomo}i i osigura - va prijevoz oboljelih, stradalih i ozlije|enih u odgovaraju}u zdravstvenu ustanovu i pru`a medicinsku pomo} za vrijeme prijevoza. Ustanova iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e obavljati edukaciju zdravstvenih djelatnika iz oblasti urgentne med i cine, zbrinjavanja ozlije|enih i naglo oboljelih kod kojih je do{lo do `ivotne ugro`enosti, kao i edukaciju o na~inu obavljanja adekvatnog hitnog medicinskog transporta, pod uvjetom da ima ugovor s fakultetom zdravstvenoga usmjerenja. Ustanova iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e se organizirati kao samostalna zdravstvena ustanova ili kao dio doma zdravlja. Uvjete, organizaciju i na~in rada hitne medicinske pomo}i utvrdit }e pravilnikom federalni ministar. Ustanova za zdravstvenu njegu u ku}i ^lanak 91. Ustanova za zdravstvenu njegu u ku}i je zdravstvena ustanova koja provodi zdravstvenu njegu i rehabilitaciju bolesnika po uputama doktora med i cine-obiteljskog lije~nika. Ustanova iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e se organizirati kao samostalna zdravstvena ustanova ili kao privatna praksa. Bli`e uvjete koje mora ispunjavati ustanova iz stavka 1. ovoga ~lanka, kao i na~in njezinog organiziranja propisuje pravilnikom federalni ministar. Ljekarna ^lanak 92. Ljekarna je zdravstvena ustanova koja vr{i nabavku lijekova i medicinskih sredstava, skladi{tenje, ~uvanje pod propisanim re`imom, izdavanje i distribuciju lijekova i medicinskih sredstava, kao i izradu galenskih i magistralnih pripravaka sukladno propisu o ljekarni~koj djelatnosti. Ustanova za palijativnu njegu ^lanak 93. Ustanova za palijativnu njegu je socijalno-zdravstvena ustanova koja ima palijativni interdisciplinarni tim, ambulantu za bol i palijativnu njegu. Ustanova iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e biti organizirana kao samostalna ustanova. Obavljanje zdravstvenih usluga u ustanovi iz stavka 1. ovoga ~lanka ure|uje se ugovorom izme|u doma zdravlja ili bolnice i zavoda zdravstvenoga osiguranja kantona. Zdravstvene usluge palijativne njege i terapije bola mogu se obavljati i u zdravstvenim ustanovama primarne razine zdravstvene za{tite i posebnim odjelima zdravstvenih ustanova bolni~ke razine zdravstvene za{tite. Zdravstvena za{tita u ustanovama socijalne skrbi ^lanak 94. U ustanovama socijalne skrbi koje zbrinjavaju djecu bez roditelja, djecu za koju se roditelji ne brinu, socijalno zapu{tenu djecu, tjelesno i du{evno o{te}enu djecu, odrasle osobe, te nemo - }ne i stare osobe, mjere zdravstvene za{tite provode se putem domova zdravlja odnosno zdravstvenih djelatnika u privatnoj praksi. Obavljanje primarne zdravstvene za{tite iz stavka 1. ovoga ~lanka obvezno se ure|uje ugovorom izme|u doma zdravlja, odnosno privatnoga zdravstvenog djelatnika i zavoda zdravstvenoga osiguranja kantona. U ustanovama socijalne skrbi koje zbrinjavaju osobe ovisne o tu|oj pomo}i, kojim je potrebna zdravstvena njega i rehabil ita - cija, po uputama i pod stru~nim nadzorom doktora med i cine, osiguravaju se mjere zdravstvene za{tite sukladno uvjetima gle - de prostora, opreme i kadra koje propisuje kantonalni ministar. Tro{kove zdravstvene za{tite iz stavka 3. ovoga ~lanka iznad utvr|enog zdravstvenog standarda snosi ustanova socijalne skrbi. Zdravstvene ustanove sekundarne zdravstvene za{tite Poliklinika ^lanak 95. Poliklinika je zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalisti~ko-konzultativna zdravstvena za{tita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija, osim bolni~kog lije~enja. Poliklinika se osniva kao samostalna zdravstvena ustanova ili kao dio bolnice. Kada se poliklinika osniva kao samostalna zdravstvena ustanova, djelatnost se mora obavljati najmanje u dvjema ordina - cijama razli~itih ili istih specijalisti~kih ili subspecijalisti~kih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalisti~ke, odnosno subspecijalisti~ke djelatnosti i laboratoriju. Poliklinika mora za svaku svoju registriranu djelatnost upo{ljavati u radni odnos, na puno radno vrijeme, najmanje jednog doktora med i cine, odnosno doktora stomatologije specija listu odgovaraju}e grane specijalnosti, ovisno o djelatnostima poliklinike. Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij, mora zapo{ljavati u radni odnos, na puno radno vrijeme, najma - nje jednog doktora med i cine specijalistu medicinske biokemije ili jednog diplomiranog in`enjera medicinske laboratorijske dijagnostike. Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 15 Centar za dijalizu ^lanak 96. Centar za dijalizu obavlja dijagnostiku i lije~enje pacijenata kroz tretman kemodijalize i peritonalne dijalize. Centar iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e biti organiziran kao samostalna zdravstvena ustanova, dio doma zdravlja ili dio bolnice. Bli`i uvjeti u pogledu prostora, kadra i medicinsko-tehni~ke opreme za osnivanje i organizaciju rada zdravstvenih ustanova koje obavljaju djelatnost dijalize, kategorizacija dijaliznih centa - ra i postupak njihovog verificiranja, kategorizacija zdravstve nih usluga, radnih timova u dijaliznim centrima, edukacija uposle - nika u dijaliznim centrima, kategorizacija medicinsko-tehni~ke opreme u dijaliznim centrima, sadr`aj standardnog seta lijekova i potro{nog materijala za dijalizu, uvjeti zdravstvene ispravnosti vode za dijalizu, te provo|enje stru~nog nadzora nad radom dijaliznih centara utvr|uju se pravilnikom federalnoga ministra. Bolnica ^lanak 97. Bolnica je zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost dijagnostike, lije~enja, medicinske rehabilitacije i zdravstvene njege bolesnika, te osigurava boravak i prehranu bolesnika. Djelatnost iz stavka 1. ovoga ~lanka obavlja se u op}im, specijalnim, kantonalnim i u sveu~ili{no-klini~kim bolnicama. ^lanak 98. Op}a bolnica je zdravstvena ustanova koja obavlja najmanje djelatnosti kirurgije, interne med i cine, pedijatrije, te ginekologije i poro|ajnog i ima posteljne, dijagnosti~ke i druge mogu}nosti prilago|ene svojoj namjeni. Iznimno, op}a bolnica iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e obavljati i tercijarnu zdravstvenu za{titu iz djelatnosti za koju je registrirana, ako ispunjava uvjete za tercijarnu zdravstvenu za{titu utvr|ene ovim zakonom, kao i propisima donijetim na temelju ovoga zakona, te ako je za obavljanje ove djelatnosti verificirana od Federalnoga ministarstva. ^lanak 99. Specijalna bolnica je zdravstvena ustanova za specija - listi~ko- konzultativno i bolni~ko lije~enje odre|enih bolesti ili odre|enih dobnih skupina stanovni{tva, koja osim uvjeta iz ~lanka 102. ovoga zakona ima posteljne, dijagnosti~ke i druge mogu}nosti prilago|ene svojoj namjeni. Iznimno, specijalna bolnica iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e obavljati i tercijarnu zdravstvenu za{titu iz djelatnosti za koju je registrirana, ako ispunjava uvjete za tercijarnu zdravstvenu za{titu utvr|ene ovim zakonom, kao i propisima donijetim na temelju ovoga zakona, te ako je za obavljanje ove djelatnosti verificirana od Federalnoga ministarstva. ^lanak 100. Za podru~je jednog ili vi{e kantona mo`e biti organizirana i kantonalna bolnica koja, pored uvjeta predvi|enih za op}u i specijalnu bolnicu, ispunjava posteljne, dijagnosti~ke i druge uvjete utvr|ene kantonalnim zakonom. Iznimno, kantonalna bolnica iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e obavljati i tercijarnu zdravstvenu za{titu iz djelatnosti za koju je registrirana, ako ispunjava uvjete za tercijarnu zdravstvenu za{titu utvr|ene ovim zakonom, kao i propisima donijetim na temelju ovoga zakona, te ako je za obavljanje ove djelatnosti verificirana od Federalnoga ministarstva. ^lanak 101. Sveu~ili{no-klini~ka bolnica je bolnica koja obavlja tercijarnu zdravstvenu za{titu iz vi{e od polovine registriranih specijalisti~kih djelatnosti, stru~no usavr{avanje, dodiplomsku i postdiplomsku nastavu, kao i znanstvenoistra`iva~ki rad za djelatnosti za koje je osnovana. Organizacijski dijelovi bolnice iz stavka 1. ovoga ~lanka su klinike koje obavljaju tercijarnu zdravstvenu za{titu iz odre|enih specijalisti~kih djelatnosti, stru~no usavr{avanje, dodiplomsku i postdiplomsku nastavu, kao i znanstveno istra`iva~ki rad za djelatnosti za koje je osnovana. Odredbe ~l. 104. i 105. ovoga zakona koje se odnose na stjecanje naziva sveu~ili{na bolnica shodno se primjenjuju i na sveu~ili{no-klini~ke bolnice iz stavka 1. ovoga ~lanka. ^lanak 102. Bolnica mora u svome sastavu imati, najmanje, jedinice za: – specijalisti~ko-konzultativnu djelatnost, – radiolo{ku, laboratorijsku i drugu dijagnostiku, – anesteziju i reanimaciju, – opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima - bolni~ka ljekarna, – transfuziolo{ku djelatnost sukladno propisu o krvi i krvnim sastojcima, – urgentno zbrinjavanje. Bolnica iz stavka 1. ovoga ~lanka mora imati osiguranu: – medicinsku rehabilitaciju, – patologiju, – citolo{ku, mikrobiolo{ku i biokemijsku dijagnostiku, – mrtva~nicu. Ukoliko bolnica nema vlastite slu`be iz stavka 2. alineja 1, 2. i 3. ovoga ~lanka, mo`e ugovoriti obavljanje ovih djelatnosti sa zdravstvenom ustanovom koja ispunjava uvjete predvi|ene zakonom za obavljanje navedenih djelatnosti i ima odobrenje mjerodavnoga tijela, a za obavljanje djelatnosti iz stavka 2. alineja 4. ovoga ~lanka mo`e ugovoriti s ovla{tenom pravnom osobom. ^lanak 103. Bolnica mo`e obavljati znanstvenoistra`iva~ku djelatnost u djelatnostima za koje je registrirana sukladno zakonu. ^lanak 104. Bolnica mo`e dobiti sta tus sveu~ili{ne bolnice koji dodjelju - je javno sveu~ili{te, na prijedlog Federalnoga ministarstva, a uz prethodno pribavljeno mi{ljenje fakulteta zdravstvenoga usmje - renja, ako se u bolnici provodi nastava u okviru sveu~ili{noga obrazovanja. Sta tus sveu~ili{ne bolnice iz stavka 1. ovoga ~lanka dodjeljuje se s rokom va`enja od pet godina. Nastava iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e se provoditi po prethodno pribavljenoj suglasnosti federalnoga ministra za obrazovanje i znanost i federalnoga ministra. Bolnica iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e obavljati i specijalisti~ki odnosno subspecijalisti~ki sta` zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika, ukoliko ispunjava uvjete propisane ovim zakonom i propisima donijetim na temelju ovoga zakona, te pribavi odobrenje za obavljanje ovoga sta`a od federalnoga ministra. ^lanak 105. Uvjete koje moraju ispunjavati bolnice za dodjelu naziva sveu~ili{na bolnica utvrdit }e pravilnikom federalni ministar, uz suglasnost federalnoga ministra za obrazovanje i znanost. Stjecanjem, odnosno gubitkom uvjeta za naziv sveu~ili{na bolnica, te dodjelom odgovaraju}eg naziva zdravstvenoj ustanovi ili njezinom dijelu ne prenose se osniva~ka prava nad zdravstvenom ustanovom. Lje~ili{te ^lanak 106. Lje~ili{te je zdravstvena ustanova u kojoj se prirodnim ljekovitim izvorima provodi preventivna zdravstvena za{tita, specijalisti~ka i bolni~ka rehabilitacija. Lje~ili{te je du`no u tijeku kori{tenja prirodnih ljekovitih izvora pratiti njegova ljekovita svojstva i najmanje jednom u ~etiri godine izvr{iti ponovno ispitivanje njegove ljekovitosti u odgovaraju}oj zdravstvenoj ustanovi. Lje~ili{te mo`e pru`ati zdravstvene usluge u turizmu sukladno posebnim propisima. Broj 46 – Stranica 16 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. Zavod ^lanak 107. Zavod je specijalizirana zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalisti~ko-konzultativna zdravstvena za{tita, uz posebnu djelatnost medicinske tehnologije, kao i odre|ena medicinska ispitivanja. Zdravstvene ustanove tercijarne zdravstvene za{tite ^lanak 108. Zdravstvene ustanove tercijarne zdravstvene za{tite su one zdravstvene ustanove koje ispunjavaju uvjete glede prostora, opreme i kadra, kao i primijenjenih tehnologija za obavljanje najslo`enijih oblika zdravstvene za{tite iz specijalisti~kokonzultativnih i bolni~kih zdravstvenih djelatnosti, a koje }e se bli`e urediti pravilnikom iz ~lanka 42. ovoga zakona. ^lanak 109. S ciljem osiguranja kontinuiranosti zdravstvene za{tite iz ~lanka 22. ovoga zakona, zdravstvene ustanove primarne, sekun da rne i tercijarne zdravstvene za{tite uspostavljaju jedinstven sustav upu}ivanja pacijenata s jedne na drugu razinu zdravstvene za{tite. Sustav iz stavka 1. ovoga ~lanka obuhvata razmjenu informa - cija, i to s razine primarne zdravstvene za{tite, o zdravstvenom stanju pacijenta s podacima o prirodi bolesti ili zdravstvenoga problema zbog kojeg se obratio izabranom zdravstvenom timu ili izabranom doktoru med i cine i poduzetim mjerama, a sa sekundarne odnosno tercijarne razine zdravstvene za{tite o izvr{enim pregledima, nalazima i poduzetim mjerama lije~enja, uklju~uju}i i detaljne naputke za daljnje lije~enje. U slu~aju da se pacijentu na razini primarne zdravstvene za{tite ne mo`e pru`iti adekvatna i pravodobna zdravstvena za{tita, zdravstvena ustanova, odnosno izabrani zdravstveni tim ili izabrani doktor med i cine upu}uje tog pacijenta u odgovaraju}u zdravstvenu ustanovu, odnosno odgovaraju}em specijalisti u zdravstvenu ustanovu na sekundarnoj razini zdravstvene za{tite, ili, iznimno, u zdravstvenu ustanovu na tercijarnoj razini zdravstvene za{tite, radi pregleda, lije~enja i davanja odgovaraju}eg mi{ljenja i upute za daljnje lije~enje na razini primarne zdravstvene za{tite. Bolnice i druge zdravstvene ustanove sekundarne razine zdravstvene za{tite, ili lije~nik specijalist kome je gra|anin upu}en s razine primarne zdravstvene za{tite, mogu tog gra|anina uputiti na tercijarnu razinu zdravstvene za{tite, gdje se pru`aju najslo`eniji oblici zdravstvene za{tite iz odre|enih specijalisti~kih djelatnosti. IX. ZDRAVSTVENE USTANOVE U KOJIMA SE IZVODI NASTAVA ^lanak 110. Obrazovanje studenata i u~enika za potrebe zdravstva vr{e fakulteti i {kole zdravstvenog usmjerenja. U bolnicama koje imaju sta tus sveu~ili{ne bolnice organizira se nastava za studente fakulteta zdravstvenog usmjerenja, dodiplomska i postdiplomska nastava. Dio nastave koji se odnosi na obiteljsku medicinu, djelatnost slu`bi u zajednici, javnoga zdravstva, med i cine rada, bolesti ovisnosti izvodi se u zavodima za javno zdravstvo, zavodima za medicinu rada, zavodima za bolesti ovisnosti i domovima zdravlja koji ispunjavaju uvjete propisane pravilnikom iz ~lanka 105. stavak 1. ovoga zakona. Odobrenje za obavljanje nastave u zdravstvenim ustanovama iz stavka 3. ovoga ~lanka, te dobijanje statusa nastavnog zavoda odnosno nastavne zdravstvene ustanove, dodjeljuje javno sveu~ili{te, na prijedlog Federalnoga ministarstva, a uz prethodno pribavljeno mi{ljenje fakulteta zdravstvenoga usmjerenja. ^lanak 111. Nastavnici zdravstveni djelatnici koji izvode nastavu u zdravstvenim ustanovama za potrebe fakulteta zdravstvenog usmjerenja mogu zasnovati istodobno radni odnos s jednom zdravstvenom ustanovom i jednim fakultetom zdravstvenog usmjerenja, na na~in da u svakoj ustanovi, odnosno fakultetu zdravstvenog usmjerenja obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom, tako da njihovo puno radno vrijeme bude usugla{eno s radnim vremenom utvr|enim propisima o radu. Zdravstvena ustanova i fakultet zdravstvenoga usmjerenja ugovorom ure|uju pitanja iz radnoga odnosa u izvo|enju nastave. Na~in obavljanja poslova s nepunim radnim vremenom pri izvo|enju nastave zdravstvenih djelatnika iz stavka 1. ovoga ~lanka pravilnikom propisuje federalni ministar za obrazovanje i znanost, uz suglasnost federalnoga ministra. ^lanak 112. Fakultet zdravstvenoga usmjerenja mo`e sukladno ovom zakonu osnovati unutarnje organizacijske cjeline u kojima se obavlja zdravstvena djelatnost za potrebe fakultetske nastave. Ispunjenost uvjeta za obavljanje zdravstvene djelatnosti iz stavka 1. ovoga ~lanka utvr|uje Federalno ministarstvo. Federalni ministar pravilnikom utvr|uje uvjete prostora, opreme i kadra za obavljanje zdravstvene djelatnosti za potrebe fakultetske nastave, uz suglasnost federalnoga ministra za obrazovanje i znanost. Za obavljanje zdravstvene djelatnosti iz stavka 1. ovoga ~lanka fakultet zdravstvenoga usmjerenja mo`e ostvarivati sredstva ugovorom s mjerodavnim zavodom zdravstvenoga osiguranja kantona. X. FEDERALNI I KANTONALNI ZDRAVSTVENI ZAVODI ^lanak 113. Federalni i kantonalni zdravstveni zavodi su zdravstvene ustanove koje obavljaju djelatnost iz ~lanka 43. ovog Zakona. Federalni zdravstveni zavodi su: Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine. Kantonalni zdravstveni zavodi su: Zavod za javno zdravstvo kantona, Zavod za medicinu rada kantona, Zavod za bolesti ovisnosti kantona i Zavod za sportsku medicinu kantona. Kantonalnim propisima mo`e biti regulirano i osnivanje i rad drugih zavoda na kantonalnoj razini. Federalni i kantonalni zdravstveni zavodi u kojima se obavlja nastava i koji su nastavna baza fakulteta zdravstvenoga usmjerenja, imaju pravo na dodatak svom nazivu - nastavni zavodi. ^lanak 114. Za obavljanje svojih funkcija federalni i kantonalni zavodi se financiraju iz Prora~una Federacije odnosno prora~una kantona, kao i drugih izvora financiranja propisanih u ~l. 61. i 62. ovoga zakona. Federalni zdravstveni zavodi Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine ^lanak 115. Federalni zavod za javno zdravstvo je zdravstvena ustanova za obavljanje javnozdravstvene djelatnosti na teritoriju Federacije. ^lanak 116. Federalni zavod za javno zdravstvo obavlja sljede}e poslove: – predla`e i provodi zdravstveno-statisti~ka istra`ivanja u svrhu pra}enja, procjene i analize zdravstvenoga stanja stanovni{tva, kao i organizacije zdravstvene za{tite, – predla`e i provodi populacijska istra`ivanja u svrhu pra}enja, analize i ocjene zdravstvenoga pona{anja, prisutnosti populacijskih ~imbenika rizika i ~imbenika rizika iz `ivotnoga okoli{a, kao i drugih ~imbenika ~iji su rizici po zdravlje prepoznati, – predla`e razvitak politika za zdravlje i planira, predla`e i sudjeluje u provo|enju mjera za o~uvanje i unapre|enje zdravlja stanovni{tva, – predla`e pro gram mjera zdravstvene za{tite, Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 17 – sudjeluje u izradi nomenklature usluga i poslova zdravstvene djelatnosti, – planira, predla`e, prati i evaluira specifi~nu zdravstvenu za{titu mladih, naro~ito u osnovnim i srednjim {kolama, te na fakultetima, – prati i evaluira provo|enje preventivno-promotivnih programa, te drugih mjera zdravstvene za{tite, – priprema, prati i evaluira programe za{tite zdravlja rizi~nih skupina stanovni{tva i stanovni{tva s posebnim potrebama, – prati i analizira epidemiolo{ko stanje, predla`e, organi - zira, provodi i evaluira preventivne i protuepidemijske mjere sukladno propisima o za{titi stanovni{tva od zaraznih bolesti, – planira i vr{i cen tralnu distribuciju cjepiva, nadzire i evaluira provo|enje obveznih imunizacija, – planira i nadzire provedbu preventivnih i protuepidemij - skih mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, – prati i ocjenjuje zdravstveno stanje uposlenika na izvorima joniziraju}eg zra~enja, prati i ocjenjuje radiolo{ku ispravnost vode, namirnica i gra|evinskog materijala, te vr{i mon i tor ing radioaktivnosti biosfere, – obavlja poslove radiolo{ko-kemijsko-biolo{ke za{tite u slu~aju akcidenta, – vr{i kontrolu, demonta`u i skladi{tenje zatvorenih izvora zra~enja, – obavlja mikrobiolo{ku djelatnost od interesa za Federaciju, – prati, analizira, prou~ava i ocjenjuje zdravstvenu ispravnost vode za pi}e, vode za dijalizu, vode za rekreaciju, povr{inske i otpadne vode, stanje vodoopskr - be na terenu, zdravstvene ispravnosti `ivotnih namirnica i predmeta op}e uporabe, kao i onih namijenjenih me|unarodnom prometu, – predla`e i provodi aktivnosti na unapre|enju sustava zdravstvene sigurnosti proizvodnje i prometa `ivotnih namirnica, vode i predmeta op}e uporabe u cilju smanjenja rizika od obolijevanja i drugih {tetnih posljedica po zdravlje, – ispituje, prati, analizira i ocjenjuje utjecaj ~imbenika okoli{a na zdravlje ljudi, te predla`e i sudjeluje u provo|enju mjera za sprje~avanje njihovih {tetnih djelovanja, – planira, predla`e i provodi aktivnosti na uspostavi, razvitku i upravljanju zdravstvenim-informacijskim sustavom, – sudjeluje u edukaciji zdravstvenih djelatnika i zdrav - stve nih suradnika u dodiplomskom i postiplomskom obrazovanju kao nastavna baza fakulteta zdravstve noga usmjerenja, pod uvjetom da ima zaklju~en ugovor s fakultetom zdravstvenoga usmjerenja, – planira, organizira i provodi djelatnost kontinuirane medicinske edukacije i kontinuiranoga profesionalnog razvitka u sektoru zdravstva, – provodi stru~na i znanstvena istra`ivanja iz oblasti javnoga zdravstva, – vodi populacijske registre o oboljenjima za teritorij Federacije, te nadzire prikupljanje podataka i koordinira rad ostalih registara u zdravstvu, – prikuplja podatke i vodi evidencije iz oblasti bolesti ovisnosti (uklju~uju}i duhan, alkohol i psihoaktivne droge), – daje prethodno mi{ljenje federalnom ministru na posebne programe mjera za suzbijanje i sprje~avanje bolesti ovisnosti, – sudjeluje u organizaciji i provedbi trajne edukacije zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika u oblasti suzbijanja i lije~enja bolesti ovisnosti, – bavi se izdavanjem raznih oblika publikacija iz djelokruga svoga rada, – obavlja i druge poslove na zahtjev Federalnoga ministarstva i kantonalnih ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenoga osiguranja Federacije i kantona, te drugih pravnih i fizi~kih osoba, – sura|uje sa svim drugim sudionicima u sustavu javnoga zdravlja, naro~ito sa zdravstvenim ustanovama i drugim oblicima zdravstvene slu`be, kao i s nevladinim organizacijama. Federalni zavod za javno zdravstvo pored poslova iz stavka 1. ovoga ~lanka obavlja i sljede}e poslove: – koordinira i prati stru~ni rad zavoda za javno zdravstvo i drugih zdravstvenih ustanova koje obavljaju javno - zdravstvenu djelatnost, – daje stru~no mi{ljenje o opravdanosti osnivanja, pro{irenja, promjene ili prestanka rada zdravstvene ustanove sukladno ~l. 56, 58. i 60. ovoga zakona, – utvr|uje potrebne mjere i sudjeluje u odgovoru na zahtjeve u cilju sanacije javnozdravstvenih posljedica nakon prirodnih nepogoda i nesre}a izazvanih ljudskim aktivnostima u suradnji s drugim ustanovama. ^lanak 117. Federalni zavod za javno zdravstvo pored poslova iz ~lanka 116. ovoga zakona obavlja i poslove: – ispitivanja tvari opasnih po zdravlje i `ivot ljudi u vodi, rijekama, moru, biljnom i `ivotinjskom svijetu, hrani za ljude i `ivotinje, u redovitim uvjetima, u izvanrednim doga|ajima ili pri sumnji na izvanredni doga|aj i predla`e mjere za{tite, – planiranja i nadziranja provo|enja mjera za{tite `ivota i zdravlja ljudi od {tetnog djelovanja otrovnih tvari pri redovitom kori{tenju, odnosno u slu~ajevima izvanred - nog doga|aja ili pri sumnji na izvanredni doga|aj, – dopunskog stru~nog osposobljavanja za rad s otrovnim tvarima, kao i provjeru dopunske stru~ne osposoblje - nosti, ~iji plan i pro gram podlije`e suglasnosti federalnoga ministra, – poslove iz oblasti med i cine rada, kao i bolesti ovisnosti, koji su od interesa za Federaciju sukladno ~lanku 121. stavak 2. i ~lanku 124. stavak 3. ovoga zakona. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine ^lanak 118. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federalni zavod za transfuzijsku medicinu) je zdravstvena ustanova koja obavlja transfuzijsku djelatnost na teritoriju Federacije, sukladno propisu o krvi i krvnim sastojcima. Federalni zavod za transfuzijsku medicinu pored poslova iz stavka 1. ovoga ~lanka: – oblikuje doktrinu i uskla|uje primjenu standarda u prikupljanju krvi i krvnih sastojaka, laboratorijskim ispitivanjima, preradi, ~uvanju, distribuciji, transporti - ranju krvnih sastojaka i lijekova proizvedenih iz krvi i njihovoj klini~koj primjeni, – koordinira promociju i organizaciju davanja krvi s Crvenim kri`om Federacije, – uskla|uje i nadzire stru~ni rad u transfuzijskim centrima i odsjecima za transfuziju, – provodi kontrolu kvalitete rada, reagensa i preparata u transfuziologiji. Uvjeti, organizacija i na~in obavljanja transfuzijske djelatnosti ure|eni su propisom iz stavka 1. ovoga ~lanka. Kantonalni zdravstveni zavodi Zavod za javno zdravstvo kantona ^lanak 119. Zavod za javno zdravstvo kantona je zdravstvena ustanova koja obavlja javnozdravstvenu djelatnost za podru~je kantona. Zavod iz stavka 1. ovoga ~lanka obavlja sljede}e poslove: – predla`e programe zdravstvene za{tite iz djelokruga svoga rada, – provodi zdravstveno-statisti~ka istra`ivanja u svrhu pra}enja, procjene i analize zdravstvenoga stanja stanovni{tva, kao i organizacije i rada zdravstvenih ustanova za podru~je kantona, Broj 46 – Stranica 18 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. – prati, ocjenjuje i analizira zdravstveno stanje stanovni - {tva, kao i organizaciju i rad zdravstvenih ustanova na podru~ju kantona, – planira, organizira i provodi aktivnosti promocije zdravlja i zdravstvenog odgoja stanovni{tva, – sudjeluje u planiranju, predlaganju i provo|enju mjera za sprje~avanje, rano otkrivanje i suzbijanje kroni~nih masovnih bolesti, uklju~uju}i i bolesti ovisnosti, – prati, analizira i ocjenjuje utjecaj okoli{a i hrane na zdravstveno stanje stanovni{tva na podru~ju kantona, te predla`e mjere za unapre|enje stanja u oblasti, – provodi preventivnoodgojne mjere zdravstvene za{tite u osnovnim i srednjim {kolama, kao i fakultetima za podru~je kantona, – koordinira, uskla|uje i stru~no povezuje rad zdravstve - nih ustanova za podru~je kantona, – kontinuirano provodi mjere higijensko-epidemiolo{ke za{tite i nadzora sa epidemiolo{kom analizom stanja na podru~ju kantona i provodi protivepidemijske mjere, te nadzire provo|enje obvezatnih imunizacija, – obavlja raspodjelu obvezatnih cjepiva zdravstvenim ustanovama na primarnoj razini zdravstvene za{tite na podru~ju kantona, – nadzire provedbu mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, te provodi preventivne i protivepidemijske postupke dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije za podru~je kantona, – obavlja sanitarnu kemijsku i sanitarnu mikrobiolo{ku dijagnosti~ku djelatnost, – sudjeluje u izradi i provedbi pojedinih programa zdravstvene za{tite u izvanrednim prilikama, – stru~no-metodolo{ki nadzire i usmjerava rad higijen - sko-epidemiolo{kih slu`bi na podru~ju kantona, – sura|uje s drugim zdravstvenim ustanovama na podru - ~ju kantona, kao i s mjerodavnim tijelima lokalne samouprave i drugim ustanovama i organizacijama od zna~aja za unapre|enje javnoga zdravlja. Zavod za javno zdravstvo kantona, pored poslova iz stavka 2. ovoga ~lanka, mo`e obavljati i sljede}e poslove: – planira, organizira i provodi djelatnost kontinuirane medicinske edukacije i kontinuiranog profesionalnog razvitka u sektoru zdravstva, – izra|uje, implementira i evaluira projekte u oblasti zdravstva i zdravstvene za{tite, – provodi obuku uposlenika za stjecanje osnovnih znanja o higijeni `ivotnih namirnica i predmeta op}e uporabe, kao i osobnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu `ivotnih namirnica i predmeta op}e uporabe, – obavlja kemijske, bakteriolo{ke, serolo{ke, toksiko lo - {ke i virusolo{ke preglede i ispitivanja u svezi s proiz - vod njom i prometom `ivotnih namirnica, vode, zraka i predmeta op}e uporabe, kao i preglede u svezi sa dijagnostikom zaraznih i nezaraznih bolesti, – ispituje zdravstvenu ispravnost vode za pi}e, vode za dijalizu, vode za rekreaciju, povr{inske i otpadne vode, stanje vodoopskrbe, te zdravstvenu ispravnost `ivotnih namirnica i predmeta op}e uporabe, – provodi mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, – predla`e i provodi aktivnosti na unapre|enju sustava zdravstvene sigurnosti proizvodnje i prometa `ivotnih namirnica, vode i predmeta op}e uporabe u cilju smanjenja rizika od obolijevanja i drugih {tetnih posljedica po zdravlje, – provodi zdravstveni nadzor nad klicono{ama, uposlenicima i drugim osobama sukladno propisima o za{titi stanovni{tva od zaraznih bolesti, – daje stru~no mi{ljenje o opravdanosti osnivanja, pro{irenja, promjene ili prestanka rada zdravstvene ustanove sukladno ~l. 56, 58. i 60. ovoga zakona, – vr{i sanitarne preglede uposlenika koji se obvezno provode radi za{tite stanovni{tva od zaraznih bolesti, za{tite potro{a~a, odnosno korisnika, – sudjeluju u provo|enju vanjske provjere kvalitete stru~nog rada u drugim zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi, – bavi se izdavanjem raznih oblika publikacija iz djelokruga svoga rada, – obavlja i druge poslove sukladno zakonu. Zavod za medicinu rada kantona ^lanak 120. Zavod za medicinu rada kantona zdravstvena je ustanova za obavljanje djelatnosti specifi~ne zdravstvene za{tite djelatnika na podru~ju kantona. Djelatnost med i cine rada obuhva}a za{titu i o~uvanje zdravlja djelatnika u sigurnoj i zdravoj radnoj okolini. Zavod za medicinu rada kantona koordinira i stru~no nadzire sve zdravstvene ustanove koje provode specifi~nu zdravstvenu za{titu djelatnika na podru~ju kantona za koje su osnovani. Za obavljanje specifi~ne zdravstvene za{tite djelatnika iz ~l. 35. i 36. ovoga zakona mo`e se osnovati i zdravstvena ustanova za specifi~nu zdravstvenu za{titu djelatnika. ^lanak 121. Zavod za medicinu rada kantona obavlja sljede}e poslove: – provodi statisti~ka istra`ivanja iz oblasti med i cine rada, – planira, predla`e i provodi mjere za o~uvanje i unapre|enje zdravlja djelatnika, – organizira i provodi specifi~nu zdravstvenu za{titu u cilju prevencije i osiguranja zdravlja na radu, – ispituje i verificira profesionalne bolesti, kao i ozljede na radu, – vodi registar priznatih profesionalnih bolesti sukladno preporukama Povjerenstva Europske unije, te provodi statisti~ku obradu istih profesionalnih bolesti sukladno Europskoj statistici (ESOD), – prati i prou~ava ozljede na radu sukladno Europskoj statistici ozljeda na radu (ESAW), te pojavu i uzroke invalidnosti uzrokovanih profesionalnim bolestima i ozljedama na radu za podru~je za koje je zavod osnovan, – oblikuje doktrinu, standarde i metode rada pri ocjenji - vanju zdravstvene sposobnosti i pra}enju zdravstvenog stanja uposlenika na poslovima s posebnim uvjetima rada, voza~a svih vrsta motornih vozila, pomoraca, zrakoplovnog osoblja i drugih uposlenika u prometu, – utvr|uje jedinstvenu metodologiju i postupke u progra - mi ranju, planiranju i provo|enju mjera prevencije i sigurnosti na radu, – ispituje nove zdravstvene tehnologije, kao i primjenu novih metoda prevencije, dijagnostike, lije~enja i rehabilitacije u oblasti med i cine rada, – prati suvremena dostignu}a u oblasti organizacije med i - cine rada i predla`e mjere za unapre|enje i razvitak u oblasti med i cine rada, – izu~ava sve ~imbenike profesionalnih rizika i vr{i njihovu identifikaciju, kvalifikaciju i procjenu u oblasti profesionalne patologije i toksikologije, – sudjeluje u dopunskom stru~nom osposobljavanju zdravstvenih i nezdravstvenih uposlenika iz oblasti med i cine rada, – pru`a stru~nu pomo} u izradi propisa iz ove oblasti i nadzire provo|enje programa mjera specifi~ne zdrav - stve ne za{tite, – pru`a stru~nu pomo} poslodavcima, sindikatima, ustanovama i fizi~kim osobama ovla{tenim za obavljanje poslova za{tite zdravlja i sigurnosti na radu, kao i tijelima uprave iz svoga djelokruga rada, – sura|uje sa zdravstvenim ustanovama svih razina zdravstvene za{tite, – obavlja i druge poslove u oblasti za{tite zdravlja na radu, sukladno posebnim propisima. Poslovi iz stavka 1. ovoga ~lanka, koji su od interesa za Federaciju, mogu biti dodijeljeni za obavljanje Federalnom zavodu za javno zdravstvo. Opseg i vrsta poslova med i cine rada od interesa za Federaciju, kao i financiranje obavljanja poslova iz stavka 2. Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 19 ovoga ~lanka odre|uje se posebnom odlukom Vlade Federacije BiH, a na usugla{en prijedlog federalnoga ministra i federalnoga ministra financija. ^lanak 122. Zavod za medicinu rada kantona mo`e obavljati i nastavu iz oblasti med i cine rada ako ima ugovoreni odnos s fakultetom zdravstvenog usmjerenja. Odobrenje za obavljanje nastave u zavodu za medicinu rada, te dobijanje statusa nastavnoga zavoda, dodjeljuje javno sveu~ili{te, na prijedlog federalnoga ministra, a uz prethodno pribavljeno mi{ljenje fakulteta zdravstvenoga usmjerenja. Zavod za medicinu rada kantona i zdravstvene ustanove za specifi~nu zdravstvenu za{titu djelatnika, za obavljanje poslova iz ~l. 15. i 121. ovoga zakona, ostvaruju prihode putem ugovora o pru`anju programa mjera specifi~ne zdravstvene za{tite djelatnika s poslodavcem, gospodarskim dru{tvima i drugim pravnim osobama. Zavod za bolesti ovisnosti kantona ^lanak 123. Zavod za bolesti ovisnosti kantona je specijalizirana zdravstveno-socijalna ustanova koja se bavi prevencijom, lije~enjem i rehabilitacijom ovisnika. ^lanak 124. Zavod za bolesti ovisnosti kantona obavlja sljede}e poslove: – stacionarnu i ambulantno-poliklini~ku zdravstvenu za{titu s rehabilitacijom ovisnika, – prevenciju, dijagnostiku, rehabilitaciju i socijalnu reintegraciju ovisnika, – provodi edukacije i supstitucijske programe lije~enja prema pravilima struke i standardima SZO, – vodi registar ovisnika, – ostvaruje suradnju s drugim zdravstvenim ustanovama, a posebice drugim specijaliziranim zdravstvenim i socijalnim ustanovama za bolesti ovisnosti, – organizira stru~na savjetovanja, seminare, javne tribine i druge aktivnosti od zna~aja za ostvarivanje djelatnosti zavoda, – provodi istra`iva~ki rad na polju bolesti ovisnosti, – organizira i/ili provodi programe smanjenja {tete za osobe koje injektiraju droge, – obavlja i druge poslove u oblasti bolesti ovisnosti, sukladno posebnim propisima. Zavod za bolesti ovisnosti kantona mo`e obavljati i nastavu iz oblasti bolesti ovisnosti, ako ima ugovorni odnos s fakultetom zdravstvenoga usmjerenja. Poslovi iz stavka 1. ovoga ~lanka, koji su od interesa za Federaciju, mogu biti dodijeljeni za obavljanje Federalnom zavodu za javno zdravstvo. Opseg i vrsta poslova u svezi s bolestima ovisnosti od interesa za Federaciju, kao i financiranje obavljanja poslova iz stavka 3. ovoga ~lanka, odre|uju se posebnom odlukom Vlade Federacije BiH, a na usugla{en prijedlog federalnoga ministra i federalnoga ministra financija. Zavod za sportsku medicinu kantona ^lanak 125. Zavod za sportsku medicinu kantona je zdravstvena ustanova koja mo`e biti osnovana za obavljanje specifi~ne zdravstvene za{tite sportista za podru~je jednog ili vi{e kantona (u daljnjem tekstu: Zavod sportske med i cine). Zavod sportske med i cine koordinira i stru~no nadzire sve sportsko-medicinske institucije koje provode specifi~nu zdravstvenu za{titu sportista, na podru~ju kantona za koji se osniva. ^lanak 126. Zavod sportske med i cine obavlja sljede}e poslove: – planira, predla`e i provodi mjere za o~uvanje i unapre|enje zdravlja sportista i sudionika u sportskoj rekreaciji, – provodi preventivnu zdravstvenu za{titu svih registri - ranih sportista kroz kontrolne, periodi~ne i sistematske specijalisti~ke lije~ni~ke preglede, – specijalisti~ku kurativnu zdravstvenu za{titu, lije~enje i rehabilitaciju oboljelih i ozlije|enih sportista, – izra|uje i predla`e doktrinu, standarde i metode rada u zdravstvenom odabiru i pra}enju zdravstvenoga stanja sportista po pojedinim sportskim granama na podru~ju kantona za koji se osniva, – vodi registar specifi~nih oboljenja i ozljeda u sportu, – vodi znanstvenoistra`iva~ki rad iz oblasti sportske med - i cine, – vr{i edukaciju medicinskih kadrova iz sportske med i - cine, – vr{i ocjenu stanja zdravlja i daje suglasnost za aktivno bavljenje sportom i sportskom rekreacijom, – prati vrhunska dostignu}a sportista kroz specifi~na testiranja i sudjeluje u pripremanju sportista za velika sportska natjecanja (svjetska prvenstva, olimpijske i mediteranske igre), – sura|uje sa zdravstvenim ustanovama svih razina zdravstvene za{tite, – vr{i me|usobno stru~no i funkcionalno povezivanje i uskla|uje primjenu jedinstvene metodologije rada. Zavod sportske med i cine i jedinice sportske med i cine ostvaruju prihode putem ugovornih obveza o pru`anju programa mjera specifi~ne zdravstvene za{tite sportista sa sportskim organizacijama, ustanovama i drugim pravnim osobama. XI. REFERALNI CENTAR ^lanak 127. Referalni centar mo`e biti zdravstvena ili dio zdravstvene ustanove koja ispunjava uvjete za obavljanje najslo`enijih oblika zdravstvene za{tite. Zdravstvena ustanova koja obavlja funkciju referalnoga centra, pored osnovne djelatnosti, obavlja poslove vezane uz primjenu i pra}enje jedinstvene doktrine i metodologije u dijagnostici i terapiji pojedinih bolesti, u prevenciji i rehabilitaciji i koja se svojim inovativnim pristupom i realizacijom razvojnih projekata izdvaja od drugih zdravstvenih ustanova iste djelatnosti. Referalni centar odre|ene zdravstvene djelatnosti vode}a je zdravstvena ili dio zdravstvene ustanove s kojom se porede sve druge zdravstvene ustanove iste djelatnosti. ^lanak 128. Referalni centar obavlja naro~ito sljede}e poslove: – prati, prou~ava i unapre|uje stanje u oblasti za koju je osnovan, – pru`a stru~no-metodolo{ku pomo} edukacijom i drugim oblicima diseminacije znanja u oblasti za koju je osnovan, – utvr|uje doktrinarne kriterije za dijagnostiku, lije~enje i rehabilitaciju, kao i prevenciju pojedinih bolesti, – daje ocjene i mi{ljenja za metode, postupke i programe rada iz dijela zdravstvene za{tite za koju je osnovan, – sudjeluje u planiranju, pra}enju i procjeni istra`ivanja i poticanju primjene rezultata istra`ivanja u oblasti za koju je osnovan, – prati stru~no usavr{avanje zdravstvenih djelatnika. Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga ~lanka referalnom se centru ne osiguravaju dodatna sredstva. Stru~ni stavovi referalnoga centra postaju obvezatni kada ih u obliku naputka donese federalni ministar sukladno svojim mjerodavnostima utvr|enim propisima o organizaciji tijela uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Za isto medicinsko podru~je mo`e biti odre|en samo jedan referalni centar. ^lanak 129. Utvr|ivanje ispunjenosti uvjeta za dodjelu naziva referalni centar obavlja Federalno ministarstvo, na temelju podnijetog dokumentiranog zahtjeva zdravstvene ustanove. Broj 46 – Stranica 20 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. Nakon provedenog postupka iz stavka 1. ovoga ~lanka rje{enje o dodjeli naziva referalni centar donosi federalni ministar s rokom va`enja od pet godina ra~unaju}i od dana objave rje{enja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Rje{enje donijeto u smislu stavka 2. ovoga ~lanka kona~no je u upravnom postupku i protiv njega se mo`e pokrenuti upravni spor sukladno propisima o upravnim sporovima. Rje{enje o odre|ivanju referalnoga centra objavljuje se u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Kriterije za dodjelu naziva referalnoga centra propisat }e pravilnikom federalni ministar. XII. PROCJENA ZDRAVSTVENIH TEHNOLOGIJA ^lanak 130. U provo|enju zdravstvene za{tite zdravstvena ustanova i privatna praksa du`ne su primjenjivati znanstveno dokazane, provjerene i sigurne zdravstvene tehnologije u prevenciji, dijagnostici, lije~enju i rehabilitaciji. Pod zdravstvenim tehnologijama, u smislu ovoga zakona, podrazumijevaju se sve zdravstvene metode i postupci koji se mogu koristiti u cilju unapre|ivanja zdravlja ljudi, u prevenciji, dijagnostici i lije~enju bolesti, ozljeda i rehabilitaciji, koji obuhvataju sigurne, kvalitetne i u~inkovite lijekove i medicinska sredstva, medicinsku opremu, medicinske pro ce dure, medicinski soft ware, kao uvjete za pru`anje zdravstvene za{tite. Procjenu zdravstvenih tehnologija iz stavka 2. ovoga ~lanka vr{i Federalno ministarstvo, na temelju analize medicinskih, eti~kih, dru{tvenih i ekonomskih posljedica i u~inaka razvijanja, {irenja ili kori{tenja zdravstvenih tehnologija u pru`anju zdravstvene za{tite. Radi procjene zdravstvenih tehnologija federalni ministar obrazuje Povjerenstvo za procjenu zdravstvenih tehnologija, kao stru~no tijelo. ^lanovi Povjerenstva za procjenu zdravstvenih tehnologija su istaknuti zdravstveni djelatnici i stru~njaci iz drugih oblasti, koji su dali zna~ajan doprinos u razvitku i istra`ivanju odre|enih oblasti med i cine, stomatologije, odnosno farmacije, primjeni i razvitku zdravstvenih tehnologija, odnosno u obavljanju zdravstvene djelatnosti, uz jednakopravnu zastupljenost oba spola. Mandat ~lanova Povjerenstva za procjenu zdravstvenih tehnologija traje ~etiri godine. Povjerenstvo za procjenu zdravstvenih tehnologija donosi poslovnik o svome radu, na koji suglasnost daje federalni ministar. Na~in uvo|enja novih zdravstvenih tehnologija u zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi, kao i postupak odobravanja kori{tenja zdravstvenih tehnologija, bli`e se ure|uje pravilnikom federalnoga ministra. ^lanak 131. Povjerenstvo za procjenu zdravstvenih tehnologija: 1) prati, koordinira i usugla{ava razvitak zdravstvenih tehnologija u Federaciji; 2) usugla{ava razvitak zdravstvenih tehnologija u Federaciji s me|unarodnim standardima i iskustvima; 3) vr{i procjenu postoje}ih i utvr|uje potrebe za uvo|enjem novih zdravstvenih tehnologija potrebnih za pru`anje zdravstvene za{tite koja je utemeljena na dokazima o kvaliteti, sigurnosti i u~inkovitosti metoda i postupaka zdravstvene za{tite; 4) daje mi{ljenje o odre|ivanju prioriteta za nabavku medicinske opreme, kao i za investicijsko ulaganje u zdravstvene ustanove; 5) obavlja druge poslove po nalogu federalnoga ministra. Povjerenstvo za procjenu zdravstvenih tehnologija u postupku procjene zdravstvenih tehnologija koje se temelje na primjeni medicinske opreme sa izvorima joniziraju}ih zra~enja pribavlja mi{ljenje mjerodavne dr`avne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost. Sredstva za rad Povjerenstva za procjenu zdravstvenih tehnologija osiguravaju se u Prora~unu Federacije. Visinu nadoknade za rad Povjerenstva iz stavka 3. ovoga ~lanka rje{enjem utvr|uje federalni ministar. ^lanak 132. Zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa podnosi zahtjev Federalnom ministarstvu za izdavanje dozvole za kori{tenje novih zdravstvenih tehnologija. Pod novim zdravstvenim tehnologijama, u smislu ~lanka 130. ovoga zakona, podrazumijevaju se i zdravstvene tehnolo - gije koje se prvi put uvode za kori{tenje u zdravstvenim ustanovama i privatnim praksama u Federaciji, odnosno za odre|ene razine zdravstvene za{tite, kao i zdravstvene tehnologije koje prvi put koristi odre|ena zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa. Povjerenstvo za procjenu zdravstvenih tehnologija daje mi{ljenje rukovode}i se novim tehnologijama iz oblasti med i cine koje se primjenjuju u drugim visoko razvijenim zemljama, ~ija je znanstvena prihvatljivost potvr|ena u medicinskoj praksi tih zemalja, kao i zdravstvenim tehnologijama koje se razvijaju u Bosni i Hercegovini i ~ija je znanstvena prihvatljivost potvr|ena u medicinskoj praksi u Bosni i Hercegovini, a mogu se primjenjivati u provo|enju zdravstvene za{tite u Federaciji. Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga ~lanka priznaje ISO certifikate za proizvode odnosno dokaze o kvaliteti, kao i dokaze o oznaci "CE", a {to je potvrda njihove kvalitete, u~inkovitosti i sigurnosti, kao i druge nalaze koje izdaju mjerodavna me|unarodna, dr`avna i federalna tijela iz ove oblasti, te certifikat mjerodavne komore o certificiranju zdravstvenih djelatnika za upravljanje novim zdravstvenim tehnologijama. Na temelju mi{ljenja Povjerenstva za procjenu zdravstvenih tehnologija, Federalno ministarstvo rje{enjem izdaje dozvolu za kori{tenje novih zdravstvenih tehnologija u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi, te vodi registar izdatih dozvola. Rje{enje iz stavka 5. ovoga ~lanka kona~no je u upravnom postupku i protiv njega mo`e se pokrenuti upravni spor. ^lanak 133. Zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa ne mo`e koristiti nove zdravstvene tehnologije bez dozvole za kori{tenje novih zdravstvenih tehnologija izdate od Federalnoga ministarstva, sukladno ovom zakonu. Ako zdravstvena ustanova, odnosno privatna praksa koristi nove zdravstvene tehnologije bez dozvole za kori{tenje novih zdravstvenih tehnologija, Federalno ministarstvo donosi rje{enje o zabrani kori{tenja novih zdravstvenih tehnologija. Rje{enje iz stavka 2. ovoga ~lanka kona~no je u upravnome postupku i protiv njega mo`e se pokrenuti upravni spor. XIII. ZAKUP ZDRAVSTVENIH USTANOVA ^lanak 134. Zdravstvena ustanova mo`e dio svojih zdravstvenih i nezdravstvenih kapaciteta (prostora i opreme) izdati u zakup (u daljnjem tekstu: jedinica zakupa), ukoliko to ne remeti obavljanje njezine registrirane djelatnosti. Upravno vije}e zdravstvene ustanove svake kalendarske godine utvr|uje vi{ak prostora u kojem se obavlja zdravstvena djelatnost, kao i vi{ak nezdravstvenog prostora. Odluka upravnoga vije}a zdravstvene ustanove iz stavka 2. ovoga ~lanka donosi se uz prethodno pribavljeno pozitivno mi{ljenje kantonalnoga ministra za zdravstvene ustanove primar ne zdravstvene za{tite i kantonalne zdravstvene zavode, odnosno uz pozitivno mi{ljenje federalnoga ministra za zdravstvene ustanove bolni~ke zdravstvene za{tite i federalne zdravstvene zavode. Bli`e uvjete i postupak davanja u zakup kapaciteta zdravstve nih ustanova, kao i vrstu kapaciteta zdravstvenih ustanova koji se mogu dati u zakup, utvr|uje pravilnikom federalni ministar. Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 21 ^lanak 135. Jedinica zakupa treba ~initi funkcionalnu cjelinu koja u pogledu prostorija, medicinsko-tehni~ke i druge opreme udovoljava uvjetima propisanim pravilnikom kojim se reguliraju uvjeti za obavljanje privatne prakse. ^lanak 136. Nakon pribavljenog mi{ljenja mjerodavnoga ministra zdravstva i odluke upravnoga vije}a zdravstvene ustanove iz ~lanka 134. st. 2. i 3. ovoga zakona ravnatelj zdravstvene ustanove raspisuje javni natje~aj kojim ogla{ava prikupljanje ponuda za davanje u zakup jedinica zakupa, sukladno ovom zakonu, propisima donijetim na temelju ovoga zakona, kao i propisima o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine. Odluku o po~etku davanja u zakup jedinica zakupa donosi ravnatelj zdravstvene ustanove. Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u svezi s ugovorom o zakupu jedinice zakupa koje nije ure|eno ovim zakonom ili propisom iz stavka 1. ovoga ~lanka primjenjuju se propisi o obligacijskim odnosima. XIV. ZDRAVSTVENI DJELATNICI I ZDRAVSTVENI SURADNICI ^lanak 137. Zdravstveni djelatnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i izravno u vidu zanimanja pru`aju zdravstvenu za{titu stanovni{tvu, uz obvezatno po{tivanje moralnih i eti~kih na~ela zdravstvene struke. Zdravstveni djelatnici obrazuju se na medicinskom, stomatolo{kom, farmaceutskom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, fakultetu zdravstvenih studija i srednjim {kolama zdravstvenoga usmjerenja. Obveza je zdravstvenih djelatnika da pri pru`anju zdravstve - ne za{tite postupaju prema pravilima zdravstvene struke, na na~in da svojim postupcima ne ugroze `ivot i zdravlje ljudi. Zdravstveni djelatnici mogu se osigurati od odgovornosti za {tetu koju bi mogli po~initi obavljanjem zdravstvene djelatnosti. Ustanova u kojoj su uposleni zdravstveni djelatnici mo`e se osigurati od odgovornosti za {tetu koju bi mogli po~initi zdravstveni djelatnici uposleni u ovoj ustanovi u obavljanju zdravstvene djelatnosti. ^lanak 138. Zdravstveni djelatnici du`ni su ~uvati kao profesionalnu tajnu sve {to znaju o zdravstvenom stanju pacijenta. Na ~uvanje profesionalne tajne obvezni su i drugi djelatnici u zdravstvu koji za nju saznaju u obavljanju svojih du`nosti, te studenti fakulteta zdravstvenoga usmjerenja i u~enici {kola zdravstvenoga usmjerenja prilikom obavljanja prakti~ne nastave u zdravstvenim ustanovama. Na ~uvanje profesionalne tajne obvezne su i sve druge osobe koje u obavljanju svojih du`nosti do|u do podataka o zdravstvenom stanju pacijenta. Povreda ~uvanja profesionalne tajne te`a je povreda obveze iz radnoga odnosa. Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga ~lanka, osobe iz st. 1. i 2. ovoga ~lanka obvezne su podatke o zdravstvenome stanju pacijenta saop}iti na zahtjev mjerodavnoga ministarstva zdravstva, drugih tijela dr`avne uprave sukladno posebnim propisima, mjerodavne komore ili u kaznenom odnosno parni~nom postupku, kada su pozvani u svojstvu svjedoka, sukladno propisima o kaznenom odnosno parni~nom postupku. ^lanak 139. Mjerodavni zdravstveni djelatnik du`an je uredno voditi medicinsku dokumentaciju, sukladno zakonu i evidentirati sve medicinske mjere koje su poduzete nad pacijentom, a posebice anamnezu, dijagnozu, dijagnosti~ke mjere, terapiju i rezultat terapije, kao i savjete date pacijentu. Na~in vo|enja, ~uvanja, prikupljanja i raspolaganja medicin - skom dokumentacijom bit }e ure|en pravilnikom koji donosi federalni ministar, na prijedlog Federalnoga zavoda za javno zdravstvo. Odredbe ovoga ~lanka shodno se primjenjuju i na zdravstve - ne suradnike koji sudjeluju u dijelu zdravstvene za{tite. Prilikom obrade osobnih podataka i posebnih kategorija podataka iz medicinske dokumentacije, osobe iz st. 1. i 3. ovoga ~lanka du`ne su primjenjivati propis o za{titi osobnih podataka. ^lanak 140. Na prava i du`nosti zdravstvenih djelatnika, te druga pitanja u svezi sa obavljanjem djelatnosti zdravstvenih djelatnika koja nisu ure|ena ovim zakonom bit }e primjenjivane odredbe posebnih zakona o profesijama u zdravstvu. ^lanak 141. Zdravstveni suradnici su osobe koje nisu zavr{ile obrazovanje zdravstvenoga usmjerenja, a rade u zdravstvenim ustanovama i sudjeluju u dijelu zdravstvene za{tite. Zdravstveni suradnici imaju pravo i obvezu stru~no se usavr{avati radi odr`avanja i unapre|enja kvalitete zdravstvene za{tite. Plan stru~nog usavr{avanja zdravstvenih suradnika, svake kalendarske godine, donosi zdravstvena ustanova odnosno privat na praksa sukladno registriranoj djelatnosti, kao i priorite - tima razvitka. Sadr`aj i na~in stru~nog usavr{avanja zdravstvenih suradnika pravilnikom utvr|uje federalni ministar. ^lanak 142. Zdravstveni djelatnici sa zavr{enim fakultetom zdravstve - noga usmjerenja, odnosno srednjom {kolom zdravstvenoga usmjerenja obvezni su nakon zavr{enog obrazovanja obaviti vje`beni~ki sta` u trajanju od {est mjeseci. Vje`beni~ki sta` je organizirani oblik stru~noga osposobljavanja zdravstvenih djelatnika za samostalan rad koji se obavlja pod nadzorom. Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka doktori med i cine, doktori stomatologije, magistri farmacije i osobe sa zavr{enim fakultetom zdravstvenih studija koji su studij med i cine, studij stomatologije, studij farmacije i zdravstveni studij obavili po bolonjskom procesu, ne obavljaju vje`beni~ki sta`. ^lanak 143. Vje`benik zasniva radni odnos na odre|eno vrijeme radi obavljanja vje`beni~kog sta`a. Vje`beni~ki sta` ili njegov dio mo`e se obavljati u obliku volontiranja sukladno zakonu. Zdravstvene ustanove obvezne su primati zdravstvene djelatnike na vje`beni~ki sta` prema kriterijima koje }e odrediti federalni ministar. Vje`beni~ki sta` ili njegov dio zdravstveni djelatnici mogu obavljati kod zdravstvenog djelatnika visoke stru~ne spreme koji obavlja privatnu praksu najmanje pet godina, prema kriterijima koje }e odrediti federalni ministar. ^lanak 144. Vje`beni~ki se sta` obavlja u zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi koje ispunjavaju uvjete prostora, opreme i kadra, i to ako: – imaju organizacijske jedinice prema zahtjevima pojedinog dijela vje`beni~kog programa zdravstvenog usmjerenja, – u toj organizacijskoj jedinici u punom radnom vremenu radi zdravstveni djelatnik s polo`enim stru~nim ispitom koji ima vi{i, a najmanje isti stupanj stru~ne spreme zdravstvenog usmjerenja, – organizacijska jedinica ima potrebnu medicinskotehni~ ku opremu i prostor za uspje{no provo|enje programom predvi|enog osposobljavanja prema zahtjevima suvremene med i cine. Rje{enjem federalnoga ministra utvr|uje se ispunjenost uvjeta u zdravstvenim ustanovama odnosno privatnoj praksi u kojima se obavlja vje`beni~ki sta` zdravstvenih djelatnika. Broj 46 – Stranica 22 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. Rje{enje iz stavka 2. ovoga ~lanka kona~no je u upravnome postupku i protiv njega mo`e se pokrenuti upravni spor. ^lanak 145. Nakon obavljenog vje`beni~kog sta`a zdravstveni djelatnici koji su zavr{ili fakultet zdravstvenoga usmjerenja pola`u stru~ni ispit pred ispitnim povjerenstvom Federalnoga ministarstva, a zdravstveni djelatnici koji su zavr{ili srednju {kolu zdravstve - noga usmjerenja pred ispitnim povjerenstvom kantonalnoga ministarstva. Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, zdravstveni djelatnici koji su zavr{ili fakultet zdravstvenog usmjerenja po bolonjskom procesu, odmah nakon zavr{enog obrazovanja mogu pristupiti polaganju stru~nog ispita pred ispitnim povjerenstvom Federalnoga ministarstva. ^lanak 146. Federalni ministar mo`e vje`beni~ki sta` obavljen u inozemstvu priznati u cijelosti ili djelomice ako pro gram vje`beni~kog sta`a proveden u inozemstvu bitno ne odstupa od programa koji su va`e}i na teritoriju Federacije. Federalni ministar utvr|uje rje{enjem priznavanje vje`beni - ~kog sta`a iz stavka 1. ovoga ~lanka koje je kona~no u upravnom postupku i protiv kojeg se mo`e pokrenuti upravni spor. Nakon izdatog rje{enja iz stavka 2. ovoga ~lanka, federalni ministar, na zahtjev kandidata, mo`e priznati i polo`en stru~ni ispit u inozemstvu, izuzev osnova ustavnoga sustava Bosne i Hercegovine i Federacije, kao i organizacije zdravstvene za{tite i zdravstvenoga osiguranja u Federaciji, ukoliko bitno ne odstupa od programa polaganja stru~nog ispita u Federaciji. Federalni ministar utvr|uje rje{enjem priznavanje stru~nog ispita iz stavka 3. ovoga ~lanka koje je kona~no u upravnom postupku i protiv kojeg se mo`e pokrenuti upravni spor. Federalni }e ministar pravilnikom urediti uvjete i na~in priznavanja vje`beni~kog sta`a i stru~nog ispita zdravstvenih djelatnika koji je obavljen i polo`en u inozemstvu. ^lanak 147. Zdravstveni djelatnici se, nakon polo`enog stru~nog ispita, obvezno upisuju kod mjerodavne komore u registar zdravstvenih djelatnika i time stje~u pravo na izdavanje licencije. ^lanak 148. Licencija je javna isprava koju izdaje mjerodavna komora, nakon dobijanja uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu, s rokom va`enja od {est godina i obnavlja se sukladno ovom zakonu, propisom mjerodavne federalne komore kojim se utvr|uje zajedni~ki sadr`aj stru~nog usavr{avanja, rokovi i postupak provjere stru~nosti koje je zdravstveni djelatnik ostvario u okviru stru~nog usavr{avanja. Licencijom iz stavka 1. ovoga ~lanka zdravstveni djelatnik stje~e pravo samostalnog obavljanja poslova u svojoj struci. Postupak izdavanja licencije od mjerodavne komore, kao i sadr`aj i izgled licencije iz stavka 1. ovoga ~lanka utvr|uje se pravilnikom federalnoga ministra. Zdravstveni djelatnik obavlja poslove svoje profesije, samo u okviru svoga stru~nog naziva odre|enog licencijom izdatom od mjerodavne komore. ^lanak 149. Mjerodavna komora oduzima zdravstvenom djelatniku licenciju, ako: – kandidat ne zadovoljava prilikom obnavljanja licencije, – mjerodavna komora odredi tu mjeru kao najstro`u kaznu zbog kr{enja eti~kih na~ela struke, – dopunski rad obavlja suprotno odredbama ovoga zakona. ^lanak 150. Federalni ministar pravilnikom propisuje: – sadr`aj i na~in provo|enja vje`beni~kog sta`a, – uvjete koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i privatna praksa kod kojih zdravstveni djelatnici provode vje`beni~ki sta`, – sadr`aj i opseg stru~ne prakse dodiplomskog studija med i cine, stomatologije, farmacije i zdravstvenog studija zavr{enog po bolonjskom procesu, a koji je ekvivalentan vje`beni~kom sta`u za doktore med i cine, doktore stomatologije, magistre farmacije i osobe sa zavr{enim fakultetom zdravstenih studija koje su studij med i cine, stomatologije, farmacije, kao i zdravstveni studij zavr{ile po predbolonjskom procesu, – sadr`aj, pro gram i na~in polaganja stru~noga ispita, – sadr`aj i izgled uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu. ^lanak 151. Zdravstveni djelatnici imaju pravo i obvezu stru~no se usavr{avati radi odr`avanja i unapre|ivanja kvalitete zdravstvene za{tite. Stru~no usavr{avanje zdravstvenih djelatnika iz stavka 1. ovoga ~lanka, osim specijalizacije i subspecijalizacije, obuhva}a i posebne oblike stru~nog usavr{avanja kroz kontinuirano pra}enje i usvajanje suvremenih znanja i vje{tina iz pojedinih oblasti, a kojim se osigurava i unapre|uje kvaliteta zdravstvene za{tite. Plan stru~nog usavr{avanja zdravstvenih djelatnika, svake kalendarske godine, donosi zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa sukladno registriranoj djelatnosti, kao i prioritetima razvitka. Federalni ministar utvr|uje pravilnikom plan i pro gram posebnih oblika stru~nog usavr{avanja zdravstvenih djelatnika, kao i na~in obavljanja stru~nog usavr{avanja, te sadr`aj i izgled certifikata o obavljenom stru~nom usavr{avanju. ^lanak 152. Znanje iz zdravstvenog menad`menta mo`e se ste}i kroz edukaciju iz zdravstvenog menad`menta, specijalizaciju iz zdravstvenog menad`menta, kao i postdiplomsku nastavu iz zdravstvenog menad`menta na ovla{tenim fakultetima. Organizacija i provo|enje edukacije iz zdravstvenog menad`menta i specijalizacije iz zdravstvenog menad`menta je u mjerodavnosti Federalnoga ministarstva. Obavljanje odre|enih stru~nih poslova iz oblasti edukacije i specijalizacije iz stavka 2. ovoga ~lanka Federalno ministarstvo mo`e povjeriti zavodima za javno zdravstvo u Federaciji, drugim zdravstvenim ustanovama, medicinskim i drugim ovla{tenim fakultetima, a sukladno propisima o organizaciji tijela uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Plan i pro gram edukacije iz zdravstvenog menad`menta, kao i specijalizacije iz zdravstvenog menad`menta, na~in obavljanja edukacije i specijalizacije iz zdravstvenog menad`menta, uvjeti koje moraju ispuniti zdravstvene ustanove odnosno fakulteti kojima se povjerava javna ovlast za obavljanje odgovaraju}ih stru~nih poslova, te na~in njihove verifikacije od Federalnoga ministarstva, javno ogla{avanje edukacije odnosno specijali - zacije iz zdravstvenog menad`menta, mogu}nosti u~enja na daljinu, bli`e se ure|uje propisom federalnoga ministra. ^lanak 153. Zdravstveni djelatnici i zdravstveni suradnici s visokom stru~nom spremom mogu se specijalizirati u odre|enoj grani zdravstvene djelatnosti, te odre|enim granama subspecijalizacije. Grane specijalizacije, trajanje i pro gram specijalizacija i subspecijalizacija utvr|uje pravilnikom federalni ministar. ^lanak 154. Specijalizacija se mo`e odobriti zdravstvenom djelatniku i zdravstvenom suradniku koji ima izdato odobrenje za samostalan rad, te koji je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi koja dodjeljuje specijalizaciju ili ima privatnu praksu ili radi kod zdravstvenog djelatnika visoke stru~ne spreme privatne prakse koji dodjeljuje specijalizaciju i koji ima najmanje godinu radnoga iskustva u struci nakon polo`enog stru~nog ispita. Zdravstvenom djelatniku i zdravstvenom suradniku iz stavka 1. ovoga ~lanka koji nije u radnome odnosu u zdravstvenoj ustanovi niti ima privatnu praksu, odnosno ne radi kod zdravstvenoga djelatnika visoke stru~ne spreme privatne prakse, Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 23 federalni ministar mo`e odobriti specijalizaciju za potrebe mjerodavnoga ministarstva zdravstva, dr`avnoga odnosno Federalnoga ministarstva ili tijela dr`avne ili federalne uprave, fakulteta zdravstvenoga usmjerenja, pravnih osoba koje obavljaju znanstvenoistra`iva~ku djelatnost, pravnih osoba koje obavljaju proizvodnju i promet lijekova i medicinskih sredstava, zavoda zdravstvenoga osiguranja. Odobrenje za specijalizaciju odnosno subspecijalizaciju daje federalni ministar, na temelju godi{njega plana potrebnih specijalizacija i subspecijalizacija koji donosi na prijedlog kantonalnih ministarstava zdravstva. Za odobrenje specijalizacije odnosno subspecijalizacije, koje odobrava federalni ministar zdravstvenim djelatnicima i zdravstve nim suradnicima iz stavka 2. ovoga ~lanka, nije potrebno utvr|ivanje godi{njeg plana specijalizacija i subspe - cija lizacija. Godi{nji prijedlog specijalizacija odnosno subspecijalizacija za podru~je kantona, kantonalna ministarstva usugla{avaju sa zavodom za javno zdravstvo kantona i zavodom zdravstvenoga osiguranja kantona. Odobrenje iz st. 3. i 4. ovoga ~lanka izdaje se rje{enjem protiv kojeg nije dopu{tena `alba, ve} se protiv toga rje{enja mo`e pokrenuti upravni spor. ^lanak 155. Specijalizacije i subspecijalizacije mogu se obavljati na fakultetima zdravstvenoga usmjerenja i ovla{tenim zdravstvenim ustanovama. Federalni ministar pravilnikom utvr|uje: – kriterije za prijem specijalizanata odnosno subspe - cijalizanata, – uvjete za zdravstvene ustanove i fakultete zdravstve - noga usmjerenja u kojima se obavlja specijalizantski odnosno subspecijalizantski sta`, kao i postupak njihove verifikacije, – na~in obavljanja specijalizantskog odnosno subspecija - lizan tskog sta`a, – uvjete za obavljanje specijalizantskog odnosno subspe - cija lizan tskog sta`a u inozemstvu, – polaganja specijalisti~kog odnosno subspecijalizan - tskog ispita, odnosno ispita iz subspecijalizacije, – na~in i postupak priznavanja vremena provedenog na postdiplomskom studiju u subspecijalizaciji, – tro{kove obavljanja specijalizantskog odnosno subspecijalizantskog sta`a i polaganja specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita. ^lanak 156. U subspecijalisti~ki sta` priznaje se vrijeme provedeno na postdiplomskom studiju u cijelosti ili djelomice, ako teoretski pro gram postdiplomskog studija odgovara teoretskom programu subspecijalizacije. Federalni ministar utvr|uje rje{enjem priznavanje vremena iz stavka 1. ovoga ~lanka. Protiv rje{enja iz stavka 2. ovoga ~lanka nije dopu{tena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor. ^lanak 157. Nakon uspje{no zavr{enog specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog sta`a kandidat pola`e specijalisti~ki odnosno subspecijalisti~ki ispit pred ispitnim povjerenstvom i stje~e pravo na naziv specijalista odre|ene specijalnosti odnosno naziv subspecijaliste odre|ene subspecijalizacije. ^lanove ispitnog povjerenstva iz stavka 1. ovoga ~lanka imenuje federalni ministar iz redova priznatih stru~njaka odre|enih specijalnosti, poglavito iz redova nastavnika u znanstveno- nastavnom zvanju redovitoga profesora, izvanred - nog profesora ili docenta. Federalni ministar utvr|uje listu ispitiva~a za specijalisti~ke i subspecijalisti~ke ispite, na prijedlog ovla{tenih zdravstvenih ustanova i fakulteta zdravstvenoga usmjerenja. ^lanak 158. Federalni ministar mo`e specijalizantski, odnosno subspecijalizantski sta` obavljen u inozemstvu, priznati u cijelosti ili djelomice, ako pro gram specijalizantskog odnosno subspecijalizantskog sta`a provedenog u inozemstvu bitno ne odstupa od programa va`e}eg na teritoriju Federacije. Federalni ministar utvr|uje rje{enjem priznavanje specijalizantskog odnosno subspecijalizantskog sta`a iz stavka 1. ovoga ~lanka koje je kona~no u upravnome postupku i protiv kojeg se mo`e pokrenuti upravni spor. Nakon izdatog rje{enja iz stavka 2. ovoga ~lanka, federalni ministar, na zahtjev kandidata, mo`e priznati i polo`en specijalisti~ki odnosno subspecijalisti~ki ispit u inozemstvu, ukoliko isti bitno ne odstupa od programa polaganja specija listi - ~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita u Federaciji. Federalni ministar utvr|uje rje{enjem priznavanje specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita iz stavka 3. ovoga ~lanka koje je kona~no u upravnome postupku i protiv kojeg se mo`e pokrenuti upravni spor. Federalni }e ministar pravilnikom urediti uvjete i na~in priznavanja specijalizantskog odnosno subspecijalizantskog sta`a, kao i na~in priznavanja specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita obavljenog i polo`enog u inozemstvu. ^lanak 159. Strani dr`avljani mogu specijalizirati pod uvjetima utvr|enim ugovorom izme|u Federacije, odnosno kantona i strane zemlje, na temelju me|unarodnih ugovora u koje su uklju~ene i specijalizacije ili putem posebnih ugovora koje zaklju~i Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine sa stranim djelatnicima ili organizacijama. Strani dr`avljanin mo`e zapo~eti specijalizaciju uz dokaz o zavr{enom fakultetu zdravstvenoga usmjerenja, a koji je nostrificiran od mjerodavnoga dr`avnog tijela, o poznavanju bosanskoga/hrvatskoga/srpskoga jezika i o osiguranom pla}anju svih tro{kova specijalizantskog sta`a i polaganja specijalisti~kog ispita. Federalni ministar pravilnikom bli`e ure|uje na~in i postupak odobravanja specijalizacije odnosno subspecijaliza - cije, kao i na~in polaganja specijalisti~kog odnosno subspecija - listi~kog ispita za stranog dr`avljanina. ^lanak 160. Dr`avljani Bosne i Hercegovine s prebivali{tem na teritoriju Federacije mogu na osobni zahtjev zatra`iti od Federalnoga ministarstva odobrenje specijalizacije odnosno subspecijaliza - cije, pri ~emu snose tro{kove specijalizantskog odnosno subspe - cija lizantskog sta`a, kao i tro{kove polaganja specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita. Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga ~lanka prila`e se dokaz o zavr{enom fakultetu zdravstvenog usmjerenja, uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu, dokaz o godini dana radnoga sta`a u struci, te dokaz o osiguranom pla}anju svih tro{kova specijal i - zant skog odnosno subspecijalizantskog sta`a i polaganje specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita. Federalni ministar pravilnikom bli`e ure|uje na~in i postu - pak odobravanja specijalizacije odnosno subspecijaliza cije, kao i na~in polaganja specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita u smislu ovoga ~lanka. ^lanak 161. Doktorima med i cine specijalistima, doktorima stomatolo - gije specijalistima, magistrima farmacije specijalistima, odnosno in`enjerima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, te najmanje 10 objavljenih stru~nih radova i ostvarene uspje{ne rezultate na stru~nom usavr{avanju zdravstvenih djelatnika, kao i prakti~an doprinos unapre|enju zdravstvene za{tite, mo`e se dodijeliti naziv primarijus. Prijedlog za dodjelu naziva primarijus za svaku kalendarsku godinu donosi povjerenstvo koje imenuje federalni ministar iz Broj 46 – Stranica 24 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. redova istaknutih stru~njaka iz oblasti med i cine, stomatologije i farmacije. Odluku o dodjeli naziva primarijus, na temelju prijedloga iz stavka 2. ovoga ~lanka, donosi federalni ministar. Federalni }e ministar pravilnikom regulirati bli`e uvjete za osobe koje se natje~u za dodjelu naziva primarijus, kao i kriterije i postupak za priznavanje naziva primarijus. XV. PRIVATNA PRAKSA ^lanak 162. Privatnu praksu mo`e samostalno obavljati zdravstveni djelatnik s visokom stru~nom spremom pod sljede}im uvjetima: 1) da ima odgovaraju}e obrazovanje zdravstvenog usmje - renja, polo`en stru~ni ispit, a za specijalisti~ke ordinacije i odgovaraju}i specijalisti~ki ispit, te licenciju izdatu od mjerodavne komore; 2) da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine s prebivali{tem na teritoriju Federacije; 3) da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse; 4) da je potpuno poslovno sposoban; 5) da mu pravomo}nom sudskom presudom ili odlukom drugoga mjerodavnog tijela nije izre~ena mjera sigurnosti ili za{titna mjera zabrane obavljanja zdravstvene za{tite, odnosno za{titna mjera udaljenja, dok te mjere traju; 6) da nije u radnome odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost; 7) da raspola`e odgovaraju}im prostorom; 8) da raspola`e odgovaraju}om medicinsko-tehni~kom opremom, 9) da pribavi pozitivno mi{ljenje mjerodavne komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse. ^lanak 163. Doktor med i cine i doktor stomatologije obavljaju privatnu praksu u privatnim ordinacijama, magistri farmacije u privatnim ljekarnama, a diplomirani in`enjeri medicinske biokemije u privatnim medicinsko-biokemijskim laboratorijama. U privatnim ordinacijama iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e se organizirati priru~ni laboratorij za osnovne laboratorijske pretrage. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga ~lanka, doktor stoma - tologije mo`e pored privatne ordinacije osnovati zubotehni~ki laboratorij za potrebe obavljanja privatne prakse koja mu je odobrena i u koji je du`an uposliti, na puno radno vrijeme, odgovaraju}i broj zubnih tehni~ara s polo`enim stru~nim ispitom. ^lanak 164. Zdravstveni djelatnici sa zavr{enim fakultetom zdravstvenih studija, kao i zdravstveni djelatnici vi{e ili srednje stru~ne spreme mogu obavljati privatnu praksu iz svoje stru~ne spreme i to: – diplomirana medicinska sestra - tehni~ar, – diplomirani in`enjer medicinsko-laboratorijske dijagno - stike, – diplomirani in`enjer medicinske radiologije, – diplomirani sanitarni in`enjer, – diplomirani fizioterapeut, – medicinska sestra - tehni~ar svih profila, – zubni tehni~ari. Zdravstveni djelatnici iz stavka 1. ovoga ~lanka moraju imati odgovaraju}e obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, polo`en stru~ni ispit, te ispunjavati uvjete iz ~lanka 162. stavak 1. to~ke 2. - 9. ovoga zakona. Medicinske sestre - tehni~ari op}eg smjera iz stavka 1. ovoga ~lanka poslove zdravstvene njege bolesnika obavljaju samo - stalno. Medicinske sestre - tehni~ari i zubni tehni~ari iz stavka 1. ovoga ~lanka poslove privatne prakse obavljaju prema uputama i stru~nom nadzoru doktora med i cine ili doktora stomatologije, na na~in i pod uvjetima utvr|enim posebnim ugovorom. ^lanak 165. Zahtjev za obavljanje privatne prakse podnosi se mjerodav - nom kantonalnom ministru koji rje{enjem utvr|uje ispunjenost uvjeta za obavljanje privatne prakse iz ~l. 162. i 164. ovoga zakona. Federalni ministar pravilnikom utvr|uje uvjete za obavljanje privatne prakse. ^lanak 166. Zdravstveni djelatnik ne mo`e zapo~eti s radom u privatnoj praksi, dok mjerodavni kantonalni ministar rje{enjem ne utvrdi da su ispunjeni uvjeti za po~etak rada. ^lanak 167. Privatni zdravstveni djelatnici u svome nazivu isti~u ime i prezime, adresu privatne prakse, oznaku djelatnosti i radno vrijeme. ^lanak 168. Zdravstveni djelatnici iz ~lanka 163. ovoga zakona mogu imati samo jednu ordinaciju, ljekarnu ili medicinsko-biokemijski laboratorij, a zdravstveni djelatnici iz ~lanka 164. ovoga zakona samo jednu privatnu praksu u svojoj struci. Zdravstveni djelatnici iz stavka 1. ovoga ~lanka obavljaju poslove privatne prakse osobno. Zdravstveni djelatnik iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e primiti u radni odnos jednog zdravstvenog djelatnika iste struke sukladno djelatnosti za koju je registrirana privatna praksa. U istoj ordinaciji, ljekarni, odnosno medicinskobiokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima zdravstvenih djelatnika iste struke u smjenskom radu. Zdravstveni djelatnici iz ~lanka 162. ovoga zakona mogu obavljati privatnu praksu u timu s jednim ili vi{e zdravstvenih djelatnika srednje ili vi{e stru~ne spreme. Odobrenje za obavljanje privatne prakse predvi|ene u st. 3, 4. i 5. ovoga ~lanka izdaje rje{enjem mjerodavni kantonalni ministar. ^lanak 169. Vi{e zdravstvenih djelatnika koji obavljuju privatnu praksu mogu se udru`iti u skupnu privatnu praksu. Uvjete za skupnu privatnu praksu pravilnikom utvr|uje federalni ministar. ^lanak 170. Zdravstveni djelatnici s visokom stru~nom spremom koji obavljaju privatnu praksu mogu u zdravstvenim ustanovama obavljati poslove iz svoje struke na temelju posebnog ugovora sa zdravstvenom ustanovom. Uvjete za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga ~lanka ure|uje pravilnikom federalni ministar. ^lanak 171. Doktor med i cine odnosno doktor stomatologije privatne prakse koji obavlja djelatnost kao izabrani doktor, obvezan je u slu~aju odsutnosti ili privremene obustave rada osigurati za opredijeljene osigurane osobe zamjenu ugovorom s drugim zdravstvenim djelatnikom iste struke i specijalizacije koji obavlja privatnu praksu ili sa zdravstvenom ustanovom primarne zdravstvene za{tite, koji }e za to vrijeme umjesto njega pru`ati zdravstvenu za{titu tim osobama. ^lanak 172. Zdravstveni djelatnici privatne prakse obvezni su: 1) pru`ati hitnu medicinsku pomo} svim osobama u sklopu svoje stru~ne spreme; 2) sudjelovati na poziv mjerodavnoga tijela u radu na sprje~avanju i suzbijanju zaraznih bolesti kao i na za{titi i spa{avanju stanovni{tva u slu~aju katastrofe; 3) voditi zdravstvenu dokumentaciju i drugu evidenciju o osobama kojim pru`aju zdravstvenu za{titu i podnositi izvje{}e o tome mjerodavnoj zdravstvenoj ustanovi su - klad no propisima o evidencijama u djelatnosti zdravstva; Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 25 4) vr{iti redovitu kontrolu sterilizacije i voditi evidenciju o tome; 5) posjedovati anafilakti~ki set s ampulama ispravnog roka valjanosti; 6) voditi redovitu kontrolu valjanosti lijekova i medicinskih sredstava koje primjenjuju u privatnoj praksi; 7) davati podatke o svome radu na zahtjev mjerodavnoga tijela; 8) dostavljati izvje{}a o obra~unu ukupnih sredstava u privatnoj praksi, na zahtjev kantonalnoga ministarstva, a sukladno propisima o zdravstvenome osiguranju. Obveze utvr|ene u stavku 1. ovoga ~lanka odgovaraju}e se primjenjuju i na zdravstvene ustanove. ^lanak 173. Zdravstveni djelatnici koji obavljaju privatnu praksu mogu privremeno obustaviti rad. Rad se mo`e privremeno obustaviti zbog bolesti, ako je zdravstveni djelatnik izabran ili imenovan na stalnu du`nost u odre|enim tijelima vlasti, ako za taj rad prima pla}u ili ako se uposli u konzularnom ili diplomatskom predstavni{tvu ili zbog drugoga opravdanog razloga. O toj ~injenici zdravstveni djelatnik obvezan je obavijestiti mjerodavnoga kantonalnog ministra, ako je odsutan vi{e od 30 radnih dana neprekidno tijekom godine. Zdravstveni djelatnik obvezan je podnijeti zahtjev za privremenom obustavom rada najkasnije u roku od osam dana od isteka roka iz stavka 3. ovoga ~lanka, odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogu}io. Privremena obustava rada mo`e trajati najdulje ~etiri godine. Mjerodavni kantonalni ministar donosi rje{enje o privremenoj obustavi rada. ^lanak 174. Pravo na obavljanje privatne prakse prestaje: 1) odjavom; 2) po sili zakona; 3) rje{enjem mjerodavnoga tijela. Rje{enje o prestanku obavljanja prakse donosi mjerodavno tijelo sukladno zakonu. ^lanak 175. Pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje ako osoba koja ima odobrenje za rad: 1. umre; 2. izgubi trajno radnu sposobnost za obavljanje poslova; 3. izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili djelomice; 4. izgubi odobrenje za samostalan rad; 5. zasnuje radni odnos, odnosno po~ne obavljati drugu samostalnu djelatnost, osim u slu~aju obustave rada iz ~lanka 173. stavak 2. ovoga zakona, ako je osoba izabrana ili imenovana na stalnu du`nost u odre|enim tijelima vlasti, ako za taj rad prima pla}u ili ako se uposli u konzularnom ili diplomatskom predstavni{tvu; 6. izgubi pravo raspolaganja prostorom, odnosno odgovaraju}om medicinsko-tehni~kom opremom; 7. bude pravomo}nom sudskom presudom osu|ena na kaznu zatvora dulje od {est mjeseci ili joj je izre~ena za{titna mjera sigurnosti ili za{titna mjera zabrane obavljanja zdravstvene za{tite. Rje{enje o prestanku obavljanja privatne prakse po sili zakona donosi mjerodavni kantonalni ministar. ^lanak 176. Mjerodavni kantonalni ministar donosi rje{enje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse, ako se utvr|eni nedostaci u obavljanju poslova ne otklone u roku odre|enom rje{enjem mjerodavnoga tijela. Mjerodavni kantonalni ministar mo`e donijeti rje{enje o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse zdravstve nom djelatniku ako: 1) ne ispunjava uvjete za obavljanje privatne prakse utvr|ene ovim zakonom i propisima donijetim na temelju ovoga zakona; 2) prestane s radom bez odobrenja mjerodavnoga tijela; 3) ne obavlja poslove osobno ili ako koristi rad drugih osoba protivno odobrenju i zakonu; 4) ima vi{e od jedne ordinacije, ljekarne ili medicinskobiokemijskog laboratorija, odnosno jedne privatne prakse u svojoj struci; 5) reklamira svoj rad i svoju ordinaciju, ljekarnu ili medicinsko-biokemijski laboratorij, odnosno privatnu praksu, protivno aktu koji donosi mjerodavna komora; 6) na prijedlog mjerodavne komore. ^lanak 177. Protiv rje{enja iz ~l. 165, 168, 173, 175. i 176. ovoga zakona mo`e se izjaviti `alba Federalnom ministarstvu. @alba iz stavka 1. ovoga ~lanka podnosi se putem mjerodavnoga kantonalnog ministarstva, u roku od 15 dana od dana prijema rje{enja. ^lanak 178. Privatna praksa ne mo`e se obavljati u okviru djelatnosti iz ~lanka 51. ovoga zakona. ^lanak 179. Zdravstveni djelatnik koji obavlja privatnu praksu mo`e ostvariti prihode: – putem ugovora sa zavodom zdravstvenoga osiguranja kantona, ako poslove obavlja kao ugovorni privatni zdravstveni djelatnik, – putem dragovoljnog zdravstvenog osiguranja, – putem pro{irenog zdravstvenog osiguranja, – izravnom naplatom od pacijenta kojem nije izabrani zdravstveni djelatnik. Cijene zdravstvenih usluga za poslove ugovornog privatnog zdravstvenog djelatnika odre|uje zavod zdravstvenoga osiguranja kantona. Maksimalnu cijenu zdravstvenih usluga za poslove privatne prakse u kojima zdravstveni djelatnik koji obavlja privatnu praksu nije ugovorni privatni zdravstveni djelatnik utvr|uje mjerodavna komora. Cijene zdravstvenih usluga iz dragovoljnog zdravstvenog osiguranja odre|uje dru{tvo za osiguranje, uz prethodno pribavljeno mi{ljenje mjerodavne komore. ^lanak 180. Zabranjeno je ogla{avanje odnosno reklamiranje zdravstve - nih usluga, stru~no-medicinskih postupaka i metoda zdravstvene za{tite, uklju~uju}i zdravstvene usluge, metode i postupke alternativne med i cine koje se obavljaju u privatnoj praksi, u sredstvima javnoga informiranja i na drugim nositeljima oglasnih poruka koje su ure|ene zakonom kojim se regulira oblast reklamiranja protivno eti~kim na~elima, kao i stru~nim i znanstvenim na~elima struke. Dozvoljeno je ogla{avanje naziva zdravstvene ustanove, odnosno naziva privatne prakse, sjedi{ta, djelatnosti koja je utvr|ena rje{enjem o ispunjenosti uvjeta za obavljanje zdravstvene djelatnosti, kao i radnoga vremena. Rezultati u primjeni stru~no-medicinskih metoda i postupaka zdravstvene za{tite mogu se saop}avati samo na stru~nim i znanstvenim skupovima i objavljivati u stru~nim i znanstvenim ~asopisima i publikacijama. Odredbe ovoga ~lanka odgovaraju}e se primjenjuju i na zdravstvenu ustanovu. XVI. ORGANIZACIJA RADA I RADNO VRIJEME ^lanak 181. Zdravstvene ustanove koje imaju sta tus ugovorne zdravstve - ne ustanove obvezne su neprekidno pru`ati zdravstvenu za{titu, radom u jednoj, dvije ili vi{e smjena, dvokratnim radnim vremenom, prilago|avanjem radnoga vremena, pripravno{}u ili Broj 46 – Stranica 26 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. de`urstvom sukladno potrebama stanovni{tva i oblicima pru`anja zdravstvenih usluga. De`urstvo je poseban oblik rada kada djelatnik mora biti nazo~an u zdravstvenoj ustanovi nakon redovitoga radnog vremena. De`urstvo po~inje iza prve ili druge smjene, a zavr{ava po~etkom rada prve smjene. Pripravnost je poseban oblik rada, kada djelatnik ne mora biti nazo~an u zdravstvenoj ustanovi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomo}i. Naknada za rad u de`urstvu i naknada za rad u pripravnosti, te radno vrijeme provedeno u de`urstvu i pripravnosti utvr|uje se na na~in i pod uvjetima sukladno propisima o radu, kao i granskom kolektivnom ugovoru za oblast zdravstva. Rad po pozivu je poseban oblik rada kada djelatnik ne mora biti nazo~an u zdravstvenoj ustanovi, ali se mora odazvati na poziv radi obavljanja djelatnosti. Zdravstveni djelatnici ne smiju napustiti radno mjesto dok nemaju zamjenu, iako je njihovo radno vrijeme proteklo, ako bi time bila dovedena u pitanje sigurnost pru`anja zdravstvene za{tite. Po~etak, zavr{etak i raspored radnoga vremena zdravstvenih ustanova koje imaju sta tus ugovorne zdravstvene ustanove, kao i privatnih zdravstvenih djelatnika koji imaju sta tus ugovornih privatnih zdravstvenih djelatnika, utvr|uje se kantonalnim propisom, uz prethodno mi{ljenje mjerodavne komore. ^lanak 182. Zdravstvene ustanove utvr|uju op}im aktom pru`anje zdravstvene za{tite, i to: – u hitnoj medicinskoj pomo}i neprekidno 24 sata, – u primarnoj zdravstvenoj djelatnosti organiziranjem rada u jednoj ili dvije smjene, dvokratnim radnim vremenom, prilago|avanjem radnog vremena, te stalnom pripravno{}u i de`urstvom prema potrebama stanovni{tva, – duljinu radnoga vremena u ambulantama s malim brojem gravitiraju}ih pacijenata, sukladno srazmjernom broju registriranih pacijenata u odnosu na utvr|ene nor - ma tive za jedan zdravstveni tim, – u specijalisti~ko-konzultativnoj zdravstvenoj djelatno - sti organiziranjem rada u jednoj ili dvije smjene, dvokrat nim radnim vremenom, te prilago|avanjem radnog vremena prema potrebama stanovni{tva, – u bolni~koj zdravstvenoj djelatnosti u jednoj ili vi{e smjena te posebnim uvjetima rada (de`urstvo i stalna pripravnost) prema potrebama stanovni{tva i pojedinih oblika bolni~kog lije~enja sukladno mogu}nostima zdravstvene ustanove. Dopunski rad zdravstvenih djelatnika ^lanak 183. Sukladno propisima o radu, zdravstveni djelatnik uposlen u zdravstvenoj ustanovi u stalnom radnom odnosu, koji ispunjava uvjete propisane pravilnikom federalnoga ministra, po pribavljenom mi{ljenju mjerodavne komore i uz prethodnu suglasnost poslodavca zdravstvene ustanove u kojoj je uposlen u stalnom radnom odnosu, mo`e obavljati poslove svoje struke dopunskim radom, ali ne dulje od jedne tre}ine punog radnog vremena, i to: – u javnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je uposlen u stalnom radnom odnosu, – u drugoj zdravstvenoj ustanovi, u svim oblicima vlasni{tva, – kod zdravstvenoga djelatnika iste specijalnosti koji obavlja registriranu privatnu praksu. Obavljanje dopunskoga rada iz stavka 1. ovoga ~lanka odobrava ravnatelj zdravstvene ustanove u kojoj je zdravstveni djelatnik uposlen u stalnom radnom odnosu, a sukladno svojim mjerodavnostima iz propisa o radu, zaklju~ivanjem ugovora iz ~lanka 185. stavak 3. ovoga zakona. Obavljanje dopunskog rada u slu~ajevima predvi|enim u stavku 1. alineja 1. ovoga ~lanka odobrava se samo ako su ispunjeni sljede}i uvjeti: – ako je zbog ograni~enih kapaciteta u kori{tenju raspo - lo`ive medicinsko-tehni~ke opreme i/ili ograni~enog broja zdravstvenih djelatnika odre|ene struke ote`ano ostvarivanje zdravstvene za{tite u javno zdravstvenoj ustanovi, pri provedbi dijagnosti~kih, terapijskih i rehabilitacijskih postupaka koji se financiraju iz sredstava obvezatnog zdravstvenog osiguranja, – ako dopunski rad ne utje~e na organizaciju rada pojedinih djelatnosti ili zdravstvene ustanove kao cjeline u kojoj je zdravstveni djelatnik uposlen u stalnom radnom odnosu. ^lanak 184. Obavljanje dopunskog rada bli`e se regulira ugovorom o dopunskom radu i mo`e se zaklju~iti za: 1) pru`anje zdravstvenih usluga koje nisu obuhva}ene obvezatnim zdravstvenim osiguranjem u pogledu sadr`aja, opsega i standarda, odnosno za zdravstvene usluge koje se ne ostvaruju sukladno na~inu i postupku ostvarivanja prava iz obvezatnog zdravstvenog osiguranja; 2) pru`anje zdravstvenih usluga koje zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa pru`a koja je u ugovornom odnosu sa zavodom zdravstvenog osiguranja, a za koje ne mo`e na druk~iji na~in osigurati odgovaraju}e zdravstve - ne djelatnike; 3) pru`anje zdravstvenih usluga koje zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa pru`a za potrebe osoba koje nemaju svojstvo osigurane osobe sukladno zakonu kojim se ure|uje zdravstveno osiguranje. Zdravstveni djelatnik iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e zaklju~iti samo jedan ugovor o dopunskome radu s drugim poslodavcem. Ukoliko zdravstveni djelatnik iz stavka 1. ovoga ~lanka zaklju~uje ugovor o obavljanju dopunskoga rada u javnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je uposlen u stalnom radnome odnosu, ne mo`e zaklju~iti ugovor o dopunskom radu s drugim poslodavcem. Zdravstveni djelatnik koji obavlja poslove po osnovi ugovora o dopunskom radu kod drugog poslodavca suprotno odredbi ovoga ~lanka ~ini te`u povredu radne obveze. Mjerodavno kantonalno ministarstvo du`no je pratiti zakonitost obavljanja dopunskog rada na podru~ju kantona i poduzimati mjere sukladno zakonu. Kantonalni ministar svake kalendarske godine, po prethodno pribavljenom mi{ljenju javnih zdravstvenih ustanova, kao i zavoda za javno zdravstvo kantona, naredbom utvr|uje potrebu obavljanja dopunskog rada i odre|uje specijalnosti za koje se obavlja dopunski rad na podru~ju kantona. Na~in, postupak i uvjete, kao i druga pitanja od zna~aja za organiziranje i obavljanje dopunskog rada zdravstvenih djelatnika u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi propisuje federalni ministar. ^lanak 185. Ugovor za obavljanje dopunskog rada u slu~ajevima predvi|enim u ~lanku 183. stavak 1. alineja 1, 2. i 3. ovoga zakona zaklju~uje se u pismenom obliku i sadr`i: vrstu, na~in, vrijeme trajanja dopunskog rada, visinu i na~in utvr|ivanja naknade za rad, obveznika uplate utvr|ene naknade za pru`enu zdravstvenu uslugu, sukladno zakonu i op}im aktima. Ugovor iz stavka 1. ovoga ~lanka, u slu~aju obavljanja dopunskoga rada predvi|enog u ~lanku 183. stavak 1. alineja 2. i 3. zaklju~uje zdravstveni djelatnik uposlen u zdravstvenoj ustanovi u stalnom radnom odnosu i ravnatelj te zdravstvene ustanove, s jedne strane, s ravnateljem zdravstvene ustanove odnosno osniva~em privatne prakse u kojoj se obavlja dopunski rad, s druge strane. Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 27 U slu~aju iz ~lanka 183. stavak 1. alineja 1. ugovor se zaklju~uje izme|u ravnatelja zdravstvene ustanove i zdravstvenog djelatnika koji je u stalnom radnom odnosu u toj zdravstvenoj ustanovi u kojoj i obavlja dopunski rad. Zdravstvene ustanove ~iji su uposlenici zaklju~ili ugovor o dopunskom radu iz st. 2. i 3. ovoga ~lanka du`ne su redovito izvje{}ivati mjerodavno kantonalno ministarstvo, mjerodavne komore, kao i mjerodavne inspekcije o zaklju~enim ugovorima o dopunskom radu, te svim promjenama koje nastanu u provo|enju ovih ugovora. Zdravstvene usluge koje se pru`aju po osnovi dopunskog rada zdravstvenih djelatnika ne mogu se financirati iz sredstava obvezatnog zdravstvenog osiguranja, izuzev zdravstvenih usluga koje se obavljaju sukladno ~lanku 184. stavak 1. to~ka 2. ovoga zakona. Pacijent ima pravo na potpune informacije o na~inu i postupku pru`anja zdravstvenih usluga u okviru dopunskoga rada zdravstvenih djelatnika. Zdravstvena za{tita u izvanrednim prilikama ^lanak 186. U slu~aju prirodnih i drugih nesre}a, kada mjerodavno tijelo op}ine, kantona, Federacije proglasi stanje prirodne i druge nesre}e, zdravstvene ustanove i privatni zdravstveni djelatnici du`ni su izvr{avati naredbe mjerodavnih sto`era civilne za{tite. U sto`ere civilne za{tite iz stavka 1. ovoga ~lanka imenuje se ~lan sto`era iz odgovaraju}e zdravstvene ustanove, ministarstva zdravstva ili zavoda. ^lanak 187. U ve}im incidentnim situacijama kada nije progla{eno stanje prirodne i druge nesre}e iz ~lanka 189. ovoga zakona, s ciljem upravljanja i koordiniranja rada zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih djelatnika osniva se Krizni sto`er Federalnoga ministarstva odnosno kantonalnoga ministarstva (u daljnjem tekstu: Krizni sto`er) koji djeluje do momenta progla{avanja prirodne i druge nesre}e, kada ulogu upravljanja akcijama za{tite i spa{avanja na teritoriju Federacije, odnosno podru~ju kantona, preuzima Federalni odnosno kantonalni sto`er civilne za{tite. Ve}a incidentna situacija iz stavka 1. ovoga ~lanka je bilo koji doga|aj koji predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi u odre|enoj zajednici, te uzrokuje ili bi mogao uzrokovati takav broj ili vrstu `rtava koje nije mogu}e zbrinuti redovitom organizacijom rada zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih djelatnika. ^lanove Kriznoga sto`era iz stavka 1. ovoga ~lanka imenuje mjerodavni ministar zdravstva. Federalni ministar pravilnikom ure|uje organiziranje i na~in rada Kriznoga sto`era u smislu ovoga ~lanka. ^lanak 188. U slu~ajevima prirodnih i drugih nesre}a, kao i epidemija ve}ih razmjera federalni odnosno kantonalni ministar mjerodavan je poduzimati i one mjere i aktivnosti koje nisu utvr|ene ovim zakonom i podzakonskim aktima donijetim na temelju ovoga zakona, uklju~uju}i i mjere mobilizacije i anga`iranja, organizacije i rasporeda rada i radnoga vremena, promjene mjesta i uvjeta rada pojedinih zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih djelatnika, dok te okolnosti traju. ^lanak 189. Pravne osobe iz oblasti zdravstva, sukladno propisu o za{titi i spa{avanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesre}a, du`ne su organizirati poslove za{tite i spa{avanja ljudi i materijalnih dobara u svojoj sredini kroz dono{enje odgovaraju}ih planova za{tite i spa{avanja za svoje djelovanje u slu~aju prirodne i druge nesre}e. ^lanak 190. [trajk u zdravstvenim ustanovama hitne medicinske pomo}i i u slu`bama hitne medicinske pomo}i zdravstvenih ustanova, zdravstvenim ustanovama koje obavljaju transfuzijsku djelatnost, kao i u zavodima za javno zdravstvo nije dopu{ten. Na~in organiziranja {trajka, postupak mirenja i druga prava i obveze zdravstvenih ustanova, zdravstvenih djelatnika, kao i mjerodavnih tijela uprave bli`e se ure|uju propisima o {trajku. XVII. NADZOR ^lanak 191. Nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, zdravstvenih djelatnika u zdravstvenim ustanovama, te privatnih zdravstvenih djelatnika obuhvata: – unutarnji nadzor, – zdravstveno-inspekcijski nadzor. Pored nadzora iz stavka 1. ovoga ~lanka, u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi mo`e se provoditi provjera kvalitete i sigurnosti zdravstvenih usluga, u postupku akredita - cije zdravstvenih ustanova i privatnih praksi, od vanjskog tima ovla{tenih ocjenjiva~a kvalitete, sukladno propisima o sustavu pobolj{anja kvalitete, sigurnosti i akreditaciji u zdravstvu. Unutarnji nadzor ^lanak 192. Zdravstvena ustanova obvezno provodi unutarnji nadzor nad radom svojih organizacijskih jedinica i zdravstvenih djelatnika. Za stru~ni rad zdravstvene ustanove odgovoran je ravnatelj zdravstvene ustanove. ^lanak 193. Unutarnji nadzor provodi se na temelju op}eg akta zdravstvene ustanove i godi{njeg plana i programa provedbe unutarnjeg nadzora. Op}im aktom iz stavka 1. ovoga ~lanka utvr|uje se na~in obavljanja unutarnjeg nadzora. Godi{nji plan i pro gram provo|enja unutarnjeg nadzora zdravstvena ustanova obvezna je dostaviti mjerodavnom kantonalnom odnosno Federalnom ministarstvu najkasnije do 31. prosinca teku}e godine za sljede}u godinu. Unutarnji nadzor iz stavka 1. ovoga ~lanka podrazumijeva i uspostavu, razvijanje i odr`avanje sustava pobolj{anja kvalitete i sigurnosti zdravstvenih usluga, sukladno propisima o sustavu pobolj{anja kvalitete, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu. Zdravstveno-inspekcijski nadzor ^lanak 194. Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad primjenom i izvr{ava - njem zakona, drugih propisa i op}ih akata u djelatnosti zdravstva, kao i nadzor nad stru~nim radom zdravstvenih ustanova, zdravstvenih djelatnika, te privatnih zdravstvenih djelatnika obavlja mjerodavna uprava za inspekcije. Poslove zdravstveno-inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga ~lanka obavljaju federalni i kantonalni zdravstveni inspektori. Federalni zdravstveni inspektor obavlja zdravstvenoinspekcij ski nadzor u zdravstvenim ustanovama ~iji je osniva~ odnosno suosniva~ Federacija, a kantonalni zdravstveni inspektor u zdravstvenim ustanovama ~iji je osniva~ kanton, op}ina, odnosno pravna ili fizi~ka osoba, kao i u privatnoj praksi. U slu~aju stru~nog propusta zdravstvenog djelatnika ili povrede na~ela etike i medicinske deontologije, mjerodavni zdravstveni inspektor ustupit }e predmet na postupanje mjerodavnoj komori. ^lanak 195. Poslove zdravstvenoga inspektora obavljaju djelatnici s visokom stru~nom spremom zdravstvenoga usmjerenja, polo`e - nim stru~nim upravnim ispitom predvi|enim za dr`avne slu`be - nike, odnosno polo`enim ispitom op}eg znanja predvi|enim za dr`avne slu`benike tijela uprave u Federaciji ili javnim ispitom predvi|enim za dr`avne slu`benike institucija Bosne i Hercegovine i polo`enim stru~nim inspektorskim ispitom i najmanje tri godine radnog sta`a nakon zavr{enog fakulteta zdravstvenog usmjerenja. Broj 46 – Stranica 28 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. Inspektori iz stavka 1. ovoga ~lanka dr`avni su slu`benici s posebnim ovlastima na koje se primjenjuju odredbe propisa o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine. ^lanak 196. Zdravstvena inspekcija, pored poslova utvr|enih propisom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, obavlja i sljede}e: 1) prati i prou~ava obavljanje zdravstvene djelatnosti i poduzima mjere za njezino kvalitetno obavljanje; 2) nadzire zakonitost rada zdravstvenih ustanova i zdrav - stve nih djelatnika u obavljanju zdravstvene djelatnosti; 3) razmatra podneske pravnih i fizi~kih osoba koji se odnose na nadzor iz utvr|ene mjerodavnosti i o poduzetim radnjama i mjerama pismeno obavje{}uje podnositelja; 4) poduzima preventivne aktivnosti u cilju sprje~avanja nastupanja {tetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provedbi ovoga zakona i propisa donijetih na temelju ovoga zakona koje se nala`u rje{enjem. ^lanak 197. U obavljanju inspekcijskih poslova zdravstveni inspektor obavlja poslove i zada}e utvr|ene za sanitarno- zdravstvenofarmaceutsku inspekciju propisom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine. ^lanak 198. U obavljanju inspekcijskih poslova iz ~lanka 194. ovoga zakona, zdravstvena inspekcija, pored mjerodavnosti utvr|enih propisom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, ima pravo i obvezu zabraniti rad zdravstvenoj ustanovi ako: 1) ne ispunjava uvjete propisane zakonom glede prostora, opreme i kadra; 2) obavlja zdravstvenu djelatnost koja nije utvr|ena rje{enjem za po~etak obavljanja zdravstvene djelatnosti; 3) u postupku provjere stru~noga rada, odnosno obavljanja nadzora nad radom zdravstvene ustanove bude izre~ena jedna od mjera utvr|enih ovim zakonom; 4) ne osigurava sigurnost i standardni sadr`aj zdravstvenih usluga; 5) istakne naziv, odnosno obilje`i zdravstvenu ustanovu suprot no rje{enju za po~etak obavljanja zdravstvene djelatnosti; 6) svojim nezakonitim radom onemogu}i ostvarivanje prava pacijenata u zdravstvenoj ustanovi ili njezinom dijelu; 7) povrijedi pravila zdravstvene tehnologije; 8) u~ini bitne propuste u lije~enju i drugim mjerama zdravstvene za{tite; 9) reklamira obavljanje stru~no-medicinskih postupaka i metoda zdravstvene za{tite, kao i druge zdravstvene usluge koje se pru`aju u zdravstvenoj ustanovi, suprotno odredbama ~lanka 180. ovoga zakona; 10) ne vodi to~nu i urednu zakonom propisanu medicinsku dokumentaciju i evidenciju i ne dostavlja ih mjerodavnim institucijama; 11) iz drugih razloga utvr|enih zakonom. Zdravstveni inspektor o utvr|enim ~injenicama iz stavka 1. ovoga ~lanka donosi rje{enje o privremenoj zabrani rada, odnosno obavljanja zdravstvene djelatnosti ili odre|enih poslova zdravstvene djelatnosti. Odredbe ovoga ~lanka shodno se primjenjuju i na privatnu praksu. ^lanak 199. U obavljanju inspekcijskih poslova iz ~lanka 194. ovoga zakona zdravstveni inspektor, pored mjerodavnosti utvr|enih propisom o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine, ima pravo i obvezu: 1) zabraniti rad zdravstvenom djelatniku koji nema licenciju izdanu od mjerodavne komore; 2) zabraniti rad zdravstvenom djelatniku koji ne osigurava sigurnost i standardni sadr`aj zdravstvenih usluga; 3) predlo`iti mjerodavnoj komori provo|enje postupka u cilju utvr|enja potrebe dodatnog stru~nog usavr{avanja zdravstvenog djelatnika, odnosno potrebu ponavljanja provjere stru~ne osposobljenosti; 4) zabraniti rad i predlo`iti komori oduzimanje licencije zdravstvenom djelatniku; 5) uputiti zdravstvenoga djelatnika, odnosno zdravstvenoga suradnika na pregled radi ocjene zdravstvene sposobnosti u slu~aju sumnje na gubitak zdravstvene sposobnosti za obavljanje zdravstvene djelatnosti; 6) narediti poduzimanje drugih mjera za koje je mjerodavan sukladno ovom zakonu i drugim propisima. Ako zdravstveni inspektor prilikom obavljanja inspekcij - skog nadzora uo~i nepravilnosti, odnosno povrede propisa, a nije mjerodavan izravno postupati, obvezan je obavijestiti mjerodavno tijelo uprave o uo~enim nepravilnostima, odnosno povredama propisa, te tra`iti pokretanje postupka i poduzimanje propisanih mjera. Zdravstveni inspektor o utvr|enim ~injenicama iz stavka 1. ovoga ~lanka donosi rje{enje o zabrani rada zdravstvenoga djelatnika odnosno zdravstvenog suradnika, dok se uo~eni nedostaci ne otklone. Odredbe ovoga ~lanka shodno se primjenjuju i na privatnu praksu. ^lanak 200. Na rad zdravstvenog inspektora glede vo|enja zdravstvenoinspekcijskog nadzora shodno se primjenjuju odredbe propisa o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine i propisa o upravnom postupku. ^lanak 201. Zdravstveni inspektor mo`e prilikom obavljanja inspekcij - skih poslova izdati i usmeno rje{enje za izvr{enje odre|enih mjera osiguranja: 1) kada opasnost za zdravlje ili `ivot ljudi zahtijeva da se odre|ena mjera osiguranja poduzme odmah, bez odga|anja; 2) kada postoji opasnost od prikrivanja, zamjene ili uni{tenja dokaza, ako se mjera osiguranja ne poduzme odmah. Zdravstveni inspektor mo`e narediti izvr{enje usmenog rje{enja odmah. @alba ne odla`e izvr{enje rje{enja u slu~ajevima iz stavka 1. ovoga ~lanka. Usmeno rje{enje mora se unijeti u zapisnik o obavljenom zdravstveno-inspekcijskom nadzoru. Zdravstveni inspektor je obvezan izdati pisani otpravak rje{enja u roku od osam dana od dana upisa izre~ene mjere u zapisnik o obavljenom zdravstveno-inspekcijskom nadzoru. ^lanak 202. Protiv rje{enja kantonalnoga zdravstvenog inspektora dopu{tena je `alba koja se podnosi ravnatelju Federalne uprave za inspekcijske poslove u roku od osam dana od dana prijema rje{enja. Protiv rje{enja federalnoga zdravstvenog inspektora dopu{tena je `alba koja se podnosi Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rje{enja. Rje{enje Federalnoga ministarstva donijeto po `albi protiv rje{enja federalnoga zdravstvenog inspektora je kona~no u upravnome postupku i protiv njega se mo`e pokrenuti upravni spor sukladno propisima o upravnim sporovima. ^lanak 203. Ako zdravstveni inspektor osnovano posumnja da je povredom propisa u~injen prekr{aj ili kazneno djelo, uz rje{enje za ~ije je dono{enje mjerodavan, obvezan je bez odga|anja, a najkasnije u roku 15 dana od dana zavr{etka zdravstvenoinspekcijskog nadzora s utvr|enim ~injenicama odlu~nim za poduzimanje mjera, podnijeti zahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka, odnosno prijavu za pokretanje postupka zbog kaznenoga djela. Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 29 Tijelo kojem je podnesen zahtjev, odnosno prijava iz stavka 1. ovoga ~lanka obvezno je o ishodu postupka obavijestiti mjerodavno ministarstvo zdravstva. XVIII. UTVR\IVANJE UZROKA SMRTI I OBDUKCIJA ^lanak 204. Za svaku umrlu osobu utvr|uje se vrijeme i uzrok smrti. Vrijeme i uzrok smrti utvr|uje doktor med i cine. ^lanak 205. Kantonalno ministarstvo imenuje potreban broj doktora med i cine koji utvr|uju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove na podru~ju kantona i o tome je du`no informirati javnost. Vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih u zdravstvenoj ustanovi, utvr|uje doktor med i cine te ustanove. ^lanak 206. Smrt su du`ne prijaviti bez odga|anja osobe koje su `ivjele u zajednici sa umrlom osobom, srodnici ili susjedi, a ako takvih nema, svaka osoba koja za nju sazna. Prijava iz stavka 1. ovoga ~lanka podnosi se doktoru med i - cine, odnosno zdravstvenom djelatniku koji utvr|uje vrijeme i uzrok smrti. Kad osoba koja utvr|uje smrt ustanovi da je smrt nastupila od zarazne bolesti, obvezna je o tome odmah obavijestiti kantonalno ministarstvo, a ako ustanovi da je smrt nastupila kao posljedica nasilja, obvezna je o tome odmah obavijestiti kantonalno ministarstvo unutarnjih poslova. ^lanak 207. Pokop umrle osobe obavlja se nakon {to je smrt utvr|ena, a u vremenu od 24 do 48 sati od nastupa smrti. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga ~lanka, na temelju posebnog odobrenja sanitarnog inspektora, pokop se mo`e obaviti i prije isteka roka od 24 sata, odnosno poslije isteka roka od 48 sati od nastupa smrti. ^lanak 208. Radi utvr|ivanja uzroka smrti provodi se obdukcija tijela umrle osobe. Obdukcija se provodi: 1) kada postoji sumnja ili je o~ito da je smrt prouzro~ena kaznenim djelom ili je u svezi sa izvr{enjem kaznenog djela; 2) kada je to potrebno radi za{tite zdravlja ljudi, odnosno kada to zahtijevaju epidemiolo{ki, sanitarni i drugi stru~ni medicinski razlozi; 3) kada zahtjev za obdukciju postavi u`a obitelj umrle osobe, i to: bra~ni ili izvanbra~ni drug, punoljetno dijete, roditelj, punoljetni brat ili sestra umrle osobe. Obdukcija iz stavka 2. to~ke 2. ovoga ~lanka provodi se na tro{ak obveznika pla}anja tro{kova lije~enja umrle osobe. U ostalim slu~ajevima obdukcija se provodi na zahtjev i tro{ak odgovaraju}ih tijela, gospodarskih dru{tava i drugih pravnih osoba odnosno obitelji umrle osobe, kada je smrt nastupila izvan zdravstvene ustanove. ^lanak 209. Kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi, ravnatelj na zahtjev ~lana u`e obitelji umrle osobe, i to: bra~ni ili izvanbra~ni drug, punoljetno dijete, roditelj, punoljetni brat ili sestra umrle osobe, odnosno staratelja umrle osobe mo`e odlu~iti da se obdukcija ne provodi. Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, obdukcija se mora provesti: 1) ako se radi o neprirodnoj smrti ili smrti nepoznatog uzroka; 2) ako smrt nastupi tijekom dijagnosti~kog ili terapijskog zahvata; 3) ako smrt nastupi u roku od 24 sata od prijema osobe u zdravstvenu ustanovu; 4) ako je osoba sudjelovala u klini~kom ispitivanju lijeka ili medicinskog proizvoda, odnosno drugom znanstvenom ispitivanju u zdravstvenoj ustanovi, 5) ako je osoba umrla u zavodu za izvr{enje kaznenih sankcija u pritvorskim jedinicama i drugim ustanovama u kojima je umrla osoba prisilno smje{tena. ^lanak 210. Federalni }e ministar pravilnikom propisati na~in pregleda umrlih, te utvr|ivanja vremena i uzroka smrti. XIX. PREUZIMANJE TIJELA UMRLIH OSOBA RADI IZVO\ENJA PRAKTI^NE NASTAVE ^lanak 211. Fakulteti zdravstvenoga usmjerenja (u daljnjem tekstu: fakultet) mogu preuzimati tijela, organe i tkiva umrlih i identificiranih osoba radi izvo|enja prakti~ne nastave: 1) ako je umrla osoba izri~ito, u pisanome obliku, zavje{tala svoje tijelo u svrhu izvo|enja prakti~ne nastave; 2) ako se radi o osobi koja je umrla bez obitelji, a ona sama se za `ivota nije izri~ito, u pisanome obliku, tome protivila; 3) uz suglasnost obitelji, ako se umrla osoba za `ivota nije izri~ito, u pisanome obliku, tome protivila. Zavje{tanje u smislu stavka 1. to~ka 1. ovoga ~lanka jeste izjava o zavje{tanju tijela koja je potpisana od fizi~ke osobe i ovjerena od mjerodavnoga tijela ili koja je podnijeta na zapisnik mjerodavnom sudu. ^lanak 212. Pod obitelji u smislu ~lanka 211. ovoga zakona podrazumijevaju se: bra~ni i izvanbra~ni drug, punoljetna djeca, posvojitelji i posvojenici, roditelji i drugi krvni srodnici u ravnoj liniji, bez obzira na stupanj srodstva, kao i krvni srodnici u pobo~noj liniji zaklju~no sa tre}im stupnjem srodstva. ^lanak 213. Zdravstvena ustanova, zavod za izvr{enje kaznenih sankcija, ustanova socijalne skrbi, mjerodavni sud, tijelo mjerodavno za unutarnje poslove, kao i druge ustanove i organizacije, odnosno gra|ani koji su saznali za smrt osobe koja ispunjava uvjete propisane ovim zakonom za izvo|enje prakti~ne nastave na fakultetima, du`ni su u roku od 12 sati od smrti te osobe obavijestiti op}insko tijelo uprave mjerodavno za vo|enje mati~ne evidencije umrlih osoba, kao i fakultet, o smrti te osobe, a radi preuzimanja tijela umrlog od fakulteta. Odluku o preuzimanju tijela od fakulteta donosi eti~ko povjerenstvo fakulteta. Fakultet mo`e preuzeti tijelo umrle osobe radi izvo|enja prakti~ne nastave iz anatomije samo ako postoji izvje{}e o smrti koje je potpisao specijalist sudske med i cine - mrtvozornik, i pod uvjetom da ne postoje zakonom propisani razlozi za obavljanje obvezatne obdukcije. ^lanak 214. Fakultet ne mo`e tijelo umrle osobe koja je bez obitelji koristiti u prakti~noj nastavi u roku od {est mjeseci od dana preuzimanja. Fakultet ne}e preuzimati tijelo osobe umrle od zarazne bolesti, kao ni tijelo na kojem su nastupile izra`ene postmortalne promjene koje onemogu}avaju fiksiranje (balzamiranje). Fakultet je du`an s tijelom umrle osobe postupati dostojan - stve no, koristiti ga isklju~ivo radi izvo|enja prakti~ne nastave, odnosno nakon zavr{etka nastave sahraniti ga o vlastitom tro{ku. Fakultet je du`an, u granicama svojih mogu}nosti, po{tovati posebne `elje zavje{taoca u svezi sa sahranom, kremacijom, vjerskom ceremonijom i druge jasno iskazane `elje zavje{taoca u svezi s postupanjem s njegovim tijelom radi izvo|enja prakti~ne nastave iz anatomije. Fakultet je du`an po{tovati `elju zavje{taoca da se poslije procesa prakti~ne nastave njegovo tijelo iskoristi za stvaranje osteolo{kog kompleta (kostura) koji se koristi u prakti~noj nastavi iz anatomije. Broj 46 – Stranica 30 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. ^lanak 215. Fakultet mo`e izravno preuzeti tijelo umrle i identificirane osobe iz ~lanka 211. stavak 1. to~. 1. i 3. ovoga zakona. Fakultet preuzima tijelo iz ~lanka 211. stavak 1. to~ka 2) ovoga zakona po pribavljenoj suglasnosti mjerodavnog op}inskog tijela uprave. Mjerodavno op}insko tijelo uprave du`no je u najkra}em roku obavijestiti fakultet o umrloj i identificiranoj osobi ~ije se tijelo mo`e koristiti u obavljanju prakti~ne nastave na fakultetima zdravstvene struke, pod uvjetima propisanim ovim zakonom. ^lanak 216. Ako ~lan obitelji umrle osobe za koga se nije znalo u trenutku smrti, u roku od {est mjeseci od dana preuzimanja tijela od fakulteta, podnese pismeni zahtjev fakultetu za povrat tijela umrle osobe, fakultet je du`an tijelo umrle osobe vratiti ~lanovima obitelji. ^lanak 217. Fakultet je du`an ~uvati kao profesionalnu tajnu sve podatke koji se odnose na osobu ~iji su organi ili dijelovi tijela uzeti u smislu ovoga zakona, kao i drugu prijeko potrebnu dokumentaciju o umrloj osobi ~ije je tijelo preuzeto radi izvo|enja prakti~ne nastave. Podaci iz stavka 1. ovoga ~lanka obuhvataju: ime i prezime umrlog, nadnevak ro|enja, mjesto i nadnevak smrti, uzrok smrti, broj iz medicinske dokumentacije koji se mora slagati s brojem plo~ice - obilje`iva~a uz tijelo umrle osobe, mjesto i nadnevak sahrane. Dokumentacija iz stavka 1. ovoga ~lanka obuhvata: izvje{}e mrtvozornika, izvod iz mati~ne knjige umrlih, osobnu kartu, zdravstvenu iskaznicu i izjavu o zavje{tanju tijela. Podatke i dokumentaciju iz ovoga ~lanka fakultet ~uva kao trajnu dokumentaciju koja mora biti stavljena na uvid mjerodavnim slu`bama fakulteta, Federalnom odnosno kantonalnom ministarstvu, federalnom odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za poslove obrazovanja, federalnom odnosno kantonalnom ministarstvu mjerodavnom za unutarnje poslove, mjerodavnom organu uprave, kao i sudu, kada je to propisano zakonom. ^lanak 218. Prakti~nu nastavu iz anatomije na tijelu umrle osobe obavljaju isklju~ivo studenti dodiplomskih, postdiplomskih i specijalisti~kih studija na fakultetu, pod nadzorom nastavnika i suradnika fakulteta. ^lanak 219. Poslije zavr{enog procesa prakti~ne nastave iz anatomije obavlja se sahranjivanje tijela umrle osobe. ^lanak 220. Eti~ko povjerenstvo fakulteta du`no je nadzirati provo|enje postupka preuzimanja i kori{tenja dijelova tijela umrlih osoba sukladno ovom zakonu. XX. KOMORE ^lanak 221. Radi o~uvanja i za{tite interesa svoje profesije, zadovolja - vanja svojih stru~nih i osobnih potreba, osiguravanja uvjeta za organiziran nastup zdravstvenih djelatnika istih profesionalnih skupina, kao i za{tite zdravlja gra|ana, zdravstveni djelatnici ovisno o stru~nom nazivu obvezno se udru`uju u komore kao strukovne udruge, i to: – Komoru lije~nika, – Komoru lije~nika - doktora stomatologije, – Komoru magistara farmacije, – Komoru medicinskih biokemi~ara, – Komoru zdravstvenih tehni~ara svih profila, – Komoru diplomiranih medicinskih sestara-tehni~ara, – Komoru diplomiranih zdravstvenih in`enjera svih profila. Ovisno o tome osniva li se komora za razinu kantona odnosno Federacije, u nazivu komore isti~e se naziv kantona odnosno naziv Federacije. Komora ima sta tus pravne osobe i upisuje se u registar mjerodavnoga suda. Komore iz stavka 1. ovoga ~lanka formiraju se kao strukovne udruge koje se osnivaju za teritorij kantona i Federacije. Statutom komore iz stavka 1. ovoga ~lanka bli`e se ure|uju mjerodavnosti komore. Federalna komora utvr|uje: – zajedni~ke kriterije za licenciranje ~lanova kantonalnih komora, – sadr`aj i izgled registra licenciranih ~lanova komore za federalnu i kantonalnu komoru, – vodi jedinstven registar licenciranih ~lanova kantonal - nih komora, – zajedni~ki sadr`aj stru~nog usavr{avanja, rokove i postupak provjere stru~nosti koje je zdravstveni djelatnik ostvario u okviru stru~nog usavr{avanja, – na~in i uvjete za upravljanje novim zdravstvenim tehnologijama, – obavlja i druge poslove i zada}e koji joj budu dodijeljeni statutom komore iz stavka 5. ovoga ~lanka. Komore mogu ostvarivati potporu iz prora~una kantona odnosno Federacije, sukladno mogu}nostima ovih prora~una u kalendarskoj godini. Federalno ministarstvo prati rad federalne komore, a kantonalno ministarstvo prati rad kantonalne komore sa stanovi{ta provo|enja zakona i utvr|ene politike iz oblasti zdravstva, te predla`u odgovaraju}e mjere za unapre|enje njihova rada. ^lanak 222. Komore obavljaju sljede}e poslove: – vode registar svojih ~lanova, – donose kodeks medicinske etike i deontologije, prate i nadziru njegovo provo|enje, te poduzimaju odgovaraju - }e mjere u slu~aju njihova kr{enja, – daju mi{ljenje federalnom ministru, odnosno kantonal - nom ministru o opravdanosti izdavanja, produljenja ili oduzimanja odobrenja za obavljanje poslova privatne prakse, te po~etka, pro{irenja, promjene i prestanka rada zdravstvenih ustanova s pozicije i o~uvanja profesije koju zastupa, – certificiraju ~lanove komore za upravljanje novim zdravstvenim tehnologijama, na temelju na~ina i uvjeta za upravljanje novim zdravstvenim tehnologijama koje utvr|uje federalna komora, – utvr|uju maksimalnu cijenu zdravstvenih usluga za privatnu praksu koja ne ostvaruje prihode putem zavoda osiguranja kantona i ovjerava cjenik zdravstvenih usluga privatne prakse, – daju mi{ljenje na cijene zdravstvenih usluga iz drago - voljnog zdravstvenog osiguranja, – zastupaju interese svojih ~lanova kod sklapanja ugovora sa zavodom zdravstvenoga osiguranja Federacije odnosno kantona i drugim osiguravaju}im zavodima, – osiguravaju za{titu gra|anima u ostvarivanju prava s obzirom na kvalitetu, sadr`aj i vrstu zdravstvene usluge koja im se pru`a, – po slu`benoj du`nosti izdaju, obnavljaju i oduzimaju licencije svojim ~lanovima na temelju zajedni~kih kriterija mjerodavne federalne komore, – sudjeluju pri utvr|ivanju standarda i normativa zdravstvenih usluga, – daju stru~na mi{ljenja kod pripreme propisa koji su od utjecaja na razvitak zdravstvene struke, – organiziraju dodatno usavr{avanje za pro{irenje djelat - no sti unutar struke s obzirom na nove dijagnosti~koterapijske metode, – propisuju na~in ogla{avanja i na~in isticanja naziva privatne prakse, te utvr|uju slu~ajeve koji se ne smatraju reklamiranjem zdravstvenih usluga, Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 31 – obavljaju i druge poslove odre|ene ovim zakonom. ^lanak 223. Komore donose statut. Statutom komore obvezno se utvr|uje: – osnivanje, djelokrug i organizacija rada, – mjerodavnosti Federalne i kantonalne komore, te na~in financiranja ovih komora, – sadr`aj, rokovi i na~in stru~nog usavr{avanja ~lanova komore sukladno zajedni~kom sadr`aju stru~nog usavr{avanja utvr|enog od mjerodavne federalne komore, – postupak izdavanja, obnavljanja i oduzimanja licencije, dobnu granicu do koje se licencija obnavlja, uvjete pod kojima se razmatra obnavljanje odobrenja, te obvezu davanja izvje{}a mjerodavnom ministru zdravstva ukoliko kandidat ne udovolji uvjetima za obnavljanje dozvole, kao i pravila postupanja u svezi s navedenim, sukladno zajedni~kim kriterijima licenciranja utvr|enim od mjerodavne federalne komore, – na~in vo|enja registra licenciranih ~lanova komore, sukladno aktu mjerodavne federalne komore kojim se utvr|uje sadr`aj i izgled registra, – granice, na~in i druga pitanja vezana uz ostvarenje javnih ovlasti iz ~lanka 221. ovoga zakona, – razrada na~ina obavljanja ostalih poslova utvr|enih ~l. 221. i 222. ovoga zakona. ^lanak 224. Sukladno odredbama ovoga zakona, kao i propisima o udrugama i fondacijama, mogu se formirati udruge zdravstvenih profesionalaca odre|enih profila ili specijalnosti odnosno udruge kojima je cilj zadovoljenje najvi{e mogu}e razine zdravlja odre|ene populacije stanovni{tva, i to na na~elima dragovoljnosti. Udruge iz stavka 1. ovoga ~lanka svojim dragovoljnim radom unapre|uju oblasti za koje su osnovane, usugla{avaju i ujedna~avaju stru~ne stavove u oblastima, te sura|uju s mjerodavnim ministarstvima zdravstva. Udruge mogu ostvarivati potporu iz prora~una kantona odnosno Federacije, sukladno mogu}nostima ovih prora~una u kalendarskoj godini. Mjerodavna ministarstva zdravstva provode nadzor nad zakonito{}u rada udruga iz stavka 1. ovoga ~lanka, sukladno svojim mjerodavnostima. XXI. KAZNENE ODREDBE ^lanak 225. Nov~anom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 KM bit }e ka`njena za prekr{aj zdravstvena ustanova ako: 1) uskra}uje osobama prava iz ~lanka 27. ovoga zakona; 2) ne uka`e zdravstvenu za{titu sukladno ovom zakonu ili im ne pru`i hitnu medicinsku pomo} (~lanak 2. stavak 2. i ~lanak 3. stavak 4. ovoga zakona); 3) dozvoljava uposlenim zdravstvenim djelatnicima obavljanje alternativne medicine primjenom metoda i postupaka za koje nisu dobili suglasnost mjerodavnoga kantonalnog ministarstva (~l. 46. i 47. ovoga zakona); 4) ne osigura hitnu medicinsku pomo}, uklju~uju}i i hitni medicinski prijevoz (~lanak 50. ovoga zakona); 5) obavlja zdravstvenu djelatnost, a ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom (~lanak 55. ovoga zakona); 6) zapo~ne s radom prije nego {to je rje{enjem utvr|eno da su ispunjeni uvjeti s obzirom na prostor, opremu i kadar (~lanak 57. stavak 5. i ~lanak 58. ovoga zakona); 7) ne vodi zdravstvenu dokumentaciju i drugu evidenciju o osobama kojim pru`a zdravstvenu za{titu i ne podnosi izvje{}e o tome mjerodavnoj zdravstvenoj ustanovi sukladno propisima o evidencijama u djelatnosti zdravstva (~lanak 172. to~ka 3. ovoga zakona); 8) ne vr{i redovitu kontrolu sterilizacije i ne vodi evidenciju o tome (~lanak 172. to~ka 4. ovoga zakona); 9) ne posjeduje anafilakti~ki set s ampulama ispravnoga roka valjanosti (~lanak 172. to~ka 5. ovoga zakona); 10) ne vodi redovitu kontrolu valjanosti lijekova i medicinskih sredstava koje primjenjuje u zdravstvenoj ustanovi (~lanak 172. to~ka 6. ovoga zakona); 11) stje~e sredstva za rad i razvitak suprotno odredbama ovoga zakona (~l. 61. i 62. ovoga zakona); 12) ne organizira stru~na tijela u zdravstvenoj ustanovi (~l. 73, 75. i 79. ovoga zakona); 13) nosi naziv sveu~ili{na bolnica, nastavni zavod odnosno nastavna zdravstvena ustanova, a ne ispunjava uvjete utvr|ene ovim zakonom za njihovo obrazovanje (~lanak 104. stavak 2. i ~lanak 110. stavak 4. ovoga zakona); 14) ne uspostavi jedinstven sustav upu}ivanja pacijenata s jedne na drugu razinu zdravstvene za{tite (~lanak 109. ovoga zakona); 15) provodi nastavu suprotno odredbi ~lanka 111. ovoga zakona; 16) nosi naziv referalni centar, a ne ispunjava uvjete za njihovo obrazovanje (~lanak 129. ovoga zakona); 17) koristi nove zdravstvene tehnologije bez dozvole Federalnoga ministarstva za kori{tenje novih zdravstvenih tehnologija (~lanak 133. ovoga zakona); 18) daje u zakup jedinice zakupa suprotno odredbama ovoga zakona i propisa donijetih na temelju ovoga zakona (~l. 134. do 136. ovog zakona); 19) ne osigurava stru~no usavr{avanje i ne donosi plan stru~nog usavr{avanja zdravstvenih djelatnika i zdravstvenih suradnika (~lanak 141. stavak 3. i ~lanak 151. stavak 3. ovoga zakona); 20) ne stvara uvjete i ne organizira obavljanje vje`beni~kog i specijalizantskog sta`a (~l. 144. i 155. ovoga zakona); 21) istakne naziv zdravstvene ustanove koji ne sadr`i podatke o djelatnosti koja je utvr|ena rje{enjem mjerodavnoga ministarstva zdravstva, radnom vremenu, osniva~u i sjedi{tu zdravstvene ustanove ili ako istakne naziv zdravstvene ustanove koji ima obilje`je kome se mo`e pripisati karakter ogla{avanja odnosno reklamiranja (~lanak 180. ovoga zakona); 22) dopusti dopunski rad zdravstvenom djelatniku protivno odredbama ovoga zakona (~l. 183, 184. i 185. ovoga zakona); 23) ne osigura zdravstvenu za{titu u izvanrednim prilikama utvr|enim ovim zakonom (~lanak 186. do 189. ovoga zakona); 24) ne osigura minimum procesa rada za vrijeme {trajka zdravstvenih djelatnika (~lanak 190. ovoga zakona); 25) ne provodi unutarnji nadzor odnosno ne donosi godi{nji program provjere stru~noga rada u zdravstvenoj ustanovi (~l. 192. i 193. ovoga zakona). Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom od 500,00 do 3.000,00 KM bit }e ka`njena i odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi. Pored nov~ane kazne, po~initelju prekr{aja iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e se izre}i zabrana vr{enja djelatnosti u razdoblju do {est mjeseci, a s ciljem sprje~avanja budu}eg ~injenja prekr{aja. ^lanak 226. Nov~anom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 KM bit }e ka`njena za prekr{aj zdravstvena ustanova ako: 1) omogu}i samostalni rad zdravstvenom djelatniku i zdravstvenom suradniku koji ne ispunjava uvjete propisane ovim zakonom (~l. 141., 145. i 147. ovoga zakona); 2) ne izvr{i obdukciju sukladno odredbama ovoga zakona (~lanak 208. i ~lanak 209. stavak 2. ovoga zakona). Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka bit }e ka`njena odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi nov~anom kaznom od 500,00 do 2.000,00 KM. Broj 46 – Stranica 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. ^lanak 227. Nov~anom kaznom od 500,00 do 3.000,00 KM bit }e ka`njen za prekr{aj ravnatelj zdravstvene ustanove: 1) ako u izvanrednim okolnostima, kada je ugro`en proces pru`anja zdravstvene za{tite ili postoji izravna opasnost po `ivot i zdravlje ljudi, bez odga|anja, ne obavijesti mjerodavno ministarstvo zdravstva i mjerodavni zavod za javno zdravstvo (~lanak 70. ovoga zakona); 2) ako ne postupi po naredbama mjerodavnoga ministra u slu~aju prirodnih i drugih nesre}a, kao i epidemija ve}ih razmjera, te {trajka zdravstvenih djelatnika (~l. 186. do 190. ovoga zakona). ^lanak 228. Nov~anom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 KM bit }e ka`njen za prekr{aj fakultet: – koji obavlja zdravstvenu djelatnost za fakultetsku nastavu bez odobrenja federalnoga ministra (~lanak 112. ovoga zakona), – koji preuzima tijela umrlih osoba radi izvo|enja prakti~ne nastave i obavlja prakti~nu nastavu suprotno odredbama ovoga zakona (~l. 211. do 220. ovoga zakona). Nov~anom kaznom od 500,00 do 3.000,00 KM bit }e ka`njena i odgovorna osoba fakulteta. ^lanak 229. Nov~anom kaznom od 300,00 do 1.500,00 KM bit }e ka`njen za prekr{aj privatni zdravstveni djelatnik ako: 1) uskra}uje osobama prava iz ~lanka 27. ovoga zakona; 2) obavlja alternativnu medicinu primjenom metoda i postupaka za koje nije dobio suglasnost mjerodavnoga kantonalnog ministarstva (~l. 46. i 47. ovoga zakona); 3) koristi nove zdravstvene tehnologije bez dozvole Federalnoga ministarstva za kori{tenje novih zdravstvenih tehnologija (~lanak 133. ovoga zakona); 4) obavlja privatnu praksu, a ne ispunjava uvjete predvi|ene ovim zakonom i propisima donijetim na temelju ovoga zakona (~l. 162, 163, 164, 169. i 170. ovoga zakona); 5) poslove ne obavlja osobno, odnosno ima vi{e od jedne ordinacije, ljekarne ili medicinsko-biokemijskog laboratorija, odnosno privatne prakse (~l. 163. i 164. ovoga zakona); 6) za opredijeljene osigurane osobe ne osigura zamjenu ugovorom s drugim zdravstvenim djelatnikom iste struke koji obavlja privatnu praksu ili sa zdravstvenom ustanovom (~lanak 171. ovoga zakona); 7) postupi suprotno odredbi ~lanka 172. ovoga zakona; 8) privremeno obustavi rad bez rje{enja mjerodavnoga kantonalnog ministra (~lanak 173. ovoga zakona); 9) ne postupi po rje{enju mjerodavnoga kantonalnog ministra o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse (~lanak 174. ovoga zakona); 10) obavlja privatnu praksu u djelatnosti u kojoj nije dopu{tena (~lanak 178. ovoga zakona); 11) istakne naziv privatne prakse koji ne sadr`i podatke o djelatnosti koja je utvr|ena rje{enjem mjerodavnoga ministarstva zdravstva, radnom vremenu, osniva~u privatne prakse ili ako istakne naziv privatne prakse koji ima obilje`je kome se mo`e pripisati karakter ogla{avanja odnosno reklamiranja (~lanak 180. ovoga zakona); 12) anga`ira zdravstvenoga djelatnika za dopunski rad suprotno odredbama ovoga zakona i propisima donijetim na temelju ovoga zakona (~l. 183., 184. i 185. ovoga zakona); 13) ne osigura zdravstvenu za{titu u izvanrednim prilikama utvr|enim ovim zakonom (~l. 186. do 190. ovoga zakona). Pored nov~ane kazne, po~initelju prekr{aja iz stavka 1. ovoga ~lanka mo`e biti izre~ena zabrana vr{enja djelatnosti u razdoblju do {est mjeseci, a s ciljem sprje~avanja budu}eg ~injenja prekr{aja. ^lanak 230. Nov~anom kaznom od 250,00 do 1.000,00 KM bit }e ka`njen za prekr{aj zdravstveni djelatnik ako: 1) ga zdravstveni inspektor zatekne u provo|enju mjera i radnji suprotnih zakonu, kao i propisima donijetim na temelju ovoga zakona (~lanak 138. stavak 1, ~l. 139. i 140. ovoga zakona); 2) ga zdravstveni inspektor zatekne da radi bez polo`enog stru~nog ispita, odnosno licencije izdane od mjerodavne komore (~l. 145, 147. i 148. ovoga zakona); 3) obavlja dopunski rad suprotno odredbama ovoga zakona i podzakonskih akata donijetih na temelju ovoga zakona (~l. 183., 184. i 185. ovoga zakona). ^lanak 231. Nov~anom kaznom od 250,00 do 1.000,00 KM bit }e ka`njen za prekr{aj zdravstveni suradnik ako: 1) povrijedi pravila ~uvanja profesionalne tajne, kao i vo|enja ~uvanja, prikupljanja i raspolaganja medicinskom dokumentacijom (~lanak 138. stavak 3. i ~lanak 139. stavak 3. ovoga zakona); 2) ga zdravstveni inspektor zatekne u provo|enju mjera i radnji suprotnih zakonu, kao i propisima donijetim na temelju ovoga zakona. ^lanak 232. Nov~anom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 KM bit }e ka`njen za prekr{aj poslodavac, koji je pravna osoba, ako: 1) ne osigura mjere zdravstvene za{tite u svezi s radom i radnom okolinom (~lanak 15. ovoga zakona); 2) ne ugovori specifi~nu zdravstvenu za{titu djelatnika s domom zdravlja, zdravstvenom ustanovom koja u svome sastavu ima djelatnost medicine rada ili ugovorom sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi (~lanak 37. ovoga zakona), 3) odobrava rad zdravstvenom djelatniku suprotno odredbama ~l. 183., 184. i 185. ovoga zakona. Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka bit }e ka`njena odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom od 500,00 do 3.000,00 KM. Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka bit }e ka`njen poslodavac koji je fizi~ka osoba nov~anom kaznom od 300,00 do 1.500,00 KM. XXII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lanak 233. Danom stupanja na snagu ovoga zakona javne zdravstvene ustanove zadr`avaju pravo kori{tenja dr`avne imovine u ovim ustanovama, i to do zakonskog reguliranja ove oblasti, sukladno odluci osniva~a, sa svim pravima i obvezama glede imovine i djelatnika. Zdravstvena ustanova odnosno njen osniva~ ne mo`e raspolagati nepokretnom dr`avnom imovinom nad kojom zdravstvena ustanova ostvaruje pravo kori{tenja, a sukladno propisima o zabrani kori{tenja dr`avne imovine. Zdravstvena ustanova za obavljanje specifi~ne zdravstvene za{tite djelatnika, ~iji je osniva~ gospodarsko dru{tvo, ostaje u vlasni{tvu gospodarskoga dru{tva. ^lanak 234. Op}ina, kanton, Federacija preuzet }e osniva~ka prava nad zdravstvenim ustanovama ~iji su osniva~i, u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Odluku o preuzimanju osniva~kih prava iz stavka 1. ovoga ~lanka donosi op}insko vije}e, zakonodavno tijelo kantona odnosno Parlament Federacije BiH. Do preuzimanja osniva~kih prava iz stavka 1. ovoga ~lanka, osniva~ka prava nad tim zdravstvenim ustanovama vr{e tijela mjerodavna po propisima koji su va`ili do dana stupanja na snagu ovoga zakona. Od dana preuzimanja osniva~kih prava nad zdravstvenim ustanovama op}ina, kantona, odnosno Federacije, Vlada Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 33 Federacije BiH, vlada kantona odnosno op}insko vije}e imenovat }e tijela upravljanja, rukovo|enja i nadzora zdravstvene ustanove sukladno ovom zakonu, a obveza osniva~a u pogledu financiranja zdravstvene ustanove vr{i se iz prora~una op}ine, kantona, odnosno Federacije. ^lanak 235. Vlada Federacije BiH }e Plan iz ~lanka 5. stavak 1. ovoga zakona donijeti po isteku va`enja Plana koji je usvojen sukladno propisima koji su bili u primjeni do dana stupanja na snagu ovoga zakona. ^lanak 236. U roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona federalni ministar donijet }e provedbene propise na temelju ovoga zakona kojima se regulira sljede}e: – plan ljudskih resursa za zdravstveni sustav Federacije (~lanak 6. ovoga zakona), – pro gram mjera za{tite zdravlja od {tetnih ~imbenika okoli{a (~lanak 10. stavak 3. ovoga zakona), – uvjeti koje moraju ispunjavati osobe koje se kandidi raju za federalne koordinatore iz razli~itih oblasti zdravstva kao i na~in njihova rada (~lanak 10. stavak 5. ovoga zakona), – vrsta i sadr`aj zdravstvene djelatnosti (~lanak 31. stavak 4. ovoga zakona), – vrsta i opseg lije~ni~kih pregleda radi utvr|ivanja zdravstvene sposobnosti (~lanak 35. stavak 2.), – postupak i na~in ostvarivanja specifi~ne zdravstvene za{tite djelatnika, kao i na~in i uvjete utvr|ivanja i prijavljivanja profesionalnih bolesti i ozljeda na radu (~lanak 36. stavak 2. ovoga zakona), – uvjeti u pogledu prostora, opreme i kadra, kao i primijenjenih tehnologija koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove koje obavljaju zdravstvenu djelatnost na tercijarnoj razini (~lanak 42. ovoga zakona), – bli`i uvjeti, na~in i postupak obavljanja metoda i postupaka tradicionalne med i cine u zdravstvenoj ustanovi odnosno privatnoj praksi (~lanak 47. stavak 3. ovoga zakona), – opseg i vrsta javnozdravstvene djelatnosti koja ne mo`e biti predmetom privatne zdravstvene djelatnosti odnosno privatne prakse (~lanak 51. stavak 2. ovoga zakona), – bli`i uvjeti prostora, opreme i kadra za osnivanje i obavljanje zdravstvene djelatnosti u zdravstvenim ustanovama (~lanak 55. stavak 4. ovoga zakona), – uvjeti u pogledu vrste zavr{enog fakulteta zdravstve - noga usmjerenja koje moraju ispuniti osobe koje konkuriraju za ravnatelja zdravstvene ustanove, ovisno o tipu zdravstvene ustanove (~lanak 66. stavak 7. ovoga zakona), – plan i pro gram dodatne edukacije iz obiteljske med i cine, kao i edukacije iz zdravstvene njege u zajednici, te na~in obavljanja ove edukacije (~lanak 87. stavak 5. ovoga zakona), – bli`i uvjeti koje mora ispunjavati centar za mentalno zdravlje u zajednici, kao i na~in njegova organiziranja, te plan i pro gram, trajanje edukacije, kao i na~in provo|enja edukacije iz oblasti zlouporabe psihoaktiv - nih supstancija, te bli`i uvjeti koje mora ispunjavati centar za fizikalnu rehabilitaciju, kao i na~in njegova organiziranja (~lanak 88. stavak 5. i ~lanak 89. stavak 3. ovoga zakona), – uvjeti, organizacija i na~in rada hitne medicinske pomo}i (~lanak 90. stavak 4.), – bli`i uvjeti koje mora ispunjavati ustanova za zdravstvenu njegu u ku}i i na~in njezinog organiziranja (~lanak 91. stavak 3.), – bli`i uvjeti u pogledu prostora, kadra i medicinskotehni~ ke opreme za osnivanje i organizaciju rada zdravstvenih ustanova koje obavljaju djelatnost dijalize, kategorizacija dijaliznih centara i postupak njihovog verificiranja, kategorizacija zdravstvenih usluga, radnih timova u dijaliznim centrima, edukacija uposlenih u dijaliznim centrima, kategorizacija medicinsko-tehni~ke opreme u dijaliznim centrima, sadr`aj standardnog seta lijekova i potro{nog materijala za dijalizu, uvjeti zdravstvene ispravnosti vode za dijalizu, te provo|enje stru~nog nadzora nad radom dijaliznih centara (~lanak 96. stavak 3. ovoga zakona), – uvjeti koje moraju ispunjavati bolnice za dodjelu naziva sveu~ili{na bolnica (~lanak 105. stavak 1. ovoga zakona), – uvjeti prostora, opreme i kadra za obavljanje zdravstve - ne djelatnosti za potrebe fakultetske nastave (~lanak 112. stavak 3. ovoga zakona), – kriteriji za dodjelu naziva referalnoga centra (~lanak 129. stavak 5. ovoga zakona), – na~in uvo|enja novih zdravstvenih tehnologija u zdravstve nim ustanovama i privatnoj praksi, kao i postu - pak odobravanja kori{tenja zdravstvenih tehnolo gija (~lanak 130. stavak 8. ovoga zakona), – bli`i uvjeti i postupak davanja u zakup kapaciteta zdravstvenih ustanova (~lanak 134. stavak 4. ovoga zakona), – na~in vo|enja, ~uvanja, prikupljanja i raspolaganja medicinskom dokumentacijom (~lanak 139. stavak 2. ovoga zakona), – sadr`aj i na~in stru~nog usavr{avanja zdravstvenih suradnika (~lanak 141. stavak 4. ovoga zakona), – uvjeti i na~in priznavanja vje`beni~kog sta`a i stru~nog ispita zdravstvenih djelatnika koji je obavljen i polo`en u inozemstvu (~lanak 146. stavak 5. ovoga zakona), – postupak izdavanja licencije, kao i sadr`aj i izgled licencije (~lanak 148. stavak 3. ovoga zakona), – sadr`aj i na~in provo|enja vje`beni~kog sta`a, uvjeti koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i privatna praksa kod kojih zdravstveni djelatnici provode vje`beni~ki sta`, sadr`aj, pro gram i na~in polaganja stru~noga ispita, sadr`aj i izgled uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu (~lanak 150. ovoga zakona), – plan i pro gram posebnih oblika stru~nog usavr{avanja zdravstvenih djelatnika, kao i na~in obavljanja stru~nog usavr{avanja, te sadr`aj i izgled certifikata o obavljenom stru~nom usavr{avanju (~lanak 151. stavak 4. ovoga zakona), – plan i pro gram edukacije iz zdravstvenog menad`menta, kao i specijalizacije iz zdravstvenog menad`menta, na~in obavljanja edukacije i specijalizacije iz zdravstvenog menad`menta, uvjeti koje moraju ispuniti zdravstvene ustanove odnosno fakulteti kojima se povjerava javna ovlast za obavljanje odgovaraju}ih stru~nih poslova, te na~in njihovog verificiranja od Federalnoga ministarstva, javno ogla{avanje edukacije odnosno specijalizacije iz zdravstvenog menad`menta, mogu}nosti u~enja na daljinu (~lanak 152. stavak 4. ovoga zakona), – kriteriji za prijem specijalizanata odnosno subspecija liza - nata, uvjeti za zdravstvene ustanove i fakultete zdravstve - nog usmjerenja u kojima se obavlja specijalizantski odnosno subspecijalizantski sta`, kao i postupak njihova certificiranja, na~in obavljanja specijalizantskog odnosno subspecijalizantskog sta`a, uvjeti za obavljanje specijalizantskog odnosno subspecijalizantskog sta`a u inozemstvu, polaganja specijalisti~kog odnosno subspe - cija lizan tskog ispita, odnosno ispita iz subspecija lizacije, na~in i postupak priznavanja vremena prove denog na postdiplomskom studiju u specijalizaciju odnosno subspecijalizaciju, tro{kovi obavljanja specijalizant - skog odnosno subspecijalizantskog sta`a i polaganja specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita (~lanak 155. stavak 2. ovoga zakona), – lista ispitiva~a za specijalisti~ke i subspecijalisti~ke ispite (~lanak 157. stavak 3. ovoga zakona), – uvjeti i na~in priznavanja specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog sta`a, kao i na~in priznavanja specijalisti~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita Broj 46 – Stranica 34 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 2.8.2010. obavljenog i polo`enog u inozemstvu (~lanak 158. stavak 5. ovoga zakona), – na~in i postupak odobravanja specijalizacije odnosno subspecijalizacije, kao i na~in polaganja specijalisti - ~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita za stranog dr`avljanina (~lanak 159. stavak 3. ovoga zakona), – na~in i postupak odobravanja specijalizacije odnosno subspecijalizacije, kao i na~in polaganja specijalisti - ~kog odnosno subspecijalisti~kog ispita za dr`avljane Bosne i Hercegovine, s prebivali{tem na teritoriju Federacije, na osobni zahtjev (~lanak 160. stavak 3. ovoga zakona), – kriteriji i postupak za dodjelu naziva primarijus (~lanak 161. stavak 4. ovoga zakona), – uvjeti za obavljanje privatne prakse, uvjeti za obavljanje privatne prakse na temelju posebnoga ugovora sa zdravstvenom ustanovom, kao i uvjeti za skupnu praksu (~lanak 165. stavak 2, ~lanak 169. stavak 2. i ~lanak 170. stavak 2. ovoga zakona), – na~in, postupak i uvjeti, kao i druga pitanja od zna~aja za organiziranje i obavljanje dopunskog rada zdravstvenih djelatnika u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi (~lanak 184. stavak 7. ovoga zakona), – organiziranje i na~in rada Kriznoga sto`era iz ~lanka 187. stavak 4. ovoga zakona, – na~in pregleda umrlih, te utvr|ivanje vremena i uzroka smrti (~lanak 210. ovoga zakona). U roku iz stavka 1. ovoga ~lanka federalni ministar za obrazovanje i znanost donijet }e pravilnik iz ~lanka 111. stavak 3. ovoga zakona. U roku iz stavka 1. ovoga ~lanka, federalni ministar }e imenovati komitet i povjerenstvo iz ~l. 77. i 130. ovoga zakona. Svi propisi iz stavka 1. ovoga ~lanka sadr`avat }e odredbe koje jam~e jednake mogu}nosti, zabranjuju diskriminaciju na temelju spola i osiguravaju da fizi~ki podaci i informacije koje se prikupljaju, evidentiraju i obra|uju budu razvrstani po spolu. Do dono{enja propisa iz stavka 1. ovoga ~lanka, osim odredbi koje su suprotne ovom zakonu, bit }e primjenjivani provedbeni propisi iz oblasti zdravstvene za{tite koji su primjenjivani na teritoriju Federacije do dana stupanja na snagu ovoga zakona. ^lanak 237. Postoje}e zdravstvene ustanove i privatne prakse du`ne su uskladiti svoju organizaciju i poslovanje s odredbama ovoga zakona i propisima donijetim na temelju ovoga zakona, u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, uskla|ivanje poslovanja ljekarni zdravstvenih ustanova i privatne prakse magistara farmacije obavlja se na na~in i u rokovima predvi|enim propisom o ljekarni~koj djelatnosti. Nositelji odobrenja za dopunski rad kojima je odobrenje izdato na temelju propisa koji su bili u primjeni prije stupanja na snagu ovoga zakona du`ni su se uskladiti s odredbama ovoga zakona i propisima donijetim na temelju ovoga zakona, u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga ~lanka, klini~ke ustanove koje su bile nastavna baza fakulteta zdravstvenoga usmjerenja, sukladno ranijim propisima koji su ure|ivali ovu oblast, stupanjem na snagu ovoga zakona dobijaju naziv sveu~ili{ne bolnice, s obvezom da svoju organizaciju i poslovanje usklade s odredbama ovoga zakona i propisima donijetim na temelju ovoga zakona, u roku od 36 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. ^lanak 238. Do uspostavljanja modela obiteljske med i cine na teritoriju Federacije poslove i zada}e obiteljske med i cine mogu obavljati i doktori med i cine odnosno specijalisti op}e med i cine. Organizacija ambulanti za specijalisti~ko-konzultativne djelatnosti bit }e uskla|ena s modelom obiteljske med i cine, kada on bude uspostavljen na cijelom teritoriju Federacije. ^lanak 239. Federalni zavod za javno zdravstvo obavljat }e poslove i zada}e iz ~lanka 116. stavak 1. alineja 12, 13. i 14. do kona~nog reguliranja obavljanja stru~nih poslova iz oblasti za{tite od zra~enja sukladno propisu kojim se ure|uje za{tita od radijacijske i nuklearne sigurnosti, kao i podzakonskim aktima donijetim na temelju tog propisa. ^lanak 240. Zdravstveni djelatnici kojima je priznata odgovaraju}a stru~na sprema na teritoriju Federacije, odnosno koji su stru~no obrazovanje stekli u odgovaraju}im {kolama zdravstvenoga usmjerenja mogu i dalje obavljati poslove zdravstvene za{tite za koje se tra`i stru~na sprema i koju imaju po propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovoga zakona. ^lanak 241. Vje`beni~ki, specijalizantski odnosno subspecijalizantski sta` i sta` iz dodatne edukacije koji je zapo~eo prema propisima koji su va`ili na teritoriju Federacije, na dan stupanja na snagu ovoga zakona, bit }e obavljeni sukladno ovom zakonu, ako je to povoljnije za vje`benika, specijalizanta odnosno subspecijaliza - n ta. ^lanak 242. Odredba ~lanka 156. ovoga zakona bit }e primjenjivana do uvo|enja doktorskog studija na fakultetima zdravstvenoga usmjerenja. ^lanak 243. Uvjet o znanju zdravstvenoga menad`menta, a koji je predvi|en za osobu koja se natje~e za ravnatelja zdravstvene ustanove, sukladno ~lanku 66. stavak 6. ovoga zakona, tra`it }e se u natje~ajnoj proceduri tek onda kada federalni ministar donese pravilnik iz ~lanka 152. stavak 4. ovoga zakona, te otpo~ne edukacija o zdravstvenom menad`mentu na teritoriju Federacije sukladno ovom zakonu i propisima donijetim na temelju ovoga zakona. ^lanak 244. Uvjet predvi|en za obavljanje djelatnosti u zdravstvenim ustanovama iz ~lanka 55. stavak 1. to~ka 5. ovoga zakona bit }e primjenjivan nakon {to AKAZ definira sustav sigurnosnih standarda u zdravstvenim ustanovama, te otpo~ne obavljati kontinuirano pra}enje i procjenu sigurnosnih standarda u zdravstvenim ustanovama, {to uklju~uje i izdavanje certifikata o zadovoljenju standarda sigurnosti. AKAZ je du`an definirati sigurnosne standarde u zdravstvenim ustanovama u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona. ^lanak 245. Osobe imenovane za obavljanje pregleda umrlih izvan zdravstvene ustanove od op}inskoga tijela mjerodavnoga za poslove zdravstva nastavljaju s radom do imenovanja potrebnog broja doktora med i cine sukladno odredbama ovoga zakona. ^lanak 246. Komore iz oblasti zdravstva uskladit }e svoju organizaciju i poslovanje s odredbama ovoga zakona u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. ^lanak 247. Do dono{enja posebnog propisa kojim se ure|uje ljekarni~ka djelatnost ostaju u primjeni odredbe propisa o zdravstvenoj za{titi koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga zakona. Do dono{enja posebnog propisa koji }e regulirati preventiv - no- sanitarni nadzor nad izgradnjom objekata bit }e primjenjivane odredbe odgovaraju}ih propisa i zakona koji su bili u primjeni na teritoriju Federacije na dan stupanja na snagu ovoga zakona. Do dono{enja posebnog propisa o pravima, obvezama i odgovornostima pacijenta bit }e primjenjivane odredbe propisa o zdravstvenoj za{titi koje se odnose na za{titu prava pacijenata, a koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga zakona. Ponedjeljak, 2.8.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 46 – Stranica 35 Do dono{enja posebnog propisa o specijalizacijama zdravstvenih djelatnika, bit }e primjenjivane odredbe odgovaraju}ih propisa koji su bili u primjeni na teritoriju Federacije na dan stupanja na snagu ovoga zakona. ^lanak 248. Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje primjena Zakona o zdravstvenoj za{titi ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 29/97), izuzev propisa iz ~lanka 236. stavak 5. ovoga zakona, i to: 1. Pravilnik o specijalizaciji iz obiteljske medicine ("Slu`be - ne novine Federacije BiH", br. 7/99, 50/00 i 22/02); 2. Pravilnik o postupku i na~inu rada lije~ni~kog konizilija ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 41/99); 3. Pravilnik o uvjetima za rad zdravstvenih djelatnika izvan punog radnog vremena ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/00, 23/01, 38/03 i 11/04 - Pro~i{}eni tekst 1/05); 4. Pravilnik o stru~nom ispitu za zdravstvenog inspektora ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 5/00); 5. Pravilnik o kriterijima za dodjelu naziva referalnoga centra Federalnoga ministarstva zdravstva ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 5/00); 6. Pravilnik o na~inu pregleda umrlih i na~inu utvr|ivanja vremena i uzroka smrti ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 15/00); 7. Pravilnik o vje`beni~kom sta`u i stru~nom ispitu zdravstvenih djelatnika ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 25/00, 23/01 i 55/02); 8. Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i medicinsko- tehni~ke opreme za obavljanje privatne prakse u zdravstvenoj djelatnosti ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 30/00 i 36/01); 9. Pravilnik o uvjetima i postupku priznavanja vje`beni ~kog odnosno specijalizantskog sta`a obavljenog izvan teritorija Federacije Bosne i Hercegovine odnosno izvan Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 53/01, 58/02 i 7/04 - Pro~i{}eni tekst br. 1/05 i 7/08); 10. Pravilnik o uvjetima prostora, opreme i kadra za organiziranje depoa ljekarne ("Slu`bene novine Federacije BiH" broj 22/02); 11. Pravilnik o dodatnoj edukaciji iz obiteljske medicine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 1/03); 12. Pravilnik o kriterijima i postupku priznavanja naziva primarijus ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 1/04, 61/04 i 13/08); 13. Pravilnik o uvjetima glede prostora, kadra i medicinsko-tehni~ke opreme za osnivanje i organizaciju rada zdravstvenih ustanova koje obavljaju djelatnost dijalize ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 79/09); 14. Pravilnik o dodatnoj edukaciji polivalentnih patrona`nih sestara/sestara u zajednici u primarnoj zdravstvenoj za{titi ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 1/10). ^lanak 249. Ovaj zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, v. r. Predsjedatelj Zastupni~koga doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, v. r. Na osnovu ~lana IV.B.7 a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[EWU ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZA[TITI Progla{ava se Zakon o zdravstvenoj za{titi koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 25. maja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 22. juna 2010. godine. Broj 01-02-430/10 30. jula 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZA[TITI I. OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Ovim zakonom ure|uju se na~ela, mjere, na~in organizovawa i provo|ewa zdravstvene za{tite, nosioci dru{tvene brige za zdravqe stanovni{tva, prava i obaveze lica u kori{}ewu zdravstvene za{tite, te sadr`aj, na~in obavqawa i nadzor nad obavqawem zdravstvene za{tite na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu: Federacija). ^lan 2. Zdravstvena za{tita, u smislu ovog zakona, obuhvata sistem dru{tvenih, grupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za o~uvawe i unapre|ewe zdravqa, spre~avawe bolesti, rano otkrivawe bolesti, blagovremeno lije~ewe, te zdravstvenu wegu i rehabilitaciju, kao i primjenu zdravstvenih tehnologija. Zdravstvenu za{titu iz stava 1. ovog ~lana, u okviru zdravstvenih ustanova i privatnih praksi, pru`aju zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, primjenom savremenih medicinskih postupaka i tehnologija, te pra}ewem dostignu}a u razvoju medicinske nauke. ^lan 3. Svako lice ima pravo na zdravstvenu za{titu i na mogu}nost ostvarivawa najvi{eg mogu}eg nivoa zdravqa, u skladu s odredbama ovog zakona i Zakona o zdravstvenom osigurawu, kao i propisa donijetih na osnovu ovih zakona. Svako lice obavezno je brinuti se o svom zdravqu. Niko ne smije ugroziti zdravqe drugih qudi. Svako lice je obavezno u hitnim slu~ajevima pru`iti prvu pomo} povrije|enom ili bolesnom licu, u skladu sa svojim znawem i mogu}nostima, te mu omogu}iti pristup do najbli`e zdravstvene ustanove. ^lan 4. U obezbje|ivawu i provo|ewu zdravstvene za{tite u Federaciji u~estvuju zdravstvene ustanove, privatne prakse, zavodi zdravstvenog osigurawa, Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu: AKAZ), komore iz oblasti zdravstva, poslodavci, obrazovne i druge ustanove, humanitarne, vjerske, sportske i druge organizacije, udru`ewa, porodica i gra|ani. Jedinice lokalne samouprave, u skladu sa utvr|enim pravima i obavezama, obezbje|uju uslove za ostvarivawe zdravstvene za{tite na svom podru~ju. ^lan 5. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu: Vlada Federacije BiH), na prijedlog federalnog ministra zdravstva (u daqwem tekstu: federalni ministar), a uz prethodno pribavqeno mi{qewe kantonalnih ministara zdravstva (u daqwem tekstu: kantonalni ministar), na osnovu analize zdravstvenog stawa stanovni{tva, te uva`avaju}i raspolo`iva finansijska sredstava, kao i kadrovske i druge mogu}nosti, donosi strate{ki plan razvoja zdravstva u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daqwem tekstu: plan). Plan sadr`i ciqeve i zadatke zdravstvene za{tite, prioritete, specifi~ne potrebe i mogu}nosti ostvarivawa zdravstvene za{tite na pojedinim podru~jima, nosioce zadataka i rokove za ostvarivawe plana zdravstvene za{tite, osnove razvoja zdravstvene djelatnosti po nivoima, ukqu~uju}i edukaciju i usavr{avawe zdravstvenih kadrova, osnove razvoja sistema zdravstvene za{tite, izvore finansirawa
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 04/10 27.01.2010 SN FBiH 33/03 zrak ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZA[TITIZRAKA^lanak 1.U Zakonu o za{titi zraka ("Slu`bene novine Federacije BiH",broj 33/03), u ~lanku 1. stavak 2. alineja 1. rije~i: "najboljihraspolo`ivih tehnologija" zamjenjuju se rije~ima: "najboljihraspolo`ivih tehnika".U ~lanku 1. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:"Za{titu i pobolj{anje kvalitete zraka osiguravaju, u okvirusvojih ovlasti, Federacija, kantoni, jedinice lokalne samouprave,gospodarski subjekti i druge pravne i fizi~ke osobe".Dosada{nji stavak 3. postaje stavak 4.^lanak 2.U ~lanku 2. iza definicije "emisija" dodaje se nova definicijakoja glasi:""emisiona kvota zaga|uju}e tvari" - zna~i ukupnadozvoljena godi{nja koli~ina emisije (izra`ava se u jedinicamamase u odre|enom vremenu) iz jednog ili vi{e izvora zajedno,odnosno s odre|enog podru~ja i/ili na teritoriju Federacije BiH;".Dosada{nja definicija "kvaliteta zraka", mijenja se i glasi:""kvaliteta zraka" - zna~i koncentraciju zaga|uju}esupstance u zraku ili njezino talo`enje na povr{inu tijekomodre|enog razdoblja;".Iza definicije "kvaliteta zraka" dodaju se sljede}e definicije:""mon i tor ing kvalitete zraka" - zna~i sustavno mjerenje iliprocjenjivanje kvalitete zraka prema prostornom i vremenskomrasporedu;"ocjenjivanje" - mjerodavna metoda {to se koristi zamjerenje, izra~unavanje, predvi|anje ili procjenu kvalitete zraka(razine zaga|uju}e supstance u zraku);"gornja granica ocjenjivanja" - zna~i propisanu razinukvalitete zraka (zaga|enosti) ispod koje se ocjenjivanje mo`evr{iti kombinacijom mjerenja i metoda procjene na temeljustandardiziranih metemati~kih modela i/ili drugih mjerodavnihmetoda procjene;"donja granica ocjenjivanja" - zna~i propisanu razinukvalitete zraka (zaga|enosti) ispod koje se ocjenjivanje mo`evr{iti samo pomo}u metoda procjene na temelju standardiziranihmatemati~kih modela i/ili drugih metoda procjene;". Izraz "postrojenje sa sagorijevanjem" mijenja se u"postrojenje za sagorijevanje".Iza definicije "velika nesre}a/udes" dodaje se sljede}adefinicija:"manja promjena" - zna~i promjenu u radu postrojenja kojane bi prouzrokovala porast emisija zaga|uju}ih materija;".Izraz "ciljana vrijednost" mijenja se u "ciljna vrijednost".Iza definicije "prag upozorenja" dodaju se sljede}e definicije:""granica tolerancije" - zna~i postotak dozvoljenogprekora~enja grani~ne vrijednosti pod propisanim uvjetima;"tolerantna vrijednost" - zna~i grani~nu vrijednost uve}anuza granicu tolerancije;"podru~je" - zna~i jedan od razgrani~enih dijelova teritorijaFederacije BiH, od ostalih takvih dijelova, koji predstavljajufunkcionalnu cjelinu glede pra}enja, za{tite i pobolj{anjakvalitete zraka, te upravljanja kvalitetom zraka;"naseljeno podru~je" - zna~i podru~je s vi{e od 250.000stanovnika ili podru~je s manje od 250.000 stanovnika, ali jezbog gustine naseljenosti po kvadratnom kilometru opravdanapotreba za ocjenjivanjem i upravljanjem kvalitetom zraka;"registar emisija" - zna~i skup podataka o vrsti, koli~ini,na~inu, prostornom razmje{taju, mjestu ispu{tanja i uno{enjazaga|uju}ih materija u zrak.".^lanak 3.U ~lanku 3. stavak 1. mijenja se i glasi:"Tijela Federacije, kantona i op}ine, operatori emisije,gospodarski subjekti i druge pravne i fizi~ke osobe du`ne sume|usobno sura|ivati radi za{tite i pobolj{anja kvalitete zraka.".Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:Godina XVII – Broj 4Srijeda, 27. 1. 2010. godineS A R A J E V OISSN 1512-7079 Broj 4 – Stranica 2SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 27.1.2010."Operatori izvora emisije obvezni su provoditi obvezeutvr|ene zakonom i podzakonskim aktima donesenim temeljemovoga zakona".Dosada{nji stavak 2. postaje stavak 3.^lanak 4.U ~lanku 4. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:"U svrhu provedbe ispunjenja ugovornih obveza preuzetihme|unarodnim ugovorima i sporazumima iz podru~ja za{titezraka, klime i ozonskog omota~a, Federalno ministarstvo okoli{a i turizma ( u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) sudjeluje udono{enju nacionalnih akcijskih planova, nacionalnih programai nacionalnih izvje{}a".U dosada{njem stavku 2. iza rije~i: "kvalitete zraka" dodajuse rije~i: "Pored mjera za o~uvanje kvalitete zraka, ova strategijaobuhvata i problematiku klimatskih promjena".U dosada{njem stavku 4. alineja b) rije~i: "u katastru"zamjenjuju se rije~ima: "u registru".U dosada{njem stavku 4 . iza alineje c) dodaje se nova alinejakoja glasi:"d) mjere za ubla`avanje klimatskih promjena i adaptacijeklimatskim promjenama."Dosada{nji st. 2., 3., 4., 5. i 6. postaju st. 3., 4., 5., 7. i 8.Iza dosada{njeg stavka 4., koji je postao stavak 5, dodaje senovi stavak 6. koji glasi:"Federalno ministarstvo u suradnji s mjerodavnim ministar -stvom iz Republike Srpske utvr|uje emisone kvote za 2010. i2020. godinu za plinove ~ija je emisija regulirana me|unarodnim sporazumima, konvencijama ili protokolima koji se odnose naprekograni~no zaga|ivanje zraka."^lanak 5.U ~lanku 5. u st. 4. i 5. rije~ "hodnika" zamjenjuje se rije~ju"koridora".^lanak 6.U ~lanku 6. stavak 1. alineja 1. rije~i: "najboljih raspolo`ivihtehnologija " zamjenjuju se rije~ima: "najboljih raspolo`ivihtehnika".U stavku 1. alineja 1. rije~i: "otvaranja postrojenja i njegovog rada" zamjenjuju se rije~ima: "pu{tanja u rad i rada".U stavku 1. alineja 2. mijenja se i glasi:"da emisione kvote i grani~ne vrijednosti emisija ne buduprekora~ene".U stavku 2. rije~i: "Federalni ministar prostornog ure|enja iokoli{a" zamjenjuju se rije~ima: "Federalni ministar okoli{a iturizma".^lanak 7.U ~lanku 7. stavak 2. mijenja se i glasi:"Za nove izvore emisija za koje je potrebna okolinskadozvola, kao i u slu~ajevima kada se procijeni da mogu {tetnoutjecati na ljudsko zdravlje i/ili okoli{ u cjelini, na zahtjevmjerodavnog federalnog ili kantonalnog ministarstva,podnositelj zahtjeva izra|uje Studiju o zraku u kojoj detaljnoopisuje o~ekivane emisije u zrak i njihov utjecaj na okoli{."U stavku 6. rije~i:" od dana tra`enja" zamjenjuju se rije~ima:"na zahtjev mjerodavnog ministarstva".^lanak 8.U ~lanku 10 . stavak 3. se bri{e.Dosada{nji st. 4. i 5. postaju st. 3. i 4.U stavku 3., u alinejama 6.,8.,9., 10. i 11. rije~ "opis" zamje -njuje se rije~ju "ocjena".U stavku 3., u alineji 9. rije~i: "dodatnog zaga|enjauzro~enog projektom" zamjenjuju se rije~ima: "dodatnezaga|enosti uzro~ene projektom".^lanak 9.Iza ~lanka 13. dodaje se novi ~lanak 13a. koji glasi."^lanak 13a.Op er a tor stacionarnog izvora zaga|ivanja zraka du`an je:–podatke o stacionarnom izvoru, operatoru i svakojnjegovoj promjeni dostaviti mjerodavnom tijelu zaza{titu okoli{a i mjerodavnom inspektoru za{titeokoli{a;–osigurati redovito pra}enje emisije i o tome voditievidenciju;–osigurati obavljanje mjerenja emisije zaga|uju}ihmaterija iz stacionarnog izvora;–voditi evidenciju o obavljenim mjerenjima s podacima omjernim mjestima i rezultatima mjerenja, te u~estalostmjerenja emisija;–voditi evidenciju o upotrijebljenom gorivu i otpadu kodprocesa suspaljivanja;–voditi evidenciju o radu ure|aja za smanjivanjeemisija.".^lanak 10.U ~lanku 15. st. 1., 2. i 3. iza rije~i: "mjerodavnoministarstvo" dodati rije~i: "i mjerodavni inspektor za{titeokoli{a".^lanak 11.U ~l. 17. i 22. rije~i: "Institut za standarde, mjeriteljstvo iintelektualno vlasni{tvo Bosne i Hercegovine" u odgovaraju}empade`u zamjenjuju se rije~ima: "Institut za standarde Bosne iHercegovine" u odgovaraju}em pade`u.^lanak 12.U ~lanku 18. u podnaslovu rije~i: "Postrojenja sasagorijavanjem" mijenja se u: "Postrojenja za sagorijevanje".Stavak 1. mijenja se i glasi:"Pitanja koja se odnose na emisiju iz postrojenja zasagorijevanje s nominalnom termalnom snagom jednakom ilive}om od 10 MW, kao i nominalnom termalnom snagommanjom od 10 MW ure|uju se provedbenim propisom kojiproizilazi iz ovoga zakona.".Stavak 3. se bri{e.Dosada{nji stavak 4. postaje stavak 3.^lanak 13.U ~lanku 23. u podnaslovu rije~i: " fosilnih goriva i benzina"zamjenjuju se rije~ima: "te~nih goriva".U stavku 1. iza rije~i "vozila " stavlja se zarez i dodaje rije~"`eljeznicu".^lanak 14.U glavi V. naslov "KATASTAR EMISIJA" mijenja se i glasi:"REGISTAR EMISIJA"^lanak 26. mijenja se i glasi:"U registru postrojenja i zaga|ivanja okoli{a koji seuspostavlja po osnovi Zakona o za{titi okoli{a vodi se i registaremisija u zrak u koji se upisuju podaci o izvorima emisija u zrak,njihovim pravnim osobama i zaga|uju}im materijama kojeizvori ispu{taju u zrak.Sadr`aj podataka {to se vode u registru iz stavka 1. ovoga~lanka, na~in i rokove njihova prikupljanja, dostavljanja iupisivanja u registar, metodologiju i na~in vo|enja podataka uregistru, kao i na~in upravljanja podacima upisanim u registar(davanje informacija, podno{enje izvje{}a i drugo) propisujeministar.U registar emisija u zrak obvezatno se unose sljede}ezaga|uju}e materije: sumpordioksid, nitrooksidi, ugljendioksid,ugljenmonoksid, amonijak, nitrozooksidi, metan, nemetanskiugljenovodici, benzen i PM10.Operatori, stru~ne institucije i mjerodavna kantonalna tijeladu`na su Federalnom ministarstvu dostaviti sve podatke prijekopotrebne za procjenu emisija ili za njihovu kontrolu.Federalno ministarstvo priprema i redovito a`urira registaremisija koji obuhva}a sve podatke o emisijama klju~nih izvora.Federalno ministarstvo objavljuje, u sije~nju svake godine,Izvje{}e o emisijama zaga|uju}ih materija u zrak za pretpro{lugodinu za Federaciju Bosne i Hercegovine. Srijeda, 27.1.2010.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 4 – Stranica 3Federalno ministarstvo osigurava pristup svim informa -cijama o emisijama putem javnog objavljivanja.Kantoni objavljuju, u travnju svake godine, izvje{}a oemisijama zaga|uju}ih materija u zrak (uklju~uju}i emisije izprirodnih izvora) za pretpro{lu godinu za teritorij svoga kantona.Me|uentitetsko tijelo za okoli{ objedinjuje u travnju svakegodine Izvje{}e o emisijama u zrak za pretpro{lu godinu, natemelju informacija dostavljenih od entitetskih ministarstava.Objedinjeno se izvje{}e dostavlja Vije}u ministara Bosne iHercegovine radi slanja mjerodavnim tijelima me|unarodnihsporazuma ~ija je Bosna i Hercegovina potpisnica.Izvje{}a moraju biti pripremljena sukladno zahtjevima zadavanje izvje{}a odre|enih u me|unarodnim sporazumima ~ijaje Bosna i Hercegovina potpisnica.".^lanak 15.U ~lanku 27. stavak 1. mijenja se i glasi:"Radi pra}enja kvalitete zraka (utvr|ivanja razinezaga|enosti) i poduzimanja mjera u cilju sprje~avanja ismanjenja zaga|enosti propisuju se grani~ne vrijednostikvalitete zraka za pojedine zaga|uju}e materije u zraku idugoro~ni ciljevi za ozon."Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:"Gornja i donja granica ocjenjivanja kvalitete zraka,privremene granice tolerancije, odnosno tolerantne vrijednosti,pragovi upozorenja i ciljne vrijednosti za odre|ene zaga|uju}ematerije, kriteriji za uspostavljanje mjernih mjesta, metodologija mjerenja, mjerni postupci, na~in provjere kvalitete mjerenja ito~nosti podataka, na~in obrade i prikaza rezultata mjerenja injihove uskla|enosti s propisanim normativima, sadr`aj izvje{}ao izvr{enim mjerenjima i rokovi dostavljanja podataka, na~inocjenjivanja razine zaga|enosti, kao i rokovi za postupnosmanjivanje granica tolerancija, odnosno tolerantne vrijednostiutvrdit }e se provedbenim propisom federalnoga ministrasukladno ovomu zakonu."Dosada{nji st. 2. i 3. postaju st. 3. i 4.^lanak 16.^lanak 28. mijenja se i glasi:"Mon i tor ing kvalitete zrakaRadi u~inkovitog upravljanja kvalitetom zraka uspostavljase jedinstveni funkcionalni sustav monitoringa kvalitete zraka.Federalno ministarstvo osigurava redovit mon i tor ingkvalitete zraka.Mon i tor ing kvalitete zraka obavlja se:–mjerenjem i/ili ocjenjivanjem razine zaga|enosti zraka u nenaseljenim podru~jima;–mjerenjem i/ili ocjenjivanjem razine zaga|enosti zraka{to je posljedica padavina i regionalnog ili prekogra ni -~nog prijenosa zaga|uju}ih materija u zrak;–mjerenjem razine kvalitete (zaga|enosti) zraka ipadavina u naseljima i industrijskim podru~jima;–mjerenjem razine kvalitete (zaga|enosti) u okoliniodre|enih stacionarnih izvora;–mjerenjem meteorolo{kih parametara na lokacijama nakojima se mjeri kvaliteta zraka;–mjerenjem i opa`anjem promjena koje ukazuju napostojanje zaga|enog zraka, a manifestira se nazemlji{tu, biljkama i uzrocima biolo{kog podrijetla,gra|evinama i sl. (posredni pokazatelji kvalitete zraka).U okviru monitoringa kvalitete zraka uspostavlja se mre`amjernih stanica za sustavno mjerenje kvalitete zraka, i to:federalna, kantonalna, op}inska, izvora zaga|ivanja i posebnihpodru~ja.Lokacije stanica u federalnoj mre`i, na prijedlog Federal-noga ministarstva, utvr|uje Vlada Federacije BiH.Stru~na institucija ovla{}ena od Federalnoga ministarstva iFederalnoga ministarstva zdravstva uspostavlja i vr{i mon i tor ing kvalitete zraka sukladno provedbenom propisu.Bazu podataka o mjerenju kvalitete zraka vodi stru~nainstitucija iz stavka 6. ovoga ~lanka.Stru~na institucija iz stavka 6. ovoga ~lanka pripremagodi{nje izvje{}e o stanju kvalitete zraka i dostavlja gaFederalnom ministarstvu i Federalnom ministarstvu zdravstvaradi objavljivanja. Prekora~enje grani~nih vrijednosti kvalitetezraka, pragova upozorenja, ciljnih vrijednosti i dugoro~ni ciljeviza za{titu zraka moraju biti dokumentirani u izvje{}u.Ministarstvo je du`no obavijestiti Vladu Federacije BiH opodru~jima na kojima se pojavljuju razine zaga|enosti ve}e odtolerantne vrijednosti, o rezultatima mjerenja na tim podru~jima,te mjerama i rokovima za postizanje razina zaga|enosti manjihod tolerantnih vrijednosti."^lanak 17.Iza ~lanka 28. dodaju se novi ~l. 28a. i 28b. koji glase:" ^lanak 28a.U slu~ajevima kada postoji utemeljena sumnja da je do{lo dozaga|enosti zraka ~ija je kvaliteta takva da mo`e naru{iti zdravlje ljudi, kvalitetu `ivota i/ili {tetno utjecati na bilo koji dio okoli{a,moraju se obaviti mjerenja posebne namjene ili obaviti ocjenarazine zaga|enosti.Mjerodavno ministarstvo, odnosno mjerodavno tijelolokalne samouprave utvr|uje opravdanost utemeljene sumnje izstavka 1. i donosi odluku o mjerenjima posebne namjene kojasadr`i na~in i rokove mjerenja.^lanak 28b.Ocjenjivanje i razvrstavanje podru~ja prema razinamazaga|enostiKvaliteta zraka (razina zaga|enosti) ocjenjuje se analizompostoje}eg stanja na temelju:–rezultata redovitih mjerenja u federalnoj i kantonalnojmre`i tijekom najmanje jedne godine;–rezultata redovitih mjerenja u lokalnoj mre`i tijekomnajmanje jedne godine;–rezultata mjerenja posebne namjene;–primjenom standardiziranih matemati~kih modela;–drugih metoda procjene sukladno op}eprihva}enojpraksi u svijetu.Prema razini zaga|enosti, s obzirom na propisane grani~nevrijednosti i tolerantne vrijednosti, utvr|uju se sljede}ekategorije kvalitete zraka:–prva kategorija kvalitete zraka - ~ist ili neznatno zaga|en zrak: nisu prekora~ene grani~ne vrijednosti (GV) niti zajednu zaga|uju}u supstancu;–druga kategorija kvalitete zraka - umjereno zaga|enzrak: prekora~ene su grani~ne vrijednosti (GV) za jednuili vi{e zaga|uju}ih supstanci, a nisu prekora~enetolerantne vrijednosti (TV) niti za jednu zaga|uju}usupstancu;–tre}a kategorija kvalitete zraka - prekomjerno zaga|enzrak: prekora~ene su tolerantne vrijednosti (TV) za jednuili vi{e zaga|uju}ih supstanci."^lanak 18.U ~lanku 30. podnaslov "Situacije iznimnog zaga|ivanja(SMOG)" zamjenjuje se podnaslovom "Situacije iznimnezaga|enosti (SMOG)".U stavku 3. iza rije~i "vozila" dodaju se rije~i: "i u odre|enimvremenskim terminima".^lanak 19.U ~lanku 33. stavak 2. mijenja se i glasi: "Posloveinspekcijskog nadzora vr{e federalni i kantonalni inspektori uokviru svoje mjerodavnosti"."^lanak 20.U stavku 1. ~lanak 35. iza alineje 1. dodaje se nova alineja 2.koja glasi:"ne po{tiva odredbe ~lanka 6. stavak 1. ovoga zakona".Dosada{nje alineje 2., 3. i 4. postaju alineje 3.,4. i 5.U ~lanku 35. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:"Nov~anom kaznom u iznosu do 1.500,00 KM bit }eka`njena fizi~ka osoba za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka." Broj 4 – Stranica 4SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 27.1.2010.^lanak 21.^lanak 36. mijenja se i glasi:"^lanak 36.Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 10.000,00KM bit }e ka`njena za prekr{aj svaka pravna osoba koja:–ne podnese godi{nje izvje{}e sukladno ~lanku 13. ovogazakona i–ne obavijesti mjerodavno tijelo o prekora~enju grani -~nih vrijednosti emisija (~lanak 15. ovoga zakona).Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000, 00 KMbit }e ka`njena za prekr{aje iz stavka 1. ovoga ~lanka odgovornaosoba u pravnoj osobi.Nov~anom kaznom u iznosu do 1.500, 00 KM bit }e ka`njena fizi~ka osoba za prekr{aje iz stavka 1. ovoga ~lanka."^lanak 22.U ~lanku 37. u stavku 1. rije~i: "do 2008" zamjenjuju serije~ima: "do 01.01.2010".Iza stavka 1. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase:"Iznimno od odredbe stavka 1. svi postoje}i objekti za koje se poka`e da ne postoje tehno-ekonomski uvjeti du`ni su uskladitisvoje aktivnosti s odredbama ovoga zakona i ograni~enjimadatim provedbenim propisima do 2012. godine.Odredbe stavka 2. ovoga ~lanka ne primjenjuju se napostrojenja za koja postoje utemeljene pritu`be da njihovaemisija utje~e na zdravlje ljudi na datom podru~ju ili mi{ljenje dazna~ajno utje~e na ekosustave ili kulturno-povijesnespomenike".Dosada{nji st. 2. i 3. postaju st. 4. i 5.Dodaje se novi stavak 6. koji glasi:"Sredstva za financiranje za{tite i pobolj{anja kvalitete zrakaosiguravaju se u prora~unu Federacije BiH, prora~unu kantona,odnosne jedinice lokalne samouprave, kao i iz prihoda Fonda zaza{titu okoli{a Federacije BiH i fondova za za{titu okoli{akantona, odnosno jedinice lokalne samouprave sukladno Zakonu o fondu za za{titu okoli{a u Federaciji BiH, te iz drugih izvoraprema odredbama ovoga zakona (sredstva zaga|iva~a, donacije,sredstva me|unarodne pomo}i itd.)."^lanak 23.Provedbeni propis iz ~l. 14. i 27. stavak 2. ovoga zakonadonijet }e federalni ministar u roku od jedne godine od danastupanja na snagu ovoga zakona.Postoje}i provedbeni propis i op}i akti bit }e uskla|eni sodredbama ~lanka 15. ovoga zakona u roku od {est mjeseci oddana stupanja na snagu ovoga zakona.^lanak 24.Ovla{}uje se Zakonodavno-pravno povjerenstvo Zastupni -~koga doma Parlamenta Federacije BiH i Zakonodavno-pravnopovjerenstvo Doma naroda Parlamenta Federacije BiH da utvrdepro~i{}eni tekst Zakona o za{titi zraka
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 04/10 27.01.2010 SN FBiH 72/24, SN FBiH 92/21, SN FBiH 85/21, SN FBiH 45/10, SN FBiH 13/10, SN FBiH 32/08, SN FBiH 72/07, SN FBiH 02/06 prostorno planiranje,zemljište ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU I KORI[TENJU ZEMLJI[TA NA NIVOU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakonu o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07 i 32/08) u ~lanu 3. stav 1. iza ta~ke 2) dodaje se nova ta~ka 3) koja glasi: "3) za{tite graditeljskog i prirodnog naslje|a;". Dosada{nje ta~. od 3) do 8) postaju ta~. 4) do 9). ^lan 2. U ~lanu 6. stav 2. ta~ka 1) alineja 4 rije~i: "Sarajevo i Mostar", bri{u se. U stavu 2. ta~ka 3) dodaje se nova alineja 1 koja glasi: "-zon ing plan,". Dosada{nje alineje 1 i 2 postaju alineje 2 i 3. ^lan 3. U ~lanu 7. ta~ka 4) rije~i: "na podru~ju gradova Sarajevo i Mostar" zamjenjuju se rije~ima: "(osim za op}ine koje ulaze u sastav gradova)". U ta~ki 7) iza rije~i "plan" veznik "i" zamjenjuje se zarezom, a iza rije~i "projekat" dodaju se rije~i: "i zon ing plan". ^lan 4. U ~lanu 11. stav 2. rije~ "~etiri" zamjenjuje se rije~ju "dvije". ^lan 5. U ~lanu 17. stav 2. u ta~ki 4) iza rije~i "hidromelioracione" dodaju se rije~i: "i agrarne". Iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Izuzetno od stava 1. ovog ~lana za podru~ja iz stava 2. ta~ka 8) ovog ~lana donosi se detaljni planski dokument". ^lan 6. U ~lanu 19. iza stava 7. dodaje se novi stav 8. koji glasi: "Prostornu osnovu i urbanisti~ku osnovu planskih dokumenata podru~ja posebnih obilje`ja iz nadle`nosti Federacije donosi Parlament na prijedlog Vlade." Dosada{nji stav 8. postaje stav 9. ^lan 7. Iza ~lana 22. dodaju se novi ~l. 22a., 22b. i 22c. koji glase: "^lan 22a. Zon ing plan je detaljni planski dokument koji se mo`e donijeti za ur bana podru~ja op}ine na osnovu prostornog plana op}ine, a za gradove na osnovu urbanisti~kog plana grada. Zon ing plan defini{e namjene pojedinih povr{ina i propisuje uslove projektovanja i izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postoje}ih gra|evina. Zon ing planom se odre|uju lokacijski i urbanisti~kotehni~ ki uslovi na osnovu dozvoljenih parametara odgovaraju}ih urbanisti~kih standarda, {to slu`i za pripremu glavnog projekta u svrhu odobravanja gra|enja. Urbanisti~ki standardi za potrebe utvr|ivanja lokacijskih i urbanisti~ko-tehni~kih uslova uredit }e se pravilnikom kojeg donosi Ministar. ^lan 22b. Zon ing plan sadr`i: 1) zoning kartu sa dozvoljenim i uslovno dozvoljenim namjenama sa svim parametrima odgovaraju}ih urbanisti~kih standarda, 2) zone sa specifi~nim namjenama za koje je neophodno dono{enje regulacijskih planova i urbanisti~kih projekata. ^lan 22c. Granice urbanog podru~ja za koje se mo`e donijeti zon ing plan utvr|ene su prostornim planom op}ine odnosno urbanisti~kim planom grada." ^lan 8. U ~lanu 23. stav 4. u prvom i petom redu rije~i: "detaljnog plana ure|enja" zamjenjuju se rije~ima: "planskog dokumenta". ^lan 9. U ~lanu 29. iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Evidencija, arhiviranje i uvid u planske dokumente iz nadle`nosti Federacije uredit }e se pravilnikom kojeg donosi Ministar." ^lan 10. U ~lanu 30. stav 2. iza rije~i "ure|enja" rije~i: "i okoli{a", bri{u se. ^lan 11. ^lan 33. mijenja se i glasi: "Op}inske slu`be nadle`ne za poslove prostornog planiranja i kori{tenja zemlji{ta vode jedinstvenu evidenciju o stanju prostora na jedinstvenim obrascima i du`ni su do 15. januara teku}e godine dostaviti kantonalnom ministarstvu nadle`nom za poslove prostornog ure|enja i gra|enja izvje{taj o stanju prostora, kao i izvje{taj o provo|enju planskih dokumenata na nivou op}ine. Nadle`ni organi uprave koji posjeduju, prikupljaju, izra|uju ili obra|uju podatke potrebne za formiranje jedinstvene evidencije iz ~lana 32. Zakona du`ni su podatke i dokumentaciju redovno dostavljati op}inskoj slu`bi nadle`noj za prostorno planiranje i gra|enje. Na zahtjev op}inske slu`be za prostorno planiranje i gra|enje investitori, pravna lica i druge organizacije du`ne su joj dostaviti podatke iz stava 2. ovog ~lana. Kantonalno ministarstvo nadle`no za poslove prostornog planiranja i kori{tenja zemlji{ta du`no je do 31. januara teku}e godine dostaviti Ministarstvu godi{nji izvje{taj o stanju prostora u kantonu, kao i izvje{taj o provo|enju planskih dokumenata na podru~ju kantona." ^lan 12. U ~lanu 34. stav 5. ta~ka 3) rije~i: "i Vojske Federacije Bosne i Hercegovine", bri{u se. ^lan 13. U ~lanu 35. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Slo`ena gra|evina je sklop vi{e me|usobno funkcionalno i/ili tehnolo{ko povezanih gra|evina". U stavu 5. iza rije~i "radova" dodaju se rije~i: "u cilju eksploatacije mineralnih sirovina i arheolo{kih istra`ivanja, organizovanja sajmova, javnih manifestacija". Iza stava 14. koji postaje stav 15. dodaje se novi stav 16. koji glasi: "Nadogradnjom se smatra izgradnja jedne ili vi{e eta`a, kao i preure|enje krovi{ta odnosno tavanskog prostora na postoje}im gra|evinama kojima se dobija novi korisni prostor - stambeni, poslovni ili drugi korisni prostori." Dosada{nji st. 3. do 14. postaju st. 4. do 15., a dosada{nji st. 15. i 16. postaju st. 17. i 18. ^lan 14. U ~lanu 38. stav 1. rije~i: "ta~. od 1) do 5)" zamjenjuju se rije~ima: "ta~. 1) do 7)". ^lan 15. U ~lanu 39. stav 1. ta~ka 3) iza rije~i "dozvolu" dodaju se rije~i: "ili idejni plan upravljanja gra|evinskim otpadom". Srijeda, 27.1.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 4 – Stranica 19 ^lan 16. U ~lanu 40. stav 2. rije~i: "(regulacijski plan ili urbanisti~ki projekat)", bri{u se, a rije~i: "utvr|uje urbanisti~ko-tehni~ke uslove" zamjenjuju se rije~ima: "izdaje lokacijsku informaciju". ^lan 17. U ~lanu 41. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Pravilnikom Ministra utvrdit }e se sadr`aj idejnog plana upravljanja gra|evinskim otpadom iz ~lana 39. stav 1. ta~ka 3), detaljnog plana iz ~lana 55. stav 1. ta~ka 9) i ~lana 79. stav 2. ta~ka 5. Zakona i uslovi upravljanja gra|evinskim otpadom iz ~lana 42. stav 1. ta~ka 9) Zakona". Dosada{nji st. 2. i 3. postaju st. 3. i 4. ^lan 18. U ~lanu 42. iza ta~ke 8) dodaje se nova ta~ka 9) koja glasi: "9) uslovi upravljanja gra|evinskim otpadom i uslovi recikla`e gra|evinskog otpada ukoliko nisu propisani posebnim propisom". U ta~ki 10) rije~i: "invalidnih lica" zamjenjuju se rije~ima: "lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima." Dosada{nje ta~. 9) do 11) postaju ta~. 10) do 12). ^lan 19. U ~lanu 44. stav 2., bri{e se. Dosada{nji st. 3. i 4. postaju st. 2. i 3. ^lan 20. U ~lanu 45. stav 1. broj "38" zamjenjuje se brojem "39". ^lan 21. U ~lanu 46. stav 3., bri{e se. ^lan 22. Iza ~lana 46. dodaje se novi podnaslov: "b1) Lokacijska informacija" , novi ~l. 46a., 46b., 46c., novi podnaslov "b2) Lokacijska informacija za privremene gra|evine" i novi ~l. 46d. i 46e., koji glase: "b1) Lokacijska informacija ^lan 46a. Lokacijska informacija defini{e uslove za projektovanje, gra|enje i izvo|enje drugih zahvata u prostoru koji se utvr|uju na osnovu detaljnih planskih dokumenata. Lokacijska informacija izdaje se po skra}enom upravnom postupku. ^lan 46b. Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije za objekte iz ~lana 40. Zakona podnosi se Ministarstvu. Uz zahtjev za izdavanje lokacijske informacije prila`e se: 1) izvod iz katastarskog plana, 2) idejni projekat, 3) predvi|ene tehnologije rada ako se radi o proizvodnom objektu, 4) okolinsku dozvolu ako se radi o gra|evini, djelatnosti ili zahvatu koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoli{, `ivot i zdravlje ljudi u Federaciji i {ire, i 5) obrazlo`enje zahtjeva sa podacima potrebnim za izdavanje lokacijske informacije. ^lan 46c. Lokacijskom informacijom, u zavisnosti od vrste gra|evine ili zahvata, utvr|uju se: 1) oblik i veli~ina parcele, 2) regulacijska i gra|evinska linija, 3) koeficijent izgra|enosti parcele, 4) nivelacione kote, 5) tehni~ki pokazatelji gra|evine, 6) prostorno organizovanje gra|evinske parcele uklju~uju}i rje{enje inertnog i prometa u mirovanju, 7) ure|enje parcele, 8) na~in i uslovi priklju~enja parcele odnosno gra|evine na saobra}ajnu povr{inu i komunalnu infrastrukturu, 9) primjena materijala i arhitektonskih smjernica, 10) uslovi za sprje~avanje stvaranja barijera za lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, 11) uslovi za za{titu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja, 12) uslovi upravljanja gra|evinskim otpadom i uslovi recikla`e gra|evinskog otpada ukoliko nisu propisani posebnim propisom, 13) iznos tro{kova ure|enja gra|evinskog zemlji{ta, odnosno uslove za ure|enje gra|evinskog zemlji{ta ako se gra|enje vr{i na neure|enom gra|evinskom zemlji{tu, kao i druge obaveze korisnika koje su proistekle iz kori{tenja odnosnog zemlji{ta, 14) druge podatke i uslove od zna~aja za gra|enje. b2) Lokacijska informacija za privremene gra|evine ^lan 46d. Lokacijska informacija se izdaje za privremene gra|evine na lokacijama koje se nalaze na gra|evinskom zemlji{tu koje nije privedeno kona~noj namjeni utvr|enoj u planskom dokumentu, za gra|evine iz ~lana 35. stav 5. Zakona. ^lan 46e. Lokacijska informacija va`i godinu dana od dana njene pravosna`nosti u kom roku se mora podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za gra|enje. Izuzetno, va`enje lokacijske informacije mo`e se, iz opravdanih razloga, produ`iti za jo{ jednu godinu." ^lan 23. ^lan 47. mijenja se i glasi: "Pripremanje i opremanje gra|evinskog zemlji{ta (u daljnjem tekstu: ure|enje gra|evinskog zemlji{ta) obuhvata izgradnju komunalne infrastrukture koja je potrebna za izgradnju i kori{tenje gra|evina i zahvata planiranih u planskim dokumentima. Izgradnja gra|evina vr{i se na ure|enom gra|evinskom zemlji{tu. Izuzetno od stava 2. ovoga ~lana, izgradnja gra|evina mo`e se vr{iti i na neure|enom gra|evinskom zemlji{tu ako se ure|enje gra|evinskog zemlji{ta vr{i u toku gra|enja gra|evine, a najkasnije do tehni~kog prijema gra|evine. U slu~aju da gra|evinsko zemlji{te nije ure|eno u momentu podno{enja zahtjeva za izdavanje odobrenja za gra|enje, investitor mo`e vlastitim sredstvima urediti gra|evinsko zemlji{te. Sredstva ulo`ena u ure|enje gra|evinskog zemlji{ta priznaju se investitoru prilikom utvr|ivanja visine naknade za ure|enje gra|evinskog zemlji{ta. U slu~aju iz stava 4. ovog ~lana investitor i or gan nadle`an za izdavanje odobrenja za gra|enje ugovorom defini{u vrstu i obim radova, potrebna finansijska sredstva i me|usobne odnose izme|u investitora, nadle`nog organa i javnog preduze}a nadle`nog za odre|enu infrastrukturu." ^lan 24. U ~lanu 54. stav 1. iza rije~i "saglasnost" dodaju se rije~i: "odnosno lokacijska informacija". ^lan 25. U ~lanu 55. stav 1. ta~ka 1) iza rije~i "saglasnost" dodaju se rije~i: "odnosno lokacijska informacija". U ta~ki 7) rije~i: "ako su podaci iz njih poslu`ili za izradu glavnog projekta", bri{u se. Iza ta~ke 8) dodaje se nova ta~ka 9) koja glasi: "9) detaljan plan upravljanja gra|evinskim otpadom". Dosada{nja ta~ka 9) postaje ta~ka 10). U stavu 2. rije~i: "urbanisti~ko-tehni~ki", bri{u se, a iza rije~i "uslovi" dodaju se rije~i: "iz lokacijske informacije". Broj 4 – Stranica 20 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 27.1.2010. ^lan 26. Iza ~lana 55. dodaje se novi ~lan 55a. koji glasi: "^lan 55a. Odobrenje za gra|enje sadr`i: 1) podatke o investitoru; 2) podatke o gra|evini sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i spratnosti i oznaku katastarske ~estice; 3) naziv glavnog projekta sa nazivom pravnog lica koje je izradilo glavni projekat i imenom odgovornog projektanta; 4) izjavu da je glavni projekat sastavni dio odobrenja za gra|enje; 5) rok za po~etak izvo|enja radova; 6) obavezu investitora da prijavi po~etak radova nadle`noj gra|evinskoj inspekciji osam dana prije otpo~injanja radova; 7) druge podatke od zna~aja za specifi~nu lokaciju i gra|evinu." ^lan 27. U ~lanu 56. stav 1. rije~i: "urbanisti~ko-tehni~kim uslovima" zamjenjuju se rije~ima: "lokacijskoj informaciji". Stav 2., bri{e se. Dosada{nji st. 3. do 8. postaju st. 2. do 7. Iza stava 7. dodaje se novi stav 8. koji glasi: "Tro{kove objavljivanja javnog poziva snosi investitor". ^lan 28. U ~lanu 57. stav 2. ta~ka 1) iza rije~i "saglasnosti" dodaju se rije~i: "odnosno lokacijske informacije". ^lan 29. U ~lanu 60. stav 3. rije~i: "upotrebne dozvole" zamjenjuju se rije~ima: "odobrenja za upotrebu". ^lan 30. U ~lanu 61. stav 4. iza rije~i "saglasno{}u" dodaju se rije~i: "odnosno lokacijskom informacijom". U stavu 6. ta~ka 1) iza rije~i "saglasnost" dodaju se rije~i: "odnosno lokacijska informacija". U ta~ki 6) iza rije~i "dozvola" dodaju se rije~i: "ili detaljni plan upravljanja gra|evinskim otpadom." U stavu 8. u petom redu iza rije~i "saglasnost" dodaju se rije~i: "odnosno lokacijsku informaciju". ^lan 31. U ~lanu 62. stav 4. u {estom redu iza rije~i "saglasnost" dodaju se rije~i: "odnosno lokacijske informacije". Iza stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi: "Za obavljanje geolo{kih i hidrogeolo{kih istra`ivanja mineralnih sirovina Ministarstvo izdaje urbanisti~ku saglasnost i odobrenje za gra|enje privremenih objekata." ^lan 32. U ~lanu 64. stav 3. iza ta~ke 8) dodaje se nova ta~ka 9) koja glasi: "9) detaljni plan upravljanja gra|evinskim otpadom". ^lan 33. Iza ~lana 64. dodaje se novi ~lan 64a. koji glasi: "^lan 64a. Prije po~etka gra|enja vr{i se iskol~avanje gra|evine u skladu sa uslovima utvr|enim odobrenjem za gra|enje i na osnovu glavnog ili izvedbenog projekta. Iskol~avanje gra|evine vr{i or gan nadle`an za poslove katastra samostalno ili te poslove povjerava pravnom licu registrovanom za vr{enje tih poslova. O iskol~avanju gra|evine se sa~injava zapisnik ~iji se jedan primjerak dostavlja nadle`noj gra|evinskoj inspekciji. Za {tetu proisteklu iz pogre{nog iskol~avanja gra|evine odgovara lice koje je vr{ilo iskol~avanje po op}im pravilima o naknadi {tete. Nadle`ni or gan du`an je provjeriti da li je iskop temelja gra|evine ura|en u skladu sa elaboratom o iskol~avanju i odobriti nastavak radova koje dalje prati nadle`ni gra|evinski inspektor." ^lan 34. U ~lanu 75. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase: "U slu~aju slo`ene gra|evine odobrenja za upotrebu se izdaju prema uslovima utvr|enim na~elnim odobrenjem za gra|enje, glavnim projektom i odobrenjem za gra|enje za taj dio gra|evine. Nakon zavr{etka slo`ene gra|evine izdaje se jedno odobrenje za upotrebu za cijelu gra|evinu bez obzira na prethodno izdato jedno ili vi{e pojedina~nih odobrenja za upotrebu za djelove slo`ene gra|evine". ^lan 35. Iza ~lana 77. dodaje se novo poglavlje "Va. UPOTREBA I ODR@AVANJE GRA\EVINE" i novi ~lan 77a. koji glasi: "Va. UPOTREBA I ODR@AVANJE GRA\EVINE ^lan 77a. Gra|evina se mo`e upotrebljavati samo na na~in koji je u skladu sa njenom namjenom. Vlasnik gra|evine du`an je odr`avati gra|evinu na na~in da se u predvi|enom vremenu njenog trajanja o~uvaju tehni~ka svojstva bitna za gra|evinu odnosno da se ne dozvoli naru{avanje njenih spomeni~kih svojstava, ako se radi o nacionalnom spomeniku. U slu~aju o{te}enja gra|evine koje ugro`ava stabilnost same gra|evine ili njenog dijela, te ako postoji opasnost za susjedne gra|evine ili ljudsko zdravlje, vlasnik gra|evine du`an je preduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i do otklanjanja opasnosti ozna~iti gra|evinu kao opasnu. Za gra|evine sa vi{e vlasnika svi suvlasnici i vlasnici posebnih dijelova gra|evine snose po principu objektivne odgovornosti solidarno nastalu {tetu tre}im licima i ne mogu pojedina~no preduzimati zamjene i popravak zajedni~kih dijelova i ure|aja zgrade suprotno odredbama Zakona o upravljanju, kori{tenju i odr`avanju zajedni~kih dijelova i ure|aja zgrada i suprotno odredbama ovog Zakona.". ^lan 36. U ~lanu 79. stav 2. iza ta~ke 4) dodaje se nova ta~ka 5) koja glasi: "5) detaljan plan upravljanja gra|evinskim otpadom". ^lan 37. U ~lanu 81. stav 6. rije~i: "i druge tehni~ke zahtjeve u vezi sa gra|evinama, njihovim gra|enjem i odr`avanjem", bri{u se. Iza stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi: "Bitne zahtjeve za gra|evine koji se osiguravaju u projektovanju, gra|enju i odr`avanju gra|evina, uz uva`avanje evropskih standarda, provedbenim propisima ure|uje Ministar." ^lan 38. Iza ~lana 81. dodaje se novi ~l. 81a. i 81b. koji glase: "^lan 81a. Prije izdavanja odobrenja za upotrebu odnosno prije promjene vlasni{tva ili iznajmljivanja gra|evine ili njezinog dijela, mora se pribaviti potvrda o energetskim svojstvima gra|evine, koju izdaje ovla{teno lice. Ovla{tenje za izdavanje potvrde licu iz stava 1. ovog ~lana izdaje Ministarstvo. Uz potvrdu iz stava 1. ovog ~lana kupac ili unajmljiva~ gra|evine ili njezinog dijela ima pravo uvida prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom zakonu. Energetska svojstva i na~in obra~una toplotnih svojstava gra|evine, energetskih zahtjeva za nove i postoje}e gra|evine s izuze}ima od propisanih zahtjeva, te uslove, sadr`aj i na~in izdavanja potvrda (certificiranje) gra|evine za koje postoji Srijeda, 27.1.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 4 – Stranica 21 obaveza javnog izlaganja potvrda o energetskim svojstvima i uslove za lica ovla{tena za izdavanje potvrda propisuje Ministar. ^lan 81b. Ispitivanje odre|enih dijelova gra|evine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za gra|evinu te prethodna istra`ivanja bitna za projektovanje, gra|enje ili odr`avanje gra|evina, obavljaju ovla{tena lica. Ovla{tenje za obavljanje poslova iz stava 1. ovoga ~lana daje i oduzima Ministar. Uslove za obavljanje poslova ispitivanja i istra`ivanja iz stava 1. ovog ~lana u odnosu na lica, tehni~ku opremljenost, na~in i slo`enost obavljanja tih poslova, odgovornost za rezultate ispitivanja, odnosno prethodnih istra`ivanja, nezavisnost u odnosu na lica koja sudjeluju u projektovanju, gra|enju ili odr`avanju gra|evine i na~in dokumentovanja rezultata ispitivanja, odnosno prethodnih istra`ivanja, sredstva kojima pravna lica dokazuju ispunjavanje tih uslova u postupku davanja ovla{tenja iz stava 2. ovog ~lana, te uslove za produ`enje i oduzimanje tog ovla{tenja propisuje Ministar pravilnikom. Uslove za obavljanje poslova iz stava 3. ovog ~lana koji se odnose na ispitivanje i istra`ivanje vezano za za{titu od po`ara, uz saglasnost federalnog ministra unutra{njih poslova, propisuje Ministar pravilnikom." ^lan 39. U ~lanu 86. stav 1. iza rije~i "saglasnosti" dodaju se rije~i: "odnosno lokacijsku informaciju". ^lan 40. U ~lanu 93. stav 1. iza rije~i "inspektor" dodaju se rije~i: "po slu`benoj du`nosti". ^lan 41. U ~lanu 111. stav 5. iza rije~i "iz" dodaju se rije~i: "~lana 29. stav 4". ^lan 42. U ~lanu 112. stav 1. iza rije~i: "br. 63/04" dodaju se rije~i: "i 50/07". ^lan 43. U ~lanu 115. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Izuzetno od stava 2. ovog ~lana podru~ja koja Komisija za za{titu nacionalnih spomenika svojom odlukom proglasi nacionalnim spomenikom smatraju se podru~jem od zna~aja za Federaciju". ^lan 44. Iza ~lana 116. dodaje se novi ~lan 116a. koji glasi: "^lan 116a. Skup{tine kantona du`ne su uskladiti kantonalne zakone iz oblasti prostornog ure|enja sa odredbama ovog zakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona". ^lan 45. Ovla{}uju se Zakonodavno-pravna komisija Predstavni~kog doma i Zakonodavno-pravna komisija Doma naroda Parlamenta Federacije da utvrde pre~i{}eni tekst Zakona o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestovnom prijevozu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 10/10 18.01.2010 SN FBiH 44/22, SN FBiH 57/20, SN FBiH 28/06 zakon,cestovni prevoz,izmjene i dopune Broj 2 – Strana 6 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 18.1.2010. ^lan 42. U ~lanu 99. stavu 1. broj "100,00" zamjewuju se brojem "200,00". U ta~ki 1. iza rije~i: "ovog zakona" dodaju se rije~i: "ili prevozi robu za koju su propisani posebni uslovi prevoza vozilom koje ne ispuwava te uslova". Iza ta~ke 2. dodaje se nova ta~ka 2a. koja glasi: "2a. ne vodi evidenciju o izdatim putnim nalozima (~lan 7. ovog zakona);". Iza ta~ke 6. dodaje se nova ta~ka 6a. koja glasi: "6a. javni prevoz vr{i vozilom za koje ne posjeduje licencu vozila (~lan 13. stav 3. ovog zakona);". U ta~ki 10. rije~i: "stav 3." zamjewuju se rije~ima: "stav 4.". U ta~ki 16. rije~i: "st. 2., 3. i 5" bri{u se. U ta~ki 17. iza rije~i: "stav 2." dodaje se broj: "3.". Iza ta~ke 18. dodaju se nove ta~.19. i 20. koje glase: "19. se utvrdi da vozilo koje je upu}eno na vanredni tehni~ki pregled neispravno (~lan 88. ovog zakona); 20. u ostavqenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog zakona);". ^lan 43. U ~lanu 100. stavu 1. rije~i "na licu mjesta" bri{u se. U ta~ki 5. rije~i: "~lan 13. stav 4." zamjewuju se rije~ima: "~lan 13a.". U ta~ki 6. rije~i: "~lan 13. stav 4." zamjewuju se rije~ima: "~lan 13b.". U ta~ki 27. rije~i: "st. 2., 3., 4. i 5" bri{u se. ^lan 44. U ~lanu 101. stavu 1. rije~i "na licu mjesta" bri{u se. ^lan 45. U ~lanu 102. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "U ciqu provo|ewa i primjene odredbi i instituta propisanih ovim zakonom, federalni ministar ima ovla{tewe da donosi instrukcije, uputstva i naredbe kao op{te akte." PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 46. Federalni ministar }e donijeti propis iz ~lana 32. stav 6. ovog zakona u roku 30 dana od dana stupawa na snagu ovog zakona. Federalni ministar }e u roku od 60 dana od dana stupawa na snagu ovog zakona uskladiti podzakonske propise sa odredbama ovog zakona. Vlada Federacije BiH }e u roku od devet mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona svojim propisom urediti obaveze prevoznika koji obavqaju javni prevoz putnika u pogledu izjedna~avawa mogu}nosti i pristupa~nosti osobama sa invaliditetom. ^lan 47. Nadle`ni or gan kantona, odnosno grada ili op{tine uskladi}e svoje propise iz oblasti drumskog saobra}aja sa odredbama ovog zakona u roku od 90 dana od dana stupawa na snagu istog. Do dono{ewa propisa iz stava 1. ovog ~lana primjewiva}e se va`e}i propisi kantona, odnosno grada ili op{tine ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. Licence prevoznika, licence za vozilo i iskaznice za voza~e koje su izdate po odredbama Zakona o drumskom prevozu Federacije Bosne i Hercegovine, kantonalna ministarstva }e uskladiti i izdati u skladu sa odredbama ovog zakona u roku {est mjeseci od dana stupawa na snagu istog. Licenca prevoznika za taksi-prevoz ili licenca vozila za vozilo koje ne posjeduje va`e}u dopunsku taksi oznaku, bi}e oduzeta rje{ewem nadle`nog ministarstva. ^lan 48. Odredbe ~lana 9. ovog zakona u pogledu stru~ne spreme za voza~a, ne odnose se na voza~a koji je na dan 19.06.1998. godine bio zaposlen na radnom mjestu voza~a kod prevoznika koji obavqa javni prevoz, te na KV ili VKV voza~a koji je to zvawe stekao po ranijim propisima. ^lan 49. Ovla{}uje se Zakonodavno-pravna komisija Predstavni - ~kog doma Parlamenta Federacije BiH i Zakonodavno-pravna komisija Doma naroda Parlamenta Federacije BiH da utvrde pre~i{}eni tekst Zakona o drumskom prevozu Federacije Bosne i Hercegovine. ^lan 50. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 11. novembra 2009. godine i na sjednici Doma naroda od 3. decembra 2009. godine. Broj 01-02-01/10 12. januara 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakonu o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 28/06) ~lan 2. mijenja se i glasi: "Odredbe ovog Zakona ne odnose se na prijevoz koji se vr{i vozilima: – oru`anih snaga Bosne i Hercegovine; – policijskih organa Federacije BiH i kantona Federacije BiH; – Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA); – Grani~ne policije Bosne i Hercegovine i – stranih organizacija u skladu sa me|udr`avnim sporazu - mima." ^lan 2. U ~lanu 3. u stavu 1. iza ta~ke 4. dodaje se nova ta~ka 4a. koja glasi: "4a. "daljinar" je akt koji sadr`i podatke o minimalnim vremenima vo`nje (sati:min ute), udaljenostima (km) izme|u pojedinih autobusnih stanica/stajali{ta na pojedinim relacijama." Iza ta~ke 6. dodaje se nova ta~ka 6a. koja glasi: "6a. "iskaznica za voza~a" javna je isprava kojom se potvr|uje identitet voza~a koji mo`e vr{iti javni prijevoz." Ta~ka 7. mijenja se i glasi: "7. "javni prijevoz" jeste prijevoz koji je pod jednakim uvjetima dostupan svim prijevoznicima i korisnicima usluga prijevoza i vr{i se uz naknadu." U ta~ki 11. iza rije~i "licenca" dodaje se rije~ "prijevoznika". Iza ta~ke 14. dodaju se nove ta~. 14a. i 14b. koje glase: Ponedjeqak, 18.1.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 – Strana 7 "14a. " licenca vozila" javna je isprava kojom se potvr|uje da prijevoznik vr{i prijevoz vozilom koje ispunjava osnovne uvjete za vr{enje javnog prijevoza propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega. 14b. "peronizacija " jeste usluga koju autobusna stanica pru`a prijevoznicima, a sastoji se od prijema ili otpreme autobusa u polasku, dolasku ili tranzitu, kao i kori{tenje park ing prostora autobusne stanice." Iza ta~ke 24. dodaju se nove ta~. 24a. i 24b. koje glase: "24a. "stani~na usluga" jeste jedna ili vi{e usluga koje autobusna stanica pru`a putnicima ili prijevoznicima, a koju mogu sa~injavati : prodaja karata za prijevoz, smje{taj prtljaga, boravak putnika u ~ekaonici, ulazak ili izlazak putnika iz autobusa, pru`anje informacija putnicima, sanitarne ili druge usluge koje nudi autobusna stanica; 24b. "slu`beno vozilo" jeste motorno vozilo u vlasni{tvu organa uprave, ustanove, javnog preduze}a ili pravnog lica ~iji je ve}inski vlasnik Federacija Bosne i Hercegovine." ^lan 3. U ~lanu 5. iza stava 4. dodaje se novi stav koji glasi: "Odredbe ovog ~lana ne odnose se na putni~ke au to mo bile gra|ana i vozila opremljena za kampovanje." ^lan 4. U ~lanu 7. iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase: "Izuzetno od odredbe stava 3. ovog ~lana, slu`beno vozilo podlije`e obavezi iz stava 1. ovog ~lana. Za slu`bena vozila jedan obrazac putnog naloga mo`e se koristiti tokom kalendarskog mjeseca, a za kori{tenje slu`benog vozila u neradne dane ili za vrijeme praznika potrebno je posjedovati poseban putni nalog kojeg odobrava i potpisuje rukovodilac organa vlasnika vozila." Dosada{nji stav 4. postaje stav 6. ^lan 5. U ~lanu 9. u stavu 2. u alineji 1. iza rije~i: "voza~ motornog vozila" rije~i: "ili certifikat o stru~noj osposobljenosti za voza~a motornog vozila transportnog operatera" se bri{u. ^lan 6. U ~lanu 10. u stavu 1. rije~i: "Nadle`no kantonalno ministarstvo za poslove cestovnog prometa" zamjenjuju se rije~ima:"Skup{tina kantona". U stavu 2. na kraju alineje 5. stavlja se ta~ka zarez i dodaje nova alineja 6. koja glasi: "- na~in organizacije i broj vozila javnog gradskog prijevoza koji }e biti opremljeni ure|ajima za olak{an ulaz ili izlaz osobama sa invaliditetom". ^lan 7. U ~lanu 11. u stavu 3. iza rije~i: "Javni prijevoz" stavlja se zarez i dodaju rije~i: "osim javnog linijskog prijevoza putnika" a iza rije~i: "i drugim propisima" ta~ka se zamjenjuje zarezom i dodaju rije~i: "pod uvjetom da mu je to osnovna djelatnost". ^lan 8. ^lan 13. mijenja se i glasi: "Prijevoznik mo`e vr{iti javni prijevoz, ako pored uvjeta utvr|enih posebnim propisima posjeduje licencu prijevoznika za: – linijski i vanlinijski prijevoz putnika ili – vanlinijski prijevoz putnika ili – prijevoz tereta ili – taksiprijevoz. Prijevoznik mo`e dobiti licencu prijevoznika ako ispunjava sljede}e uvjete: a) posjeduje profesionalnu osposobljenost koja podrazumijeva da: – pravno lice ima registriranu djelatnost javnog prijevoza, a fizi~ko lice odobrenje za vr{enje javnog prijevoza, – zapo{ljava najmanje jednog voza~a po vozilu, – voza~ ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona; b) posjeduje tehni~ku opremljenost koja podrazumijeva da: – u vlasni{tvu posjeduje najmanje jedno motorno vozilo, a za vr{enje javnog linijskog prijevoza putnika najmanje dva autobusa, – vozilo ispunjava uvjete iz ~lana 5. ovog Zakona, – za vozilo kojim vr{i taksiprijevoz posjeduje dopunsku taksioznaku izdatu od nadle`nog organa iz ~lana 10. ovog Zakona; c) posjeduje finansijsku sposobnost koja podrazumijeva da raspola`e imovinom u odgovaraju}im iznosima u koje ne ulaze vrijednosti pokretne imovine - vozila; d) prijevozniku nije izre~ena pravomo}na odluka kojom je odre|ena za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje; e) izmiruje obaveze na osnovu javnih prihoda. Bli`e odredbe u vezi sa uvjetima, na~inom i postupkom izdavanja licence prijevoznika za vr{enje pojedinih vrsta prijevoza, iskaznice za voza~a, kategorije licence prijevoznika i licence vozila, oduzimanje licence ili iskaznice za voza~a, vo|enje evidencije o izdatim i oduzetim licencama i iskaznicama za voza~e propisuju se posebnim pravilnikom koji donosi federalni ministar." ^lan 9. Iza ~lana 13. dodaju se novi ~l. 13a. i 13b. koji glase: "^lan 13a. Prijevozniku kojem je izdata licenca prijevoznika iz ~lana 13. ovog Zakona izdat }e se licenca vozila ukoliko vozilo ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i drugim propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. Voza~u koji ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona i koji je uposlen kod prijevoznika izdat }e se iskaznica za voza~a. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, licenca vozila za vozilo kojim se vr{i taksiprijevoz ne}e se izdati ukoliko prijevoznik ne posjeduje dopunsku taksioznaku za to vozilo izdatu od nadle`nog organa iz ~lana 10. ovog Zakona. ^lan 13b. Vozilom kojim se vr{i javni prijevoz mo`e upravljati samo voza~ koji posjeduje iskaznicu za voza~a i koji je uposlen kod prijevoznika ~ijim vozilom upravlja. Pri vr{enju javnog prijevoza u cestovnom prometu kod posade vozila mora se nalaziti licenca vozila za to vozilo, a voza~ mora nositi istaknutu iskaznicu za voza~a. Prijevoznik koji je dobio licencu za vr{enje me|unarodnog prijevoza nije obavezan posjedovati licencu iz ~lana 13. ovog Zakona. Prijevoznik koji je dobio licencu za vozilo kojim vr{i me|unarodni prijevoz nije obavezan posjedovati licencu vozila iz ~lana 13a. stav 1. ovog Zakona. Voza~ koji posjeduje va`e}u iskaznicu za vr{enje me|unarodnog prijevoza nije obavezan posjedovati iskaznicu za voza~a iz ~lana 13a. stav 2. ovog Zakona." ^lan 10. U ~lanu 18. iza rije~i: "linijskog prijevoza tereta" stavlja se zarez i dodaju rije~i: "niti vr{iti javni prijevoz vozilom drugog prijevoznika". ^lan 11. U ~lanu 22. iza stava 7. dodaje se novi stav koji glasi: "Izuzetno, odredbe st. od 2. do 7. ovog ~lana ne odnose se na redove vo`nje koje su registrirane u skladu sa odredbama ranije va`e}ih propisa." ^lan 12. U ~lanu 29. u stavu 3. iza rije~i: "karata za prijevoz" bri{e se ta~ka i dodaju rije~i: "ili putem interneta". Stav 6. mijenja se i glasi: "Izuzetno, karte za prijevoz mogu se prodavati u autobusu na autobusnoj stanici, ako prodajno mjesto nije u funkciji i u slu~aju Broj 2 – Strana 8 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 18.1.2010. kada autobusna stanica ne izmiri obaveze prema prijevozniku u skladu sa odredbom ~lana 65a. stav 2. ovog Zakona." ^lan 13. U ~lanu 32. u stavu 4. iza rije~i: "red vo`nje" stavlja se zarez i dodaje rije~ "kantonalnoj". Iza stava 5. dodaje se novi stav koji glasi: "Pravilnik kojim se bli`e ure|uju na~in, uvjeti, postupak i kriteriji utvr|ivanja i trajanja obustave redova vo`nje ili pojedinih polazaka usljed vi{e sile ili vanrednih slu~ajeva donosi federalni ministar." ^lan 14. U ~lanu 33. u stavu 2. iza alineje 4. dodaje se nova alineja koja glasi: "- posjeduje red vo`nje koji je registriran i upisan u registar redova vo`nje suprotno odredbi ~lana 24. stav 1. ovog Zakona". Iza stava 6. dodaje se novi stav koji glasi: "Rje{enje o brisanju registriranog reda vo`nje donosi nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje u slu~aju navedenom u stavu 2. alineja 5. ovog ~lana, na osnovu nalaza inspektora ili pisanog akta organa koji vr{i upravni nadzor nad provedbom ovog Zakona." ^lan 15. U ~lanu 35. iza stava 3. dodaje se novi stav koji glasi: "Naru~ilac prijevoza iz ~lana 34. ovog Zakona mo`e biti organizacija samo u slu~aju iz stava 1. alineja 1. ovog ~lana i to za jednu vo`nju, ako se radi o prijevozu u vezi sa registriranom djelatnosti te organizacije, ili gra|anin u cilju vr{enja prijevoza za posebne potrebe (vjen~anja, proslave, sahrane i sl.)." ^lan 16. U ~lanu 36. iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase: "Organizacija iz stava 2. ovog ~lana koja je obavezna primjenjivati Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, u ime korisnika prijevoza, potpisuje ugovor o prijevozu, koji mo`e biti: – za ugovoreni prijevoz |aka u {kolu: kantonalno ministarstvo nadle`no za obrazovanje, osniva~ {kole ili na~elnik op}ine; – za ugovoreni prijevoz zaposlenih: pravno lice ili nadle`ni or gan kod kojih su zaposleni. Ugovorom iz stava 3. ovog ~lana definiraju se uvjeti vr{enja prijevoza, cijena i na~in pla}anja usluge prijevoza koju u cijelosti ili djelimi~no pla}a korisnik prijevoza i predaje se nadle`noj poreznoj upravi koja potvr|uje prijem na primjerku koji ostaje kod prijevoznika." Dosada{nji stav 3. postaje stav 5. ^lan 17. U ~lanu 37. iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase: "Iskaznice iz stava 3. ovog ~lana izdaju se na osnovu zaklju~enog ugovora iz ~lana 36. stav 2. ovog Zakona sa spiskom putnika kojeg ovjeravaju prijevoznik i naru~ilac prijevoza. Prijevoznik je du`an izdate putne listove sa spiskovima putnika iz st. 1. i 4. ovog ~lana ~uvati tri godine od dana izdavanja i voditi evidenciju o njima." Dosada{nji stav 4. postaje stav 6. ^lan 18. U ~lanu 40. u stavu 1. iza rije~i "limuzina" bri{e se ta~ka i dodaju rije~i: "ili karavan". ^lan 19. U ~lanu 52. stav 3. mijenja se i glasi: "Prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti vlastitim ili vozilom nabavljenim na osnovu ugovora o leas ing-u kod leas ing ku}e registrirane za obavljanje poslova leas ing-a ukoliko pravno ili fizi~ko lice koje vr{i prijevoz za vlastite potrebe posjeduje Potvrdu o registraciji tog vozila koja glasi na ime korisnika leas - ing-a i iznajmljenim putni~kim vozilom (rentakar). ^lan 20. U ~lanu 53. u stavu 1. iza alineje 3. dodaje se nova alineja 4. koja glasi: "- posjeduje vozilo u vlasni{tvu ili nabavljeno na osnovu ugovora o leas ing-u koje ispunjava uvjete iz ~lana 5. ovog Zakona". Stav 2. mijenja se i glasi: "Vozilom iz stava 1. ovog ~lana mo`e upravljati fizi~ko lice iz stava 1. ovog ~lana ili voza~ koji je kod njega u radnom odnosu." Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Fizi~ko lice mo`e vr{iti prijevoz za vlastite potrebe motornim vozilom do 1+8 sjedi{ta u putni~kom prijevozu ili teretnim vozilom najve}e dopu{tene mase do 7,5 tona." ^lan 21. U ~lanu 54. u stavu 1. na kraju teksta ta~ka se zamjenjuje zarezom i dodaju rije~i: "ili prema odredbama drugog zakona kojim se ure|uje na~in izdavanja odobrenja za vr{enje privredne ili poljoprivredne djelatnosti". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Rje{enje za vr{enje prijevoza tereta za vlastite potrebe u poljoprivredi izdaje se na osnovu potvrde o posjedovanju poljoprivrednog zemlji{ta na teritoriji Bosne i Hercegovine." Dosada{nji st. 3. i 4. postaju st. 4. i 5. ^lan 22. U ~lanu 55. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Izuzetno od odredbi stava 2. ovog ~lana, u slu~aju kada se vr{i prijevoz jedne vrste vlastite robe koja slu`i za obavljanje registrirane ili odobrene djelatnosti u vozilu se umjesto tovarnog lista mo`e nalaziti ovjerena otpremnica ili pisani radni nalog." ^lan 23. U ~lanu 56. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Vozilom kojim privredno dru{tvo, odnosno drugo pravno lice vr{i prijevoz za vlastite potrebe i za koje posjeduje va`e}i ugovor o kupovini na osnovu leas ing-a mora upravljati voza~ koji ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona i koji je u radnom odnosu kod tog privrednog dru{tva, odnosno pravnog lica." ^lan 24. U ~lanu 59. u stavu 1. rije~i: "1+7" zamjenjuju se rije~ima: "1+8", na kraju teksta bri{e se ta~ka i dodaju rije~i: "od kojih je u prvom redu uz prednje vjetrobransko staklo najvi{e 1+1 sjedi{ta". ^lan 25. U ~lanu 65, iza stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi: "Ugovorom iz stava 5. ovog ~lana mo`e se odrediti i broj karata za prijevoz koje }e prijevoznik povjeriti autobusnoj stanici, s tim da na polaznoj autobusnoj stanici taj broj ne mo`e biti manji od 30% kapaciteta autobusa na tom polasku." ^lan 26. Iza ~lana 65. dodaje se novi ~lan 65a. koji glasi: "^lan 65a. Autobusna stanica obavezna je da po izvr{enom mjese~nom obra~unu stani~nih usluga do 20. u mjesecu za prethodni mjesec prijevozniku uplati ostvareni prihod od prodaje karata za prijevoz umanjen za tro{kove stani~nih usluga. U slu~aju da autobusna stanica ne izvr{i uplatu u skladu sa odredbama iz stava 1. ovog ~lana na osnovu zahtjeva prijevoznika i akta nadle`nog inspektora, prijevoznik nije obavezan povjeriti prodaju karata za prijevoz toj autobusnoj stanici dok ona prema tom prijevozniku ne izmiri obaveze iz proteklog perioda. U slu~aju iz stava 2. ovog ~lana Ministarstvo }e rje{enjem smanjiti kategoriju autobusnoj stanici za jednu nani`e ili }e je ukinuti ako se radi o autobusnoj stanici najni`e kategorije. Ponedjeqak, 18.1.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 – Strana 9 Autobusna stanica ne mo`e prijevozniku uskratiti uslugu prijema i otpreme putnika i autobusa, niti mo`e vr{iti pove}anu naplatu usluge peronizacije u slu~aju iz stava 2. ovog ~lana. Prijevoznik je du`an izmiriti usluge peronizacije i provizije na osnovu prodatih karata za prijevoz do 20. u mjesecu za prethodni mjesec." ^lan 27. Iza ~lana 78. dodaje se novi ~lan 78a. koji glasi: "^lan 78a. Protiv rje{enja Ministarstva donesenog u prvom stepenu nije dopu{tena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor." ^lan 28. ^lan 79. mijenja se i glasi: "Upravni nadzor nad provo|enjem odredbi ovog Zakona vr{i Ministarstvo. Poslove inspekcijskog nadzora provo|enja odredbi ovog Zakona obavljaju federalni i kantonalni inspektori cestovnog prometa. Poslove nadzora nad provo|enjem odredbi ovog Zakona koje se odnose na taksiprijevoz (~lan 10. stav 2. alineja 2., ~l. 13., 38., 39., 40., 41. i 42. ovog Zakona) vr{e i policijski slu`benici koji vr{e nadzor nad sigurnosti cestovnog prometa. Prilikom vr{enja nadzora iz stava 3. ovog ~lana ovla{teno lice du`no je postupati u skladu sa odredbama Zakona o prekr{ajima Federacije Bosne i Hercegovine i odredbama ~l. od 93. do 101. ovog Zakona. U slu~aju za koji je ovim Zakonom predvi|eno dono{enje upravne mjere otklanjanja utvr|enih nedostataka, privremene zabrane obavljanja djelatnosti, isklju~enja vozila iz prometa ili oduzimanja vozila, ovla{teni slu`benik iz stava 3. ovog ~lana sastavlja slu`benu zabilje{ku koju na daljnji postupak dostavlja inspektoru cestovnog prometa kantona u kojem prekr{ilac ima sjedi{te ili prebivali{te." ^lan 29. Iza ~lana 79. dodaje se novi ~lan 79a. koji glasi: "^lan 79a. Na osnovu ~injenica utvr|enih obavljenim nadzorom iz ~lana 79. st. 1. i 2. ovog Zakona, Ministarstvo donosi rje{enje o: – oduzimanju ili ukidanju kategorije autobusne stanice; – oduzimanju ovla{tenja za rad stanice tehni~kog pregleda u periodu u kojem je oprema stanice tehni~kog pregleda nekompletna, neispravna ili nije ba`darena, ili ne ispunjava druge uvjete na osnovu kojih je dobila ovla{tenje za rad; – privremenom oduzimanju licence i pe~ata kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila ili licence i pe~ata voditelja stanice tehni~kog pregleda; – zabrani vr{enja tehni~kih pregleda zbog izdavanja potvrde o ispravnosti vozila suprotno rezultatima mjerenja dobivenim na mjernoj opremi, ili stanica tehni~kog pregleda izda dokumentaciju sa pozitivnim rezultatom pregleda, a li~nim zapa`anjem voditelja stanice ili kontrolora tehni~ke ispravnosti moglo se uo~iti da stanje pojedinih sklopova, agregata ili komponenti vozila bitnih za sigurnost prometa ne odgovara propisanim normama ili tehni~ko-eksploata - cionim uvjetima i – druga rje{enja proistekla iz odredbi ovog Zakona. Upravna mjera iz stava 1. alineje 1. i 2. ovog ~lana izri~e se do otklanjanja nedostataka, a mjera iz alineje 4. izri~e se u prvom slu~aju na tri mjeseca, u ponovljenom slu~aju na jednu godinu, a u narednom ponovljenom slu~aju trajno. Upravna mjera iz stava 1. alineja 3. izri~e se u prvom slu~aju u trajanju do 10 dana a u ponovljenom slu~aju do 30 dana." ^lan 30. U ~lanu 80. stav 1. mijenja se i glasi: "Inspektor mo`e biti lice koje je diplomirani in`injer prometa cestovnog smjera i ima polo`en stru~ni ispit predvi|en za rad u organima dr`avne slu`be i najmanje tri godine radnog sta`a na poslovima iz svoje struke nakon zavr{ene visoke stru~ne spreme." Stav 2. se bri{e. ^lan 31. U ~lanu 82. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Postupak nadzora nad provo|enjem odredbi ovog Zakona pokre}e se po slu`benoj du`nosti ili na pisani zahtjev fizi~kog ili pravnog lica." Stav 6. mijenja se i glasi: "Or gan uprave u ~ijoj je nadle`nosti vr{enje inspekcijskog nadzora posebnim aktom odredit }e na~in obilje`avanja slu`benog vozila, te potrebnu tehni~ku opremu za vr{enje inspekcijskog nadzora." Dosada{nji st. 2., 3., 4., 5. i 6. postaju st. 3., 4., 5., 6. i 7. ^lan 32. U ~lanu 83. stav 2. se bri{e. ^lan 33. U ~lanu 85. u stavu 1. u ta~ki 2) iza alineje 3. dodaje se nova alineja 4. koja glasi: "- propisnog vr{enja tehni~kog pregleda". Iza alineje 5. dodaje se nova alineja 6. koja glasi: "- propisnog obavljanja poslova voza~a ili ~lana posade vozila". Dosada{nje alineje 4., 5. i 6. postaju alineje 5., 7. i 8. U ta~ki 3) alineja 1. mijenja se i glasi: "- vr{enje javnog prijevoza ili prijevoza za vlastite potrebe suprotno odredbama ovog Zakona". Alineja 3. mijenja se i glasi: "- vr{enje tehni~kog pregleda ako ga vr{e neovla{tena lica ili neovla{tena privredna dru{tva". Alineja 4. se bri{e. Alineja 7. mijenja se i glasi: "- ako autobusna ili teretna stanica ne ispunjava propisane uvjete". Dosada{nje alineje 5., 6. i 7. postaju alineje 4., 5. i 6. Iza ta~ke 3) dodaje se nova ta~ka 4) koja glasi: "4 ) isklju~iti vozilo iz prometa, ako utvrdi da: – za vozilo kojim se vr{i javni prijevoz nema licencu vozila za tu vrstu prijevoza, – prijevoznik vr{i linijski prijevoz putnika bez registriranog reda vo`nje, – vozilom se vr{i vanlinijski prijevoz bez dokumentacije iz ~l. 34., 35. ili 36. ovog Zakona, – ne posjeduje dopunsku taksioznaku iz ~lana 42. stav 2. alineja 4. ovog Zakona, – prijevoz za vlastite potrebe ne vr{i se u skladu sa registriranom djelatnosti." Stav 2. se bri{e. ^lan 34. U ~lanu 86. u stavu 1. alineja 1. mijenja se i glasi: " - vozilom se ~ine radnje za koje se mo`e izre}i mjera privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineje 1., 2. ili 5. ovog Zakona". Iza alineje 2. dodaju se nove alineje 3. i 4. koje glase: " - voza~ je pod uticajem alkohola ili drugih opojnih sredstava, a u vozilu nema drugog voza~a tog prijevoznika koji je sposoban upravljati vozilom, - vr{i se prijevoz i vozilo koristi u okolnostima obavljanja djelatnosti prijevoza suprotno odredbama ovog Zakona pri ~emu se ugro`ava javni interes, interes tre}ih lica ili sigurnost putnika u prometu." Stav 5. mijenja se i glasi: "Mjera isklju~enja vozila iz stava 1. ovog ~lana u prvom slu~aju izri~e se do otklanjanja nedostataka koji su rje{enjem utvr|eni i do izvr{enja prekr{ajnog naloga koji je inspektor izdao za u~injeni prekr{aj." Iza stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi: Broj 2 – Strana 10 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeqak, 18.1.2010. "U ponovljenom slu~aju vozilo se kao predmet kojim je po~injen prekr{aj oduzima i smje{ta na prostor odre|en od nadle`ne uprave za inspekcijske poslove ili nadle`nog ministarstva unutra{njih poslova do okon~anja sudskog postupka o ~emu se izdaje potvrda o oduzimanju vozila i podnosi zahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka." U stavu 6. iza rije~i "isklju~enja" dodaju se rije~i: "ili oduzimanja". Dosada{nji st. 6. i 7. postaju st. 7. i 8. ^lan 35. U ~lanu 90. stav 2. mijenja se i glasi: "Izuzetno od odredbi stava 1. ovog ~lana, upu}ivanje vozila na vanredni tehni~ki pregled iz ~lana 88. stav 1. ovog Zakona obavlja inspektor izdavanjem naloga, ~iji oblik i sadr`aj posebnim aktom propisuje direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove." ^lan 36. U ~lanu 93. u stavu 1. broj "1.500,00" zamjenjuje se brojem "3.000,00". U stavu 1. iza ta~ke 5. dodaje se nova ta~ka 5a. koja glasi: "5a. ne pridr`ava se cjenovnika usluga taksiprijevoza (~lan 38. stav 2. ovog Zakona)". Ta~ka 7. se bri{e. Dosada{nje ta~.8.,9.,10.,11.,12. i 13. postaju ta~. 7., 8., 9., 10., 11. i 12. Iza sada{nje ta~ke 8. dodaju se nove ta~. 8a., 8b. i 8c. koje glase: "8a. autobusna stanica ne izvr{i uplatu prijevozniku u skladu sa ~lanom 65a. stav 1. ovog Zakona; 8b. autobusna stanica uskrati usluge prijevozniku (~lan 65a. stav 4. ovog Zakona); 8c. prijevoznik ne izmiri obaveze peronizacije autobusnoj stanici (~lan 65a. stav 5. ovog Zakona)". U stavu 2. broj "1.000,00" zamjenjuju se brojem "500,00". Iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase: "Za ponovljeni prekr{aj iz stava 1. ta~. 3., 4., 5., 6. i 7. ovog ~lana mo`e se izre}i i za{titna mjera oduzimanja vozila kojim je prekr{aj napravljen. Za prekr{aj iz ta~ke 8a., pored nov~ane kazne, izri~e se i za{titna mjera smanjenja kategorije za jednu ni`e do izmirenja zaostalih obaveza od autobusne stanice." ^lan 37. U ~lanu 94. u stavu 1. broj "1.000,00" zamjenjuje se brojem "2.000,00". Iza ta~ke 4. dodaje se nova ta~ka 4a. koja glasi: "4a. vr{i prodaju karata za prijevoz suprotno odredbama ~lana 29. stav 6. ovog Zakona". Iza ta~ke 6. dodaju se nove ta~. 6a. i 6b. koje glase: "6a. izda iskaznicu suprotno odredbama ~lana 37. stav 4. ovog Zakona; 6b. ne vodi evidenciju o izdatim putnim listovima ili ne ~uva spiskove putnika u skladu sa odredbama ~lana 37. stav 5. ovog Zakona". Iza ta~ke 7. dodaje se nova ta~ka 7a. koja glasi: "7a. povjeri vr{enje prijevoza za vlastite potrebe voza~u koji ne ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona ili koji nije u radnom odnosu kod tog privrednog dru{tva (~lan 56. stav 2. ovog Zakona)". U stavu 2. broj "500,00" zamjenjuje se brojem "200,00". Iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Za ponovljeni prekr{aj iz stava 1. ta~. 3., 4. i 5. ovog ~lana mo`e se izre}i i za{titna mjera oduzimanja vozila kojim je prekr{aj napravljen." ^lan 38. U ~lanu 95. u stavu 1. broj "500,00" zamjenjuje se brojem "1.000,00". U ta~ki 1. iza rije~i: "ovog Zakona" dodaju se rije~i: "ili prevozi robu za koju su propisani posebni uvjeti prijevoza vozilom koje ne ispunjava te uvjete". U ta~ki 4. rije~i: "odredbi ovog Zakona" se bri{u. Iza ta~ke 4. dodaju se nove ta~ke 4a. i 4b. koje glase: "4a. javni prijevoz vr{i vozilom za koje ne posjeduje licencu vozila (~lan 13. stav 3. ovog Zakona); 4b. javni prijevoz vr{i vozilom drugog prijevoznika (~lan 18. ovog Zakona)". U ta~ki 6. rije~i: "je van utvr|enog cjenovnika" zamjenjuju se rije~ima: "suprotno utvr|enom cjenovniku". Iza ta~ke 8. dodaje se nova ta~ka 8a. koja glasi: "8a. vr{i vanlinijski prijevoz suprotno odredbi ~lana 35. stav 4. ovog Zakona". U ta~ki 14. rije~i: "st. 2., 3. i 5." se bri{u. Iza ta~ke 15. dodaje se nova ta~ka 15a. koja glasi: "15a. vr{i prijevoz tereta bez ovjerene otpremnice ili radnog naloga (~lan 55. stav 3. ovog Zakona)". Iza ta~ke 18. dodaje se nova ta~ka 18a. koja glasi: "18a. utvrdi se da je autobusna stanica prestala da ispunjava neki od uvjeta na osnovu kojih je dobila rje{enje o kategoriji (~lan 64. stav 2. ovog Zakona)". U ta~ki 20. iza rije~i "kategoriji" dodaju se rije~i: "ili prestane da ispunjava uvjete za utvr|enu kategoriju, a usluge napla}uje u skladu sa tom kategorijom". Iza ta~ke 24. dodaje se nova ta~ka 25. koja glasi: "25. utvrdi se da vozilo koje je upu}eno na vanredni tehni~ki pregled neispravno (~lan 88. ovog Zakona)". U stavu 2. broj "500,00" zamjenjuje se brojem "200,00". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Izuzetno, za prekr{aje koji su u~injeni po ta~. 4., 5., 6. ili 7. iz stava 1. ovog ~lana umjesto odgovornog lica kaznit }e se voza~ ukoliko je prijevoznik donio pravilnik iz ~lana 15. Zakona kojim je propisana odgovornost voza~a za navedene prekr{aje, odnosno doka`e da je prekr{aj po~injen samovoljnim pona{anjem voza~a." ^lan 39. U ~lanu 96. u stavu 1. broj "200,00" zamjenjuju se brojem "300,00". Iza ta~ke 1. dodaje se nova ta~ka 1a. koja glasi: "1a. ne vodi evidenciju o izdatim putnim nalozima (~lan 7. ovog Zakona)". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Izuzetno, za prekr{aje koji su u~injeni po ta~. 1., 5., 6., 11., 12. i 15. iz stava 1. ovog ~lana umjesto odgovornog lica kaznit }e se voza~ ukoliko je prijevoznik donio pravilnik iz ~lana 15. Zakona kojim je propisana odgovornost voza~a za navedene prekr{aje, odnosno doka`e da je prekr{aj po~injen samovoljnim pona{anjem voza~a." ^lan 40. U ~lanu 97. u stavu 1. broj "100,00" zamjenjuje se brojem "200,00". Iza ta~ke 4. dodaje se nova ta~ka 4a. koja glasi: "4a. javni prijevoz vr{i vozilom za koje ne posjeduje licencu vozila (~lan 13. stav 3. ovog Zakona)". U ta~ki 11. rije~i: "stav 3." zamjenjuju se rije~ima: "stav 4.". U ta~ki 15. broj "53" zamjenjuje se brojem "56.", a rije~i "stav 2." se bri{u. U stavu 2. broj "150,00" zamjenjuju se brojem "50,00". Iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase: "Izuzetno, za prekr{aje koji su u~injeni po ta~. 2., 5., 6., 7., 10., 11. i 13. iz stava 1. umjesto odgovornog lica kaznit }e se voza~ ukoliko je prijevoznik donio pravilnik iz ~lana 15. Zakona kojim je propisana odgovornost voza~a za navedene prekr{aje, odnosno doka`e da je prekr{aj po~injen samovoljnim pona{anjem voza~a. Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM kaznit }e se voza~ slu`benog putni~kog automobila sa brojem sjedi{ta (1+4), Ponedjeqak, 18.1.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 – Strana 11 ako u vozilu ne posjeduje putni nalog popunjen i ovjeren na propisan na~in (~lan 7. st. 4. i 5. ovog Zakona)." ^lan 41. U ~lanu 98. u stavu 1. broj "200,00 zamjenjuje se brojem "500,00" a broj "2.000,00" zamjenjuje se brojem "1.500,00". Iza ta~ke 1. dodaje se nova ta~ka 1a. koja glasi: "1a. vr{i javni prijevoz ne pridr`avaju}i se uvjeta iz dozvole ili druge va`e}e dokumentacije (~lan 12. ovog Zakona)". Iza ta~ke 5. dodaju se nove ta~. 5a., 5b. i 5c. koje glase: "5a. izda iskaznicu suprotno odredbama ~lana 37. stav 4. ovog Zakona; 5b. ne vodi evidenciju o izdatim putnim listovima ili ne ~uva spiskove putnika u skladu sa odredbama ~lana 37. stav 5. ovog Zakona; 5c. ne pridr`ava se cjenovnika usluga taksiprijevoza (~lan 38. ovog Zakona)". Ta~ka 11. se bri{e. Iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase: "Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM i vlasnik vozila. Za ponovljeni prekr{aj iz stava 1. ta~. 1., 3., 6., 7. i 8. ovog ~lana mo`e se izre}i i za{titna mjera oduzimanja vozila kojim je u~injen prekr{aj." ^lan 42. U ~lanu 99. u stavu 1. broj "100,00" zamjenjuju se brojem "200,00". U ta~ki 1. iza rije~i: "ovog Zakona" dodaju se rije~i: "ili prevozi robu za koju su propisani posebni uvjeti prijevoza vozilom koje ne ispunjava te uvjete". Iza ta~ke 2. dodaje se nova ta~ka 2a. koja glasi: "2a. ne vodi evidenciju o izdatim putnim nalozima (~lan 7. ovog Zakona)". Iza ta~ke 6. dodaje se nova ta~ka 6a. koja glasi: "6a. javni prijevoz vr{i vozilom za koje ne posjeduje licencu vozila (~lan 13. stav 3. ovog Zakona)". U ta~ki 10. rije~i: "stav 3." zamjenjuju se rije~ima: "stav 4.". U ta~ki 16. rije~i: "st. 2., 3. i 5" se bri{u. U ta~ki 17. iza rije~i: "stav 2." dodaje se broj: "3. ". Iza ta~ke 18. dodaju se nove ta~. 19. i 20. koje glase: "19. utvrdi se da je vozilo koje je upu}eno na vanredni tehni~ki pregled neispravno (~lan 88. ovog Zakona); 20. u ostavljenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog Zakona)". ^lan 43. U ~lanu 100. u stavu 1. rije~i: "na licu mjesta" se bri{u. U ta~ki 5. rije~i: "~lan 13. stav 4." zamjenjuju se rije~ima: "~lan 13a.". U ta~ki 6. rije~i: "~lan 13. stav 4." zamjenjuju se rije~ima: "~lan 13b.". U ta~ki 27. rije~i: "st. 2., 3., 4. i 5" se bri{u. ^lan 44. U ~lanu 101. u stavu 1. rije~i: "na licu mjesta" se bri{u. ^lan 45. U ~lanu 102. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "U cilju provo|enja i primjene odredbi i instituta propisanih ovim Zakonom, federalni ministar ima ovla{tenje da donosi instrukcije, uputstva i naredbe kao op}e akte." PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 46. Federalni ministar donijet }e propis iz ~lana 32. stav 6. ovog Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Federalni ministar }e u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti podzakonske propise sa odredbama ovog Zakona. Vlada Federacije BiH }e u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona svojim propisom urediti obaveze prijevoznika koji vr{e javni prijevoz putnika u pogledu izjedna~avanja mogu}nosti i pristupa~nosti licima sa invaliditetom. ^lan 47. Nadle`ni or gan kantona, odnosno grada ili op}ine uskladit }e svoje propise iz oblasti cestovnog prometa sa odredbama ovog Zakona u roku od 90 dana od dana njegovog stupanja na snagu. Do dono{enja propisa iz stava 1. ovog ~lana primjenjivat }e se va`e}i propisi kantona, odnosno grada ili op}ine ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Zakonom. Licence prijevoznika, licence za vozilo i iskaznice za voza~e koje su izdate prema odredbama Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine, kantonalna ministarstva uskladit }e i izdati u skladu sa odredbama ovog Zakona u roku od {est mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Licenca prijevoznika za taksiprijevoz ili licenca vozila za vozilo koje ne posjeduje va`e}u dopunsku taksioznaku, bit }e oduzeta rje{enjem nadle`nog ministarstva. ^lan 48. Odredbe ~lana 9. ovog Zakona u pogledu stru~ne spreme za voza~a ne odnose se na voza~a koji je na dan 19.06.1998. godine bio zaposlen na radnom mjestu voza~a kod prijevoznika koji vr{i javni prijevoz, te na KV ili VKV voza~a koji je to zvanje stekao prema ranijim propisima. ^lan 49. Ovla{}uje se Zakonodavno-pravna komisija Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH i Zakonodavno-pravna komisija Doma naroda Parlamenta Federacije BiH da utvrde pre~i{}eni tekst Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine. ^lan 50. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 11. studenoga 2009. godine i na sjednici Doma naroda od 3. prosinca 2009. godine. Broj 01-02-01/10 12. sije~nja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ^lanak 1. U Zakonu o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 28/06) ~lanak 2. mijenja se i glasi:
Zakon o fiskalnim sistemimima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 81/09 28.12.2009 SN FBiH 30/10, SN FBiH 11/10, SN FBiH 11/10, SN FBiH 04/10 zakon o fiskalnim sistemima,zakon a) izgled fiskalnih dokumenata, značenje pojedinih podataka sadržanih u fiskalnim dokumentima i konture, oblik i sadržaj fiskalnog loga, b) sadržaj evidencije rješenja o fiskalizaciji, c) sadržaj zahtjeva za inicijalnu fiskalizaciju, d) sadržaj zapisnika o uništavanju fiskalnog modula, e) sadržaj zahtjeva za zamjenu fiskalnog modula, f) sadržaj zahtjeva za naknadnu fiskalizaciju uslijed servisiranja, g) sadržaj zahtjeva za promjenu prodajnog mjesta, h) sadržaj zahtjeva za brisanjem obveznika iz registra fiskalizovanih fiskalnih sistema zbog prestanka obavljanja djelatnosti obveznika, i) sadržaj pisanog fiskalnog računa i način njegovog izdavanja, j) sadržaj pisanog reklamiranog računa i način njegovog izdavanja, k) izgled i sadržaj obavještenja, l) sadržaj i vođenje knjige dnevnih izvještaja, m) izgled, sadržaj i način vođenja dosjea i servisne knjižice fiskalnih uređaja, n) sadržaj evidencije o ovlaštenim servisima i serviserima, o) način označavanja, izgled i sadržaj oznake PU, p) druga pitanja u funkciji efikasnosti provođenja ovog zakona i Pravilnika, posebno sa aspekta unapređenja i razvoja informacijskih tehnologija. (4) Ministar će u skladu sa članom 62. ovog zakona donijeti podzakonske akte iz st. 1., 2. i 3. ovog člana. X KAZNENE ODREDBE Član 52.(Prekršaji obveznika) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.500 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice - obveznik, ako: ne evidentira svaki pojedinačni promet preko fiskalnog uređaja i prijenos podataka preko terminala do servera PU, a u slučaju da koristi nadređeni računar, zadavanje komandi naredbi fiskalnom uređaju ne obavlja pomoću softverske aplikacije, otpočne obavljanje djelatnosti prometa robe, odnosno pružanja usluga, prije nabavke fiskalnog sistema i fiskalizacije fiskalnog uređaja, njegovog povezivanja s terminalom i instaliranja na prodajnom mjestu; ili prije fiskalizacije fiskalnog uređaja, njegovog povezivanja s terminalom i nadređenim računarom sa softverskom aplikacijom i instaliranja na prodajnom mjestu; ako nabavi fiskalni sistem bez odobrenja iz ovog zakona; i ako ne zaključi ugovor sa ovlaštenim servisom o servisiranju i tehničkoj podršci za korištenje nabavljenog fiskalnog sistema, u zahtjevu za fiskalizaciju fiskalnog uređaja definiše naziv i adresu prodajnog mjesta, tako da oni ne odgovaraju nazivu i adresi prodajnog mjesta na kome obveznik registruje promet preko fiskalnog sistema ili nazivu i adresi mjesta na kome je obveznik registrovao svoju djelatnost, isključivo ako obveznik obavlja promet na uobičajenim pokretnim tezgama, preko lica koja dolaze na vrata kupcu ili preko putujućih prodavaoca, u bazu artikala ne unese jednoznačno i nedvosmisleno identifikovan cjelokupan asortiman artikala sa kojima je zaduženo prodajno mjesto; i ako u bazi artikala ne odredi odgovarajuće porezne stope u skladu s odredbama ovog zakona i Pravilnika, klijentu ne izda fiskalni račun odštampan na fiskalnom uređaju preko kojeg je evidentiran promet, bez obzira da li to klijent zahtijeva, u slučaju postojanja bar jednog ispravnog fiskalnog uređaja na prodajnom mjestu; i ako fiskalni račun ne izda sa svim obaveznim podacima iz ovog zakona i Pravilnika, klijentu ne izda fiskalni račun pisan rukom u dva primjerka, bez obzira da li to klijent zahtijeva, u svim slučajevima nepostojanja bar jednog ispravnog fiskalnog uređaja na prodajnom mjestu; ako svaki pojedinačni ostvareni evidentirani promet iz pisanih fiskalnih računa, naknadno ne registruje i ne odštampa odgovarajuće fiskalne račune na fiskalnom uređaju u najkraćem mogućem vremenu, klijentu izda reklamirani račun iako se kupljena roba ne reklamira ili ne vraća ili se na drugi način ne vrši reklamacija robe prije izdavanja fiskalnog računa; ako klijentu ne izda reklamirani račun odštampan na fiskalnom uređaju preko kojeg je reklamiran promet, bez obzira da li to klijent zahtijeva, u slučaju postojanja bar jednog ispravnog fiskalnog uređaja na prodajnom mjestu; i ako reklamirani račun ne izda sa svim obaveznim podacima iz ovog zakona i Pravilnika, klijentu ne izda reklamirani račun pisan rukom u dva primjerka, bez obzira da li to klijent zahtijeva, u svim slučajevima nepostojanja bar jednog ispravnog fiskalnog uređaja na prodajnom mjestu; i ako svaki pojedinačni ostvareni reklamirani promet iz pisanih reklamiranih računa, naknadno ne registruje i ne odštampa odgovarajuće odštampane reklamirane račune na fiskalnom uređaju u najkraćem mogućem vremenu, na vidnom mjestu na prodajnom mjestu ne istakne obavještenje o obavezi izdavanja odštampanog i pisanog fiskalnog i reklamiranog računa od strane obveznika, o obavezi uzimanja fiskalnog i reklamiranog računa i pisanog fiskalnog i reklamiranog računa od strane klijenta, o pravu klijenta da kupljenu robu, odnosno izvršene usluge ne plati obvezniku ako mu obveznik ne izda odštampani ili pisani fiskalni račun i o pravu klijenta da reklamiranu robu uzme natrag, ako mu obveznik ne izda reklamirani račun ili pisani reklamirani račun, klijentu koji plaćanje vrši na osnovu fakture, u fakturu ne unese redni broj fiskalnog računa na osnovu kojeg je registrovan promet u fiskalnom uređaju; i ako ostvaren evidentiran promet i ostvaren reklamiran promet preko fiskalnog uređaja za koji se plaćanje vrši na osnovu fakture, ne iskazuje u knjizi dnevnih izvještaja, ako u fiskalnim uređajima, za štampanje fiskalnih dokumenata, koristi papir čiji je kvalitet lošiji od minimalnog kvaliteta papira koji definiše ovlašteni proizvođač/zastupnik; ne vodi po jednu knjigu dnevnih izvještaja za svaki fiskalni uređaj u svakoj kalendarskoj godini; ako ne formira i ne odštampa dnevni izvještaj na kraju rada jednom dnevno, ukoliko je tog dana ostvario promet; ako svaki odštampani isječak dnevnog izvještaja ne registruje i ne odloži u knjigu dnevnih izvještaja hronološkim redom; ako ne formira i ne odštampa periodični izvještaj na kraju rada, posljednjeg dana svakog poreznog perioda i ako svaki odštampani isječak periodičnog izvještaja ne registruje i ne odloži u knjigu dnevnih izvještaja hronološkim redom, ne zaključi ugovor s telekomunikacijskim operaterom koji osigurava GPRS mrežu, ili drugi medij za prijenos podataka između terminala i servera PU; i ako ne osigura očitavanje podataka iz fiskalnog uređaja pomoću terminala i prijenos očitanih podataka ka serveru PU, saglasno uputstvu ovlaštenog proizvođača/zastupnika, a na osnovu komandi koje zadaje server PU, poduzima radnje na neispravnom fiskalnom uređaju i odmah, a najkasnije u roku od 24 sata, ne obavijesti ovlašteni servis, vrši resete fiskalnog uređaja iz ovog zakona, osim reseta deblokade softvera. (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 3.000 KM. Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, kaznt iće se poduzetnik novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 10.000 KM. (4) Ako obveznik ponovo učini prekršaj iz stava 1. tač. a), c), k), l), m) u naredne dvije godine, izreći će se mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do godinu dana. Član 53.(Prekršaji ovlaštenog proizvođača/zastupnika fiskalnih sistema) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 30.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice - ovlašteni proizvođač/zastupnik, ako: a) stavi u promet fiskalni sistem bez odobrenja za taj tip fiskalnog sistema, b) u slučaju izmjene tehničkih i funkcionalnih osobina tipa fiskalnog uređaja za koji je izdato uvjerenje, ne pribavi od Ministra dopunsko ili novo uvjerenje o ispunjenosti tehničkih i funkcionalnih osobina tog tipa fiskalnog uređaja prije stavljanja u promet tog tipa fiskalnog uređaja, c) u slučaju izmjene tehničkih i funkcionalnih osobina tipa terminala za koji je izdato uvjerenje, ne pribavi od Ministra dopunsko ili novo uvjerenje o ispunjenosti tehničkih i funkcionalnih osobina tog tipa terminala prije stavljanja u promet tog tipa terminala, d) u slučaju izmjene funkcionalnih osobina tipa softverske aplikacije za koji je izdato uvjerenje, ne pribavi od Ministra dopunsko ili novo uvjerenje o ispunjenosti funkcionalnih osobina tog tipa softverske aplikacije prije stavljanja u promet tog tipa softverske aplikacije, e) prije stavljanja fiskalnog sistema u promet ne zaključi ugovor o međusobnim pravima i obavezama sa Ministarstvom kojim se garantuje ispunjenje uslova iz ovog zakona, f) prije početka stavljanja u promet tipa fiskalnog sistema za koji je dobio odobrenje iz ovog zakona, ne podnese PU zahtjev za dodjelu serije IBFU; ako ne osigura da je na vidljiv način i trajno obilježen IBFU na svakom proizvedenom fiskalnom uređaju i upisan odgovarajući IBFM u fiskalnu memoriju; ili ako od strane proizvođača jednom dodijeljeni IBFU ponovo bude obilježen na drugi fiskalni uređaj i ukoliko jednom dodijeljeni IBFM bude upisan u fiskalnu memoriju drugog fiskalnog uređaja, g) ne osigura da svaki fiskalni uređaj posjeduje proizvođačku plombu nakon proizvodnje ili je skine do početka fiskalizacije; ako uz zahtjev za dodjelu IBFU ne dostavi PU izgled proizvođačke plombe i servisnih plombi ovlaštenih servisa kojima je do podnošenja zahtjeva dato ovlaštenje od proizvođača za servisiranje fiskalnih proizvoda i ako u slučaju dodjele novog ovlaštenja ovlaštenom servisu, izgled servisne plombe tog servisa ne dostavi PU, h) prije početka fiskalizacije ne osigura da u fiskalnoj memoriji bude upisan IBFM; i) u korisničkom uputstvu fiskalnog uređaja ne odredi minimalni kvalitet papira, (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu - ovlaštenom proizvođaču/zastupniku novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 3.000 KM. Član 54.(Prekršaji neovlaštenih lica) (1) Svaki neovlašteni poduzetnik ili pravno lice koje stavi ili pokuša staviti u promet fiskalni sistem ili fiskalne proizvode, kaznt iće se novčanom kaznom od 5.000 KM do 30.000 KM. (2) Za prekršaj iz prethodnog člana kaznit će se pravno lice kaznenom mjerom zabrane prometa fiskalnim sistemima i fiskalnim proizvodima u trajanju od dvije godine na području Federacije Bosne i Hercegovine. Član 55.(Prekršaji ovlaštenog servisa) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.500 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice - ovlašteni servis, ako: a) vrši fiskalizaciju bez prisutnosti ovlaštenog lica PU; ako ne upiše u fiskalnu memoriju podatke o obvezniku koji se propisuju Pravilnikom; ako vrši promjenu IBFM i upisanih podataka o obvezniku; ako ne upiše naziv i adresu prodajnog mjesta u operativnu memoriju i u servisnu knjižicu fiskalnog uređaja; i ako na fiskalnom uređaju ne stavi svoju servisnu plombu po izvršenoj fiskalizaciji, b) ne obavijesti PU o isporuci fiskalnog uređaja; i ako ne obavijesti obveznika o datumu inicijalne fiskalizacije; c) skida fiskalni modul i preuzima sve podatke iz fiskalne memorije fiskalnog uređaja bez prisutnosti ovlaštenog lica PU; ako fiskalni modul ne čuva na pisani zahtjev PU u slučaju potrebe za vještačenjem; i ako fiskalni modul uništava bez prisutnosti komisije za uništavanje fiskalnog modula, d) ne obavijesti obveznika o datumu preuzimanja podataka iz fiskalne memorije i zamjene fiskalnog modula, e) ne podnese PU zahtjev za naknadnom fiskalizacijom uslijed servisiranja ako u postupku servisiranja fiskalnog uređaja utvrdi da se mora izvršiti uklanjanje fiskalne plombe ili programske plombe, f) ne upiše naziv i adresu novog prodajnog mjesta u operativnu memoriju i u servisnu knjižicu, prije početka evidentiranja prometa na novom prodajnom mjestu, g) odvojeno ne čuva dosje konkretnog fiskalnog uređaja za koju je PU donijela rješenje o brisanju iz registra fiskalizovanih fiskalnih uređaja i dosje o ukidanju rješenja o fiskalizaciji ukradenog, odnosno oštećenog ili uništenog fiskalnog uređaja uslijed više sile; ako pisano ne obavijesti PU o nemogućnosti servisiranja i vraćanja fiskalnog uređaja obvezniku u roku od tri dana od dana krađe, odnosno oštećenja ili uništenja fiskalnog uređaja uslijed više sile (poplava, požar, zemljotres, nesreća u transportu i sl), h) servisiranje fiskalnog proizvoda ne vrši na zahtjev obveznika, ukoliko su izmirene sve obaveze prema ovlaštenom servisu od strane obveznika; servisiranje fiskalnog proizvoda ne vrši na prodajnom mjestu ili u ovlaštenom servisu; ako pisano ne obavijesti PU o svim slučajevima neosnovanog prijavljivanja neispravnosti fiskalnog proizvoda; ako servisiranje fiskalnog proizvoda ne izvrši u propisanom roku; i ako ne vodi sve servisne knjižice, pored pisane, u elektronskoj formi za svaki fiskalni uređaj koji servisira, i) ne formira i ne čuva dosje fiskalnog uređaja i ne izda servisnu knjižicu fiskalnog uređaja za svaki fiskalni uređaj koji servisira; ako u fiskalni uređaj, dosje fiskalnog uređaja i u servisnu knjižicu (u pisanoj i elektronskoj formi) fiskalnog uređaja ne upiše podatke o svakom servisiranju fiskalnog uređaja; na zahtjev PU, proizvođača i ovlaštenog proizvođača/zastupnika ne dostavlja ažurirane servisne knjižice u elektronskoj formi PU, proizvođaču i ovlaštenom proizvođaču/zastupniku; i ako poslije svake intervencije zbog koje je skidana servisna plomba fiskalnom uređaju, ne stavi novu servisnu plombu na fiskalni uređaj i u servisnu knjižicu fiskalnog uređaja ne upiše kod te nove servisne plombe, j) ne formira i ne čuva dosje terminala i ne izda servisnu knjižicu terminala za svaki terminal koji servisira; ako u dosje terminala i u servisnu knjižicu terminala ne upiše propisane podatke o servisiranju terminala; i ako poslije svake intervencije zbog koje je skidana servisna plomba na terminalu, ne stavi novu servisnu plombu na terminal i u servisnu knjižicu terminala ne upiše kod te nove servisne plombe, k) ne izvrši tehnički pregled fiskalnog sistema na zahtjev obveznika, ukoliko su izmirene sve obaveze prema ovlaštenom servisu od strane obveznika, l) ne vodi evidenciju o ovlaštenim serviserima, m) ne sačini spisak fiskalnih proizvoda na kojima nisu otklonjeni nedostaci, ili nije izvršena njihova zamjena novim fiskalnim proizvodom, odnosno isti ne dostavi ovlaštenom proizvođaču/zastupniku, n) prije početka servisiranja ne utvrdi da li na fiskalnom uređaju i terminalu postoji servisna plomba koja odgovara kodu upisanom u servisnoj knjižici, odnosno da servisna plomba nije oštećena, kao i da, ako obveznik koristi softversku aplikaciju koja omogućava zadavanje komandi naredbi fiskalnom uređaju preko nadređenog računara, ne utvrdi da li softverska aplikacija ima uvjerenje iz ovog zakona; ako prije početka servisiranja fiskalnog uređaja ili terminala u servisu, utvrdi da na fiskalnom uređaju ili terminalu nema servisne plombe ili je servisna plomba oštećena, odnosno da su na fiskalnom uređaju i terminalu poduzimane radnje radi izmjene podataka o ostvarenom evidentiranom prometu ili ostvarenom reklamiranom prometu, a ne sačini zapisnik i isti ne dostavi PU, a fiskalni uređaj ili terminal sa oštećenom servisnom plombom ne zadrži u servisu; i ako utvrdi da obveznik koristi softversku aplikaciju bez uvjerenja iz ovog zakona, ili da je izvršio neovlaštene izmjene u softverskoj aplikaciji sa uvjerenjem iz ovog zakona, a ne sačini zapisnik i isti ne dostavi PU. (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu - ovlaštenom servisu novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 3.000 KM. (3) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, kaznit će se poduzetnik - ovlašteni servis novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 10.000 KM. (4) Ako ovlašteni servis ponovo učini prekršaj iz stava 1. ovog člana u naredne dvije godine, izreći će se mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do godinu dana. Član 56.(Podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka) Prekršajni postupak zbog prekršaja iz ovog zakona pokreće ovlaštena osoba PU. Član 57.Prekršajni postupak zbog prekršaja iz ovog zakona može pokrenuti Federalna uprava za inspekcijske poslove i kantonalne uprave za inspekcijske poslove u okviru nadležnosti date ovim zakonom, a zbog: 1. neposjedovanja fiskalnog sistema, 2. neispravnosti fiskalnog sistema ili dijela fiskalnog sistema, odnosno nepoduzimanja propisanih aktivnosti za otklanjanja uzroka neispravnosti fiskalnog sistema ili dijela fiskalnog sistema, 3. neizdavanja računa. Član 58.(Prekršaj klijenta) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 50 KM kaznit će se za prekršaj klijent, ako: ne uzme i ne sačuva fiskalni račun, reklamirani račun, pisani fiskalni račun i pisani reklamirani račun u krugu od 20 metara po napuštanju prodajnog mjesta i ne pokaže ga ovlaštenom licu, koje obavlja poslove kontrole, na njegov usmeni zahtjev. (2) Ovlašteno lice iz čl. 56. i 57. ovog zakona za navedene prekršaje klijentu izdaje prekršajni nalog. Član 59.(Mjera zabrane obavljanja djelatnosti) Mjera zabrane obavljanja djelatnosti propisana ovim zakonom izvršava se u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/02, 28/04 i 57/09). XI PODSTICAJNE MJERE ZA IMPLEMENTACIJU ZAKONA Član 60.(1)Ministarstvo može poduzimati podsticajne mjere za implementaciju ovog zakona kao što su nagrade za klijente i slično. (2)Nagrade za klijente i slične akcije u cilju podsticajnih mjera za implementaciju ovog zakona biće propisane Pravilnikom. XII NADZOR Član 61.Nadzor nad provođenjem ovog zakona kao i kontrolu instaliranih fiskalnih sistema obavlja Ministarstvo putem Komisije, Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, Federalne uprave za inspekcijske poslove i drugih organa propisanih zakonom. XIII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 62.(Dinamika) Ministarstvo posebnim aktom propisuje dinamiku provođenja ovog zakona i na osnovu toga obavještava svaku izabranu grupu obveznika o planiranom postupku kontrole najmanje 30 dana prije početka postupka kontrole za tu grupu obveznika. Član 63.Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat će se od 1. januara 2010. godine. PREDSJEDAVAJUĆI PREDSTAVNIČKOG DOMA PARLAMENTA FEDERACIJE BiH Safet SoftićPREDSJEDAVAJUĆI DOMA NARODA PARLAMENTA FEDERACIJE BiH Stjepan Krešić
Zakon o građevinskim proizvodima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 78/09 16.12.2009 građevinski proizvod ZAKONO GRA\EVNIM PROIZVODIMAI. OP]E ODREDBE^lanak 1.Predmet ZakonaOvim se Zakonom ure|uju tehni~ka svojstva, ocjenjivanjesukladnosti i dokazivanje uporabljivosti gra|evnih proizvodakao uvjeta za njihovo stavljanje na tr`i{te, distribuciju i uporabuu mjeri potrebnoj za ispunjavanje bitnih zahtjeva za gra|evinuodre|enih posebnim propisima, provedba upravnih i drugihpostupaka te prava i obveze tijela dr`avne uprave, pravnih ifizi~kih osoba s tim u vezi.^lanak 2.Posebni propisiNa pitanja vezana za postupke prema ovom Zakonu koja nisuure|ena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o uprav nompostupku ("Slu`bene novine Federacije BiH," br. 2/98 i 48/99).Na pitanja u vezi sa stavljanjem na tr`i{te i distribucijugra|evnih proizvoda koja nisu ure|ena ovim Zakonomprimjenjuju se odredbe posebnog zakona kojim se ure|uje op}asigurnost proizvoda i op}i tehni~ki zahtjevi za proizvode.^lanak 3.Posebnim propisima ne smije se ograni~avati stavljanje natr`i{te, distribucija i uporaba gra|evnih proizvoda kojiispunjavaju zahtjeve ure|ene ovim Zakonom i propisimadonesenim na temelju ovoga Zakona.Podzakonski propisi, ~ije je dono{enje propisano posebnimzakonima, a koji mogu utjecati na tehni~ka i druga svojstvagra|evnih proizvoda i drugo {to je ure|eno ovim Zakonom ipropisima donesenim na temelju ovoga Zakona, donose se uzsuglasnost Federalnog ministarstva prostornog ure|enja (udaljnjem tekstu: Ministarstvo).^lanak 4.PojmoviPojedini pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju sljede}ezna~enje:–gra|evni proizvod je bilo koji proizvod koji jeproizveden za trajnu ugradnju u gra|evine {to uklju~ujevisokogradnju i niskogradnju,–tehni~ka specifikacija je norma na koju upu}ujetehni~ki propis, tehni~ki propis ili tehni~ko dopu{tenje,–tehni~ko dopu{tenje je povoljna tehni~ka ocjenauporabljivosti gra|evnog proizvoda za odre|enunamjenu koja se temelji na ispunjavanju bitnih zahtjevaza gra|evinu za koju se proizvod koristi,–uskla|ena europska specifikacija je uskla|ena europ -ska norma, priznata nacionalna norma ili europskotehni~ko dopu{tenje,–uskla|ena europska norma je europska normapripremljena na temelju mandata Europske komisije ~ijije naslov, referencijska oznaka, da tum po~etka primjene te da tum zavr{etka istodobne primjene opre~nenacionalne tehni~ke specifikacije, objavljena uslu`benom glasniku Europske unije,–priznata nacionalna norma je norma dr`ave ~laniceEuropske unije za koju je u skladu s pravilima Direktive89/106/EEZ odobrena primjena kao uskla|ene europske norme,–europsko tehni~ko dopu{tenje je tehni~ko dopu{tenjekoje je donijela ovla{tena pravna osoba ili drugaovla{tena osoba kao ~lanica Europske organizacije tijela za tehni~ka dopu{tenja (EOTA-e),–stavljanje na tr`i{te gra|evnog proizvoda je trenutakkada proizvod prvi puta iz proizvodnje ili uvoza prelaziu distribuciju, uz naplatu ili besplatno,–distribucija gra|evnog proizvoda je radnja u opskrbigra|evnim proizvodima radi stavljanja istih na tr`i{te,Godina XVI – Broj 78Srijeda, 16. 12. 2009. godineS A R A J E V OISSN 1512-7079 Broj 78 – Stranica 2SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 16.12.2009.–uporaba gra|evnog proizvoda je njegovo dr`anje nagradili{tu, njegova ugradnja i uporaba nakon {to jeugra|en u gra|evinu,–tvornica je bilo koji proizvodni pogon u kojem seproizvodi, prera|uje i obra|uje gra|evni proizvod,–proizvo|a~ je svaka pravna ili fizi~ka osoba kojaizra|uje, prera|uje i obra|uje proizvod kao i svakaosoba koja se predstavlja kao proizvo|a~ stavljanjemsvog imena, za{titnog znaka ili drugog znakarazlikovanja ako ima sjedi{te odnosno prebivali{te uBosni i Hercegovini,–dis trib uterje pravna osoba ili obrtnik u lancu opskrbegra|evnim proizvodima s ciljem njihovog stavljanja natr`i{te,–uvoznik je svaka pravna osoba ili obrtnik koja gra|evniproizvod iz drugih dr`ava stavlja na tr`i{te,–ovla{teni zastupnik je svaka pravna osoba registriranau Federaciji Bosne i Hercegovine koju je proizvo|a~pisano ovlastio da djeluje umjesto njega za posebnezada}e u smislu ovoga Zakona,–ovla{tena pravna osoba je osoba ovla{tena zadono{enje tehni~kog dopu{tenja, provo|enje radnjiocjenjivanja sukladnosti, izdavanje potvrde o tvorni~koj kontroli proizvodnje i/ili potvrde o sukladnosti.Pojmovi: bitni zahtjevi za gra|evinu, tehni~ki propis,gra|evina, gradili{te, gra|enje, ugradnja, izvo|a~, glavni projekt i izvedbeni projekt imaju zna~enje odre|eno Zakonom oprostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na razini FederacijeBosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br.2/06, 72/07 i 32/08).^lanak 5.Tehni~ka svojstva gra|evnog proizvodaTehni~ka svojstva gra|evnog proizvoda moraju biti takva dauz propisanu ugradnju sukladno namjeni gra|evine, uzpropisano, odnosno projektom odre|eno odr`avanje podnose sve utjecaje uobi~ajene uporabe i utjecaje okoline, tako da gra|evinau koju je ugra|en tijekom projektnog roka uporabe ispunjavabitne zahtjeve za gra|evinu.^lanak 6.Tehni~ka svojstva koja mora imati gra|evni proizvododre|uju se tehni~kim propisom koji se donosi na temeljuZakona o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na raziniFederacije Bosne i Hercegovine.^lanak 7.Naslov i referencijska oznaka bosanskohercegova~ke BASnorme kojom je prihva}ena uskla|ena europska norma navodi seu odgovaraju}em tehni~kom propisu.Smatra se da gra|evni proizvod za koji je potvr|enasukladnost s odgovaraju}om tehni~kom specifikacijom imatehni~ka svojstva propisana ~lankom 6.ovoga Zakona.^lanak 8.Propisima kojima se ure|uju pitanja za{tite na radu ne moguse odrediti mjere vezane za za{titu djelatnika prilikom rukovanjaili uporabe gra|evnih proizvoda kojima bi se utjecalo na tehni~ka svojstva koja mora imati gra|evni proizvod.^lanak 9.Stavljanje na tr`i{te, distribucija i uporabagra|evnog proizvodaGra|evni proizvod mo`e se stavljati na tr`i{te, distribuirati iuporabiti samo ako je dokazana njegova uporabljivost te ako jeozna~en i popra}en tehni~kim uputama u skladu s ovimZakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.Zabranjeno je izdavanje dokumenata vezanih uz stavljanjena tr`i{te, distribuciju i uporabu gra|evnih proizvoda kojinazivom, izgledom, sadr`ajem ili na drugi na~in mogu dovesti uzabludu glede dokumenata kojima se utvr|uju tehni~ka svojstvagra|evnog proizvoda, potvr|uje njihova sukladnost ili dokazujenjihova uporabljivost.^lanak 10.Proizvo|a~, uvoznik, ovla{teni zastupnik i dis trib uter du`nisu poduzimanjem odgovaraju}ih mjera osigurati da tehni~kasvojstva gra|evnog proizvoda tijekom njegove distribucijeostanu nepromijenjena.Izvo|a~ i druga osoba koja je preuzela gra|evni proizvodradi gra|enja du`ni su poduzimanjem odgovaraju}ih mjeraosigurati da tehni~ka svojstva gra|evnog proizvoda od njegovapreuzimanja do ugradnje ostanu nepromijenjena.^lanak 11.Uporabljivost gra|evnog proizvodaGra|evni proizvod je uporabljiv ako su njegova tehni~kasvojstva sukladna tehni~koj specifikaciji.Uporabljivost gra|evnog proizvoda dokazuje se, ovisno onjegovoj vrsti i tehni~koj specifikaciji, ispravom o sukladnostikoja se izdaje nakon provo|enja, odnosno osiguranja provo|enja postupka ocjenjivanja sukladnosti tehni~kih svojstavagra|evnog proizvoda s tehni~kom specifikacijom te oznakomsukladnosti, propisanih ovim Zakonom.Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka uporabljivost gra|evnogproizvoda proizvedenog ili izra|enog na gradili{tu za potrebe tog gradili{ta dokazuje se u skladu s glavnim projektom iliizvedbenim projektom gra|evine, ovim Zakonom i propisimadonesenim na temelju ovoga Zakona ili tehni~kim propisom.II. TEHNI^KO DOPU[TENJE^lanak 12.Tehni~ko dopu{tenje mo`e se donijeti za gra|evni proizvodza koji ne postoji tehni~ki propis, odnosno norma na kojuupu}uje tehni~ki propis ili uskla|ena europska norma odnosnospecifikacija jo{ nije preuzeta kao bosanskohercegova~ka BASnorma odnosno tehni~ka specifikacija, odnosno za gra|evniproizvod ~ija tehni~ka svojstva znatno odstupaju od svojstavaodre|enih tehni~kim propisom ili normom na koju upu}uje tajpropis.^lanak 13.Tehni~kim dopu{tenjem utvr|uju se tehni~ka svojstvagra|evnog proizvoda te se odre|uje na~in dokazivanja njegoveuporabljivosti, radnje koje se provode u postupku ocjenjivanjasukladnosti njegovih tehni~kih svojstava i isprava o sukladnostigra|evnog proizvoda kojom se dokazuje njegova uporabljivost.Tehni~ko dopu{tenje na zahtjev proizvo|a~a, ovla{tenogzastupnika, odnosno uvoznika gra|evnog proizvoda donosiovla{tena pravna osoba nakon ispitivanja i ocjenjivanja tehni~kih svojstava gra|evnog proizvoda koje se provodi ispitivanjemtehni~kih svojstava proizvoda i utvr|ivanjem uporabljivosti togproizvoda.Ministarstvo vodi evidenciju donesenih tehni~kihdopu{tenja.^lanak 14.Tro{kove dono{enja tehni~kog dopu{tenja snosi osoba kojaje predlo`ila njegovo dono{enje.^lanak 15.Tehni~ko dopu{tenje va`i do dono{enja odgovaraju}egtehni~kog propisa, norme na koju upu}uje tehni~ki propis,odnosno do roka na koji je doneseno, a najdulje pet godina oddana izdavanja.Na zahtjev proizvo|a~a, ovla{tenog zastupnika, odnosnouvoznika gra|evnog proizvoda va`enje tehni~kog dopu{tenjamo`e se jednom produljiti za najdulje pet godina.^lanak 16.Tehni~ko dopu{tenje mo`e se stavljati izvan snage ako seutvrdi da gra|evni proizvod za koji je doneseno nema tehni~kasvojstva koja pod uvjetima iz ~lanka 5. ovoga Zakonaosiguravaju da gra|evina u koju su ugra|eni ispunjava bitnezahtjeve za gra|evinu.Rje{enje o stavljanju izvan snage tehni~kog dopu{tenjadonosi Ministarstvo. Srijeda, 16.12.2009.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 78 – Stranica 3^lanak 17.Odgovornost ovla{tene pravne osobePravna osoba ovla{tena za dono{enje tehni~kog dopu{tenjaodgovorna je za provedbu radnji koje prethode dono{enjudopu{tenja, odnosno za dono{enje dopu{tenja sukladno va`e}impropisima i pravilima struke te za trajno ispunjavanje uvjetapropisanih za davanje tog ovla{tenja.Osoba ovla{tena za dono{enje tehni~kog dopu{tenja du`na je obavijestiti Ministarstvo o svakoj promjeni u vezi s uvjetima zadavanje i oduzimanje tog ovla{tenja najkasnije u roku od 14 danaod dana nastanka te promjene.^lanak 18.Ovla{tenje za dono{enje tehni~kih dopu{tenjaOvla{tenje za dono{enje tehni~kog dopu{tenja daje ioduzima Ministarstvo u skladu s ovim Zakonom i propisimadonesenim na temelju ovoga Zakona.^lanak 19.PravilnikMinistar pravilnikom propisuje:–uvjete za davanje, produljenje i oduzimanje ovla{tenjaza dono{enje tehni~kog dopu{tenja glede osoba,tehni~ke opremljenosti, na~ina i slo`enosti obavljanjatih poslova, odgovornosti za rezultate postupka iposlova u vezi s dono{enjem tehni~kih dopu{tenja,neovisnosti osobito u odnosu na proizvo|a~a,ovla{tenog zastupnika, odnosno uvoznika gra|evnogproizvoda te sredstva kojima pravna osoba dokazujeispunjavanje tih uvjeta,–metode vrednovanja rezultata i druge zahtjeve vezane uz ispitivanje tehni~kih svojstava gra|evnog proizvoda upostupku dono{enja tehni~kih dopu{tenja,–oblik i sadr`aj tehni~kog dopu{tenja,–na~in evidentiranja donesenih tehni~kih dopu{tenja tesadr`aj i na~in vo|enja evidencije tehni~kih dopu{tenja.III. OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI^lanak 20.Radnje ocjenjivanja sukladnostiSukladnost gra|evnog proizvoda s tehni~kom specifika -cijom u postupku ocjenjivanja sukladnosti utvr|uje seprovedbom jedne ili vi{e sljede}ih radnji:–po~etnog ispitivanja tipa gra|evnog proizvoda kojeprovodi proizvo|a~, odnosno po~etnog ispitivanja tipagra|evnog proizvoda od pravne osobe ovla{tene zaocjenjivanje sukladnosti,–ispitivanja uzoraka iz proizvodnje prema utvr|enomplanu ispitivanja od proizvo|a~a ili pravne osobeovla{tene za ocjenjivanje sukladnosti,–ispitivanja slu~ajnih uzoraka uzetih iz proizvodnje izskupine pripremljene za isporuku, odnosno na tr`i{tu ilina gradili{tu iz isporu~ene skupine od pravne osobeovla{tene za ocjenjivanje sukladnosti,–stalne tvorni~ke kontrole proizvodnje koju provodiproizvo|a~,–po~etnog nadzora tvornice i po~etnog nadzora tvorni~ke kontrole proizvodnje koje provodi pravna osobaovla{tena za ocjenjivanje sukladnosti i–stalnog nadzora, procjene i ocjenjivanja tvorni~kekontrole proizvodnje koju provodi pravna osobaovla{tena za ocjenjivanje sukladnosti.^lanak 21.Potvr|ivanje sukladnostiPravna osoba ovla{tena za provedbu radnji ocjenjivanjasukladnosti i proizvo|a~, o svakoj radnji iz ~lanka 20. ovogaZakona koja je provedena ili se provodi, izdaje dokument idostavlja ga pravnoj osobi ovla{tenoj za izdavanje povrde osukladnosti gra|evnog proizvoda, proizvo|a~u, ovla{tenomzastupniku, odnosno uvozniku, koji su ga du`ni trajno ~uvati.Pozitivnim dokumentima iz stavka 1. ovoga ~lanka, te popotrebi vrednovanjem i/ili zavr{nim ocjenjivanjem rezultataradnji ocjenjivanja sukladnosti, potvr|uje se sukladnostgra|evnog proizvoda s tehni~kom specifikacijom.^lanak 22.Potvrda o tvorni~koj kontroli proizvodnjeTemeljem pozitivnih dokumenata iz ~lanka 21. ovogaZakona o provedbi radnji iz ~lanka 20. alineja 5. i/ili 6. ovogaZakona ovla{tena osoba izdaje potvrdu o tvorni~koj kontroliproizvodnje.^lanak 23.Odgovornost ovla{tene pravne osobePravna osoba ovla{tena za provedbu radnji ocjenjivanjasukladnosti, odnosno za izdavanje potvrde o tvorni~koj kontroliproizvodnje odgovorna je za provo|enje tih radnji, odnosnoizdavanje potvrda u skladu s va`e}im propisima i pravilimastruke te za trajno ispunjavanje uvjeta propisanih za davanje togovla{tenja.Pravna osoba ovla{tena za provedbu postupka ocjenjivanjasukladnosti, odnosno za izdavanje potvrde o tvorni~koj kontroliproizvodnje du`na je obavijestiti Ministarstvo o svakoj promjeniu vezi s uvjetima za davanje i oduzimanje tog ovla{tenjanajkasnije u roku od 14 dana od dana nastanka te promjene.^lanak 24.Ovla{tenje za provedbu postupka ocjenjivanja sukladnosti iizdavanje potvrde o tvorni~koj kontroli proizvodnjeOvla{tenje za provedbu postupka ocjenjivanja sukladnosti,odnosno za provedbu pojedinih radnji koje se provode u tompostupku za pojedine vrste gra|evnih proizvoda te za izdavanjepotvrda o tvorni~koj kontroli proizvodnje, daje, produljuje ioduzima Ministarstvo.^lanak 25.PravilnikMinistar pravilnikom propisuje:–uvjete za davanje, produljenje i oduzimanje ovla{tenjaza provedbu postupka ocjenjivanja sukladnosti,odnosno provedbu pojedinih radnji u tom postupku te zaizdavanje potvrde o tvorni~koj kontroli proizvodnjeglede osoba, tehni~ke opremljenosti, na~ina i slo`enostiobavljanja tih poslova, odgovornosti za rezultateprovo|enja tih postupaka, neovisnosti osobito u odnosuna proizvo|a~a, ovla{tenog zastupnika, odnosnouvoznika gra|evnog proizvoda i na osobu koja izdajeispravu o sukladnosti te sredstva kojima pravna osobadokazuje ispunjavanje tih uvjeta i–metode vrednovanja rezultata i druge zahtjeve vezane uz postupke, dokumente i radnje ocjenjivanja sukladnosti.IV. ISPRAVE O SUKLADNOSTI^lanak 26.Isprave o sukladnosti gra|evnog proizvoda su:–potvrda o sukladnosti,–izjava o sukladnosti.^lanak 27.Osobe koje izdaju isprave o sukladnostiPotvrdu o sukladnosti izdaje ovla{tena pravna osoba nazahtjev proizvo|a~a, ovla{tenog zastupnika, odnosno uvoznikagra|evnih proizvoda, koji snosi tro{kove njezina izdavanja.Izjavu o sukladnosti izdaje proizvo|a~, ovla{teni zastupnik,odnosno uvoznik gra|evnog proizvoda.Osoba koja je izdala potvrdu o sukladnosti, odnosno izjavu osukladnosti za gra|evni proizvod koji se stavlja na tr`i{te napodru~ju Federacije Bosne i Hercegovine du`na je tu potvrdu,odnosno izjavu dostaviti Ministarstvu u roku od 10 dana od dananjezina izdavanja. Ministarstvo vodi evidenciju izdanih isprava o sukladnosti.^lanak 28.Predmet potvr|ivanjaPotvrdom o sukladnosti i/ili izjavom o sukladnosti potvr|ujese da su provedene, odnosno da se provode propisane radnje u Broj 78 – Stranica 4SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 16.12.2009.postupku ocjenjivanja sukladnosti, da je u tom postupkupotvr|ena sukladnost gra|evnog proizvoda s odgovaraju}omtehni~kom specifikacijom te da se proizvod mo`e stavljati natr`i{te i koristiti za gra|enje.^lanak 29.Radnje koje prethode izdavanju isprava o sukladnostiPotvrda o sukladnosti i izjava o sukladnosti mogu se izdatisamo ako su proizvo|a~ i pravna osoba ovla{tena za ocjenjivanjesukladnosti proveli i/ili provode radnje iz ~lanka 20. ovogaZakona prema sustavu ocjenjivanja sukladnosti pojedinoggra|evnog proizvoda propisanog pravilnikom iz ~lanka 32.ovoga Zakona.U slu~ajevima odre|enim pravilnikom iz ~lanka 32. ovogaZakona izjava o sukladnosti mo`e se izdati nakon provedbepropisanih radnji i ako je prethodno izdana potvrda osukladnosti.^lanak 30.Odgovornost ovla{tene pravne osobePravna osoba ovla{tena za izdavanje potvrde o sukladnostiodgovorna je za izdavanje potvrde sukladno va`e}im propisima ipravilima struke te za trajno ispunjavanje uvjeta propisanih zadavanje tog ovla{tenja.Osoba ovla{tena za izdavanje potvrde o sukladnosti du`na jeobavijestiti Ministarstvo o svakoj promjeni u vezi s uvjetima zadavanje i oduzimanje tog ovla{tenja najkasnije u roku od 14 danaod dana nastanka te promjene.^lanak 31.Ovla{tenje za izdavanje potvrde o sukladnostiOvla{tenje za izdavanje potvrde o sukladnosti daje,produljuje i oduzima Ministarstvo.^lanak 32.PravilnikMinistar pravilnikom propisuje:–uvjete za izdavanje, produljenje i oduzimanje ovla{tenjaza davanje potvrde o sukladnosti glede osoba, tehni~keopremljenosti, na~ina i slo`enosti obavljanja tihposlova, odgovornosti za davanje potvrde o sukladnosti, neovisnosti osobito u odnosu na proizvo|a~a,ovla{tenog zastupnika, odnosno uvoznika gra|evnogproizvoda te za osobu koja provodi postupke i radnjeocjenjivanja sukladnosti, te sredstva kojima pravnaosoba dokazuje ispunjavanje tih uvjeta,–sustave ocjenjivanja sukladnosti gra|evnih proizvoda,–pobli`e uvjete za izdavanje isprava o sukladnosti,–sadr`aj isprava o sukladnosti i–na~in vo|enja i sadr`aj evidencije izdanih isprava osukladnosti.V. TEHNI^KE UPUTE I OZNAKA SUKLADNOSTI^lanak 33.Obveza izrade tehni~kih uputa i ozna~avanja proizvodaProizvo|a~, ovla{teni zastupnik, odnosno uvoznik gra|ev -nog proizvoda mora prije stavljanja na tr`i{te, odnosno uporabegra|evnog proizvoda izraditi tehni~ke upute i proizvod ozna~itioznakom sukladnosti.Gra|evni proizvod se ne smije stavljati na tr`i{te nitidistribuirati bez tehni~ke upute i oznake sukladnosti.Tehni~ke upute moraju slijediti svaki gra|evni proizvod kojise isporu~uje. Kada se dva ili vi{e istih gra|evnih proizvodaisporu~uju odjednom, tehni~ke upute moraju slijediti svakopojedina~no pakiranje. Kod isporuke gra|evnog proizvoda urasutom stanju tehni~ke upute moraju slijediti svaku pojedina~nu isporuku.Za provedbu odredbe iz stavka 3. ovoga ~lanka odgovoran jedis trib uter.^lanak 34.Ozna~avanjem gra|evnog proizvoda oznakom sukladnostiproizvo|a~, ovla{teni zastupnik, odnosno uvoznik gra|evnogproizvoda preuzima odgovornost da ozna~eni proizvod imatehni~ka svojstva odre|ena odgovaraju}om tehni~kom specifi -ka cijom, da ispunjava sve druge propisane uvjete te da je toutvr|eno na na~in propisan ovim Zakonom.^lanak 35.Tehni~ke uputeTehni~ke upute moraju sadr`avati prijepis izjave o sukladno -sti, podatke zna~ajne za ~uvanje, prijevoz i uporabu gra|evnogproizvoda te moraju biti pisane jednim od slu`benih pisama najednom od slu`benih jezika Bosne i Hercegovine tako da sudistributeru i izvo|a~u razumljive.U tehni~kim uputama mora biti naveden rok do kojega segra|evni proizvod smije ugraditi, odnosno da taj rok nijeograni~en.Uz pisani tekst tehni~ke upute, radi lak{eg razumijevanja,mogu sadr`avati nacrte i ilustracije.^lanak 36.Oznaka sukladnostiOznakom sukladnosti smije se ozna~iti samo gra|evniproizvod za koji su izdani potvrda o sukladnosti i izjava osukladnosti.Gra|evni proizvod za koji se izjavom o sukladnostipotvr|uje sukladnost s odgovaraju}om tehni~kom specifikac -ijom kojom je prihva}ena uskla|ena europska specifikacijaozna~ava se oznakom sukladnosti: "E".^lanak 37.Gra|evni proizvod ne smije se ozna~avati na na~in koji bimogao dovesti u zabludu glede svojstava proizvoda vezanih zaoblik i zna~enje oznake sukladnosti: "CE", odnosno "E".Ostale oznake koje se stavljaju na gra|evni proizvod ne smiju naru{avati vidljivost i ~itljivost oznake sukladnosti "E".^lanak 38.Na~in ozna~avanja gra|evnih proizvoda te oblik i sadr`ajoznaka sukladnosti propisuje ministar pravilnikom.VI. VA@ENJE DOKUMENATA I ZNAKOVA IZDANIHPREMA STRANIM PROPISIMA^lanak 39.Dokument o radnji ocjenjivanja sukladnosti i isprava osukladnostiDokument o radnji ocjenjivanja sukladnosti koji izdaproizvo|a~ prema propisima druge dr`ave priznaje se ako pravna osoba ovla{tena za provedbu odgovaraju}e radnje ocjenjivanjasukladnosti, odnosno izdavanje potvrde o sukladnosti gra|evnog proizvoda prema ovom Zakonu, potvrdi da je izdan sukladnoodgovaraju}oj tehni~koj specifikaciji.Sastavni dio potvrde iz stavka 1. ovoga ~lanka je prijevoddokumenata koji se potvr|uju na jedan od slu`benih jezika Bosne i Hercegovine.^lanak 40.Dokument o radnji ocjenjivanja sukladnosti, odnosnoisprava o sukladnosti izdana u skladu s propisima druge dr`aveva`i ako je to odre|eno me|unarodnim ugovorom koji obvezujeBosnu i Hercegovinu.Dokument iz stavka 1. ovoga ~lanka mora biti preveden najedan od slu`benih jezika Bosne i Hercegovine.VII. NADZOR^lanak 41.Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona te zakonitost rada i postupanja osoba sjavnim ovlastima dobivenim na temelju ovoga Zakona provodiurbanisti~ko-ekolo{ki inspektor Federalne uprave za inspek -cijske poslove, kantonalni gra|evinski inspektori te federalnitr`i{ni inspektori, svatko u okviru svoje nadle`nosti. Srijeda, 16.12.2009.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 78 – Stranica 5^lanak 42.Nadle`nost za provedbu inspekcijskog nadzoraInspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u vezi s proizvod -njom i uporabom gra|evnih proizvoda provode inspektori urba -ni sti~ko- ekolo{ke inspekcije Federalne uprave za inspekcijskeposlove za objekte i postrojenja za koje je Ministarstvo izdaloodobrenje za gra|enje.Za objekte i postrojenja za koje su kanton ili op}ina izdaliodobrenje za gra|enje, inspekcijski nadzor vr{i kantonalniinspektor.Federalni tr`i{ni inspektori Federalne uprave za inspekcijskeposlove vr{e inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenuovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovoga zakona, a usvezi s proizvodnjom, stavljanjem na tr`i{te i distribucijomgra|evnih proizvoda.^lanak 43.Du`nosti ovla{tenih pravnih osoba, proizvo|a~a, ovla{tenihzastupnika, uvoznika i distributeraOvla{tena pravna osoba, proizvo|a~, ovla{teni zastupnik,uvoznik, dis trib uter i druga osoba du`ni su Ministarstvu iinspektoru mjerodavnom za vr{enje nadzora nad provedbomovoga Zakona omogu}iti pregled svih prostora i uvid u sve radnje i/ili dokumente vezane za ocjenjivanje sukladnosti, dokazivanjeuporabljivosti, stavljanje na tr`i{te i distribuciju gra|evnogproizvoda.^lanak 44.Otklanjanje nepravilnosti proizvodnje, stavljanja na tr`i{te idistribucijeU provedbi inspekcijskog nadzora mjerodavni inspektor imapravo i obvezu proizvo|a~u, ovla{tenom zastupniku, uvozniku,distributeru gra|evnog proizvoda i drugoj osobi rje{enjemnarediti otklanjanje nepravilnosti glede proizvodnje, stavljanjana tr`i{te i distribucije gra|evnog proizvoda.Otklanjanje nepravilnosti u pogledu proizvodnje gra|evnogproizvoda mjerodavni inspektor nare|uje proizvo|a~ugra|evnog proizvoda ako utvrdi da proizvo|a~:–ne provodi na propisani na~in radnje ocjenjivanjasukladnosti koje je obvezan provoditi, ili–ne ispunjava propisane uvjete glede provedbe radnjiocjenjivanja sukladnosti.Otklanjanje nepravilnosti glede stavljanja na tr`i{te, odnosno distribucije gra|evnog proizvoda mjerodavni inspektor nare|ujeproizvo|a~u, ovla{tenom zastupniku, uvozniku, odnosnodistributeru gra|evnog proizvoda ako utvrdi da:–za gra|evni proizvod nisu provedene ili se ne provodepropisane radnje ocjenjivanja sukladnosti ili–je gra|evni proizvod stavljen na tr`i{te, odnosno da sedistribuira protivno propisima, a ne radi se o razlozimaodre|enim ~lankom 46. ovoga Zakona.Dono{enje rje{enja iz stavka 1. ovoga ~lanka o otklanjanjunepravilnosti proizvodnje ne isklju~uje obvezu dono{enjarje{enja o otklanjanju nepravilnosti stavljanja na tr`i{te, odnosnodistribucije gra|evnog proizvoda.^lanak 45.Otklanjanje nepravilnosti ugradnjeMjerodavni inspektor ima pravo i obvezu rje{enjem nareditiizvo|a~u i/ili nadzornom in`enjeru otklanjanje nepravilnosti akoutvrdi da se gra|evni proizvod ugra|uje, a da odgovorna osobana gradili{tu nije na propisani na~in utvrdila da:–je gra|evni proizvod isporu~en s tehni~kim uputama,–se podatci iz tehni~kih uputa podudaraju s podatcima uoznaci sukladnosti ili–su tehni~ka svojstva gra|evnog proizvoda i podatcizna~ajni za njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj nasvojstva i trajnost gra|evine, posebice rok uporabe,sukladna svojstvima i podatcima odre|enim glavnimprojektom.Mjerodavni inspektor ima pravo i obvezu rje{enjem nareditiizvo|a~u otklanjanje nepravilnosti ako utvrdi da se gra|evniproizvod ugra|uje, a da:–je isporu~en bez tehni~kih uputa,–se podatci iz tehni~kih uputa ne podudaraju s podatcimau oznaci sukladnosti,–tehni~ka svojstva gra|evnog proizvoda ili podatcizna~ajni za njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj nasvojstva i trajnost gra|evine, posebice rok uporabe nisusukladni svojstvima i podatcima odre|enim glavnimprojektom,–se ne ugra|uje sukladno tehni~kim uputama ili–se prevozi, skladi{ti, ugra|uje ili se njime rukuje nana~in koji ne osigurava o~uvanje njegovih tehni~kihsvojstava.^lanak 46.Zabrana stavljanja na tr`i{te i distribucijegra|evnog proizvodaMjerodavni inspektor ima pravo i obvezu rje{enjem zabraniti stavljanje na tr`i{te i distribuciju gra|evnog proizvoda ako utvrdi da je proizvod:–bez isprave o sukladnosti,–bez tehni~ke upute ili s neispravnom tehni~kom uputom,–bez oznake sukladnosti,–nepropisno ozna~en ili–da nije osigurano da tehni~ka svojstva, odnosnouporabljivost gra|evnog proizvoda tijekom njegovedistribucije ostane nepromijenjena.Zabrana iz stavka 1. ovog ~lanka odnosi se na svakiprimjerak i svu koli~inu gra|evnog proizvoda na tr`i{tuFederacije Bosne i Hercegovine.Iznimno od stavka 2. ovoga ~lanka, zabrana za gra|evneproizvode za koje nije osigurano da tehni~ka svojstva, odnosnonjihova uporabljivost tijekom njihove distribucije ostanenepromijenjena, odnosi se samo na primjerke, odnosno koli~inegra|evnog proizvoda koji su obuhva}eni konkretniminspekcijskim nadzorom u kojem je utvr|ena promjena svojstava gra|evnog proizvoda.^lanak 47.@alba izjavljena protiv rje{enja mjerodavnog inspektoraFederalne uprave za inspekcijske poslove ne odga|a izvr{enjerje{enja.^lanak 48.Zabrana stavljanja na tr`i{te, distribucije i/ili ugradnjegra|evnog proizvodaAko se u postupku nadzora mjerodavnog inspektora utvrdida gra|evni proizvod ne ispunjava zahtjeve propisane ovimZakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona iliposebnim propisom, osoba ovla{tena za provedbu tog postupkaima pravo i obvezu rje{enjem zabraniti njegovo stavljanje natr`i{te, distribuciju i/ili ugradnju, bez obzira na to {to su za tajproizvod provedeni ili se provode propisane radnje ocjenjivanjasukladnosti, odnosno {to je za njega izdana isprava o sukladnosti.Rje{enjem iz stavka 1. ovoga ~lanka nare|uje se i povratneugra|enoga gra|evnog proizvoda ako je utvr|enanesukladnost proizvoda takva da ugro`ava ili mo`e ugroziti `ivot ljudi i/ili okoli{.@alba na rje{enje iz stavka 2. ovoga ~lanka ne odla`eizvr{enje rje{enja.Ako se u nadzoru iz stavka 1. ovoga ~lanka utvrdi dagra|evni proizvod ne ispunjava propisane zahtjeve, tro{kove togutvr|ivanja snosi proizvo|a~, ovla{teni zastupnik, uvoznik,odnosno dis trib uter gra|evnog proizvoda, odnosno druga osoba.Ako se utvrdi da gra|evni proizvod ispunjava propisanezahtjeve, tro{kove tog utvr|ivanja snosi osoba povodom ~ije jeprijave provedeno utvr|ivanje.Rje{enje iz stavka 1. ovog ~lanka objavit }e se u "Slu`benimnovinama Federacije BiH". Broj 78 – Stranica 6SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 16.12.2009.^lanak 49.Sumnja u gra|evni proizvodAko se u nadzoru gra|evnog proizvoda osnovano posumnjada gra|evni proizvod ne ispunjava propisane zahtjeve, iako su zataj proizvod provedene ili se provode propisane radnjeocjenjivanja sukladnosti, osoba koja provodi upravni nadzor ilimjerodavni inspektor zatra`it }e od stru~ne osobe provedbukontrolnog postupka.Ako se u kontrolnom postupku utvrdi da gra|evni proizvodne ispunjava propisane zahtjeve, osoba koja provodi upravninadzor, odnosno mjerodavni inspektor proizvo|a~u, ovla{tenomzastupniku, uvozniku, odnosno distributeru gra|evnog proizvo -da rje{enjem nare|uje zabranu stavljanja na tr`i{te i distribucijugra|evnog proizvoda te se istim rje{enjem zabranjuje ugradnjatog gra|evnog proizvoda svim potencijalnim izvo|a~ima.Rje{enjem iz stavka 2. ovoga ~lanka odre|uju se tro{koviprovedbe kontrolnog postupka te obveznik pla}anja tih tro{kova.^lanak 50.Kontrolni postupak je postupak utvr|ivanja ima li gra|evniproizvod propisana tehni~ka svojstva te ispunjava li i drugepropisane zahtjeve.Kontrolni postupak provodi se ispitivanjem uzorakagra|evnog proizvoda ili provedbom drugih potrebnih radnji poprogramu koji utvr|uje osoba koja provodi taj postupak.Ministar pravilnikom pobli`e propisuje kontrolni postupak ina~in provedbe kontrolnog postupka.^lanak 51.Gra|evni proizvod za koji je doneseno rje{enje o zabranistavljanja na tr`i{te, distribuciji i ugradnji smatra se gra|evnimproizvodom ~ija uporabljivost nije dokazana te se u svakomkonkretnom slu~aju njegove ugradnje poduzimaju mjerepropisane posebnim zakonom.^lanak 52.Povrat neugra|enog gra|evnog proizvodaRje{enjem iz ~lanka 48. stavak 2. nare|uje se ovla{tenomzastupniku, uvozniku, odnosno distributeru gra|evnogproizvoda te svim potencijalnim izvo|a~ima i investitorimapovrat neugra|enoga gra|evnog proizvoda osobi koja je izdalaizjavu o sukladnosti tog proizvoda.Osoba iz stavka 1. ovoga ~lanka koja je izdala izjavu osukladnosti gra|evnog proizvoda za koji je nare|en povrat morabez odgode taj proizvod preuzeti.Gra|evni proizvod za koji je nare|en povrat mo`e se kaogra|evni proizvod ponovno stavljati na tr`i{te, distribuirati,ugra|ivati te vratiti izvo|a~ima i investitorima nakon {to suotklonjeni nedostatci i nakon {to je to dokazano na odgovaraju}ina~in ili se mora osigurati da se s njim postupa kao s otpadomsukladno propisima o upravljanju otpadom.VIII. KAZNENE ODREDBE^lanak 53.Prekr{aji ovla{tenih pravnih i drugih osobaNov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj ovla{tena pravna osoba ako u propisanom roku neobavijesti Ministarstvo o promjeni u vezi s uvjetima za davanjeili oduzimanje ovla{tenja za:–dono{enje tehni~kog dopu{tenja (~lanak 17. stavak 2.),–provo|enje postupka ocjenjivanja sukladnosti (~lanak23. stavak 2.),–izdavanje potvrde o tvorni~koj kontroli proizvodnje(~lanak 23. stavak 2.), ili–izdavanje potvrde o sukladnosti (~lanak 30. stavak 2.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 54.Nov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj ovla{tena pravna osoba ako ne ispunjava koji od uvjetaza davanje ovla{tenja a:–donese tehni~ko dopu{tenje (~lanak 17. stavak 1.),–izda dokument o obavljenoj radnji ocjenjivanjasukladnosti gra|evnog proizvoda (~lanak 23. stavak 1.),–izda potvrdu o tvorni~koj kontroli proizvodnje (~lanak23. stavak 1.), ili–izda potvrdu o sukladnosti (~lanak 30. stavak 1.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 55.Nov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba ako bez ovla{tenja izda dokument podnazivom:–tehni~ko dopu{tenje (~lanak 13. stavak 2.),–dokument o obavljenoj radnji ocjenjivanja sukladnostigra|evnog proizvoda (~lanak 21. stavak 1.),–potvrda o tvorni~koj kontroli proizvodnje (~lanak 22.)ili–potvrda o sukladnosti (~lanak 26.) .Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka fizi~ka osoba, odnosnofizi~ka osoba obrtnik, kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1 500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 56.Nov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj ovla{tena pravna osoba ako protivno va`e}im propisima ili pravilima struke:–donese tehni~ko dopu{tenje (~lanak 17. stavak 1.),–izda dokument o obavljenoj radnji ocjenjivanjasukladnosti gra|evnog proizvoda (~lanak 23. stavak 1.),–izda potvrdu o tvorni~koj kontroli proizvodnje (~lanak23. stavak 1.) ili–izda potvrdu o sukladnosti (~lanak 30. stavak 1.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 57.Nov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj ovla{tena pravna osoba ako tijekom gra|enja nastane{teta zbog njezina propusta u postupku:–dono{enja tehni~kog dopu{tenja (~lanak 17. stavak 1.),–ocjenjivanja sukladnosti gra|evnog proizvoda (~lanak23. stavak 1.),–izdavanja potvrde o tvorni~koj kontroli proizvodnje(~lanak 23. stavak 1.) ili–izdavanja potvrde o sukladnosti (~lanak 30. stavak 1.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 58.Nov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba ako izda dokument vezan uz stavljanje natr`i{te, distribuciju ili uporabu gra|evnog proizvoda kojinazivom, izgledom, sadr`ajem ili na drugi na~in mo`e dovesti uzabludu glede dokumenta kojim se utvr|uju tehni~ka svojstvagra|evnog proizvoda, potvr|uje njegova sukladnost ili dokazujenjegova uporabljivost (~lanak 9. stavak 2.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka fizi~ka osoba, odnosnofizi~ka osoba obrtnik, kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi. Srijeda, 16.12.2009.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 78 – Stranica 7^lanak 59.Nov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba ako u odre|enom roku osobamaovla{tenim za provedbu nadzora nad primjenom ovoga Zakonane omogu}i pregled prostora, odnosno uvid u radnju i/ilidokument vezan za ocjenjivanje sukladnosti, odnosnodokazivanje sukladnosti gra|evnog proizvoda (~lanak 43.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 60.Prekr{aji proizvo|a~a, ovla{tenog zastupnika, uvoznika idistributera gra|evnog proizvodaNov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba u svojstvu proizvo|a~a, ovla{tenogzastupnika, uvoznika, odnosno distributera ako tijekom gra|enja nastane {teta zbog promjene tehni~kih svojstava gra|evnogproizvoda, nastalih tijekom njegove distribucije radi nepodu -zimanja odgovaraju}ih mjera od ove osobe (~lanak 10. stavak 1.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka fizi~ka osoba, odnosnofizi~ka osoba obrtnik, kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1 500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 61.Nov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba u svojstvu proizvo|a~a, ovla{tenogzastupnika, odnosno uvoznika ako izda izjavu o sukladnosti zagra|evni proizvod za koji nisu provedene ili se ne provodepropisane radnje ocjenjivanja sukladnosti gra|evnog proizvoda(~lanak 29. stavak 2.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka fizi~ka osoba, odnosnofizi~ka osoba obrtnik, kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1 500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 62.Nov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba u svojstvu proizvo|a~a, ovla{tenogzastupnika, odnosno uvoznika ili druga pravna osoba, ako:–stavi na tr`i{te gra|evni proizvod za koji nije dokazanauporabljivost (~lanak 9.),–stavi na tr`i{te gra|evni proizvod koji nije ozna~enoznakom sukladnosti ili koji nema tehni~ku uputu(~lanak 33.),–izradi tehni~ke upute protivno ovom Zakonu ili propisudonesenom na temelju ovoga Zakona (~lanak 35.),–ozna~i oznakom sukladnosti gra|evni proizvod za kojinije izdana isprava o sukladnosti (~lanak 36. stavak 1.)ili–ozna~i oznakom sukladnosti gra|evni proizvod na na~in koji je protivan ovom Zakonu ili propisu donesenom natemelju ovoga Zakona (~l.37. i 38.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka fizi~ka osoba, odnosnofizi~ka osoba obrtnik, kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1 500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 63.Nov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba u svojstvu distributera ako distribuiragra|evni proizvod za koji nije izdana isprava o sukladnosti, kojinije ozna~en oznakom sukladnosti ili koji nema tehni~ku uputu(~lanak 9.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka fizi~ka osoba, odnosnofizi~ka osoba obrtnik, kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1 500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 64.Nov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba u svojstvu distributera ako ne osigura da udistribuciji gra|evni proizvod slijede tehni~ke upute (~lanak 33.stavak 4.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka fizi~ka osoba, odnosnofizi~ka osoba obrtnik, kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1 500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 65.Nov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba u svojstvu proizvo|a~a, ovla{tenogzastupnika, uvoznika, odnosno distributera ako u odre|enomroku osobama ovla{tenim za provedbu nadzora nad primjenomovoga Zakona ne omogu}i pregled prostora, odnosno uvid uradnju i/ili dokument vezan za ocjenjivanje sukladnosti,dokazivanje uporabljivosti, stavljanje na tr`i{te ili distribucijugra|evnog proizvoda (~lanak 43.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka fizi~ka osoba, odnosnofizi~ka osoba obrtnik, kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1 500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.^lanak 66.Prekr{aj izvo|a~a i druge osobeNov~anom kaznom u iznosu od 15 000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba u svojstvu izvo|a~a koja je preuzelagra|evni proizvod radi gra|enja, odnosno druga pravna osobakoja je to u~inila, ako tijekom gra|enja nastane {teta zbogpromjene tehni~kih svojstava gra|evnog proizvoda nastalih odnjegovog preuzimanja do ugradnje, odnosno predaje izvo|a~u ili vlasniku gra|evnog proizvoda radi nepoduzimanja odgovaraju -}ih mjera od ove osobe (~lanak 10. stavak 2.).Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka fizi~ka osoba, odnosnofizi~ka osoba obrtnik, kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1 500,00 KM.Za prekr{aj iz stavka 1. ovoga ~lanka nov~anom kaznom uiznosu od 3 000,00 KM kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnojosobi.IX. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lanak 67.Zapo~eti postupciPostupci zapo~eti na temelju drugih va`e}ih propisa dostupanja na snagu ovoga Zakona dovr{it }e se po odredbama tihzakona i propisa donesenih na temelju tih zakona.^lanak 68.AktiTehni~ka dopu{tenja, dokumenti o provedenim radnjama upostupku ocjenjivanja sukladnosti i isprave o sukladnostidoneseni, odnosno izdani na temelju drugih va`e}ih propisa upotpunosti su izjedna~eni s odgovaraju}im aktima donesenim natemelju ovoga Zakona i va`e, odnosno ostaju na snazi do dana dokojega su doneseni, odnosno izdani.Tehni~ke upute i znakovi sukladnosti izdani, odnosnostavljeni na gra|evne proizvode u skladu s drugim va`e}impropisima smatraju se tehni~kim uputama i oznakama u smisluovoga Zakona. Broj 78 – Stranica 8SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 16.12.2009.^lanak 69.^lanak 39. ovoga Zakona primjenjuje se i na dokument oradnjama ocjenjivanja sukladnosti izdan od osobe koja jeovla{tena za provedbu tog ocjenjivanja prema propisima dr`ave~lanice Europske unije.^lanak 40. ovoga Zakona primjenjuje se i na dokument oradnji ocjenjivana sukladnosti i ispravu o sukladnosti, izdanesukladno propisima dr`ave ~lanice Europske unije.^lanak 70.Obavljanje poslovaOsobe ovla{tene za dono{enje tehni~kog dopu{tenja,provedbu postupka ocjenjivanja sukladnosti i izdavanje potvrdeo sukladnosti na temelju propisa koji su va`ili do stupanja nasnagu ovoga Zakona nastavljaju s obavljanjem poslova za kojesu ovla{teni do isteka roka va`enja ovla{tenja.^lanak 71.Oznaka sukladnostiGra|evni proizvod ~ija su svojstva uskla|ena s normomkojom je prihva}ena uskla|ena europska norma i na koju upu}ujetehni~ki propis ozna~ava se oznakom iz ~lanka 36. ovoga Zakona propisanom pravilnikom iz ~lanka 38. ovoga Zakona.^lanak 72.Priznata tehni~ka pravilaZa gra|evni proizvod za koji nije donesen tehni~ki propisuporabljivost se dokazuje prema priznatim tehni~kim pravilima.^lanak 73.Federalni ministar donijet }e propise iz ~l. 19., 25., 32., 38. i~lanka 50. stavak 3. ovoga Zakona u roku od {est mjeseci od danastupanja na snagu ovoga Zakona.^lanak 74.Izrazi koji se u ovom Zakonu rabe za osobe u mu{kom rodusu neutralni i odnose se na mu{ke i `enske osobe.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 72/09 18.11.2009 SN FBiH 72/24, SN FBiH 92/17, SN FBiH 33/03 otpad,zakon ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVLJANJU OTPADOM ^lan 1. U Zakonu o upravljanju otpadom ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 33/03) u ~lanu 4. u definiciji za "te~ni otpad" rije~i: "uklju~uju}i otpadne vode, ali", bri{u se. U ~lanu 4. dodaju se nove definicije: ""centar za upravljanje otpadom"- je sistem gra|evina i ure|aja za tretman, povrat komponenti i/ili zbrinjavanje otpada; "zbrinjavanje otpada" - je svaki postupak tretmana ili odlaganja otpada u skladu sa odredbama ovog Zakona." ^lan 2. U ~lanu 6. iza stava 1. dodaju se st. 2., 3., 4. i 5. koji glase: "Federalni plan upravljanja otpadom je provedbeni dokument Strategije iz ~lana 8. ovog Zakona i donosi se na pe riod od pet godina. Federalni plan upravljanja otpadom iz stava 2. ovog ~lana donosi Vlada FBiH na prijedlog Federalnog ministarstva okoli{a i turizma (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Vlada FBiH mo`e za upravljanje pojedinim kategorijama otpada donositi i pojedina~ne planove. Federalni plan upravljanja otpadom iz stava 2. ovog ~lana objavljuje se u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Nadzor nad provedbom Federalnog plana upravljanja otpadom iz stava 2. ovog ~lana vr{i Ministarstvo. Ministarstvo je du`no jednom godi{nje, do 30. juna teku}e godine za prethodnu godinu, podnositi Vladi FBiH izvje{taj o izvr{enju utvr|enih obaveza i u~inkovitosti poduzetih mjera iz plana upravljanja otpadom." ^lan 3. U ~lanu 8. u stavu 1. rije~ "{est" zamjenjuje se rije~ju "deset", a u stavu 2. rije~i: "Federalno ministarstvo prostornog ure|enja i okoli{a" zamjenjuju se rije~ima: "Federalno ministarstvo okoli{a i turizma". ^lan 4. U ~lanu 9. u stavu 2. iza rije~i: "Federacije BiH" dodaju se rije~i: "i Federalnim planom upravljanja otpadom". ^lan 5. U ~lanu 12. u stavu 1. rije~i: "tretmana otpada" zamjenjuju se rije~ima: "upravljanja otpadom". ^lan 6. U ~lanu 16. u stavu 4. u alineji 1. rije~i: "posebnim propisom;" zamjenjuju se rije~ima: "provedbenim propisima;". ^lan 7. U ~lanu 19. u stavu 2. iza rije~i "kod" dodaju se rije~i: "postoje}ih i". Broj 72 – Stranica 4 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18.11.2009. Stav 3., bri{e se. U stavu 4. koji postaje stav 3. rije~ "tri" zamjenjuje se rije~ju "pet". ^lan 8. U ~lanu 33. u naslovu, iza rije~i "Odlaganje" dodaju se rije~i: "i tretman". U stavu 1. iza rije~i "odlaganja" dodaju se rije~i: "i tretmana". U stavu 1. u alineji 2. rije~i: "termalna obrada" zamjenjuju se rije~ima: "termi~ki tretman". U stavu 1. u alineji 3. rije~ "obrade." zamjenjuje se rije~ju "tretmane." Stav 2. mijenja se i glasi: "Prioritet u izdavanju potrebnih dozvola za nove deponije imaju regionalne deponije." Dodaje se stav 3. koji glasi: "Sastavni dio deponija je centar za upravljanje otpadom." ^lan 9. U ~lanu 38. dodaje se stav 2. koji glasi: "Federalni ministar }e provedbenim propisom dodatno regulirati prekograni~ni promet otpada." ^lan 10. U ~lanu 39. u naslovu iza rije~i: "Prekograni~ni promet" dodaju se rije~i: "opasnog otpada". U stavu 3. u alineji 1. rije~i: "a u slu~aju izvoza opasnog otpada", bri{u se. U stavu 4. rije~i: "U slu~aju izvoza opasnog otpada", bri{u se. ^lan 11. U ~lanu 40. u naslovu iza rije~i: "Prekograni~ni promet" dodaje se rije~: "opasnog". U stavu 4. rije~i: "u slu~aju opasnog otpada", bri{u se. ^lan 12. U ~lanu 41. u naslovu iza rije~i: "Prekograni~ni promet" dodaje se rije~ "opasnog". U stavu 2. rije~i: "u slu~aju opasnog otpada", bri{u se. ^lan 13. U ~lanu 53. dodaje se stav 3. koji glasi: "Nov~anom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM kaznit }e se fizi~ko lice za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana." ^lan 14. U ~lanu 55. stav 1. mijenja se i glasi: "Ako su postoje}a postrojenja deponije koje ve} imaju dozvolu, ne mogu nastaviti rad ukoliko ne podnesu plan prilago|avanja upravljanja otpadom." St. 2., 3., 4. i 5., bri{u se. Dosada{nji stav 6. postaje stav 2. ^lan 15. U ~lanu 58. iza stava 5. dodaju se st. 6., 7., 8. i 9. koji glase: "Propis iz ~lana 38. stav 2. donijet }e federalni ministar u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Propis iz ~lana 4. stav 1. iz definicije za "otpad" donijet }e se u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Provedbene propise iz ~lana 16. donijet }e federalni ministar za sljede}e vrste otpada: ambala`ni, oprema koja sadr`i polihlorirane bifenile - PCB i polihlorirane terfenile - PCT, otpadne gume, stara vozila, baterije i akumulatore, otpadna ulja, elektri~ni i elektronski otpad, otpadni azbest, ti tan-dioksid, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Provedbeni propis iz ~lana 16. koji se ti~e gra|evinskog otpada donijet }e federalni ministar u saradnji sa federalnim ministrom prostornog ure|enja u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona." Dosada{nji st. 6. i 7. postaju st. 10. i 11. ^lan 16. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 09/09 02.11.2009 SN FBiH 59/14, SN FBiH 08/13, SN FBiH 12/10, SN FBiH 53/07, SN FBiH 27/07, SN FBiH 55/06, SN FBiH 28/05, SN FBiH 78/04, SN FBiH 56/03, SN FBiH 35/03 krivični postupak Srijeda, 11.2.2009.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Stranica 23ili vi{e njih na osnovu programa automatski obra|ujepodatke.v)"Kompjuterski podaci" ozna~ava svako iskazivanje~injenica, informacija ili koncepata u obliku prikladnomza obradu u kompjuterskom sistemu, uklju~uju}i iprogram koji je u stanju prouzrokovati da kompjuterskisistem izvr{i odre|enu funkciju".^lan 8.U ~lanu 25. u stavu (2) rije~ "pet" zamjenjuje se rije~ju"deset".^lan 9.U ~lanu 33. u stavu (2) rije~ "ispitivanja" zamjenjuje serije~ju "saslu{anja".^lan 10.U ~lanu 34. u stavu (1) rije~ "ispitivanju" zamjenjuje serije~ju "saslu{anju".^lan 11.(1)U nazivu ~lana 40. iza rije~i "stranke" dodaju se rije~i: "ilibranitelja".(2)U stavu (2) rije~i: "ta~. od a) do c)" zamjenjuju se rije~ima:"ta~. od a) do e)".^lan 12.U ~lanu 44. u stavu (3) iza rije~i "sudija" dodaje se zarez irije~i: "a do podizanja optu`nice tu`itelj".^lan 13.(1)U ~lanu 45. u stavu (2) u ta~ki c) rije~ "zakonu" zamjenjujese rije~ima: "~lanu 98. ovog Zakona".(2)U stavu (2) iza ta~ke f) dodaje se nova ta~ka g) koja glasi:"g)utvr|uje ~injenice potrebne za odlu~ivanje oimovinsko-pravnom zahtjevu u skladu sa ~lanom 211.ovog Zakona i o oduzimanju imovinske koristipribavljene krivi~nim djelom u skladu sa ~lanom 413.ovog Zakona.".(3)Dosada{nje ta~. od g) do j) postaju ta~. od h) do k).^lan 14.U ~lanu 55. u stavu (2) iza rije~i "pozvan" dodaju se rije~i: "ili saslu{an".^lan 15.(1)U ~lanu 59. u stavu (2) rije~i: "odmah nakon {to mu jeodre|en pritvor" zamjenjuju se rije~ima: "prilikomizja{njenja o prijedlogu za odre|ivanje pritvora".(2)U stavu (5) rije~ "ili" zamjenjuje se zarezom, a iza rije~i"optu`enog" dodaju se rije~i: "ili drugih okolnosti".^lan 16.U ~lanu 60. iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:"(3)Zahtjev za postavljanje branitelja zbog slabog imovnogstanja evidentira se u spisu. Sud }e na osnovu utvr|enogimovnog stanja osumnji~enog odnosno optu`enog donijetiodluku o zahtjevu bez odlaganja.".^lan 17.(1)U ~lanu 61. stav (2) mijenja se i glasi:"(2)Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, tu`itelj }e istovremeno saprijedlogom za odre|ivanje pritvora sudiji za prethodnipostupak, odnosno sudiji za prethodno saslu{anje dostaviti idokaze bitne za procjenu zakonitosti pritvora i radiobavje{tavanja branitelja.".(2)U stavu (3) rije~i: "branitelj osumnji~enog, odnosno optu -`enog ima" zamjenjuju se rije~ima: "osumnji~eni, odnosnooptu`eni i branitelj imaju".(3)U stavu (4) rije~i: "Sudija za prethodni postupak, sudija"zamjenjuju se rije~ju: "Sudija", a iza rije~i "branitelju"dodaje se zarez i rije~i: "osumnji~enom, odnosnooptu`enom".(4)U stavu (5) iza rije~i "branitelj" dodaje se zarez i rije~i:"osumnji~eni, odnosno optu`eni".^lan 18.U ~lanu 65. stav (2) mijenja se i glasi:"(2)Pretresanje pokretnih stvari, u smislu odredbe stava (1) ovog~lana, obuhva}a i pretresanje kompjuterskih sistema, ure|aja za pohranjivanje kompjuterskih i elektronskih podataka, kaoi mobilnih telefonskih aparata. Osobe koje se koriste ovimure|ajima du`ne su omogu}iti pristup, predati medij nakojem su pohranjeni podaci, te pru`iti potrebna obavje{tenjaza upotrebu tih ure|aja. Osoba koja odbije njihovu predajumo`e se kazniti prema odredbi ~lana 79. stav (5) ovogZakona.".^lan 19.(1)U nazivu ~lana 70. iza rije~i "naredbe" dodaju se rije~i: "opretresanju".(2)U stavu (1) rije~i: "sudiji za prethodni postupak" zamjenjujuse rije~ju "sudu".(3)Stav (2) mijenja se i glasi:"(2)Kada je podnesen usmeni zahtjev za izdavanje naredbe opretresanju sud }e daljnji tok razgovora zabilje`iti. U slu~ajukada se koristi zvu~ni ili stenografski zapisnik, zapisnik se uroku od 24 sata mora dati na prijepis ~ija }e se istovjetnostovjeriti i ~uvati sa originalnim zapisnikom.".^lan 20.(1)U nazivu ~lana 78. iza rije~i "naredbe" dodaju se rije~i: "isvjedoka".(2)U stavu (3) iza rije~i: "za pretresanje" dodaju se rije~i: "i bezprisustva svjedoka", a iza rije~i "naredbe" dodaju se rije~i: "isvjedoka".^lan 21.U ~lanu 79. u stavu (3) iza rije~i: "oduzimanja predmeta"zarez se zamjenjuje rije~ju "i", a rije~i: "i pouku o pravnomlijeku" se bri{u.^lan 22.U ~lanu 81. u stavu (4) rije~i: "ova naredba mora bitipotvr|ena od sudije za prethodni postupak" zamjenjuju serije~ima: "o njenom potvr|ivanju odlu~uje sudija".^lan 23.(1)U ~lanu 86. u stavu (2) rije~i: "Sudija za prethodni postupak" zamjenjuju se rije~ju "Sud".(2)U stavu (3) rije~i: "sudiju za prethodni postupak" zamjenjuju se rije~ju "sud", a rije~i: "sudija za prethodni postupak"zamjenjuju se rije~ju "sud".^lan 24.Iza ~lana 86. dodaje se novi ~lan 86a. koji glasi:"^lan 86a.Naredba operateru telekomunikacija(1)Ako postoje osnovi sumnje da je neka osoba po~inilakrivi~no djelo, sud mo`e, na osnovu prijedloga tu`itelja ili na prijedlog ovla{tenih slu`benih osoba koje su dobileodobrenje od tu`itelja, narediti da operater telekomunikacijaili drugo pravno lice koje vr{i pru`anje telekomunikacijskihusluga dostavi podatke o kori{tenju telekomunikacijskihusluga te osobe, ako bi takvi podaci mogli biti dokaz ukrivi~nom postupku ili poslu`iti u prikupljanju informacijakoje mogu biti od koristi u krivi~nom postupku.(2)U hitnim slu~ajevima tu`itelj mo`e narediti radnje iz stava(1) ovog ~lana i dobiveni podaci }e se zape~atiti dok ne bude izdata sudska naredba. O preduzetim mjerama tu`itelj odmah obavje{tava sudiju za prethodni postupak koji mo`e u rokuod 72 sata izdati naredbu. U slu~aju da sudija za prethodnipostupak ne izda naredbu, tu`itelj }e podatke vratiti bezprethodnog otvaranja.(3)Radnje iz stava (1) ovog ~lana mogu se odrediti prema osobi za koju postoje osnovi sumnje da po~initelj, odnosno odpo~initelja prenosi informacije u vezi sa krivi~nim djelom,od nos no da po~initelj koristi njegovo sredstvo telekomu -nikacije. Broj 9 – Stranica 24SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 11.2.2009.(4)Operateri telekomunikacija ili druga pravna lica koja pru`aju telekomunikacijske usluge du`na su tu`itelju i policijskimorganima omogu}iti provo|enje mjera iz stava (1) ovog~lana.".^lan 25.(1)U ~lanu 87. u stavu (2) rije~i: "preduzete mjere moraju bitiodobrene" zamjenjuju se rije~ima: "o preduzetim mjeramaodlu~uje", a rije~i: "od preduzimanja mjera" se bri{u.(2)U stavu (3) rije~ "sud" se bri{e.^lan 26.(1) U ~lanu 88. na po~etku re~enice dodaje se oznaka "(1)".(2) Iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi:"(2)O zahtjevu za vra}anje privremeno oduzetih predmeta sud je du`an odlu~iti, nakon izja{njenja tu`itelja i to u roku odnajkasnije 15 dana.".^lan 27.(1)Naziv ~lana 91. mijenja se i glasi: "Osnovne odredbe oispitivanju".(2)U stavu (1) iza rije~i "tu`itelj" dodaju se rije~i: "ili ovla{tenaslu`bena osoba".(3)U stavu (3) rije~ "odredbama" zamjenjuje se rije~ima:"odredbi stava (2)".^lan 28.U ~lanu 92. u stavu (2) u ta~ki c) iza rije~i "korist" dodaju serije~i: "i ako to u~ini u prisustvu branitelja da je takav njegoviskaz dopu{ten kao dokaz na glavnoj raspravi i da bez njegovesaglasnosti mo`e biti pro~itan i kori{ten na glavnoj raspravi".^lan 29.(1)U ~lanu 95. u stavu (7) iza rije~i "svjedok" dodaje se zarez irije~i: "koji je upozoren na posljedice, bez zakonskihrazloga".(2)U stavu (8) rije~i: "kojim je izre~ena nov~ana kazna"zamjenjuju se rije~ima: "iz st. (5) i (7) ovog ~lana".^lan 30.(1)U ~lanu 96. na po~etku uvodne re~enice dodaje se oznaka"(1)".(2)Iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi:"(2)Ako je kao svjedok saslu{ana osoba koja mo`e odbitisvjedo~enje, a nije na to upozorena ili se nije izri~ito odrekla tog prava ili to upozorenje i odricanje nije uneseno uzapisnik, na takvom iskazu se ne mo`e zasnivati sudskaodluka.".^lan 31.(1)U ~lanu 98. u stavu (3) iza rije~i "odlukom" dodaje se rije~"glavnog".(2)U stavu (5) rije~ "mo`e" se bri{e, a rije~ "odrediti"zamjenjuje se rije~ju "odre|uje".^lan 32.(1)U ~lanu 99. u stavu (2) iza rije~i "optu`enicima" dodaju serije~i: "ako se njihovi iskazi ne sla`u u pogledu va`nih~injenica".(2)Iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi:"(4)Ako prepoznavanje nije mogu}e u skladu sa stavom (3) ovog ~lana, prepoznavanje }e se izvr{iti na osnovu prepoznavanjafotografija te osobe ili predmeta postavljenih me|ufotografijama svjedoku nepoznatih osoba ili predmeta istevrste.".^lan 33.(1) U ~lanu 100. u stavu (2) dodaje se nova re~enica koja glasi:"Svjedok }e se i upozoriti da nije du`an odgovarati napitanja predvi|ena u ~lanu 98. stav (1) ovog Zakona i ovoupozorenje }e se unijeti u zapisnik.".(2)U stavu (3) iza rije~i "obavijestiti" dodaju se rije~i: "tu`itelja, odnosno".(3)U stavu (4) rije~i: "Ako je to potrebno, saslu{anje"zamjenjuju se rije~ju "Saslu{anje".^lan 34.(1)U nazivu ~lana 104. iza rije~i "svjedoka" dodaju se rije~i:"au dio ili".(2)U stavu (1) iza rije~i "snimati" dodaju se rije~i: "au dio ili".^lan 35.(1)Naziv ~lana 117. mijenja se i glasi: "Pregled, obdukcija iekshumacija tijela".(2)U stavu (1) rije~i: "se ne radi o prirodnoj smrti" zamjenjujuse rije~ima: "je smrt uzrokovana krivi~nim djelom ili u vezisa po~injenjem krivi~nog djela".(3)U stavu (2) iza rije~i "Pri" dodaju se rije~i "pregledu i".^lan 36.(1)Naziv ~lana 118. mijenja se i glasi: "Pregled i obdukcija le{aizvan specijalizirane medicinske ustanove".(2)U stavu (2) rije~i: "Tim vje{ta~enjem rukovodi tu`itelj i uzapisnik unosi nalaz i mi{ljenje vje{taka" zamjenjuju serije~ima: "Tim vje{ta~enjem upravlja tu`itelj o ~emu vodizapisnik. Sastavni dio zapisnika je nalaz i mi{ljenjevje{taka.".^lan 37.(1)U ~lanu 129. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi:"(2)Federalni ministar pravde donosi Pravilnik o na~inuprikupljanja i uzimanju uzoraka biolo{kog materijala zapotrebe DNK analize u krivi~nom postupku, o na~inupakiranja prikupljenog biolo{kog materijala, ~uvanja, obrade i pohrane uzoraka i dobivenih rezultata DNK analize uFederaciji.".(2) Dosada{nji stav (2) postaje stav (3).^lan 38.(1) U ~lanu 130. u stavu (2) u ta~ki d) iza rije~i "osoba" dodajese zarez i rije~i: "transportnih sredstava", a iza rije~i"predmeta" dodaju se rije~i: "koji stoje u vezi sa njima".(2)U ta~ki e) rije~i: "prikriveni istra`itelj i informator"zamjenjuju se rije~ima: "kori{tenje prikrivenih istra`itelja ikori{tenje informatora".(3)U ta~ki f) iza rije~i "simulirani" dodaju se rije~i: "ikontrolirani".(4) Iza stava (5) dodaje se novi stav (6) koji glasi:"(6)Prikriveni istra`itelj je posebno obu~ena ovla{tena osobakoja istra`uje pod izmijenjenim identitetom. Prikriveniistra`itelj smije pod svojim izmijenjenim identitetomu~estvovati u pravnom prometu. Ukoliko je to nu`no zaformiranje i odr`avanje tog identiteta mogu se izraditi,izmijeniti ili koristiti odgovaraju}i dokumenti.".^lan 39.U ~lanu 131. rije~ "najmanje" zamjenjuje se rije~ju "od".^lan 40.U ~lanu 136. u drugoj re~enici iza rije~i: "kao svjedoci"dodaje se zarez i rije~i: "ili kao za{ti}eni svjedoci", a iza rije~i"radnji" dodaju se rije~i: "ili o drugim va`nim okolnostima".^lan 41.U ~lanu 139. u stavu (2) rije~i: "s tim {to ovu naredbu moraodobriti sudija za prethodni postupak u roku od 24 sata odizdavanja naredbe" se bri{u.^lan 42.Naziv Odjeljka 4. mijenja se i glasi:"Odjeljak 4 - Mjere zabrane".^lan 43.^lan 140. mijenja se i glasi:"Zabrana napu{tanja boravi{ta i zabrana putovanja(1)Ako postoje okolnosti koje ukazuju da bi osumnji~eni ilioptu`eni mogao pobje}i, sakriti se, oti}i u nepoznato mjestoili u inozemstvo, sud mo`e, obrazlo`enim rje{enjem,zabraniti osumnji~enom ili optu`enom da napusti boravi{te.(2)U okolnostima iz stava (1) ovog ~lana sud mo`e, bilo kaododatnu mjeru uz zabranu napu{tanja boravi{ta bilo kaozasebnu mjeru, narediti privremeno oduzimanje putnih Srijeda, 11.2.2009.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Stranica 25isprava uz zabranu izdavanja novih putnih isprava, kao izabranu kori{tenja osobne karte za prelazak dr`avne graniceBosne i Hercegovine (zabrana putovanja).".^lan 44.Iza ~lana 140. dodaju se novi ~l. od 140a. do 140g. koji glase:"^lan 140a.Ostale mjere zabrane(1)Kada okolnosti slu~aja na to ukazuju sud mo`e izre}i jednuili vi{e sljede}ih mjera zabrane:a)zabranu preduzimanja odre|enih poslovnih aktivnosti ilislu`benih du`nosti,b)zabranu posje}ivanja odre|enih mjesta ili podru~ja,c)zabranu sastajanja sa odre|enim osobama,d)naredbu da se povremeno javlja odre|enom dr`avnomtijelu ie)privremeno oduzimanje voza~ke dozvole.(2)Mjere zabrane iz stava (1) ovog ~lana mogu biti izre~ene uzzabranu napu{tanja boravi{ta kao i uz zabranu putovanja iz~lana 140. ovog Zakona, ili kao zasebne mjere.^lan 140b.Izricanje mjera zabrane(1)Sud mo`e izre}i zabranu napu{tanja boravi{ta, zabranuputovanja i ostale mjere zabrane obrazlo`enim rje{enjem naprijedlog stranke ili branitelja.(2)Kada odlu~uje o pritvoru sud mo`e izre}i zabranu napu{tanja boravi{ta, zabranu putovanja i ostale mjere zabrane poslu`benoj du`nosti, umjesto odre|ivanja ili produ`enjapritvora.(3)Osumnji~eni ili optu`eni }e se u rje{enju o izricanju mjerazabrane upozoriti da mu se mo`e odrediti pritvor ako prekr{iobavezu iz izre~ene mjere.(4)U toku istrage mjere zabrane odre|uje i ukida sudija zaprethodni postupak nakon podizanja optu`nice - sudija zaprethodno saslu{anje, a nakon dostavljanja predmeta sudijiodnosno vije}u u svrhu zakazivanja glavne rasprave - tajsudija odnosno predsjednik vije}a.(5)Mjere zabrane mogu trajati dok za to postoji potreba, anajdu`e do pravosna`nosti presude ako toj osobi nijeizre~ena kazna zatvora i najkasnije do upu}ivanja naizdr`avanje kazne ako je toj osobi izre~ena kazna zatvora.Zabrana putovanja mo`e tako|er trajati dok izre~enanov~ana kazna nije pla}ena u potpunosti i/ili dok se upotpunosti ne izvr{i odluka o imovinsko-pravnom zahtjevui/ili o oduzimanju imovinske koristi.(6)Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno saslu{anjeili sudija, odnosno predsjednik vije}a du`ni su svaka dvamjeseca ispitati da li je primijenjena mjera jo{ potrebna.(7)Protiv rje{enja kojim se odre|uju, produ`avaju ili ukidajumjere zabrane stranka, odnosno branitelj mo`e podnijeti`albu, a tu`itelj i protiv rje{enja kojim je njegov prijedlog zaprimjenu mjere odbijen. O `albi odlu~uje vije}e iz ~lana 25.stav (6) ovog Zakona u roku od tri dana od dana prij?ma`albe. @alba ne zadr`ava izvr{enje rje{enja.^lan 140c.Sadr`aj mjera zabrane(1)U rje{enju kojim izri~e mjeru zabrane napu{tanja boravi{taza osumnji~enog ili optu`enog sud }e odrediti mjesto ukojem osumnji~eni ili optu`eni mora boraviti dok traje ovamjera, kao i granice van kojih se osumnji~eni ili optu`eni nesmije udaljavati. To mjesto mo`e biti ograni~eno na domosumnji~enog ili optu`enog.(2)U rje{enju kojim izri~e mjeru zabrane putovanja sud }enarediti privremeno oduzimanje putnih isprava uz zabranuizdavanja novih putnih isprava, kao i izvr{enje zabranekori{tenja osobne iskaznice za prelazak dr`avne graniceBosne i Hercegovine. Rje{enje }e sadr`avati osobne podatke osumnji~enog ili optu`enog, a po potrebi mo`e sadr`avati iostale podatke.(3)U rje{enju kojim izri~e mjeru zabrane posje}ivanjaodre|enih mjesta ili podru~ja sud }e odrediti mjesto ipodru~je te udaljenost ispod koje im se osumnji~eni ilioptu`eni ne smije pribli`iti.(4)U rje{enju kojim izri~e mjeru zabrane sastajanja saodre|enim osobama sud }e odrediti razdaljinu ispod koje seosumnji~eni ili optu`eni ne smije pribli`iti odre|enoj osobi.(5)U rje{enju kojim izri~e mjeru povremenog javljanjaodre|enom tijelu sud }e odrediti slu`benu osobu kojoj seosumnji~eni ili optu`eni mora javljati, rok u kojem se morajavljati i na~in vo|enja evidencije o javljanju osumnji~enogili optu`enog.(6)U rje{enju kojim izri~e mjeru privremenog oduzimanjavoza~ke dozvole sud }e navesti kategorije za koje }evoza~ka dozvola biti suspendirana. Rje{enje }e sadr`avatiosobne podatke osumnji~enog ili optu`enog, a, premapotrebi, mo`e sadr`avati i ostale podatke.^lan 140d.Ograni~enja u pogledu sadr`aja mjera zabrane(1) Mjerama zabrane ne mo`e se ograni~iti pravo osumnji~enog ili optu`enog da komunicira sa svojim braniteljem u Bosni iHercegovini.(2)Mjerama zabrane ne mo`e se ograni~iti pravo osumnji~enogili optu`enog da `ivi u svom domu u Bosni i Hercegovini, da se neometano vi|a sa ~lanovima porodice i bliskimsrodnicima ili samo u Bosni i Hercegovini ili samo na mjestu odre|enom u zabrani napu{tanja boravi{ta, osim kada sepostupak vodi zbog krivi~nog djela u~injenog na {tetu ~lanaporodice ili bliskih srodnika, niti se mo`e ograni~iti pravoosumnji~enog ili optu`enog da obavlja svoju profesionalnudjelatnost, osim ako se postupak vodi zbog krivi~nog djelau~injenog u vezi sa obavljanjem te djelatnosti.^lan 140e.Izvr{enje mjera zabrane(1)Rje{enje kojim se izri~e mjera zabrane napu{tanja boravi{tadostavlja se i organu koji izvr{ava mjeru.(2)Rje{enje kojim se izri~e mjera zabrane putovanja dostavljase i grani~noj policiji, a privremeno oduzimanje putnihisprava uz zabranu izdavanja novih putnih isprava, kao iizvr{enje zabrane kori{tenja osobne iskaznice za prelazakdr`avne granice unijet }e se u Glavni centar za obradupodataka.(3)Mjere zabrane napu{tanja boravi{ta, zabrane putovanja,zabrane posje}ivanja odre|enog mjesta ili podru~ja, zabranesastajanja sa odre|enim osobama i privremenog oduzimanjavoza~ke dozvole izvr{ava policijski or gan.(4)Mjeru obaveze osumnji~enog ili optu`enog da se povremeno javlja odre|enom organu izvr{ava policijski or gan ili or gankojem se osumnji~eni ili optu`eni mora javljati.^lan 140f.Provjera mjera zabrane i obaveza obavje{tavanja(1)Sud mo`e u svako doba nalo`iti provjeru mjera zabrane izatra`iti izvje{taj od organa nadle`nog za njihovo izvr{enje.Taj or gan je du`an bez odlaganja izvje{taj dostaviti sudu.(2)Ako osumnji~eni ili optu`eni ne ispunjava obaveze nalo`eneizre~enom mjerom, or gan koji izvr{ava mjeru o tomeobavje{tava sud, a sud mu zbog toga mo`e izre}i dodatnumjeru zabrane ili odrediti pritvor.^lan 140g.Posebna odredba o zabrani putovanja(1)Izuzetno, u hitnim slu~ajevima, a posebno u slu~ajevima ukojima se radi o krivi~nom djelu za koje se mo`e izre}ikazna zatvora od deset godina ili te`a kazna, tu`itelj mo`eizdati naredbu o privremenom oduzimanju putnih isprava iosobne iskaznice uz zabranu izdavanja novih dokumenatakoji se mogu koristiti za prelazak dr`avne granice.(2)Tu`itelj mo`e izdati naredbu iz stava (1) ovoga ~lana kadaizdaje naredbu o provo|enju istrage, kada saslu{avaosumnji~enog ili kada izdaje naredbu za dovo|enje prema~lanu 139. stav (2) ovog Zakona, ili kad god je potrebnohitno postupanje radi efikasnog vo|enja postupka do po~etka glavne rasprave. Broj 9 – Stranica 26SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 11.2.2009.(3)U toku istrage tu`itelj odmah obavje{tava sudiju zaprethodni postupak, a nakon podizanja optu`nice - sudiju zaprethodno saslu{anje, a nakon {to se predmet uputi sudiji ilivije}u s ciljem zakazivanja glavne rasprave - tog sudiju ilipredsjedavaju}eg sudiju, koji }e odlu~iti o naredbi u roku od72 sata. U slu~aju da sudija ne izda naredbu, putne isprave iosobna iskaznica bit }e vra}eni.(4)Naredbu o privremenom oduzimanju putnih isprava i osobne iskaznice uz zabranu izdavanja novih dokumenata koji semogu koristiti za prelazak dr`avne granice izvr{ava policijski or gan, a mo`e je izvr{iti i sudska policija. Ako osumnji~eniili optu`eni odbije predati putne isprave i osobnu iskaznicu,naredba }e se prisilno izvr{iti.(5)Osumnji~enom ili optu`enom bit }e izdata potvrda ooduzetim dokumentima. Za osobnu iskaznicu osumnji~enom ili optu`enom bit }e izdata posebna potvrda ili karta kojazamjenjuje osobnu iskaznicu u svakom pogledu, ali koja sene mo`e koristiti za prelazak dr`avne granice.".^lan 45.^lan 145. mijenja se i glasi:"Op}e odredbe(1)Pritvor se mo`e odrediti ili produ`iti samo pod uvjetimapropisanim u ovom Zakonu i samo ako se isti cilj ne mo`eostvariti drugom mjerom.(2)Pritvor odre|uje ili produ`uje rje{enjem sud na prijedlogtu`itelja a nakon {to sud prethodno saslu{a osumnji~enogodnosno optu`enog na okolnosti razloga zbog kojih sepritvor predla`e, osim u slu~aju iz ~lana 146. stav (1) ta~kaa) ovog Zakona.(3)Tu`itelj je du`an sudu podnijeti obrazlo`en prijedlog zaprodu`enje pritvora najkasnije pet dana prije isteka roka izrje{enja o pritvoru. Sud odmah dostavlja prijedlogosumnji~enom, odnosno optu`enom i njegovom branitelju.(4)Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkra}e nu`novrijeme. Ako se osumnji~eni, odnosno optu`eni nalazi upritvoru, du`nost je svih organa koji u~estvuju u krivi~nompostupku i organa koji im pru`aju pravnu pomo} dapostupaju sa posebnom hitno{}u.(5)U toku cijelog postupka pritvor }e se ukinuti ~im prestanurazlozi na osnovu kojih je odre|en, a pritvorenik }e seodmah pustiti na slobodu. Po prijedlogu optu`enog ilibranitelja za ukidanje pritvora koji je zasnovan na novim~injenicama sud }e odr`ati ro~i{te odnosno sjednicu vije}a o~emu }e obavijestiti stranke i branitelja. Nedolazak stranaka i branitelja koji su uredno obavije{teni ne spre~ava odr`avanje ro~i{ta, odnosno sjednice vije}a. Protiv rje{enja o odbijanjuprijedloga za ukidanje pritvora `alba nije dozvoljena.".^lan 46.(1)U ~lanu 146. u stavu (1) u ta~ki c) rije~i: "pet godina"zamjenjuju se rije~ima: "od tri godine".(2)Ta~ka d) mijenja se i glasi:"d)u vanrednim okolnostima, ako se radi o krivi~nom djeluza koje se mo`e izre}i kazna zatvora deset godina ili te`akazna, a koje je posebno te{ko, s obzirom na na~inizvr{enja ili posljedice krivi~nog djela, ako bi pu{tanjemna slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom naru{avanjajavnog reda.".^lan 47.(1)U ~lanu 148. u stavu (4) u tre}oj re~enici iza rije~i "ispitana"dodaju se rije~i: "i dokazima na kojima se zasniva rje{enje opritvoru kao".(2) Stav (5) se bri{e.(3)Dosada{nji stav (6) postaje stav (5), a rije~i: "slu~ajevima izst. (4) i (5)" zamjenjuju se rije~ima: "slu~aju iz stava (4)".^lan 48.U ~lanu 150. stav (2) se bri{e.^lan 49.U ~lanu 151. st. (4) i (5) se bri{u.^lan 50.(1)U nazivu ~lana 152. rije~i: "Odre|ivanje pritvora"zamjenjuju se rije~ju "Pritvor".(2)U stavu (2) iza rije~i "odbijena" dodaju se rije~i: "osim izrazloga nenadle`nosti suda".(3)Stav (3) mijenja se i glasi:"(3)Poslije izricanja prvostepene presude pritvor mo`e trajatinajdu`e jo{ devet mjeseci. Ako za to vrijeme ne budeizre~ena drugostepena presuda kojom se prvostepenapresuda preina~uje ili potvr|uje, pritvor }e se ukinuti ioptu`eni pustiti na slobodu. Ako u roku od devet mjesecibude izre~ena drugostepena odluka kojom se prvostepenapresuda ukida, pritvor mo`e trajati najdu`e jo{ jednu godinuod izricanja drugostepene odluke.".(4)Iza stava (4) dodaju se novi st. (5) i (6) koji glase:"(5)Pritvor se uvijek ukida istekom izre~ene kazne.(6)Optu`eni koji se nalazi u pritvoru a presuda kojom mu jeizre~ena kazna zatvora je postala pravomo}na, ostat }e upritvoru do upu}ivanja na izdr`avanje kazne, a najdu`e doisteka trajanja izre~ene kazne.".^lan 51.^lan 153. mijenja se i glasi:"(1)Policijski or gan mo`e osobi oduzeti slobodu ako postojeosnovi sumnje da je ta osoba po~inila krivi~no djelo i akopostoji bilo koji razlog predvi|en u ~lanu 146. ovog Zakona, ali je policijski or gan du`an takvu osobu bez odlaganja, anajkasnije u roku od 24 sata sprovesti tu`itelju. Prilikomdovo|enja policijski or gan obavijestit }e tu`itelja orazlozima i vremenu oduzimanja slobode. Upotreba sileprilikom dovo|enja dopu{tena je u skladu sa zakonom.(2)Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, kada se radi o krivi~nimdjelima terorizma osoba se mora sprovesti tu`iteljunajkasnije u roku od 72 sata.(3)Osoba kojoj je oduzeta sloboda mora biti pou~ena u skladusa ~lanom 5. ovog Zakona.(4)Ako osoba kojoj je oduzeta sloboda ne bude sprovedenatu`itelju u roku iz st. (1) i (2) ovog ~lana, pustit }e se naslobodu.(5)Tu`itelj je du`an osobu kojoj je oduzeta sloboda ispitati bezodlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata i u tom rokuodlu~iti da li }e se osoba kojoj je oduzeta sloboda pustiti naslobodu ili }e dostaviti obrazlo`eni prijedlog za odre|ivanjepritvora osiguravaju}i izvo|enje osobe pred sudiju zaprethodni postupak.(6)Sudija za prethodni postupak }e odmah, a najkasnije u rokuod 24 sata donijeti odluku o prijedlogu za odre|ivanjepritvora.(7)Ako sudija za prethodni postupak ne prihvati prijedlog zaodre|ivanje pritvora, donijet }e rje{enje kojim se prijedlogodbija i osoba odmah pu{ta na slobodu. Tu`itelj mo`e ulo`iti `albu na rje{enje sudije za prethodni postupak, ali `alba nezadr`ava izvr{enje rje{enja.(8)Protiv rje{enja kojim se odre|uje pritvor pritvorena osobamo`e podnijeti `albu koja ne zadr`ava izvr{enje rje{enja.(9)U slu~aju iz st. (7) i (8) ovog ~lana o `albi odlu~uje vije}e iz~lana 25. stav (6) ovog Zakona koje je du`no donijeti odluku u roku od 48 sati od prijema `albe u sud.".^lan 52.U ~lanu 158. stav (3) mijenja se i glasi:"(3)Pritvorenik smije odr`avati povjerljivu prepisku sa bilokojom drugom osobom. Izuzetno, ako to zahtijevaju interesipostupka sud mo`e donijeti rje{enje o nadzoru takvepovjerljive prepiske ili rje{enje kojim se zabranjuje takvapovjerljiva prepiska. Protiv ovog rje{enja dopu{tena je `albakoja ne zadr`ava izvr{enje rje{enja. Pritvoreniku se ne mo`ezabraniti slanje molbi, pritu`bi i `albi.".^lan 53.Naziv ~lana 162. mijenja se i glasi: "Podno{enje i ispravljanje podnesaka". Srijeda, 11.2.2009.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Stranica 27^lan 54.U ~lanu 163. u stavu (2) u drugoj re~enici iza rije~i "prepisati" dodaju se rije~i: "ili kopirati".^lan 55.U ~lanu 164. rije~ "Federacije" se bri{e.^lan 56.(1)U nazivu ~lana 169. iza rije~i "Snimanje" dodaju se rije~i:"au dio ili".(2)U stavu (1) rije~ "zvu~no" zamjenjuje se rije~ima: "au dio iliaudiovizuelno".(3)U stavu (4) rije~i "zvu~no" i "zvu~na" se bri{u.(4)U stavu (5) rije~ "zvu~na" se bri{e.(5)U stavu (6) rije~i: "Zvu~na snimka" zamjenjuju se rije~ju:"Snimka".(6)U stavu (7) rije~ "zvu~no" zamjenjuje se rije~ima:"audiovizuelno".(7)Stav (8) se bri{e.(8)Dosada{nji stav (9) postaje stav (8), a rije~i: "st. od (1) do(8)" zamjenjuju se rije~ima: "st. od (1) do (7)".^lan 57.U ~lanu 179. u stavu (1) rije~i: "je li potrebno dopunitipostupak" se bri{u.^lan 58.U ~lanu 185. u stavu (1) rije~ "odre|ivanje" zamjenjuje serije~ima: "izricanje krivi~no-pravne".^lan 59.U ~lanu 186. stav (3) se bri{e.^lan 60.(1)U nazivu ~lana 187. rije~ "dopisa" zamjenjuje se rije~ju"pismena".(2)U stavu (1) rije~ "dopis" zamjenjuje se rije~ju "pismena".^lan 61.U ~lanu 193. rije~i: "mo`e naplatiti" zamjenjuju se rije~ima:"plati u odre|enom roku".^lan 62.U ~lanu 199. u stavu (2) u ta~ki i) iza rije~i "zastupnika"dodaje se zarez i rije~i: "kao i nagradu i nu`ne izdatke njegovogpunomo}nika".^lan 63.U ~lanu 203. u stavu (1) broj "185." zamjenjuje se brojem"199.".^lan 64.(1)U nazivu ~lana 204. iza rije~i "branitelja" dodaju se rije~i: "ipunomo}nika o{te}enog".(2)U stavu (1) iza rije~i: "izdatke branitelja" dodaju se rije~i: "ipunomo}nika o{te}enog", a iza rije~i: "izdaci branitelja"dodaju se rije~i: "i punomo}nika o{te}enog".^lan 65.U ~lanu 209. u stavu (1) iza rije~i "podnosi" dodaju se rije~i:"tu`itelju, odnosno".^lan 66.^lan 211. mijenja se i glasi:"(1)Tu`itelj je du`an prikupiti dokaze o imovinsko-pravnomzahtjevu vezanom za krivi~no djelo.(2)Tu`itelj, odnosno sud ispitat }e osumnji~enog, odnosnooptu`enog o ~injenicama vezanim za prijedlog ovla{teneosobe.".^lan 67.U ~lanu 212. stav (1) mijenja se i glasi:"(1)O imovinsko-pravnom zahtjevu odlu~uje sud. Sud mo`epredlo`iti o{te}enom i optu`enom, odnosno braniteljuprovo|enje postupka medijacije putem medijatora u skladusa Zakonom, ako ocijeni da je imovinsko-pravni zahtjevtakav da je svrsishodno uputiti ga na medijaciju. Prijedlog za upu}ivanja na medijaciju mogu dati i o{te}eni i optu`eni,odnosno branitelj do zavr{etka glavne rasprave.".^lan 68.U ~lanu 220. re~enica: "Ako se osumnji~eni odnosnooptu`eni nalazi u pritvoru ili u psihijatrijskoj ustanovi ne}e bitipu{ten na slobodu, ve} }e sud donijeti rje{enje o njegovomprivremenom zadr`avanju u trajanju do 30 dana od danadono{enja rje{enja" se bri{e.^lan 69.U ~lanu 222. u stavu (2) iza rije~i "~lana" dodaju se rije~i:"tu`itelj, odnosno".^lan 70.U ~lanu 223. iza rije~i "zakonom" dodaje se zarez i rije~i:"odnosno drugim op}im aktom donesenim na osnovu Ustava ilizakona", a rije~ "provesti" zamjenjuje se rije~ima: "pokrenuti,odnosno nastaviti".^lan 71.U ~lanu 231. u stavu (3) rije~i: "ne}e narediti provo|enjeistrage" zamjenjuju se rije~ima: "donosi naredbu da se istragane}e provoditi".^lan 72.U ~lanu 232. iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:"(3)Ako se osumnji~eni nalazi u pritvoru naredbu za dovo|enjeradi ispitivanja izdaje tu`itelj i o tome obavje{tava sudiju zaprethodni postupak.".^lan 73.U ~lanu 233. stav (4) se bri{e.^lan 74.U ~lanu 236. iza rije~i "osim" dodaje se rije~ "pregleda".^lan 75.(1)Naziv ~lana 237. mijenja se i glasi: "Pregled, obdukcija iekshumacija".(2)U stavu (1) iza rije~i "izvo|enje" dodaju se rije~i: "pregledai".^lan 76.U ~lanu 238. u stavu (2) re~enica: "Ova izjava se ne mo`ekoristiti ako je svjedok prisutan na glavnom pretresu" se bri{e.^lan 77.^lan 239. mijenja se i glasi:"(1)Tu`itelj }e naredbom obustaviti istragu ukoliko se ustanovida:a)djelo koje je po~inio osumnji~eni nije krivi~no djelo,b)postoje okolnosti koje isklju~uju krivi~nu odgovornostosumnji~enog osim u slu~aju iz ~lana 220. ovog Zakona,c)nema dovoljno dokaza da je osumnji~eni po~inio krivi~no djelo,d)djelo je obuhva}eno amnestijom, pomilovanjem ilizastarom, ili postoje druge smetnje koje isklju~ujukrivi~no gonjenje.(2)O obustavi istrage kao i o razlozima za obustavu istragetu`itelj }e u pisanoj formi obavijestiti o{te}enog koji imaprava predvi|ena u ~lanu 231. ovog Zakona kao iosumnji~enog, ako je ispitan, i osobu koja je prijavilakrivi~no djelo.(3)Tu`itelj u slu~ajevima iz stava (1) ta~ka c) ovog ~lana mo`eponovo otvoriti istragu ako se dobiju nove ~injenice iokolnosti koje ukazuju da postoje osnovi sumnje da jeosumnji~eni po~inio krivi~no djelo.".^lan 78.(1) U ~lanu 240. stav (2) se bri{e.(2) Dosada{nji stav (3) postaje stav (2).(3) Iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:"(3)Optu`nica se ne mo`e podi}i ako osumnji~eni nije bioispitan.". Broj 9 – Stranica 28SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 11.2.2009.^lan 79.(1)U ~lanu 242. u stavu (1) u ta~ki e) rije~ "imena" se bri{e, aiza rije~i "vje{taka" dodaju se rije~i: "ili pseudonimaza{ti}enih svjedoka".(2)U ta~ki g) rije~ "materijal" zamjenjuje se rije~ju "dokaze", arije~ "potkrjepljuje" zamjenjuje se rije~ju "potkrjepljuju".^lan 80.^lan 243. mijenja se i glasi:"(1)Odmah po prijemu optu`nice sudija za prethodno saslu{anjeispitat }e da li je sud nadle`an, postoje li okolnosti iz ~lana239. stav (1) ta~ka d) ovog Zakona, te je li optu`nicapropisno sastavljena (~lan 242. ovog Zakona). Ukoliko sudna|e da optu`nica nije propisno sastavljena postupit }e se uskladu sa ~lanom 162. st. (3) i (4) ovog Zakona.(2)Sudija za prethodno saslu{anje mo`e potvrditi ili odbiti sveili pojedine ta~ke optu`nice u roku od osam dana, a uslo`enim predmetima u roku od 15 dana od dana prijemaoptu`nice. Ukoliko odbije sve ili pojedine ta~ke optu`nice,sudija za prethodno saslu{anje donosi rje{enje koje sedostavlja tu`itelju. Protiv ovog rje{enja `alba se podnosi uroku od 24 sata. O `albi odlu~uje vije}e iz ~lana 25. stav (6)ovog Zakona u roku od 72 sata.(3)Prilikom potvr|ivanja optu`nice sudija za prethodnosaslu{anje prou~ava svaku ta~ku optu`nice i dokaze koje muje dostavio tu`itelj kako bi utvrdio postojanje osnovanesumnje.(4)Po{to se potvrde pojedine ili sve ta~ke optu`niceosumnji~eni dobiva sta tus optu`enog. Sudija za prethodnosaslu{anje dostavlja optu`nicu optu`enom i njegovombranitelju.(5)Sudija za prethodno saslu{anje dostavit }e optu`nicuoptu`enom koji je na slobodi bez odlaganja, a ako se nalaziu pritvoru u roku od 24 sata po potvr|ivanju optu`nice.Sudija za prethodno saslu{anje obavijestit }e optu`enog da uroku od 15 dana od dana dostavljanja optu`nice ima pravona podno{enje prethodnih prigovora, da }e ro~i{te oizja{njenju o krivnji biti zakazano odmah nakon dono{enjaodluke o prethodnim prigovorima, odnosno po isteku roka za ulaganje prethodnih prigovora, te da mo`e navesti prijedloge dokaza koje namjerava izvesti na glavnoj raspravi.(6)Nakon odbijanja svih ili pojedinih ta~aka u optu`nici tu`iteljmo`e podnijeti novu ili izmijenjenu optu`nicu koja }e bitizasnovana na novim dokazima. Nova odnosno izmijenjenaoptu`nica podnosi se na potvr|ivanje.".^lan 81.^lan 244. mijenja se i glasi:"(1)Izjavu o krivnji optu`eni daje sudiji za prethodno saslu{anjeu prisustvu tu`itelja i branitelja. Prije izjave o priznanjukrivnje optu`eni }e se upoznati sa svim mogu}imposljedicama priznanja krivnje u smislu ~lana 245. stav (1)ovog Zakona. U slu~aju da optu`eni nema branitelja, sudijaza prethodno saslu{anje provjerit }e da li optu`eni razumijeposljedice izja{njavanja o krivnji, kao i da li postoje uvjeti za postavljanje branitelja u skladu sa ~lanom 59. stav (5),odnosno ~lanom 60. ovog Zakona. Izjava o krivnji i datimupozorenjima unosi se u zapisnik. Ukoliko se optu`eni neizjasni o krivnji sudija za prethodno saslu{anje }e poslu`benoj du`nosti unijeti u zapisnik da optu`eni pori~ekrivnju.(2)Ako se optu`eni izjasni da je kriv, sudija za prethodnosaslu{anje uputit }e predmet sudiji, odnosno vije}u zbogzakazivanja ro~i{ta na kojem }e se utvrditi postojanje uvjetaiz ~lana 245. ovog Zakona.(3)Ukoliko se optu`eni proglasi krivim nakon zavr{etka glavnerasprave ili promijeni svoju prvobitnu izjavu o poricanjukrivnje i naknadno prizna krivnju, njegova izjava o poricanju krivnje ne}e biti uzeta u obzir kod odmjeravanja sankcije.(4)Nakon uno{enja izjave o poricanju krivnje u zapisnik, sudijaza prethodno saslu{anje proslijedit }e predmet sudiji,odnosno vije}u kojem je predmet dodijeljen u ciljuzakazivanja glavne rasprave, a dokaze koji potkrjepljujunavode optu`nice vra}a tu`itelju. Glavna rasprava bit }ezakazana u roku od 30 dana od dana izja{njavanja o krivnji.Izuzetno, rok se mo`e produ`iti za jo{ 30 dana.".^lan 82.^lan 245. mijenja se i glasi:"(1)Prilikom razmatranja izjave o priznanju krivnje sudprovjerava:a)da li je do izjave o priznanju krivnje do{lo dobrovoljno,svjesno i sa razumijevanjem,b)da li je optu`eni upozoren i da li je razumio da se izjavomo priznanju krivnje odri~e prava na su|enje,c)da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optu`enog,d)da li je optu`eni upoznat i da li je razumio mogu}eposljedice vezane uz imovinsko-pravni zahtjev ioduzimanje imovinske koristi pribavljene krivi~nimdjelom,e)da li je optu`eni upoznat sa odlukom o naknadi tro{kovakrivi~nog postupka i sa pravom da bude oslobo|ennaknade u slu~aju iz ~lana 202. stav (4) ovog Zakona.(2)Ako sud prihvati izjavu o priznanju krivnje, izjavaoptu`enog }e se unijeti u zapisnik i nastaviti sa raspravom za izricanje krivi~nopravne sankcije.(3)Ako sud odbaci izjavu o priznanju krivnje, to }e saop}itistrankama i branitelju i konstatovati u zapisniku. Izjava opriznanju krivnje ne mo`e se koristiti kao dokaz u daljnjemtoku krivi~nog postupka.".^lan 83.^lan 246. mijenja se i glasi:"(1)Osumnji~eni, odnosno optu`eni i njegov branitelj mogu dozavr{etka glavne rasprave, odnosno rasprave pred `albenimvije}em pregovarati sa tu`iteljem o uvjetima priznavanjakrivnje za djelo za koje se osumnji~eni, odnosno optu`enitereti.(2)Sporazum o priznanju krivnje ne mo`e se zaklju~iti ako seoptu`eni na ro~i{tu za izja{njenje o krivnji izjasnio da jekriv.(3)Prilikom pregovaranja sa osumnji~enim, odnosno optu`enim i braniteljem opriznanju krivnje u skladu sa stavom (1) ovog~lana, tu`itelj mo`e predlo`iti izricanje kazne ispod zakonomodre|enog minimuma kazne zatvora za to krivi~no djelo,odnosno bla`u sankciju za osumnji~enog, odnosnooptu`enog u skladu sa krivi~nim zakonom.(4)Sporazum o priznanju krivnje sa~injava se u pisanom oblikui uz optu`nicu se dostavlja sudiji za prethodno saslu{anje,sudiji, odnosno vije}u. Nakon potvr|ivanja optu`nicesporazum o priznanju krivnje razmatra i izri~ekrivi~nopravnu sankciju predvi|enu sporazumom sudija zaprethodno saslu{anje sve do dostavljanja predmeta sudiji,odnosno vije}u radi zakazivanja glavne rasprave. Nakondostavljanja predmeta radi zakazivanja glavne rasprave osporazumu odlu~uje sudija, odnosno vije}e.(5)Sudija za prethodno saslu{anje, sudija, odnosno vije}esporazum mogu prihvatiti ili odbaciti.(6)Prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivnje sudprovjerava:a)da li je do sporazuma o priznanju krivnje do{lodobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, kao i nakonupoznavanja sa mogu}im posljedicama, uklju~uju}i iposljedice vezane uz imovinsko-pravni zahtjev,oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivi~nimdjelom i tro{kove krivi~nog postupka,b)da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optu`enog,c)da li optu`eni razumije da se sporazumom o priznanjukrivnje odri~e prava na su|enje i da ne mo`e ulo`iti `albuna krivi~nopravnu sankciju koja }e mu se izre}i,d)da li je izre~ena krivi~nopravna sankcija u skladu sastavom (3) ovog ~lana,e)da li je o{te}enom pru`ena mogu}nost da se predtu`iteljem izjasni o imovinsko-pravnom zahtjevu. Srijeda, 11.2.2009.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 9 – Stranica 29(7)Ako sud prihvati sporazum o priznanju krivnje, izjavaoptu`enog }e se unijeti u zapisnik i nastaviti sa raspravom za izricanje krivi~nopravne sankcije predvi|ene sporazumom.(8)Ako sud odbaci sporazum o priznanju krivnje, to }e saop}itistrankama i branitelju i konstatovati u zapisniku.Istovremeno }e se odrediti da tum odr`avanja glavnerasprave. Glavna rasprava }e se zakazati u roku od 30 dana.Priznanje iz ovog sporazuma ne mo`e se koristiti kao dokazu krivi~nom postupku.(9)O rezultatima pregovaranja o krivnji sud }e obavijestitio{te}enog.".^lan 84.U ~lanu 247. u stavu (1) rije~i: "koji je potvrdio optu`nicu" sebri{u.^lan 85.^lan 248. mijenja se i glasi:"(1)Prethodnim prigovorima se:a)osporava nadle`nost,b)isti~u okolnosti iz ~lana 239. stav (1) ta~ka d) ovogZakona,c)ukazuje na formalne nedostatke u optu`nici,d)osporava zakonitost dokaza,e)zahtijeva spajanje ili razdvajanje postupka,f)osporava odluka o odbijanju zahtjeva za postavljanjebranitelja na osnovu ~lana 60. stav (1) ovog Zakona.(2)Ukoliko sudija za prethodno saslu{anje usvoji prigovor izstava (1) ta~ka d) ovog ~lana odlu~it }e da se takav dokazizdvoji iz spisa i vrati tu`itelju.(3)O prethodnim prigovorima odlu~uje sudija za prethodnosaslu{anje koji ne mo`e u~estvovati u su|enju u roku odosam dana. Protiv rje{enja kojim se odlu~uje o prethodnimprigovorima `alba nije dopu{tena.(4)Ako sudija za prethodno saslu{anje povodom podnesenogprigovora utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku ukorist optu`enika od koristi i za kojeg od suoptu`enika kojinisu podnijeli prethodne prigovore ili ih nisu podnijeli u tompravcu, postupit }e po slu`benoj du`nosti kao da ti prigovoripostoje.".^lan 86.Iza ~lana 248. dodaje se novi ~lan 248a. koji glasi:"^lan 248a.Predraspravno ro~i{teTokom priprema za glavnu raspravu sudija ili predsjednikvije}a mo`e odr`ati ro~i{te sa strankama i braniteljem da bi serazmotrila pitanja koja su relevantna za glavnu raspravu.".^lan 87.U ~lanu 249. u stavu (3) rije~i: "~uvara optu`enika"zamjenjuju se rije~ima: "djelatnika sudske policije".^lan 88.U ~lanu 254. u stavu (2) rije~i: "utvr|ivanja istine" se bri{u.^lan 89.U ~lanu 259. u prvoj re~enici rije~ "i" zamjenjuje se zarezom,a na kraju re~enice iza rije~i "rasprave" dodaju se rije~i: "i sastavvije}a".^lan 90.U ~lanu 260. u stavu (1) rije~ "Federacije" se bri{e.^lan 91.(1)U ~lanu 263. u stavu (1) u prvoj re~enici iza rije~i "do|e"dodaju se rije~i: "ili bez odobrenja napusti glavnu raspravu",a u drugoj re~enici iza rije~i "nedolaska" dodaju se rije~i: "ilinapu{tanja glavne rasprave".(2)U stavu (2) iza rije~i "izostanak" dodaju se rije~i: "ilinapu{tanje glavne rasprave".(3)U stavu (3) u prvoj re~enici iza rije~i "branitelj" dodaju serije~i: "ili je izabrao novog branitelja".^lan 92.^lan 266. mijenja se i glasi:"(1)Ako se glavna rasprava koja je bila odlo`ena dr`i pred istimsudijom, odnosno vije}em, rasprava }e se nastaviti, a sudija,odnosno predsjednik vije}a }e ukratko iznijeti tok ranijeglavne rasprave. Sudija, odnosno predsjednik vije}a mo`eodrediti da glavna rasprava po~ne iznova.(2)Glavna rasprava koja je odlo`ena mora iznova po~eti ako seizmijenio sastav vije}a ili ako je odlaganje trajalo du`e od 30 dana, ali uz saglasnost stranaka i branitelja vije}e mo`eodlu~iti da se u ovakvom slu~aju svjedoci i vje{taci nesaslu{avaju ponovo i da se ne vr{i novi uvi|aj, nego da sekoriste iskazi svjedoka i vje{taka dati na ranijoj glavnojraspravi, odnosno da se koristi zapisnik o uvi|aju.(3)Ako se glavna rasprava dr`i pred drugim sudijom, odnosnopredsjednikom vije}a - glavna rasprava mora iznova po~eti isvi dokazi se moraju ponovno izvesti. Izuzetno, ako serasprava dr`i pred drugim predsjednikom vije}a, uzsaglasnost stranaka i branitelja, vije}e mo`e odlu~iti da seranije izvedeni dokazi ne}e ponovo izvoditi.(4)U slu~aju iz st. (2) i (3) ovog ~lana sudija, odnosno vije}emo`e bez saglasnosti stranaka i branitelja, a po njihovomsaslu{anju, odlu~iti da se iskazi svjedoka i vje{taka dati uranijoj raspravi koriste kao dokaz ukoliko su svjedoci ilivje{taci umrli, du{evno oboljeli, ili se ne mogu prona}i, ili je njihov dolazak pred sud nemogu} ili je znatno ote`an izdrugih razloga.".^lan 93.U ~lanu 268. stav (1) mijenja se i glasi:"(1)O radu na glavnoj raspravi vodi se zapisnik. Ako je glavnarasprava snimana u skladu sa ~lanom 169. ovog Zakona,prijepis preduzete radnje }e se na opravdan zahtjev stranaka i branitelja dostaviti strankama i branitelju najkasnije u rokuod tri dana od preduzete radnje na glavnoj raspravi. Oopravdanosti zahtjeva odlu~uje sudija, odnosno predsjednikvije}a.".^lan 94.(1) U ~lanu 274. na po~etku teksta dodaje se oznaka "(1)".(2) Iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi:"(2)Sudija, odnosno predsjednik vije}a pou~it }e optu`enog damo`e dati iskaz u toku dokaznog postupka u svojstvusvjedoka i ako odlu~i da dâ takav iskaz bit }e podvrgnutdirektnom i unakrsnom ispitivanju u smislu ~lana 277. ovogZakona, odnosno opomenut i upozoren u smislu ~lana 100.ovog zakona. U tom slu~aju optu`eni kao svjedok ne pola`ezakletvu odnosno ne daje izjavu. Sud }e omogu}iti da se uvezi sa tim svojim pravom optu`eni prethodno konsultuje sabraniteljem, a ukoliko nema branitelja sud }e pa`ljivo ispitati da li mu je branitelj nu`an.".^lan 95.(1)U nazivu ~lana 275. rije~i: "dokazi optu`be i odbrane"zamjenjuju se rije~ima: "uvodna izlaganja".(2)Stav (2) mijenja se i glasi:"(2)Nakon ~itanja optu`nice sudija, odnosno predsjednik vije}aupitat }e optu`enog da li je razumio njene navode. Akosudija, odnosno predsjednik vije}a ustanovi da optu`eni nijerazumio optu`nicu, ukratko }e je izlo`iti optu`enom na na~in koji mu je razumljiv. Nakon toga tu`itelj }e ukratko iznijetidokaze na kojima zasniva optu`nicu.".(3)Stav (3) mijenja se i glasi:"(3)Optu`eni i njegov branitelj mogu nakon toga izlo`iti koncept odbrane.".^lan 96.(1)U ~lanu 276. u stavu (2) u uvodnoj re~enici rije~ "vije}e"zamjenjuje se rije~ima: "predsjednik vije}a".(1)Ta~ka f) mijenja se i glasi:"f)sve dokaze relevantne za izricanje krivi~no-pravnihsankcija". Broj 9 – Stranica 30SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHSrijeda, 11.2.2009.^lan 97.U ~lanu 278. u stavu (2) iza rije~i "nepotreban" dodaju serije~i: "ili da je prilikom ispitivanja propu{teno da se svjedokispita na okolnosti na koje je ponovno predlo`eno njegovoispitivanje".^lan 98.(1)U ~lanu 279. stav (1) mijenja se i glasi:"(1)O{te}enog krivi~nim djelom nije dopu{teno ispitivati onjegovom spolnom `ivotu prije po~injenog krivi~nog djelakoje je predmet postupka. Niti jedan dokaz koji se iznosi dabi pokazao ranije spolno iskustvo, pona{anje ili spolnuorijentaciju o{te}enog ne}e se prihvatiti.".^lan 99.U ~lanu 281. stav (2) mijenja se i glasi:"(2)Tekst zakletve, odnosno izjave glasi: "Zaklinjem se -izjavljujem da }u o svemu {to pred sudom budem pitangovoriti istinu i da ni{ta od onog {to mi je poznato ne}upre{utjeti."".^lan 100.^lan 283. mijenja se i glasi:"(1)Ako svjedok odbije svjedo~iti bez opravdanog razloga inakon upozorenja na posljedice mo`e biti ka`njen nov~anom kaznom do 30.000,00 KM.(2)Ako i poslije toga odbije svjedo~iti, mo`e se zatvoriti. Zatvor traje dok svjedok ne pristane svjedo~iti, ili dok njegovosvjedo~enje ne postane nepotrebno, ili dok se krivi~nipostupak ne zavr{i, ali najdu`e 30 dana.(3)O `albi protiv rje{enja kojim je izre~ena nov~ana kazna ilinare|en zatvor uvijek odlu~uje vije}e iz ~lana 25. stav (6)ovog Zakona. @alba protiv rje{enja o nov~anoj kazni izatvoru ne zadr`ava izvr{enje rje{enja.".^lan 101.(1)U ~lanu 285. stav (5) se bri{e.(2)Dosada{nji stav (6) postaje stav (5).^lan 102.U ~lanu 286. u stavu (1) iza rije~i "branitelja" dodaje se zarezi rije~i: "odnosno suda".^lan 103.U ~lanu 287. stav (3) mijenja se i glasi:"(3)Stranke, branitelj i o{te}eni uvijek se pozivaju da prisustvuju ispitivanju svjedoka ili izvo|enju rekonstrukcije. Saslu{anje}e se provesti kao da se izvodi na glavnoj raspravi u skladusa ~lanom 277. ovog Zakona.".^lan 104.(1)U ~lanu 288. stav (1) mijenja se i glasi:"(1)Iskazi dati u istrazi dopu{teni su kao dokaz na glavnojraspravi i mogu biti kori{teni prilikom direktnog iliunakrsnog ispitivanja ili pobijanja iznesenih navoda ili uodgovoru na pobijanje, nakon ~ega se prila`u kao dokaznimaterijal ili za dodatno ispitivanje. U ovom slu~aju osobi }ese dati mogu}nost da objasni ili pobije svoj prethodniiskaz.".(2)U stavu (2) iza rije~i: "va`nih uzroka" dodaju se rije~i: "iliako bez zakonskih razloga ne}e da daju iskaz na glavnojraspravi".(3)Iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi:"(3)Ako se tokom glavne rasprave optu`eni koristi pravom danije du`an iznijeti svoju odbranu ili odgovarati napostavljena pitanja, zapisnik o iskazu optu`enog koji je dat u istrazi mo`e se, prema odluci sudije odnosno vije}a, pro~itati i koristiti kao dokaz na glavnoj raspravi i prilo`iti kaodokazni materijal samo ako je optu`eni prilikom saslu{anja u istrazi bio upozoren u skladu sa ~lanom 92. stav (2) ta~ka c)ovog Zakona.".^lan 105.U ~lanu 290. rije~i: "na glavnom pretresu" zamjenjuju serije~ima: "do okon~anja dokaznog postupka".^lan 106.U ~lanu 292. u stavu (2) rije~i: "i mogu biti vremenskiograni~ena" se bri{u.^lan 107.U ~lanu 295. stav (2) iza rije~i "prijedloge" dodaje se rije~"tu`itelja".^lan 108.(1)U ~lanu 298. u stavu (1) ta~ka b) se bri{e.(2)Dosada{nje ta~. od c) do f) postaju ta~. od b) do e).^lan 109.U ~lanu 300. u stavu (2) rije~i: "ne mo`e naplatiti"zamjenjuju se rije~ima: "ne plati".^lan 110.U ~lanu 301. u stavu (2) iza rije~i "stranaka" rije~ "i"zamjenjuje se zarezom a rije~ "njihovih" se bri{e.^lan 111.U ~lanu 312. u stavu (2) rije~i: "za vrijeme pripremanjaglavnog pretresa ili" se bri{u.^lan 112.U ~lanu 317. u drugoj re~enici iza rije~i "spisima" dodaju serije~i: "i prijepisom zapisnika sa glavne rasprave".^lan 113.(1) U ~lanu 320. na po~etku re~enice dodaje se oznaka (1).(2) Iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi:"(2)Na pisanu izradu odluke donesene na sjednici vije}aprimjenjuju se rokovi iz ~lana 304. stav (1) ovog Zakona.".^lan 114.U ~lanu 329. u stavu (1) iza rije~i: "ta~ke f)" stavlja se zarez irije~ "g)".^lan 115.U ~lanu 330. u stavu (4) iza rije~i "mjeseca" dodaju se rije~i:"a u slo`enim predmetima najkasnije u roku od {est mjeseci".^lan 116.U ~lanu 332. stav (2) mijenja se i glasi:"(2)Ako vije}e `albenog odjeljenja ustanovi da je potrebnoponovno izvesti ve} izvedene dokaze u prvostepenompostupku, iskazi ispitanih svjedoka i vje{taka i pisani nalaz imi{ljenje bit }e prihva}eni kao dokazi i mogu biti pro~itaniili reproducirani ukoliko su ti svjedoci i vje{taci prilikomsvjedo~enja bili unakrsno ispitani od suprotne strane ilibranitelja, ili nisu bili unakrsno ispitani od suprotne strane ili branitelja iako im je to bilo omogu}eno, kao i u slu~aju akoje to ovim Zakonom druga~ije odre|eno, te ukoliko se radi o dokazima iz ~lana 276. stav (2) ta~ka e) ovog Zakona.".^lan 117.^lan 333. mijenja se i glasi:"Op}a odredba(1)Protiv presude vije}a `albenog odjeljenja dozvoljena je `alba u slu~aju ako je:a)vije}e `albenog odjeljenja preina~ilo prvostepenupresudu kojom je optu`eni oslobo|en od optu`be i izreklopresudu kojom se optu`eni progla{ava krivim;b)vije}e `albenog odjeljenja u vezi sa `albom naosloba|aju}u presudu na raspravi donijelo presudu kojom se optu`eni progla{ava krivim.(2)O `albi protiv drugostepene presude odlu~uje tre}estepenovije}e sastavljeno od trojice sudija.(3)Odredbe ~lana 324. ovog Zakona primjenjivat }e se i nasuoptu`enog koji nije izjavio `albu protiv drugostepeneodluke.".^lan 118.U ~lanu 338. ispred broja "322." dodaje se broj: "321.,".^lan 119.Iza ~lana 340. dodaje se novi ~lan 340a. koji glasi
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 43/09 08.07.2009 SN FBiH 85/21, SN FBiH 63/14, SN FBiH 68/05, SN FBiH 27/05 registracija poslovnih subjekata,registracija Broj 43 – Strana 4 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 8.7.2009. ^lan 28. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Na osnovu ~lana IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 29. oktobra 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 28. aprila 2009. godine. Broj 01-02-287/09 30. juna 2009. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Ovim Zakonom vr{e se izmjene i dopune Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 27/05 i 68/05) na sljede}i na~in: ^lan 1. Mijenja se ~lan 13. tako {to se u ta~ki 8. poslije rije~i "da tum" dodaju rije~i: "notarski obra|en". Nakon izmjene ~lan 13. ta~ka 8. glasi: "8) naziv, broj i datum notarski obra|enog akta o osnivanju subjekta upisa". ^lan 2. Mijenja se ~lan 15. stav 1. ta~ka 3. tako {to se poslije rije~i "da tum" dodaju rije~i: "notarski obra|enog". Nakon izmjene ~lan 15. stav 1. ta~ka 3. glasi: "3) naziv, broj i datum notarski obra|enog akta o osnivanju podru`nice ili poslovne jedinice subjekta upisa". ^lan 3. Mijenja se ~lan 17. stav 1. ta~ka 3. tako {to se poslije rije~i "da tum" dodaju rije~i: "notarski obra|enog". Nakon izmjene ~lan 17. stav 1. ta~ka 3. glasi: "3) naziv, broj i datum notarski obra|enog akta o spajanju subjekata upisa". ^lan 4. Mijenja se ~lan 18. stav 1. ta~ka 3. tako {to se poslije rije~i "da tum" dodaju rije~i: "notarski obra|enog". Nakon izmjene ~lan 18. stav 1. ta~ka 3. glasi: "3) naziv, broj i datum notarski obra|enog akta o pripajanju subjekta upisa". ^lan 5. Mijenja se ~lan 19. stav 1. ta~ka 3. tako {to se poslije rije~i "da tum" dodaju rije~i: "notarski obra|enog". Nakon izmjene ~lan 19. stav 1. ta~ka 3. glasi: "3) naziv, broj i datum notarski obra|enog akta o podjeli subjekta upisa". ^lan 6. Mijenja se ~lan 20. ta~ka 1. tako {to se poslije rije~i "da tum" dodaju rije~i: "notarski obra|enog". Nakon izmjene ~lan 20. ta~ka 1. glasi: "1) naziv, broj i datum notarski obra|enog akta o promjeni oblika subjekta upisa". ^lan 7. Mijenja se ~lan 22. stav 1. ta~. 4., 5. i 6. tako {to se prije rije~i: "akt", "statut" i "odluka" dodaju rije~i: "notarski obra|eni". Nakon izmjena ove ta~ke glase: "4) notarski obra|en akt o osnivanju ili notarski obra|en akt o izmjenama op}ih podataka od zna~aja za pravni promet ve} osnovanog, odnosno registrovanog subjekta upisa kojim se utvr|uje osnivanje, odnosno izmjena bitnih podataka sa ovjerenim potpisima ovla{}enih lica, 5) notarski obra|en statut poslovnog subjekta, 6) notarski obra|enu odluku o imenovanju lica ovla{}enog za zastupanje u unutra{njem i vanjskotrgovinskom prometu ako nije imenovano aktom o osnivanju". ^lan 8. Mijenja se ~lan 23. stav 1. ta~. 2., 3. i 7. tako {to se prije rije~i: "akt" i "statut" dodaju rije~i: "notarski potvr|en". Nakon izmjena ove ta~ke glase: "2) notarski potvr|en akt o osnivanju, 3) notarski potvr|en statut, 7) notarski potvr|enu odluku o imenovanju lica ovla{}enog za zastupanje, ako nije imenovano aktom o osnivanju." ^lan 9. Mijenja se ~lan 24. stav 1. ta~. 2., 3. i 6. tako {to se prije rije~i: "akt", "statut" i "akt o imenovanju" dodaju rije~i: "notarski potvr|en". Nakon izmjena ove ta~ke glase: "2) notarski potvr|en akt o osnivanju banke, 3) notarski potvr|en statut banke, 6) notarski potvr|en akt o imenovanju direktora ili vr{ioca du`nosti direktora." ^lan 10. Mijenja se ~lan 25. stav 1. ta~. 2., 3. i 5. tako {to se prije rije~i: "akt" i "statut" dodaju rije~i: "notarski potvr|en". Nakon izmjena ove ta~ke glase: "2) notarski potvr|en akt o osnivanju, 3) notarski potvr|en statut dru{tva, 5) notarski potvr|en akt o imenovanju direktora ili vr{ioca du`nosti direktora." ^lan 11. Mijenja se ~lan 26. stav 1. ta~. 2. i 4. tako {to se prije rije~i: "akt" i "odluka" dodaju rije~i: "notarski obra|en". Nakon izmjena ove ta~ke glase: "2) notarski obra|en akt o osnivanju, 4) notarski obra|ena odluka o imenovanju lica ovla{}enog za zastupanje ukoliko nije imenovano aktom o osnivanju." ^lan 12. Mijenja se ~lan 27. ta~ka 1. tako {to se prije rije~i "akt" dodaju rije~i: "notarski obra|en". Nakon izmjene ta~ka 1. glasi: "1) notarski obra|en akt o osnivanju". ^lan 13. Mijenja se ~lan 28. stav 3. tako {to se poslije rije~i "privatizaciju" i zareza dodaju rije~i: "notarski obra|enu" a poslije rije~i "privatizacije" i zareza dodaju se rije~i: "notarski obra|en". Nakon izmjene ~lan 28. stav 3. glasi: "3) Kod prijave upisa u registar izvr{ene privatizacije subjekt upisa je u zakonom utvr|enom roku du`an prijaviti za upis u registar promjenu vlasni{tva uz koju, zavisno od oblika organizovanja, prila`e: pisano obavje{tenje o izvr{enoj privatizaciji dr`avnog kapitala u preduze}u od nadle`ne agencije za privatizaciju, notarski obra|enu odluku o promjeni oblika preduze}a kao sastavnog dijela Srijeda, 8.7.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 43 – Strana 5 programa privatizacije, notarski obra|en ugovor o pribavljanju dodatnog kapitala (dokapitalizaciju) i druge isprave kojima se dokazuju ostali op}i podaci." ^lan 14. Mijenja se ~lan 29. ta~. 2., 3. i 5. tako {to se prije rije~i: "akt", "statut" i "odluka" dodaju rije~i: "notarski obra|enu" u odgovaraju}em obliku. Nakon izmjena ove ta~ke glase: "2) notarski obra|en akt o osnivanju, 3) notarski obra|en statut, 5) notarski obra|ena odluka o imenovanju direktora ili vr{ioca du`nosti direktora ako nije imenovan aktom o osnivanju i ovjeren potpis". ^lan 15. Mijenja se ~lan 30. tako {to se poslije rije~i: "prila`u se" i dvota~ke i poslije rije~i "ugovorom" i zareza dodaju rije~i: "notarski obra|en". Nakon izmjena ~lan 30. glasi: "Uz prijavu za upis u registar osnivanja poslovnog udru`enja prila`u se: notarski obra|en ugovor o osnivanju, dokaz o uplati osnovnog kapitala u novcu kao i dokaz o stavljanju stvari i prava na raspolaganje poslovnom udru`enju u skladu sa ugovorom, notarski obra|ena odluka o imenovanju zastupnika poslovnog udru`enja i ovjeren potpis zastupnika poslovnog udru`enja." ^lan 16. Mijenja se ~lan 31. stav 1. ta~. 1., 2. i 4. tako {to se prije rije~i: "akt", "zadru`na pravila" i "odluka" dodaju rije~i: "notarski potvr|en" u odgovaraju}em obliku. Nakon izmjena ove ta~ke glase: "1) notarski potvr|en akt o osnivanju, 2) notarski potvr|ena zadru`na pravila, 4) notarski potvr|ena odluka o imenovanju direktora". ^lan 17. Mijenja se ~lan 33. tako {to se prije rije~i "akt" dodaju rije~i: "notarski obra|en". Nakon izmjene ~lan 33. glasi: "Kod upisa promjena podataka od zna~aja za pravni promet kao {to su: promjena firme, sjedi{ta subjekta upisa, djelatnosti subjekta upisa, lica ovla{}ena za zastupanje, promjene osniva~a i drugih promjena u registar se dostavlja notarski obra|en akt o izmjenama i/ili dopunama tih podataka." ^lan 18. Mijenja se ~lan 34. tako {to se u st. 1., 2., 3., 4. i 5. prije rije~i "odluka" dodaju rije~i: "notarski obra|ena". Nakon izmjena ~lan 34. glasi: "(1) Uz prijavu za upis u registar pove}anja osnovnog kapitala dioni~kog dru{tva na osnovu novih uloga prila`e se: notarski obra|ena odluka skup{tine dioni~ara o pove}anju osnovnog kapitala, dokaz o objavljivanju i sadr`aj javnog poziva za upis i uplatu dionica (prospekt) sa odobrenjem prospekta od nadle`nog organa, potvrda banke o upisanim i upla}enim dionicama ili drugi dokaz o pove}anju kapitala, odnosno izvje{taj ovla{}enog procjenjiva~a o vrijednosti uloga u stvarima i pravima. (2) Uz prijavu uvjetnog pove}anja kapitala dioni~kog dru{tva prila`e se: notarski obra|ena odluka skup{tine dru{tva o uvjetnom pove}anju kapitala. Uz prijavu za upis ukupnog iznosa za koji su izdate dionice u prethodnoj poslovnoj godini, na osnovu odluke o uvjetnom pove}anju kapitala, prila`e se izvje{taj banke o upisanim i upla}enim dionicama ili drugi dokaz o pove}anju kapitala i izjava direktora da su dionice izdate za namjene odre|ene u toj odluci. (3) Uz prijavu za upis u registar pove}anja osnovnog kapitala na osnovu ovla{}enog kapitala prila`e se: notarski obra|ena odluka uprave dru{tva o pove}anju kapitala, izvod iz statuta odnosno odluka skup{tine kojom je uprava ovla{}ena za dono{enje takve odluke i potvrda banke o upisanim i upla}enim dionicama ili drugi dokaz o pove}anju kapitala. (4) Uz prijavu za upis u registar pove}anja osnovnog kapitala dioni~kog dru{tva pretvaranjem rezervi i neraspore|ene dobiti u osnovni kapital prila`e se notarski obra|ena odluka skup{tine dioni~ara o pove}anju osnovnog kapitala i bilans stanja na osnovu kojeg je donesena odluka o pove}anju kapitala. (5) Uz prijavu za upis u registar odluke o izdavanju zamjenjivih i participativnih obveznica prila`e se notarski obra|ena odluka skup{tine ili odluka uprave dru{tva o izdavanju tih obveznica sa ovla{}enjem skup{tine za dono{enje takve odluke. (6) Na upis pove}anja osnovnog kapitala jedno~lanog dioni~kog dru{tva shodno se primjenjuju odredbe st. od (1) do (4) ovog ~lana." ^lan 19. Mijenja se ~lan 35. stav 1. tako {to se prije rije~i "odluka" dodaju rije~i: "notarski obra|ena". Nakon izmjene ~lan 35. stav 1. glasi: "(1) Uz prijavu za upis u registar smanjenja osnovnog kapitala dioni~kog dru{tva prila`e se: notarski obra|ena odluka skup{tine dioni~ara o smanjenju osnovnog kapitala uz dokaz o objavljivanju odluke o smanjenju osnovnog kapitala sa pozivom povjeriocima da prijave svoja potra`ivanja u skladu sa zakonom, dokaz o pozivanju dioni~ara za podno{enje dionica radi spajanja ili promjene nominalne vrijednosti u skladu sa zakonom, odnosno dokaz o poni{tavanju dionica ili progla{avanju dionica neva`e}im." ^lan 20. Mijenja se ~lan 36. st. 1. i 2. tako {to se prije rije~i "odluka" dodaju rije~i: "notarski obra|ena". Nakon izmjena st. 1. i 2. glase: "(1) Uz prijavu za upis u registar pove}anja osnovnog kapitala dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u prila`e se: notarski obra|ena odluka o pove}anju osnovnog kapitala i izmjene osniva~kog akta, odnosno statuta dru{tva donesene u skladu sa statutom dru{tva, potvrda banke o uplati uloga, odnosno dokaz o uno{enju novih uloga u skladu sa tom odlukom, odnosno, prema potrebi, saglasnost nadle`nog organa za sticanje zna~ajnog ili ve}inskog u~e{}a kapitala. (2) Uz prijavu za upis smanjenja osnovnog kapitala dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u prila`e se notarski obra|ena odluka o smanjenju kapitala dru{tva kao i dokaz da su povjerioci subjekta upisa obavje{teni o namjeravanom smanjenju kapitala." ^lan 21. Mijenja se ~lan 38. tako {to se u stavu 1. prije rije~i: "izmjene akta" dodaju rije~i: "notarski obra|ene", u stavu 2. prije rije~i "isprava" i "izmjene akta" dodaju se rije~i: "notarski obra|ena", u stavu 3. prije rije~i: "odluka organa", "ugovor" i "izmjene i dopune" dodaju se rije~i: "notarski obra|ena", a u stavu 4. prije rije~i: "izmjene i dopune" dodaju se rije~i: "notarski obra|ene". Nakon izmjena ~lan 38. glasi: "(1) Uz prijavu za upis u registar pristupanja novog ~lana dru{tvu sa neograni~enom solidarnom odgovorno{}u prila`u se notarski obra|ene izmjene akta o osnivanju. (2) Uz prijavu za upis prestanka ~lanskog odnosa u dru{tvu sa neograni~enom solidarnom odgovorno{}u prila`e se notarski obra|ena isprava kojom se dokazuje osnov prestanka ~lanskog odnosa i notarski obra|ene izmjene akta o osnivanju. (3) Uz prijavu za upis u registar pristupanja novog ~lana komanditnog dru{tva i dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u prila`e se notarski obra|ena odluka organa upravljanja subjekta upisa, odnosno notarski obra|en Broj 43 – Strana 6 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 8.7.2009. ugovor o prijenosu udjela kao i notarski obra|ene izmjene i dopune osniva~kog akta odnosno statuta. (4) Uz prijavu za upis prestanka ~lanskog odnosa u komanditnom dru{tvu i dru{tvu sa ograni~enom odgovorno{}u prila`e se isprava kojom se dokazuje osnov prestanka ~lanskog odnosa i notarski obra|ene izmjene i dopune osniva~kog akta odnosno statuta." ^lan 22. Mijenja se ~lan 39. tako {to se u st. 1., 2., 3. i 5. prije rije~i "odluka" dodaju rije~i: "notarski obra|ena", u stavu 4. prije rije~i "ugovor" i u stavu 6. prije rije~i: "ugovor" i "odluka" dodaju se rije~i: "notarski obra|en". Nakon izmjena ~lan 39. glasi: "(1) Uz prijavu za upis u registar promjene firme prila`e se notarski obra|ena odluka o promjeni firme. (2) Uz prijavu za upis u registar promjene sjedi{ta subjekta upisa prila`e se notarski obra|ena odluka o promjeni sjedi{ta subjekta upisa. (3) Uz prijavu za upis promjene djelatnosti subjekta upisa prila`e se notarski obra|ena odluka o promjeni djelatnosti i odobrenje nadle`nog organa, ako je propisano posebnim zakonom. (4) Uz prijavu za upis u registar promjene odgovornosti subjekta upisa za obaveze drugih subjekata upisa u pravnom prometu prila`e se notarski obra|en ugovor, odnosno njegove izmjene. (5) Uz prijavu za upis promjene lica ovla{tenog za zastupanje subjekta upisa prila`e se notarski obra|ena odluka nadle`nog organa subjekta upisa kojom je jedno lice razrije{eno, odnosno kojom tom licu prestaje pravo zastupanja, a drugo lice je imenovano odnosno ovla{teno za zastupanje kao i obim ovla{tenja tog lica i ovjeren potpis tog lica. (6) Uz prijavu za upis u registar promjene osniva~a ili pove}anja, odnosno smanjenja broja osniva~a ili promjene osniva~kog udjela prila`e se notarski obra|en ugovor, odnosno notarski obra|ena odluka o promjeni osniva~a odnosno udjela." ^lan 23. Mijenja se ~lan 40. stav 1. tako {to se prije rije~i "ugovor" i rije~i "saglasnost" dodaju rije~i: "notarski obra|en" u odgovaraju}em pade`u. Nakon izmjena ~lan 40. stav 1. glasi: "(1) Uz prijavu za upis u registar pripajanja poslovnog subjekta prila`e se notarski obra|en ugovor o pripajanju, nalaz ovla{}enog sudskog vje{taka o vrijednosti imovine koja u~estvuje u pripajanju sa obrazlo`enjem, notarski obra|ena saglasnost skup{tina dru{tava na ugovor o pripajanju i dokaz o objavljivanju obavje{tenja o pokretanju postupka." ^lan 24. Mijenja se ~lan 41. stav 1. tako {to se prije rije~i "ugovor" i rije~i "saglasnost" dodaju rije~i:"notarski obra|en" i u stavu 2. prije rije~i "saglasnost" dodaju se rije~i: "notarski obra|ena". Nakon izmjena ~lan 41. glasi: "(1) Uz prijavu za upis spajanja poslovnih subjekata prila`u se: notarski obra|en ugovor o spajanju, notarski obra|ena saglasnost skup{tina poslovnih subjekata na ugovor o spajanju i dokaz o objavljivanju obavje{tenja o pokretanju postupka spajanja. (2) Ako u spajanju u~estvuje i javno preduze}e, uz prijavu se, pored isprava iz stava (1) ovog ~lana, prila`e i notarski obra|ena saglasnost nadle`nog organa na ugovor o spajanju." ^lan 25. Mijenja se ~lan 42. tako {to se prije rije~i: "odluka skup{tine" dodaju rije~i: "notarski obra|ena". Nakon izmjene ~lan 42. glasi: "Uz prijavu za upis novog poslovnog subjekta nastalog podjelom prila`e se notarski obra|ena odluka skup{tine o podjeli poslovnog subjekta i diobni bilans odobren od skup{tine." ^lan 26. Mijenja se ~lan 43. tako {to se prije rije~i: "odluka skup{tine" dodaju rije~i: "notarski obra|ena". Nakon izmjene ~lan 43. glasi: "Uz prijavu za upis promjene oblika poslovnog subjekta prila`e se notarski obra|ena odluka skup{tine, odnosno drugog organa poslovnog subjekta o promjeni oblika." ^lan 27. U ~lanu 48. u stavu 1. poslije rije~i "punomo}nika" dodaje se nova re~enica: "Punomo}nik podnosioca prijave mo`e biti advokat ili notar". Nakon izmjene ~lan 48. stav 1. glasi: "Osniva~i subjekta upisa prijavu za registraciju predaju osobno ili putem ovla{}enog predstavnika/zastupnika, odnosno punomo}nika. Punomo}nik podnosioca prijave mo`e biti advokat ili notar." ^lan 28. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Temeljem ~lanka IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 29. listopada 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 28. travnja 2009. godine. Broj 01-02-287/09 30. lipnja 2009. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Ovim zakonom vr{e se izmjene i dopune Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 27/05 i 68/05) na sljede}i na~in: ^lanak 1. Mijenja se ~lanak 13. tako {to se u to~ki 8. poslije rije~i "da - tum" dodaju rije~i: "notarski obra|en". Nakon izmjene ~lanak 13. to~ka 8. glasi: "8) naziv, broj i datum notarski obre|enog akta o osnivanju subjekta upisa." ^lanak 2. Mijenja se ~lanak 15. stavak 1. to~ka 3. tako {to se poslije rije~i "da tum" dodaju rije~i: "notarski obra|enog". Nakon izmjene, ~lanak 15. stavak 1. to~ka 3. glasi: "3) naziv, broj i datum notarski obra|enog akta o osnivanju podru`nice ili poslovne jedinice subjekta upisa".
Zakon o dopunama Zakona o izvršnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 39/09 16.06.2009 SN FBiH 19/25, SN FBiH 46/16, SN FBiH 35/12, SN FBiH 39/06, SN FBiH 33/06, SN FBiH 52/03, SN FBiH 32/03 izvršni postupak Broj 39 – Stranica 2 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 16.6.2009. ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O IZVR[NOM POSTUPKU ^lan 1. U Zakonu o izvr{nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 32/03, 52/03, 33/06 i 39/06) iza ~lana 79. dodaju se novi ~l. 79 a. i 79 b. koji glase: "^lan 79 a. (1) Ne mo`e biti predmet izvr{ewa nekretnina Federacije, kantona, grada, op{tine i javnog fonda. (2) Ne mo`e biti predmet izvr{ewa nekretnina ustanove koja se finansira u cijelosti ili djelimi~no iz buxeta, a koja je osnovana za vr{ewe djelatnosti od javnog interesa kojom se obezbje|uje ostvarivawe prava na obrazovawe, zdravstvenu za{titu, dje~iju za{titu, socijalnu za{titu, nauku, kulturu i fizi~ku kulturu, ako nekretnina slu`i za vr{ewe djelatnosti te ustanove i ako ciq vr{ewa djelatnosti nije sticawe dobiti. ^lan 79 b. Nadle`ni sud u svakom konkretnom slu~aju odlu~uje o ispuwewu uslova za izuzimawe od izvr{ewa iz prethodnog ~lana." ^lan 2. Iza ~lana 117. dodaju se novi ~l. 117 a. i 117 b. koji glase: "^lan 117 a. (1) Ne mogu biti predmet izvr{ewa stalna sredstva za rad Federacije, kantona, grada, op{tine i javnog fonda. (2) Ne mogu biti predmet izvr{ewa pokretne stvari ustanova iz ~lana 79 a. stav (2) ovog Zakona koje slu`e za vr{ewe djelatnosti od javnog interesa i koje obezbje|uju ostvarivawe prava iz ~lana 79 a. stav (2) ovog Zakona. ^lan 117 b. Nadle`ni sud u svakom konkretnom slu~aju odlu~uje o ispuwewu uslova za izuzimawe od izvr{ewa iz prethodnog ~lana." ^lan 3. Iza ~lana 137. dodaju se novi ~l. 137 a. i 137 b. koji glase: "^lan 137 a. Izuzeta su od izvr{ewa nov~ana sredstva ustanova iz ~lana 79 a. stav (2) ovog Zakona koja slu`e za vr{ewe djelatnosti od javnog interesa i koje obezbje|uju ostvarivawe prava iz ~lana 79 a. stav (2) ovog Zakona. ^lan 137 b. Nadle`ni sud u svakom konkretnom slu~aju odlu~uje o ispuwewu uslova za izuzimawe od izvr{ewa iz prethodnog ~lana." ^lan 4. Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O IZVR[NOM POSTUPKU Progla{ava se Zakon o dopunama Zakona o izvr{nom postupku koji je donio Parlament Federacije na sjednici Predstavni~kog doma od 5. maja 2009. godine i na sjednici Doma naroda od 2. juna 2009. godine. Broj 01-02-270/09 9. juna 2009. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O IZVR[NOM POSTUPKU ^lan 1. U Zakonu o izvr{nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 32/03, 52/03, 33/06 i 39/06) iza ~lana 79. dodaju se novi ~l. 79 a. i 79 b. koji glase: "^lan 79 a. (1) Ne mo`e biti predmet izvr{enja nekretnina Federacije, kantona, grada, op}ine i javnog fonda. (2) Ne mo`e biti predmet izvr{enja nekretnina ustanove koja se finansira u cijelosti ili djelimi~no iz bud`eta, a koja je osnovana za vr{enje djelatnosti od javnog interesa kojom se osigurava ostvarivanje prava na obrazovanje, zdravstvenu za{titu, dje~iju za{titu, socijalnu za{titu, nauku, kulturu i fizi~ku kulturu, ako nekretnina slu`i za vr{enje djelatnosti te ustanove i ako cilj vr{enja djelatnosti nije sticanje dobiti. ^lan 79 b. Nadle`ni sud u svakom konkretnom slu~aju odlu~uje o ispunjenju uslova za izuzimanje od izvr{enja iz prethodnog ~lana." ^lan 2. Iza ~lana 117. dodaju se novi ~l. 117 a. i 117 b. koji glase: "^lan 117 a. (1) Ne mogu biti predmet izvr{enja stalna sredstva za rad Federacije, kantona, grada, op}ine i javnog fonda. (2) Ne mogu biti predmet izvr{enja pokretne stvari ustanova iz ~lana 79 a. stav (2) ovog Zakona koje slu`e za vr{enje djelatnosti od javnog interesa i koje osiguravaju ostvarivanje prava iz ~lana 79 a. stav (2) ovog Zakona. ^lan 117 b. Nadle`ni sud u svakom konkretnom slu~aju odlu~uje o ispunjenju uslova za izuzimanje od izvr{enja iz prethodnog ~lana." ^lan 3. Iza ~lana 137. dodaju se novi ~l. 137 a. i 137 b. koji glase: "^lan 137 a. Izuzeta su od izvr{enja nov~ana sredstva ustanova iz ~lana 79a. stav (2) ovog Zakona koja slu`e za vr{enje djelatnosti od javnog interesa i koje osiguravaju ostvarivanje prava iz ~lana 79a. stav (2) ovog Zakona. ^lan 137 b. Nadle`ni sud u svakom konkretnom slu~aju odlu~uje o ispunjenju uslova za izuzimanje od izvr{enja iz prethodnog ~lana." ^lan 4. Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. 513 Temeljem ~lanka IV.B.7.a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim
Zakon o izmjeni Zakona o leasingu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 39/09 16.06.2009 SN FBiH 104/16, SN FBiH 65/13, SN FBiH 85/08 leasing U Zakonu o leasingu ("Slu`bene novine Federacije B iH",broj 85/08) u ~lanku 96. stavak (4) na kraju re~enice rije~i: "i nemogu se produljivati", bri{u se.
Zakon o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa Federacija BiH Službene novine FBiH 42/09 07.06.2009 SN FBiH 39/18, SN FBiH 34/18, SN FBiH 38/17, SN FBiH 6/17, SN FBiH 104/16, SN FBiH 30/16, SN FBiH 98/15, SN FBiH 91/15, SN FBiH 86/15, SN FBiH 109/12, SN FBiH 81/08, SN FBiH 64/08, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 naplata doprinosa,zakon,registracija Ponedjeljak, 6.7.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 42 – Stranica 9 ^lan 36. Direktor Poreske uprave }e u roku od godinu dana od dana primjene ovog Zakona donijeti godi{wi Plan kontrole. ^lan 37. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH", a primjewiva}e se od 1. januara 2010. godine. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Na osnovu ~lana IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O JEDINSTVENOM SISTEMU REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Progla{ava se Zakon o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 7. aprila 2009. godine i na sjednici Doma naroda od 2. juna 2009. godine. Broj 01-02-295/09 30. juna 2009. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O JEDINSTVENOM SISTEMU REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA I. OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom ure|uje se uspostavljau daljnjeme i upravljanje Jedinstvenim sistemom registracije, kontrole i naplate doprinosa. ^lan 2. Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa - ~ija je funkcija obrada, unos, uskla|ivanje i razmjena podataka o doprinosima, kontrola uplate doprinosa i dostavljenih podataka, te davanje informacija obveznicima uplate doprinosa i osiguranim licima - uspostavit }e se u Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Porezna uprava). ^lan 3. U smislu ovog Zakona, ter mini koji se u njemu koriste imaju sljede}e zna~enje: 1. Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa (u daljnjem tekstu: Jedinstveni sistem) je administrativno-tehni~ki sistem prema kojem se vr{i registracija, kontrola i naplata doprinosa i prikupljanje podataka od obveznika uplate doprinosa i osiguranika; 2. Informacioni sistem Jedinstvenog sistema (u daljnjem tekstu: Informacioni sistem) predstavlja sre|eni skup metoda, procesa i operacija za prikupljanje, ~uvanje, obradu, prijenos i distribuciju podataka Baze podataka Jedinstvenog sistema Porezne uprave, uklju~uju}i tehni~ku opremu koja se u te svrhe koristi; 3. Baza podataka Jedinstvenog sistema (u daljnjem tekstu: Baza podataka) je jedinstvena evidencija o svim obveznicima uplate doprinosa i osiguranim licima, podacima neophodnim za kontrolu i naplatu uplate doprinosa i podacima za ostvarivanje prava na osnovu obaveznog i dobrovoljnog osiguranja; 4. Korisnici Jedinstvenog sistema su: Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje, Zavod za zdravstveno osiguranje i reosiguranje Federacije Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za zapo{ljavanje (u daljnjem tekstu: vanbuovog Zakonaetski fondovi), Porezna uprava i Federalni zavod za statistiku; 5. Subjekti upisa u Jedinstveni sistem (u daljnjem tekstu: subjekti upisa) su obveznici uplate doprinosa i osigurana lica; 6. Doprinosi su nov~ani iznosi koje je obveznik uplate doprinosa du`an pla}ati vanbud`etskim fondovima u skladu sa propisima kojima se reguliraju uplate obaveznih i dobrovoljnih doprinosa; 7. Obveznik uplate doprinosa je svaki poslodavac, odnosno pravno ili fizi~ko lice koje je obavezno ili dobrovoljno osigurano i koje je obavezno vr{iti obra~un, obustavu i uplatu doprinosa u skladu sa Zakonom o doprinosima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) i zakonima kojima se ure|uje penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje u slu~aju nezaposlenosti; 8. Osigurana lica su: 1) lica koja su obavezno ili dobrovoljno osigurana u skladu sa zakonima kojima se ure|uje penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje u slu~aju nezaposlenosti (u daljnjem tekstu: osiguranici) i 2) druga lica osigurana po drugom osnovu; 9. Zaposlenik je fizi~ko lice definirano u skladu sa Zakonom o radu ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 43/99, 32/00 i 29/03); 10. Poslodavac je pravno ili fizi~ko lice definirano u skladu sa Zakonom o radu; 11. Fizi~ko lice - poduzetnik je lice koje obavlja djelatnost u svoje ime i za svoj ra~un radi sticanja dohotka; 12. Identifikacioni broj poreznog obveznika je jedinstveni identifikacioni broj koji Porezna uprava dodjeljuje svakom poreznom obvezniku; 13. Li~ni identifikacioni broj je jedinstveni broj koji Porezna uprava dodjeljuje svakom osiguranom licu upisanom u Jedinstveni sistem; 14. Prijava za upis u Jedinstveni sistem je svaka prijava koja se podnosi u svrhu uno{enja podataka i svih naknadnih promjena evidencija u Jedinstvenom sistemu; 15. Uvjerenje o registraciji je javna isprava koju svakom obvezniku uplate doprinosa izdaje Porezna uprava i kojim se potvr|uje da je osiguranik upisan u Jedinstveni sistem; 16. Uvjerenje iz Jedinstvenog sistema je javna isprava koju izdaje Porezna uprava na godi{njoj osnovi, odnosno na zahtjev subjekta upisa a sadr`i tra`eni podatak koji se nalazi u Jedinstvenom sistemu. II. ULOGA I NADLE@NOST KORISNIKA JEDINSTVENOG SISTEMA ^lan 4. Porezna uprava vr{i registraciju subjekata upisa i prikupljanje podataka uime Korisnika Jedinstvenog sistema. Porezna uprava du`na je Korisnicima Jedinstvenog sistema omogu}iti stalan i nesmetan pristup Bazi podataka, prijenos i kori{tenje podataka iz njihove nadle`nosti. ^lan 5. Vanbud`etski fondovi i Federalni zavod za statistiku preuzimaju podatke iz Baze podataka i na osnovu tako preuzetih podataka a`uriraju svoje baze podataka i baze podataka zavoda zdravstvenog osiguranja kantona i kantonalnih slu`bi za zapo{ljavanje. Vanbud`etski fondovi i Federalni zavod za statistiku unutra{nju organizacijsku strukturu usaglasit }e sa poslovnim funkcijama propisanim ovim Zakonom i propisima koji ure|uju oblasti iz njihove nadle`nosti i osigurati odgovaraju}e tehni~ke kapacitete za primanje i obradu podataka iz Jedinstvenog sistema. Broj 42 – Stranica 10 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 6.7.2009. III. USPOSTAVLJANJE JEDINSTVENOG SISTEMA I BAZE PODATAKA ^lan 6. Jedinstveni sistem uspostavlja se i vodi u Poreznoj upravi. Porezna uprava formira posebnu organizacionu jedinicu za upravljanje Jedinstvenim sistemom. ^lan 7. Baza podataka uspostavlja se uno{enjem podataka o subjektima upisa na osnovu prijava za upis u Jedinstveni sistem, evidencija o uplatama, finansijskih izvje{taja, javnih isprava, zakonom propisanih evidencija, podataka dobivenih u toku vo|enja Jedinstvenog sistema i drugim evidencijama koje vode obveznici uplate doprinosa, osiguranici, organi uprave i druge javne institucije u okviru svoje nadle`nosti. Podaci uneseni u Jedinstveni sistem ne mogu se brisati iz Baze podataka. ^lan 8. Podaci iz Jedinstvenog sistema koriste se u cilju ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i prava na osnovu osiguranja u slu~aju nezaposlenosti. Podaci iz stava 1. ovog ~lana mogu se koristiti i u statisti~ke svrhe na na~in koji ne omogu}uje prepoznavanje subjekta upisa na kojeg se podaci odnose. Li~ni podaci o osiguranim licima prikupljeni u skladu sa odredbama ovog Zakona mogu se koristiti samo u skladu sa Zakonom o za{titi li~nih podataka ("Slu`beni glasnik BiH", broj 49/06). ^lan 9. Federalni ministar finansija (u daljnjem tekstu: Ministar) }e u saglasnosti sa federalnim ministrom rada i socijalne politike, federalnim ministrom zdravstva i direktorom Federalnog zavoda za statistiku donijeti podzakonski akt kojim }e se urediti: uspostava Baze podataka i interno funkcioniranje Jedinstvenog sistema izme|u Porezne uprave i korisnika Jedinstvenog sistema, tehni~ko odr`avanje Jedinstvenog sistema, pristup Jedinstvenom sistemu, metodologija za unos i a`uriranje podataka, jedinstvena metodologija za izradu plana kontrole obra~una i uplate doprinosa i definiranje kriterija mjerila u~inka, izvje{tavanje o naplati doprinosa i izvje{tavanje o upravljanju Jedinstvenim sistemom. IV. POSTUPAK REGISTRACIJE I PRIJAVLJIVANJA ^lan 10. Obveznici uplate doprinosa iz ~lana 3. ta~ka 7. ovog Zakona obavezni su se registrirati u Jedinstveni sistem u ispostavi Porezne uprave i to pravna lica prema sjedi{tu pravnog lica, a fizi~ka lica prema mjestu registracije djelatnosti. Registracija poreznih obveznika koji u skladu sa poreznim propisima moraju imati identifikacioni broj poreznog obveznika u Poreznoj upravi je istovremeno i registracija obveznika uplate doprinosa u Jedinstveni sistem. Dobrovoljni obveznici uplate doprinosa obavezni su direktno se registrirati u Jedinstveni sistem u ispostavi Porezne uprave prema mjestu prebivali{ta, odnosno boravi{ta u skladu sa postupkom propisanim ovim Zakonom. Registracijom u Jedinstveni sistem dobrovoljnim obveznicima se dodjeljuje li~ni identifikacioni broj. U postupku registracije Porezna uprava svakom osiguranom licu dodjeljuje li~ni identifikacioni broj. Osiguranom licu dodjeljuje se samo jedan li~ni identifikacioni broj. Upisom u Jedinstveni sistem subjekt upisa smatra se registriranim u vanbud`etskim fondovima te se u njima ne}e direktno registrirati. ^lan 11. Obveznicima uplate doprinosa izdaje se uvjerenje o registraciji. Uvjerenje o registraciji ima svojstvo javne isprave. ^lan 12. Prijava za upis u Jedinstveni sistem iz ~lana 3. ta~ka 14. ovog Zakona je: 1) prijava za registraciju; 2) prijava za osiguranje; 3) odjava osiguranja; 4) prijava promjene u toku osiguranja; 5) godi{nja prijava podataka o doprinosima; 6) prijava promjene podataka o doprinosima; 7) prijava, odjava i promjena sta`a osiguranja sa uve}anim trajanjem; 8) prijava, odjava i promjena osiguranja na osnovu ugovora o djelu i drugih vrsta samostalne djelatnosti i povremenog nesamostalnog rada. ^lan 13. Obveznik uplate doprinosa i osiguranik koji je sam za sebe obveznik podnosi: 1) prijavu po~etka poslovanja, prijavu prestanka poslovanja i prijavu promjena u poslovanju obveznika uplate doprinosa; 2) prijavu osiguranja za zaposlenike; 3) odjavu osiguranja i prijavu promjene u toku osiguranja za zaposlenike; 4) godi{nju prijavu podataka o doprinosima; 5) prijavu promjene podataka o doprinosima; 6) prijavu, odjavu i promjenu sta`a osiguranja sa uve}anim trajanjem; 7) prijavu, odjavu i promjenu osiguranja na osnovu ugovora o djelu i drugih vrsta samostalne djelatnosti i povremenog nesamostalnog rada. Lice koje se bavi dopunskim zanimanjem podnosi: 1) prijavu po~etka poslovanja i prijavu prestanka poslovanja obveznika uplate doprinosa; 2) prijavu promjena u poslovanju obveznika uplate doprinosa; 3) prijavu osiguranja za zaposlenike; 4) odjavu osiguranja za zaposlenike; 5) prijavu promjena u toku osiguranja za zaposlenike; 6) godi{nju prijavu podataka o doprinosima; 7) prijavu promjene podataka o doprinosima. Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja podnosi: 1) godi{nju prijavu podataka o doprinosima za korisnike prava naknada pla}e na osnovu zdravstvenog osiguranja; 2) druge prijave kada je za to zakonom ovla{ten. Federalni zavod za zapo{ljavanje podnosi: 1) prijavu na osiguranje, odjavu sa osiguranja i promjene u osiguranju za nezaposlena lica; 2) godi{nju prijavu podataka o doprinosima prema propisima o zapo{ljavanju i prijavu promjene tih podataka; 3) druge prijave kada je za to zakonom ovla{ten. Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje podnosi: 1) prijavu na osiguranje, odjavu sa osiguranja i prijavu promjena u osiguranju za penzionere na zdravstveno osiguranje; 2) druge prijave kada je za to zakonom ovla{ten. Federalni zavod za statistiku podnosi: 1) podatke o dodjeli i izmjeni {ifre djelatnosti za pravna lica i fizi~ka lica -poduzetnike; 2) podatke o dodjeli i izmjeni {ifre djelatnosti za organizacione jedinice u sastavu pravnih lica i fizi~kih lica - poduzetnika. ^lan 14. Obveznik uplate doprinosa podnosi Poreznoj upravi prijavu za upis u Jedinstveni sistem za svakog novog zaposlenika u roku od sedam dana od dana otpo~injanja rada osiguranika. Obveznik uplate doprinosa Poreznoj upravi podnosi prijavu iz ~l. 12. i 13. ovog Zakona u roku od sedam dana od dana nastanka promjene. Ponedjeljak, 6.7.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 42 – Stranica 11 ^lan 15. Godi{nju prijavu podataka o doprinosima sadr`anu u prijavama iz ~lana 12. ovog Zakona obveznik uplate doprinosa podnosi do 30. aprila teku}e godine za prethodnu fiskalnu godinu na osnovu podataka iz evidencije iz oblasti rada, odnosno kona~no utvr|ene osnovice za uplatu doprinosa prema godi{njem obra~unu za prethodnu godinu. ^lan 16. Postupak podno{enja prijave za upis i promjene upisa u Jedinstveni sistem, na~in i rokove dostavljanja li~nih podataka, godi{nje prijave podataka o doprinosima, te na~in kori{tenja i razmjene tih podataka uredit }e se posebnim propisom koji donosi Ministar. ^lan 17. Za ta~nost i a`urnost dostavljenih podataka odgovoran je podnosilac prijave, odnosno odgovorno lice. Prijave za upis u Jedinstveni sistem moraju biti potpune. Porezna uprava du`na je prilikom podno{enja prijave za upis u Jedinstveni sistem provjeriti da li podnesena prijava sadr`i potrebne podatke. Ako Porezna uprava utvrdi da su podaci u prijavi neta~ni ili nepotpuni zatra`it }e od podnosioca prijave da otkloni utvr|ene nedostatke. Podnosilac prijave du`an je u roku od 15 dana od dana prijema obavje{tenja otkloniti utvr|ene nedostatke i dostaviti ispravno popunjenu prijavu. Porezna uprava ima ovla{tenje podnijeti prijavu ispred obveznika uplate doprinosa ukoliko na osnovu postoje}ih evidencija utvrdi da podnesena prijava ne sadr`i ta~ne ili potpune podatke ili da prijava nije ni podnesena. ^lan 18. Porezna uprava svakom osiguraniku izdaje uvjerenje iz Jedinstvenog sistema koje sadr`i godi{nje podatke o iznosu upla}enih, odnosno neupla}enih doprinosa. Uvjerenje iz stava 1. ovog ~lana dostavlja se za svaku fiskalnu godinu najkasnije do 31. decembra teku}e godine za prethodnu fiskalnu godinu. ^lan 19. Porezna uprava izdaje uvjerenje iz Jedinstvenog sistema sa tra`enim podacima svakom subjektu upisa na njegov li~ni zahtjev. Uvjerenje se izdaje o podacima o kojima Porezna uprava vodi evidenciju u Jedinstvenom sistemu od dana po~etka primjene ovog Zakona. Ukoliko tra`eni podaci ne postoje u Bazi podataka, Porezna uprava du`na je izdati potvrdu o nepostojanju podataka. ^lan 20. Ukoliko na osnovu uvjerenja iz ~l. 18. i 19. ovog Zakona subjekt upisa smatra da su mu u Jedinstvenom sistemu evidentirani neispravni podaci ima pravo pisanim putem i uz prilaganje odgovaraju}ih dokaza Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za promjenu podataka da se podaci isprave, odnosno dopune. Ukoliko utvrdi da je zahtjev opravdan Porezna uprava du`na je, prema zahtjevu iz stava 1. ovog ~lana, u roku od deset dana od dana prijema zahtjeva provesti odgovaraju}i postupak radi ispravljanja, odnosno dopune podataka u Jedinstvenom sistemu i obavijestiti subjekta upisa i Korisnika Jedinstvenog sistema na kojeg se promjena odnosi o izvr{enoj promjeni. ^lan 21. Izuzetno, podaci uneseni u Jedinstveni sistem, u skladu sa ~l. 12. i 13. ovog Zakona, mogu se promijeniti samo u slu~ajevima: 1) ako u propisanom postupku nadle`ni organ utvrdi promjenu podataka; 2) ako su podaci o svojstvu osiguranika, penzijskom sta`u, sta`u osiguranja i pla}ama uneseni u Jedinstveni sistem na osnovu la`nih isprava; 3) ako se naknadnom provjerom podataka ili na drugi na~in utvrdi da su u Jedinstveni sistem uneseni neispravni, neta~ni ili nepotpuni podaci; 4) u drugim slu~ajevima u kojima se prema propisanom postupku mogu upotrijebiti vanredna pravna sredstva. ^lan 22. Porezna uprava rje{enjem odjavljuje osiguranika sa osiguranja po slu`benoj du`nosti ili na njegov zahtjev u slu~ajevima: 1) kada je obveznik uplate doprinosa prestao sa poslovanjem na osnovu rje{enja nadle`nog organa, a nije podnio odjavu; 2) kada obveznik uplate doprinosa nije odjavio osiguranike, a prijavio je prestanak poslovanja; 3) na li~ni zahtjev osiguranika kada za to ima pravni interes. Protiv rje{enja iz stava 1. ovog ~lana mo`e se izjaviti `alba Federalnom ministarstvu finansija u roku od 15 dana od dana dostavljanja rje{enja. V. KONTROLA ^lan 23. U okviru Jedinstvenog sistema vr{i se evidentiranje podataka o naplati i raspodjeli upla}enih doprinosa i obavljaju poslovi finansijskog nadzora i ekonomsko-finansijske revizije uplate doprinosa. Kontrola obra~una i uplate doprinosa vr{i se u skladu sa Zakonom o doprinosima. ^lan 24. Podaci iz Baze podataka koriste se za kontrolu pravilnosti obra~una i uplate doprinosa i za utvr|ivanje duga na osnovu obaveza uplate doprinosa. Ako se utvrdi nepravilnost iz stava 1. ovog ~lana Porezna uprava }e uputiti obavijest kojom obveznika uplate doprinosa upozorava da izvr{i pravilan obra~un i uplatu doprinosa. Podaci o dugovanjima iz Baze podataka sravnjavaju se na mjese~nom nivou i dostavljaju Poreznoj upravi s ciljem izdavanja naloga za pla}anje. Podaci o neta~nom iznosu obaveze i neprijavljivanju obaveze na osnovu doprinosa dostavljaju se Odsjeku za inspekcijski nadzor Porezne uprave s ciljem provo|enja nadzora i kontrole. ^lan 25. Jedinstveni sistem generi{e izvje{taje o rizi~nim kategorijama uplate doprinosa i identificira one obveznike koji izbjegavaju obavezu uplate, ispla}uju ili prijavljuju manje iznose na osnovu obaveze uplate doprinosa, odnosno ne podnose prijavu za upis u Jedinstveni sistem iz ~lana 12. ovog Zakona. Kategorizacija rizi~nih kategorija obveznika uplate doprinosa iz stava 1. ovog ~lana vr{i se na godi{njem nivou i kao pokazatelj dostavlja se Odsjeku za inspekcijski nadzor Porezne uprave s ciljem provo|enja aktivnosti nadzora i kontrole. ^lan 26. Porezna uprava sa vanbud`etskim fondovima usagla{avat }e godi{nji Plan kontrole u cilju osiguravanja vi{eg nivoa pridr`avanja uplate od obveznika uplate doprinosa. Plan kontrole, koji utvr|uje Porezna uprava, sadr`i detaljne pro ce dure kontrole i vo|enja, mehanizme i kriterije kontrole koji }e se koristiti prilikom ocjene kategorije rizika prema obveznicima uplate doprinosa, te za predvi|anje prihoda. VI. ^UVANJE I SIGURNOST DOKUMENTACIJE I PODATAKA JEDINSTVENOG SISTEMA ^lan 27. Porezna uprava du`na je uspostaviti Informacioni sistem koji }e omogu}iti pohranjivanje, kori{tenje i rekonstrukciju podataka iz Baze podataka i kada nastupe uvjeti izvan nadzora, poput prirodnih katastrofa i drugih vrsta nepogoda. Porezna uprava du`na je uspostaviti Informacioni sistem koji zadovoljava minimalne zahtjeve za funkcioniranje sistema na drugoj lokaciji udaljenoj najmanje 50 km vazdu{ne linije od primarne lokacije Baze podataka i nalazi se na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Broj 42 – Stranica 12 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 6.7.2009. ^lan 28. Porezna uprava odgovorna je za sigurnost podataka i poduzima sve tehni~ke i organizacione mjere i pravila koja su neophodna za provo|enje zakona i propisa u vezi sa za{titom i tajno{}u podataka. Porezna uprava du`na je poduzeti mjere protiv neovla{tenog ili slu~ajnog pristupa li~nim podacima, mijenjanja, uni{tavanja ili gubitka podataka, neovla{tenog prijenosa, drugih oblika nezakonite obrade podataka, kao i mjere protiv zloupotrebe li~nih podataka. Ova obaveza ostaje na snazi i nakon zavr{etka obrade podataka. Ministar }e donijeti pravilnik u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona kojim }e se utvrditi pro ce dure ~uvanja i sigurnosti podataka u okviru Informacionog sistema, uklju~uju}i i postupke za pohranjivanje rezervnih kopija podataka, kao i za osiguranje rekonstrukcije podataka u slu~aju njihovog gubljenja. ^lan 29. Originalne prijave za upis u Jedinstveni sistem, na osnovu kojih su podaci uneseni u Bazu podataka, ~uvaju se pet godina od dana podno{enja prijava. Dokumentacija i podaci iz stava 1. ovog ~lana ~uvaju se na na~in koji omogu}ava sigurnu za{titu podataka za pe riod predvi|en ovim Zakonom. Podaci uneseni u Bazu podataka u elektronskom obliku ~uvaju se trajno. Po isteku roka iz stava 1. ovog ~lana Porezna uprava proslje|uje trajnu dokumentaciju vanbud`etskim fondovima za njihovu daljnju upotrebu. VII. KAZNENE ODREDBE ^lan 30. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 50.000,00 KM kaznit }e se obveznik uplate doprinosa za prekr{aj ako: 1) ne podnese prijave osiguranja, odjave osiguranja i prijave promjene u toku osiguranja (~lan 12.); 2) ne podnese godi{nje prijave podataka o doprinosima (~lan 12.); 3) unese neta~ne podatke u prijave za upis u Jedinstveni sistem (~lan 12.); 4) podnese prijave osiguranja, odjave osiguranja ili prijave promjena u toku osiguranja po isteku propisanog roka (~lan 14.); 5) podnese godi{nje prijave o doprinosima po isteku propisanog roka (~lan 15.); 6) u roku koji je odredila Porezna uprava ne otkloni neta~ne podatke unesene u godi{nje prijave podataka o doprinosima (~lan 15.). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se fizi~ko lice - poduzetnik nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.500,00 KM. Pored nov~ane kazne po~iniocu prekr{aja iz stava 1. ovog ~lana mo`e se izre}i i zabrana vr{enja djelatnosti u periodu do {est mjeseci s ciljem spre~avanja budu}eg ~injenja prekr{aja. ^lan 31. Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.500,00 KM kaznit }e se za prekr{aj osiguranik koji je sam za sebe obveznik uplate doprinosa ako: 1) ne podnese prijavu na osiguranje ili je podnese po isteku propisanog roka (~l. 12., 14. i 15.); 2) ne podnese prijavu o prestanku osiguranja ili je podnese po isteku propisanog roka (~l. 12., 14. i 15.); 3) ne podnese prijavu o promjeni osiguranja ili je podnese po isteku propisanog roka (~l.12., 14. i 15.); 4) ne podnese godi{nju prijavu o doprinosima (~lan 12.); 5) u roku koji je odredila Porezna uprava ne otkloni neta~ne podatke unesene u prijavu za upis u Jedinstveni sistem (~lan 17.). Dobrovoljni obveznik uplate doprinosa ne podlije`e pla}anju nov~ane kazne propisane ovim ~lanom. VIII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 32. U roku od 18 mjeseci od dana po~etka primjene ovog Zakona Porezna uprava i vanbud`etski fondovi }e istovremeno obavljati poslove registracije i druge administrativne poslove u skladu sa ovim Zakonom i zakonima kojima se ure|uje penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje u slu~aju nezaposlenosti. ^lan 33. U roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona Porezna uprava, vanbud`etski fondovi i Federalni zavod za statistiku du`ni su uskladiti organizaciju i poslovanje sa odredbama ovog Zakona i podzakonskih akata donesenih na osnovu ovog Zakona. Porezna uprava nakon isteka roka predvi|enog u stavu 1. ovog ~lana, a u skladu sa podzakonskim aktom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, preuzet }e zaposlenike koji su radili na poslovima registracije i kontrole obveznika uplate doprinosa iz vanbud`etskih fondova, a u skladu sa Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Porezne uprave. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine }e na usagla{en prijedlog federalnog ministra finansija, federalnog ministra rada i socijalne politike i federalnog ministra zdravstva, donijeti podzakonski akt nakon isteka roka iz stava 1. ovog ~lana kojim }e propisati na~in i uvjete preuzimanja zaposlenika iz stava 2. ovog ~lana. ^lan 34. U roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladit }e se odredbe drugih zakona koji reguliraju pitanja obuhva}ena ovim Zakonom sa odredbama ovog Zakona. ^lan 35. Propise iz ~l. 9. i 16. ovog Zakona Ministar }e donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 36. Direktor Porezne uprave }e u roku od godinu dana od dana primjene ovog Zakona donijeti godi{nji Plan kontrole. ^lan 37. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH" a primjenjivat }e se od 01. januara 2010. godine. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Na temelju ~l. 30. st. 1. to~ka n) i ~l. 146. st. 6, 149. st. 4. i 9., ~l. 150. st. 3., ~l. 163., 166. i 167. Zakona o investicijskim fondovima ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 85/08), Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici odr`anoj 17. lipnja 2009. godine, donijela je PRAVILNIK O VRJEDNOVANJU I IZRA^UNU IMOVINE INVESTICIJSKOG FONDA I. OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim Pravilnikom propisuje se: a) u~estalost utvr|ivanja neto vrijednosti imovine fondova;
Zakon o turističkoj djelatnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 32/09 11.05.2009 turizam ZAKONO TURISTI^KOJ DJELATNOSTII - OP]E ODREDBE^lan 1.Ovim Zakonom ure|uje se obavljanje turisti~ke djelatnosti,vrste usluga u toj djelatnosti, uslovi i na~in obavljanja poslova,subjekti koji se mogu baviti tom djelatno{}u i uslovi zaobavljanje turisti~ke djelatnosti.^lan 2.Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju ovazna~enja:1.Putnik je kupac koji kupuje ili je saglasan kupiti turisti~kipaket aran`man, odnosno turisti~ko putovanje ili drugeturisti~ke usluge. Putnik je i lice u korist kojeg kupackupuje turisti~ki paket aran`man, odnosno usluge ili licena koje kupac ili lice za koje je kupac kupio turisti~kipaket aran`man prenese pravo kori{tenja turisti~kogpaket aran`mana ili usluge.2.Turisti~ki paket aran`man (u daljnjem tekstu:aran`man), je ugovorni posao u kojem se putniku prodajuili nude na prodaju za jedinstvenu unaprijed utvr|enucijenu najmanje usluga prijevoza i smje{taja, uz uslov daaran`man traje du`e od 24 sata ili uklju~uje barem jednono}enje.3.Izletni~ki program je kombinacija od najmanje dvijeponu|ene usluge koje traju manje od 24 sata i ne uklju~uje no}enje, odnosno smje{taj.4.Putni~ka agencija-organizator putovanja je putni~kaagencija koja organizuje aran`man i koja ga neposrednoprodaje ili nudi na prodaju putem posrednika.5.Putni~ka agencija-posrednik je putni~ka agencija kojaprodaje ili nudi za kupnju aran`man koji je sastavioorganizator putovanja, ili koja pru`a druge posredni~keusluge iz ~lana 9. ovog Zakona.II - TURISTI^KA DJELATNOST^lan 3.Turisti~ka djelatnost, u smislu ovog Zakona, je pru`anjeusluga i posredovanje u turisti~kom prometu.Turisti~ke usluge, u smislu ovog Zakona, su: pru`anje uslugaputni~ke agencije, turisti~kog vodi~a, pratitelja, animatora,zastupnika, pru`anje usluga u nauti~kom, seoskom, zdrav-stvenom, kongresnom, vjerskom, omladinskom, sportskom,lovnom, ribolovnom, planinskom i drugim oblicima turizma,usluge na skija{kom terenu, usluge splavarenja i raftinga kao ipru`anje ostalih turisti~kih usluga.^lan 4.Turisti~ku djelatnost mogu obavljati pravna i fizi~ka lica koja su registrirana za obavljanje turisti~ke djelatnosti i ispunjavajuuslove propisane ovim Zakonom i propisima donesenim naosnovu ovog Zakona.^lan 5.Pravna i fizi~ka lica iz ~lana 4. ovog Zakona koja obavljajuturisti~ku djelatnost, du`na su:1.objaviti uslove, sadr`aj i cijenu svake pojedine usluge ipridr`avati se tih uslova, sadr`aja i cijena,2.za svaku izvr{enu uslugu, korisniku izdati ra~un, kartu ilipotvrdu s brojem kojom se potvr|uje primitak uplate i~uvati kopije tih dokumenata najmanje godinu dana oddana njihovog izdavanja,3.u prostorijama gdje se prodaju usluge, voditi knjigu `albei u roku od 15 dana odgovoriti na svaki prigovor,4.voditi poslovne knjige u skladu sa va`e}im propisima.Federalni ministar okoli{a i turizma (u daljnjem tekstu:Ministar) propisat }e oblik, sadr`aj i na~in vo|enja knjige `albe.Godina XVI – Broj 32Ponedjeljak, 11. 5. 2009. godineS A R A J E V OISSN 1512-7079 Broj 32 – Strana 2SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPonedjeljak, 11.5.2009.U obavljanju turisti~ke djelatnost pravna i fizi~ka lica iz~lana 4. ovog Zakona du`na su poslovati u skladu sa poslovnimobi~ajima u turizmu.^lan 6.Sportski klubovi, sindikati, vjerske zajednice, kulturno-umjetni~ka dru{tva, udru`enja penzionera, strukovna udru`enja i sl. (u daljnjem tekstu: udru`enja), kao i {kole mogu organiziratiputovanja i boravak isklju~ivo za svoje ~lanove, u~enike inastavnike.Udru`enja i {kole mogu organizirati aran`man i izletni~kipro gram iz stava 1. ovog ~lana samo povremeno i bez svrhesticanja dobiti.Reklamiranje i promocija za putovanja i boravke dozvoljenaje samo u internim glasilima i saop{tenjima koje dobivaju ~lanovi udru`enja i {kola.Udru`enja i {kole su obavezni za putovanja i boravke iz stava1. ovog ~lana koristiti samo ona prijevozna sredstva u kojima suputnici i prtljaga osigurani.A - PUTNI^KA AGENCIJA^lan 7.Putni~kom agencijom u smislu ovog Zakona, smatra sepravno lice upisano u registar dru{tava koja se baveorganiziranjem turisti~kih i poslovnih putovanja i boravaka,posredovanjem i pru`anjem svih ostalih usluga u vezi s tim, teprodajom svog vlastitog turisti~kog proizvoda kojeg stvaraobjedinjavanjem raznih vrsta turisti~kih usluga.^lan 8.Naznaku "putni~ka agencija" mo`e koristiti isklju~ivopravno lice iz ~lana 7. ovog Zakona.Naznaka "putni~ka agencija" obavezno se koristi u firmiputni~ke agencije kao pobli`a naznaka djelatnosti.U firmi, putni~ka agencija mo`e, uz naznaku kojom seobilje`ava ime putni~ke agencije, koristiti i izraze uobi~ajene uturisti~kom poslovanju kao {to su: "tours", "travel" i sl.1. Usluge putni~ke agencije^lan 9.Usluge putni~ke agencije su:1.organiziranje, prodaja i provo|enje aran`mana,2.prodaja i posredovanje u prodaji ugostiteljskih ituristi~kih usluga,3.posredovanje u pru`anju usluga putovanja i boravka iobavljanje drugih za njih vezanih usluga,4.organiziranje, prodaja i provo|enje izletni~kih programa, 5.prihvat i prijevoz putnika (transferi),6.prodaja i posredovanje u prodaji karata ili rezervacijimjesta za sva prijevozna sredstva,7.rezervacija smje{taja i drugih usluga u ugostiteljskimobjektima,8.zastupanje doma}ih i stranih putni~kih agencija,9.davanje turisti~kih obavijesti i promotivnog materijala,10.posredovanje u pribavljanju putnih isprava, viza i drugihisprava potrebnih za prijelaz granice i boravak uinostranstvu, te isprava za lov, ribolov, ronjenje i drugihisprava potrebnih za organiziranje i provo|enje razli~itihoblika turizma,11.organiziranje i posredovanje u prodaji usluga nauti~kog,seoskog, zdravstvenog, kongresnog, vjerskog, sportskog,lovnog, ribolovnog i drugih oblika turizma,12.rezervacija, nabavka i prodaja ulaznica za sve vrstepriredbi, muzeja i dr., te prodaja robe vezane za potrebeputovanja (razne putne potrep{tine, suveniri, turisti~kepublikacije i sl.),13.organiziranje i pru`anje usluga u vezi sa poslovanjemkarticama i putni~kim ~ekovima, te pru`anje mjenja~kihusluga,14.posredovanje u osiguranju putnika i prtljage,15.posredovanje u organizovanju skupova, sajmova,sportskih priredbi, kulturno-zabavnih manifestacija idruge aktivnosti iz oblasti turizma u skladu sa zakonom,16.organiziranje vodi~ke slu`be i slu`be turisti~kihinformacija,17.organiziranje turisti~kih manifestacija, kulturno-zabavnih priredbi i takmi~enja,18.pripremanje, {tampanje i distribucija turisti~kih infor-macija, reklamno-propagandnog materijala i javnapromocija turisti~kog proizvoda i programa,19.organiziranje seminara i kurseva vezanih za turizam iu~enje stranih jezika zaposlenika u agenciji.Putni~ka agencija mo`e, osim usluga iz stava 1. ovog ~lana,pru`ati i druge sli~ne usluge: posredovanje u iznajmljivanjuvozila (rent-a-car), letjelica, plovnih objekata, ~uvanje iodr`avanje plovnih objekata.2. Vrste putni~kih agencija^lan 10.Prema vrsti usluga koje pru`aju putni~ke agencije su:1.putni~ka agencija organizator putovanja i2.putni~ka agencija posrednikMinistar }e propisati minimalno - tehni~ke uslove kojemoraju ispunjavati putni~ke agencije iz stava 1. ovog ~lana ina~in na koji mogu pru`ati svoje usluge.Putni~ka agencija smije pru`ati samo one usluge za kojeispunjava uslove propisane ovim Zakonom i propisomdonesenim na osnovu stava 2. ovog ~lana.3. Uslovi za pru`anje usluga putni~ke agencije^lan 11.Putni~ka agencija mo`e zapo~eti pru`ati usluge kada pribavirje{enje op}inskog odnosno gradskog organa uprave nadle`nogza poslove turizma (u daljnjem tekstu: nadle`ni or gan), kojim jeutvr|eno da udovoljava uslovima propisanim ovim Zakonom ipropisima donesenim na osnovu ovog Zakona.Ispunjavanje uslova iz stava 1. ovog ~lana, nadle`ni or ganutvr|uje rje{enjem u roku od 15 dana od dana urednopodnesenog zahtjeva u skladu sa ~lanom 12. ovog Zakona.Pravosna`no rje{enje iz stava 2. ovog ~lana, upisuje se uUpisnik putni~kih agencija koji vodi nadle`ni or gan.Ministar }e propisati oblik, sadr`aj i na~in vo|enja Upisnikaiz stava 3. ovog ~lana.Tro{kove postupka iz stava 2. ovog ~lana snosi podnositeljzahtjeva.Protiv rje{enja iz stava 2. ovog ~lana mo`e se izjaviti `albaFederalnom ministarstvu okoli{a i turizma (u daljnjem tekstu:Ministarstvo) u roku od 15 dana od dana dostavljanja rje{enja.Ako nadle`ni or gan nakon pregleda poslovnog prostoraputni~ke agencije ne donese rje{enje u roku iz stava 2. ovog~lana, rad u putni~koj agenciji mo`e otpo~eti, o ~emu je putni~kaagencija du`na prethodno pisanim putem obavijestiti nadle`niorgan ukoliko je za gra|evinu, u kojoj se nalazi poslovni prostorputni~ke agencije, u skladu sa posebnim propisom pribavilaodgovaraju}i akt prema kojem se gra|evina smije po~eti koristiti.^lan 12.Zahtjev putni~ke agencije za izdavanje rje{enja iz ~lana 11.ovog Zakona sadr`i:1.firmu i sjedi{te putni~ke agencije,2.rje{enje o upisu u registar dru{tva,3.identifikacijski broj,4.prijedlog vrste putni~ke agencije,5.dokaz o pravu vlasni{tva poslovnog prostora ili ugovor ozakupu poslovnog prostora, 6.podatke o veli~ini i opremljenosti poslovnog prostora i7.podatke o voditelju poslovnice, ako putni~ka agencijapru`a svoje usluge neposredno korisniku usluge.^lan 13.Rje{enje iz ~lana 11. ovog Zakona sadr`i: Ponedjeljak, 11.5.2009.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 32 – Strana 31.firmu i sjedi{te putni~ke agencije,2.vrstu putni~ke agencije,3.identifikacijski broj,4.mjesto, ulicu i ku}ni broj poslovnice putni~ke agencije, te5.ime i prezime voditelja poslovnice i njegov jedinstvenimati~ni broj. Svaku promjenu podataka iz stava 1. ovog ~lana putni~kaagencija du`na je prijaviti nadle`nom organu u roku od osamdana od dana nastale promjene.O promjeni podataka iz stava 2. ovog ~lana nadle`ni or gandonosi rje{enje.^lan 14.Pored obaveza propisanih ~lanom 5. ovog Zakona, putni~kaagencija du`na je:1.na ulazu u poslovni prostor putni~ke agencije izlo`itinatpisnu plo~u na kojoj je istaknuta firma putni~keagencije,2.na ulazu u poslovni prostor u kojem neposredno prodajesvoje usluge istaknuti obavijest o radnom vremenu ipridr`avati se istaknutog radnog vremena,3.na zahtjev korisnika usluga izjasniti se da li nastupa usvojstvu organizatora putovanja ili posrednika i koliki jojje raspon ovla{tenja, ako zastupa druge putni~ke agencije,4.u svim reklamnim i promotivnim materijalima kao i usvim poslovnim dokumentima vidljivo nazna~iti firmu isjedi{te putni~ke agencije, te identifikacijski brojputni~ke agencije,5.~uvati, kao poslovnu tajnu, sve {to je saznala o putniku ibez njegovog odobrenja, osim u zakonom propisanimslu~ajevima, nikome ne smije saop{titi: njegovu adresu,mjesto i vrijeme putovanja, boravka, upla}enu cijenu, kao ni imena njegovih saputnika,6.putniku pru`iti usluge utvr|ene u ugovoru i na kvalitetanna~in,7.ponuditi putniku i posebno osiguranje od ozlijeda, bolesti, smrti i gubitka prtljage tokom putovanja i boravka.^lan 15.Putni~ka agencija koja pru`a usluge aran`mana, izletni~kogprograma ili transfera putnika du`na je koristiti prijevoznasredstva kao i ugostiteljske usluge registriranih davatelja uslugau kojima su putnici i prtljaga osigurani. ^lan 16.Putni~ka agencija obavezna je prijevoz putnika obavljativlastitim prijevoznim sredstvima ili prijevoznim sredstvima uvlasni{tvu drugih pravnih i fizi~kih lica koja su registrirana zaobavljanje djelatnosti prijevoza putnika.Iznimno od odredbi iz stava 1. ovog ~lana, ako prijevozputnika nije mogu}e izvr{iti na na~in odre|en u stavu 1. ovog~lana, putni~ka agencija mo`e za prijevoz putnika koristiti iprijevozno sredstvo u vlasni{tvu inostranih pravnih i fizi~kihlica.^lan 17.Ako putni~ka agencija organizira grupna putovanjaobavezna je tokom cijelog putovanja osigurati najmanje jednogturisti~kog pratitelja, koji ispunjava uslove propisane ovimZakonom, za svaku grupu do 75 putnika. Ako putni~ka agencija ne raspola`e s turisti~kim pratiteljemiz stava 1. ovog ~lana, mo`e osigurati stru~nog radnika koji jeosposobljen za rad u turisti~koj djelatnosti.Putni~ka agencija obavezna je navesti u programu putovanjada li je obilazak predvi|en u pratnji pratitelja putovanja ililokalnog vodi~a.^lan 18.Putni~ka agencija du`na je za svaki aran`man, odnosnoputovanje koje organizira, izdati pro gram, prospekt ili katalogkoji obavezno li~no uru~uje putniku prije zaklju~enja ugovora oaran`manu, a koji treba sadr`avati:1.ta~an opis prijevoznog puta (itinerer), odnosnoaran`mana,2.ta~an opis odredi{ta (kod boravka),3.jasne i ta~ne podatke o vrsti, polo`aju, kategoriji iliudobnosti, i druge glavne naznake smje{taja i ishrane,4.vrstu prijevoznog sredstva, njegove naznake i razred,5.ukupan broj dana i no}enja u aran`manu,6.datum, vrijeme i mjesto polaska i povratka,7.cijenu aran`mana i iznos ili postotak od cijene koji sepla}a kao kapara i vremenski raspored za pla}anjepreostalog iznosa,8.cijenu neobaveznih (fakultativnih) usluga,9.uputstvo o najmanjem broju sudionika za ostvarenjearan`mana, ako je to uslov za organiziran aran`man,10.uslove za prijavu i otkaz sudionika aran`mana i garancijeorganizatora,11.rok do kada }e se najkasnije putniku saop{titi akoorganizator ili posrednik odustane od aran`mana,12.ostale podatke va`ne za putnika (klima, vrsta valuta i dr.).^lan 19.Putni~ka agencija koja neposredno pru`a usluge putnikumora imati poslovni prostor u sjedi{tu firme koja ispunjava za topropisane uslove.Putni~ka agencija mo`e imati u svom sastavu poslovnice ukojima se obavlja registrirana djelatnost u skladu sa propisanimuslovima.Poslovnica mora ispunjavati slijede}e uslove:1.da prostor odgovara propisanim uslovima za odre|enuvrstu putni~ke agencije,2.da je zasebna poslovna cjelina u odnosu na drugeposlovne prostore pravnih i fizi~kih lica koja posluju uistom objektu.Iznimno od odredbe stava 3. ta~ka 2. ovog ~lana poslovnicane mora biti zasebna poslovna cjelina, ako se taj prostor nalazi uobjektima namijenjenim trgova~kim i bankarskim aktivnostima,u hotelima, u sajamskim prostorijama, na stanicama iliterminalima za javne usluge kopnenog, pomorskog ili zra~nogprijevoza.Ministar }e propisati minimalne uslove koje moraispunjavati poslovnica za pojedinu vrstu putni~ke agencije.4. Voditelj poslovnice^lan 20.Putni~ka agencija koja neposredno prodaje aran`mane iizletni~ke programe mora imati u svakoj poslovnici najmanjejednog zaposlenog voditelja poslovnice. Voditelj poslovnice odgovoran je za rad u poslovnici u skladu sa ovim Zakonom.^lan 21.U smislu ovog Zakona voditeljem poslovnice smatra sedr`avljanin Bosne i Hercegovine koji ispunjava uslove zavoditelja poslovnice propisane ovim Zakonom.Voditelj poslovnice treba ispunjavati sljede}e uslove:1.da je poslovno sposoban,2.da ima najmanje srednju stru~nu spremu,3.da zna najmanje jedan svjetski jezik,4.da ima polo`en stru~ni ispit za voditelja poslovnice i dvijegodine radnog sta`a na odgovaraju}im poslovima uputni~koj agenciji ili drugim odgovaraju}im poslovima uturizmu,5.da mu nije pravosna`nom presudom ili rje{enjem oprekr{aju izre~ena za{titna mjera zabrane obavljanjaposlova voditelja poslovnice, dok ta mjera traje.Strani dr`avljanin mo`e obavljati poslove voditeljaposlovnice pod uslovom da ima radnu dozvolu i da ispunjavauslove iz stava 2. ovog ~lana. Broj 32 – Strana 4SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPonedjeljak, 11.5.2009.^lan 22.Stru~ni ispit za voditelja poslovnice pola`e se pred ispitnomkomisijom koju rje{enjem imenuje Ministar.Stru~ni ispit za voditelja poslovnice pola`e se premautvr|enom ispitnom programu.Ministar }e propisati postupak, na~in polaganja i ispitni pro -gram za stru~ni ispit za voditelja poslovnice. Ispitni pro gram iz stava 2. ovoga ~lana objavljuje se u"Slu`benim novinama Federacije BiH".O polo`enom stru~nom ispitu izdaje se uvjerenje.5. Jam~evina za aran`man^lan 23.Organizator aran`mana du`an je za svaki aran`man osiguratijam~evinu kod banke ili osiguravaju}eg dru{tva, radi naknadeputniku:1.pla}anje cijene aran`mana, ako zbog nelikvidnosti iliste~aja organizatora izostanu usluge aran`mana,2.tro{kova koji nastanu zbog nelikvidnosti ili ste~ajaorganizatora, za povratak putnika u mjesto polaska.Jam~evina iz stava 1. ovog ~lana daje se u obliku po liceosiguranja gotovinskog pologa, bankovne garancije i sl.^lan 24.Organizator ili posrednik aran`mana du`an je putniku,prilikom uplate iznosa aran`mana, izdati potvrdu o osiguranjujam~evine koja mu omogu}uje neposredno ostvarenje prava naobe{te}enje zbog nastalih tro{kova iz ~lana 23. ovog Zakona ubanci ili osiguravaju}em dru{tvu.^lan 25.Putni~ka agencija koja organizira putovanje (aran`man)du`na je s osiguravateljem sklopiti ugovor o osiguranju ododgovornosti za {tetu koju prouzrokuje putniku neispunjenjem,djelomi~nim ispunjenjem ili neurednim ispunjenjem obavezakoje se odnose na aran`man.6. Prestanak pru`anja usluga putni~ke agencije^lan 26.Putni~ka agencija prestaje pru`ati usluge:1.odjavom poslovanja, danom navedenim u odjavi ilidanom podno{enja odjave nadle`nom organu, s tim {to seprestanak pru`anja usluga ne mo`e odjaviti unatrag,2.ako je pravosna`nim rje{enjem inspektora utvr|eno danisu ispunjeni uslovi propisani ovim Zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i drugim propisima, autvr|eni nedostaci nisu otklonjeni u zadanom roku,3.ako je nadle`ni organ naknadno utvrdio da je rje{enje iz~lana 11. ovog Zakona zasnovano na neistinitimpodacima ili krivotvorenim dokazima,4.radi utvr|ene neaktivnosti putni~ke agencije koja jeneprekidno trajala du`e od jedne godine,5.radi izricanja mjere zabrane pru`anja usluga putni~keagencije u skladu sa ovim Zakonom i propisimadonesenim na osnovu ovog Zakona,6.ako putni~ka agencija u roku od godine dana od danapravosna`nosti rje{enja iz ~lana 11. ovog Zakona nezapo~ne pru`ati usluge, gubi pravo pru`anja usluga prema tom rje{enju.O prestanku pru`anja usluga iz stava 1. ovog ~lana nadle`niorgan donosi rje{enje, koje upisuje u Upisnik iz ~lana 11. stava 3.ovog Zakona.Protiv rje{enja iz stava 2. ovog ~lana mo`e se izjaviti `albaMinistarstvu.B - TURISTI^KI VODI^, PRATITELJ, AN I MATOR IZASTUPNIK1. Turisti~ki vodi~ ^lan 27.Turisti~ki vodi~ je lice koje turistima pokazuje i stru~noobja{njava prirodne ljepote i rijetkosti, kulturno-historijskespomenike, umjetni~ka djela, etnografske i druge znamenitosti,historijske doga|aje i legende o tim doga|ajima i licima,dru{tveno politi~ke tokove i doga|anja, te ekonomskadostignu}a mjesta i podru~ja.Ne smatra se turisti~kim vodi~em stru~ni radnik koji obavljaposlove vodi~a na svom radnom mjestu kod pravnog ili fizi~koglica unutar poslovnog prostora u kojem radi (muzej, galerija,nacionalni park i sl.), stru~ni radnik putni~ke agencije koji pratigrupu turista iz mjesta u mjesto, vodi~ u planinama i jamama, ulovu i ribolovu, kao i voditelj i pratitelj ekskurzije i izleta.^lan 28.Za pru`anje usluga turisti~kog vodi~a, turisti~ki vodi~ moraimati odobrenje koje na njegov zahtjev izdaje nadle`ni or gan, na~ijem podru~ju pru`a usluge.Odobrenje iz stava 1. ovog ~lana izdat }e se licu kojeispunjava sljede}e uslove:1.da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine,2.da ima poslovnu sposobnost,3.da ima najmanje srednju stru~nu spremu,4. da ima polo`en stru~ni ispit za turisti~kog vodi~a,5.da zna najmanje jedan svjetski jezik na kojem }e pru`atiusluge turisti~kog vodi~a,6.da mu pravosna`nom presudom ili rje{enjem o prekr{ajunije izre~ena za{titna mjera zabrane obavljanja poslovaturisti~kog vodi~a, dok ta mjera traje,7.da udovoljava propisanim zdravstvenim uslovima.Strani dr`avljanin mo`e pru`ati usluge turisti~kog vodi~apod uslovom da ima radnu dozvolu, da ispunjava uslove iz stava2. ta~. 2. do 7. ovog ~lana i uz primjenu na~ela uzajamnosti.Pravosna`no rje{enje o odobrenju za pru`anje uslugaturisti~kog vodi~a upisuje se u Upisnik turisti~kih vodi~a kojivodi nadle`ni or gan.Oblik, sadr`aj i na~in vo|enja Upisnika iz stava 3. ovog ~lana propisuje ministar.^lan 29.Ministar }e propisati postupak, na~in polaganja i pro gramstru~nog ispita za turisti~kog vodi~a.^lan 30.Turisti~ki vodi~ du`an je poslove vodi~a obavljati savjesno istru~no u skladu sa odredbama ovog Zakona, poslovnimobi~ajima u turizmu, statutom i aktima udru`enja turisti~kihvodi~a ~iji je ~lan.^lan 31.Putni~ka agencija i drugi korisnici usluga turisti~kog vodi~ane mogu obavljanje usluga turisti~kog vodi~a povjeriti licu kojene ispunjava uslove propisane ovim Zakonom.^lan 32.Istaknutim nau~nicima i stru~njacima mo`e se priznatisvojstvo po~asnog turisti~kog vodi~a iz podru~ja u`especijalnosti.Po~asni turisti~ki vodi~ mo`e obavljati poslove vodi~a samopovremeno.Svojstvo po~asnog turisti~kog vodi~a utvr|uje Ministar.^lan 33.Pri obavljanju poslova, turisti~ki vodi~ mora imati iskaznicuturisti~kog vodi~a, kojom se utvr|uje njegovo svojstvo.Iskaznicu turisti~kog vodi~a, turisti~ki vodi~ pri obavljanjuposlova mora nositi na vidljivom mjestu.Ministar }e propisati obrazac i izgled iskaznice turisti~kogvodi~a, kao i na~in njenog izdavanja i upotrebe. Ponedjeljak, 11.5.2009.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 32 – Strana 5^lan 34.Rje{enje o odobrenju iz ~lana 28. ovog Zakona morasadr`avati:1.ime i prezime turisti~kog vodi~a, mjesto prebivali{ta,podru~je na kojem }e obavljati poslove,2.stru~nu spremu i datum kada je polo`io ispit za turisti~kog vodi~a,3.jezike na kojima }e pru`ati usluge turisti~kog vodi~a,4.period u kojem pru`a usluge, ako turisti~ki vodi~ pru`ausluge samo u jednom periodu tokom godine (sezonski).Stru~na sprema unosi se u odobrenje u skladu sa podacima izuvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu za turisti~kog vodi~a.^lan 35.Odobrenje za pru`anje usluga turisti~kog vodi~a prestajeva`iti u sljede}im slu~ajevima:1.odjavom, danom navedenim u odjavi ili danompodno{enja odjave nadle`nom organu, s tim {to sepru`anje usluga ne mo`e odjaviti unatrag,2.ako prestane ispunjavati jedan od propisanih uslova iz~lana 28. ovog Zakona,3.ako je nadle`ni organ naknadno utvrdio da je ranije izdano odobrenje zasnovano na neistinitim podacima ilikrivotvorenim dokumentima.O prestanku va`enja odobrenja iz stava 1. ovog ~lananadle`ni or gan donosi posebno rje{enje. 2. Turisti~ki pratitelj^lan 36.Turisti~ki pratitelj je lice koje obavlja operativno-tehni~keposlove u vo|enju i pra}enju turista, te daje turistima obavijesti osvrsi putovanja.^lan 37.Turisti~ki pratitelj je lice koje ispunjava uslove iz ~lana 28.ovog Zakona, osim uslova iz stava 2. ta~ke 4. toga ~lana.^lan 38.Putni~ka agencija ne mo`e obavljanje poslova pratiteljapovjeriti licu koje ne ispunjava uslove propisane ovim Zakonom.3. Turisti~ki an i ma tor^lan 39.Turisti~ki an i ma tor je lice koje planira i ostvaruje programeprovo|enja slobodnog vremena turista, a koji se odnose nasportsko-rekreativne, zabavne i kulturno-dru{tvene sadr`aje.Za turisti~kog animatora vrijede odredbe ovog Zakona kojese odnose na turisti~kog pratitelja.4. Turisti~ki zastupnik^lan 40.Turisti~ki zastupnik je pravno ili fizi~ko lice koje zastupadoma}eg ili stranog organizatora putovanja ili posrednika uodredi{tima putovanja.Organizator je du`an pisano obavijestiti davatelja usluga oturisti~kom zastupniku, njegovim ovla{tenjima i svimeventualnim promjenama.^lan 41.Ovla{tenja turisti~kog zastupnika su sljede}a:–{titi interese i prava putnika i organizatora putovanja kod davatelja usluga,–pru`a obavje{tenja i uputstva putnicima kod izvr{avanjaprograma putovanja i dodatnih usluga,–naru~uje dodatne usluge u ime organizatora putovanjaprema dobivenim ovla{tenjima,–posreduje u pribavljanju dodatnih usluga za putnike(izlet, kulturne i sportske priredbe i sl.),–obavlja i druge poslove potrebne za za{titu interesaputnika i organizatora putovanja.C - TURISTI^KE USLUGE U NAUTI^KOM, SEOSKOM IDRUGIM OBLICIMA TURIZMA1. Turisti~ke usluge u nauti~kom turizmu^lan 42.Nauti~ki turizam je plovidba i boravak turista-nauti~ara naplovnim objektima (jahta, brodica i sl.) kao i boravak u lukamanauti~kog turizma, radi odmora i rekreacije.^lan 43.Turisti~ke usluge u nauti~kom turizmu su:1.iznajmljivanje prostora uz ure|enu i djelomi~no ilipotpuno za{ti}enu obalu (u daljnjem tekstu: vez) zasmje{taj plovila i nauti~ara koji borave na njima,2.iznajmljivanje plovnih objekata za odmor i rekreaciju, 3.prihvat, ~uvanje i odr`avanje plovila na vezu, u moru ijezerima i suhom vezu,4.usluge snabdijevanja nauti~ara (vodom, gorivom uposebnim pumpama, namirnicama, rezervnimdijelovima, opremom i sl.),5.{kole jedrenja, obuke za skipere i voditelje brodica,6.ure|enje i pripremanje plovila,7.druge usluge za potrebe nauti~kog turizma,8.davanje razli~itih informacija (vremenska prognoza,nauti~ki vodi~ i sl.), 9.obezbje|enje slu`be spa{avanja i pru`anje hitnemedicinske pomo}i,10.usluge skipera.Ministar }e za usluge iz stava 1. ta~. 1. do 7. ovog ~lanapropisati minimalne uslove i na~in njihovog pru`anja.^lan 44.Usluge u nauti~kom turizmu mogu pru`ati pravna i fizi~kalica koja ispunjavaju uslove propisane zakonom, a u skladu sa ~l.52. do 55. ovog Zakona.2. Turisti~ke usluge u seoskom turizmu^lan 45.Seoski turizam, u smislu ovog Zakona je boravak i smje{tajturista u doma}instvu, koje je organizovano kao turisti~ko seoska privreda (seosko doma}instvo) radi odmora i rekreacije.^lan 46.Turisti~ke usluge u seoskom turizmu naro~ito su:iznajmljivanje konja za jahanje, zaprega, {kola jahanja, lov iribolov, organiziranje branja plodova i gljiva, berbe vo}a ipovr}a, ubiranje ljetine, foto sa fari i druge usluge u seoskomdoma}instvu.Turisti~ke usluge iz stava 1. ovog ~lana mo`e pru`ati vlasnikseoskog doma}instva sa ~lanovima svoje porodice ukolikoispuni uslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima.Ministar }e propisati na~in i uslove za pru`anje usluga izstava 1. ovog ~lana, te postupak i uslove za pribavljanjeodobrenja za obavljanje tih usluga.3. Usluge na skija{kom terenu^lan 47.Uslugama na skija{kom terenu, u smislu ovog Zakona,smatra se davanje na kori{tenje prostora, ure|aja i opreme zarekreativno i sportsko skijanje, skija{ku obuku i drugerekreativne i sportske aktivnosti na snijegu, te iznajmljivanjeskija{ke opreme, usluge kori{tenja ski i bebi liftova, `i~ara i sl.Usluge iz stava 1. ovog ~lana mogu se pru`ati na skija{komterenu koji, u zavisnosti od vrste aktivnosti iz stava 1. ovog ~lana, mora biti ure|en, opremljen i odr`avan tako da je siguran zakorisnike i za koji je utvr|eno da ispunjava uslove u skladu sapropisima kantona.^lan 48.Pravno ili fizi~ko lice koje upravlja skija{kim terenom,du`no je da:1.osigura i odr`ava skija{ki teren za sigurno kori{tenje, Broj 32 – Strana 6SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPonedjeljak, 11.5.2009.2.utvrdi red i osigura slu`bu za odr`avanje reda naskija{kom terenu,3.osigura slu`bu spasavanja i pru`anja hitne medicinskepomo}i na skija{kom terenu,4.na ulazu u skija{ki teren vidno istakne odredbe o redu,cijene za kori{tenje ure|aja, opreme i prostora i drugihusluga na skija{kom terenu,5.markira skija{ke staze prema te`ini, du`ini i vrsti skija{kestaze,6.obezbijedi tehni~ko osoblje koje }e brinuti o sigurnojupotrebi ski i bebi liftova, `i~ara i sl.Korisnici skija{kog terena du`ni su da se pridr`avaju propisao redu na skija{kom terenu.4. Turisti~ke usluge u raftingu i splavarenju^lan 49.Turisti~ke usluge u raftingu i splavarenju su:1.iznajmljivanje prostora uz ure|ene i djelimi~no ilipotpuno za{ti}ene obale,2.iznajmljivanje plovnih objekata za odmor i rekreaciju,3.prihvat, ~uvanje i odr`avanje plovila,4.usluge snabdijevanja raftera ili splavova (vodom,namirnicama, rezervnim djelovima, opremom i sl.),5.obuka za skipere i voditelje splavova i ~amaca, 6.ure|enje i priprema plovila i ~amaca,7.druge usluge za potrebe turisti~kih usluga raftinga isplavova,8.obezbje|enje slu`be spa{avanja i pru`anja hitnemedicinske pomo}i,9.usluge skipera.5. Turisti~ke usluge u drugim oblicima turizma^lan 50.Turisti~ke usluge mogu se pru`ati i u zdravstvenom,kongresnom, omladinskom, sportskom, vjerskom, lovnom,ribolovnom, planinskom i drugim oblicima turizma. Ministar }e propisati minimalne uslove za pru`anje usluga izstava 1.ovog ~lana.D - OSTALE TURISTI^KE USLUGE^lan 51.Ostale turisti~ke usluge u smislu ovog Zakona su:–iznajmljivanje sandolina, ~amaca, kajaka i njihovsmje{taj i ~uvanje,–iznajmljivanje jedrilica, dasaka za jedrenje, bicikla navodi, skutera i sl.,–iznajmljivanje pribora i opreme za kupanje i skijanje navodi,–iznajmljivanje suncobrana, le`aljki i dr.–iznajmljivanje skija{ke, ribolovne, ronila~ke opreme isl.^lan 52.Za pru`anje usluga iz ~lana 51. ovog Zakona, ukoliko ih imanamjeru pru`ati fizi~ko lice, obavezno je pribaviti odobrenjenadle`nog organa.Odobrenje iz stava 1. ovog ~lana mo`e pribaviti lice kojeispunjava slijede}e uslove:1.da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine,2.da je starije od 18 godina,3.da raspola`e sredstvima za pru`anje usluga i dokazom ovrijednosti sredstava,4.da je pribavilo va`e}u policu osiguranja iz koje se pokriva{teta korisniku usluge u slu~aju nesre}e,5.da ima poslovnu sposobnost,6.da udovoljava propisanim zdravstvenim uslovima.^lan 53.Rje{enje o odobrenju za pru`anje usluga licu iz ~lana 52. stav1. ovog Zakona obavezno sadr`i:1.ime i prezime lica i njegov jedinstveni mati~ni broj,2.vrstu usluge i kapacitet koje }e lice pru`ati,3.mjesto gdje se usluga pru`a,4.naznaku da li se usluga pru`a tokom cijele godine ili samosezonski.^lan 54.Rje{enje o odobrenju za pru`anje usluga iz ~lana 53. ovogZakona upisuje se u Upisnik odobrenja za pru`anje uslugafizi~kih lica koji vodi nadle`ni or gan.Oblik, sadr`aj i na~in vo|enja Upisnika iz stava 1. ovog ~lana propisuje ministar.^lan 55.Rje{enje o odobrenju iz ~lana 53. prestaje va`iti:1.odjavom, danom navedenim u odjavi ili danompodno{enja odjave nadle`nom organu, s tim {to seprestanak pru`anja usluga ne mo`e odjaviti unatrag,2.ako lice ne otpo~ne pru`ati usluge u roku od {est mjeseciod dana pribavljenog odobrenja,3.ako je inspekcijskim nadzorom utvr|eno da nisu ispunjeni uslovi odre|eni ovim Zakonom i drugim propisima, autvr|eni nedostaci nisu otklonjeni u zadanom roku,4.ako nadle`ni organ naknadno utvrdi da je ranije rje{enje oodobrenju zasnovno na neistinitim podacima ilikrivotvorenim dokazima.O prestanku va`enja rje{enja o odobrenju iz stava 1. ovog~lana, nadle`ni organ donosi rje{enje. ^lan 56.Nadle`ni organ du`an je sva rje{enja u vezi sa obavljanjemturisti~ke djelatnosti dostaviti nadle`noj organizacijskoj jediniciPorezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine i nadle`nojturisti~ko-ugostiteljskoj inspekciji.III - NADZOR^lan 57.Upravni nadzor nad primjenom ovog Zakona i propisadonesenih na osnovu ovog Zakona vr{i Ministarstvo.Inspekcijski nadzor nad provo|enjem ovog Zakona i propisadonesenih na osnovu ovog Zakona, te pojedina~nih akata, uslovai na~ina rada nadziranih pravnih i fizi~kih lica provodi Federalnauprava za inspekcijske poslove u okviru svoje nadle`nosti.^lan 58.Inspekcijski nadzor nad provo|enjem ovog Zakona i propisadonesenih na osnovu ovog Zakona, te pojedina~nih akata, uslovai na~ina rada, nadziranih davatelja turisti~kih usluga, provodiFederalna uprava za inspekcijske poslove i kantonalni organuprave nadle`an za inspekcijske poslove u okviru svojihnadle`nosti, u skladu sa posebnim propisima koje na prijedlogresornih ministarstava donosi Vlada Federacije Bosne iHercegovine i vlade kantona.^lan 59.Osim poslova navedenih u ~lanu 57. ovog Zakona Federalnauprava za inspekcijske poslove obavljaja i druge poslove koji suzakonom i drugim propisima stavljeni u njenu nadle`nost.^lan 60.U provo|enju inspekcijskog nadzora nadle`ni inspektorFederalne uprave za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu:inspektor) je ovla{ten pregledati:–poslovne i druge prostorije i prostore u kojima se obavlja turisti~ka djelatnost, opremu, vozila i plovila kojima seili u kojima se obavlja turisti~ka djelatnost, poslovneknjige, ugovore, isprave i evidencije i drugu poslovnudokumentaciju koja mu omogu}uje uvid u poslovanjepravnih i fizi~kih lica koje pru`aju turisti~ke usluge, teobavljati i druge radnje u skladu sa svrhominspekcijskog nadzora. ^lan 61.Pravna i fizi~ka lica ~ije su prostorije i prostori, ure|aji ioprema odnosno predmeti rada i poslovanja podvrgnuti Ponedjeljak, 11.5.2009.SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHBroj 32 – Strana 7inspekcijskom nadzoru, obavezni su omogu}iti inspektorunesmetano obavljanje inspekcijskog nadzora.Pravna i fizi~ka lica obavezna su na zahtjev inspektoradostaviti podatke, obavijesti i materijale koji su mu potrebni zaobavljanje poslova iz njegove nadle`nosti u primjerenom rokukoji on odredi.Inspekcijski pregled treba u isto vrijeme biti obavljen natakav na~in da ne ometa redovno obavljanje rada i poslovanja.^lan 62.Ako inspektor u provo|enju inspekcijskog nadzora utvrdi dase turisti~ka djelatnost obavlja:–bez registracije ili mimo registracije,–bez odobrenja izdatog od nadle`nog organa, –bez rje{enja nadle`nog organa kojim se utvr|uje daprostor, ure|aji i oprema za obavljanje turisti~kedjelatnosti udovoljava propisanim uslovima zaobavljanje te djelatnosti, rje{enjem }e zabraniti obavljanje turisti~ke djelatnostisubjektu nadzora koji istu obavlja na nezakonit na~in.Inspektor }e rje{enje iz stava 1. ovog ~lana donijeti bezodlaganja, s utvr|enim ~injenicama odlu~nim za dono{enjerje{enja.@alba protiv rje{enja iz stava 1. ovog ~lana ne odla`eizvr{enje rje{enja.Subjektu nadzora kome je zabranjen rad, inspektor }epe~a}enjem ili na drugi pogodan na~in, zatvoriti prostorije ukojima obavlja turisti~ku djelatnost, te mo`e privremeno oduzetiopremu, ure|aje, sredstva za rad i prijevozna sredstva kojimaobavlja nezakonitu djelatnost, do kona~ne odluke.Inspektor je obavezan da uz zahtjev za pokretanjeprekr{ajnog postupka za u~injeni prekr{aj, odnosno uz prijavu zau~injeno krivi~no djelo, o privremenom oduzimanju predmetaodmah izvijestiti nadle`no tijelo kod kojeg pokre}e postupakzbog u~injenog prekr{aja, ili krivi~nog djela, zavisno okvalifikaciji djela u~injenog oduzetim predmetima.Inspekcijska tijela u ~ijem se sastavu nalaze inspekcija,osigurat }e uslove za odr`avanje i ~uvanje privremeno oduzetihpredmeta.Tro{kovi prinudnog izvr{enja kao i tro{kovi {tete nastaleprinudnim izvr{enjem, padaju na teret izvr{enika - stranke.^lan 63.Ako su poslovni prostor, ure|aji i oprema namijenjeni zaobavljanje turisti~ke djelatnosti prestali ispunjavati propisaneuslove po izdatom odobrenju, inspektor }e donijeti rje{enje, bezodlaganja a najkasnije u roku od osam dana od dana zavr{etkanadzora, s utvr|enim ~injenicama odlu~nim za dono{enjerje{enja, kojim }e odrediti rok, ne kra}i od 30 dana, pravnom ifizi~kom licu, da prilagodi pru`anje usluga u skladu sa zakonom.Ako se nedostaci iz stava 1. ovog ~lana ne otklone uodre|enom roku, inspektor }e donijeti rje{enje o zabraniobavljanja djelatnosti.@alba protiv rje{enja iz st. 1. i 2. ovog ~lana ne odla`eizvr{enje rje{enja.Ukoliko inspektor, nakon {to je rje{enje o zabrani postaloizvr{no, utvrdi da se i pored zabrane obavlja turisti~ka djelatnost,donijet }e zaklju~ak o prinudnom izvr{enju rje{enja pe~a}enjemobjekta.Tro{kovi prinudnog izvr{enja, kao i tro{kovi {tete nastaleprinudnim izvr{enjem, padaju na teret izvr{enika-stranke.^lan 64.Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da jekupcu turisti~ke usluge zara~unata ili napla}ena vi{a cijena odutvr|ene, naredit }e prodavcu usluge da vrati vi{e napla}eniiznos o{te}enom kupcu usluge i bez odlaganja izdati prekr{ajninalog, odnosno podnijeti zahtjev za pokretanje prekr{ajnogpostupka.^lan 65.Ako inspektor prilikom obavljanja inspekcijskog nadzorautvrdi nepravilnosti ili ne pridr`avanje propisa za ~iji nadzor nijenadle`an, obavijestit }e nadle`ni or gan uprave, bez odlaganja, anajkasnije u roku od osam dana. ^lan 66.Protiv rje{enja kantonalnog inspektora mo`e se u roku odosam dana od dana dostavljanja rje{enja izjaviti `albakantonalnom organu uprave nadle`nom za poslove turizma.Protiv rje{enja koje u prvom stepenu donesi federalniinspektor, mo`e se izjaviti `alba Ministarstvu u roku od osamdana od dana dostavljanja rje{enja.^lan 67.Pri obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor mora imatislu`benu iskaznicu inspektora kojom dokazuje svoje slu`benosvojstvo, identitet i ovla{tenja.IV - KAZNENE ODREDBE^lan 68.Nov~anom kaznom od 1.500,00 KM do 15.000,00 KMkaznit }e se za prekr{aj pravno lice, ako:1.organizira aran`man za lica koja nisu njeni ~lanovi ili akoga ne organizira samo povremeno i bez svrhe sticanjadobiti ili ako reklamira i vr{i promociju za putovanja iboravke mimo internih glasila i saop}enja koja dobivaju~lanovi udru`enja ili ako za njegovo organiziranje nekoristi prijevozna sredstva u kojima su putnici i prtljagaosigurani (~lan 6),2.naziv "Putni~ka agencija" ne koristi u skladu sa ~lanom 8.ovoga Zakona,3pru`a usluge putni~ke agencije, a nije putni~ka agencija(~lan 9.),4.ne ispunjava propisane uslove za pojedinu vrstu putni~keagencije ili ne pru`a usluge na propisani na~in, ili akopru`a usluge one vrste putni~ke agencije za koju neispunjava propisane uslove, (~lan 10.),5.zapo~ne s pru`anjem usluga putni~ke agencije prije nego{to je pribavilo rje{enje nadle`nog organa da jeudovoljeno uslovima propisanim ovim Zakonom ipropisima donesenim na osnovu ovoga Zakona (~lan 11.stav 1., osim u slu~aju iz ~lana 11. stav 7.)6.pru`a usluge aran`mana, izletni~kog programa ilitransfera putnika, a ne koristi prijevozna sredstva u kojima su putnici i prtljaga osigurani, kao i ugostiteljske objekte u kojima su korisnici usluga osigurani (~lan 15.),7.prijevoz putnika ne obavlja vlastitim prijevoznimsredstvima ili prijevoznim sredstvima u vlasni{tvupravnih i fizi~kih lica na osnovu ugovora, (~lan 16.),8.neposredno pru`a usluge putniku, a nema poslovnicu, iliposlovnica ne udovoljava propisanim uslovima (~lan19.),9.ne osigura kori{tenje upla}enog aran`mana ili naknadu{tete zbog nastalih tro{kova ili ne osigura garanciju zasvaki aran`man kod banke ili osiguravaju}eg dru{tva(~lan 23. stav 1.),10.putniku prilikom uplate iznosa za aran`man ne izdapotvrdu o osiguranju jam~evine, koja mu omogu}avaneposredno ostvarenje prava za naknadu {tete zbognastalih tro{kova iz ~lana 23. stav 1. ovoga Zakona premabanci ili osiguravaju}em dru{tvu (~lan 24.),11.ne sklopi s osiguravateljem ugovor o osiguranju ododgovornosti za {tetu koju prouzro~i putnikuneispunjenjem, djelomi~nim ispunjenjem, ili neurednimispunjenjem obaveza koje se odnose na aran`man (~lan25.).Za prekr{aje iz stava 1. ovoga ~lana kaznit }e se i odgovornolice u pravnom licu nov~anom kaznom od 200,00 KM do2.000,00 KM. Broj 32 – Strana 8SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPonedjeljak, 11.5.2009.Za prekr{aje iz stava 1. ovoga ~lana kaznit }e se i voditeljposlovnice nov~anom kaznom od 150,00 KM do 1.500,00 KM.^lan 69.Nov~anom kaznom od 700,00 KM do 7.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice, ako:1.ne objavi uslove, sadr`aj i cijenu svake pojedine usluge ine pridr`ava se tih uslova, sadr`aja i cijena (~lan 5. stav 1.ta~ka 1.),2.za svaku izvr{enu uslugu, korisniku ne izda ra~un, kartu ili potvrdu s brojem kojom se potvr|uje primitak uplate ili ne ~uva kopije tih dokumenata najmanje jednu godinu oddana njihovog izdavanja (~lan 5. stav 1. ta~ka 2.),3.u prostorijama gdje se prodaju usluge ne vodi knjigu `albe ili je ne vodi u propisanom obliku, sadr`aju i na propisanna~in ili u roku od 15 dana ne odgovori na svaki prigovor(~lan 5. stav 1. ta~ka 3.),4.ne vodi poslovne knjige u skladu sa va`e}im propisima(~lan 5. stav 1. ta~ka 4.),5.u obavljanju turisti~ke djelatnosti ne posluje u skladu saposlovnim obi~ajima u turizmu (~lan 5. stav 3.),6. na ulazu u poslovni prostor ne izlo`i natpisnu plo~u nakojoj je istaknuta firma putni~ke agencije (~lan 14. ta~ka1.),7.na ulazu u poslovni prostor u kojem neposredno prodajesvoje usluge ne istakne radno vrijeme ili se ne pridr`avaistaknutog radnog vremena (~lan 14. ta~ka 2.),8.na zahtjev korisnika usluga ne izjasni se o svojstvu ukojem nastupa i koji joj je opseg ovla{tenja, ako zastupadruge putni~ke agencije (~lan 14. ta~ka 3.),9.u svim reklamnim i promotivnim materijalima kao i svimposlovnim dokumentima vidljivo ne nazna~i firmu isjedi{te, te identifikacijski broj (~lan 14. ta~ka 4.),10.ne ~uva, kao poslovnu tajnu, sve {to je saznalo o putniku(~lan 14. ta~ka 5.), 11.putniku ne pru`i usluge utvr|ene u ugovoru ili ih ne pru`ina kvalitetan na~in (~lan 14. ta~ka 6.),12.putniku ne ponudi i posebno osiguranje od ozlijeda,bolesti, smrti i gubitka prtljage tokom putovanja i boravka (~lan 14. ta~ka 7.),13. prodaje aran`mane i izletni~ke programe, a u poslovnicinema najmanje jednog voditelja poslovnice (~lan 20. stav1.).Za prekr{aje iz stava 1. ta~. 1. do 12. ovoga ~lana kaznit }e se iodgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom od 200,00KM do 2.000,00 KM.Za prekr{aje iz stava 1. ta~. 1. do 11. ovoga ~lana kaznit }e se i voditelj poslovnice nov~anom kaznom od 100,00 KM do1.000,00 KM.Za prekr{aj iz stava 1. ta~. 1. do 4. ovog ~lana kaznit }e se ifizi~ko lice koje je registrano za obavljanje turisti~ke djelatnostinov~anom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 1.500,00 KM.^lan 70.Nov~anom kaznom od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako:1.organizira grupna putovanja, a da tokom cijelogputovanja ne osigura najmanje jednog turisti~kogpratitelja koji ispunjava propisane uslove, za svaku grupudo 75 putnika, ili ako ne osigura stru~nog radnika koji jeosposobljen za rad u turisti~koj djelatnosti, ukoliko neraspola`e turisti~kim pratiteljem koji ispunjava propisaneuslove ili ako za grupne posjete turisti~kim mjestima zakoja je u programu predvi|eno razgledavanje turisti~kogmjesta ne anga`uje turisti~kog vodi~a koji je ovla{ten zapru`anje usluga turisti~kog vodi~a u tom turisti~kommjestu (~lan 17.),2.za svaki aran`man, odnosno putovanje koje organizuje neizda program, prospekt ili katalog sa sadr`ajem iz ta~. 1.do 12. ~lana 18. ovoga Zakona ili ne uru~i iste putnikuprije zaklju~enja ugovora o aran`manu (~lan 18.),3.pisano ne obavijesti davatelja usluga o turisti~komzastupniku, njegovim ovla{tenjima i svim nastalimpromjenama (~lan 40. stav 2.).Za prekr{aje iz stava 1. ovoga ~lana, kaznit }e se i odgovornolice u pravnom licu nov~anom kaznom od 100,00 KM do1.000,00 KM.Za prekr{aje iz stava 1. ovoga ~lana, kaznit }e se i voditeljposlovnice nov~anom kaznom od 70,00 KM do 700,00 KM.^lan 71.Nov~anom kaznom od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice, ako:1.pru`a usluge turisti~kog vodi~a suprotno odredbi ~lana30. ovoga Zakona,2.pru`a usluge turisti~kog vodi~a, a nema odobrenje iz~lana 28. stava 1. ovog Zakona ili ako prilikom pru`anjetih usluga nema na vidljivom mjestu iskaznicu turisti~kogvodi~a (~lan 33. stav 1.),3.pru`a usluge turisti~kog pratitelja, a ne ispunjava uslove iz ~lana 37. ovoga Zakona, 4.pru`a usluge turisti~kog animatora, a ne ispunjavapropisane uslove (~lan 39.),5.turisti~ke usluge u seoskom turizmu pru`a, a ne ispunjavauslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima (~lan 46. stav 2.).^lan 72.Za prekr{aje utvr|ene ~l. 68. i 69. ovoga Zakona ako seponove u roku od jedne godine od pravosna`nosti rje{enja oprekr{aju, uz nov~anu kaznu, izre}i }e se pravnom ili fizi~komlicu i za{titna mjera zabrane obavljanja turisti~ke djelatnosti utrajanju do {est mjeseci.^lan 73.Za prekr{aje utvr|ene ~lanom 70. stav 1. ta~. 2., 3. i 4. ovogaZakona ako se ponove u roku od jedne godine od pravosna`nostirje{enja o prekr{aju, uz nov~anu kaznu, izre}i }e se i za{titnamjera zabrane pru`anja usluge turisti~kom vodi~u, pratitelju ianimatoru, u trajanju do {est mjeseci.V - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lan 74.Pravna lica koja pru`aju usluge putni~ke agencije na danstupanja na snagu ovoga Zakona, nastavljaju s radom, ali suobavezna, u roku od jedne godine od dana stupanja na snaguovog Zakona, uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovogaZakona.^lan 75.Ministar }e donijeti propise na osnovu ovla{tenja iz ovogZakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovogZakona.^lan 76.Postupci koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovogZakona, dovr{it }e se u skladu sa propisima koji su va`ili do danastupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 77.Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaju va`itiodredbe Zakona o turisti~ko-ugostiteljskoj djelatnosti("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 19/96 i 28/03) kojima seure|uje turisti~ka djelatnost
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 32/09 11.05.2009 zakon,ugostiteljstvo Broj 32 – Strana 24 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 11.5.2009. 4. pru`a usluge turisti~kog animatora, a ne ispuwava propisane uslove (~lan 39.), 5 turisti~ke usluge u seoskom turizmu pru`a, a ne ispuwava uslove propisane ovim Zakonom i drugim propisima (~lan 46. stav 2.). ^lan 72. Za prekr{aje utvr|ene ~l. 68. i 69. ovog Zakona ako se ponove u roku od jedne godine od pravosna`nosti rje{ewa o prekr{aju, uz nov~anu kaznu,izre}i}e se pravnom ili fizi~kom licu i za{titna mjera zabrane vr{ewa turisti~ke djelatnosti u trajawu do {est mjeseci. ^lan 73. Za prekr{aje utvr|ene ~lanom 70. stav 1. ta~. 2., 3. i 4. ovog Zakona ako se ponove u roku od jedne godine od pravosna`nosti rje{ewa o prekr{aju, uz nov~anu kaznu, izre}i}e se i za{titna mjera zabrane pru`awa usluge turisti~kom vodi~u, pratiocu i animatoru, u trajawu do {est mjeseci. V - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 74. Pravna lica koja pru`aju usluge putni~ke agencije na dan stupawa na snagu ovoga Zakona, nastavqaju s radom, ali su obavezna, u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog Zakona, uskladiti svoje poslovawe sa odredbama ovog Zakona. ^lan 75. Ministar }e donijeti propise na osnovu ovla{}ewa iz ovog Zakona u roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog Zakona. ^lan 76. Postupci koji su pokrenuti prije stupawa na snagu ovog Zakona, dovr{i}e se u skladu sa propisima koji su va`ili do dana stupawa na snagu ovog Zakona. ^lan 77. Danom stupawa na snagu ovog Zakona prestaju da va`e odredbe Zakona o turisti~ko-ugostiteqskoj djelatnosti ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 19/96 i 28/03) kojima se ure|uje turisti~ka djelatnost. ^lan 78. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. 382 Na osnovu ~lana IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI Progla{ava se Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 11. marta 2009. godine i na sjednici Doma naroda od 19. marta 2009. godine. Broj 01-02-221/09 6. maja 2009. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI I. OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom ure|uju se uvjeti za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, osnivanje i prestanak rada ugostiteljske radnje, poslovni prostor, razvrstavanje i kategorizacija ugostiteljskih objekata, te ugostiteljske usluge u doma}instvu, seoskom doma}instvu i na plovnom objektu. ^lan 2. Ugostiteljska djelatnost, u smislu ovog Zakona, jeste pripremanje hrane i pru`anje usluga prehrane, pripremanje i poslu`ivanje pi}a i napitaka i pru`anje usluga smje{taja. Ugostiteljska djelatnost je i pripremanje hrane za potro{nju na drugom mjestu sa ili bez poslu`ivanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbi i sl.) i opskrba tom hranom (ca ter ing). II. UVJETI ZA OBAVLJANJE UGOSTITELJSKE DJELATNOSTI ^lan 3. Ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati pravna i fizi~ka lica koja su registrirana za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i koja ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega (u daljnjem tekstu: ugostitelj). Ugostiteljsku djelatnost, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, mo`e obavljati i javna ustanova koja upravlja nacionalnim parkovima i parkovima prirode, ugostiteljska obrazovna ustanova, te u~eni~ki i studentski dom u svojim poslovnim prostorijama i prostorima. Ugostitelj mo`e obavljati i druge djelatnosti koje slu`e obavljanju ugostiteljske djelatnosti, a koje se uobi~ajeno obavljaju uz ugostiteljsku djelatnost (prodaja novina i ~asopisa, duhanskih prera|evina, pru`anje usluga bilijara, bo}anja, kuglanja, tenisa i sl.) u skladu sa posebnim propisima. Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona odre|ene ugostiteljske usluge mogu pru`ati pravna i fizi~ka lica koja nisu ugostitelji. ^lan 4. Pravno i fizi~ko lice mogu organizirati usluge smje{taja i prehrane za svoje radnike, penzionere, ~lanove u`e porodice svojih radnika i penzionera pod uvjetima utvr|enim ovim Zakonom i drugim propisima u objektima zatvorenog tipa (odmarali{te, objekt za prehranu i sl.). ^lanovi u`e porodice, u smislu odredbe stava 1. ovog ~lana, su supru`nici, djeca ro|ena u braku ili van braka, pas tor~ad i usvojenici, te roditelji i usvojitelji. Pravna i fizi~ka lica du`na su za pru`anje ugostiteljskih usluga iz stava 1. ovog ~lana pribaviti rje{enje op}inskog, odnosno gradskog organa uprave nadle`nog za poslove ugostiteljstva prema mjestu sjedi{ta objekta (u daljnjem tekstu: nadle`ni or gan) o ispunjavanju uvjeta propisanih ovim Zakonom i drugim propisima, koji to rje{enje upisuje u Upisnik objekata zatvorenog tipa. Federalni ministar okoli{a i turizma (u daljnjem tekstu: ministar) propisat }e minimalne tehni~ke i druge uvjete za pru`anje usluga iz stava 1. ovog ~lana. Nadle`ni or gan rje{enjem utvr|uje ispunjavanje uvjeta iz propisa donesenog na osnovu stava 4. ovog ~lana. Ministar }e propisati sadr`aj i oblik obrasca prijave kao i na~in vo|enja Upisnika iz stava 3. ovog ~lana. ^lan 5. Odredbe ovog Zakona ne primjenjuju se na pru`anje usluga prehrane i smje{taja u objektima ustanova socijalne pomo}i, zdravstva, odgoja, obrazovanja i drugih sli~nih ustanova, vojske, policije, ako te usluge pru`aju njihovi radnici isklju~ivo svojim radnicima, pripadnicima i korisnicima. Ponedjeljak, 11.5.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 32 – Strana 25 ^lan 6. Ne smatra se ugostiteljskom djelatno{}u pripremanje i poslu`ivanje toplih i hladnih napitaka, bezalkoholnih pi}a i jednostavnih jela koje pravno i fizi~ko lice organizuju za potrebe svojih radnika i ~lanova u svojim poslovnim prostorijama i prostorima. ^lan 7. Ugostiteljska djelatnost obavlja se u poslovnom objektu, prostoriji i na prostoru namijenjenom, ure|enom i opremljenom za pru`anje ugostiteljskih usluga. Ugostiteljska djelatnost mo`e se obavljati i u poslovnom objektu, prostoriji i na prostoru gdje se obavlja neka druga djelatnost, ako su za obavljanje ugostiteljske djelatnosti ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i drugim propisima. ^lan 8. Za obavljanje ugostiteljske djelatnosti u ugostiteljskom objektu moraju biti ispunjeni minimalni uvjeti za vrstu u pogledu ure|enja i opreme ugostiteljskih objekata, usluga, kao i drugi uvjeti propisani ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona (u daljnjem tekstu: minimalni uvjeti). Ugostiteljski objekt osim uvjeta iz stava 1. ovog ~lana mora ispunjavati i uvjete u pogledu: projektiranja, gra|enja i odr`avanja gra|evine, za{tite na radu, za{tite od po`ara, za{tite od buke, za{tite i unapre|enja okoli{a, kao i druge uvjete propisane posebnim propisima. Za rad u ugostiteljstvu, osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost i pru`aju ugostiteljske usluge moraju ispunjavati zdravstvene uvjete u skladu sa posebnim propisima. Zaposleni u ugostiteljskom objektu (konobari, {ankeri i ostalo osoblje) moraju imati zavr{en najmanje tre}i stepen stru~ne spreme. Ministar }e propisati minimalne uvjete koje mora ispunjavati ugostiteljski objekt iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 9. Nadle`ni or gan na zahtjev ugostitelja utvr|uje jesu li ispunjeni minimalni uvjeti za vrstu ugostiteljskih objekata koji se ne kategoriziraju. Ispunjavanje uvjeta iz stava 1. ovog ~lana nadle`ni or gan utvr|uje rje{enjem u roku od 15 dana od dana prijema urednog zahtjeva. Rje{enje iz stava 2. ovog ~lana upisuje se u Upisnik o minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata koji vodi nadle`ni or gan. Tro{kove postupka iz stava 1. ovog ~lana snosi ugostitelj. Protiv rje{enja iz stava 2. ovog ~lana mo`e se izjaviti `alba Federalnom ministarstvu okoli{a i turizma (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u roku od 15 dana od dana dostavljanja rje{enja. Ako nadle`ni or gan nakon pregleda objekta kod pravnog lica ne donese rje{enje u roku iz stava 2. ovog ~lana, rad u ugostiteljskom objektu mo`e otpo~eti o ~emu je ugostitelj du`an prethodno pisanim putem izvijestiti nadle`ni or gan ukoliko je za gra|evinu u kojoj se nalazi ugostiteljski objekt, u skladu sa posebnim propisom, pribavio odgovaraju}i akt prema kojem se gra|evina smije koristiti, odnosno staviti u pogon. ^lan 10. Ugostitelj posluje tokom cijele godine ili sezonski. Ugostitelj mo`e poslovati i povremeno (za vrijeme manifestacija, sajmova, prigodnih priredbi i sl.). ^lan 11. U obavljanju ugostiteljske djelatnosti ugostitelj je obavezan: 1. vidno istaknuti propisanu oznaku vrste na ulazu u ugostiteljski objekat utvr|ene rje{enjem nadle`nog organa i kategorije ugostiteljskog objekta utvr|ene rje{enjem Ministarstva; 2. vidno istaknuti na ulazu u ugostiteljski objekt obavijest o radnom vremenu koje treba biti u skladu sa propisanim radnim vremenom; 3. utvrditi ku}ni red u ugostiteljskom objektu za smje{taj i istaknuti ga na recepciji a izvod iz ku}nog reda istaknuti u svim sobama i apartmanima; 4. utvrditi normative o utro{ku namirnica za pojedino jelo, pi}e i napitak, pru`iti usluge u koli~inama i kvalitetu u skladu sa normativima te na zahtjev - normative predo~iti gostu; 5. vidno istaknuti cijene usluga koje se nude na na~in dostupan gostima i pridr`avati se istaknutih i ovjerenih cijena, a kod pru`anja usluga smje{taja u cjenicima istaknuti i iznos boravi{ne takse, te cjenike staviti na raspolaganje gostima u dovoljnom broju primjeraka; 6. izdati gostu ra~un za svaku pru`enu ugostiteljsku uslugu, koji obavezno mora da sadr`i: naziv ugostiteljskog objekta, porezni ID broj, broj ra~una, datum i vrijeme izdavanja ra~una, vrstu, koli~inu i cijenu pru`enih usluga, a kod pru`anja usluga smje{taja - u ra~unu navesti i iznos boravi{ne takse; 7. pridr`avati se istaknutog radnog vremena; 8. dostaviti normative na ovjeru nadle`nom organu koji se mogu primjenjivati sljede}eg dana od dana ovjere; 9. dostaviti cjenike na ovjeru nadle`nom organu koji se mogu primjenjivati sljede}eg dana od dana ovjere; 10. voditi knjigu gostiju u ugostiteljskom objektu za smje{taj; 11. voditi knjigu `albi na propisan na~in u svakom ugostiteljskom objektu - u roku od tri dana izjavljeni prigovor dostaviti nadle`noj turisti~ko-ugostiteljskoj inspekciji a u roku od 15 dana od dana izjavljenog prigovora odgovoriti na njega; 12. voditi poslovne knjige u skladu sa va`e}im propisima; 13. alkoholna i bezalkoholna pi}a uslu`ivati samo iz originalne ambala`e u skladu sa normativom, na kojoj mora biti deklaracija sa podacima o proizvo|a~u, odnosno uvozniku, te neto koli~ini; 14. u poslovnom prostoru - objektu u momentu kontrole osigurati odobrenje za rad, odnosno rje{enje o upisu u sudski registar, kao i rje{enje o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji objekta. Radno vrijeme i raspored dnevnog i sedmi~nog radnog vremena u ugostiteljskim objektima, radno vrijeme u dane dr`avnih praznika i neradnih dana u kojima je ugostitelj du`an poslovati utvr|uje nadle`ni or gan. U obavljanju ugostiteljske djelatnosti ugostitelj je du`an primjenjivati poslovne obi~aje u ugostiteljstvu. Ministar }e propisati oblik, sadr`aj i na~in vo|enja knjige gostiju i knjige `albi. ^lan 12. Prilikom ogla{avanja i reklamiranja usluga i isticanja poruka u komercijalnom poslovanju, ugostitelj ne smije koristiti oznaku propisane vrste koja nije utvr|ena rje{enjem nadle`nog organa i kategorije objekta koja nije utvr|ena rje{enjem Ministarstva. ^lan 13. Zabranjeno je poslu`ivanje, odnosno dopu{tanje konzumiranja alkoholnih pi}a u ugostiteljskom objektu licima mla|im od 18 godina. U ugostiteljskom objektu u kojem se poslu`uju alkoholna pi}a mora na vidnom mjestu biti istaknuta oznaka o zabrani poslu`ivanja, odnosno konzumiranja alkoholnih pi}a licima mla|im od 18 godina. III. OSNIVANJE I PRESTANAK RADA UGOSTITELJSKE RADNJE ^lan 14. Fizi~ko lice, u smislu odredaba ovog Zakona, mo`e dobiti odobrenje za osnivanje ugostiteljske radnje samo za jedan ugostiteljski objekt na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine. Broj 32 – Strana 26 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 11.5.2009. ^lan 15. Ugostiteljska radnja osniva se izdavanjem rje{enja kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje koje izdaje nadle`ni or - gan. ^lan 16. Nadle`ni or gan izdat }e rje{enje kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje licu koje ispunjava sljede}e uvjete: 1. dr`avljanin je Bosne i Hercegovine, 2. poslovno je sposobno, 3. posjeduje najmanje tre}i stepen stru~ne spreme, 4. udovoljava propisanim zdravstvenim uvjetima, 5. pravomo}nom sudskom presudom, rje{enjem o prekr{aju ili upravnim aktom nije mu izre~ena za{titna mjera zabrane obavljanja ugostiteljske djelatnosti, 6. nema zasnovan radni odnos, odnosno nema ve} osnovanu ugostiteljsku radnju, 7. ima poslovni prostor za koji ima dokaz o pravu vlasni{tva ili ugovor o zakupu poslovnog prostora, te dokaz da je za poslovni prostor izdata upotrebna dozvola i da taj poslovni prostor ispunjava propisane minimalne uvjete. Rje{enje iz stava 1. ovog ~lana mo`e se izdati i licu koje ne ispunjava uvjet iz stava 1. ta~ka 3. ovog ~lana, ako zaposli lice koje ispunjava taj uvjet. ^lan 17. Strani dr`avljanin mo`e obavljati ugostiteljsku djelatnost pod uvjetom da ima radnu dozvolu, ispunjava uvjete iz ~lana 16. stav 1. ta~. od 2. do 8. ovog Zakona i uz primjenu principa uzajamnosti. ^lan 18. Nadle`ni or gan u roku od 15 dana od dana podno{enja zahtjeva izdat }e rje{enje kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje, ako su ispunjeni uvjeti iz ~lana 16. ovog Zakona, u suprotnom rje{enjem }e odbiti zahtjev. Protiv rje{enja iz stava 1. ovog ~lana mo`e se izjaviti `alba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rje{enja. Ako nadle`ni or gan ne donese rje{enje u roku od 15 dana od dana prijema urednog zahtjeva, rad u ugostiteljskom objektu mo`e po~eti o ~emu je ugostitelj du`an prethodno pisanim putem obavijestiti nadle`ni or gan ukoliko je za gra|evinu u kojoj se nalazi ugostiteljski objekt, u skladu sa posebnim propisom, pribavio odgovaraju}i akt prema kojem se gra|evina smije koristiti, odnosno staviti u pogon. ^lan 19. Rje{enje kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje sadr`i: 1. ime i prezime, jedinstveni mati~ni broj i adresu prebivali{ta podnosioca zahtjeva, 2. naziv ugostiteljske radnje, 3. mjesto, ulicu i broj objekta u kojem se pru`a usluga, 4. vrstu usluge koja se pru`a, 5. povr{inu objekta, odnosno prostora u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost, 6. naznaku o pru`anju usluga tokom cijele godine ili sezonski. ^lan 20. Nadle`ni or gan vodi registar ugostiteljskih radnji (u daljnjem tekstu: registar). Oblik, sadr`aj i na~in vo|enja registra propisuje ministar. Rje{enje kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje po pravomo}nosti upisuje se u registar. Od dana upisa u registar ugostitelju po~inju te}i prava i obaveze u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima. Ugostitelj je du`an u roku od {est mjeseci od dana upisa u registar otpo~eti sa obavljanjem ugostiteljske djelatnosti. Rje{enje kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje ne mo`e se prenijeti na drugo lice. ^lan 21. Ugostiteljska radnja mo`e po~eti raditi danom upisa u registar. O upisu u registar nadle`ni or gan obavijestit }e nadle`nu organizacionu jedinicu Porezne uprave,nadle`nu turisti~ko-ugostiteljsku inspekciju i druge organe koje vr{e nadzor ili vode slu`benu evidenciju u oblasti ugostiteljstva, dostavljanjem pravomo}nog rje{enja kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje. ^lan 22. Rje{enje kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje prestaje va`iti odjavom ili po sili zakona. Ugostitelj je du`an odjaviti obavljanje ugostiteljske djelatnosti pisanim putem nadle`nom organu prije prestanka rada. Prestanak obavljanja ugostiteljske djelatnosti odjavom utvr|uje se danom navedenim u odjavi s tim da se obavljanje ugostiteljske djelatnosti ne mo`e odjaviti unatrag. Ako u odjavi nije nazna~en da tum prestanka obavljanja ugostiteljske djelatnosti, prestanak se utvr|uje danom podno{enja zahtjeva za odjavu. ^lan 23. Rje{enje kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje prestaje va`iti po sili zakona ako: 1. ugostitelj ne zapo~ne obavljati ugostiteljsku djelatnost u roku od {est mjeseci od dana upisa u registar, 2. pravomo}nim aktom ugostitelju je izre~ena za{titna mjera zabrane obavljanja ugostiteljske djelatnosti za vrijeme dok ta mjera traje, 3. ugostitelj prestane ispunjavati neki od uvjeta navedenih u ~lanu 16. ovog Zakona, 4. danom stupanja na izdr`avanje kazne ugostitelj bude osu|en pravomo}nom presudom na kaznu zatvora du`u od {est mjeseci, 5. inspekcijskim nadzorom je utvr|eno da nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i drugim propisima, a utvr|eni nedostaci nisu otklonjeni u zadanom roku, 6. naknadno se utvrdi da je rje{enje kojim se odobrava osnivanje ugostiteljske radnje zasnovano na neistinitim podacima ili krivotvorenim dokazima. ^lan 24. U slu~aju smrti ugostitelja ~lanovi zajedni~kog doma}instva mogu nastaviti obavljati djelatnost, putem zaposlenog radnika, ako isti ispunjava uvjete iz ~lana 16. ovog Zakona, u trajanju od {est mjeseci. ^lan 25. O prestanku va`enja rje{enja u smislu ~l. 22. i 23. ovog Zakona nadle`ni or gan donosi rje{enje. Po pravomo}nosti rje{enja ugostiteljska radnja se bri{e iz registra. O brisanju iz registra nadle`ni or gan obavijestit }e nadle`nu organizacionu jedinicu Porezne uprave, nadle`nu turisti~ko-ugostiteljsku inspekciju i druge organe koji vr{e nadzor ili vode slu`benu evidenciju u oblasti ugostiteljstva dostavljanjem pravomo}nog rje{enja. IV. RAZVRSTAVANJE I KATEGORIZACIJA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA 1. Razvrstavanje ugostiteljskih objekata ^lan 26. Ugostiteljski objekti, s obzirom na vrstu ugostiteljskih usluga koje se u njima pru`aju, mogu biti: 1. smje{tajni objekti - objekti u kojima se pru`aju usluge smje{taja, prehrane, pi}a, napitaka i slastica, 2. ugostiteljski objekti - objekti u kojima se pru`aju usluge prehrane, pi}a, napitaka i slastica, Ponedjeljak, 11.5.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 32 – Strana 27 3. catering objekti - objekti u kojima se pripremaju jela, slastice, pi}a i napici za konzumiranje na drugom mjestu sa ili bez poslu`ivanja. Objekti iz stava 1. ovog ~lana razvrstavaju se u skupine, i to: 1. smje{tajni objekti u skupine: – hoteli, – kampovi i druge vrste objekata za smje{taj; 2. ugostiteljski objekti u skupine: – restorani, – barovi; 3. catering objekti u skupine: – pripremnice jela, slastica, pi}a i/ili napitaka, – kantine. Objekti iz skupina navedenih u stavu 2. ovog ~lana razvrstavaju se u pojedine vrste polaze}i od na~ina poslu`ivanja i prete`itosti usluga koje se pru`aju u objektu. Pojedine vrste ugostiteljskog objekta mogu biti klupskog tipa (klub) u kojima se ugostiteljske usluge pru`aju samo odre|enoj skupini gostiju (~lanovi kluba). Ministar }e propisati vrste objekata unutar skupina iz stava 2. ovog ~lana, ugostiteljske usluge koje se moraju pru`ati u pojedinoj vrsti ugostiteljskog objekta, te vrste ugostiteljskih objekata koje mogu biti klupskog tipa. ^lan 27. Ugostiteljski objekt mo`e imati naziv jedne vrste ugostiteljskog objekta. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, ugostiteljski objekat mo`e imati naziv dvije vrste ugostiteljskih objekata, ako za svaku vrstu ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i drugim propisima. Naziv vrste ugostiteljskog objekta mo`e se promijeniti, ako su ispunjeni uvjeti propisani za drugu vrstu i za to izdano odgovaraju}e rje{enje nadle`nog organa u skladu sa odredbama ovog Zakona. ^lan 28. Ugostitelj ne mo`e obavljati ugostiteljsku djelatnost u objektu iz ~lana 26. stav 1. ovog Zakona prije nego {to od nadle`nog organa dobije rje{enje da objekt ispunjava minimalne uvjete propisane za odre|enu vrstu ugostiteljskog objekta koji se ne kategorizira, te dobije rje{enje od Ministarstva da objekt ispunjava propisane minimalne uvjete i uvjete za odre|enu kategoriju, osim u slu~aju iz ~lana 9. stav 6., ~lana 18. stav 3., ~lana 32. stav 6. i ~lana 46. stav 2. ovog Zakona. ^lan 29. Ugostiteljski objekt koji prestane ispunjavati uvjete propisane za odre|enu vrstu i kategoriju ne mo`e poslovati kao ta vrsta i kategorija ugostiteljskog objekta. 2. Kategorizacija ugostiteljskih objekata ^lan 30. Ugostiteljski objekti za smje{taj (hoteli, kampovi i druge vrste objekata za smje{taj) obavezno se kategoriziraju zavisno od ure|enja, opreme, ure|aja, usluga, odr`avanja i ostalih elemenata. Oznaka za kategoriju pojedinog ugostiteljskog objekta za smje{taj je zvjezdica. Ministar }e propisati vrste ugostiteljskih objekata za smje{taj koji se kategoriziraju, kategorije, uvjete za kategorije, oznake za vrste i kategorije, na~in ozna~avanja vrsta i kategorija te na~in kategorizacije tih objekata. ^lan 31. Ugostiteljski objekt za prehranu se ne kategorizira. Izuzetno od odredbe iz stava 1. ovog ~lana, na zahtjev ugostitelja mo`e se kategorizirati objekt vrste restoran iz skupine restorani. Oznaka za kategoriju pojedinog restorana je bron~ana, srebrena ili zlatna kuharska kapa. Ministar }e propisati mjerila i postupak kategorizacije restorana. ^lan 32. Ministarstvo, na zahtjev ugostitelja, rje{enjem utvr|uje ispunjavanje minimalnih uvjeta i uvjeta za kategoriju za smje{tajne objekte, kojih se kategorije ozna~avaju sa ~etiri i pet zvjezdica, u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva. Ministarstvo, na zahtjev ugostitelja, rje{enjem utvr|uje ispunjavanje uvjeta za kategorizaciju ugostiteljskih objekata za prehranu iz skupine restorani, kojih se kategorija ozna~ava zlatnom kuharskom kapom, u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva. Rje{enje iz st. 1. i 2. ovog ~lana upisuje se u Upisnik o razvrstavanju i kategorizaciji smje{tajnih objekata koji vodi Ministarstvo. Tro{kove postupka iz st. 1. i 2. ovog ~lana snosi ugostitelj. Ministar }e donijeti propis o obliku, sadr`aju i na~inu vo|enja Upisnika iz stava 3. ovog ~lana i Upisnika iz ~lana 9. stav 3. ovog Zakona. Ako Ministarstvo ne donese rje{enje iz st. 1. i 2. ovog ~lana u propisanom roku ili ne donese rje{enje kojim se zahtjev odbija zbog neispunjavanja propisanih uvjeta, ugostitelj mo`e zapo~eti raditi u ugostiteljskom objektu, o ~emu je du`an prethodno pisanim putem obavijestiti Ministarstvo ukoliko je za gra|evinu u kojoj se nalazi ugostiteljski objekat, u skladu sa posebnim propisom, pribavio odgovaraju}i akt prema kojem se gra|evina smije koristiti, odnosno staviti u pogon. ^lan 33. Ministarstvo po slu`benoj du`nosti svako pet godina provodi ponovnu kategorizaciju smje{tajnih objekata ~ije se kategorije ozna~avaju sa ~etiri i pet zvjezdica. Kada nadle`ni inspekcijski or gan utvrdi da smje{tajni objekat ne ispunjava propisane uvjete koji se odnose na dodijeljenu kategorizaciju, nadle`no ministarstvo }e po slu`benoj du`nosti izvr{iti ponovnu kategorizaciju. O provedenoj kategorizaciji iz stava 1. ovog ~lana Ministarstvo donosi rje{enje koje se upisuje u Upisnik iz ~lana 32. stav 3. ovog Zakona. Ministarstvo po slu`benoj du`nosti pazi na rok iz stava 1. ovog ~lana. Ako se utvrdi da smje{tajni objekat vi{e ne ispunjava uvjete za utvr|enu vrstu i kategoriju, rje{enjem }e se utvrditi nova vrsta, odnosno kategorija smje{tajnog objekta ili prestanak va`enja izdatog rje{enja o vrsti i kategoriji. U slu~aju iz stava 5. ovog ~lana tro{kove postupka snosi ugostitelj. ^lan 34. Zahtjev ugostitelja za izdavanje rje{enja iz ~lana 32. ovog Zakona sadr`i: 1. firmu i sjedi{te ugostitelja, 2. dokaz da je registriran za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, 3. vrstu ugostiteljskog objekta, 4. usluge koje }e biti predmet poslovanja ugostiteljskog objekta, 5. podatak da li ugostitelj u ugostiteljskom objektu posluje tokom cijele godine ili sezonski, 6. prijedlog za kategoriju ugostiteljskog objekta, 7. podatke o veli~ini i opremljenosti ugostiteljskog objekta. ^lan 35. Rje{enje iz ~lana 32. st. 1. i 2. ovog Zakona izdat }e se ugostitelju uz sljede}e uvjete: 1. da je registriran za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, 2. da ima poslovni prostor za koji ima dokaz o pravu vlasni{tva ili ugovor o zakupu poslovnog prostora, te dokaz da je za poslovni prostor izdata upotrebna dozvola, Broj 32 – Strana 28 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 11.5.2009. 3. da objekt u kojem }e se obavljati ugostiteljska djelatnost ispunjava uvjete propisane za odre|enu vrstu odnosno kategoriju objekta, 4. da ispunjava i druge uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. ^lan 36. Rje{enje iz ~lana 32. st. 1. i 2. ovog Zakona prestaje va`iti: – ako ugostitelj u ugostiteljskom objektu na koji se rje{enje odnosi ne zapo~ne raditi u roku od {est mjeseci od dana pravomo}nosti rje{enja, – ako se utvrdi da je ugostitelj, odnosno ugostiteljski objekt prestao ispunjavati neki od uvjeta navedenih u ~lanu 35. ovog Zakona, – odjavom obavljanja djelatnosti u ugostiteljskom objektu koja se vr{i pisanim putem prije prestanka rada kod Ministarstva; ako u odjavi nije nazna~en da tum prestanka obavljanja djelatnosti, prestanak se utvr|uje danom podno{enja zahtjeva s tim {to se prestanak obavljanja ugostiteljske djelatnosti ne mo`e odjaviti unatrag. O prestanku va`enja rje{enja iz stava 1. ovog ~lana Ministarstvo donosi rje{enje. Rje{enje iz stava 2. ovog ~lana upisuje se u Upisnik iz ~lana 32. stav 3. ovog Zakona. ^lan 37. Protiv rje{enja o kategorizaciji ugostiteljskog objekta koje u prvom stepenu donosi Ministarstvo nije dopu{tena `alba, ali se protiv tog rje{enja mo`e pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dana dostavljanja rje{enja. V. UGOSTITELJSKE USLUGE U POKRETNOM OBJEKTU I SLI^NO ^lan 38. Pojedine ugostiteljske usluge mogu se pru`ati i u pokretnom objektu koji se ne smatra ugostiteljskim objektom u smislu ~lana 26. ovog Zakona, ako ispunjava minimalne uvjete. Objekt iz stava 1. ovog ~lana je objekt koji se mo`e premje{tati iz jednog mjesta na drugo vlastitim pogonom ili vu~om. Ministar }e propisati minimalne uvjete koje moraju ispunjavati objekti iz stava 1. ovog ~lana, vrste i na~in pru`anja ugostiteljskih usluga u tim objektima. Nadle`ni or gan utvr|uje ispunjavanje uvjeta iz propisa donesenog na osnovu stava 3. ovog ~lana. Nadle`ni or gan odre|uje prostore na kojima se mogu pru`ati usluge u objektima iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 39. Ugostiteljske usluge mogu se pru`ati iz kioska, pod {atorom i sl., ako su ispunjeni tehni~ki uvjeti. Ministar propisuje uvjete za pru`anje ugostiteljskih usluga iz stava 1. ovog ~lana, a predstavni~ki or gan jedinice lokalne samouprave odre|uje prostore na kojima se mogu locirati ugostiteljski objekti u skladu sa regulacionim odnosno urbanisti~kim planom i na udaljenosti ne manjoj od 100 metara od postoje}eg ugostiteljskog objekta u gra|evini, osim ukoliko se ne radi o odr`avanju manifestacije sajma. Ministar }e utvrditi koja se jela, pi}a i napitci mogu poslu`ivati u objektima iz stava 1. ovog ~lana. Nadle`ni or gan utvr|uje ispunjavanje uvjeta iz propisa donesenog na osnovu stava 2. ovog ~lana. VI. KAMPOVANJE ^lan 40. Kampovanje, u smislu ovog Zakona, jeste boravak pod {atorom, u kamp-ku}ici, kamp-prikolici i drugoj odgovaraju}oj opremi za smje{taj na otvorenom prostoru. Kampovanje je dozvoljeno isklju~ivo u kampu. Zabranjeno je postavljanje {atora, kamp-ku}ica, kamp-prikolica i druge opreme za kampovanje u cilju kampovanja izvan kampa. VII. UGOSTITELJSKE USLUGE U DOMA]INSTVU, SEOSKOM DOMA]INSTVU I NA PLOVNOM OBJEKTU 1. Ugostiteljske usluge u doma}instvu ^lan 41. Pod uvjetima utvr|enim ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i drugim propisima fizi~ko lice u doma}instvu mo`e: 1. iznajmljivati gostima sobe, apartmane i ku}e za odmor, ako je vlasnik najvi{e do 10 soba, odnosno 20 postelja, 2. organizirati kamp na svom zemlji{tu za najvi{e 20 smje{tajnih jedinica, odnosno 60 gostiju istodobno. Fizi~ko lice u doma}instvu mo`e pru`ati i usluge doru~ka, polupansiona ili pansiona samo gostima kojima izdaje sobe, apartmane, ku}e za odmor i u kampu. ^lan 42. Za pru`anje ugostiteljskih usluga u doma}instvu objekti iz ~lana 41. ovog Zakona moraju ispunjavati minimalne uvjete za vrstu i uvjete za kategoriju. Ministar }e propisati minimalne uvjete za vrstu, kategorije, uvjete za kategoriju, oznake za kategorije, na~in ozna~avanja kategorija te postupak kategorizacije objekata iz stava 1. ovoga ~lana. Nadle`ni or gan na zahtjev fizi~kog lica u doma}instvu utvr|uje jesu li ispunjeni minimalni uvjeti za vrstu i uvjeti za kategoriju za objekte iz ~lana 41. stav 1. ovog Zakona. ^lan 43. Fizi~ko lice u doma}instvu koje pru`a usluge iz ~lana 41. ovog Zakona obavezno je: 1. vidno istaknuti na ulazu u objekt ili u neposrednoj blizini natpis sa oznakom vrste objekta utvr|ene rje{enjem nadle`nog organa i kategorije objekta utvr|ene rje{enjem Ministarstva, 2. vidno istaknuti na ulazu u objekat ili u neposrednoj blizini naziv usluga koje pru`a, cijene usluga koje nudi i iznos boravi{ne takse, 3. utvrditi normative o utro{ku namirnica za pojedino jelo, pi}e i napitak i pru`iti usluge u koli~inama i kvalitetu u skladu sa normativima, te na zahtjev gosta predo~iti mu normative, 4. vidno istaknuti cijene usluga koje nudi i iznos boravi{ne takse na propisan i uobi~ajen na~in i pridr`avati se istaknutih cijena, 5. izdati gostu ra~un za svaku pru`enu ugostiteljsku uslugu, koji obavezno mora da sadr`i: naziv ugostiteljskog objekta, porezni ID broj, broj ra~una, datum i vrijeme izdavanja ra~una, vrstu, koli~inu i cijenu pru`enih usluga, a kod pru`anja usluga smje{taja, navesti u ra~unu i iznos boravi{ne takse, 6. voditi knjigu gostiju, 7. dostaviti normative i cjenike na ovjeru nadle`nom organu najkasnije sedam dana prije njihove primjene. Ministar }e propisati oblik i sadr`aj obrasca i na~in vo|enja knjige gostiju iz stava 1. ta~ke 6. ovog ~lana. ^lan 44. Pri pru`anju usluga iz ~lana 41. ovog Zakona fizi~kom licu u doma}instvu mogu pomagati ~lanovi njegovog doma}instva. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana ~lanovi doma}instva moraju ispunjavati zdravstvene uvjete za rad u ugostiteljstvu u skladu sa posebnim propisima. ^lan 45. Za pru`anje usluga iz ~lana 41. ovog Zakona fizi~ko lice u doma}instvu du`no je pribaviti rje{enje nadle`nog organa kojim se odobrava pru`anje tih usluga. Ponedjeljak, 11.5.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 32 – Strana 29 Rje{enje iz stava 1. ovog ~lana izdat }e se fizi~kom licu u doma}instvu uz sljede}e uvjete: 1. dr`avljanin je Bosne i Hercegovine, 2. poslovno je sposobno, 3. vlasnik je objekta (soba, apartman ili ku}a za odmor i sl.) ili zemlji{ta za kamp, 4. ispunjava propisane zdravstvene uvjete, 5. objekt u kojem }e se pru`ati usluge ispunjava propisane minimalne uvjete i uvjete za kategoriju u skladu sa ovim Zakonom, 6. nije mu pravomo}nom sudskom presudom ili rje{enjem o prekr{aju izre~ena mjera sigurnosti ili za{titna mjera zabrane pru`anja usluga u doma}instvu. ^lan 46. Rje{enje iz ~lana 45. stav 1. ovog Zakona nadle`ni or gan izdat }e u roku od 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva, ako su ispunjeni uvjeti iz ~lana 45. stav 2. ovog Zakona. Ako nadle`ni or gan ne donese rje{enje iz stava 1. ovog ~lana u propisanom roku ili ne donese rje{enje kojim se zahtjev odbija zbog neispunjavanja propisanih uvjeta, fizi~ko lice u doma}instvu mo`e zapo~eti sa pru`anjem usluga o ~emu je du`no prethodno pisanim putem obavijestiti nadle`ni or gan ukoliko je za gra|evinu u kojoj se nalazi ugostiteljski objekt, u skladu sa posebnim propisom, pribavilo odgovaraju}i akt prema kojem se gra|evina smije koristiti, odnosno staviti u pogon. ^lan 47. Rje{enje kojim se odobrava pru`anje usluga fizi~kom licu u doma}instvu sadr`i: 1. ime i prezime, jedinstven mati~ni broj i adresu prebivali{ta podnositelja zahtjeva, 2. mjesto, ulicu i broj objekta u kojem se pru`a usluga, 3. vrstu ugostiteljske usluge i broj gostiju kojima se usluga mo`e pru`iti, 4. vrstu i kategoriju objekta u kojem se pru`a usluga, 5. podatak o pru`anju usluga tokom cijele godine ili sezonski. ^lan 48. Rje{enje iz ~lana 47. upisuje se u Upisnik o obavljanju ugostiteljskih usluga u doma}instvu koje vodi nadle`ni or gan. Ministar }e propisati oblik, sadr`aj i na~in vo|enja Upisnika iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 49. Rje{enje iz ~lana 47. ovog Zakona prestaje va`iti: 1. danom odjave fizi~kog lica u doma}instvu navedenim u odjavi ili danom podno{enja odjave nadle`nom organu, s tim {to se prestanak obavljanja ugostiteljske djelatnosti ne mo`e odjaviti unatrag, 2. ako fizi~ko lice u doma}instvu ne zapo~ne pru`ati usluge u roku od {est mjeseci od dana upisa u registar, 3. ako se utvrdi da je fizi~ko lice u doma}instvu, odnosno objekt u kojem se pru`aju ugostiteljske usluge prestalo ispunjavati neki od uvjeta navedenih u ~lanu 45. stav 2. ovog Zakona, 4. ako je inspekcijskim nadzorom utvr|eno da nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i drugim propisima, a utvr|eni nedostaci nisu otklonjeni u zadanom roku, 5. ako nadle`ni organ naknadno utvrdi da je rje{enje kojim se odobrava pru`anje usluga fizi~kom licu u doma}instvu zasnovano na neistinitim podacima ili krivotvorenim dokazima. O prestanku va`enja rje{enja iz ~lana 45. stav 1. ovog Zakona nadle`ni or gan donosi rje{enje koje upisuje u Upisnik iz ~lana 48. stav 1. ovog Zakona. 2. Ugostiteljske usluge u seoskom doma}instvu ^lan 50. U doma}instvu organiziranom kao turisti~ka seoska privreda (u daljnjem tekstu: seosko doma}instvo), ~lan seoskog doma}instva mo`e pru`ati usluge iz ~lana 41. stav 1. ta~ka 1., osim iznajmljivanja ku}a za odmor iz ~lana 41. stav 1. ta~ka 2. ovog Zakona. Osim usluga iz stava 1. ovog ~lana u seoskom doma}instvu mogu se pripremati i poslu`ivati topla i hladna jela, pi}a i napitci iz prete`no vlastite proizvodnje za najvi{e 50 lica (izletnika) istodobno. U seoskom doma}instvu mogu se pru`ati i usluge degustacije vina ili rakije te poslu`ivanje doma}ih narezaka iz vlastite proizvodnje u ure|enom dijelu stambenog ili privrednog objekta, u zatvorenom, natkrivenom ili na otvorenom prostoru za najvi{e 50 lica (izletnika) istodobno, mogu se prodavati izra|ene narodne rukotvorine kao i organizirati aktivnosti na upoznavanju naslije|a, na~ina `ivota i tradicionalne kulture seoskih podru~ja. Ministar }e propisati minimalne uvjete, uvjete za kategoriju i na~in kategorizacije objekata u kojima se pru`aju usluge iz ovog ~lana. Na pru`anje usluga u seoskom doma}instvu na odgovaraju}i na~in primjenjuju se odredbe ~l. od 42. do 49. ovog Zakona. Ministar, uz prethodno pribavljeno mi{ljenje federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, propisat }e {ta se to smatra prete`no vlastitom proizvodnjom, te koje vrste proizvoda ne moraju biti iz vlastite proizvodnje u skladu sa stavom 2. ovog ~lana. 3. Ugostiteljske usluge na plovnom objektu ^lan 51. Pod uvjetima utvr|enim ovim Zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i drugim propisima ugostitelj - fizi~ko lice mo`e pru`ati usluge prehrane, pi}a i napitaka na svom plovnom objektu za najvi{e 20 gostiju istodobno. Ministar }e propisati minimalne uvjete, kao i na~in njihovog utvr|ivanja koje moraju ispuniti objekti iz stava 1. ovog ~lana. Na pru`anje usluga iz stava 1. ovog ~lana na odgovaraju}i na~in primjenjuju se odredbe ~l. od 42. do 49. ovog Zakona. ^lan 52. Nadle`ni or gan du`an je rje{enja u vezi sa obavljanjem ugostiteljske djelatnosti u doma}instvu, seoskom doma}instvu i na plovnom objektu dostaviti nadle`noj organizacijskoj jedinici Porezne uprave, nadle`noj turisti~ko-ugostiteljskoj inspekciji i drugim organima koji vr{e nadzor ili vode slu`benu evidenciju u oblasti ugostiteljstva. VIII. NADZOR ^lan 53. Upravni nadzor nad primjenom ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona vr{i Ministarstvo. Inspekcijski nadzor nad provo|enjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, te pojedina~nih akata, uvjeta i na~ina rada nadziranog pravnog i fizi~kog lica provodi Federalna uprava za inspekcijske poslove u okviru svoje nadle`nosti. ^lan 54. Inspekcijski nadzor nad provo|enjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, te pojedina~nih akata, uvjeta i na~ina rada nadziranih davaoca ugostiteljskih usluga provodi Federalna uprava za inspekcijske poslove i kantonalni or gan uprave nadle`an za inspekcijske poslove u okviru svojih nadle`nosti i u skladu sa posebnim propisima koje na prijedlog resornih ministarstava donosi Vlada Federacije i vlade kantona. ^lan 55. Osim poslova navedenih u ~lanu 53. ovog Zakona Federalna uprava za inspekcijske poslove obavlja i druge poslove koji su zakonom i drugim propisima stavljeni u njenu nadle`nost. Broj 32 – Strana 30 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 11.5.2009. ^lan 56. U provo|enju inspekcijskog nadzora nadle`ni inspektor Federalne uprave za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: inspektor) ima ovla{tenje pregledati: poslovne i druge prostorije i prostore u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost, poslovne knjige, ugovore, isprave i evidencije i drugu poslovnu dokumentaciju koja mu omogu}ava uvid u poslovanje ugostitelja koji pru`a ugostiteljske usluge, te obavljati i druge radnje u skladu sa ciljem inspekcijskog nadzora. ^lan 57. Ugostitelji ~ije su prostorije i prostori, ure|aji i oprema, odnosno predmeti rada i poslovanja podvrgnuti inspekcijskom nadzoru obavezni su omogu}iti inspektoru nesmetano vr{enje inspekcijskog nadzora. Ugostitelj je obavezan na zahtjev inspektora dostaviti podatke, obavijesti i materijale koji su mu potrebni za obavljanje poslova iz njegove nadle`nosti u primjerenom roku koji on odredi. Inspekcijski pregled treba u isto vrijeme biti obavljen na takav na~in da ne ometa redovno obavljanje rada i poslovanje. ^lan 58. Ako inspektor prilikom inspekcijskog nadzora utvrdi da ugostitelj ne postupa u skladu sa ~lanom 11. ovog Zakona, donijet }e rje{enje kojim }e nalo`iti otklanjanje utvr|enih nepravilnosti u roku od 15 dana. Ukoliko se utvr|ene nepravilnosti iz stava 1. ovog ~lana ne otklone u roku od 15 dana, inspektor }e izdati na licu mjesta prekr{ajni nalog, odnosno podnijeti zahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka. @alba protiv rje{enja iz stava 1. ovog ~lana ne odla`e izvr{enje rje{enja. ^lan 59. Ako inspektor u provo|enju inspekcijskog nadzora utvrdi da se ugostiteljska djelatnost obavlja: – bez registracije ili mimo registracije, – bez rje{enja kojim se odobrava obavljanje ugostiteljske djelatnosti izdatog od nadle`nog organa, – bez rje{enja nadle`nog organa kojim se utvr|uje da prostor, ure|aji i oprema za obavljanje ugostiteljske djelatnosti udovoljavaju propisanim uvjetima za obavljanje te djelatnosti, rje{enjem }e zabraniti obavljanje ugostiteljske djelatnosti subjektu nadzora koji istu obavlja na nezakonit na~in. Inspektor }e rje{enje iz stava 1. ovog ~lana donijeti bez odlaganja sa utvr|enim ~injenicama odlu~nim za dono{enje rje{enja. @alba protiv rje{enja iz stava 1. ovog ~lana ne odla`e izvr{enje rje{enja. Subjektu nadzora kojem je zabranjen rad inspektor }e pe~a}enjem ili na drugi pogodan na~in zatvoriti prostorije u kojima obavlja ugostiteljsku djelatnost, te mo`e privremeno oduzeti opremu, ure|aje, sredstva za rad i prijevozna sredstva kojima obavlja nezakonitu djelatnost do kona~ne odluke. Inspektor je obavezan da u zahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka za u~injeni prekr{aj, odnosno uz prijavu za u~injeno krivi~no djelo, o privremenom oduzimanju predmeta, odmah izvjesti nadle`no tijelo kod kojeg pokre}e postupak zbog u~injenog prekr{aja ili krivi~nog djela, zavisno od kvalifikacije djela u~injenog oduzetim predmetima. Inspekcijski organi u ~ijem se sastavu nalazi inspekcija osigurat }e uvjete za odr`avanje i ~uvanje privremeno oduzetih predmeta. Tro{kovi prinudnog izvr{enja kao i tro{kovi {tete nastale prinudnim izvr{enjem padaju na teret izvr{enika-stranke. ^lan 60. Ako su poslovni prostor, ure|aji i oprema namijenjeni za obavljanje ugostiteljske djelatnosti prestali ispunjavati propisane uvjete po izdatom odobrenju, inspektor }e donijeti rje{enje bez odlaganja a najkasnije u roku od osam dana od dana obavljenog nadzora sa utvr|enim ~injenicama odlu~nim za dono{enje rje{enja kojim }e odrediti rok, ne kra}i od 30 dana, ugostitelju da prilagodi pru`anje usluga u skladu sa zakonom. Ako se nedostaci iz stava 1. ovog ~lana ne otklone u odre|enom roku, inspektor }e donijeti rje{enje o zabrani obavljanja djelatnosti. @alba protiv rje{enja iz st. 1. i 2. ovog ~lana ne odla`e izvr{enje rje{enja. Ukoliko ugostitelj i poslije zabrane nastavi obavljati ugostiteljsku djelatnost, nakon {to je rje{enje o zabrani postalo izvr{no, inspektor }e donijeti zaklju~ak o prinudnom izvr{enju rje{enja pe~a}enjem objekta. Tro{kovi prinudnog izvr{enja kao i tro{kovi {tete nastale prinudnim izvr{enjem padaju na teret izvr{enika-stranke. ^lan 61. Ako inspektor prilikom vr{enja inspekcijskog nadzora utvrdi nepravilnosti ili nepridr`avanje propisa za ~iji nadzor nije nadle`an, obavijestit }e nadle`ni or gan uprave bez odlaganja a najkasnije u roku od osam dana. ^lan 62. Protiv rje{enja kantonalnog inspektora mo`e se izjaviti `alba nadle`nom kantonalnom organu u roku od osam dana od dana dostavljanja rje{enja. Protiv rje{enja koji u prvom stepenu donosi federalni inspektor mo`e se izjaviti `alba Ministarstvu u roku od osam dana od dana dostavljanja rje{enja. IX. KAZNENE ODREDBE ^lan 63. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. obavlja ugostiteljsku djelatnost suprotno odredbama ~lana 3. ovog Zakona; 2. ne pru`a ugostiteljske usluge u skladu sa odredbama iz ~lana 11. ovog Zakona; 3. ugostiteljski objekt ne ispunjava uvjete u pogledu ure|enja i opreme ugostiteljskih objekata, usluga, projektiranja, gra|enja i odr`avanja gra|evine, za{tite na radu, za{tite od po`ara, za{tite od buke, za{tite i unapre|enja okoli{a, zdravstvene uvjete za rad u ugostiteljstvu u skladu sa posebnim propisima kao i druge uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona (~lan 8. st. 1., 2. i 3.); 4. ugostitelj zapo~ne obavljati ugostiteljsku djelatnost u objektu iz ~lana 26. stav 1. ovog Zakona prije nego {to od nadle`nog organa dobije rje{enje da objekt ispunjava minimalne uvjete propisane za odre|enu vrstu ugostiteljskog objekta koji se ne kategorizira, te dobije rje{enje od Ministarstva da objekt ispunjava propisane minimalne uvjete i uvjete za odre|enu kategoriju, osim u slu~aju iz ~lana 9. stav. 6., ~lana 18. stav 3., ~lana 32. stav 6. i ~lana 46. stav 2. ovog Zakona (~lan 28.). Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se fizi~ko lice nov~anom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 1.500,00 KM. ^lan 64. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. pru`a usluge smje{taja i prehrane osobama koje nisu njegovi radnici, penzioneri, te ~lanovi u`e porodice radnika i penzionera (~lan 4. stav 1.), 2. objekt u kojem pru`a ugostiteljske usluge ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i drugim propisima (~lan 4. st. 1. i 4.), 3. pru`a ugostiteljske usluge u objektu zatvorenog tipa bez rje{enja nadle`nog organa (~lan 4. stav 3.), Ponedjeljak, 11.5.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 32 – Strana 31 4. za ogla{avanje i reklamiranje usluga i isticanje poruka u komercijalnom poslovanju koristi oznaku propisane vrste koja nije utvr|ena rje{enjem nadle`nog organa i kategorije objekta koja nije utvr|ena rje{enjem Ministarstva (~lan 12.). Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM. Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se fizi~ko lice nov~anom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 1.500,00 KM. ^lan 65. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. ne utvrdi normative o utro{ku namirnica, pi}a i napitaka za pojedine usluge prehrane, pi}a i napitaka ili ne pru`i usluge u koli~inama i kvalitetu u skladu sa normativima ili na zahtjev gosta ne predo~i mu normativ (~lan 11. stav 1. ta~ka 4.); 2. vidno ne istakne cijene usluga koje nudi u ugostiteljskom objektu na na~in dostupan gostima, ili ako se ne pridr`ava istaknutih i ovjerenih cijena ili ako kod pru`anja usluga smje{taja u cjenicima ne istakne i iznos boravi{ne takse, te ako cjenici nisu dostupni gostima u dovoljnom broju primjeraka (~lan 11. stav 1. ta~ka 5.); 3. gostu ne izda ra~un za svaku pru`enu ugostiteljsku uslugu, koji obavezno mora da sadr`i : naziv ugostiteljskog objekta, porezni ID broj, broj ra~una, datum i vrijeme izdavanja ra~una, vrstu, koli~inu i cijenu pru`enih usluga, a kod pru`anja usluga smje{taja u ra~unu ne navede i iznos boravi{ne takse (~lan 11. stav 1. ta~ka 6); 4. ne dostavi normative na ovjeru nadle`nom organu ili ih po~ne primjenjivati prije utvr|enog roka (~lan 11. stav 1. ta~ka 8.); 5. ne dostavi cjenike na ovjeru nadle`nom organu ili ih po~ne primjenjivati prije utvr|enog roka (~lan 11. stav 1. ta~ka 9.); 6. ne vodi knjigu gostiju u ugostiteljskom objektu za smje{taj (~lan 11. stav 1. ta~ka 10.); 7. ne vodi knjigu `albi na propisan na~in u svakom ugostiteljskom objektu, ne dostavi izjavljeni prigovor u propisanom roku nadle`noj turisti~ko-ugostiteljskoj inspekciji, te ne odgovori na prigovor u propisanom roku (~lan 11. stav 1. ta~ka 11.); 8. ne vodi poslovne knjige u skladu sa va`e}im propisima (~lan 11. stav 1. ta~ka 12.); 9. poslu`uje alkoholna pi}a gostu mla|em od 18 godina (~lan 13.); 10. ne pru`a ugostiteljsku uslugu u pokretnom objektu na propisan na~in ili ne zadovoljava propisane uvjete ili pru`a ugostiteljsku uslugu u pokretnom objektu na prostoru koji nije utvrdio nadle`ni organ (~lan 38. st. 1. i 5.); 11. ne pru`a ugostiteljske usluge iz kioska, pod {atorom i sl. na propisan na~in ili ne zadovoljava propisane uvjete (~lan 39.). Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM. Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se fizi~ko lice nov~anom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 1.500,00 KM. ^lan 66. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. vidno ne istakne propisanu oznaku vrste na ulazu u ugostiteljski objekt utvr|ene rje{enjem nadle`nog organa i kategorije ugostiteljskog objekta utvr|ene rje{enjem Ministarstva (~lan 11. stav 1. ta~ka 1.), 2. vidno ne istakne na ulazu u ugostiteljski objekt obavijest o radnom vremenu ili ako ta obavijest nije u skladu sa propisanim radnim vremenom (~lan 11. stav 1. ta~ka 2.), 3. u ugostiteljskom objektu za smje{taj ne utvrdi ku}ni red i ne istakne ga na recepciji, ili izvod iz ku}nog reda ne istakne u svim sobama i apartmanima (~lan 11. stav 1. taka 3.), 4. ne pridr`ava se propisanog radnog vremena (~lan 11. stav 1. ta~ka 7.). Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM. Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se fizi~ko lice nov~anom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 1.500,00 KM. ^lan 67. Nov~anom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 1.500,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice u doma}instvu ako: 1. gostima iznajmljuje sobe, apartmane i ku}e za odmor sa vi{e od 10 soba, odnosno 20 postelja, organizuje kamp na svom zemlji{tu za vi{e od 20 smje{tajnih jedinica, odnosno 60 gostiju istodobno (~lan 41. stav 1. ta~. 1. i 2.); 2. pru`a usluge doru~ka, polupansiona ili pansiona suprotno odredbi ~lana 41. stav 2.; 3. objekt u kojem pru`a usluge ne ispunjava minimalne uvjete i uvjete za kategoriju (~lan 42.); 4. ne utvrdi normative namirnica, pi}a i napitaka za pojedine usluge prehrane pi}a i napitaka, ako takve usluge pru`a i ne pru`i usluge prema utvr|enim normativima, te na zahtjev gosta ne predo~i normativ (~lan 43. stav 1. ta~ka 3.); 5. vidno ne istakne cijene usluga koje nudi i iznos boravi{ne takse na propisan i uobi~ajen na~in, te ako se ne pridr`ava istaknutih cijena (~lan 43. stav 1. ta~ka 4.); 6. gostu ne izda ra~un za svaku pru`enu ugostiteljsku uslugu, koji obavezno mora da sadr`i: naziv ugostiteljskog objekta, porezni ID broj, broj ra~una, datum i vrijeme izdavanja ra~una, vrstu, koli~inu i cijenu pru`enih usluga, a kod pru`anja usluga smje{taja, ne navede u ra~unu i iznos boravi{ne takse (~lan 43. stav 1. ta~ka 5.); 7. ne vodi knjigu gostiju (~lan 43. stav 1. ta~ka 6.); 8. normative i cjenike ne dostavi na ovjeru nadle`nom organu ili ih ne dostavi u utvr|enom roku (~lan 43. stav 1. ta~ka 7.); 9. koristi rad lica koja nisu ~lanovi njegovog doma}instva (~lan 44. stav 1.); 10. ~lanovi doma}instva ne ispunjavaju propisane zdravstvene uvjete za rad u ugostiteljstvu u skladu sa posebnim propisima (~lan 44. stav 2.); 11. pru`a usluge iz ~l. 41. i 50. ovog Zakona, a ne ispunjava propisane minimalne uvjete, odnosno uvjete za kategoriju, ili ih pru`a bez pribavljenog odobrenja nadle`nog organa; 12. pru`a usluge smje{taja, prehrane, pi}a i napitaka a nije ~lan seoskog doma}instva, ili ako pru`a usluge smje{taja suprotno odredbi ~lana 50. stav 1. ovog Zakona, ili ako priprema i poslu`uje topla i hladna jela, pi}a i napitke koji nisu prete`no iz vlastite proizvodnje, ili ako pru`a usluge prehrane, ili ako pru`a usluge degustacije vina ili rakije ili poslu`ivanja doma}ih narezaka koji nisu iz vlastite proizvodnje (~lan 50. st. 2. i 3.). ^lan 68. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice u doma}instvu, ako: – vidno ne istakne oznaku propisane vrste utvr|ene rje{enjem nadle`nog organa i kategorije objekta utvr|ene rje{enjem Ministarstva (~lan 43. stav 1. ta~ka 1.). Broj 32 – Strana 32 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 11.5.2009. ^lan 69. Nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM kaznit }e se za prekr{aj lice koje kampuje van kampa ili postavlja {ator, kamp-ku}icu, kamp-prikolicu i drugu opremu za kampovanje sa svrhom kampovanja van kampa (~lan 40. st. 2. i 3.). Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana mo`e se izre}i za{titna mjera oduzimanja predmeta kojima je po~injen prekr{aj. ^lan 70. Za prekr{aje utvr|ene u ~l. 65., 67. i 68. ovog Zakona, ako se ponove u roku od jedne godine od pravomo}nosti prvog rje{enja o prekr{aju, uz nov~anu kaznu, izre}i }e se i za{titna mjera zabrane obavljanja ugostiteljske djelatnosti u trajanju do {est mjeseci i za fizi~ko lice i za pravno lice. X. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 71. Pravno i fizi~ko lice kojima je obavljanje ugostiteljske djelatnosti odobreno prema ranijim propisima du`ni su usaglasiti svoje poslovanje sa odredbama ovog Zakona u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 72. Federalni ministar okoli{a i turizma donijet }e propise na osnovu ovla{tenja iz ovog Zakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 73. Do dono{enja propisa na osnovu ovla{tenja iz ovog Zakona primjenjivat }e se va`e}i propisi. ^lan 74. Postupci koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovog Zakona dovr{it }e se u skladu sa propisima koji su va`ili do dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 75. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaju va`iti odredbe Zakona o turisti~ko-ugostiteljskoj djelatnosti ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 19/96 i 28/03) kojima se ure|uje ugostiteljska djelatnost. ^lan 76. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Temeljem ~lanka IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI Progla{ava se Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 11. o`ujka 2009. godine i na sjednici Doma naroda od 19. o`ujka 2009. godine. Broj 01-02-221/09 6. svibnja 2009. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI I. OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim Zakonom ure|uju se uvjeti za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, osnivanje i prestanak rada ugostiteljske radnje, poslovni prostor, razvrstavanje i kategorizacija ugostiteljskih objekata, ugostiteljske usluge u ku}anstvu, seoskom ku}anstvu i na plovnom objektu. ^lanak 2. Ugostiteljska djelatnost u smislu ovoga Zakona je pripremanje hrane i pru`anje usluga prehrane, pripremanje i poslu`ivanje pi}a i napitaka i pru`anje usluga smje{taja. Ugostiteljska djelatnost je i pripremanje hrane za potro{nju na drugom mjestu sa ili bez poslu`ivanja (u prijevoznom sredstvu, na priredbi i sl.) i opskrba tom hranom (ca ter ing). II. UVJETI ZA OBAVLJANJE UGOSTITELJSKE DJELATNOSTI ^lanak 3. Ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati pravne i fizi~ke osobe, koje su registrirane za obavljanje ugostiteljske djelatnosti i ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: ugostitelj). Ugostiteljsku djelatnost, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, mo`e obavljati i javna ustanova koja upravlja nacionalnim parkovima i parkovima prirode, ugostiteljska obrazovna ustanova, te u~eni~ki i studentski dom u svojim poslovnim prostorijama i prostorima. Ugostitelj mo`e obavljati i druge djelatnosti koje slu`e obavljanju ugostiteljske djelatnosti, a koje se uobi~ajeno obavljaju uz ugostiteljsku djelatnost (prodaja novina i ~asopisa, duhanskih prera|evina, pru`anje usluga biljara, bo}anja, kuglanja, tenisa i sl.) sukladno posebnim propisima. Pod uvjetima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim temeljem ovog Zakona, odre|ene ugostiteljske usluge mogu pru`ati pravne i fizi~ke osobe koje nisu ugostitelji. ^lanak 4. Pravne i fizi~ke osobe mogu organizirati usluge smje{taja i prehrane za svoje djelatnike, umirovljenike, te ~lanove u`e obitelji svojih djelatnika i umirovljenika, pod uvjetima utvr|enim ovim Zakonom i drugim propisima, u objektima zatvorenog tipa (odmarali{te, objekt za prehranu i sl.). ^lanovi u`e obitelji, u smislu odredbe stavka 1. ovog ~lanka, su: supru`nici, djeca ro|ena u braku ili izvan braka, pas tor~ad i usvojenici, te roditelji i usvojitelji. Pravne i fizi~ke osobe du`ne su za pru`anje ugostiteljskih usluga iz stavka 1. ovog ~lanka ishoditi rje{enje op}inskog odnosno gradskog tijela uprave mjerodavnog za poslove ugostiteljstva prema mjestu sjedi{ta objekta (u daljnjem tekstu: mjerodavno tijelo) o ispunjavanju uvjeta propisanih ovim Zakonom i drugim propisima, koji to rje{enje upisuje u Upisnik objekata zatvorenog tipa. Federalni ministar okoli{a i turizma (u daljnjem tekstu: Ministar) }e propisati minimalne tehni~ke i druge uvjete za pru`anje usluga iz stavka 1. ovog ~lanka. Mjerodavno tijelo rje{enjem utvr|uje ispunjavanje uvjeta iz propisa donesenog na temelju stavka 4. ovog ~lanka. Ministar }e propisati sadr`aj i oblik obrasca prijave kao i na~in vo|enja Upisnika iz stavka 3. ovog ~lanka. ^lanak 5. Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na pru`anje usluga prehrane i smje{taja u objektima ustanova socijalne skrbi, zdravstva, odgoja, obrazovanja i drugih sli~nih ustanova, vojske, policije, ako te usluge pru`aju njihovi djelatnici isklju~ivo svojim djelatnicima, pripadnicima i korisnicima.
Zakon o dopuni Zakona o poreznoj upravi FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 57/09 09.02.2009 SN FBiH 91/15, SN FBiH 71/14, SN FBiH 07/13, SN FBiH 27/12, SN FBiH 40/10, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02 zakon,dopune,porezna uprava ZAKONO DOPUNI ZAKONA O POREZNOJ UPRAVIFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE^lanak 1.U Zakonu o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 33/02 i 28/04), u ~lanku2. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:"Iznimno, odredba stavka 1. ovoga ~lanka ne primjenjuje sena pitanja koja su ure|ena Zakonom o naplati i djelomi~nomotpisu dospjelih, a nenapla}enih doprinosa za socijalnoosiguranje ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 25/06)".^lanak 2.Ovaj Zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objave u"Slu`benim novinama Federacije BiH".PredsjedateljDoma narodaParlamenta Federacije BiHStjepan Kre{i}, v. r.PredsjedateljZastupni~kog domaParlamenta Federacije BiHSafet Softi}, v. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 04/09 26.01.2009 SN FBiH 42/06, SN FBiH 44/04, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02, SN FBiH 27/02, SN FBiH 61/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 45/00, SN FBiH 32/00, SN FBiH 8/99, SN FBiH 27/97 privatizacija ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OPRIVATIZACIJI PREDUZE]A^lan 1.U Zakonu o privatizaciji preduze}a ("Slu`bene novineFederacije BiH", br. 27/97, 8/99, 32/00, 45/00, 54/00, 27/01,27/02, 61/01, 33/02, 28/04, 44/04 i 42/06) iza ~lana 3. dodaje senovi ~lan 3a. koji glasi:"^lan 3a.Za potrebe dr`avnih organa mo`e se izuzeti stalno sredstvobez naknade i izvr{iti prijenos vlasni{tva sa preduze}a nanadle`nu vladu koja vr{i ovla{tenja na osnovu dr`avnog kapitalau tom preduze}u.Odluku o izuzimanju sredstva donosi Skup{tina preduze}ana prijedlog nadle`ne vlade."^lan 2.U ~lanu 6. u stavu 3. oznaka "DEM" zamjenjuje se oznakom"KM", a preostali dio teksta se bri{e.^lan 3.U ~lanu 7. u stavu 2., u ~lanu 25. u stavu 2. i u ~lanu 26. ta~kaa) oznaka "DEM" zamjenjuje se oznakom "KM".^lan 4.U ~lanu 7. u stavu 1. iza rije~i "Federacije" zarez sezamjenjuje ta~kom, a preostali dio teksta se bri{e.U stavu 5. na kraju teksta ta~ka se zamjenjuje zarezom idodaje tekst: "a na osnovu rje{enja nadle`ne agencije zaprivatizaciju o odobrenju upisa izvr{ene privatizacije tih dijelova u sudski registar".^lan 5.U ~lanu 8. stav 2. mijenja se i glasi:"U po~etnom bilansu preduze}a za privatizaciju ne iskazujuse prirodna bogatstva i dobra u op}oj upotrebi, objekti od op}egkulturnog i historijskog zna~aja koje preduze}e koristi uobavljanju svoje djelatnosti."U ~lanu 8. dodaje se novi stav 4. koji glasi:"Sredstva iz stava 3. ovog ~lana mogu se izuzeti i u skladu saodredbama ~lana 1. ovog Zakona."U ~lanu 8. dodaje se novi stav 5. koji glasi:"Isknji`avanje knjigovodstvene vrijednosti stalnog sredstvaiz poslovnih knjiga izvr{it }e se na teret dr`avnog kapitala."U ~lanu 8. dodaje se novi stav 6. koji glasi:"U slu~aju potrebe Privredno dru{tvo odnosno Vladaosigurat }e sredstva za za{titu manjinskih prava dioni~ara uskladu sa Zakonom o privrednim dru{tvima."U ~lanu 8. stav 4. postaje stav 7., mijenja se i glasi:"Sredstvima iz stava 2. ovog ~lana preduze}e ne mo`eraspolagati u pravnom prometu i du`no ih je koristiti pa`njomdobrog privrednika do kona~nog rje{avanja statusa tih sredstavau skladu sa posebnim zakonima."^lan 6.^lan 10. mijenja se i glasi:"U slu~aju da u propisanom roku nije podnesen pro gramprivatizacije, ili je podneseni pro gram za odre|eno preduze}eodbijen, odluku o na~inu privatizacije tog preduze}a donijet }enadle`na vlada na prijedlog nadle`ne agencije za privatizaciju."^lan 7.U ~lanu 11. stav 2. mijenja se i glasi:"O na~inu, odnosno metodu privatizacije odlu~uje vladanadle`na za upravljanje dr`avnim kapitalom u tom preduze}u, apostupak privatizacije u skladu sa Ovim Zakonom i odlukomnadle`ne vlade provodi Agencija za privatizaciju kantona,odnosno Federacije Bosne i Hercegovine u zavisnosti od togakoja vlada ostvaruje pravo upravljanja u tom preduze}u."Stav 3. mijenja se i glasi:"Prodaju preduze}a nadle`na agencija provodi putem:–otvorenog prikupljanja ponuda (ten der);–neposredne pogodbe;–berze;–otvorenog nadmetanja i–otvorene ponude dionica za novac."Stavovi od 4. do 7. se bri{u.^lan 8. U ~lanu 11a. st. 1. i 2. se bri{u.U dosada{njem stavu 4. broj "3" zamjenjuje se brojem "1".Dosada{nji stavovi od 3. do 5. postaju stavovi 1. do 3.^lan 9.U ~lanu 12. u stavu 2. alineja 1. mijenja se i glasi:"- preduze}a, u kojima je vi{e od 50% dr`avni kapital".Alineja 3. se bri{e.U alineji 4. i 5. rije~i: "i 3." se bri{u.Dosada{nje alineje od 4. do 6. postaju alineje od 3. do 5.^lan 10.^lan 14. mijenja se i glasi:"Pravila prodaje preduze}a putem otvorenog prikupljanjaponuda (ten der), neposredne pogodbe, berze, otvorenognadmetanja i otvorene ponude dionica propisuje AgencijaFederacije."^lan 11.U ~lanu 15. stav 1. mijenja se i glasi:"Ugovor sa kupcem o prodaji dionica ili udjela preduze}a upisanom obliku zaklju~uje nadle`na agencija iz ~lana 11. stav 2.ovog Zakona."^lan 12.U ~lanu 16. iza rije~i "dionica" dodaje se zarez i rije~"udjela".Iza stava 1. dodaje se novi stav koji glasi:"Kupac do potpune realizacije kupoprodajnog ugovora nemo`e firmu koja je predmet privatizacije zadu`iti hipotekarnimkreditom."^lan 13.U ~lanu 20. u stavu 1. alineja 1. se bri{e.Dosada{nje alineje 2. i 3. postaju alineje 1. i 2.^lan 14.U ~lanu 27. u stavu 1. iza rije~i "Federacije" zarez sezamjenjuje ta~kom a preostali dio teksta se bri{e.Stav 4. mijenja se i glasi:"Prodaju iz ~lana 26. stav 1. ta~ka a) kao prodavac provodiAgencija za privatizaciju, a za prodaju u slu~ajevima iz ~lana 26.stav 1. ta~. b) i c) prodavac je preduze}e, a prodaju provodinadle`na agencija za privatizaciju." Broj 4–Strana 4SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiHPonedjeqak, 26.1.2009.^lan 15. U ~lanu 28. iza rije~i "novcu" stavlja se ta~ka a preostali dioteksta se bri{e.^lan 16.Naziv Poglavlja VII. mijenja se i glasi:"VII. PROMJENA STRUKTURE KAPITALA PREDUZE]A,ZAJEDNI^KO ULAGANJE I RASPOLAGANJENEPRIVATIZIRANIM KAPITALOM I IMOVINOM"^lan 17.^lan 30. mijenja se i glasi:"Preduze}e mo`e izdati nove dionice ili sticati nove udjele ucilju privatizacije putem pribavljanja dodatnog kapitala(dokapitalizacije) ili konverzije duga u dioni~ki kapital ili udio iu slu~aju potra`ivanja povjerilaca i radnika.Iz stava 1. ovog ~lana izuzimaju se javna preduze}a iz oblastielektroenergetskog sektora, telekom sektora, po{tanskogprometa i `eljezni~kog prometa.Dokapitalizacija u smislu stava 1. ovog ~lana mo`e se vr{itiulaganjem u novcu, stvarima i pravima.Odluku o promjeni strukture kapitala donijet }e nadle`naagencija, uz saglasnost nadle`ne vlade.Pravilnik za promjenu strukture kapitala, u skla
Zakon o investicijskim fondovima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 85/08 26.12.2008 SN FBiH 25/17 investicijski fondovi,fondovi Broj 85 – Stranica 70 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. upisati sva lica koja su do dana stupawa na snagu ovog Zakona dobila dozvolu za rad u svojstvu fondova ili dru{tava za upravqawe. (5) Fondovi i dru{tva za upravqawe fondovima iz stava 1. ovog ~lana mogu primjewivati svoje op{te akte do wihova uskla|ewa s odredbama ovog Zakona, a najkasnije do isteka roka iz stava 1. ovog ~lana. (6) Nad fondovima osnovanim do dana stupawa na snagu ovog Zakona koji u roku od godine dana od dana wegova stupawa na snagu ne postupe po odredbama ovog ~lana, sprove{}e se postupak likvidacije. (7) Postupak likvidacije pokre}e Komisija po slu`benoj du`nosti. (8) Likvidacija fondova iz ovog ~lana sprovodi se prema odredbama ovog Zakona. ^lan 241. Do uskla|ivawa poslovawa fondova iz ~lana 240. stav 1. ovog Zakona sa odredbama ovog Zakona Dru{tva za upravqawe fondovima koja upravqaju tim fondovima ostvaruju pravo na naplatu naknade po osnovu upravqa~ke provizije u iznosu do 1% prosje~ne godi{we neto vrijednosti imovine fonda. ^lan 242. (1) Do uskla|ivawa poslovawa fondova iz ~lana 240. stav 1. ovog Zakona sa odredbama ovog Zakona fizi~ko ili pravno lice ne mo`e, direktno ili indirektno, biti vlasnik vi{e od 5% dionica istog investicijskog fonda. (2) Registar je du`an mjese~no obavje{tavati Dru{tvo o sticawu dionica iznad ograni~ewa iz stava (1) ovog ~lana. (3) Lice koje je steklo dionice investicijskog fonda iznad ograni~ewa iz stava (1) ovog ~lana, nema pravo na u~e{}e u dobiti i ne mo`e koristiti druga prava sadr`ana u dionicama, iznad ograni~ewa iz stava (1) ovog ~lana. ^lan 243. (1) Komisija je du`na u roku od godine dana od dana stupawa na snagu ovog Zakona donijeti propise na osnovu ovog Zakona. (2) U roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog Zakona Komisija je du`na donijeti pravilnik o sadr`aju i na~inu vo|ewa registra fondova te je u daqwem roku od {est mjeseci du`na da preduzme i sprovede sve tehni~ke i druge radwe potrebne u ciqu uspostavqawa, otpo~iwawa sa radom i redovnog vo|ewa registra fondova. (3) Pravilnik o sadr`aju i na~inu vo|ewa registra fondova Komisija }e objaviti u "Slu`benim novinama Federacije Bosne i Hercegovine". (4) Do dono{ewa propisa Komisije na osnovu ovog Zakona na odgovaraju}i se na~in primjewuju propisi doneseni na osnovu Zakona o dru{tvima za upravqawe fondovima i o investicijskim fondovima ("Slu`bene novine Federacije BiH" broj 41/98, 36/99, 36/00, 27/02, 44/02, 50/03, 70/04). ^lan 244. Danom stupawa na snagu ovog Zakona prestaje va`iti Zakon o dru{tvima za upravqawe fondovima i o investicionim fondovima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 41/98, 36/99, 36/00, 27/02, 44/02, 50/03 i 70/04). ^lan 245. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Na osnovu ~lana IV. B. 7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O INVESTICIJSKIM FONDOVIMA Progla{ava se Zakon o investicijskim fondovima koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 14. oktobra 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 27. novembra 2008. godine. Broj 01-02-585/08 12. decembra 2008. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O INVESTICIJSKIM FONDOVIMA GLAVA I. OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom propisuju se uvjeti osnivanja i rada investicijskih fondova i dru{tava za upravljanje, emisija i prodaja udjela i dionica, te otkupa udjela, promocija fondova, poslovi koje za fondove obavljaju tre}a lica, te nadzor nad radom fondova, dru{tava za upravljanje, banke depozitara i lica koja obavljaju prodaju udjela i dionica. Odjeljak A. Zna~enja pojedinih izraza ^lan 2. (1) Izrazi u ovom Zakonu imaju sljede}a zna~enja: a) "Federacija" - Federacija Bosne i Hercegovine; b) "Dru{tvo za upravljanje" - dioni~ko dru{tvo ili dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u sa sjedi{tem u Federaciji, koje je dobilo dozvole Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine za obavljanje poslova osnivanja i upravljanja investicijskim fondovima; c) "Dr`ava ~lanica" - dr`ava ~lanica Evropske unije; d) "Mati~na dr`ava ~lanica" - dr`ava ~lanica Evropske unije u kojoj je registrirano dru{tvo za upravljanje; e) "Banka depozitar" - banka koju izabere dru{tvo za upravljanje i koja, na osnovu ugovora sa dru{tvom za upravljanje i po njegovom nalogu, obavlja poslove banke depozitara odre|ene ovim Zakonom; f) "Fond" - investicijski fond osnovan u skladu sa ovim Zakonom; g) "Otvoreni investicijski fond" - otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom, otvoreni investicijski fond sa zatvorenom ponudom, otvoreni investicijski fond rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom; h) "Zatvoreni investicijski fond" - zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom; i) "Dioni~ar zatvorenog investicijskog fonda" ili "Dioni~ar" - fizi~ko ili pravno lice koje po objavi javne ponude nazna~ene u prospektu fonda u cijelosti uplati cijenu izdavanja dionica ili dionice stekne od postoje}eg dioni~ara na osnovu valjanog pravnog posla, u skladu sa odredbama ovog Zakona; j) "Vlasnik udjela u otvorenom investicijskom fondu" ili "Vlasnik udjela" - fizi~ko ili pravno lice koje na osnovu javne ili zatvorene ponude za prodaju udjela u otvorenom fondu u cijelosti uplati nov~ana sredstva na ra~un fonda radi sticanja udjela u odre|enom fondu ili stekne udio u fondu od postoje}eg vlasnika udjela na osnovu valjanog pravnog posla, u skladu sa odredbama ovog Zakona; k) "Kvalifikovani investitori" - investitori koji na osnovu va`e}eg odobrenja posluju kao investicijski ili penzioni fond, kao dru{tvo za upravljanje investicijskim ili penzionim fondom, kao banka, kao osiguravaju}e dru{tvo ili kao profesionalni posrednik, te sva druga privredna dru{tva ili fizi~ka lica s tim da netovrijednost imovine tih dru{tava i fizi~kih lica prelazi 300.000,00 KM i koji za Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 71 potrebe ulaganja u odre|eni investicijski fond raspola`u gotovim novcem u iznosu od najmanje 100.000,00 KM; l) "Kvalifikovani investitori u fondove rizi~nog kapitala" - investitori koji na osnovu va`e}eg odobrenja posluju kao investicijski ili penzioni fond, kao dru{tvo za upravljanje investicijskim ili penzionim fondom, kao banka, ili kao osiguravaju}e dru{tvo ili kao profesionalni posrednik, te sva druga privredna dru{tva ili fizi~ka lica s tim da netovrijednost imovine tih dru{tava i fizi~kih lica prelazi 3.000.000,00 KM i koji za potrebe ulaganja u odre|eni investicijski fond raspola`u gotovim novcem u iznosu od najmanje 1.000.000,00 KM; m) "Komisija" - Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine; n) "Povezano lice" - u odnosu na odre|eno pravno ili fizi~ko lice u smislu ovog Zakona (u daljnjem tekstu: subjekt) je: 1) dioni~ar ili grupa dioni~ara koji djeluju zajedni~ki, odnosno vlasnik poslovnog udjela ili grupa vlasnika poslovnih udjela koji djeluju zajedni~ki, a posjeduju vi{e od 10% dionica ili udjela u osnovnom kapitalu dru{tva ili koji, iako posjeduju manji postotak od nazna~enog, mogu uticati, direktno ili indirektno, na odluke koje donosi takav subjekt, 2) svaki subjekt u kojem prvi subjekt posjeduje, direktno ili indirektno, vi{e od 10% dionica ili udjela u osnovnom kapitalu dru{tva ili koji, iako posjeduje manji postotak od nazna~enog, mo`e uticati direktno ili indirektno na odluke koje donosi takav subjekt, 3) svako fizi~ko lice ili lica koja mogu, direktno ili indirektno, uticati na odluke subjekta, a naro~ito: – ~lanovi u`e porodice (bra~ni drug ili lice sa kojim du`e vrijeme `ivi u vanbra~noj zajednici, djeca ili usvojena djeca i lica koja su pod starateljstvom tog lica), – ~lanovi uprave ili nadzornog odbora i ~lanovi u`e porodice tih lica, ili – lica zaposlena na osnovu ugovora o radu sa posebnim uvjetima sklopljenog sa subjektom u kojem su zaposlena, kao i ~lanovi u`e porodice tih lica; o) "Povezana lica fonda" - su dru{tvo za upravljanje, banka depozitar, advokat odnosno advokatsko dru{tvo, advokatska kancelarija ili zajedni~ka advokatska kancelarija, revizor i lica koja obavljaju poslove poreznog savjetovanja koji se nalaze u ugovornom odnosu sa osnove pru`anja usluga fondu, kao i svako drugo lice koje je u prethodne dvije kalendarske godine sklopilo ugovor o pru`anju usluga za potrebe fonda; p) "Investitor" - vlasnik udjela u otvorenom investicijskom fondu, odnosno dioni~ar zatvorenog investicijskog fonda. Odjeljak B. Pojam fonda ^lan 3. (1) Fond je pravno lice ili zasebna imovina, ~ije je osnivanje i poslovanje odre|eno ovim Zakonom. (2) U smislu ovog Zakona i nezavisno od toga da li je u ponudi imenovano ili opisano kao takvo, fondom se smatra i svaki pravni subjekt, dru{tvo ili zasebna imovina, bez obzira na pravni oblik, u kojoj se u~e{}e - bilo putem dionica, udjela ili kakvog prava - nudi s ciljem prikupljanja uloga u gotovom novcu te sa izri~itom namjerom ulaganja vi{e od 60% tih uloga u portfelj vrijednosnih papira, nov~anih depozita i svih drugih vrsta imovine, pri ~emu investitori nemaju svakodnevni nadzor nad dono{enjem odluka o ulaganjima, a osnovni cilj je osigurati investitorima povrat na njihova ulaganja i to bilo u dobiti ili kakvoj drugoj koristi. ^lan 4. (1) Fondom iz ~lana 3. ovog Zakona ne smatraju se: a) banke koje su odgovaraju}a nadle`na tijela ovlastila za obavljanje djelatnosti u Federaciji, b) dru{tva za osiguranje koja su odgovaraju}a nadle`na tijela ovlastila za obavljanje djelatnosti u Federaciji, c) penzioni fondovi koje su odgovaraju}a nadle`na tijela ovlastila za obavljanje djelatnosti u Federaciji, d) ostala pravna lica koja ula`u svoja vlastita sredstva, e) ~lanovi porodice koji zajedni~ki ula`u, f) druga lica koja su izuzeta zakonima Federacije ili me|unarodnim ugovorima koje je Bosna i Hercegovina potpisala ili im pristupila. (2) Odredbe stava (1) ovog ~lana ne odnose se na sta tus, prava i obaveze koje ta lica imaju na osnovu drugih zakona, propisa ili me|unarodnih ugovora. Odjeljak C. Registar fondova ^lan 5. (1) Fondovi se upisuju u Registar fondova Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: registar fondova). (2) U registar fondova upisuju se fondovi i svi podaci odre|eni ovim Zakonom. (3) Registar fondova vodi Komisija. (4) Komisija }e svojim aktom bli`e urediti sadr`aj i na~in vo|enja registra fondova. ^lan 6. Upis u registar fondova obavlja se na osnovu zahtjeva za izdavanje dozvole za osnivanje fonda i prijave upisa u registar podnesenih od dru{tva za upravljanje. ^lan 7. (1) Prilikom izdavanja dozvole za osnivanje i dono{enja odluke o upisu u registar fondova Komisija svakom fondu odre|uje identifikacijski broj fonda. (2) Identifikacijski broj svakom fondu odre|uje se kod upisa u registar i mora biti jedinstven, nepromjenjiv i neponovljiv. ^lan 8. Odluku o upisu u registar fondova Komisija objavljuje u "Slu`benim novinama Federacije BiH". ^lan 9. Upis u registar fondova ima deklarativni pravni u~inak prema tre}im licima narednog dana od dana upisa u registar fondova, ako ovim Zakonom ili propisom Komisije nije druga~ije odre|eno. Odjeljak D. Javna i zatvorena ponuda ^lan 10. Fond mora imati odobrenje Komisije za zatvorenu ili javnu ponudu u Federaciji, u skladu sa ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona, te drugim zakonskim i podzakonskim aktima. ^lan 11. (1) Javna ponuda je bezuvjetni poziv za kupovinu udjela ili dionica u fondu upu}en neodre|enom broju lica na na~in odre|en ovim Zakonom. (2) Smatra se da je ponuda fonda javna osim: a) ako je usmjerena isklju~ivo prema ograni~enoj skupini koja odgovara odre|enju pojma kvalifikovanih investitora u skladu sa ovim Zakonom, b) ako se zahtjevi za upis mogu prihvatiti samo od lica koja odgovaraju odre|enju pojma kvalifikovanih investitora u skladu sa ovim Zakonom, (3) Zatvorenu ponuda je bezuvjetni poziv za kupivinu udjela ili dionica u fondu upu}en odre|enom broju lica na na~in odre|en ovim Zakonom. (4) U slu~aju zatvorene ponude kvalifikovani investitori svoj sta tus dokazuju potpisom izjave kojom navode da u trenutku kupovine udjela ispunjavaju uvjete iz ~lana 2. ovog Zakona. (5) Dru{tvo za upravljanje ne odgovara za potpunost i istinitost izjave iz prethodnog stava ovog ~lana niti za naknadno Broj 85 – Stranica 72 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. promijenjene okolnosti koje se odnose na ispunjavanje uvjeta zahtijevanih za sticanje statusa kvalifikovanog investitora. (6) Komisija }e bli`e urediti javnu i zatvorenu ponudu, vrste fondova sa javnom i zatvorenom ponudom, kvalifikovane investitore i najni`e dopu{tene iznose upisa u slu~aju fondova sa zatvorenom ponudom. Odjeljak E. Vrste fondova sa javnom i zatvorenom ponudom ^lan 12. Kao fondove sa javnom ponudom Komisija mo`e odobriti sljede}e vrste investicijskih fondova: a) zatvoreni investicijski fond uklju~uju}i i: 1. zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom za ulaganje u vrijednosne papire koji nisu uvr{teni u trgovanje na berzi, 2. zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom za ulaganje u nekretnine, b) otvoreni investicijski fond. ^lan 13. Kao fondove sa zatvorenom ponudom Komisija mo`e odobriti sljede}e vrste investicijskih fondova: a) otvoreni investicijski fond sa zatvorenom ponudom, b) otvoreni investicijski fond rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom. ^lan 14. Komisija }e bli`e odrediti podvrste investicijskih fondova sa javnom i zatvorenom ponudom. Odjeljak F. Osnovna ograni~enja ^lan 15. (1) Javna ponuda u Federaciji dopu{ta se: a) fondu osnovanom uz odobrenje Komisije kojim upravlja dru{tvo za upravljanje registrirano u Federaciji, b) fondu osnovanom na osnovu odobrenja nadle`nog tijela dr`ave ~lanice, koji posluje u skladu sa odredbama ovog Zakona koje ure|uju poslovanje otvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom. (2) Fond iz stava (1) ta~ka a) ovog ~lana ne smije poslovati, niti mo`e promijeniti oblik u fond sa zatvorenom ponudom. ^lan 16. Komisija }e bli`e urediti uvjete izdavanja dozvole za osnivanje fondova iz ~lana 15. stav (1) Zakona. Odjeljak G. Primjena propisa ^lan 17. (1) Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine }e na zahtjev dru{tva za upravljanje, a u porezne svrhe izdati potvrdu kojom se dokazuje porezni sta tus fonda u Federaciji. (2) Ukoliko se poreznim propisima ne propi{e druga~ije, u porezne svrhe, fond se smatra krajnjim vlasnikom vrijednosnih papira, odnosno cjelokupne imovine fonda i krajnjim u`ivateljem ekonomskih koristi koje iz nje proizlaze. ^lan 18. Na poslovanje dru{tva za upravljanje i fonda na odgovaraju}i na~in se primjenjuju odredbe zakona kojim se reguliraju poslovi emisije i prometa vrijednosnih papira i zakona kojim se ure|uje osnivanje i poslovanje privrednih dru{tava, osim ako ovim Zakonom nije druga~ije odre|eno. GLAVA II. DRU[TVA ZA UPRAVLJANJE INVESTICIJSKIM FONDOVIMA Odjeljak A. Pojam dru{tva za upravljanje investicijskim fondovima ^lan 19. Dru{tvo za upravljanje je pravno lice i osniva se u organizacionom obliku dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u ili dioni~kog dru{tva, kojem je predmet poslovanja osnivanje investicijskih fondova i upravljanje investicijskim fondovima, odnosno ulaganje nov~anih sredstava u vlastito ime i za ra~un vlasnika udjela otvorenih investicijskih fondova i uime i za ra~un dioni~ara zatvorenih investicijskih fondova, te obavljanje drugih poslova odre|enih ovim Zakonom. ^lan 20. (1) Dru{tvo za upravljanje ne smije imati kontrolni uticaj niti kontrolni udio u profesionalnom posredniku ili banci ovla{tenoj za obavljanje poslova sa vrijednosnim papirima. (2) Dru{tvo za upravljanje ne smije imati vlasni{tvo u banci depozitaru koja obavlja poslove za ra~un dru{tva ili fonda. (3) Poslovanje banke depozitara i dru{tva za upravljanje ne smije biti organizacijski povezano, niti na tim poslovima smiju biti zaposlena ista lica. (4) Banka depozitar koja ima kontrolni uticaj u dru{tvu za upravljanje ne mo`e obavljati poslove depozitara za ra~un fonda kojim to dru{tvo upravlja. Odjeljak B. Firma, osnovni kapitala i predmet poslovanja dru{tva za upravljanje ^lan 21. (1) Rije~i: "dru{tvo za upravljanje fondovima", "investicijsko dru{tvo", "uprava fondova", "investitor", "investirati" same ili zajedno sa drugim rije~ima smiju u nazivu firme ili njegovom dodatku upotrebljavati samo dru{tva za upravljanje investicijskim fondovima sa svrhom ozna~avanja predmeta poslovanja te u promotivne svrhe. (2) Stav (1) ovog ~lana ne odnosi se na dru{tva koja rije~i: "upravljati fondovima", "investicija", "investitor" ili "investirati" upotrebljavaju u kontekstu koji isklju~uje privid da je sadr`aj predmeta poslovanja usmjeren na osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima, odnosno ulaganje nov~anih sredstava u vlastito ime i za zajedni~ki ra~un vlasnika udjela u otvorenom investicijskom fondu, odnosno uime i za ra~un zatvorenog investicijskog fonda, te upravljanje tim sredstvima. ^lan 22. (1) Najni`i iznos osnovnog kapitala dru{tva za upravljanje je 200.000,00 KM. (2) Osnovni kapital iz stava (1) ovog ~lana dru{tvo je du`no pove}ati za 50.000,00 KM za svaki naredni fond kojim upravlja. (3) Osnovni kapital iz st. (1) i (2) ovog ~lana mora u cijelosti biti upla}en u novcu. (4) U slu~aju da ukupna netovrijednost imovine fondova kojima upravlja pre|e protuvrijednost iznosa od 50.000.000,00 KM, osnovni kapital dru{tva za upravljanje mora biti ve}i za 0,1% iznosa za koji netovrijednost imovine fondova kojima upravlja prelazi navedeni grani~ni iznos do najvi{eg iznosa osnovnog kapitala u visini od 15.000.000,00 KM. (5) Komisija je ovla{tena da donese propis kojim se ure|uje oblik i iznos osnovnog kapitala koji su dru{tva za upravljanje du`na odr`avati. ^lan 23. (1) Predmet poslovanja dru{tva za upravljanje jeste isklju~ivo osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima. Samo navedene djelatnosti mogu biti upisane u sudski registar kao predmet poslovanja dru{tva za upravljanje investicijskim fondovima. (2) Poslovi upravljanja investicijskim fondovima obuhvataju: Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 73 a) upravljanje imovinom fonda; b) promociju investicijskih fondova i prodaju udjela u otvorenim investicijskim fondovima, odnosno dionica u zatvorenim investicijskim fondovima; c) administrativne poslove: 1) vo|enje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvje{taja, 2) odnosi sa investitorima, 3) utvr|ivanje vrijednosti imovine fonda te izra~un cijene udjela, 4) uskla|ivanje poslovanja dru{tva sa zakonima i mjerodavnim propisima, 5) objave i izvje{tavanja dioni~ara i vlasnika udjela, 6) isplata dioni~ara, odnosno vlasnika udjela iz imovine ili dobiti fonda, 7) isplata udjela u otvorenom investicijskom fondu, 8) vo|enje registra vlasnika udjela, 9) vo|enje arhive u skladu sa odredbama ovog Zakona, 10) odnosi sa emitentima, 11) ostale administrativne poslove koje odobri Komisija. (3) Komisija je ovla{tena propisati uvjete i postupke izdavanja dozvole za obavljanje poslova upravljanja investicionim fondom i na~in izvje{tavanja o tim poslovima. ^lan 24. (1) Dru{tvo za upravljanje ne smije poslove iz ~lana 23. stav (2) ta~ka a) ovog Zakona prenijeti na tre}a lica. (2) Izuzetno, dru{tvo za upravljanje mo`e, uz prethodno odobrenje Komisije, prenijeti preostale poslove iz ~lana 23. stav (2) ta~ka c) ovog Zakona na tre}a lica, ali isklju~ivo s ciljem pove}anja u~inkovitosti obavljanja navedenih poslova. (3) Preno{enjem poslova na tre}a lica ne smije se umanjiti u~inkovitost nadzora nad dru{tvom za upravljanje i fondom, niti se smiju ugroziti interesi investitora. Odjeljak C. Osnivanje dru{tva za upravljanje ^lan 25. Dru{tvo za upravljanje mogu osnovati fizi~ka ili pravne lica. ^lan 26. ^lanovi ili dioni~ari dru{tva za upravljanje, ~lanovi uprave ili nadzornog odbora tog dru{tva ne mogu biti: a) lica koja su u periodu od tri godine prije sticanja vlasni{tva u dru{tvu za upravljanje imala najmanje 10% udjela ili dionica u osnovnom kapitalu u dru{tvu za upravljanje, banci ovla{tenoj za obavljanje poslova banke depozitara, zatvorenom investicijskom fondu, profesionalnom posredniku ili banci ovla{tenoj za obavljanje poslova kupovine i prodaje vrijednosnih papira, osiguravaju}em dru{tvu ili penzionom fondu u privatnom vlasni{tvu u vrijeme kada je tim dru{tvima oduzeto odobrenje za rad, b) lica koja su izgubila ~lanstvo u strukovnom udru`enju zbog nepridr`avanja pravila udru`enja, ili kojima je Komisija odnosno odgovaraju}e nadle`no tijelo izreklo mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje poslova sa vrijednosnim papirima, c) lica koja su ka`njena za krivi~no djelo prouzrokovanja ste~aja, izrade la`ne bilanse, o{te}enja povjeritelja, zloupotrebe u ste~ajnom postupku, zloupotrebe ovlasti u privrednom poslovanju, zloupotrebe u postupku privatizacije, odavanje i neovla{teno otkrivanje poslovne tajne, te krivi~no djelo prevare i to na vrijeme od pet godina nakon pravomo}nosti presude kojom su osu|ene, a u to vrijeme se ne ra~una vrijeme provedeno na izdr`avanju kazne, d) lica protiv kojih su izre~ene sigurnosne mjere zabrane vr{enja poziva, aktivnosti ili funkcije koja je u potpunosti ili djelomi~no obuhva}ena predmetom poslovanja dru{tva za upravljanje dok traje zabrana, e) lica koja su ka`njena za krivi~no djelo prema Zakonu kojim se reguliraju poslovi emisije i prometa vrijednosnih papira i lica koja su vi{e puta ka`njena za prekr{aje propisane odgovaraju}im zakonima, f) lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost, g) lica koja posjeduju va`e}u dozvolu Komisije za brokera ili investicijskog savjetnika, odnosno odgovaraju}e odobrenje nadle`nog tijela, te stvarno obavljaju te poslove kao zaposlenici profesionalnog posrednika ili banke ovla{tene za poslove sa vrijednosnim papirima, h) lica koja su nosioci zakonodavne, izvr{ne ili sudske vlasti i rukovode}i dr`avni slu`benici. ^lan 27. (1) Upravu dru{tva za upravljanje ~ine najmanje dva ~lana. (2) Za ~lana uprave dru{tva za upravljanje mo`e biti imenovano lice koje dobije prethodnu saglasnost Komisije za vr{enje funkcije ~lana uprave dru{tva za upravljanje. (3) ^lanovi uprave dru{tva za upravljanje pored op}ih uvjeta propisanih zakonom moraju ispunjavati i sljede}e uvjete: a) visoka stru~na sprema pravnog ili ekonomskog smijera, b) najmanje trogodi{nje radno iskustvo na rukovode}im polo`ajima, odnosno {est godina iskustva u poslovima koji se mogu uporediti sa poslovima dru{tva za upravljanje nakon sticanja navedenog stepena obrazovanja, c) da su zaposleni u dru{tvu na puno radno vrijeme. (4) Komisija }e odrediti uvjete za obavljanje poslova ~lanova uprave dru{tva za upravljanje, uklju~uju}i kriterije obaveznog stru~nog znanja i na~ina njegova utvr|ivanja. ^lan 28. Dru{tvo za upravljanje mo`e obavljati svoju djelatnost isklju~ivo na osnovu dozvola koje izda Komisija. ^lan 29. (1) Dru{tvo za upravljanje Komisiji podnosi zahtjev za izdavanje dozvole za osnivanje. (2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog ~lana prila`e se: a) osniva~ki akt dru{tva za upravljanje, b) poslovni plan za prve tri godine djelovanja dru{tva za upravljanje koji mora sadr`avati planirani volumen fondova koje dru{tvo za upravljanje namjerava nuditi na tr`i{tu, organizacijsku shemu dru{tva, te podatke o strukturi zaposlenih, c) popis ~lanova ili dioni~ara dru{tva za upravljanje, njihova imena i prezimena, adresu odnosno firmu i sjedi{te, nominalni iznos dionica odnosno udjela, te postotak dionica odnosno udjela koja pripadaju ~lanovima u osnovnom kapitalu dru{tva, d) popis povezanih lica dru{tva za upravljanje, e) dokaze koje propi{e Komisija, a na osnovu kojih je mogu}e utvrditi je li dru{tvo za upravljanje kvalifikovano za obavljanje poslova osnivanja i upravljanja investicijskim fondovima, naro~ito u pogledu osoblja, tehni~ke opremljenosti i organizacije. (3) O zahtjevu za izdavanje dozvole za osnivanje odlu~uje Komisija u roku od dva mjeseca od dana podno{enja zahtjeva. (4) Dru{tvu za upravljanje koje u roku od jedne godine od izdavanja dozvole za upravljanje fondovima ne osnuje fond, dozvola za osnivanje prestaje va`iti. (5) Komisija }e bli`e urediti sadr`aj i postupak izdavanja dozvole za osnivanje. Odjeljak D. Poslovanje dru{tva za upravljanje ^lan 30. (1) Dru{tvo za upravljanje je du`no: a) da se u zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanja prava i obaveza iz tih odnosa pridr`ava principa savjesnosti i po{tenja, Broj 85 – Stranica 74 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. b) da u izvr{avanju obaveza dru{tvo za upravljanje postupa sa pove}anom pa`njom, prema pravilima struke, dobrim poslovnim obi~ajima te propisima Federacije, c) da bude sposobno ispuniti dospjele obaveze (princip likvidnosti), odnosno trajno sposobno ispunjavati sve svoje obaveze (princip solventnosti), d) da odgovara za pravovremeno, savjesno i efikasno ispunjavanje svih prava i obaveza predvi|enih ovim Zakonom, prospektom i/ili statutom fonda, te za propisno izvr{avanje navedenih prava i obaveza u skladu sa ovim Zakonom te prospektom i/ili statutom fonda, bez obzira na to je li neke od njih povjerila drugom, e) da podatke o dioni~arima, vlasnicima udjela, stanju udjela, uplatama i isplatama ~uva kao poslovnu tajnu dru{tva za upravljanje, a mo`e ih saop{tavati samo na osnovu sudskog naloga, zahtjeva odre|enog vlasnika udjela ili dioni~ara, banci depozitaru, te po zahtjevu Komisije, f) ako je povjerilo poslove i du`nosti tre}im licima, da prati pridr`avaju li se u svom radu odredaba ovog Zakona te prospekta i/ili statuta fonda, g) da uz saglasnost Komisije donese op}i akt kojim se ure|uje sukob interesa sa fondovima kojima upravlja, te vlasnika udjela u otvorenim investicijskim fondovima odnosno dioni~ara u zatvorenim investicijskim fondovima, sukob interesa, s obzirom na upravljanje imovinom tre}ih lica te obavljanje investicijskog savjetovanja, h) da osigura sisteme i mehanizme nadzora koji jasno pokazuju da dru{tvo za upravljanje na dugoro~noj osnovi postupa u skladu sa ovim Zakonom, prospektom i/ili statutom fonda, a koji omogu}avaju pra}enje svih odluka, naloga i transakcija sa imovinom fonda, i) da osigura da svi oglasni i promotivni sadr`aji, obavijesti, te izvje{taji dioni~arima odnosno vlasnicima udjela, bilo da su im dostavljena, odnosno objavljeni u novinama ili putem elektronskih sredstava javnog saop{tavanja, budu jasni, ta~ni i da ne navode na pogre{ne zaklju~ke i da su u skladu sa zahtjevima Komisije, j) da osigura prodaju udjela i dionica fonda isklju~ivo putem lica iz ~lana 182. ovog Zakona, k) da kupuje imovinu za investicijske fondove isklju~ivo u svoje ime i za ra~un otvorenog investicijskog fonda, odnosno vlasnika udjela fonda kojim upravlja, te uime i za ra~un zatvorenog investicijskog fonda, deponiraju}i je u banci depozitaru, a u skladu sa postupkom predvi|enim propisima Komisije, l) da dostavlja banci depozitaru kopije svih originalnih isprava vezanih uz transakcije imovinom investicijskih fondova i to neposredno po sastavljanju tih isprava ili njihovom prijemu, m) da evidencije transakcija sa imovinom pojedinog fonda vodi odvojeno od vlastitih ra~una kao i od evidencija transakcija ostalih fondova, te da ih u pravilnim vremenskim razmacima uskla|uje sa ra~unima banke depozitara, n) da vodi poslovne knjige i ostalu dokumentaciju na na~in utvr|en posebnim propisom, o) da objavljuje podatke o fondovima kojima upravlja kao i o sebi u skladu sa Zakonom i propisima Komisije, p) da podnosi Komisiji redovne izvje{taje u skladu sa postupkom predvi|enim propisima Komisije, r) da izvje{tava Komisiju o svakoj promjeni u skladu sa odredbama ovog Zakona, promjeni ~lanova uprave i nadzornog odbora, odnosno promjeni u ~lanstvu dru{tva za upravljanje, te o svakoj promjeni kapitala, odnosa ili ~lanstva u osnovnom kapitalu u odnosu na stanje koje je odobrila Komisija, s) da na potpun blagovremen i ta~an na~in i u onom trajanju koje odredi Komisija uvede, vodi i stavlja na uvid svu evidenciju koju Komisija odredi svojim propisom, t) da blagovremeno omogu}i Komisiji uvid u svu svoju evidenciju te da omogu}i razgovor sa licima koja obavljaju poslove u dru{tvu za upravljanje, u) da se pridr`ava drugih zahtjeva predvi|enih ovim Zakonom i propisima Komisije, kao i zakona dr`ava ~lanica u kojima mu je dopu{tena javna ponuda dionica odnosno udjela investicijskih fondova kojima upravlja, z) da ne sa~injava bilo kakav ugovor koji ima za cilj umanjivanje ili promjenu odgovornosti utvr|enih ovim Zakonom, pri ~emu se svaka odredba ugovora sastavljanog u tom cilju smatra ni{tavom, aa) da osigura da njegovi zaposlenici i svako lice sa kojim je sklopljen ugovor o prodaji dionica ili udjela u fondovima u njegovo ime postupaju u skladu sa ovim Zakonom i mjerodavnim propisima, bb) da jednog ~lana uprave zadu`i za pra}enje uskla|enosti poslovanja dru{tva za upravljanje sa odredbama ovog Zakona i drugim propisima, te za odr`avanje kontakata sa Komisijom u cilju izvje{tavanja i drugih korespondentnih aktivnosti u skladu sa odredbama ovog Zakona, cc) da upravlja fondom u skladu sa ulaga~kim ciljevima svakog pojedinog fonda kojim upravlja, dd) da izdaje banci depozitaru naloge za ostvarivanje prava povezanih sa imovinom fonda, ee) da osigura da procjene vrijednosti fonda budu to~ne te da cijena udjela bude ispravno utvr|ena. (2) Komisija }e bli`e urediti poslovanje dru{tava za upravljanje. ^lan 31. (1) Dru{tvo za upravljanje mora uspostaviti sistem upravljanja rizicima koji u svako doba omogu}uje mjerenje i pra}enje rizi~nosti pojedinih instrumenata u portfoliju kao i ukupnog portfolija fonda. (2) Sistem upravljanja rizicima mora omogu}iti ta~no i nezavisno utvr|ivanje vrijednosti finansijskih derivata kojima se trguje na drugim organiziranim tr`i{tima (OTC). (3) Dru{tvo za upravljanje }e u skladu sa pravilima koja }e propisati Komisija za svaki pojedini fond izvje{tavati Komisiju o tipovima finansijskih derivata u portfoliju fonda, povezanim rizicima, kvantitativnim limitima i primjenjenoj metodologiji za mjerenje rizika vezanih uz pozicije i transakcije tim derivatima. (4) Izlo`enost fonda prema pojedinim finansijskim instrumentima na kojima se zasniva derivat ne smije biti u suprotnosti sa ograni~enjima ulaganja propisanim ovim Zakonom, prospektom i/ili statutom fonda. (5) Kada vrijednosni papir ili in stru ment tr`i{ta novca u sebi ima ugra|en derivat, takav derivat mora se uzeti u obzir prilikom izra~una izlo`enosti fonda iz st. (3) i (4) ovog ~lana. Odjeljak E. Poslovanje dru{tava za upravljanje sa sjedi{tem u Federaciji izvan teritorija Federacije ^lan 32. (1) Dru{tvo za upravljanje mo`e obavljati djelatnost i na teritoriji Republike Srpske i/ili Br~ko Distrikta bilo osnivanjem i poslovanjem putem podru`nice ili neposredno u skladu sa propisima Republike Srpske i/ili Br~ko Distrikta. (2) Dru{tvo za upravljanje mo`e obavljati djelatnost i na teritoriji dr`ava ~lanica, osnivanjem i poslovanjem putem podru`nice ili neposredno, u skladu sa propisima odre|ene dr`ave ~lanice. ^lan 33. (1) Dru{tvo za upravljanje, koje namjerava osnovati podru`nicu u dr`avi ~lanici, mora o tome obavijestiti Komisiju, navode}i dr`avu ~lanicu u kojoj namjerava osnovati podru`nicu. (2) Uz obavijest mora prilo`iti: a) op}e podatke o podru`nici koji obuhvataju: Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 75 1) predmet poslovanja podru`nice, 2) imena lica ovla{tenih za zastupanje podru`nice, 3) firmu i sjedi{te podru`nice, na kojima }e se mo}i dobiti svi podaci vezani uz poslovanje podru`nice, b) podatke o fondovima kojima upravlja dru{tvo za upravljanje, podatke o udjelima odnosno dionicama koje dru{tvo za upravljanje namjerava javno nuditi na prodaju putem podru`nice u dr`avi ~lanici koji predstavljaju: 1) ta~an opis planiranih poslovnih aktivnosti koje dru{tvo za upravljanje namjerava poduzimati u vezi sa prodajom udjela, odnosno dionica u fondovima, 2) za svaki fond, njegov prospekt i/ili statut, te finansijske izvje{taje za prethodnu poslovnu godinu. (3) Komisija mora najkasnije u roku od tri mjeseca od prijema obavijesti iz stava (1) ovog ~lana obavijest zajedno sa prilozima dostaviti nadle`nom tijelu dr`ave ~lanice, te o tome obavijestiti dru{tvo za upravljanje. (4) Zajedno sa obavijesti iz stava (2) ovog ~lana nadle`nom tijelu dr`ave ~lanice Komisija mora dostaviti: a) podatke o visini osnovnog kapitala dru{tva za upravljanje, b) izjavu da svaki fond, na koji se odnosi obavijest iz stava (1) ovog ~lana, ispunjava propisane zakonske uvjete za otvorene investicijske fondove sa javnom ponudom. (5) Dru{tvo za upravljanje Komisiju mora obavijestiti o promjeni podataka iz stava (2) ovog ~lana najmanje mjesec dana prije namjeravanih promjena. ^lan 34. (1) Dru{tvo za upravljanje, koje namjerava neposredno obavljati poslove upravljanja fondovima na podru~ju dr`ave ~lanice, mora o tome obavijestiti Komisiju, navode}i dr`avu ~lanicu u kojoj namjerava zapo~eti sa neposrednim obavljanjem poslova upravljanja fondovima. (2) Uz obavijest dru{tvo za upravljanje mora prilo`iti: a) plan aktivnosti, b) podatke i dokumentaciju iz ~lana 33. stav (2) ta~ka b) ovog Zakona. (3) Komisija mora najkasnije u roku od mjesec dana od prijema obavijesti iz ovog ~lana obavijest zajedno sa prilozima dostaviti nadle`nom tijelu dr`ave ~lanice, te o tome obavijestiti dru{tvo za upravljanje. (4) Zajedno sa obavijesti iz ovog ~lana, nadle`nom tijelu dr`ave ~lanice Komisija mora dostaviti: a) podatke o visini osnovnog kapitala dru{tva za upravljanje, b) izjavu da svaki fond na koji se odnosi obavijest iz ovog ~lana ispunjava propisane zakonske uvjete za otvorene investicijske fondove sa javnom ponudom. (5) Dru{tvo za upravljanje Komisiju mora obavijestiti o promjeni podataka iz stava (2) ovoga ~lana, najmanje mjesec dana prije namjeravanih promjena. (6) Odredbe ovog ~lana primjenjuju se i u slu~aju kada dru{tvo za upravljanje ovlasti drugo lice za obavljanje pojedinih djelatnosti iz svog predmeta poslovanja. ^lan 35. Komisija mo`e zahtijevati od nadle`nog tijela dr`ave ~lanice u kojoj dru{tvo za upravljanje obavlja djelatnost da provede postupak nadzora nad poslovanjem podru`nice ukoliko bi se na taj na~in ubrzao i pojednostavio postupak nadzora, u skladu sa principima efikasnosti, ekonomi~nosti i postupanja u razumnom roku. Pod istim uvjetima mogu se ovlastiti lica ovla{tena od nadle`nog tijela dr`ave ~lanice za u~estvovanje u postupku nadzora. ^lan 36. (1) Dru{tvo za upravljanje smije obavljati poslove upravljanja fondovima izvan dr`ava ~lanica isklju~ivo osnivanjem podru`nice. (2) Za osnivanje podru`nice u inozemstvu dru{tvo za upravljanje mora dobiti odobrenje Komisije. (3) Na postupak izdavanja odobrenja za osnivanje podru`nice odgovaraju}e se primjenjuje odredba ~lana 33. ovog Zakona. (4) Komisija mo`e odbiti izdati odobrenje za osnivanje podru`nice ukoliko je vjerovatno da bi provo|enje nadzora nad dru{tvom za upravljanje bilo ote`ano u zna~ajnijoj mjeri. (5) Odredbe ovog ~lana primjenjuju se i u slu~aju kada dru{tvo za upravljanje ovlasti drugo lice za obavljanje pojedinih djelatnosti iz svog predmeta poslovanja. Odjeljak F. Poslovanje fonda i dru{tva za upravljanje sa sjedi{tem u dr`avama ~lanicama Evropske unije na teritoriji Federacije ^lan 37. (1) Fond iz ~lana 15. stav (1) ta~ka b) ovog Zakona, koji svoje udjele `eli ponuditi na tr`i{tu Federacije du`an je Komisiji dostaviti: a) potvrdu nadle`nog tijela mati~ne dr`ave ~lanice Evropske unije da fond ispunjava propisane uvjete, b) statut ili drugi odgovaraju}i dokument fonda, c) prospekt i skra}eni prospekt, d) posljednje polugodi{nje i godi{nje finansijske izvje{taje, e) podatke o na~inu ponude svojih udjela na tr`i{tu Federacije, f) podatke o mjestu na kojem }e doma}i investitori mo}i dobiti prospekt, statut, izvje{taje i druge obavijesti o fondu na jednom od jezika koji su u slu`benoj upotrebi u Federaciji, te podatke o mjestu na kojem }e doma}i investitori mo}i kupovati i prodavati udjele fonda u doma}oj valuti. (2) Podaci iz stava (1) ovog ~lana dostavljaju se na jednom od jezika koji su u slu`benoj upotrebi u Federaciji i na engleskom jeziku. (3) Komisija je du`na u roku od dva mjeseca odlu~iti o zahtjevu od dana dostave potpune dokumentacije. ^lan 38. (1) Fond iz ~lana 15. stav (1) ta~ka b) ovog Zakona za poslove koje obavlja u Federaciji podlije`e odredbama ovog Zakona. (2) Sve obavijesti i izvje{taje fonda iz ~lana 15. stav (1) ta~ka b) ovog Zakona moraju se u~initi dostupnima na jednom od jezika koji su u slu`benoj upotrebi u Federaciji. ^lan 39. Komisija je ovla{tena da propi{e izdavanje odobrenja, tr`i{nu djelatnost, javnu ponudu i obaveze objave podataka fondova iz ~lana 15. stav (1) ta~ka b) ovog Zakona u Federaciji. ^lan 40. (1) Dru{tvo za upravljanje sa sjedi{tem u nekoj od dr`ava ~lanica koje namjerava osnovati podru`nicu u Federaciji du`no je obavijestiti nadle`no tijelo u dr`avi ~lanici u kojoj ima registrirano sjedi{te o namjeri osnivanja podru`nice u Federaciji te mu dostaviti sljede}e podatke: a) op}e podatke o podru`nici koji obuhvataju: 1) predmet poslovanja podru`nice, 2) imena lica ovla{tenih za zastupanje podru`nice, 3) firmu i sjedi{te podru`nice, na kojima }e se mo}i dobiti svi podaci vezani za poslovanje podru`nice; b) podatke o fondovima kojima upravlja dru{tvo za upravljanje, podatke o udjelima odnosno dionicama koje dru{tvo za upravljanje namjerava javno nuditi na prodaju putem podru`nice u Federaciji: 1) ta~an opis planiranih poslovnih aktivnosti koje dru{tvo za upravljanje namjerava poduzimati u vezi sa prodajom udjela odnosno dionica u fondovima, 2) za svaki fond njegov prospekt i/ili statut, te posljednji godi{nji izvje{taj. (2) Dru{tvo za upravljanje mora nadle`ni or gan dr`ave ~lanice obavijestiti o promjeni podataka iz stava 1. ovog ~lana najmanje mjesec dana prije namjeravanih promjena. Broj 85 – Stranica 76 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. ^lan 41. (1) Komisija je du`na obavijestiti dru{tvo za upravljanje o svim zakonskim obavezama u poslovanju u Federaciji u roku od dva mjeseca od prijema podataka iz ~lana 40. ovog Zakona. (2) Dru{tvo za upravljanje mo`e otpo~eti obavljati djelatnost u podru`nici nakon prijema obavijesti iz stava (1) ovog ~lana. ^lan 42. (1) Dru{tvo za upravljanje koje namjerava neposredno obavljati poslove upravljanja fondovima na podru~ju Federacije mora o tome obavijestiti nadle`no tijelo dr`ave ~lanice u kojoj ima registrirano sjedi{te. Uz obavijest se mora prilo`iti: a) plan aktivnosti, b) podaci i dokumentacija iz ~lana 40. stav (1) ta~ka b) ovog Zakona. (2) Nadle`no tijelo dr`ave ~lanice mora obavijest zajedno sa prilozima dostaviti Komisiji, te o tome obavijestiti dru{tvo za upravljanje. (3) Zajedno sa obavijesti iz stava (2) ovog ~lana, nadle`no tijelo dr`ave ~lanice Komisiji mora dostaviti: a) podatke o visini osnovnog kapitala dru{tva za upravljanje, b) izjavu da svaki fond, na koji se odnosi obavijest iz stava (1) ovog ~lana, ispunjava propisane uvjete. (4) Komisija je du`na obavijestiti dru{tvo za upravljanje o svim zakonskim obavezama u poslovanju u Federaciji u roku od dva mjeseca od prijema podataka o takvom prijedlogu. (5) Nakon prijema obavijesti, odnosno isteka roka iz stava (4) ovog ~lana dru{tvo za upravljanje mo`e otpo~eti obavljati djelatnost. (6) Dru{tvo za upravljanje mora nadle`no tijelo dr`ave ~lanice obavijestiti o promjeni podataka iz stava 1. ovog ~lana najmanje mjesec dana prije namjeravanih promjena. (7) Odredbe ovog ~lana primjenjuju se i u slu~aju kada dru{tvo za upravljanje ovlasti drugo lice za obavljanje pojedinih djelatnosti iz svog predmeta poslovanja. ^lan 43. Komisija provodi postupak nadzora nad poslovanjem podru`nice dru{tva za upravljanje sa sjedi{tem u dr`avi ~lanici, odnosno nad neposrednim poslovanjem takvog dru{tva za upravljanje u Federaciji na osnovu svojih ovla{tenja, po slu`benoj du`nosti i/ili po zahtjevu ovla{tenog tijela dr`ave ~lanice. Odjeljak G. Oduzimanje dozvole i prestanak dru{tva za upravljanje ^lan 44. Komisija mo`e oduzeti dozvolu dru{tvu za upravljanje u sljede}im slu~ajevima: a) ako dru{tvo za upravljanje ne zapo~ne sa poslovanjem u roku od godine dana od izdavanja dozvole, b) ako dru{tvo za upravljanje {est ili vi{e mjeseci ne obavlja djelatnosti osnivanja i upravljanja investicijskim fondovima u skladu sa ovim Zakonom, c) ako je dozvola dobijena na osnovu neta~nih navoda ili navoda koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi nepropisan na~in, d) ako je dru{tvo za upravljanje ili ovla{teno lice povrijedilo odredbe ovog Zakona ili druge propise koje donosi Komisija. ^lan 45. (1) Dru{tvo za upravljanje ima pravo prenijeti poslove upravljanja otvorenim investicijskim fondom na neko drugo dru{tvo za upravljanje koje ima dozvolu Komisije. (2) U slu~aju zatvorenog investicijskog fonda, pravo da prenese poslove upravljanja investicijskim fondom na neko drugo dru{tvo za upravljanje koje ima dozvolu Komisije ima skup{tina zatvorenog investicijskog fonda, ili nadzorni odbor ukoliko je to predvi|eno statutom. (3) Najmanje tri mjeseca prije prijenosa upravljanja otvorenim investicijskim fondom, dru{tvo za upravljanje du`no je o prijenosu upravljanja obavijestiti sve vlasnike udjela u tom fondu. Vlasnicima udjela koji u navedenom periodu `ele istupiti iz fonda dru{tvo za upravljanje ne mo`e obra~unati i naplatiti izlaznu naknadu. (4) Na~in prijenosa poslova upravljanja iz st. (1) i (2) ovog ~lana propisuje Komisija. ^lan 46. (1) U slu~aju prestanka obavljanja registrirane djelatnosti dru{tvo za upravljanje je du`no: a) uputiti pisanu obavijest banci depozitaru najmanje dva mjeseca prije dana prestanka upravljanja u slu~aju kada fond koristi usluge banke depozitara, Komisiji u slu~aju ako upravlja otvorenim investicijskim fondom ili nadzornom odboru i Komisiji ako upravlja zatvorenim investicijskim fondom, b) u roku od tri dana obavijestiti Komisiju ako upravlja otvorenim investicijskim fondom, odnosno nadzorni odbor ako upravlja zatvorenim investicijskim fondom, c) provesti postupak prijenosa upravljanja drugom ovla{tenom dru{tvu za upravljanje u skladu sa ~lanom 45. ovog Zakona u roku od dva mjeseca od upu}ivanja obavijesti iz ta~. a) ili b) ovog stava. (2) U slu~aju zatvorenog investicijskog fonda nadzorni odbor je du`an zaklju~iti ugovor o upravljanju sa drugim ovla{tenim dru{tvom za upravljanje. (3) U slu~aju neprovo|enja postupka propisanog stavom (1) ta~ka c) i stavom (2) ovog ~lana pokre}e se postupak likvidacije fonda u skladu sa odredbama ovog Zakona. Odjeljak H. Ograni~enja i odgovornost dru{tva za upravljanje ^lan 47. (1) Dru{tvo za upravljanje investicijskim fondovima sa javnom ponudom ne mo`e: a) da obavlja djelatnost posredovanja u kupovini i prodaji vrijednosnih papira, b) da otu|uje vrijednosne papire ni bilo kakvu drugu imovinu fonda, kao ni da je od njega sti~e bilo za svoj ra~un ili za ra~un povezanih lica, c) da kupuje sredstvima fonda imovinu koja nije predvi|ena njegovim statutom i prospektom, d) da obavlja transakcije kojima kr{i odredbe ovog Zakona i propise Komisije, uklju~uju}i odredbe o ograni~enjima ulaganja u fondove kojima upravlja, e) da otu|uje imovinu zatvorenog investicijskog fonda i imovinu koja ~ini otvoreni investicijski fond bez primanja odgovaraju}e naknade, f) da sti~e ili otu|uje imovinu uime fondova kojima upravlja po cijeni nepovoljnijoj od tr`i{ne cijene ili procijenjene vrijednosti predmetne imovine, g) da u svoje ime i za ra~un otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom, odnosno uime i za ra~un zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom posu|uje sredstva, osim ako to ne ~ini s ciljem kori{tenja tih sredstava za otkup udjela u otvorenom investicijskom fondu sa javnom ponudom i to pod uvjetom da nov~ana sredstva raspolo`iva u portfoliju fonda nisu dovoljna za tu svrhu, pri ~emu, u slu~aju takvih pozajmica, ukupni iznos obaveza koje podlije`u otplati iz imovine koja ~ini otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom prema svim ugovorima o zajmu ili kreditu ne smije prelaziti 10% netovrijednosti imovine otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom u trenutku uzimanja tih pozajmica i na rok ne du`i od tri mjeseca, h) da odobrava zajmove iz imovine fonda, i) da koristiti imovinu fonda kao garanciju izvr{enja obaveza dru{tva za upravljanje ili obaveza tre}ih lica ili kako bi dru{tvu za upravljanje, njegovim zaposlenicima Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 77 ili povezanim licima omogu}io sklapanje poslova pod povla{tenim uvjetima, j) da dogovara prodaju, kupovinu ili prijenos imovine izme|u dva fonda kojima upravlja isto dru{tvo za upravljanje pod uvjetima razli~itim od tr`i{nih uvjeta ili uvjetima koji jedan fond stavljaju u povoljniji polo`aj u odnosu na drugi, k) da preuzima obaveze u vezi sa imovinom koja u trenutku preuzimanja tih obaveza nije vlasni{tvo investicijskog fonda sa javnom ponudom, uz izuzetak transakcija sa vrijednosnim papirima obavljenih na berzi ili drugom ure|enom tr`i{tu ~ija pravila omogu}avaju isporuku vrijednosnih papira uz istodobno pla}anje, l) da za svoj ra~un sti~e ili otu|uje udjele u otvorenom investicijskom fondu kojim upravlja, m) da emituje druge vrijednosne papire otvorenih investicijskih fondova osim njihovih udjela, n) da ula`e imovinu fonda u vrijednosne papire ili druge finansijske instrumente koje ono emituje, o) da fondovi sa javnom ponudom kojima upravlja jedno dru{tvo za upravljanje ne smiju biti vlasnici ukupno: 1) vi{e od 25% dionica sa pravom glasa jednog emitenta, 2) vi{e od 10% dionica bez prava glasa jednog emitenta, 3) 10% du`ni~kih vrijednosnih papira emitovanih od jednog emitenta, 4) 25% udjela pojedinog investicijskog fonda, 5) 10% instrumenata tr`i{ta novca jednog emitenta uz izuzetak da se ograni~enja iz ove alineje ne primjenjuju na du`ni~ke vrijednosne papire i instrumente tr`i{ta novca ~iji su emitent Bosna i Hercegovina, Federacija, Republika Srpska, kanton, op}ina, grad, dr`ava ~lanica, jedinica lokalne uprave dr`ave ~lanice, dr`ava koja nije ~lanice Evropske unije ili me|unarodna javna organizacija koja je ~lanica jedne ili vi{e dr`ava ~lanica. (2) Ograni~enja i odgovornost dru{tva za upravljanje investicijskim fondom sa zatvorenom ponudom propisana su prospektom fonda. ^lan 48. (1) U slu~aju da ne obavi ili propusti obaviti, u cijelosti ili djelomi~no, odnosno ako nepropisno obavi bilo koji posao ili du`nost predvi|enu ovim Zakonom, statutom ili prospektom fonda, dru{tvo za upravljanje odgovorno je vlasnicima udjela, odnosno dioni~arima fonda za uredno i savjesno obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom, pravilnikom, statutom i prospektom fonda, te ugovorom o upravljanju zatvorenim investicijskim fondom. (2) Odricanje od odgovornosti zbog povjeravanja izvr{avanja nekog posla tre}em licu ne proizvodi pravno djejstvo. GLAVA III. BANKA DEPOZITAR Odjeljak A. Pojam banke depozitara ^lan 49. (1) Banka depozitar jeste banka koja za potrebe fonda obavlja poslove ~uvanja zasebne imovine fonda, poslove vo|enja posebnih ra~una za imovinu fonda i odjeljivanja imovine svakog pojedinog fonda od imovine ostalih fondova, te obavlja druge poslove u skladu sa odredbama ovog Zakona i propisom Komisije. (2) Banka depozitar fonda registriranog u Federaciji mo`e biti banka sa sjedi{tem u Bosni i Hercegovini, koja je dobila dozvolu Komisije za obavljanje poslova depozitara fonda. Odjeljak B. Osnovna obilje`ja poslova banke depozitara ^lan 50. (1) Fond sa javnom ili zatvorenom ponudom, osnovan u skladu sa odredbama ovog Zakona i posluje na teritoriji Federacije, mora imati banku depozitara. ^lan 51. (1) Poslovi ~uvanja i ostali poslovi koje banka depozitar obavlja za dru{tvo za upravljanje moraju biti organizaciono odvojeni od poslova dru{tva za upravljanje. (2) Imovinu fondova, uklju~uju}i vrijednosne papire, bankovne ra~une i drugu imovinu, banka depozitar ~uva i vodi na posebnom ra~unu za svaki od fondova za koji obavlja poslove banke depozitara. (3) Banka depozitar ne smije koristiti imovinu fonda, bilo direktno ili indirektno, za obavljanje transakcija za svoj ra~un ili za ostvarivanje bilo kakve koristi za sebe ili svoje zaposlenike ili u bilo koju drugu svrhu osim u korist dioni~ara ili vlasnika udjela u fondu. (4) Imovina fondova kod banke depozitara ne ulazi u imovinu banke depozitara niti likvidacijsku ili ste~ajnu masu niti se mo`e upotrijebiti za izvr{enje u pogledu potra`ivanja prema skrbniku. Odjeljak C. Prava i obaveze banke depozitara ^lan 52. (1) Pored ~uvanja posebne imovine fonda, vo|enja posebnih ra~una za imovinu svakog pojedinog fonda i odjeljivanja imovine svakog pojedinog fonda od imovine ostalih fondova, banka depozitar obavlja sljede}e poslove: a) u slu~aju otvorenog investicijskog fonda osigurava da se prodaja i otkup udjela za ra~un fonda obavljaju u skladu sa zakonom i pravilima fonda, ukoliko je to predvi|eno prospektom i statutom fonda, b) u slu~aju otvorenog investicijskog fonda otkupljuje i ispla}uje udjele, vr{i isplate vlasnicima udjela otvorenog investicijskog fonda iz dobiti fonda, c) vodi ra~una da je izra~un netovrijednosti pojedine dionice ili udjela u fondu obavljen u skladu sa ovim Zakonom, mjerodavnim propisima te prospektom i statutom fonda, d) izvr{ava naloge dru{tva za upravljanje u vezi sa transakcijama sa vrijednosnim papirima i drugom imovinom koja tvori portfolio fonda, pod uvjetom da nisu u suprotnosti sa ovim Zakonom, propisima Komisije, prospektom i/ili statutom fonda, te osigurava da transakcije vrijednosnim papirima budu namirene, odnosno da dospjela nov~ana potra`ivanja budu napla}ena u zakonskim ili ugovornim rokovima, e) napla}uje sve prihode i druga prava dospjela u korist fonda, a koja proizlaze iz njegove imovine, f) osigurava da se prihodi fonda koriste u skladu sa ovim Zakonom i prospektom i/ili statutom fonda, te da su tro{kovi koje pla}a fond u skladu sa uvjetima iz prospekta i/ili statuta fonda, odredbama ovog Zakona i drugih propisa, g) obavlja druge poslove predvi|ene ugovorom zaklju~enim sa dru{tvom za upravljanje ili nadzornim odborom fonda, h) vodi evidenciju poslovanja koje obavlja kao banka depozitar svakog pojedinog fonda i na redovnoj osnovi uskla|uje sa evidencijom dru{tva za upravljanje, i) prijavljuje Komisiji kr{enje ovog Zakona i ugovora od dru{tva za upravljanje u slu~aju da dru{tvo za upravljanje odbije prihvatiti njen zahtjev za prestankom takvog kr{enja, j) revizorima i drugim licima ovla{tenim za vr{enje uvida, uklju~uju}i i Komisiju, omogu}uje pristup podacima i ra~unima vezanim uz fond i njegovu imovinu. (2) Komisija je ovla{tena propisati na~in provedbe odredaba stava (1) ovog ~lana. Broj 85 – Stranica 78 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. Odjeljak D. Odgovornost banke depozitara ^lan 53. Banka depozitar odgovara dru{tvu za upravljanje, vlasnicima udjela u otvorenom investicijskom fondu i dioni~arima zatvorenog investicijskog fonda za pri~injenu {tetu, ako ne obavlja ili nepravilno obavlja poslove predvi|ene ugovorom o poslovima banke depozitara ili ovim Zakonom, uklju~uju}i i slu~aj kada je obavljanje svojih poslova iz ~lana 52. stav (1) ovog Zakona u cijelosti ili djelomi~no povjerila tre}im licima. ^lan 54. (1) Podatke o vlasnicima udjela, njihovim udjelima, odnosno dioni~arima, te uplatama i isplatama, koji su joj u~injeni dostupnim u skladu sa odredbama ovog Zakona, banka depozitar je du`na ~uvati kao poslovnu tajnu. (2) Izuzetno, Banka depozitar je, prema zahtjevu Komisije, du`na omogu}iti pristup podacima iz stava (1) ovog ~lana s ciljem provo|enja nadzora Komisije. Odjeljak E. Promjena banke depozitara ^lan 55. (1) Dru{tvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondom ili nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda mogu jednu banku depozitara zamijeniti nekom drugom, uz prethodnu saglasnost Komisije. (2) Dotada{nja banka depozitar mora u pisanom obliku u roku od tri dana od prijema zahtjeva obavijestiti Komisiju da prema svim njenim saznanjima ne postoje nikakve nerazrije{ene povrede zakona ili propisa. ^lan 56. (1) Banka depozitar koja `eli prestati sa obavljanjem djelatnosti banke depozitara ili raskinuti ugovor o poslovima banke depozitara odre|enog fonda ili fondova du`na je najmanje dva mjeseca prije prestanka obavljanja djelatnosti, odnosno raskida ugovora uputiti pisanu obavijest o svojoj namjeri Komisiji, nadzornom odboru svakog zatvorenog investicijskog fonda ili dru{tvu za upravljanje otvorenog investicijskog fonda za koje obavlja poslove banke depozitara. (2) U slu~aju da dru{tvo za upravljanje otvorenog investicijskog fonda, odnosno nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda ne zaklju~e ugovor sa drugom bankom depozitarom u roku od dva mjeseca od dana prijema obavijesti iz stava (1) ovog ~lana, banka depozitar je du`na, ako je u mogu}nosti, nastaviti sa pru`anjem depozitnih usluga u daljnjem roku od mjesec dana. (3) U slu~aju da banka depozitar prestane poslovati u svojstvu banke depozitara, ili ako u roku od dva mjeseca, odnosno u dodatnom roku od mjesec dana ne bude zaklju~en ugovor sa drugom bankom depozitarom, Komisija }e odrediti banku depozitara koja }e privremeno obavljati poslove dopozitara do dono{enja odluke o izboru banke depozitara. ^lan 57. U slu~aju raskida ugovora banka depozitar je du`na svu imovinu investicijskih fondova koju ima na ~uvanju prenijeti na ~uvanje banci depozitaru sa kojom dru{tvo za upravljanje, odnosno nadzorni odbor zaklju~e ugovor o poslovima banke depozitara i to bilo u pisanom ili elektronskom obliku, zavisno od na~ina vo|enja podataka. GLAVA IV. INVESTICIJSKI FONDOVI SA JAVNOM PONUDOM Odjeljak A. Zatvoreni investicijski fondovi sa javnom ponudom ^lan 58. (1) Zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom je dioni~ko dru{tvo sa sjedi{tem u Federaciji koje, uz dozvolu Komisije, osniva i njime upravlja dru{tvo za upravljanje, a ~iji je predmet poslovanja prikupljanje nov~anih sredstava javnom ponudom svojih neograni~eno prenosivih dionica i ulaganje tih sredstava, uz uva`avanje principa disperzije rizika. (2) Zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom mo`e se osnovati na odre|eno ili neodre|eno vrijeme. (3) Statutom zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom moraju se utvrditi njegovi investicijski ciljevi. (4) Zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom ne mo`e promijeniti organizacioni oblik. (5) Fizi~ko ili pravno lice ne mo`e, direktno ili indirektno, biti vlasnik vi{e od 25% dionica istog zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom. (6) Na zatvorene investicijske fondove sa javnom ponudom primjenjuju se odredbe zakona kojim se ure|uje osnivanje i poslovanje privrednih dru{tava, osim ako ovim Zakonom nije druk~ije odre|eno. ^lan 59. (1) Zahtjev za izdavanje dozvole za osnivanje fonda i prijava upisa zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom u registar fondova, koje Komisiji podnosi ovla{teno dru{tvo za upravljanje, moraju sadr`avati: a) firmu dru{tva za upravljanje i podatke o dozvoli za osnivanje koje je dru{tvo za upravljanje dobilo od Komisije, kao i ime i prezime lica ovla{tenog za zastupanje, adresu, telefon, telefaks i adresu elektronske po{te dru{tva za upravljanje, b) firmu fonda, c) ciljeve ulaganja fonda, d) ime i prezime, adresu, telefon, telefaks i adresu elektronske po{te ~lanova prvog saziva nadzornog odbora fonda, e) statut fonda, f) prospekt fonda, g) odluku o imenovanju ~lanova prvog nadzornog odbora i njihove pismene izjave o prihva}anju imenovanja, h) ugovor zaklju~en izme|u nadzornog odbora fonda i dru{tva za upravljanje, i) ugovor sa bankom depozitarom i kopiju izvoda iz sudskog registra za banku, j) zahtjev za uvr{tenje dionica fonda na berzu ili ure|eno javno tr`i{te i pisanu potvrdu berze da dionice fonda, sude}i prema prijedlogu, ispunjavaju uvjete za uvr{tenje, i k) firmu revizora, izvod iz sudskog registra i osnovne podatke o revizoru. (2) Komisija }e propisati obavezni sadr`aj zahtjeva, statuta, prospekata i ugovora zatvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom i drugih dodatnih podataka koji se mogu tra`iti, ako je to neophodno za za{titu investitora. 1. Osnovni kapital i dionice zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ^lan 60. Najni`i iznos osnovnog kapitala zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom je 1.000.000,00 KM. ^lan 61. Dionice zatvorenog investicijskog fonda upla}uju se u gotovini i moraju u cijelosti biti upla}ene prije nego {to se osnivanje zatvorenog investicijskog fonda ili pove}anja osnovnog kapitala zatvorenog investicijskog fonda upi{e u registar kod Komisije. ^lan 62. (1) Redovne dionice zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom glase na ime i dioni~arima daju jednaka prava utvr|ena zakonom, prospektom i statutom fonda. (2) Zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom ne mo`e emitirati nijednu drugu vrstu vrijednosnih papira osim dionica iz stava (1) ovog ~lana. Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 79 (3) Dionice zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom obavezno se uvr{tavaju u kotaciju na berzi ili drugo ure|eno javno tr`i{te. 2. Tro{kovi zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ^lan 63. (1) Tro{kovi i naknade u vezi sa osnivanjem zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom mogu se pla}ati na teret imovine fonda jedino ako je tako odre|eno prospektom i statutom. Najvi{i iznos tro{kova i naknada osnivanja koje se ispla}uju na teret imovine fonda u prospektu iskazuje se kao postotak nov~anih sredstava upla}enih u fond prilikom osnivanja. (2) Sve ostale tro{kove i naknade u vezi sa osnivanjem koje prelaze tako utvr|eni procent snosi dru{tvo za upravljanje. (3) Ako zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom ne uspije dosti}i najni`i iznos osnovnog kapitala, tro{kove i naknade u vezi sa osnivanjem snose osniva~i koji su usvojili statut, a nov~ani ulozi se u cijelosti vra}aju investitorima. (4) Tro{kovi i naknade u vezi sa osnivanjem pla}eni iz imovine zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ne mogu prelaziti 3,5% ukupnih nov~anih sredstava prikupljenih emisijom dionica. ^lan 64. (1) Iz imovine zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom mogu se direktno pla}ati isklju~ivo sljede}i tro{kovi: a) naknada dru{tvu za upravljanje, koja se zasniva na procentu prosje~ne godi{nje netovrijednosti imovine fonda i mora se navesti u ugovoru izme|u fonda i dru{tva za upravljanje i u prospektu fonda i statutu, a kao godi{nji tro{ak mo`e se odbiti od imovine fonda i obra~unava se prilikom svakog obra~una netovrijednosti imovine fonda, b) naknada banci depozitaru, c) naknada i tro{kovi ~lanova nadzornog odbora i direktora fonda, d) tro{kovi, provizije ili takse neposredno povezane sa sticanjem ili prodajom imovine fonda, e) naknada i tro{kovi Registra vrijednosnih papira u Federaciji, f) ra~unovodstveni, revizorski i advokatski tro{kovi nastali u poslovanju zatvorenog investicijskog fonda, g) tro{kovi izrade, {tampanja i po{tarine vezani uz objavu i dostavu izvje{taja koji se prema ovom Zakonu podnose dioni~arima, h) tro{kovi odr`avanja redovne skup{tine, osim u slu~aju vanredne skup{tine koju sazove dru{tvo za upravljanje, u kom slu~aju te tro{kove snosi dru{tvo za upravljanje, i) sve propisane naknade koje se pla}aju Komisiji, j) tro{kovi uvr{tenja na berzu ili drugo ure|eno javno tr`i{te, k) porezi koje je fond du`an platiti na osnovu zakona koji reguliraju materiju oporezivanja, l) tro{kovi ogla{avanja, ali samo kada je ono obavezno za zatvorene investicijske fondove u skladu sa ovim Zakonom i m) ostale naknade odre|ene posebnim zakonima. (2) Na teret imovine zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom mogu se ispla}ivati samo tro{kovi predvi|eni prospektom i statutom fonda. ^lan 65. (1) Ukupni iznos svih tro{kova koji se knji`e na teret zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom iskazuje se kao pokazatelj ukupnih tro{kova, a za svaku prethodnu godinu obra~unava se na sljede}i na~in: ukupni tro{kovi iz ~lana . ovog Zakona, osim tro{ 64 kova iz stava ( ) ta~. k) i m tog ~lana prosj 1 ) e~na godi{nja netovrijednost imovine ´100 (2) Iznos tro{kova iz stava (1) ovog ~lana mora se objaviti u revidiranom godi{njem izvje{taju fonda. ^lan 66. (1) Pokazatelj ukupnih tro{kova fonda ne mo`e biti ve}i od 3,5% prosje~ne godi{nje netovrijednosti imovine fonda. Komisija svake godine, po zavr{etku godi{njeg obra~unskog perioda, objavljuje sa`eto pore|enje pokazatelja ukupnih tro{kova svih zatvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom. (2) Sve nastale tro{kove koji u odre|enoj godini pre|u najvi{i dopu{teni pokazatelj ukupnih tro{kova u visini od 3,5%, snosi dru{tvo za upravljanje. 3. Nadzorni odbor ^lan 67. (1) Nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom broji najmanje tri ~lana. (2) Najvi{e 40% od ukupnog broja ~lanova nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom mogu biti zaposleni ili povezana lica dru{tva za upravljanje ili lica koja su sa fondom u prethodne dvije godine zaklju~ila ugovor o pru`anju usluga, uklju~uju}i revizore i advokate. (3) Ostali ~lanovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ne mogu biti: a) zaposleni u dru{tvu za upravljanje, banci depozitaru, dru{tvu koje obavlja poslove nezavisnog revizora ili lica koja posjeduju va`e}u dozvolu Komisije, odnosno odgovaraju}eg nadle`nog organa, za obavljanje poslova brokera, investicijskog savjetnika ili menad`era koji stvarno obavljaju te poslove kao zaposlenici profesionalnog posrednika ili banke koja obavlja poslove sa vrijednosnim papirima, ili lica koja su sa bilo kojim od njih u prethodne dvije godine zaklju~ila ugovor o pru`anju usluga, b) zaposleni kod povezanih lica iz stava (3) . ta~ka a) ovog ~lana ili sa njima povezana lica. ^lan 68. ^lanovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ne mogu biti sljede}a lica: a) ~lanovi uprave ili nadzornog odbora dru{tva za upravljanje, banke depozitara, profesionalnog posrednika, finansijskih institucija u privatnom vlasni{tvu, bankama koje obavljaju poslove sa vrijednosnim papirima u vrijeme kada je tim dru{tvima nadle`ni regulatorni organ oduzeo dozvolu za rad, u roku od tri godine od oduzimanja dozvole, b) koja su izgubila ~lanstvo u strukovnom udru`enju zbog nepridr`avanja pravila udru`enja, ili kojima je Komisija, odnosno odgovaraju}i nadle`ni organ izrekao mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje poslova sa vrijednosnim papirima, c) koja su pravomo}no osu|ena za krivi~no djelo protiv imovine, krivi~no djelo protiv privrede i platnog prometa i krivi~no djelo protiv pravnog prometa iz Krivi~nog zakona Federacije i to za vrijeme od godinu dana po pravomo}nosti presude kojom su osu|ena, s tim da se u to vrijeme ne ra~una vrijeme provedeno na izdr`avanju kazne, d) koja su pravomo}no osu|ena za krivi~no djelo neovla{tenog kori{tenja i odavanja povla{tenih informacija, manipulisanja cijenama i {irenja neistinitih informacija, navo|enja neistinitih podataka u prospektu i njegove nedozvoljene distribucije, nedozvoljenog uvr{tenja vrijednosnih papira, prikrivanja vlasni{tva i nedozvoljene trgovine vrijednosnim papirima iz zakona Broj 85 – Stranica 80 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. kojim se regulira emisija i promet vrijednosnih papira i to za vrijeme od godinu dana po pravomo}nosti presude kojom su osu|ena, s tim da se u to vrijeme ne ra~una vrijeme provedeno na izdr`avanju kazne, e) koja su pravomo}no osu|ena za prekr{aj propisan odredbama zakona kojim se regulira emisija i promet vrijednosnih papira za vrijeme od godine dana po pravomo}nosti odluke, f) protiv kojih je izre~ena mjera sigurnosti zabrane vr{enja poziva, djelatnosti ili du`nosti koje je u potpunosti ili djelimi~no obuhva}eno predmetom poslovanja fonda ili dru{tva za upravljanje, za vrijeme dok traje ta zabrana, g) kojem je oduzeta poslovna sposobnost, h) koja posjeduju va`e}u dozvolu Komisije, odnosno odgovaraju}eg nadle`nog organa za obavljanje poslova brokera ili investicijskog savjetnika i stvarno obavljaju te poslove kao zaposleni kod profesionalnog posrednika ili banke ovla{tene za poslovanje sa vrijednosnim papirima, i) koja su nocioci zakonodavne, izvr{ne ili sudske vlasti i rukovode}i dr`avni slu`benici. ^lan 69. (1) U godi{njem finansijskom izvje{taju zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom objavljuje se ukupni iznos naknada i tro{kova pla}enih ~lanu nadzornog odbora, kao i broj i vrijednost svih dionica kojim pojedini ~lan nadzornog odbora raspola`e u fondu. (2) ^lanovima nadzornog odbora nije dozvoljeno primanje bilo kakve naknade od emitenta vrijednosnih papira u koje fond ula`e svoja sredstva, osim primanja koja mu pripadaju na osnovu ugovora o radu. 4. Nadle`nost nadzornog odbora ^lan 70. ^lanovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom, pored nadle`nosti koje nadzorni odbor ima u skladu sa zakonom kojim se ure|uje osnivanje i poslovanje privrednih dru{tava, zajedni~ki zastupaju fond prema dru{tvu za upravljanje i nadle`ni su za: a) davanje saglasnosti za zaklju~ivanje ugovora sa licima koja fondu pru`aju usluge, pri ~emu se takvi ugovori ne mogu zaklju~ivati na period du`i od tri godine, b) nadzor nad izvr{avanjem ugovora iz ta~ke a) ovog stava, pri ~emu nadzorni odbor ima pravo raskinuti ugovor u slu~aju trajnijeg neizvr{enja obaveza, u kom slu~aju nijedna naknada, koja dospijeva poslije takvog raskida, ne mo`e prelaziti iznos tromjese~ne naknade predvi|ene raskinutim ugovorom, c) nadzor nad uskla|eno{}u poslovanja sa odredbama ovog Zakona, prospektom fonda i statutom, ciljevima i ograni~enjima ulaganja pojedinog fonda, d) davanje saglasnosti na odluku kojom se skup{tini fonda predla`e odlu~ivanje u vezi sa emisijom dionica fonda, e) prijavljivanje Komisiji svakog propusta dru{tva za upravljanje i banke depozitara u primjeni ovog Zakona i drugih propisa, f) utvr|ivanje finansijskih izvje{taja fonda po prijedlogu dru{tva za upravljanje. ^lan 71. (1) U slu~aju oduzimanja dozvole dru{tvu za upravljanje ili nastanka kakve druge okolnosti koja onemogu}uje nastavak obavljanja poslova upravljanja zatvorenim investicijskim fondom sa javnom ponudom, nadzorni odbor je du`an u roku od 60 dana od nastupanja takvih okolnosti potpisati ugovor iz ~lana 59. ovog Zakona sa novim dru{tvom za upravljanje. U protivnom, nadzorni odbor je du`an sazvati skup{tinu fonda. (2) Poslove upravljanja zatvorenim investicijskim fondom kojim je upravljalo dru{tvo za upravljanje kojem je oduzeta dozvola do zaklju~ivanja ugovora sa novim dru{tvom obavlja depozitar fonda. (3) Dok upravlja zatvorenim investicijskim fondom, u smislu stava (2) ovog ~lana, depozitar ima jednaka ovla{tenja i odgovornosti kao dru{tva za upravljanje, osim prava na obavljanje transakcija dionicama iz portfolija fonda i prava na naplatu naknada za upravljanje fondom iz ~lana 64. stav (1) ta~ka a) ovog Zakona. (4) Depozitar ima pravo na naknadu za obavljanje poslova iz stava (2) ovog ~lana, koja se utvr|uje ugovorom izme|u depozitara i dru{tva. ^lan 72. U slu~aju oduzimanja dozvole za rad banci depozitaru zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ili nastanka neke druge okolnosti koja banci depozitaru fonda onemogu}uje nastavak obavljanja ugovorenih poslova, nadzorni odbor je du`an u roku od 60 dana od nastupanja takvih okolnosti potpisati ugovor sa drugom bankom depozitarom. U protivnom, nadzorni odbor je du`an sazvati skup{tinu fonda. 5. Upravljanje fondom ^lan 73. 1) Zatvoreni investicijski fond ima direktora. 2) Direktora zatvorenog investicijskog fonda imenuje i razrje{ava nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda, uz prethodnu saglasnost dru{tva za upravljanje. 3) Prava iz osnova radnog odnosa direktor zatvorenog investicijskog fonda ostvaruje u zatvorenom investicijskom fondu. 4) Direktor zatvorenog investicijskog fonda mora, pored op}ih propisanih uvjeta, ispunjavati i sljede}e uvjete: a) visoka stru~na sprema pravnog ili ekonomskog smjera, b) najmanje trogodi{nje radno iskustvo na rukovode}im polo`ajima, odnosno {est godina iskustva u poslovima koji se mogu uporediti sa poslovima zatvorenog investicijskog fonda nakon sticanja navedenog stepena obrazovanja, c) da je zaposlen u zatvorenom investicijskom fondom na puno radno vrijeme. 5) Direktor zatvorenog investicijskog fonda i nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda zaklju~uju ugovor kojim reguliraju me|usobna prava i obaveze. ^lan 74. Pored op}ih elemenata ugovora iz ~lana 73 stav (5) ovog Zakona, ovim ugovorom obavezno se utvr|uju prava, obaveze i odgovornosti direktora zatvorenog investicijskog fonda i to: a) direktor zastupa i predstavlja zatvoreni investicijski fond u odnosu prema dru{tvu za upravljanje; b) direktor kontrolira dono{enje i provedbu investicijske politike utvr|ene prospektom i statutom zatvorenog investicionog fonda i o tome najmanje dva puta godi{nje pismeno izvje{tava nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda; c) prati i informira nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda o transakcijama dionicama za ra~un zatvorenog investicijskog fonda; d) du`an je najmanje dva puta u toku godine zatra`iti pismeni izvje{taj dru{tva za upravljanje o uvjetima na tr`i{tu kapitala bitnih za procjenu uspje{nosti investiranja za ra~un zatvorenog investicijskog fonda, te o tome sa svojim osvrtom pismeno izvjestiti nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda; e) du`an je pratiti informacije o finansijskim pokazateljima poslovanja za emitente iz portfolija zatvorenog investicijskog fonda; f) kontinuirano pratiti sve prilive i odlive nov~anih sredstava sa i na ra~un zatvorenog investicijskog fonda i o tome periodi~no izvje{tavati nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda; Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 81 g) u~estvuje u pripremi prijedloga odluka i materijala za skup{tinu zatvorenog investicijskog fonda, prati i stara se o provedbi odluka skup{tine zatvorenog investicijskog fonda i odluka nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda; h) analizira podatke o finasijskom poslovanju zatvorenog investicijskog fonda i daje prijedloge za unapre|enje poslovanja zatvorenog investicijskog fonda, dru{tvu za upravljanje i nadzornom odboru zatvorenog investicijskog fonda. 6. Dozvoljena ulaganja i ograni~enja ulaganja ^lan 75. (1) Imovina zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom mo`e se sastojati isklju~ivo od: a) vrijednosnih papira, b) udjela ili dionica investicijskih fondova, c) instrumenata tr`i{ta novca, d) depozita kod ovla{tenih banaka u Bosni i Hercegovini ili dr`avi ~lanici, ili nekoj drugoj dr`avi pod uvjetom da podlije`u nadzoru i ograni~enjima koja }e Komisija u smislu sigurnosti investitora smatrati jednakim onim u Federaciji, koji dospijevaju u roku koji ne mo`e biti du`i od godinu dana i koji se mogu u svakom trenutku razro~iti, e) terminskih i opcijskih ugovora i drugih finansijskih derivata, koji su izvedeni iz vrijednosnih papira iz stava (1) ta~ka a) ovog ~lana kojima se trguje na ure|enim tr`i{tima, ili finansijskih derivata kojim se trguje na drugim organiziranim tr`i{tima (OTC) pod uvjetom da: 1) se zasnivaju na finansijskim instrumentima - ulaganje u koje je dozvoljeno ovim ~lanom, finansijskim indeksima, kamatnim stopama, deviznim kursevima ili valutama u koje fond mo`e ulagati na osnovu svog prospekta i statuta, 2) se poslovi ugovoreni na drugim organiziranim tr`i{tima (OTC) zaklju~uju sa institucijama koje podlije`u nadzoru nekog regulatornog organa u Federaciji, Bosni i Hercegovini ili dr`avi ~lanici, 3) podlije`u pouzdanoj i provjerljivoj procjeni vrijednosti na svakodnevnoj osnovi te se po nalogu fonda mogu u svako doba prodati, likvidirati ili zaklju~iti kompenzacijskom transakcijom po njihovoj pravi~noj vrijednosti, 4) se takvi instrumenti koriste isklju~ivo za smanjivanje ili ograni~avanje rizika ili pove}anje prinosa, odnosno smanjenje tro{kova fonda bez ikakvog pove}anja rizika, odnosno da se njima ne}e mijenjati investicijska strategija, ciljevi i ograni~enja definirani ovim Zakonom, prospektom ili statutom fonda, 5) u prospektu fonda mora biti navedeno mo`e li se ulagati u takve instrumente, da li }e se koristiti u svrhu za{tite od rizika ili u svrhu postizanja investicijskih ciljeva fonda i kakav je uticaj takvih instrumenata na rizi~nost fonda, f) nekretnina, g) novca na ra~unu. (2) Komisija }e bli`e urediti dozvoljena ulaganja zatvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom. ^lan 76. (1) Ulaganje imovine zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom podlije`e sljede}im ograni~enjima: a) najvi{e 15% netovrijednosti imovine fonda mo`e biti ulo`eno u vrijednosne papire ili instrumente tr`i{ta novca jednog emitenta, uz izuzetak: 1) da u vrijednosne papire ili instrumente tr`i{ta novca ~iji je emitent ili za koje garantuje Federacija, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, ili jedinica lokalne samouprave Federacije, Republike Srpske, dr`ava ~lanica ili jedinica lokalne uprave dr`ave ~lanice, dr`ava koja nije ~lanica Evropske unije ili me|unarodna javna organizacija u kojoj su ~lanovi jedna ili vi{e dr`ava ~lanica, mo`e se ulagati bez ograni~enja pod uvjetom: 1.1. da u prospektu i statutu fonda budu jasno navedene dr`ave, jedinice lokalne samouprave ili me|unarodne organizacije u ~ije se vrijednosne papire i instrumente tr`i{ta novca mo`e ulagati vi{e od 35% imovine fonda, 1.2. da se imovina fonda sastoji od najmanje {est razli~itih vrijednosnih papira ili instrumenata tr`i{ta novca, i 1.3. da vrijednost nijednog pojedinog vrijednosnog papira ili instrumenta tr`i{ta novca iz ta~ke a) alineja 1) ovog stava ne}e prelazi 30% imovine fonda, 2) ako fond nastoji replicirati neki indeks vrijednosnih papira, Komisija mo`e dozvoliti da se u dionice ili du`ni~ke vrijednosne papire jednog emitenta mo`e ulo`iti do 20% imovine fonda, a u izuzetnim okolnostima da se u dionice ili du`ni~ke vrijednosne papire jednog emitenta mo`e ulo`iti do 35% imovine fonda, ako je to neophodno za repliciranje tog indeksa. Ulaganje do 35% imovine fonda u dionice ili du`ni~ke vrijednosne papire jednog emitenta dozvoljeno je samo za jednog emitenta, takav fond mora u svom prospektu i statutu jasno navesti da mu je investicijski cilj repliciranje indeksa, b) najvi{e 20% netovrijednosti imovine fonda mo`e biti ulo`eno u vrijednosne papire ili instrumente tr`i{ta novca ~iji su emitenti lica koja ~ine grupu povezanih dru{tava, u smislu ovog Zakona i zakona kojim se regulira emisija i promet vrijednosnih papira. Povezana dru{tva u skladu sa ovim Zakonom i zakonom kojim se regulira emisija i promet vrijednosnih papira smatraju se jednim emitentom u smislu ~l. 75. i 76. ovog Zakona, c) ograni~enja iz stava (1) ta~ka a) ovog ~lana ne odnose se na: 1) depozite, 2) finansijske deri vate kojima se trguje na drugim organiziranim tr`i{tima (OTC), d) najvi{e 20% netovrijednosti imovine mo`e se polo`iti kao depozit u istu banku iz ~lana 75. stav (1) ta~ka d) ovog Zakona, e) izlo`enost prema jednom licu na osnovu finansijskih derivata ugovorenih sa tim licem na drugom organiziranom tr`i{tu (OTC) ne mo`e biti ve}a od: 1) 10% netovrijednosti imovine fonda, ako se radi o banci iz ~lana 75. stav (1) ta~ka d) ovog Zakona, 2) 5% netovrijednosti imovine fonda, ako se radi o nekom drugom pravnom licu, f) ukupna vrijednost ulaganja u vrijednosne papire ili instrumente tr`i{ta novca ~iji je emitent isto lice i vrijednosti depozita polo`enih kod tog lica i izlo`enosti na osnovu finansijskih derivata kojim se trguje na drugom organiziranom tr`i{tu (OTC), ugovorenih sa tim licem, ne mo`e pre}i 20% netovrijednosti imovine fonda, g) najvi{e 20% netovrijednosti imovine fonda mo`e biti ulo`eno u udjele ili dionice jednog investicijskog fonda iz ~lana 75. stav (1) ta~ka b) ovog Zakona, uz uvjet da najvi{e 30% imovine fonda mo`e biti ulo`eno u fondove, osim u fondove iz ~lana 15. stav (1) ta~ka b) ovog Zakona, a najvi{e 10% imovine fonda mo`e biti ulo`eno u fondove sa zatvorenom ponudom, h) ulaganje u udjele ili dionice investicijskih fondova ne mo`e pre}i 25% netovrijednosti imovine pojedinog fonda u koji se ula`e, i) ako se imovina fonda ula`e u udjele ili dionice investicijskih fondova kojim direktno ili indirektno upravlja isto dru{tvo za upravljanje, ili kojim upravlja drugo dru{tvo sa kojim je to dru{tvo povezano zajedni~kom upravom ili kontrolom, ili direktnim ili Broj 85 – Stranica 82 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. indirektnim vlasni~kim udjelom - na takva se ulaganja fondu ne mo`e naplatiti ulazna ili izlazna naknada, j) ako se imovina fonda mo`e ulagati u udjele ili dionice drugih investicijskih fondova u prospektu fonda, uz maksimalnu naknadu za upravljanje koja se mo`e naplatiti na imovinu tog fonda, mora biti jasno navedena i maksimalna naknada za upravljanje koja se mo`e naplatiti na imovinu fondova u koje namjerava ulagati, a u godi{njim izvje{tajima fonda mora jasno biti navedena maksimalna ukupna naknada za upravljanje koja je bila napla}ena tom fondu i drugom fondu u koji je taj fond ulo`io, izra`ena u procentu imovine fonda koji je ulo`io u udjele ili dionice drugog investicijskog fonda, k) fond u svom vlasni{tvu ne mo`e imati vi{e od 25% dionica sa pravom glasa jednog emitenta ili vrijednosnih papira iz iste emisije obveznica, l) ukupna izlo`enost fonda prema finansijskim derivatima ne mo`e biti ve}a od 10% netovrijednosti imovine fonda, m) ako fond namjerava ulo`iti vi{e od 40% svoje netovrijednosti imovine u neuvr{tene vrijednosne papire, firma fonda treba sadr`avati i rije~i "zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom za ulaganje u neuvr{tene vrijednosne papire", n) ne mogu se vr{iti ulaganja u dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u, kao ni u vrijednosne papire koji nisu slobodno prenosivi. (2) Komisija }e bli`e urediti ograni~enja ulaganja zatvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom. 7. Zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom za ulaganje u nekretnine ^lan 77. (1) Isklju~ivo zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom kojem je odredbama prospekta i statuta dozvoljeno ulaganje u nekretnine, odnosno koji namjerava najmanje 60% netovrijednosti imovine fonda ulo`iti u nekretnine, mo`e sticati nekretnine na na~in i prema uvjetima iz ovog Zakona. (2) Investicijski fond iz stava (1) ovog ~lana mora u svojoj firmi imati rije~i "zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom za ulaganje u nekretnine". (3) Investicijski fond za ulaganje u nekretnine, prema svom statutu i prospektu, mo`e sticati nekretnine u Bosni i Hercegovini i u inozemstvu i to u: a) stambene ili poslovne zgrade sa pripadaju}im zemlji{tem, b) zemlji{ta na kojima se gradi, ako gra|evinski plan odgovara uvjetima navedenim pod ta~kom a) ovog stava i ako se prema objektivnim kriterijima mo`e ra~unati sa zavr{etkom izgradnje u primjerenom roku, te ako tro{kovi za zemlji{ta ne prelaze ukupno 20% netovrijednosti imovine fonda, c) neizgra|ena zemlji{ta na kojima je prema va`e}im propisima lokalne samouprave dozvoljena gradnja stambenih ili poslovnih zgrada, odnosno zgrada ili ure|aja potrebnih za obavljanje odre|enih djelatnosti i koja su odre|ena za skoru vlastitu gradnju u skladu sa odredbom ta~ke a) ovog stava, d) poljoprivredna zemlji{ta, e) ostala ulaganja u nekretnine, ako je to izri~ito predvi|eno u statutu i prospektu fonda. (4) Imovina iz stava (3) ovog ~lana mo`e biti ste~ena samo ako je vje{tak prethodno procijenio predmetnu nekretninu i ako protuusluga ili cijena koju treba platiti za ra~un fonda ne prelazi ili samo neznatno prelazi procijenjenu vrijednost nekretnine. (5) Svaka pojedina nekretnina ne mo`e u trenutku sticanja prelaziti 20% netovrijednosti imovine fonda. To vrijedi i za nekretnine koje se sastoje od vi{e me|usobno povezanih zemlji{nih ~estica. (6) Najmanje 50% netovrijednosti imovine zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom za nekretnine mora se sastojati od nekretnina smje{tenih u Federaciji, osim ako se ne radi o ulaganju iz stava (7) ovog ~lana. (7) Ulaganja u udjele ili dionice dru{tava ~iji je predmet poslovanja isklju~ivo ili prete`no sticanje i prodaja, iznajmljivanje i zakup nekretnina, te upravljanje nekretninama i udjeli ili dionice drugog fonda za nekretnine ili drugi vrijednosni papiri, derivati ili certifikati koje propi{e Komisija, a ~ija se cijena zasniva na nekretninama, smatraju se ulaganjem u nekretnine. (8) Komisija je ovla{tena propisati na~in ulaganja zatvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom u nekretnine. 8. Prekora~enje ograni~enja ulaganja ^lan 78. Ograni~enja ulaganja iz ~lana 76. ovog Zakona mogu se prekora~iti ako se radi o prenosivim vrijednosnim papirima ili instrumentima tr`i{ta novca koje fond sti~e prilikom pove}anja osnovnog kapitala iz sredstava dru{tva ili na osnovu ostvarenja prava prvenstva upisa ili prava upisa koja proizlaze iz vrijednosnih papira ili instrumenata tr`i{ta novca, te prilikom prodaje imovine fonda radi istovremene isplate ve}eg broja udjela. ^lan 79. U slu~aju prekora~enja ograni~enja ulaganja iz ~lana 76. ovog Zakona, kao posljedice kretanja cijena na tr`i{tu, odnosno prekora~enja iz ~lana 78. ovog Zakona, dru{tvo za upravljanje, u nastojanju da sa~uva interese dioni~ara, du`no je u roku od godinu dana uskladiti ulaganja fonda sa odredbom ~lana 75. ovog Zakona, nastoje}i pri tom eventualni gubitak svesti na najmanju mogu}u mjeru. ^lan 80. U slu~aju prekora~enja ograni~enja ulaganja iz ~lana 76. ovog Zakona, kao posljedice transakcija dionicama koje je zaklju~ilo dru{tvo za upravljanje, a kojim su u trenutku njihovog zaklju~enja prekora~ena navedena ograni~enja, dru{tvo za upravljanje du`no je odmah po saznanju za prekora~enje uskladiti ulaganja fonda sa odredbom ~lana 75. ovog Zakona. Dru{tvo za upravljanje du`no je fondu nadoknaditi tako nastalu {tetu. ^lan 81. Ograni~enja ulaganja navedena u ovom Zakonu mogu biti prekora~ena u prvih godinu dana od osnivanja fonda, uz po{tivanje principa disperzije rizika i za{tite interesa investitora. 9. Skup{tina ^lan 82. (1) Na nadle`nost, sazivanje i odr`avanje skup{tine primjenjuju se odredbe zakona kojim se regulira osnivanje i poslovanje privrednih dru{tava kao i propisi Komisije, ukoliko ovim Zakonom nije druga~ije odre|eno. (2) Skup{tina odlu~uje dvotre}inskom ve}inom zastupljenih dionica sa pravom glasa o sljede}im pitanjima: a) pove}anju godi{nje naknade dru{tvu za upravljanje iznad iznosa navedenog u va`e}em prospektu, b) promjeni investicijskih ciljeva fonda u odnosu na ciljeve navedene u prospektu, c) ako je zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom osnovan na odre|eno vrijeme o produ`enju trajanja fonda u odnosu na period naveden u prospektu i statutu fonda, d) pripajanju i spajanju sa drugim fondom, odnosno podjeli zatvorenog investicijskog fonda javnom ponudom. Odjeljak B. Otvoreni investicijski fondovi sa javnom ponudom ^lan 83. Otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom je posebna imovina bez svojstva pravnog lica koju, uz dozvolu Komisije, osniva dru{tvo za upravljanje sa ciljem prikupljanja nov~anih sredstava javnom ponudom udjela u fondu, ~ija se sredstva ula`u Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 83 u skladu sa odredbama ovog Zakona i ~iji vlasnici udjela imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda, u svako doba zahtijevati isplatu udjela i na taj na~in istupiti iz fonda. ^lan 84. (1) Kupovina udjela javnom ponudom obavlja se isklju~ivo uplatama nov~anih sredstava. Kupovinom udjela kupac ulazi u ugovorni odnos sa dru{tvom za upravljanje koje se obavezuje da }e upla}enim nov~anim sredstvima upravljati kao dijelom zajedni~ke imovine, u skladu sa uvjetima navedenim u prospektu. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, kupovina udjela mo`e se obaviti dodjelom novih udjela na ime isplate udjela u dobiti, ukoliko je to predvi|eno prospektom ili statutom fonda, odnosno prilikom smanjivanja vrijednosti udjela na ime dodjele novih udjela, odnosno u drugim slu~ajevima koje propi{e Komisija. ^lan 85. Sredstva otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom prikupljena emisijom i javnom prodajom udjela u fondu i imovina ste~ena ulaganjem upla}enih nov~anih sredstava, uklju~uju}i prihode i prava proiza{la iz imovine fonda, ~ine otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom, odnosno posebnu imovinu u zajedni~kom vlasni{tvu svih vlasnika udjela u fondu. ^lan 86. Vlasnici udjela odgovaraju za obaveze otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom do visine iznosa svog udjela u fondu. 1.Osnivanje otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ^lan 87. (1) Zahtjev za izdavanje dozvole i prijava upisa otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom u registar fondova, koje Komisiji uime fonda podnosi dru{tvo za upravljanje, mora sadr`avati: a) firmu dru{tva za upravljanje, podatke o dozvoli za rad koje je dobila od Komisije, kao i ime i prezime lica ovla{tenog za zastupanje, adresu, telefon, telefaks i adresu elektronske po{te dru{tva za upravljanje, b) naziv fonda i njegove ciljeve ulaganja, c) prospekt fonda, d) statut fonda, e) ugovor zaklju~en izme|u dru{tva za upravljanje i banke depozitara, f) firmu revizora i izvod iz sudskog registra za revizora, g) naznaku da li se osniva fond iz ~lana 15. stav (1) ta~ka a) ili ta~ka b) ovog Zakona. (2) Komisija }e bli`e propisati uvjete za izdavanje dozvole, obavezni sadr`aj prospekta otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom i druge podatke koji se mogu tra`iti ako je to neophodno za za{titu investitora. 2. Udjeli u otvorenom investicijskom fondu sa javnom ponudom ^lan 88. (1) Otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom mo`e emitirati samo jednu vrstu udjela i ne mo`e emitirati ni jednu drugu vrstu vrijednosnih papira koji nose prava na bilo koji dio imovine fonda. (2) Udjel mo`e glasiti na iznos koji nije djeljiv cijelim brojem, odnosno mo`e glasiti na decimalni iznos. (3) Udjeli se, u skladu sa ovim Zakonom, smatraju vrijednosnim papirima i slobodno su prenosivi. ^lan 89. Vrijednost imovine otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ne mo`e pasti ispod 1.000.000,00 KM tokom tri uzastopna kalendarska mjeseca, a ako se to dogodi fond mora biti likvidiran ili pripojen nekom drugom fondu. 3. Tro{kovi otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ^lan 90. (1) Naknade koje se napla}uju investitoru, odnosno otvorenom investicijskom fondu sa javnom ponudom ograni~ene su na: a) ulaznu naknadu koja se odbija od iznosa uplate u trenutku prodaje udjela, b) izlaznu naknadu koja se odbija od netovrijednosti imovine fonda po udjelu u trenutku otkupa, c) naknadu za upravljanje, koja se obra~unava na osnovu netovrijednosti fonda dnevno prema sljede}oj formuli: iskazana godi{nja naknada za upravljanje x 1/ 365 (2) Nijedan tro{ak poslovanja dru{tva za upravljanje kao ni bilo koja usluga koju ono pru`a otvorenom investicijskom fondu sa javnom ponudom ne mo`e se napla}ivati fondu izvan okvira naknade iz stava (1) ovog ~lana pri ~emu jedini izuzetak predstavlja upis vlasnika udjela, ako tu uslugu pru`a dru{tvo za upravljanje. ^lan 91. Tro{kovi koji se mogu knji`iti direktno na teret investitora ili otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom su: a) naknada i tro{kovi koji se pla}aju banci depozitaru, b) tro{kovi i provizije vezane uz sticanje ili prodaju imovine, c) tro{kovi vo|enja registra udjela, uklju~uju}i tro{kove izdavanja potvrda o kupovini/otkupu ili stanju udjela, ako je to potrebno, te tro{kove isplate udjela u dobiti, d) tro{kovi godi{nje revizije, e) tro{kovi izrade, {tampanja i po{tarine vezani uz polugodi{nje i godi{nje izvje{taje vlasnicima udjela, f) sve propisane naknade koje se pla}aju Komisiji, g) porezi koje je fond du`an platiti na svoju imovinu ili dobit, h) tro{kovi objave izmjena prospekta i drugih propisanih obavijesti, i i) ostali tro{kovi odre|eni posebnim zakonima, statutom i prospektom fonda. ^lan 92. (1) Iz imovine otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ne mo`e se pla}ati nijedan tro{ak koji kao takav nije naveden u prospektu fonda i statutu fonda. (2) Otvorenom investicijskom fondu sa javnom ponudom ne mo`e se napla}ivati bilo kakva naknada vezana uz ogla{avanje ili promoviranje prodaje udjela u fondu, kao ni nagrada prodajnim zastupnicima za fondove. Takve tro{kove snosi dru{tvo za upravljanje iz prihoda ostvarenih na ime naknada za upravljanje i napla}enih ulaznih i izlaznih naknada. ^lan 93. (1) Ukupni iznos svih tro{kova koji se knji`e na teret otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom iskazuje se kao pokazatelj ukupnih tro{kova, a za svaku prethodnu godinu obra~unava se na sljede}i na~in: ukupna naknada za upravljanje + ukupni iznos svih ostalih tro{kova iz ~lana 91. ovog Zakona, osim tro{kova iz stava (1) ta~. b), g) i i) tog ~lana ________________________________________ x 100 prosje~na godi{nja netovrijednost imovine (2) Iznos tro{kova iz stava (1) ovog ~lana mora se objaviti u revidiranom godi{njem izvje{taju. ^lan 94. (1) Pokazatelj ukupnih tro{kova fonda ne mo`e prelaziti 3,5% prosje~ne godi{nje netovrijednosti imovine fonda. Po zavr{etku godi{njeg obra~unskog perioda, Komisija svake godine objavljuje uporedni pregled pokazatelja ukupnih Broj 85 – Stranica 84 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. tro{kova svih otvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom. (2) Tro{kove koji u odre|enoj godini pre|u najvi{i dozvoljeni pokazatelj ukupnih tro{kova iz stava (1) ovog ~lana, snosi dru{tvo za upravljanje. 4. Upravljanje otvorenim investicijskim fondom sa javnom ponudom ^lan 95. Poslove upravljanja i vo|enja poslovanja otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom, u skladu sa ciljevima utvr|enim u njegovom prospektu i statutu, mo`e obavljati isklju~ivo dru{tvo za upravljanje koje je od Komisije dobilo dozvolu. 5. Dozvoljena ulaganja, ograni~enja ulaganja i prekora~enja ograni~enja ulaganja ^lan 96. (1) Imovina otvorenog i investicijskog fonda sa javnom ponudom mo`e se sastojati isklju~ivo od: a) vrijednosnih papira i/ili instrumenata tr`i{ta novca kojim se trguje na berzi ili na drugom ure|enom javnom tr`i{tu koje redovno posluje u Bosni i Hercegovini, dr`avama ~lanicama, dr`avama koje nisu ~lanice Evropske unije, pod uvjetom da je takvo ulaganje predvi|eno prospektom i statutom fonda, b) novoemitiranih prenosivih vrijednosnih papira pod uvjetom: 1) da je prospektom emisije predvi|eno njihovo uvr{tenje na berzu ili drugo ure|eno javno tr`i{te koje redovno posluje, 2) da je ulaganje na tu berzu ili drugo ure|eno javno tr`i{te predvi|eno prospektom i statutom fonda, 3) da se takvo uvr{tenje osigura u roku od jedne godine od emisije, jer }e se u protivnom vrijednosni papiri smatrat neuvr{tenim, c) udjela i/ili dionica fondova registriranih u Bosni i Hercegovini ili dr`avi ~lanici ili dr`avi koja nije ~lanica Evropske unije, pod uvjetom: 1) da nivo za{tite investitora i obaveza izvje{tavanja i informiranja investitora u takve fondove bude najmanje jednaka zahtjevima propisanim ovim Zakonom, naro~ito u pogledu ograni~enja ulaganja, te da su takvi investicijski fondovi ovla{teni od Komisije ili odgovaraju}ih nadle`nih organa u dr`avi ~lanici ili dr`avi koja nije ~lanica Evropske unije, i 2) da je prospektom ili statutom fonda u ~ije se dionice ili udjele ula`e predvi|eno da najvi{e 10% imovine fonda mo`e biti ulo`eno u dionice ili udjele drugih fondova, d) depozita kod ovla{tenih banaka u Bosni i Hercegovini ili dr`avi ~lanici, ili nekoj drugoj dr`avi, pod uvjetom da podlije`u nadzoru i ograni~enjima koje }e Komisija u smislu sigurnosti investitora smatrati najmanje jednakim onim u Federaciji, koji dospijevaju u roku koji ne mo`e biti du`i od godinu dana i koji se mogu u svakom trenutku razro~iti, e) terminskih i opcijskih ugovora i drugih finansijskih derivata kojim se trguje na ure|enim tr`i{tima iz stava (1) ta~ka a) ovog ~lana, ili finansijskih derivata kojim se trguje na drugim organiziranim tr`i{tima (OTC), pod uvjetom: 1) da se zasnivaju na finansijskim instrumentima u koje je ovim ~lanom dozvoljeno ulaganje, finansijskim indeksima, kamatnim stopama, deviznim kursevima ili valutama u koje fond mo`e ulagati na osnovu prospekta i statuta fonda, 2) da se poslovi ugovoreni na drugim organiziranim tr`i{tima zaklju~uju sa institucijama koje podlije`u strogom nadzoru nekog regulatornog organa u Federaciji, Republici Srpskoj ili dr`avi ~lanici, 3) da podlije`u pouzdanoj i povjerljivoj procjeni vrijednosti na svakodnevnoj osnovi i da se po nalogu fonda u svako doba mogu prodati, likvidirati ili zaklju~iti kompenzacijskom transakcijom po njihovoj pravi~noj vrijednosti, 4) da se takvi instrumenti koriste isklju~ivo za smanjivanje ili ograni~avanje rizika ili pove}anje prinosa, odnosno smanjenje tro{kova fonda, bez ikakvog pove}anja rizika, odnosno da se njima ne}e mijenjati investicijska strategija fonda, ciljevi i ograni~enja definirani ovim Zakonom i prospektom ili statutom fonda, 5) da u prospektu fonda mora biti navedeno mo`e li se ulagati u takve instrumente, da li }e se koristiti u svrhu za{tite od rizika ili u svrhu postizanja investicijskih ciljeva fonda i kakav je uticaj takvih instrumenata na rizi~nost fonda, f) instrumenata tr`i{ta novca kojim se ne trguje na ure|enom tr`i{tu, pod uvjetom: 1) da su ih emitirali ili za njih garantuju Federacija, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, jedinice lokalne samouprave u Federaciji, Republici Srpskoj ili Centralna banka Bosne i Hercegovine, dr`ave ~lanice, jedinice lokalne uprave ili centralne banke dr`ava ~lanica, Evropska centralna banka, Evropska investiciona banka, dr`ave koje nisu ~lanice Evropske unije, federalne jedinice u slu~aju federalnih dr`ava, ili javna me|unarodna organizacija ~ija je ~lanica jedna ili vi{e dr`ava ~lanica, ili 2) da su ih emitirali emitenti ~ijim se vrijednosnim papirima trguje na ure|enim tr`i{tima iz stava (1) ta~ka a) ovog ~lana, ili 3) da ih je emitirala institucija koja podlije`e nadzoru nadle`nog nadzornog organa dr`ave ~lanice ili podlije`e nadzoru za koji Komisija smatra da je odgovaraju}i u odnosu na ovaj Zakon, ili 4) da su ih emitirala druga lica pod uvjetom da investitori u takve instrumente u`ivaju sigurnost koja je najmanje jednaka sigurnosti instrumenata iz stava (1) ta~ka f) alineje 1), 2) ili 3) ovog ~lana i da je njihov emitent preduze}e ~iji kapital i rezerve prema{uju 10.000.000,00 KM i koje izra|uje i objavljuje finansijske izvje{taje u skladu sa me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja, g) neuvr{tenih vrijednosnih papira, h) novca na ra~unima. (2) Komisija }e bli`e urediti dozvoljena ulaganja otvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom. ^lan 97. (1) Ulaganje imovine otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom podlije`e sljede}im ograni~enjima: a) najvi{e 10% netovrijednosti imovine mo`e biti ulo`eno u prenosive vrijednosne papire i instrumente tr`i{ta novca osim onih navedenih u ~lanu 96. stav (1) ta~. a) i b) ovog Zakona, b) najvi{e 10% netovrijednosti imovine fonda mo`e biti ulo`eno u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tr`i{ta novca jednog emitenta, pod uvjetom da, ako je vrijednost prenosivih vrijednosnih papira ili instrumenata tr`i{ta novca jednog emitenta koji ~ine imovinu fonda ve}a od 5% netovrijednosti imovine fonda, zbir vrijednosti tih ulaganja za sve takve emitente ne mo`e pre}i 40% netovrijednosti imovine fonda, ali uz izuzetke da: 1) u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tr`i{ta novca ~iji je emitent ili za koje garantuje Federacija, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina ili jedinica lokalne samouprave Federacije, Republike Srpske, dr`ava ~lanica ili jedinica lokalne uprave dr`ave ~lanice, dr`ava koja nije ~lanica Evropske unije ili me|unarodna javna Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 85 organizacija ~ije su ~lanice jedna ili vi{e dr`ava ~lanica, mo`e se ulagati bez ograni~enja pod uvjetom da: 1.1. u prospektu, statutu i promotivnim materijalima fonda budu jasno navedene dr`ave, jedinice lokalne uprave ili me|unarodne organizacije u ~ije se vrijednosne papire i instrumente tr`i{ta novca mo`e ulagati vi{e od 35% netovrijednosti imovine fonda, 1.2. imovina fonda sastoji se od najmanje {est razli~itih vrijednosnih papira ili instrumenata tr`i{ta novca, i 1.3. vrijednost nijednog pojedina~nog vrijednosnog papira ili instrumenta tr`i{ta novca iz ta~ke b) alineja 1) ovog stava ne prelazi 30% netovrijednosti imovine fonda; 2) najvi{e 25% netovrijednosti imovine fonda mo`e biti ulo`eno u obveznice koje odobri Komisija, a koje emitiraju banke registrirane u Federaciji, Republici Srpskoj ili dr`avi ~lanici koje su na osnovu nekog zakona ili propisa predmet posebnog javnog nadzora s ciljem za{tite investitora u te obveznice. Sredstva prikupljena emisijom takvih obveznica moraju biti ulo`ena u skladu sa zakonom u imovinu koja }e do dospije}a obveznica omogu}iti ispunjenje obaveza koje proizlaze iz obveznica i koja bi u slu~aju nesolventnosti emitenta prioritetno poslu`ila za povrat glavnice i kamata iz tih obveznica. Ako je vi{e od 5% netovrijednosti imovine fonda ulo`eno u takve obveznice jednog emitenta, ukupna vrijednost tih ulaganja koja ~ine vi{e od 5% netovrijednosti imovine fonda ne mo`e pre}i 80% netovrijednosti imovine fonda, 3) najvi{e 20% netovrijednosti imovine fonda mo`e biti ulo`eno u vrijednosne papire ili instrumente tr`i{ta novca ~iji su emitenti lica koja ~ine grupu povezanih dru{tava u smislu ovog Zakona i zakona kojim se regulira emisija i promet vrijednosnih papira. Povezana dru{tva u skladu sa ovim Zakonom i zakonom kojim se regulira emisija i promet vrijednosnih papira smatraju se jednim emitentom u smislu ~l. 96. i 97. ovog Zakona, 4) ako fond nastoji replicirati neki indeks vrijednosnih papira Komisija mo`e dozvoliti da se u dionice ili du`ni~ke vrijednosne papire jednog emitenta mo`e ulo`iti do 20% netovrijednosti imovine fonda, a u izuzetnim okolnostima u dionice ili du`ni~ke vrijednosne papire jednog emitenta mo`e se ulo`iti do 35% netovrijednosti imovine fonda ako je to neophodno za repliciranje tog indeksa. Ulaganje do 35% netovrijednosti imovine fonda u dionice ili du`ni~ke vrijednosne papire jednog emitenta dozvoljeno je samo za jednog emitenta, takav fond mora u prospektu i statutu fonda jasno nazna~iti da mu je investicijski cilj repliciranje indeksa, c) prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tr`i{ta novca iz ta~ke b), alineja. 1) i 2) ovog stava ne uklju~uju se u obra~un ograni~enja od 40% iz ta~ke b) ovog stava, d) ograni~enja iz ta~ke b) ovog stava ne odnose se na: 1) depozite, 2) finansijske deri vate kojim se trguje na drugim organiziranim tr`i{tima (OTC), e) najvi{e 20% netovrijednosti imovine fonda mo`e se polo`iti kao depozit u istu banku iz ~lana 96. stav (1) ta~ka d) ovog Zakona, f) izlo`enost prema jednom licu na osnovu finansijskih derivata ugovorenih sa tim licem na drugom organiziranom tr`i{tu (OTC) ne mo`e biti ve}a od: 1) 10% netovrijednosti imovine, ako se radi o banci iz ~lana 96. stav (1) ta~ka d) ovog Zakona, 2) 5% netovrijednosti imovine, ako se radi o nekom drugom pravnom licu, g) ukupna vrijednost ulaganja u prenosive vrijednosne papire ili instrumente tr`i{ta novca ~iji je emitent isto lice i vrijednosti depozita polo`enih kod tog lica i izlo`enosti na osnovu finansijskih derivata kojim se trguje na drugom organiziranom tr`i{tu (OTC) ugovorenih sa tim licem, ne mo`e pre}i 20% netovrijednosti imovine fonda, h) najvi{e 20% netovrijednosti imovine fonda mo`e biti ulo`eno u udjele ili dionice jednog investicijskog fonda iz ~lana 96. stav (1) ta~ka c) ovog Zakona, uz uvjet da najvi{e 30% netovrijednosti imovine fonda mo`e biti ulo`eno u fondove, osim fondova iz ~lana 15. stava (1) ta~ke b) ovog Zakona, i) ulaganja u udjele ili dionice investicijskih fondova ne uklju~uju se u ograni~enja iz ta~. od a) do f) ovog ~lana, j) ako se imovina fonda ula`e u udjele ili dionice investicijskih fondova kojima direktno ili indirektno upravlja isto dru{tvo za upravljanje, ili kojima upravlja drugo dru{tvo sa kojim je to dru{tvo povezano zajedni~kom upravom ili vladaju}im uticajem, ili direktnim ili indirektnim me|usobnim vlasni~kim udjelom, na takva se ulaganja fondu ne mo`e naplatiti ulazna ili izlazna naknada, k) ako se imovina fonda mo`e ulagati u udjele ili dionice drugih investicijskih fondova u prospektu fonda, uz maksimalnu naknadu za upravljanje koja se mo`e naplatiti na imovinu tog fonda, mora biti jasno nazna~ena i maksimalna naknada za upravljanje koja se mo`e naplatiti na imovinu fondova u koje namjerava ulagati, a u godi{njim izvje{tajima fonda mora jasno biti navedena maksimalna ukupna naknada za upravljanje koja je bila napla}ena tom fondu i drugom fondu u koji je taj fond ulo`io, izra`ena u procentu imovine fonda koji je ulo`io u udjele ili dionice drugog investicijskog fonda, l) otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom ne mo`e biti vlasnik: 1) vi{e od 10% dionica sa pravom glasa jednog emitenta, 2) vi{e od 10% dionica bez prava glasa jednog emitenta, 3) 10% du`ni~kih vrijednosnih papira emitiranih od jednog emitenta, 4) 25% udjela pojedinog investicijskog fonda, 5) 10% instrumenata tr`i{ta novca jednog emitenta uz izuzetak da se ograni~enja iz ovog stava ne primjenjuju na du`ni~ke vrijednosni papiri i instrumente tr`i{ta novca ~iji su emitenti Federacija, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, jedinica lokalne samouprave Federacije, Republike Srpske, dr`ava ~lanica, jedinica lokalne uprave dr`ave ~lanice, dr`ave koja nije ~lanica Evropske unije, me|unarodna javna organizacija ~ije su ~lanice jedna ili vi{e dr`ava ~lanica, 6) ograni~enja iz ta~ke l) alineja 3), 4) i 5) ovog stava mogu se zanemariti u trenutku ulaganja, ako tada nije mogu}e obra~unati ukupan broj ili vrijednost instrumenata u opticaju, m) ukupna izlo`enost fonda prema finansijskim derivatima ni u kom slu~aju ne mo`e biti ve}a od neto vrijednosti imovine fonda, n) otvoreni investicijski fondovi sa javnom ponudom ne mogu ulagati u plemenite metale ni u vrijednosne papire ili druge instrumente emitirane na osnovu plemenitih metala. (2) Ograni~enja ulaganja iz ovog ~lana mogu se prekora~iti ako se radi o prenosivim vrijednosnim papirima ili instrumentima tr`i{ta novca koje fond sti~e prilikom pove}anja osnovnog kapitala iz sredstava dru{tva za upravljanje ili na osnovu ostvarenja prava prvenstva upisa ili prava upisa koja proizlaze iz vrijednosnih papira ili instrumenata tr`i{ta novca, te prilikom prodaje imovine fonda radi istovremene isplate ve}eg broja udjela u fondu. (3) U slu~aju prekora~enja ograni~enja ulaganja iz ovog ~lana kao posljedice kretanja cijena na tr`i{tu dru{tvo za upravljanje, u nastojanju da sa~uva interese vlasnika udjela, Broj 85 – Stranica 86 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. du`no je uskladiti ulaganja fonda u {to je mogu}e kra}em vremenskom roku nastoje}i pri tome eventualni gubitak svesti na najmanju mogu}u mjeru. (4) U slu~aju prekora~enja ograni~enja ulaganja iz ovog ~lana kao posljedice transakcija dionica koje je zaklju~ilo dru{tvo za upravljanje i kojim su u trenutku njihova zaklju~enja prekora~ena navedena ograni~enja, dru{tvo za upravljanje du`no je uskladiti ulaganja fonda odmah po saznanju za prekora~enje ograni~enja. Dru{tvo za upravljanje du`no je fondu nadoknaditi tako nastalu {tetu. (5) Ograni~enja ulaganja navedena u ovom Zakonu mogu biti prekora~ena u prvih {est mjeseci od osnivanja otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom, uz obavezno po{tivanje principa disperzije rizika i za{tite interesa investitora. (6) Komisija }e bli`e propisati ograni~enja ulaganja otvorenih investicijskih fondova sa javnom ponudom. Odjeljak C. Prospekt investicijskih fondova sa javnom ponudom ^lan 98. Prospekt investicijskog fonda sa javnom ponudom predstavlja poziv na kupovinu udjela u otvorenom odnosno dionica u zatvorenom investicijskom fondu. ^lan 99. Informacije navedene u prospektu moraju biti istinite i potpune. ^lan 100. (1) Prospekt mora sadr`avati informacije na osnovu kojih }e investitori mo}i stvoriti potpun stav o investicijskom fondu sa javnom ponudom i donijeti odluku o ulaganju, a posebno o rizicima povezanima sa prirodom fonda i njegovog portfolija. (2) Prospekt investicijskog fonda sa javnom ponudom mora sadr`avati najmanje sljede}e podatke: a) podaci o fondu: 1) naziv, odnosno firmu fonda, naznaku vrste fonda, te imena i kratku biografiju ~lanova nadzornog odbora fonda u slu~aju da se radi o zatvorenom investicijskom fondu, 2) da tum osnivanja fonda i vrijeme trajanja fonda u slu~aju da je osnovan na odre|eno vrijeme, 3) mjesto gdje je mogu}e dobiti polugodi{nje i godi{nje izvje{taje, primjerak statuta ili cjelovitog prospekta fonda ili dodatne informacije o fondu, 4) najni`i iznos nov~anih sredstava koji }e se prikupiti i radnje koje }e se poduzeti ako se ne prikupi najni`i utvr|eni iznos, 5) ime odnosno firmu revizora i drugih davalaca usluga fondu, 6) prava iz udjela ili dionica fonda: 6.1. pravo na glasanje na skup{tini zatvorenog investicijskog fonda, 6.2. pravo na obavje{tenost (polugodi{nji i godi{nji izvje{taji), 6.3. pravo na dividendu ili udio u dobiti, 6.4. pravo na prodaju udjela fondu, odnosno obaveza otkupa udjela, 6.5. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacione odnosno ste~ajne mase fonda, 7) pretpostavke pod kojim je dozvoljeno donijeti odluku o likvidaciji fonda, te postupak likvidacije fonda, 8) u slu~aju zatvorenog investicijskog fonda informacije o berzi ili berzama na kojima }e dionice fonda biti uvr{tene, 9) vrsta imovine u koju je fondu dozvoljeno ulaganje, 10) opis investicijskih ciljeva fonda i ciljane strukture portfolija, na~ina ostvarenja ciljeva fonda i rizika povezanih sa ulaganjima i strukturom fonda, 11) dozvoljenost ulaganja u terminske i opcijske ugovore i druge finansijske deri vate, u slu~aju dozvoljenosti takvog ulaganja, mora sadr`avati izjavu mogu li se takve transakcije dionicama zaklju~ivati sa svrhom za{tite ili sa svrhom postizanja investicijskih ciljeva, te uticaj takve transakcije dionicama na stepen rizi~nosti fonda, 12) naznaku dr`ava, jedinica lokalne samouprave ili me|unarodnih organizacija u ~ije se vrijednosne papire i instrumente tr`i{ta novca mo`e ulagati vi{e od 35% imovine fonda, 13) naznaku da mu je investicijski cilj repliciranje indeksa, ako fond nastoji replicirati neki indeks vrijednosnih papira, 14) najni`i iznos pojedina~nih ulaganja u fond, na~in upisa dionica ili udjela te, za otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom, na~in i uvjete otkupa udjela, 15) na~in i vrijeme obra~una vrijednosti imovine fonda, 16) ako }e netovrijednost imovine fonda imati visoku volatilnost, s obzirom na sastav portfolija fonda, odnosno na tehnike upravljanja imovinom fonda izjavu koja }e upozoriti na navedenu karakteristiku imovine fonda, 17) u slu~aju otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom: vrijeme, metod i u~estalost obra~unavanja cijene za prodaju novih udjela ili otkup postoje}ih, te na~in objave tih cijena, okolnosti u kojima mo`e do}i do obustavljanja emisije ili otkupa, opis iznosa i u~estalosti pla}anja dozvoljenih naknada i tro{kova emisije i otkupa udjela, 18) u slu~aju zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom: iznos, vrstu i granicu tro{kova osnivanja koji mogu teretiti fond, 19) u slu~aju bilo kojeg fonda: godi{nje naknade i tro{kove upravljanja i poslovanja koji mogu teretiti fond i opis njihovog uticaja na budu}e prinose investitora, 20) informacije o na~inu obra~una, na~inu i u~estalosti isplate udjela u dobiti ili dividende fonda dioni~arima i vlasnicima udjela, 21) kratki podaci o poreznim propisima koji se primjenjuju na fond, ako su od zna~aja za dioni~are ili vlasnika udjela, 22) historijski prinos fonda i profil tipi~nog investitora kome je fond namijenjen, 23) trajanje poslovne godine i 24) da tum izdavanja prospekta; b) podaci o dru{tvu za upravljanje: 1) firma, oblik organiziranja, sjedi{te dru{tva za upravljanje i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedi{te, broj rje{enja Komisije, kao i da tum osnivanja i upisa u sudski registar, 2) u slu~aju da dru{tvo za upravljanje upravlja i drugim fondovima sa javnom ponudom, popis tih drugih fondova, 3) imena i povezanost ~lanova uprave i nadzornog odbora te njihove kratke biografije, 4) iznos osnovnog kapitala dru{tva za upravljanje, imena ~lanova ili dioni~ara dru{tva za upravljanje, oblik organiziranja ukoliko se radi o pravnim licima i postotak u~e{}a u osnovnom kapitalu, 5) firmu, oblik organiziranja, da tum osnivanja i upisa u sudski registar te uloga dru{tava koja djeluju kao savjetnici za ulaganja fonda, te imena predsjednika uprava ili drugih odgovornih lica tih dru{tava, 6) za fond iz ~lana 15. stav (1) ta~ka b) ovog Zakona u prospektu se moraju navesti podaci o mjestu u Federaciji u kojem doma}i investitori mogu dobiti informacije, kupovati i prodavati udjele ili dionice tog fonda. Takve informacije moraju biti objavljene na jednom od jezika koji je u slu`benoj upotrebi u Federaciji, a transakcije dionicama moraju biti izvr{ene u doma}oj valuti; c) podaci o banci depozitaru i to: firma, sjedi{te i adresa uprave banke depozitara, te podaci i broj rje{enja Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 87 Komisije izdatog banci za obavljanje poslova banke depozitara. ^lan 101. (1) Prije po~etka javne ponude za prodaju dionica ili udjela Komisija je du`na odlu~iti o zahtjevu za odobrenje prospekta investicijskog fonda sa javnom ponudom, odnosno da prethodno odlu~i o zahtjevu za odobrenje izmjena i dopuna postoje}ih prospekata do kojih je do{lo zbog bitnih promjena u roku od dva mjeseca od dana podno{enja zahtjeva. (2) Nije dozvoljeno nuditi javnom ponudom dionice ili udjele u investicijskom fondu sa javnom ponudom prije nego {to Komisija odobri prospekt fonda. ^lan 102. Dru{tvo za upravljanje du`no je u roku od sedam dana od dana dobivanja dozvole Komisije objaviti prospekt u najmanje jednom dnevnom listu dostupnom na cijeloj teritoriji Federacije. ^lan 103. (1) Komisija mo`e odobriti pripremu i distribuciju prospekta u skra}enom obliku (skra}eni prospekt) samo za potrebe otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom, pod uvjetom da je u skra}enom prospektu jasno i vidljivo navedeno postojanje cjelovitog prospekta i uz napomenu da je cjeloviti prospekt mogu}e dobiti na zahtjev. (2) Uvjeti navedeni u skra}enom prospektu ne mogu se razlikovati od onih iz cjelovitog prospekta. ^lan 104. (1) U slu~aju zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom prospekt se mora izraditi i podnijeti Komisiji na odobrenje za po~etnu emisiju dionica i za svaku naknadnu emisiju dionica. (2) U slu~aju otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom novi prospekt se mora izraditi i podnijeti Komisiji na odobrenje svaki put kada nastane bitna promjena prospekta navedena u ~lanu 105. st. (1) i (3) ovog Zakona, odnosno u drugim slu~ajevima predvi|enim ovim Zakonom. (3) Komisija }e propisati obavezni sadr`aj, na~in i postupak objave i odobravanja cjelovitih i skra}enih prospekata. ^lan 105. (1) Na izmjene prospekta otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom koje se predla`u sa ciljem: pove}anja ulaznih naknada, godi{njih naknada za upravljanje ili izlaznih naknada; promjene investicijskih ciljeva fonda i rizika navedenih ulaganja fonda; promjene politike isplata udjela u dobiti ili pripajanja, spajanja sa drugim fondom, ili podjele fonda potrebno je pribaviti prethodnu saglasnost Komisije. (2) Pored navedenog u stavu (1) ovog ~lana za izmjene prospekta otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom moraju biti ispunjeni i sljede}i uvjeti: a) obavijest o predlo`enim promjenama mora se po{tom poslati svim vlasnicima udjela i objavljivati u najmanje jednom dnevnom listu dostupnom na cijeloj teritoriji Federacije najmanje jednom u svakih 14 dana tokom perioda od dva mjeseca do dana uvo|enja promjena, b) svi vlasnici udjela moraju biti upoznati sa ~injenicom da od fonda mogu tra`iti otkup udjela bez odbitka bilo kakve izlazne naknade koju bi ina~e morali platiti i to prije uvo|enja promjena, a uz obavijest o danu njihovog uvo|enja, c) mora biti izvr{en otkup svih udjela po zahtjevima primljenim prije stupanja na snagu promjena prospekta. (3) Pored izmjena iz stava (1) ovog ~lana prethodnoj saglasnosti Komisije podlije`u i promjene ~lanova uprave dru{tva za upravljanje, nadzornog odbora, banke depozitara ili revizora fonda. (4) Komisija }e bli`e propisati postupak izmjena prospekata otvorenog investicijskog fondova sa javnom ponudom. Odjeljak D. Statut investicijskih fondova sa javnom ponudom ^lan 106. (1) Statut otvorenog odnosno zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ure|uje pravne odnose dru{tva za upravljanje sa vlasnicima udjela u otvorenom investicijskom fondu odnosno sa dioni~arima zatvorenog investicijskog fonda. (2) Statut se prila`e prospektu fonda i njegov je sastavni dio. (3) Izuzetno od stava (2) ovog ~lana, statut otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ne mora biti prilo`en prospektu fonda u slu~aju da prospekt predvi|a da }e vlasniku udjela ili dioni~aru fonda statut biti dostavljen na njegov zahtjev, odnosno ako se u prospektu navodi mjesto gdje }e statut biti dostupan na uvid. ^lan 107. Informacije navedene u statutu moraju biti istinite i potpune. ^lan 108. Statut otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom koji podatke navedene u ovom ~lanu ne sadr`i u prospektu, odnosno statut zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom mora sadr`avati najmanje sljede}e podatke: a) podaci o fondu: 1) naziv, odnosno firmu fonda i naznaku vrste fonda, 2) da tum osnivanja fonda i vrijeme trajanja fonda, ako je fond osnovan na odre|eno vrijeme, 3) mjesto gdje je mogu}e dobiti polugodi{nje i godi{nje izvje{taje, primjerak prospekta fonda ili dodatne informacije o fondu, 4) najni`i i najvi{i iznos nov~anih sredstava koji }e se prikupiti, te radnje koje }e se poduzeti ako se ne prikupi najni`i utvr|eni iznos, 5) prava iz udjela ili dionica fonda: 5.1. pravo na glasanje na skup{tini zatvorenog investicijskog fonda, 5.2. pravo na obavje{tenost (polugodi{nji i godi{nji izvje{taji), 5.3. pravo na dividendu ili udio u dobiti, 5.4. pravo na prodaju udjela fondu, odnosno obaveza otkupa udjela, 5.5. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacione odnosno ste~ajne mase fonda, 6) u slu~aju zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom informacije o berzi ili berzama na kojima }e dionice fonda biti uvr{tene, 7) opis investicijskih ciljeva investicijskog fonda i prirodu predlo`enih ili stvarnih portfolija, na~ina za ostvarenje ciljeva i rizika povezanih sa ulaganjima i sa strukturom fonda, 8) najni`i iznos ulaganja u fond, na~in upisa, a za otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom i na~in otkupa udjela, 9) naznaku dr`ava, jedinica lokalne uprave ili me|unarodnih organizacija u ~ije se vrijednosne papire i instrumente tr`i{ta novca mo`e ulagati vi{e od 35% imovine fonda, 10) naznaku da mu je investicijski cilj repliciranje indeksa, ako fond nastoji replicirati neki dioni~ki indeks ili indeks du`ni~kih vrijednosnih papira, 11) na~in i vrijeme obra~una vrijednosti imovine fonda, 12) u slu~aju otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom: vrijeme, metod i u~estalost obra~unavanja cijene za prodaju novih udjela ili otkup postoje}ih, te na~in objave tih cijena, okolnosti u kojima mo`e do}i do obustavljanja emisije ili otkupa, opis iznosa i u~estalosti pla}anja dozvoljenih naknada i tro{kova emisije i otkupa udjela, 13) u slu~aju zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom: iznos, vrstu i granicu tro{kova osnivanja koji mogu teretiti fond, Broj 85 – Stranica 88 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. 14) u slu~aju bilo kojeg investicijskog fonda sa javnom ponudom: godi{nje naknade i tro{kove upravljanja i poslovanja koji mogu teretiti fond i opis njihovog uticaja na budu}e prinose investitora, 15) informacije o na~inu obra~una, na~inu i u~estalosti podjele udjela u dobiti ili dividende investicijskog fonda dioni~arima vlasnicima udjela, 16) kratki podaci o poreznim propisima koji se primjenjuju na fond, ako su od zna~aja za dioni~are ili vlasnike udjela, 17) trajanje poslovne godine, 18) da tum dono{enja statuta i 19) u slu~aju zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom drugi sadr`aj propisan Zakonom o privrednim dru{tvima, koji nije u suprotnosti sa ovim Zakonom; b) podaci o dru{tvu za upravljanje: 1) firma, pravni oblik, sjedi{te dru{tva za upravljanje i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedi{te, broj rje{enja Komisije, kao i da tum osnivanja i upisa u sudski registar, 2) u slu~aju da dru{tvo za upravljanje upravlja i drugim fondovima sa javnom ponudom, popis tih drugih fondova, 3) imena i povezanost ~lanova uprave i nadzornog odbora i njihove kratke biografije, 4) iznos osnovnog kapitala dru{tva za upravljanje, imena ~lanova ili dioni~ara dru{tva za upravljanje, oblik organiziranja ukoliko se radi o pravnim licima i postotak u~e{}a u osnovnom kapitalu, 5) firma, oblici organiziranja, da tum osnivanja i upisa u sudski registar i uloga dru{tava koja djeluju kao savjetnici za ulaganja fonda i imena predsjednika uprava ili drugih odgovornih lica tih dru{tava, 6) za fondove iz ~lana 15. stav (1) ta~ka b) ovog Zakona u statut se moraju navesti podaci o mjestu u Federaciji u kojem doma}i investitori mogu dobiti informacije, kupovati i prodavati udjele ili dionice tog fonda. Takve informacije moraju biti objavljene na jednom od jezika koji je u slu`benoj upotrebi u Federaciji, a transakcije dionicama moraju biti izvr{ene u doma}oj valuti; c) podaci o banci depozitaru i to: firma, sjedi{te i adresa uprave banke depozitara, te podaci i broj rje{enja Komisije za obavljanje poslova banke depozitara. ^lan 109. Odredbe ~l. od 101. do 105. ovog Zakona shodno se primjenjuju i na statut investicijskih fondova sa javnom ponudom. Odjeljak E. Promoviranje investicijskih fondova sa javnom ponudom ^lan 110. Promotivne aktivnosti fondova kojim upravlja mogu poduzimati i provoditi isklju~ivo: a) ovla{teno dru{tvo za upravljanje sa sjedi{tem u Federaciji, b) ovla{teno dru{tvo sa sjedi{tem u dr`avi ~lanici. ^lan 111. (1) Sve promotivne informacije o investicijskim fondovima i dru{tvima koja njima upravljaju, a posebno koje se odnose na vlasni~ke udjele, finansijsko poslovanje i prava vlasnika udjela investicijskog fonda moraju se, prije objave, dostaviti Komisiji na odobrenje. (2) Dru{tvo za upravljanje koje upravlja otvorenim investicijskim fondom odgovorno je za potpunost i ta~nost informacija objavljenih s ciljem promoviranja fonda. (3) Nadzorni odbor i dru{tvo za upravljanje koje upravlja zatvorenim investicijskim fondom solidarno su odgovorni za potpunost i ta~nost informacija objavljenih u svrhu promoviranja fonda. ^lan 112. Promotivne informacije o fondovima sa javnom ponudom mogu se saop{tavati tre}im licima putem oglasa u novinama, na radiju i televiziji, putem li~nih posjeta, telefonskih poziva, internet mre`e i elektronskih medija, te putem interaktivne televizije, pri ~emu navedena sredstva saop{tavanja uklju~uju i: a) bro{ure, b) oglase u novinama, ~asopisima, na radiju i televiziji, te internet stranicama, c) po{iljke poslane obi~nom ili elektronskom po{tom, telefaksom ili na drugi na~in, d) telemarketing, {to uklju~uje i kori{tenje specijaliziranog davaoca telemarketing usluga na osnovu ugovora zaklju~enog sa dru{tvom za upravljanje, e) dopise, telefonske ili li~ne razgovore, f) sredstva za unapre|enje prodaje koja prema svojim obilje`jima ~ine finansijsko promoviranje, g) investicijske ili druge publikacije kojima se nude uop}ene preporuke o kupovini, dr`anju ili prodaji ulaganja, h) prezentacije ve}em broju ljudi i i) druge metode ili sredstva koje fizi~ka ili pravna lica sa prebivali{tem u Federaciji mogu pro~itati, vidjeti ili primiti. ^lan 113. (1) Sve promotivne informacije o investicijskim fondovima sa javnom ponudom moraju odobriti lica ovla{tena za zastupanje dru{tva za upravljanje. (2) Dru{tvo za upravljanje mora sa~uvati primjerak svake objavljene promotivne informacije, kao i izvore podataka koji potkrjepljuju navode iz takvih publikacija. ^lan 114. Pri davanju promotivnih informacija o investicijskim fondovima sa javnom ponudom i dru{tvima koja njima upravljaju: a) ne mo`e se prikrivati ni pogre{no prikazivati njihova promotivna svrha, b) mora se navesti cjelovit, ta~an i istinit opis obaveza i povezanih rizika investicijskog fonda sa javnom ponudom koji se promovira, c) mora se osigurati da iznesene ~injenice i navodi na dan njihova izno{enja budu cjeloviti, jasni, istiniti i nedvosmisleni, te da ne dovode u zabludu pri ~emu se svi ~injeni~ni navodi moraju dokumentovati, d) mora se osigurati da svako navedeno mi{ljenje bude potpuno i nedvosmisleno, te da je za svako njegovo daljnje kori{tenje dobivena saglasnost dru{tva za upravljanje, e) mora se osigurati da prilikom upotrebe nekog pore|enja ~injenice na kojima se takvo pore|enje zasniva budu ta~ne i a`urne, ili da bitne pretpostavke budu jasno navedene, te da pore|enje bude izneseno na savjestan i nepristrasan na~in koji ne dovodi u zabludu i koji obuhva}a sve bitne faktore za takvo pore|enje, f) ne mogu se navoditi neistiniti podaci, posebno u pogledu stru~nosti odgovornih lica, sredstava i obima poslovanja fonda i dru{tva za upravljanje, te vlasni{tva ili broja dionica ili udjela u fondu, g) mora se osigurati da izgled, sadr`aj ili oblik promotivnih informacija ne iskrivljuje, prikriva ili umanjuje va`nost bilo koje izjave, upozorenja ili drugog navoda koji se prema ovom Zakonu i drugim propisima moraju iznijeti, h) mora se osigurati da se bez saglasnosti Komisije ili drugog nadle`nog organa ne navodi bilo koje odobrenje koje je dao nadle`ni organ, niti se smiju navesti tre}a lica na zaklju~ak da odobrenje koje je izdala Komisija ima zna~enje razli~ito od zna~enja potvrde kojom se utvr|uje da je predmetna firma zadovoljila uvjete za sticanje pravnog statusa navedenog u odobrenju, Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 89 i) ne mo`e se izostaviti nijedan podatak ~iji bi izostanak prouzrokovao da promotivne informacije budu neta~ne, neistinite, nejasne ili da dovode u zabludu, j) mora se navesti ta~an i istinit opis investicijskog fonda sa javnom ponudom, propisanim obavezama i povezanim rizicima. ^lan 115. (1) Izvje{taj o rezultatima poslovanja investicijskog fonda sa javnom ponudom: a) ne mo`e davati bilo kakvu garanciju ili obe}anje, b) ne mo`e biti sa~injen u obliku procjene bilo koje vrste, c) mora odra`avati rezultate poslovanja fonda od njegovog osnivanja do dana davanja izvje{taja ili u posljednjih pet godina, zavisno od toga koji je od navedenih perioda kra}i, d) mora sadr`avati posljednje podatke dostupne u trenutku prikazivanja rezultata poslovanja fonda, e) mora biti sastavljen na dosljednoj osnovi u odnosu na periode, uz obuhva}anje ili isklju~ivanje odre|enih faktora koji uti~u na takve rezultate (npr. osnovica za cijenu, tro{kovi, porez, dividende), f) ne mo`e biti sa~injen na na~in iz kojeg bi se dalo zaklju~iti da se radi o predvi|anju mogu}ih budu}ih rezultata poslovanja fonda. (2) Komisija je ovla{tena propisati sadr`aj i metode prikazivanja rezultata poslovanja investicijskog fonda sa javnom ponudom. ^lan 116. Komisija }e propisati sadr`aj, rokove, izdavanje i promjenu promotivnih informacija o investicijskim fondovima sa javnom ponudom. ^lan 117. Saop{tenja koja se izuzimaju od primjene odredaba ovog Zakona o uvjetima promoviranja i objave promotivnih informacija o investicijskim fondovima sa javnom ponudom su: a) saop{tenja izme|u dru{tva za upravljanje i svakog drugog lica koje posjeduje dozvolu za obavljanje finansijske djelatnosti u Federaciji, b) kratka, isklju~ivo ~injeni~na objava na radiju, televiziji, u novinama ili elektronskim medijima, koja se odnosi na fond ili dru{tvo za upravljanje, te naznake osnovnih podataka za kontakt, c) dopisi i pismene po{iljke pojedina~no naslovljene tre}im licima o njihovim posebnim zahtjevima koji ne potpadaju pod masovno ogla{avanje po{tom i d) godi{nji poslovni i finansijski izvje{taji fonda ili dru{tva koje njime upravlja. GLAVA V. OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI SA ZATVORENOM PONUDOM ^lan 118. Na investicijske fondove sa zatvorenom ponudom osnovane u obliku otvorenog investicijskog fonda, odnosno otvorene investicijske fondove sa zatvorenom ponudom na odgovaraju}i na~in se primjenjuju odredbe glava I, II, III, VI, VII, VIII, IX, X, XII, XIII i XIV ovog Zakona, kao i preostale odredbe ovog Zakona primjenjive na investicijske fondove sa javnom ponudom isklju~ivo pod uvjetom da odredbama Glave V. ovog Zakona nije izri~ito utvr|eno druk~ije, ili nemogu}nost takve primjene proizlazi iz zna~enja ili primjene preostalih odredaba ovog Zakona. ^lan 119. Otvoreni investicijski fond sa zatvorenom ponudom je posebna imovina bez svojstva pravnog lica, koju uz odobrenje Komisije osniva dru{tvo za upravljanje sa ciljem prikupljanja nov~anih sredstava zatvorenom ponudom udjela u fondu, ~ija se sredstva ula`u u skladu sa ciljevima ulaganja i ograni~enjima ulaganja utvr|enim prospektom fonda, te ~iji vlasnici udjela imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda, na na~in i pod uvjetima utvr|enim prospektom fonda da zahtijevaju isplatu udjela i na taj na~in istupe iz fonda. Odjeljak A. Osnivanje otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom ^lan 120. (1) Otvoreni investicijski fond sa zatvorenom ponudom mo`e se osnovati na odre|eno ili neodre|eno vrijeme. (2) Prilikom osnivanja otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom udjeli u fondu mogu biti nu|eni zatvorenom ponudom isklju~ivo licima kojima se, na osnovu ispunjenosti uvjeta utvr|enih ovim Zakonom, priznaje sta tus kvalifikovanih investitora. (3) Dru{tvo za upravljanje mo`e prospektom i statutom fonda odrediti najve}i dozvoljeni broj investitora u fond, s tim da ukupan broj vlasnika udjela u fondu ni u jednom trenutku ne mo`e pre}i gornju granicu od 200. (4) Najni`a prva uplata jednog investitora u fond iznosi 100.000 KM. U slu~aju povla~enja udjela iznos ulaganja izra`en mno`enjem broja udjela i cijene udjela fonda nakon povla~enja mora biti vi{i od 120.000 KM. U protivnom, vlasnik udjela mora povu}i sve udjele iz fonda. ^lan 121. (1) Kupovina udjela u otvorenom investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom obavlja se uplatama nov~anih sredstava. (2) Kupovinom udjela kupac ulazi u ugovorni odnos sa dru{tvom za upravljanje koje se obavezuje da }e upla}enim nov~anim sredstvima upravljati kao dijelom zajedni~ke imovine fonda u skladu sa uvjetima navedenim u prospektu. (3) Izuzetno od st. (1) i (2) ovog ~lana, kupovina udjela u fondu mo`e se obaviti dodjelom novih udjela na ime isplate udjela u dobiti ili prilikom smanjivanja vrijednosti udjela na ime dodjele novih udjela, odnosno u drugim slu~ajevima propisanim prospektom fonda. (4) Dru{tvo za upravljanje mo`e trajno ili privremeno obustaviti daljnje kupovine udjela u otvorenom investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom. (5) U slu~aju obustavljanja kupovine udjela dru{tvo za upravljanje mora informaciju o obustavljanju kupovine sa obrazlo`enjem dostaviti svim postoje}im ~lanovima fonda i Komisiji. (6) Kupovina udjela u fondu i isplata udjela obavlja se u vrijeme i na na~in naveden u prospektu fonda, a najmanje jednom godi{nje u toku svake poslovne godine fonda. ^lan 122. Zahtjev za izdavanje dozvole i prijava upisa otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom koji uime fonda dru{tvo za upravljanje podnosi Komisiji mora sadr`avati: a) firmu dru{tva za upravljanje, podatke o dozvoli za osnivanje koju je dobilo od Komisije, kao i ime i prezime lica ovla{tenog za zastupanje, adresu, telefon, telefaks i adresu elektronske po{te dru{tva za upravljanje, b) naziv fonda, naznaku vrste fonda i ciljeve ulaganja, c) prospekt fonda, d) statut fonda, e) ugovor zaklju~en izme|u dru{tva za upravljanje i banke depozitara i izvod iz sudskog registra za banku depozitara, f) firmu revizora i izvod iz sudskog registra za revizora. Odjeljak B. Udjeli u otvorenom investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom ^lan 123. (1) Otvoreni investicijski fond sa zatvorenom ponudom mo`e emitirati samo jednu vrstu udjela i ne mo`e emitirati nijednu drugu vrstu vrijednosnih papira koji nose prava na bilo koji dio imovine fonda. Broj 85 – Stranica 90 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. (2) Udjeli u otvorenom investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom smatraju se vrijednosnim papirima i mogu se prodavati i prenositi isklju~ivo kvalifikovnim investitorima. ^lan 124. Najmanja vrijednost imovine otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom koju fond mora imati u trenutku zavr{etka zatvorene ponude iznosi 1.000.000 KM. Odjeljak C. Prava i obaveze vlasnika udjela ^lan 125. Sredstva otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom prikupljena emisijom i zatvorenom prodajom udjela u fondu te imovina ste~ena ulaganjem upla}enih nov~anih sredstava, uklju~uju}i prihode i prava proiza{la iz imovine fonda, ~ine otvoreni investicijski fond sa zatvorenom ponudom, odnosno posebnu imovinu u zajedni~kom vlasni{tvu svih vlasnika udjela u fondu. ^lan 126. Vlasnici udjela u otvorenom investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda, zahtjevati isplatu udjela u fondu prema dinamici na na~in i prema uvjetima isplate utvr|enim statutom i prospektom fonda, uz po{tivanje ograni~enja utvr|enih odredbama ovog Zakona. ^lan 127. Vlasnici udjela odgovaraju za obaveze otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom do visine iznosa svog udjela u fondu. Odjeljak D. Tro{kovi otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom ^lan 128. Naknade koje se napla}uju investitoru, odnosno otvorenom investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom ograni~ene su na: a) ulaznu naknadu koja se odbija od iznosa uplate u trenutku prodaje udjela, b) izlaznu naknadu koja se odbija od netovrijednosti imovine fonda po udjelu u trenutku otkupa, c) naknadu za upravljanje. ^lan 129. (1) Naknada dru{tvu za upravljanje otvorenim investicijskim fondom sa zatvorenom ponudom odre|uje se posebnom odlukom dru{tva za upravljanje. Naknada za upravljanje mora biti navedena u prospektu i statutu fonda. (2) Naknada za upravljanje otvorenim investicijskim fondom sa zatvorenom ponudom, odnosno jedan njen dio mo`e biti utvr|en u zavisnosti od prinosa fonda. (3) Naknada odnosno dio naknade koji zavisi od prinosa fonda ra~una se kao proizvod razlike ulazne cijene i izlazne cijene, odnosno ulazne cijene i cijene fonda na posljednji radni dan poslovne godine i broja udjela. (4) Visinu naknade, na~in njenog obra~una i pla}anja utvr|uje dru{tvo za upravljanje u prospektu i statutu fonda. ^lan 130. Na teret imovine otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom mogu se ispla}ivati samo tro{kovi predvi|eni prospektom i statutom fonda. ^lan 131. (1) U pogledu visine pokazatelja ukupnih tro{kova otvoreni investicijski fond sa zatvorenom ponudom ne podlije`e ograni~enjima iz ~lana 94. ovog Zakona. (2) Komisija mo`e po zavr{etku godi{njeg obra~unskog perioda objavljivati pore|enje pokazatelja ukupnih tro{kova otvorenih investicijskih fondova sa zatvorenom ponudom. Odjeljak E. Dozvoljena ulaganja, ograni~enja i prekora~enja ulaganja ^lan 132. Imovina otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom mo`e se sastojati isklju~ivo od: a) vrijednosnih papira, b) udjela ili dionica investicijskih fondova, c) instrumenata tr`i{ta novca, d) depozita kod ovla{tenih banaka u Federaciji, Republici Srpskoj ili dr`avi ~lanici ili nekoj drugoj dr`avi, e) terminskih i opcijskih ugovora i drugih finansijskih derivata kojima se trguje na ure|enim tr`i{tima i finansijskih derivata kojima se trguje na drugim organiziranim tr`i{tima (OTC), f) nov~anih sredstava i g) instrumenata emitiranih na osnovu plemenitih metala i drugih robnih berzi. ^lan 133. (1) Ulaganje imovine otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom podlije`e sljede}im ograni~enjima: a) imovina fonda mora se sastojati od najmanje {est razli~itih vrijednosnih papira, udjela ili dionica investicijskih fondova ili instrumenata tr`i{ta novca i b) tri instrumenta iz prethodne ta~ke sa najve}im udjelom u vrijednosti imovine fonda ne mogu prelaziti 60% vrijednosti imovine fonda, c) vrijednosni papiri, udjeli ili dionice investicijskih fondova jednog emitenta ili depoziti kod jedne depozitne institucije ne mogu prelaziti 20% vrijednosti svih vrijednosnih papira, udjela ili dionica investicijskih fondova ili depozita u fondu, d) lica koja ~ine povezana dru{tva u skladu sa odredbama zakona kojim se regulira emisija i promet vrijednosnih papira i ovog Zakona smatraju se jednim emitentom u smislu prethodne ta~ke, e) ograni~enja iz ta~ke b) ili c) ovog stava ne odnose se na vrijednosne papire ili instrumente tr`i{ta novca ~iji je emitent ili za koje garantuju Federacija, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, ili jedinica lokalne samouprave Federacije, dr`ava ~lanica ili jedinica lokalne uprave dr`ave ~lanice, dr`ava koja nije ~lanica Evropske unije ili me|unarodna javna organizacija ~ije su ~lanice jedna ili vi{e dr`ava ~lanica, f) ako se imovina fonda ula`e u udjele ili dionice investicijskih fondova kojim direktno ili indirektno upravlja isto dru{tvo za upravljanje, ili kojim upravlja drugo dru{tvo sa kojim je to dru{tvo povezano zajedni~kom upravom ili kontrolnim uticajem ili direktnim ili indirektnim me|usobnim vlasni~kim udjelom, na takva se ulaganja fondu ne mo`e naplatiti ulazna ili izlazna naknada, g) ako se imovina fonda mo`e ulagati u udjele ili dionice drugih investicijskih fondova u prospektu fonda, uz maksimalnu naknadu za upravljanje koja se mo`e naplatiti na imovinu tog fonda, mora biti jasno navedena i maksimalna naknada za upravljanje koja se mo`e naplatiti na imovinu fondova u koje namjerava ulagati, a u godi{njim izvje{tajima fonda mora jasno biti navedena maksimalna ukupna naknada za upravljanje koja je bila napla}ena u tom fondu i drugom fondu u koji je taj fond ulo`io, izra`ena u procentu imovine fonda koji je ulo`io u udjele ili dionice drugog investicijskog fonda. (2) Dru{tvo za upravljanje mora izraditi i u prospektu fonda prikazati strategiju ulaganja kojom }e uva`iti disperziju rizika i osigura likvidnost fonda u skladu sa ciljevima ulaganja fonda. (3) Dru{tvo za upravljanje mora u prospektu fonda jasno navesti klase imovine i finansijske instrumente u koje namjerava ulagati, uklju~uju}i finansijske deri vate kojim se trguje na Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 91 ure|enim ili drugim organiziranim tr`i{tima kao i stepen finansijske izlo`enosti fonda i pripadaju}ih rizika koji proizlaze iz takve strategije ulaganja. (4) Komisija }e bli`e propisati ulaganja otvorenih investicijskih fondova sa zatvorenom ponudom. ^lan 134. Mogu}a prekora~enja ulaganja iz ~lana 133. ovog Zakona, posebni uvjeti za prekora~enje ulaganja i rokovi ispunjenja ograni~enja ulaganja moraju se opisati u prospektu i statutu fonda. Odjeljak F. Prospekt otvorenih investicijskih fondova sa zatvorenom ponudom ^lan 135. Prospekt otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom predstavlja poziv na kupovinu udjela u otvorenom investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom usmjeren isklju~ivo prema pojedina~no navedenom licu ili ograni~enoj grupi investitora, koji odgovaraju zna~enju pojma kvalifikovanih investitora iz ovog Zakona. ^lan 136. Informacije navedene u prospektu moraju biti istinite i potpune. ^lan 137. (1) Prospekt otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom mora sadr`avati informacije na osnovu kojih }e investitori mo}i stvoriti potpun stav o fondu i donijeti odluku o ulaganju, a posebno o rizicima povezanima sa prirodom fonda i njegovog portfolija. (2) Prospekt investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom mora sadr`avati najmanje sljede}e podatke: a) podaci o fondu: 1) naziv fonda i naznaku vrste fonda, 2) naznaku da je fond namijenjen isklju~ivo investitorima koji odgovaraju zna~enju pojma kvalifikovanih investitora iz ovog Zakona i koji to dokazuju potpisom izjave iz ~lana 11. ovog Zakona, 3) da tum osnivanja fonda, vrijeme trajanja fonda u slu~aju da je osnovan na odre|eno vrijeme, 4) mjesto gdje je mogu}e dobiti polugodi{nje i godi{nje izvje{taje i primjerak statuta ili prospekta fonda i dodatne informacije o fondu, 5) najni`i iznos nov~anih sredstava i radnje koje }e se poduzeti ako se ne prikupi najni`i utvr|eni iznos, 6) ime, odnosno firmu revizora, advokata i drugih davalaca usluga fondu, ako ih dru{tvo za upravljanje namjerava koristiti, 7) prava iz udjela: 7.1. pravo na obavije{tenost (polugodi{nji i godi{nji izvje{taj), 7.2. pravo na udio u dobiti, 7.3. pravo na prodaju udjela fondu, odnosno obaveza otkupa udjela, 7.4. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacione mase fonda, 8) pretpostavke pod kojima je dozvoljeno donijeti odluku o likvidaciji fonda, te postupak likvidacije fonda, 9) vrste imovine u koje je fondu dozvoljeno ulaganje, mogu}a prekora~enja ulaganja, posebni uvjeti za prekora~enje ulaganja i rokovi ispunjenja ograni~enja ulaganja, 10) opis investicijskih ciljeva fonda i ciljane strukture portfolija, na~ina ostvarenja ciljeva fonda i rizika povezanih sa ulaganjima fonda 11) dozvoljenost ulaganja u terminske i opcijske ugovore i druge finansijske deri vate u slu~aju dozvoljenosti takvog ulaganja mora se sadr`avati izjava da li se takve transakcije dionicama mogu zaklju~ivati s ciljem za{tite ili postizanja investicijskih ciljeva, te uticaj takvih transakcija dionicama na stepen rizi~nosti fonda, 12) odredbe o likvidnosti fonda, 13) najni`i i najvi{i iznos pojedina~nih ulaganja u fond, na~in upisa udjela, te na~in i uvjeti otkupa udjela, 14) na~in i vrijeme obra~una vrijednosti imovine fonda, 15) ako }e netovrijednost imovine fonda imati visoku volatilnost, s obzirom na sastav portfolija fonda, odnosno na tehnike upravljanja imovinom fonda izjavu koja }e upozoriti na navedeno obilje`je imovine fonda, 16) vrijeme, metode i u~estalost obra~unavanja cijene za prodaju novih udjela ili otkup postoje}ih, te na~in objave tih cijena, okolnosti u kojima mo`e do}i do obustavljanja emisije ili otkupa, opis iznosa i u~estalosti pla}anja dozvoljenih naknada i tro{kova emisije i otkupa udjela, 17) godi{nje naknade i tro{kovi upravljanja i poslovanja koji mogu teretiti fond i opis njihovog u~inka na budu}e prinose investitora, te na~in obra~unavanja i pla}anja naknade za upravljanje ako iznos te naknade zavisi od prinosa fonda, 18) informacije o na~inu obra~una i na~inu i u~estalosti isplate udjela u dobiti fonda vlasnicima udjela, 19) kratki podaci o poreznim propisima koji se primjenjuju na fond, ako su od zna~aja za vlasnike udjela, 20) trajanje poslovne godine i 21) da tum izdavanja prospekta; b) podaci o dru{tvu za upravljanje: 1) firma, oblik organiziranja, sjedi{te dru{tva za upravljanje i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedi{te, broj dozvole Komisije, kao i da tum osnivanja i upisa u sudski registar, 2) imena i povezanost ~lanova uprave i prvog nadzornog odbora i njihove kratke biografije, 3) iznos osnovnog kapitala dru{tva za upravljanje, 4) firma, oblik organiziranja, da tum osnivanja i upisa u sudski registar, kao i uloga dru{tava koja djeluju kao savjetnici za ulaganja fonda, te imena predsjednika uprava ili drugih odgovornih lica tih dru{tava; c) podaci o banci depozitaru i to: firma, sjedi{te i adresa uprave banke depozitara, podaci i broj rje{enja Komisije izdatog banci za obavljanje poslova banke depozitara. ^lan 138. (1) Komisija mora odobriti svaki prospekt investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom prije pokretanja zatvorene ponude za prodaju udjela, kao i izmjene i dopune postoje}ih prospekata do kojih je do{lo usljed bitnih promjena. (2) Nije dozvoljeno nuditi zatvorenom ponudom udjele u investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom prije nego {to Komisija odobri prospekt fonda, odnosno njegove izmjene i dopune. ^lan 139. (1) Na izmjene prospekta otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom koje se predla`u sa ciljem: pove}anja ulaznih naknada, godi{njih naknada za upravljanje ili izlaznih naknada; promjene investicijskih ciljeva fonda i rizika navedenih ulaganja fonda; promjene politike isplata udjela u dobiti, ili pripajanja, spajanja sa drugim fondom, ili podjele fonda potrebno je pribaviti prethodnu saglasnost Komisije. (2) Pored toga, za izmjene prospekta otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom moraju biti ispunjeni i sljede}i uvjeti: a) obavijest o predlo`enim promjenama mora se po{tom poslati svim vlasnicima udjela, b) prije uvo|enja promjena svi vlasnici udjela moraju biti upoznati sa ~injenicom da od fonda mogu tra`iti otkup udjela bez odbitka bilo kakve izlazne naknade koju bi Broj 85 – Stranica 92 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. ina~e trebali platiti, uz obavijest o danu njihovog uvo|enja, c) otkup svih udjela po zahtjevima primljenim prije stupanja na snagu promjena prospekta mora biti izvr{en. (3) Pored izmjena iz stava (1) ovog ~lana prethodnoj saglasnosti Komisije podlije`u i promjene ~lanova uprave i nadzornog odbora dru{tva za upravljanje, promjene banke depozitara ili revizora fonda. Odjeljak G. Statut otvorenih investicijskih fondova sa zatvorenom ponudom ^lan 140. (1) Statut otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom ure|uje pravne odnose dru{tva za upravljanje sa vlasnicima udjela u otvorenom investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom. (2) Statut se prila`e prospektu fonda i njegov je sastavni dio. (3) Izuzetno od stava (2) ovog ~lana, statut ne mora biti prilo`en prospektu fonda u slu~aju da prospekt predvi|a da }e vlasniku udjela ili dioni~aru fonda statut biti dostavljen na njegov zahtjev, odnosno ako se u prospektu navodi mjesto gdje }e statut biti dostupan na uvid. ^lan 141. Informacije navedene u statutu moraju biti istinite i potpune. ^lan 142. Statut otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom koji navedene podatke iz ovog ~lana ve} ne sadr`i u prospektu mora sadr`avati najmanje sljede}e podatke: a) podaci o fondu: 1) naziv fonda i naznaku vrste fonda, 2) naznaku da je fond namijenjen isklju~ivo investitorima koji odgovaraju zna~enju pojma kvalifikovanih investitora iz ovog Zakona i koji to dokazuju potpisom izjave iz ~lana 11. Zakona, 3) da tum osnivanja fonda, vrijeme trajanja fonda u slu~aju da je osnovan na odre|eno vrijeme, 4) mjesto gdje je mogu}e dobiti polugodi{nje i godi{nje izvje{taje i primjerak prospekta fonda ili dodatne informacije o fondu, 5) najni`i iznos nov~anih sredstava koji }e se prikupiti i radnje koje }e se poduzeti ako se ne prikupi najni`i utvr|eni iznos, 6) prava iz udjela fonda: 6.1. pravo na obavje{tenost (polugodi{nji i godi{nji izvje{taji), 6.2. pravo na udio u dobiti, 6.3. pravo na prodaju udjela fondu, odnosno obaveza otkupa udjela, 6.4. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacione mase fonda, 7) vrsta imovine u koju je fondu dozvoljeno ulaganje, mogu}a prekora~enja ulaganja, posebni uvjeti za prekora~enje ulaganja i rokovi ispunjenja ograni~enja ulaganja, 8) najni`i iznos ulaganja u fond, na~in upisa i otkupa udjela, 9) odredbe o likvidnosti fonda, 10) na~in i vrijeme obra~una vrijednosti imovine fonda, 11) vrijeme, metoda i u~estalost obra~unavanja cijene za prodaju novih udjela ili otkup postoje}ih, te na~in objave tih cijena, okolnosti u kojima mo`e do}i do obustavljanja emisije ili otkupa, opis iznosa i u~estalosti pla}anja dozvoljenih naknada i tro{kova emisije i otkupa udjela, 12) godi{nje naknade i tro{kovi upravljanja i poslovanja koji mogu teretiti fond i opis njihovog uticaja na budu}e prinose investitora, 13) informacije o na~inu obra~una i na~inu i u~estalosti podjele udjela u dobiti vlasnika udjela, 14) kratki podaci o poreznim propisima koji se primjenjuju na fond, ako su od zna~aja za vlasnike udjela, 15) trajanje poslovne godine, 16) da tum izdavanja statuta; b) podaci o dru{tvu za upravljanje: 1) firma, oblik organiziranja, sjedi{te dru{tva za upravljanje i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedi{te, broj dozvole Komisije, kao i da tum osnivanja i upisa u sudski registar, 2) imena i povezanost ~lanova uprave i nadzornog odbora i njihove kratke biografije, 3) iznos osnovnog kapitala dru{tva za upravljanje i imena ~lanova dru{tva za upravljanje, pravni oblik i veli~ina udjela ~lanova u osnovnom kapitalu, 4) firma, oblik organiziranja, da tum osnivanja i upisa u sudski registar, kao i uloga dru{tava koja djeluju kao savjetnici za ulaganja fonda, te imena predsjednika uprava ili drugih odgovornih lica tih dru{tava; c) podaci o banci depozitaru i to: firma, sjedi{te i mjesto uprave banke depozitara, podaci i broj rje{enja Komisije izdatog banci za obavljanje poslova banke depozitara. Odjeljak H. Promoviranje otvorenih investicijskih fondova sa zatvorenom ponudom ^lan 143. (1) Dru{tvo za upravljanje ne mo`e voditi javnu promotivnu kampanju investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom kojim upravlja. (2) Javnim vo|enjem promotivnih akitivnosti ne smatra se isticanje u javnosti prezentacionih materijala u kojim se uz firmu i djelatnost dru{tva za upravljanje, potencijalni kvalifikovani investitori upu}uju na dru{tvo za upravljanje investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom. ^lan 144. Svi prezentacioni podaci o investicijskim fondovima sa zatvorenom ponudom i dru{tvima koja njima upravljaju moraju biti cjeloviti, jasni, istiniti, ta~ni i ne smiju dovoditi u zabludu naro~ito u pogledu povezanih rizika i naknada, a moraju ih odobriti ~lanovi uprave dru{tva za upravljanje. ^lan 145. (1) Izvje{taj o rezultatima poslovanja investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom mora: a) sadr`avati najnovije podatke dostupne u trenutku izrade izvje{taja o rezultatima poslovanja, b) biti sastavljen na dosljednoj osnovi u odnosu na periode, uz obuhva}anje ili isklju~ivanje odre|enih faktora koji uti~u na takve rezultate (npr. osnovica za cijenu, tro{kovi, porez, dividende i sl.). (2) Komisija }e propisati obavezni sadr`aj i metode izrade i prikazivanja rezultata poslovanja investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom. GLAVA VI. UTVR\IVANJE VRIJEDNOSTI IMOVINE I CIJENE UDJELA I DIONICA INVESTICIJSKOG FONDA Odjeljak A. U~estalost utvr|ivanja vrijednosti ^lan 146. (1) Prije utvr|ivanja netovrijednosti imovine otvorenog investicijskog fonda po udjelu, odnosno cijene udjela dru{tvo za upravljanje du`no je utvrditi vrijednost njegove imovine i svih obaveza i naknada fonda. (2) Vrijednost netoimovine otvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom obra~unava se svakog dana u vrijeme navedeno u prospektu. Dru{tvo za upravljanje du`no je narednog radnog dana obavijesti Komisiju o vrijednosti imovine otvorenog investicijskog fonda, stanju obaveza i naknada i cijeni udjela otvorenog investicijskog fonda na dan obra~una. (3) Vrijednost netoimovine otvorenog investicijskog fonda sa zatvorenom ponudom obra~unava se u vrijeme navedeno u prospektu fonda, a najmanje jednom mjese~no. Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 93 (4) Vrijednost netoimovine otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom obra~unava se u vrijeme navedeno u prospektu fonda. (5) Vrijednost netoimovine zatvorenog fonda obra~unava se najmanje jednom mjese~no u vrijeme navedeno u prospektu. (6) Komisija }e propisati u~estalost utvr|ivanja netovrijednosti imovine fondova. Odjeljak B. Odgovornost za obra~un vrijednosti fonda, odnosno cijene udjela ili dionica ^lan 147. (1) Vrijednost imovine zatvorenih i otvorenih investicijskih fondova i cijenu udjela u otvorenom investicijskom fondu obra~unava dru{tvo za upravljanje. (2) Obra~un vrijednosti iz stava (1) ovog ~lana kontrolira i potvr|uje banka depozitar koja je u tom slu~aju odgovorna za ta~nost obra~una. Banka depozitar potpisuje i zadr`ava jedan primjerak dokumenta o utvr|enoj vrijednosti imovine za svoju evidenciju koja se mora dati na uvid Komisiji. (3) Revizor investicijskog fonda du`an je tokom godi{nje revizije metodom uzorka obaviti provjeru kako bi se uvjerio da su principi utvr|ivanja vrijednosti sadr`ani u propisima po{tivani, da su na osnovu primjene navedenih principa dobivene cijene dionica ili udjela ta~ne, te da naknada za upravljanje i druge naknade i tro{kovi predvi|eni propisima, prospektom ili statutom fonda ne prelaze dozvoljene iznose. Odjeljak C. Principi i metodologija utvr|ivanja vrijednosti portfolija fonda ^lan 148. Obra~un vrijednosti portfolija mora osigurati jednako postupanje prema svim investitorima u fondu, nezavisno o obliku fonda ili okolnosti da li se radi o investicijskom fondu sa javnom ili sa zatvorenom ponudom. ^lan 149. (1) U slu~aju vrijednosnih papira, uklju~uju}i i dionice zatvorenih investicijskih fondova, utvr|ivanje vrijednosti imovine zasniva se na tr`i{noj cijeni formiranoj na berzi i drugom ure|enom tr`i{tu. (2) U slu~aju vrijednosnih papira za koje ne postoji tr`i{na cijena koja zadovoljava uvjete iz stava (1) ovog ~lana, za utvr|ivanje vrijednosti se kao osnova primjenjuje cijena posljednje transakcije tim dionicama koju je zaklju~io fond, odnosno prinos posljednje transakcije u slu~aju du`ni~kih vrijednosnih papira, osim ako Komisija svojim propisom ne dozvoli primjenu druk~ije metode obra~una vrijednosti imovine. (3) U slu~aju depozita i gotovine ili nov~anih ekvivalenata, kratkoro~nih potra`ivanja i obaveza, te prihoda i rashoda u budu}em periodu primjenjuje se nominalna vrijednost uve}ana za pripadaju}u kamatu, osim u okolnostima za koje Komisija propi{e druk~ije. (4) Za utvr|ivanje vrijednosti terminskih i opcijskih poslova te derivata za koje nije mogu}e utvrditi tr`i{nu cijenu Komisija }e propisati metode obra~una vrijednosti imovine. (5) U slu~aju udjela otvorenog investicijskog fonda primjenjuje se cijena udjela, osim u okolnostima za koje Komisija propi{e druk~ije. (6) Devizna sredstva se prera~unavaju u KM po posljednjem dostupnom kursu neposredno prije utvr|ivanja vrijednosti imovine u skladu sa propisima Komisije. (7) U slu~aju drugih oblika imovine za koje ne postoji tr`i{na cijena procjenjuje se fer vrijednost imovine. Postupci utvr|ivanja fer vrijednosti imovine uklju~uju modele diskontiranja nov~anog toka, pore|enja sa sli~nom imovinom kojoj je poznata tr`i{na cijena, modele procjene opcija te druge metode koje mo`e propisati Komisija, a koji su u skladu sa me|unarodnim ra~unovodstvenim standardima. (8) Osnov za utvr|ivanje vrijednosti imovine navodi se u prospektu i statutu fonda i mora se dosljedno primjenjivati prilikom svakog obra~una vrijednosti imovine fonda. (9) Komisija }e propisati obavezni osnov za utvr|ivanje vrijednosti imovine zatvorenih i otvorenih fondova, kako vrijednosnih papira, tako i gotovine i ekvivalenti novca, doma}e i strane valute, terminskih i opcijskih poslova, derivata, nekretnina, udjela u privrednim dru{tvima ili drugih prenosivih imovinskih prava i definirati ure|eno i organizirano tr`i{te u smislu ovog Zakona, te uvjete likvidnosti za propisno formiranje tr`i{nih cijena i uvjete blagovremenosti formiranja takvih cijena, po{tuju}i pri tom razli~ite metode uobi~ajene za vrjednovanje pojedinih vrsta fondova. Odjeljak D. Netovrijednost imovine fonda i vrijednost po dionici, odnosno udjelu fonda ^lan 150. (1) U slu~aju otvorenog investicijskog fonda netovrijednost imovine je vrijednost imovine fonda (ulaganja uve}ana za kratkoro~nu imovinu) umanjena za obaveze. Netovrijednost po udjelu je netovrijednost imovine fonda podijeljena brojem prodatih, nepovu~enih udjela fonda u trenutku obra~una netovrijednosti imovine fonda. (2) Netovrijednost imovine zatvorenog investicijskog fonda je vrijednost imovine fonda (ulaganja uve}ana za kratkoro~nu imovinu) umanjena za obaveze. Netovrijednost imovine po dionici fonda je netovrijednost imovine fonda srazmjerno raspore|ena na svaku emitiranu dionicu fonda u trenutku obra~una netovrijednosti imovine fonda. (3) Komisija }e propisati definicije imovine i obavezu investicijskih fondova, kao i osnovicu, na~in i rokove obra~una netovrijednosti imovine fonda te netovrijednost imovine po udjelu, odnosno po dionici. Odjeljak E. Po~etna ponuda i utvr|ivanje cijene udjela ili dionica fonda ^lan 151. (1) Pe riod za po~etnu ponudu udjela u otvorenom fondu, odnosno dionica zatvorenog fonda ne mo`e trajati du`e od 90 dana. U toku tog perioda ukupni iznos primljenih nov~anih sredstava dr`i se kao depozit i ne mo`e se ulagati sve do trenutka kada fond ne pre|e zakonom utvr|eni prag najni`e vrijednosti imovine fonda. (2) Ulaganje prikupljenih nov~anih sredstava, osim ulaganja u depozit, mo`e po~eti tek poslije isteka perioda ponude. (3) Cijena inicijalne, odnosno prve emisije zatvorenog investicijskog fonda je nominalna cijena svake dionice. Cijena kasnijih emisija je tr`i{na cijena dionice pri ~emu se ne dira u pravo postoje}ih dioni~ara da im se dodatne dionice ponude srazmjerno sa njihovim trenutnim udjelom u fondu. (4) Kod inicijalne odnosno po~etne ponude otvorenog investicijskog fonda cijenu emisije odre|uje dru{tvo za upravljanje i navodi je u prospektu fonda. Nakon po~etne ponude cijena udjela u otvorenom investicijskom fondu je jedinstvena cijena jednaka netovrijednosti imovine fonda po udjelu koja se obra~unava na osnovu tr`i{ne cijene svih vrijednosnih papira iz portfolija fonda i fer vrijednosti svih drugih oblika imovine fonda utvr|ene u skladu sa me|unarodnim ra~unovodstvenim standardima. Odjeljak F. Cijena udjela u otvorenim investicijskim fondovima ^lan 152. (1) Prodaja i otkup udjela u otvorenom investicijskom fondu sa javnom ponudom obavlja se tokom odre|enog dana po cijeni obra~unatoj u skladu sa zakonom i drugim propisima, odnosno prospektom fonda, te objavljenoj na na~in propisan ovim Zakonom. Na tako utvr|enu cijenu dozvoljeno je obra~unavati i napla}ivati ulazne i izlazne naknade. Broj 85 – Stranica 94 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. (2) Nije dozvoljena prodaja odnosno otkup udjela u otvorenom investicijskom fondu za iznos manji ili ve}i od trenutno va`e}e jedinstvene cijene (netovrijednosti imovine) po udjelu. Cijena udjela mo`e varirati zavisno od promjene netovrijednosti imovine obra~unate prema formuli koju mo`e propisati Komisija. (3) Cijena udjela u otvorenom investicijskom fondu obra~unava se kao koli~nik dobiven odnosom netovrijednost imovine fonda i broja izdatih, nepovu~enih udjela u momentu obra~una cijene udjela. Odjeljak G. Zamjena i prodaja udjela u otvorenim investicijskim fondovima ^lan 153. Vlasnik udjela u otvorenom investicijskom fondu mo`e svoje udjele zamijeniti za udjele u nekom drugom fondu kojim upravlja isto dru{tvo za upravljanje. ^lan 154. (1) Prodaja udjela u otvorenom investicijskom fondu vr{i se u skladu sa prospektom fonda i va`e}im propisima po cijeni koja vrijedi u trenutku prijema uplate u fond uve}anoj za ulaznu naknadu, ako se ona napla}uje. (2) Uplata u otvoreni investicijski fond sa javnom ponudom vr{i se u novcu, a izuzetno i u vrijednosnim papirima u posebnim okolnostima koje propi{e Komisija, uz uvjet da je to predvi|eno prospektom fonda i da se ponu|enim vrijednosnim papirima trguje na berzi ili drugom ure|enom tr`i{tu te da im je mogu}e utvrditi ta~nu cijenu. (3) Uplata u otvoreni investicijski fond sa zatvorenom ponudom vr{i se u novcu. Odjeljak H. Otkup udjela u otvorenim investicijskim fondovima ^lan 155. (1) Otkup udjela u otvorenom investicijskom fondu vr{i se u skladu sa prospektom fonda i va`e}im propisima po cijeni koja vrijedi u trenutku prijema valjanog zahtjeva za prodaju umanjenoj za izlaznu naknadu, ako se ona napla}uje. (2) Otkup "in spe cie", odnosno otkup prijenosom odgovaraju}eg procenta svake vrste imovine fonda u vrijednosti jednakoj vrijednosti udjela koji se time otkupljuju, dozvoljen je u slu~aju kada bi se prodajom imovine fonda, neophodnom za zadovoljenje zahtjeva za otkup velike vrijednosti, u nepovoljan polo`aj doveli ostali investitori u fond, pod uvjetom da statut i prospekt fonda predvi|aju otkup "in spe - cie". Otkup "in spe cie" mo`e se vr{iti samo prijenosom dijela svake vrste imovine fonda srazmjeran procentualnom omjeru broja udjela investitora koji tra`i otkup prema ukupnoj vrijednosti imovine fonda. Odjeljak I. Potvrda o kupovini i otkupu udjela ^lan 156. (1) Potvrde o kupovini ili otkupu udjela izdaju se na vlastiti zahtjev investitora najkasnije u roku od sedam dana od dana prijema valjanog zahtjeva za kupovinu i izvr{ene uplate u fond, odnosno od dana prijema zahtjeva za otkup udjela i izvr{ene isplate na osnovu otkupa udjela. (2) Potvrda o kupovini/otkupu udjela mora sadr`avati: a) datum kupovine/otkupa udjela, b) firmu fonda, te firmu i sjedi{te dru{tva za upravljanje, c) broj udjela u imovini fonda na koje glasi potvrda, d) ime i prezime vlasnika udjela, e) mjesto i datum izdavanja potvrde, f) iznos uplate/otkupne vrijednosti udjela g) ukupan broj udjela na ra~unu ulaga~a nakon kupovine/otkupa udjela h) potpis ovla{tenog lica dru{tva za upravljanje koji mo`e biti izveden mehani~kim umno`avanjem potpisa. (3) Isplata prihoda od otkupa udjela otvorenog investicijskog fonda dozna~ava se vlasniku otkupljenog udjela najkasnije u roku od sedam dana od prijema valjanog zahtjeva za prodaju. Odjeljak J. Neta~an obra~un cijene udjela u otvorenom investicijskom fondu ^lan 157. Ako je cijena udjela otvorenog investicijskog fonda neta~no obra~unata za vi{e od 1% u odnosu na vrijednost dobivenu primjenom metodologije iz ~lana 149. ovog Zakona, Komisija mo`e nalo`iti dru{tvu za upravljanje i banci depozitaru odgovornoj za takav neta~an obra~un da: a) u slu~aju da je obra~unata ni`a cijena po udjelu u odnosu na ispravnu vrijednost dobivenu primjenom metodologije iz ~lana 149. ovog Zakona: 1) isplatom razlike u cijeni nadoknade {tetu svakom investitoru kome je pri otkupu udjela ispla}ena ni`a cijena i 2) uplatom razlike u fond nadoknade nastalu {tetu, b) u slu~aju da je obra~unata vi{a cijena po udjelu u odnosu na ispravnu vrijednost dobivenu primjenom metodologije iz ~lana 149. ovog Zakona: 1) priznavanjem srazmjernog broja dodatnih udjela nadoknade {tetu svakom investitoru kome je pri kupovini udjela obra~unata vi{a cijena i 2) uplatom razlike u fond nadoknade nastalu {tetu. Odjeljak K. Ulazna i izlazna naknada za otvorene investicijske fondove ^lan 158. (1) Osim cijene udjela, te ulaznih i izlaznih naknada prilikom kupovine ili otkupa udjela u otvorenom investicijskom fondu ne mo`e se napla}ivati druga naknada. (2) Naknade iz stava (1) ovog ~lana iskazuju se odvojeno od cijene udjela, te ih zadr`ava dru{tvo za upravljanje, a mogu biti i prihod fonda. ^lan 159. (1) Ulazna i izlazna naknada ne napla}uju se u slu~aju likvidacije otvorenog investicijskog fonda zbog nepostizanja najni`eg iznosa fonda tokom perioda inicijalne, odnosno po~etne ponude u skladu sa va`e}im propisima ili prospektom i statutom fonda. (2) Izlazna naknada ne napla}uje se u slu~aju likvidacije fonda, bez obzira na razlog likvidacije. (3) U slu~aju najave uvo|enja ili uve}anja visine izlazne naknade, izlazna naknada se ne napla}uje u periodu od prve objave najavljenih promjena naknada u fondu pa do odobrenja Komisije na izmjene prospekta kojim se utvr|uje uvo|enje ili uve}anje visine izlazne naknade. (4) Ulazna i izlazna naknada ne napla}uju se prilikom promjene oblika otvorenog investicijskog fonda. (5) Nije dozvoljeno napla}ivati ulaznu ili izlaznu naknadu prilikom pripajanja ili spajanja otvorenog investicijskog fonda sa drugim fondom, odnosno prilikom podjele fonda. (6) Odluka dru{tva za upravljanje o nenapla}ivanju ulazne i izlazne naknade mora biti jasno navedena u prospektu fonda, uz navo|enje okolnosti u kojima do toga mo`e do}i. ^lan 160. Ulazna ili izlazna naknada u otvorenom investicijskom fondu mogu biti sni`ene u odnosu na naknade navedene u prospektu fonda samo u slu~ajevima velikih transakcija udjelima prema klasifikaciji obavezno navedenoj u prospektu fonda, objavljenoj i podijeljenoj prodajnim zastupnicima dru{tva za upravljanje, uz naznaku zabrane odstupanja u primjeni. Odjeljak L. Obustavljanje otkupa udjela u otvorenom investicijskom fondu ^lan 161. (1) Otkup udjela u otvorenom investicijskom fondu mo`e se obustaviti samo ako dru{tvo za upravljanje i banka depozitar smatraju da usljed izuzetnih okolnosti nije mogu}e utvrditi Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 95 ta~nu cijenu imovine iz portfolija fonda i da postoje osnovani i dovoljni razlozi za obustavljanje otkupa u interesu vlasnika ili potencijalnih vlasnika udjela. Iz navedenih razloga mora se istovremeno obustaviti i emisija udjela. (2) Obustavljanje otkupa udjela mora se odmah prijaviti Komisiji. (3) O svakom obustavljanju potrebno je obavijestiti vlasnike udjela u otvorenom investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom, dok je kod obustavljanja otkupa udjela u otvorenom investicijskom fondu sa javnom ponudom potrebno okolnost obustavljanja objaviti u jednim dnevnim novinama koje se redovno prodaju na cjelokupnom podru~ju Federacije. Komisija mo`e nalo`iti isplate udjela u otvorenim investicijskim fondovima sa javnom ponudom ako je to u javnom interesu ili interesu investitora u fondu. (4) Komisija mo`e nalo`iti dru{tvu za upravljanje i banci depozitaru da privremeno obustave prodaju i otkup udjela ako stekne nesporna saznanja ili ako postoji osnovana sumnja da se investitorima nanosi {teta zbog neta~nog obra~una cijene udjela u fondu. ^lan 162. (1) Obustavljanje otkupa udjela iz ~lana 161. ovog Zakona prestaje odmah nakon {to dru{tvo za upravljanje i banka depozitar ocijene da je mogu}e odrediti ta~nu cijenu imovine iz portfolija fonda, a najkasnije u roku od 28 dana od po~etka obustavljanja, osim ako se Komisija izri~ito ne saglasi sa produ`enjem navedenog roka. Obavijest o nastavku poslovanja potrebno je dostaviti svim vlasnicima udjela u otvorenom fondu sa zatvorenom ponudom, dok je nastavak poslovanja otvorenog fonda sa javnom ponudom potrebno objaviti u jednim dnevnim novinama koje se redovno prodaju na cjelokupnom podru~ju Federacije. (2) Za vrijeme trajanja obustavljanja prodaje i otkupa udjela dru{tvo za upravljanje i njegovi prodajni zastupnici mogu nastaviti sa primanjem zahtjeva za prodaju ili otkup udjela, koji }e se izvr{iti u trenutku kada bude obra~unata sljede}a prodajna i otkupna cijena, pri ~emu se nalogodavcima mora jasno staviti do znanja da njihovi nalozi ne}e biti izvr{eni u rokovima predvi|enim prospektom i statutom fonda. ^lan 163. Komisija }e propisati: osnov, sadr`aj, na~in i rokove obra~una kod utvr|ivanja vrijednosti i cijena otvorenih investicijskih fondova, sadr`aj, ograni~enja, na~in obra~una, naplatu i objavu naknada za udjele u otvorenim investicijskim fondovima, trajanje i uvjete propisanog perioda ponude, postupak, rokove i provo|enje prodaje i otkupa udjela, kao i obustavljanje i nastavak njihove prodaje, te otkup "in spe cie" i zamjenu udjela u jednom fondu za udjele u drugom fondu kojim upravlja isto dru{tvo za upravljanje. GLAVA VII. OBAVJE[TAVANJE I IZVJE[TAVANJE DIONI^ARA I VLASNIKA UDJELA INVESTICIJSKOG FONDA Odjeljak A. Obaveza izdavanja prospekta ^lan 164. Svaki sadr`aj objavljen neodre|enom broju lica kao prijedlog za zaklju~enje ugovora o prodaji udjela ili dionica fonda mora sadr`avati i informaciju gdje i na koji na~in je mogu}e izvr{iti uvid u prospekt fonda. ^lan 165. (1) Svim upisnicima dionica zatvorenog investicijskog fonda i svim kupcima udjela u otvorenom investicijskom fondu mora prethodno biti uru~en ili u~injen dostupnim prospekt ili statut koji, u slu~aju otvorenog investicijskog fonda, mo`e biti u skra}enom obliku. (2) Svim upisnicima dionica zatvorenog investicijskog fonda i svim kupcima udjela u otvorenom investicijskom fondu moraju se, u slu~aju njihove dostupnosti, dati na uvid primjerci najnovijih polugodi{njih i godi{njih poslovnih i finansijskih izvje{taja fonda. Odjeljak B. Objava cijena i netovrijednosti ^lan 166. (1) Utvr|ena cijena udjela u otvorenom investicijskom fondu sa javnom ponudom mora biti objavljena za svaki dan u kojem je obavljena kupovina ili prodaja udjela otvorenog investicijskog fonda, najmanje dva puta mjese~no, a vrijednost netoimovine po dionici i cijena dionice za zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom mora biti objavljena najmanje jednom mjese~no. (2) Objava iz stava (1) ovog ~lana vr{i se u medijima koji su dostupni na cjelokupnom podru~ju Federacije i mora biti na raspolaganju bilo kojem investitoru koji je zatra`i li~no, putem po{te ili elektronskim putem na adresu uprave dru{tva za upravljanje, poslovnici dru{tva za upravljanje ili u prostorijama ovla{tenog prodajnog zastupnika. (3) Komisija }e propisati sadr`aj i vrijeme objave netovrijednosti imovine po dionici i cijena dionica i udjela u fondovima sa javnom ponudom. ^lan 167. (1) Dru{tvo za upravljanje du`no je osigurati da cijena udjela u otvorenom investicijskom fondu sa javnom ponudom i netovrijednost imovine po dionici zatvorenog fonda sa javnom ponudom budu stavljene javnosti na raspolaganje po svakom njihovom obra~unu, u skladu sa odredbom ~lana 146. stav (2) ovog Zakona. (2) Dru{tvo za upravljanje du`no je vlasnika udjela u otvorenom investicijskom fondu sa zatvorenom ponudom, na njegov zahtjev, izvijestiti o cijeni udjela, odnosno vrijednosti imovine po dionici. (3) Komisija }e propisati na~in, sadr`aj, oblik i rokove objave cijena udjela u fondovima sa zatvorenom ponudom. Odjeljak C. Izvje{taji dioni~arima i vlasnicima udjela u fondu ^lan 168. (1) Investitorima u fondove, isklju~ivo na njihov zahtjev, moraju se dostaviti polugodi{nji izvje{taji i revidirani godi{nji izvje{taji fonda. (2) Izvje{taji iz stava (1) ovog ~lana moraju se u~initi dostupnim investitorima na mjestima navedenim u prospektu fonda. ^lan 169. Investitorima u fondove, isklju~ivo na njihov zahtjev, moraju se dostaviti i dodatne informacije o limitima koji se primjenjuju na podru~ju upravljanja rizicima fonda, procesima koji se koriste u tu svrhu, kao i o promjenama u rizi~nosti i prinosima osnovnih vrsta finansijskih instrumenata u koje je ulo`ena imovina fonda. Odjeljak D. Rokovi izrade i sadr`aj polugodi{njih i revidiranih godi{njih izvje{taja ^lan 170. (1) Polugodi{nji izvje{taji dostavljaju se Komisiji u roku od dva mjeseca od zavr{etka {estomjese~nog obra~unskog perioda. (2) Revidirani godi{nji izvje{taji dostavljaju se Komisiji u roku od ~etiri mjeseca od zavr{etka obra~unske godine. ^lan 171. (1) Polugodi{nji i revidirani godi{nji izvje{taji moraju sadr`avati: a) izvje{taje o imovini i obavezama (bilansu stanja) za teku}i obra~unski period i uporedni prethodni obra~unski period, b) izvje{taje o ukupnom prinosu za teku}i obra~unski period i uporedni prethodni obra~unski period, c) podatke o portfoliju raspore|ene prema vrsti i likvidnosti imovine, te klju~nim promjenama u portfoliju tokom obra~unskog perioda, d) pokazatelj ukupnih tro{kova za obra~unski period, Broj 85 – Stranica 96 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. e) tabelu sa naznakom svakog berzanskog posrednika u trgovini vrijednosnim papirima putem kojeg je fond obavio vi{e od 10% svojih transakcija dionicama fonda tokom predmetne kalendarske godine, uz navo|enje: 1) ukupne vrijednosti svih transakcija dionicama obavljenih putem pojedinog berzanskog posrednika, iskazane kao procenat ukupne vrijednosti svih transakcija dionica fonda u toj godini, 2) provizije pla}ene berzanskom posredniku iskazane kao procenat ukupne vrijednosti transakcija dionica obavljenih posredstvom tog berzanskog posrednika. (2) Za potrebe otvorenih investicijskih fondova, pored podataka iz stava (1) ovog ~lana, polugodi{nji i revidirani godi{nji izvje{taji moraju sadr`avati i: a) pregled kretanja vrijednosti imovine fonda, b) broj emitiranih udjela na po~etku i na kraju obra~unskog perioda i c) cijenu po udjelu na po~etku i na kraju obra~unskog perioda. (3) Polugodi{nji i revidirani godi{nji izvje{taji zatvorenih investicijskih fondova moraju, pored podataka iz st. (1) i (2) ovog ~lana, sadr`avati i najvi{u i najni`u cijenu po dionici u svakoj od prethodne tri poslovne godine. (4) Pored podataka iz st. od (1) do (3) ovog ~lana revidirani godi{nji izvje{taji fonda moraju sadr`avati i: a) najvi{u i najni`u vrijednost imovine fonda i cijenu po dionici ili udjelu u fondu unutar istog obra~unskog perioda za proteklih pet kalendarskih godina, b) izvje{taj uprave sa obrazlo`enjem poslovnih rezultata fonda, promjena u portfoliju i planirane strategije ulaganja u nastupaju}em periodu, c) uporedni pregled poslovanja u protekle tri kalendarske godine sa prikazom sljede}ih podataka na kraju svake poslovne godine: 1) ukupna netovrijednost imovine fonda, 2) netovrijednost imovine po udjelu ili dionici, 3) pokazatelj ukupnih tro{kova, 4) raspodjela prihoda, odnosno dobiti ispla}ene po dionici ili udjelu tokom godine. (5) Komisija je ovla{tena propisati sadr`aj izvje{taja dioni~ara i vlasnika udjela u fondu. GLAVA VIII. REGISTAR UDJELA OTVORENOG INVESTICIJSKOG FONDA Odjeljak A. Odgovornost za vo|enje registra ^lan 172. Dru{tvo za upravljanje odgovorno je za vo|enje registra udjela u otvorenom investicijskom fondu. Odjeljak B. Na~in i uvjeti upisa u registar udjela ^lan 173. (1) Prava iz udjela u fondu sti~u se upisom u registar. (2) Vlasnicima udjela dru{tvo za upravljanje dostavit }e jednom godi{nje izvod o stanju i prometu udjelima u fondu u njihovom vlasni{tvu. (3) Na zahtjev vlasnika udjela ili njihovih zakonskih zastupnika i na njihov tro{ak, dru{tvo za upravljanje du`no je dostaviti izvod o stanju i prometu udjela u fondu u njihovom vlasni{tvu. (4) Banci depozitaru i Komisiji mora se omogu}iti uvid u registar udjela fonda. ^lan 174. (1) Vlasnik udjela u otvorenom investicijskom fondu ima pravo prenijeti svoje udjele na drugo lice, pod uvjetom da je prethodno ispunio obrazac o prijenosu koji je odobrilo dru{tvo za upravljanje, pri ~emu takav prijenos proizvodi pravna dejstva prema tre}im licima tek po njegovom upisu u fond ili dru{tvo za upravljanje i nakon {to oni potvrde da ga prihvataju. (2) Prijenos udjela u fond mo`e biti odbijen: a) ako sticatelj udjela ne ispunjava uvjete da postane investitor u fondu u skladu sa odredbama ovog Zakona, statuta i prospekta fonda, ili b) ako je sticatelj udjela takve udjele stekao na na~in suprotan dozvoljenom na~inu sticanja udjela u fondu utvr|enom odredbama ovog Zakona, statuta ili prospekta fonda, ili c) ako bi takvim prijenosom sticalac ili prenosilac udjela raspolagali udjelom u fondu koji je manji od najmanjeg udjela propisanog statutom ili prospektom fonda, odnosno ako bi time bile povrije|ene odredbe o najni`em broju udjela u fondu, bilo na strani prenosioca ili na strani sticaoca udjela. (3) Obrazac o prijenosu udjela iz stava (1) ovog ~lana potpisuju i prenosilac i primalac prijenosa i dostavljaju ga dru{tvu za upravljanje. (4) Dru{tvo je du`no ~uvati obrasce o prijenosu tokom perioda u kojem se mo`e podnijeti tu`ba za pobijanje upisa u registar udjela, a ako je takva tu`ba podnesena do pravomo}nosti zavr{etka sudskog postupka. ^lan 175. Komisija }e propisati na~in uspostavljanja i vo|enja registra te objave podataka iz registra investicijskom fondova. GLAVA IX. PRIPAJANJE I LIKVIDACIJA INVESTICIJSKOG FONDA Odjeljak A. Pripajanje i likvidacija zatvorenog investicijskog fonda ^lan 176. Pripajanje i likvidacija zatvorenog investicijskog fonda provodi se u skladu sa odredbama zakona kojim se regulira osnivanje i poslovanje privrednih dru{tava i Zakona o likvidaciji. Odjeljak B. Pripajanje i likvidacija otvorenog investicijskog fonda ^lan 177. (1) Jedan otvoreni investicijski fond mo`e se pripojiti drugom otvorenom investicijskom fondu uz saglasnost Komisije. (2) Postupak, uvjete i na~in pripajanja propisuje Komisija. (3) Likvidaciju otvorenog investicijskog fonda provodi dru{tvo za upravljanje fondom u likvidaciji, osim u slu~ajevima u kojima je dru{tvo za upravljanje u ste~aju ili mu je Komisija privremeno ili trajno oduzela dozvolu za upravljanje. (4) U slu~aju nemogu}nosti provo|enja likvidacije otvorenog investicijskog fonda od dru{tva za upravljanje, iz razloga navedenih u stavu (1) ovog ~lana, likvidaciju provodi banka depozitar fonda. Ako je banka depozitar fonda u ste~aju ili je Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine privremeno ili trajno oduzela odobrenje za rad banci depozitaru fonda, likvidaciju provodi ovla{teni likvidator fonda imenovan od Komisije. (5) Komisija je du`na imenovati likvidatora fonda iz stava (4) ovog ~lana bez odga|anja, postupaju}i pri tom sa pove}anom pa`njom i brinu}i se o pravima i interesima vlasnika udjela u fondu. Odjeljak C. Prava, obaveze i odgovornost likvidatora ^lan 178. (1) Likvidator je du`an u roku od sedam dana od dono{enja odluke o likvidaciji odnosno od dana imenovanja likvidatora fonda o tome obavijestiti Komisiju i sve investitore u fondu. (2) Nakon dono{enja odluke o likvidaciji zabranjena je svaka daljnja prodaja ili otkup udjela u otvorenom investicijskom fondu, osim u slu~aju zahtjeva primljenih nakon utvr|ivanja posljednje cijene, a prije dono{enja odluke o likvidaciji, pri ~emu se transakcije dionica sa imovinom fonda mogu obavljati isklju~ivo za potrebe likvidacije fonda. (3) Od dana dono{enja odluke o likvidaciji, fondu se ne mogu napla}ivati bilo kakve naknade, osim naknada banci Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 97 depozitaru, tro{kova vezanih uz postupak likvidacije i njene revizije, te tro{kova sa~injavanja i podno{enja polugodi{njih ili revidiranih godi{njih izvje{taja investitorima u fondu, nastalih tokom trajanja postupka likvidacije fonda. (4) Likvidator je odgovoran za izradu zaklju~nih likvidacionih izvje{taja i izvje{taja o provedenoj likvidaciji fonda koje je du`an dostaviti Komisiji. Odjeljak D. Zavr{etak postupka likvidacije fonda ^lan 179. U postupku provo|enja likvidacije fonda sva imovina fonda se prodaje, a obaveze fonda dospjele do dana dono{enja odluke o likvidaciji izmiruju se. ^lan 180. Preostala netovrijednost imovine fonda se raspodjeljuje vlasnicima udjela srazmjerno njihovom udjelu u fondu. ^lan 181. Komisija }e propisati postupak, tro{kove i rokove likvidacije otvorenih investicijskih fondova. GLAVA X. PRODAJA DIONICA ILI UDJELA U INVESTICIJSKIM FONDOVIMA Odjeljak A. Prodaja dionica ili udjela u investicijskim fondovima sa javnom ponudom ^lan 182. (1) Prodaju dionica ili udjela u fondovima sa javnom ponudom obavljaju dru{tva za upravljanje. (2) Pored dru{tava za upravljanje prodaju dionica ili udjela u investicijskim fondovima sa javnom ponudom mogu obavljati sljede}a pravna lica koja zaklju~e ugovor sa dru{tvom za upravljanje, a ovla{tena su za rad u Federaciji, osim ako to posebnim zakonom nije dopu{teno: a) banke, b) osiguravaju}a dru{tva, c) profesionalni posrednici, d) druga pravna lica koja na osnovu ugovora o poslovnoj saradnji obavljaju poslove prodaje za dru{tvo za upravljanje. ^lan 183. (1) U prodaji dionica ili udjela u fondovima sa javnom ponudom banke ili osiguravaju}a dru{tva i druga pravna lica iz ~lana 182. stav (2) ta~ka d) ovog Zakona nastupaju kao zastupnici dru{tva za upravljanje na osnovu pismenog ugovora zaklju~enog sa dru{tvom za upravljanje. (2) U prodaji dionica ili udjela u fondovima sa javnom ponudom profesionalni posrednici nastupaju na osnovu ugovora kao zastupnici klijenata u sticanju udjela ili dionica fonda u njihovo ime. ^lan 184. (1) Lica iz ~lana 183. ovog Zakona ne mogu obavljati poslove prodaje udjela odnosno dionica fondova sa javnom ponudom za vrijeme u kojem im je nadle`ni or gan privremeno oduzeo dozvolu za rad. (2) O oduzimanju dozvole za rad lica iz stava (1) ovog ~lana moraju odmah obavijestiti dru{tva za upravljanje sa kojima su zaklju~ila ugovor o obavljanju poslova prodaje. (3) Komisija }e propisati uvjete, na~in sticanja i priznavanja ovla{tenja za prodaju dionica ili udjela u investicijskim fondovima za sva fizi~ka lica u pravnom licu i fizi~ka lica koja po posebnom ugovoru obavljaju te poslove za dru{tvo za upravljanje. ^lan 185. Lica iz ~lana 183. ovog Zakona, ovla{tena za prodaju dionica, odnosno udjela u investicijskim fondovima sa javnom ponudom du`na su da: a) osiguraju investitorima dostupnost svih relevantnih dokumenata i podataka a posebno prospekta, izvje{taja, cijena i sl., b) kontroliraju da li su obrasci zahtjeva za kupovinu i otkup uredno ispunjeni, c) blagovremeno proslje|uju naloge za prodaju i otkup dru{tvu za upravljanje, d) se u promoviranju investicijskih fondova sa javnom ponudom ili davanju podataka o investicijskim fondovima sa zatvorenom ponudom koriste isklju~ivo prospektom, izvje{tajima i propagandnim, odnosno prezentacionim materijalima koje odobri ovla{teno dru{tvo za upravljanje, e) ne daju la`ne podatke ili podatke koji investitore mogu dovesti u zabludu o stanju fonda i neta~ne navode o fondu, njegovim ciljevima ulaganja, povezanim rizicima, cijenama, prinosima ili bilo kojem drugom pitanju ili sadr`aju vezanom uz fond ili ovla{teno dru{tvo za upravljanje, te da ne daju druge navode koji odstupaju od sadr`aja prospekta, statuta ili izvje{taja fonda, f) odgovaraju dru{tvu za upravljanje otvorenim investicijskim fondom ili upravi zatvorenog investicijskog fonda za gre{ke ili propuste svojih zaposlenih i svako nepridr`avanje ovog Zakona i drugih propisa, g) upoznaju potencijalnog investitora sa ispla}enim iznosom provizije na osnovu obavljanja prodaje dionica ili udjela u fondu i to u procentu ulazne naknade, godi{nje naknade za upravljanje ili izlazne naknade, h) u svako doba postupaju u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima. ^lan 186. Lica iz ~lana 183. ovog Zakona primaju nagradu za rad isklju~ivo od dru{tva za upravljanje i to iz sredstava ulazne naknade ili naknade za upravljanje ili izlazne naknade koju investitoru odnosno fondu napla}uje dru{tvo za upravljanje. Odjeljak B. Prodaja dionica ili udjela investicijskih fondova sa zatvorenom ponudom ^lan 187. (1) Prodaju dionica ili udjela u investicijskim fondovima sa zatvorenom ponudom mo`e obavljati isklju~ivo dru{tvo za upravljanje fondom ~ije se dionice ili udjeli prodaju. (2) Prodajom se ne smatra upu}ivanje potencijalnih kvalifikovanih investitora na dru{tvo za upravljanje od lica iz ~lana 182. ovog Zakona. ^lan 188. Komisija }e propisati koja su lica ovla{tena za prodaju ili promoviranje prodaje dionica ili udjela u investicijskim fondovima, uvjete vezane uz na~in njihovog poslovanja u vezi sa prodajom ili promoviranjem prodaje i izvje{tavanje o prodaji dionica ili udjela u investicijskim fondovima. GLAVA XI. OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI RIZI^NOG KAPITALA SA ZATVORENOM PONUDOM ^lan 189. Na investicijske fondove osnovane u obliku otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom na odgovaraju}i na~in primjenjivat }e se odredbe gl. I., II., III., VI.; gl. VII., VIII., IX., X. i gl. XII., XIII. i XIV. ovog Zakona te preostale odredbe ovog Zakona koje su primjenljive na otvorene investicijske fondove sa javnom ponudom isklju~ivo pod uvjetom da odredbama Glave XI. ovog Zakona nije izri~ito utvr|eno druk~ije ili nemogu}nost takve primjene proizlazi iz zna~enja ili primjene preostalih odredaba ovog Zakona. ^lan 190. Dru{tvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima rizi~nog kapitala osniva se u pravnom obliku dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u ili dioni~kog dru{tva, ~iji je predmet Broj 85 – Stranica 98 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. poslovanja isklju~ivo osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom, odnosno ulaganje nov~anih sredstava u svoje ime i za ra~un vlasnika udjela fondova, te obavljanje drugih poslova odre|enih ovim Zakonom. ^lan 191. (1) Banka depozitar je banka koja za potrebe otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom obavlja poslove ~uvanja posebne imovine fonda, poslove vo|enja posebnih ra~una za imovinu fonda i odjeljivanja imovine svakog pojedinog investicijskog fonda od imovine ostalih investicijskih fondova, te obavlja druge poslove banke depozitara u skladu sa odredbama ovog Zakona. (2) Dru{tvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom ne mora u upravljanju imovinom fonda koristiti usluge banke depozitara. (3) Banka depozitar otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom registriranog u Federaciji mo`e biti samo banka koja je za to dobila odobrenje Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine. ^lan 192. Povjereni~ki odbor otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom (u daljnjem tekstu: povjereni~ki odbor fonda) je or gan koji ~ine predstavnici investitora u fond, kao i predstavnici dru{tva za upravljanje, ako je dru{tvo jedan od investitora. ^lan 193. (1) Povjereni~ki odbor fonda broji najmanje pet ~lanova. (2) ^lan povjereni~kog odbora fonda ne mo`e biti ~lan uprave ili nadzornog odbora: a) bilo kojeg drugog dru{tva za upravljanje investicijskim ili penzijskim fondom, b) banke depozitara fonda, ukoliko dru{tvo koristi usluge banke depozitara, c) bilo kojeg povezanog lica u odnosu na subjekte navedene u ta~. a) i b) ovog stava. (3) Mandat ~lanova povjereni~kog odbora fonda jednak je trajanju fonda. ^lan povjereni~kog odbora fonda mo`e biti opozvan i prije isteka mandata. (4) O sazivanju sjednica, glasanju i drugim pitanjima bitnim za njegov rad povjereni~ki odbor fonda donosi poslovnik. ^lan 194. (1) Povjereni~ki odbor fonda ima predsjednika. (2) Predsjednik povjereni~kog odbora fonda bira se izme|u ~lanova povjereni~kog odbora. ^lan 195. (1) Povjereni~ki odbor fonda zastupa investitore u fondu prema dru{tvu za upravljanje te obavlja i druge poslove koji su mu na osnovu zakona stavljeni u nadle`nost, a naro~ito: a) potvr|uje odluku o izboru revizora poslovanja fonda, b) odlu~uje o promjeni principa, ograni~enja i sektora ulaganja koja su sastavni dio statuta fonda, c) usvaja finansijske izvje{taje o poslovanju fonda, d) donosi odluku o otkazu dru{tvu za upravljanje u skladu sa odredbama statuta fonda, e) daje druge saglasnosti i odobrenja dru{tvu u skladu sa odredbama statuta fonda. (2) Povjereni~ki odbor fonda mo`e zahtijevati od dru{tva za upravljanje da ga izvje{tava i o stanju portfolija fonda i investicijskim mogu}nostima te o drugim okolnostima bitnim za stvaranje stava o upravljanju imovinom fonda. ^lan 196. (1) Sjednice povjereni~kog odbora fonda saziva predsjednik povjereni~kog odbora fonda ili drugi ~lan povjereni~kog odbora po ovla{tenju predsjednika povjereni~kog odbora fonda. (2) Odluke povjereni~kog odbora fonda su pravno valjane ako su donesene ve}inom od ukupnog broja glasova, u skladu sa odredbama statuta fonda. ^lan 197. Otvoreni investicioni fond rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom je posebna imovina bez svojstva pravnog lica koju, uz odobrenje Komisije, osniva dru{tvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom, sa ciljem prikupljanja nov~anih sredstava i zatvorenom ponudom udjela u fondu ~ija se sredstva ula`u u skladu sa ciljevima ulaganja i ograni~enjima ulaganja utvr|enim prospektom fonda, a ~iji vlasnici udjela imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda, na na~in i pod uvjetima utvr|enim prospektom fonda, da zahtijevaju isplatu udjela i na taj na~in istupe iz fonda. Odjeljak A. Osnivanje otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom ^lan 198. (1) Otvoreni investicijski fond rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom mo`e se osnovati samo na odre|eno vrijeme koje ne mo`e biti kra}e od deset godina. (2) Veli~ina fonda mora iznositi najmanje 10.000.000,00 KM. Pod veli~inom fonda podrazumijeva se upisana maksimalna obaveza uplate svih investitora po svim osnovama kroz sve vrijeme trajanja fonda. (3) Pristup novih investitora fondu nije mogu} nakon isteka dvije godine od dana osnivanja fonda. (4) Prilikom osnivanja otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom udjeli u fondu mogu se nuditi zatvorenom ponudom isklju~ivo licima kojim se, na osnovu ispunjenja uvjeta utvr|enih ovim Zakonom, priznaje sta tus kvalifikovanih investitora u fondove rizi~nog kapitala. (5) Dru{tvo za upravljanje mo`e prospektom i statutom fonda odrediti najve}i dozvoljeni broj investitora u fond, s tim da ukupan broj vlasnika udjela u fondu ni u jednom trenutku ne mo`e pre}i gornju granicu od 20 investitora. (6) Najni`i iznos maksimalne obaveze uplate pojedinog investitora u fond iznosi 1.000.000 KM, koju je investitor du`an izvr{iti po pozivima dru{tva za upravljanje u skladu sa odredbama prospekta. (7) U slu~aju da investitor po pozivu dru{tva ne izvr{i uplate do maksimalnog iznosa iz stava (6) ovog ~lana investitor ne mo`e zahtijevati otkup svojih udjela sve do kona~nog isteka roka na koji je fond osnovan, odnosno do likvidacije fonda i otkupa svih udjela. (8) Najni`i iznos netoimovine fonda na dan isteka pete godine od dana osnivanja ne mo`e biti manji od 50% veli~ine fonda iz stava (2) ovog ~lana. (9) U slu~aju neispunjenja uvjeta iz stava (8) ovog ~lana povjereni~ki odbor }e u roku od dva mjeseca od isteka roka iz stava (8) ovog ~lana izabrati novo dru{tvo za upravljanje, s tim da iznos netoimovine fonda na dan isteka godine dana od dana izbora novog dru{tva za upravljanje ne mo`e biti manji od 50% veli~ine fonda iz stava (8) ovog ~lana. (10) U slu~aju neispunjenja kriterija iz stava (9) ovog ~lana, Komisija }e donijeti odluku o likvidaciji fonda u skladu sa odredbama ovog Zakona. ^lan 199. (1) Kupovina udjela u otvorenom investicijskom fondu rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom vr{i se uplatama nov~anih sredstava. Kupovinom udjela investitor ulazi u ugovorni odnos sa dru{tvom za upravljanje koje se obavezuje da }e upla}enim nov~anim sredstvima upravljati kao dijelom zajedni~ke imovine fonda, u skladu sa uvjetima navedenim u prospektu. Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 99 (2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, kupovina udjela u fondu mo`e se obaviti dodjelom novih udjela na ime isplate udjela u dobiti ili prilikom smanjivanja vrijednosti udjela na ime dodjele novih udjela, odnosno u drugim slu~ajevima propisanim prospektom fonda. (3) Kupovina udjela u fondu i isplata udjela vr{i se na na~in i u vrijeme navedeno u prospektu fonda. ^lan 200. Zahtjev za izdavanje dozvole i prijava upisa otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom koji uime fonda Komisiji podnosi dru{tvo za upravljanje mora sadr`avati: a) firmu dru{tva za upravljanje investicijskim fondovima rizi~nog kapitala, podatke o dozvoli za rad koju je dobilo od Komisije, kao i ime i prezime lica ovla{tenog za zastupanje, adresu, telefon, telefaks i adresu elektronske po{te dru{tva za upravljanje, b) naziv fonda, naznaku vrste fonda i ciljeve ulaganja, c) prospekt fonda, d) statut fonda, e) ugovor zaklju~en izme|u dru{tva za upravljanje i banke depozitara te izvod iz sudskog registra za banku depozitara, ako se u upravljanju imovinom fonda koriste usluge banke depozitara, f) firmu revizora i izvod iz sudskog registra za revizora. Odjeljak B. Udjeli u otvorenom investicijskom fondu rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom ^lan 201. (1) Otvoreni investicijski fond rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom mo`e emitirati samo jednu vrstu udjela i ne mo`e emitirati nijednu drugu vrstu vrijednosnih papira koje nose prava na bilo koji dio imovine fonda. (2) Udjeli u otvorenom investicijskom fondu rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom smatraju se vrijednosnim papirima i mogu se prodavati i prenositi isklju~ivo kvalifikovanim investitorima u investicijske fondove rizi~nog kapitala u skladu sa odredbama statuta fonda. Odjeljak C. Prava i obaveze vlasnika udjela ^lan 202. Vlasnici udjela u otvorenom investicijskom fondu rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom imaju pravo, pored prava na srazmjerni udio u dobiti fonda, zahtijevati isplatu udjela u fondu prema dinamici na na~in i prema uvjetima isplate utvr|enim statutom i prospektom fonda. ^lan 203. Vlasnici udjela odgovaraju za obaveze otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom do visine iznosa svoga udjela u fondu. Odjeljak D. Tro{kovi otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom ^lan 204. Naknade koje se napla}uju investitoru, odnosno otvorenom investicijskom fondu rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom ograni~ene su na: a) ulaznu naknadu koja se pribraja netovrijednosti imovine fonda po udjelu u trenutku prodaje, b) izlaznu naknadu koja se odbija od netovrijednosti imovine fonda po udjelu u trenutku otkupa, c) naknadu za upravljanje. ^lan 205. (1) Naknada dru{tvu za upravljanje otvorenim investicijskim fondom rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom odre|uje se posebnom odlukom dru{tva za upravljanje. Naknada za upravljanje mora biti navedena u prospektu fonda. (2) Naknada, odnosno dio naknade za upravljanje otvorenim investicijskim fondom rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom mo`e biti utvr|ena u zavisnosti od prinosa fonda. Naknadu koja zavisi od prinosa fonda, odnosno visine naknade, na~ina obra~una i pla}anja utvr|uje dru{tvo za upravljanje u prospektu i statutu fonda. ^lan 206. Na teret imovine otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom mogu se ispla}ivati samo tro{kovi predvi|eni prospektom fonda. Odjeljak E. Dozvoljena ulaganja, ograni~enja ulaganja i zadu`ivanja ^lan 207. Imovina otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom mo`e se sastojati isklju~ivo od udjela i dionica, nov~anih sredstava i datih zajmova. ^lan 208. (1) Ulaganje imovine i zadu`ivanje otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom podlije`e sljede}im ograni~enjima: a) u roku od pet godina nakon osnivanja fonda fond mora napraviti minimalno pet investicija u razli~ite udjele ili dionice, s tim da udjeli ili dionice jednog emitenta ne mogu prelaziti 33% veli~ine fonda definirane u ~lanu 198. stav (2) ovog Zakona, b) u slu~aju neispunjenja broja investicija iz ta~ke a) ovog ~lana povjereni~ki odbor }e u roku od dva mjeseca od isteka roka iz stava (1) ovog ~lana izabrati novo dru{tvo za upravljanje, s tim da broj investicija na dan isteka godine dana od dana izbora novog dru{tva za upravljanje ne mo`e biti manji od pet, c) u slu~aju neispunjenja kriterija iz ta~ke b) ovog ~lana Komisija }e donijeti odluku o likvidaciji fonda u skladu sa odredbama ~l. od 177. do 181. ovog Zakona, d) ulaganje u jedan privredni sektor ne mo`e iznositi vi{e od 40% veli~ine fonda definirane u ~lanu 198. stav (2) ovog Zakona, e) lica koja ~ine povezana dru{tva u skladu sa odredbama ovog Zakona smatraju se jednim emitentom u smislu ta~ke a) ovog ~lana, f) nije dozvoljeno ulaganje u vrijednosne papire koji su uvr{teni na berzu sa namjerom kratkoro~nog trgovanja, g) najvi{e do 75% veli~ine fonda definirane u ~lanu 198. stav (2) ovog Zakona fond mo`e uzimati kredite, h) dati depoziti bankama i uzeti krediti od banaka od fonda ne mogu se napla}ivati ni otpla}ivati preuzimanjem udjela ili dionica emitenta koje su banke prethodno stekle u vlasni{tvo ili na njih imaju prethodno upisano zalo`no pravo. (2) Dru{tvo za upravljanje mora u prospektu fonda jasno navesti politiku ulaganja i klase imovine u koju namjerava ulagati, uklju~uju}i i stepen finansijske izlo`enosti fonda rizicima koji proizlaze iz zadu`ivanja. (3) Komisija }e propisati ulaganja i prekora~enja ulaganja i zadu`ivanja otvorenih investicijskih fondova rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom. Odjeljak F. Prospekt investicijskih fondova rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom ^lan 209. Prospekt investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom predstavlja poziv na kupovinu udjela u otvorenom investicijskom fondu rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom, usmjerenog isklju~ivo prema pojedina~no navedenom licu ili ograni~enoj grupi investitora, koji odgovaraju zna~enju pojma kvalifikovanih investitora u investicijske fondove rizi~nog kapitala iz ovog Zakona. ^lan 210. Informacije navedene u prospektu moraju biti istinite i potpune. Broj 85 – Stranica 100 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. ^lan 211. (1) Prospekt investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom mora sadr`avati one informacije na osnovu kojih }e investitori mo}i stvoriti zasnovani stav o fondu, te donijeti odluku o ulaganju, a posebno o rizicima povezanim sa prirodom fonda i njegovog portfolija. (2) Prospekt investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom mora sadr`avati najmanje sljede}e podatke. a) podaci o fondu: 1) naziv fonda, naznaku vrste fonda, 2) naznaku da je fond namijenjen isklju~ivo investitorima koji odgovaraju zna~enju pojma kvalifikovanih investitora u investicijske fondove rizi~nog kapitala iz ovog Zakona i koji to dokazuju potpisom posebne izjave, sporazuma ili ugovora sa dru{tvom za upravljanje, 3) da tum osnivanja fonda, te vrijeme trajanja fonda, 4) mjesto gdje je mogu}e dobiti polugodi{nje i godi{nje izvje{taje, primjerak statuta ili prospekta fonda i dodatne informacije o fondu, 5) najni`i iznos nov~anih sredstava koji }e se prikupiti te radnje koje }e se poduzeti ako se ne prikupi najni`i utvr|eni iznos, 6) ime, odnosno firmu revizora, advokata i drugih davalaca usluga fondu, 7) prava iz udjela, 8) pretpostavke pod kojima je dozvoljeno donijeti odluku o likvidaciji fonda, te postupak likvidacije fonda, 9) vrsta imovine u koju je fondu dozvoljeno ulaganje, 10) opis investicijskih ciljeva fonda i ciljane strukture portfolia, na~ina ostvarenja ciljeva fonda, te rizika povezanih sa ulaganjima fonda, 11) najni`i i najvi{i iznos pojedina~nih ulaganja u fond, na~in upisa udjela, te na~in i uvjete otkupa udjela, 12) na~in i vrijeme obra~una vrijednosti imovine fonda, 13) godi{nje naknade i tro{kove upravljanja i poslovanja koji mogu teretiti fond i opis njihovog uticaja na budu}e prinose investitora, te na~in obra~unavanja i pla}anja naknade za upravljanje, ako iznos te naknade zavisi od prinosa fonda, 14) informacije o na~inu obra~una, na~inu i u~estalosti isplate udjela u dobiti fonda vlasnicima udjela, 15) kratki podaci o poreznim propisima koji se primjenjuju na fond, ako su od zna~aja za vlasnika udjela, 16) trajanje poslovne godine i 17) da tum izdavanja prospekta; b) podaci o dru{tvu za upravljanje: 1) firma, oblik organiziranja, sjedi{te dru{tva za upravljanje i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedi{te, broj dozvole Komisije, kao i da tum osnivanja i upisa u sudski registar, 2) imena i povezanost ~lanova uprave i prvog nadzornog odbora, te njihove kratke biografije, 3) iznos osnovnog kapitala dru{tva za upravljanje, 4) firma, oblik organiziranja, da tum osnivanja i upisa u sudski registar i uloga dru{tava koja djeluju kao savjetnici za ulaganja fonda te imena predsjednika uprava ili drugih odgovornih lica tih dru{tava; c) podaci o banci depozitaru i to: firma, sjedi{te i adresa uprave banke depozitara, te podaci i broj rje{enja Komisije izdatog banci za obavljanje poslova banke depozitara, ako dru{tvo za upravljanje izabere banku depozitara; d) opis polo`aja i ovla{tenja povjereni~kog odbora. ^lan 212. (1) Prije pokretanja zatvorene ponude za prodaju udjela Komisija }e odobriti prospekt investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom, odnosno prethodno odobriti izmjene i dopune postoje}ih prospekata do kojih je do{lo uslijed bitnih promjena. (2) Nije dozvoljeno nuditi zatvorenom ponudom udjele u investicijskom fondu rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom prije nego {to Komisija odobri prospekt fonda. Odjeljak G. Statut investicijskih fondova rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom ^lan 213. (1) Statut otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom ure|uje pravne odnose dru{tva za upravljanje sa vlasnicima udjela u otvorenom investicijskom fondu rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom. (2) Statut se prila`e prospektu fonda i ~ini njegov sastavni dio. (3) Izuzetno od stava (2) ovog ~lana, statut ne mora biti prilo`en prospektu fonda u slu~aju da prospekt predvi|a da }e vlasniku udjela ili dioni~aru fonda statut biti dostavljen na njegov zahtjev, odnosno da se u prospektu navodi mjesto gdje }e statut biti dostupan na uvid. ^lan 214. Informacije navedene u statutu moraju biti istinite i potpune. ^lan 215. Statut otvorenog investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom mora sadr`avati najmanje sljede}e podatke: a) podaci o fondu: 1) naziv fonda i naznaku vrste fonda, 2) naznaka da je fond namijenjen isklju~ivo investitorima koji odgovaraju zna~enju pojma kvalifikovanih investitora u investicijske fondove rizi~nog kapitala iz ovog Zakona i koji to dokazuju potpisom posebne izjave, sporazuma ili ugovora sa dru{tvom za upravljanje, 3) da tum osnivanja fonda, te vrijeme trajanja fonda, 4) mjesto gdje je mogu}e dobiti polugodi{nje i godi{nje izvje{taje, primjerak prospekta fonda ili dodatne informacije o fondu, 5) najni`i iznos nov~anih sredstava koji }e se prikupiti, te radnje koje }e se poduzeti ako se ne prikupi najni`i utvr|eni iznos, 6) prava iz udjela fonda, 7) najni`i iznos ulaganja u fond, na~in upisa te na~in otkupa udjela, 8) na~in i vrijeme obra~una vrijednosti imovine fonda, 9) vrijeme, metod i u~estalost obra~unavanja cijene za prodaju novih udjela ili otkup postoje}ih, te na~in objave tih cijena, okolnosti u kojima mo`e do}i do obustavljanja emisije ili otkupa, opis iznosa i u~estalosti pla}anja dozvoljenih naknada i tro{kova emisije i otkupa udjela, 10) godi{nje naknade i tro{kovi upravljanja i poslovanja koji mogu teretiti fond i opis njihovog uticaja na budu}e prinose investitora, 11) informacije o na~inu obra~una i na~inu i u~estalosti podjele udjela u dobiti vlasnicima udjela, 12) kratki podaci o poreznim propisima koji se primjenjuju na fond, ako su od zna~aja za vlasnike udjela, 13) trajanje poslovne godine, 14) da tum izdavanja statuta; b) podaci o dru{tvu za upravljanje: 1) firma, pravni oblik, sjedi{te dru{tva za upravljanje i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedi{te, broj dozvole Komisije, kao i da tum osnivanja i upisa u sudski registar, 2) imena i povezanost ~lanova uprave i nadzornog odbora i njihove kratke biografije, 3) iznos osnovnog kapitala dru{tva za upravljanje, te imena ~lanova dru{tva za upravljanje, pravni oblik i naznaka udjela ~lanova u osnovnom kapitalu, 4) firma, pravni oblik, da tum osnivanja i upisa u sudski registar, kao i uloga dru{tava koja djeluju kao savjetnici za ulaganja fonda, te imena Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 101 predsjednika uprava ili drugih odgovornih lica tih dru{tava; c) podaci o banci depozitaru i to: firma, sjedi{te i mjesto uprave banke depozitara, podaci i broj rje{enja Komisije izdatog banci za obavljanje poslova banke depozitara, ako dru{tvo za upravljanje izabere banku depozitara; d) opis polo`aja i ovla{tenja povjereni~kog odbora fonda. Odjeljak H. Promoviranje investicijskih fondova rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom ^lan 216. (1) Dru{tvo za upravljanje ne mo`e voditi javnu promotivnu kampanju investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom kojim upravlja. (2) Javnim vo|enjem promocije ne smatra se isticanje u javnosti prezentacionih materijala u kojima se uz navo|enje firme i djelatnosti dru{tva za upravljanje, potencijalne kvalifikovane investitore u investicijske fondove rizi~nog kapitala upu}uje na dru{tvo za upravljanje investicijskim fondom rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom. ^lan 217. Svi prezentacioni podaci o investicijskim fondovima rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom i dru{tvima koja njima upravljaju moraju biti cjeloviti, jasni, istiniti, ta~ni i ne smiju dovoditi u zabludu, naro~ito u pogledu povezanih rizika i naknada, a moraju ih odobriti ~lanovi uprave dru{tva za upravljanje. ^lan 218. (1) Izvje{taj o rezultatima poslovanja investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom mora: a) sadr`avati najnovije podatke dostupne u trenutku izrade rezultata poslovanja, b) biti sastavljen na dosljednom osnovu u odnosu na periode, uz obuhva}anje ili isklju~ivanje odre|enih faktora koji uti~u na takve rezultate (npr. osnovica za cijenu, tro{kove, porez, dividende i sl.). (2) Komisija }e propisati obavezni sadr`aj i metode izrade rezultata poslovanja investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom. GLAVA XII. KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE ^lan 219. Nadzor nad poslovanjem otvorenih i zatvorenih investicijskih fondova sa javnom ili zatvorenom ponudom dru{tava za upravljanje i banaka depozitara, kao i pravnih lica ovla{tenih za prodaju dionica ili udjela u investicijskim fondovima provodi Komisija. ^lan 220. (1) Dru{tva za upravljanje investicijskim fondovima, zastupnici u prodaji udjela ili dionica investicijskih fondova, te banke koje za investicijske fondove obavljaju poslove banke depozitara ili druga lica koja u~estvuju u poslovanju investicijskih fondova moraju Komisiji redovno podnositi izvje{taje o svom radu. (2) Kr{enje obaveze podno{enja izvje{taja iz stava (1) ovog ~lana predstavlja razlog za privremeno oduzimanja dozvole. ^lan 221. (1) Komisija }e propisati obavezni sadr`aj, rokove i oblik obaveznih izvje{taja za pojedine vrste investicijskih fondova, dru{tava za upravljanje i banke depozitara. (2) Izvje{taji mogu biti: a) nadzorni izvje{taji, b) statisti~ki izvje{taji. ^lan 222. (1) Komisija je ovla{tena vr{iti redovni i vanredni nadzor zatvorenih i otvorenih investicijskih fondova, dru{tava za upravljanje fondovima, zastupnika u prodaji udjela ili dionica, banki depozitara i svakog drugog lica koje obavlja posao za koji je odgovoran neko od navedenih lica. (2) O namjeravanom provo|enju nadzora Komisija nije du`na unaprijed obavijestiti lice iz stava (1) ovog ~lana, iako to mo`e u~initi u slu~aju redovnog nadzora. ^lan 223. (1) Ako dru{tvo za upravljanje ili njegov zaposleni u vezi sa upravljanjem fondom povrijedi odredbe ovog Zakona, zakona kojim se reguliraju poslovi emisije i prometa vrijednosnih papira i propisa donesenih na osnovu tih zakona, te ako dru{tvo upravlja fondom suprotno statutu, prospektu ili ugovoru o upravljanju fondom, ili ako je dru{tvo u postupku osnivanja fonda dalo neistinite podatke, Komisija mo`e: a) privremeno ili trajno oduzeti dozvolu za rad dru{tvu za upravljanje ili banci depozitaru, b) izdati nalog dru{tvu za upravljanje da poduzme odre|ene radnje, odnosno da upravljanje fondom uskladi sa propisima, c) objaviti poziv drugim dru{tvima za upravljanje fondovima da podnesu ponude i zahtjeve za upravljanje odre|enim fondom, d) zabraniti isplate sa ra~una garantnog pologa ili e) zabraniti raspolaganje imovinom fonda, f) drugo u skladu sa propisom Komisije. (2) Ako banka depozitar povrijedi odredbe ovog Zakona, zakona kojim se reguliraju poslovi emisije i prometa vrijednosnih papira i propisa donesenih na osnovu tih zakona, Komisija mo`e privremeno ili trajno oduzeti dozvolu za obavljanje poslova depozitara fonda. GLAVA XIII. KAZNENE ODREDBE Odjeljak A. Krivi~na djela ^lan 224. (1) Ko se neovla{teno bavi osnivanjem i upravljanjem investicijskim fondovima kaznit }e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (2) Ako je krivi~nim djelom iz stava (1) ovog ~lana po~inilac pribavio znatnu imovinsku korist, kaznit }e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine. ^lan 225. (1) Ko se neovla{teno bavi ponudom udjela ili dionica investicijskih fondova tre}im licima na teritoriji Federacije kaznit }e nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (2) Ako je krivi~nim djelom iz stava 1. ovog ~lana po~inilac pribavio imovinsku korist koja prelazi iznos od 10.000,00 KM, kaznit }e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine. ^lan 226. (1) Ko se neovla{teno bavi poslovima zastupanja u prodaji udjela ili dionica investicijskih fondova tre}im licima na teritoriji Federacije kaznit }e nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do {est mjeseci. (2) Ako je krivi~nim djelom iz stava (1) ovog ~lana po~inilac pribavio imovinsku korist koja prelazi iznos od 10.000,00 KM, kaznit }e se nov~anom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Odjeljak B. Prekr{aji 1. Prekr{aji dru{tva za upravljanje ^lan 227. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj dru{tvo za upravljanje ako: a) zapo~ne obavljati djelatnosti vezane za upravljanje investicijskim fondovima bez dozvole ili prije dobivanja dozvole Komisije (~lan 29. stav (3) . . . . . . . . . . ), Broj 85 – Stranica 102 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. b) ne po{tuje proceduru i du`nosti vezane uz poslovanje (~lan 30.), c) ne obavijesti Komisiju o otvaranju poslovnice u dr`avi ~lanici (~lan 33. st. (1) i (2)), d) ne obavijesti Komisiju o neposrednom obavljanju poslova u dr`avi ~lanici (~lan 34. stav (1)), e) bez dozvole Komisije po~ne putem poslovnice obavljati poslove izvan dr`ava ~lanica (~lan 36. st. (1) i (2)), f) u periodu od tri mjeseca ne postupa u skladu sa odredbom ~lana 45. stav (2) ovog Zakona, g) obavlja djelatnost i poslove koji su zabranjeni ~lanom 47. stav (1) ovog Zakona, h) tro{kove naknade u vezi sa osnivanjem zatvorenog investicijskog fonda zara~unava suprotno odredbi ~lana 63. ovog Zakona, i) iz imovine zatvorenog investicijskog fonda pla}a tro{kove koji nisu navedeni u ~lanu 64. stav (1) ovog Zakona, j) pokazatelj ukupnih tro{kova fonda prelazi vrijednosti odre|ene ~lanom 66. ovog Zakona, k) ula`e u imovinu izvan okvira odre|enih ~lanom 75. stav (1) ovog Zakona, l) ne po{tuje ograni~enja ulaganja odre|ena ~lanom 76. stav (1) ovog Zakona, a ne radi se o slu~aju iz ~lana 81. ovog Zakona, lj) sti~e nekretnine koje nije prethodno procijenio vje{tak (~lan 77. stav (4)), m) vrijednost pojedine nekretnine prelazi okvire odre|ene ~lanom 77. stav (5) ovog Zakona, n) napla}uje naknade suprotno odredbama ~lana 90. ovog Zakona, nj) knji`i tro{kove na teret otvorenog investicijskog fonda koji nisu obuhva}eni odredbom ~lana 91. ovog Zakona, o) ukupni iznos svih tro{kova prelazi okvire odre|ene ~lanom 94. ovog Zakona, p) ula`e u imovinu izvan okvira odre|enih ~lanom 96. ovog Zakona, r) ne po{tuje ograni~enja ulaganja odre|ena ~lanom 97. ovog Zakona, s) nudi dionice ili udjele u investicijskom fondu prije nego {to Komisija odobri prospekt fonda (~lan 101.), t) zapo~ne sa promotivnim aktivnostima, a nema odobrenje Komisije (~lan 111.), u) postupi suprotno odredbi ~lana 114. ovog Zakona, v) postupi suprotno odredbi ~lana 115. ovog Zakona, aa) nudi udjele licima koja nisu kvalifikovani investitori (~lan 123. stav (2)), bb) naplati naknadu investitoru koja nije obuhva}ena ~lanom 128. ovog Zakona, cc) ula`e u imovinu izvan okvira odre|enih ~lanom 132. ovog Zakona, dd) ne po{tuje ograni~enja ulaganja odre|ena ~lanom 133. ovog Zakona, a ne radi se o slu~aju iz ~lana 134. ovog Zakona, ee) ne podnese prospekt na odobrenje u skladu sa odredbom ~lana 138. ovog Zakona, ff) izmjene prospekta ne podnese na odobrenje u skladu sa odredbom ~lana 139. ovog Zakona, gg) ne ispunjava utvr|ivanje vrijednosti imovine na na~in propisan ~lanom 146. ovog Zakona, hh) vr{i prodaju, odnosno otkup suprotno ~lanu 155. ovog Zakona, ii) osim ulazne i izlazne naknade naplati i druge naknade (~lan 158.), jj) ulaznu i izlaznu naknadu naplati suprotno ~lanu 159. ovog Zakona, kk) ne postupi u skladu sa ~lanom 161. ovog Zakona, ll) ne postupi u skladu sa ~lanom 162. ovog Zakona, mm)ne postupi u skladu sa ~lanom 165. ovog Zakona, nn) ne postupi u skladu sa ~lanom 166. ovog Zakona, njnj)ne obavijesti vlasnika udjela o cijeni na njegov zahtjev (~lan 167. stav (2)), oo) ne dostavi izvje{taje dioni~arima i investitorima (~lan 168.), pp) ne dostavi izvje{taje u skladu sa ~lanom 169. ovog Zakona, rr) ne dostavi izvje{taje u skladu sa ~lanom 170. ovog Zakona, ss) izvje{taji ne sadr`e podatke u skladu sa ~lanom 171. ovog Zakona, tt) ne postupi u skladu sa ~lanom 187. ovog Zakona, uu) napla}uje naknade suprotno ~lanu 204. ovog Zakona, vv) ula`e u imovinu izvan okvira odre|enih ~lanom 207. ovog Zakona, zz) ne po{tuje ograni~enja ulaganja i zadu`ivanja odre|ena ~lanom 208. ovog Zakona, aaa) nudi udjele u fondovima rizi~nog kapitala prije nego {to Komisija odobri prospekt fonda (~lan 210. stav (2)), bbb)vodi javno promoviranje investicijskog fonda rizi~nog kapitala sa zatvorenom ponudom kojim upravlja (~lan 216.), ccc) prikaz poslovanja investicijskog fonda rizi~nog kapitala ne sadr`i rezultate poslovanja u skladu sa ~lanom 218. ovog Zakona, ddd)ne podnosi izvje{taje Komisiji u skladu sa ~lanom 221. ovog Zakona. (2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. 2. Prekr{aji banke depozitara ^lan 228. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj banka depozitar ako: a) ne vodi imovinu investicijskih fondova u skladu sa ~lanom 51. ovog Zakona, b) ne obavlja jedan od poslova opisanih u ~lanu 52. stav (1) ovog Zakona, c) ne po{alje obavijest Komisiji u skladu sa ~lanom 55. stav (2) ovog Zakona, d) prestane obavljati poslove banke depozitara, a da o tome prethodno nije obavijestila Komisiju (~lan 56.), e) ne postupi u skladu sa ~lanom 57. ovog Zakona. (2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM. 3. Prekr{aji pravnih lica koja prodaju dionice ili udjele u investicijskim fondovima sa javnom ponudom ^lan 229. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice koje je uime dru{tva za upravljanje ovla{teno vr{iti prodaju dionica ili udjela sa javnom ponudom, ako ne postupa u skladu sa ~lanom 185. ovog Zakona. (2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 2.500,00 KM. 4. Prekr{aj revizora ^lan 230. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj revizor otvorenog investicionog fonda, ako ne obavlja reviziju poslovanja u skladu sa ~lanom 147. stav (3) ovog Zakona. (2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 2.500,00 KM. Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 103 5. Prekr{aj ~lana nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda ^lan 231. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM kaznit }e se za prekr{aj ~lan nadzornog odbora, ako ne poduzme radnje u skladu sa ~lanom 71. ovog Zakona. 6. Prekr{aji drugih pravnih i fizi~kih lica ^lan 232. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: a) obavlja poslove iz ~lana 23. ovog Zakona, b) obavlja djelatnost vezanu uz upravljanje investicijskim fondovima bez dozvole Komisije, c) nudi javnom ponudom dionice ili udjele u investicijskim fondovima sa javnom ponudom, a da ne postoji odobrenje prospekta fonda (~lan 101.), d) daje privid investicijskoj javnosti da se radi o dru{tvu za upravljanje fondovima (zatvoreni ili otvoreni fond) iako za to nema potrebna ovla{tenja u skladu sa odredbama ovog Zakona. (2) Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu i lice koje samostalnim radom obavlja djelatnost nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3000,00 KM. ^lan 233. Prekr{ajni postupak za prekr{aje predvi|ene ovim Zakonom ne mo`e se pokrenuti ni voditi ako je od dana kada je prekr{aj po~injen pro{ao rok od tri godine. Odjeljak C. Sigurnosne mjere ^lan 234. Dru{tvu za upravljanje koje je po~inilo prekr{aj iz ~lana 227. ovog Zakona mo`e se u prekr{ajnom postupku izre}i sigurnosna mjera zabrane obavljanja djelatnosti osnivanja i upravljanja investicijskim fondovima u trajanju do {est mjeseci. ^lan 235. Odgovornom licu dru{tva za upravljanje koje je po~inilo prekr{aj iz ~lana 227. ovog Zakona mo`e se u prekr{ajnom postupku izre}i sigurnosna mjera zabrane obavljanja poslova odgovornog lica dru{tva za upravljanje investicijskim fondovima u trajanju do {est mjeseci. ^lan 236. Banci depozitaru koja je po~inila prekr{aj iz ~lana 228. ovog Zakona mo`e se u prekr{ajnom postupku izre}i sigurnosna mjera zabrane vr{enja poslova banke depozitara za investicione fondove u trajanju do {est mjeseci. GLAVA XIV. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 237. (1) Privredna dru{tva osnovana do dana stupanja na snagu ovog Zakona, koja u nazivu djelatnosti ili u nazivu firme imaju rije~ "fond", izvedenice od rije~i "fond" ili druge rije~i utvr|ene ~lanom 21. ovog Zakona ili potpadaju pod pojam investicijskog fonda, prema zna~enju pojma iz ~lana 3. ovog Zakona, du`na su uskladiti svoje organiziranje, akte i poslovanje sa odredbama ovog Zakona koje se odnose na oblik, organizaciju, visinu osnovnog kapitala i djelatnosti, te na~in zastupanja i upravljanja investicijskim fondovima. (2) Privredna dru{tva iz stava (1) ovog ~lana du`na su Komisiji podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za nastavak poslovanja i to najkasnije u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona ili u istom roku prijaviti brisanje ili promjenu naziva firme ili njenog dijela rije~i "fond", izvedenice od rije~i "fond", djelatnosti upravljanja investicijskim fondovima, odnosno drugih suprotnosti sa ~lanom 21. ovog Zakona i o tome izvijestiti Komisiju. ^lan 238. Odredbe ~lana 15. stav (1) ta~ka b); ~lana 32. stav (2); ~l. od 33. do 42.; ~lana 47. stav (1) ta~ka o) alineja 3) i 5); ~lana 87. stav (1) ta~ka g); ~lana 100. stav (2) ta~ka b) alineja 6); ~lana 108. stav (1) ta~ka b) alineja 6); ~lana 110. ta~ka b) ovog Zakona zapo~et }e se primjenjivati od dana prijema Bosne i Hercegovine u ~lanstvo Evropske unije. ^lan 239. (1) Fondovi i dru{tva za upravljanje fondovima osnovana prije dana stupanja na snagu ovog Zakona nastavljaju raditi na na~in i pod uvjetima pod kojima su upisani u sudskom registru, odnosno pod kojima su dobili dozvole Komisije. (2) Investicijski fondovi i dru{tva za upravljanje fondovima, ~ije je osnivanje u toku, na dan stupanja na snagu ovog Zakona osnovat }e se i zapo~eti raditi na na~in i pod uvjetima utvr|enim ovim Zakonom. (3) Za ~lana uprave dru{tva za upravljanje fondovima, imenovanom prije stupanja na snagu ovog Zakon, smatra se da mu je izdata prethodna saglasnost Komisije za vr{enje funkcije ~lana uprave dru{tva za upravljanje propisana ~lana 27. stav (2) ovog Zakona. ^lan 240. (1) Fondovi osnovani do dana stupanja na snagu ovog Zakona obavezni su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti se sa odredbama ovog Zakona koji se odnose na rad i poslovanje zatvorenih investicijskih fondova. (2) Dru{tva za upravljanje fondovima osnovana do dana stupanja na snagu ovog Zakona obavezna su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti se sa odredbama ovog Zakona. (3) Ako se u roku iz st. (1) i (2) ovog ~lana fondovi i dru{tva za upravljanje, osnovani do dana stupanja na snagu ovog Zakona, ne usklade sa odredbama ovog Zakona, dozvola Komisije prestaje va`iti. (4) Komisija }e, po izvr{enom usklaivanju sa odredbama ovog Zakona, bez drugih posebnih uvjeta, u registar fondova upisati sva lica koja su do dana stupanja na snagu ovog Zakona dobila dozvolu za rad u svojstvu fondova ili dru{tava za upravljanje. (5) Fondovi i dru{tva za upravljanje fondovima iz stava (1) ovog ~lana mogu primjenjivati svoje op}e akte do njihovog uskla|ivanja sa odredbama ovog Zakona, a najkasnije do isteka roka iz stava (1) ovog ~lana. (6) Nad fondovima osnovanim do dana stupanja na snagu ovog Zakona koji u roku od godine dana od dana njegovog stupanja na snagu ne postupe prema odredbama ovog ~lana, provest }e se postupak likvidacije. (7) Postupak likvidacije pokre}e Komisija po slu`benoj du`nosti. (8) Likvidacija fondova iz ovog ~lana provodi se prema odredbama ovog Zakona. ^lan 241. Do uskla|ivanja poslovanja fondova iz ~lana 240. stav (1) ovog Zakona sa odredbama ovog Zakona dru{tva za upravljanje fondovima koja upravljaju tim fondovima ostvaruju pravo na naplatu naknade na osnovu upravlja~ke provizije u iznosu do 1% prosje~ne godi{nje netovrijednosti imovine fonda. ^lan 242. (1) Do uskla|ivanja poslovanja fondova iz ~lana 240. stav (1) ovog Zakona sa odredbama ovog Zakona fizi~ko ili pravno lice ne mo`e, direktno ili indirektno, biti vlasnik vi{e od 5% dionica istog investicijskog fonda. (2) Registar je du`an mjese~no obavje{tavati dru{tvo o sticanju dionica iznad ograni~enja iz stava (1) ovog ~lana. (3) Lice koje je steklo dionice investicijskog fonda iznad ograni~enja iz stava (1) ovog ~lana nema pravo na u~e{}e u Broj 85 – Stranica 104 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. dobiti i ne mo`e koristiti druga prava sadr`ana u dionicama iznad ograni~enja iz stava (1) ovog ~lana. ^lan 243. (1) Komisija je du`na u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijeti propise na osnovu ovog Zakona. (2) U roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona Komisija je du`na donijeti pravilnik o sadr`aju i na~inu vo|enja registra fondova te u narednom roku od {est mjeseci du`na je poduzeti i provesti sve tehni~ke i druge radnje potrebne u cilju uspostavljanja, rada i redovnog vo|enja registra fondova. (3) Pravilnik o sadr`aju i na~inu vo|enja registra fondova Komisija }e objaviti u "Slu`benim novinama Federacije BiH". (4) Do dono{enja propisa Komisije, na osnovu ovog Zakona, na odgovaraju}i na~in primjenjuju se propisi doneseni na osnovu Zakona o dru{tvima za upravljanje fondovima i o investicijskim fondovima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 41/98, 36/99, 36/00, 27/02, 44/02, 50/03 i 70/04). ^lan 244. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje va`iti Zakon o dru{tvima za upravljanje fondovima i o investicionim fondovima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 41/98, 36/99, 36/00, 27/02, 44/02, 50/03 i 70/04). ^lan 245. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. 1346 Temeljem ~lanka IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O LEASINGU Progla{ava se Zakon o leasingu koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 14. listopada 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 27. studenoga 2008. godine. Broj 01-02-586/08 12. prosinca 2008. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O LEASINGU DIO PRVI - UVODNE ODREDBE ^lanak 1. Oblast primjene Zakona (1) Ovim se zakonom ure|uju: uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada leas ing dru{tva, ugovor o leasingu, prava i obveze subjekata u poslovima leasinga, prestanak ugovora o leasingu, registracija vlasni~kih i drugih prava nad predmetom leasinga, upravljanje rizicima, financijsko izvje{}ivanje i nadzor nad poslovanjem leas ing dru{tva. (2) Na leas ing dru{tva i odnose koji proizlaze iz poslova leasinga primjenjuju se odredbe drugih propisa samo u slu~ajevima koje ovaj zakon ne ure|uje. ^lanak 2. Definicije Pojedini izrazi koji se koriste u ovome zakonu imaju sljede}a zna~enja: a) "Agencija" - Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, b) "Akontacijska naknada" - iznos unaprijed pla}ene leasing naknade, kod operativnog leasinga, kojom se umanjuje obveza za ukupnu leasing naknadu, c) "Leasing naknada"- je nov~ani iznos koji pla}a korisnik leasinga po osnovi posjedovanja i kori{tenja predmeta leasinga, d) "Predmet leasinga" - je pokretna ili nepokretna stvar sukladno propisima koji ure|uju vlasni{tvo, odnosno druga stvarna prava, e) "Podru`nica" - organizacijski dio leasing dru{tva koja nema svojstvo pravne osobe, ali mo`e obavljati sve poslove u okviru djelatnosti dru{tva upisane u sudski registar i pri tome stjecati prava i preuzimati obveze uime i za ra~un dru{tva, f) "Registar zaloga" - registar zaloga nad pokretnim stvarima u Bosni i Hercegovini, g) "Zna~ajan vlasni~ki interes" - bilo koji vlasni~ki udjel pravne ili fizi~ke osobe koja posjeduje vi{e od 10% kapitala leasing dru{tva ili druge pravne osobe. ^lanak 3. Leas ing dru{tvo (1) Leas ing dru{tvo je pravna osoba sa sjedi{tem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) koja je upisana u sudski registar na temelju odobrenja za obavljanje poslova leasinga izdanog od Agencije. (2) Leas ing dru{tvo ne mo`e se upisati u sudski registar prije dobivanja odobrenja iz stavka 1. ovoga ~lanka. (3) Leas ing dru{tvo mo`e biti osnovano kao dioni~ko dru{tvo ili dru{tvo s ograni~enom odgovorno{}u. (4) Nitko ne mo`e u nazivu tvrtke ili u pravnome prometu koristiti rije~ "leas ing", odnosno izvedenice te rije~i bez suglasnosti Agencije. (5) Leas ing dru{tvo ne smije u nazivu sadr`avati rije~ "banka", odnosno izvedenice te rije~i bez suglasnosti Agencije. ^lanak 4. Subjekti u poslovima leasinga (1) Subjekti u poslovima leasinga su davatelj leasinga, korisnik leasinga i dobavlja~ predmeta leasinga. (2) Davatelj leasinga je pravna osoba sa sjedi{tem u Federaciji registrirana za obavljanje poslova leasinga. (3) Korisnik leasinga je svaka osoba koje na temelju ugovora o leasingu stje~e pravo posjedovanja i kori{tenja predmeta leasinga. (4) Dobavlja~ predmeta leasinga je svaka osoba koja na temelju ugovora ili na drugi zakonom propisan na~in na davatelja leasinga prenosi pravo vlasni{tva nad predmetom leasinga, osim ako dobavlja~ predmeta leasinga i davatelj leasinga nisu iste osobe. (5) Davatelj leasinga i dobavlja~ predmeta leasinga mo`e biti ista osoba. ^lanak 5. Poslovi leasinga (1) Leas ing je pravni posao u kojem davatelj leasinga prenosi pravo posjedovanja i kori{tenja predmeta leasinga na korisnika leasinga na odre|eni vremenski rok, a zauzvrat korisnik leasinga se obvezuje da mu za to pla}a ugovorenu leasing naknadu. (2) Posao leasinga iz stavka 1. ovoga ~lanka, s obzirom na svoja obilje`ja, mo`e biti posao financijskog leasinga i posao operativnog leasinga. (3) Financijski leas ing je pravni posao iz stavka 1. ovoga ~lanka u kojem korisnik leasinga u razdoblju posjedovanja i kori{tenja predmeta leasinga pla}a ugovorenu leas ing naknadu s opcijom kupnje i stjecanja prava vlasni{tva nad predmetom leasinga i snosi tro{kove amortizacije predmeta leasinga.
Zakon o leasingu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 85/08 26.12.2008 SN FBiH 104/16, SN FBiH 65/13, SN FBiH 39/09 leasing Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 85/08 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 85/08 Na osnovu člana IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O LEASINGU Proglašava se Zakon o leasingu koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 14. oktobra 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 27. studenoga 2008. godine. Broj 01-02-586/08 12. decembra 2008. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Krišto, s. r. ZAKON O LEASINGU DIO PRVI - UVODNE ODREDBE Član 1. Oblast primjene Zakona (1) Ovim Zakonom uređuju se: uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada leasing društva, ugovor o leasingu, prava i obaveze subjekata u poslovima leasinga, prestanak ugovora o leasingu, registracija vlasničkih i drugih prava nad predmetom leasinga, upravljanje rizicima, finansijsko izvještavanje i nadzor nad poslovanjem leasing društva. (2) Na leasing društva i odnose koji proizlaze iz poslova leasinga primjenjuju se odredbe drugih propisa samo u slučajevima koje ovaj Zakon ne uređuje. Član 2. Definicije Pojedini izrazi koji se koriste u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja: a) "Agencija" - Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, b) "Akontacijska naknada" - iznos unaprijed plaćene leasing naknade kod operativnog leasinga kojom se umanjuje obaveza za ukupnu leasing naknadu, c) "Leasing naknada"- je novčani iznos koji plaća korisnik leasinga na osnovu posjedovanja i korištenja predmeta leasinga, d) "Predmet leasinga" - je pokretna ili nepokretna stvar u skladu sa propisima koji uređuju vlasništvo, odnosno druga stvarna prava, e) "Podružnica" - organizacioni dio leasing društva koja nema svojstvo pravnog lica, ali može obavljati sve poslove u okviru djelatnosti društva upisane u sudski registar i pri tome sticati prava i preuzimati obaveze u ime i za račun društva, f) "Registar zaloga" - registar zaloga nad pokretnim stvarima u Bosni i Hercegovini, g) "Značajan vlasnički interes" - bilo koji vlasnički udio pravnog ili fizičkog lica koje posjeduje više od 10% kapitala leasing društva ili drugog pravnog lica. Član 3. Leasing društvo (1) Leasing društvo je pravno lice sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) koje je upisano u sudski registar na osnovu dozvole za obavljanje poslova leasinga izdate od Agencije. (2) Leasing društvo ne može se upisati u sudski registar prije dobijanja dozvole iz stava (1) ovog člana. (3) Leasing društvo može biti osnovano kao dioničko društvo, ili kao društvo sa ograničenom odgovornošću. (4) Niko ne može u nazivu firme ili u pravnom prometu koristiti riječ "leasing", odnosno izvedenice te riječi bez saglasnosti Agencije. (5) Leasing društvo ne smije u nazivu sadržavati riječ "banka", odnosno izvedenice te riječi bez saglasnosti Agencije. Član 4. Subjekti u poslovima leasinga (1) Subjekti u poslovima leasinga su davalac leasinga, korisnik leasinga i dobavljač predmeta leasinga. (2) Davalac leasinga je pravno lice sa sjedištem u Federaciji registrirano za obavljanje poslova leasinga. (3) Korisnik leasinga je svako lice koje na osnovu ugovora o leasingu stiče pravo posjedovanja i korištenja predmeta leasinga. (4) Dobavljač predmeta leasinga je svako lice koje na osnovu ugovora ili na drugi zakonom propisan način na davaoca leasinga prenosi pravo vlasništva nad predmetom leasinga, osim ako dobavljač predmeta leasinga i davalac leasinga nisu ista lica. (5) Davalac leasinga i dobavljač predmeta leasinga može biti isto lice. Član 5. Poslovi leasinga (1) Leasing je pravni posao u kojem davalac leasinga prenosi pravo posjedovanja i korištenja predmeta leasinga na korisnika leasinga na određeni vremenski rok, a zauzvrat korisnik leasinga se obavezuje da mu za to plaća ugovorenu leasing naknadu. (2) Posao leasinga iz stava (1) ovog člana, s obzirom na svoja obilježja, može biti posao finansijskog leasinga i posao operativnog leasinga. (3) Finansijski leasing je pravni posao iz stava (1) ovog člana u kojem korisnik leasinga u periodu posjedovanja i korištenja predmeta leasinga plaća ugovorenu leasing naknadu sa opcijom kupovine i sticanja prava vlasništva nad predmetom leasinga i snosi troškove amortizacije predmeta leasinga. (4) Operativni leasing je pravni posao iz stava (1) ovog člana u kojem korisnik leasinga u periodu posjedovanja i korištenja predmeta leasinga plaća davaocu lesinga određenu naknadu bez opcije kupovine i sticanja prava vlasništva nad predmetom leasinga, a davalac leasinga snosi troškove amortizacije predmeta leasinga. Član 6. Obavljanje poslova leasinga (1) Poslove leasinga na teritoriji Federacije može obavljati samo: a) leasing društvo iz člana 3. ovog Zakona, b) podružnica leasing društva koje ima sjedište u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt). (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, poslove finansijskog leasinga može obavljati banka sa sjedištem u Federaciji, odnosno organizacioni dio banke na teritoriji Federacije čije je sjedište u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, uz uvjete i na način određen propisima koji uređuju poslovanje banaka na području Federacije Bosne i Hercegovine. (3) Na lica iz stava (2) ovog člana koja obavljaju poslove finansijskog leasinga primjenjuju se odredbe ovog Zakona koje uređuju: a) ugovor o leasingu, b) prava i obaveze, c) registraciju leasinga, d) prekršaje banaka. DIO DRUGI - UVJETI ZA OSNIVANJE, POSLOVANJE I PRESTANAK RADA POGLAVLJE I. DJELATNOST I KAPITAL Član 7. Djelatnost leasing društva (1) Leasing društvo smije obavljati samo poslove iz člana 5. ovog Zakona. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, leasing društvo može obavljati i druge poslove koji su u neposrednoj ili posrednoj vezi sa poslovima leasinga. (3) Poslovima iz stava (2) ovog člana smatraju se zakup, posredovanje kod prodaje, odnosno prodaja predmeta koji pripadaju leasing društvu na osnovu obavljanja poslova leasinga. (4) Leasing društvo ne smije primati depozite, odobravati kredite i zajmove. Član 8. Osnovni kapital leasing društva (1) Minimalan iznos osnovnog kapitala leasing društva iznosi 250.000,00 KM i u cijelosti mora biti uplaćen u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja osnovnog kapitala leasing društva u sudski registar. (2) Sredstva osnovnog kapitala leasing društva ne mogu biti opterećena na bilo koji način niti potjecati iz kredita za druge namjene. (3) Izuzetno, odredbe stava (2) ovog člana ne primjenjuju se u slučaju spajanja ili pripajanja leasing društva, odnosno u slučaju podjele leasing društva. (4) Minimalni iznos osnovnog kapitala koji leasing društvo mora da održava ne može biti manji od iznosa utvrđenog u stavu (1) ovog člana. POGLAVLJE II. VLASNIČKI INTERESI Član 9. Sticanje značajnog vlasničkog interesa u leasing društvu (1) Fizičko ili pravno lice ne može steći ili povećati značajan vlasnički interes u leasing društvu više od 10%, 20%, 33% ili 50% bez prethodne saglasnosti Agencije. (2) Saglasnost iz stava (1) ovog člana prestaje važiti ako lice u roku od šest mjeseci od dana izdavanja saglasnosti za sticanje značajnog vlasničkog interesa ne stekne poslovni udjel ili dionice na koje se saglasnost odnosi. (3) Lice koje stekne ili poveća značajan vlasnički interes u suprotnosti sa odredbom stava (1) ovog člana, nema pravo glasa odnosno učestvovanja u upravljanju leasing društvom na osnovu poslovnog udjela ili dionica koje je pribavilo na taj način. (4) Pravo glasa iz stava (3) ovog člana, za vrijeme dok sticatelj značajnog vlasničkog interesa nema pravo glasa, pribraja se pravu glasa drugih vlasnika poslovnih udjela ili dionica leasing društva srazmjerno njihovom udjelu u osnovnom kapitalu leasing društva, a sticatelj značajnog vlasničkog interesa učestvuje u glasanju samo sa poslovnim udjelom ili dionicama koje nije stekao u suprotnosti sa odredbom stava (1) ovog člana. Član 10. Saglasnost za sticanje značajnog vlasničkog interesa u leasing društvu (1) Uz zahtjev za izdavanje saglasnosti iz člana 9. stav (1) ovog Zakona leasing društvo prilaže dokumentaciju u skladu sa posebnim propisima Agencije. (2) Agencija je dužna da se o zahtjevu za izdavanje saglasnosti za sticanje značajnog vlasničkog interesa izjasni u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva. Član 11. Saglasnost za sticanje vlasničkog interesa u drugom pravnom licu (1) Leasing društvo ne može bez prethodne saglasnosti Agencije steći vlasnički interes u drugom pravnom licu ako on prelazi iznos od 5% osnovnog kapitala leasing društva. (2) Ukupni vlasnički interesi koje leasing društvo može imati u drugim pravnim licima ne mogu preći 25% osnovnog kapitala leasing društva. (3) Uz zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (1) ovog člana leasing društvo prilaže dokumentaciju u skladu sa posebnim propisima Agencije. (4) Agencija je dužna da se o zahtjevu iz stava (1) ovog člana izjasni u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva. POGLAVLJE III. IZDAVANJE I ODUZIMANJE DOZVOLE Član 12. Dozvola za obavljanje poslova leasinga (1) Agencija izdaje dozvolu za obavljanje poslova leasinga leasing društvu iz člana 3. ovog Zakona. (2) Leasing društvo dužno je, uz zahtjev za izdavanje dozvole iz stava (1) ovog člana, priložiti: a) osnivački akt koji ne mora biti sačinjen u formi notarski obrađene isprave, b) statut koji ne mora biti sačinjen u formi notarski obrađene isprave, c) plan poslovanja za prve tri poslovne godine koji sadrži projekciju bilansa stanja i bilansa uspjeha, d) popis osnivača leasing društva u kojem su navedeni svi identifikacijski podaci osnivača i njihov udio u osnovnom kapitalu, e) popis supsidijarnih društava sa tačnim navođenjem rokova do kojih će se okončati sklopljeni ugovori na osnovu kojih se ona bave poslovima finansijskog i operativnog leasinga, f) ostalu dokumentaciju u skladu sa posebnim propisima Agencije. (3) Dozvola iz stava (1) ovog člana izdaje se na neodređeno vrijeme i nije prenosiva. Član 13. Izdavanje dozvole za obavljanje poslova leasinga Agencija je dužna u roku od 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva iz člana 12. ovog Zakona izdati dozvolu ili odbiti zahtjev. Član 14. Odbijanje zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje poslova leasinga Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje poslova leasinga: a) ako iz osnivačkog akta i druge dokumentacije leasing društva proizilazi da leasing društvo ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i posebnim propisima Agencije, b) ako su odredbe osnivačkog akta leasing društva u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona. Član 15. Oduzimanje dozvole za obavljanje poslova leasinga (1) Agencija će rješenjem oduzeti dozvolu za obavljanje poslova leasinga ako: a) leasing društvo ne počne poslovati u roku od šest mjeseci od dana izdavanja dozvole za obavljanje poslova leasinga, b) leasing društvo ne obavlja poslove leasinga u periodu dužem od šest mjeseci, c) leasing društvo prestane ispunjavati uvjete na osnovu kojih je dobilo dozvolu za obavljanje poslova leasinga, d) je leasing društvo dobilo dozvolu za obavljanje poslova leasinga na osnovu neistinite dokumentacije i podataka kojima je Agencija dovedena u zabludu, e) leasing društvo onemogući Agenciji vršenje nadzora nad svojim poslovanjem, f) leasing društvo u roku utvrđenom aktom Agencije ne postupi po nalogu za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u svom poslovanju. (2) Rješenje iz stava (1) ovog člana Agencija je dužna dostaviti leasing društvu u roku od osam dana od dana njegovog donošenja. (3) Leasing društvo ne smije sklapati nove poslove u vezi sa obavljanjem poslova leasinga od dana dostave rješenja iz stava (1) ovog člana, osim onih poslova kojima se osigurava prestanak leasing društva na način određen ovim Zakonom. Član 16. Rješenje Agencije Rješenje Agencije iz čl. 12., 14. i 15. ovog Zakona je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor. POGLAVLJE IV. OSNIVANJE PODRUŽNICA Član 17. Osnivanje podružnica leasing društva sa sjedištem u Federaciji (1) Leasing društvo sa sjedištem u Federaciji može obavljati poslove leasinga u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu osnivanjem podružnice u skladu sa ovim Zakonom i propisima Republike Srpske i Brčko Distrikta. (2) Leasing društvo iz stava (1) ovog člana dužno je Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti za osnivanje podružnice u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu. (3) Uz zahtjev iz stava (2) ovog člana leasing društvo mora priložiti: a) odluku o osnivanju podružnice, b) naziv i adresu podružnice, c) imena lica ovlaštenih za vođenje podružnice, d) poslovni plan podružnice za naredne tri godine, e) ostalu dokumentaciju u skladu sa posebnim propisom Agencije. (4) Agencija je dužna da se o zahtjevu iz st. (2) i (6) ovog člana izjasni u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva. (5) Leasing društvo iz stava (1) ovog člana dužno je obratiti se zahtjevom za osnivanje podružnice i nadležnom organu Republike Srpske i Brčko Distrikta u roku od 30 dana od dana izdavanja saglasnosti iz stava (2) ovog člana. (6) Leasing društvo iz stava (1) ovog člana može obavljati poslove i putem podružnice u Federaciji i dužno je za izdavanje saglasnosti za njeno osnivanje podnijeti zahtjev Agenciji zajedno sa dokumentacijom iz stava (3) ovog člana. Član 18. Osnivanje podružnica leasing društva sa sjedištem u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu (1) Leasing društvo sa sjedištem u Republici Srpskoj odnosno Brčko Distriktu može obavljati poslove leasinga na području Federacije osnivanjem podružnica u Federaciji. (2) Leasing društvo iz stava (1) ovog člana dužno je Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti za osnivanje podružnica na području Federacije. (3) Uz zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (2) ovog člana leasing društvo mora priložiti dokumentaciju iz člana 17. stav (3) ovog Zakona, te saglasnost nadležnog organa Republike Srpske odnosno Brčko Distrikta. (4) Agencija je dužna da se o zahtjevu iz stava (2) ovog člana izjasni u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva. Član 19. Oduzimanje izdate saglasnosti Agencija može oduzeti izdatu saglasnost za osnivanje podružnice leasing društvu iz člana 17. stav (1) i člana 18. stav (1) ovog Zakona u slučajevima i po postupku propisanim posebnim propisima Agencije. POGLAVLJE V. UPRAVLJANJE Član 20. Organi leasing društva Organi leasing društva su: a) skupština, b) nadzorni odbor, c) uprava. Član 21. Primjena drugih zakona Na sve što nije regulirano ovim Zakonom za organe leasing društva primjenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima. Član 22. Skupština (1) Skupštinu leasing društva čine dioničari odnosno članovi društva. (2) Skupština obavezno odlučuje o godišnjem obračunu, raspodjeli dobiti i pokriću gubitka, o izboru članova nadzornog odbora, te o drugim pitanjima propisanim zakonom i statutom leasing društva. Član. 23. Nadzorni odbor leasing društva (1) Leasing društvo mora imati nadzorni odbor. (2) Nadzorni odbor leasing društva sastoji se od najmanje tri člana. (3) Osnivačkim aktom i statutom leasing društva može se odrediti da nadzorni odbor ima više članova, ali njihov broj mora biti neparan. Član 24. Članovi nadzornog odbora leasing društva Član nadzornog odbora leasing društva ne može biti lice koje: a) ima značajan vlasnički interes u drugom leasing društvu ili u pravnom licu u kojem leasing društvo ima više od 5% vlasničkog interesa u njihovom osnovnom kapitalu, b) član nadzornog odbora ili uprave u drugom leasing društvu ili mikrokreditnoj organizaciji, c) član nadzornog odbora ili član uprave banke, osim ako banka ima više od 50% vlasništva u leasing društvu ili su leasing društvo i banka članovi iste grupacije. Član 25. Uvjeti za člana nadzornog odbora leasing društva Član nadzornog odbora leasing društva može biti lice koje: a) ispunjava uvjete za člana nadzornog odbora u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, b) nije bilo član uprave ili nadzornog odbora društva nad kojim je pokrenut postupak stečaja u periodu od jedne godine prije uvođenja te mjere. Član 26. Nadležnost nadzornog odbora leasing društva Osim nadležnosti koje nadzorni odbor ima u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, nadzorni odbor leasing društva: a) daje smjernice upravi za utvrđivanje poslovne politike leasing društva, b) daje smjernice upravi za izradu finansijskog plana leasing društva, c) daje smjernice upravi za uvođenje sistema internih kontrola, d) odlučuje o drugim poslovima određenim ovim Zakonom. Član 27. Dužnosti članova nadzornog odbora leasing društva Članovi nadzornog odbora leasing društva dužni su: a) raspravljati o činjenicama koje je utvrdila Agencija i druga nadzorna tijela tokom postupka nadzora nad leasing društvom, b) utvrđivati revidirane finansijske izvještaje leasing društva i o tome sastaviti pisani izvještaj skupštini, c) razriješiti člana uprave koji iz bilo kojeg razloga prestane obavljati poslove i istovremeno imenovati novog člana uprave. Član 28. Razrješenje člana nadzornog odbora Agencija može zatražiti sazivanje skupštine leasing društva i predložiti razrješenje člana nadzornog odbora ako: a) su prekršene odredbe čl. 24. i 25. ovog Zakona, b) član nadzornog odbora ne postupa u skladu sa članom 27. ovog Zakona. Član 29. Uprava leasing društva (1) Upravu leasing društva čine direktor i najmanje jedan izvršni direktor. (2) Najmanje jedan član uprave leasing društva mora biti državljanin Bosne i Hercegovine. (3) Najmanje jedan član uprave leasing društva mora znati jedan od jezika u službenoj upotrebi u Federaciji. (4) Najmanje jedan član uprave mora imati prebivalište u Federaciji. (5) Članovi uprave leasing društva moraju biti u radnom odnosu u leasing društvu na puno radno vrijeme. Član 30. Uvjeti za člana uprave leasing društva (1) Član uprave leasing društva može biti lice koje ispunjava sljedeće uvjete: a) ima visoku školsku spremu, b) ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova društva, c) nije član uprave ili nadzornog odbora drugog leasing društva u Federaciji, d) nije bilo član uprave ili nadzornog odbora društva nad kojim je pokrenut postupak stečaja u periodu od jedne godine prije uvođenja te mjere, e) ispunjava ostale uvjete za člana uprave u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. (2) Pod stručnim kvalifikacijama i iskustvom iz stava (1) tačka b) ovog člana podrazumijeva se najmanje dvogodišnje iskustvo na poslovima leasinga, odnosno najmanje trogodišnje iskustvo na poslovima u drugim finansijskim institucijama. Član 31. Obaveze članova uprave leasing društva (1) Članovi uprave leasing društva moraju osigurati poslovanje leasing društva u skladu sa odredbama ovog Zakona i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. (2) Članovi uprave leasing društva moraju osigurati praćenje rizika kojima je izloženo leasing društvo kod poslovanja te donijeti odgovarajuće mjere kojima će leasing društvo ograničavati rizike. (3) Članovi uprave moraju osigurati postojanje i djelovanje sistema internih kontrola u svim područjima poslovanja leasing društva, te internu reviziju i osigurati da njihov rad bude u skladu sa politikama i procedurama leasing društva i posebnim propisima Agencije donesenim na osnovu ovog Zakona. (4) Članovi uprave leasing društva moraju osigurati vođenje poslovnih i drugih knjiga te poslovne dokumentacije, sastavljanje knjigovodstvenih dokumenata, procjenu knjigovodstvenih stavki, sastavljanje finansijskih i drugih izvještaja o čemu su dužni izvještavati ili obavještavati Agenciju u skladu sa ovim Zakonom i posebnim propisima Agencije. POGLAVLJE VI. OSTALI UVJETI ZA POSLOVANJE Član 32. Obaveza poslovanja u skladu sa zakonima Leasing društvo dužno je svoje poslovanje obavljati u skladu sa ovim Zakonom, posebnim propisima Agencije i drugim zakonima. Član 33. Objava općih uvjeta poslovanja Leasing društvo dužno je na pogodnom mjestu u svojim poslovnim prostorijama potencijalnim korisnicima leasinga učiniti dostupnim informacije o uvjetima pružanja svojih usluga, odnosno na drugi prikladan način učiniti dostupnim ove informacije. Član 34. Sprečavanje pranja novca (1) Leasing društvo obavezno je u svom poslovanju poduzimati mjere i radnje propisane Zakonom o sprečavanju pranja novca. (2) Leasing društvo mora imati razrađene politike i procedure za otkrivanje i sprečavanje transakcija koje uključuju kriminalne aktivnosti, pranje novca ili aktivnosti koje podržavaju terorizam i poduzimati mjere na utvrđivanju identiteta svih lica sa kojima ulazi u poslovne odnose u skladu sa posebnim propisima Agencije. DIO TREĆI - UGOVOR O LEASINGU POGLAVLJE I. ZAKLJUČENJE I SADRŽAJ Član 35. Pojam ugovora o leasingu (1) Ugovorom o leasingu obavezuje se davalac leasinga da pribavi predmet leasinga od dobavljača predmeta leasinga i da ga ustupi korisniku leasinga, a korisnik leasinga se obavezuje da mu za to plaća leasing naknadu. (2) Korisnik leasinga određuje predmet leasinga i dobavljača predmeta leasinga. Član 36. Oblik i sadržaj ugovora o leasingu (1) Ugovor o leasingu mora biti zaključen u pisanoj formi i obavezno sadrži sljedeće odredbe: a) podatke o subjektima ugovora o leasingu, b) određenje da li se radi o finansijskom ili operativnom leasingu, c) detaljno određenje predmeta leasinga, d) vrijednost predmeta leasinga, e) vrijeme trajanja leasinga koje ne može biti kraće od šest mjeseci, f) ukupan iznos leasing naknade, g) iznos, broj i dospjelost pojedine leasing naknade, h) mogućnost za otkup ili produženje ugovora o leasingu, i) pravo davanja predmeta leasinga drugom na korištenje, j) slučajeve koji će se tretirati kao neizvršenje obaveza od korisnika laesinga, k) stopu zatezne kamate koja se plaća u slučaju neizvršenja obaveza. (2) Pored elemenata iz stava (1) ovog člana ugovor o leasingu može sadržavati i druge odredbe kojima se uređuju vrijeme, mjesto i način isporuke predmeta leasinga, rizici od kojih se predmet leasinga mora osigurati i način osiguranja, troškove transporta predmeta leasinga, troškove montaže, demontaže i tekuće održavanje predmeta leasinga, mogućnost obuke osoblja korisnika leasinga za korištenje predmeta leasinga, kao i druge odredbe. Član 37. Posebne odredbe za ugovor o finansijskom leasingu (1) Ugovor o finansijskom leasingu, osim odredbi iz člana 36. stav (1) ovog Zakona, obavezno sadrži i sljedeće odredbe: a) iznos učešća u ukupnoj vrijednosti predmeta leasinga, b) efektivnu kamatnu stopu koja se koristi za obračun leasing naknade. (2) Agencija će posebnim aktom propisati način i metodu obračuna efektivne kamatne stope. Član 38. Posebne odredbe za ugovor o operativnom leasingu (1) Ugovor o operativnom leasingu, osim odredbi iz člana 36. stav (1) ovog Zakona, obavezno sadrži i: a) iznos akontacijske naknade, b) iznos ukupne naknade. (2) Agencija će posebnim aktom propisati način i metodu obračuna iznosa ukupne naknade. Član 39. Predočavanje uvjeta ugovora Leasing društvo je dužno da prije zaključivanja ugovora o leasingu u pisanom obliku predoči korisniku leasinga, odnosno da mu učini dostupnim, sve bitne uvjete ugovora iz kojih su jasno vidljiva prava i obaveze ugovornih strana. POGLAVLJE II. PRAVA I OBAVEZE Član 40. Obaveze davaoca leasinga (1) Davalac leasinga dužan je prema zahtjevu korisnika leasinga pribaviti predmet leasinga od dobavljača predmeta leasinga koji je odredio korisnik leasinga. (2) Davalac leasinga dužan je obavijestiti dobavljača predmeta leasinga da predmet leasinga pribavlja radi izvršenja ugovora o leasingu te navesti lice koje je korisnik leasinga, osim ukoliko su davalac leasinga i dobavljač predmeta leasinga ista lica. (3) Obavijest iz stava (2) ovog člana davalac leasinga dužan je dostaviti dobavljaču predmeta leasinga najkasnije do preuzimanja predmeta leasinga. Član 41. Promjenjiva leasing naknada U slučaju da je ugovorena promjenjiva leasing naknada davalac leasinga dužan je u pisanom obliku obavijestiti korisnika leasinga o promjeni te naknade prije nego što se ona počne primjenjivati. Član 42. Odgovornost za pravne i materijalne nedostatke (1) Dobavljač predmeta leasinga odgovara davaocu leasinga za pravne i materijalne nedostatke predmeta leasinga prema općim pravilima odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke. (2) Zaključenjem ugovora o leasingu davalac leasinga ustupa korisniku leasinga zahtjeve koje ima prema dobavljaču predmeta leasinga na osnovu odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke, osim ako ugovorom o leasingu nije drugačije ugovoreno. (3) Ukoliko predmet leasinga ima neki materijalni ili pravni nedostatak, a korisnik leasinga je propustio prema dobavljaču predmeta leasinga vršiti ustupljena prava, on nema nikakva prava na osnovu materijalnih ili pravnih nedostataka prema davaocu leasinga, a posebno ne pravo na raskid ugovora ili smanjenje leasing naknade. Član 43. Isključenje odgovornosti za štetu nastalu korištenjem predmeta leasinga (1) Davalac leasinga nije odgovoran korisniku leasinga ili trećem licu za štetu nastalu korištenjem predmeta leasinga, osim ako ugovorom o leasingu nije drugačije određeno. (2) Odredba stava (1) ovog člana ne primjenjuje se ako je do štete došlo uslijed neispravnosti ili greške predmeta leasinga. (3) U slučaju odgovornosti prema odredbi stava (2) ovog člana davalac leasinga ima pravo regresa prema dobavljaču predmeta leasinga. On ovo pravo može ustupiti korisniku leasinga i smatra se da je to učinio danom zaključenja ugovora o leasingu ukoliko tim ugovorom nije drugačije određeno. Član 44. Rizik od slučajnog gubitka ili štete (1) U finansijskom leasingu rizik od slučajnog gubitka ili štete na predmetu leasinga snosi korisnik leasinga od trenutka preuzimanja predmeta leasinga u posjed, ukoliko ugovorom o leasingu nije drugačije određeno. (2) U operativnom leasingu rizik od slučajnog gubitka ili štete na predmetu leasinga snosi davalac leasinga i ne prenosi se na korisnika leasinga. Član 45. Obaveze dobavljača predmeta leasinga za urednu isporuku (1) Dobavljač predmeta leasinga dužan je predmet leasinga isporučiti korisniku leasinga u ispravnom stanju na način određen ugovorom o leasingu, osim ako je ugovorom o leasingu predviđeno da predmet leasinga isporuči davalac leasinga. (2) Onaj ko isporuči korisniku leasinga predmet leasinga odgovara prema općim pravilima obligacionog prava da predmet leasinga nema materijalne nedostatke. Član 46. Odgovornost dobavljača predmeta leasinga za neispunjenje ili zakašnjenje sa ispunjenjem (1) Ako zbog okolnosti za koje ne odgovara dobavljač predmeta leasinga nije u mogućnosti isporučiti predmet leasinga, ugovor o leasingu ne proizvodi pravna dejstva. (2) Ako dobavljač predmeta leasinga ne isporuči predmet leasinga u ugovorenom roku zbog razloga za koje snosi odgovornost, a rok nije bitni dio ugovora, korisnik leasinga mu mora ostaviti primjeren naknadni rok za ispunjenje i o tome obavijestiti davaoca leasniga. Ako dobavljač leasniga ni u naknadno određenom roku ne ispuni svoju obavezu, ugovor između davaoca i korisnika leasinga se raskida po samom zakonu. (3) Korisnik leasinga ima pravo od davaoca leasinga tražiti naknadu pretrpljene štete zbog raskida ugovora, a davalac leasinga ima pravo tražiti naknadu pretrpljene štete zbog raskida ugovora od dobavljača predmeta leasinga. (4) Svoje pravo na naknadu štete koje ima prema dobavljaču predmeta leasinga davalac leasinga može ustupiti korisniku leasinga. U slučaju prihvaćanja ustupanja korisnik leasinga ne može postavljati nikakav odštetni zahtjev prema davaocu leasinga. Član 47. Solidarna odgovornost davaoca leasinga i dobavljača predmeta leasinga Ako je davalac leasinga izabrao dobavljača predmeta leasinga, solidarno sa njim odgovara korisniku leasinga ako predmet leasinga nije isporučen korisniku leasinga, ako je isporučen sa zakašnjenjem ili ako predmet leasinga ima materijalni nedostatak. Član 48. Obaveze korisnika leasinga (1) Korisnik leasinga dužan je preuzeti predmet leasinga na način određen ugovorom o leasingu. (2) Ukoliko nije drugačije ugovoreno, korisnik leasinga je dužan izvršiti pregled predmeta leasinga kako bi ustanovio da predmet leasinga nema vidljivih nedostataka te pismeno potvrditi dobavljaču predmeta leasinga da je primio predmet leasinga. Od dana prijema predmeta leasinga, ugovor o leasingu proizvodi djejstvo i od tog dana je korisnik leasinga dužan plaćati leasing naknadu. (3) Korisnik leasinga dužan je u skladu sa ugovorom ili namjenom predmeta leasinga koristiti predmet leasinga sa pažnjom dobrog privrednika, odnosno domaćina. (4) Korisnik leasinga dužan je održavati predmet leasinga u dobrom stanju i snositi sve troškove takvog održavanja, ukoliko ugovorom o leasingu nije drugačije određeno. (5) Gubitak predmeta leasinga ili gubitak njegove funkcije uzrokovan korištenjem predmeta leasinga suprotno st. (3) i (4) ovog člana ne oslobađa korisnika leasinga od njegovih obaveza određenih ugovorom o leasingu. (6) Korisnik leasinga dužan je davaocu leasinga plaćati naknadu u iznosima, rokovima i na način određen ugovorom o leasingu. (7) Korisnik leasinga dužan je po prestanku ugovora o leasingu bez odgađanja predmet leasinga vratiti davaocu leasinga na način i u stanju određenim ugovorom o leasingu, osim ako je u skladu sa ugovorom o leasingu ispunio uvjete kojima stiče pravo vlasništva nad predmetom leasinga, pravo produženja ugovora o leasingu ili je za taj predmet leasinga sklopljen novi ugovor o leasingu. (8) Nakon raskida ugovora o leasingu korisnik leasinga je dužan vratiti predmet leasinga sa svim dijelovima i dodatnim elementima davaocu leasinga ili licu kojeg davalac leasinga odredi. Član 49. Odgovornost korisnika leasinga za štetu nastalu korištenjem predmeta leasinga (1) Korisnik leasinga ne odgovara za istrošenost predmeta leasinga koja nastane njegovim redovnim korištenjem, kao ni za promjene na njemu koje su izvršene u dogovoru sa davaocem leasinga. (2) Korisnik leasinga odgovoran je za štetu koju uzrokuje korištenjem predmeta leasinga suprotno ugovoru ili namjeni predmeta leasinga, bez obzira na to da li je predmet leasinga koristio korisnik leasinga, lice koje radi po njegovom nalogu ili lice kome je on omogućio da koristi predmet leasinga. Član 50. Zaštita u slučaju stečaja ili likvidacije korisnika leasinga (1) Korisnik leasinga je dužan bez odlaganja obavijestiti davaoca leasinga o pokretanju stečajnog ili likvidacionog postupka. (2) U slučaju stečaja korisnika leasinga, davalac leasinga ima pravo na izdvajanje predmeta leasinga (izlučno pravo) iz stečajne mase korisnika leasinga u skladu sa propisima koji uređuju stečajni postupak. Član 51. Podleasing (1) Korisnik leasinga može, uz pismenu saglasnost davaoca leasinga, osim ukoliko ugovorom o leasingu nije drugačije određeno, prenijeti predmet leasinga ili njegove dijelove, trećoj strani na korištenje (u daljnjem tekstu: podleasing). (2) Prijenos predmeta leasinga na treću stranu koja će ga koristiti ne oslobađa korisnika leasinga njegove obaveze prema davaocu leasinga u skladu sa ugovorom o leasingu. (3) Rok o podleasingu ne smije prijeći rok ugovora o leasingu. (4) Pravo prijenosa predmeta leasinga na korištenje trećem licu može se isključiti ugovorom o leasingu ili njime drugačije urediti. Član 52. Primjena odredbi Zakona o obligacionim odnosima Na pitanja koja nisu regulirana ovim Zakonom, a tiču se prava i obaveza ugovornih strana primjenjuju se odredbe Zakona o obligacionim odnosima, a naročito odredbe kojima je reguliran ugovor o zakupu. Član 53. Dispozitivni karakter odredbi Odredbe ovog Zakona koje se tiču prava i obaveza ugovornih strana kao i odredbe Zakona o obligacionim odnosima primjenjuju se ukoliko stranke nisu drugačije ugovorile. POGLAVLJE III. RASKID I PRESTANAK UGOVORA Član 54. Raskid ugovora o leasingu (1) Davalac leasinga ima pravo, ako ugovorom o leasingu nije drugačije određeno, raskinuti ugovor o leasingu ako korisnik leasinga: a) zakasni sa isplatom prve leasing naknade, b) poslije isplate prve naknade korisnik leasinga zakasni sa dvije uzastopne leasing naknade, c) bez pismene saglasnosti davaoca leasinga predmet leasinga da u podleasing trećoj strani, d) znatno povrijedi odredbe ugovora koje se odnose na korištenje i održavanje predmeta leasinga. (2) Bez obzira na odredbe iz stava (1), tač. a) i b) ovog člana davalac leasinga ima pravo da raskine ugovor o leasingu ako korisnik leasinga ne plati jednu od leasing naknada u ugovorenom roku, pod uvjetom da okolnosti jasno ukazuju da ni ostale naknade neće biti plaćene. (3) Da bi raskinuo ugovor o leasingu iz razloga navedenih u stavu (1) tač. a) i b) i stavu (2) ovog člana davalac leasinga dužan je obavijestiti korisnika leasinga o namjeri raskida ugovora ukoliko ne primi uplate prispjelih obaveza i ostaviti korisniku leasinga naknadni razumni rok za ispunjenje obaveza. Ugovor o leasingu ostaje na snazi ako korisnik leasinga plati iznos dužne naknade prije nego mu je dostavljena obavijest o raskidu ugovora. Član 55. Efekti raskida ugovora o leasingu i naknada štete (1) Davalac leasinga koji raskine ugovor o leasingu iz razloga utvrđenih članom 54., st. (1) i (2) ima pravo na povrat predmeta leasinga, kao i pravo na naknadu štete. (2) Ugovorom o leasingu može se predvidjeti način na koji će se izračunati visina naknade štete, koja ne može prelaziti interese ispunjena ugovora. (3) Raskidom ugovora iz stava (1) ovog člana korisnik leasinga gubi pravo posjedovanja i korištenja predmeta leasinga, a plaćene leasing naknade neće se smatrati plaćanjem predmeta leasinga i ne daju pravo korisniku leasinga na dio vlasništva nad predmetom leasinga. Član 56. Prestanak ugovora o leasingu (1) Ugovor o leasingu prestaje: a) istekom roka na koji je zaključen, b) prijenosom prava vlasništva sa davaoca leasinga na korisnika leasinga, c) otkupom predmeta leasinga, d) raskidom ugovora o leasingu, e) uništenjem predmeta leasinga usljed djelovanja više sile, i f) iz drugih razloga u skladu sa propisima kojima se uređuju obligacioni odnosi. (2) U slučajevima iz stava (1) ovog člana davalac leasinga je dužan u roku od 15 dana od dana prestanka ugovora o leasingu podnijeti zahtjev za brisanje upisanih prava iz nadležnog registra. Član 57. Povrat posjeda nad predmetom leasinga (1) Davalac i korisnik leasinga mogu u formi notarski obrađene isprave pred notarom zaključiti poravnanje u kojem će se sporazumjeti da u slučaju neplaćanja leasing naknade od korisnika leasinga po dospijeću u skladu sa ugovorom, korisnik leasinga pristaje na neposredno izvršenje zahtjeva na predaju predmeta laesinga. (2) Ako korisnik leasinga ne ispuni obavezu plaćanja leasing naknade po dospijeću u skladu sa ugovorom i davaocu leasinga ne preda dobrovoljno predmet leasinga, davalac leasinga može zahtijevati izvršni otpravak isprave iz stava (1) ovog člana i nadležnom sudu podnijeti prijedlog za izvršenje zahtjeva za predaju predmeta leasinga davaocu lasinga u posjed. (3) Nadležni sud je obavezan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od pet dana od dana podnošenja zahtjeva. (4) Postupak oduzimanja predmeta leasinga provodi se u roku od tri dana od dana donošenja rješenja o izvršenju. (5) Protiv rješenja o izvršenju korisnik leasinga može u roku od tri dana od dana prijema rješenja uložiti prigovor da je izvršio obaveze isplate o čemu mora podnijeti pismene dokaze. (6) Prigovor iz stava (5) ovog člana ne odlaže izvršenje. (7) O prigovoru odlučuje nadležni sud u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršni postupak. (8) Na postupak za povrat posjeda nad predmetom leasinga primjenjuje se zakon kojim se uređuje izvršni postupak, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. DIO ČETVRTI - REGISTRACIJA PREDMETA LEASINGA Član 58. Registri (1) Ako je predmet leasinga nepokretna stvar, pravo vlasništva na predmetu leasinga i prava na osnovu ugovora o leasingu nad predmetom leasinga upisuju se u skladu sa propisima kojima su uređeni upisi prava na nekretninama. (2) Ako je predmet leasinga pokretna stvar, registracija prava na osnovu ugovora o leasingu (posebno vlasničko pravo) vrši se u Registru zaloga u skladu sa propisima kojima se uređuje registracija zaloga. (3) Ako je predmet leasinga pokretna stvar za koju je posebnim zakonom propisana godišnja registracija, kao npr. motorna vozila, registracija prava vlasništva vrši se u skladu sa zakonom koji definira registraciju vlasništva nad vozilima. Član 59. Obaveza upisa (1) Ako je predmet leasinga pokretna stvar, davalac leasinga je dužan podnijeti zahtjev za registraciju prava na osnovu ugovora o leasingu (posebno vlasničko pravo) te ostalih podataka iz ugovora o leasingu u skladu sa propisima kojima se uređuje registracija zaloga u roku od sedam dana od isporuke. (2) Ako su u pitanju nepokretne stvari, davalac usluga leasinga je dužan podnijeti zahtjev za uknjižbu prava vlasništva i prava iz ugovora o leasingu u roku od 30 dana od ispunjenja svih uvjeta za uknjižbu. (3) Zahtjev za promjenu ili brisanje podataka iz st. (1) i (2) ovog člana iz nadležnog registra davalac leasinga je dužan podnijeti u roku od 15 dana od dana nastupanja činjenica koje su tu promjenu ili brisanje podataka uvjetovale. DIO PETI - UPRAVLJANJE RIZICIMA Član 60. Upravljanje rizicima Leasing društvo mora imati razrađene politike i procedure za identificiranje, mjerenje i praćenje rizika kojima je izloženo u svom poslovanju. Član 61. Propisi o upravljanju, načinu utvrđivanja rezervi i izvještavanju o rizicima Agencija može podzakonskim aktom propisati leasing društvu iz člana 3. ovog Zakona kriterije i način upravljanja rizicima, utvrditi rezerve, uvjete i način upotrebe rezervi, te oblik, način i rokove izvještavanja o upravljanju rizicima. Član 62. Teže kršenje pravila o upravljanju rizikom Leasing društvo teže krši pravila o upravljanju rizikom ako: a) mu je ugrožena likvidnost, b) nije organiziralo poslovanje, odnosno ne vodi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju te druge administrativne i poslovne evidencije na način da je moguće u bilo kojem trenutku provjeriti posluje li u skladu sa ovim Zakonom, c) ne donese mjere i odredi pravila odgovarajućeg vrednovanja bilansnih i vanbilansnih stavki, odnosno ako te stavke vrednuje suprotno odredbama ovog Zakona i propisima donesenim na osnovu njega, d) obavlja djelatnosti koje prema ovom Zakonu ne smije obavljati, e) krši obavezu pravovremenog i korektnog izvještavanja, određenu ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega, f) zaključuje prividne poslove u namjeri netačnog iskazivanja finansijskog stanja. DIO ŠESTI - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE I REVIZIJA Član 63. Vođenje poslovnih knjiga, dokumentacije i evidencija (1) Leasing društvo obavezno je voditi i čuvati knjigovodstvene evidencije i dokumente, te sastavljati i prezentirati finansijske izvještaje u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast računovodstva i revizije. (2) Finansijske izvještaje iz stava (1) ovog člana leasing društvo dužno je podnositi nadležnim organima na način i u rokovima utvrđenim zakonom i drugim propisima kojima se uređuje oblast računovodstva i revizije. Član 64. Revizija (1) Leasing društvo dužno je imenovati, uz saglasnost Agencije, vanjskog revizora koji će izvršiti reviziju godišnjih finansijskih izvještaja i sačiniti revizorski izvještaj u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast računovodstva i revizije. (2) Isti vanjski revizor može u istom leasing društvu uzastopno obaviti najviše četiri revizije godišnjih finansijskih izvještaja. (3) Vanjski revizor ne može u istoj poslovnoj godini obavljati reviziju finansijskih izvještaja i pružati konsultantske usluge istom leasing društvu. (4) Leasing društvo obavezno je Agenciji dostaviti godišnji finansijski izvještaj, zajedno sa revizorskim izvještajem, najkasnije pet mjeseci po isteku poslovne godine na koju se izvještaji odnose. Član 65. Ovlaštenja Agencije u vezi sa obavljenom revizijom (1) Revizor je dužan na zahtjev Agencije dati i druga obrazloženja u vezi sa obavljenom revizijom. (2) Agencija može odbiti mišljenje revizora o finansijskim izvještajima i zahtijevati da reviziju obavi drugi ovlašteni revizor na trošak leasing društva kada utvrdi da finansijski izvještaji ne prikazuju istinit i vjeran prikaz finansijskog stanja leasing društva u skladu sa propisima Federacije. DIO SEDMI - NADZOR NAD POSLOVANJEM LEASING DRUŠTVA POGLAVLJE I. NADZOR NAD LEASING DRUŠTVIMA Član 66. Djelokrug nadzora Agencija vrši nadzor nad poslovanjem leasing društava sa sjedištem u Federaciji i svih njegovih podružnica sa sjedištem u Federaciji i izvan Federacije. Član 67. Način vršenja nadzora Agencija vrši nadzor nad poslovanjem leasing društva na sljedeći način: a) praćenjem, prikupljanjem i provjerom izvještaja i obavijesti leasing društava (posredni nadzor), b) pregledom poslovanja leasing društva (neposredni nadzor), c) izricanjem mjera nadzora u skladu sa ovim Zakonom. Član 68. Posredni nadzor Agencija će podzakonskim aktom propisati činjenice i okolnosti o kojima je leasing društvo dužno izvještavati Agenciju, kao i način i rokove izvještavanja. Član 69. Neposredni nadzor (1) Agencija vrši neposredni nadzor nad leasing društvima radi provjere posluju li leasing društva u skladu sa članom 32. ovog Zakona, ali nije dužna rješavati pojedinačne reklamacije i žalbe lica sa kojima leasing društvo posluje. (2) Nadzor nad poslovanjem leasing društva mogu vršiti i druga nadzorna tijela u skladu sa ovlaštenjima na osnovu zakona u okviru svog djelokruga poslovanja. Član 70. Mjere nadzora Agencija može izreći sljedeće mjere nadzora nad poslovanjem leasing društva: a) otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti, b) određivanje dodatnih mjera, c) oduzimanje dozvole, d) pokretanje prekršajnog postupka. POGLAVLJE II. POSTUPAK NADZORA Član 71. Ovlaštena lica (1) Nadzor nad poslovanjem leasing društva provode ovlaštena lica Agencije. (2) Radi vršenja nadzora nad poslovanjem leasing društva, Agencija može ovlastiti vanjskog revizora ili drugo stručno lice. (3) Ovlaštena lica iz stava (2) ovog člana imaju kod vršenja nadzora nad poslovanjem za koje su ovlaštena jednake nadležnosti kao ovlaštena lica Agencije. Član 72. Obim nadzora Nadzor nad poslovanjem leasing društva može obuhvatiti cjelokupno poslovanje (obimna kontrola) ili njegov dio (ciljana kontrola), u skladu sa posebnim propisima Agencije. Član 73. Izvještaji i informacije (1) Agencija može od leasing društva zatražiti informacije o svim poslovima koji su, s obzirom na svrhu pojedinog nadzora, bitne za procjenu postupanja u skladu sa ovim Zakonom i posebnim propisima Agencije. (2) Članovi nadzornog odbora, uprave i djelatnici leasing društva dužni su ovlaštenom licu, na njegov zahtjev, dati izvještaje i informacije o svim poslovima bitnim za vršenje nadzora. (3) Agencija može pozvati lica iz stava (2) ovog člana da o poslovima iz stava (1) ovog člana, u roku koji ne smije biti kraći od tri dana, daju usmenu izjavu ili sastave izvještaj u pisanom obliku. Član 74. Uvjeti za vršenje nadzora (1) Leasing društvo dužno je ovlaštenim licima Agencije, na njihov zahtjev, omogućiti vršenje nadzora nad poslovanjem u svom sjedištu, odnosno u drugim prostorijama u kojima obavljaju djelatnosti i staviti im na raspolaganje odgovarajuće prostorije u kojima mogu neometano i bez prisutnosti drugih lica vršiti nadzor nad poslovanjem. (2) Agencija je dužna nadzor nad poslovanjem leasing društva izvršiti na način da time ne ometa normalno poslovanje leasing društva u skladu sa predmetom pojedinog nadzora. Član 75. Nadzor nad poslovanjem (1) Leasing društvo dužno je ovlaštenom licu Agencije, na njegov zahtjev, omogućiti pregled poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i administrativnih, odnosno poslovnih evidencija u obimu nužnom za vršenje pojedinog nadzora, odnosno u obimu određenom zakonom kojim se uređuje pojedini nadzor. (2) Leasing društvo dužno je ovlaštenom licu Agencije, na njegov zahtjev, predati kompjuterske ispise, odnosno fotokopije poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i administrativnih, odnosno poslovnih evidencija. Član 76. Obavještenje o nadzoru (1) Agencija leasing društvu dostavlja obavještenje o nadzoru najmanje osam dana prije početka nadzora nad poslovanjem leasing društva. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, ovlašteno lice može obavještenje o nadzoru uručiti prilikom početka nadzora nad poslovanjem. (3) Obavještenje o nadzoru nad poslovanjem mora obuhvatiti predmet nadzora. (4) Agencija može za vrijeme vršenja nadzora poslovanja dopuniti obavještenje o nadzoru nad poslovanjem. Član 77. Nalazi nadzora Nakon obavljenog nadzora nad poslovanjem leasing društva ovlaštena lica Agencije sastavljaju zapisnik o obavljenom nadzoru koji su dužne dostaviti leasing društvu. Leasing društvo ima pravo prigovora na zapisnik o nadzoru. Prigovor se dostavlja Agenciji u roku od osam dana od dana prijema zapisnika. Član 78. Naknada za nadzor Leasing društva dužna su Agenciji plaćati naknadu za obavljanje poslova nadzora u skladu sa tarifom koju propisuje Agencija. POGLAVLJE III. MJERE U OTKLANJANJU NEZAKONITOSTI I NEPRAVILNOSTI Član 79. Rješenje za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti Kada Agencija prilikom vršenja nadzora utvrdi da leasing društvo svoje poslovanje ne obavlja u skladu sa članom 32. ovog Zakona, naložit će rješenjem leasing društvu otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti, a može mu naložiti i da poduzme, odnosno da ne poduzima određene radnje. Član 80. Uvjeti i rokovi u rješenju (1) Agencija donosi rješenje iz člana 79. ovog Zakona ako utvrdi sljedeće: a) leasing društvo ne ispunjava uvjete za obavljanje poslova leasinga, b) leasing društvo obavlja djelatnosti koje prema ovom Zakonu ne smije obavljati, c) leasing društvo krši pravila o upravljanju rizicima, d) leasing društvo krši pravila o vođenju poslovnih knjiga i izradi finansijskih izvještaja, odnosno reviziji finansijskih izvještaja, e) leasing društvo krši obavezu izvještavanja, f) leasing društvo krši pravila o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, g) leasing društvo krši druge odredbe ovog Zakona ili posebnih propisa Agencije, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuje poslovanje leasing društava. (2) Rješenjem iz stava (1) ovog člana Agencija određuje rok za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti. (3) Rješenje iz stava (1) ovog člana je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor. Član 81. Sadržaj rješenja Rješenje za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti mora sadržavati: a) tačan opis utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti, uz navođenje odredbi zakona koje se ne poštuju, b) rok u kojem nadzirano leasing društvo mora otkloniti nepravilnosti i podnijeti izvještaj o otklanjanju nepravilnosti, c) način otklanjanja nepravilnosti u slučaju kada Agencija naloži nadziranom leasing društvu da nepravilnosti otkloni na određeni način, d) dokumente, odnosno dokaze o otklanjanju nepravilnosti u slučaju kada Agencija naloži da nadzirano leasing društvo predoči određene dokumente odnosno druge dokaze. Član 82. Izvještaj o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti (1) Leasing društvo dužno je u roku koji odredi Agencija rješenjem iz člana 80. stav (2) ovog Zakona otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti, te Agenciji u roku koji odredi Agencija, dostaviti izvještaj u kojem su opisane mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti. (2) Uz izvještaj iz stava (1) ovog člana moraju biti priloženi dokumenti i drugi dokazi iz kojih proizilazi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. (3) Ako iz izvještaja iz stava (1) ovog člana i priloženih dokaza ne proizilazi da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, odnosno u cilju utvrđivanja tačnosti dostavljene dokumentacije, Agencija može obaviti ponovni pregled poslovanja u obimu potrebnom da bi se utvrdilo jesu li nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene (kontrola izvršenja naloga). (4) Ako je izvještaj iz stava (1) ovog člana nepotpun, odnosno iz izvještaja i priloženih dokaza ne proizilazi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, Agencija će leasing društvu rješenjem naložiti dopunu izvještaja i odrediti rok za dopunu. (5) Ako su rješenjem Agencije određene dodatne mjere iz člana 83. ovog Zakona, odredbe ovog člana, koje se odnose na otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti i na izvještaj o uklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, odnose se i na provođenje dodatnih mjera te na obavještavanje o provođenju dodatnih mjera. Član 83. Dodatne mjere o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti (1) Ako Agencija prilikom vršenja nadzora utvrdi da leasing društvo teže krši pravila o upravljanju rizikom iz člana 62. ovog Zakona, rješenjem o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti može odrediti i sljedeće dodatne mjere: a) naložiti upravi leasing društva da prihvati plan mjera radi osiguranja solventnosti leasing društva; b) naložiti upravi leasing društva i nadzornom odboru sazivanje skupštine leasing društva te predlaganje odgovarajućih odluka kao što su: 1) odluka o povećanju osnovnog kapitala leasing društva, 2) odluka o povećanju osnovnog kapitala iz dobiti leasing društva, 3) razrješenje člana nadzornog odbora ako svojim radom nanosi ili može nanijeti štetu leasing društvu; c) zabraniti leasing društvu sklapanje novih ugovora o leasingu u pojedinim ili svim poslovima leasinga; d) zabraniti leasing društvu obavljanje poslova leasinga određenim licima; e) zabraniti leasing društvu sklapanje poslova sa pojedinim dioničarima, članovima uprave, članovima nadzornog odbora, licima koja su sa leasing društvom povezana lica u skladu sa posebnim propisom Agencije; f) naložiti upravi leasing društva donošenje ili provedbu mjere radi: 1) poboljšanja postupaka upravljanja rizicima, 2) poboljšanja postupka naplate dospjelih potraživanja leasing društva, 3) ispravnog vrednovanja bilansnih i vanbilansnih stavki, 4) poboljšanja informacionog sistema, 5) druge mjere nužne radi realizacije solventnosti leasing društva; g) zabraniti, odnosno ograničiti leasing društvu raspolaganje imovinom kojom upravlja leasing društvo. (2) Agencija može naložiti nadzornom odboru leasing društva razrješenje dužnosti člana uprave i imenovanje novog člana odnosno novih članova uprave u sljedećim slučajevima: a) leasing društvo nije postupilo u skladu sa rješenjem o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, odnosno b) uprava leasing društva nije provela dodatne mjere iz stava (1) ovog člana koje je odredila, odnosno c) leasing društvo ponovo krši obavezu pravovremenog i tačnog izvještavanja, odnosno obavještavanja Agencije ili ometa Agenciju u vršenju nadzora. DIO OSMI - STEČAJ I LIKVIDACIJA Član 84. Stečaj leasing društva Na stečaj leasing društva na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o stečajnom postupku. Član 85. Likvidacija leasing društva (1) Likvidacija leasing društva provodi se u skladu sa odredbama Zakona o likvidacionom postupku, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. (2) Agencija u slučaju pokretanja likvidacionog postupka ukida dozvolu za obavljanje poslova leasing društvu. Član 86. Postavljanje likvidatora Za likvidatora leasing društva može biti postavljeno samo lice koje ispunjava uvjete za imenovanje za člana uprave leasing društva iz člana 30. ovog Zakona. Član 87. Obavještavanje Agencije Likvidator je dužan, ako utvrdi da imovina leasing društva u likvidaciji nije dovoljna za isplatu svih potraživanja vjerovnika, bez odlaganja podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i o tome istovremeno obavijestiti Agenciju. DIO DEVETI - PREKRŠAJNE ODREDBE Član 88. Prekršajni postupak Prekršajni postupak pokreće se na sljedeći način: a) izdavanjem prekršajnog naloga, b) podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu u slučaju da ne postoje uvjeti za izdavanje prekršajnog naloga, u skladu sa Zakonom o prekršajima. Član 89. Izdavanje prekršajnog naloga (1) Prekršajni nalog izdaje lice utvrđeno posebnim propisom Agencije ukoliko ustanovi da je prekršaj utvrđen na jedan od sljedećih načina: a) zapisnički konstatovan od ovlaštenog lica Agencije koje je vršilo nadzor leasing društva, b) podacima koji su dobijeni na osnovu izvještavanja leasing društva, c) podacima koji su dobijeni u postupku izdavanja saglasnosti leasing društvu, d) podacima dobivenim na drugi način i naknadno utvrđenim od ovlaštenog lica Agencije. (2) Prilikom izdavanja prekršajnog naloga može se izreći samo minimalna novčana kazna predviđena ovim Zakonom, osim u slučaju da je počinjeno više prekršaja (sticaj), kada se izriče jedinstvena novčana kazna koja mora biti veća od minimalnog iznosa svake pojedine utvrđene novčane kazne, ali ne smije preći zbir minimalnih utvrđenih kazni. (3) Sud može izreći bilo koju novčanu kaznu propisanu ovim Zakonom. Član 90. Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu podnosi lice utvrđeno posebnim propisom Agencije. Član 91. Prekršaji leasing društva (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj leasing društvo koje: a) obavlja djelatnost suprotno odredbama člana 7. ovog Zakona, b) stiče značajan vlasnički interes u drugom pravnom licu suprotno odredbama člana 11. ovog Zakona, c) ne posluje u skladu sa članom 32. ovog Zakona, d) ne postupa u skladu sa čl. 34. i 59. ovog Zakona, e) ne organizira poslovanje i vođenje poslovnih knjiga u skladu sa odredbama člana 63. ovog Zakona, f) prilikom imenovanja i angažiranja vanjskog revizora ne postupi u skladu sa odredbama člana 64. ovog Zakona, g) ne omogući ovlaštenim licima Agencije provođenje nadzora u skladu sa odredbama člana 74. ovog Zakona, h) ne dostavi izvještaj Agenciji u skladu sa odredbama člana 82. ovog Zakona. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj leasing društvo ako: a) prilikom imenovanja članova uprave postupi suprotno odredbama čl. 29. i 30. ovog Zakona, b) članovi uprave leasing društva ne ispunjavanju obaveze u skladu sa odredbama člana 31. ovog Zakona, c) prilikom izbora članova nadzornog odbora postupi suprotno odredbama čl. 24. i 25. ovog Zakona, d) ne učini dostupnim informacije iz člana 33. ovog Zakona, e) ugovor o leasingu nije sastavljen u skladu sa odredbama čl. od 36. do 38. ovog Zakona, f) ne obavijesti dobavljača predmeta leasinga u skladu sa odredbama člana 40. ovog Zakona, g) teže krši pravila o upravljanju rizicima iz člana 62. ovog Zakona, h) ne izvijesti Agenciju u skladu sa odredbama člana 68. ovog Zakona, i) ne dostavi informacije Agenciji u skladu sa odredbama člana 75. ovog Zakona. (3) Odgovorno lice u leasing društvu kaznit će se za prekršaje iz st. (1) i (2) ovog člana, učinjene u njegovom mandatu, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM. Član 92. Prekršaji banaka (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj banka koja: a) ugovor o leasingu ne sastavlja u skladu sa odredbama čl. 36. i 37. ovog Zakona, b) ne obavijesti dobavljača predmeta leasinga u skladu sa odredbama člana 40. ovog Zakona. (2) Odgovorno lice u banci kaznit će se za prekršaje iz stava (1) ovog člana, učinjene u njegovom mandatu, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM. Član 93. Prekršaji ostalih lica (1) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice ili pravno lice koje: a) obavlja poslove leasinga bez dozvole Agencije za obavljanje poslova leasinga, b) ne postupi u skladu sa članom 96. stav (3) ovog Zakona, c) stekne ili poveća značajan vlasnički interes u leasing društvu suprotno odredbama člana 9. ovog Zakona. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana koje je počinilo pravno lice kaznit će se i odgovorno lice koje je bilo u mandatu u pravnom licu kada je prekršaj učinjen, novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.000,00 KM. Član 94. Primjena odredbi Zakona o prekršajima Na prekršaje u poslovima leasinga primjenjuju se odredbe Zakona o prekršajima, samo ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. DIO DESETI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 95. Donošenje propisa (1) Agencija je dužna donijeti posebne propise predviđene ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Propisi iz stava (1) ovog člana objavljuju se u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 96. Usklađivanje sa odredbama ovog Zakona (1) Pravna lica koja na dan stupanja na snagu ovog Zakona obavljaju poslove leasinga i upisana su u sudski registar nastavljaju poslovati kao leasing društva prema ovom Zakonu. (2) Pravna lica iz stava (1) ovog člana dužna su u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona uskladiti poslovanje prema odredbama ovog Zakona, odnosno od Agencije dobiti dozvolu za obavljanje poslova leasinga. (3) Ako pravna lica iz stava (1) ovog člana ne postupe u roku i na način predviđen odredbama ovog Zakona, dužna su prestati obavljati poslove leasinga i podnijeti prijavu za brisanje djelatnosti leasinga iz sudskog registra. (4) Ugovori o leasingu, kao i svi drugi ugovori koji imaju značaj finansiranja drugih lica sklopljeni do dana stupanja na snagu ovog Zakona ostaju na snazi do isteka obaveza iz tih ugovora i ne mogu se produžavati. (5) Ugovori o leasingu zaključeni nakon stupanja na snagu ovog Zakona zaključuju se u skladu sa njegovim odredbama. Odredbe čl. 37. i 38. ovog Zakona primjenjuju se od dana stupanja na snagu posebnih propisa koje u skladu sa odredbama ovih članova donosi Agencija.
Zakon o tržištu vrijednosnih papira FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 85/08 26.12.2008 SN FBiH 25/17, SN FBiH 109/12 vrijednosni papiri Broj 85 – Stranica 134 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. obavljanje poslova leasinga, a najkasnije po isteku 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. 1347 Temeljem ~lanka IV.B.7. a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O TR@I[TU VRIJEDNOSNIH PAPIRA Progla{ava se Zakon o tr`i{tu vrijednosnih papira koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 14. listopada 2008. godine i na sjednici Doma naroda od 27. studenoga 2008. godine. Broj 01-02-600/08 23. prosinca 2008. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O TR@I[TU VRIJEDNOSNIH PAPIRA GLAVA I. OP]E ODREDBE ^lanak 1. Predmet Zakona Ovim Zakonom ure|uju se: a) vrijednosni papiri; b) izdavanje vrijednosnih papira; c) poslovi s vrijednosnim papirima i ovla{teni sudionici na tr`i{tu vrijednosnih papira; d) burza i drugo ure|eno javno tr`i{te; e) obveze i ovla{tenja Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine; f) strukovne udruge ovla{tenih sudionika na tr`i{tu vrijednosnih papira; g) osiguranja i zabrane u svezi poslova s vrijednosnim papirima; h) objavljivanje i izvje{}ivanje; i i) ovla{tenja Komisije za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Komisija) u provo|enju ovoga Zakona. ^lanak 2. Zna~enje pojedinih izraza Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovome Zakonu imaju sljede}e zna~enje: a) "Vrijednosni papir" u smislu ovoga Zakona je prenosiva isprava u nematerijaliziranom obliku - elektronskom zapisu, izdana u seriji na temelju koje se ostvaruju prava prema izdavatelju i vr{i prijenos prava, sukladno zakonu i odluci o izdavanju. b) "Financijski derivati" u smislu ovoga Zakona su izvedeni financijski instrumenti ~ija vrijednost ovisi o cijeni predmeta ugovora, i ~ija su vrsta, koli~ina, kvaliteta i druga svojstva standardizirani i kojima se ovla{teno prometuje. c) "Klasa vrijednosnog papira" ozna~ava sve vrijednosne papire iste vrste iz kojih proistje~u ista prava i obveze. d) "Izdavatelj" je pravna osoba koja na temelju zakona mo`e izdavati vrijednosne papire s ciljem prikupljanja sredstava i koji prema vlasnicima vrijednosnih papira ima obveze nazna~ene u vrijednosnom papiru. e) "Izdavanje vrijednosnih papira" ozna~ava izdavanje vrijednosnih papira javnom i zatvorenom ponudom u Bosni i Hercegovini i inozemstvu, s ciljem njihove prodaje prvim kupcima. f) "Izdavanje vrijednosnih papira javnom ponudom" je izdavanje u kojem se prodaja vrijednosnih papira vr{i na temelju javnog poziva upu}enog neodre|enom broju osoba putem sredstava javnog informiranja. g) "Izdavanje vrijednosnih papira zatvorenom ponudom" je izdavanje u kojem se poziv za upis i uplatu vrijednosnih papira upu}uje unaprijed poznatim kupcima: institucijskim investitorima, ili dioni~arima ili uposlenicima izdavatelja ili do 20 osoba koje imaju status vanjskih investitora. h) "Investitor" je doma}a ili strana pravna ili fizi~ka osoba koja slobodna sredstva investira u kupnju vrijednosnih papira. i) "Institucijski investitor" je doma}a ili strana pravna osoba, koje posluje kao investicijski fond, mirovinski fond, banka, osiguravaju}e ili reosiguravaju}e dru{tvo ili druga pravna osoba, koja po osnovi svoje registrirane poslovne djelatnosti mo`e procijeniti zna~aj budu}e investicije u vrijednosne papire. j) "Vanjski investitor" ozna~ava doma}u ili stranu fizi~ku ili pravnu osobu koja nije dioni~ar niti uposlenik izdavatelja niti je institucijski investitor. k) "Vlasnik vrijednosnog papira" je osoba na ~ije ime glasi ra~un vrijednosnih papira kod Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine na kojem je upisan vrijednosni papir, odnosno osoba za ~iji ra~un banka skrbnik ili druga ovla{tena osoba, sukladno Zakonu, dr`i vrijednosne papire. l) "Promet vrijednosnih papira" ozna~ava kupnju i prodaju vrijednosnih papira, kao i svaki drugi pravni posao koji je osnova za prijenos vlasni{tva na vrijednosnom papiru. m) "Ovla{teni sudionici na tr`i{tu vrijednosnih papira" su pravne osobe, koje imaju dozvolu Komisije za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima na na~in propisan odredbama ovoga i drugih zakona. n) "Strukovna udruga ovla{tenih sudionika na tr`i{tu vrijednosnih papira" je dobrovoljna udruga ovla{tenih sudionika i drugih osoba koje obavljaju poslove s vrijednosnim papirima i koja funkcionira sukladno Zakonu i svojim pravilima. o) "Registar vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine" (u daljnjem tekstu: Registar) je dioni~ko dru{tvo koje vodi bazu podataka u kojoj se registriraju i ~uvaju podaci o vrijednosnim papirima, te koji obavlja i druge poslove s vrijednosnim papirima sukladno Zakonu. ^lanak 3. Povezane osobe (1) Pod povezanim osobama, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se osobe koje se nalaze u jednom od sljede}ih odnosa: a) pravna osoba i ~lanovi nadzornog odbora, uprave, odbora za reviziju ili drugog tijela imenovanog od skup{tine ili nadzornog odbora te pravne osobe i svaka ovla{tena osoba s imenovanjem u toj pravnoj osobi; b) jedna osoba izravno ili neizravno kontrolira drugu osobu ili druge osobe, odnosno te osobe su pod kontrolom tre}e osobe; c) supru`nici i srodnici osoba iz to~ki a) i b) ovoga stavka u ravnoj liniji, odnosno u pobo~noj liniji do drugog stupnja srodstva; d) osoba nastupa u ime druge osobe odnosno u njegovo ime nastupa druga osoba. (2) Smatra se da fizi~ka i/ili pravna osoba kontrolira pravnu osobu u smislu odredbi stavka 1. to~ka b) ovoga ~lanka ako: a) izravno ili neizravno ima 30% i vi{e dionica i/ili udjela; Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 135 b) ima pravo upravljanja poslovnim i financijskim politikama pravne osobe na temelju ovla{tenja iz statuta, sporazuma ili drugog pravnog posla; c) ima izravno i/ili neizravno preovla|uju}i utjecaj na vo|enje poslova i dono{enje odluka. GLAVA II. VRIJEDNOSNI PAPIRI ^lanak 4. Vo|enje, ~uvanje i prijenos vrijednosnih papira (1) Vrijednosni papir je u nematerijaliziranom obliku i vodi se, ~uva i prenosi kao elektroni~ki zapis na ra~unu vrijednosnih papira u informacijskom sustavu Registra. (2) Vrijednosni papiri koji unutar iste vrste i klase daju ista prava u pravnom prometu su zamjenjivi bez ograni~enja, tako da bilo koja obveza mo`e biti ispunjena prijenosom bilo kojeg vrijednosnog papira iste vrste i klase, a povjeritelj ne mo`e potra`ivati pojedina~no odre|ene vrijednosne papire. ^lanak 5. Ra~un i prava iz vrijednosnog papira (1) Ra~un vrijednosnih papira mo`e glasiti na jednu osobu, na vi{e osoba koje mogu biti vlasnici, odnosno suvlasnici nematerijaliziranih vrijednosnih papira (zajedni~ki ra~un) i na banku skrbnika, sukladno odredbama ovoga Zakona, op}im aktima Komisije i Registra. (2) Prava iz vrijednosnog papira pripadaju njegovom vlasniku, ukoliko nisu prenesena na drugu osobu sukladno Zakonu. ^lanak 6. Vrste vrijednosnih papira (1) Vrijednosnim papirima, u smislu ovoga Zakona, smatraju se dugoro~ni i kratkoro~ni vrijednosni papiri izdani u seriji. (2) Kratkoro~ni vrijednosni papiri su vrijednosni papiri s rokom dospije}a do godinu dana. (3) Dugoro~ni vrijednosni papiri su dionice i obveznice. (4) Kratkoro~ni vrijednosni papiri su: varanti, blagajni~ki i komercijalni zapisi, trezorski zapisi i certifikati o depozitu. (5) Vrijednosni papiri izdani u seriji su vrijednosni papiri istog izdavatelja, izdani istodobno i koji daju ista prava. (6) Vrijednosni papiri glase na ime. (7) Zakonom i op}im aktima Komisije mogu se odrediti i druge vrste vrijednosnih papira. ^lanak 7. Obilje`ja pojedinih vrijednosnih papira (1) Dionica je vlasni~ki vrijednosni papir kojeg izdaje dioni~ko ili drugo dru{tvo, sukladno odredbama zakona kojim se ure|uje osnivanje, poslovanje, upravljanje i prestanak gospodarskih dru{tava i odredbama ovoga Zakona. Dionice iste klase sadr`e ista prava i kada su izdane u razli~itim serijama. (2) Obveznica je du`ni~ki vrijednosni papir koji imatelju daje pravo na naplatu glavnice i kamata, odnosno drugih prihoda sukladno zakonu, odnosno odlukom o izdavanju. Obveznice se mogu izdati prema: na~inu osiguranja prava iz obveznice, roku dospije}a obveze izdavatelja, na~inu ostvarivanja prava na kamatu, prinosu, na~inu ostvarivanja prava na povrat nominalnog iznosa i prema posebnim pravima iz obveznice. (3) Varant za kupnju dionica ili obveznica je vrijednosni papir koji imatelju daje pravo na kupnju dionica, odnosno obveznica budu}ih izdavanja izdavatelja varanta odre|enog dana odnosno u odre|enom razdoblju, po unaprijed odre|enoj ili odredivoj cijeni. (4) Varant izdaje pravna osoba koje mo`e biti izdavatelj dionica odnosno obveznica. (5) Blagajni~ki i komercijalni zapisi su du`ni~ki vrijednosni papiri koji se izdaju radi prikupljanja nov~anih sredstava i koji zakonitom imatelju daju pravo da mu izdavatelj isplati u roku dospije}a odre|eni nov~ani iznos s kamatom. Blagajni~ki zapis mogu izdati banke i druge financijske organizacije, a komercijalni zapisi druge pravne osobe sukladno zakonu. (6) Trezorski zapis je du`ni~ki vrijednosni papir koji mo`e izdavati Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), kanton, grad i op}ina u Federaciji, kao i druge razine vlasti u Bosni i Hercegovini, ako je tako predvi|eno njihovim propisima i koji zakonitom imatelju daje pravo da mu izdavatelj isplati u roku dospije}a odre|eni nov~ani iznos s kamatom. (7) Certifikat o depozitu je du`ni~ki vrijednosni papir kojim se izdavatelj obvezuje da }e zakonitom imatelju certifikata u odre|enom roku isplatiti iznos deponiranih nov~anih sredstava s pripadaju}om kamatom. (8) Certifikat o depozitu mogu izdavati banke i druge financijske organizacije. ^lanak 8. Obvezni sastojci vrijednosnog papira Obvezni sastojci vrijednosnog papira su: a) naziv vrste vrijednosnog papira; b) oznaka klase vrijednosnog papira i redni broj izdavanja; c) oznaka vrijednosnog papira u Registru; d) ISIN broj vrijednosnog papira, odnosno druga broj~ana oznaka do uvo|enja ISIN broja; e) naziv, sjedi{te i adresa izdavatelja vrijednosnog papira, jedinstveni identifikacijski broj odnosno druga oznaka i registarski broj u registru izdavatelja vrijednosnih papira kod Komisije; f) nominalni iznos na koji glasi vrijednosni papir; g) ukupna nominalna vrijednost cijelog izdanja; h) podaci o vlasniku vrijednosnog papira i to: naziv, sjedi{te i jedinstveni identifikacijski broj pravne osobe ili ime i prezime i jedinstveni mati~ni broj fizi~ke osobe, odnosno identifikacijski broj za strane fizi~ke i pravne osobe; i) obveze izdavatelja i prava vlasnika vrijednosnih papira i na~in njihovog ostvarivanja; j) mjesto i datum izdavanja vrijednosnog papira; k) imena osoba ovla{tenih za zastupanje izdavatelja; l) drugi elementi odre|eni posebnim zakonom ili op}im aktima Komisije. ^lanak 9. Pravo vlasni{tva (1) Pravo vlasni{tva na vrijednosnom papiru stje~e se upisom vrijednosnog papira kod Registra na ra~un vlasnika vrijednosnog papira. Osnova za stjecanje i prijenos vlasni{tva je pravni posao, odluke vezane za izdavanje vrijednosnih papira, odluka suda, drugog mjerodavnog tijela i zakon. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, kod preuzimanja dioni~kog dru{tva, smatra se da je obveznik provo|enja tendera stekao dionice na dan zaklju~enja pravnog posla kojim je nastala obveza provo|enja tendera po posebnom zakonu. (3) Prava iz vrijednosnog papira stje~u se, ograni~avaju ili prestaju odgovaraju}im upisom kod Registra, a osnova za stjecanje i ograni~enje prava iz vrijednosnog papira je pravni posao, odluka suda ili drugog mjerodavnog tijela, zakon i drugi propis, odnosno op}i akt izdavatelja, kada je to predvi|eno zakonom. ^lanak 10. Pravo vlasni{tva i prijenos vrijednosnih papira (1) Promet vrijednosnih papira je slobodan. (2) Promet vrijednosnih papira mo`e biti ograni~en zakonom ili op}im aktom Komisije, s tim da promet mo`e ograni~iti i izdavatelj, u slu~ajevima predvi|enim zakonom, i vlasnik vrijednosnog papira u korist tre}e osobe. (3) Zabrana prijenosa mo`e biti odre|ena odlukom suda i drugog mjerodavnog tijela, kao i Komisije u slu~ajevima predvi|enim zakonom i op}im aktima Komisije. Broj 85 – Stranica 136 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. ^lanak 11. Prava tre}ih osoba na vrijednosnom papiru Na vrijednosnom papiru tre}e osobe mogu ste}i: a) zalo`no pravo; b) pravo plodou`ivanja; c) pravo otkupa; i d) pravo pre~e kupnje. ^lanak 12. Zalo`no pravo (1) Na vrijednosnom papiru mo`e se zasnovati samo jedno zalo`no pravo. (2) Zalogoprimatelju koji je osiguran zalo`nim pravom na vrijednosnom papiru ne pripadaju prava iz vrijednosnog papira, ako nije druk~ije ugovoreno. (3) Zalo`no pravo se ne mo`e opteretiti podzalogom. ^lanak 13. Ka{njenje zalogodavatelja (1) Kada zalogodavatelj padne u zaka{njenje odnosno ne ispuni tra`binu koju je osigurao zalogom na vrijednosnom papiru s kojim se prometuje na burzi ili drugom ure|enom javnom tr`i{tu, zalogoprimatelj mo`e prodati zalo`ene vrijednosne papire na burzi ili drugom ure|enom javnom tr`i{tu po proteku roka od osam dana od dana prijama upozorenja du`nika, po cijeni koja je najpovoljnija za zalogodavatelja, pod uvjetom da je to predvi|eno ugovorom kojim se vrijednosni papiri daju u zalog i da je taj ugovor sa~injen u formi notarski obra|ene isprave. (2) Upozorenje mora biti poslano preporu~enom po{iljkom. (3) U slu~aju iz stavka 1. ovoga ~lanka sredstva od prodaje vrijednosnih papira, izuzev tro{kova transakcije, prenose se na poseban ra~un notara, iz kojih sredstava se vr{i namirenje sukladno ~lanku 190. stavak 1. Zakona o ovr{nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 32/03). ^lanak 14. Nalog za prodaju zalo`enih vrijednosnih papira (1) U slu~aju iz ~lanka 13. ovoga Zakona, zalogoprimatelj ovla{tenom sudioniku na tr`i{tu vrijednosnih papira mora uz nalog za prodaju vrijednosnih papira prilo`iti ugovor, kopiju obavijesti i dokaz iz po{te o slanju na ime i adresu iz stavka 1. ovoga ~lanka. (2) Istodobno s prijenosom vrijednosnih papira zbog ispunjenja obveze i prodaje vrijednosnih papira vr{i se brisanje zalo`nog prava. ^lanak 15. Plodou`ivanje (1) Plodou`ivanje na vrijednosnom papiru je pravo tre}e osobe na isplatu dividende, odnosno drugog prava iz vrijednosnog papira. (2) Kada je plodou`ivatelj fizi~ka osoba plodou`ivanje prestaje smr}u plodou`ivatelja, ako pravnim poslom nije odre|en kra}i rok za trajanje plodou`ivanja. (3) U slu~aju da je plodou`ivatelj pravna osoba, pravnim poslom mora biti odre|en rok trajanja plodou`ivanja, koji ne mo`e biti dulji od 30 godina, a ukoliko pravnim poslom nije odre|en rok plodou`ivanja ili je odre|en dulji rok od 30 godina, plodou`ivanje prestaje protekom 30 godina. (4) Plodou`ivanje prestaje i prije proteka roka u slu~aju prestanka pravne osobe plodou`ivatelja. ^lanak 16. Pravo otkupa (1) Pravo otkupa je jednostrano ovla{tenje koje se stje~e zaklju~enjem ugovora o kupoprodaji vrijednosnih papira izme|u vlasnika vrijednosnih papira, banke kao prodavatelja, i imatelja prava otkupa kao kupca predmetnih vrijednosnih papira, za odre|enu cijenu na odre|eni dan ili u odre|enom vremenskom razdoblju, s tim da rok za ostvarenje otkupa ne mo`e biti dulji od trajanja prava na otkup. (2) Uvjet za pravovaljanost ugovora iz stavka 1. ovoga ~lanka je da sadr`i ovjeru potpisa ugovornih strana sukladno zakonu. (3) Imatelj prava otkupa preporu~enom po{tanskom po{iljkom obavje{tava vlasnika vrijednosnih papira da vrijednosne papire kupuje po cijeni i u roku odre|enom ugovorom koji je bio temelj za stjecanje prava otkupa. (4) Istodobno s izjavom iz stavka 3. ovoga ~lanka imatelj prava otkupa du`an je platiti cijenu kupnje za vrijednosne papire ili je polo`iti kod suda ili notara. (5) Pravo otkupa nije prenosivo pravnim poslom me|u `ivima. ^lanak 17. Pravo pre~e kupnje (1) U slu~aju ustanovljenog prava pre~e kupnje vlasnik vrijednosnih papira du`an je imatelja ovoga prava obavijestiti o namjeravanoj prodaji vrijednosnih papira i istodobno mu ponuditi da ih kupi po istoj cijeni. (2) Pravo pre~e kupnje ne mo`e se ustanoviti na vrijednosnim papirima iz ~lanka 179. st. 1. i 2. ovoga Zakona, izuzev u slu~ajevima odre|enim tim ~lankom. ^lanak 18. Op}i akt Komisije Komisija bli`e ure|uje na~in zaklju~enja i obvezne elemente pravnih poslova iz ~l. od 15. do 17. ovoga Zakona. ^lanak 19. Registar izdavatelja Komisija vodi registar izdavatelja vrijednosnih papira (u daljnjem tekstu: registar izdavatelja) u koji upisuje, pored podataka odre|enih drugim zakonom, i podatke o izdavatelju i izdavanju, osnovnim podacima o vrijednosnim papirima i temeljnom kapitalu. ^lanak 20. Pravne posljedice upisa u registre Podaci o temeljnom kapitalu izdavatelja postaju pravovaljani danom upisa u registar izdavatelja, a podaci o vrijednosnom papiru postaju pravovaljani i proizvode u~inak prema tre}im osobama danom odgovaraju}eg upisa kod Registra, osim u slu~aju iz ~lanka 9. stavak 2. ovoga Zakona. ^lanak 21. Obveza izdavatelja (1) Izdavatelj je du`an podnijeti Registru nalog za registriranje vrijednosnog papira, u roku od sedam dana od dana prijama rje{enja o upisu u registar izdavatelja kod Komisije, sukladno odredbama ovoga Zakona i propisima Komisije. (2) Pored naloga za registriranje vrijednosnih papira iz stavka 1. ovoga ~lanka, izdavatelj je du`an dati i druge naloge odnosno obavijestiti Registar, sukladno op}im aktima Registra, i o svim promjenama koje se odnose na vrijednosne papire i ostvarivanje prava iz vrijednosnih papira, najkasnije u roku od sedam dana od dana nastanka tih promjena, odnosno prijama rje{enja ili odluke mjerodavnog tijela, ako je promjena nastala na osnovi tog rje{enja odnosno odluke. GLAVA III. IZDAVANJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA ODJELJAK A) - OP]E ODREDBE ^lanak 22. Izdavatelj Izdavatelj vrijednosnih papira mo`e biti pravna osoba, sukladno zakonu, te Federacija, kanton, grad i op}ina u Federaciji, kao i druga razina vlasti u Bosni i Hercegovini, ako je tako predvi|eno njihovim propisima. ^lanak 23. Ograni~enja (op}e odredbe) (1) Odlukom o izdavanju vrijednosnih papira ne mo`e se ograni~iti pravo kupnje vrijednosnih papira bilo kojoj osobi, ako to pravo nije ograni~eno zakonom, niti se mo`e davati prednost bilo kojoj osobi. Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 137 (2) Pravo pre~e kupnje novih dionica radi zadr`avanja postotka sudjelovanja u ukupnom broju dionica izdavatelja kojeg su dioni~ari imali na dan dono{enja odluke o novom izdavanju, mo`e se isklju~iti samo na na~in i pod uvjetima odre|enim zakonom. (3) Uplata vrijednosnih papira mo`e se vr{iti u novcu ili uno{enjem stvari i prava izra`enih u nov~anoj vrijednosti. (4) Uplata vrijednosnih papira ne mo`e se vr{iti putem kompenzacije, cesije ili drugim vrstama vrijednosnih papira. ^lanak 24. Ograni~enja kod izdavanja obveznica (1) Izdavanje obveznica ne mo`e biti ograni~eno na postoje}e vlasnike vrijednosnih papira izdavatelja niti na povezane osobe s izdavateljem. (2) Obujam izdanja obveznica kod gospodarskih dru{tava ne mo`e prelaziti visinu temeljnog kapitala na dan dono{enja odluke o izdavanju. ODJELJAK B) - IZDAVANJE JAVNOM PONUDOM 1) Provo|enje izdavanja ^lanak 25. Radnje u izdavanju (1) Izdavanje javnom ponudom provodi se na temelju javnog poziva za upis i uplatu vrijednosnih papira. (2) Izdavatelj obavlja javno izdavanje putem burze u slu~ajevima i na na~in koji propi{e Komisija. (3) Postupak izdavanja javnom ponudom vrijednosnih papira obuhva}a: a) dono{enje odluke o izdavanju; b) zaklju~ivanje ugovora izme|u izdavatelja i banke koja obavlja poslove depozitara sa svrhom otvaranja privremenog ra~una za deponiranje uplata po osnovi kupnje vrijednosnih papira (u daljnjem tekstu: banka depozitar); c) zaklju~enje ugovora izme|u izdavatelja i Registra, ako nije ranije zaklju~en; d) podno{enje zahtjeva Komisiji radi dobijanja odobrenja za izdavanje; e) dono{enje rje{enja po zahtjevu izdavatelja; f) objavljivanje prospekta i javnog poziva za upis i uplatu vrijednosnih papira; g) upis i uplatu vrijednosnih papira; h) utvr|ivanje i objavljivanje rezultata izdavanja; i) upis uspjelog izdavanja u registar izdavatelja kod Komisije i upis vrijednosnih papira na ra~une kupaca kod Registra. (4) Izdavanje javnom ponudom du`ni~kih vrijednosnih papira mo`e se provesti kontinuirano ili u tran{ama. ^lanak 26. Odluka o izdavanju (1) Odluka o izdavanju javnom ponudom vrijednosnih papira obvezno sadr`i: a) puni naziv i adresu izdavatelja; b) naziv tijela koje je donijelo odluku; c) datum usvajanja odluke o izdavanju; d) ciljeve investiranja, na~in kori{tenja sredstava koja }e se pribaviti izdavanjem i o~ekivane u~inke investiranja; e) vrstu izdavanja; f) redni broj izdavanja, oznaku vrste i klase vrijednosnih papira; g) broj i nominalnu vrijednost vrijednosnih papira kao i ukupnu vrijednost izdavanja; h) dospije}e i visinu kamate, na~in i rokove za njenu isplatu (u slu~aju izdavanja du`ni~kih vrijednosnih papira); i) ukupan broj i vrijednost do sada izdanih vrijednosnih papira iste klase i iznos registriranog temeljnog kapitala; j) prava i ograni~enja prava sadr`anih u vrijednosnim papirima; k) nositelje, rok i na~in kori{tenja prava pre~e kupnje, ako se izdavanje vr{i uz takvo pravo; l) prodajnu cijenu ili na~in njenog utvr|ivanja i opis na~ina rasporeda vrijednosnih papira ako ih bude upisano vi{e od koli~ine koja se izdaje; m) vrijeme po~etka i okon~anja upisa i uplate i popis mjesta za upis i uplatu; n) kriterij uspje{nosti izdavanja; o) naznaku o zadr`anom pravu izdavatelja na odustajanje od javne ponude vrijednosnih papira prije proteka utvr|enog roka za njihov upis i uplatu, uz naznaku razloga na osnovi kojih mo`e odustati; p) ime, prezime i funkciju ovla{tenih osoba izdavatelja za provo|enje izdavanja vrijednosnih papira; q) druge elemente sukladno op}im aktima Komisije. (2) Osniva~ki akt dioni~kog dru{tva predstavlja i odluku o prvom izdavanju dionica. ^lanak 27. Izdavanje Federacije i drugih razina vlasti (1) Izdavanje javnom ponudom vrijednosnih papira ~iji je izdavatelj Federacija vr{i se na temelju posebnog zakona. (2) Izdavanje javnom ponudom vrijednosnih papira ~iji je izdavatelj kanton, grad i op}ina u Federaciji vr{i se na temelju odluke mjerodavnog tijela, sukladno odredbama ovog i drugih zakona. ^lanak 28. Ovla{tenja i obveze depozitara (1) Upis i uplata vrijednosnih papira vr{i se kod banke depozitara, na temelju ugovora zaklju~enog s izdavateljem. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, upis vrijednosnih papira kod izdavanja javnom ponudom koja se obavlja putem burze vr{i se kod ovla{tenog sudionika na tr`i{tu vrijednosnih papira davanjem naloga za kupnju vrijednosnih papira, a uplate se vr{e kod banke depozitara sudionika na tr`i{tu vrijednosnih papira. (3) U slu~aju izdavanja vrijednosnih papira unosom stvari i prava, ugovorom iz stavka 1. ovoga ~lanka regulirat }e se, sukladno op}em aktu Komisije, preuzimanje dokaza o vlasni{tvu nad stvarima i pravima koje su predmet unosa, kao i ~injenice o kojima je banka du`na voditi ra~una, kao {to su pravna identifikacija stvari, vlasni{tvo, tereti na stvarima, sporovima u svezi predmeta uloga i dr. sukladno op}em aktu Komisije. 2) Zahtjev za odobrenje izdavanja ^lanak 29. Podno{enje zahtjeva i prilozi (1) Izdavatelj vrijednosnih papira podnosi Komisiji zahtjev za odobrenje izdavanja javnom ponudom vrijednosnih papira, najkasnije u roku od 90 dana od dana dono{enja odluke o izdavanju. (2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga ~lanka podnosi se Komisiji najmanje 60 dana prije dana odre|enog odlukom izdavatelja, za po~etak upisa i uplate vrijednosnih papira. (3) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga ~lanka prila`e se sljede}a dokumentacija: a) odluka o izdavanju; b) statut; c) rje{enje suda o upisu izdavatelja u registar dru{tava, za izdavatelje koji podlije`u obvezi upisa u registar dru{tava; d) ugovor izme|u izdavatelja i banke depozitara o otvaranju ra~una za deponiranje uplata; e) ugovor izme|u izdavatelja i Registra; f) financijska i revizijska izvje{}a, sukladno op}im aktima Komisije; g) prijedlog prospekta za izdavanje vrijednosnih papira (u daljnjem tekstu: prospekt); h) dokaz o uplati naknade za rje{avanje zahtjeva za odobrenje izdavanja vrijednosnih papira; Broj 85 – Stranica 138 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. i) mi{ljenje ili suglasnost tijela mjerodavnog za nadzor poslovanja financijskih organizacija, ako je izdavatelj financijska organizacija; i j) drugo, na tra`enje Komisije. ^lanak 30. Rje{avanje po zahtjevu (1) Ukoliko uz zahtjev za odobrenje izdavanja vrijednosnih papira nije podnesena dokumentacija sukladno ~lanku 29. ovoga Zakona, Komisija donosi zaklju~ak o nedostacima koje je podnositelj zahtjeva du`an otkloniti najdulje u roku od 30 dana od dana prijama zaklju~ka. (2) Komisija }e odbiti zahtjev za izdavanje javnom ponudom vrijednosnih papira ako: a) utvrdi da podaci u zahtjevu i dokumenti prilo`eni uz zahtjev nisu potpuni ili nisu sukladni zakonu i op}im aktima Komisije; b) utvrdi da izdavatelj prikuplja kapital za neku drugu osobu s ciljem izbjegavanja da se ta osoba pojavi kao izdavatelj; c) podnositelj zahtjeva ne otkloni nedostatke sukladno zaklju~ku iz stavka 1. ovoga ~lanka. (3) Komisija }e odbiti zahtjev i u slu~aju ako obujam izdanja izdavatelja nije sukladan ~lanku 24. ovoga Zakona. (4) Komisija je du`na odlu~iti o zahtjevu stranke u roku od 60 dana od dana prijama zahtjeva. ^lanak 31. Rje{enje i odgovornost Komisije (1) Rje{enjem o odobrenju izdavanja vrijednosnih papira Komisija potvr|uje da je izdavatelj postupio sukladno i drugim propisima i da prospekt sadr`i sve elemente utvr|ene zakonom i op}im aktom Komisije. (2) Komisija ne odgovara za istinitost i potpunost podataka koji su bili osnova za dono{enje rje{enja iz stavka 1. ovoga ~lanka. 3) Prospekt ^lanak 32. Obveza pripreme prospekta Izdavatelj je du`an pripremiti prospekt koji treba sadr`avati dovoljno informacija da investitor mo`e ocijeniti stanje imovine, obveza, gubitka i dobiti, financijsku poziciju i perspektive izdavatelja, te prava sadr`ana u vrijednosnim papirima na koja se odnosi prospekt. ^lanak 33. Sadr`aj prospekta (1) Prospekt izdavanja javnom ponudom obvezno sadr`i podatke o: a) izdavatelju; b) vrijednosnom papiru koji je predmet izdavanja (oznaka vrste, klase, broja vrijednosnih papira koji je predmet izdavanja i ukupnog broja i prava koja sadr`e); c) cijeni ili na~inu odre|ivanja cijene vrijednosnog papira i opis na~ina rasporeda vrijednosnih papira ako ih bude upisano vi{e od koli~ine koja se izdaje; d) mjestu, na~inu, roku i vremenu upisa i uplate; e) agentu i pokrovitelju, ako se izdavanje vr{i uz posredovanje, te o jamstvu ako se izdavanje vr{i uz jamstvo; f) riziku ulaganja i uzrocima rizika; g) pravu pre~e kupnje, ovla{tenicima i obujmu tog prava, ako je uklju~eno; h) ograni~enju kupnje, obujmu ograni~enja i osobama na koje se odnosi, ako je uklju~eno; i) djelatnosti i poslovanju izdavatelja; j) odgovornim osobama izdavatelja; k) potpisanoj izjavi odgovornih osoba izdavatelja; l) podatke o banci depozitaru izdavatelja: i m) izjavi o investiranju. (2) Izdavatelj mo`e navesti i druge podatke koje smatra bitnim. (3) Sadr`aj prospekta se ne primjenjuje na dioni~ko dru{tvo koje se osniva sukcesivno po odredbama zakona o osnivanju, poslovanju, upravljanju i prestanku gospodarskih dru{tava. (4) Prospekt za izdavanje du`ni~kih vrijednosnih papira obvezno sadr`i i navode o obra~unu kamate, isplati kamate, ka{njenju s isplatom kamate, posljedicama u slu~aju zaka{njenja s isplatom glavnice i kamata i mogu}em prijevremenom otkupu vrijednosnih papira. (5) Izjava odgovornih osoba iz stavka 1. to~ka k) ovoga ~lanka glasi: "Prema na{em uvjerenju i sukladno svim na{im saznanjima i podacima s kojima raspola`emo, izjavljujemo da svi podaci iz ovog prospekta ~ine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobiti, financijskog polo`aja i poslovanja izdavatelja, prava sadr`ana u vrijednosnim papirima na koje se odnose, te da ~injenice koje bi mogle utjecati na potpunost i istinitost ovog prospekta nisu izostavljene." (6) Izdavanje javnom ponudom vrijednosnih papira ukupne vrijednosti do 100.000,00 KM provodi se uz skra}eni prospekt. ^lanak 34. Odgovornost za sadr`aj prospekta (1) Prospekt potpisuje izdavatelj, odnosno svi ~lanovi uprave i nadzornog odbora ili drugih odgovaraju}ih tijela izdavatelja. Dovoljno je da prospekt potpi{e ~lan ili vi{e ~lanova uprave ili nadzornog odbora, ako su u prospektu navedeni razlozi zbog kojih ostali ~lanovi nisu potpisali. Prospekt mogu potpisati i druge osobe koje su sudjelovale u njegovoj izradi ili u pripremi podataka za prospekt. (2) U slu~aju da ~lan uprave i/ili nadzornog odbora izdavatelja odbije potpisati prospekt o izdavanju vrijednosnih papira, du`an je svoje razloge odbijanja pismeno obrazlo`iti, a takvo obrazlo`enje se objavljuje kao sastavni dio prospekta. (3) U slu~aju da osobe iz stavka 2. ovoga ~lanka odbiju dati pismeno obrazlo`enje o razlozima odbijanja potpisivanja prospekta, izdavatelj je du`an tu ~injenicu navesti u prospektu. (4) Za istinitost i potpunost podataka koje sadr`i prospekt neograni~eno odgovaraju izdavatelj i osobe za koje se utvrdi da su se prospektom koristile za prikrivanje ili la`no prikazivanje va`nih ~injenica. (5) Odgovorne osobe iz ~lanka 33. stavak 1. to~ka j), koje su potpisale izjavu, odgovaraju za istinitost i potpunost podataka koje sadr`i prospekt u granicama onoga {to su znali ili mogli znati. ^lanak 35. Izmjena prospekta (1) Ukoliko prije proteka roka za upis i uplatu vrijednosnih papira nastanu nove okolnosti, a od zna~aja su za odluku o investiranju, izdavatelj je du`an objaviti dodatak prospektu s dopunom ili ispravkom podataka, na na~in predvi|en za objavljivanje prospekta. (2) Osoba koja je upisala ili uplatila vrijednosne papire na temelju podataka iz prospekta prije njegove izmjene ima pravo da u roku od 15 dana od dana prijama izmjena prospekta otka`e upis vrijednosnih papira i zatra`i povrat upla}enog iznosa. (3) Izdavatelj je du`an izvr{iti povrat upla}enog iznosa u roku od tri dana od dana prijama zahtjeva iz stavka 2. ovoga ~lanka. 4) Javni poziv ^lan 36. Sadr`aj i objava (1) Izdavatelj je du`an javni poziv za upis i uplatu vrijednosnih papira objaviti u formi oglasa u najmanje jednom dnevnom tisku koji izlazi na podru~ju Federacije, u kojemu je sadr`an tekst prospekta ili obavijest gdje se prospekt mo`e besplatno Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 139 dobiti, kao i na internet stranici burze ili drugog ure|enog javnog tr`i{ta na koji su uvr{teni ti vrijednosni papiri. (2) Prospekt mora biti dostupan investitorima u sjedi{tu izdavatelja i na svim mjestima na kojima se obavlja upis vrijednosnih papira. (3) Javni poziv iz stavka 1. ovoga ~lanka ne mo`e se objaviti prije prijama rje{enja Komisije o odobrenju izdavanja vrijednosnih papira, a objavljuje se najkasnije u roku od 15 dana od dana prijama tog rje{enja, odnosno tri dana prije po~etka roka za upis. (4) Izdavatelj je obvezan da u roku od tri dana od dana objave dostavi Komisiji dokaz da je javni poziv iz stavka 1. ovoga ~lanka objavljen. (5) Ako izdavatelj ne objavi javni poziv u propisanom roku, prospekt prestaje va`iti i na temelju njega se ne mo`e provesti izdavanje, o ~emu Komisija donosi posebno rje{enje. 5) Upis i uplata ^lanak 37. Rokovi za upis i uplatu (1) Upis vrijednosnih papira mo`e trajati najdulje 90 dana od dana objave javnog poziva. (2) Uplata vrijednosnih papira mo`e trajati najdulje 90 dana, izuzev uplate u obrocima u novcu u kojem slu~aju mo`e trajati najdulje {est mjeseci. ^lanak 38. Rokovi kod izdavanja du`ni~kih vrijednosnih papira Iznimno od ~lanka 37. ovoga Zakona, javna ponuda du`ni~kih vrijednosnih papira koje izdaju banke mo`e trajati do tri godine, sukladno odluci o izdavanju. 6) Okon~anje izdavanja ^lanak 39. Okon~anje prije roka (1) Izdavanje vrijednosnih papira javnom ponudom mo`e biti okon~ano i prije proteka roka za upis i uplatu kada su svi ponu|eni vrijednosni papiri upisani i upla}eni prije proteka objavljenog roka. (2) Izdavatelj mo`e odustati od izdavanja vrijednosnih papira javnom ponudom u slu~aju iz ~lanka 26. stavak 1. to~ka n) ovoga Zakona, o ~emu donosi posebnu odluku koja pored razloga odustanka obvezno sadr`i odredbe o na~inu i roku povrata izvr{enih uplata, koji ne mo`e biti dulji od deset dana od dana dono{enja odluke. (3) Izdavatelj je du`an da odluku o odustajanju od izdavanja javnom ponudom za upis i uplatu vrijednosnih papira dostavi Komisiji i banci depozitaru i objavi sukladno odredbama ~lanka 36. ovoga Zakona, u roku od osam dana od dana njenog dono{enja. ^lanak 40. Uspje{nost izdavanja i izvje{}e banke depozitara (1) Izdavanje vrijednosnih papira javnom ponudom smatra se uspje{nim ako je u roku iz ~lanaka 37. i 38. ovoga Zakona upisan i upla}en iznos koji je odlukom o izdavanju odre|en kao najmanji iznos za uspje{nost izdavanja, ali ne manje od 60% ukupnog broja izdanih vrijednosnih papira predvi|enog odlukom o izdavanju, izuzev izdavanja vrijednosnih papira ukupne vrijednosti do 100.000,00 KM kada je za uspje{nost potrebno uplatiti cjelokupni iznos. (2) Banka depozitar preko koje se vr{i upis i uplata vrijednosnih papira dostavlja Komisiji i izdavatelju pismeno izvje{}e o broju upisanih i upla}enih vrijednosnih papira, najkasnije pet dana od proteka roka za upis i uplatu. (3) Ukoliko je upisan ve}i broj vrijednosnih papira od predvi|enog odlukom o izdavanju, uplata se vr{i, izuzev u slu~aju ostvarivanja prava pre~e kupnje sukladno zakonu, do broja vrijednosnih papira predvi|enog odlukom o izdavanju i prospektom, prema kriterijima predvi|enim odlukom o izdavanju i sukladno op}em aktu Komisije. ^lanak 41. Rje{enje Komisije i objavljivanje izvje{}a (1) Na osnovi izvje{}a banke depozitara iz ~lanka 40. stavak 2. ovoga Zakona, Komisija donosi rje{enje kojim utvr|uje da je izdavanje javnom ponudom uspjelo i odre|uje ukupan broj i iznos prodanih vrijednosnih papira ili izdavanje javnom ponudom progla{ava neuspjelim. (2) Rje{enje iz stavka 1. ovoga ~lanka Komisija je du`na dostaviti izdavatelju i Registru najkasnije u roku od 15 dana od dana prijama izvje{}a banke depozitara. (3) Na temelju rje{enja Komisije o uspjelom izdavanju javnom ponudom iz stavka 1. ovoga ~lanka, izdavatelj je du`an objaviti izvje{}e o ukupnom iznosu i broju upisanih i upla}enih vrijednosnih papira, najkasnije osam dana od dana prijama rje{enja Komisije, a na na~in i u formi propisanoj ~lankom 36. ovoga Zakona, kao i dostaviti izvje{}e burzi i drugom ure|enom javnom tr`i{tu radi objave na njihovoj internet stranici. (4) Na temelju rje{enja Komisije kojim je javna ponuda progla{ena neuspjelom, izdavatelj je du`an, na na~in i u roku iz stavka 3. ovoga ~lanka, objaviti podatak o neuspjelom izdavanju, kao i na~in i rok povrata izvr{enih uplata koji ne mo`e biti dulji od 10 dana od dana prijama rje{enja Komisije. (5) Izdavatelj je du`an da u roku od tri dana od dana objavljivanja izvje{}a iz st. 3. i 4. ovoga ~lanka dostavi Komisiji dokaz o ovoj objavi. ^lanak 42. Prijenos nov~anih sredstava na ra~un izdavatelja Nakon {to je izdavanje vrijednosnih papira progla{eno uspjelim, banka depozitar je du`na da, u roku od tri dana od dana prijama rje{enja iz ~lanka 41. stavak 1. ovoga Zakona, prenese upla}ena nov~ana sredstava na ra~un izdavatelja. ^lanak 43. Vrijednosni papiri izdavanja koje je progla{eno neuspjelim Ponu|eni vrijednosni papiri u izdavanju javnom ponudom koja je progla{ena neuspjelom ne proizvode pravne posljedice, niti mogu biti u pravnom prometu. ^lanak 44. Upis izdavanja u registre Upis izdavanja javnom ponudom u registar Komisije vr{i se sukladno ~lanku 19. ovoga Zakona, a upis vrijednosnih papira u Registar vr{i se sukladno ~lanku 21. ovoga Zakona. 7) Dodatna regulacija ^lanak 45. Op}i akt Komisije Komisija bli`e ure|uje oblik i sadr`aj prospekta, rokove objave dodatka prospektu, obavje{tavanje Komisije i banke depozitara, pravo investitora na odustajanje od upisa, pravo i rokove na povrat upla}enih sredstava, na~in odre|ivanja cijene ovisno o tr`i{noj cijeni vrijednosnih papira i vrsti izdavanja i drugo o izdavanju vrijednosnih papira, sukladno ovom Zakonu. ODJELJAK C) - IZDAVANJE ZATVORENOM PONUDOM ^lanak 46. Odgovaraju}a primjena odredaba zakona Na postupak izdavanja zatvorenom ponudom odgovaraju}e se primjenjuju odredbe ~lanka od 25. do 45. ovoga Zakona, ukoliko posebnim odredbama o ovom izdavanju nije druk~ije odre|eno. ^lanak 47. Odluka o izdavanju Odluka o izdavanju vrijednosnih papira zatvorenom ponudom, pored elemenata iz ~lanka 26. ovoga Zakona, sadr`i i: Broj 85 – Stranica 140 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. a) ime i prezime, odnosno naziv unaprijed poznatih kupaca, izuzev u slu~aju kada se radi o dioni~arima ili uposlenicima izdavatelja, kao i oblik i visinu njihovih uloga; b) na~in dostavljanja prospekta unaprijed poznatim kupcima; c) procijenjenu vrijednost stvari i prava, ukoliko se prihva}aju kao sredstvo uplate i na~in njihovog evidentiranja, ~uvanja i predaje izdavatelju ili vra}anje kupcima u slu~aju neuspjelog izdavanja; d) ograni~enja prijenosa vrijednosnih papira koja su predmet izdavanja, sukladno ~lanku 53. ovoga Zakona; e) kori{tenje prava pre~e kupnje. ^lanak 48. Skra}eni prospekt (1) Izdavanje vrijednosnih papira zatvorenom ponudom vr{i se uz skra}eni prospekt. (2) Sadr`aj i objavljivanje skra}enog prospekta Komisija }e propisati op}im aktom. ^lanak 49. Zahtjev za odobrenje izdavanja (1) Izdavatelj je du`an podnijeti zahtjev Komisiji za odobrenje izdavanja vrijednosnih papira putem zatvorene ponude najkasnije 15 dana prije datuma odre|enog za po~etak upisa i uplate vrijednosnih papira. (2) Uz zahtjev za odobrenje izdavanja vrijednosnih papira putem zatvorene ponude izdavatelj, pored dokumentacije navedene u ~lanku 29. stavak 3. ovoga Zakona, dostavlja i: a) nalaz ili izvje{}e ovla{tenog procjenitelja, ako se uplata vr{i u stvarima ili pravima, a u skra}enom prospektu se navodi na~in procjene vrijednosti stvari i prava; b) ako se uplata vr{i u stvarima ili pravima, dokaz o vlasni{tvu na stvarima i pravima koji su predmet izdavanja, koji dokaz banci depozitaru dostavlja kupac vrijednosnih papira s izjavom da na stvarima nema tereta. ^lanak 50. Rokovi za upis i uplatu Upis i uplata vrijednosnih papira u postupku zatvorene ponude traje najdulje 45 dana od dana po~etka roka za upis i uplatu, odnosno 90 dana u slu~aju ako se radi o zatvorenom izdavanju za uposlenike izdavatelja. ^lanak 51. Izvje{}e banke depozitara Banka depozitar izdavatelja, du`na je da Komisiji i izdavatelju dostavi pismeno izvje{}e o rezultatima izdavanja, najkasnije tri dana nakon proteka roka za upis i uplatu, odnosno tri dana nakon dana okon~anja ponude prije utvr|enog roka. ^lanak 52. Uspje{nost izdavanja i upis u registar izdavatelja (1) Izdavanje zatvorenom ponudom smatra se uspje{nom ako je u roku iz ~lanka 51. ovoga Zakona upisano i upla}eno najmanje 90% od ukupnog broja vrijednosnih papira koji su izdani. (2) Na temelju izvje{}a banke depozitara o rezultatima izdavanja i prijave izdavatelja, Komisija vr{i odgovaraju}i upis u registar izdavatelja. ^lanak 53. Ograni~enja u prometu (1) Vrijednosni papiri ste~eni u izdavanju zatvorenom ponudom ne mogu se prodavati, zalagati ili na drugi na~in otu|ivati u razdoblju od jedne godine od dana upisa u Registar, osim: a) naslje|ivanjem i u drugim slu~ajevima predvi|enim zakonom; b) izdavatelju, kada je to dozvoljeno zakonom; c) postoje}im dioni~arima; d) ukoliko se vrijednosni papiri iste klase izdaju putem javne ponude, nakon odobrenja tog izdavanja od Komisije. (2) Registar mo`e izvr{iti prijenos vrijednosnih papira samo pod uvjetima iz stavka 1. ovoga ~lanka. ODJELJAK D) - POSEBNA IZDAVANJA 1) Izdavanje bez odobrenja Komisije ^lanak 54. Slu~ajevi u kojima nije potrebno odobrenje Komisije (1) Izdavatelj mo`e izdavati vrijednosne papire bez prethodnog odobrenja Komisije, u sljede}im slu~ajevima: a) kada su izdavatelji Bosna i Hercegovina i Federacija; b) prilikom simultanog osnivanja dioni~kog dru{tva sukladno zakonu kojim se regulira osnivanje, poslovanje, upravljanje i prestanak gospodarskih dru{tava; c) kada se dividenda ispla}uje izdavanjem novih dionica ili u slu~aju pove}anja nominalne vrijednosti dionica sukladno zakonu i statutu izdavatelja; d) izdavanje po osnovi pretvaranja zamjenljivih obveznica u dionice, i u e) drugim slu~ajevima odre|enim zakonom i op}im aktom Komisije. (2) U slu~aju izdavanja iz stavka 1. ovoga ~lanka, izdavatelj je du`an o izdavanju obavijestiti Komisiju u roku od sedam dana od dana dono{enja odluke. (3) U slu~aju iz stavka 1. to~ka c) ovoga ~lanka izra|uje se skra}eni prospekt koji se objavljuje i ima sadr`aj sukladno ~lanku 48. stavak 2. ovoga Zakona. 2) Izdavanje vrijednosnih papira radi konverzije, spajanja, podjele i denominacije ^lanak 55. Na~in provo|enja Konverzija i denominacija vrijednosnih papira, spajanje i podjela dionica vr{i se na osnovi odluke izdavatelja i odobrenja Komisije, i uz skra}eni prospekt koji se objavljuje i ima sadr`aj sukladno ~lanku 48. stavak 2. ovoga Zakona. ^lanak 56. Definicija (1) Konverzija je povla~enje svih vrijednosnih papira jedne klase i istodobno izdavanje novih vrijednosnih papira druge klase. (2) Spajanje dionica je povla~enje svih dionica jedne nominalne vrijednosti i istodobno izdavanje novih dionica iste klase radi zamjene vi{e postoje}ih dionica za jednu novu dionicu s ve}om nominalnom vrijedno{}u. (3) Podjela dionica je povla~enje svih dionica jedne nominalne vrijednosti i istodobno izdavanje novih dionica iste klase radi zamjene jedne postoje}e dionice za vi{e novih dionica s manjom nominalnom vrijedno{}u. (4) Denominacija je povla~enje svih vrijednosnih papira jedne nominalne vrijednosti i istodobno izdavanje novih vrijednosnih papira iste klase, razmjerno smanjenju nominalne vrijednosti. ^lanak 57. Obavje{tavanje i rokovi (1) O konverziji i denominaciji vrijednosnih papira, spajanju i podjeli dionica izdavatelj je du`an obavijestiti vlasnike vrijednosnih papira objavom u jednom dnevnom tisku koji izlazi na podru~ju Federacije ili pojedina~nim obavje{tavanjem svih dioni~ara izdavatelja u roku od osam dana od dana dono{enja odluke. (2) Rok za povla~enje i izdavanje po osnovi konverzije i denominacije vrijednosnih papira, spajanja i podjele dionica odre|uje se odlukom skup{tine izdavatelja, s tim da ne mo`e biti dulji od 60 dana od dana dono{enja odluke. ^lanak 58. Prava dioni~ara (1) Dioni~ar koji nema dovoljno dionica da bi ih u postupku spajanja zamijenio za cijeli broj novih dionica, ima pravo Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 141 kupiti nedostaju}i iznos dionica po cijeni novih dionica ili zahtijevati razliku isplate do nedostaju}eg dijela, u roku koji je odre|en odlukom izdavatelja. (2) Dioni~ar koji nema vrijednosne papire dovoljne vrijednosti da bi ih u postupku konverzije zamijenio za cijeli broj novih vrijednosnih papira, ima pravo kupiti nedostaju}i iznos vrijednosnog papira po cijeni novog vrijednosnog papira, u roku koji je odre|en odlukom izdavatelja. ^lanak 59. Ograni~enja (1) Konverzijom vrijednosnih papira, spajanjem ili podjelom dionica, temeljni kapital izdavatelja ostaje nepromijenjen, izuzev u slu~aju iz ~lanka 58. ovoga Zakona. (2) Konverzija i denominacija vrijednosnih papira, spajanje i podjela dionica, ne mogu se vr{iti nakon pokretanja postupka ste~aja ili likvidacije izdavatelja. (3) Konverzijom i denominacijom vrijednosnih papira, spajanjem i podjelom dionica, prava vlasnika ne mogu biti umanjena. ^lanak 60. Tro{kovi i odgovornost (1) Tro{kove konverzije i denominacije vrijednosnih papira i spajanja i podjele dionica snosi izdavatelj. (2) Za neprovo|enje postupka na na~in i u rokovima utvr|en odredbama ovoga Zakona odgovoran je izdavatelj. ^lanak 61. Op}i akt Komisije Postupak provo|enja konverzije i denominacije vrijednosnih papira, te spajanja i podjele dionica bli`e se ure|uje propisom Komisije. ODJELJAK E) - IZDAVANJE PREMA SJEDI[TU IZDAVATELJA ^lanak 62. Izdavatelj sa sjedi{tem izvan Federacije Na izdavatelja sa sjedi{tem u Bosni i Hercegovini a izvan Federacije, koji izdaje vrijednosne papire na podru~ju Federacije, primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izdavatelja sa sjedi{tem u Federaciji, pod uvjetom da su upisani u registar izdavatelja odgovaraju}e razine vlasti u Bosni i Hercegovini. ^lanak 63. Op}i uvjeti za izdavanje stranog izdavatelja i mjerodavno pravo (1) Strani izdavatelj je pravna osoba koja po propisima dr`ave u kojoj ima sjedi{te mo`e izdavati vrijednosne papire predvi|ene ovim Zakonom i koja po propisima te dr`ave mo`e vr{iti izdavanje vrijednosnih papira u Federaciji. (2) Izdavanje javnom ponudom vrijednosnih papira stranog izdavatelja mo`e se vr{iti ako strani izdavatelj ima sjedi{te na teritoriju dr`ave s kojom ima zaklju~en ugovor kojim se ure|uje suradnja mjerodavnih tijela za nadzor nad tr`i{tem vrijednosnih papira. (3) Izdavanje javnom ponudom vrijednosnih papira stranog izdavatelja ne mo`e se vr{iti bez prethodnog odobrenja prospekta koje daje Komisija. (4) Na izdavanje i vrijednosne papire stranog izdavatelja, kao i sve odnose vezane za te vrijednosne papire na tr`i{tu, isklju~ivo se primjenjuje pravo Bosne i Hercegovine odnosno Federacije. ^lanak 64. Poseban uvjet (1) Strani izdavatelj mo`e izdavati vrijednosne papire u Federaciji samo posredstvom ovla{tenog sudionika na tr`i{tu vrijednosnih papira za obavljanje poslova agenta. (2) Ovla{teni sudionik iz stavka 1. ovoga ~lanka obavlja u ime i za ra~un stranog izdavatelja sve radnje u postupku izdavanja vrijednosnih papira ^lanak 65. Zahtjev za odobrenje prospekta (1) Zahtjev za odobrenje prospekta vrijednosnih papira u ime stranog izdavatelja podnosi ovla{teni sudionik iz ~lanka 64. ovoga Zakona. (2) Uz zahtjev se obvezno prila`e: a) ugovor izme|u stranog izdavatelja i ovla{tenog sudionika iz stavka 1. ovoga ~lanka o obavljanju poslova agenta, b) ovjereni prijevod prospekta. (3) Bli`e uvjete i postupak davanja odobrenja za prospekt stranog izdavatelja ure|uje Komisija. ^lanak 66. Izdavanje na stranom tr`i{tu (1) Izdavatelj sa sjedi{tem u Federaciji koji na stranom tr`i{tu namjerava izdavati vrijednosne papire du`an je prethodno objaviti podatke o namjeravanom izdavanju u najmanje jednom dnevnom listu koji izlazi na podru~ju Federacije i o tome obavijestiti Komisiju, a nakon okon~anja izdavanja podnijeti zahtjev iz ~lanka 21. ovoga Zakona. (2) U roku od osam dana od dana okon~anja izdavanja iz stavka 1. ovoga ~lanka izdavatelj je du`an objaviti podatke o broju upisanih i upla}enih vrijednosnih papira na na~in iz stavka 1. ovoga ~lanka i o tome obavijestiti Komisiju. GLAVA IV. POSLOVI S VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I OVLA[TENI SUDIONICI NA TR@I[TU VRIJEDNOSNIH PAPIRA ODJELJAK A) - OP]E ODREDBE 1) Vrste poslova i ovla{tenih sudionika ^lanak 67. Poslovi s vrijednosnim papirima (1) Poslovi s vrijednosnim papirima su: a) brokerski poslovi; b) dilerski poslovi; c) poslovi podr{ke tr`i{tu - market making; d) poslovi upravljanja portfeljem; e) poslovi agenta izdavanja; f) poslovi pokrovitelja izdavanja; g) poslovi investicijskog savjetovanja; h) poslovi skrbni{tva nad vrijednosnim papirima; i) poslovi depozitara. (2) Poslovi s vrijednosnim papirima su i poslovi povezivanja ponude i tra`nje (burza i drugo ure|eno javno tr`i{te) i registracija i ~uvanje vrijednosnih papira, i obra~un i poravnanje (poslovi Registra). ^lanak 68. Ovla{teni sudionici (1) Ovla{teni sudionici na tr`i{tu vrijednosnih papira u smislu ovoga Zakona su: a) profesionalni posrednici, i b) banke koje obavljaju poslove iz ~lanka 67. ovoga Zakona. (2) Ovla{teni sudionici na tr`i{tu vrijednosnih papira su i burza i drugo ure|eno javno tr`i{te i Registar, kao i dru{tva za upravljanje investicijskim fondovima i investicijski fondovi, ~ije se osnivanje i poslovanje ure|uje posebnim zakonom. (3) Poslove iz ~lanka 67. ovoga Zakona, za koje je to odre|eno ovim Zakonom i op}im aktom Komisije, mogu obavljati samo brokeri, investicijski menad`eri i investicijski savjetnici koji su uposlenici profesionalnih posrednika i banke koja obavlja poslove s vrijednosnim papirima i koja je dobila dozvolu Komisije za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima. ^lanak 69. Profesionalni posrednik (1) Profesionalni posrednik je gospodarsko dru{tvo, organizirano kao dioni~ko ili dru{tvo s ograni~enom odgovorno{}u, sa sjedi{tem u Federaciji, koje ima dozvolu Broj 85 – Stranica 142 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. Komisije za obavljanje poslova iz ~lanka 67. stavak 1. to~ka od a) do g) ovoga Zakona. (2) Banka mo`e obavljati poslove iz ~lanka 67. ovoga Zakona kada, nakon pribavljene dozvole Komisije za svaki pojedini posao, upi{e ove poslove kao djelatnost u sudski registar. (3) Komisija vodi registar profesionalnih posrednika za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima. (4) Profesionalni posrednik ne mo`e imati drugu djelatnost osim poslova s vrijednosnim papirima za koje je dobio dozvolu Komisije. ^lanak 70. Obavljanje poslova s vrijednosnim papirima od banke Banka mo`e obavljati poslove s vrijednosnim papirima pod uvjetom: a) da za to ima poseban organizacijski dio, kadrovski osposobljen i tehni~ki opremljen; b) da ima otvoren poseban namjenski ra~un; c) da u poslovnim knjigama osigura posebnu evidenciju i podatke o poslovanju tog organizacijskog dijela; d) da ima imenovanog rukovoditelja organizacijskog dijela. ^lanak 71. Primjena odredbi zakona Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na poslovanje profesionalnog posrednika primjereno se primjenjuju i na banke koje obavljaju poslove s vrijednosnim papirima (u daljnjem tekstu: profesionalni posrednik). 2) Temeljni kapital i drugi uvjeti ^lanak 72. Nov~ani iznos temeljnog kapitala (1) Za obavljanje poslova iz ~lanka 67. stavak 1. to~ke a) i g) ovoga Zakona (brokerski poslovi i poslovi investicijskog savjetovanja) nov~ani dio temeljnog kapitala profesionalnog posrednika ne mo`e biti manji od 250.000,00 KM. (2) Za obavljanje poslova iz ~lanka 67. stavak 1. to~ke. d) i e) ovoga Zakona (poslovi upravljanja portfeljem i poslovi agenata izdavanja) nov~ani dio temeljnog kapitala profesionalnog posrednika ne mo`e biti manji od 300.000,00 KM. (3) Za obavljanje poslova iz ~lanka 67. stavak 1. to~ke b) i c) ovoga Zakona (dilerski poslovi i poslovi podr{ke tr`i{tu) nov~ani dio temeljnog kapitala profesionalnih posrednika ne mo`e biti manji od 500.000,00 KM. (4) Za obavljanje poslova iz ~lanka 67. stavak 1. to~ka f) ovoga Zakona (poslovi pokrovitelja izdavanja) nov~ani dio temeljnog kapitala profesionalnog posrednika ne mo`e biti manji od 800.000,00 KM. (5) Ukoliko profesionalni posrednik obavlja vi{e poslova osigurava kapital prema najvi{em propisanom iznosu poslova koje obavlja. (6) Najmanji iznos nov~anog dijela temeljnog kapitala za burzu i drugo ure|eno javno tr`i{te odre|en je odredbama ovoga Zakona, a za Registar i banke posebnim zakonom. ^lanak 73. Zajedni~ko ispunjavanje uvjeta u pogledu temeljnog kapitala (1) Profesionalni posrednik koji ne ispunjava uvjet u pogledu iznosa nov~anog dijela temeljnog kapitala za obavljanje poslova iz ~lanka 67. stavak 1. to~ke e) i f) ovoga Zakona, mo`e na temelju ugovora s drugim profesionalnim posrednikom, podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za obavljanje navedenih poslova za odre|eno izdavanje vrijednosnih papira. (2) Komisija izdaje dozvolu iz stavka 1. ovoga ~lana ako ugovorne strane zajedno ispunjavaju uvjet nov~anog dijela temeljnog kapitala za obavljanje poslova iz ~lanka 67. stavak 1. to~ke e) i f) ovoga Zakona. ^lanak 74. Uskla|ivanje sredstava i obveza (1) Profesionalni posrednik je du`an, radi osiguranja obveza prema povjeriteljima, uskla|ivati svoja teku}a sredstva i obveze. (2) Uskla|ivanje iz stavka 1. ovoga ~lanka izra`ava se pokazateljem neto teku}ih sredstava, koji predstavlja koli~nik ukupnih teku}ih sredstava i ukupnih kratkoro~nih obveza profesionalnog posrednika. (3) Pokazatelj neto likvidnih sredstava brokerskog dru{tva ne mo`e biti manji od 1,00 (jedan). (4) Profesionalni posrednik je du`an dnevno ispunjavati obveze iz st. 2 i 3. ovoga ~lanka, a Komisiju mjese~no izvje{}ivati o izra~unu pokazatelja neto likvidnih sredstava. (5) Komisija bli`e ure|uje na~in izra~unavanja i uskla|ivanja pokazatelja neto likvidnih sredstava i izvje{}ivanja Komisije. ^lanak 75. Uposleni s va`e}om dozvolom Profesionalni posrednik mo`e obavljati poslove s vrijednosnim papirima iz ~lanka 67. stavak 1. ovoga Zakona samo ako ima uposlena najmanje dva brokera s va`e}om dozvolom, poslove iz to~ke d) mo`e obavljati samo ako, pored dva brokera s va`e}om dozvolom, ima uposlenog jo{ najmanje jednoga investicijskog menad`era s va`e}om dozvolom, odnosno investicijskog savjetnika za poslove iz to~ke g). ^lanak 76. Sudjelovanje u temeljnom kapitalu i tijelima profesionalnih posrednika (1) Ista pravna ili fizi~ka osoba sama ili s povezanim osobama ne mo`e imati dionice ili udjele u vi{e profesionalnih posrednika. (2) Profesionalni posrednik ne mo`e sam i/ili s povezanim osobama imati dionice ili udjele drugog profesionalnog posrednika i banke koja obavlja poslove s vrijednosnim papirima. (3) ^lan nadzornog odbora ili uprave i uposleni kod profesionalnog posrednika ne mo`e istodobno biti ~lan nadzornog odbora ili uprave ili obavljati poslove kod drugog profesionalnog posrednika. (4) Profesionalni posrednik du`an je pismeno izvje{}ivati Komisiju o promjenama u strukturi kapitala i izravnim ili neizravnim odnosima vlasni{tva s drugim pravnim osobama u roku od osam dana od dana nastanka tih promjena. 3) Op}i akti ^lanak 77. Pravila poslovanja i drugi op}i akti (1) Profesionalni posrednik, pored drugim zakonom predvi|enih, donosi i akte kojim ure|uje: a) na~in i uvjete obavljanja poslova, me|usobna prava i obveze profesionalnog posrednika i njegovih klijenata i druga pitanja o radu profesionalnog posrednika (u daljnjem tekstu: pravila poslovanja); b) uvjete i na~in funkcioniranja interne kontrole; i c) tarifu naknada. (2) Komisija bli`e ure|uje sadr`aj i na~in objavljivanja akata iz stavka 1. ovoga ~lanka. (3) Komisija daje suglasnost na akte iz stavka 1. ovoga ~lanka, kao i na sve izmjene i dopune tih akata. 4) Odnos prema klijentima i sukob interesa ^lanak 78. Pa`nja u obavljanju poslova i tretman klijenata (1) Profesionalni posrednik u obavljanju poslova s vrijednosnim papirima du`an je prvenstveno se rukovoditi interesima klijenta, tako da ih stavlja ispred vlastitih interesa. (2) Profesionalni posrednik, njegovi ~lanovi uprave, nadzornog odbora, brokeri, investicijski menad`eri i savjetnici i ostali uposleni kod profesionalnog posrednika, du`ni su pri Petak, 26.12.2008. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 – Stranica 143 obavljanju poslova s vrijednosnim papirima u svemu voditi ra~una o interesima klijenta i postupati s pozorno{}u dobrog stru~njaka. (3) Profesionalni posrednik je du`an u svom poslovanju po{tivati na~elo jednakog tretmana klijenata. ^lanak 79. Stjecanje i prijenos vrijednosnih papira (1) Osobe iz ~lanka 78. stavak 2. ovoga Zakona du`ne su da, u roku od pet dana od dana stjecanja odnosno prijenosa na drugu osobu, prijave profesionalnom posredniku svako stjecanje, odnosno prijenos na drugu osobu vrijednosnih papira ili udjela u povezanim pravnim osobama s profesionalnim posrednikom, uklju~uju}i podatke o koli~ini, cijeni i datumu transakcije. (2) Prijave iz stavka 1. ovoga ~lanka profesionalni posrednik je du`an unijeti u posebni registar. (3) Sadr`aj, na~in vo|enja, rokovi ~uvanja i dostupnost podataka registra iz stavka 2. ovoga ~lanka propisuje i nadzire Komisija. ^lanak 80. Sukob interesa (1) Profesionalni posrednik du`an je odmah po prijamu naloga za izvr{enje posla pismeno obavijestiti klijenta o postojanju sukoba interesa klijenta s interesima tog profesionalnog posrednika. (2) Profesionalni posrednik du`an je nadoknaditi {tetu klijentu proisteklu iz toga {to ga nije obavijestio o postojanju sukoba interesa, sukladno stavku 1. ovoga ~lanka. (3) Profesionalni posrednik du`an je naknaditi {tetu koju njegov klijent pretrpi zbog neizvr{avanja ili neodgovaraju}eg izvr{avanja naloga klijenta. ^lanak 81. Informiranje klijenta Profesionalni posrednik du`an je klijenta upoznati sa svim okolnostima koje su potrebne radi dono{enja odluke o kupnji, odnosno prodaji ili u pogledu drugih poslova s vrijednosnim papirima, a naro~ito dati to~ne informacije o ponudi, tra`nji, prometu i kretanju cijena vrijednosnih papira. ^lanak 82. ^uvanje podataka (1) ^lanovi uprave, nadzornog odbora, brokeri i drugi uposleni kod profesionalnog posrednika, du`ni su ~uvati podatke o klijentima, o stanju i prometu na ra~unima vrijednosnih papira klijenta, poslovima koje obavljaju za klijenta, kao i druge podatke i ~injenice za koje saznaju u svezi s obavljanjem poslova s vrijednosnim papirima za klijenta. Ovi podaci smatraju se poslovnom tajnom, a navedene osobe ne smiju ih koristiti, priop}avati niti omogu}avati tre}im osobama njihovo kori{tenje. (2) Podaci iz stavka 1. ovoga ~lanka ne predstavljaju poslovnu tajnu kada ih u izvr{avanju svojih ovlasti, sukladno ovim ili drugim zakonom, zahtijevaju Komisija, burza ili drugo ure|eno javno tr`i{te, pravosudna i tijela uprave ili kada njihovo objavljivanje pismeno odobri klijent. 5) Postupanje u obavljanju poslova ^lanak 83. Ugovor o obavljanju poslova i ra~un za nov~ana sredstva (1) Profesionalni posrednik je du`an, prije prijama prvog naloga klijenta, s klijentom zaklju~iti pisani ugovor, kojim se reguliraju njihova me|usobna prava i obveze u obavljanju poslova profesionalnog posrednika, sukladno odredbama ovoga Zakona i drugih propisa. Pri zaklju~ivanju ugovora profesionalni posrednik je du`an predati ili na pouzdan na~in upoznati klijenta s pravilima poslovanja. (2) Ugovor iz stavka 1. ovoga ~lanka obvezno sadr`i odredbu da su pravila poslovanja profesionalnog posrednika sastavni dio tog ugovora, kao i izjavu klijenta da su mu prije zaklju~enja ugovora bila dostupna pravila poslovanja i da je upoznat s njihovim sadr`ajem. (3) Profesionalni posrednik je du`an klijente obavijestiti o promjeni pravila poslovanja prije njihovog stupanja na snagu. (4) Komisija bli`e ure|uje obvezne elemente ugovora izme|u profesionalnog posrednika i klijenta iz stavka 1. ovoga ~lanka. (5) Profesionalni posrednik je du`an kod banke otvoriti poseban ra~un za nov~ana sredstva klijenata. (6) Sredstva na ra~unu klijenata nisu vlasni{tvo profesionalnog posrednika, ne ulaze u njegovu imovinu, niti u likvidacijsku ili ste~ajnu masu, niti se mogu koristiti za izmirenje tra`bina povjeritelja profesionalnog posrednika. ^lanak 84. Nalog (1) Nalog je jednostrana izjava volje klijenta upu}ena profesionalnom posredniku da u svoje ime i za ra~un klijenta obavi odre|eni posao s vrijednosnim papirima. (2) Nalog se smatra prihva}enim upisom u knjigu naloga, pod uvjetima iz ovog Zakona, drugih propisa i ugovora iz ~lanka 83. stavak 1. ovoga Zakona. (3) Profesionalni posrednik je du`an izvr{iti naloge prema zahtjevima odnosno instrukcijama klijenta, a po redosljedu iz knjige naloga. (4) Profesionalni posrednik du`an je klijentu izdati potvrdu o prijamu naloga. (5) Klijent mo`e opozvati, a profesionalni posrednik otkazati nalog prije njegova izvr{enja i to za neizvr{enu koli~inu. ^lanak 85. Knjiga naloga (1) U obavljanju poslova s vrijednosnim papirima profesionalni posrednik du`an je voditi knjigu u koju upisuje naloge i opozive naloga (u daljnjem tekstu: knjiga naloga), koja obvezno sadr`i i: a) datum, sat, minut i na~in prijama naloga; b) naziv i sjedi{te klijenta pravne osobe, s imenom i prezimenom ovla{tene osobe koja je dala nalog, ili ime i prezime, adresu i mjesto stanovanja i jedinstveni mati~ni broj gra|anina za fizi~ku osobu kao klijenta; c) oznaku vrijednosnog papira na koji se odnosi nalog; d) instrukcije za izvr{avanje naloga: cijena, ograni~enje cijene, rok va`enja naloga i drugo; e) naznaku zadr`anog prava opoziva naloga i rok otkaza; i f) datum, vrijeme i na~in izvr{enja naloga. (2) Nalozi i opozivi odnosno otkazi naloga upisuju se u knjigu naloga kronolo{kim redom prijama i ozna~avaju odgovaraju}im posebnim rednim brojem. (3) Podaci u knjizi naloga i nalogu moraju u svakom trenutku biti istovjetni. (4) Knjiga naloga se mora ~uvati najmanje pet godina nakon proteka poslovne godine na koju se odnosi. (5) Komisija bli`e ure|uje dodatne elemente i na~in vo|enja knjige naloga. (6) Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, za poslove investicijskog savjetnika i depozitara ne vodi se knjiga naloga nego posebna evidencija, ~iji sadr`aj i na~in vo|enja bli`e ure|uje Komisija. ^lanak 86. Odbijanje naloga (1) Profesionalni posrednik je du`an odbiti: a) prijam naloga za kupnju kada utvrdi da na ra~unu klijenta nema dovoljno sredstava za izmirenje njegovih obveza koje bi nastale po osnovi izvr{enja naloga za kupnju vrijednosnih papira; b) prijam naloga za prodaju kada utvrdi da na ra~unu vrijednosnih papira klijenta nema dovoljno vrijednosnih papira koji su predmet naloga; Broj 85 – Stranica 144 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 26.12.2008. c) prijam naloga za kupnju, odnosno prodaju vrijednosnih papira kad utvrdi da bi izvr{enjem takvog naloga bile prekr{ene odredbe ovoga Zakona o zabrani manipuliranja cijenama vrijednosnih papira i kori{tenja povla{tenih informacija, odnosno u~injeno drugo djelo ka`njivo po zakonu kao kazneno djelo ili prekr{aj; d) prijam naloga za kupnju, odnosno prodaju vrijednosnih papira kad je rok za predaju tog naloga radi njegovog izvr{enja protekao; e) prijam naloga za izvr{enje odre|enog posla s vrijednosnim papirima koji nije sukladan zakonu i drugim propisima; f) u drugim slu~ajevima predvi|enim zakonom i op}im aktima Komisije. (2) Komisija ure|uje uvjete za izuzetke za slu~ajeve iz stavka 1. to~ke a) i b) ovoga ~lanka. ^lanak 87. Izvr{enje obveza (1) Profesionalni posrednik je du`an poduzeti sve potrebne radnje radi izvr{enja nov~anih obveza u svezi s poslovima s vrijednosnim papirima i prijenosom vrijednosnih papira sukladno zakonu, op}im aktima Komisije, op}im aktima Registra, burze i drugog ure|enog javnog tr`i{ta. (2) Profesionalni posrednik je obvezan obavijestiti klijenta o svakom izvr{enom poslu s vrijednosnim papirima, najkasnije narednog radnog dana od dana izvr{enja posla, o ~emu je du`an osigurati odgovaraju}i dokaz. 6) Pozajmljivanje vrijednosnih papira ^lanak 88. Uvjeti za zajam i izvje{}ivanje (1) Profesionalni posrednik mo`e davati i uzimati u zajam vrijednosne papire uz pismenu suglasnost vlasnika tih vrijednosnih papira. (2) Pozajmljeni vrijednosni papiri mogu se prodavati samo po istoj ili vi{oj cijeni u odnosu na cijenu po kojoj se promet tim vrijednosnim papirima obavljao na ure|enom javnom tr`i{tu neposredno prije prodaje pozajmljenih vrijednosnih papira. (3) Profesionalni posrednik je du`an Komisiji dostavljati mjese~na izvje{}a o prodaji pozajmljenih vrijednosnih papira. (4) Komisija ure|uje bli`e uvjete za davanje u zajam i prodaju pozajmljenih vrijednosnih papira i o izvje{}ivanju Komisije o tim poslovima. ODJELJAK B) - OVLA[TENI SUDIONICI 1) Dozvola za obavljanje poslova ^lanak 89. Izdavanje dozvole (1) Dozvolom za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima Komisija utvr|uje vrstu poslova iz ~lanka 67. ovoga Zakona. (2) Dozvolu za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima Komisija izdaje na neodre|eno vrijeme, po zahtjevu profesionalnog posrednika. (3) Dozvola za profesionalne posrednike va`i do njenog oduzimanja i u slu~ajevima iz ~lanka 95. ovoga Zakona. (4) Profesionalni posrednik je du`an kontinuirano ispunjavati uvjete za stjecanje dozvole, na zahtjev Komisije predo~iti dokaze o ispunjavanju uvjeta, te upla}ivati naknadu za nadzor na na~in i u roku koji odredi Komisija. ^lanak 90. Uvjeti za obavljanje poslova (1) Za obavljanje poslova iz ~lanka 67. ovoga Zakona profesionalni posrednik je du`an osigurati: a) suglasnost Komisije za upis u registar dru{tava kod mjerodavnog suda i na imenovanje ravnatelja profesionalnog posrednika; b) kadrovsku, tehni~ku i organizacijsku osposobljenost za obavljanje poslova; c) odgovaraju}i poslovni prostor; d) dokaze da protiv osniva~a i ~lanova tijela osniva~a, nisu izre~ene mjere sigurnosti zabrane obavljanja poslova s vrijednosnim papirima koje su jo{ na snazi ili nisu nastupile, odnosno vi{e ne traju pravne posljedice osude koje se odnose na prestanak, odnosno zabranu obavljanja poslova u prometu s vrijednosnim papirima. (2) Pod kadrovskom, tehni~kom i organizacijskom osposobljeno{}u podrazumijeva se posebna i fizi~ki potpuno odvojena materijalna, tehni~ka i kadrovska infrastruktura za odvojeno obavljanje poslova iz ~lanka 67. ovoga Zakona, sukladno odredbama ovoga Zakona i op}im aktima Komisije. (3) Pod odgovaraju}im poslovnim prostorom podrazumjeva se poslovni prostor potreban za nesmetano obavljanje poslova i ispunjavanje uvjeta za smje{taj infrastrukture iz stavka 2. ovoga ~lanka. (4) Komisija mo`e odbiti zahtjev za izdavanje dozvole ukoliko procijeni da bi i pored ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga ~lanka izdavanje dozvole bilo {tetno za tr`i{te vrijednosnih papira, odnosno da bi izdavanjem dozvole na bilo koji na~in moglo do}i do ugro`avanja interesa investitora i javnosti na tr`i{tu vrijednosnih papira. (5) U slu~aju iz stavka 4. ovoga ~lanka, Komisija je du`na utvrditi okolnosti i razloge koji upu}uju na to da bi izdavanje dozvole moglo biti {tetno za tr`i{te vrijednosnih papira, odnosno da bi izdavanjem dozvole na bilo koji na~in moglo do}i do ugro`avanja interesa investitora i javnosti na tr`i{tu vrijednosnih papira, i to posebno obrazlo`iti. (6) Komisija daje suglasnost za upis u registar dru{tava kod suda na temelju zahtjeva uz koji se prila`e dokaz o uplati temeljnog kapitala i statut profesionalnog posrednika i istodobno podnosi zahtjev za davanje suglasnosti na imenovanje ravnatelja profesionalnog posrednika. (7) Nakon upisa u registar dru{tava kod suda, profesionalni posrednik podnosi zahtjev za izdavanje dozvole s prilo`enim dokazima o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga ~lanka i drugih odredbi ovoga Zakona. ^lanak 91. Suglasnost na imenovanje ravnatelja (1) Suglasnost na imenovanje ravnatelja daje se pod uvjetom: a) da ima odgovaraju}u stru~nu spremu i odgovaraju}e iskustvo u obavljanju poslova sukladno op}em aktu Komisije; b) da protiv njega nije potvr|ena optu`nica ili da