SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Zakonski akti, Federacija BiH

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 06/23 27.01.2023 SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 doprinosi,zakon
Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 61/22 03.08.2022 SN FBiH 36/18, SN FBiH 48/11, SN FBiH 70/08, SN FBiH 07/02, SN FBiH 30/97
Zakon o izmjenama Zakona o radu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 44/22 08.06.2022 SN FBiH 89/18, SN FBiH 26/16 rad,zakon o radu
Zakon o izmjeni Zakona o cestovnom prijevozu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 44/22 08.06.2022 SN FBiH 57/20, SN FBiH 10/10, SN FBiH 28/06 prevoz,cestovni prevoz
Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 38/22 20.05.2022 duhan,duhanski proizvodi,zakon
Zakon o slobodnim zonama u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 25/22 31.03.2022 slobodne zone,zone
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 19/22 11.03.2022 SN FBiH 90/21, SN FBiH 13/18 pio,penzijsko,osiguranje
Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 01/22 05.01.2022 SN FBiH 54/19, SN FBiH 94/15, SN FBiH 66/13
Zakon o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 103/21 22.12.2021 udruženje poslodavaca,sindikat,reprezentativnost
Zakon o izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 90/21 10.11.2021 SN FBiH 19/22, SN FBiH 13/18 pio,penzijsko osiguranje,osiguranje
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 85/21 22.10.2021 SN FBiH 63/14, SN FBiH 43/09, SN FBiH 68/05, SN FBiH 27/05 poslovni subjekti,registracija ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/05, 68/05, 43/09 i 63/14), član 3. mijenja se i glasi: "Član 3. (Značenje pojedinih izraza upotrijebljenih u Zakonu) Izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedeće značenje: 1) Registar - je baza podataka koja sadrži podatke i isprave o subjektima upisa koji su obavezni registrovati se u skladu sa odredbama ovog zakona, a sastoji se od glavne knjige registra i zbirke isprava registra. 2) Registarski sud - svaki sud nadležan za poslove registracije i kao takav označen posebnim zakonom Federacije. 3) Nadležni registarski sud - sud nadležan za upis u registar subjekta upisa koji se određuje prema sjedištu subjekta upisa. 4) Jednošalterski sistem - sistem pružanja usluga podnosiocima prijave na jedinstvenoj fizičkoj ili virtuelnoj lokaciji u postupku registracije poslovnih subjekata kod nadležnog registarskog suda, postupcima dodjeljivanja jedinstvenog identifikacionog broja i registracije kod nadležnog poreznog organa, razvrstavanja pravnog lica prema klasifikaciji djelatnosti kod nadležnog organa za razvrstavanje subjekata po djelatnostima, kao i upisa u registar carinskih obveznika, i registar obveznika indirektnih poreza kod nadležne uprave za indirektno oporezivanje ukoliko za to postoje tehničke i organizacijske mogućnosti. 5) Sistem registra - informacioni sistem koji služi za registraciju poslovnih subjekata, elektronsku komunikaciju i razmjenu podataka između: učesnika u postupku registracije svih registarskih sudova, registrom godišnjih finansijskih izvještaja Finansijskoinformatičke agencije, Poreznom upravom Federacije Bosne i Hercegovine, Upravom za indirektno oporezivanje, Federalnim zavodom za statistiku i nadležnim općinskim službama za upravu. 6) Jedinstvena baza registra - je dio sistema registra koji služi kao centralno mjesto za pohranjivanje registarskih, evidencijskih i statističkih podataka registarskih sudova, kao i isprava i drugih dokaza pohranjenih u elektronskom obliku u zbirku isprava. 7) Glavna knjiga registra - javni dio sistema registra koji sadrži podatke o subjektima upisa propisane ovim zakonom, a vodi se u elektronskom i štampanom obliku. Glavnu knjigu registra u elektronskom i štampanom obliku vodi sud nadležan prema sjedištu poslovnog subjekta. Elektronski oblik glavne knjige čine podaci sudskog registra u elektronskome obliku propisani ovim zakonom i drugim propisima. Štampani oblik glavne knjige čine podaci sudskog registra u pisanom obliku propisani ovim zakonom i drugim propisima, a sastoji se od aktivnog i pasivnog dijela. Aktivni dio glavne knjige sadrži se od aktualnih podataka sudskog registra, a pasivni dio glavne knjige sadrži podatke o prethodnim upisima. 8) Zbirka isprava registra - dio registra koji sadrži isprave na osnovu kojih je izvršen upis podataka o subjektima upisa u glavnu knjigu registra, kao i druge dokaze dostavljene i sastavljene u postupku upisa u registar, kao i odluke donesene u postupku upisa u registar. 9) Subjekt upisa - poslovni subjekt, odnosno pravno lice čiji je upis obavezan po ovom zakonu. To je privredno društvo osnovano sa ciljem obavljanja privredne djelatnosti, javno preduzeće, zadruga ili zadružni savez i drugo pravno lice koje se osniva u skladu sa zakonima Federacije, a radi sticanja dobiti. Subjekti upisa, u smislu ovog zakona, su i subjekti čiji je upis određen posebnim zakonom Federacije. 10) Matični broj subjekta upisa (u daljem tekstu: MBS) - jedinstveni evidencijski identifikacioni broj koji svakom subjektu upisa prilikom upisa u registar dodjeljuje nadležni registarski sud. MBS je jedinstven, nepromjenjiv i neponovljiv u registarskom sudu, osim u Broj 85 - Stranica 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 22. 10. 2021. slučaju promjene oblika organizovanja i sjedišta subjekta upisa na područje drugog registarskog suda, uz obavezno navođenje prethodno dodijeljenog MBS subjekta upisa. Koristi se kao stalna oznaka poslovnog subjekta u registru i kod povezivanja podataka o poslovnim subjektima sadržanih u drugim registrima i evidencijama. 11) Upis u registar - registracija, (svaki) upis ili izmjena jednog ili više podataka od značaja za pravni promet u glavnu knjigu registra. 12) Brisanje iz registra - svaki unos čije je značenje prestanak subjekta upisa odnosno prestanak važenja pojedinačnog podatka upisanog u glavnoj knjizi registra vezanog za pojedinačni subjekt upisa. 13) Učesnik u postupku registracije - lice koje je pokrenulo postupak registracije, lice o čijim se pravima i pravnim interesima odlučuje u postupku, te nadležni organ. Predlagač, u smislu ovog zakona, jeste subjekt upisa odnosno drugo lice po čijem se prijedlogu pokreće postupak za upis u sudski registar, a protivnik predlagača je subjekt upisa prema kojem se ostvaruje zahtjev istaknut u prijedlogu. 14) Podnosilac prijave - učesnik u postupku registracije koji je pokrenuo postupak registracije, odnosno lice koje je potpisalo prijavu za registraciju, odnosno prijedlog, a odnosi se na osnivača koji podnosi prijavu, odnosno lice ovlašteno osnivačkim aktom, generalnom odnosno specijalnom punomoći ili na osnovu drugog pravnog osnova, da podnese prijavu za upis u sudski registar. 15) Izvod iz registra - ovjerena isprava koja se izdaje na zahtjev zainteresovanog lica na propisan način, a sadrži aktuelne podatke (aktuelni izvod iz sudskog registra), odnosno pored aktuelnog i sve prethodno upisane podatke (historijski izvod iz sudskog registra), koji se nalaze u glavnoj knjizi registra za pojedinačnog subjekta upisa. 16) Evidencija podružnica drugog registarskog suda - podaci o podružnicama čije je sjedište subjekta upisa na području drugog registarskog suda. 17) Evidencija podružnica stranog društva - podaci o podružnicama stranih društava.". Član 2. U članu 4. stav (1) tačka 8), mijenja se i glasi: "8) javnosti - svako može, bez dokazivanja pravnog interesa, izvršiti uvid u podatke upisane u glavnoj knjizi registra i javne podatke iz zbirke isprava registra, osim isprava za koje je zakonom isključena primjena principa javnosti registra, te zahtijevati da mu se izda izvod odnosno prepis javnih podataka iz glavne knjige registra, a jedino se zakonom propisuje kada je za uvid ili za pribavljanje izvoda iz zbirke isprava registra nužno dokazivanje pravnog interesa.". Član 3. U članu 5. stav (1) iza riječi "drugim" dodaje se riječ "posebnim". Član 4. Član 7. mijenja se i glasi: "Član 7. (Predmet registracije) (1) U registar se upisuje: osnivanje i brisanje subjekta upisa, osnivanje odnosno brisanje dijela subjekta upisa (podružnica ili poslovna jedinica), sve statusne promjene uključujući promjene oblika organizovanja subjekta, podaci o povezanim društvima, podaci o subjektu upisa koji su od značaja za pravni promet i njihova izmjena, podaci u vezi sa prestankom, stečajnim odnosno likvidacionim postupkom, podaci o pokretanju postupka brisanja subjekta registracije, kao i drugi podaci utvrđeni ovim kao i drugim zakonima Federacije. (2) Pored podataka iz stava (1) ovog člana u registar se upisuje zabrana obavljanja djelatnosti i upisa drugih činjenica na osnovu pravosnažnog rješenja nadležnog organa, privremene mjere odnosno zabilježbe o odlukama donesenim u skladu sa drugim propisima.". Član 5. U članu 8. dodaju se novi st. (9), (10), (11) i (12), koji glase: "(9) Predsjednik registracionog suda i nadležna služba Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u kojoj je smješten sistem registra dužni su sprovoditi mjere osiguranja i zaštite pohranjivanja podataka, kao i mjere održavanja i provjere ispravnosti rada elektronskog sistema. (10) Osiguranje neophodnih kadrovskih, tehničkih i organizacionih uslova funkcionisanja sistema registra, kao i za tačno i ažurno pohranjivanje podataka u jedinstvenu bazu te uredno provođenje mjera sigurnosti, u nadležnosti je predsjednika suda. (11) Svaka dostava podataka elektronskim putem van zaštićene mreže sudova koja kao posljedicu ima upis podataka u jedinstvenu bazu sudskog registra mora biti kriptirana i zaštićena od neovlaštenih izmjena od strane trećih lica. (12) Svaki prenos podataka elektronskim putem van zaštićene mreže sudova iz jedinstvene baze sudskog registra u druge sisteme mora biti kriptiran i zaštićen od neovlaštenih izmjena od strane trećih lica.". Član 6. Član 10. mijenja se i glasi: "Član 10. (Sadržaj registra) (1) Registar se sastoji od glavne knjige i zbirke isprava registra. Nadležni registarski sud vodi glavnu knjigu registra i zbirku isprava za svakog pojedinačnog subjekta upisa. (2) Glavna knjiga registra je knjiga podataka koja se istovremeno vodi u štampanom i elektronskom obliku. Glavna knjiga registra u štampanom obliku vodi se u nadležnom registarskom sudu. Glavna knjiga registra u elektronskom obliku dostupna je svim registarskim sudovima u Bosni i Hercegovini. (3) Nadležni registarski sud dužan je osigurati da je konačan upis u glavnu knjigu registra trenutno dostupan svim registarskim sudovima na teritoriji Bosne i Hercegovine. (4) U momentu predaje prijave za registraciju podaci koji su dostupni ograničeni su na momenat predaje prijave i firmu prijavljenu za registraciju. Nakon okončanog postupka registracije odnosno nakon donošenja rješenja o registraciji svi podaci sadržani u glavnoj knjizi registra dostupni su u skladu sa odredbom st. (2) i (3) ovog člana. (5) Glavna knjiga registra u elektronskom obliku vodi se putem jedinstvenog informacionog sistema. (6) Glavna knjiga vodi se tako da se podaci upisani u registarskom sudu pripremaju i pohranjuju u jedinstvenu bazu podataka. (7) U jedinstvenu bazu podataka mora biti pohranjen svaki upisani podatak. Upisi kojima svi ili određeni podaci o subjektu prestaju važiti, moraju ostati dostupni za pretraživanje putem MBS-a i firme toga subjekta. (8) Zbirka isprava registra vodi se u štampanom, a može i u elektronskom obliku. (9) Registarski sudovi odgovaraju za vjerodostojnost izvršenog upisa. Petak, 22. 10. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 - Stranica 13 (10) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijet će propis kojim će se urediti vođenje registra, osiguranje, upotreba i čuvanje sadržaja registarskih podataka, vođenje zbirke isprava u elektronskom obliku, kao i pretvaranje isprava pohranjenih u zbirci isprava na papiru u elektronski oblik.". Član 7. Iza člana 10. dodaje se član 10a. koji glasi: "Član 10a. (Internet stranica sudskog registra) (1) Internet stranica sudskog registra je dio sistema registra putem koje je omogućeno pretraživanje i uvid u javne podatke iz glavne knjige kao i javno objavljene podatke o sadržaju provedenih upisa u registar, odnosno javno objavljene odluke za koje je zakonom ili odlukama registarskog suda određeno da će se objaviti na način na koji se objavljuju upisi u sudski registar. (2) Internet stranici registra pristupa se preko interneta na internet adresi, a pretraživanje podataka provodi se putem izbornika internet stranice registra. (3) Podaci iz javnih objava objavljeni na internet stranici registra moraju godinu dana ostati dostupni za pretraživanje. (4) Uvid u javne podatke glavne knjige kao i javno objavljene podatke putem internet stranice sudskog registra je besplatan.". Član 8. U članu 22. u stavu (1), iza tačke 9) dodaje se nova tačka 10), koja glasi: "10) Ovjerenu izjavu iz člana 6. stav (2) Zakona o privrednim društvima, kojom se garantuje ispunjenost uslova za obavljanje djelatnosti;". Dosadašnja tačka 10) postaje tačka 11). Član 9. Član 48. mijenja se i glasi: "Član 48. (Podnošenje prijave za registraciju) (1) Postupak upisa u registar pokreće se prijavom u štampanom obliku ili elektronskom prijavom, potpisanom u skladu sa propisima koji regulišu elektronski dokument i elektronski potpis. (2) Osnivači subjekta upisa prijavu za registraciju predaju lično ili putem ovlaštenog predstavnika/zastupnika, odnosno punomoćnika. Punomoćnik podnosioca prijave može biti advokat ili notar. (3) Prijava za upis u registar može biti predata neposredno registarskom sudu, elektronskim putem i putem pošte.". Član 10. Član 49. mijenja se i glasi: "Član 49. (Obrazac prijave) (1) Podnosilac prijave za registraciju subjekta upisa podnosi popunjen i potpisan obrazac prijave za registraciju, zajedno sa potrebnim ispravama. (2) Prijava sadrži zahtjev za upis svih obaveznih općih i posebnih podataka odnosno njihovih promjena u sudski registar. (3) Pored podataka iz stava (2) ovog člana, prijava za registraciju sadrži pretežnu djelatnost subjekta upisa i druge podatke potrebne za provođenje postupka razvrstavanja pravnog lica prema klasifikaciji djelatnosti kod nadležnog organa za razvrstavanje subjekata po djelatnostima, postupka dodjeljivanja jedinstvenog identifikacionog broja i registracije kod nadležnog poreznog organa i po potrebi postupaka upisa u registar carinskih obveznika i registar obveznika indirektnih poreza kod nadležne uprave za indirektno oporezivanje. (4) Obrazac prijave za registraciju dostupan je u registarskom sudu i na odgovarajućim internet stranicama i ne može biti predmet trgovine. (5) Uz prijavu za registraciju, podnosilac prijave istovremeno predaje potrebne isprave utvrđene u članu 22. ovog zakona, u originalu ili ovjerenoj fotokopiji. (6) Izuzetno od stava (5) ovog člana, dokumenti u prilogu elektronskog obrasca prijave za registraciju dostavljaju se elektronski sa kvalifikovanim elektronskim potpisom i pečatom organa koji je izdao takav dokument u formi elektronskog dokumenta. (7) Podatke iz st. (2) i (3) ovog člana, kao i isprave iz st. (5) i (6) ovog člana, podnosilac prijave nije u obavezi dostaviti u slučaju kada je za potrebe dokazivanja ispunjenosti uslova za registraciju, nadležni registarski sud u mogućnosti koristiti podatke iz registara drugih organa, kao i podatke koji proizilaze iz kvalifikovanog elektronskog certifikata odnosno korisničkog naloga podnosioca prijave.". Član 11. Iza člana 49. dodaje se novi član 49a. koji glasi: "Član 49a. (Postupak elektronske registracije) (1) Prijava u postupku elektronske registracije podnosi se na elektronskom obrascu prijave za registraciju, u okviru korisničnog naloga, uz koji se prilažu isprave u formi elektronskog dokumenta. (2) Kada se prijava podnosi elektronskim putem, provjera identiteta podnosioca prijave, kao i provjera registarskih isprava vrši se u skladu sa propisima kojima se uređuje elektronski potpis i elektronski dokument. (3) U postupku elektronske registracije nadležni registarski sud donosi odluke elektronski potpisane od strane registarskog sudije i ovjerene elektronskim pečatom registarskog suda, koje se u formi elektronskog dokumenta, kao i druge isprave potrebne za obavljanje djelatnosti subjekta upisa dostavljaju podnosiocu prijave. (4) Registarski sud pored odluke u formi elektronskog dokumenta iz stava (3) ovog člana, podnosiocu prijave izdaje i rješenje o upisu subjekta upisa u registar u štampanom obliku. (5) Svi dokumenti izdati od strane nadležnog registarskog suda u postupku elektronske registracije imaju svojstvo javne isprave i ne može im se osporiti pravna punovažnost zbog činjenice da su izdati u formi elektronskog dokumenta. (6) Federalno ministarstvo pravde donijet će pravilnik kojim će bliže propisati uslove i postupak elektronske registracije, kao i sadržaj, oblik i način popunjavanja prijave za registraciju.". Član 12. Član 50. mijenja se i glasi: "Član 50. (Postupak po prijemu prijave) (1) Po prijemu prijave za registraciju sud provjerava identitet podnosioca prijave, isključivost firme subjekta registracije i uplatu takse. (2) Prijava za registraciju u elektronskom obliku dostavlja se odmah po njenom prijemu poreznom organu, Federalnom zavodu za statistiku i prema potrebi carinskom organu nadležnom prema mjestu sjedišta subjekta upisa radi pribavljanja poreznog identifikacionog broja i carinskog broja. Član 13. Član 59. mijenja se i glasi: Broj 85 - Stranica 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 22. 10. 2021. "Član 59. (Izgled i sadržaj rješenja o registraciji) (1) Rješenje o upisu u registar i izvod izdaje se u materijalnom i elektronskom obliku na obrascu koji sadrži osnovne podatke o subjektu upisa. (2) Rješenje u materijalnom obliku sadrži naziv i pečat nadležnog registarskog suda, ime i prezime sudije, datum donošenja rješenja, opće i posebne podatke utvrđene ovim zakonom. (3) Rješenje o elektronskom obliku sadrži elektronski potpis u skladu sa zakonom o elektronskom dokumentu i zakonom o elektronskom potpisu, kao i naziv nadležnog registarskog suda, ime i prezime sudije, datum donošenja rješenja, opće i posebne podatke utvrđene ovim zakonom. (4) Rješenje o upisu subjekta upisa u registar sadrži MBS koji softver automatski generiše prilikom otvaranja novog dosijea poslovnog subjekta kod suda, JIB dodijeljen od nadležnog poreznog organa Federacije i carinski broj, odnosno porezni identifikacioni broj za poslovne subjekte koji se registruju za obavljanje vanjskotrgovinskog poslovanja dodijeljen od Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, ako je pribavljen. (5) Rješenje kojim se odbija zahtjev ili odbacuje prijava podnosioca prijave ili ako se istim rješava o prijedlozima učesnika koji su međusobno suprotni, obavezno sadrži uvod, izreku i obrazloženje i izdaje se u materijalnom i elektronskom obliku. (6) Rješenje o registraciji važi na teritoriji Bosne i Hercegovine nezavisno o tome gdje je izvršena registracija.". Član 14. Član 60. mijenja se i glasi: "Član 60. (Zaključak) Zaključak se izdaje u materijalnom i elektronskom obliku i sadrži podatke iz člana 59. st. (2) i (3) ovog zakona kao i naziv subjekta upisa i predmet prijave, nalog subjektu upisa da u određenom roku, koji ne može biti kraći od tri niti duži od 15 dana, otkloni utvrđene nedostatke prijave, odnosno ispravi ili pribavi određene isprave od nadležnog organa, odnosno institucije, kao i pravne posljedice nepostupanja po zaključku.". Član 15. U članu 68. stav (3) mijenja se i glasi: "(3) Zahtjev iz stava (2) ovog člana može se podnijeti u roku od 15 dana od dana saznanja za upis, a najkasnije u roku od 90 dana od dana objavljivanja na oglasnoj tabli suda i internet stranici registra.". Član 16. U članu 73. u stavu (1) iza riječi: "Službenim novinama Federacije BiH" dodaju se riječi: "internet stranici registarskog suda". Član 17. Član 74. mijenja se i glasi: "Član 74. (Dostavljanje poreznog identifikacionog broja i razvrstavanje subjekata po djelatnostima) (1) Prijavu za upis osnivanja subjekta upisa i upis dijela subjekta upisa sud će odmah putem sistema registra dostaviti nadležnom organu za razvrstavanje subjekata po djelatnostima radi razvrstavanja subjekta upisa prema klasifikaciji djelatnosti i nadležnom poreznom organu prema sjedištu subjekta upisa radi dodjeljivanja identifikacionog broja i porezne registracije. (2) Nadležni organ za razvrstavanje subjekata po djelatnostima dužan je izvršiti razvrstavanje subjekta upisa prema djelatnosti u roku od jednog radnog dana od dana prijema prijave za registraciju i o tome putem jedinstvenog informacionog sistema obavijestiti nadležni porezni organ i nadležni registarski sud. (3) Nadležni porezni organ dužan je putem jedinstvenog informacionog sistema dostaviti porezni identifikacioni broj odnosno podbroj u roku od jednog radnog dana od dana prijema prijave za registraciju ili obavijestiti sud o razlozima nedostavljanja poreznog identifikacionog broja odnosno podbroja. (4) Razlog za odbijanje izdavanja poreznog identifikacionog broja može biti postojanje poreznog duga osnivača subjekta upisa. (5) Ako nadležni porezni organ ne dostavi porezni identifikacioni broj i podbroj u ostavljenom roku, sud neće donijeti rješenje o registraciji poslovnog subjekta. (6) Sud će izdati rješenje o registraciji subjekta upisa po dostavljanju poreznog broja, bez dodatnih troškova po subjekta upisa. U slučaju da se porezni identifikacioni broj ne dostavi u roku od sedam dana od dana podnošenja prijave sudu, sud će odbaciti prijavu. Član 18. Član 76. mijenja se i glasi: "Član 76. (Obavezna obavještenja) (1) Nadležni registarski sud rješenje o registraciji osnivanja odnosno statusne promjene poslovnog subjekta po donošenju dostavit će: 1) Poreznom organu nadležnom prema sjedištu subjekta upisa - Upravi za indirektno oporezivanje. 2) Nadležnoj općinskoj službi za upravu i kantonalnom organu uprave nadležnom za poslove privrede, prema sjedištu subjekta upisa. 3) Federalnom zavodu za statistiku i privrednoj komori. 4) Zavodu za penziono i invalidsko osiguranje prema sjedištu subjekta upisa radi registracije. 5) Carinskom organu nadležnom prema mjestu sjedišta subjekta upisa, ukoliko je subjekt upisa registrovan za vanjskotrgovinsko poslovanje. 6) Nadležnim regulatornim organima u skladu sa posebnim propisima koji utvrđuju uslove i izdaju dozvole, odnosno odobrenja za obavljanje pojedinih djelatnosti, ako je subjekt upisa registrovan za takvu djelatnost. 7) Finansijsko informatičkoj agenciji FIA-i. (2) Nadležnoj općinskoj službi za upravu i kantonalnom organu uprave nadležnom za poslove privrede, prema sjedištu subjekta upisa obavezno se, uz rješenje o registraciji osnivanja odnosno statusne promjene poslovnog subjekta, dostavlja i izjava iz člana 6. stav (2) Zakona o privrednim društvima. (3) Rješenje o registraciji osnivanja u elektronskom obliku, odnosno statusne promjene poslovnog subjekta po donošenju, bit će dostupno elektronskim putem svim subjektima navedenim u stavu (1) ovog člana.". Član 19. Član 78. mijenja se i glasi: "Član 78. (Izdavanje izvoda iz registra) (1) Svi registarski sudovi u Federaciji dužni su omogućiti svakom zainteresovanom licu uvid u podatke glavne knjige registra, odnosno izdati izvod iz glavne knjige registra nezavisno od nadležnosti tog suda za registraciju subjekta upisa. (2) Nadležni registarski sud koji vodi glavnu knjigu registra, na zahtjev lica ovlaštenog za zastupanje subjekta upisa odnosno Petak, 22. 10. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 85 - Stranica 15 člana organa upravljanja poslovnog subjekta odnosno nadležnog državnog organa, dužan je izdati izvod iz registra. (3) Izvod iz registra predstavlja javnu ispravu. (4) Uvid u isprave i druge akte iz zbirke isprava subjekta upisa može se izvršiti ako za to postoji opravdan pravni interes, uz odobrenje ovlaštenog lica i uz prisustvo ovlaštenog službenika suda. (5) Zahtjev za izdavanje izvoda iz registra podnosi se nadležnom registarskom sudu, podnosioci zahtjeva isti preuzimaju u sudu uz dokaz uplate takse, ako je ona posebnim propisom predviđena.". Član 20. U članu 81. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Ukoliko nadležni registarski sud utvrdi da nisu ispunjeni svi formalni i materijalni uslovi za upis u sudski registar, pozvat će predlagača da u roku od tri dana otkloni uočene nedostatke, a ukoliko predlagač ne postupi u navedenom roku, donijet će rješenje o odbacivanju prijave.". Član 21. Član 82. mijenja se i glasi: "Član 82. (Objavljivanje rješenja o registraciji) (1) Pravosnažno rješenje o registraciji se bez odlaganja objavljuje na oglasnoj tabli suda i internet stranici registra. (2) Smatra se da je upis objavljen istekom jednog dana od dana objavljivanja u skladu sa stavom (1) ovog člana. Član 22. Član 84. mijenja se i glasi: "Član 84. (Funkcionisanje sistema) (1) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dužna je osigurati tehničku ispravnost, održavanje i trenutnu isporuku elektronskih podataka glavne knjige registra kao i funkcionisanje sistema registracije. (2) Isključivi vlasnik sistema registra, uključujući i verifikovane izvorne kodove i sve dijelove sistema je Federacija.". Član 23. (Prelazna odredba) (1) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine propis će iz člana 10. stav (10) ovog zakona donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Federalno ministarstvo pravde će pravilnik iz člana 49a. stav (6) ovog zakona donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 24. (Stupanje na snagu i početak primjene) Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a počet će se primjenjivati od 1.9.2021. godine.
Zakon o dopunama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 85/21 22.10.2021 SN FBiH 45/10, SN FBiH 13/10, SN FBiH 04/10, SN FBiH 32/08, SN FBiH 72/07, SN FBiH 02/06 prostorno planiranje,zemljište ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU I KORIŠTENJU ZEMLJIŠTA NA NIVOU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10) iza člana 21. dodaje se novi član 21a. koji glasi: "Član 21a. Prostorni i urbanistički planovi, koje donosi Parlament, su razvojni planski dokumenti i donose se na period od 20 godina. Planski period se može odlukom Parlamenta produžiti za određeni period, najviše za 10 godina, ukoliko u okviru planskog perioda Ministarstvo uradi analizu, a Vlada predloži njegovo produženje.". Član 2. U članu 22. iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "Detaljni planski dokumenti, koje donosi Parlament, su provedbeni planski dokumenti i donose se na period do 10 godina, a važe do donošenja izmjena i dopuna, odnosno donošenja novog plana, ukoliko isti nije u suprotnosti sa planskim dokumentom višeg reda."
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 75/21 22.09.2021 SN FBiH 81/15 privredna društva
Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 75/21 22.09.2021 obrt,obrti
Zakon o posredovanju u prometu nekretnina FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 75/21 22.09.2021 promet nekretnina,nekretnine
Zakon o stečaju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 53/21 07.07.2021 stečaj,zakon
Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 49/21 23.06.2021 mirno rješavanje radnih sporova,radni sporovi
Zakon o izmjenama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/21 18.06.2021 SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 86/15, SN FBiH 66/14, SN FBiH 28/13, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 zatezna kamata,javni prihodi
Zakon o izmjenama Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/21 18.06.2021 SN FBiH 54/19, SN FBiH 36/18, SN FBiH 52/14 finansijska konsolidacija,privredna društva
Zakon o jedinstvenom registru taksi i naknada u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 24/21 26.03.2021 takse,nakande,registar
Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 15/21 24.02.2021 računovodstvo,revizija Godina XXVIII - Broj 15 Srijeda, 24. 2. 2021. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 305 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O RAČUNOVODSTVU I REVIZIJI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 14.10.2020. godine i na sjednici Doma naroda od 28.01.2021. godine. Broj 01-02-1-109-01/21 18. februara 2021. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O RAČUNOVODSTVU I REVIZIJI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet zakona) Ovaj zakon uređuje oblast računovodstva i revizije, organizaciju i funkcioniranje sistema knjigovodstva i računovodstva, pripremu i prezentiranje finansijskih izvještaja, reviziju finansijskih izvještaja, organizaciju i rad Revizorske komore Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Komora), nadzor nad kvalitetom rada društava za reviziju i ovlaštenih revizora, javni nadzor, praćenje, otkrivanje i prijavljivanje krivičnih djela u vezi sa pranjem novca i finansiranjem terorističkih aktivnosti, stjecanje zvanja, kvalificiranje i licenciranje u računovodstvenoj i revizorskoj profesiji. Član 2. (Pojmovi) Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu, imaju sljedeće značenje: a) Računovodstvo je sistem čije funkcioniranje osigurava informacije o finansijskom položaju, uspješnosti poslovanja, tokovima gotovine, promjenama na kapitalu i drugim finansijskim i nefinansijskim informacijama značajnim za eksterne i interne korisnike finansijskih izvještaja; b) Knjigovodstvo podrazumijeva evidentiranje, klasificiranje i sumiranje poslovnih transakcija i čuvanje originalne poslovne dokumentacije koja pruža dokaze o tim transakcijama; c) Revizija finansijskih izvještaja je ispitivanje finansijskih izvještaja i konsolidovanih finansijskih izvještaja radi davanja mišljenja o tome da li oni objektivno i istinito, po svim materijalno značajnim pitanjima prikazuju stanje imovine, kapitala i obaveza, rezultate poslovanja, tokove gotovine i promjene na kapitalu, u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima, Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, Međunarodnim standardom za mala i srednja preduzeća i drugim odgovarajućim propisima; d) Subjekti od javnog interesa su sva pravna lica čijim se vrijednosnim papirima trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira, banke, mikrokreditna društva, društva za osiguranje i reosiguranje, društva za faktoring, lizing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, brokerskodilerska društva i druge finansijske organizacije, javna preduzeća osnovana u skladu sa propisima kojima se uređuje poslovanje i upravljanje javnim preduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), kao i sva pravna lica od posebnog značaja za Federaciju u skladu sa propisima o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala, te organizacije i javne ustanove koje nisu obuhvaćene okvirom revizije utvrđenim propisom o reviziji institucija u Federaciji; e) Matično društvo je pravno lice koje kontroliše jedno ili više zavisnih društava; Broj 15 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. f) Zavisno društvo odnosno društvo kći je pravno lice kojeg kontroliše matično društvo uključujući i bilo koje društvo koje je zavisno o krajnjem matičnom društvu; g) Grupa je matično društvo i sva njegova zavisna društva; h) Poduzetnik je fizičko lice registrovano za obavlјanje poduzetničke djelatnosti koje svoje poslovne knjige vodi u skladu sa propisima o porezu na dohodak ili u skladu sa ovim zakonom; i) Komisija za računovodstvo i reviziju Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Komisija), formirana u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 42/04); j) Certifikat je javni dokument koji izdaje profesionalno tijelo definirano ovim zakonom, a kojim se dokazuje da je lice položilo ispite i steklo odgovarajuće stručno zvanje; k) Certificirani računovodstveni tehničar je lice koje posjeduje certifikat izdat od strane profesionalnog tijela u skladu sa ovim zakonom; l) Certificirani računovođa je lice koje posjeduje certifikat izdat od strane profesionalnog tijela u skladu sa ovim zakonom; m) Ovlašteni revizor je lice koje posjeduje certifikat izdat od strane profesionalnog tijela u skladu sa ovim zakonom; n) Licencirani ovlašteni revizor je lice koje posjeduje licencu za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja, izdatu od Federalnog ministarstva finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo); o) Glavni revizor grupe je licencirani ovlašteni revizor kojeg društvo za reviziju imenuje kao glavno i odgovorno lice za vršenje zakonske revizije na nivou grupe i koji potpisuje izvještaj o reviziji grupe; p) Društvo za reviziju je pravno lice kojem je, u skladu sa ovim zakonom, Ministarstvo izdalo licencu za rad. Društvo za reviziju se registruje kod nadležnog suda za obavljanje računovodstvene, knjigovodstvene i revizorske djelatnosti i poreznog savjetovanja. Društvo za reviziju može biti registrovano i za obavljanje drugih djelatnosti u skladu s odredbama ovog zakona; r) Licenca je javni dokument koji predstavlja odobrenje za rad izdato fizičkom ili pravnom licu, u skladu s odredbama ovog zakona i Međunarodnim obrazovnim standardima; s) Propisi iz oblasti računovodstva i revizije koji se u smislu ovog zakona primjenjuju u Federaciji podrazumijevaju: Međunarodne računovodstvene standarde (MRS), Međunarodne standarde finansijskog izvještavanja (MSFI), Međunarodni standard finansijskog izvještavanja za mala i srednja preduzeća (MSFI za MSP), Međunarodne standarde revizije (MSR), Međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (MRSJS), Konceptualni okvir za finansijsko izvještavanje, Kodeks etike za profesionalne računovođe (u dalјem tekstu: Kodeks) i prateća uputstva, objašnjenja i smjernice, kao i naknadne izmjene tih standarda i povezana tumačenja te buduće standarde i povezana tumačenja koje donosi Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (OMRS) i sva prateća uputstva, objašnjenja i smjernice koje donosi Međunarodna federacija računovođa (MFR), prevedene i objavljene u skladu sa propisom o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine; t) Regulatorno tijelo je organ koji je posebnim propisom ovlašten da izdaje dozvole za rad pravnim licima u finansijskom sektoru, vrši nadzor nad tim licima i uređuje njihovo poslovanje. Član 3. (Primjena propisa) (1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na sva profitna pravna lica koja samostalno obavljaju djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i pružaju usluge na tržištu radi stjecanja dobiti u skladu sa odredbama propisa koji reguliraju poslovanje privrednih društava i osnovana su u skladu sa propisima Federacije, kao i na sva neprofitna pravna lica koja se ne osnivaju radi stjecanja dobiti (političke organizacije, sindikalne organizacije sa svojstvom pravnog lica, fondacije, udruženja, komore, vjerske zajednice u dijelu obavljanja privredne ili druge djelatnosti u skladu sa propisima kojima je uređeno obavljanje tih djelatnosti, kao i druge organizacije organizovane po osnovu učlanjenja). (2) Odredbe ovog zakona odnose se i na pravna lica i druge oblike organizovanja koje je pravno lice sa sjedištem u Federaciji osnovalo u inostranstvu, ako propisima tih država nije utvrđena obaveza vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja. (3) Odredbe ovog zakona odnose se na poslovne jedinice i pogone pravnih lica sa sjedištem izvan Federacije, ako se te poslovne jedinice i pogoni smatraju obveznicima poreza na dobit u Federaciji. (4) Odredbe ovog zakona odnose se i na korisnike prihoda budžeta Federacije, budžeta kantona, budžeta općina i gradova i vanbudžetskih fondova. Član 4. (Obaveza pravnih lica) Pravna lica dužna su da vođenje poslovnih knjiga, priznavanje i mjerenje imovine i obaveza, prihoda i rashoda, sastavljanje, prikazivanje, dostavljanje i objavljivanje informacija u finansijskim izvještajima vrše u skladu sa ovim zakonom, MRS i MSFI. Član 5. (Razvrstavanje pravnih lica) (1) Pravna lica, u smislu ovog zakona, razvrstavaju se na mikro, mala, srednja i velika, u zavisnosti od visine ukupnog prihoda, prosječne vrijednosti poslovne imovine i prosječnog broja zaposlenih u toku poslovne godine, utvrđenih na dan sastavljanja finansijskih izvještaja u poslovnoj godini. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, novoosnovana pravna lica razvrstavaju se u skladu sa st. (3), (4), (5), (6) i (7) ovog člana, a na osnovu podataka za period od datuma osnivanja, odnosno statusne promjene, do kraja njihove prve poslovne godine, odnosno na zadnji dan tog perioda. Novoosnovana pravna lica razvrstavaju se na osnovu pokazatelja za tekuću godinu. (3) U mikro pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja ne prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija: a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 350.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je do 700.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do devet. (4) U mala pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja ne prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija: Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 3 a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 4.000.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je do 8.000.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do 49. (5) U srednja pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja prelaze dva kriterija iz stava (4) ovog člana, ali ne prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija: a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 20.000.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je do 40.000.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do 249. (6) U srednja pravna lica razvrstavaju se i ona koja prelaze graničnu vrijednost jednog od kriterija iz stava (7) ovog člana. (7) U velika pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja na dan sastavljanja finansijskih izvještaja prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija: a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je 20.000.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je 40.000.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je 249. (8) Velikim pravnim licima, neovisno od kriterija iz st. (3), (4), (5), (6) i (7) smatraju se banke, mikrokreditna društva, društva za osiguranje i reosiguranje, lizing društva, društva za faktoring, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, berze, brokersko-dilerska društva i druge finansijske organizacije. (9) Na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu pravna lica dužna su samostalno izvršiti razvrstavanje u skladu sa navedenim kriterijima i tako dobijene podatke koristiti za narednu poslovnu godinu. Po pitanju obaveznosti revizije finansijskih izvještaja kao relevantno uzima se razvrstavanje za onu poslovnu godinu za koju su finansijski izvještaju sačinjeni. (10) Prosječna vrijednost poslovne imovine izračunava se tako što se sabere neto knjigovodstvena vrijednost poslovne imovine na početku i na kraju obračunskog perioda i podijeli sa brojem dva, a prosječan broj zaposlenih tako što se ukupan zbir zaposlenih krajem svakog mjeseca, uključujući i zaposlene izvan teritorije Federacije, podijeli sa brojem mjeseci u obračunskom periodu. (11) Obavještenje o razvrstavanju pravnog lica u mikro, malo, srednje ili veliko, izvršeno u skladu sa odredbama ovog zakona, pravno lice dužno je, uz finansijske izvještaje, dostaviti Finansijsko-informatičkoj agenciji Sarajevo (u daljem tekstu: FIA). Član 6. (Razvrstavanje grupa) (1) Grupe pravnih lica u smislu ovoga zakona razvrstavaju se na male, srednje i velike u zavisnosti od prosječnog broja zaposlenih u toku poslovne godine, visine ukupnog prihoda i prosječne vrijednosti poslovne imovine na konsolidovanoj osnovi, utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju konsolidovani finansijski izvještaji. (2) Male grupe pravnih lica su one koje na konsolidovanoj osnovi na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja matičnog društva ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija: a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 4.000.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je do 8.000.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do 49. (3) Srednje grupe pravnih lica su one koje nisu male grupe pravnih lica i koje na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja matičnog društva na konsolidovanoj osnovi ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija: a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 20.000.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je do 40.000.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do 249. (4) Velike grupe pravnih lica su one koje na konsolidovanoj osnovi prelaze dva kriterija iz stava (3) ovoga člana. POGLAVLJE II. SISTEM RAČUNOVODSTVA Odjeljak A. Organizacija i funkcioniranje sistema računovodstva Član 7. (Sistem računovodstva) (1) Pravna lica, u skladu sa donesenim općim internim aktom, uređuju organizaciju računovodstva na način koji omogućava sveobuhvatno evidentiranje, kao i sprječavanje i otkrivanje pogrešno evidentiranih poslovnih promjena, uređuju interne računovodstvene kontrolne postupke, utvrđuju računovodstvene politike, određuju lica koja su odgovorna za zakonitost i ispravnost nastanka poslovne promjene i sastavljanje i kontrolu knjigovodstvenih isprava o poslovnoj promjeni, uređuju kretanje knjigovodstvenih isprava i utvrđuju rokove za njihovo dostavljanje na dalju obradu i knjiženje, utvrđuju postupke pripreme, sastavljanja i prezentacije finansijskih izvještaja, propisuju postupke prikupljanja, obrade i prezentacije podataka u vezi sa pripremom i sastavljanjem izvještaja o poslovanju, te finansijskih podataka za statističke, porezne i druge potrebe i uređuju i druga pitanja od značaja za uspostavljanje efikasnog sistema knjigovodstva i računovodstva u pravnom licu. (2) Unos podataka u poslovne knjige organizuje se tako da omogući: a) kontrolu ispravnosti unesenih podataka; b) uvid u promet i stanje računa glavne knjige; c) uvid u hronologiju obavljenog unosa poslovne promjene. (3) Sistem računovodstva se zasniva na računovodstvenim principima: tačnosti, istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, pravovremenosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja te na MRS. Član 8. (Obaveza vođenja računovodstvenih i knjigovodstvenih evidencija) (1) Sva pravna lica obuhvaćena ovim zakonom obavezna su prikupljati i sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige te sastavljati finansijske izvještaje u skladu sa ovim zakonom i na osnovu njega donesenim propisima, voditi i čuvati knjigovodstvene evidencije i dokumente koje pružaju dovoljne, adekvatne i kompletne dokaze o njihovim transakcijama poštujući pri tome standarde finansijskog izvještavanja te osnovna načela urednog knjigovodstva. (2) Pravno lice je dužno organizovati računovodstvene i knjigovodstvene poslove na način da je moguće provjeriti poslovne događaje, finansijski položaj i uspješnost poslovanja pravnog lica. (3) Odgovornost za računovodstvene i knjigovodstvene poslove nosi lice ovlašteno za zastupanje pravnog lica u svojstvu direktora pravnog lica. Broj 15 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. (4) Lice iz stava (2) ovog člana dužno je osigurati vođenje računovodstvenih i knjigovodstvenih evidencija u poslovnim knjigama isključivo na osnovu dokumentacije po osnovu nastalog poslovnog događaja. (5) Pravno lice koje obrađuje podatke na računaru, dužno je koristiti računovodstveni softver koji omogućava funkcioniranje sistema internih računovodstvenih kontrola i onemogućava brisanje proknjiženih poslovnih događaja. Član 9. (Akt o organizaciji računovodstvenog Informacionog sistema) Pravna lica su dužna obavezno donijeti akt o organizaciji računovodstvenog Informacionog sistema kojim se određuje način prijema, formiranja, kretanja, odlaganja i čuvanja dokumentacije kao i postupci, metode i tehnike za vođenje poslovnih knjiga (knjiženje), oblik samih knjiga, sastavni dijelovi poslovnih knjiga, relevantni rokovi za unos pojedinih vrsta podataka (knjiženja), ažurnosti vođenja poslovnih knjiga, način odlaganja i čuvanja poslovnih knjiga, popis sredstava i rokove popisa, obračun i metode obračuna amortizacije, način i rokove finansijskog izvještavanja, kao i ostale postupke i metode koji su neophodni za pouzdanu i fer prezentaciju finansijskih izvještaja. Odjeljak B. Knjigovodstvene isprave Član 10. (Knjigovodstvena isprava) (1) Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz ili memorirani elektronski zapis o nastalom poslovnom događaju, koja je potpisana od strane lica koje je ovlašteno za sastavljanje i kontrolu knjigovodstvene isprave, a služi kao osnov za knjiženje u poslovnim knjigama. (2) Knjigovodstvenom ispravom smatra se i isprava primljena telekomunikacijskim putem, kopija originalne isprave ili isprava na elektronskom zapisu ako je na ispravi navedeno mjesto čuvanja originalne isprave, odnosno razlog upotrebe kopije i ako je potpisana od lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica ili lica na koje je preneseno ovlaštenje. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, račun koji služi kao knjigovodstvena isprava, a izdat je od strane poduzetnika, ne mora biti potpisan ako je sastavljen na način koji uređuju porezni propisi te sadrži ime i prezime lica koje je odgovorno za njegovo izdavanje. Član 11. (Sadržaj knjigovodstvene isprave) (1) Sadržaj knjigovodstvene isprave mora nedvojbeno i vjerodostojno pokazivati vrstu i obim nastale promjene (kupovina, količina, cijena, ukupan iznos), karakter poslovne promjene u knjigovodstveno-tehničkom smislu (kupovina za gotov novac ili na kredit), tehnička obilježja (datum kupovine, valuta plaćanja i sl.) s mogućnošću pravovremenog nadzora. (2) Vjerodostojnom se smatra ona knjigovodstvena isprava na osnovu koje može treće lice koje nije sudjelovalo u poslovnom događaju, nedvojbeno i bez ikakvih sumnji, utvrditi prirodu i obim poslovnog događaja. (3) Lice ovlašteno za zastupanje pravnog lica ili lice na koje je preneseno ovlaštenje jamči potpisom na knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i ispravna. Član 12. (Sastavljanje knjigovodstvenih isprava) (1) Knjigovodstvena isprava sastavlja se za događaj koji je nastao, vezan je za poslovanje pravnog lica i ima odraza na promjenu pozicije imovine, obaveza, kapitala, prihoda i rashoda. (2) Knjigovodstvena isprava mora se sastaviti na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog događaja, osim onih isprava koji se sastavljaju u knjigovodstvu pravnog lica. (3) Knjigovodstvene isprave mogu biti eksterne i interne prirode i sastavljaju se u potrebnom broju primjeraka. (4) Knjigovodstvena isprava koja je sastavljena u jednom primjerku može se otpremiti ako su podaci iz takve isprave stalno dostupni. (5) Eksterne knjigovodstvene isprave su one koje su prispjele u pravno lice izvana, iz poslovnih odnosa s trećim licima koja su ih sačinila (fakture, izvještaji o novčanim promjenama na žiro-računu, odobravanje kasa skonta, izvještaji o obračunatoj kamati, tovarni list, dokumenti o osiguranju robe, otpremnica, dostavnica i sl.). (6) Interne knjigovodstvene isprave se ispostavljaju unutar pravnog lica i služe za dokumentiranje svih promjena na sredstvima i obavezama prema izvorima sredstava (prijemnica, izdatnica, zapisnik, popisne liste, dokumenti o povratu, otpisu, rashodu, promjeni cijene, nalog blagajni za naplatu ili isplatu, isplatna lista, trebovanje sirovina, poluproizvoda, gotovih proizvoda, alata i dr.). (7) Knjigovodstvena isprava sastavljena kao elektronski zapis može, umjesto potpisa ovlaštenog lica koje zastupa pravno lice ili lice na koje je preneseno ovlaštenje, sadržavati ime i prezime ili drugu prepoznatljivu oznaku lica ovlaštenog za izdavanje knjigovodstvene isprave ili mora biti potpisana u skladu sa propisima o elektronskom potpisu. (8) Lica koja sastavljaju i vrše prijem knjigovodstvenih isprava dužna su da potpisanu ispravu i drugu dokumentaciju u vezi sa nastalom poslovnom promjenom dostave računovodstvu odmah po izradi, odnosno prijemu, a najkasnije u roku od tri radna dana od dana kada je poslovna promjena nastala, odnosno u roku od tri radna dana od datuma prijema. Odjeljak C. Kontrola knjigovodstvenih isprava Član 13. (Kontrola knjigovodstvenih isprava) (1) Knjigovodstvena isprava prije knjiženja mora biti prekontrolisana sa stanovišta formalne, suštinske i računske ispravnosti i ovjerena od ovlaštenih lica u pravnom licu. (2) Kontrola formalne ispravnosti knjigovodstvene isprave polazi od toga da li je isprava sastavljena u skladu sa propisima, MRS i općim aktom pravnog lica. (3) Suštinskom kontrolom knjigovodstvenih isprava utvrđuje se suštinska ispravnost isprave, koja se sastoji u ispitivanju da je naznačena poslovna promjena stvarno nastala i u obimu kako je naznačeno. (4) Kontrola računske ispravnosti knjigovodstvene isprave podrazumijeva računsku kontrolu matematičkih operacija dijeljenja, množenja, sabiranja i oduzimanja, na osnovu kojih su dobiveni rezultati na ispravi. (5) Neispravna isprava vraća se odgovarajućoj službi radi otklanjanja nedostataka. (6) Pravno lice je dužno odrediti odgovorne osobe za kontrolu vjerodostojnosti knjigovodstvenih isprava koja će prije unosa podataka iz knjigovodstvene isprave u poslovne knjige, provjeriti ispravnost i potpunost knjigovodstvene isprave te istu potpisati ili odobriti na način iz kojeg se može nedvosmisleno utvrditi njen identitet ili u slučaju knjigovodstvenih isprava sastavljenih kao elektronski zapis osigurati njihovu kontrolu i verifikaciju u skladu sa internim pravilima i procedurama. (7) Kontrolu knjigovodstvenih isprava ne mogu da vrše lica koja su zadužena materijalnim stvarima (vrijednostima) na koje se isprave odnose. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 5 Član 14. (Ispravke u knjigovodstvenim ispravama) (1) Ispravke u knjigovodstvenim ispravama u tekstu ili brojevima ne smiju se vršiti na način da dovode u sumnju vjerodostojnost knjigovodstvene isprave. (2) Ispravku precrtavanjem vrši ono lice koje je izdalo knjigovodstvenu ispravu i koje će ispravku istovremeno izvršiti na svim primjercima izdate knjigovodstvene isprave, što potvrđuje svojim potpisom, uz stavljanje datuma ispravke. (3) Izuzetak čine knjigovodstvene isprave o novčanim poslovnim događajima koje se ne smiju popravljati, nego se poništavaju i izdaju nove. Član 15. (Knjiženje knjigovodstvenih isprava) (1) Uredno likvidirana i ispravna knjigovodstvena isprava prosljeđuje se knjigovodstvu, gdje se na osnovu nje izdaje nalog za knjiženje, zatim upisuje podatak u poslovne knjige knjigovodstvenom tehnikom. (2) Izuzetno, nalog za knjiženje ne izdaje se u pravnim licima koja koriste moderne informacione sisteme za finansijsko upravljanje. (3) Lica koja vode poslovne knjige, poslije provedene kontrole primljenih knjigovodstvenih isprava od strane odgovornih osoba za kontrolu knjigovodstvenih isprava iz člana 13. stav (6) ovog zakona, dužna su knjigovodstvene isprave proknjižiti u poslovnim knjigama narednog dana, a najkasnije u roku od osam radnih dana od dana prijema knjigovodstvene isprave. Odjeljak D. Poslovne knjige Član 16. (Poslovne knjige) (1) Poslovne knjige su jednoobrazne evidencije o stanju i promjenama na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima pravnih lica. Poslovne knjige vode se za poslovnu godinu i predstavljaju osnov za izradu finansijskih izvještaja. (2) Poslovne knjige vode se u skladu sa načelima sistema dvojnog knjigovodstva, uvažavajući načela urednosti, ažurnosti, dokumentovanosti, vjerodostojnosti i načelu nepromjenjivog zapisa o nastalom poslovnom događaju. (3) Poslovne knjige mogu se voditi na slobodnim listovima, povezane ili prenesene na neki od elektronskih medija, tako da se po potrebi mogu odštampati ili prikazati na ekranu. (4) Poslovne knjige čine: dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige. (5) Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promjene prema vremenskom redoslijedu njihovog nastanka. Dnevnik se može uspostaviti kao jedinstvena poslovna knjiga ili više knjiga koje su namijenjene za evidentiranje promjena na pojedinim skupinama bilansnih ili vanbilansnih pozicija. (6) Glavna knjiga je sistemska knjigovodstvena evidencija promjena nastalih na finansijskom položaju i uspješnosti poslovanja (imovini, obavezama, kapitalu, rashodima, prihodima i rezultatu poslovanja i vanbilansne evidencije). (7) Pomoćne knjige su analitičke evidencije koje se vode za nematerijalna sredstva, postrojenja i opremu, investicijske nekretnine, dugoročne finansijske plasmane, zalihe, potraživanja, gotovinu i gotovinske ekvivalente, obaveze, kapital i dr. Član 17. (Kontni okvir i glavna knjiga) (1) Poslovne promjene knjiže se na analitičkim računima koji po svom sadržaju i bilansnoj pripadnosti odgovaraju računima iz propisanog kontnog okvira. (2) Detaljan kontni plan propisuje se općim aktom pravnog lica i mora biti usaglašen sa propisanim kontnim okvirom. (3) Glavna knjiga predstavlja skup svih konta koja su otvorena tokom poslovne godine. Glavna knjiga mora sadržavati unaprijed pripremljena konta koja, u skladu sa potrebama pravnog lica, osiguravaju podatke za finansijske izvještaje. (4) Glavna knjiga se sastoji od dva odvojena dijela i to: a) bilansna evidencija i b) vanbilansna evidencija. (5) Predmet knjigovodstvene obrade podataka u glavnoj knjizi u dijelu bilansne evidencije su poslovni događaji koji imaju sljedeća obilježja: a) poslovni se događaj stvarno dogodio i kao takav pripada prošlosti poslovanja, b) učinak poslovnog događaja može se izraziti u novčanim iznosima, c) promjena nastala poslovnim događajem utječe na poziciju (stavku) sredstava, obaveza, kapitala, troškova, rashoda, prihoda i rezultata poslovanja, d) nastanak poslovnog događaja može se dokazati vjerodostojnom knjigovodstvenom ispravom. (6) Glavna knjiga vanbilansnih evidencija obuhvaća određene poslovne događaje koji u trenutku nastanka nemaju utjecaja na promjene u Bilansu stanja i Bilansu uspjeha, ali osiguravaju dodatne informacije o korištenju tuđe imovine, budućih potencijalnih obaveza, kontrole pojedinih poslovnih poduhvata i informisanja. (7) Kod primjene metode elektronske obrade podataka, glavna knjiga mora biti tako organizovana da se može izvršiti kontrola knjiženja. (8) Kontni okvir i sadržaj računa u kontnom okviru za sva pravna lica propisuje federalni ministar finansija (u daljem tekstu: ministar). Član 18. (Pomoćne knjige) (1) Pomoćne knjige se u pravilu vode posebno. (2) U pomoćnim knjigama u kojima se vodi evidencija o materijalnoj imovini, imovina se iskazuje u količinama i novčanim iznosima. (3) Druge pomoćne knjige koje dopunjavaju podatke o nekoj poziciji u glavnoj knjizi ili osiguravaju bilo koje druge podatke su: knjiga (dnevnik) blagajne, knjiga ulaznih faktura (KUF), knjiga izlaznih faktura (KIF), knjiga deviznih sredstava, knjiga izdatih čekova, knjiga dospijeća mjenica, knjiga dionica, knjiga udjela i dr. (4) U dnevnik blagajne se unose poslovne promjene koje nastaju po osnovu gotovine i drugih vrijednosti koje se vode u blagajni pravnog lica. Dnevnik blagajne zaključuje se na kraju svakog radnog dana i dostavlja se računovodstvu istog, a najkasnije narednog dana. (5) Broj i sadržaj pomoćnih knjiga, način njihovog vođenja i povezivanja sa glavnom knjigom i slično, pravno lice uređuje svojim općim aktom u skladu sa ovim zakonom. Odjeljak E. Vođenje poslovnih knjiga Član 19. (Otvaranje poslovnih i pomoćnih knjiga) (1) Poslovne knjige otvaraju se početkom poslovne godine prijenosom stanja iz bilansa sastavljenog na kraju prethodne poslovne godine. Kod novoosnovanih pravnih lica poslovne knjige otvaraju se na osnovu popisa imovine i obaveza ili Broj 15 - Strana 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. na osnovu knjigovodstvene isprave, a sa danom stjecanja statusa pravnog lica i prilikom provođenja statusnih promjena u skladu sa članom 36. ovog zakona. (2) Poslovna godina u pravilu jednaka je kalendarskoj godini, ali se može i razlikovati od kalendarske godine. (3) Pomoćne knjige otvaraju se donosom stanja iz poslovnih knjiga na kraju prethodne poslovne godine. Član 20. (Vođenje poslovnih knjiga) (1) One pozicije koje se ne nalaze u početnom bilansu otvaraju se u poslovnim knjigama u toku godine nastankom poslovnog događaja, na osnovu vjerodostojne knjigovodstvene isprave. (2) Poslovne knjige vode se na način da osiguraju: a) kontrolu unesenih podataka, b) ispravnost unosa podataka, c) čuvanje podataka, d) mogućnost korištenja podataka, e) mogućnost uvida u promet i stanje na računima glavne knjige, f) mogućnost uvida u vremenski nastanak obavljenog unosa poslovnih događaja. (3) U poslovne knjige unose se podaci po principu nastanka poslovnih događaja, a na osnovu vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava. (4) Naknadna ispravka unesenog podatka provodi se kao nova knjigovodstvena stavka tako da bude vidljiv učinak promjene iz razlike novog i prethodnog podatka. (5) Poslovni događaji nastali između dana bilansa i dana upisa u sudski registar obuhvataju se u poslovnim knjigama prethodnog pravnog lica ili novog pravnog lica, što se utvrđuje odlukom o statusnoj promjeni. (6) U zavisnosti od načina obrade podataka, usklađivanje prometa glavne knjige sa prometom prikazanim u dnevniku, kao i prometa i stanja pomoćnih knjiga sa prometom i stanjem u glavnoj knjizi vrši se kontinuirano, a najkasnije neposredno prije popisa imovine i obaveza, odnosno prije sačinjavanja finansijskih izvještaja. Odjeljak F. Popis imovine i obaveza i usaglašavanje potraživanja i obaveza Član 21. (Popis imovine i obaveza) (1) Pravno lice dužno je da na početku poslovanja, kao i najmanje jednom godišnje sa stanjem na dan kada se završava poslovna godina ili neki drugi obračunski period, određen u skladu sa ovim zakonom, izvrši popis imovine i obaveza sa ciljem da se utvrdi njihovo stvarno stanje, te da se u poslovnim knjigama izvrši usklađivanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem. (2) Sva pravna lica u smislu ovog zakona kao i pravna lica i dijelovi tih pravnih lica koja obavljaju poslove u inostranstvu, ako stranim propisima za pravna lica i njihove dijelove nije propisana obaveza posebnog vođenja knjigovodstva, kao i podnošenja i revizije finansijskih izvještaja, su dužna popisati imovinu i obaveze najmanje jednom u toku godine, a najkasnije do kraja tekuće poslovne godine. (3) Pravno lice kod kojeg se nalaze tuđa sredstva, dužno je ta sredstva popisati posebno za svako pravno lice kojemu ta imovina pripada i dostaviti im po jedan primjerak popisnih lista na kojima su ta sredstva popisana. Kod pravnih lica čija su ta sredstva, ove se popisne liste uključuju u njihovu dokumentaciju o popisu. (4) Popis imovine i obaveza tokom poslovne godine obavlja se i u slučajevima: promjene cijena proizvoda i robe, statusnih promjena u skladu sa propisom o privrednim društvima - spajanje, pripajanje ili dijeljenje, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije. Izuzetno popis imovine nije nužan kod promjene cijena proizvoda i roba ako se knjigovodstvenim evidencijama mogu osigurati podaci o vrijednosti robe na zalihi. (5) U navedenim slučajevima popis se provodi pod datumom nastanka statusne ili druge promjene. Pravna lica koja su predmet statusnih ili drugih promjena izrađuju finansijske izvještaje za period od 1. januara do datuma statusne ili druge promjene. (6) Popis se obavlja tokom godine i zbog primopredaje dužnosti i ne oslobađa pravno lice od popisa sredstava i obaveza sa stanjem na dan 31. decembra tekuće godine. (7) Pravna lica u stečaju i likvidaciji nisu obveznici popisa sa stanjem na dan 31. decembra. Ova pravna lica provode popis imovine i obaveza na dan otvaranja stečajnog postupka, odnosno pokretanja postupka likvidacije. (8) Izuzetno, pravno lice može svojim aktom predvidjeti duže periode za popisivanje materijala u knjižnicama, kao što su: knjige, fotografije, filmovi, arhivska građa i sl., s tim da ti periodi ne mogu biti duži od pet godina. Član 22. (Provođenje popisa imovine i obaveza) (1) Internim općim aktom i Odlukom o popisu utvrđuje se postupak provođenja popisa imovine i obaveza (određivanje komisije, način i rokovi popisa, način usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem). (2) Za provođenje popisa imovine i obaveza u pravnom licu formiraju se komisije za popis. Pri utvrđivanju sastava pojedinih komisija za popis treba voditi računa da lica koja su materijalno ili finansijski zadužena za sredstva koja se popisuju i njihovi neposredni rukovodioci ne mogu biti određeni u komisiju za popis tih sredstava. (3) U slučaju kada je vrijeme popisa imovine i obaveza prije 31. decembra, Komisija za popis je dužna na osnovu knjigovodstvenih isprava naknadno unijeti u popisne liste podatke o promjenama koje su nastale između dana popisa i 31. decembra tekuće godine te izvršiti usklađivanje i sravnjenje knjigovodstvenog i stvarnog stanja sa 31. decembrom tekuće godine. (4) Podatke iz knjigovodstva u popisne liste ne unose lica koja rade u knjigovodstvu, nego popisna komisija. (5) Na kraju popisa popisna komisija sastavlja izvještaj o obavljenom popisu, utvrđuje viškove i manjkove i dostavlja ga na razmatranje tijelu nadležnom za razmatranje rezultata popisa za odlučivanje o popisu, u roku utvrđenom internim općim aktom, odnosno odlukom o popisu, a najkasnije 45 dana od dana isteka poslovne godine. Član 23. (Usaglašavanje potraživanja i obaveza) (1) Pravna lica su dužna da prije sastavljanja finansijskih izvještaja usaglase međusobna potraživanja i obaveze (konfirmacija salda). Kao dokaz postojanja određenog stanja potraživanja i obaveza koriste se knjigovodstveni podaci pravnih lica koji se unose i potvrđuju odgovarajućom knjigovodstvenom ispravom - obrazac izvod otvorenih stavki. (2) Povjerilac je dužan da, prije sastavljanja finansijskih izvještaja, dostavi dužniku spisak nenaplaćenih računa i potraživanja po drugim osnovama. (3) Dužnik, primalac konfirmacije je dužan pošiljaocu, povjeriocu ili njegovom revizoru odgovoriti na konfirmaciju u roku od osam dana. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 7 (4) Stanje obaveza i potraživanja se utvrđuje na dan 31. decembra tekuće godine. (5) Pravna lica su dužna u bilješkama obrazložiti pojedinačna stanja sumnjivih i spornih potraživanja, te planirati aktivnosti i način rješavanja istih. Odjeljak G. Pravila priznavanja i mjerenja Član 24. (Opća načela finansijskog izvještavanja) (1) Stavke prikazane u pojedinačnim i konsolidovanim finansijskim izvještajima priznaju se i mjere u skladu sa sljedećim općim načelima: a) pretpostavlja se da pravno lice posluje kontinuirano; b) računovodstvene politike i osnove za mjerenje primjenjuju se dosljedno iz godine u godinu; c) priznavanje i mjerenje vrši se uz primjenu principa opreznosti, a posebno: 1) priznaju se sve obaveze koje proisteknu tokom predmetne finansijske godine ili tokom prethodne finansijske godine, čak i ako takve obaveze postanu očite tek između datuma Bilans stanja i datuma na koji je Bilans stanja sastavljen; 2) priznaju se sva obezvrjeđenja, bez obzira da li je rezultat poslovne godine dobit ili gubitak; 3) može se priznati samo dobit koja se ostvari s datumom Bilansa stanja; d) početni Bilans stanja za svaku finansijsku godinu odgovara završnom Bilansu stanja za prethodnu finansijsku godinu; e) sastavni dijelovi stavki aktive i pasive mjere se odvojeno; f) u obzir se uzimaju svi prihodi i rashodi koji se odnose na poslovnu godinu, bez obzira na datum njihove naplate, odnosno isplate. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, odstupanja od općih načela finansijskog izvještavanja dozvoljena su samo u slučajevima primjene pojedinih MSFI, odnosno MSFI za MSP i takva odstupanja, kao i razlozi zbog kojih nastaju, moraju se navesti u Bilješkama uz finansijske izvještaje, uključujući i ocjenu njihovog efekta na imovinu, obaveze, finansijsku poziciju i dobit ili gubitak pravnog lica. Član 25. (Primjena MSFI) Za priznavanje, mjerenje, prezentaciju i objelodanjivanje pozicija u finansijskim izvještajima velika pravna lica, pravna lica koja imaju obavezu sastavljanja konsolidovanih finansijskih izvještaja (matična pravna lica), subjekti od javnog interesa, odnosno oni koji se pripremaju da postanu subjekti od javnog interesa u skladu sa važećim propisima, nezavisno od veličine, primjenjuju MSFI. Član 26. (Primjena MSFI za MSP) (1) Za priznavanje, mjerenje, prezentaciju i objelodanjivanje pozicija u finansijskim izvještajima, mikro, mala i srednja pravna lica mogu primjenjivati MSFI za MSP. (2) U slučaju da srednja pravna lica primjenjuju MSFI dužna su iste primjenjivati u kontinuitetu, osim ako postanu mala pravna lica u skladu sa ovim zakonom. (3) Ministar donosi uputstvo kojim se daju smjernice za primjenu MSFI za MSP. Član 27. (Procjenjivanje bilansnih pozicija) (1) Pod procjenjivanjem bilansnih pozicija podrazumijeva se utvrđivanje vrijednosti pojedinih ili ukupnih pozicija bilansa. (2) Potreba za procjenjivanjem pojedinih stavki imovine, obaveza i/ili kapitala kod pravnih lica, odnosno pojedinih pozicija finansijskih izvještaja, može nastati u situacijama kada to zahtijevaju MRS/MSFI. U tim situacijama procjena pozicija vrši se dinamikom i na način kako to predviđaju MRS/MSFI. (3) Procjenu bilansnih pozicija iz st. (1) i (2) ovog člana mogu vršiti ovlašteni procjenitelji iz člana 29. ovog zakona. Član 28. (Procjenjivanje vrijednosti imovine i kapitala pravnih lica) (1) Procjenjivanje vrijednosti ima za cilj utvrditi knjigovodstvenu, tržišnu, nadoknadivu, sadašnju, fer, zamjensku, likvidacionu i/ili poslovnu vrijednost pravnih lica, odnosno imovine, obaveza i kapitala, a na osnovu vjerodostojne dokumentacije, fizičke sposobnosti predmeta procjene i budućih novčanih primitaka i izdataka, u skladu sa pravilima struke. (2) Subjekti od javnog interesa obavezni su, u situacijama kada to zahtijevaju MRS/MSFI, izvršiti procjenu vrijednosti ukupne imovine i kapitala sa stanjem na dan kada završava poslovna godina, te izvještaj o izvršenoj procjeni učiniti javno dostupnim. Član 29. (Prava i obaveze ovlaštenih procjenitelja) (1) Procjenu vrijednosti imovine i kapitala pravnih lica vrše lica sa profesionalnim zvanjem "ovlašteni procjenitelj" koje posjeduju certifikat i važeću licencu izdate u skladu sa propisom o procjenjivanju ekonomske vrijednosti pravnih lica, imovine, obaveza i kapitala. (2) Izvještaj o izvršenoj procjeni imovine i kapitala pravnih lica, mora biti ovjeren od strane ovlaštenog procjenitelja koji ima zvanje "ovlašteni procjenitelj" i koji je dužan istaknuti broj i datum izdavanja certifikata, kao i broj i rok važenja licence ovlaštenog procjenitelja. (3) Ovlašteni procjenitelj dužan je u svom radu pridržavati se načela zakonitosti, savjesnosti i stručnosti, te postupati u skladu sa kodeksom profesionalne etike. Odjeljak H. Zaključivanje poslovnih knjiga i utvrđivanje finansijskog rezultata Član 30. (Zaključivanje poslovnih knjiga) (1) Poslovne knjige se zaključuju poslije knjiženja svih poslovnih promjena i obračuna na dan završetka poslovne godine najkasnije do roka za dostavljanje finansijskih izvještaja kao i u slučajevima statusnih promjena, prestanka poslovanja i u drugim slučajevima u kojima je neophodno zaključiti poslovne knjige. (2) Pomoćne knjige koje se koriste više od jedne godine zaključuju se po prestanku njihovog korištenja, osim knjige inventara koja se zaključuje otuđenjem sredstva. (3) Ako se poslovne knjige vode kao elektronski zapis, glavna knjiga se mora, nakon zaključivanja na kraju poslovne godine, zaštititi na način da u istoj nije moguća izmjena pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova, da je istu moguće u svakom trenutku odštampati na papir i mora se potpisati elektronskim potpisom u skladu sa propisom o elektronskom potpisu ili se mora odštampati na papir i uvezati na način da nije moguća izmjena pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova i mora je potpisati i ovjeriti lice ovlašteno za zastupanje pravnog lica i na kraju odložiti. Član 31. (Utvrđivanje finansijskog rezultata) (1) Na kraju poslovne godine poslovne knjige se zaključuju, a zatim se na osnovu evidencija iz poslovnih knjiga utvrđuje Broj 15 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. stanje imovine, obaveza, kapitala i finansijski rezultat sa prihodima i rashodima obračunskog perioda na koji se taj rezultat odnosi. (2) Raspoređivanje dobiti i gubitka pravno lice vrši u skladu sa odredbama propisa o privrednim društvima i ovog zakona, internog općeg akta i odluke nadležnog organa. Odjeljak I. Pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga Član 32. (Kvalificirano lice za sačinjavanje finansijskih izvještaja) (1) Za lice koje je odgovorno za vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja, općim aktom pravnog lica propisuju se uslovi koje mora ispunjavati: školska sprema, radno iskustvo i ostalo, kao i njegova odgovornost za ažurnost, urednost i istinitost poslovnih knjiga. (2) Vođenje poslovnih knjiga i sačinjavanje finansijskih izvještaja pravno lice može povjeriti ugovorom, uz određenu naknadu: a) drugom pravnom licu koje je registrovano isključivo za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga i koje ima sve potrebne resurse za pravilno, kvalitetno i efikasno obavljanje tih usluga, te koje ima zaposlena kvalificirana lica koja su odgovorna za vođenje poslovnih knjiga i sačinjavanje finansijskih izvještaja i koja ispunjavaju i druge uslove utvrđene ovim zakonom i općim aktom pravnog lica, ili b) poduzetniku registrovanom za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga koji ima sve potrebne resurse za pravilno, kvalitetno i efikasno obavljanje tih usluga, a koji je sam kvalificirano lice ili zapošljava drugo kvalificirano lice i koji ispunjava i druge uslove utvrđene ovim zakonom i internim općim aktom. (3) Lica koja sačinjavaju finansijske izvještaje obavezno su kvalificirana lica koja su zaposlena u pravnom licu iz stava (2) tačka a) ovog člana, odnosno kvalificirana lica koja su poduzetnici ili koja su zaposlena kod poduzetnika iz stava (2) tačka b) ovog člana. (4) Izuzetno od stava (2) ovog člana kod povezanih pravnih lica u Federaciji, vođenje poslovnih knjiga, pravno lice može povjeriti ugovorom, uz određenu naknadu, drugom povezanom pravnom licu (matici) u Federaciji koje ima sve potrebne resurse za pravilno, kvalitetno i efikasno obavljanje tih usluga, te ima zaposlena kvalificirana lica koja su odgovorna za vođenje poslovnih knjiga i sačinjavanje finansijskih izvještaja i koja ispunjavaju i druge uslove utvrđene ovim zakonom i općim aktom pravnog lica. (5) Pod pojmom kvalificirana lica iz stava (3) ovog člana podrazumijevaju se lica koja posjeduju važeću licencu certificiranog računovođe u skladu sa odredbama ovog zakona pod uslovom da su prethodno registrovana u registrima iz člana 35. ovog zakona. (6) Ako pravno lice odluči poslovne knjige čuvati izvan svog sjedišta, ono je u svakom trenutku odgovorno za poslovne knjige te mora tijelima nadležnim za nadzor na njihov zahtjev, bez odgađanja, omogućiti uvid u iste. (7) Kvalificirano lice iz stava (5) ovog člana za jednu poslovnu godinu može sačiniti i potpisati do 20 finansijskih izvještaja pravnih lica čiji su ukupni prihodi utvrđeni u posljednjem finansijskom izvještaju u odnosu na datum zaključivanja ugovora o pružanju knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga, veći od 8.000.000,00 KM. (8) Stav (2) ovog člana ne primjenjuju banke, mikrokreditne organizacije, društva za osiguranje i reosiguranje, lizing društva, društva za faktoring, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, berze, brokersko - dilerska društva i druge finansijske organizacije. Član 33. (Obaveze poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga) (1) Poduzetnici koji pružaju knjigovodstvene i računovodstvene usluge registruju se u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojim se uređuje oblast obrtničkih i srodnih djelatnosti. (2) Poduzetnik je dužan, u roku od osam dana od dobivanja rješenja o obavljanju djelatnosti pružanja knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga i poreznog savjetovanja od strane nadležnog organa jedinice lokalne samouprave, dostaviti kopiju istog Ministarstvu. (3) Uz zahtjev za upis u Registar poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga poduzetnik je dužan dostaviti dokumentaciju kojom se potvrđuje ispunjenost uslova iz člana 32. ovog zakona. Član 34. (Obaveze pravnih lica za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga) (1) Pravno lice za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga registruje se u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojim se uređuju pitanja od značaja za osnivanje, poslovanje i prestanak poslovanja privrednih društava. (2) Pravna lica za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga i poreznog savjetovanja dužna su, u roku od osam dana od dana upisa u sudski registar, upisati se u Registar privrednih društava za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga, koji vodi Ministarstvo. (3) Uz zahtjev za upis u Registar privrednih društava za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga, pravno lice dužno je dostaviti dokumentaciju kojom se potvrđuje ispunjenost uslova iz člana 32. ovog zakona. Član 35. (Vođenje i javnost registara) (1) Ministar donosi pravilnik kojim se uređuje vođenje registra kvalificiranih lica iz člana 32. ovog zakona i registara pravnih lica i poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga iz čl. 33. i 34. ovog zakona. (2) Na osnovu dostavljene dokumentacije iz čl. 32., 33. i 34. ovog zakona Ministarstvo uspostavlja i vodi registre iz stava (1) ovog člana. (3) Registri iz stava (2) ovog člana su javni i podaci su dostupni javnosti elektronskim putem. POGLAVLJE III. FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE Odjeljak A. Finansijski izvještaji Član 36. (Sastavljanje i prezentiranje finansijskih izvještaja) (1) Pravna lica finansijske izvještaje sastavljaju i prezentiraju za poslovnu godinu i to za period od 1. januara do 31. decembra tekuće godine sa usporedivim podacima za prethodnu godinu. (2) Pravno lice dužno je sastavljati finansijske izvještaje u obliku, sadržaju i na način propisan ovim zakonom i na osnovu njega donesenim propisima. (3) Izuzetno, zavisno pravno lice čije matično pravno lice sa sjedištem u inostranstvu ima poslovnu godinu različitu od kalendarske godine, uz saglasnost ministra, može sastavljati i prezentirati finansijske izvještaje za period koji je različit od perioda iz stava (1) ovog člana. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 9 (4) Pravno lice kod kojeg nastane statusna promjena finansijske izvještaje sastavlja na datum statusne promjene. (5) Poslovni događaji nastali između dana bilansa i dana upisa u sudski registar obuhvataju se u finansijskim izvještajima prethodnog pravnog lica ili novog pravnog lica, što se utvrđuje odlukom o statusnoj promjeni. (6) Finansijski izvještaji sastavljaju se i u slučaju otvaranja, odnosno zaključenja stečaja, odnosno postupka likvidacije pravnog lica. Član 37. (Finansijski izvještaji) (1) Finansijski izvještaji moraju pružiti istinit i objektivan prikaz finansijskog položaja i uspješnosti poslovanja pravnih lica. Finansijske izvještaje čine: a) Bilans stanja - Izvještaj o finansijskom položaju na kraju perioda; b) Bilans uspjeha - Izvještaj o ukupnom rezultatu za period; c) Izvještaj o gotovinskim tokovima - Izvještaj o tokovima gotovine; d) Izvještaj o promjenama na kapitalu; e) Bilješke uz finansijske izvještaje. (2) Izuzetno od odredbe iz stava (1) ovog člana, mikro i mala pravna lica i neprofitna pravna lica iz člana 3. stav (1) ovog zakona, finansijske izvještaje prezentiraju kroz: a) Bilans stanja - Izvještaj o finansijskom položaju na kraju perioda; b) Bilans uspjeha - Izvještaj o ukupnom rezultatu za period i c) Bilješke uz finansijske izvještaje. (3) Bilješke uz finansijske izvještaje iz stava (1) tačka e) i stava (2) tačka c) ovog člana, obavezno sadrže sljedeće: a) usvojene računovodstvene politike; b) iznos i prirodu pojedinih stavki prihoda ili rashoda izuzetne veličine ili pojave; c) ukupan iznos svih finansijskih obaveza, garancija ili nepredviđenih izdataka koji nisu uključeni u Bilans stanja; d) iznose koje pravno lice duguje i koji dospijevaju nakon više od pet godina, kao i ukupna dugovanja pravnog lica pokrivena instrumentima osiguranja pravnog lica uz naznaku prirode i oblika osiguranja; e) iznos avansa i odobrenih kredita članovima uprave i nadzornih tijela, s naznakama kamatnih stopa, glavnih uslova otplaćenih i otpisanih iznosa; f) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj; g) informaciju da li se dugotrajna imovina evidentira po fer vrijednosti ili prema revalorizacionim iznosima. (4) Pored informacija koje se daju u Bilješkama uz finansijske izvještaje iz stava (3) ovog člana, srednja i velika pravna lica dužna su objavljivati i dodatne informacije za razne stavke dugotrajne imovine koje sadrže kretanja kumulativnih vrijednosnih usklađivanja, kao i kumulativna vrijednosna usklađivanja na početku i na kraju poslovne godine. (5) Uz finansijske izvještaje korisnicima finansijskih izvještaja se prezentiraju i posebni izvještaji sačinjeni prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku. (6) Pravna lica čije je poslovanje uređeno posebnim propisima na osnovu kojih je regulatorno tijelo za obavljanje nadzora nad njihovim poslovanjem propisalo obavezu sačinjavanja i prezentacije periodičnih finansijskih izvještaja i dodatnih izvještaja, dužna su iste poštivati. Član 38. (Odgovornost za finansijske izvještaje) Za istinito i fer prikazivanje finansijskog položaja i uspješnosti poslovanja pravnog lica odgovorno je lice ovlašteno za zastupanje pravnog lica upisano u sudski registar u svojstvu direktora pravnog lica, članovi uprave, upravni, odnosno nadzorni organ pravnog lica u okviru svojih zakonom određenih nadležnosti, odgovornosti i dužne pažnje, kao i kvalificirano lice iz člana 32. ovog zakona koje je sačinilo i potpisalo finansijske izvještaje u skladu sa pravilima struke. Član 39. (Sadržaj i forma finansijskih izvještaja) (1) Pravna lica koja knjigovodstvo vode na sredstvima za automatsku obradu podataka, finansijski izvještaj mogu predati i na propisanoj formi obrasca štampanim na računaru. (2) Poslovne knjige, finansijski izvještaji i druge finansijske informacije prezentirane od strane lica na koje se odnose odredbe ovog zakona izražavaju se u novčanoj jedinici i na jezicima koji su u službenoj upotrebi u Federaciji. (3) Ministar propisuje sadržaj i formu finansijskih izvještaja koji se pripremaju i prezentiraju u skladu sa ovim zakonom. Odjeljak B. Konsolidovani finansijski izvještaj Član 40. (Konsolidovani finansijski izvještaj) (1) Konsolidovani finansijski izvještaji su finansijski izvještaji grupe pravnih lica u kojoj određeno pravno lice (matično društvo) nad jednim ili više pravnih lica (društva kćeri) ima vladajući utjecaj (kontrolu) na određivanje finansijskih i poslovnih politika, a prikazuju grupu kao cjelinu. (2) Konsolidovane finansijske izvještaje dužno je sačiniti i dostaviti FIA-i pravno lice iz Federacije koje u grupi pravnih lica predstavlja matično društvo. Član 41. (Obaveza izrade konsolidovanih finansijskih izvještaja) (1) Pri izradi konsolidovanih finansijskih izvještaja pravna lica su dužna pridržavati se pravila i procedura konsolidacije finansijskih izvještaja koja su uređena MRS i MSFI. (2) Obaveza matičnog pravnog lica za izradu konsolidovanog finansijskog izvještaja nastaje u godini u kojoj matično pravno lice ostvari kontrolu nad zavisnim pravnim licem ili više zavisnih pravnih lica, a prestaje dostavljanjem konsolidovanog finansijskog izvještaja za godinu u kojoj matično pravno lice izgubi kontrolu nad svim zavisnim pravnim licima. (3) Konsolidovani finansijski izvještaji sastavljaju se pod istim datumom kao i redovni finansijski izvještaji matičnog pravnog lica. (4) Na priznavanje, mjerenje, prezentaciju i objelodanjivanje pozicija u konsolidovanim finansijskim izvještajima shodno se primjenjuju odredbe o finansijskim izvještajima iz čl. 24., 25., 27., 28., 29., 36. i 37. ovog zakona. (5) Izuzetno od stava (1) ovog člana, ukoliko vrijednosti imovine i ukupnog prihoda matičnog i zavisnih pravnih lica, ne računajući međusobna učešća, potraživanja i obaveze, međusobne rezultate i međusobne poslovne prihode i rashode matičnog i zavisnih pravnih lica, u zbiru ne prelaze polovinu kriterija za malo pravno lice, u smislu člana 5. stav (4) ovog zakona, matično pravno lice nije obavezno da sastavlja, dostavlja i objelodanjuje konsolidovane finansijske izvještaje. (6) Stav (5) ovog člana ne primjenjuje se na matična pravna lica koja su subjekti od javnog interesa, odnosno pravna lica koja se pripremaju da postanu subjekti od javnog interesa. Broj 15 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. (7) Matično pravno lice, koje je istovremeno zavisno u višoj ekonomskoj cjelini, nije dužno da sastavlja konsolidovane finansijske izvještaje u skladu sa ovim zakonom, osim ako njegovo matično pravno lice ima sjedište u inostranstvu. (8) Male grupe pravnih lica izuzete su od obaveze izrade konsolidovanih finansijskih izvještaja i konsolidovanog izvještaja o poslovanju, osim ako je neko od povezanih preduzeća subjekt od javnog interesa. (9) Detaljni uslovi i pravila konsolidacije finansijskih izvještaja propisuju se podzakonskim aktom koji donosi ministar. Odjeljak C. Izvještaj o poslovanju Član 42. (Sadržaj izvještaja o poslovanju) (1) Pravna lica su obavezna pripremati izvještaje o poslovanju koji daju objektivan prikaz poslovanja pravnog lica i njegov položaj, uključujući i opis glavnih rizika i neizvjesnosti sa kojima se pravno lice suočava, kao i mjera poduzetih na zaštiti životne sredine. (2) Izvještaj o poslovanju obavezno sadrži: a) sve značajne događaje nastale u periodu od završetka poslovne godine do datuma predaje finansijskog izvještaja; b) procjenu očekivanog budućeg razvoja pravnog lica; c) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem; d) informacije o otkupu vlastitih dionica, odnosno udjela; e) informacije o poslovnim segmentima pravnog lica; f) korištene finansijske instrumente ako je to značajno za procjenu finansijskog položaja i uspješnosti poslovanja pravnog lica; g) ciljeve i politike pravnog lica u vezi sa upravljanjem finansijskim rizicima; zajedno sa politikama zaštite od rizika za svaku planiranu transakciju za koju je neophodna zaštita i h) izloženost pravnog lica tržišnom, kreditnom, riziku likvidnosti i drugim rizicima prisutnim u poslovanju pravnog lica, kao i strategiju za upravljanje ovim rizicima i ocjenu njihove efikasnosti. (3) Izvještaj o poslovanju objavljuje se zajedno sa finansijskim izvještajima te revizorskim izvještajem ako postoji obaveza revizije. (4) Izuzetno od odredbe iz stava (1) ovoga člana, mikro i mala pravna lica nisu dužna da pripremaju izvještaj o poslovanju, ali su informacije o otkupu vlastitih dionica dužne navesti u bilješkama uz finansijske izvještaje. (5) Konsolidovani izvještaj o poslovanju objavljuje se zajedno sa konsolidovanim finansijskim izvještajima te revizorskim izvještajem ako postoji obaveza revizije. Član 43. (Pravila korporativnog upravljanja) (1) Izvještaj o poslovanju velikih pravnih lica i pravnih lica čiji su vrijednosni papiri uvršteni na organizovano tržište vrijednosnih papira mora sadržavati i prikaz primijenjenih pravila korporativnog upravljanja. (2) Konsolidovani izvještaj o poslovanju mora sadržavati: a) podatke o značajnim neposrednim i posrednim imaocima dionica u društvu, podatke o vlastitim dionicama, broj i nominalni iznos, knjigovodstvenu vrijednost svih dionica matičnog društva koje drži matično društvo, njegova društva kćeri ili lice koje ih drži u svoje ime i za račun tih pravnih lica, b) opis glavnih elemenata sistema unutrašnje kontrole i upravljanja rizikom u odnosu na postupak finansijskog izvještavanja, koji su obuhvaćeni konsolidacijom promatranog kao cjelina. Odjeljak D. Predaja izvještaja, obrada podataka, vođenje registra i javna objava Član 44. (Predaja izvještaja) (1) Finansijski izvještaji iz člana 37. ovog zakona i posebni izvještaji sačinjeni prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku, uz Obavještenje o razvrstavanju, predaju se FIAi, najkasnije do posljednjeg dana februara tekuće godine za prethodnu godinu. (2) Izvještaj o poslovanju iz člana 42. ovog zakona, odluka o utvrđivanju finansijskih izvještaja od strane nadležnog organa i odluka o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokrića gubitka, predaje se FIA-i najkasnije do 30. juna tekuće godine za prethodnu godinu. (3) Pravna lica koja imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske godine dužna su da, za statističke i druge potrebe, u Registar finansijskih izvještaja predaju Bilans stanja, Bilans uspjeha i posebne izvještaje sačinjene prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku, za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj, u roku iz stava (1) ovog člana. (4) Pravno lice izvještaje iz st. (1), (2) i (3) ovog člana obavezno dostavlja elektronskim putem i na papiru, a koji moraju biti ovjereni potpisom i pečatom certificiranog računovođe koji sadrži naziv "certificirani računovođa", njegovo ime i prezime, kao i broj važeće licence. Istovremeno, finansijski izvještaji moraju biti potpisani od strane lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica iz člana 38. ovog zakona, te ovjereni pečatom pravnog lica - podnosioca. (5) Pravna lica, koja u skladu sa čl. 40. i 41. ovog zakona imaju obavezu pripremiti i prezentirati konsolidovane finansijske izvještaje, dužna su te izvještaje predati najkasnije do kraja aprila tekuće za prethodnu godinu. (6) Rok za predaju revizorskog izvještaja sa priloženim finansijskim izvještajima dioničkih društava i subjekata od javnog interesa koji su predmet revizije je najkasnije do 30. juna tekuće godine za prethodnu godinu, ili 6 mjeseci nakon završetka poslovne godine ukoliko pravno lice ima poslovnu godinu različitu od kalendarske godine. Rok za predaju revizorskog izvještaja sa priloženim konsolidovanim finansijskim izvještajima i revizorskog izvještaja sa priloženim finansijskim izvještajima ostalih pravnih lica, koji su bili predmet revidiranja je najkasnije do 30. septembra tekuće godine za prethodnu godinu, ili 9 mjeseci nakon završetka poslovne godine ukoliko pravno lice ima poslovnu godinu različitu od kalendarske godine. (7) Pravno lice koje sastavlja finansijske izvještaje, u skladu sa članom 36. ovog zakona dužno je finansijske izvještaje dostaviti u roku 60 dana od dana nastanka statusne promjene, pokretanja postupka likvidacije ili otvaranja stečaja, a za ostale poslovne godine u roku od 120 dana od dana isteka poslovne godine. (8) Izuzetno, finansijske izvještaje nisu dužna podnijeti pravna lica koja su registrovana u tekućoj poslovnoj godini i koja, nakon registracije, do 31. decembra tekuće poslovne godine nisu imala drugih promjena na svom računu osim uplate obaveznog depozita, uz napomenu da su ta lica dužna do kraja februara tekuće godine obavijestiti FIA-u o tim činjenicama podnošenjem Izjave o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu. (9) Ministarstvo vrši nadzor nad izvršenjem obaveza predaje finansijskih izvještaja, izvještaja o poslovanju, revizorskih Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 11 izvještaja i ostale dokumentacije iz ovog člana od strane obaveznika. Ministarstvo prekršajni postupak pokreće i vodi u skladu s propisima kojima se uređuju prekršaji. Član 45. (Obrada podataka i vođenje Registra) (1) FIA je obavezna da podatke iz preuzetih finansijskih izvještaja iz člana 44. ovog zakona obradi na način podesan za ocjenu imovinskog, prinosnog i finansijskog položaja pravnih lica. (2) Podaci iz stava (1) ovog člana su dostupni javnosti na zvaničnoj internet stranici FIA-e. (3) Podatke pripremljene u skladu sa stavom (1) ovog člana, FIA je dužna dostaviti Ministarstvu u roku od 60 dana od isteka rokova za predaju izvještaja, definiranih u članu 44. ovog zakona. (4) Istovremeno, FIA je dužna Federalnom ministarstvu finansija-Poreznoj upravi (u daljem tekstu: Porezna uprava) dostaviti podatke o pravnim licima koja nisu postupila u skladu sa odredbama člana 44. ovog zakona. (5) FIA je odgovorna za uspostavu i vođenje Registra finansijskih izvještaja koji predstavlja centralni izvor informacija o uspješnosti poslovanja i finansijskom položaju pravnih lica u Federaciji, u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje registar finansijskih izvještaja. Član 46. (Javna objava) (1) Pravno lice je dužno finansijske izvještaje iz člana 37. ovog zakona, izvještaj o poslovanju iz člana 42. ovog zakona te revizorski izvještaj ako njegovi finansijski izvještaji podliježu reviziji u skladu sa članom 57. ovog zakona, konsolidovane finansijske izvještaje i konsolidovani izvještaj o poslovanju ako je dužno sastavljati u skladu sa odredbama čl. 40. i 41. ovog zakona, zajedno sa revizorskim izvještajem dostaviti FIA-i radi javne objave. (2) Smatra se da je pravno lice ispunilo obavezu javne objave danom dostave FIA-i potpunih i tačnih finansijskih izvještaja iz stava (1) ovog člana. Član 47. (Izuzeće od javne objave) Pravno lice, koje nije subjekt od javnog interesa, izuzeto je od obaveze objavljivanja izvještaja o poslovanju i finansijskih izvještaja iz člana 46. stav (1) ovog zakona, uz uslov da se osigura njihova dostupnost na osnovu pismenog zahtjeva podnesenog FIA-i. Odjeljak E. Način i rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, izvještaja i ostale dokumentacije Član 48. (Način čuvanja) (1) Knjigovodstvene isprave čuvaju se u izvornom materijalnom obliku, u obliku elektronskog zapisa ili na mikrofilmu, a predstavljaju dokaznu osnovu poslovnih knjiga. (2) Knjigovodstvene isprave, poslovne knjige i finansijski izvještaji čuvaju se u poslovnim prostorijama pravnog lica, odnosno kod drugog pravnog lica ukoliko je istom povjereno vođenje poslovnih knjiga. (3) Ako se poslovne knjige vode na računaru, uporedo sa memoriranim podacima, mora se osigurati i memoriranje aplikativnog softvera, kako bi podaci bili dostupni kontroli. (4) Pri otvaranju postupka likvidacije ili stečaja, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige zapisnički se predaju likvidacionom, odnosno stečajnom upravniku. Član 49. (Rokovi čuvanja) (1) Isprave koje se čuvaju trajno su: platne liste ili analitičke evidencije o plaćama u vezi sa plaćanjem doprinosa, kupoprodajni ugovori po kojima je izvršeno stjecanje nekretnina, godišnji računovodstveni obračuni, finansijski izvještaji, konsolidovani finansijski izvještaji, izvještaji o izvršenoj reviziji i svi interni akti od utjecaja na finansijsko poslovanje. (2) Glavna knjiga i dnevnik čuvaju se najmanje deset godina, a pomoćne knjige najmanje pet godina. (3) Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu čuvaju se najmanje deset godina. (4) Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige čuvaju se najmanje pet godina. (5) Izvještaj o poslovanju čuva se u originalnom obliku deset godina nakon isteka poslovne godine. (6) Pomoćni obračuni, prodajni i kontrolni blokovi i sl. čuvaju se dvije godine. (7) Revizorska društva čuvaju pet godina dokumentaciju na osnovu koje je obavljena revizija, računajući od poslovne godine na koju se revizija odnosi. (8) Rok za čuvanje knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige i u koje su podaci iz isprava uneseni. Odjeljak F. Nadzor Član 50. (Vršilac nadzora) (1) Porezna uprava je ovlaštena obavljati nadzor nad aktivnostima pravnih lica radi provjere da li se aktivnosti od značaja za organizaciju i funkcioniranje sistema računovodstva i knjigovodstva obavljaju u skladu sa odredbama ovog i drugih relevantnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona. (2) Nadzor iz stava (1) ovog člana vrše i druge institucije ukoliko su im posebnim propisima data ovlaštenja. (3) Nadzor nad licima iz člana 32. stav (1) ovog zakona vrši se shodno članu 53. stav (3) ovog zakona. Član 51. (Ovlaštenja Porezne uprave kod vršenja nadzora) (1) Nadzor obavljaju ovlaštena lica Porezne uprave na sljedeći način: a) praćenjem, prikupljanjem knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, finansijskih izvještaja te drugih poreznih i statističkih izvještaja (analiza finansijskih izvještaja); b) provjerom sistema koji obveznik primjenjuje za obradu podataka u vezi s računovodstvenim poslovima i c) direktnim nadzorom kod obveznika. (2) Porezna uprava je nadležna da obavlja nadzor nad sljedećim aktivnostima pravnih lica: a) tačnost razvrstavanja pravnih lica u skladu sa članom 5. ovog zakona; b) organizacija sistema računovodstva i internih računovodstvenih kontrolnih postupaka; c) potpunost, istinitost i tačnost knjigovodstvenih isprava; d) vođenje i čuvanje poslovnih knjiga; e) popis imovine i obaveza; f) predaja u Registar finansijskih izvještaja; g) obaveze u pogledu revizije finansijskih izvještaja i dostavljanja izvještaja o reviziji finansijskih izvještaja u Registar finansijskih izvještaja i Broj 15 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. h) drugim aktivnostima u skladu sa ovim zakonom. Član 52. (Dužnosti pravnog lica kod provođenja nadzora) (1) Pravno lice je dužno ovlaštenom licu omogućiti provođenje nadzora nad svim knjigovodstvenim ispravama, poslovnim knjigama, finansijskim izvještajima i drugim poreznim i statističkim izvještajima, te sistemom koji se primjenjuje za obradu podataka. (2) Pravno lice je dužno, na zahtjev ovlaštenih lica, dostaviti kopije isprava ili finansijskih izvještaja iz stava (1) ovog člana. (3) Pravno lice je dužno ovlaštenim licima staviti na raspolaganje odgovarajuće prostorije u kojima mogu nesmetano i bez prisutnosti drugih lica obaviti nadzor računovodstvenih poslova. (4) Lica ovlaštena za zastupanje pravnih lica i zaposlenici koji obavljaju računovodstvene poslove dužni su na zahtjev ovlaštenog lica dati na uvid sve knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, finansijske izvještaje, porezne i statističke izvještaje i druge informacije o računovodstvenim poslovima bitnim za obavljanje nadzora i sastaviti pisani izvještaj ili odazvati se na davanje usmene izjave ukoliko to zahtijeva nadzorno tijelo iz člana 50. ovog zakona. Član 53. (Nadzor nad pravnim licima i poduzetnicima registrovanim za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga) (1) Nadzor nad pravnim licima i poduzetnicima registrovanim za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga, radi provjere ispunjenosti uslova propisanih čl. 32., 33. i 34. ovog zakona, vrši Porezna uprava. (2) Nadzor nad kvalitetom pruženih knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga od strane pravnih lica i poduzetnika u smislu njihove usklađenosti sa pravilima struke i načelima profesionalne etike, vrši Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona, na način i po postupku koji je uređen aktima profesionalnog tijela koji uređuju kontrolu kvaliteta i profesionalnu disciplinu i odgovornost. (3) Nadzor iz stava (2) ovog člana obavljaju ovlaštena lica Profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona na način da vrše: a) pregled, provjeru i kontrolu angažovanja od strane pravnih lica, održavanja tehničke kompetentnosti, poštivanja i usklađenosti sa profesionalnim standardima, i b) provjeru kvaliteta rada kvalificiranih lica. (4) Pravna lica i poduzetnici registrovani za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga dužni su licima ovlaštenim za nadzor iz st. (1) i (2) ovog člana, na njihov zahtjev, staviti na raspolaganje ili dostaviti svu dokumentaciju i druge informacije koje su neophodne za provođenje nadzora. Odjeljak G. Savjet za računovodstvo Član 54. (Nadležnosti Savjeta za računovodstvo) (1) Ministar imenuje Savjet za računovodstvo (u daljem tekstu: Savjet). (2) Nadležnost i obaveze Savjeta su da: a) prati proces primjene računovodstvenih standarda iz člana 2. ovog zakona, b) daje inicijative za odgovarajuća i pravovremena rješenja radi što efikasnije primjene računovodstvenih standarda, c) daje mišljenja na nacrte i prijedloge zakona i drugih propisa iz oblasti računovodstva i revizije, d) prati proces primjene propisa Evropske unije koji se odnose na oblast računovodstva i revizije i predlaže prihvatljiva rješenja, e) učestvuje u pripremi strategije, te u izradi smjernica i akcionog plana za poboljšanje kvaliteta finansijskog izvještavanja i unapređivanje računovodstvene prakse, f) sarađuje sa obrazovnim ustanovama, stranim i domaćim profesionalnim udruženjima, tijelima i organizacijama, g) daje mišljenja na statut profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona, a na koji prethodnu saglasnost daje Ministarstvo, h) razmatra godišnji izvještaj o radu i stanju u oblasti računovodstva koji priprema profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona, i) daje mišljenje i prijedloge na godišnji plan kontinuirane edukacije koju provodi profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona i j) obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti, u skladu sa ovim zakonom. (3) Finansiranje aktivnosti Savjeta vrši se iz budžeta Federacije za svaku fiskalnu godinu. Član 55. (Odgovornost Savjeta) (1) Za svoj rad Savjet odgovara ministru. (2) Savjet je dužan da ministru najmanje jednom godišnje dostavi izvještaj o radu. Član 56. (Članovi Savjeta) (1) Savjet ima devet članova. (2) Članove Savjeta imenuje ministar iz reda zaposlenih u Ministarstvu, predstavnika profesionalnih tijela iz člana 136. ovog zakona, Porezne uprave, regulatornih tijela finansijskog sistema, poslovne zajednice, univerzitetskih profesora i drugih lica koja svojim teoretskim i praktičnim iskustvom u predmetnoj oblasti mogu da doprinesu efikasnijem radu Savjeta, na period od pet godina, s tim da ista lica mogu biti ponovo imenovana na još jedan mandat. (3) Stručne i administrativne poslove za potrebe Savjeta obavlja Ministarstvo. POGLAVLJE IV. REVIZIJA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Odjeljak A. Revizija i društva za reviziju Član 57. (Obveznici revizije) (1) Revizija finansijskih izvještaja obavlja se u skladu sa ovim zakonom, MSR uz poštivanje načela profesionalne etike i pravila revizorske struke, te drugih pravila i propisa koji regulišu ovu oblast. (2) Obaveznoj reviziji podliježu finansijski izvještaji i konsolidovani finansijski izvještaji pravnih lica razvrstanih u velika i srednja pravna lica. (3) Ukoliko nisu obuhvaćeni stavom (2) ovog člana, obaveznoj reviziji podliježu i finansijski izvještaji subjekata od javnog interesa, definiranih ovim zakonom i finansijski izvještaji drugih pravnih lica, ukoliko je to propisano posebnim propisima kojim se uređuje njihovo poslovanje. (4) Obaveznoj reviziji podliježu i organizacije, javne institucije i javne ustanove koje nisu obuhvaćene godišnjim planom revizije Ureda za reviziju institucija FBiH. (5) Finansijskim izvještajima, u smislu ovog člana, smatraju se i finansijski izvještaji za periode kraće od godine dana, ako takvi periodi prethode statusnim promjenama, likvidaciji ili stečaju. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 13 (6) Revizija finansijskih izvještaja pravnih lica u stečaju provodi se u skladu sa propisom o stečajnom postupku. Rok za predaju revizorskog izvještaja pravnih lica u stečaju FIAi je 30 dana od dana usvajanja od strane odbora povjerilaca. (7) Pravna lica koja se razvrstavaju, u skladu sa članom 5. ovog zakona u mikro i mala, mogu odlučiti da se revizija njihovih finansijskih izvještaja vrši u skladu sa odredbama ovog zakona. Član 58. (Uslovi za poslovanje društava za reviziju) (1) Društva za reviziju osnivaju se u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojima se uređuju pitanja u vezi s osnivanjem, poslovanjem i prestankom poslovanja privrednih društava. (2) Sve oblike revizije u Federaciji obavljaju društva za reviziju koja posjeduju važeću licencu za obavljanje poslova revizije izdatu od Ministarstva. (3) Većinsko pravo glasa i većinsko učešće u kapitalu u društvu za reviziju moraju imati isključivo ovlašteni revizori ili drugo društvo za reviziju u svojstvu osnivača. (4) Osnivač, odnosno vlasnik, kao i član organa upravljanja društva za reviziju u vezi sa stavom (1) ovog člana, ne može biti pravno, odnosno fizičko lice, koje je osuđeno pravosnažnom presudom za krivično djelo u smislu propisa kojim se uređuje odgovornost pravnih, odnosno fizičkih lica za krivična djela ili protiv kojeg se vodi krivični postupak. (5) Društva za reviziju moraju imati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom zaposlena najmanje: a) jednog ovlaštenog revizora sa važećom licencom, ako obavljaju reviziju manje od 20 pravnih lica čiji su ukupni prihodi, za svako pravno lice, utvrđeni u posljednjem finansijskom izvještaju u odnosu na datum ugovaranja usluga revizije do 10.000.000,00 KM b) dva ovlaštena revizora sa važećom licencom, ako obavljaju reviziju manje od 20 subjekata od javnog interesa, odnosno pravnih lica čiji su ukupni prihodi, za svako pravno lice, utvrđeni u posljednjem finansijskom izvještaju u odnosu na datum ugovaranja usluga revizije, veći od 10.000.000,00 KM i c) tri ovlaštena revizora sa važećom licencom, ako obavljaju reviziju više od 20 subjekata od javnog interesa, odnosno pravnih lica čiji su ukupni prihodi, za svako pravno lice, utvrđeni u posljednjem finansijskom izvještaju u odnosu na datum ugovaranja usluga revizije, veći od 10.000.000,00 KM. (6) Društvo za reviziju mora osigurati da je revizija usklađena sa standardima kvaliteta. (7) Društva za reviziju dužna su se osigurati od odgovornosti za štetu koju bi privrednim društvima moglo počiniti neadekvatno izraženo revizorsko mišljenje. Osigurava se građansko-pravna vanugovorna odgovornost osiguranika, zbog propusta ili greške koje napravi prilikom obavljanja djelatnosti revizije na osnovu zaključenog ugovora o vršenju revizije, mišljenjem u izvještaju revizije za štete koje prouzrokuje trećim licima. Minimalna suma osiguranja iznosi 50.000,00 KM. (8) Minimalna suma osiguranja iznosi 500.000,00 KM za štete koje bi revizorsko društvo moglo prouzrokovati obavljanjem usluga revizije banaka, lizing društava, investicijskih i penzijskih fondova i društava za osiguranje. Osigurava se građansko-pravna vanugovorna odgovornost osiguranika, zbog propusta ili greške koje napravi prilikom obavljanja djelatnosti revizije na osnovu zaključenog ugovora o vršenju revizije, mišljenjem u izvještaju revizije za štete koje prouzrokuje trećim licima. (9) Precizne odredbe osiguranja od odgovornosti za štetu u vezi sa st. (7) i (8) ovog člana propisuje Komora. (10) Društva za reviziju dužna su Komori dostaviti kopiju polise osiguranja zaključene u skladu sa odredbama ovog člana, u roku od 30 dana od dana njenog zaključivanja. Član 59. (Licence društva za reviziju) (1) Osnivač društva za reviziju podnosi Ministarstvu zahtjev za izdavanje licence za rad. (2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana osnivač podnosi: a) odluku o osnivanju, odnosno drugi osnivački akt; b) statut društva; c) interni akt kojim je uređena metodologija obavljanja usluge revizije; d) podatke o osnivaču/osnivačima društva; e) podatke o licu ili licima koji kod društva za reviziju zasnivaju radni odnos i dokaz o zapošljavanju licenciranih ovlaštenih revizora sa važećom licencom na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom (fotokopija ugovora o radu, uvjerenje Porezne uprave o prijavi na zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje); f) podatke o drugim revizorima angažovanim od strane društva za reviziju; g) akt o registraciji društva za obavljanje revizije kod nadležnog suda; h) uvjerenje nadležnih poreznih organa o nepostojanju neizmirenih obaveza po osnovu poreza i doprinosa i i) uvjerenje o članstvu i izmirenju obaveza prema Komori. (3) Ako je osnivač privrednog društva za reviziju strano pravno lice, pravno lice iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Brčko Distrikt) uz zahtjev za izdavanje licence za rad, pored dokumenata iz stava (2) ovog člana, podnosi i dokumentaciju kojom se dokazuje da je u matičnoj državi ili entitetu, odnosno Brčko Distriktu, registrovano za pružanje usluga revizije. (4) Po zahtjevu za izdavanje licence za rad iz st. (1) i (3) ovog člana rješava Ministarstvo u roku od 30 dana od dana podnošenja potpunog zahtjeva. (5) Rješenje iz stava (4) ovog člana konačno je u upravnom postupku, a protiv njega se može pokrenuti upravni spor. (6) Ministarstvo podzakonskim aktom propisuje uslove i način izdavanja i oduzimanja licenci društvima za reviziju. Odjeljak B. Proces revizije Član 60. (Lica koja obavljaju reviziju) (1) Reviziju finansijskih izvještaja obavljaju lica koja imaju profesionalno zvanje ovlašteni revizor, koja posjeduju važeću licencu za obavljanje revizije finansijskih izvještaja i potpisivanje revizorskog izvještaja i koja su zaposlena u društvu za reviziju ili angažovana od društva za reviziju. (2) Za potrebe obavljanja revizije iz specifičnih područja mogu se angažirati, uz pisanu saglasnost pravnog lica kod koga se obavlja revizija, vanjski eksperti koji nisu ovlašteni revizori. O angažovanju vanjskih eksperata treba se pismeno obavijestiti Komora. (3) Društvo za reviziju može pojedine poslove u postupku revizije povjeriti i drugim licima koja su zaposlena u društvu za reviziju, a koja nemaju licence za rad na poslovima revizije, pod uslovom da je njihov rad planiran i nadziran od strane licenciranog ovlaštenog revizora. Broj 15 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. Član 61. (Uslovi za stjecanje zvanja ovlaštenog revizora) (1) Ovlašteni revizor je nezavisna stručna osoba koja je stekla certifikat Profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona za zvanje ovlaštenog revizora. (2) Ispit za stjecanje zvanja ovlaštenog revizora polaže se prema programu Komisije. (3) Certifikat za zvanje ovlaštenog revizora pisani je dokument koji izdaje Profesionalno tijelo iz stava (1) ovog člana ovlaštenom revizoru nakon položenog ispita i ispunjenja uslova propisanih ovim članom. (4) Na osnovu izdatog certifikata za zvanje ovlaštenog revizora, Profesionalno tijelo iz stava (1) ovog člana upisuje ovlaštenog revizora u registar ovlaštenih revizora. (5) Ovlašteni revizor može biti državljanin Bosne i Hercegovine ili strani državljanin kojem Profesionalno tijelo iz stava (1) ovog člana nostrificira stranu ispravu kojom dokazuje zvanje ovlaštenog revizora. (6) Nakon stjecanja certifikata za zvanje ovlaštenog revizora, ovlašteni revizor ima pravo i obavezu kontinuiranog profesionalnog usavršavanja. (7) Ovlašteni revizor je dužan da osigura kontinuirano profesionalno usavršavanje iz stava (6) ovog člana, sa minimalnim fondom sati utvrđenim Zakonom o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine u prethodne tri godine od podnošenja zahtjeva za izdavanje licence, s tim da je 50% navedenog fonda sati provedeno na usavršavanju u oblasti revizije. (8) Pravna lica koja organizuju usavršavanje putem seminara, simpozija i drugih oblika profesionalne edukacije, dužna su u svojim pozivima za usavršavanje istaknuti na vidno mjesto da se radi o određenom obliku usavršavanja iz oblasti revizije. (9) Ovlašteni revizor podliježe načelima profesionalne etike, pokrivajući, kao minimum, njihovu funkciju od javnog interesa, njihov integritet i objektivnost te njihovu profesionalnu kompetentnost. Član 62. (Licenca za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja) (1) Pravo i dozvolu za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja na osnovu licence stječe ovlašteni revizor koji ispunjava sljedeće uslove: a) da posjeduje radno iskustvo na poslovima revizije od najmanje tri godine, bez prekida, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje licence za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja; b) da se profesionalno kontinuirano usavršava u skladu sa članom 61. stav (7) ovog zakona; c) da nije pravosnažno osuđivan za krivično djelo u smislu propisa kojim se uređuje odgovornost fizičkih lica za krivična djela ili protiv kojeg se ne vodi krivični postupak i d) da je član Komore. (2) Ovlaštenom revizoru licencu iz stava (1) ovog člana izdaje i oduzima Ministarstvo. (3) Po zahtjevu za izdavanje licence za rad iz stava (1) ovog člana rješava Ministarstvo u roku od 30 dana od dana podnošenja potpunog zahtjeva. (4) Rješenje iz stava (3) ovog člana konačno je u upravnom postupku, a protiv njega se može pokrenuti upravni spor. (5) Licenca za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja koja je izdata ovlaštenom revizoru može biti oduzeta ukoliko dođe do ozbiljnog narušavanja dobrog ugleda tog lica ili društva ili ukoliko ne ispunjava uslove iz stava (1) ovog člana. (6) Ministarstvo vodi Registar licenciranih ovlaštenih revizora, kojima je izdata licenca za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja. (7) Postupak izdavanja i oduzimanja licenci za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskih izvještaja detaljnije propisuje Ministarstvo. Član 63. (Izbor društva za reviziju) (1) Skupština, odnosno organ utvrđen općim aktom pravnog lica kod kojeg se obavlja revizija, vrši izbor društva za reviziju najkasnije do 30. septembra poslovne godine na koju se revizija odnosi. Ako pravno lice na dan 30.09. nema informaciju da li će na dan 31.12. biti obveznik revizije u tom slučaju nije obavezno ugovoriti reviziju do 30.09. tekuće godine, ali ju je obavezno ugovoriti u roku od 60 dana po utvrđivanju obaveze. (2) Rok iz stava (1) ovog člana može da bude i duži u slučaju revizije konsolidovanih finansijskih izvještaja. (3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, skupština, odnosno organ utvrđen općim aktom pravnog lica kod kojeg se vrši revizija, a koje finansijske izvještaje sastavlja sa stanjem na posljednji dan poslovne godine koja je različita od kalendarske, bira društvo za reviziju najkasnije tri mjeseca prije isteka tako određene poslovne godine na koju se revizija odnosi. (4) Društva za reviziju dužna su Ministarstvu, najkasnije do 15. januara tekuće godine, dostaviti spisak ugovora o reviziji zaključenih tokom prethodne godine. Član 64. (Ugovor o reviziji) (1) Međusobna prava i obaveze društva za reviziju i pravnog lica čiji se finansijski izvještaji revidiraju uređuju se ugovorom o reviziji. (2) Ugovor o reviziji mora biti zaključen u pisanom obliku. (3) Ugovor o reviziji, pored elemenata propisanih zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi, mora sadržavati odredbe MSR u vezi s dogovaranjem uslova revizorskih angažmana, kao i odredbe iz člana 60. stav (1) i čl. 65 do 69. ovog zakona. (4) Društva za reviziju ne mogu ugovorene poslove da ustupaju drugim društvima za reviziju, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano. (5) Ugovor o reviziji u toku obavljanja revizije ne može se raskinuti, izuzev ako za to postoje opravdani razlozi. (6) Razlike u mišljenjima koje se odnose na oblast računovodstva i revizije, pravnog lica čiji se finansijski izvještaji revidiraju i društva za reviziju ne mogu se smatrati opravdanim razlogom za raskid ugovora u smislu stava (5) ovog člana. (7) Pravno lice kod kojeg se obavlja revizija i društvo za reviziju dužni su da obavijeste Komoru o raskidu ugovora iz stava (5) ovog člana i obustavljanju revizije, uz detaljno obrazloženje razloga koji su doveli do raskida. Član 65. (Obaveze pravnog lica kod kojeg se obavlja revizija) (1) Pravno lice kod kojeg se obavlja revizija dužno je društvu za reviziju staviti na raspolaganje svu potrebnu dokumentaciju, isprave i izvještaje, omogućiti pristup svim programima i elektronskim zapisima, uključujući štampani materijal i kopije na elektronskim medijima, kao i pružiti informacije o programima i sve informacije potrebne za obavljanje revizije. (2) Pravno lice iz stava (1) ovog člana dužno je u radno vrijeme osigurati društvu za reviziju pristup i korištenje poslovnih Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 15 prostorija za obavljanje revizije, kao i staviti na raspolaganje odgovarajuću opremu i zaposlene. Član 66. (Radna dokumentacija) (1) Licencirani ovlašteni revizor priprema cjelokupnu radnu dokumentaciju na osnovu koje izdaje revizorski izvještaj. Radna dokumentacija mora biti sastavljena na jezicima koji su u službenoj upotrebi u Federaciji. (2) Revizorska društva čuvaju pet godina dokumentaciju na osnovu koje je obavljena revizija, računajući od poslovne godine na koju se revizija odnosi. (3) Dokumentacija, odnosno kopije dokumenata prikupljenih u toku revizije, vlasništvo su društva za reviziju, povjerljivog su karaktera i mogu se koristiti samo za potrebe revizije. (4) Izuzetno od stava (3) ovog člana, dokumentacija i svi relevantni dokumenti vezani za reviziju mogu se koristiti za potrebe provjere kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora, kao i za potrebe obavljanja javnog nadzora. (5) Ako je licencirani ovlašteni revizor, odnosno društvo za reviziju koje obavlja reviziju zamijenjeno drugim licenciranim ovlaštenim revizorom, odnosno društvom za reviziju, prethodni licencirani ovlašteni revizor, odnosno društvo za reviziju dužno je da novom licenciranom ovlaštenom revizoru, odnosno društvu za reviziju omogući pristup relevantnoj dokumentaciji koja se odnosi na pravno lice kod kojeg se obavlja revizija. (6) Ako društvo za reviziju prestane sa radom, radnu dokumentaciju su dužni da čuvaju vlasnici, odnosno članovi društva za reviziju. Član 67. (Zaštita povjerljivih podataka) (1) Ovlašteni revizor, društvo za reviziju i druga lica koja su radila i kojima su na bilo koji način bili dostupni povjerljivi podaci u toku revizije, dužni su da, kao povjerljive, čuvaju sve podatke, činjenice i okolnosti koje su saznali tokom obavljanja revizije. (2) Poslovne tajne i informacije dužna su da čuvaju i druga lica koja rade ili su radila u društvu za reviziju i kojima su na bilo koji način dostupni povjerljivi podaci iz stava (1) ovog člana. (3) Lica iz stava (2) ovog člana ne smiju da koriste podatke iz stava (1) ovog člana, niti smiju da omoguće njihovo korištenje trećim licima. (4) Društvo za reviziju dužno je omogućiti uvid u podatke u slučaju primjene propisa koji regulišu sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma, u istražnim ili krivičnim postupcima, kao i kada njihovo dostavljanje pisanim putem zatraži sud u krivičnom ili istražnom postupku. Član 68. (Revizorski izvještaj) (1) Revizorski izvještaj sastavlja se u skladu sa MSR. (2) Revizorski izvještaj mora biti u pisanom obliku te sadrži minimum sljedeće: a) uvod u kojem se navode finansijski izvještaji koji su predmet revizije, zajedno sa računovodstvenim politikama koje su korištene za njihovo sastavljanje; b) opis svrhe i obima revizije, uz navođenje revizorskih standarda u skladu sa kojima je izvršena revizija; c) u njemu mora biti naveden subjekt čiji su finansijski izvještaji ili konsolidovani finansijski izvještaji predmet revizije, period koji finansijski izvještaji ili konsolidovani finansijski izvještaji obuhvataju kao i okvir finansijskog izvještavanja koji je primijenjen prilikom njihove pripreme; d) opis odgovornosti uprave za sastavljanje i fer prezentaciju finansijskih izvještaja; e) opis odgovornosti revizora za izražavanje mišljenja o finansijskim izvještajima na osnovu obavljene revizije, djelokruga revizije sa ocjenom revizora da li su pribavljeni revizorski dokazi dovoljni i adekvatni kao osnova za izražavanje mišljenja revizora, kao i da je revizija obavljena u skladu sa MSR; f) mišljenje o tome da li finansijski izvještaji istinito i objektivno prikazuju po svim materijalno značajnim pitanjima finansijsko stanje i rezultate poslovanja pravnog lica, promjene na kapitalu i tokove gotovine u obračunskom periodu na koji se odnose revidirani finansijski izvještaji, kao i da li su izvještaji sastavljeni u skladu sa MRS-a odnosno MSFI-a. Mišljenje revizora može biti pozitivno, mišljenje sa rezervom, negativno ili u formi u kojoj se licencirani ovlašteni revizor suzdržava od davanja mišljenja ako nije u mogućnosti da ga izrazi; g) posebna upozorenja i probleme na koje licencirani ovlašteni revizor želi da ukaže, ali bez izražavanja mišljenja sa rezervom; h) mišljenje o usklađenosti izvještaja o poslovanju sa finansijskim izvještajima za istu poslovnu godinu; i) pitanja na koja je licencirani ovlašteni revizor upozorio bez davanja kvalifikovanog revizorskog mišljenja i j) datum revizorskog izvještaja, potpis i adresu licenciranog ovlaštenog revizora. (3) Revizorski izvještaj sastavlja i potpisuje licencirani ovlašteni revizor u svoje ime i ovlašteni predstavnik društva u ime društva za reviziju. (4) Revizorski izvještaj sastavlja se i objavljuje na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Federaciji. (5) Uz revizorski izvještaj prilažu se finansijski izvještaji koji su bili predmet revizije. (6) Licencirani ovlašteni revizor koji je sastavljao revizorski izvještaj, na poziv ili na lični zahtjev, može o svom trošku prisustvovati sjednici organa upravljanja pravnog lica kada se razmatra izvještaj o obavljenoj reviziji tog pravnog lica. (7) Regulatorno tijelo može od društva za reviziju zatražiti dodatne informacije u vezi sa obavljenom revizijom pravnog lica čije je poslovanje uređeno posebnim propisima. Član 69. (Revizija konsolidovanih finansijskih izvještaja) (1) Kod revizije konsolidovanih finansijskih izvještaja društvo za reviziju kao glavni revizor grupe odgovorno je za revizorski izvještaj o konsolidovanim finansijskim izvještajima grupe. (2) Licencirani ovlašteni revizor u društvu iz stava (1) ovog člana vrši pregled i čuva radnu dokumentaciju o revizorskom radu drugog društva za reviziju koje je obavilo reviziju finansijskih izvještaja pravnih lica u okviru ekonomske cjeline. (3) U slučajevima gdje drugi revizori obavljaju reviziju povezanih pravnih lica u sastavu grupe, glavni revizor grupe iz stava (1) ovog člana ima pravo obaviti kontrolu njihovog revizorskog rada, pregledati radnu dokumentaciju i pribaviti i priložiti kopije dokumentacije u vezi sa obavljenom kontrolom. (4) Dokumentacija iz stava (2) ovog člana koristi se za potrebe provjere kvaliteta rada društava za reviziju, odnosno licenciranih ovlaštenih revizora. Broj 15 - Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. Član 70. (Nerevizorske usluge) Društvo za reviziju, u okviru svoje registrovane djelatnosti može obavljati, pored revizije finansijskih izvještaja i usluge iz oblasti finansija i računovodstva, usluge finansijskih analiza i kontrola, usluge poreznog savjetovanja, usluge procjene vrijednosti kapitala, imovine i obaveza, usluge sudskog vještačenja, usluge izrade i ekonomske ocjene investicijskih projekata i druge srodne usluge, osim ako posebnim propisom nije drugačije uređeno i ako bi to bilo u suprotnosti sa Kodeksom profesionalne etike. Član 71. (Zabrana pružanja nerevizorskih usluga) (1) Društvo za reviziju ili svi članovi mreže kojoj društvo za reviziju pripada ne smiju pružati, direktno ili indirektno, subjektu od javnog interesa koji je predmet revizije, njegovom matičnom društvu ili društvima koja su pod njegovom kontrolom bilo koje sljedeće nerevizorske usluge: (a) porezne usluge povezane s: 1) pripremom poreznih obrazaca; 2) porezom na plaće; 3) carinom; 4) pronalaženjem javnih subvencija i poreznih olakšica osim ako je u pogledu takvih usluga zakonom propisana pomoć ovlaštenog revizora ili društva za reviziju; 5) pomoći u vezi s poreznim inspekcijama poreznih tijela osim ako je u pogledu takvih inspekcija zakonom propisana pomoć ovlaštenog revizora ili društva za reviziju; 6) izračunom direktnog i indirektnog poreza te odgođenog poreza; 7) poreznim savjetovanjem; (b) usluge koje uključuju bilo kakvu ulogu u upravljanju ili donošenju odluka u subjektu koji je predmet revizije; (c) knjigovodstvene usluge te sastavljanje računovodstvenih evidencija i finansijskih izvještaja; (d) usluge obračuna plaća; (e) osmišljavanje i provedba postupaka unutrašnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom finansijskih informacija ili osmišljavanje i provedba tehnoloških sistema za finansijske informacije; (f) usluge procjene vrijednosti, uključujući procjene vrijednosti povezane s aktuarskim uslugama ili pomoćnim uslugama u sudskim sporovima; (g) pravne usluge povezane s: 1) općim savjetovanjem; 2) pregovaranjem u ime subjekta koji je predmet revizije; i 3) pravnim zastupanjem u rješavanju sudskih sporova; (h) usluge u vezi s funkcijom unutrašnje revizije subjekta koji je predmet revizije; (i) usluge povezane s finansiranjem, strukturom i dodjelom kapitala te investicijskom strategijom subjekta koji je predmet revizije, osim pružanja usluga u vezi s finansijskim izvještajima, poput izdavanja pisama podrške u vezi s prospektima koje je izdao subjekt koji je predmet revizije; (j) promoviranje dionica, trgovanje dionicama ili preuzimanje izdavanja dionica subjekta koji je predmet revizije; (k) usluge ljudskih resursa povezane s: 1) upravom koja je na takvoj poziciji da može značajno utjecati na sastavljanje računovodstvenih evidencija ili finansijskih izvještaja koji su predmet zakonske revizije, pri čemu te usluge obuhvaćaju traženje ili izbor kandidata za to mjesto ili provjere referenci kandidata za ta mjesta; 2) strukturiranjem modela organizacije; i 3) kontrolom troškova. (2) Zabrana obavljanja nerevizorskih usluga iz stava (1) ovog člana odnosi se na: a) period između proteka perioda koji je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvještaja i b) finansijsku godinu koja prethodi periodu iz tačke a) ovog stava. (3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, društvo za reviziju može obavljati nerevizorske usluge iz stava (1) tačke a) podtačke 1) i podtačaka 4) do 6) ovog člana ako su ispunjeni sljedeći uslovi: a) te usluge nemaju direktan ili imaju beznačajan utjecaj, odvojeno ili ukupno, na finansijske izvještaje koji su predmet revizije; b) procjena utjecaja na finansijske izvještaje koji su predmet revizije je sveobuhvatno dokumentovana i objašnjena u izvještaju odboru za reviziju i c) ovlašteni revizor ili revizorsko društvo poštuju načela neovisnosti definirana ovim zakonom. (4) Za obavljanje usluge procjene vrijednosti kapitala, imovine i obaveza, društvo za reviziju mora imati zaposlenog ili na drugi način angažovanog licenciranog ovlaštenog procjenitelja, a za usluge sudskog vještačenja sudskog vještaka odgovarajuće struke. Član 72. (Naknade za obavljenu reviziju) (1) Za obavljenu reviziju plaća se naknada koja ne može zavisiti od pružanja dodatnih usluga pravnom licu kod kojeg se vrši revizija niti može biti povezana sa istim. (2) Iznos naknade utvrđuje se ugovorom o reviziji. (3) Ako društvo za reviziju subjektu čiji su finansijski izvještaji predmet revizije, njegovom matičnom društvu ili društvima pod njegovom kontrolom, tokom perioda od tri ili više uzastopnih finansijskih godina, pruža nerevizorske usluge iz čl. 70. i 71. stav (3) ovog zakona, ukupni iznos naknada za takve usluge ne smije prelaziti 70% prosječnog iznosa naknada plaćenih u posljednje tri uzastopne finansijske godine za usluge revizije subjekta čiji su finansijski izvještaji predmet revizije, i, ako je to primjenjivo, njegova matičnog društva, društava pod njegovom kontrolom te konsolidovanih finansijskih izvještaja te grupe pravnih lica. Odjeljak C. Sukob interesa Član 73. (Sukob interesa - revizori) Licencirani ovlašteni revizor ne može obavljati reviziju kod pravnog lica: a) u kojem je direktni ili indirektni vlasnik udjela ili dionica; b) u kojem je direktor, odnosno član organa upravljanja ili nadzora, prokurist, punomoćnik ili zaposlenik; c) u kojem je član nadzornog odbora, član uprave, upravnog odbora ili prokurist njegov bračni drug, njegov srodnik po krvi u pravoj liniji do drugog stepena; d) ukoliko nastupe druge okolnosti koje mogu utjecati na nezavisnost i nepristranost licenciranog ovlaštenog revizora. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 17 Član 74. (Sukob interesa - društva za reviziju) Društvo za reviziju ne može obavljati reviziju kod pravnog lica: a) u kojem ima udjele ili dionice; b) koje je vlasnik udjela ili dionica društva za reviziju; c) ako je društvo za reviziju, odnosno bilo koja organizaciona jedinica u mreži kojoj pripada, odnosno povezano lice sa društvom za reviziju pružalo pravnom licu u godini za koju se obavlja revizija, sljedeće usluge: 1) pripremu i vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja; 2) procjenu vrijednosti kapitala, imovine i/ili obaveza koja će biti reflektirana u finansijskim izvještajima, odnosno u kojima postoji očigledan sukob interesa; 3) zastupanje u sudskim postupcima u vezi sa poreznim predmetima; 4) obračun poreza i podnošenje poreznih prijava za fizička lica rukovodioce u sektoru finansija u privrednom društvu; 5) savjete u vezi sa računovodstvenim knjiženjem poreznih obaveza; 6) dizajniranje sistema interne revizije i interne kontrole kao i njihovo provođenje; 7) dizajniranje i primjenu informacionih sistema u računovodstvenoj oblasti; 8) aktuarske usluge; 9) druge usluge koje bi, u konkretnim okolnostima, mogle ugroziti nezavisnost licenciranog ovlaštenog revizora ili društva za reviziju i/ili utjecati na mjerenje pozicija u finansijskim izvještajima; d) ako je povezano sa pravnim licem na drugi način, tako da takva povezanost može utjecati na nezavisnost i nepristranost obavljanja revizije. Član 75. (Obavještavanje od strane revizora) Licencirani ovlašteni revizor je dužan da, bez odlaganja, obavijesti društvo za reviziju kod kojeg je zaposlen o nastupanju okolnosti iz člana 73. ovog zakona. Član 76. (Obavještavanje od strane društva za reviziju) Dioničar, odnosno član društva za reviziju, dužan je da, bez odlaganja, obavijesti društvo za reviziju o nastupanju okolnosti iz člana 74. ovog zakona. Član 77. (Zabrana utjecaja drugih lica) (1) Vlasnici, odnosno dioničari društva za reviziju, kao i direktor, odnosno članovi organa upravljanja i nadzora tog društva ili povezanog lica ne smiju utjecati na obavljanje revizije i izražavanje revizorskog mišljenja i time ugroziti nezavisnost i objektivnost licenciranog ovlaštenog revizora koji obavlja reviziju. (2) Društva za reviziju dužna su u radnoj dokumentaciji koja potkrepljuje revizorski izvještaj navesti sve informacije koje bi mogle utjecati na nezavisnost obavljanja usluga revizije, mjere ispravljanja koje se primjenjuju u slučaju otkrivanja nepoštivanja nezavisnosti kao i poduzete mjere osiguranja za otklanjanje ili ublažavanje utjecaja i prijetnji na nezavisnost obavljanja usluga revizije na prihvatljiv nivo. Član 78. (Smanjenje broja revizora) (1) Društvo za reviziju u kojem se broj licenciranih ovlaštenih revizora smanji ispod broja propisanog ovim zakonom, dužno je da o toj promjeni obavijesti Komoru i Ministarstvo u roku od osam dana od dana nastale promjene. (2) Društvo za reviziju u kojem se u toku obavljanja revizije broj licenciranih ovlaštenih revizora smanji ispod broja propisanog članom 58. st. (4) i (5) ovog zakona, dužno je da prekine poslove revizije i o tome obavijesti pravno lice kod kojeg se obavlja revizija, Komoru i Ministarstvo u roku od osam dana od dana nastanka promjene, a pravno lice započetu reviziju povjerava drugom društvu za reviziju. (3) U slučajevima iz st. (1) i (2) ovog člana, društvo za reviziju ne može da zaključuje nove ugovore o obavljanju revizije dok ponovo ne ispuni uslove iz člana 58. st. (4) i (5) ovog zakona i o tome obavijesti Komoru i Ministarstvo. Član 79. (Ograničenje vršenja revizija) (1) Subjekt od javnog interesa dužan je imenovati društvo za reviziju za početni angažman od najmanje godinu dana koji se može produžiti s tim da društvo za reviziju koje je odabrano ne može vršiti reviziju finansijskih izvještaja kod istog subjekta od javnog interesa uzastopno duže od sedam godina. (2) Izuzetno, reviziju kod istog subjekta od javnog interesa odabrano društvo za reviziju može obavljati još tri godine nakon isteka roka iz stava (1) ovog člana, ukoliko osigura da reviziju izvrši drugi revizor. (3) Nakon isteka najdužeg perioda angažmana iz st. (1) i (2) ovog člana odabrano društvo za reviziju ne smije sljedeće četiri godine obavljati reviziju finansijskih izvještaja kod istog subjekta od javnog interesa. (4) Društvo za reviziju koje je odabrano, ne može vršiti reviziju finansijskih izvještaja pravnih lica koja nisu subjekti od javnog interesa uzastopno duže od sedam godina kod istog pravnog lica. (5) Izuzetno, reviziju kod istog pravnog lica društvo za reviziju može obavljati još tri godine nakon isteka roka iz stava (4) ovog člana, ukoliko osigura da reviziju izvrši drugi revizor. (6) Društvo za reviziju iz stava (4) ovog člana može ponovno obavljati reviziju kod istog pravnog lica nakon proteka perioda od najmanje godinu dana nakon roka iz st. (4) i (5) ovog člana. (7) Zabranjeno je ovlaštenom licenciranom revizoru obavljati reviziju finansijskih izvještaja kod istog subjekta od javnog interesa ili kod pravnog lica koje nije subjekt od javnog interesa uzastopno duže od sedam godina bez obzira na promjenu svog angažmana i prelaska u drugo društvo za reviziju koje je odabrano za pružanje usluga revizije istom pravnom licu u narednom periodu uz obavezu shodnog poštivanja rokova iz st. (3) i (6) ovog člana. Član 80. (Zabrana imenovanja revizora) Licenciranom ovlaštenom revizoru koji obavlja reviziju finansijskih izvještaja subjekta od javnog interesa nije dozvoljeno preuzeti položaj člana ili savjetnika poslovodnog tijela, člana nadzornog odbora ili odbora za reviziju niti rukovodioca računovodstvenog i/ili finansijskog područja u revidiranom subjektu od javnog interesa prije isteka najmanje dvije godine nakon što je prestao sudjelovati u revizorskom angažmanu kao licencirani ovlašteni revizor. Broj 15 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. Član 81. (Dodatni izvještaj Odboru za reviziju) (1) Društvo za reviziju dužno je da dostavi dodatni izvještaj Odboru za reviziju subjekta koji je predmet revizije iz člana 84. ovog zakona ne kasnije od datuma podnošenja revizorskog izvještaja iz člana 44. ovog zakona koji mora da sadržava najmanje informacije o: a) ispunjenosti uslova iz čl. 71. i 72. ovog zakona; b) poštivanju uslova o trajanju angažmana društva za reviziju iz člana 79. ovog zakona, c) svim značajnim pitanjima koja uključuju stvarno nepoštivanje zakona i propisa ili sumnju u njihovo nepoštivanje, a koja su utvrđena tokom revizije ako ih smatra relevantnim za ispunjavanje zadataka Odbora za reviziju, d) svim bitnim nedostacima u sistemu interne kontrole subjekta koji je predmet revizije, ili, u slučaju konsolidiranih finansijskih izvještaja, u sistemu interne kontrole matičnog društva, kao i u sistemu računovodstva uz navođenje da li je uprava tog subjekta riješila uočene nedostatke, e) podjeli aktivnosti između ovlaštenih revizora, opisu korištene metodologije i drugim pitanjima vezanim za obavljanje revizije. (2) Svake godine društvo za reviziju, koje obavlja reviziju kod subjekta od javnog interesa dužno je da Odboru za reviziju, u pisanom obliku, potvrdi svoju nezavisnost prema subjektu čiju reviziju finansijskih izvještaja obavlja i obavijesti Odbor za reviziju o mogućim prijetnjama njegovoj nezavisnosti i zaštitnim mehanizmima protiv tih prijetnji. Član 82. (Izvještaj o transparentnosti) (1) Društvo za reviziju koje obavlja reviziju subjekta od javnog interesa u smislu ovog zakona dužno je da, u roku od četiri mjeseca od isteka kalendarske godine, objavi na svojoj internet stranici ili internet stranici Komore godišnji izvještaj o transparentnosti koji sadrži: a) opis pravne forme i strukture vlasništva društva za reviziju; b) opis mreže, kao i njeno pravno i strukturno uređenje, ukoliko društvo za reviziju pripada mreži; c) opis upravljačke strukture društva za reviziju; d) opis sistema interne kontrole kvaliteta društva za reviziju; e) naznaku kada je izvršena posljednja provjera kvaliteta rada društva za reviziju; f) popis subjekata od javnog interesa kod kojih je to društvo za reviziju tokom prethodne poslovne godine izvršilo reviziju; g) izjavu koja se odnosi na procedure i nezavisnost rada društva za reviziju, kojom se potvrđuje da je obavljen interni pregled poštovanja zahtjeva nezavisnosti; h) izjavu o politici društva za reviziju u vezi sa kontinuiranim profesionalnim usavršavanjem licenciranih ovlaštenih revizora; i) finansijske informacije i podatke o ukupnom prihodu, odnosno prihodu od obavljanja revizije i prihodu od usluga poreznog savjetovanja i drugih usluga koje nisu povezane sa revizijom; j) informacije o parametrima za utvrđivanje zarada ovlaštenih revizora koji potpisuju izvještaje o obavljenim revizijama subjekata od javnog interesa. (2) Osoba ovlaštena za zastupanje društva za reviziju potpisuje izvještaj o transparentnosti. Odjeljak D. Izvještaj društva za reviziju koji se dostavlja Komori Član 83. (Sadržaj izvještaja) (1) Društva za reviziju dužna su da Komori, najmanje jednom godišnje do kraja marta tekuće godine, dostave izvještaj sa podacima o: a) imaocima dionica i udjela u društvu za reviziju, kao i o stjecanju i promjeni vlasnika dionica, odnosno udjela; b) ulaganjima na osnovu kojih su društva za reviziju, direktno ili indirektno, stekli učešće u drugom pravnom licu; c) promjenama statuta ili osnivačkog akta; d) načinu izračunavanja osiguranja iz člana 58. st. (7), (8) i (9) ovog zakona i polisi osiguranja; e) zaposlenima; f) spisku svih ugovora o reviziji finansijskih izvještaja, po vrstama revizije, koje su društva za reviziju zaključili sa obveznicima revizije u izvještajnom periodu, kao i spisku svih ugovora o reviziji finansijskih izvještaja koji su raskinuti uz odgovarajuće obrazloženje, nezavisno od toga koja je strana raskinula ugovor; g) broju izvještaja o reviziji koje je potpisao svaki licencirani ovlašteni revizor; h) drugim informacijama koje su potrebne za planiranje i provođenje kontrole kvaliteta i drugih aktivnosti Komore. (2) U godišnji izvještaj iz stava (1) ovog člana uključuju se svi podaci u periodu od 1. januara do 31. decembra prethodne godine. (3) Društva za reviziju, u roku iz stava (1) ovog člana, dužna su dostaviti Komori popis subjekata od javnog interesa koji su bili predmet revizije prema prihodu koji su stekli od njih i koji moraju biti podijeljeni na prihode iz osnova izvršene revizije i prihode od pružanja nerevizorskih usluga. (4) Komora ima pravo da zahtijeva dodatne informacije o aktivnostima društava za reviziju. Odjeljak E. Odbor za reviziju Član 84. (Obaveze subjekata od javnog interesa) (1) Subjekti od javnog interesa obavezni su osnovati odbor za reviziju. (2) Najmanje jedan član odbora za reviziju mora biti iz redova ovlaštenih revizora. Član 85. (Poslovi odbora za reviziju) Odbor za reviziju: a) prati postupak finansijskog izvještavanja; b) prati učinkovitost sistema interne kontrole, interne revizije, te sistem upravljanja rizicima; c) raspravlja o planovima i godišnjem izvještaju interne revizije te o značajnim pitanjima koja se odnose na ovo područje; d) odgovoran je osigurati nezavisnost i kvalitet obavljanja revizije finansijskih izvještaja i konsolidovanih finansijskih izvještaja; e) nadgleda provođenje revizije finansijskih izvještaja i konsolidovanih finansijskih izvještaja i f) prati nezavisnost revizorskog društva koje obavlja reviziju, a posebno ugovore o dodatnim uslugama. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 19 Odjeljak F. Interna revizija Član 86. (Interna revizija) (1) Subjekti od javnog interesa obavezni su uspostaviti i osigurati funkcioniranje odjela interne revizije u skladu sa ovim zakonom i drugim zakonskim propisima. (2) S ciljem ispunjenja obaveza iz stava (1) ovog člana, subjekti od javnog interesa obavezni su imati u radnom odnosu najmanje jednog ovlaštenog internog revizora, sa važećom licencom. (3) Interni revizori obavezni su u svom radu pridržavati se zakonskih propisa, pravila struke i kodeksa etike internih revizora, te internim nadzorom provjeravati jesu li poslovne transakcije izvršene u skladu sa zakonskim propisima, da li postoji adekvatna računovodstvena dokumentacija te pružaju li finansijski izvještaji kompletne, pouzdane i vjerodostojne informacije o rezultatima finansijskih operacija i o finansijskim pozicijama. Odjeljak G. Registar društava za reviziju i Registar licenciranih ovlaštenih revizora Član 87. (Registar društava za reviziju) (1) Ministarstvo vodi Registar društava za reviziju kojim su izdate dozvole za rad te osigurava identifikaciju svakog društva za reviziju pomoću zasebnog broja. Podaci o registraciji čuvaju se u registru u elektronskom obliku i dostupni su javnosti elektronskim putem. (2) Registar društava za reviziju obavezno sadrži poslovno ime i adresu društva za reviziju, oblik organizovanja, imena osnivača i njihovo učešće u kapitalu društva za reviziju, imena lica ovlaštenih za zastupanje društva i imena stalno zaposlenih ili na drugi način angažovanih licenciranih ovlaštenih revizora sa važećim licencama. (3) Podaci koji se upisuju u Registar društava za reviziju su javni. (4) U Registar društava za reviziju, u roku od 30 dana, obavezno se prijavljuju sve promjene u podacima iz člana 59. st. (2) i (3) ovog zakona. (5) Registar se nakon obavijesti ažurira bez nepotrebnog odlaganja. Član 88. (Registar licenciranih ovlaštenih revizora) (1) Ministarstvo ovlaštenim revizorima izdaje i oduzima licence za obavljanje poslova revizije finansijskih izvještaja. (2) Ministarstvo vodi Registar ovlaštenih revizora kojim je, u skladu sa zakonom, izdata licenca ovlaštenog revizora. (3) Registar ovlaštenih revizora obavezno sadrži: ime i prezime ovlaštenog revizora, adresu prebivališta, naziv tijela koje je ovlaštenom revizoru izdalo certifikat, broj i datum izdavanja licence, rok važenja licence i druge podatke od značaja za pravilnu identifikaciju ovlaštenog revizora. (4) Podaci koji se upisuju u Registar licenciranih ovlaštenih revizora su javni. POGLAVLJE V. NADZOR KVALITETA RADA DRUŠTAVA ZA REVIZIJU I OVLAŠTENIH REVIZORA Odjeljak A. Revizorska komora Član 89. (Organizacija Komore) (1) Komora je nezavisna profesionalna organizacija licenciranih ovlaštenih revizora i društava za reviziju koja posluju na teritoriji Federacije. Komora ima svojstvo pravnog lica s javnim ovlaštenjima i pravima, obavezama i odgovornostima utvrđenim ovim zakonom. Komora ima nadležnost i obavlja zadatke na području usluga revizije i drugih stručnih područja u vezi sa revizijom, a naročito: a) vodi Registar članova Komore; b) utvrđuje visinu članarine za članove Komore; c) utvrđuje iznos naknade za upis u registar Komore, za uvjerenja i potvrde o evidencijama koje Komora vodi, kao i ostale naknade propisane općim aktima Komore; d) donosi godišnji plan provjere kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora; e) donosi metodologiju za provjeru kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora; f) propisuje minimum radne dokumentacije koja čini sadržaj metodologije; g) obavlja kontrolu kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora; h) vrši uvid u izvještaje, ugovore i naknade obavljenih revizija, ocjenjuje sistem unutrašnje kontrole kvaliteta društva za reviziju, provjerava vlasničke i upravljačke strukture, nadzire zapošljavanje ovlaštenih revizora i provjerava druga područja u skladu sa odredbama ovog zakona i i) organizuje profesionalno usavršavanje licenciranih ovlaštenih revizora. (2) Članstvo u Komori obavezno je za društva za reviziju i licencirane ovlaštene revizore. Član 90. (Ostali poslovi Komore) (1) Pored poslova iz člana 89. ovog zakona, Komora obavlja i sljedeće poslove: a) prati primjenu MSR i daje stručna mišljenja svojim članovima i po zahtjevu trećim licima u vezi s praktičnom primjenom MSR; b) brine se o ugledu članova Komore; c) pruža stručnu pomoć članovima Komore; d) donosi finansijski plan Komore; e) dostavlja Odboru za javni nadzor godišnji finansijski izvještaj i godišnji izvještaj o radu; f) utvrđuje i donosi Tarifu revizorskih usluga, uz saglasnost Ministarstva; g) sarađuje i pruža stručnu pomoć Ministarstvu i Odboru za javni nadzor u obavljanju poslova u skladu sa ovim zakonom; i h) obavlja i druge poslove u skladu sa ovim zakonom i statutom. (2) Na finansijski plan Komore saglasnost daje Odbor za javni nadzor. Član 91. (Zaštita podataka) (1) Komora je dužna da čuva kao povjerljive sve podatke, činjenice i okolnosti koje je pribavila u obavljanju poslova u skladu sa odredbama ovog zakona. (2) Odredba stava (1) ovog člana primjenjuje se i na članove organa Komore, zaposlene i bivše zaposlene u Komori, odnosno na druga lica kojima su prilikom rada u Komori bili dostupni povjerljivi podaci. (3) Poslovne tajne čuvaju se u skladu sa ovim zakonom, osim ako posebnim propisima nije drukčije uređeno. Član 92. (Finansiranje Komore) (1) Komora stječe sredstva za rad od: a) članarine koju plaćaju članovi Komore; b) naknade za upis u registar Komore; c) drugih izvora, u skladu sa zakonom i aktima Komore. (2) Sredstva Komore vode se na računu Komore. Broj 15 - Strana 20 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. Član 93. (Statut Komore) (1) Statutom Komore bliže se uređuju: poslovi koje Komora obavlja u okviru zakonskih ovlaštenja; način obavljanja poslova Komore; unutrašnja organizacija i rad Komore; sastav, način i postupak izbora i nadležnost organa Komore; prava i dužnosti društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora kao članova Komore, kao i druga pitanja od značaja za rad i organizaciju Komore, u skladu sa ovim zakonom. Član 94. (Akti Komore) (1) Komora donosi svoje akte kojima se pobliže uređuje rad Komore. (2) Komora je obavezna objaviti Statut i Odluku o iznosu članarine u "Službenim novinama Federacije BiH". (3) Opći akti i drugi dokumenti koje Komora donosi, u skladu sa Statutom, objavljuju se na internet stranici Komore. Član 95. (Tijela Komore) (1) Tijela Komore su: Skupština, Upravno vijeće, predsjednik Komore i druga tijela Komore. (2) Nadležnosti, zadaci i način rada tijela Komore određuju se ovim zakonom i Statutom. (3) Skupština ima predsjednika i potpredsjednika koji se biraju iz redova članova Skupštine na period od četiri godine, a ista lica mogu biti ponovo birana najviše još jedanput. (4) Skupština: a) donosi Statut uz prethodnu saglasnost Ministarstva i druge opće akte Komore; b) donosi Odluku o iznosu članarine uz prethodnu saglasnost Ministarstva; c) utvrđuje pravila nadzornog i kontrolnog postupka; d) bira članove Upravnog vijeća, predsjednika Komore i članove drugih tijela određenih Statutom; e) utvrđuje program i plan rada, finansijski plan Komore i usvaja finansijske izvještaje, te utvrđuje godišnji izvještaj o radu i dostavlja ga Odboru za javni nadzor iz člana 97. ovog zakona na razmatranje u roku od 15 dana od dana usvajanja na Skupštini. (5) Skupština može odlučivati i o drugim pitanjima određenim Statutom. (6) Licencirani ovlašteni revizori imaju po jedan glas pri odlučivanju na Skupštini Komore. (7) Komorom upravlja Upravno vijeće koje Skupština imenuje na period od četiri godine. Upravno vijeće: a) predlaže programe rada i razvoja Komore te prati njihovo provođenje; b) predlaže iznos članarine; c) utvrđuje minimalni oblik i sadržaj radne dokumentacije obavljanja revizije; d) utvrđuje minimalnu metodologiju obavljanja provjere kvaliteta rada; e) obavlja druge stručne zadatke i usluge povezane sa razvojem revizorske struke u skladu sa Statutom Komore; f) daje članovima Komore stručna mišljenja i obrazloženja ako oni to zatraže; g) donosi pravilnike i akte u skladu sa Statutom Komore i h) obavlja i druge zadatke određene Statutom Komore. Član 96. (Javnost rada Komore) (1) Komora je dužna obavještavati javnost o svim pitanjima iz nadležnosti Komore. (2) Komora je dužna da obavještava Ministarstvo i Odbor za javni nadzor o disciplinskim postupcima koji se vode protiv članova Komore pred nadležnim organima Komore. (3) Ako se u disciplinskim postupcima ustanovi da postoji sumnja da je izvršeno krivično djelo, Komora je dužna da obavijesti i nadležne pravosudne organe. (4) Komora je dužna da na zahtjev organa iz st. (2) i (3) ovog člana dostavi potrebne podatke o činjenicama o kojima ima saznanje. Odjeljak B. Odbor za javni nadzor Član 97. (Status) Javni nadzor nad Komorom, društvima za reviziju i licenciranim ovlaštenim revizorima provodi Odbor za javni nadzor. Član 98. (Odbor za javni nadzor) (1) Odbor za javni nadzor ima predsjedavajućeg i četiri člana. (2) Članove Odbora za javni nadzor imenuje i razrješava Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) na prijedlog ministra. (3) Mandat članova Odbora za javni nadzor je četiri godine, a ista lica mogu biti ponovo imenovana najviše još jedanput, s tim da se osigura da dva člana budu u kontinuitetu u sljedećem mandatu. (4) Za člana Odbora za javni nadzor može biti predloženo lice koje: a) ima stečeno visoko obrazovanje iz naučne oblasti ekonomske struke; b) nije zaposleno u Komori i nije član organa Komore; c) ima najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećem položaju u oblastima računovodstva, revizije i finansija, ili ima radno iskustvo od najmanje pet godina u oblastima računovodstva i finansija, a dolazi iz jednog od regulatornih tijela Federacije, ili je univerzitetski profesor u oblasti računovodstva i revizije. (5) Članovi Odbora za javni nadzor ne smiju da budu profesionalno angažovani u provođenju revizije. (6) Najmanje jedan član Odbora za javni nadzor iz stava (2) ovog člana mora biti ovlašteni revizor sa najmanje pet godina radnog iskustva na revizijama. (7) Odbor donosi odluke konsenzusom. (8) Sredstva za finansiranje aktivnosti Odbora za javni nadzor osiguravaju se u budžetu Federacije za svaku fiskalnu godinu. (9) Stručne i administrativne poslove za potrebe Odbora za javni nadzor obavlja Ministarstvo. Član 99. (Djelokrug rada) (1) Odbor za javni nadzor nadzire: a) zakonitost rada i postupanja Komore; b) djelotvornost, ekonomičnost i svrsishodnost rada Komore; c) unutrašnje uređenje i organizaciju Komore te osposobljenost članova za obavljanje poslova iz nadležnosti Komore; i d) odnos članova Komore prema društvima za reviziju i ovlaštenim revizorima i drugim strankama. (2) Odbor za javni nadzor nadzire i: a) registraciju društava za reviziju; b) usvajanje standarda profesionalne etike, interne kontrole kvaliteta rada društava za reviziju i revizije; c) provođenje kontinuirane edukacije, osiguranja kvaliteta, te sistema discipline. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 21 (3) Odbor za javni nadzor, u okviru nadležnosti utvrđenih ovim zakonom, obavlja nadzor i nad: a) izdavanjem i oduzimanjem licenci ovlaštenim revizorima; b) izdavanjem i oduzimanjem licenci za rad društvima za reviziju; c) primjenom MSR; d) provođenjem disciplinskih postupaka i drugih mjera u cilju otklanjanja i sankcionisanja nepravilnosti. (4) Odbor za javni nadzor sarađuje sa Komorom. (5) Odbor za javni nadzor sarađuje sa nadležnim tijelima u Republici Srpskoj, Brčko Distriktu, državama članicama Evropske unije i trećim zemljama, posebno u slučaju utvrđivanja određenih nepravilnosti u radnjama društava za reviziju i ovlaštenih revizora. (6) U slučaju potrebe Odbor za javni nadzor provodi naknadne provjere društava za reviziju te prema potrebi i rezultatima provjere, poduzima određene mjere i akcije, o čemu redovno informiše Ministarstvo. (7) U obavljanju nadzora iz stava (1) ovog člana Odbor za javni nadzor može tražiti od Komore odgovarajuće izvještaje i podatke, odnosno može izvršiti neposredan uvid u rad Komore. (8) Komora je dužna da izvještaje i podatke iz stava (7) ovog člana dostavi Odboru za javni nadzor u roku od 15 dana od dana kada su podaci zatraženi. (9) Odbor za javni nadzor obavlja i druge poslove, u skladu sa ovim zakonom. Član 100. (Način obavljanja poslova) Odbor za javni nadzor obavlja poslove iz člana 99. ovog zakona, tako što: a) daje saglasnosti i mišljenja na opće akte Komore u skladu sa ovim zakonom, izuzev Statuta shodno članu 95. stav (4) tačka a) ovog zakona te prati provođenje tih akata i predlaže njihovu izmjenu; b) daje mišljenje na godišnji plan provjere kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora koji utvrđuje Komora; c) daje prijedlog za vanredne provjere kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora; d) razmatra godišnji izvještaj o radu Komore, e) predlaže mjere za koje je ovim zakonom ovlašten. Član 101. (Mjere u postupku nadzora) (1) Ako Odbor za javni nadzor ocijeni da postoji osnovana sumnja da su učinjene određene nezakonitosti i nepravilnosti u radu Komore, može da: a) zatraži izvještaje i druge podatke o uočenim nepravilnostima; b) predloži mjere radi njihovog otklanjanja; c) predloži pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti organa, odnosno zaposlenih u Komori; d) predloži sazivanje Skupštine Komore; e) poduzme i druge mjere iz svoje nadležnosti. (2) Odbor za javni nadzor predlaže Komori smjenu članova tijela Komore iz člana 95. stav (1) ovog zakona, ako u radu tih tijela utvrdi značajnije nepravilnosti u obavljanju poslova iz čl. 90. i 98. ovog zakona. Član 102. (Zaštita podataka) (1) Odredbe ovog zakona u vezi sa zaštitom podataka primjenjuju se na sadašnje i bivše članove Odbora za javni nadzor. (2) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na članove Odbora za javni nadzor i na članove tijela Komore kada je riječ o razmjeni podataka i saradnji među nadležnim tijelima drugih zemalja vezanoj za poslove prema ovom zakonu, ako je sklopljen sporazum o međusobnoj saradnji. Član 103. (Dostavljanje planova i izvještaja) (1) Program rada i finansijski plan za narednu godinu Odbor za javni nadzor je obavezan dostaviti Vladi Federacije, putem Ministarstva, najkasnije do 31. decembra tekuće godine, a Izvještaj o radu za proteklu godinu i izvršenje finansijskog plana, zajedno sa Izvještajem o radu Komore do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu, putem Ministarstva, na razmatranje i prihvatanje. (2) Program rada i Izvještaj o radu Odbora za javni nadzor objavljuju se na internet stranici Ministarstva. Odjeljak C. Kontrola kvaliteta društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora Član 104. (Predmet kontrole) (1) Sistem nadzora kvaliteta rada organizuje se na način nezavisan o ovlaštenim revizorima i društvima za reviziju koji su predmet provjere i podložan je javnom nadzoru. (2) Kontrola kvaliteta rada obavlja se na objektivan način i u postupku koji isključuje bilo kakav sukob interesa između lica koja obavljaju provjeru kvaliteta rada i društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora. (3) Komora obavlja kontrolu kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora radi provjere da li se pri obavljanju revizije postupa u skladu sa MSR, odredbama ovog zakona i drugim pravilima revizorske struke. (4) Kontrola kvaliteta rada podliježe nadzoru koji obavlja Odbor za javni nadzor. (5) U postupku kontrole kvaliteta rada primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje upravni postupak, ako ovim zakonom nije drukčije uređeno. (6) Za finansiranje kontrole kvaliteta rada koriste se sredstva Komore, posebno izdvojena za ovu namjenu, osim u slučaju iz člana 105. st. (7) i (8) ovog zakona kada se kontrola kvaliteta finansira iz budžeta Federacije. (7) Finansiranje sistema osiguranja nadzora kvaliteta rada je sigurno i ne smije biti ni pod kakvim neprimjerenim utjecajem ovlaštenih revizora i društava za reviziju. Član 105. (Način obavljanja kontrole) (1) Kontrola kvaliteta rada društva za reviziju se osigurava: a) praćenjem, prikupljanjem i provjerom izvještaja i obavještenja koja Komori podnose društva za reviziju i licencirani ovlašteni revizori, u skladu sa ovim zakonom; b) obavljanjem neposredne kontrole kvaliteta rada društava za reviziju; c) izricanjem mjera u postupku kontrole kvaliteta, u skladu sa ovim zakonom. (2) Obavljanje neposredne kontrole kvaliteta rada društava za reviziju obuhvata: a) pregled sistema interne kontrole kvaliteta; b) provjeru nezavisnosti licenciranog ovlaštenog revizora i društva za reviziju u odnosu na obveznika revizije; c) provjeru usklađenosti postupaka revizije sa MSR; d) ocjene kvaliteta u pogledu angažovanih resursa (sastav revizorskog tima i radni sati); e) pregled obračunatih naknada za usluge revizije; Broj 15 - Strana 22 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. f) neposrednu provjeru kvaliteta rada licenciranog ovlaštenog revizora. (3) Pregledom sistema interne kontrole kvaliteta utvrđuje se da li društvo za reviziju ima uspostavljene odgovarajuće smjernice i postupke za: a) preuzimanje odgovornosti povezane sa kvalitetom obavljenog rada; b) poštovanje etičkih zahtjeva; c) uspostavljanje i održavanje odnosa sa obveznicima revizije finansijskih izvještaja, kao i za druge usluge; d) formiranje revizorskih timova; e) obavljanje revizije u skladu sa MSR. (4) Društvo za reviziju je dužno osigurati da smjernice i postupci povezani sa internim procedurama za kontrolu kvaliteta funkcioniraju uspješno i da se poštuju u praksi. (5) Neposredna kontrola kvaliteta rada licenciranog ovlaštenog revizora obavlja se tako što se pregleda cjelokupna radna dokumentacija o obavljenoj reviziji kod najmanje jednog obveznika revizije. (6) Lica koja obavljaju kontrolu kvaliteta rada dužna su osigurati potreban broj odabranih revizorskih dokumenata, odnosno uzoraka za testiranje, kako bi predmetna provjera bila kvalitetna i sveobuhvatna, primjenjujući MSR i zahtjeve vezane za nezavisnost njihovog rada. (7) Odbor za javni nadzor može predložiti Komori da se izvrši vanredna kontrola kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora. (8) Odbor za javni nadzor može predložiti Komori vanrednu kontrolu kvaliteta i u slučaju dostavljanja primjedbi od strane regulatornih tijela u vezi sa obavljenom revizijom. Član 106. (Lica koja obavljaju kontrolu) (1) Neposrednu kontrolu kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora obavlja Komisija za nadzor. Članovi Komisije za nadzor su lica zaposlena u Komori, koji su ovlašteni revizori sa najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima revizije. (2) Lica koja obavljaju kontrolu kvaliteta rada iz stava (1) ovog člana, dužna su da završe dodatnu obuku prema programu koji utvrdi Komora. (3) Lice iz stava (1) ovog člana ne smije obavljati nadzor kvaliteta rada ovlaštenog revizora ili društva za reviziju dok ne isteknu najmanje tri godine od trenutka kada je to lice prestalo biti osnivač, član ili zaposlenik ili na neki drugi način povezano s tim ovlaštenim revizorom ili društvom za reviziju. Član 107. (Obaveze društva za reviziju u postupku kontrole) (1) Društvo za reviziju, kod kojeg se obavlja kontrola kvaliteta rada, dužno je omogućiti Komisiji za nadzor pregled revizorskih izvještaja, radne dokumentacije, kao i druge dokumentacije na osnovu koje su revizorski izvještaji sastavljeni. (2) Društvo za reviziju kod kojeg se obavlja kontrola kvaliteta rada dužno je, na zahtjev Komisije za nadzor, omogućiti kontrolu kvaliteta rada u svom sjedištu. Član 108. (Izvještaj o kontroli) (1) Nakon obavljene kontrole kvaliteta rada društva za reviziju Komisija za nadzor sastavlja zapisnik na koji pravo prigovora ima društvo za reviziju u roku od 8 dana po prijemu zapisnika. (2) O obavljenoj kontroli kvaliteta rada društva za reviziju Komisija za nadzor sastavlja detaljan izvještaj koji sadrži značajne nalaze i zaključke o izvršenoj kontroli i dostavlja ga Upravnom vijeću Komore, Odboru za javni nadzor i društvu za reviziju kod kojeg je izvršena kontrola kvaliteta rada. Godišnji izvještaj o kontroli kvaliteta rada društava za reviziju i ovlaštenih revizora Komisija za nadzor dostavlja Upravnom vijeću, Skupštini i Odboru za javni nadzor. (3) Jednom godišnje Komora, po prethodno pribavljenom mišljenju Odbora za javni nadzor, objavljuje ukupne rezultate provjere kvaliteta rada društava za reviziju na svojoj internet stranici. Član 109. (Učestalost kontrole) (1) Komisija za nadzor obavlja kontrolu kvaliteta rada društava za reviziju iz člana 105. stav (1) ovog zakona najmanje jednom u šest godina, odnosno najmanje jednom u tri godine kod društava za reviziju koja obavljaju reviziju subjekata od javnog interesa. (2) Kontrola kvaliteta iz stava (1) ovog člana može se obavljati i češće, ukoliko Komora utvrdi, na bazi procjene rizika, potrebu za češćim kontrolama, a naročito u slučaju potrebe za kontrolama društava za reviziju kojima su izricane mjere u postupku kontrole. (3) Komora je dužna da o provođenju kontrole kvaliteta rada pisanim putem obavijesti društvo za reviziju najkasnije 15 dana prije početka kontrole. Član 110. (Mjere u postupku kontrole kvaliteta rada društava za reviziju) (1) Ako Komora u postupku kontrole kvaliteta rada utvrdi da društvo za reviziju ne postupa u skladu sa odredbama ovog zakona, MSR i drugim pravilima revizorske profesije, dužna je istom naložiti otklanjanje svih nedostataka u roku od 30 dana od dana uručenja naloga. Ukoliko društvo za reviziju koje je predmetom kontrole ne otkloni nedostatke u utvrđenom roku, Komora je dužna da Odboru za javni nadzor dostavi izvještaj o obavljenoj kontroli sa prijedlogom mjera. (2) Odbor za javni nadzor može predložiti Ministarstvu sljedeće mjere: a) izdavanje naloga za otklanjanje nepravilnosti; b) određivanje dodatnih mjera; c) uslovno oduzimanje licence za obavljanje revizije uz adekvatno obrazloženje; d) oduzimanje licence za obavljanje revizije uz adekvatno obrazloženje. (3) Ministarstvo rješenjem izriče mjere iz stava (2) ovog člana. (4) Rješenje iz stava (3) ovog člana konačno je u upravnom postupku, a protiv njega se može pokrenuti upravni spor. (5) Rješenje o izricanju mjere iz stava (3) ovog člana Ministarstvo dostavlja Komori, narednog dana od dana kada je ovo rješenje donešeno. (6) Komora je dužna da rješenje o izricanju mjere iz stava (3) ovog člana bez odlaganja upiše u Registar izrečenih mjera koji vodi Komora na svojoj internet stranici. Član 111. (Otklanjanje utvrđenih nepravilnosti) Nalaganje otklanjanja utvrđenih nepravilnosti provodi se, ako: a) vlasnička struktura i upravljanje društvom za reviziju nije u skladu sa odredbama ovog zakona; b) društvo za reviziju obavlja nerevizorske usluge suprotno članu 71. ovog zakona; c) društvo za reviziju ne objavi izvještaj o transparentnosti u skladu sa članom 82. ovog zakona; d) društvo za reviziju ne dostavlja obavještenja i izvještaje u smislu člana 83. ovog zakona; Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 23 e) društvo za reviziju ne ispunjava uslove za izdavanje dozvole za obavljanje revizije; f) društvo za reviziju ne obavlja reviziju u skladu sa odredbama ovog zakona. Član 112. (Sadržaj naloga) Nalog za otklanjanje nepravilnosti naročito sadrži: a) opis nepravilnosti čije je otklanjanje utvrđeno rješenjem; b) rok u kome je društvo za reviziju dužno otkloniti nepravilnosti i dostaviti izvještaj o otklanjanju nepravilnosti; c) način otklanjanja nepravilnosti; d) dokaze o otklanjanju nepravilnosti koje je društvo za reviziju dužno dostaviti Komori. Član 113. (Izvještaj o otklanjanju nepravilnosti) Društvo za reviziju dužno je da u roku koji ne može biti kraći od 15 dana, niti duži od šest mjeseci, otkloni utvrđene nepravilnosti i da Odboru za javni nadzor podnese izvještaj koji sadrži opis poduzetih mjera, kao i da priloži dokaze o otklanjanju nepravilnosti. Član 114. (Dodatne mjere) (1) Dodatna mjera nalaže se, ako se utvrdi da: a) društvo za reviziju nije postupilo u skladu sa nalogom za otklanjanje nepravilnosti; b) je licenciranom ovlaštenom revizoru koji u društvu za reviziju obavlja poslove revizije, oduzeta licenca; c) je društvo za reviziju u posljednje dvije godine više od četiri puta prekršilo dužnost pravovremenog i pravilnog podnošenja izvještaja, odnosno obavještavanja, ili je na drugi način ometalo obavljanje kontrole kvaliteta nad njegovim poslovanjem. (2) Dodatnom mjerom nalaže se društvu za reviziju da u roku od 60 dana provede sljedeće mjere: a) poboljšanje sistema internih kontrola kvaliteta u obavljanju revizije; b) poboljšanje postupka internog nadzora nad povjerljivim podacima; c) druge mjere u skladu sa ovim zakonom, MSR i drugim pravilima revizorske struke. Član 115. (Oduzimanje licence za rad društvu za reviziju) Ministarstvo donosi Rješenje o oduzimanju licence za rad društvu za reviziju i brisanju iz Registra društava za reviziju: a) ako je izdata na osnovu neistinitih podataka; b) ako društvo za reviziju prestane da ispunjava uslove iz člana 58. ovog zakona; c) ako se broj licenciranih ovlaštenih revizora smanji ispod propisanog broja, a društvo za reviziju, u roku od tri mjeseca od nastanka promjene, ne poveća broj licenciranih ovlaštenih revizora do broja propisanog ovim zakonom i o tome ne obavijesti Komoru i Ministarstvo; d) ako ne otkloni nepravilnosti, odnosno ne provede dodatne mjere u roku iz čl. 113. i 114. ovog zakona; e) ako sastavi revizorski izvještaj koji se ne zasniva na stvarnim činjenicama; f) ako mu je odlukom nadležnog suda zabranjeno obavljanje djelatnosti revizije; g) ako osnivač donese odluku o prestanku obavljanja djelatnosti revizije finansijskih izvještaja, kao i u slučajevima prestanka privrednog društva u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva; h) ako se na način propisan u članu 58. st. (7) i (8) ovog zakona ne obezbjedi od odgovornosti za štetu koju može prouzrokovati izražavanjem revizorskog mišljenja; i) u drugim slučajevima utvrđenim ovim zakonom. Član 116. (Uslovno oduzimanje licence za obavljanje revizije društvu za reviziju) (1) Ministarstvo rješenjem o uslovnom oduzimanju licence za obavljanje revizije društvu za reviziju može odrediti da licenca neće biti oduzeta ako društvo za reviziju, kojem je izrečena takva mjera, u periodu koji predloži Odbor za javni nadzor, a koji ne može biti kraći od šest mjeseci i duži od tri godine, ne učini novu povredu ovog zakona kod obavljanja revizije. (2) Ministarstvo će ukinuti rješenje o uslovnom oduzimanju licence za obavljanje revizije i oduzeti licencu ako društvo za reviziju kojem je izrečena mjera uslovnog oduzimanja licence u periodu određenom rješenjem iz stava (1) ovog člana učini novu povredu ovog zakona kod obavljanja revizije. Član 117. (Mjere u postupku kontrole kvaliteta rada licenciranih ovlaštenih revizora) (1) Ako Komora u postupku kontrole kvaliteta rada utvrdi da licencirani ovlašteni revizor ne postupa u skladu sa odredbama ovog zakona, MSR i drugim pravilima revizorske struke, dužna je istom naložiti otklanjanje svih nedostataka u roku od 30 dana od dana uručenja naloga. Ukoliko licencirani ovlašteni revizor koji je predmetom kontrole ne otkloni nedostatke u utvrđenom roku, Komora je dužna da Odboru za javni nadzor dostavi izvještaj o obavljenoj kontroli sa prijedlogom mjera. (2) Odbor za javni nadzor može predložiti Ministarstvu poduzimanje sljedećih mjera: a) izdavanje naloga za otklanjanje nepravilnosti; b) izricanje javne opomene; c) uslovno oduzimanje licence uz adekvatno obrazloženje; d) oduzimanje licence uz adekvatno obrazloženje. (3) Ministarstvo rješenjem izriče mjere iz stava (2) ovog člana. (4) Rješenje iz stava (3) ovog člana konačno je u upravnom postupku, a protiv njega se može pokrenuti upravni spor. (5) Rješenje o izricanju mjere iz stava (3) ovog člana Ministarstvo dostavlja Komori, narednog dana od dana kada je ovo rješenje donešeno. (6) Komora je dužna da rješenje o izricanju mjere iz stava (3) ovog člana, bez odlaganja, upiše u Registar izrečenih mjera. (7) U postupku kontrole kvaliteta rada licenciranih ovlaštenih revizora shodno se primjenjuju odredbe čl. 107., 108., 111., 112.,113. i 115. ovog zakona. Član 118. (Opomena) Ministarstvo izriče licenciranom ovlaštenom revizoru opomenu ako licencirani ovlašteni revizor ne postupa u skladu sa pravilima revizije, a nema uslova za oduzimanje licence, odnosno za uslovno oduzimanje licence. Član 119. (Uslovno oduzimanje licence ovlaštenom revizoru) (1) Ministarstvo rješenjem o uslovnom oduzimanju licence ovlaštenom revizoru može odrediti da licenca neće biti oduzeta ako lice, kojem je izrečena takva mjera, u periodu koji odredi Ministarstvo i koji ne može biti kraći od šest Broj 15 - Strana 24 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. mjeseci i duži od dvije godine, ne učini novu povredu ovog zakona kod obavljanja revizije. (2) Ministarstvo će ukinuti rješenje o uslovnom oduzimanju licence i oduzeti licencu ako lice, kojem je izrečena mjera uslovnog oduzimanja licence, u određenom periodu učini novu povredu ovog zakona kod obavljanja revizije zbog kojeg je moguće oduzimanje licence, odnosno izricanje opomene. Član 120. (Oduzimanje licence ovlaštenom revizoru) (1) Ministar donosi Rješenje o oduzimanju licence ovlaštenom revizoru i brisanju iz Registra licenciranih ovlaštenih revizora: a) ako je licenca dobijena navođenjem neistinitih podataka; b) ako je kažnjen za krivično djelo u smislu propisa kojim se uređuje odgovornost fizičkih lica za krivična djela ili protiv kojeg se vodi krivični postupak. (2) Ministarstvo rješenjem oduzima licencu ako licencirani ovlašteni revizor pri obavljanju revizije: a) postupa suprotno čl. 73. i 80. ovog zakona; b) postupa suprotno pravilima revizije i ako zbog toga revizorski izvještaj koji je potpisao sadrži nedostatke, odnosno dovodi u zabludu korisnike revizorskog izvještaja; c) ne poštuje obavezu zaštite povjerljivih podataka; d) ne postupa u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa koji uređuju reviziju finansijskih izvještaja. (3) Ministarstvo oduzima licencu i: a) na lični zahtjev licenciranog ovlaštenog revizora; b) u slučaju gubitka poslovne sposobnosti; c) u slučaju smrti. POGLAVLJE VI. ZVANJA U RAČUNOVODSTVENOJ I REVIZORSKOJ PROFESIJI Odjeljak A. Zvanja Član 121. (Zvanja) (1) U računovodstvenoj i revizorskoj profesiji u Federaciji su sljedeća zvanja: a) Certificirani računovodstveni tehničar; b) Certificirani računovođa; i c) Ovlašteni revizor. (2) Testiranje kandidata za zvanja iz stava (1) ovog člana, izdavanje certifikata i licenciranje (izdavanje odobrenja za rad) vrši se na sljedeći način: a) Testiranje kandidata za certificirane računovodstvene tehničare, certificirane računovođe i ovlaštene revizore vrši se posredstvom profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona na osnovu jedinstvenog programa za Federaciju, Republiku Srpsku i Brčko Distrikt, kako je utvrđeno Zakonom o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine, a koji je u cijelosti u skladu sa standardima i smjernicama MFR; b) Certifikate za certificirane računovodstvene tehničare, certificirane računovođe i ovlaštene revizore izdaje profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona. c) Licenciranje certificiranih računovodstvenih tehničara i certificiranih računovođa vrši profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona; d) Licenciranje ovlaštenih revizora vrši Ministarstvo; e) Licenciranje društava za reviziju vrši Ministarstvo. (3) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona ovlašteno je za oduzimanje licenci iz stava (2) tačka c) ovog člana u slučaju prestanka ispunjavanja zakonom propisanih uslova i uslova iz stava (8) ovog člana. (4) Licenciranje se ne vrši kod certificiranih računovodstvenih tehničara i certificiranih računovođa koji obavljaju računovodstvene poslove za interne potrebe preduzeća i ostalih pravnih lica, izuzev kod lica iz člana 44. stav (4) i 38. ovog zakona koji ovjeravaju finansijske izvještaje i kod kojih je obavezno licenciranje. (5) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona uspostavlja i vodi Registar licenciranih certificiranih računovođa, koji obavezno sadrži: ime i prezime licenciranog računovođe, broj licence, datum izdavanja i važenja licence, kao i naziv pravnog lica u kojem je zaposlen, sa posebnom naznakom ako radi na poslovima sastavljanja i izrade finansijskih izvještaja. Podaci iz Registra licenciranih certificiranih računovođa su javni i ažuriraju se bez nepotrebnog odlaganja. (6) Lica koja posjeduju zvanja iz stava (1) ovog člana dužna su da se kontinuirano profesionalno usavršavaju u skladu sa odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine. (7) Pored zvanja u računovodstvenoj i revizorskoj profesiji iz stava (1) ovog člana, druga srodna zvanja u srodnim profesijama su: a) ovlašteni procjenitelj iz člana 29. ovog zakona i b) ovlašteni interni revizor iz člana 86. stav (2) ovog zakona. (8) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona propisuje uslove i način izdavanja i oduzimanja licenci iz stava (2) tačka c) ovog člana. Član 122. (Priznavanje certifikata) (1) Svakom licu kojem su certifikat i licenca izdati u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu, s tim da je taj entitet ili distrikt usvojio zakon ili regulativu kojom se osigurava istovjetno priznavanje certifikata i licence izdatih u Federaciji, stečeno zvanje u profesiji se priznaje u Federaciji i od njega se neće zahtijevati nostrifikacija. (2) Lica koja su licence dobila u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH, u skladu sa propisima, odgovarajuće licence u Federaciji mogu dobiti u skladu sa odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine. Član 123. (Nostrifikacija) (1) Lica koja posjeduju certifikat izdat od profesionalnih subjekata izvan Bosne i Hercegovine, nakon što dostave dokaze da ispunjavaju MFR-ove uslove edukacije u zemlјi u kojoj su stekla kvalifikaciju, kao i uslove u pogledu stručne spreme, radnog iskustva i poznavanja propisa i poreznog sistema u Federaciji i Bosni i Hercegovini, mogu podnijeti zahtjev za nostrifikaciju stečenih zvanja i kvalifikacija. (2) Nostrifikaciju stečenih zvanja i kvalifikaciju za lica iz stava (1) ovog člana vrši profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona utvrđeno ovim zakonom, na način i uz uslove koje propiše Komisija. Član 124. (Zabrana upotrebe zvanja) Zabranjena je upotreba zvanja iz člana 121. ovog zakona od lica koja nisu certificirana i licencirana, kao i nuđenje ili obavljanje računovodstvenih ili revizorskih usluga trećim licima od lica koja nisu licencirana u skladu sa ovim zakonom i registrovana za pružanje računovodstvenih i revizorskih usluga, Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 25 odnosno koja ne ispunjavaju druge uslove za pružanje knjigovodstvenih, računovodstvenih i revizorskih usluga propisanih ovim zakonom. Odjeljak B. Profesionalno tijelo Član 125. (Profesionalno tijelo) (1) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona, u saradnji sa Komisijom, provodi jedinstven program za stjecanje kvalifikacija i zvanja u računovodstvenoj i revizorskoj profesiji u Federaciji. (2) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona dužno je donijeti propise kojima se uređuje način provedbe Programa i naknade za stjecanje zvanja u računovodstvenoj i revizorskoj profesiji, kvalificiranje i profesionalni razvoj računovođa i ovlaštenih revizora, kontinuirana edukacija, kontrola kvaliteta rada njegovih članova, te izdavanje certifikata za sva zvanja u profesiji, kao i licenci za zvanja u oblasti računovodstva. (3) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona je odgovorno za utvrđivanje i realizaciju kontinuiranog profesionalnog usavršavanja svojih članova u skladu sa Međunarodnim obrazovnim standardima, te vođenje evidencije na osnovu koje se dokazuje da su zadovoljeni uslovi i kriteriji kontinuirane edukacije koje je utvrdila Komisija. (4) Profesionalno tijelo koje je registrovano u Federaciji dužno je sarađivati sa Komisijom u vezi sa svim pitanjima utvrđenim ovim zakonom. (5) Nadležnost profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona ogleda se u sljedećem: a) provodi Program za stjecanje kvalifikacija; b) realizuje kontinuirano usavršavanje; c) vodi evidenciju i dostavlјa Ministarstvu pregled (informaciju) o prisutnosti minimalnom broju sati kontinuiranog usavršavanja nosioca profesionalnih zvanja kojima je izdata licenca u skladu sa ovim zakonom; d) uređuje kvalificiranje i profesionalni razvoj za računovodstvenu profesiju te provjerava kvalifikacije njihovih članova; e) daje stručna mišljenja svojim članovima i po zahtjevu trećim licima u vezi s praktičnom primjenom MRS i f) na kontinuiranoj osnovi osigurava prijevod propisa iz člana 2. stav (1) tačka s) ovog zakona. (6) Propisi iz člana 2. stav (1) tačka s) ovog zakona su dostupni javnosti, bez naknade, na zvaničnoj internet stranici profesionalnog tijela. (7) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona dužno je da čuva kao povjerljive sve podatke, činjenice i okolnosti koje je pribavilo u obavljanju poslova u skladu sa odredbama ovog zakona. (8) Odredba stava (7) ovog člana primjenjuje se i na članove upravnog tijela, zaposlene i bivše zaposlene profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona, odnosno na druga lica kojima su prilikom rada u istom bili dostupni povjerljivi podaci. (9) Poslovne tajne čuvaju se u skladu sa članom 91. stav (3) ovog zakona. (10) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona najmanje jednom godišnje, a najkasnije do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu, podnosi Vladi Federacije, putem Ministarstva, izvještaj o radu i stanju u oblasti računovodstva. (11) Izvještaj iz stava (10) ovog člana obavezno sadrži: izvršavanje poslova i datih ovlaštenja povjerenih ovom profesionalnom tijelu, broj i strukturu izdatih certifikata, informaciju o provedenim edukacijama i druge informacije o stanju u oblasti računovodstvene profesije. POGLAVLJE VII. PRAĆENJE, OTKRIVANJE I PRIJAVLJIVANJE KRIVIČNIH DJELA U VEZI SA PRANJEM NOVCA I FINANSIRANJEM TERORISTIČKIH AKTIVNOSTI Član 126. (Krivična djela u vezi sa pranjem novca i finansiranjem terorističkih aktivnosti) (1) Lica koja vrše poslove računovodstva, revizije i nadzora u vezi sa odredbama ovog zakona obavezna su da stalno prate i otkrivaju pojave i radnje koje imaju obilježja krivičnih djela u vezi sa pranjem novca i finansiranjem terorističkih aktivnosti. (2) U slučaju utvrđivanja činjenica i radnji koje ukazuju na krivična djela iz stava (1) ovog člana, obavezno se, pismeno, bez odgađanja, obavještava organ nadležan za oblast sprječavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, u skladu sa propisom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (3) Subjekti uključeni u poslove propisane ovim zakonom dužni su da pružaju stalnu podršku i saradnju svim organima krivičnog gonjenja u vezi sa njihovim zahtjevima prilikom otkrivanja, prijavljivanja i procesuiranja djela koja imaju obilježja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. POGLAVLJE VIII. KAZNENE ODREDBE Član 127. (Pravna lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice: a) ako ne izvrši razvrstavanje u skladu sa članom 5. ovog zakona; b) ako općim aktom ne uredi organizaciju računovodstva u skladu sa čl. 7., 8. i 9. ovog zakona; c) ako ne sastavlja, kontroliše, ispravlja i knjiži knjigovodstvene isprave u skladu sa čl. 12, 13, 14. i 15. ovog zakona; d) ako ne otvori i ne vodi poslovne knjige u skladu sa čl. 19. i 20. ovog zakona; e) ako ne popiše imovinu i obaveze u skladu sa odredbama iz čl. 21. i 22. ovog zakona; f) ako ne izvrši usaglašavanje potraživanja i obaveza i ne odgovori na konfirmaciju u roku propisanim članom 23. ovog zakona; g) ako ne sastavlja i ne prikazuje finansijske izvještaje u skladu sa čl. 24., 25. i 26. ovog zakona; h) ako ne zaključi poslovne knjige i ne utvrdi finansijski rezultat u skladu sa čl. 30. i 31. ovog zakona; i) ako općim aktom ne odredi lice kome se povjerava vođenje poslovnih knjiga u skladu sa članom 32. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice: a) ako ne sastavlja i ne prezentira finansijske izvještaje i konsolidovane finansijske izvještaje u skladu sa čl. 36., 37. i 38., 40. i 41. ovog zakona; b) ako ne sastavi izvještaj o poslovanju u skladu sa članom 42. ovog zakona; c) ako ne sastavi konsolidovani izvještaj o poslovanju u skladu sa odredbom čl. 42. stav (5) i 43. ovog zakona; d) ako ne preda FIA-i finansijske izvještaje, izvještaj o poslovanju, revizorski izvještaj i ostalu dokumentaciju iz člana 44. ovog zakona; Broj 15 - Strana 26 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. e) ako ne čuva knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, finansijske izvještaje, izvještaj o poslovanju i revizorske izvještaje u rokovima i na način propisan čl. 48. i 49. ovog zakona; f) ako licu ovlaštenom za obavljanje nadzora ne omogući nadzor ili ne otkloni nedostatke utvrđene u toku nadzora, a u skladu sa članom 52. ovog zakona; g) ako ne izvrši reviziju u skladu sa članom 57. ovog zakona; h) kod kojeg se obavlja revizija, ako ne izabere društvo za reviziju na način i u roku iz člana 63. ovog zakona; i) kod kojeg se obavlja revizija ako ne postupi u skladu sa odredbama člana 65. ovog zakona; j) ako postupa suprotno članu 126. ovog zakona, k) odnosno subjekt od javnog interesa ako nije osnovao odbor za reviziju u skladu sa članom 84. ovog zakona i nije uspostavio odjel interne revizije u skladu sa članom 86. ovog zakona. (2) Za radnje iz st. (1) i (2) ovog člana novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice u pravnom licu. Član 128. (Pravna lica i poduzetnici za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice i poduzetnik za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga ako: a) ne izvrši upis u registre pravnih lica i poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga u skladu sa čl. 33., 34. i 35. ovog zakona; b) ako licu ovlaštenom za obavljanje nadzora ne omogući nadzor u skladu sa članom 53. ovog zakona. Član 129. (Društva za reviziju) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj društvo za reviziju ako: a) na području Federacije pruža usluge revizije bez prethodno ispunjenih ili suprotno uslovima propisanim čl. 58., 59. i 60. ovog zakona; b) ne zaključi ugovor o reviziji na način propisan članom 64. ovog zakona i ako ugovorene poslove revizije ustupa suprotno članu 64. stav (4) ovog zakona; c) radnu dokumentaciju ne čuva u skladu sa članom 66. ovog zakona; d) postupa suprotno članu 67. ovog zakona; e) revizorski izvještaj ne sastavlja u skladu sa članom 68. ovog zakona; f) vrši reviziju kod pravnog lica iz člana 71. ovog zakona; g) ako ugovori naknadu za obavljanje revizije suprotno članu 72. ovog zakona; h) obavlja reviziju suprotno odredbama člana 74. ovog zakona; i) ne postupi u skladu sa članom 78. ovog zakona; j) ne pruža usluge revizije na način propisan članom 79. ovog zakona; k) u određenom roku ne postupi u skladu sa čl. 113. i 114. ovog zakona; l) postupa suprotno članu 126. ovog zakona. (2) Za radnje iz stava (1) ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se i odgovorno lice u društvu za reviziju. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj društvo za reviziju ako: a) u propisanom roku ne dostavi spisak ugovora o reviziji u skladu sa članom 63. stav (4) ovog zakona; b) ne postupi u skladu sa članom 81. ovog zakona; c) u roku propisanom u članu 82. ovog zakona ne objavi Izvještaj o transparentnosti; d) Komori ne dostavi izvještaj iz člana 83. ovog zakona u roku iz stava (1) tog člana; e) u roku propisanom članom 87. ovog zakona ne prijavi promjene u podacima koji se vode u Registru društava za reviziju; f) ne postupi u skladu sa članom 107. ovog zakona. (4) Za radnje iz stava (3) ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se i odgovorno lice u društvu za reviziju. Član 130. (Profesionalna tijela) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj Komora ako: a) ne obavlja poslove propisane odredbama 89. i 90. ovog zakona; b) ne dostavi godišnji finansijski izvještaj i godišnji izvještaj o radu u skladu sa čl. 90. stav (1) tačka e) i 95. stav (4) tačka e) ovog zakona; c) ne čuva poslovnu tajnu u skladu sa odredbama članom 91. ovog zakona; d) ne objavi akte u skladu sa članom 94. ovog zakona; e) ne provede kontrolu kvaliteta rada nad društvom za reviziju u skladu sa odredbama čl. 104., 105. i 106. ovog zakona; f) u slučaju otkrivenih nepravilnosti u postupku kontrole kvaliteta rada ne postupi u skladu sa odredbama člana 110. ovog zakona, odnosno člana 117. ovog zakona. (2) Za radnje iz stava (1) ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se i predsjednik Komore (odgovorno lice). (3) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona ako: a) ne uspostavi Registar licenciranih certificiranih računovođa u skladu sa čl. 121. i 136. ovog zakona; b) ne postupi u skladu sa odredbama člana 125. st. (7), (8), (9), (10) i (11) ovog zakona. Član 131. (Licencirani ovlašteni revizor) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj licencirani ovlašteni revizor ako: a) krši obavezu zaštite podataka u smislu člana 67. stav (1) ovog člana; b) sastavi i potpiše revizorski izvještaj suprotno odredbama člana 68. ovog zakona, odnosno ako propusti ili nepravilno ocijeni pojedine značajnije pozicije u finansijskim izvještajima koji su bili predmet revizije, ili ako ne primjenjuje pravila revizije, što ima za posljedicu pogrešno mišljenje o finansijskim izvještajima, odnosno pogrešno obrazloženje mišljenja; c) ne obavijesti društvo za reviziju u skladu sa odredbama člana 75. ovog zakona o nastupanju okolnosti iz člana 73. ovog zakona; d) ne postupi u skladu sa članom 79. stav (7) ovog zakona; e) bude imenovan suprotno članu 80. ovog zakona. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 27 Član 132. (Fizička lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj lica iz člana 77. ovog zakona, ako postupe suprotno odredbi tog člana. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice koje koristi zvanja u profesiji propisana ovim zakonom ili nudi i obavlјa knjigovodstvene, računovodstvene i revizorske usluge trećim licima, a nije registrovano za pružanje tih usluga u skladu sa članom 35. ovog zakona, niti certificirano i licencirano u skladu sa članom 121. ovog zakona, odnosno koje ne ispunjava druge uslove za pružanje knjigovodstvenih, računovodstvenih i revizorskih usluga propisane ovim zakonom. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ovlašteni procjenitelj ako ne postupi u skladu sa članom 29. ovog zakona. POGLAVLJE IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 133. (Razvrstavanje) (1) Obaveza razvrstavanja pravnih lica u kategoriju mikro pravnih lica, u skladu sa kriterijima iz člana 5. stav (3) ovog zakona primjenjuje se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Do dana primjene odredbe iz člana 5. stav (3) ovog zakona pravna lica koja ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u kategoriju mikro pravnih lica smatraju se malim pravnim licima. Član 134. (Društva za reviziju) Društva za reviziju u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona dužna su usaglasiti poslovanje i ispuniti uslove iz člana 2. stav (1) tačka p) i člana 58. ovog zakona. Član 135. (Pravna lica i poduzetnici registrovani za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga) (1) Pravna lica koja su registrovana za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga dužna su da se upišu u Registar pravnih lica za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga koji vodi Ministarstvo, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Poduzetnici registrovani za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga dužni su da Ministarstvu dostave kopije rješenja nadležnog organa jedinice lokalne samouprave radi upisa u Registar poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga koji vodi Ministarstvo, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 136. (Profesionalna tijela) (1) Savez računovođa, revizora i finansijskih radnika Federacije Bosne i Hercegovine - Savez računovođa, revizora i financijskih djelatnika Federacije Bosne i Hercegovine, registrovan kod Federalnog ministarstva pravde pod registarskim brojem 669 od 14. maja 2003. godine smatra se profesionalnim tijelom u smislu ovog zakona, pod uslovom da ispunjava kriterije utvrđene ovim zakonom i Zakonom o reviziji i računovodstvu Bosne i Hercegovine. (2) Revizorska komora Federacije Bosne i Hercegovine registrovana kod Federalnog ministarstva pravde pod registarskim brojem 1216 od 05.01.2011. godine smatra se profesionalnim tijelom u smislu ovog zakona, pod uslovom da ispunjava kriterije utvrđene ovim zakonom. (3) Profesionalno tijelo iz stava (1) ovog člana dužno je da uskladi postojeće akte i donese nove akte u skladu sa odredbama ovog zakona, kao i da uspostavi Registar licenciranih certificiranih računovođa iz člana 121. stav (5) ovog zakona, u roku od šest mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. (4) Profesionalno tijelo iz stava (2) ovog člana dužno je da uskladi postojeće akte i donese nove akte u skladu sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. (5) Profesionalna tijela iz st. (1) i (2) će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona usaglasiti međusobna prava i obaveze u pogledu: a) organizacije profesionalnog usavršavanja licenciranih ovlaštenih revizora te praćenja i izdavanja uvjerenja o edukaciji u vezi sa članom 61. stav (7) Zakona; b) plaćanja članarine licenciranih ovlaštenih revizora; c) predlaganja članova Komisije za računovodstvo i reviziju BiH; d) rješavanja i drugih pitanja usmjerenih na razvoj i unapređenje računovodstva i revizije. Član 137. (Donošenje podzakonskih akata) U roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona ministar će donijeti: a) Pravilnike kojima se propisuje Kontni okvir i sadržaj računa u kontnom okviru za sva pravna lica (član 17. stav (8) ovog zakona); b) Uputstvo kojim se daju smjernice za primjenu MSFI za MSP (član 26. stav (3) ovog zakona); c) Pravilnike o vođenju registara iz člana 35. stav (1) ovog zakona; d) Pravilnik o sadržaju i formi finansijskih izvještaja (član 39. stav (3) ovog zakona), e) Pravilnik o uslovima i pravilima konsolidacije finansijskih izvještaja (član 41. stav (9) ovog zakona), f) Pravilnik o uslovima i načinu izdavanja i oduzimanja licenci ovlaštenim revizorima i društvima za reviziju (član 59. stav (6) i član 62. stav (7) ovog zakona). Član 138. (Primjena ranije donesenih podzakonskih akata) Do donošenja podzakonskih akata na osnovu ovlaštenja iz ovog zakona, primjenjivat će se podzakonski akti doneseni na osnovu zakona koji prestaje da važi stupanjem na snagu ovog zakona. Član 139. (Prestanak važenja) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). Član 140. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mirsad Zaimović, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r.
Zakon o zaštiti okoliša FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 15/21 24.02.2021 zaštita okoliša,okoliš Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 83 (2) До дана примјене одредбе из члана 5. став (3) овог закона правна лица која испуњавају критерије за разврставање у категорију микро правних лица сматрају се малим правним лицима. Члан 134. (Друштва за ревизију) Друштва за ревизију у року од шест мјесеци од ступања на снагу овог закона дужна су усагласити пословање и испунити услове из члана 2. став (1) тачка п) и члана 58. овог закона. Члан 135. (Правна лица и подузетници регистровани за пружање књиговодствених и рачуноводствених услуга) (1) Правна лица која су регистрована за пружање књиговодствених и рачуноводствених услуга дужна су да се упишу у Регистар правних лица за пружање књиговодствених и рачуноводствених услуга који води Министарство, у року од шест мјесеци од дана ступања на снагу овог закона. (2) Подузетници регистровани за пружање књиговодстве- них и рачуноводствених услуга дужни су да Министар- ству доставе копије рјешења надлежног органа јединице локалне самоуправе ради уписа у Регистар подузетника за пружање књиговодствених и рачу- новодствених услуга који води Министарство, у року од шест мјесеци од дана ступања на снагу овог закона. Члан 136. (Професионална тијела) (1) Савез рачуновођа, ревизора и финансијских радника Федерације Босне и Херцеговине - Савез рачуновођа, ревизора и финансијских дјелатника Федерације Босне и Херцеговине, регистрован код Федералног министарства правде под регистарским бројем 669 од 14. маја 2003. године сматра се професионалним тијелом у смислу овог закона, под условом да испуњава критерије утврђене овим законом и Законом о ревизији и рачуноводству Босне и Херцеговине. (2) Ревизорска комора Федерације Босне и Херцеговине регистрована код Федералног министарства правде под регистарским бројем 1216 од 05.01.2011. године сматра се професионалним тијелом у смислу овог закона, под условом да испуњава критерије утврђене овим законом. (3) Професионално тијело из става (1) овог члана дужно је да усклади постојеће акте и донесе нове акте у складу са одредбама овог закона, као и да успостави Регистар лиценцираних цертифицираних рачуновођа из члана 121. став (5) овог закона, у року од шест мјесеца од дана ступања на снагу овог закона. (4) Професионално тијело из става (2) овог члана дужно је да усклади постојеће акте и донесе нове акте у складу са одредбама овог закона у року од шест мјесеца од дана ступања на снагу овог закона. (5) Професионална тијела из ст. (1) и (2) ће у року од 6 мјесеци од дана ступања на снагу овог закона усагласити међусобна права и обавезе у погледу: а) организације професионалног усавршавања лиценцираних овлаштених ревизора те праћења и издавања увјерења о едукацији у вези са чланом 61. став (7) Закона; б) плаћања чланарине лиценцираних овлаштених ревизора; ц) предлагања чланова Комисије за рачуноводство и ревизију БиХ; д) рјешавања и других питања усмјерених на развој и унапређење рачуноводства и ревизије. Члан 137. (Доношење подзаконских аката) У року од шест мјесеци од ступања на снагу овог закона министар ће донијети: а) Правилнике којима се прописује Контни оквир и садржај рачуна у контном оквиру за сва правна лица (члан 17. став (8) овог закона); б) Упутство којим се дају смјернице за примјену МСФИ за МСП (члан 26. став (3) овог закона); ц) Правилнике о вођењу регистара из члана 35. став (1) овог закона; д) Правилник о садржају и форми финансијских извјештаја (члан 39. став (3) овог закона), е) Правилник о условима и правилима консолида- ције финансијских извјештаја (члан 41. став (9) овог закона), ф) Правилник о условима и начину издавања и одузимања лиценци овлаштеним ревизорима и друштвима за ревизију (члан 59. став (6) и члан 62. став (7) овог закона). Члан 138. (Примјена раније донесених подзаконских аката) До доношења подзаконских аката на основу овлаштења из овог закона, примјењиват ће се подзаконски акти донесени на основу закона који престаје да важи ступањем на снагу овог закона. Члан 139. (Престанак важења) Ступањем на снагу овог закона престаје да важи Закон о рачуноводству и ревизији у Федерацији Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", број 83/09). Члан 140. (Ступање на снагу) Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједaвaјући Предстaвничког домa Пaрлaментa Федерaције БиХ Мирсад Заимовић, с. р. Предсједaвaјући Дома народа Пaрлaментa Федерaције БиХ Томислав Мартиновић, с. р. 306 Na osnovu člana IV.B.7 a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA Proglašava se Zakon o zaštiti okoliša, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 24.9.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 28.01.2021. godine. Broj 01-02-1-110-01/21 18. februara 2021. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA POGLAVLJE I OPŠTE ODREDBE Član 1. (Predmet i cilj zakona) (1) Ovim Zakonom (u daljem tekstu: Zakon) uređuju se: a) načela zaštite okoliša; Broj 15 - Strana 84 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. b) zaštita komponenti okoliša; c) nadležnost u oblasti zaštite okoliša; d) informisanje i obrazovanje o okolišu; e) pristup informacijama o okolišu i učešće javnosti u oblasti zaštite okoliša; f) planiranje zaštite okoliša; g) strateška procjena uticaja na okoliš; h) uspostavljanje standarda kvaliteta okoliša; i) procjena uticaja na okoliš; j) okolinska dozvola; k) sprječavanje nesreća velikih razmjera; l) finansiranje zaštite okoliša; m) građanska odgovornost za štetu u okolišu; n) sistem eko-označavanja i upravljanja okolišem; o) međuentitetska saradnja u oblasti zaštite okoliša; p) upravni i inspekcijski nadzor i r) prekršajne odredbe. (2) Ciljevi ovog Zakona su: a) smanjeno korištenje, sprječavanje opterećivanja i zagađenje okoliša, sprječavanje narušavanja, kao i poboljšanje i obnova oštećenog okoliša; b) poboljšanje uslova okoliša, zaštita ljudskog zdravlja, uključujući pravo na zdrav život; c) očuvanje i zaštita prirodnih resursa, racionalno korištenje resursa i takav način privređivanja kojim se osigurava obnova resursa; d) usklađenost socijalnih, ekonomskih i drugih interesa Federacije BiH sa zahtjevima za zaštitu okoliša; e) ostvarivanje i unaprjeđenje međunarodne saradnje u zaštiti okoliša; f) animacija javnosti i učešće javnosti u djelatnostima koje imaju za cilj zaštitu okoliša; g) koordiniranje privrede i integrisanje socijalnog i ekonomskog razvoja u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša, i h) uspostavljanje i razvoj institucija za zaštitu i očuvanje okoliša. (3) Gramatički izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu za označavanje muškog ili ženskog roda podrazumijevaju oba roda. Član 2. (Primjena zakona) Odredbe ovog Zakona odnose se na: a) sve komponenete okoliša (zrak, vodu, tlo, svijet biljaka, životinja i gljiva, pejzaž, izgrađeni okoliš); b) sve vidove aktivnosti kojima je svrha korištenje i opterećivanje prirodnih resursa, odnosno djelovanje na okoliš koje znači opasnost od zagađenja tokom trajanja te aktivnosti, ili imaju negativan uticaj na okoliš (poput buke, vibracija, radijacije, izuzimajući nuklearnu radijaciju, otpad, svjetlosno zagađenje, itd.); c) prava i odgovornosti pravnih i fizičkih lica koje obavljaju aktivnosti utvrđene zakonom; d) zadatke u području okoliša koji proizilaze iz međunarodnih konvencija. Član 3. (Pravo na okoliš) Svako lice ima pravo na zdrav i ekološki prihvatljiv okoliš kao osnovno ljudsko pravo te je opšta dužnost zaštiti i poboljšati okoliš za dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Subjekti koji osiguravaju zaštitu okoliša su Federacija Bosne i Hercegovine, kantoni i jedinice lokalne samouprave u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima. Član 4. (Pojmovi i definicije) U smislu ovoga zakona, sljedeći pojmovi imaju slijedeće značenje: - "biota" - predstavlja skup svih bioloških (živih) organizama u biotičkoj sredini; - "biotička sredina" - je sistem u kojem, pored fizičkih i hemijskih zakonitosti, vladaju i specifične biološke zakonitosti; - "emisija" - znači ispuštanje u okoliš supstanci, jedinjenja, organizama ili mikroorganizama koji su posljedica ljudskih aktivnosti i, kao i vibracija, toplote, mirisa, buke ili svjetlosti koje proizvodi jedan ili više izvora u postrojenju i ispušta u zrak, vodu, tlo; - "granične vrijednosti emisija"- masa ili energija izražena u vidu specifičnih parametara, koncentracije ili nivoa emisija, koje neće biti prekoračene tokom određenog ili određenih vremenskih perioda; - "Imisija" – kvalitet komponenti okoliša (zrak, voda, tlo) koja se izražava kao prosječna vrijednost u određenom vremenu i prostoru; - "informacije o okolišu" - svaka informacija u pisanoj, vizuelnoj, verbalnoj, elektronskoj ili bilo kojoj drugoj materijalnoj formi o stanju okoliša, odnosno o komponentama okoliša; - "investitor" - nosioc zahvata odnosno projekta u okolišu; - "izvještaj o nultom stanju" - podaci o vrsti i količini emisija sa ciljem utvrđivanja i procjene glavnih uticaja na okoliš prilikom prvog podnošenja zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole; - "izvještaj o strateškoj procjeni" - dokument koji se prilaže uz određeni plan, program ili strategiju i sadrži identifikaciju, opis i procjenu mogućih znatnih uticaja na okoliš zbog realizacije plana, programa ili strategije, kao i varijante razmatrane i usvojene na osnovu ciljeva i prostornog obuhvata plana, programa ili strategije; - "javnost" - jedno ili više fizičkih ili pravnih lica, njihova udruženja, organizacije ili grupe; - "korištenje okoliša" - aktivnost koja izaziva promjene u okolišu, njegovim korištenjem u potpunosti ili nekom njegovom komponentom kao prirodnim resursom ili ispuštajući supstance, odnosno energiju u okoliš ili komponentu okoliša, u skladu sa propisima koji regulišu područje zaštite okoliša; - "mjerenje i osmatranje" - postupci kojima se identifikuju indikatori za praćenje stanja okoliša; - "mjere otklanjanja" - svako djelovanje za smirivanje stanja ili privremene mjere za ponovno uspostavljanje prvobitnog stanja, sanaciju ili obnovu oštećenih prirodnih dobara, ili osiguranje ekvivalentne alternative tim dobrima; - "mjere sprječavanja" - sve mjere poduzete kao odgovor na događaj, radnju ili nedjelovanje koji su izazvali prijeteću opasnost od štete u okolišu, radi sprječavanja ili svođenja te štete na najmanju mjeru; - "najbolje raspoložive tehnike" - najefikasniji i najnapredniji stepen razvoja aktivnosti i njihovog načina rada koji ukazuje na praktičnu pogodnost primjena određenih tehnologija za osiguranje graničnih vrijednosti emisija u cilju sprječavanja i tamo gdje to nije izvodljivo, smanjenje emisija u okoliš. Najbolje raspoložive tehnike podrazumijevaju i tehnologiju koja se primjenjuje i način na koji se Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 85 postrojenje projektuje, gradi, održava, koristi i stavlja van upotrebe; - "nesreća većih razmjera" - pojava emisije većih razmjera, požara ili eksplozije uslijed nekontrolisanih promjena nastalih tokom rada postrojenja koje znače neposrednu ili odloženu ozbiljnu opasnost po zdravlje ljudi ili okoliš, u ili izvan postrojenja, a koja uključuje jednu ili više opasnih supstanci; - "održivi razvoj" je razvoj društva, koji kao osnovne kriterije uključuje, ekološku, ekonomsku i sociokulturnu održivost, i koji sa ciljem unaprjeđenja kvaliteta života i zadovoljavanja potreba današnje generacije uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih generacija te omogućava dugoročno očuvanje kvaliteta okoliša, georaznolikosti, bioraznolikosti i pejzaža; - "okoliš" - je prirodno okruženje ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, gljiva i organizama i njihovih zajednica, koje omogućava njihovo postojanje i njihov dalji razvoj: zrak, vode, tlo, zemljište, energija, te materijalna dobra i kulturno naslijeđe kao dio okruženja kojeg je izgradio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja; - "okolinska dozvola" – rješenje kojim se propisuju mjere i uslovi zaštite okoliša tokom izgradnje i rada određenog pogona ili postrojenja, koja se izdaje na osnovu provedenog postupka utvrđivanja mjera zaštite okoliša kako je propisano odredbama ovoga Zakona; - "obnavljanje"- uključujući "prirodno obnavljanje" - u slučaju vode, zaštićenih vrsta i prirodnih staništa vraćanje oštećenih prirodnih dobara i/ili oštećenih funkcija u početno stanje, a u slučaju štete nanesene zemljištu, otklanjanje svakog znatnog rizika od nepovoljnog uticaja na zdravlje ljudi; - "zagađenje" - podrazumjeva direktno ili indirektno uvođenje, kao posljedicu ljudske djelatnosti, supstanci, vibracija, toplote, mirisa, ili buke u zrak, vodu ili tlo koje mogu biti štetne po zdravlje čovjeka ili imovinu, ili kvalitet života u okolišu kao i svaki poremećaj količine određenih hemijskih ili bioloških supstancii ili fizikčkih osobina u odnosu na prirodne vrijednosti; - "zagađivač" - svako fizičko ili pravno lice koje posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja izaziva zagađenje okoliša; - "zagađujuća supstanca" - supstanca ili više supstanci koje zbog svojih osobina, količine i unošenja u okoliš, odnosno u pojedine komponente okoliša mogu štetno uticati na zdravlje ljudi, biljni ili životinjski svijet, svijet gljiva, odnosno bioraznolikost i pejzažnu raznolikost; - "opasnost" - unutrašnje svojstvo opasnih materija ili fizička situacija koja može izazvati štetu po ljudsko zdravlje i okoliš kao i stvarna mogućnost da će u bliskoj budućnosti doći do štete u okolišu; - "opasna supstanca" - supstanca, mješavina supstanci ili preparat koji je prisutan kao proizvod, nusproizvod, talog ili međuproizvod, uključujući i one supstance za koje je osnovano očekivati da bi mogle nastati u slučaju nesreće; - "opšta obavezujuća pravila" - su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere i tehnike na nivou djelatnosti, i koja su donesena kako bi se pomoću njih direktno utvrdili uslovi (mjere i tehnike) okolinske dozvole; - "opterećivanje okoliša" - emisija supstanci ili energije u okoliš; - "operater" - pravno ili fizičko lice koja u skladu sa posebnim propisom obavlja ili nadzire privrednu aktivnost na osnovu dozvole, drugog odobrenja, upisa u registar ili u drugu javnu evidenciju, uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja ili na koju je preneseno ovlaštenje donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcionisanju postrojenja; - "plan aktivnosti" - plan prilagođavanja postojećih pogona i postrojenja koji sadrži ciljeve, mjere i uslove koji moraju zadovoljiti nove standarde zaštite okoliša, u utvrđenom roku; - "pogoni i postrojenja" - jedna ili više tehničkih jedinica u kojima se vrše djelatnosti koje mogu imati negativne uticaje na okoliš ili mogu biti prisutne opasne supstance; - "postojeći pogoni i postrojenja" - pogon i postrojenje koje je u radu, uključujući i probni rad, ili je bilo u radu, a ima mogućnost ponovnog pokretanja rada, i koje je izgrađeno na osnovu odobrenja za građenje; - "praćenje stanja" - praćenje promjena u okolišu na osnovu Federalne liste indikatora za praćenje okoliša; - "prirodni resurs" - komponenta prirodnog okoliša, odnosno sastavni dio prirodnog okoliša, koji se može koristiti da bi se zadovoljile potrebe društva, izuzimajući vještački okoliš; - "procjena uticaja na okoliš" - identifikacija, opis i odgovarajuća procjena u odnosu na svaki pojedinačan slučaj, u skladu odredbama ovog Zakona, direktan i indirektan uticaj nekog projekta na slijedeće elemente i faktore: 1. ljude, biljni, životinjski svijet i gljive; 2. zemljište, vodu, zrak, klimu i pejzaž; 3. materijalna dobra i kulturno naslijeđe; 4. međudjelovanje faktora navedenih u prethodnim tačkama. - "promjena u radu" - promjena u prirodi, funkcionisanju ili proširenje pogona, postrojenja, objekta i aktivnosti u određenoj djelatnosti koje bi moglo imati posljedice po okoliš; - "nivoi emisije povezane sa najboljim raspoloživim tehnikama" - su nivoi industrijskih emisija koji su postignuti u normalnim uslovima rada koristeći najbolju raspoloživu tehniku ili kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika; - "rizik po okoliš" - potencijalni i stvarni efekat pogona i postrojenja na ljudsko zdravlje i okoliš uzimajući u obzir nivo i vrste emisija, osjetljivost lokalnog okoliša i rizik od nesreća; - "sanacija" - skup mjera i aktivnosti kojima se uspostavlja stanje okoliša koje je bilo prije nastanka štete, odnosno zagađenja okoliša uključujući uređenje prostora, revitalizaciju i rekultivaciju; - "komponente okoliša" - zemljište, zrak, vode, tlo, biosfera, kao i izgrađeni okoliš nastao kao posljedica djelovanja ljudskog faktora i sastavni je dio okoliša; - "skladištenje" - odlaganje radi čuvanja na sigurnome mjestu ili držanja na skladištu; - "standard kvaliteta okoliša" - propisani zahtjevi koji se moraju ispuniti u određenom vremenskom periodu, u određenoj sredini ili određenom dijelu; - "strategija, plan ili program" - je dokument koji se priprema i/ili usvaja na federalnom ili kantonalnom nivou, ili nivou jedinica lokalne samouprave, ili koji Broj 15 - Strana 86 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru te koji je uređen zakonom ili provedbenim propisom; - "strateška procjena uticaja na okoliš" - sistemski proces vrjednovanja okolinskih posljedica predloženih planova i programa, uključujući i zdravlje, koji se sastoji od određivanja obima izvještaja o strateškoj procjeni i njegovoj pripremi, uz osiguranje javnih rasprava i konsultacija, kako bi se još u ranoj fazi donošenja odluka uz ekonomska i društvena uključila i okolinska razmatranja; - "strateška studija" - u postupku strateške procjene izrađuje se strateška studija. Strateškom studijom određuju se, opisuju i procjenjuju očekivani znatni efekti na okoliš koje može izazvati provođenje strategije, plana ili programa i opcije zaštite okoliša koji uzimaju u obzir ciljeve i obim te strategije, plana ili programa; - "svjetlosno zagađenje" - emisija svjetlosti iz vještačkih izvora svjetlosti koja štetno djeluje na ljudsko zdravlje i izaziva osjećaj blještanja, ugrožava sigurnost u saobraćaju zbog bliještanja, zbog neposrednog ili posrednog zračenja svjetlosti prema nebu ometa život ili seobu ptica, šišmiša, kukaca i drugih životinja te remeti rast biljaka, ugrožava prirodnu ravnotežu na zaštićenim područjima, ometa profesionalno ili amatersko astronomsko promatranje neba ili zračenjem svjetlosti prema nebu nepotrebno troši električnu energiju te narušava sliku noćnog pejzaža; - "šteta" - u smislu odgovornosti za štetu izazvanu u okolišu znači mjerljiv štetni efekat, odnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u funkcionisanju prirodnih dobara; - "šteta u okolišu" - svaka šteta nanesena zaštićenim biljnim i/ili životinjskim vrstama i njihovim staništima, vodama, moru, tlu i zemljinoj kamenoj kori; - "tehnička uputstva" - predstavljanju referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama nastao kao rezultat razmjene podataka za utvrđene djelatnosti; - "tehnika u nastajanju" - je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi, ako se komercijalno razvije, mogla pružiti viši opšti nivo zaštite okoliša ili bar jednak nivo zaštite okoliša, uz veće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika; - "tlo" - znači gornji sloj Zemljine kore, smješten između kamene podloge i površine. Tlo se sastoji od čestica minerala, organskih supstanci, vode, zraka i živih organizama; - "osnovni izvještaj" - izvještaj o stanju voda, zraka i tla koji su zagađeni opasnim supstancama povezanim sa djelatnošću operatera; - "troškovi" - troškovi opravdani potrebom osiguranja dobrog i efikasnog provođenja ovog Zakona uključujući troškove procjene štete u okolišu, procjenu opasnosti od štete, alternativnih mjera, kao i administrativne i zakonske troškove, troškove izvršenja, troškove prikupljanja podataka i druge opšte troškove te troškove praćenja i nadzora; - "supstance" - su hemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobijeni proizvodnim postupkom, uključujući i dodatke koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka uključujući radioaktivne supstance i genetski modifikovane mikroorganizme i genetski modifikovane organizme. U odredbama ovoga Zakona koje se odnose na okolinsku dozvolu, supstance su hemijski elementi i njihovi spojevi, osim: 1. radioaktivnih supstanci određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne norme za zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja; 2. genetski modifikovanih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranoj upotrebi genetski modifikovanih mikroorganizama; 3. genetski modifikovanih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje namjerno ispuštanje genetski modifikovanih organizama u okoliš; - "udruženja za zaštitu okoliša" - udruženja koja su se svojim statutima i u svom polju djelovanja opredijelila za rad i promovisanje u oblasti zaštite okoliša; - "uticaj na okoliš" - znači bilo koji efekat na okoliš, uključujući ljudsko zdravlje, floru, faunu, biološku raznolikost, tlo, klimu, vode, zrak, pejzaže, prirodna područja, materijalna dobra, kulturno nasljeđe i uzajamno djelovanje ovih faktora; - "vodni akt" - podrazumijeva prethodnu vodnu saglasnost ili vodnu saglasnost ili vodnu dozvolu u skladu sa Zakonom o vodama; - "zainteresovana strana" - javnost na koju utiče ili bi moglo uticati odlučivanje o okolišu ili ima interes o odlučivanju o okolišu; udruženja građana koja djeluju na području zaštite okoliša i ispunjavaju sve uslove u skladu sa ovim Zakonom, smatraće se zainteresovanom; - "zainteresovani organ"- organ javne uprave nadležan za davanje mišljenja u toku upravnog postupka, odnosno organ uprave ili organ jedinice lokalne samouprave koji može biti zainteresovan za planirani projekat, odnosno procjenu njegovog uticaja na okoliš i zdravlje; - "zaštita okoliša" - sve odgovarajuće djelatnosti i mjere kojima je cilj prevencija od opasnosti štete ili zagađenja okoliša, smanjenje ili odstranjivanje štete koja je nastala i povratak na stanje prije izazvane štete; - "zemljište" - obuhvata fizički prostor: tlo, klimu, hidrologiju, geologiju, vegetaciju u obimu koji utiče na mogućnost njegovog korištenja, te rezultate prošle i sadašnje aktivnosti čovjeka, kao i društveno – ekonomske parametre, i - "znatna promjena" - promjena u radu pogona i postrojenja koja može imati znatan negativan uticaj po ljude i okoliš. Znatnom promjenom smatra se i bilo koja promjena ili proširenje postrojenja koje odgovara kriterijima/pragovima navedenim u provedbenim propisima. POGLAVLJE II NAČELA ZAŠTITE OKOLIŠA Član 5. (Načelo održivog razvoja) Održivi razvoj u oblasti okoliša podrazumijeva: a) očuvanje komnponenti okoliša i jačanje njihovih ekoloških funkcija; b) da emisije polutanata ne prelaze kapacitet zraka, vode i tla i njihovu sposobnost apsorpcije i samoprečišćavanja, i Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 87 c) stalno očuvanje biološkog diverziteta, ljudskog zdravlja, te kvaliteta zraka, vode i tla prema standardima koji su uvijek dovoljni za život ljudi, biljnog i životinjskog svijeta. Član 6. (Načelo opreza i prevencije) (1) Pri postojanju prijetnje od nepopravljive štete po okoliš, nedostatak pune naučne podloge ne odgađa uvođenja mjera opreza i sprječavanja dalje degradacije okoliša. (2) Upotreba okoliša organizuje se i obavlja na način koji: a) rezultira najnižim mogućim stepenom opterećenja i upotrebe okoliša; b) sprječava zagađenja okoliša i c) sprječava štetu po okoliš. (3) Pri upotrebi resursa (sirovina i materijala) mora se poštovati načelo opreza, tj. pažljivo upravljati i ekonomično koristiti komponente okoliša, te svesti na najmanju moguću mjeru nastajanje otpada primjenom recikaže i/ili ponovne upotrebe prirodnih i vještačkih materijala. (4) U cilju prevencije degradacije pri upotrebi okoliša primjenjuju se najbolje raspoložive tehnike. Korisnik okoliša koji predstavlja opasnost po okoliš ili izazove štetu po okoliš dužan je opasnost za nastanak štete svesti na nivo dozvoljen graničnim vrijednostima. (5) Ukoliko je šteta nastala kao posljedica dosadašnjih djelatnosti korisnika, korisnik je dužan otkloniti i popraviti nastalu štetu u okolišu. Član 7. (Načelo zamjene) (1) Svaku postojeću djelatnost koja ima štetne posljedice po okoliš, potrebno je prilagoditi propisanim ograničenjima u pogledu obima uticaja na okoliš. Prilagođavanje djelatnosti obavlja se i u slučaju da su troškovi prilagođavanja veći od vrijednosti koje treba zaštititi. (2) Odredba stava (1) ovoga člana primjenjuje se pri upotrebi proizvoda, dijelova postrojenja, opreme i primjene proizvodnih procesa uz obavezno ograničavanje zagađenja okoliša na izvoru. Član 8. (Načelo integralnog pristupa) (1) Zahtjevi za visokim nivoom zaštite okoliša i poboljšanjem kvaliteta okoliša sastavni su dio svih politika kojima je cilj razvoj okoliša, a osiguravaju se u skladu sa načelom održivog razvoja. (2) Svrha načela integralnog pristupa je sprječavanje ili svođenje na najmanju moguću mjeru rizika od štete po okoliš u cijelosti. (3) Načelo integralnog pristupa obuhvata: a) uzimanje u obzir cijelog životnog ciklusa materijala i proizvoda; b) predviđanje posljedica u svim komponentama okoliša kao rezultata djelovanja materijala i djelatnosti (novih i postojećih); c) svođenje nastanka otpada i štetnog djelovanja otpada na najmanju moguću mjeru; d) primjenjivanje opštih metoda za procjenu i poređenje problema u okolišu; i e) komplementarnu primjenu mjera u odnosu na posljedice, poput kvalitativnih ciljeva zaštite okoliša i mjera usmjerenih prema izvorima kada su u pitanju emisije. Član 9. (Načelo saradnje i podjele odgovornosti) (1) Održivi razvoj u području okoliša postiže se saradnjom i zajedničkim djelovanjem svih subjekata u cilju zaštite okoliša. (2) Provođenje ciljeva vezanih za okoliš ostvaruje se saradnjom i koordinacijom u Federaciji BiH, međuentitetskom saradnjom i saradnjom sa Brčko Distriktom BiH, bilateralnim ili multilateralnim međunarodnim sporazumima o zaštiti okoliša, kao i pružanjem informacija i pomoći u vezi zaštite okoliša, a naročito u odnosima sa susjednim zemljama. Član 10. (Načelo učešća javnosti i pristup informacijama) (1) Pitanja zaštite okoliša ostvaruju se putem učešća javnosti. Svaki pojedinac i organizacija moraju imati odgovarajući pristup informacijama koje se odnose na okoliš, a kojim raspolažu organi uprave i upravne organizacije, uključujući i informacije o opasnim supstancama i djelatnostima u njihovim zajednicama kao i mogućnost učešća u donošenju odluka. (2) Organi koji donose propise i tijela nadležna za zaštitu okoliša su dužni pomagati i razvijati svijest javnosti, kao i poticati učešće u odlučivanju, omogućujući dostupnost informacija široj javnosti. (3) Javnost ima pravo učestvovati u postupcima koji se vode na zahtjev operatera i investitora u skladu sa odredbama ovog Zakona ili drugim propisima. (4) Sa ciljem postizanja obeštećenja ili pravne zaštite svaka zainteresovana strana ima pravo na zaštitu u upravnim i sudskim postupcima. (5) Svaki pojedinac ima pravo na jednak pristup informacijama o okolišu bez obzira na pol, dob, vjersku i rasnu pripadnost. Član 11. (Načelo zagađivač plaća) (1) Zagađivač plaća troškove nadzora i prevencije od zagađenja, kao i nadoknadu za štetu učinjenu okolišu bez obzira jesu li troškovi nastali uslijed nametanja odgovornosti zbog emisija zagađenja, naknada utvrđenih odgovarajućim financijskim instrumentima ili kao obaveza utvrđena propisom o smanjivanju zagađenja okoliša. (2) Zagađivač, iz stava (1) ovog člana, je odgovoran za sve djelatnosti koje imaju uticaj na okoliš u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima. POGLAVLJE III ZAŠTITA KOMPONENTI OKOLIŠA Član 12. (Integrirana zaštita komponenti okoliša) (1) Komponente okoliša moraju biti zaštićene pojedinačno i u sklopu ostalih komponenti okoliša, uzevši u obzir njihove međuzavisne odnose. U skladu sa tim utvrđuje se i način opterećivanja i korištenja komponenti okoliša. (2) Zaštita komponenti okoliša podrazumijeva zaštitu kvaliteta, kvantiteta i njihovih zaliha, kao i očuvanje prirodnih procesa unutar komponenti i njihove prirodne ravnoteže. (3) Posebnim propisima uređuju se pojedina područja zaštite i očuvanja komponenti okoliša i zaštite od uticaja koji znače opasnost po okoliš. Član 13. (Očuvanje tla) (1) Očuvanje tla obuhvata površinu i slojeve ispod površine zemlje, formacije stijena i minerala kao i njihove prirodne i prijelazne oblike i procese. Broj 15 - Strana 88 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. (2) Očuvanje tla obuhvata očuvanje proizvodnosti, strukture, ravnoteže vode i zraka, te biota tla. (3) Na površini ili ispod površine zemlje mogu se obavljati takve vrste djelatnosti i odlagati supstance koje ne zagađuje ili ne oštećuju kvantitet iznad propisanih graničnih vrijednosti, kvaliteta, materijalne procese tla i komponente okoliša. (4) Tokom i prije provođenja projekata (izgradnje, eksploatiranja ruda, itd.), mora se osigurati odgovarajuće razdvajanje, deponovanje i zaštita površinskog sloja tla kao i zaštita i korištenje poljoprivrednog i šumskog zemljišta. (5) Nakon završetka djelatnosti koje uključuju upotrebu tla, korisnik osigurava obnovu područja prema projektu rekultivacije. (6) Korisnik osigurava obnovu i ponovni razvoj područja tokom korištenja okoliša, tamo gdje postoje uslovi i ukoliko je to utvrđeno posebnim propisima ili odlukom nadležnog organa. (7) Zaštita tla definisana je posebnim propisima koji regulišu oblast poljoprivrednog, šumskog i ostalog tla u Federaciji BiH. Član 14. (Zaštita voda) (1) Zaštita voda obuhvata očuvanje površinskih, podzemnih, prijelaznih i priobalnih voda, zaliha vode, regulisanje kvaliteta i kvantiteta vode, zaštitu riječnih korita, vodnog dobra, vodnih i za vodu vezanih ekosistema, obalnih područja kopnenih voda i akvafera. (2) Zaštita voda se provodi kroz opšte zabrane i ograničenja, obavezu odvođenja i tretmana otpadnih voda, kontrolu poštovanja propisanih graničnih vrijednosti za ispuštanje otpadnih voda, postizanje dobrog stanja voda i standarda kvaliteta okoliša za vode, upravljanje incidentnim situacijama, osiguranje uslova za postizanje ekološki prihvatljivog protoka i uspostavljanje zaštićenih područja. (3) Zaštita mora i obalnog područja od zagađenja podrazumijeva: upravljanje obalnim područjem, morskim dnom i morskim podzemljem te morskim okolišem na osnovu ekosistemskog pristupa, smanjenje ili uklanjanje zagađenja, odnosno opterećenja u morskom i obalnom okolišu, očuvanje zaštićenih i ekološko značajnih područja u moru i obalnom području, zaštita, očuvanje i obnavljanje morskih resursa te strukture i funkcije morskih i obalnih ekosistema, sistemsko praćenje i nadzor morskih i obalnih ekosistema, na osnovu ekosistemskog pristupa. (4) Zaštita i upravljanje obalnim područjem obuhvata mjere zaštite obalnih ekosistema i održivo i integrirano upravljanje obalnim resursima te koordinativne aktivnosti vezane za unaprijeđenje usaglašavanja djelatnosti svih subjekata nadležnih za obalna područja primjenjujući pristup integrisanog upravljanja obalnim područjem. (5) Zaštita voda definisana je posebnim propisom koji reguliše oblast voda u Federaciji BiH. Član 15. (Zaštita zraka) (1) Zaštita zraka obuhvata očuvanje atmosfere u cijelini, sa svim njenim procesima, očuvanje njene strukture i klimatskih obilježja. (2) Zrak mora biti zaštićen od opterećenja svih vještačkih uticaja koji se vrše na zrak ili na druge komponente okoliša putem transmisija radiokativnih, tekućih, gasovitih ili krutih supstanci ukoliko postoji opasnost od štetnog uticaja na kvalitet zraka ili štetnog odražavanja na ljudsko zdravlje. (3) Kada se planira uvođenje aktivnosti i uspostavljanje postrojenja, kao i proizvodnja i korištenje proizvoda potrebno je poduzeti mjere kako bi nivo zagađujućih supstanci zraka bio sveden na najmanju moguću mjeru. (4) Planiranje zaštite zraka, izvori emisija, zaštita zraka, nadzor, učešće javnosti i finansiranje zaštite zraka propisani su posebnim propisom koji reguliše zaštitu zraka u Federaciji BiH. Član 16. (Očuvanje i korištenje biosfere) (1) Očuvanje biosfere obuhvata zaštitu živih organizama, njihovih zajednica i staništa, uzimajući u obzir i očuvanje prirodnih procesa unutra njihovih staništa i prirodne ravnoteže uz osiguravanje održivosti ekosistema. (2) Korištenje biosfere ne može se obavljati na način koji narušava prirodne procese i uslove bioraznolikosti i znači opasnost za njenu održivost. (3) Zaštita i korištenje biosfere, vrši se na osnovu ovog Zakona i posebnog propisa koji reguliše zaštitu prirode u Federaciji BiH.. Član 17. (Očuvanje izgrađenog okoliša) (1) Prostornim planom određuju se zone građenja na određenim lokacijama zavisno od stepena opterećenja okoliša i svrhe izgradnje unutra pojedinih dijelova na određenim lokacijama. (2) Obavljanje djelatnosti u pojedinim zonama, sa različitim nivoima zaštite područja, dozvoljeno je na način utvrđen posebnim propisima u skladu sa prirodom opterećivanja okoliša i ovim zakonom. (3) Zelene površine unutar jedinica lokalne samouprave uređuju se na način utvrđen Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH i akata lokalne samouprave o komunalnom redu. Član 18. (Zaštita od štetnih uticaja opasnih supstanci i tehnologija) (1) Zaštita od štetnih uticaja opasnih supstanci obuhvata zaštitu od upotrebe svih prirodnih i vještačkih supstanci koje koriste, proizvode ili dijele korisnici okoliša tokom provođenja djelatnosti, a koje su po svom kvantitetu ili karakteristikama, eksplozivne, zapaljive, radioaktivne, toksične, podložne koroziji, izazivaju infekcije, ekotoksične, mutagene, kancerogene, iritirajuće ili mogu izazvati takav uticaj u kontaktu sa drugim supstancama. (2) Tokom upravljanja opasnim supstancama ili tokom upotrebe, uključujući i eksploataciju, odnosno ekstrakciju, skladištenje, transport, proizvodnju, izradu i primjenu ili kada se primjenjuju opasne tehnologije, moraju se poduzeti sve potrebne zaštitne i sigurnosne mjere kojima se rizik od opasnosti po okoliš svodi na najniži stepen ili se eliminiše mogućnost takvih opasnosti u skladu sa posebnim propisima. (3) Pri primjeni tehnologija koje mogu značiti opasnost po okoliš mora se odrediti zaštitno područje ili udaljenost, u skladu sa prirodom izvora opasnosti, kako bi se smanjio rizik od opasnosti po okoliš. Član 19. (Zaštita od štetnog uticaja otpada) (1) Zaštita od štetnog uticaja otpada na okoliš obuhvata zaštitu od svih vrsta supstanci, proizvoda, uključujući ambalažu i materijal za pakiranje tih supstancii, odnosno sve vrste proizvoda koji se odlažu ili za koje se planira da će biti odloženi. (2) Posjednik otpada dužan je poduzeti odgovarajuće mjere upravljanja otpadom i druge mjere zbrinjavanja otpada koje su propisane propisom o upravljanju otpadom u Federaciji BiH, te osigurati osnovne mjere u cilju sprječavanja Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 89 stvaranja otpada, recikliranja i tretiranja otpada za ponovnu upotrebu, kao i moguće korištenje otpada za stvaranje energije te sigurno odlaganje. Član 20. (Zaštita od buke i vibracija) (1) Zaštita od buke i vibracija u okolišu obuhvata zaštitu od svih vrsta vještački proizvedenih emisija koje izazivaju opterećenje nepoželjnom, neprijatnom bukom i vibracijama, koje mogu ugroziti zdravlje ili na njega štetno uticati. (2) Radi zaštite od buke i vibracija potrebno je primjenjivati tehničke i organizacijske metode koje potiču: a) smanjivanje stvaranja emisija buke i vibracija, odnosno izvora koji stvaraju buku i vibracije; b) smanjivanje opterećenja, odnosno sprječavanje povećanja opterećenja bukom i vibracijama; c) naknadnu zaštitu u onim sredinama koje su pod stalnim opterećenjem iznad utvrđenih standarda. (3) Zaštita od buke i vibracija definirana je ovim Zakonom i posebnim propisima o zaštiti od buke i vibracija u Federaciji BiH. Član 21. (Zaštita od štetnih radijacijskih i svjetlosnih uticaja) (1) Zaštita okoliša od radijacijskih uticaja obuhvata zaštitu od vještački proizvedene i prirodne jonizacije, nejonizirajuće radijacije i termalne radijacije svih vrsta u skladu sa zakonima i drugim propisima. (2) Svjetlosno zagađenje je promjena nivoa prirodne svjetlosti u noćnim uslovima prouzrokovana unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem. (3) Zaštita od svjetlosnog zagađenja obuhvata mjere zaštite od nepotrebnih, nekorisnih ili štetnih emisija svjetlosti u prostor u zoni i izvan zone koju je potrebno osvijetliti, te mjere zaštite noćnog neba od prekomjernog osvjetljenja. (4) Nadležno federalno ministarstvo podzakonskim aktima reguliše mjere zaštite od svjetlosnog zagađenja koje proizilaze iz ovog člana. POGLAVLJE IV NADLEŽNOST Član 22. (Nadležnost federalnog i kantonalnih ministarstava) Nadležnosti po pitanju okoliša ostvaruju se na nivou Federacije BiH i kantona. Član 23. (Nadležnost Federalnog ministarstva okoliša i turizma) Federalno ministarstvo okoliša i turizma (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo): a) planira, predlaže i provodi strateške dokumente, politike, finansijske planove i programe iz područja zaštite okoliša, te programe i propise u oblasti prevencije, sanacije i razvoja zaštite okoliša; b) prati, analizira i ocjenjuje stanje okoliša i provođenje zaštite okoliša, kao i iskustva stečena u području zaštite, korištenja i razvoja okoliša; c) uspostavlja i upravlja sistemom izvještavanja i informisanja o okolišu u Federaciji BiH; d) izdaje okolinske dozvole iz svoje nadležnosti u skladu sa odredbama ovoga Zakona i drugih propisa; e) vodi registar o zagađivačima i zagađenjima svih komponenti okoliša koji je dostupan javnosti; f) organizuje aktivnosti kojima je cilj sprječavanje ili smanjenje štetnih posljedica po okoliš; g) učestvuje sa drugim nadležnim organima u izradi programa i planova za upotrebu prirodnih resursa, izradi i ostvarivanju posebnog plana i kvalifikacijskog sistema i rješava po žalbama na rješenja kantonalnih ministarstava donesenih na osnovu federalnog zakona i drugih federalnih propisa i obavlja druge poslove i zadatke zaštite okoliša iz nadležnosti Federacije BiH; h) pruža potrebnu pomoć nadležnim državnim organima u provođenju međunarodnih obaveza koje je BiH preuzela i sarađuje sa nadležnim ministarstvom Republike Srpske, nadležnim organom Brčko Distrikta BiH i institucijama BiH. Član 24. (Nadležnost kantonalnog ministarstva nadležnog za okoliš) Kantonalno ministarstvo nadležno za okoliš (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo): a) izrađuje nacrte propisa i planskih dokumenata iz područja zaštite okoliša, koji su usklađeni sa federalnim propisima, strategijama i drugim planskim dokumentima iz ove oblasti; b) analizira i ocjenjuje stanje okoliša i djelatnosti zaštite okoliša razmjenom iskustava stečenih u području zaštite i korištenja okoliša; c) obavlja poslove i zadatke utvrđene federalnim zakonom i drugim federalnim propisima; d) uspostavlja i upravlja sistemom informisanja o okolišu u kantonu; e) izdaje dozvole iz svoje nadležnosti; f) organizuje poslove kojima je cilj sprječavanje ili smanjenje štetnih posljedica po okoliš; g) obavlja nadzor nad provođenjem kantonalnih propisa i planskih dokumenata iz područja zaštite okoliša; h) uspostavlja i provodi sistem zabrane kretanja motornih vozila određenih eko kategorija kada se procijeni da je to nužna mjera u zaštiti okoliša; i) obavlja i druge poslove utvrđene kantonalnim propisom. Član 25. (Savjetodavno vijeće za okoliš) (1) Savjetodavno vijeće za okoliš (u daljem tekstu: Savjetodavno vijeće) osniva se radi pružanja naučne i stručne podrške Federalnom ministru okoliša i turizma (u daljem tekstu: Federalni ministar) i Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije BiH) u području zaštite okoliša. (2) Savjetodavno vijeće ima konsultativnu i savjetodavnu ulogu, a čini ga sljedećih 18 članova vodeći računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova: a) predstavnik iz Federalnog ministarstva, koji je ujedno i predsjedavajući, b) po jedan predstavnik iz svakog kantonalnog ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, c) sekretar Odbora za prostorno uređenje, stambenokomunalnu politiku, ekologiju i turizam Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, d) sekretar Odbora za prostorno uređenje, ekologiju i stambeno-komunalne poslove Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, e) Predsjednik Saveza opština i gradova Federacije BiH, f) predstavnik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. g) dva predstavnika udruženja za zaštitu okoliša koje imenuje mreža Aarhus centara u BiH, na osnovu pisane saglasnosti najmanje pet udruženja građana koja promovišu zaštitu okoliša registrirovanih na području Federacije BiH. Broj 15 - Strana 90 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. h) predstavnik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost BiH. (3) U slučaju potrebe, na sjednice Vijeća mogu se pozvati i predstavnici udruženja poslodavaca i određenih grana industrije, u zavisnosti od dnevnog reda. Pozvani predstavnici mogu davati prijedloge i sugestije, ali nemaju pravo glasa pri odlučivanju. (4) Savjetodavno vijeće vrši usaglašavanje strategijskih planskih i programskih dokumenata iz člana 44. ovog Zakona i politika u oblasti okoliša. Savjetodavno vijeće razmatra i pitanja međukantonalne saradnje i koordinacije iz područja zaštite okoliša.. (5) Članove Savjetodavnog vijeća imenuje Vlada Federacije BiH na period od četiri godine. (6) Na prijedlog Federalnog ministra, Savjetodavno vijeće donosi poslovnik o svom radu, na svojoj prvoj konstituirajućoj sjednici. Poslovnikom će se definisati metod rada i odlučivanja Vijeća, kao i druga pitanja od važnosti za rad Vijeća. Član 26. (Akti Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine u oblasti zaštite okoliša) Parlament Federacije BiH u oblаsti zаštite okoliša usvаjа strаtegiju zаštite okoliša i druge plаnove neophodne zа očuvаnje interesа zаštite okoliša i procjenjuje njihovo izvršаvаnje svаke dvije godine nа osnovu realizacije strategije zaštite okoliša. Član 27. (Uloga pravosuđa u zaštiti okoliša) U slučaju izazvane štete ili postojanju opasnosti od štete po okoliš, primjenjuju se odredbe Krivičnog zakona Federacije BiH, Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH i drugih propisa koji su na snazi u Federaciji BiH. POGLAVLJE V INFORMISANJE I OBRAZOVANJE O OKOLIŠU Član 28. (Sistem informiranja o okolišu i prikupljanje informacija) (1) Federalno ministarstvo dužno je uspostaviti sistem informisanja o okolišu i naložiti praćenje stanja okoliša, aktivnosti mjerenja, prikupljanja, obrade i evidentiranja podataka o okolišu kao i omogućiti da svi podaci koji se prikupljaju budu dostupni. (2) Sistem informisanja se formira i organizuje, tako da se: a) utvrđuju kvantitativne i kvalitativne promjene stanja okoliša te zajedničke procjene uz primjenu socijalnih i ekonomskih pokazatelja i sa stajališta uticaja na zdravlje stanovništva; b) utvrđuju uzroci uticaja na okoliš, uključujući i detaljne prikaze potrebne za određivanje uzročno-posljedične veze u odnosu na štetu; c) predviđaju opasnosti po okoliš; d) predlaže provođenje potrebnih mjera u cilju zaštite okoliša; e) koristi u svrhu planiranja. (3) Federalne Agencije za vodu, Federalni hidrometeorološki zavod, Federalni zavod za agropedologiju, Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH, Federalni zavod za statistiku, Federalni zavod za geologiju i druge federalne upravne organizacije i kantoni, dužni su osigurati prikupljanje, obradu i evidentiranje odgovarajućih podataka i informacija, osobito o korištenju i opterećenju okoliša, iz svoje nadležnosti. (4) Način prikupljanja i dostavljanja podataka detaljnije je definisan članom 129. ovog Zakona. (5) Kantonalno ministarstvo dužno je dostaviti podatke koji su neophodni za rad sistema informisanja o okolišu na zakonom propisani način. (6) Sva pitanja u vezi sa vrstom podataka, načinom i rokovima za prikupljanja podataka i informisanja o okolišu, biće regulisana podzakonskim aktom koji donosi Vlada Federacije BiH. Član 29. (Mjerenja opterećenja i korištenja okoliša) Korisnici okoliša dužni su obavljati mjerenja opterećenja i upotrebe okoliša koja su posljedica njihovih djelatnosti na način utvrđen posebnim propisima, potvrđivati ih i evidentirati i omogućiti nadležnim organima pristup tim podacima. Nadležni organ ove informacije objavljuje na svojoj internet stranici radi informisanja javnosti. Član 30. (Upis podataka o okolišu u druge registre) (1) Utvrđeno činjenično stanje, obim i priroda stalne štete po okoliš, utvrđeni odlukom nadležnog organa ili suda, evidentiraju se kao privremeni upis u katastru nekretnina. (2) Federalno ili kantonalno ministarstvo po službenoj dužnosti zahtjeva upis podataka u slučaju kada je odgovornost utvrđena od suda. (3) Izmjena činjeničnog stanja, stepena prirode zagađenja okoliša, osnov je upisu podataka koji se obavlja na zahtjev vlasnika nekretnine, Federalnog ili kantonalnog ministarstva ili suda. Član 31. (Istraživanje okoliša i tehnički razvoj) (1) Odgovornost za zaštitu okoliša unaprjeđuje se kroz razvoj nauke i tehnologije, organizovanjem naučnih istraživanja i tehničkog razvoja, objavljivanjem nalaza, kao i praktičnom primjenom domaćih i međunarodnih istraživačkih radova. (2) Studija usmjerena na istraživanje stanja okoliša i razvoja zaštite okoliša predmet je prioritetne podrške nadležnih organa i institucija. Federalni ministar okoliša i turizma i kantonalni ministar za zaštitu okoliša dužan je, u saradnji sa ministrom nadležnim za obrazovanje i nauku, koordinirati podršku i procjenu naučnih istraživanja u području okoliša. Član 32. (Obrazovanje o okolišu) (1) Svaki građanin ima pravo sticati i unaprijeđivati znanje o okolišu. (2) Federalno ministarstvo je dužno sarađivati sa organima uprave i ministarstvima nadležnim za okoliš i obrazovanje u cilju osiguranja stručnog obrazovanja o okolišu. (3) Federalno ministarstvo u saradnji sa nadležnim ministarstvima iz oblasti obrazovanja učestvuje u izradi godišnjih programa edukacije o zaštiti okoliša u cilju obrazovanja i podizanja svijesti javnosti u području zaštite okoliša. (4) Programi obrazovanja o zaštiti okoliša uključuju se u nastavne i vannastavne programe. (5) Federalno ministarstvo organizuje obuku zainteresovanih pravnih lica koje se bave pitanjima zaštite okoliša. (6) Subjekti koji osiguravaju zaštitu okoliša će u skladu sa mogućnostima u svojim budžetima osigurati sredstva za obrazovanje i promociju o zaštiti okoliša. Član 33. (Instruisanje i obuka javnosti o okolišu) (1) Federalni i kantonalni organi uprave odgovorni su za provođenje aktivnosti utvrđene u čl. 31. i 32. ovog Zakona putem institucija za instruiranje i obuku javnosti, u saradnji Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 91 sa udruženjima za zaštitu okoliša i stručnim organizacijama koje angažuju. (2) Opštinske službe za upravu mogu provoditi aktivnosti utvrđene u čl. 31. i 32. ovog Zakona. (3) Federalni, kantonalni organi uprave i opštinske službe za upravu pružaju podršku institucijama obrazovanja, vjerskim zajednicama, naučnim institucijama, stručnim organizacijama i udruženjima kako bi mogli efektivnije provoditi svoje aktivnosti obrazovanja i obuke iz područja zaštite okoliša. POGLAVLJE VI PRISTUP INFORMACIJAMA O OKOLIŠU I UČEŠĆE JAVNOSTI Član 34. (Registar o zagađivačima, zagađenjima i postrojenjima u kojima su prisutne opasne tvari) (1) Federalno ministarstvo vodi elektronske registre o zagađivačima, zagađenjima i postrojenjima u kojima su prisutne opasne tvari koji predstavljaju osnov za izvještavanje u skladu sa zakonskim obavezama i međunarodnim ugovorima, uključujući one koji proizilaze iz Kijevskog protokola i Arhuske konvencije o pristupu informacijama. (2) Elektronski registar sadrži podatke o pogonima i postrojenjima iz federalne i kantonalne nadležnosti koja ugrožavaju ili mogu ugroziti okoliš, a naročito: a) naziv i adresu operatera i lokaciju pogona i postrojenja; b) vrstu djelatnosti, sažet opis djelatnosti i tehnološkog procesa; c) podatke o godišnjoj količini ispuštene zagađujuće supstance u okoliš, količini opasnih supstanci prisutnih u pogonu i postrojenju ili proslijeđenih za daljnji tretman van lokacije pogona i postrojenja ili u drugu državu, količinama komunalnog otpada i upotrebi resursa i energije, a naročito vode, električne energije, druge energije i drugih resursa, d) podatke koji se odnose na izdate dozvole pogonu ili postrojenju, promjene u radu i sl., i e) podatke o inspekcijskom nadzoru, aktivnostima i poduzetim mjerama. (3) Operatori su dužni unijeti podatke u elektronski registar. (4) Federalni ministar provedbenim propisom utvrđuje vrstu podataka, način i rokove za njihovo dostavljanje i izvještavanje. (5) Elektronski registri o zagađivačima, zagađenjima i postrojenjima u kojima su prisutne opasne tvari dostupni su javnosti putem internet stranice Federalnog ministarstva. (6) Svako lice može tražiti uvid u elektronski registar i davanje podataka iz elektronskog registra. (7) Ovlašteno lice u nadležnom kantonalnom ministarstvu, inspektori za zaštitu okoliša i ovlaštene osobe u referentnim centrima za verifikaciju imaju direktan pristup elektronskom registru. Član 35. (Pružanje informacija o zaštiti okoliša) (1) Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva pružaju informacije o okolišu na transparentan način. (2) Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva koriste štampane i elektronske medije za dostavljanje informacija široj javnosti. (3) U slučaju neposredne opasnosti po ljudsko zdravlje ili okoliš Federalni ministar ili kantonalni ministar za zaštitu okoliša predstavnicima javnosti hitno dostavlja sve podatke koje posjeduje i koji bi javnosti mogli omogućiti poduzimanje mjera za sprječavanje ili ublažavanje štete koja proizlazi iz određene opasnosti. Član 36. (Informacije o okolišu i javnost) Informacije o okolišu uključuju sve informacije u pisanom, vizuelnom, usmenom, audio, elektronskom ili drugom obliku o: a) stanju komponenti okoliša, pejzažu i prirodnoj lokaciji, biološkom diverzitetu i njegovim komponentama, uključujući genetički modifikovane organizme i interakciju između tih komponenti; b) supstancama, energiji, buci i radijaciji, te aktivnostima i mjerama, uključujući administrativne mjere, okolinske sporazume, politike, zakonodavstvo, planove i programe, koji se odnose na komponente okoliša u okviru tačke a) ovog člana, isplativosti i drugih ekonomskih analiza i pretpostavki koje se koriste u odlučivanju po pitanju okoliša; c) stanju ljudskog zdravlja i sigurnosti, uslovima ljudskog življenja, kulturnim lokacijama i graditeljskim strukturama, onoliko koliko su one pod uticajem ili mogu biti pod uticajem stanja komponenti okoliša, te putem tih komponenti pod uticajem faktora, aktivnosti ili mjera iz tačke b) ovog člana. Član 37. (Zabrana diskriminisanja) (1) U skladu sa odredbama ovog Zakona javnost ima pristup informacijama, mogućnost učešća u odlučivanju i zaštitu prava pred upravnim i sudskim organima po pitanjima zaštite okoliša bez diskriminisanja na osnovu državljanstva, nacionalnosti ili mjesta stanovanja i u slučaju pravnih lica bez diskriminisanja na osnovu njihovog mjesta upisa ili centra djelatnosti. (2) Zloupotreba pravnih sredstava (pokretanje parnice, plaćanje odštete ili pokretanje građanskog krivičnog, prekršajnog ili radno-pravnog postupka) radi kažnjavanja, progona ili uznemiravanja lica koja su ostvarivala svoja prava na učešće javnosti smatrat će se nezakonitim. Član 38. (Pristup informacijama o okolišu) (1) Na zahtjev za pristup informacijama u vezi okoliša, Federalno ministarstvo, kantonalna ministarstva i drugi organi uprave i pravna lica koja vrše javna ovlaštenja, a posjeduju informaciju o okolišu, osiguravaju da takve informacije budu dostupne javnosti. (2) Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva informaciju daju u pisanom obliku. Informacija može biti data i u drugom obliku uz navođenje razloga za takvim oblikom ili u slučaju njene dostupnosti javnosti u drugom obliku. (3) Informacije o okolišu iz stava (1) ovoga člana se stavljaju na raspolaganje što je prije moguće, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva osim u slučajevima kada sadržaj i složenost datih informacija opravdava produženje ovoga roka do jednog mjeseca. (4) Podnosioc zahtjeva biće obavješten o svakom produženju datog roka i razlozima toga produženja. (5) Troškove izdavanja i umnožavanja traženih informacija snosi podnosiocj zahtjeva osim prvih deset strana, u standardnom formatu, koje se ne naplaćuju. Član 39. (Odbijanje zahtjeva za davanje informacija o okolišu) (1) Zahtjev za davanje informacija o okolišu se odbija ukoliko: a) organ uprave ne posjeduje tražene informacije o okolišu; b) zahtjev je nerazumljiv ili formulisan suviše uopšteno i Broj 15 - Strana 92 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. c) zahtjev se tiče materijala u fazi pripreme ili unutrašnje komunikacije organa uprave gdje je takvo izuzimanje od davanja informacije predviđeno nekim drugim zakonom, uzimajući u obzir narušavanje opšteg interesa davanjem informacije. (2) Zahtjev za informacije o okolišu može biti odbijen ukoliko bi davanje informacija imalo štetan uticaj na: a) međunarodne odnose, odbranu ili opštu sigurnost; b) tok pravde, pravo lica na pravedno suđenje i mogućnost organa uprave u provođenju krivičnog ili disciplinskog postupka; c) povjerljivost informacija koje se odnose na trgovinu i industriju, ukoliko je povjerljivost informacije utvrđena posebnim propisom u cilju zaštite ekonomskih interesa, izuzev informacija o emisijama koje su relevantne za zaštitu okoliša. d) prava intelektualnog vlasništva; e) povjerljivost ličnih podataka i/ili dokumente koji se odnose na fizička lica u slučaju da ta lica nisu dala saglasnost za otkrivanje datih informacija javnosti, ukoliko je to utvrđeno posebnim propisom; f) interese trećeg lica koje je osiguralo tražene informacije, a da to nije bilo obavezno i ukoliko to lice nije dalo saglasnost za otkrivanje datog materijala, i g) okoliš na koji se informacije odnose, poput mjesta uzgoja rijetkih vrsta. (3) Rješenje o odbijanju zahtjeva za davanje informacija iz st. (1) i (2) ovog člana dostavlja se podnosocu zahtjeva najkasnije u roku od 15 dana. (4) Ukoliko organ uprave ne posjeduje tražene informacije dužan je u roku od 8 dana od dana prijema zahtjeva proslijediti zahtjev organu uprave za koji se smatra da bi mogao imati tražene informacije i o istome obavijestiti podnosioca zahtjeva. (5) Rješenje sadrži razloge odbijanja zahtjeva i pruža informacije o raspoloživim pravnim sredstvima u skladu sa članom 42. ovog Zakona. Član 40. (Učešće javnosti u postupku donošenja odluka) (1) Federalno i kantonalno ministarstvo osiguravaju učešće javnosti u odlučivanju kod vođenja svih postupaka koji se tiču donošenja odluka o okolišu. (2) Federalno ministarstvo osigurava učešće javnosti i u odlučivanju za: a) projekte kod kojih se vrši prethodna procjena i/ili procjena uticaja na okoliš, u obliku javne rasprave; b) sva postojeća postrojenja i nova postrojenja za koja nije potrebna procjena uticaja na okoliš, u obliku javnog uvida i c) prestanak rada, zatvaranje ili rušenje pogona i postrojenja, u obliku javne rasprave. (3) Odredbe ovoga člana ne primjenjuju se u slučaju donošenja odluka o djelatnostima koje služe za obranu i sigurnost. (4) Nakon pokretanja upravnog postupka, nadležno ministarstvo obavještava javnost o: a) zahtjevu za procjenu uticaja na okoliš, zahtjevu za izdavanje okolinske dozvole i predloženim djelatnostima i tehnologijama podnosioca zahtjeva; b) načinu učešća javnosti (javna rasprava ili javni uvid); c) mjestu na kojem se može izvršiti uvid u dokumentaciju; d) informacijama o okolišu koje su relevantne za predložene aktivnosti; e) rok za podnošenje primjedbi, prijedloga, mišljenja i pitanja. (5) Javnost će biti obavještena putem pisanih sredstava javnog informisanja i internet stranice nadležnog ministarstva u pisanoj formi o vremenu održavanja javne rasprave, postupka izvođenja dokaza, te o mogućnosti dostavljanja dokaza i činjenica od uticaja na rješavanje u predmetnom postupku. (6) Javnost može, u roku od 30 dana od dana objavljivanja informacije dostaviti u pisanom obliku primjedbe, informacije, analize, ili mišljenja koje smatra bitnim za rješavanje u predmetnom postupku. (7) Rezultati učešća javnosti uzimaju se u obzir pri donošenju odluke, o čemu se informiše javnost putem internet stranice nadležnog ministarstva, dok se zainteresovane strane koje su dostavile svoje komentare u toku postupka učešća javnosti obavještavaju u pisanoj formi u rokovima koji važe za podnosioca zahtjeva. (8) Javna rasprava će se održati i za pogone i postrojenja iz kantonalne nadležnosti, ukoliko su u pitanju djelatnosti opasne po okoliš u skladu sa članom 116. ovog Zakona, ili kada se djelatnost obavlja na osjetljivoj lokaciji. Član 41. (Informacije koje se daju na zahtjev) (1) Federalno i kantonalno ministarstvo na zahtjev javnosti, u roku od 15 dana, dostavlja informacije o okolišu ili ih čini javno dostupnim putem internet stranice ministarstva o čemu podnosioca zahtjeva obavještava u pisanom obliku. (2) Uvid se odnosi na: a) opis lokacije, fizičkih i tehničkih karakteristika predložene djelatnosti uključujući procjenu očekivanih rezidija/taloga i emisija; b) opis znatnih uticaja predložene djelatnosti po okoliš; c) opis mjera predviđenih za sprječavanje i/ili smanjenje uticaja uključujući emisije; d) netehnički rezime; e) prikaz osnovnih alternativnih rješenja f) izvještaji i stručna mišljenja i g) Studija uticaja na okoliš. Član 42. (Pravo žalbe) (1) Predstavnici javnosti koji su učestvovali kao stranka u prvostepenom postupku imaju pravo uložiti žalbu protiv akata donesenih u upravnom postupku ili pokrenuti upravni spor, ako nema drugostepenog organa. (2) Podnosioc zahtjeva za pristup informacijama čiji zahtjev nije razmatran, odbijen ili na koji je nepotpuno ili djelimično odgovoreno od strane nadležnog organa, ima pravo pokrenuti postupak pred drugostepenim organom ili pokrenuti upravni spor. Član 43. (Pristup pravosuđu) Predstavnici javnosti pored prava učešća u postupcima izdavanja dozvola i procjene uticaja na okoliš imaju pravo pokrenuti postupak zaštite svojih prava pred nadležnim sudom. POGLAVLJE VII PLANIRANJE ZAŠTITE OKOLIŠA Član 44. (Sistemi okolinskog planiranja) Ključni planski i programski dokumenti u oblasti zaštite okoliša u Federaciji BiH su: a) Strategija razvoja BiH i Federacije BiH, uključujući njihove implementacione dokumente, b) Federalna strategija zaštite okoliša i Akcijski plan zaštite okoliša sa pripadajućim implementacionim dokumentima, Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 93 c) Kantonalni plan zaštite okoliša okoliša sa pripadajućim implementacionim dokumentima, d) Planovi razvoja jedinica lokalne samouprave, uključujući njihove implementacione dokumente, e) Drugi planski i programski dokumenti u skladu sa posebnim federalnim propisom koji definiše razvojno planiranje i upravljanje razvojem. Član 45. (Planiranje i izvještavanje) (1) Planiranje zaštite okoliša u Federaciji BiH se usklađuje sa planskim dokumentima višeg nivoa kao i međunarodno preuzetim obavezama BiH te sa socijalnim i ekonomskim razvojnim programima, međunarodnim programima razvoja i dokumentima prostornog uređenja. (2) Federalno ministarstvo podnosi Vladi Federacije BiH izvještaj o provođenju Federalne strategije zaštite okoliša svake dvije godine radi razmatranja, usvajanja i dostavljanja Parlamentu Federacije BiH. (3) Izvještaj iz stava (2) ovog člana mora biti dostupan na internet stranicama resornih ministarstava. (4) U procesu planiranja zaštite okoliša na nivou kantona i na nivou Federacije BiH osigurava se učešće javnosti. Član 46. (Federalna strategija zaštite okoliša) (1) Federalnom strategijom zaštite okoliša se utvrđuju ciljevi i prioriteti zaštite okoliša u Federaciji BiH, način njihova ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluaciju i izvještavanje. (2) Prijedlog Federalne strategije zaštite okoliša dostavlja se kantonalnim ministarstvima, jedinicama lokalne samouprave, Savjetodavnom vijeću i zainteresovanoj javnosti radi obavljanja konsultacija i davanja mišljenja, primjedbi i sugestija. (3) Prijedlog Federalne strategije zaštite okoliša dostavlja se institucijama na nivou BiH, Međuentitetskom tijelu za okoliš, kao i vladama Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH radi davanja mišljenja. (4) Mišljenja, primjedbe i sugestije na prijedlog Federalne strategije zaštite okoliša dostavljaju se u roku od 30 dana od prijema prijedloga. (5) Parlament Federacije BiH, na prijedlog Vlade Federacije BiH, donosi Federalnu strategiju zaštite okoliša za period od najmanje 7 (sedam) godina. Član 47. (Kantonalni plan zaštite okoliša) (1) Kantonalni plan zaštite okoliša utvrđuje ciljeve i prioritete zaštite okoliša, način njihova ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za implementaciju, monitoring, evaluaciju i izvještavanje. (2) U procesu izrade kantonalnog plana, resorna kantonalna ministarstva uključuju nadležne federalne institucije, druge kantonalne institucije i jedinice lokalne samouprave, u skladu sa načelom otvorenog mehanizma koordinacije. (3) Kantoni donose kantonalne planove zaštite okoliša, koji su usklađeni sa Federalnom strategijom zaštite okoliša. (4) Kantonalni plan zaštite okoliša donosi skupština kantona na prijedlog vlade kantona. (5) Vlada kantona može kantonalnoj skupštini predložiti usvajanje Federalne strategije zaštite okoliša kao kantonalnog strateškog okvira za zaštitu okoliša. (6) U slučaju iz stava (5) ovog člana, kantonalne vlade i institucije izrađuju sve dokumente koji su neophodni za implementaciju Federalne strategije za zaštitu okoliša i izvještavanje. (7) Prijedlog kantonalnog plana zaštite okoliša dostavlja se Federalnom ministarstvu, Federalnom ministarstvu prostornog uređenja, Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Savjetodavnom vijeću, jedinicama lokalne samouprave i drugim subjektima radi davanja mišljenja, primjedbi i sugestija. (8) Ciljevi sprječavanja zagađenja okoliša i ograničavanja posljedica zagađenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih planova i pri donošenju odluka u skladu sa propisom kojim se uređuje prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima i planiranja novih građevina kao što su saobraćajnice, javne površine i stambena naselja. POGLAVLJE VIII STRATEŠKA PROCJENA UTICAJA Član 48. (Strateška procjena uticaja na okoliš) (1) Strateška procjena uticaja na okoliš (u daljem tekstu: strateška procjena) je postupak kojim se procjenjuju mogući znatni uticaji na okoliš koji bi mogli nastati provođenjem strategije, plana i programa. Time se omogućava da se odluke o prihvatanju strategije, plana i programa donose uz poznavanje mogućih znatnih uticaja koje bi strategija, plan i program svojom provođenjem mogli imati na okoliš, a nosiocima zahvata pružaju se okviri djelovanja i daje mogućnost uključivanja bitnih elemenata zaštite okoliša u donošenje odluka. (2) Strateška procjena obavezno se provodi za strategije, planove i programe u slijedećim oblastima: prostornog planiranja ili upotrebe zemljišta, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, lovstva, energetike, industrije, saobraćaja, upravljanja otpadom, upravljanja vodama, telekomunikacija, turizma, očuvanja prirodnih staništa biljnog i životinjskog svijeta, kojima se uspostavlja okvir za odobravanje budućih razvojnih projekata. (3) Osnov strateške procjene čini strategija, plan ili program kojim se utvrđuje obim za razvoj određenog sektora, odnosno njegove karakteristike, ciljevi i prostorni obuhvat. Član 49. (Strategije, planovi i programi koji ne podliježu strateškoj procjeni) Strateškoj procjeni ne podliježu strategije, planovi i programi koji služe isključivo za potrebe odbrane i civilne zaštite, proglašenja vanrednog stanja, zaštite i spašavanja, planova upravljanja poplavnim rizikom te finansijske i budžetske strategije. Član 50. (Faze u postupku strateške procjene) (1) Strateška procjena provodi se u sljedećim fazama: a) Faza utvrđivanja obima i sadržaja strateške studije. b) Faza ocjene strateške studije od strane stručne komisije (u daljem tekstu: komisija za stratešku procjenu). c) Faza konsultacija na nacrt strategije, plana i programa i stratešku studiju koja obuhvata: - učešće zainteresiranih organa i organizacija; - učešće javnosti; - konsultacije sa zainteresovanim organima, organizacijima i javnosti drugog entiteta, odnosno Brčko Distrikta BiH, ili druge zemlje, ukoliko izvršenje plana, programa ili strategije može imati uticaj na okoliš drugog entiteta, Brčko Distrikta BiH ili druge zemlje i Broj 15 - Strana 94 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. - izvještaj o rezultatima učešća zainteresovanih organa i organizacija i javnosti. d) Faza ocjene nacrta strategije, plana i programa i strateške studije koja podrazumijeva izdavanje mišljenja Federalnog ministarstva o nacrtu strategije, plana i programa, koja uzima u obzir rezultate ocjene strateške studije od strane stručne komisije, konsultacija sa organima i organizacijama, te sa javnosti i naročito konsultacije vođene sa predstavnicima drugog entiteta, Brčko Distrikta BiH ili druge države. e) Usvajanje izvještaja organa nadležnog za pripremu strategije, plana i programa. (2) Konsultacije sa predstavnicima druge države, kao i procedure dobijanja i davanja mišljenja u tom smislu, se vode putem institucija Bosne i Hercegovine nadležnih za vanjsku politiku i okoliš i implementaciju Konvencije o procjeni uticaja na okoliš u prekograničnom kontekstu. Član 51. (Nadležnost za provođenje strateške procjene) Organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa dužan je prije započinjanja postupka, pribaviti mišljenje nadležnog ministarstva za okoliš o obimu i sadržaju strateške procjene. Član 52. (Utvrđivanje obima, sadržaja i ocjene strateške studije) Utvrđivanje obima, sadržaja i ocjene strateške studije detaljno se reguliše podzakonskim aktom koji donosi Vlada Federacije BiH. Član 53. (Način provođenja strateške procjene) (1) Strateška procjena se provodi tokom izrade nacrta strategije, plana ili programa, prije utvrđivanja konačnog prijedloga strategije, plana ili programa i upućivanja u postupak donošenja strategije, plana ili programa, na način propisan ovim Zakonom i uredbom iz člana 52. ovog Zakona. (2) U postupku strateške procjene osigurava se informisanje i učešće javnosti na način propisan ovim Zakonom. (3) Iznimno od st. (1) i (2) ovog člana, postupak provedbe strateške procjene, te postupak informiranja i učešća javnosti koji se provodi tokom izrade dokumenata prostornog uređenja, provodi se u ranoj fazi izrade tog plana u skladu sa posebnim propisom. Član 54. (Izrada strateške studije) (1) U postupku strateške procjene izrađuje se strateška studija. (2) Strateškom studijom određuju se, opisuju i procjenjuju očekivani značajni uticaji na okoliš koje može uzrokovati provođenje strategije, plana ili programa i razumnih opcija vezanih za zaštitu okoliša koje uzimaju u obzir ciljeve i obuhvat te strategije, plana ili programa. (3) Strateška studija je stručna podloga koja se prilaže uz strategiju, plan ili program i čini njen sastavni dio. Član 55. (Organ nadležan za izbor nositelja izrade strateške studije) (1) Organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa odlučuje o izboru nosioca izrade strateške studije, po postupku utvrđenom zakonom o javnim nabavkama. (2) Nosioc izrade strateške studije je pravni subjekt sa liste nosoca izrade Studije Federalnog ministarstva u skladu sa članom 73. ovog zakona. (3) Pravna lica koja su učestvovala u izradi strategije, plana ili programa, ne mogu biti angažovani na izradi strateške studije. Član 56. (Komisija za ocjenu strateške studije) (1) Ocjenu strateške studije vrši komisija za ocjenu strateške studije koju imenuje nadležno ministarstvo. (2) Troškove rada komisije za ocjenu strateške studije snosi organ nadležan za pripremu strategije, plana i programa. (3) Rad komisije za stratešku procjenu i naknada za rad komisije utvrđuju se podzakonskim aktom iz člana 52. ovog zakona. Član 57. (Pribavljanje mišljenja zainteresiranih organa uprave i upravnih organizacija) (1) Organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa dužan je dostaviti zainteresovanim organima uprave i upravnim organizacijama na mišljenje strategiju, plan ili program i stratešku studiju. (2) Zainteresovani organi uprave i upravne organizacije dužni su dostaviti mišljenje u roku od 30 dana od dana prijema strategije, plana ili programa i strateške studije. (3) Ako se mišljenje ne dostavi u roku iz stava (2) ovog člana smatra se da nema primjedbi na dostavljenu stratešku studiju. Član 58. (Učešće javnosti u postupku strateške procjene) (1) Organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa osigurava učešće javnosti u postupku razmatranja nacrta strategije, plana ili programa i strateške studije, prije dostavljanja nacrta strategije, plana ili programa i srateške studije nadležnom ministarstvu na mišljenje. (2) Organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa obavještava javnost o načinu i rokovima za vršenje uvida u nacrt strategije, plana ili programa i starteške studije i o načinu i rokovima za dostavljanje mišljenja, kao i o vremenu i mjestu održavanja javne rasprave u postupku kojim se uređuje donošenje strategije, plana ili programa i strateške studije. (3) Organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa, u roku od 30 dana od dana završetka javne rasprave, izrađuje izvještaj o učešću zainteresovanih organa, organizacija i javnosti, koji se objavljuje na internet stranici organa iz stava (1) ovog člana. (4) Izvještaj iz stava (3) ovog člana sadrži obrazloženje o svim prihvaćenim ili neprihvaćenim mišljenjima i čini sastavni dio strategije, plana ili programa. Član 59. (Pribavljanje mišljenja entiteta, Brčko Distrikta BiH ili druge države) (1) Organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa, u slučaju da strateška studija utvrdi da realizacija strategije, plana ili programa može imati značajan uticaj na okoliš drugog entiteta, Brčko Distrikta BiH ili druge države ili ako drugi entitet, Brčko Distrikt BiH ili druga država čiji okoliš može biti znatno ugrožen to zatraži, dužan je osigurati da u postupku učešća zainteresovanih organa i organizacija i javnosti, entitetu, Brčko Distriktu BiH ili drugoj državi dostavi na mišljenje sljedeće informacije: a) opis strategije, plana ili programa zajedno sa svim dostupnim informacijama o njihovim mogućim uticajima; b) opis u kojem je sažeto izneseno kako su pitanja okoliša uključena u strategiju, plan ili program i kako Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 95 se izvještaj o okolišu, mišljenja i rezultati uzimaju u obzir; c) u kojem roku i na koji način drugi entitet, Brčko Distrikt BiH ili druga država može saopštiti svoje mišljenje. (2) Rezultate konsultacija i pribavljenog mišljenja zainteresovanih organa i organizacija i javnosti drugog entiteta, Brčko Distrikta BiH ili druge države, Federalno ministarstvo uzima u obzir prilikom davanja mišljenja o prijedlogu strategije, plana ili programa i o tome sačinjava poseban dio mišljenja. Član 60. (Ocjena strateške studije) (1) Postupak strateške procjene završava ocjenom strateške studije od strane komisije za ocjenu strateške studije. (2) Ocjena strateške studije sadrži načine na koji pitanja zaštite okoliša treba da budu integrisana u strategiju, plan ili program. Član 61. (Mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša) Nadležno ministarstvo za zaštitu okoliša u roku od 30 dana od dostavljene ocjene komisije za stratešku studiju daje mišljenje, uzimajući u obzir interese zaštite, očuvanja i unaprjeđivanja okoliša, naročito: a) stepen uticaja provođenja strategije, plana ili programa na okoliš, cijeneći svaki mogući pojedinačni uticaj, kao i kumulativni uticaj na području koje je obuhvaćeno planom, programom ili strategijom; b) mjere i aktivnosti koje se trebaju poduzeti da bi se negativan uticaj realizacije plana, programa ili strategije umanjio ili izbjegao kao i razumne alternative zasnovane na ciljevima i geografskom domašaju strategije, plana i programa; c) izvještaj o provedenim konsultacijama sa nadležnim organima i organizacijama i javnosti; d) izvještaj o provedenim konsultacijama sa nadležnim organima i organizacijama i javnosti drugog entiteta, Brčko Distrikta BiH i druge države i e) način na koji se predviđa praćenje uticaja na okoliš realizacije plana, programa ili strategije, te mjere koje će se poduzeti ako pri njihovoj realizaciji bude uočen veći negativan uticaj na okoliš nego što je to predviđeno ili očekivano. Član 62. (Usklađivanje sa mišljenjem ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša) Prije utvrđivanja prijedloga strategije, plana ili programa organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa dužan je uzeti u obzir mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša na dostavljeni nacrt strategije, plana ili programa. U skladu sa mišljenjem, organ nadležan za pripremu strategije, plana ili programa vrši usklađivanje strategije, plana ili programa sa interesima zaštite, očuvanja i unaprjeđivanja okoliša. Član 63. (Sredstva za stratešku procjenu) Sredstva za stratešku procjenu, kada se ti postupci provode za plan i program koji se donose na federalnom nivou, osiguravaju se iz sredstava federalnog budžeta i iz drugih izvora u skladu sa zakonom. POGLAVLJE IX PROCJENA UTICAJA NA OKOLIŠ Član 64. (Procjena uticaja na okoliš) (1) Procjena uticaja na okoliš (u daljem tekstu: procjena uticaja) obuhvata identifikaciju, opis, procjenu, direktan i indirektan uticaj projekata na: a) ljude, biljni i životinjski svijet i svijet gljiva; b) tlo, vodu, zrak, klimu i pejzaž; c) materijalna dobra i kulturno naslijeđe i d) međudjelovanje faktora navedenih u tč. a) do c) ovog stava. (2) Procjeni uticaja na okoliš ne podliježu projekti koji služe isključivo za odbrambene svrhe ili projekti čija je jedina svrha odgovor na civilna vanredna stanja. Član 65. (Nadležnost u procjeni uticaja na okoliš) (1) Federalno ministarstvo provodi postupak procjene uticaja na okoliš. (2) U postupak procjene uticaja uključuju se zainteresovane strane, nadležni organi, udruženja građana i zainteresovana javnost. Član 66. (Predmet procjene uticaja na okoliš) Za projekte koji mogu imati znatan uticaj na okoliš obzirom na njihovu prirodu, veličinu ili lokaciju, provodi se procjena uticaja na okoliš i pribavlja rješenje o odobravanju studije o procjeni uticaja na okoliš (u daljem tekstu: rješenje o odobravanju studije) u skladu sa ovim Zakonom. Član 67. (Faze procjene uticaja na okoliš) Procjena uticaja provodi se u dvije faze a) postupak prethodne procjene uticaja, u kojem se odlučuje o: 1) potrebi provođenja procjene uticaja, 2) obimu procjene uticaja, ako je provođenje procjene uticaja obavezno, i b) izrada studije o procjeni uticaja na okoliš Član 68. (Projekti za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš) (1) Vlada Federacije BiH donosi propis kojim se određuju: a) projekti za koje se obavezno provodi procjena uticaja i b) projekti za koje o obavezi provođenja procjene uticaja odlučuje nadležno ministarstvo na osnovu kriterija u pojedinim slučajevima o obavezi provođenja procjene uticaja i o obimu procjene uticaja. (2) Osim projekata utvrđenih propisom iz stava (1) ovog člana, procjena uticaja na okoliš potrebna je i za: a) znatne promjene na projektima, utvrđene članom 95. ovog Zakona, pri čemu promjena projekta dostiže propisane pragove utvrđene propisom iz stava 1. ovog člana, b) projekte čiji rast proizvodnje, upotreba energije, upotreba vode, korištenje prostora, emisije ili proizvodnja otpada prelazi 25% od prvobitno utvrđenih vrijednosti, i c) prestanak rada, rušenje i zatvaranje objekata iz stava (1) ovog člana i pogoni i postrojenja koji podliježu obavezi pribavljanja okolinske dozvole, u skladu sa podzakonskim aktom iz stava (1) člana 83. ovog Zakona. Broj 15 - Strana 96 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. Član 69. (Pokretanje postupka za prethodnu procjenu uticaja na okoliš) (1) Postupak za prethodnu procjenu uticaja na okoliš pokreće se zahtjevom koji podnosioc zahtjeva podnosi nadležnom ministarstvu (u daljem tekstu: zahtjev za prethodnu procjenu uticaja). (2) Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja sadrži: a) opis projekta, uključujući podatke o njegovoj namjeni i veličini, b) izvod iz prostorno-planskog akta; c) podaci o vrsti i količini materijala koji će biti korišteni, te vrsti i količini emisija, d) opis mogućih uticaja projekta na okoliš u toku njegove izgradnje, u toku njegovog rada ili eksploatacije i u fazi prestanka rada, e) opis osnovnih i pomoćnih sirovina i ostalih izvora energije, f) opis okoliša na području pod uticajem projekta, g) kratak pregled alternativnih rješenja sa obzirom na uticaje na okoliš, h) informacije o mogućim teškoćama na koje je naišao podnosioc zahtjeva pri prikupljanju podataka, i i) netehnički rezime informacija iz stava (2) ovog člana. (3) Opisi iz stava (2) ovog člana daju se stručnim tehničkim jezikom, sa tekstualnim, numeričkim i grafičkim podacima, a netehnički rezime netehničkim jezikom, na način koji je pogodan za informisanje nadležnih organa, organizacija i zainteresovane javnosti. (4) Izradu prethodne procjene uticaja na okoliš, podnosioc zahtjeva povjerava pravnom licu iz stava (2) člana 73. ovog Zakona. (5) Federalno ministarstvo može zahtijevati od podnosioca zahtjeva dodatne informacije o projektu koje su mu potrebne za donošenje odluke o obavezi izrade i obima studije o procjeni uticaja na okoliš. Član 70. (Obavezni uvid za prethodnu procjenu uticaja na okoliš) (1) U postupku razmatranja i odlučivanja o zahtjevu za prethodnu procjenu uticaja, Federalno ministarstvo je obavezno da dostavi kopiju zahtjeva i osigura besplatan uvid u priložena dokumenta radi pribavljanja mišljenja sljedećim subjektima: a) nadležnom organu uprave u kantonu i jedinici lokalne samouprave na čijem se području projekat izvodi, b) organima uprave i organizacijama nadležnim za zaštitu komponenti okoliša, koji izvođenjem projekta mogu biti izloženi njegovom znatnom uticaju, i to: 1) nadležnim za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa, 2) nadležnim za zaštitu zdravlja, 3) drugim zainteresovanim stranama, c) organu nadležnom za zaštitu okoliša drugog entiteta i Brčko Distrikta, ako je riječ o projektu sa znatnim uticajem na okoliš drugog entiteta ili Brčko Distrikta, ili druge države, u skladu sa ovim Zakonom, d) zainteresovanoj javnosti (2) Subjekti iz stava (1) ovog člana daju mišljenje Federalnom ministarstvu u vezi sa zahtjevom i priloženoj dokumentaciji, u roku od 30 dana od dana prijema kopije zahtjeva u pisanoj formi. (3) Federalno ministarstvo će prilikom donošenja odluke uzeti u obzir dostavljena mišljenja subjekata iz stava (1) ovog člana. Član 71. (Rješenje o prethodnoj procjeni uticaja na okoliš) (1) O zahtjevu za prethodnu procjenu uticaja, Federalno ministarstvo odlučuje rješenjem. (2) Rješenjem se utvrđuje da na osnovu prethodne procjene uticaja na okoliš nije potrebno dalje provođenje procjene uticaja, ili se utvrđuje da je obavezno provođenje procjene uticaja na okoliš, te se određuje obaveza izrade studije o procjeni uticaja na okoliš (u daljem tekstu: Studija), obim i sadržaj Studije. Član 72. (Provođenje procjene uticaja na okoliš) (1) Obim Studije određuje se prema specifičnim karakteristikama pojedinog projekta i kriterijima određenim u posebnom propisu iz člana 68. stav (1) ovog Zakona. (2) Prilikom donošenja rješenja o procjeni uticaja na okoliš, Federalno ministarstvo je dužno da razmotri i uzme u obzir blagovremeno primljena mišljenja iz člana 70. ovog Zakona. (3) Rješenje iz stava (2) ovog člana donosi se u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva. (4) Federalno ministarstvo u roku od 8 dana od dana donošenja rješenja o procjeni uticaja na okoliš, navedeno rješenje postavlja na internet stranicu Federalnog ministarstva. Član 73. (Nosioci izrade Studije i elektronski registar) (1) Nakon dobijanja rješenja o procjeni uticaja na okoliš, podnosioc zahtjeva je obavezan da ugovori izradu Studije kod ovlaštenog nosioca izrade Studije. (2) Federalni ministar posebnim propisom utvrđuje uslove za: a) davanje ovlaštenja nosiocima izrade Studije, b) način i kriterije koje moraju ispunjavati nosioci izrade Studije, c) visinu naknade za troškove izdavanja ovlaštenja nosiocima izrade Studija. (3) Federalno ministarstvo vodi elektronski registar nosioca izrade Studije kojima je izdato ovlaštenje iz stava (2) alineja (a) ovog člana, a koji je javnosti dostupan putem internet stranice. (4) Ministarstva i drugi organi i organizacije sa nadležnostima i odgovornostima ili javnim ovlaštenjima u oblasti zaštite okoliša moraju omogućiti pristup podacima koji su potrebni za izradu Studije ako njima raspolažu. Član 74. (Sadržaj Studije) (1) Federalni ministar donosi propis kojim se utvrđuje sadržaj Studije. (2) Pored sadržaja utvrđenih u propisu iz stava (1) ovog člana Studija sadrži i poseban dio, u kojem se daje kratak pregled dostavljenih mišljenja zainteresovanih strana u postupku prethodne procjene uticaja na okoliš i obrazloženje za primljena mišljenja koja su uzeta u obzir prilikom izrade Studije. (3) Ukoliko se radi o projektu za koji je potrebno pribavljanje okolinske dozvole u skladu sa ovim Zakonom i podzakonskim aktima, Studija sadrži i Plan upravljanja otpadom koji se izrađuje u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom. (4) Studija sadrži posebni dio koji se odnosi na mogući uticaj projekta na okoliš drugog entiteta ili Brčko Distrikta ili prekogranični uticaj u skladu sa ovim zakonom. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 97 Član 75. (Način dostavljanja Studije i obavještavanje javnosti) (1) Podnosioc zahtjeva dostavlja Federalnom ministarstvu po jedan primjerak Studije u pisanoj i elektronskoj formi u roku od 30 dana od dana prijema Studije od nosioca izrade studije. Na zahtjev voditelja postupka, podnosioc zahtjeva dostavlja dodatni broj primjeraka Studije. (2) Federalno ministarstvo je obavezno da u roku od 15 dana od dana prijema Studije, dostavi elektronsku kopiju Studije zainteresiranim organima i zainteresiranoj javnosti i objavi Studiju na internet stranici. Član 76. (Javna rasprava) (1) U postupku ocjene Studije Federalno ministarstvo obavještava i poziva javnost na javnu raspravu o Studiji na način propisan članom 40. ovog Zakona. (2) Poziv za javnu raspravu se dostavlja najmanje 15 dana prije dana održavanja javne rasprave. (3) Sugestije i primjedbe javnosti dostavljaju se Federalnom ministarstvu u pisanoj formi u roku od 15 dana od dana održavanja javne rasprave. Član 77. (Postupak javne rasprave) (1) Federalno ministarstvo organizuje javnu raspravu o projektu u prostoru koji je najbliži lokaciji datog projekta. (2) Nadležno ministarstvo priprema zapisnik sa javne rasprave u roku od 7 dana od dana održavanja javne rasprave. Član 78. (Stručna komisija) (1) Ocjenu Studije vrši stručna komisija za ocjenu Studije (daljem u tekstu: stručna komisija) koju imenuje Federalni ministar. (2) Sastav komisije, naknade kao i druga pitanja vezana za rad stručne komisije propisuje federalni ministar provedbenim propisom. (3) Naknada za ocjenu Studije obuhvata naknadu za rad unutrašnjih i vanjskih pravnih, tehničkih i drugih stručnjaka i sve ostale troškove koje može imati Federalno ministarstvo ili drugi učesnici u postupku procjene uticaja na okoliš. (4) Stručna komisija vrši ocjenu Studije u roku od 30 dana od dana održavanja javne rasprave. (5) Studija koja sadrži nedostatke vraća se podnosiocu zahtjeva na doradu u skladu sa primjedbama stručne komisije i dostavljenim primjedbama zainteresiranih organa i javnosti. (6) Podnosioc zahtjeva je dužan u roku od 30 dana dostaviti potrebne izmjene/dopune studije uticaja nakon čega ministarstvo obavještava zainteresovanu javnost o izmjenama/dopunama koje je podnosioc dostavio. (7) Studija može biti vraćena samo jednom radi dorade. Ako dopunjena Studija ne bude odobrena, novi zahtjev, sa novom Studijom, može biti podnesen najranije u periodu od šest mjeseci od dana uručenja rješenja podnosiocu zahtjeva. Član 79. (Odobravanje Studije) (1) Federalno ministarstvo rješenjem odobrava Studiju u roku od 60 dana od završetka postupka ocjene Studije. (2) Studija neće biti odobrena ukoliko: a) se utvrdi da bi projekt mogao izazvati znatno zagađivanje okoliša ili u znatnoj mjeri ugroziti okoliš, b) projekt nije u skladu sa Federalnom strategijom zaštite okoliša i Akcionim planom zaštite okoliša i c) projekt nije u skladu sa međunarodnim obavezama države po pitanju zaštite okoliša. (3) Rješenje o odobravanju ili odbijanju Studije dostavlja se podnosiocu zahtjeva i zainteresovanim stranama iz člana 75. stav (2) ovog Zakona. (4) Dostavljanje rješenja iz stava (3) ovog člana vrši se u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku i objavljuje na internet stranici Federalnog ministarstva. (5) U slučaju prekograničnog uticaja Federalno ministarstvo će proslijediti rješenje drugom entitetu/državi na koju projekt može imati uticaj. (6) Rješenje o odobravanju Studije prestaje da važi ukoliko podnosioc zahtjeva ne pribavi odobrenje za građenje u roku od 3 godine od dana prijema rješenja. Član 80. (Troškovi nastali u postupku procjene uticaja na okoliš) Troškove obavještavanja i omogućavanja učešća javnosti u postupcima procjene uticaja, troškove naknade za rad stručne komisije i sve ostale troškove u postupku procjene uticaja na okoliš snosi podnosioc zahtjeva. Član 81. (Vjerovatnoća prekograničnih uticaja na okoliš susjednih država, Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta BiH) (1) Pravila koja se odnose na procjenu uticaja na okoliš u kontekstu prekograničnih uticaja primjenjuju se i kada postoji obaveza po međunarodnim ugovorima, bilateralnim sporazumima ili iz drugih razloga. (2) Kada nosioc izrade Studije sazna da će projekat vjerovatno imati značajan uticaj na okoliš druge države ili drugi entitet, dužan je izraditi posebno poglavlje u Studiji o procjeni uticaja na okoliš sa podacima o mogućim uticajima na okoliš druge države. Studija se dostavlja drugoj državi ili entitetu ili Distriktu Brčko BiH, sa informacijom o vremenu i mjestu održavanja javne rasprave. (3) Na javnoj raspravi omogućava se učešće javnosti iz države, entiteta ili Brčko Distrikta BiH na koje projekat može imati uticaja. (4) Federalno ministarstvo, putem Institucija Bosne i Hercegovine, nakon održane javne rasprave provodi konsultacije sa predstavnicima države na koju projekat može imati uticaja. (5) Nakon zaprimanja informacije o projektu koji se odvija u drugoj državi, entitetu ili Brčko Distriktu BiH, a koji može imati značajne posljedice po okoliš na teritoriju Federacije, Federalno ministarstvo poduzima aktivnosti u cilju učešća nadležnih organa i javnosti u procjeni prekograničnih uticaja na okoliš. (6) Federalno ministarstvo dostavlja mišljenja, sugestije i primjedbe organa uprave i javnosti nadležnim organima države, entiteta ili Brčko Distrikta BiH iz koje potiču prekogranični uticaji na okoliš i obavlja konsultacije sa predstavnicima države, entiteta ili Brčko Distrikta BiH iz koje potiču uticaji na okoliš. (7) Troškove izrade posebnih poglavlja Studije iz st. (2) i (4) ovog člana snosi podnosioc zahtjeva. (8) Detalji o postupcima za projekte sa mogućim međuentitetskim uticajem mogu biti određeni sporazumom među entitetima koji se zaključuje uz konsultiranje Međuentitetskog tijela za okoliš. (9) Postupanja koja se odnose na prekogranični i međuentitetski uticaj na okoliš susjednih država, Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta BiH, definiše se posebnim podzakonskim aktom koji donosi Vlada Federacije BiH. Broj 15 - Strana 98 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. POGLAVLJE X IZDAVANJE OКOLINSKIH DOZVOLA Član 82. (Cilj i svrha izdavanja okolinske dozvole) (1) Okolinska dozvola izdaje se u cilju kompletne zaštite okoliša osiguravajući mjere za sprječavanje i smanjenje industrijskih emisija u zrak, vodu, tlo, smanjenje uticaja na stanovništvo, biljni i životinjski svijet i sprječavanje stvaranja otpada i buke kako bi se ostvario visoki nivo zaštite okoliša kao cjeline. (2) Okolinska dozvola se izdaje i u slučaju znatne promjene u radu pogona i postrojenja. (3) Okolinska dozvola se ne izdaje za istraživačke aktivnosti, razvojne aktivnosti ili za testiranje novih proizvoda i procesa. (4) Za istraživačke aktivnosti iz stava 3. ovog člana, obavezna je procjena uticaja na okoliš. (5) Federalno ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu na rok od pet godina. Član 83. (Nadležnost za izdavanje okolinske dozvole) (1) Vlada Federacije BiH donosi propis kojim utvrđuje pogone i postrojenja koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ukoliko imaju okolinsku dozvolu izdatu u skladu sa odredbama ovog Zakona. (2) Federalno ministarstvo nadležno je za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja iznad pragova utvrđenih propisom iz stava (1) ovog člana. (3) Kantonalno ministarstvo nadležno je za pogone i postrojenja ispod pragova utvrđenih propisom iz stava (1) ovog člana. Član 84. (Opšte obaveze operatera u vezi sa zaštitom okoliša) (1) U svrhu kompletne zaštite okoliša od štetnih uticaja djelatnosti koje se obavljaju u postrojenju, operater je obavezan osigurati da pogoni i postrojenja budu izgrađeni i funkcioniraju tako da se: a) ne ugrožava zdravlje ljudi, ostvaruje povoljno stanje flore i faune, ne dovede do gubitka staništa koji se nalaze na području uticaja postrojenja ili okoliša zbog emisija supstanci, buke, mirisa, vibracija ili toplote, saobraćaja ili od postrojenja; b) poduzmu sve odgovarajuće preventivne mjere za sprječavanje zagađenja i ne prouzrokuju zagađenje iznad graničnih emisija; c) izbjegava stvaranje otpada, njegova količina svodi na najmanju moguću mjeru, stvoreni otpad ponovo koristi, reciklira ili odlaže na način da se izbjegne i smanji negativan uticaj na okoliš; d) efikasno koriste energetski i prirodni resursi; e) poduzmu mjere za sprječavanje nesreća i ograničavanje njihovih posljedica, i f) poduzmu mjere nakon prestanka rada postrojenja za izbjegavanje rizika od zagađenja i za povrat lokacije na kojoj se nalazi postrojenje u zakonom propisano stanje okoliša. (2) Zahtjevi dati u stavu (1) ovoga člana predstavljaju opšte obaveze operatera koje se trebaju ispuniti tokom izgradnje, rada, održavanja i prestanka rada pogona i postrojenja. (3) Za pogone i postrojenja za koje nije potrebno pribavljanje okolinske dozvole, nadležni će organ pri izdavanju potrebnih dozvola uzeti u obzir ispunjenje zahtjeva iz stava (1) ovoga člana. Član 85. (Objedinjavanje okolinske dozvole) (1) Jedan zahtjev za izdavanje okolinske dozvole, može se predati za više pogona i postrojenja na istoj lokaciji kada njima upravlja isti operater. (2) Izuzetno, zahtjev može podnijeti više operatera, ako je pogon ili postrojenje tehnološka cjelina koju čini više dijelova postrojenja kojima upravljaju različiti operateri. (3) U slučaju iz stava (2) ovog člana okolinskom dozvolom se utvrđuju obaveze i odgovornosti svakog operatera posebno, te se okolinska dozvola dostavlja svim operaterima. (4) Ako se okolinska dozvola izdaje za pogone ili postrojenja iz stava (1) ovog člana, svako postrojenje mora ispunjavati uslove propisane ovim Zakonom. (5) U slučajevima iz st. (1) i (2) ovog člana, nadležni organ za izdavanje okolinske dozvole je Federalno ministarstvo. Član 86. (Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole) (1) Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole podnosi se nadležnom ministarstvu u jednom primjerku u pisanoj formi i jednom primjerku na elektronskom mediju za pohranu podataka. (2) Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole sadrži: a) podatke o podnosiocu zahtjeva: naziv i sjedište operatera ili investitora, ID broj, ime odgovornog lica, broj telefona i e-mail adresu; b) lokaciju pogona i postrojenja; c) uvjerenje nadležne porezne uprave da nema neizmirenih novčanih obaveza za kazne izrečene zbog učinjenih prekršaja u oblasti okoliša. (3) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana prilaže se dokumentacija koja sadrži slijedeće podatke: a) opis pogona i postrojenja (plan, opis pogona i postrojenja, tehnički opis rada, kapacitet postrojenja itd.); b) opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih materija i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje; c) opis stanja lokacije pogona i postrojenja; d) opis izvora emisija, priroda i količine emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) tj. izvještaj o nultom stanju, kao i identifikacije znatnih uticaja na okoliš; e) opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprječavanje ili ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja; f) opis mjera za spriječavanje produkcije otpada kao i za povrat korisnog materijala iz otpada koji producira postrojenje; g) opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obavezama operatera, posebno mjera nakon zatvaranja ili rušenja postrojenja; h) opis planiranih mjera za smanjenje emisija i opis planiranog monitoringa; i) izvod iz planskog akta j) pravomoćni vodni akt; k) netehnički rezime l) idejni projekat; m) plan upravljanja otpadom; n) Izvještaj o stanju sigurnosti i/ili Plan za sprječavanje nesreća većih razmjera, ukoliko se radi o pogonu ili postrojenju koje može izazvati nesreću većih razmjera. (4) U slučaju kada se za novi pogon i postrojenje ili znatnu promjenu postojećeg postrojenja provodi procjena uticaja, sve relevantne informacije prikupljene u postupku procjene Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 99 uticaja prilažu se uz zahtjev za izdavanje okolinske dozvole, uključujući Studiju i rješenje o odobravanju Studije. (5) Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole izrađuje pravno lice registrirano za tu djelatnost. Član 87. (Procedura po prijemu zahtjeva za okolinsku dozvolu) (1) Ukoliko zahtjev ne sadrži propisane podatke ili dokumentaciju iz člana 86. nadležno ministarstvo će zatražiti od podnosioca zahtjeva da dostavi podatke ili dokumentaciju koji nedostaju. (2) Ako podnosiocj zahtjeva ne dostavi tražene podatke ili dokumentaciju u određenom roku, nadležno ministarstvo će bez odgađanja donijeti zaključak o odbacivanju zahtjeva. (3) Sve procesne radnje koje nisu regulisane ovim Zakonom, provodit će se u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku. Član 88. (Učešće javnosti) (1) Nadležno ministarstvo obavještava javnost, zainteresovsne strane i jedinicu lokalne samouprave o podnesenom zahtjevu za izdavanje okolinske dozvole objavom u najmanje jednim od dnevnih novina na području Federacije BiH, o trošku podnosioca zahtjeva te na internet stranici ministarstva. (2) Jedinica lokalne samouprave obavještava mjesne zajednice u svom sastavu, udruženja građana, javnost i zainteresovane strane o podnesenom zahtjevu iz stava (1) ovog člana. (3) Nadležno ministarstvo i jedinica lokalne samuprave će osigurati zaintresovanim stranama besplatan uvid u zahtjev za okolinsku dozvolu i priloženu dokumentaciju. (4) Zainteresovane strane mogu, u roku od 30 dana od dana objavljivanja obavještenja iz stava (1) ovog člana, dostaviti nadležnom ministarstvu mišljenje o zahtjevu i priloženoj dokumentaciji u pisanoj formi. (5) Nacrt rješenja o izdavanju okolinske dozvole, objavljuje se na internet stranici nadležnog ministarstva. (6) Rok za dostavu sugestija i mišljenja javnosti na nacrt rješenja je 8 dana od dana objave. Član 89. (Izdavanje okolinske dozvole) (1) Nadležno ministarstvo za izdavanje okolinske dozvole donosi rješenje o izdavanju okolinske dozvole u roku od 90 dana od dana prijema urednog zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole. (2) Okolinska dozvola sadrži: a) granične vrijednosti emisija za zagađujuće supstance zasnovane na važećim propisima ili najboljim raspoloživim tehnikama, po svakoj emisijskoj tački; b) mjere za zaštitu zraka, tla, voda, biljnog i životinjskog svijeta; c) mjere za upravljanje otpadom koji proizvodi pogon i postrojenje; d) mjere zaštite od buke i vibracija; e) mjere za sprječavanje ili minimiziranje prekograničnog zagađenja; f) sistem praćenje emisija uz određivanje metodologije i učestalosti mjerenja; g) uslovi i mjere za sprečavanje nesreća većih razmjera; h) mjere sanacije nakon prestanka rada postrojenja; i) mjere vezane za uslove rada u vanrednim situacijama. (3) Kada standard kvaliteta okoliša zahtjeva strožije mjere u odnosu na one koje su utvrđene posebnim propisima kojima su regulisane granične vrijednosti emisija, u okolinsku dozvolu se unose dodatne ili strožije mjere da bi se postigao standard kvaliteta okoliša. (4) Kada standard kvaliteta okoliša zahtjeva strožije mjere u odnosu na one koje su ostvarive primjenom najboljih raspoloživih tehnika, u okolinsku dozvolu se uključuju dodatne ili strožije mjere (npr. ograničenje radnih sati, manje zagađujućih goriva, itd). (5) Sve mjere iz stava (2) ovog člana obavezno sadrže rokove za realizaciju. Član 90. (Dostava okolinske dozvole i pravo na žalbu) (1) Rješenje o okolinskoj dozvoli koje je u nadležnosti Federalnog ministarstva dostavlja se podnosiocu zahtjeva, nadležnoj inspekciji zaštite okoliša, kantonalnom ministarstvu nadležnom za zaštitu okoliša, lokalnoj samoupravi zainteresovanim organima i zainteresovanoj javnosti koja je učestvovala u postupku. (2) Rješenje iz nadležnosti kantonalnog ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša dostavlja se podnosiocu zahtjeva, kantonalnoj inspekciji zaštite okoliša i organu jedinice lokalne samouprave, zainteresovanim organima i zainteresovanoj javnosti koja je učestvovala u postupku. (3) Protiv rješenja iz stava (1) ovog člana žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. (4) Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana, dopuštena je žalba, koja se podnosi Federalnom ministarstvu kao drugostepenom organu. (5) Nadležno ministarstvo u roku od osam dana od dana donošenja rješenja o okolinskoj dozvoli, objavljuje rješenje o izdavanju okolinske dozvole na svojoj internet stranici. Član 91. (Obaveze operatera nakon pribavljene okolinske dozvole) (1) Operater je dužan da provodi praćenje emisija i uticaja koje izazivaju pogon, i postrojenje. (2) Operater je dužan osigurati provjeru usklađenosti rada pogona i postrojenja u skladu sa rokovima, mjerama i praćenjem navedenim u okolinskoj dozvoli. (3) Operater je dužan dostavljati nadležnom ministarstvu za okoliš izvještaje o izvršenom mjerenju emisija u zrak, godišnji izvještaj o vrstama, količini i načinu zbrinjavanja otpada, izvještaj o monitoringu buke i ostalo propisano okolinskom dozvolom. (4) Operater je dužan sanirati nedostatke utvrđene prilikom nadzora rada pogona i postrojenja, bez odlaganja. (5) Operater dostavlja nadležnom ministarstvu izvještaj o postupanju po osnovu izvršenog inspekcijskog nadzora i poduzetim sanacijskim mjerama koje su naložene u slučaju utvrđenih nedostataka. (6) Operater je dužan osigurati odgovarajuće održavanje pogona i postrojenja, kao i redovnu kontrolu nad radom tehničkih uređaja. (7) U slučaju nesreća koje vode prekoračenju graničnih vrijednosti emisija, operater je dužan bez odlaganje poduzeti sanacijske mjere sa ciljem ponovnog uspostavljanja usklađenosti sa okolinskom dozvolom i propisima. (8) Ukoliko nesreća može prouzrokovati ozbiljnu prijetnju po ljudsko zdravlje ili okoliš operater je dužan smanjiti ili privremeno obustaviti rad pogona i postrojenja. Član 92. (Odbijanje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole) (1) Nadležno ministarstvo za izdavanje okolinske dozvole će odbiti zahtjev za izdavanje iste ukoliko zahtjev nije blagovremeno upotpunjen ili sadrži netačne podatke koji su od uticaja za izdavanje okolinske dozvole. Broj 15 - Strana 100 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. (2) Nadležno ministarstvo će odbiti zahtjev za izdavanje okolinske dozvole ukoliko isti nije u skladu sa pravnim, okolinskim i zdravstvenim standardima. (3) Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole odbija se i u slučaju kada podnosioc zahtjeva ima neizmirene novčane kazne izrečene u skladu sa čl. 141. do 146. ovog Zakona. (4) Rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole dostavlja se podnosiocu zahtjeva u roku od 7 dana od dana donošenja rješenja i o tome obavještava nadležni inspekcijski organ. Član 93. (Obnova okolinske dozvole) (1) Ministarstvo nadležno za izdavanje okolinske dozvole svakih pet godina vrši obnovu okolinske dozvole. (2) Operater je dužan nadležnom ministarstvu podnijeti zahtjev za obnovu okolinske dozvole u skladu sa članom 86. ovog Zakona. (3) Zahtjev za obnovu okolinske dozvole podnosi se nadležnom ministarstvu 90 dana prije isteka važenja prethodne dozvole. (4) Operater uz zahtjev za obnovu okolinske dozvole, pored identifikacijskih podataka, adrese, kontakt telefona i e-mail adrese, dostavlja: a) pravomoćni vodni akt, ako nije završena izgradnja pogona ili postrojenja, b) pravomoćnu građevinsku ili upotrebnu dozvolu ukoliko pogon ili postrojenje nije pušteno u rad. (5) Nakon analize svih prikupljenih informacija iz st. (3) i (4) ovog člana i informacija iz izvještaja iz st. (3) i (5) člana 91. ovog Zakona, nadležno ministarstvo: a) u roku od 60 dana izdaje okolinsku dozvolu, ili b) odbija zahtjev za izdavanje okolinske dozvole. (6) Javnost se obavještava o pokretanju postupka obnove okolinske dozvole u rokovima i na način propisan članom 40. ovog Zakona. (7) U slučaju da operater ne podnese zahtjev za obnovu okolinske dozvole u skladu sa stavom 3. ovog člana, nadležno ministarstvo obavještava inspektora zaštite okoliša. Član 94. (Ponovno razmatranje i izmjene okolinske dozvole) (1) Nadležno ministarstvo ponovno razmatra, revidira uslove definisane u okolinskoj dozvoli i vrši izmjenu okolinske dozvole: a) ako zagađenje koje stvara pogon i postrojenje prelazi granične vrijednosti utvrđene u okolinskoj dozvoli; b) ako je došlo do znatnih promjena u najboljim raspoloživim tehnikama koje omogućavaju znatno smanjenje emisija; ili c) ako sigurnost odvijanja rada i djelatnosti zahtijeva upotrebu drugih tehnologija. (2) Nadležno ministarstvo može na zahtjev nadležne inspekcije za okoliš i zainteresovanih strana koji žive na području rada pogona i postrojenja koje može imati negativan uticaj i ugrožavati ili predstavljati opasnost po okoliš i zdravlje, ponovo razmatriti okolinsku dozvolu. (3) Ukoliko bi izmjene pogona i postrojenja radi prilagođavanja zahtjevima u području zaštite okoliša prouzrokovale promjene pogona i postrojenja, nadležno ministarstvo nalaže operateru izradu plana prilagođavanja sa mjerama i rokovima dostizanja najboljih raspoloživih tehnika i usklađivanje sa odredbama provedbenih propisa. (4) Javnost se obavještava o ponovnom razmatranju i izmjeni okolinske dozvole u rokovima i na način propisan članom 40. ovog Zakona. Član 95. (Promjena u radu) (1) Ukoliko operater pogona i postrojenja tokom trajanja važenja izdate okolinske dozvole planira promjenu prirode ili funkcionisanja postrojenja ili proširenje postrojenja koje može uticati na okoliš, dužan je da o tome u pisanoj formi obavijesti nadležni organ za izdavanje okolinske dozvole. (2) Obavještenje iz stava (1) ovog člana sadrži podatke o postojećem i planiranom dijelu pogona i postrojenja, a ovi podaci će uključivati idejni projekat i druga propratna dokumenta koja su važna za utvrđivanje. (3) Nadležno ministarstvo za izdavanje okolinske dozvole će pregledati zahtjev i utvrditi da li proizvodnja, upotreba energije, korištenje vode, korištenje prostora, emisije ili proizvodnja otpada prelazi 25% od utvrđenih vrijednosti. (4) Ukoliko su potrebni dodatni podaci da bi se odredilo da je promjena znatna, nadležno ministarstvo će zatražiti od operatora da ih dostavi. (5) Nadležno ministarstvo će u roku od 30 dana od dana dobijanja potrebnih podataka odlučiti o tome da li je predložena promjena znatna. (6) Ukoliko je promjena identifikovana kao znatna, nadležno ministarstvo će o tome obavijestiti operatera i pozvati ga da podnese novi zahtjev za izdavanje okolinske dozvole koji će sadržavati podatke o postojećem i planiranom dijelu pogona i postrojenja. (7) Postupak izdavanja okolinske dozvole iz stava (6) ovog člana vrši se u skladu sa odredbama ovog Zakona kojim je propisan postupak izdavanja okolinske dozvole. Član 96. (Prestanak rada) (1) Kada pogon i postrojenje koje posjeduje okolinsku dozvolu prestane sa radom, operater je dužan da o tome obavijesti nadležno ministarstvo u pisanoj formi. (2) Operater pogona i postrojenja ili stečajni upravnik obavještava nadležno ministarstvo o pokrenutom stečajnom postupku i mogućnosti provođenja mjera i monitoringa navedenih u okolinskoj dozvoli. (3) Nakon što nadležno ministarstvo utvrdi da su ispunjeni uvslovi iz stava (1) ovog člana izdaje rješenje o prestanku važenja okolinske dozvole te će u skladu sa zakonom obavijestiti zainteresovanu javnost o donesenom Rješenju. Član 97. (Prestanak važenja okolinske dozvole) (1) Okolinska dozvola prestaje važiti ukoliko: a) operater to zahtijeva; b) ukoliko se utvrdi da operater nije obavijestio nadležni organ o znatnim promjenama na pogonu i postrojenju; c) operater prestane da ispunjava uslove i mjere koji su utvrđeni dozvolom; d) u toku kontrole nadležni inspektor utvrdi da operater ne ispunjava obaveze iz okolinske dozvole utvrđene na osnovu odobrenog Plana aktivnosti; e) utvrdi se da je operater dobio okolinsku dozvolu na osnovu lažnog predstavljanja ili krivotvorene dokumentacije; f) izgrađeni pogoni i postrojenje za koje se izdaje okolinska dozvola ne radi duže od dvije godine; g) operater ne vrši monitoring i ne dostavlja izvještaje o mjerenjima u roku utvrđenom u okolinskoj dozvoli; h) operater ne unosi podatke u elektronski registar o postrojenjima i zagađenjima; i) operater ne postupi po nalogu inspektora nadležnog za okoliš prema zapisniku o izvršenim inspekcijama, i j) pokrenuta je likvidacija pogona i postrojenja. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 101 (2) Ako se ispuni jedan ili više uslova iz stava (1) ovog člana, nadležno ministarstvo donosi rješenje o prestanku važenja rješenja o okolinskoj dozvoli, koje dostavlja operateru, nadležnoj inspekciji i organima nadležnim za vode i prostorno uređenje i građenje. (3) Protiv rješenja o prestanku važenja rješenja o okolinskoj dozvoli koje donosi Federalno ministarstvo može se pokrenuti upravni spor. (4) Protiv rješenja o prestanku važenja rješenja koje donosi kantonalno ministarstvo žalba se može podnijeti Federalnom ministarstvu. (5) Podnošenje žalbe i pokretanje upravnog spora ne odgađa izvršenje rješenja. (6) Rješenjem o prestanku važenja rješenja o okolinskoj dozvoli utvrđuje se obaveza i nosioc izvršenja mjera sanacije za pogon i postrojenje i lokaciju poslije prestanka aktivnosti, kako bi se izbjegao rizik po okoliš, zdravlje ljudi i materijalna dobra. Član 98. (Postojeći pogoni i postrojenja) Postojeći pogoni i postrojenja, koji nemaju okolinsku dozvolu iako su obveznici pribavljanja iste, prilikom izdavanja okolinske dozvole tretirat će se kao nova postrojenja i morati će ispuniti sve zakonom propisane zahtjeve i biti usklađeni sa najboljim raspoloživim tehnikama. Član 99. (Granične vrijednosti emisija) Granične vrijednosti emisija su propisane i sadržane u okolinskoj dozvoli, zasnovane na propisima kojim se definišu granične vrijednosti emisija, a koji se usaglašavaju sa najboljim raspoloživim tehnikama (BAT). Član 100. (Najbolje raspoložive tehnike) (1) Najbolje raspoložive tehnike se utvrđuju u formi tehničkih uputstava. (2) Federalni ministar donosi propis kojim se definišu djelatnosti za koje se utvrđuju najbolje raspoložive tehnike, odnos sa referentnim dokumentima za najbolje raspoložive tehnike i primjena drugih dokumenata o najboljim raspoloživim tehnikama, kriterijima za određivanje najboljih raspoloživih tehnika, sadržaju tehničkih uputstava o najboljim raspoloživim tehnikama i donošenju odluka i načinu rada radnih grupa za izradu i ažuriranje tehničkih uputstava o najboljim raspoloživim tehnikama. (3) Tehnička uputstva pripremaju radne grupe za najbolje raspoložive tehnike, čije članove imenuje Federalni ministar. (4) Novi pogoni i postrojenja od samog početka izgradnje i puštanja u rad moraju zadovoljavati uslove navedene u najboljim raspoloživim tehnikama, dok se postojećim pogonima i postrojenjima određuje vremenski rok za postizanje uslova. (5) Za djelatnosti za koje nisu definirane najbolje raspoložive tehnike u skladu sa stavom (2) ovog člana, primjenjuju se najbolje raspoložive tehnike EU. (6) Sve informacije o razvoju tehničkih uputstava su dostupne javnosti. Član 101. (Registar okolinskih dozvola) (1) Nadležno ministarstvo za izdavanje okolinskih dozvola uspostavlja i vodi Registar izdatih okolinskih dozvola. (2) Kantonalna ministarstva dostavljaju Federalnom ministarstvu godišnji izvještaj o izdatim dozvolama za pogone i postrojenja iz njihove nadležnosti. (3) Federalni ministar donosi propis kojim utvrđuje sadržaj i način vođenja Registra izdatih okolinskih dozvola. POGLAVLJE XI SPRJEČAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA Član 102. (Sprječavanje i nadzor nesreća velikih razmjera) (1) Operater pogona i postrojenja, uključujući skladišta koji mogu izazvati nesreće većih razmjera, zbog prisutnosti opasnih supstanci u količinama iznad količina navedenih u provedbenom propisu, koji donosi Federalni ministar, dužan je da: a) dostavi ministarstvu podatke o svim prijetećim opasnostima od štete u okolišu ili o sumnji na takvu prijeteću opasnost; b) poduzme potrebne mjere sprječavanja; c) traži uputstva o potrebnim mjerama sprječavanja koje treba poduzeti. (2) Operater je dužan u bilo koje vrijeme ministarstvu i nadležnom inspektoratu prezentirati dokaz o poduzetim mjerama. (3) Ukoliko ministarstvo ne može utvrditi operatera ili operater ne snosi odgovornost u skladu sa članom 117. ovog Zakona, ministarstvo poduzima potrebne mjere. Član 103. (Nadležnost za pogone i postrojenja kod kojih postoji opasnost od nesreća većih razmjera) Za pogone i postrojenja iz stava (1), član 102 ovog Zakona, nadležno je Federalno ministarstvo. Član 104. (Obaveze operatera pogona ili postrojenja koje može izazvati nesreće većih razmjera) (1) Operater pogona i postrojenja ili skladišta iz stava (1) člana 102. ovog zakona, dužno je da Federalnom ministarstvu dostavi obavještenje sa sljedećim podacima: a) ime odgovornog lica i punu adresu pogona, b) registrovano mjesto poslovanja pogona i postrojenja, sa punom adresom, c) informacije o prisutnim opasnim supstancama ili kategorija supstanci u pogonu i postrojenju ili skladištu, d) količinu i fizički oblik opasnih supstanci u pogonu i postrojenju ili skladištu, e) opis pogona i postrojenja i skladišnog prostora, i f) neposredno okruženje pogona i postrojenja ili skladišta koji mogu prouzrokovati veću nesreću ili pogoršati njene posljedice. (2) Podaci iz stava (1) ovog člana dostavljaju se Federalnom ministarstvu uz zahtjev za izdavanje okolinske dozvole. (3) U slučaju znatnog povećanja u količini ili znatne promjene u prirodi ili fizičkom obliku prisutne opasne supstance ili svake promjene postupka u kojem se upotrebljava opasna supstanca, promjene u radu pogona i postrojenja ili uređaja koja bi mogla znatno uticati na opasnost od velikih razmjera ili trajnog zatvaranja postrojenja, operater obavještava Federalno ministarstvo o promjeni stanja. Član 105. (Informisanje o nesrećama većih razmjera) (1) Operater pogona i postrojenja dužan je u što kraćem roku obavijestiti Centar za obavještavanje i uzbunjivanje Civilne zaštite, a potom i Federalno ministarstvo o nesreći većih razmjera, te dostaviti podatke o: a) okolnostima nesreće; b) opasnim supstancama koje su prisutne; c) procjeni uticaja nesreće na ljude i okoliš, i Broj 15 - Strana 102 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. d) poduzetim hitnim mjerama. (2) Operater je dužan obavijestiti ministarstvo o poduzetim mjerama za ublažavanje posljedica nesreće i sprječavanje pojave novih nesreća. (3) Ukoliko operater zaprimi dodatne podatke u vezi sa nesrećom dužan ih je dostaviti Federalnom ministarstvu. (4) Fizička ili pravna lica imaju pravo iznijeti ministarstvu sve primjedbe koje se odnose na slučajeve štete u okolišu ili opasnost od štete koje su im poznate, kao i zahtijevati da Federalno ministarstvo djeluje na osnovu ovog Zakona: a) koje su pogođene ili će vjerovatno biti pogođene štetom u okolišu; b) koje imaju dovoljan interes u pogledu donošenja odluka o okolišu koje se odnose na štetu ili, alternativno c) koje se pozivaju na povredu prava. Član 106. (Plan sprječavanja nesreća većih razmjera) (1) Operater pogona i postrojenja iz stava (1), član 102. ovog Zakona, dužan je pripremiti Plan sprječavanja nesreća većih razmjera (u daljem tekstu: Plan) i osigurati provođenje Plana kojim se postiže visok nivo zaštite ljudi i okoliša putem odgovarajućih sredstava, struktura i sistema upravljanja, organizacije i kadrova, identifikacije i procjene opasnosti, nadzora rada, planiranja interventnih mjera i provođenja monitoringa pogona i postrojenja. (2) Operater je dužan izvršiti procjenu stanja sigurnosti za nove pogone i postrojenja u roku od najmanje tri mjeseca prije početka gradnje, odnosno za postojeće pogone i postrojenja u roku od najmanje šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (3) Plan za postrojenja iz stava (1) ovog člana, uključujući i skladišta dostavlja se nadležnoj inspekciji i Federalnom ministarstvu uz zahtjev za izdavanje dozvole. Član 107. (Izvještaj o stanju sigurnosti) (1) Za pogone i postrojenja u kojima su prisutne opasne supstance u količinama navedenim u provedbenom propisu iz stav (1), član 102. ovog zakona, operater je dužan sačiniti Izvještaj o stanju sigurnosti iz kojeg se vidi da su: a) plan sprječavanja nesreća većih razmjera i sistemi sigurnosnog upravljanja za njegovo provođenje započeli provođenje; b) rizici pojave većih nesreća identifikovani i poduzete neophodne mjere za identifikovanje takvih nesreća i ograničavanje njihovih posljedica; c) odgovarajuća sigurnost i pouzdanost uključene u projektovanje, građenje, funkcionisanje i održavanje pogona i postrojenja, i d) napravljeni unutrašnji i planovi intervencija koji pružaju informacije za donošenje vanjskog plana. (2) Operater obavlja reviziju Izvještaja o stanju sigurnosti najmanje svake tri godine. (3) Na zahtjev ministarstva ili samoinicijativno, operater obavlja izmjenu Izvještaja o stanju sigurnosti sa obrazloženjem za novonastalo činjenično stanje i nove tehnologije u vezi sa pitanjem sigurnosti. (4) Izvještaj o stanju sigurnosti za postojeće pogone i postrojenja se dostavlja ministarstvu najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (5) Izvještaj o stanju sigurnosti pogona i postrojenja je dostupan javnosti na internet stranici Federalnog ministarstva. Član 108. (Promjene u radu postrojenja) (1) U slučaju promjena u radu pogona i postrojenja ili količini opasnih supstanci koje mogu da rezultiraju pojavom nesreća većih razmjera operater je dužan preispitati i ukoliko je neophodno, ažurirati Plan. (2) U slučaju prestanka rada pogona ili postrojenja, navedenih u provedbenim propisima iz stava (2) člana 83. i stava (1) člana 102. ovog Zakona, operater je dužan pisanim putem informisati nadležni organ o ispunjavanju uslova predviđenih okolinskom dozvolom koji se odnose na mjere poduzete nakon što je postrojenje prestalo sa radom. Član 109. (Postupak prestanka rada) (1) Po konačnom obustavljanju aktivnosti u pogonu postrojenju za koje je izdata okolinska dozvola, operater putem ovlaštenih subjekata vrši procjenu stanja kontaminacije tla i podzemnih voda opasnim supstancama koje su se koristile i/ili proizvodile u postrojenju ili ispuštale iz postrojenja. (2) Kada je postrojenje uzrokovalo znatno zagađenje tla ili podzemnih voda opasnim supstancama u poređenju sa stanjem utvrđenim izvještajem o nultom stanju, operater je dužan poduzeti potrebne mjere za rješavanje tog stanja, kako bi se lokacija vratila u prvobitno stanje. (3) Nakon konačnog obustavljanja aktivnosti u postrojenju i u slučaju kada kontaminacija tla i podzemnih voda na lokaciji predstavlja znatnu prijetnju ljudskom zdravlju ili okolišu kao rezultat aktivnosti koje je obavljao operater i uzimajući u obzir uslove lokacije postrojenja utvrđene početnim stanjem, operater je dužan poduzeti potrebne radnje usmjerene na uklanjanje, kontrolu, ograničavanje ili smanjenje opasnih supstanci tako da lokacija, uzimajući u obzir njeno trenutno i buduće korištenje, ne predstavlja rizik. (4) Federalno ministarstvo će učiniti dostupnim javnosti, putem svoje internet stranice, informacije o mjerama poduzetim od strane operatera nakon konačnog obustavljanja aktivnosti u skladu sa ovim članom. Član 110. (Informacija o sigurnosnim mjerama) (1) Operater je dužan dostaviti informaciju o sigurnosnim mjerama Federalnom ministarstvu, pravnim i fizičkim licima na koje može uticati nesreća većih razmjera, koju izaziva pogon i postrojenje. (2) Informacija o sigurnosnim mjerama se ponovo razmatra svake treće godine, ili se ažurira u slučaju promjena u radu pogona ili postrojenja u roku od šest mjeseci nakon izvršene promjene. (3) Informacija iz stava (1) ovog člana je dostupna javnosti putem internet stranice Federalnog ministarstva. Član 111. (Registar nesreća većih razmjera) (1) Na osnovu podnesenih informacija o sigurnosnim mjerama Federalno ministarstvo vodi i ažurira registar nesreća većih razmjera pogona i postrojenja. (2) Federalni ministar donosi propis kojim utvrđuje sadržaj i način vođenja Registra nesreća većih razmjera. Član 112. (Domino učinak) (1) Na osnovu Izvještaja o stanju sigurnosti, Federalno ministarstvo dužno je identifikovati pogone i postrojenja ili grupe pogona i postrojenja u kojima postoji mogućnost pojave posljedica izazvanih nesrećom većih razmjera ili može biti povećana zbog lokacije ili blizine takvih pogona i postrojenja, te izvršiti identifikaciju opasnih supstanci. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 103 (2) Federalno ministarstvo će provedbenim propisom iz stava (1) člana 102. ovog Zakona definisati sadržaj Izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaj Informacije o sigurnosnim mjerama i sadržaj unutarnjih i vanjskih planova intervencije. (3) Federalno ministarstvo je dužno osigurati razmjenu informacija o identificiranju pogona i postrojenja što će omogućiti operaterima da pri izradi Plana sprečavanja nesreća većih razmjera, uzmu u obzir ukupan rizik i mogućnosti pojave nesreća većih razmjera. (4) Operateri pogona i postrojenja iz stava (1) ovoga člana dužni su sarađivati na informisanju javnosti i dostavljanju informacija Federalnom ministarstvu radi pripreme vanjskih planova intervencije. Član 113. (Unutrašnji i vanjski planovi intervencije) (1) Operater je dužan izraditi unutrašnji plan intervencije sa sadržanim mjerama koje će se poduzeti u slučaju nesreće većih razmjera i dostaviti ga Federalnoj upravi civilne zaštite radi izrade vanjskih planova intervencije za mjere koje će se poduzeti izvan pogona i postrojenja. (2) Cilj izrade planova intervencije je: a) kontrolisanje nesreća na način da se njihove posljedice svedu na najmanju moguću mjeru i ograniči se njihov štetan uticaj na ljude, okoliš i imovinu; b) primjenjivanje mjera koje su neophodne za zaštitu ljudi i okoliša od uticaja nesreća većih razmjera; c) prijenos neophodnih informacija javnosti i nadležnim službama i organima koje se nalaze u datom području, i d) omogućavanje revitalizacije i čišćenje okoliša nakon nesreća većih razmjera. (3) Kod izrade unutrašnjih i vanjskih planova mora se navesti udaljenost između pogona i postrojenja i stambenih područja, javnih mjesta i područja posebne prirodne osjetljivosti ili interesa. (4) Unutrašnji i vanjski planovi intervencija moraju biti primijenjeni bez odlaganja u slučaju nesreća većih razmjera ili u slučaju pojave nekontrolisanog incidenta, koji bi mogao dovesti do nesreće većih razmjera. (5) Planovi moraju biti razmotreni, provjereni, i ukoliko je neophodno, promijenjeni i revidirani od operatera ili nadležnog organa u roku od šest mjeseci, uzimajući u obzir promjene do kojih je došlo u radu pogona i postrojenja, u planovima intervencije ili u novim tehnološkim rješenjima. POGLAVLJE XII FINANSIRANJE ŠTETA U OKOLIŠU I ODGOVORNOST ZA ŠTETU U OKOLIŠU Član 114. (Fond za zaštitu okoliša) Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH je osnovan posebnim zakonom sa ciljem unapređenja razvoja ekonomske organizacije povoljne po okoliš, spriječavanja štete po okoliš, provođenja mjera za otklanjanje nastale štete u okolišu; očuvanja zaštićenih prirodnih područja; motivisanja i unaprjeđenja korištenja najboljih raspoloživih tehnika ili alternativnih rješenja povoljnih za zaštitu okoliša; unaprijeđenje i razvoj svijesti javnosti o zaštiti okoliša i istraživanje okoliša. Član 115. (Utvrđivanje odgovornosti za štetu u okolišu) (1) Pravna i fizička lica dužna su da u obavljanju svoje aktivnosti osiguraju zaštitu okoliša i to: a) primjenom i provođenjem propisa o zaštiti okolišu, b) održivom upotrebom prirodnih resursa, dobara i energije, c) uvođenjem energetski efikasnijih tehnologija i korištenjem obnovljivih prirodnih resursa, d) upotrebom proizvoda, procesa, tehnologija i prakse koji manje ugrožavaju okoliš, e) poduzimanjem mjera prevencije ili otklanjanja posljedica ugrožavanja i štete po okoliš, f) vođenjem evidencije o potrošnji sirovina i energije, ispuštanju zagađujućih supstanci i energije, klasifikaciji, karakteristikama i količinama otpada, g) kontrolom aktivnosti i rada postrojenja koji mogu predstavljati rizik ili prouzrokovati opasnost po okoliš i zdravlje ljudi, h) drugim mjerama u skladu sa ovim Zakonom. (2) Mjere zaštite okoliša iz stava (1) ovog člana pravno i fizičko lice obavlja samostalno ili preko ovlaštenog pravnog lica. Član 116. (Odgovornost za djelatnosti opasne po okoliš) (1) Operater koji obavlja djelatnost opasnu po okoliš odgovoran je za štetu nanesenu tom djelatnošću ljudima, imovini i okolišu. (2) Mogućnost da djelatnost opasna po okoliš prouzrokuje štetu se procjenjuje na osnovu načina rada, korištenih postrojenja, vrste i koncentracije supstanci koje se upotrebljavaju ili nastaju tom aktivnošću, korištenja genetički modificiranih organizama ili mikroorganizama, meteoroloških uslova kao i vremena i mjesta nastanka štete. (3) Pogoni i postrojenja kao što su rudnici, nalazišta mineralnih ulja ili rafinerije, postrojenja za snabdijevanjem gasom i topljenje metala, termoelektrane, koksne peći, postrojenja za proizvodnju i obradu metala i minerala, hemijska postrojenja, postrojenja za tretman, termičku obradu i skladištenje otpada, postrojenja za tretman otpadnih voda, klaonice, bojaonice i kožare, postrojenja za proizvodnju papira, brane i hidroenergetska infrastruktura, gasovodi ili naftovodi i skladišta tekućih atmosferskih gasova predstavljaju opasnost po okoliš zbog načina na koji se njima upravlja, zbog materijala koje koriste ili djelatnosti koja se u njima obavlja. (4) Ukoliko više operatera zajedno obavlja djelatnost opasnu po okoliš odgovornost snose zajednički. (5) Za remedijaciju lokacije na kojima je pogon i postrojenje prestao sa radom ili djelatnost trajno zaustavljena, odgovornost snosi posljednji operater. Član 117. (Izuzeci od odgovornosti) (1) Operater nije odgovoran za štetu uzrokovanu: a) ratom; b) prirodnom nepogodom ili drugom višom silom; c) od strane trećeg lica čija je namjera nanošenje štete; ili d) zbog provođenja posebnih naredbi i mjera nadležnih organa koje su uticale na nastanak štete. (2) Operater se oslobađa odgovornosti za štetu ukoliko dokaže da je primijenio odgovarajuće mjere zaštite kako bi spriječio ili ublažio štetu. Član 118. (Pravo na informisanje) Pravno ili fizičko lice koje smatra da je pretrpilo štetu usljed obavljanja djelatnosti opasnom po okoliš može uvijek zahtijevati informacije o okolnostima koje su od uticaja na dokazivanje da je data djelatnost prouzrokovala štetu. Član 119. (Finansijske garancije) (1) Operater koji obavlja djelatnost opasnu po okoliš dužan je putem osiguranja ili izdvajanjem novčanog iznosa za Broj 15 - Strana 104 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. posebne namjene osigurati sredstva za naknadu štete nastale u okolišu. (2) Operater cjelokupnom svojom imovinom garantuje za naknadu štete. Član 120. (Šteta nanesena okolišu opasnom djelatnosti) (1) Ukoliko opasna djelatnost nanosi štetu okolišu operater je dužan nadoknaditi troškove procjene štete i troškove mjera za vraćanje u stanje koje je bilo neposredno prije nastanka štete ili ublažavanje štete nanesene okolišu kao i naknadu za štetu nanesenu licima i imovini koja je prouzrokovana opasnom djelatnosti. (2) Troškove iz stava (1) ovog člana snosi operater čija je djelatnost nanijela štetu. (3) Odredbe ovog člana se ne primjenjuju na djelatnosti čija je glavna svrha državna odbrana ili međunarodna sigurnost niti na djelatnost čija je jedina svrha zaštita od prirodnih katastrofa. Član 121. (Naknada za izazvanu štetu po okoliš) (1) Ukoliko se šteta nanesena okolišu ne može sanirati odgovarajućim mjerama, lice koje je prouzrokovalo štetu odgovorno je za nadoknadu štete u visini vrijednosti uništenog dobra. (2) Visina naknade treba biti približna ekonomskoj i ekološkoj vrijednosti uništenog dobra. Ukoliko se ta vrijednost ne može utvrditi uobičajenim ekonomskim metodama, sud će utvrditi visinu štete po principu jednakosti uzimajući u obzir potrebne troškove sanacije, stepen individualne odgovornosti i korist stečenu nanošenjem štete okolišu. (3) Federacija BiH zadržava pravo na naknadu štete ukoliko nema drugih lica koje imaju to pravo. Član 122. (Primjena posebnih propisa) Na sva pitanja o odgovornosti za štetu nanesenu okolišu koja nisu posebno uređena ovim zakonom primjenjuju se opšta pravila Zakona o obligacionim odnosima i drugih posebnih propisa. POGLAVLJE XIII SISTEM EKO-OZNAČAVANJA I SISTEM OKOLINSKOG UPRAVLJANJA I NEZAVISNOG OCJENJIVANJA (EMAS) Član 123. (Sistem Eko-označavanja) (1) Sistem dodjele eko-oznaka uspostavlja se radi promovisanja izrade, proizvodnje, marketinga i upotrebe proizvoda sa smanjenim uticajem na okoliš u odnosu na ukupan period trajanja tog proizvoda, te radi bolje informisanosti potrošača o uticaju proizvoda na okoliš. (2) Eko-oznaka je amblem koji se utvrđuje provedbenim propisom iz stava (4) ovog člana i dodjeljuje se proizvodima i uslugama. (3) Uticaji na okoliš se utvrđuju na osnovu ispitivanja uzajamnog djelovanja proizvoda sa okolišem, uključujući korištenje energije i prirodnih resursa, u odnosu na ukupan životni ciklus proizvoda. Sistem dodjele eko-oznaka mora biti u skladu sa postojećim i novonastalim zdravstvenim, sigurnosnim i okolišnim zahtjevima. (4) Federalni ministar provedbenim propisom propisuje sistem i postupak dodjele eko-oznaka, organe nadležne za upravljanje sistemom eko-oznaka, od izbora grupe proizvoda i njihovog ekološkog kriterija do dodjele ekooznake i zaključivanja ugovora koji se odnosi na uslove za upotrebu oznake, na način koji omogućava dobrovoljno učešće pravnih i fizičkih lica čiji proizvodi i usluge ispunjavaju zahtjeve ovoga sistema. Član 124. (Sistem okolinskog upravljanja i nezavisnog ocjenjivanja - EMAS) (1) Pravna i fizička lica u Federaciji BiH mogu dobrovoljno učestvovati u sistemu upravljanja zaštitom okoliša (EMAS), koji je na nivou Europske unije osnovan sa ciljem ocjene i poboljšanja djelovanja pravnih i fizičkih lica na okoliš i pružanja odgovarajućih informacija javnosti i zainteresovanim stranama. (2) Cilj sistema iz stava (1) ovog člana je promovisanje kontinuiranih poboljšanja u djelovanju organizacija na okoliš: a) uspostavljanjem i provođenjem sistema upravljanja od organizacija, b) sistemskom, objektivnom i periodičnom ocjenom djelovanja sistema upravljanja okolišem, c) prikupljanjem informacija o unaprjeđivanju u oblasti zaštite okoliša, d) pružanjem informacija o djelovanju na okoliš te omogućavanjem razmjene informacija sa javnošću i zainteresovanim stranama i e) aktivnim učestvovanjem zaposlenih u organizaciji na uspostavljanju i provođenju sistema upravljanja okolišem, (3) Postupak za podnošenje zahtjeva za registrovanje, visinu naknade, sadržaj i način vođenja registra, razlog za odbijanje upisa, privremeno ili trajno brisanje iz registra, edukaciju i promovisanje sistema EMAS, te druga pitanja, određuju se posebnim propisom koji donosi Federalni ministar. (4) Između organa i organizacija koji zastupaju određene interese, grupa potencijalnih zagađivača ili pojedinačnih zagađivača i nadležnih organa mogu se zaključiti dobrovoljni sporazumi. (5) Zaključivanje dobrovoljnih sporazuma između organa koji zastupaju određene interese, grupa potencijalnih zagađivača ili pojedinačnih zagađivača i nadležnih organa uređuje se posebnim propisima kako bi se zadovoljili okolinski zahtjevi na okolinski prihvatljiv i ekonomski efikasan način. (6) Da bi se zaključio dobrovoljni sporazum potrebno je da se: - uspostavi proces konsultacija u kojem bi zainteresovane strane mogle dati svoje sugestije o nacrtu sporazuma; - zaključi ugovor koji je obavezujući i može obuhvatiti sankcije koje su primjenjive u slučaju nepoštovanja ugovora; - konkretni ciljevi ugovora izraze brojčanim vrijednostima; - uspostave prijelazni ciljevi i definiše rok radi postizanja postepenog pristupa i - definiše monitoring. (7) Sporazum se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH". POGLAVLJE XIV MEĐUENTITETSKA SARADNJA Član 125. (Međuentitetsko tijelo za okoliš) (1) Međuentitetsko tijelo za okoliš uspostavlja se odlukama Vlade Federacije BiH, Vlade Republike Srpske i Vlade Brčko Distrikta BiH. (2) Međuentitetsko tijelo za okoliš ima četiri člana iz Republike Srpske, četiri člana iz Federacije BiH i dva člana iz Brčko Distrikta BiH vodeći računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 105 (3) O održavanju sjednica Međuentitetskog tijela, u cilju koordinacije i saradnje, redovno se obavještava Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. (4) Međuentitetsko tijelo za okoliš sastaje se najmanje šest puta godišnje i donosi odluke na osnovu konzenzusa. (5) Organizacija i način rada Međuentitetskog tijela za okoliš utvrđuje se usaglašenim odlukama entitetskih vlada. (6) Nadležni organi i druge službe organa uprave, upravne organizacije iz oba entiteta dužni su osigurati administrativnu podršku Međuentitetskom tijelu za okoliš, provoditi odluke Međuentitetskog tijela za okoliš u skladu sa ovlaštenjima utvrđenim entitetskim propisima. Član 126. (Nadležnost međuentiteskog tijela za okoliš) (1) Međuentitetsko tijelo za okoliš se bavi svim pitanjima iz području okoliša koja zahtijevaju usaglašen pristup entiteta, kao i drugim pitanjima koja su prenesena na Međuentitetsko tijelo za okoliš od entiteta, ovim zakonom, entitetskim i drugim propisima, a naročito pitanja: a) međunarodnih sporazuma i programa u području zaštite okoliša; b) koordiniranje primjene i donošenja zakona i drugih propisa; c) koordiniranja praćenja provođenja standarda i procedura za zaštitu okoliša; d) davanja preporuka za uspostavljanje usuglašenih standarda kvaliteta okoliša na nivou entiteta; e) koordiniranje entitetskih akcijskih planova i drugih programa i planova u području zaštite okoliša; f) koordiniranje praćenja i sistema informisanja; g) prikupljanje i razmjena informacija i h) međuentitetsko tijelo razmatra i pitanja inicirana od strane kantona u vezi sa pograničnim negativnim uticajem pogona i postrojenja. (2) Međuentitetsko tijelo za okoliš pruža stručnu pomoć nadležnim entitetskim ministarstvima. (3) Međuentitetsko tijelo za okoliš je dužno osigurati da su interesi oba entiteta, Brčko Distrikta BiH i Bosne i Hercegovine uzeti u obzir pri planiranju i realizaciji projekata koji mogu imati odgovarajući međusobni uticaj na okoliš, kako unutar Bosne i Hercegovine tj. između entiteta i Brčko Distrikta BiH, tako i u prekograničnom kontekstu. Član 127. (Saradnja sa Federalnim ministarstvom) Članovi Međuentitetskog tijela za okoliš iz Federacije BiH, poslije svake održane sjednice, podnose izvještaj Federalnom ministarstvu. POGLAVLJE XV PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA Član 128. (Nadležnost za praćenje stanja okoliša) (1) Poslove prikupljanja i objedinjavanja prikupljenih podataka i informacija o okolišu u skladu sa članom 28. ovog zakona, radi osiguravanja i praćenja provođenja politike zaštite okoliša i održivog razvoja obavlja Federalno ministarstvo za zaštitu okoliša u saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša. (2) Praćenje stanja okoliša obuhvata naročito: a) uspostavu, razvoj, vođenje i koordinaciju jedinstvenog informacionog sistema zaštite okoliša u Federaciji BiH, b) praćenje i objedinjavanje podataka i /ili informacija o okolišu, c) vođenje odgovarajućih baza podataka o okolišu te upis u registar sistema za ekološko upravljanje i nezavisno ocjenjivanje EMAS, d) praćenje i izvještavanje o uticaju okoliša na zdravlje, u saradnji sa Federalnim zavodom za zdravstvo, e) obavljanje stručno-savjetodavnih poslova pri određivanju sadržaja, metodologije i načina praćenja stanja okoliša i vođenja jedinstvenog informacionog sistema zaštite okoliša, f) pripremu podataka za izradu dokumenata i izvještaja u vezi sa zaštitom okoliša i održivim razvojem, g) izradu stručnih podloga za pripremu, odnosno saradnju na pripremi, dokumenata održivog razvoja i zaštite okoliša te izvještaja koji se daju u vezi provođenja tih dokumenata, h) izradu Izvještaja o stanju okoliša, i) izradu Federalne liste indikatora za praćenje stanja okoliša, j) saradnju sa federalnim i kantonalnim ministarstvima i organima nadležnim za zaštitu okoliša, jedinicama lokalne samouprave, pravnim licima sa javnim ovlaštenjima i drugim licima, međunarodnim tijelima putem nadležnih institucija BiH, institucijama i udruženjima na izradi i realizaciji projekata i programa zaštite okoliša, k) učešće u provođenju međunarodnih ugovora, sporazuma, projekata i programa iz područja zaštite okoliša i izvještavanje prema preuzetima obavezama, l) osiguravanje uslova za pristup informacijama o okolišu, kojima raspolaže i koje nadzire. (3) Federalna lista indikatora iz stava (2) ovoga člana izrađuje se na osnovu posebnih propisa i međunarodnih ugovora, vodeći računa o specifičnim zahtjevima za zaštitu okoliša. Federalna lista indikatora redovno se ažurira i objavljuje na internet stranici. (4) Federalni organi nadležni za oblast upravljanja vodama, meteorologiju, pedologiju, geologiju, zaštitu prirode, statistiku i druge upravne organizacije dužni su osigurati prikupljanje, obradu i evidentiranje odgovarajućih podataka i informacija, posebno o korištenju i opterećenju okoliša iz svoje nadležnosti i dostaviti ih Federalnom ministarstvu. Član 129. (Obim praćenja stanja okoliša) (1) Praćenje stanja okoliša je sistemsko praćenje kvalieta okoliša, odnosno promjena stanja okoliša i njegovih komponenti. (2) Praćenje stanja okoliša obuhvata: a) praćenje stanja imisija odnosno kvaliteta zraka, voda, mora, tla, biljnog i životinjskog svijeta, te iskorištavanja mineralnih sirovina, b) praćenje zagađenja okoliša odnosno emisija u okoliš, c) praćenje uticaja zagađivanja okoliša na zdravlje ljudi, d) praćenje proizvodnje otpada i upravljanja otpadom, e) praćenje uticaja važnih gospodarskih sektora na komponente okoliša, f) praćenje stanja očuvanosti prirode, g) praćenje drugih pojava koje utiču na stanje okoliša. (3) Praćenje stanja okoliša provodi se za područja utvrđena dokumentom u skladu sa strateškom procjenom, za zahvate za koje je to određeno procjenom uticaja zahvata na okoliš, za sve pogone i postrojenja za koja je to određeno okolinskom dozvolom, te za područja na kojima je došlo do zagađivanja okoliša ako zagađivač nije poznat. (4) Vrstu emisija, imisija, prirodnih i drugih pojava koje su predmet praćenja, metodologiju uzimanja uzoraka i mjerenja, rokove za dostavljanje podataka nadležnim Broj 15 - Strana 106 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. ministarstvima i upravnim organima, način redovnog obavještavanja javnosti, uslove u pogledu stručne osposobljenosti i tehničke opremljenosti ovlaštenika koji obavlja praćenje stanja okoliša, odnosno zagađivanja okoliša, bliže propisuje Federalni ministar pravilnikom. (5) Nosioc zahvata, operater i upravni organi iz člana 28. ovog Zakona obavljaju praćenje stanja okoliša i obavezni su podatke o mjerenjima emisija i imisija dostavljati nadležnom organu u skladu sa članom 128. ovog Zakona, u pisanom i/ili elektronskom obliku. (6) Nadležna tijela ovlaštena za poslove praćenja stanja okoliša u skladu sa st. (2) i (3) ovoga člana dužni su podatke redovno dostavljati u sistem informisanja o okolišu iz člana 28. ovog Zakona. Član 130. (Obaveze operatera u pogledu praćenja stanja okoliša) (1) Za zahvate za koje je u postupku procjene uticaja na okoliš utvrđena obaveza praćenja stanja okoliša operater je obavezan pratiti stanje okoliša na način da: a) putem stručnih i za to osposobljenih lica provodi mjerenja emisija i vodi o tome propisane registre, b) putem stručnih i za to osposobljenih lica provodi mjerenja imisija, odnosno učestvuje u mjerenju imisija, prema udjelu svoga zahvata u zagađenju okoliša, c) učestvuje u praćenju prirodnih i drugih pojava koje su posljedica zagađivanja okoliša. (2) Podatke iz registra iz stava (1) tačke a) ovoga člana operater obavezan je dostavljati nadležnom ministarstvu na propisanim obrascima i u propisanim periodima odnosno rokovima. (3) Operater je, za postrojenje za koje je to određeno okolinskom dozvolom obavezan pratiti stanje okoliša na način da: a) osigura mjerenje emisija iz postrojenja, b) osigura nadziranje uticaja emisija na okoliš i o tome vodi propisani registar, c) osigura mjerenje imisija, odnosno učešće u mjerenju imisija prema udjelu u zagađivanju okoliša postrojenja kojim obavlja djelatnost i o tome vodi propisani registar. (4) Podatke iz registra iz stava (3) tč. b) i c) ovoga člana operater je obavezan dostavljati na propisanim obrascima i u propisanim periodima odnosno rokovima Fedealnom ministarstvu. (5) Operater je odgovoran za tačnost podataka koje dostavlja. (6) Operater je obavezan osigurati finansijska sredstva za praćenje stanja okoliša koje je dužan provoditi u skladu sa ovim Zakonom. Član 131. (Analize podataka o praćenju stanja okoliša) (1) Analizu podataka o emisijama i imisijama te analizu izvještaja o provođenju praćenja stanja okoliša, odnosno zagađenosti okoliša provodi Federalno ministarstvo u saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH, odnosno sa upravnim organizacijama i tijelima javne vlasti nadležnim za pojedinu komponentu okoliša odnosno opterećenje. (2) Sredstva za provjeru podataka o emisijama i imisijama te analizu izvještaja o provođenju praćenja stanja okoliša iz stava (1) ovoga člana osiguravaju se u federalnom budžetu. (3) Federalno ministarstvo može radi provjere i poređenja dostavljenih podataka o izmjerenim emisijama i imisijama, odnosno o izvršenim mjerenjima u tu svrhu osigurati praćenje zagađenosti okoliša, odnosno mjerenje emisija i/ili imisija. POGLAVLJE XVI UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR Član 132. (Upravni nadzor) Nadzor nad primjenom odredbi ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega vrši Federalno ministarstvo. Član 133. (Inspekcijski nadzor) (1) Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredbi ovog Zakona i drugih propisa donesenih na osnovu njega vrše inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove i kantonalne uprave za inspekcijske poslove. (2) Inspekcijski nadzor nad poštovanjem uslova propisanih okolinskom dozvolom i važećih propisa vrši nadležni inspekcijski organ na nivou vlasti organa koji je donio dozvolu. (3) Nadležni inspektori u vršenju inspekcijskog nadzora postupaju po odredbama ovog Zakona i propisom koji reguliše oblast inspekcijskog nadzora u Federaciji BiH i drugim zakonskim i provedbenim propisima. (4) Za pogone i postrojenja za koje nije potrebna okolinska dozvola, inspekcijski nadzor provodi mjesno nadležni inspektor nadležan za poslove zaštite okoliša i urbanizma. Član 134. (Plan inspekcijske kontrole poštovanja mjera i uslova propisanih okolinskom dozvolom) (1) Plan inspekcijske kontrole podrazumijeva poštovanje uslova propisanih okolinskom dozvolom i važećim propisima, te uključuje slijedeće: a) opštu ocjenu značajnih pitanja u vezi sa poštovanjem uslova, mjera i monitoringa propisanih okolinskom dozvolom; b) opštu ocjenu značajnih pitanja u vezi sa poštovanjem uslova, mjera i monitoringa propisanih rješenjem o odobrenju Studije; c) geografsko područje koje pokriva plan inspekcijske kontrole; d) registar postrojenja obuhvaćenih planom; e) postupak za izradu programa rutinskih inspekcija i poštovanja uslova propisanih okolinskom dozvolom; f) postupak nerutinskih inspekcija poštovanja uslova propisanih okolinskom dozvolom; g) gdje je potrebno, odredbe o saradnji između različitih inspekcijskih tijela. (2) Plan inspekcije poštovanja uslova propisanih okolinskom dozvolom i važećih propisa se redovno ažurira. (3) Na osnovu inspekcija, nadležni inspektorat redovno priprema programe rutinskih inspekcija poštovanja uslova propisanih okolinskom dozvolom i važećih propisa koji uključuju i učestalost posjeta lokacijama za različite vrste postrojenja. Član 135. (Učestalost inspekcijskog nadzora) (1) Period između dva izvršena nadzora na lokaciji se zasniva na ocjeni rizika po okoliš koje predstavljaju predmetni pogoni i postrojenja. (2) Period iz stava (1) ovog člana ne smije prelaziti šest mjeseci za postrojenja za koja je izdata okolinska dozvola, a koja prema izvještaju o stanju sigurnosti predstavljaju najviši rizik. (3) U slučaju da se prilikom inspekcije utvrdi neusklađenost sa mjerama propisanim okolinskom dozvolom, nadležni Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 107 inspektor će dati rok za izvršenje mjere i nakon isteka roka za izvršenje, obaviti ponovni nadzor. (4) Kada kršenje uslova iz dozvola predstavlja neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje ili postoji opasnost izazivanja incidentne situacije u okolišu, nadležni organ za provođenje inspekcijskog nadzora će narediti obustavljanje rada dok se ne osigura usklađenost. (5) O kršenju uslova propisanih dozvolom u skladu sa ovim članom, nadležni organ za provođenje inspekcijskog nadzora će obavijestiti organ koji je izdao predmetnu okolinsku dozvolu, u roku od sedam dana. Član 136. (Vanredne inspekcije) Vanredne okolinske inspekcije se vrše prilikom istraživanja okolinskih nesreća, incidenata, žalbi i prigovora u vezi zagađenja okoliša. Član 137. (Ovlaštenja nadležne inspekcije) (1) Nadležni inspektori imaju pravo na nesmetan pristup svim prostorijama, radnim područjima i postrojenjima radi provođenja kontrole na licu mjesta. Inspektori mogu kontrolisati sve dokumente, uređaje i materijale koji se nalaze u postrojenjima, uzimati uzorke i naložiti mjerenja, odnosno vršiti kontrolu nad svim mjestima gdje postoji mogućnost ugrožavanja okoliša. (2) Pravno lice čiji rad podliježe nadzoru dužno je omogućiti provođenje inspekcijskog nadzora, dati na uvid potrebnu dokumentaciju i pružiti sve potrebne podatke i obavještenja. (3) O izvršenom nadzoru i utvrđenom stanju inspektor je dužan da sačini zapisnik. (4) Ukoliko nadležni inspektor utvrdi da rezultati izvršenih mjerenja ne odgovaraju činjeničnom stanju ima pravo da uzorke pošalje akreditovanim ispitnim tijelima i laboratorijama za obavljanje ispitivanja ili referentnim centrima ovlaštenim od strane Vlade za pojedine komponente okoliša. (5) Ukoliko se tokom ispitivanja utvrdi da izvršena mjerenja ne odgovaraju činjeničnom stanju, troškove naknadnih mjerenja snosi operater. Član 138. (Pristup zapisniku o izvršenom inspekcijskom nadzoru) (1) Zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru za pogone i postrojenja za koja se izdaje okolinska dozvola mora biti dostupan operateru pogona i postrojenja nad kojim je izvršen inspekcijski nadzor i dostavlja se nadležnom ministarstvu koje je izdalo okolinsku dozvolu. (2) Zapisnik iz stava (1) ovog člana mora biti dostupan javnosti, putem internet stranice nadležnog inspektorata u roku od osam dana od dana izvršenog inspekcijskog nadzora. Član 139. (Godišnji izvještaj) (1) Inspekcija izrađuje godišnji izvještaj o radu. (2) Sadržaj izvještaja iz stava (1) ovog člana obuhvata: a) podatke i informacije o provođenju plana i programa rada; b) podatke i informacije o poduzetim mjerama radi primjene propisa iz nadležnosti inspektorata, c) zajednički izvještaj o provedenim koordiniranim inspekcijskim nadzorima i o drugim aktivnostima u okviru uzajamne saradnje sa drugim inspekcijama u području zaštite okoliša i d) prijedloge za unaprjeđenje inspekcijskog nadzora u području okoliša i stanja zaštite okoliša. (3) Godišnji izvještaj iz stava (1) ovoga člana inspektor podnosi nadležnom ministarstvu za zaštitu okoliša i biće dostupan javnosti putem internet stranice Inspektorata i ministarstva. Član 140. (Ovlaštenja inspektora) (1) Ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propis donesen na osnovu njega, inspektor ima pravo i obavezu bez odgađanja: a) rješenjem narediti mjere za njihovo otklanjanje i rok; b) izdati prekršajni nalog u skladu sa posebnim zakonom; c) donijeti rješenje o zabrani rada pogona i postrojenja, odnosno pravnog lica koja obavlja djelatnost, ukoliko utvrđene nepravilnosti nisu otklonjene u datom roku; d) podnijeti krivičnu prijavu nadležnom tijelu zbog krivičnog djela i e) poduzeti druge mjere i izvršiti druge radnje koje je ovlašten poduzeti i izvršiti na osnovu ovoga Zakona i/ili posebnog propisa. (2) U slučaju ponovljenog kršenja propisa ili u slučaju ozbiljne opasnosti po ljudsko zdravlje i okoliš koja se ne može riješiti drugim mjerama, inspektor zaštite okoliša će zatražiti od nadležnog ministarstva da poništi izdatu okolinsku dozvolu. (3) Na rješenje federalnog inspektora može se uložiti žalba Federalnom ministarstvu. (4) Na rješenje kantonalnog inspektora žalba se podnosi direktoru Federalne uprave za inspekcijske poslove. (5) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja. (6) Na rješenje federalnog inspektora za vode, žalba se podnosi Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. POGLAVLJE XVII PREKRŠAJNE ODREDBE Član 141. (Novčane kazne) (1) Novčanom kaznom od 20.000,00 KM do 200.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: a) a) ne ispunjava obaveze nakon pribavljene okolinske dozvole u skladu sa članom 91. ovog zakona; b) ne poduzmu sve odgovarajuće preventivne mjere za sprječavanje zagađenja preko graničnih vrijednosti emisija (član 84.); c) ne osigura mjerenje emisija i imisija u skladu sa članm 130. ovog zakona; d) dostavlja netačne odnosno neistinite podatke nadležnom tijelu (član 130.); e) ne osigura financijska sredstva za praćenje stanja okoliša u skladu sa ovim zakonom (član 130. stav (6)); f) ne izradi program prilagođavanja u skladu sa članom 94. stav (3) ovog zakona; g) ne obavijesti Federalno ministarstvo o svakoj promjeni u radu postrojenja (član 95.); h) u postrojenju u kojem su prisutne ili će biti prisutne opasne supstance ne poduzme preventivne mjere nužne za smanjenje rizika nastanka i sprječavanje nastanka velikih nesreća te mjere za ograničavanje uticaja velikih nesreća na ljude, materijalna dobra i okoliš (član 102. stav (3)); i) ne izvijesti o okolnostima nesreće, opasnim supstancma i poduzetim mjerama (član 105.); Broj 15 - Strana 108 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. j) ne dostavlja podatke Federalnom ministarstvu i Civilnoj zaštiti i ne dobije saglasnost na Plan (član 106.); k) utvrdi prisutnost velikih količina opasnih supstanci, a ne izradi Izvještaj o stanju sigurnosti (član 107.); l) ne izradi unutrašnji plan intervencije u skladu sa obavezom iz člana 113.; m) ne dostavi u registar zagađivanja okoliša vjerodostojne, tačne i ažurne podatke u propisanom roku (član 34. stav (4)). (2) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: a) obavlja stručne poslove zaštite okoliša, a ne ispunjava uslove propisane ovim Zakonom, odnosno posebnim propisom (član 73. stav (1)); b) započne obavljati stručne poslove zaštite okoliša bez dobijene saglasnosti Ministarstva za obavljanje tih poslova (član 73. stav (2)); c) obavlja stručne poslove zaštite okoliša u svojstvu nosioca izrade Studije, u istom postupku u kojem je investitor/operater (član 73.); d) se utvrdi da se radi o povezanim društvima od kojih je jedno nosilac izrade Studije, a drugo podnosilac zahtjeva. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice novčanom kaznom od 1.000,00 do 20.000,00 KM. (4) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i fizičko lice – obrt, novčanom kaznom od 500,00 KM do 10.000,00 KM. (5) Posebno će se za prekršaj kazniti odgovorno lice kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM ukoliko ne obavijesti Federalno ministarstvo o prestanku rada postrojenja (član 95.). Član 142. (Posebne novčane kazne) (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako: a) ne ishodi okolišnu dozvolu u skladu sa ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na osnovu zakona (čl. 82. i 93.); b) ne postupi u skladu sa odredbom člana 104. stav (3) ovoga Zakona; c) ne poduzme potrebne mjere za vraćanje lokacije u prvobitno stanje nakon prestanka rada pogona i postrojenja. (član 109. st. (2) i (3)); d) svojim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja izazove opasnost za okoliš, odnosno zagađivanje okoliša, a bez odgađanja ne poduzme mjere sprječavanja odnosno mjere otklanjanja u skladu sa ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na osnovu zakona (član 115.). (2) Za prekršaje iz stava (1) ovoga člana kaznit će se fizičko lice novčanom kaznom od 300,00 KM do 1.500,00 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM. Član 143. (Onemogućavanje rada inspektora) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako onemogući obavljanje pregleda inspektora, odnosno inspektora nadležnog prema posebnom zakonu ili ne dostavi u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provođenju nadzora. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM fizičko lice. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 1.5000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu. Član 144. (Prekršaj za nepoštovanje provedbenih propisa) (1) Nepoštovanje obaveza određenih provedbenim propisima iz člana 146. ovoga Zakona te neispunjenje tih obaveza u utvrđenom roku i na propisani način smatra se prekršajem u smislu ovoga Zakona. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovoga člana pravno lice će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu iz stava 2) ovoga člana novčanom kaznom od 500,00 KM do 3.000,00 KM. (4) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se i fizičko lice - obrtnik novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM. Član 145. (Rok zastare za prekršaje) Za prekršaje propisane ovim Zakonom prekršajni postupak ne može biti pokrenut kada protekne pet godine od dana kada je prekršaj izvršen. POGLAVLJE XVIII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 146. (Donošenje provedbenih propisa) (1) Federalno ministarstvo će u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona predložiti Vladi Federacije BiH članove Savjetodavnog vijeća iz člana 25. ovog zakona. (2) Federalni ministar donosi propise iz čl. 34., 73., 74., 78., 100., 101., 102., 111.,123., 124., i 129. ovog zakona u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovog Zakona. (3) Vlada Federacije BiH donosi propise iz čl. 28., 52, 68., 81. i 83. ovog zakona u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovog zakona. (4) Kantonalna ministarstva nadležna za zaštitu okoliša dužna su uskladiti kantonalne propise iz oblasti zaštite okoliša sa ovim zakonom u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovog zakona. (5) Provedbeni propisi koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona primjenjivati će se i dalje ako njihove odredbe nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. (6) Postupci započeti prije stupanja na snagu ovog zakona, biti će okončani u skladu sa odredbama propisa koji je bio na snazi prije stupanja na snagu ovog zakona. (7) Kantonalni ekološki akcioni planovi i lokalni ekološki akcioni planovi ostaju na snazi i primjenjuju se do isteka roka za koji su doneseni. Istekom roka, okolinsko planiranje se vrši u skladu sa propisom koji reguliše strateško planiranje i upravljanje razvojem u Federaciji BiH. Član 147. (Primjena postojećih propisa) Odredbe posebnih zakona i provedbenih propisa kojima se uređuju pitanja zaštite okoliša koji nisu u suprotnosti sa ovim zakonom nastavljaju se primjenjivati. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 109 Član 148. (Prestanak važenja Zakona o zaštiti okoliša) Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/03 i 38/09). Član 149. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mirsad Zaimović, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r. Temeljem članka IV.B.7 a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA Proglašava se Zakon o zaštiti okoliša, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 24.9.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 28.01.2021. godine. Broj 01-02-1-110-01/21 18. veljače 2021. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet i cilj zakona) (1) Ovim Zakonom (u daljem tekstu: Zakon) uređuju se: a) načela zaštite okoliša; b) zaštita sastavnicaokoliša; c) nadležnost u oblasti zaštite okoliša; d) informiranje i obrazovanje o okolišu; e) pristup informacijama o okolišu i učešće javnosti u oblasti zaštite okoliša; f) planiranje zaštite okoliša; g) strateška procjena utjecaja na okoliš; h) uspostava standarda kvalitete okoliša; i) procjena utjecaja na okoliš; j) okolišna dozvola; k) sprječavanje nesreća velikih razmjera; l) financiranje zaštite okoliša; m) građanska odgovornost za štetu u okolišu; n) sustav eko-označavanja i upravljanja okolišem; o) međuentitetska suradnja u oblasti zaštite okoliša; p) upravni i inspekcijski nadzor i r) prekršajne odredbe. (2) Ciljevi ovog Zakona su: a) smanjeno korištenje, sprječavanje opterećivanja i zagađenje okoliša, sprječavanje narušavanja, kao i poboljšanje i obnova oštećenog okoliša; b) poboljšanje uvjeta okoliša, zaštita ljudskog zdravlja, uključujući pravo na zdrav život; c) očuvanje i zaštita prirodnih resursa, racionalno korištenje resursa i takav način gospodarenja kojim se osigurava obnova resursa; d) usklađenost socijalnih, ekonomskih i drugih interesa Federacije BiH sa zahtjevima za zaštitu okoliša; e) ostvarivanje i unaprjeđenje međunarodne suradnje u zaštiti okoliša; f) animacija javnosti i učešće javnosti u djelatnostima koje imaju za cilj zaštitu okoliša; g) koordiniranje gospodarstva i integriranje socijalnog i ekonomskog razvoja sukladno zahtjevima zaštite okoliša, i h) uspostavljanje i razvoj institucija za zaštitu i očuvanje okoliša. (3) Gramatički izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu za označavanje muškog ili ženskog roda podrazumijevaju oba roda. Članak 2. (Primjena zakona) Odredbe ovog Zakona odnose se na: a) sve sastavnice okoliša (zrak, vodu, tlo, svijet biljaka, životinja i gljiva, krajobraz, izgrađeni okoliš); b) sve vidove aktivnosti kojima je svrha korištenje i opterećivanje prirodnih resursa, odnosno djelovanje na okoliš koje znači opasnost od onečišćenjatijekom trajanja te aktivnosti, ili imaju negativan utjecaj na okoliš (poput buke, vibracija, radijacije, izuzimajući nuklearnu radijaciju, otpad, svjetlosno onečišćenje, itd.); c) prava i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju aktivnosti utvrđene zakonom; d) zadatke u području okoliša koji proizilaze iz međunarodnih konvencija. Članak 3. (Pravo na okoliš) Svaka osoba ima pravo na zdrav i ekološki prihvatljiv okoliš kao osnovno ljudsko pravo te je opća dužnost zaštiti i poboljšati okoliš za dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Subjekti koji osiguravaju zaštitu okoliša su Federacija Bosne i Hercegovine, kantoni i jedinice lokalne samouprave u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisima. Članak 4. (Pojmovi i definicije) U smislu ovoga zakona, slijedeći pojmovi imaju slijedeće značenje: - "biota" - predstavlja skup svih bioloških (živih) organizama u biotičkoj sredini; - "biotička sredina" - je sustav u kojem, pored fizičkih i kemijskih zakonitosti, vladaju i specifične biološke zakonitosti; - "emisija" - znači ispuštanje u okoliš supstanci, spojeva, organizama ili mikroorganizama koji su posljedica ljudskih aktivnosti i, kao i vibracija, topline, mirisa, buke ili svjetlosti koje proizvodi jedan ili više izvora u postrojenju i ispušta u zrak, vodu, tlo; - "granične vrijednosti emisija" - masa ili energija izražena u vidu specifičnih parametara, koncentracije ili razine emisija, koje neće biti prekoračene tijekom određenog ili određenih vremenskih perioda; - "Imisija" - kvalitet sastavnica okoliša (zrak, voda, tlo) koja se izražava kao prosječna vrijednost u određenom vremenu i prostoru; - "informacije o okolišu" - svaka informacija u pisanoj, vizuelnoj, verbalnoj, elektronskoj ili bilo kojoj drugoj materijalnoj formi o stanju okoliša, odnosno o komponentama okoliša; - "investitor" - nositelj zahvata odnosno projekta u okolišu; - "izvješće o nultom stanju" - podaci o vrsti i količini emisija sa ciljem utvrđivanja i procjene glavnih
Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 04/21 19.01.2021 SN FBiH 06/23, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 doprinosi,zakon ZAKON O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Član 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16, 34/18 i 99/19) u članu 20a. riječi: "60 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona." zamjenjuju se riječima: "do 31.12.2022. godine.".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 04/21 19.01.2021 SN FBiH 79/15, SN FBiH 48/15 platni promet,unutrašnji platni promet ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UNUTRAŠNJEM PLATNOM PROMETU Član 1. U Zakonu o unutrašnjem platnom prometu ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/15 i 79/15) iza člana 4. dodaje se novi član 4a. koji glasi: "Član 4a. (1) Pružaoci platnih usluga iz člana 3. stav (1) ovog zakona mogu naplatiti naknadu za pružanje platnih usluga u skladu sa članom 4. ovog zakona, osim usluga koje su ovim i drugim zakonima označene kao besplatne. (2) Naknada iz stava (1) ovog člana mora biti ugovorena, primjerena i u skladu sa stvarnim troškovima pružalaca platnih usluga. (3) Međubankarska naknada kod transakcije debitnom karticom ne može biti viša od 0,5% vrijednosti izvršene transakcije, a međubankarska naknada kod transakcije kreditnom karticom ne može biti viša od 0,6% vrijednosti izvršene transakcije, u periodu od 12 mjeseci od dana početka primjene ovog stava, a nakon tog perioda međubankarska naknada kod transakcije debitnom karticom ne može biti viša od 0,2% vrijednosti izvršene transakcije, a međubankarska naknada kod transakcije kreditnom karticom ne može biti viša od 0,3% vrijednosti izvršene transakcije. Pružaoci platnih usluga dužni su Agenciji dostavljati podatke o naknadama. (4) Odredbe stava (3) ovog člana ne primjenjuju se na: a) platne transakcije na osnovu platnih kartica koje se odnose na isplatu gotovog novca na bankomatima ili na šalterima pružalaca platnih usluga, b) platne transakcije na osnovu poslovnih kartica. (5) Poslovna kartica iz stava (4) tačka b) ovog člana znači svaki platni instrument izdat na osnovu kartica poslovnim subjektima čije se korištenje ograničava na poslovne troškove, pri čemu plaćanja izvršena takvim karticama terete direktno račun poslovnih subjekata. (6) Pružalac platnih usluga dužan je, u poslovnim jedinicama i na svojoj internet stranici, objaviti cjenovnik po kojem naplaćuje naknade za pružanje platnih usluga i dostaviti elektronskim putem Agenciji u roku od tri radna dana od dana utvrđivanja tarife, te na svojoj internet stranici osigurati poveznicu s internet stranicom iz stava (7) ovog člana. (7) Agencija na svojoj internet stranici objavljuje uporedni prikaz naknada koje pružaoci platnih usluga naplaćuju poslovnim subjektima za usluge navedene u članu 4. ovog zakona. (8) Objava uporednog prikaza naknada iz stava (7) ovog člana sadržava: a) jasne i objektivne kriterije na osnovu kojih se provodi upoređivanje naknada, Utorak, 19. 1. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 4 - Stranica 399 b) ažurne informacije napisane jasno, lako razumljivim riječima, te oznaku vremena posljednjeg ažuriranja, c) potpuni pregled tržišta ili njegovog znatnog dijela s jasnom naznakom, prije prikaza samog upoređivanja naknada, da objava uporednog prikaza naknada nije potpuni pregled tržišta, d) uputstvo o načinu prijave netačnih informacija u objavi uporednog prikaza naknada. (9) Agencija bliže propisuje sadržaj, rokove i način dostavljanja podataka iz st. (3) i (6) ovog člana.". Član 2. U članu 7. stav (2) riječ "moraju" se zamjenjuje riječju "mogu". Član 3. Iza člana 8. dodaje se novi čl. 8a., 8b. i 8c. koji glase: "Član 8a. (1) Ovlaštena organizacija, u skladu sa članom 6. stav (4) ovog zakona otvara fizičkom licu sljedeće račune: a) račune za obavljanje platnog prometa, u domaćoj i stranoj valuti, b) račune depozita i uloga na štednju, u domaćoj i stranoj valuti i c) druge račune, u domaćoj i stranoj valuti, otvorene na osnovu ugovora s bankom. (2) Ovlaštena organizacija dužnа јe vоditi еvidеnciјu rаčunа iz stаvа (1) оvоg člаnа, kојi su оtvоrеni u tој оvlаštеnој оrgаnizаciјi, а tа еvidеnciја sе оbјеdinjаvа u Rеgistru rаčunа fizičkih lica (u dаlјеm tеkstu: Rеgistаr). (3) Fizičko lice је dužno оbаviјеstiti оvlаštеnu оrgаnizаciјu о svаkој prоmјеni pоdаtаkа kојi sе vоdе u еvidеnciјi rаčunа оvlаštеnе оrgаnizаciје, u rоku оd оsаm dаnа оd dаnа prоmјеnе izvršеnе u оdgоvаrајućim evidencijama. Član 8b. (1) Ne dovodeći u pitanje primjenu odredaba propisa kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i drugih odredaba ovog zakona, ovlaštena organizacija je dužna fizičkom licu koje ima zakonit boravak u Federaciji, a nema otvoren račun za obavljanje platnog prometa - na njegov zahtjev omogućiti otvaranje i korištenje računa s osnovnim uslugama (u daljem tekstu: osnovni račun). (2) Zakonit boravak u Federaciji u vezi sa stavom (1) ovog člana označava boravak fizičkog lica u Federaciji u skladu s propisima kojima se uređuju prebivalište i boravište građana, odnosno boravak stranaca u skladu sa propisom o strancima, uključujući i stranca koji boravi u Federaciji u skladu sa propisima kojima se uređuju azil i izbjeglice ili na osnovu međunarodnog ugovora. (3) Osnovni račun je račun koji se koristi za izvršavanje platnih transakcija u konvertibilnim markama i obuhvata: 1) usluge otvaranja, vođenja i zatvaranja tog računa; 2) usluge koje omogućuju uplatu gotovog novca na račun za plaćanje; 3) usluge koje omogućuju isplatu gotovog novca s računa na šalterima ili na bankomatima i drugim sličnim uređajima; 4) usluge prijenosa novčanih sredstava s računa na drugi račun, i to: - direktnim zaduženjem, - korištenjem platne kartice, uključujući plaćanja putem interneta, - odobrenja, uključujući trajni nalog, na terminalima i na šalterima i putem sistema internet bankarstva. (4) Ovlaštena organizacija ne smije fizičkom licu iz stava (1) ovog člana nuditi usluge iz stava (3) ovog člana u okviru osnovnog računa u obimu koji je manji od onog u kojem ih inače nudi u okviru računa za obavljanje platnog prometa koji nije osnovni račun. (5) Ovlaštena organizacija je dužna na zahtjev fizičkog lica iz stava (1) ovog člana otvoriti osnovni račun, ili taj zahtjev odbiti, bez odlaganja, a najkasnije u roku od deset radnih dana od dana prijema urednog zahtjeva. (6) U vezi sa stavom (5) ovog člana, ovlaštena organizacija je dužna prethodno provjeriti da li fizičko lice ima otvoren račun kod druge ovlaštene organizacije ili, ako ne izvrši ovu provjeru, pribaviti izjavu u pisanoj formi o tome da li kod druge ovlaštene organizacije ima otvoren račun koji mu omogućava korištenje usluga iz stava (3) ovog člana. (7) Ovlaštena organizacija će odbiti zahtjev za otvaranje osnovnog računa ako fizičko lice kod druge ovlaštene organizacije već ima otvoren račun za obavljanje platnog prometa koji mu omogućava korištenje usluga iz stava (3) ovog člana, osim u slučaju da je dao izjavu u pisanoj formi i dostavio obavještenje druge ovlaštene organizacije da će isti račun biti ugašen nakon otvaranja osnovnog računa. (8) Ovlaštena organizacija dužna je odbiti zahtjev fizičkog lica za otvaranje osnovnog računa ako bi otvaranje tog računa dovelo do povrede propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti. (9) U slučaju odbijanja iz stava (8) ovog člana ovlaštena organizacija dužna je obavijestiti nadležno tijelo i provesti druge postupke u skladu s propisima kojima je uređeno sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (10) Ako ovlaštena organizacija odbije zahtjev fizičkog lica za otvaranje osnovnog računa zbog razloga navedenih u st. (7) ili (8) ovog člana, dužna je bez odgađanja, pisanim putem, obavijestiti fizičko lice o toj odluci i razlogu odbijanja, osim ako bi otkrivanje razloga bilo suprotno ciljevima nacionalne sigurnosti, javnom interesu ili propisima kojima je uređeno sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Za takvu obavijest ovlaštena organizacija ne smije fizičkom licu naplatiti naknadu. (11) Ovlaštena organizacija je dužna, u slučaju odbijanja zahtjeva za otvaranje osnovnog računa fizičkom licu, u obavijesti iz stava (10) ovog člana posebno naznačiti uputu o pravu na prigovor i mogućnost vansudskog rješavanja spora u vezi sa otvaranjem osnovnog računa, a u skladu sa propisom kojim se uređuje zaštita korisnika finansijskih usluga. (12) Ovlaštene organizacije su dužne da međusobno sarađuju u postupku provjere iz stava (6) ovog člana. Podaci koje ovlaštene organizacije prikupljaju i razmjenjuju u postupku te provjere mogu se pribavljati ako je lice na koje se ovi podaci odnose prethodno dalo pismeni pristanak za korištenje istih u navedenu svrhu, a u skladu s propisima o zaštiti ličnih podataka. Član 8c. (1) Ovlaštene organizacije pružaju usluge vezane za osnovni račun iz člana 8b. stav (3) ovog zakona besplatno ili uz razumnu naknadu. (2) Kod utvrđivanja razumne naknade ovlaštena organizacija uzima u obzir prosječnu mjesečnu neto plaću u Federaciji za prethodnu godinu i prosječnu naknadu koju ovlaštena organizacija naplaćuje fizičkim licima za tu uslugu u vezi s računom za obavljanje platnog prometa.". Član 4. U članu 9. stav (1) iza broja "(3)" dodaju se riječi: "i Registar iz člana 8a. stav (2)". Broj 4 - Stranica 400 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 19. 1. 2021. Član 5. Iza člana 9. dodaje se novi član 9a. koji glasi: "Član 9a. (1) Podaci iz Registra nisu javno dostupni i na njih se primjenjuju propisi kojima se uređuje poslovna tajna i zaštita ličnih podataka. (2) FIA može, na osnovu podnesenog zahtjeva u pisanoj formi ili elektronskom obliku, podatke iz Registra dostaviti, odnosno omogućiti pristup tim podacima: a) ako je lice na koje se ovi podaci odnose prethodno dalo pismeni pristanak, b) na osnovu odluke ili zahtjeva nadležnog suda, c) ako, radi obavljanja nadzora nad ovlaštenom organizacijom u skladu sa zakonom, to zahtijeva Agencija, d) za potrebe ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, organa nadležnog za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije i organa nadležnog za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, u skladu s propisima, e) za potrebe Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine i drugog kontrolnog organa, u skladu s propisima kojima se uređuju poslovi iz njihove nadležnosti, f) za potrebe advokata radi poduzimanja pravnih radnji u cilju pružanja pravne pomoći zastupanja fizičkih i pravnih lica u ostvarivanju njihovih potraživanja, uz priloženu punomoć stranke, g) u vezi s postupkom izvršenja ili osiguranja na imovini imaoca računa, na osnovu zahtjeva suda, drugog nadležnog organa ili ovlaštenog lica koje, u skladu sa posebnim zakonom, ima pravni interes za prinudno ostvarenje potraživanja u tom postupku. (3) Zahtjev za dobivanje podataka iz stava (2) ovog člana treba sadržavati, pored podataka utvrđenih propisom kojim se uređuje upravni postupak, podatke o pravnom osnovu i svrsi korištenja ličnih podataka, kao i druge podatke koje propiše FIA. (4) Subjekti iz stava (2) ovog člana podatke iz Registra mogu koristiti radi obavljanja poslova u okviru zakonom utvrđene nadležnosti, isključivo u svrhu za koju su prikupljeni i ne mogu ih dalјe saopćavati ili dostavlјati trećim licima, niti tim licima omogućiti pristup ovim podacima, osim u slučajevima utvrđenim ovim zakonom. (5) Stav (4) ovog člana primjenjuje se i na lica koja su zaposlena ili angažovana odnosno koja su bila zaposlena ili angažovana kod subjekata iz stava (2) ovog člana, a kojima su podaci učinjeni dostupnim, kao i druga lica kojima su zbog prirode njihovog posla ti podaci učinjeni dostupnim. (6) FIA je odgovorna za dostavljanje podataka subjektima iz stava (2) ovog člana u skladu s ovim zakonom i propisom kojim se uređuje upravni postupak. (7) FIA će propisati formu i sadržaj obrasca u vezi sa stavom (2) tačka a) ovog člana.". Član 6. Iza člana 12. dodaju se novi čl. 12a. i 12b. koji glase: "Član 12a. (1) Ovlaštene organizacije dužne su dоstаvlјati u Rеgistаr, zа svаki rаčun fizičkog lica kојi је оtvоrеn u skladu s prоpisimа о unutrašnjеm plаtnоm prоmеtu, slјеdеćе pоdаtkе: a) ime i prezime fizičkog lica, s tim da se za fizičko lice – nerezidenta dostavljaju i podaci o državljanstvu, b) jedinstveni matični broj fizičkog lica, odnosno drugu identifikacionu oznaku za fizičko lice – nerezidenta (broj identifikacionog dokumenta: pasoša ili druge odgovarajuće lične isprave), c) mjesto i adresu prebivališta, mjesto i adresu boravišta, ako posjeduje, a za fizičko lice – nerezidenta adresu prebivališta u domicilnoj zemlji, e) broj potvrde banke o identitetu fizičkog lica – nerezidenta kojem se otvara račun na osnovu sudskog rješenja, odnosno lica koje je određeno za staratelja (na osnovu rješenja o starateljstvu), f) broj računa fizičkog lica, g) vrstu računa (tekući i depozitni), h) datum otvaranja računa fizičkog lica, i) datum zatvaranja računa fizičkog lica, j) datum promjene ličnih podataka u vezi sa računom, k) podatke iz tač. a) do j) ovog stava o licima koja su ovlaštena da raspolažu sredstvima na računu fizičkog lica, l) oznaku "R" ili "N" zavisno od toga da li je račun rezidenta ili nerezidenta, m) status računa (aktivan, blokiran, ugašen), n) datum promjene statusa iz tačke m) ovoga stavka i o) naziv banke u kojoj je otvoren račun, općina i grad. (2) Registar računa fizičkih lica ne sadrži podatke o stanju i promjenama na računima iz člana 8a. stav (1) ovog zakona. (3) Ovlaštene organizacije dužne su kontinuirano, odmah po otvaranju, promjeni podataka o računu i zatvaranju računa fizičkih lica dostavljati elektronskim putem podatke iz stava (1) ovog člana u FIA-u. (4) Ovlaštene organizacije odgovorne su za tačnost i ažurno dostavlјanje podataka u Registar. (5) Ovlaštene organizacije dužne su, kod prikupljanja i obrade podataka o fizičkim licima iz stava (1) ovog člana, postupati u skladu s propisima kojima se uređuje poslovna tajna i zaštita ličnih podataka. (6) FIA propisuje, uz prethodnu saglasnost Ministra, način vođenja Registra, te način dostavlјanja i korištenja podataka iz ovog Registra. Član 12b. (1) FIA je dužna: a) odmah, nakon prijema obavještenja od ovlaštenih organizacija o promjenama podataka iz člana 12a. stav (1) ovog zakona, ažurirati podatke u Registru, te osigurati identičnost podataka u Registru s podacima dostavljenim od ovlaštenih organizacija, b) postupati u skladu s propisima koji uređuju poslovnu tajnu i zaštitu ličnih podataka kod prikuplјanja, obrade i davanja podataka iz Registra, te osigurati sigurnost i povjerlјivost podataka i poduzeti sve tehničke i organizacione mjere u cilјu zaštite i tajnosti podataka, c) voditi posebnu evidenciju o podacima i svrsi za koju su podaci iz Registra dati subjektima iz člana 9a. stav (2) ovog zakona, d) čuvati podatke na način i u rokovima utvrđenim propisima kojima se uređuje arhivska djelatnost i drugim propisima, e) poduzeti mjere protiv neovlaštenog pristupa podacima iz Registra i drugih oblika nezakonite obrade, mijenjanja, uništavanja ili prijenosa podataka, kao i mjere protiv zloupotrebe ovih podataka. (2) Zaposleni u FIA-i koji obrađuju podatke iz Registra dužni su čuvati tajnost podataka, pridržavati se utvrđenog načina zaštite podataka i obrađivati podatke pod uslovima koje odredi FIA. (3) Lica iz stava (2) ovog člana dužna su čuvati tajnost podataka i nakon prestanka radnog odnosa.". Utorak, 19. 1. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 4 - Stranica 401 Član 7. U članu 38. stav (1) dodaju se nove tač. a) do c) koje glase: "a) kao pružalac platnih usluga naplati naknade suprotno članu 4a. stav (2) ovog zakona, b) naplati ili ponudi međubankarsku naknadu suprotno članu 4a. stav (3) ovog zakona, c) u poslovnim jedinicama i na svojoj internet stranici ne objavi cjenovnik po kojem naplaćuje naknade za pružanje platnih usluga i ne dostavi elektronskim putem Agenciji u roku od tri radna dana od dana utvrđivanja tarife, te ne osigura poveznicu na svojoj internet stranici s internet stranicom Agencije u skladu sa članom 4a. stav (6) ovog zakona,". Dosadašnje tač. a) do e) postaju tač. d) do h). Dosadašnja tačka d) koja postaje tačka g) mijenja se i glasi: "g) ne dostavi podatke u Jedinstveni registar, odnosno u Registar, u skladu s čl.12. i 12a. ovog zakona,". Iza dosadašnje tačke e) koja postaje tačka h) dodaje se nova tačka i) koja glasi: "i) pri prikupljanju i obradi podataka o fizičkim licima ne postupa u skladu s članom 12a. stav (5) ovog zakona,". Dosadašnje tač. f) do p) postaju tač. j) do u). U dosadašnjoj tački p) koja je postala u) iza riječi: "st. (1)" zarez i broj "(4)" brišu se. Iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 10.000 KМ dо 15.000 KМ kаznit ćе sе zа prеkršај banka аkо: a) na zahtjev fizičkog lica iz člana 8b. stav (1) ovog zakona ne omogući otvaranje i korištenje osnovnog računa i/ili ne postupi u skladu sa članom 8b. st. (5) do (11) ovog zakona, b) međusobno ne sarađuje u postupku provjere da li fizičko lice ima otvoren račun kod druge banke u skladu sa članom 8b. stav (6) ovog zakona, c) naknade u vezi sa osnovnim računom naplaćuje više nego što je propisano ili ne pruža usluge besplatno u skladu sa članom 8c. ovog zakona i u skladu sa propisom o zaštiti korisnika finansijskih usluga.". Dosadašnji st. (2) do (8) postaju st. (3) do (9). U dosadašnjem stavu (3) koji je postao stav (4), u tački e) broj "(3)" zamjenjuju se brojem "(4)". U dosadašnjem stavu (5) koji je postao stav (6), u tački f) riječi: "st. (2) i (3)" zamjenjuju se riječima: "st. (2) do (4)". U dosadašnjem stavu (7) koji je postao stav (8), u tački b) riječi: "članom 33. stav (2)" zamjenjuju se riječima: "članom 8. stav (5)". Član 8. Iza člana 38. dodaju se čl. 38a. i 38b. koji glase: "Član 38a. (1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj FIA ako: a) ne uspostavi i ne vodi Registar u skladu s članom 9. stav (1) ovog zakona, b) postupa i dostavlja podatke iz Registra suprotno članu 9a. st. (1) i (2) ovog zakona, c) ne postupa u skladu s članom 12b. stav (1) ovog zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice u FIA-i novčanom kaznom od 1.500 KM do 3.000 KM. (3) Novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM, kaznit će se zaposleni u FIA ako ne postupi u skladu s članom 12b. st. (2) i (3) ovog zakona. Član 38b. (1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 10.000 KM kaznit će se subjekt iz člana 9a. stav (2) ovog zakona, ako podatke dobivene iz Registra koristi suprotno članu 9a. stav (4) ovog zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu, kao i lice iz člana 9a. stav (5) ovog zakona novčanom kaznom od 1.500 KM do 3.000 KM.". Član 9. Iza člana 41. dodaje se novi član 41a. koji glasi: "Član 41a. (1) Agencija će donijeti propis iz člana 4a. stav (9) ovog zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) FIA će donijeti propis iz člana 12a. stav (6) u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (3) Ovlaštene organizacije dužne su FIA-i dostaviti podatke o računima fizičkih lica, otvorenim prije stupanja na snagu ovog zakona, najkasnije u roku od 90 dana od dana donošenja propisa iz stava (2) ovog člana. (4) Agencija će na svojoj internet stranici početi s objavljivanjem uporednog prikaza naknada iz člana 4a. stav (7) ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.". Član 10. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a odredba člana 4a. stav (3) ovog zakona počet će se primjenjivati šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovog zakona.
Zakon o zaštiti na radu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 79/20 30.10.2020 zaštita,rad,zaštita na radu,fbih,zakon Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 31 12. Правилник о заштити на раду при техничком обрађивању легура лаких метала у купатилима с нитратним солима ("Службени лист СФРЈ", број 48/65), 13. Правилник о заштити на раду при одржавању моторних возила и пријевозу моторним возилима ("Службени лист СФРЈ", број 55/65), 14. Правилник о заштити на раду при утовару терета у теретна моторна возила и истовару терета из таквих возила ("Службени лист СФРЈ", број 17/66), 15. Правилник о заштити на раду с уређајима за укрцавање и искрцавање терета на поморским бродовима и пловилима унутрашње пловидбе ("Службени лист СФРЈ", број 32/66), 16. Правилник о заштити на раду у пољопривреди ("Службени лист СФРЈ", број 34/68), 17. Правилник о заштити на раду у грађевинарству ("Службени лист СФРЈ", бр. 42/68 и 45/68), 18. Правилник о техничким нормативима за дизалице ("Службени лист СФРЈ", број 65/91), 19. Правилник о средствима личне заштите на раду и личној заштитној опреми ("Службени лист СФРЈ", број 35/69), 20. Правилник о заштити на раду при изради експлозива и барута и манипулисању експлозивима и барутима ("Службени лист СФРЈ", број 55/69), 21. Правилник о посебним мјерама и нормативима за заштиту на раду при преради и обради коже, крзна и отпадака коже ("Службени лист СФРЈ", број 47/70), 22. Правилник о општим мјерама и нормативима заштите на раду од буке у радним просторијама ("Службени лист СФРЈ", број 29/71), 23. Правилник о мјерама и нормативима заштите на раду на оруђима за рад ("Службени лист СФРЈ", број 18/91), 24. Правилник о заштити на раду у шумарству ("Службени лист СР БиХ", број 20/85), 25. Правилник о заштити на раду са развијачима ацетилена и ацетиленским станицама ("Службени лист СР БиХ", број 2/87), 26. Правилник о заштити на раду при механичкој преради и обради дрвета и сличних материјала ("Службени лист СР БиХ", број 5/86), 27. Правилник о заштити на раду у жељезницама ("Службени лист СР БиХ", бр. 42/86 и 3/87), 28. Правилник о општим мјерама заштите на раду за грађевинске објекте намјењене за радне и помоћне просторије и радне просторе ("Службени лист СР БиХ", број 5/88), 29. Правилник о заштити на раду при кориштењу електричне енергије ("Службени лист СР БиХ", број 34/88). (2) Нове прописе о сигурности и заштити здравља на раду из става (1) овог члана донијеће федерални министар. Члан 92. Даном ступања на снагу овог закона престаје да важи Закон о заштити на раду ("Службени лист СР БиХ", број 22/90). Члан 93. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједaвaјући Предстaвничког домa Пaрлaментa Федерaције БиХ Мирсад Заимовић, с. р. Предсједaвaјући Дома народа Пaрлaментa Федерaције БиХ Томислав Мартиновић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU Proglašava se Zakon o zaštiti na radu, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 24.09.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 01.10.2020. godine. Broj 01-02-1-433-01/20 28. oktobra 2020. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O ZAŠTITI NA RADU DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) (1) Ovim zakonom uređuju se prava, obaveze i odgovornosti poslodavaca i radnika u vezi sa provođenjem i poboljšanjem sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na radu, kao i opća načela prevencije, te sistem pravila sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, čijom primjenom se postiže sprječavanje povreda na radu, profesionalnih oboljenja i drugih oboljenja u vezi sa radom, kao i zaštita radne okoline, te druga pitanja u vezi sa sigurnošću i zaštitom zdravlja na radu. (2) Posebna zaštita se propisuje radi očuvanja duševnog i tjelesnog razvoja mladih, zaštite žena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva, zaštite lica sa invaliditetom i profesionalno oboljelih lica od daljeg oštećenja zdravlja i umanjenja njihove radne sposobnosti i očuvanja radnih sposobnosti starijih radnika u granicama primjerenim njihovoj životnoj dobi. Član 2. (Preuzimanje pravnih akata Europske unije) Ovim zakonom se u pravni poredak Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) preuzima Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. juna 1989. godine o uvođenju mjera za podsticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu. Član 3. (Definicije pojmova) (1) Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: a) poslodavac je pravno ili fizičko lice koje zapošljava jednog ili više radnika, uključujući i organe državne uprave. Poslodavcem, u smislu ovog zakona, smatra se i poljoprivrednik i fizičko lice koje samo ili sa članovima svoje porodice obavlja poljoprivrednu ili neku drugu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje; b) radnik je lice koje radi kod poslodavca na osnovu ugovora o radu, ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova ili rješenja o postavljenju osobe Broj 79 - Stranica 32 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 10. 2020. koja nije državni službenik, državnog službenika i namještenika, kao i pripadnici oružanih snaga i policijski službenici; c) mjesto rada u smislu ovog zakona je prostor namijenjen za obavljanje poslova (u objektu ili na otvorenom, kao i na privremenim i pokretnim gradilištima, objektima, uređajima, saobraćajnim sredstvima), u kojem radnik boravi i ima pristup u toku rada, kao i svaki prostor, odnosno prostorija u kojem se obavlja posao i koji je pod posrednim ili neposrednim nadzorom poslodavca ili vlasnika sredstava rada; d) radna okolina je prostor u kojem se obavlja rad i koji uključuje mjesto rada, radne uvjete, radne postupke i odnose u procesu rada, a čine je fizikalni, hemijski i biološki faktori na mjestu rada i u njegovom okruženju; e) sredstva za rad u smislu ovog zakona su: - objekti namijenjeni za rad sa pripadajućim prostorijama, instalacijama i uređajima, prostorijama i površinama za kretanje radnika, te pomoćnim prostorijama i njihovim instalacijama i uređajima, prijevozna sredstva željezničkog, drumskog, riječnog, jezerskog i zračnog prijevoza, te druga sredstva rada koja se koriste prilikom obavljanja poslova, - radna oprema (svaka mašina ili uređaj, aparat, oruđe ili druga oprema koja se upotrebljava za rad), - sredstva i oprema lične zaštite pri radu, - sirovine i materijali koji se koriste u procesu rada, - drugo sredstvo koje se upotrebljava u radnom procesu ili je na bilo koji način povezano sa radnim procesom; f) radnik za zaštitu na radu je lice kojem poslodavac povjeri izvršavanje stručnih poslova sigurnosti i zaštite zdravlja na radu; g) povjerenik za zaštitu na radu je lice izabrano ili imenovano da predstavlja zaposlene u oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu kod poslodavca; h) ovlaštena zdravstvena ustanova je zdravstvena ustanova koja u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti obavlja djelatnost specifične zdravstvene zaštite radnika/medicine rada; i) ovlaštena organizacija za zaštitu na radu je privredno društvo ili ustanova specijalizovana za vršenje periodičnih pregleda iz oblasti zaštite na radu, procjene rizika i osposobljavanja radnika; j) rizik je vjerovatnoća nastanka povrede, oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika usljed opasnosti; k) prevencija u smislu ovog zakona je svaka planirana, odnosno preduzeta mjera u svakoj fazi rada kod poslodavca, čiji je cilj sprječavanje ili smanjenje rizika na radu; l) procjena rizika u smislu ovog zakona je sistematsko evidentiranje i procjenjivanje svih faktora u procesu rada koji mogu uzrokovati nastanak povreda na radu, oboljenja ili oštećenja zdravlja i utvrđivanje mogućnosti, odnosno načina sprječavanja, otklanjanja ili smanjenja rizika; m) poslovi sa povećanim rizikom su poslovi utvrđeni aktom o procjeni rizika na kojim i pored potpuno ili djelimično primijenjenih mjera u skladu sa ovim zakonom, postoje okolnosti koje mogu da ugroze sigurnost i zdravlje radnika; n) opasne materije su eksplozivne, zapaljive, oksidirajuće, otrovne, zarazne, korozivne, kancerogene i radioaktivne materije utvrđene standardima i drugim propisima, a koje se proizvode, koriste ili skladište u procesu rada, kao i materije čija su svojstva, kada su vezane za neke supstance, opasne po život i zdravlje radnika; o) štetnosti su hemijske, biološke i fizičke štetnosti, koje mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika i drugih lica koja su im izložena; p) biološke štetnosti su biološki agensi, odnosno mikroorganizmi, uključujući i genetski modificirane ćelijske kulture i endoparazite čovječjeg i životinjskog porijekla, koji mogu uzrokovati zarazu, alergiju ili trovanje, a koji se koriste u radu ili su prisutni u radnoj okolini. (2) Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod. Član 4. (Sigurnost i zaštita zdravlja na radu) Sigurnost i zaštita zdravlja na radu, u smislu ovog zakona, je osiguranje takvih uvjeta na radu kojima se u najvećoj mogućoj mjeri sprječava nastanak povreda na radu, profesionalnih oboljenja i oboljenja u vezi sa radom i koji stvaraju pretpostavku za punu fizičku, psihičku i socijalnu sigurnost zaposlenih. Član 5. (Lica koja imaju pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu) (1) Pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu ima: a) radnik, b) lice koje je kod poslodavca na stručnom osposobljavanju, c) lice koje se nalazi na prekvalifikaciji, dokvalifikaciji ili stručnom usavršavanju, d) učenici i studenti na praktičnoj nastavi, e) lice koje učestvuje u javnim radovima, f) lice koje obavlja volonterski rad, g) lice koje za vrijeme izdržavanja kazne zatvora radi u zatvorskoj radionici, na gradilištu ili na drugim radnim mjestima, h) drugo lice koje se zatekne u radnoj okolini radi obavljanja određenih poslova, ako je o njegovom prisustvu poslodavac upoznat. (2) Sigurnost i zaštitu zdravlja na radu licima iz stava (1) tač. a), b), d), f), i h) ovog člana obezbjeđuje poslodavac, licima iz tačke c) ovog člana obrazovna ustanova, licima iz tačke e) ovog člana organizator radova i licima iz tačke g) ovog člana ustanova za izvršenje kazne zatvora. Član 6. (Primjena zakona na pripadnike oružanih snaga i policije) (1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na pripadnike oružanih snaga i policijske službenike, do donošenja posebnih propisa iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu za pripadnike oružanih snaga i policijske službenike. (2) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na pripadnike oružanih snaga i policijske službenike, ako su u suprotnosti sa propisima koji regulišu službu u oružanim snagama i policiji. Član 7. (Vijeće za zaštitu na radu) (1) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), osniva Vijeće za zaštitu na radu (u daljnjem tekstu: Vijeće) koje čine predstavnici Vlade Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 33 Federacije, udruženja poslodavaca, sindikata i istaknutih stručnjaka za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. (2) Vijeće ima devet članova. Članove Vijeća imenuje Vlada Federacije na period od četiri godine, a čine ga premijer Federacije, federalni ministar nadležan za rad (u daljnjem tekstu: federalni ministar), federalni ministar zdravstva, po dva predstavnika poslodavaca i radnika koje predlažu reprezentativna udruženja poslodavaca i radnika za teritorij Federacije, te dva istaknuta stručnjaka za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. (3) Vijeće predlaže i povremeno preispituje politiku sigurnosti i zaštite zdravlja na radu i podstiče usklađivanje rada svih relevantnih organa i tijela, kao i zakonodavstva, u cilju obezbjeđenja života, zdravlja i radne sposobnosti radnika, sprječavanja povreda na radu i profesionalnih oboljenja. (4) Odluku o osnivanju Vijeća iz stava (1) ovog člana, donijet će Vlada Federacije, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike (u daljnjem tekstu: ministarstva), u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (5) Vijeće: a) prati, analizira i ocjenjuje sistem i politiku zaštite na radu i o svojim nalazima i ocjenama najmanje jednom godišnje izvještava Vladu Federacije te predlaže potrebne promjene, b) prati učinke primjene ovoga zakona, njegovih provedbenih propisa, posebnih zakona i drugih propisa kojima se štiti sigurnost i zdravlje radnika te, prema potrebi, predlaže Vladi Federacije njihove promjene, kao i njihovo usklađivanje sa međunarodnim propisima, c) obavlja i druge poslove na zahtjev Vlade Federacije. (6) Predsjednika Vijeća i dva zamjenika biraju njegovi članovi, na svojoj prvoj sjednici koju će sazvati federalni ministar. (7) Vijeće donosi poslovnik o radu kojim se uređuju prava i dužnosti članova, način rada, održavanje sjednica, postupak odlučivanja na sjednicama ovog vijeća i druga pitanja vezana za njegov rad, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno. (8) Administrativne i stručne poslove za potrebe Vijeća obavljat će ministarstvo. (9) Finansijska sredstva potrebna za rad Vijeća osiguravat će se u Budžetu Federacije. Član 8. (Učešće sindikata) Sindikat učestvuje u uređivanju i unaprjeđivanju sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na radu u skladu sa zakonom, propisima donesenim na osnovu zakona i kolektivnim ugovorom. DIO DRUGI - OPĆI ZAHTJEVI ZA SIGURNE I ZDRAVE UVJETE RADA Član 9. (Opća pravila i mjere zaštite na radu) (1) Zaštita na radu obuhvata sistem pravila i mjera, a posebno: a) pravila i mjere pri projektovanju i izradi sredstava rada, b) pravila i mjere pri upotrebi, održavanju, pregledu i ispitivanju sredstava rada, c) pravila i mjere koje se odnose na radnike, te prilagođavanje procesa rada njihovom polu, dobi, fizičkim i psihičkim sposobnostima, d) načine i postupke osposobljavanja i obavještavanja radnika i poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajućeg nivoa zaštite na radu, e) načine i postupke saradnje poslodavca, radnika i njihovih predstavnika i udruženja, te državnih organa nadležnih za zaštitu na radu, f) zabranu stavljanja radnika u nepovoljniji položaj zbog aktivnosti preduzetih radi zaštite na radu, g) ostale mjere za sprječavanje rizika na radu, sa svrhom uklanjanja faktora rizika i njihovih štetnih posljedica. (2) Zaštita na radu kao sistemski organizovano djelovanje sastavni je dio organizacije rada i izvođenja radnog postupka, koje poslodavac ostvaruje primjenom svih mjera zaštite na radu u skladu s općim načelima prevencije. (3) Projektovanje, izvođenje i stavljanje u funkciju objekata, tehnoloških procesa i radnih mjesta, izrada, proizvodnja, uskladištenje, ispitivanje, zamjena, instaliranje, korištenje i održavanje sredstava za rad, uvoz i rukovanje sredstvima za rad, opasnim materijama i energijom, vrši se u skladu sa zahtjevima utvrđenim odredbama ovog zakona, tehničkih propisa i razvojem naučno-tehničkih dostignuća. (4) Opća pravila i mjere zaštite na radu posebno se odnose na sljedeće zahtjeve: zaštitu od mehaničkih opasnosti, zaštitu od udara električne struje, sprječavanje nastanka požara i eksplozije, osiguranje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine, osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora, osiguranje potrebnih puteva za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika i drugih lica, osiguranje čistoće, osiguranje propisane temperature i vlažnosti zraka i ograničenja brzine strujanja zraka, osiguranje propisane rasvjete, zaštitu od buke i vibracija, zaštitu od štetnih atmosferskih i klimatskih uticaja, zaštitu od fizikalnih, hemijskih i bioloških štetnih uticaja, zaštitu od prekomjernih napora, zaštitu od elektromagnetskog i ostalog zračenja, te osiguranje prostorija i uređaja za ličnu higijenu. (5) Usljed vremenskih neprilika kao što su visoke ili niske temperature i sl, kao i u drugim stanjima potrebe ministarstvo može poslodavcima izdati preporuke o provođenju posebnih mjera zaštite, kojima će se spriječiti nastupanje štetnih posljedica po zdravlje radnika. Ukoliko vremenske neprilike ili druga stanja potrebe, usljed kojih su izdate preporuke, potraju duže od pet dana, ministarstvo će obaviti konsultacije sa reprezentativnim udruženjima poslodavaca i radnika za teritorij Federacije. Član 10. (Obaveza primjene propisanih mjera zaštite na radu) (1) Poslodavac koji izrađuje tehničku dokumentaciju za objekte i tehničko-tehnološke procese obavezan je da pri projektovanju objekata i tehničko-tehnoloških procesa primijeni propisane mjere sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, sa naznakom svih rizika i mjera za njihovo otklanjanje. (2) Poslodavac iz stava (1) ovog člana dužan je da izda ispravu kojom potvrđuje da je projektovanje izvršeno u skladu sa zakonom, odnosno propisima donesenim na osnovu zakona. (3) Ako u projektovanju objekata i tehničko-tehnoloških procesa učestvuje više poslodavaca iz stava (1) ovog člana, investitor je obavezan da osigura jedinstvenu ispravu. Broj 79 - Stranica 34 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 10. 2020. Član 11. (Obaveza projektovanja mjera zaštite na radu) (1) Poslodavac koji izvodi radove na izgradnji objekata i tehničko-tehnoloških procesa dužan je da izvodi radove prema tehničkoj dokumentaciji u kojoj su projektovane mjere zaštite na radu. (2) Obaveza iz stava (1) ovog člana odnosi se i na radove na montaži, zamjeni opreme, remontu i rekonstrukciji objekata. (3) Novi, obnovljeni ili rekonstruisani objekti i tehničkotehnološki procesi ne mogu početi sa radom bez upotrebne dozvole, u skladu sa zakonom. Član 12. (Elaborat o uređenju radilišta) (1) Poslodavac koji izvodi radove na izgradnji, montaži, zamjeni opreme, remontu ili rekonstrukciji objekata obavezan je prije početka radova da izradi elaborat o uređenju radilišta u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona i obezbijedi izvođenje radova prema tom elaboratu. (2) Poslodavac iz stava (1) ovog člana koji izvodi radove na radilištu duže od sedam dana, obavezan je da prijavu i elaborat o uređenju radilišta dostavi nadležnoj inspekciji rada najmanje osam dana prije početka rada na radilištu. Član 13. (Obaveza osiguranja jedinstvenog elaborata o uređenju radilišta) Ako dva ili više poslodavaca koriste isti prostor za radilište, svaki od njih provodi mjere zaštite na radu, a glavni izvođač odnosno investitor je obavezan da obezbijedi jedinstveni elaborat o uređenju radilišta. Član 14. (Uvjeti za upotrebu sredstava za rad) (1) Radna oprema može se staviti u promet, naručiti ili staviti u upotrebu ako su ispunjeni uvjeti za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu i ako je to potvrdio proizvođač ili uvoznik uvezenih proizvoda. (2) Sredstva i oprema lične zaštite mogu se staviti u promet, naručiti ili staviti u upotrebu ako pružaju pouzdanu zaštitu od rizika pri radu i ako je to potvrdio proizvođač ili uvoznik uvezenih proizvoda. (3) Sredstva za rad, koja podliježu obavezi periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu, mogu se upotrebljavati samo ako posjeduju zapisnik, odnosno ispravu iz člana 67. stav (1) ovog zakona kojim se dokazuje da pregledana sredstva za rad udovoljavaju propisima donesenim na osnovu zakona. Član 15. (Radna oprema) (1) Radna oprema mora odgovarati radnom procesu koji se obavlja i mora biti na odgovarajući način prilagođena toj svrsi tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika. (2) Izbor radne opreme i materijala koji se koriste vrši se u skladu sa posebnim uvjetima i specifičnostima rada kako bi se otklonili ili smanjili rizici. Član 16. (Uputstva za sigurnu upotrebu i rukovanje sredstvima za rad) (1) Proizvođači i uvoznici radne opreme i sredstava i opreme lične zaštite obavezni su da izdaju ispravu kojom se dokazuje da odgovaraju međunarodnim propisima, tehničkim propisima i propisanim mjerama sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, te daju uputstva za upotrebu i održavanje na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji. (2) Proizvođači i uvoznici opasnih materija dužni su da daju uputstvo za sigurnu upotrebu i rukovanje. Uputstvo sadrži identifikacione podatke, podatke o fizičkim, hemijskim i biološkim karakteristikama, stepen opasnosti od požara i eksplozije, opasnosti po zdravlje, o radioaktivnosti, o ekološkim podacima, o posebnim zaštitnim mjerama, o načinu skladištenja i označavanja, o prijenosu i transportu, kao i o postupku otklanjanja opasnih materija (sigurnosni list). Ovi podaci se daju na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji. Član 17. (Obaveza pribavljanja potrebne dokumentacije) Poslodavac ne može staviti u promet ili upotrebu sredstva za rad ili opasne materije prije nego što pribavi dokumentaciju iz člana 16. ovog zakona. Član 18. (Izdavanje isprava) Isprave iz člana 10. st. (2) i (3) i člana 16. stav (1) može izdati i ovlaštena organizacija za zaštitu na radu. Član 19. (Zabrana davanja finansijske naknade) Poslodavci ne mogu dati finansijsku ili drugu naknadu radnicima u zamjenu za ispunjavanje zahtjeva standarda sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. DIO TREĆI - OBAVEZE POSLODAVCA Član 20. (Obaveza osiguranja preventivnih mjera) (1) Poslodavac je obavezan da prilikom organizovanja rada i radnog procesa osigura preventivne mjere radi zaštite života i zdravlja zaposlenih, kao i potrebna materijalna sredstva za njihovu primjenu. (2) Poslodavac je dužan da osigura preventivne mjere prije početka rada radnika, u toku rada, kao i kod svake izmjene tehnološkog postupka, izborom radnih i proizvodnih metoda kojima se osigurava najveća sigurnost i zaštita zdravlja na radu, zasnovana na primjeni propisa iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, radnih odnosa, tehničkih propisa i standarda, propisa iz oblasti zdravstvene zaštite i dr. (3) U slučaju kada poslodavac, u skladu sa članom 33. ovog zakona, angažuje ovlaštenu organizaciju za zaštitu na radu, to ga neće osloboditi odgovornosti utvrđene u stavu (1) ovog člana. Član 21. (Načela u provođenju mjera zaštite na radu) Poslodavac provodi mjere zaštite na radu poštujući sljedeća opća načela prevencije: a) procjene rizika, b) izbjegavanja rizika, c) sprječavanja rizika, d) otklanjanja rizika na njihovom izvoru, e) prilagođavanja rada i mjesta rada radniku naročito u pogledu izbora opreme za rad i metoda rada, kao i izbora tehnološkog postupka da bi se izbjegla jednoličnost u radu u cilju smanjenja njihovog uticaja na zdravlje radnika, f) prilagođavanja tehničkom napretku, g) zamjene opasnih tehnoloških procesa ili metoda rada bezopasnim ili manje opasnim, h) zamjene opasnih materija bezopasnim, i) utvrđivanja jedinstvenih preventivnih mjera s ciljem međusobnog povezivanja tehnologije, organizacije rada, uvjeta rada, socijalnih odnosa i uticaja faktora vezanih za radnu okolinu, Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 35 j) davanja prednosti zajedničkim mjerama zaštite pred pojedinačnim, k) odgovarajućeg osposobljavanja i obavještavanja radnika. Član 22. (Obaveze poslodavca) Poslodavac je dužan da: a) organizuje poslove sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, b) vrši procjenu rizika za svako radno mjesto i utvrđuje poslove sa povećanim rizikom, na način i pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom, c) omogući radniku da se prije stupanja na rad upozna sa mjerama sigurnosti i zaštite na radu, d) donese interni akt o zaštiti na radu, e) obavještava radnike, sindikat i povjerenika za zaštitu na radu o uvođenju novih tehnologija i sredstava za rad, te opasnostima i štetnostima po zdravlje radnika i izdaje uputstva za siguran rad, f) osigurava da planiranje i uvođenje novih tehnologija bude predmet savjetovanja sa radnicima i/ili njihovim povjerenikom za zaštitu na radu u vezi sa posljedicama po sigurnost i zdravlje izazvanih izborom opreme, uvjeta rada i radne okoline, g) osposobljava radnike za siguran rad, h) osigurava radnicima sredstva i opremu lične zaštite i njihovo korištenje, i) osigurava periodične ljekarske preglede radnika koji rade na poslovima na kojima postoje povećani rizici po zdravlje i preduzima mjere za sprječavanje nastanka invaliditeta i profesionalnih oboljenja radnika, j) osigurava periodične preglede sredstava rada i sredstava i opreme lične zaštite pri radu, u skladu sa tehničkim standardima, k) osigurava periodične preglede i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnoj okolini, l) osigurava periodične preglede i ispitivanja sredstava rada i opreme, radnih i pomoćnih prostorija i sredstava i opreme lične zaštite, koji ne podliježu obaveznim periodičnim pregledima i ispitivanjima, na način, po postupku i u rokovima utvrđenim općim aktom, m) provodi mjere zaštite od požara u skladu sa posebnim propisima, n) provodi mjere za osiguranje prve pomoći, o) unaprjeđuje sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, p) obavještava nadležnu inspekciju rada o svakom smrtnom slučaju, nesreći koja je zadesila jednog ili više radnika, težoj povredi, profesionalnom oboljenju, svakoj pojavi ili bolesti koje pogađaju više od jednog radnika i svakoj pojavi koja bi mogla ugroziti život ili zdravlje radnika na radu, r) obavještava nadležnu inspekciju o početku i završetku radova na izgradnji, montaži, zamjeni opreme, remontu i rekonstrukciji objekata. Član 23. (Interni akt o zaštiti na radu i akt o procjeni rizika) (1) Poslodavac je dužan svojim internim aktom o zaštiti na radu utvrditi organizaciju provođenja zaštite na radu, pravila prevencije i zaštite, poslove sa povećanim rizikom, poslove na kojima se provodi mjera skraćivanja radnog vremena, način utvrđivanja zdravstvenog stanja radnika koji rade na poslovima sa povećanim rizikom, i drugih radnika, sredstva i opremu lične zaštite koja pripadaju radniku, te prava, obaveze i odgovornosti radnika za zaštitu na radu i drugih radnika u ovoj oblasti, kao i druga pitanja od značaja za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. (2) Osnov za izradu akta iz stava (1) ovog člana je akt o procjeni rizika na mjestu rada koji sadrži opis procesa rada sa procjenom rizika od povreda ili oštećenja zdravlja na mjestu rada u radnoj okolini i mjere za otklanjanje ili smanjivanje rizika na najmanju moguću mjeru u cilju poboljšanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. (3) U slučaju promjene rizika u procesu rada, poslodavac je dužan da izvrši odgovarajuću izmjenu akta o procjeni rizika iz stava (2) ovog člana. (4) Poslodavac vrši procjenu rizika na osnovu pravila koja donosi federalni ministar u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva. (5) Pri izradi internog akta o zaštiti na radu poslodavac je dužan da konsultuje povjerenika za zaštitu na radu. Član 24. (Obaveza utvrđivanja uvjeta rada i zahtjeva u pogledu sposobnosti radnika) (1) Poslodavac je dužan da za sve poslove u tehničkotehnološkom procesu rada utvrdi uvjete rada i zahtjeve u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti radnika koji će te poslove obavljati. (2) Radnik ne može zasnovati radni odnos ukoliko prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uvjetima rada i zahtjevima radnog mjesta. (3) Zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti radnika iz stava (2) ovog člana utvrđuju se na osnovu ljekarskog uvjerenja izdatog od strane odjeljenja za medicinu rada i zdravstvenu zaštitu radnika ovlaštene zdravstvene ustanove. (4) Zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti pripadnika oružanih snaga i policijskih službenika utvrđuju se zdravstvenim pregledom koji organizuje poslodavac. Član 25. (Obaveza ispitivanja radne okoline) Poslodavac je obvezan ispitivati radnu okolinu, odnosno procijeniti rizike i osigurati zaštitu zdravlja i sigurnost radnika izloženih fizičkim, hemijskim i biološkim štetnostima na radu. Član 26. (Obaveza poslodavca u vezi sa upotrebom opasnih materija na radu) (1) Poslodavac je obavezan primjenom manje opasnih i štetnih materija stalno unaprjeđivati zaštitu na radu. (2) Poslodavac koji koristi, proizvodi, prerađuje, odnosno skladišti opasne materije mora, u skladu sa procjenom rizika, primjenjivati pravila zaštite na radu. (3) Opasne materije poslodavac smije koristiti samo ako ne može iste radne rezultate postići primjenom bezopasnih materija. (4) Ako nije moguća zamjena opasnih materija bezopasnim ili manje opasnim, odnosno manje štetnim materijama, poslodavac je obavezan utvrditi da li se primjenom drugog radnog postupka može smanjiti opasnost ili štetnost od njihove primjene. (5) Ako koristi opasne materije, poslodavac je obavezan pravila zaštite na radu primjenjivati sljedećim redoslijedom: a) koristiti zatvorene sisteme, ako je to moguće prema vrsti poslova i stanju tehnike, b) odvoditi sa mjesta nastanka, odnosno izvan radne okoline opasne materije čije oslobađanje ne može Broj 79 - Stranica 36 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 10. 2020. spriječiti, na način da pri odvođenju ne zagađuje čovjekovu okolinu, c) kada ne može odvoditi opasne materije sa mjesta nastanka, ograničiti na najmanju moguću mjeru: - količinu opasnih materija, - broj radnika izloženih djelovanju opasnih materija, - vrijeme izlaganja radnika uticaju opasnih materija. d) osigurati da radnici pri radu sa opasnim materijama koriste propisanu ličnu zaštitnu opremu, ako se pravilima navedenima u tač. a), b) i c) ovog stava ne može postići zadovoljavajuća sigurnost i zaštita zdravlja radnika. (6) Obaveza je poslodavca da koncentracija opasnih materija na mjestima rada i u radnoj okolini bude što niža i ispod granične vrijednosti izloženosti. Član 27. (Zaštita radnika izloženih opasnim materijama na radu) Federalni ministar će u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva propisati granične vrijednosti izloženosti opasnim materijama, kao i pravila, mjere i postupke zaštite na radu radnika koji su izloženi opasnim materijama na radu. Član 28. (Osiguranje pristupa radnom mjestu sa povećanim rizikom) Poslodavac je dužan da osigura da pristup radnom mjestu sa povećanim rizikom, na kojem prijeti neposredna opasnost od povređivanja ili zdravstvenih oštećenja (trovanja, gušenja i sl.), imaju samo radnici koji su osposobljeni za siguran i zdrav rad, koji su dobili posebna uputstva za rad na takvom mjestu, koji ispunjavaju zdravstvene uvjete i koji su snabdjeveni odgovarajućim sredstvima i opremom za ličnu zaštitu pri radu. Član 29. (Sredstva i oprema lične zaštite) (1) Poslodavac je dužan da obezbijedi radnicima sredstva i opremu lične zaštite. (2) Poslodavac ne smije staviti u upotrebu sredstva i opremu lične zaštite ako nisu izrađena u skladu sa članom 14. ovog zakona. (3) Poslodavac je obavezan da osigura da se sredstva i oprema lične zaštite održavaju u dobrom stanju. (4) Poslodavac je dužan da isključi iz upotrebe sredstva i opremu lične zaštite na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika. Član 30. (Obaveze poslodavaca pri obavljanju djelatnosti na istom mjestu rada sa više poslodavaca) U slučaju kada više poslodavaca obavlja djelatnost na istom mjestu rada, obavezni su da: a) sarađuju, vodeći računa o prirodi djelatnosti, u cilju provođenja odredaba o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, b) usklađuju aktivnosti, vodeći računa o prirodi poslova, u cilju zaštite radnika i sprječavanju rizika na radu, c) obavijeste jedni druge o rizicima na radu, d) obavijeste radnike i/ili njihove predstavnike o rizicima na radu. Član 31. (Zabrana prouzrokovanja finansijskih obaveza za radnike) Mjere zaštite koje provodi poslodavac i koje se odnose na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu ne smiju radnicima prouzrokovati finansijske obaveze. Član 32. (Obaveza upoznavanja sa propisima iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu) Poslodavac, odnosno radnik koji organizuje ili rukovodi procesom rada, mora biti upoznat sa propisima iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, a naročito ako se radi o tehnologijama u kojima postoji opasnost od povreda na radu, profesionalnih oboljenja i poremećaja u tehnološkom procesu koji bi mogli ugroziti sigurnost i zdravlje radnika. Član 33. (Organizovanje poslova zaštite na radu) (1) Poslodavac je dužan organizovati poslove zaštite na radu vodeći računa o tehničko-tehnološkom procesu rada, broju radnika, broju lokacija odvojenih radnih jedinica, opasnostima i rizicima po zdravlje radnika. (2) Ako se u nedostatku stručnog osoblja poslovi zaštite i prevencije ne mogu organizovati kod poslodavca, poslodavac će angažovati ovlaštenu organizaciju za zaštitu na radu. (3) Ako poslodavac angažuje ovlaštenu organizaciju iz stava (2) ovog člana, dužan je da osigura uvid u podatke vezane za rizike po sigurnost i zdravlje na radu, kao i mjere i aktivnosti za sprječavanje tih rizika na nivou radnog mjesta. (4) Poslove zaštite na radu poslodavac može da obavlja sam u djelatnostima trgovine, ugostiteljstva i turizma, finansijsko-tehničkih i poslovnih usluga, obrazovanja, nauke i informacija, zdravstvene i socijalne zaštite i u stambeno-komunalnim djelatnostima, ako ima do 30 radnika. (5) Federalni ministar propisat će uvjete koje mora ispunjavati stručno osoblje iz stava (2) ovog člana, kao i način i uvjete obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca u zavisnosti od rizika, djelatnosti i broja radnika. Član 34. (Radnik za zaštitu na radu) (1) Poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom određuje jednog ili više radnika koji će obavljati poslove vezane za sprječavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika. (2) Poslodavac je dužan radniku za zaštitu na radu osigurati uvjete za rad, potrebnu opremu i pomoć drugog stručnog osoblja, kao i sredstva za obavljanje i organizovanje preventivnih i zaštitnih mjera. (3) Radnik za zaštitu na radu ne može biti doveden u nepovoljniji položaj zbog poslova koje obavlja u cilju sprječavanja rizika na radu i zaštite zdravlja radnika. (4) Radnik za zaštitu na radu mora biti odgovarajuće osposobljen i imati položen stručni ispit koji se odnosi na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu (u daljnjem tekstu: stručni ispit) u skladu sa ovim zakonom. (5) Stručni ispit iz stava (4) ovog člana polaže se pred komisijom koju imenuje Federalni ministar, a za čiji će se rad osiguravati finansijska sredstva u Budžetu Federacije. (6) Federalni ministar donijet će pravilnik kojim će propisati uvjete koje moraju ispunjavati radnici za zaštitu na radu, program, sadržaj, način i troškove polaganja stručnog ispita, sastav komisije iz stava (5) ovog člana, kao i uvjete pod kojim određena lica mogu biti oslobođena obaveze polaganja stručnog ispita. Član 35. (Obaveze radnika za zaštitu na radu) (1) Obaveze radnika za zaštitu na radu su: a) učešće u izradi akta o procjeni rizika, Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 37 b) izrada prijedloga internog akta o zaštiti na radu, c) izrada plana i programa mjera zaštite na radu, d) unutrašnji nadzor nad primjenom mjera zaštite na radu, e) stručna pomoć poslodavcu u provođenju i unaprjeđenju sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, f) izrada uputstava za siguran rad, g) praćenje i organizovanje periodičnih pregleda sredstava za rad, sredstava i opreme lične zaštite, h) praćenje i organizovanje periodičnih pregleda hemijskih, fizičkih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnoj okolini, i) priprema i organizovanje osposobljavanja radnika za siguran rad, j) praćenje stanja i izvještavanje poslodavca o povredama na radu, profesionalnim oboljenjima i bolestima u vezi sa radom, k) analiziranje uzroka povreda na radu i profesionalnih oboljenja u saradnji sa ovlaštenim doktorom specijalistom medicine rada i predlaganje mjere za unaprjeđenje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, l) praćenje i organizovanje periodičnih ljekarskih pregleda radnika koji rade na poslovima sa povećanim rizikom, te analiza izvještaja o obavljenim periodičnim ljekarskim pregledima, m) savjetovanje poslodavca u pogledu izbora i nabavke opreme i tehnološkog procesa rada, n) saradnja sa poslodavcem prilikom planiranja izgradnje i rekonstrukcije objekata namijenjenih za rad, o) saradnja sa nadležnom inspekcijom rada i drugim ustanovama koje se bave sigurnošću i zaštitom na radu, p) saradnja sa sindikatom, vijećem zaposlenika i povjerenikom za zaštitu na radu, u skladu sa ovim zakonom. (2) Radnik za zaštitu na radu je obavezan da zabrani rad na radnom mjestu, odnosno da zabrani upotrebu sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite u slučaju kada utvrdi neposrednu opasnost po život i zdravlje radnika, te da o tome u pisanom obliku obavijesti poslodavca i povjerenika za zaštitu na radu. Član 36. (Prva pomoć, protivpožarna zaštita, evakuacija radnika, ozbiljna i neposredna opasnost) (1) Poslodavac je dužan da: a) preduzme potrebne mjere za prvu pomoć, protivpožarne mjere i mjere za evakuaciju radnika, prilagođene prirodi aktivnosti i veličini preduzeća, odnosno poslovanja, b) uspostavi potrebne veze sa specijalizovanim službama, posebno u pogledu prve pomoći, hitne zdravstvene zaštite, spašavanja i protivpožarne zaštite. (2) Za provođenje odredaba iz stava (1) ovog člana poslodavac će odrediti radnike koji će provoditi mjere prve pomoći, protivpožarne zaštite i evakuacije radnika. (3) Broj radnika iz stava (2) ovog člana, njihovo osposobljavanje i oprema kojom raspolažu moraju odgovarati veličini i/ili posebnim opasnostima u pravnom licu, odnosno poslovanju. (4) Federalni ministar će u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva propisati način provođenja mjera za prvu pomoć, potrebna sredstva i opremu za pružanje prve pomoći u slučaju povreda i oboljenja radnika na radu, pitanja iz stava (3) ovog člana, kao i druga pitanja od važnosti za provođenje mjera za prvu pomoć. Član 37. (Obaveze poslodavca u slučaju ozbiljne i neposredne opasnosti) (1) Poslodavac je dužan da: a) upozna sve radnike koji su ili bi mogli biti izloženi ozbiljnoj i neposrednoj opasnosti o riziku koji postoji kao i mjerama koje su preduzete ili koje će se preduzeti u pogledu zaštite, što je prije moguće, b) preduzme mjere i izda uputstva kako bi se omogućilo radnicima da u slučaju ozbiljne i neposredne opasnosti prekinu s radom i/ili odmah napuste radno mjesto i pređu na neko sigurno mjesto, c) ne traži od radnika da nastave rad u situaciji kada još uvijek postoji ozbiljna i neposredna opasnost, osim u izuzetnim slučajevima kada postoji ozbiljna i neposredna opasnost po sigurnost više ljudi i širu okolinu. (2) Radnici koji u slučaju ozbiljne i neposredne opasnosti napuste svoje radno mjesto i/ili opasno područje ne smiju snositi negativne posljedice u smislu propisa o radu. (3) U slučaju ozbiljne i neposredne opasnosti po vlastitu sigurnost ili sigurnost drugih lica, radnici koji nisu u mogućnosti stupiti u vezu sa neposrednim rukovodiocem, obavezni su preduzeti odgovarajuće mjere u skladu sa svojim znanjem i tehničkim sredstvima koja su im na raspolaganju, da bi se izbjegle posljedice te opasnosti, pod uvjetom da te mjere ne smiju biti u očitom neskladu sa opasnošću. (4) Zbog preduzimanja mjera iz stava (3) ovog člana radnici ne smiju snositi negativne posljedice u smislu propisa o radu. Član 38. (Obavještavanje radnika) (1) Poslodavac je dužan radnicima i/ili njihovim predstavnicima davati odgovarajuća pisana uputstva koja se odnose na rizike po sigurnost i zdravlje sa zaštitnim i preventivnim mjerama koje se preduzimaju za otklanjanje ili smanjenje tih rizika. (2) Uputstva iz stava (1) ovog člana moraju biti istaknuta na mjestu rada. (3) Izuzetno, kada prijeti iznenadna opasnost po život i zdravlje, uputstvo iz stava (1) ovog člana poslodavac može dati usmeno. (4) Uputstva iz stava (1) ovog člana daju se svim radnicima uključujući i radnike drugih poslodavaca koji obavljaju poslove kod poslodavca. Član 39. (Znakovi upozorenja na opasnost) (1) Poslodavac je dužan na mjestima rada, na sredstvima za rad i pripadajućim instalacijama trajno postaviti znakove upozorenja na opasnost i znakove općih obavještavanja, u skladu sa posebnim propisima. (2) Ako znakovi upozorenja na opasnost nisu dovoljni za efikasno obavještavanje, poslodavac je dužan trajno postaviti pisana uputstva o uvjetima i načinu korištenja prostora, prostorija, sredstava rada, opasnih materija i opreme. Član 40. (Obavještavanje predstavnika radnika i sindikata) (1) Poslodavac je dužan da najmanje dva puta godišnje izvijesti povjerenika za zaštitu na radu, vijeće zaposlenika i sindikat o rizicima po sigurnost i zdravlje, te mjerama Broj 79 - Stranica 38 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 10. 2020. koje je preduzeo i koje će preduzeti radi unaprjeđivanja sigurnosti i zaštite zdravlja. (2) Osim redovnog obavještavanja iz stava (1) ovog člana, poslodavac ima obavezu da obavještava i da se savjetuje sa predstavnicima radnika ili radnicima nakon smrtne, grupne ili teške povrede na radu, utvrđenog slučaja profesionalnog oboljenja, kao i nalaza nadležne inspekcije rada kojim je utvrđen nedostatak u primjeni mjera zaštite na radu. Član 41. (Upotreba opasnih materija) Poslodavac smije dati opasne materije u upotrebu radnicima samo pod uvjetom da su opremljene dokumentom na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji, na kojem je proizvođač, odnosno dobavljač, u skladu sa propisima, naveo sve bezbjednosno-tehničke podatke koji su važni za ocjenjivanje rizika pri radu s tim materijama, te da su zadovoljene sve sigurnosne mjere koje se navode u tom dokumentu. Član 42. (Pisana obavijest o rezultatima procjene rizika) Poslodavac je dužan osigurati da zaposlena žena za vrijeme trudnoće i dojenja, radnik mlađi od 18 godina života i radnik sa promijenjenom radnom sposobnošću, i pored osposobljavanja za siguran i zdrav rad, budu u pisanoj formi obaviješteni o rezultatima procjene rizika na radnom mjestu i o mjerama kojima se rizici otklanjaju u cilju povećanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Član 43. (Savjetovanje i uključivanje radnika i njihovih predstavnika) Poslodavac se savjetuje sa radnicima i/ili njihovim predstavnicima i omogućava im da učestvuju u raspravama o svim pitanjima u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Posebno im omogućava da učestvuju u: a) raspravama i odobravanju svih mjera u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, b) svakoj mjeri koja može značajno uticati na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, c) imenovanju radnika koji će obavljati poslove vezane za obezbjeđenje zdravih i sigurnih uvjeta rada, prve pomoći, gašenje požara i evakuaciju radnika, d) angažovanju, tamo gdje je potrebno, ovlaštenih organizacija za zaštitu na radu, e) planiranju i organizovanju osposobljavanja radnika u oblasti zaštite na radu. Član 44. (Povjerenik za zaštitu na radu) (1) Kod poslodavca koji zapošljava 30 ili više radnika, radnici biraju ili imenuju povjerenika za zaštitu na radu. Broj povjerenika, izbor i njihov mandat utvrđuju se u skladu sa propisom o vijeću zaposlenika, vodeći računa o zastupljenosti svih dijelova procesa rada. (2) Pod uvjetima iz stava (1) ovog člana, povjerenika za zaštitu na radu imenuje sindikat, ukoliko povjerenika nisu izabrali radnici iz stava (1) ovog člana. (3) Imenovani povjerenik za zaštitu na radu iz stava (2) ovog člana ima ista prava i obaveze kao i izabrani povjerenik radnika. (4) Povjerenik za zaštitu na radu će biti izabran ili imenovan bez obzira na broj radnika ako to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, rad na izdvojenim mjestima i sl.). (5) Povjerenik za zaštitu na radu mora imati odgovarajuću stručnu spremu i radno iskustvo. Član 45. (Prava i dužnosti povjerenika za zaštitu na radu) (1) Povjerenik za zaštitu na radu ima pravo da: a) dobije informacije o uvjetima rada, analizama povreda na radu, profesionalnih oboljenja i bolesti vezanih za rad, nalazima i preporukama inspekcijskih organa, b) zahtijeva od poslodavca da preduzme odgovarajuće mjere i dostavi mu prijedloge za ublažavanje rizika i otklanjanja izvora opasnosti, c) informiše radnike o provođenju mjera zaštite na radu, d) zahtijeva inspekcijski pregled ako smatra da mjere koje je preduzeo poslodavac nisu primjerene cilju po kojem treba osigurati sigurne i zdrave uvjete rada i iznese svoja zapažanja u toku inspekcijskog pregleda, e) prisustvuje inspekcijskim pregledima i/ili dostavi svoja zapažanja u toku inspekcijskih pregleda. (2) Za vrijeme obavljanja poslova utvrđenih ovim zakonom, povjerenik za zaštitu na radu iz reda zaposlenih ima pravo na naknadu plaće u visini plaće koju bi ostvario da je radio na poslovima za koje je zaključio ugovor o radu. (3) Povjerenik za zaštitu na radu poslove utvrđene ovim zakonom može obavljati najviše šest sati sedmično. (4) Poslodavac osigurava povjereniku za zaštitu na radu potrebna sredstva da može ostvarivati svoje funkcije koje proizilaze iz ovog zakona. (5) Povjerenik za zaštitu na radu ne može biti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike, zbog svojih poslova vezanih za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. Član 46. (Osposobljavanje radnika) (1) Poslodavac je dužan da izvrši osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad kod zasnivanja radnog odnosa, odnosno premještaja na druge poslove, prilikom uvođenja nove tehnologije ili novih sredstava za rad, kao i kod promjene procesa rada koji može prouzrokovati promjenu mjera za siguran i zdrav rad. (2) Poslodavac je dužan da radnika u toku osposobljavanja za siguran i zdrav rad, upozna sa svim vrstama rizika na poslovima na koje ga raspoređuje i o preduzetim konkretnim mjerama sigurnosti i zaštite na radu, u skladu sa aktom o procjeni rizika. (3) Osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad mora biti prilagođeno specifičnostima njegovog radnog mjesta. Član 47. (Zabrana samostalnog rada) (1) Radnici ne mogu biti raspoređeni na radna mjesta na kojima će samostalno obavljati poslove prije nego što steknu znanja iz člana 46. ovog zakona. (2) Poslodavac kod kojeg rad obavljaju radnici drugog poslodavca mora osigurati da ti radnici budu upoznati sa mjerama zaštite na radu i zdravstvenim rizicima na radu. (3) Osposobljavanje radnika iz člana 46. ovog zakona mora se obavljati u toku radnog vremena i ne smije izazvati troškove za radnika. Član 48. (Provjera osposobljenosti za siguran i zdrav rad) (1) Osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad, poslodavac obavlja teorijski i na praktičan način. (2) Provjera teorijske i praktične osposobljenosti radnika za siguran i zdrav rad obavlja se na radnom mjestu. Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 39 (3) Periodične provjere osposobljenosti za siguran i zdrav rad radnika koji radi na poslovima sa povećanim rizikom vrši se na način, u roku i po postupku utvrđenom aktom o procjeni rizika. Član 49. (Teorijsko i praktično osposobljavanje) (1) U toku osposobljavanja iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, radnik se upoznaje naročito sa: a) tehničko-tehnološkim procesom i organizacijom rada u cjelini, a posebno sa poslovima svog radnog mjesta, b) opasnostima koje ugrožavaju sigurnost i zdravlje na radu, korištenjem sredstava rada i opreme i načinom upotrebe štetnih materija, c) mjerama zaštite na radu i razlozima zbog kojih se te mjere predviđaju i provode, d) upotrebom odgovarajućih sredstava rada i odgovarajuće opreme i sredstava lične zaštite, kao i pravilnim i namjenskim korištenjem uređaja i sredstava kojima se služi pri radu, e) pravima i dužnostima u provođenju propisa i mjera zaštite na radu i posljedicama zbog nepridržavanja tih propisa i mjera, f) pružanjem prve pomoći, g) organizacijom sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, h) korištenjem protivpožarnih aparata, i) odredbama ovog zakona. (2) Osposobljavanje radnika iz stava (1) ovog člana poslodavac može obaviti ako ima zaposlena lica sa odgovarajućom visokom stručnom spremom iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. (3) Ako poslodavac nije u mogućnosti da izvrši osposobljavanje radnika u smislu stava (1) ovog člana, te poslove povjerit će ovlaštenoj organizaciji iz člana 64. ovog zakona. DIO ČETVRTI - PRAVA I OBAVEZE RADNIKA Član 50. (Pravo na sigurne i zdrave uvjete rada) (1) Radnik ima pravo na sigurne i zdrave uvjete rada. (2) Radna okolina i sredstva za rad moraju, s obzirom na prirodu posla, biti sigurni za radnike i ne smiju ugroziti njihovo zdravlje. Član 51. (Dužnost radnika da sebe i druge ne izlaže opasnostima) Radnik je dužan da obavlja posao u skladu sa svojom stručnom spremom i završenom obukom, kao i uputstvima koja daje poslodavac, tako da ne izlaže sebe ili druga lica na koja mogu uticati njegove aktivnosti ili nepažnja u toku procesa rada, opasnostima od povrede na radu ili profesionalnog oboljenja. Član 52. (Dužnosti radnika) (1) Radnici su, naročito, dužni: a) da se pridržavaju utvrđenih pravila sigurnosti i zaštite zdravlja na radu u smislu ovog zakona, b) da pravilno upotrebljavaju sredstva za rad i opremu, opasne materije i druga sredstva proizvodnje u skladu sa uputstvima proizvođača i uputstvima za siguran rad koja daje poslodavac, c) da pravilno upotrebljavaju sredstva i opremu lične zaštite koja su im dodijeljena i da ih nakon upotrebe vraćaju na mjesto na kojem se čuvaju, d) ne smiju samovoljno isključiti, modifikovati, promijeniti ili ukloniti sigurnosni uređaj koji je instaliran, posebno ne mašinu, uređaj, alat, pogon ili objekat i takav uređaj moraju pravilno upotrebljavati, e) da odmah obavijeste poslodavca i/ili radnika za zaštitu na radu o svakoj pojavi na poslu za koju postoji opravdana sumnja da predstavlja opasnost po sigurnost i zdravlje kao i o nedostacima u postupcima zaštite, f) da obavijesti lice odgovorno za to radno mjesto i/ili poslodavca o povredama koje su zadobili, g) da sarađuju sa poslodavcem i/ili radnikom za zaštitu na radu u provođenju mjera ili zahtjeva koje je naredio inspektor rada, h) da sarađuje sa poslodavcem i/ili radnikom za zaštitu na radu u provođenju mjera koje će obezbijediti da radna okolina i uvjeti rada budu sigurni i ne predstavljaju rizik po sigurnost i zdravlje u okviru njihovog radnog mjesta, i) obavljaju periodične ljekarske preglede u terminima po zahtjevu poslodavca, j) da daju sve podatke i informacije koje traže inspektori rada. (2) Radnik koji se ne pridržava utvrđenih pravila sigurnosti i zaštite zdravlja na radu i propisanih obaveza u smislu ovog zakona čini težu povredu radne obaveze u skladu sa kolektivnim ugovorom, odnosno općim aktom poslodavca. (3) Obaveze radnika u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu ne utiču na obaveze i odgovornosti poslodavca iz ovog zakona. Član 53. (Postupanje u slučaju neposredne opasnosti po život i zdravlje radnika) (1) Radnik ima pravo da odbije da radi ako smatra da mu prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje i dužan je da o tome odmah obavijesti svog neposrednog rukovodioca i/ili imenovanog radnika za zaštitu na radu, nadležnog inspektora rada i predstavnika radnika. (2) Po prijemu obavijesti iz stava (1) ovog člana nadležna inspekcija rada obavezna je da odmah izvrši uviđaj na licu mjesta i naredi da se provedu odgovarajuće mjere zaštite odnosno zabrani rad dok se mjere ne provedu ili obavijesti radnika iz kojih razloga njegov zahtjev nije osnovan. (3) Radnik iz stava (1) ovog člana koji se udaljio sa radnog mjesta, ne smije snositi negativne posljedice u smislu propisa o radu, osim u slučaju ako poslodavac dokaže da se radnik neopravdano udaljio sa radnog mjesta. DIO PETI - ZDRAVSTVENI NADZOR Član 54. (Pravo radnika na specifičnu zdravstvenu zaštitu/medicinu rada) (1) Radnik ima pravo na zdravstvenu zaštitu primjerenu rizicima za sigurnost i zdravlje kojima je izložen na radu, u skladu s posebnim propisima koji uređuju mjere zdravstvene zaštite u vezi sa radom. (2) Poslodavac je dužan da zdravstvenim radnicima, koji pružaju usluge specifične zdravstvene zaštite/medicine rada, osigura pristup u sve radne prostorije i prostore. Član 55. (Poslovi specifične zdravstvene zaštite/medicine rada) Ovlaštena zdravstvena ustanova, pored poslova utvrđenih propisima o zdravstvenoj zaštiti, može obavljati i sljedeće poslove: Broj 79 - Stranica 40 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 10. 2020. a) daje savjete poslodavcu o unaprjeđivanju zaštite zdravlja, sigurnosti, higijene rada, ergonomiji i zaštitnim sredstvima, b) upoznaje radnike sa rizicima po zdravlje koji su povezani sa njihovim radom i obavlja poslove osposobljavanja radnika za pružanje prve pomoći, c) učestvuje u izradi akta o procjeni rizika na mjestu rada kod poslodavca, d) ocjenjuje i utvrđuje posebne zdravstvene sposobnosti koje moraju da ispunjavaju radnici za obavljanje određenih poslova na radnom mjestu sa povećanim rizikom ili za upotrebu, odnosno rukovanje određenom opremom za rad, e) vrši prethodne i periodične ljekarske preglede radnika na radnim mjestima sa povećanim rizikom i izdaje izveštaje o ljekarskim pregledima u skladu sa propisima o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, f) učestvuje u organizovanju prve pomoći, spašavanju i evakuaciji u slučaju povređivanja radnika ili havarija, g) daje savjete poslodavcu pri izboru drugog odgovarajućeg posla prema zdravstvenoj sposobnosti radnika, h) savjetuje poslodavca u izboru i testiranju novih sredstava za rad, opasnih materija i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu, sa zdravstvenog aspekta, i) sarađuje sa radnikom za zaštitu na radu. Član 56. (Obaveza obavještavanja ovlaštene zdravstvene ustanove) Poslodavac, radnik za zaštitu na radu, povjerenik za zaštitu na radu, sindikat i drugi radnici dužni su obavijestiti ovlaštenu ustanovu iz člana 55. ovog zakona, o svim faktorima na radnom mjestu i u radnoj okolini za koje znaju ili pretpostavljaju da se mogu nepovoljno odraziti na zdravlje radnika. Član 57. (Poslovi sa povećanim rizikom) (1) Poslodavac je dužan da radniku koji obavlja poslove sa povećanim rizikom, prije početka rada osigura prethodni ljekarski pregled, kao i periodični ljekarski pregled u toku rada. (2) Poslovi sa povećanim rizikom utvrđuju se internim aktom o zaštiti na radu. (3) Poslovima sa povećanim rizikom smatraju se: a) poslovi sa povećanim rizikom od povređivanja, nastanka profesionalnih oboljenja i oštećenja zdravlja radnika, b) poslovi sa specifičnim zahtjevima koji, u cilju sigurnog i uspješnog rada uvjetuju posebne zdravstvene i psihofizičke sposobnosti radnika na tim radnim mjestima, c) poslovi na kojima, nakon primjene svih tehnički priznatih metoda za smanjenje rizika, postoji preostali rizik za neke radnike. Član 58. (Evidencije o ljekarskim pregledima radnika) (1) Prilikom upućivanja radnika na ljekarski pregled iz člana 57. stav (1) ovog zakona, poslodavac je obavezan ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi dostaviti podatke o poslovima sa povećanim rizikom i navesti štetnosti i opasnosti kojima su radnici izloženi. (2) O rezultatima odgovarajućeg ljekarskog pregleda radnika, ovlaštena zdravstvena ustanova vodi evidenciju i u roku od 15 dana od izvršenog pregleda o tome dostavlja izvještaj poslodavcu. Član 59. (Pravo radnika na premještaj na drugo radno mjesto) Ako se u postupku periodičnog ljekarskog pregleda utvrdi da radnik ne ispunjava posebne zdravstvene uvjete za obavljanje poslova sa povećanim rizikom, poslodavac je dužan da ga premjesti na drugo radno mjesto koje odgovara njegovim zdravstvenim sposobnostima, ukoliko takvo radno mjesto postoji kod poslodavca. Ukoliko takvo mjesto ne postoji, primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o radu. Član 60. (Način obavljanja ljekarskih pregleda) (1) Prethodni i periodični ljekarski pregledi radnika koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom vrše se na način, po postupku i u rokovima koje utvrđuje federalni ministar u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva. (2) Radnik iz stava (1) ovog člana koji ne obavi periodični ljekarski pregled ne može nastaviti sa radom dok se ne utvrdi njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti. DIO ŠESTI - EVIDENCIJE, IZVJEŠTAVANJE I OBAVJEŠTAVANJE O NESREĆAMA I POVREDAMA NA RADU I PROFESIONALNIM OBOLJENJIMA Član 61. (Obaveza vođenja evidencija kod poslodavca) (1) Poslodavac je dužan da vodi propisanu evidenciju o: a) radnicima na radnim mjestima sa povećanim rizikom, b) radnim mjestima sa povećanim rizikom, c) opasnim materijama koje se koriste pri radu, d) provjeri znanja radnika iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, e) izvršenim pregledima i ispitivanjima radne sredine i sredstava za rad, f) povredama na radu, profesionalnim oboljenjima, smrtnim slučajevima i njihovim uzrocima, g) ljekarskim pregledima radnika. (2) Poslodavac je dužan dostaviti nadležnoj inspekciji rada godišnji izvještaj o slučajevima iz stava (1) tačka f) ovog člana. Član 62. (Dostavljanje izvještaja o povredi na radu i profesionalnom oboljenju) (1) Izvještaj o povredi na radu koja se dogodi i profesionalnom oboljenju koje nastane na radnom mjestu, poslodavac je dužan dostaviti radniku koji je pretrpio povredu, odnosno kod kojeg je nastalo oboljenje, nadležnom zavodu zdravstvenog osiguranja kod kojeg je radnik zdravstveno osiguran, ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi koja obavlja usluge specifične zdravstvene zaštite/medicine rada kod poslodavca, kao i nadležnoj inspekciji rada, u roku od sedam dana od dana pretrpljene povrede odnosno nastanka oboljenja. (2) Izvještaj iz stava (1) ovog člana podnosi se na obrascu čiji sadržaj i način podnošenja propisuje federalni ministar u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva. Član 63. (Obaveza obavještavanja inspekcije rada) (1) O svakom smrtnom slučaju, težoj povredi na radu, profesionalnom oboljenju i svakoj pojavi koja bi mogla ugroziti život ili zdravlje radnika na radu poslodavac je obavezan odmah obavijestiti nadležnu inspekciju rada. Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 41 (2) Za svaku povredu na radu poslodavac je dužan na uviđaj pozvati radnika za zaštitu na radu, neposrednog rukovodioca povrijeđenog radnika i povjerenika za zaštitu na radu. DIO SEDMI - OVLAŠTENE ORGANIZACIJE ZA ZAŠTITU NA RADU Član 64. (Izdavanje i oduzimanje dozvole za obavljanje stručnih poslova) (1) Privrednom društvu ili ustanovi koja ispunjava kadrovske, organizacijske, tehničke i druge uvjete (u daljnjem tekstu: ovlaštena organizacija), federalni ministar izdaje dozvolu za obavljanje sljedećih stručnih poslova: a) periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama, b) periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite, električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu, c) osposobljavanje radnika za siguran rad, d) procjenu rizika na mjestima rada i radne okoline iz člana 23. ovog zakona. (2) Dozvola iz stava (1) ovog člana se izdaje na određeno vrijeme u trajanju od četiri godine. (3) Privredno društvo ili ustanova kojem je izdata dozvola iz stava (1) ovog člana, dužno je federalnom ministru na kraju svake kalendarske godine, najkasnije do 15. januara, dostaviti dokumentaciju o ispunjavanju kadrovskih, organizacijskih i drugih uvjeta, kao i izvještaj o obavljenim poslovima iz stava (1) ovog člana. (4) Dozvolu iz stava (1) ovog člana federalni ministar će oduzeti: a) ako se utvrdi da ovlaštena organizacija više ne ispunjava uvjete za dobijanje dozvole, b) ako je dozvola izdata na osnovu neistinitih podataka, c) ako se u postupku nadzora iz člana 68. ovog zakona utvrdi da se poslovi ne obavljaju u skladu sa zakonom i drugim propisima donesenim na osnovu zakona, d) na prijedlog inspekcije rada, ako utvrdi da se poslovi ne obavljaju u skladu sa zakonom i drugim propisima donesenim na osnovu zakona, e) ako ne postupi u skladu sa obavezama propisanim u stavu (3) ovog člana. Član 65. (Postupak izdavanja odnosno oduzimanja dozvole) (1) O izdavanju, odnosno oduzimanju dozvole za rad federalni ministar donosi rješenje protiv kojeg nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. (2) Troškove postupka izdavanja dozvole za rad snosi ovlaštena organizacija. (3) Rješenje o dozvoli, odnosno oduzimanju dozvole za rad upisuje se u registar koji vodi ministarstvo. (4) Način vođenja i obrazac registra iz stava (3) ovog člana propisuje federalni ministar. Član 66. (Uvjeti koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije) (1) Radnik koji u ovlaštenoj organizaciji obavlja stručne poslove iz člana 64. stav (1) ovog zakona mora imati odgovarajuću stručnu spremu i položen stručni ispit koji se odnosi na obavljanje tih poslova, u skladu sa ovim zakonom. (2) Stručni ispit iz stava (1) ovog člana polaže se pred komisijom koju imenuje federalni ministar, a za čiji se rad osiguravaju finansijska sredstva u Budžetu Federacije. (3) Federalni ministar donijet će pravilnik kojim će propisati organizacijske, kadrovske, tehničke i druge uvjete koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije iz člana 64. ovog zakona, postupak i način utvrđivanja tih uvjeta, te sadržaj, program, način i troškove polaganja stručnog ispita iz stava (1) ovog člana, kao i sastav komisije iz stava (2) ovog člana. Član 67. (Zapisnik o izvršenim periodičnim pregledima) (1) O izvršenim periodičnim pregledima i ispitivanjima iz člana 64. stav (1) ovog zakona ovlaštena organizacija sačinjava zapisnik o stručnom nalazu, na osnovu kojeg izdaje ispravu. (2) Zapisnik i isprava iz stava (1) ovog člana sadrži rezultat pregleda i ispitivanja i konstataciju da li pregledana sredstva za rad i sredstva i oprema lične zaštite udovoljavaju propisima donesenim na osnovu zakona. (3) Način, postupak i rokove vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz stava (1) ovog člana, te oblik i sadržaj zapisnika i isprave iz stava (2) ovog člana propisuje federalni ministar. Član 68. (Nadzor nad zakonitošću rada ovlaštenih organizacija) Nadzor nad zakonitošću rada ovlaštene organizacije koja je dobila dozvolu iz člana 64. stav (1) ovog zakona, u dijelu koji se odnosi na obavljanje periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite, vrši ministarstvo. DIO OSMI - POSEBNA SIGURNOST I ZAŠTITA ZDRAVLJA NA RADU Član 69. (Zaštita grupa posebno osjetljivih na rizike) (1) Poslodavac je dužan organizovati radno mjesto tako da vodi računa o prisustvu grupa osjetljivih na određene rizike. (2) Grupe posebno osjetljive na rizike, kao što su trudnice, porodilje ili dojilje, maloljetnici, lica sa invaliditetom, kao i radnici sa promijenjenom radnom sposobnošću u smislu propisa o penzijskom i invalidskom osiguranju, moraju se zaštititi od opasnosti koje posebno njih pogađaju, u skladu sa ovim zakonom, drugim propisima, kolektivnim ugovorom i općim aktom poslodavca. Član 70. (Zabrana rada grupa posebno osjetljivih na rizike na određenim poslovima) (1) Zabranjen je rad trudnicama, porodiljama i dojiljama na poslovima na kojima postoji rizik od izloženosti opasnim materijama, hemijskim, fizičkim i biološkim agensima, štetnim zračenjima i mikroklimatskim uticajima, odnosno na poslovima sa teškim uvjetima rada, kao i posebno teškim i opasnim poslovima gdje postoji rizik po njihovo fizičko i mentalno zdravlje. (2) Zabranjen je rad maloljetnicima na poslovima koji mogu ugroziti njihovo zdravlje i razvoj. (3) Radnik sa promijenjenom radnom sposobnošću ne smije obavljati poslove na kojima postoji opasnost smanjenja preostale radne sposobnosti. Broj 79 - Stranica 42 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 10. 2020. Član 71. (Postupak raspoređivanja radnika na poslove sa povećanim rizikom) (1) Kada su na određenom radnom mjestu takvi uvjeti da uprkos primjeni mjera zaštite na radu i dalje postoji preostali rizik i prijetnja od obolijevanja tj. invaliditeta, poslodavac je dužan preduzeti mjere za sprječavanje oboljenja tj. nastanka invaliditeta ili dalje pogoršanje bolesti radnika. (2) U slučajevima iz stava (1) ovog člana radno vrijeme se skraćuje srazmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i na radnu sposobnost radnika, u skladu sa zakonom. (3) Za poslove koji su internim aktom o zaštiti na radu i ugovorom o radu utvrđeni kao poslovi sa povećanim rizikom, postupak za raspoređivanje radnika na te poslove, uvjete rada i zdravstveni nadzor propisuje federalni ministar u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva. Član 72. (Postupak skraćivanja radnog vremena) (1) Poslovi iz člana 71. stav (2) ovog zakona i trajanje radnog vremena utvrđuju se internim aktom poslodavca o zaštiti na radu, na osnovu akta o procjeni rizika iz člana 23. stav (2) ovog zakona i stručnog nalaza ovlaštene organizacije, koja ispunjava kadrovske, organizacijske, tehničke i druge uvjete. (2) O skraćivanju radnog vremena u smislu stava (1) ovog člana odlučuje ministarstvo. (3) Postupak skraćivanja radnog vremena kod poslodavca, kao i kadrovske, organizacijske, tehničke i druge uvjete koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije iz stava (1) ovog člana, propisat će federalni ministar. (4) Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava po osnovu rada i u vezi sa radom, skraćeno radno vrijeme u smislu ovog člana izjednačava se sa punim radnim vremenom. Član 73. (Posebno osiguranje radnika koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom) Poslodavac posebno osigurava od rizika nesreće i povrede na radu radnike koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom, utvrđene internim aktom o zaštiti na radu, radi obezbjeđenja naknade štete, u skladu sa zakonom. DIO DEVETI - INSPEKCIJSKI NADZOR Član 74. (Organi nadležni za vršenje inspekcijskog nadzora) (1) Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona, propisa donesenih na osnovu zakona, tehničkih propisa i standarda koji se odnose na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu i općih akata iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu vrši kantonalna uprava za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: kantonalna uprava), osim nadzora koji je ovim zakonom stavljen u nadležnost Federalne uprave za inspekcijske poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava) (2) Poslove inspekcijskog nadzora iz stava (1) ovog člana vrši inspektor zaštite na radu, odnosno inspektor rada (u daljem tekstu: inspektor). Član 75. (Nadležnosti Federalne uprave za inspekcijske poslove) (1) Federalna uprava vrši neposredni nadzor kod poslodavca koji obavlja djelatnost: a) proizvodnje i prerade sirovog željeza, čelika i ferolegura, b) proizvodnje i prerade glinice, aluminija, olova i cinka, mangana i drugih teških metala, c) proizvodnje i prerade baznih hemikalija, plastičnih masa, premaznih sredstava, lijekova i farmaceutskih hemikalija, d) proizvodnje i uskladištenja koksa i karbogasa i drugih tehničkih plinova, e) proizvodnje eksploziva i eksplozivnih sredstava i galanterije, f) proizvodnje i distribucije naftnih derivata, g) proizvodnje celuloze i papira i hemijske prerade drveta, h) proizvodnje cementa i cementnih proizvoda, i) proizvodnje električne energije. (2) Federalna uprava vrši neposredni nadzor nad izvođenjem radova: a) u tunelima i na drugim podzemnim radovima izuzev rudarskih, b) na armirano-betonskim, čeličnim i drvenim mostovima raspona preko 20 m, c) u kesonima i ronilačkim radovima, d) na izgradnji termoelektrana i hidroelektrana. (3) Izuzetno, u slučaju potrebe, direktor Federalne uprave, uz saglasnost kantonalnog rukovodioca inspekcije, može prenijeti ovlaštenje kantonalnom inspektoru da obavlja poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti Federalne uprave na teritoriji Federacije. Član 76. (Saradnja inspekcijskih organa) (1) U vršenju inspekcijskog nadzora federalni inspektor ostvaruje saradnju sa nadležnim kantonalnim inspektorima u pitanjima koja su od zajedničkog interesa za vršenje inspekcijskog nadzora i pruža im stručnu pomoć. (2) U cilju jedinstvenog provođenja ovog zakona, federalni inspektor može izdavati kantonalnom inspektoru odgovarajuće upute i instrukcije za rad. Član 77. (Obaveza vršenja inspekcijskih pregleda) (1) U vršenju inspekcijskog nadzora inspektori su obavezni kod poslodavca, kod kojeg se obavljaju tehničkotehnološki procesi rada, izvršiti preglede najmanje jednom godišnje, a u drugim slučajevima po potrebi. (2) Inspektori su obavezni izvršiti i kontrolne preglede kod poslodavca iz stava (1) ovog člana kod kojeg su naređene mjere za otklanjanje nedostatka iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Član 78. (Postupanje u slučaju kada se utvrdi povreda propisa iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu) (1) Ako inspektor utvrdi povrede propisa iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu donijet će rješenje o otklanjanju tih nedostataka odnosno nepravilnosti i odrediti rok u kojem se oni imaju otkloniti. (2) Poslodavac je obavezan pismeno izvijestiti inspektora o izvršenju rješenja u roku od osam dana od dana isteka roka za otklanjanje nedostataka, odnosno nepravilnosti. (3) Inspektor može narediti da se provede i mjera zaštite na radu koja nije propisana, ako su radnici na radu neposredno ugroženi. (4) Ako su za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka potrebna veća investiciona ulaganja, a život i zdravlje radnika nisu neposredno ugroženi, inspektor će narediti poslodavcu da sačini poseban investicioni Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 43 program o postupnom usklađivanju stanja sa odredbama propisa o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu. Član 79. (Postupanje inspektora kod smrtnog slučaja ili nesreće koja je zadesila jednog ili više radnika) (1) Kantonalna uprava dužna je odmah po prijemu obavještenja poslodavca izvijestiti Federalnu upravu o svakom smrtnom slučaju, nesreći na radu koja dovodi do onesposobljenosti u trajanju od tri ili više dana ili bilo kojem događaju koji je zadesio jednog ili više radnika. (2) Kantonalni inspektor obavezan je izvršiti uviđaj svakog smrtnog slučaja, nesreće koja je zadesila jednog ili više radnika i teže povrede na radu kod poslodavca. (3) Nakon izvršenog uviđaja iz stava (2) ovog člana kantonalna uprava obavezna je preduzeti odgovarajuće mjere i dostaviti izvještaj Federalnoj upravi. (4) Kod smrtnog slučaja ili nesreće koja je zadesila jednog ili više radnika, uviđaj će izvršiti i federalni inspektor. Član 80. (Postupanje inspektora u slučaju neposredne opasnosti po život i zdravlje radnika na radu) (1) Ako inspektor utvrdi da postoji neposredna opasnost po život i zdravlje radnika na radu, odmah će donijeti rješenje o zabrani rada na radnom mjestu. (2) Ako poslodavac ne postupi po rješenju o otklanjanju nedostataka, inspektor će zabraniti rad na radnom mjestu na koje se rješenje odnosi, dok se nepravilnosti, odnosno nedostaci ne otklone. Član 81. (Obaveza čuvanja povjerljivih podataka) Inspektor je dužan čuvati kao povjerljiv podatak ime radnika koji mu se obratio po bilo kojem osnovu zbog neprovođenja propisa iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Član 82. (Pravo na žalbu) (1) Protiv rješenja kantonalnog inspektora može se izjaviti žalba nadležnom federalnom inspektoru, u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (2) Protiv rješenja federalnog inspektora donesenog u prvom stepenu može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (3) U slučaju kada je naložena zabrana rada žalba ne odlaže izvršenje rješenja. DIO DESETI - KAZNENE ODREDBE Član 83. (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac: 1. koji izvodi radove na izgradnji, montaži, zamjeni opreme, remontu i rekonstrukciji objekata i tehničko-tehnološkog procesa, ako ne izvodi radove prema tehničkoj dokumentaciji, član 11. stav (1), 2. koji stavi u promet ili upotrebu sredstva za rad ili opasne materije bez prethodno pribavljene odgovarajuće dokumentacije, čl. 16. i 17., 3. ako ne osigura periodične preglede i ispitivanje sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite, član 22. tačka j), 4. ako ne osigura periodične preglede i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnoj okolini, član 22. tačka k), 5. ako ne osigura periodične preglede i ispitivanja sredstava rada i opreme, radnih i pomoćnih prostorija i sredstava i opreme lične zaštite, koji ne podliježu obaveznim periodičnim pregledima i ispitivanjima, na način, po postupku i u rokovima utvrđenim općim aktom, član 22. tačka l), 6. ako ne provodi mjere i ne osigura sredstva za prvu pomoć, član 22. tačka n), 7. ako ne izvrši procjenu rizika na mjestima rada, član 23. stav (2), 8. ako zasnuje radni odnos sa radnikom, a da prethodno nije utvrđeno da njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju zahtjevima određenog radnog mjesta, član 24. stav (2), 9. ako ne uputi radnika na odgovarajući ljekarski pregled, ili ga ne osigura u rokovima utvrđenim zakonom ili propisima donesenim na osnovu zakona, član 57. stav (1) i član 60. stav (1), 10. ako ne utvrdi radna mjesta sa povećanim rizikom, član 57. stav (2). (2) Novčanom kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se ovlaštena organizacija za zaštitu na radu, ako: 1. obavlja stručne poslove suprotno odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu zakona ili ako obavlja stručne poslove bez propisane dozvole, član 64. stav (1), 2. ako sačini ili izda isprave čiji su oblik i sadržina suprotni propisu, član 67. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i poslodavac fizičko lice novčanom kaznom od 1.000,00 do 1.500,00 KM. (4) Za prekršaj iz st. (1) i (2) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice kod pravnog lica novčanom kaznom od 2.000,00 do 3.000,00 KM. Član 84. (1) Novčanom kaznom od 4.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj: 1. poslodavac koji izrađuje tehničku dokumentaciju za objekte i tehničko-tehnološke procese, ako pri projektovanju ne primijeni propisane mjere sigurnosti i zaštite zdravlja na radu i ne izda ispravu kojom potvrđuje da je projektovanje izvršeno u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona, član 10, 2. poslodavac ako stavi u upotrebu sredstva za rad, koja podliježu obavezi periodičnih pregleda i ispitivanja, bez pribavljenog zapisnika, odnosno isprave iz člana 67. stav (1) ovog zakona, član 14. stav (3), 3. proizvođač i uvoznik radne opreme i sredstava i opreme lične zaštite ako ne izda ispravu kojom dokazuje da odgovaraju međunarodnim propisima, tehničkim propisima i propisanim mjerama sigurnosti i zaštite zdravlja na radu ili ne izda uputstvo za upotrebu i održavanje na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji, član 16. stav (1), 4. proizvođač i uvoznik opasnih materija ako ne izda uputstvo za sigurnu upotrebu i rukovanje na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji, član 16. stav (2), (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice kod pravnog lica novčanom kaznom od 1.500,00 do 2.500,00 KM. Član 85. (1) Novčanom kaznom od 4.000,00 do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj investitor ili glavni izvođač ako ne Broj 79 - Stranica 44 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 30. 10. 2020. obezbijedi jedinstveni elaborat o uređenju radilišta u slučaju da dva ili više poslodavaca koriste isti prostor za radilište, član 13. (2) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac: 1. ako prije početka radova ne izradi elaborat o uređenju radilišta u skladu sa propisima donesenim na osnovu zakona, ne izvodi radove prema tom elaboratu i u roku ne dostavi elaborat nadležnoj inspekciji rada, član 12., 2. ako ne donese interni akt o zaštiti na radu, član 23. stav (1), 3. ako internim aktom o zaštiti na radu ne utvrdi organizaciju provođenja zaštite na radu, član 23. stav (1), 4. ako za sve poslove u tehničko-tehnološkom procesu rada ne utvrdi uvjete rada i zahtjeve u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti, član 24., 5. ako od radnika zahtijeva sudjelovanje u troškovima provođenja mjera zaštite na radu, član 31., 6. ako ne organizuje poslove zaštite na radu zavisno od tehničko-tehnološkog procesa, broja radnika, štetnosti po zdravlje, broja lokacija odvojenih radnih jedinica, opasnostima i rizicima po zdravlje radnika, član 33. stav (1), 7. ako ne odredi jednog ili više radnika za zaštitu na radu i ne osigura im uvjete za rad, član 34. st. (1) i (2), 8. ako dovodi u nepovoljniji položaj radnika za zaštitu na radu dok postupa u skladu sa odredbama ovog zakona, član 34. stav (3), 9. ako radnicima ne daje odgovarajuća pisana uputstva, član 38., 10. ako ne postavi znakove upozorenja i znakove općih obavještavanja, član 39., 11. ako da radnicima u upotrebu opasne materije koje nisu opremljene dokumentom o bezbjedonosnotehničkim podacima prevedenim na jedan od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji, član 41., 12. ako ne izvrši osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad, član 46., 13. ako dozvoli samostalno obavljanje poslova radniku koji prethodno nije osposobljen za samostalan rad na siguran način, član 47., 14. ako ne premjesti radnika na drugo radno mjesto koje odgovara njegovim zdravstvenim sposobnostima, ukoliko takvo radno mjesto postoji kod poslodavca, član 59., 15. ako ne obavijesti nadležnu inspekciju rada o smrtnom slučaju, težoj povredi na radu ili profesionalnom oboljenju, čl. 62. i 63., 16. ako postupi protivno odredbi člana 70. i dozvoli rad osobama iz st. (1), (2) i (3) tog člana, 17. ako ne preduzme mjere za sprječavanje nastupanja oboljenja odnosno invaliditeta kod radnika, član 71., 18. ako posebno ne osigura od rizika nesreće i povrede na radu radnike koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom, član 73., 19. ako ne postupi po rješenju inspektora rada u skladu sa članom 78. st. (1) i (3) ovog zakona. (3) Za prekršaj iz st. (1) i (2) ovog člana kaznit će se i poslodavac fizičko lice novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM. (4) Za prekršaj iz st. (1) i (2) ovog člana kaznit će se odgovorno lice kod pravnog lica novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 KM. Član 86. (1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac: 1. ako ne utvrdi internim aktom o zaštiti na radu koja sredstva i oprema lične zaštite pripadaju radniku, član 23. stav (1), 2. ako ne konsultuje povjerenika za zaštitu na radu pri izradi internog akta o zaštiti na radu, član 23. stav (5), 3. ako ne obezbijedi da pristup radnim mjestima sa povećanim rizikom imaju samo radnici koji su dobili posebna uputstva i zaštitna sredstva, član 28., 4. ako ne obezbijedi radnicima sredstva i opremu lične zaštite, član 29. stav (1), 5. ako ne obezbijedi da sredstva i oprema lične zaštite budu u ispravnom stanju, član 29. stav (3), 6. ako ne obavijesti radnike o rizicima po sigurnost i zdravlje, te mjerama koje je preduzeo radi unaprjeđenja sigurnosti i zaštite zdravlja, član 40., 7. ako postupa suprotno odredbi člana 45. ovog zakona, 8. ako ne vodi evidenciju propisanu odredbom člana 61. ovog zakona i ne dostavi godišnji izvještaj nadležnoj inspekciji rada, 9. ako ne dostavi izvještaj iz odredbe člana 62. ovog zakona, 10. ako ne organizuje radno mjesto tako da vodi računa o prisustvu grupa osjetljivih na određene rizike, član 69., (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i poslodavac fizičko lice novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice kod pravnog lica novčanom kaznom od 100,00 do 1.000,00 KM. DIO JEDANAESTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 87. Poslodavci su dužni da usklade opće akte sa odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 88. (1) Organizacije koje su do dana stupanja na snagu ovog zakona bile ovlaštene da vrše poslove iz člana 21. stav (1) i člana 28. stav (2) Zakona o zaštiti na radu ("Službeni list SR BiH", broj 22/90), obavezne su da podnesu zahtjev za utvrđivanje uvjeta u smislu člana 64. i člana 72. stav (1) ovog zakona, u roku od tri mjeseca od dana donošenja podzakonskog akta iz člana 66. stav (3), odnosno člana 72. stav (3) ovog zakona. (2) Organizacije iz stava (1) ovog člana, koje u roku od tri mjeseca od dana donošenja podzakonskog akta iz člana 66. stav (3) ovog zakona, odnosno člana 72. stav (3) ovog zakona podnesu zahtjev za utvrđivanje uvjeta u smislu člana 64. stav (1) ovog zakona i člana 72. stav (1) ovog zakona, zadržavaju ovlaštenje za vršenje poslova iz člana 21. stav (1), odnosno člana 28. stav (2) Zakona o zaštiti na radu ("Službeni list SR BiH", broj: 22/90), sve do donošenja konačnog rješenja po podnesenom zahtjevu iz stava (1) ovog člana. (3) Organizacijama iz stava (1) ovog člana, koje u roku od tri mjeseca od dana donošenja podzakonskog akta iz člana Petak, 30. 10. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 45 66. stav (3), odnosno člana 72. stav (3) ovog zakona, ne podnesu zahtjev za utvrđivanje uvjeta u smislu člana 64, odnosno člana 72. stav (1) ovog zakona, sa danom isteka roka iz stava (1) ovog člana, po sili zakona prestaje ovlaštenje za vršenje poslova iz člana 21. stav (1) i člana 28. stav (2) Zakona o zaštiti na radu ("Službeni list SR BiH", broj: 22/90). Član 89. Propisi iz odredbe člana 23. stav (4), člana 34. stav (6), člana 60. stav (1), člana 62. stav (2), člana 65. stav (4), člana 66. stav (3), člana 67. stav (3) ovog zakona i člana 72. stav (3) ovog zakona, donijet će se u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 90. Do donošenja propisa iz člana 89. ovog zakona primjenjivat će se: 1. Pravilnik o uslovima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i ljekarskim pregledima radnika na tim radnim mjestima ("Službeni list SR BiH", broj 2/91), 2. Pravilnik o postupku skraćivanja radnog vremena na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada ("Službeni list SR BiH", broj 2/91), 3. Pravilnik o uslovima koje u pogledu kadrova i tehničke opreme moraju ispunjavati organizacije koje vrše periodične preglede i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu ("Službeni list SR BiH", broj 2/91), 4. Pravilnik o vođenju evidencije, čuvanju isprava i sadržaju godišnjeg izvještaja iz oblasti zaštite na radu ("Službeni list SR BiH", broj 2/91), 5. Pravilnik o načinu i postupku vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu ("Službeni list SR BiH", broj 2/91), 6. Pravilnik o pružanju prve pomoći u slučaju povrede i oboljenja radnika na radu ("Službeni list SR BiH", broj 38/86). Član 91. (1) Do donošenja novih propisa o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona i drugim propisima, primjenjivat će se: 1. Opći pravilnik o higijensko-tehničkim zaštitnim mjerama pri radu ("Službeni list FNRJ", br. 16/47, 18/47 i 36/50), 2. Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u kudeljarama ("Službeni list FNRJ" broj 46/47), 3. Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u grafičkim preduzećima ("Službeni list FNRJ", broj 56/47), 4. Pravilnik o higijenskim i tehničkim mjerama pri radu u fabrikama stakla-staklarama ("Službeni list FNRJ", br. 14/48, 18/48), 5. Pravilnik o higijenskim i tehničkim mjerama pri radu u kamenolomima i ciglanama, kao i kod vađenja gline, pijeska i šljunka ("Službeni list FNRJ", broj 69/48), 6. Pravilnik o zaštitnim mjerama pri rukovanju eksplozivom i lagumanju (miniranju) u rudnicima i kamenolomima, kao i pri drugim radovima (prilog broj 8 uz "Službeni list FNRJ", broj 98/49), 7. Pravilnik o tehničkim i zdravstveno- tehničkim zaštitnim mjerama na radu pri hemijsko-tehnološkim procesima (prilog broj 8 uz "Službeni list FNRJ", broj 55/50), 8. Pravilnik o tehničkim i zdravstveno-tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u crnoj metalurgiji ("Službeni list FNRJ", broj 7/55), 9. Pravilnik o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri ronilačkim radovima ("Službeni list FNRJ", broj 36/58), 10. Pravilnik o higijensko-tehničkim mjerama pri radu na preradi i obradi metala ("Službeni list FNRJ", broj 40/61), 11. Pravilnik o higijensko-tehničkim zaštitnim mjerama pri lučko-transportnom radu ("Službeni list SFRJ", broj 14/64), 12. Pravilnik o zaštiti na radu pri tehničkom obrađivanju legura lakih metala u kupatilima s nitratnim solima ("Službeni list SFRJ", broj 48/65), 13. Pravilnik o zaštiti na radu pri održavanju motornih vozila i prijevozu motornim vozilima ("Službeni list SFRJ", broj 55/65), 14. Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz takvih vozila ("Službeni list SFRJ", broj 17/66), 15. Pravilnik o zaštiti na radu s uređajima za ukrcavanje i iskrcavanje tereta na pomorskim brodovima i plovilima unutrašnje plovidbe ("Službeni list SFRJ", broj 32/66), 16. Pravilnik o zaštiti na radu u poljoprivredi ("Službeni list SFRJ", broj 34/68), 17. Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu ("Službeni list SFRJ", br. 42/68 i 45/68), 18. Pravilnik o tehničkim normativima za dizalice ("Službeni list SFRJ", broj 65/91), 19. Pravilnik o sredstvima lične zaštite na radu i ličnoj zaštitnoj opremi ("Službeni list SFRJ", broj 35/69), 20. Pravilnik o zaštiti na radu pri izradi eksploziva i baruta i manipulisanju eksplozivima i barutima ("Službeni list SFRJ", broj 55/69), 21. Pravilnik o posebnim mjerama i normativima za zaštitu na radu pri preradi i obradi kože, krzna i otpadaka kože ("Službeni list SFRJ", broj 47/70), 22. Pravilnik o općim mjerama i normativima zaštite na radu od buke u radnim prostorijama ("Službeni list SFRJ", broj 29/71), 23. Pravilnik o mjerama i normativima zaštite na radu na oruđima za rad ("Službeni list SFRJ", broj 18/91), 24. Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu ("Službeni list SR BiH", broj 20/85), 25. Pravilnik o zaštiti na radu sa razvijačima acetilena i acetilenskim stanicama ("Službeni list SR BiH", broj 2/87), 26. Pravilnik o zaštiti na radu pri mehaničkoj preradi i obradi drveta i sličnih materijala ("Službeni list SR BiH", broj 5/86), 27. Pravilnik o zaštiti na radu u željeznicama ("Službeni list SR BiH", br. 42/86 i 3/87), 28. Pravilnik o opštim mjerama zaštite na radu za građevinske objekte namjenjene za radne i pomoćne prostorije i radne prostore ("Službeni list SR BiH", broj 5/88),
Zakon o hemikalijama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 77/20 23.10.2020 hemikalije,zakon Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 11 q) услови за увоз и извоз хемикалија (члан 38. став 5.), r) услови за стављање детерџента на тржиште (члан 42. став 3.), s) висина накнада које се односе на хемикалије (чл. 28, 31, 38. и 48.). Члан 59. (Примјена других прописа) До доношења прописа из члана 58. овог закона, примјењиваће се прописи донесени на основу Закона о промету отрова ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94), Закона о превозу опасних материја ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94), Закона о здравственој исправности живежних намирница и предмета опште употребе ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94), као и Листа отрова чији се промет дозвољава ("Службене новине Федерације БиХ", број 50/08), Правилник о хигијенско техничким условима које морају испуњавати прометници отровима ("Службене лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94 и "Службене новине Федерације БиХ", број 60/07), Одлука Владе Федерације Босне и Херцеговине о забрани односно ограничењу увоза, производње и употребе одређених опасних индустријских хемикалија у Федерацији Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", број 52/16) и Одлука Владе Федерације Босне и Херцеговине о поступку утврђивања услова за промет и употребу отрова пред Федералним министарством здравства ("Службене новине Федерације БиХ", број 66/16), уколико нису у супротности са овим законом. Члан 60. (Престанак важења других прописа) Ступањем на снагу овог закона престаје да важи Закон о промету отрова ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94), и Закон о здравственој исправности живежних намирница и предмета опште употребе ("Службени лист РБиХ", бр. 2/92 и 13/94), у дијелу који се односи на детерџенте, као средства за одржавање чистоће. Члан 61. (Ступање на снагу) Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Томислав Мартиновић, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Мирсад Заимовић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O HEMIKALIJAMA Proglašava se Zakon o hemikalijama, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 24.09.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 01.10.2020. godine. Broj 01-02-1-428-01/20 21. oktobra 2020. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O HEMIKALIJAMA I - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet) Ovim zakonom uređuje se klasifikacija, obilježavanje i pakovanje hemikalija; sigurnosno-tehnički list; obavljanje djelatnosti sa hemikalijama; Integralni inventar hemikalija; ograničenja i zabrane hemikalija; uslovi za uvoz i izvoz hemikalija; stavljanje deterdženata na tržište; integrisano upravljanje hemikalijama; nadzor i druga pitanja od značaja za sigurno upravljanje hemikalijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Član 2. (Načela i nadležni organ) (1) Ovaj zakon zasniva se na načelu da proizvođač, uvoznik ili dalji korisnik treba da osiguraju da proizvode, stavljaju na tržište ili koriste supstance koje nemaju štetno dejstvo na zdravlje ljudi i životnu sredinu. (2) Odredbe ovog zakona zasnovane su na načelu predostrožnosti. (3) Ovim zakonom ostvaruju se pretpostavke za implementaciju Globalno harmonizovanog sistema klasifikacije i obilježavanja hemikalija Ujedinjenih nacija, Roterdamske konvencije o proceduri davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja za određene opasne hemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini (u daljem tekstu: Roterdamska konvencija) i drugih međunarodnih sporazuma i inicijativa koje imaju za cilj sigurno upravljanje hemikalijama. (4) Nadležni organ u pogledu ovog zakona je Federalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Član 3. (Definicije izraza) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: 1) hemikalija označava supstancu i smjesu koja sadrži supstancu; 2) supstanca označava hemijski element i njegova jedinjena u prirodnom stanju ili dobijena u proizvodnom procesu, uključujući aditive potrebne za očuvanje njegove stabilnosti i nečistoće koje proizilaze iz primjenjenog procesa, a isključujući rastvarač koji se može izdvojiti bez uticaja na stabilnost supstance ili promjenu njenog sastava; 3) smjesa označava mješavinu ili rastvor dvije ili više supstanci; 4) proizvod označava predmet kojem je tokom proizvodnje dat određeni oblik, površina ili dizajn koji određuju njegovu funkciju više nego njegov hemijski sastav; 5) opasna hemikalija označava hemikaliju koja je razvrstana u najmanje jednu od klasa opasnosti; 6) rukovanje označava proizvodnju, preradu, pakovanje, skladištenje, stavljanje na tržište, transport, prodaju i upotrebu hemikalija ili bilo koju drugu aktivnost pri kojoj se koriste hemikalije; 7) upotreba označava obradu, formulisanje, potrošnju, skladištenje, čuvanje, preradu, punjenje u posude, prenos iz jedne posude u drugu, miješanje, proizvodnju proizvoda ili bilo koju drugu upotrebu; 8) proizvodnja označava proizvodnju ili ekstrakciju supstance u prirodnome obliku; 9) proizvođač označava svako fizičko ili pravno lice sa sjedištem u Federaciji koje proizvodi supstancu, a koje Број 77 - Страна 12 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020. svoju djelatnost obavlja u skladu sa propisima o privrednim društvima, o registraciji poslovnih subjekata ili propisima o obrtu i srodnim djelatnostima; 10) uvoz označava fizički unos na teritorij Federacije; 11) uvoznik označava svako fizičko ili pravno lice sa sjedištem u Federaciji koje je odgovorno za uvoz hemikalija, a koje svoju djelatnost obavlja u skladu sa propisima o privrednim društvima, o registraciji poslovnih subjekata ili propisima o obrtu i srodnim djelatnostima; 12) stavljanje na tržište označava snabdijevanje ili činjenje dostupnim hemikalije trećem licu na teritoriji Federacije, bilo uz naknadu ili bez naknade, pri čemu se i uvoz smatra stavljanjem na tržište; 13) dalji korisnik označava svako fizičko ili pravno lice, kao i lice koje obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt sa sjedištem u Federaciji, osim proizvođača i uvoznika, koja koristi supstancu samu ili sadržanu u smjesi u industrijske ili profesionalne svrhe, uključujući i lice koje vrši ponovni uvoz, pri čemu se distributer i potrošač ne smatraju daljim korisnikom; 14) distributer označava svako fizičko i pravno lice sa sjedištem u Federaciji, uključujući i prodavca na malo, koje skladišti i stavlja na tržište hemikalije; 15) subjekti u lancu snabdijevanja označava sve proizvođače i uvoznike i dalje korisnike u lancu snabdijevanja; 16) snabdjevač hemikalije označava proizvođača, uvoznika, daljeg korisnika ili distributera koji stavlja hemikaliju na tržište; 17) snabdjevač proizvoda označava svakog proizvođača ili uvoznika proizvoda, distributera ili drugog aktera u lancu snabdijevanja koji stavlja proizvod na tržište; 18) primalac supstance ili smjese označava daljeg korisnika ili distributera kojem se isporučuje supstanca ili smjesa; 19) naučno istraživanje i razvoj označava svako naučno eksperimentisanje, analiziranje ili istraživanje hemikalija koje se provodi pod kontrolisanim uslovima u obimu manjem od jedne tone godišnje; 20) istraživanje i razvoj proizvoda i procesa označava svaki naučni razvoj koji se odnosi na razvoj proizvoda ili dalji razvoj supstance, same, u smjesama ili u proizvodima, u svrhu čega se koriste pilot-postrojenja ili probne proizvodnje za razvoj proizvodnog procesa i/ili ispitivanje oblasti primjene supstance; 21) scenario izloženosti označava skup uslova, uključujući operativne uslove i mjere upravljanja rizikom, koji opisuju kako se supstanca proizvodi ili upotrebljava za vrijeme svog životnog ciklusa i kako proizvođač ili uvoznik kontrolišu, ili preporučuju daljim korisnicima kako da kontrolišu izloženost ljudi i životne sredine. Scenario izloženosti može pokrivati specifičan proces ili upotrebu, ili više procesa ili upotreba, zavisno od slučaja; 22) ograničenje označava svaki uslov za zabranu proizvodnje, upotrebe ili stavljanja na tržište; 23) hemijski naziv prema IUPAC nomenklaturi jeste naziv hemikalije identifikovan u nomenklaturi Međunarodne unije za čistu i primjenjenu hemiju (engl. International Union of Pure and Applied Chemistry – IUPAC); 24) globalno harmonizovani sistem (eng. Globally Harmonised System) (u daljnjem tekstu: GHS sistem) označava globalno harmonizovani sistem Ujedinjenih nacija za klasifikaciju i obilježavanje hemikalija; 25) postupak prethodnog obavještenja je postupak prema kojem se hemikalije koje su zabranjene ili strogo ograničene u državi izvoznici, smiju izvoziti samo ako se o tome prethodno obavijesti država uvoznica; 26) postupak davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja (engl. Prior Informed Consent) (u daljnjem tekstu: PIC) je postupak prema kojem se hemikalije koje su zabranjene ili strogo ograničene u državi izvoznici, smiju izvoziti samo ako se o tome prethodno obavijesti država uvoznica i ona da saglasnost za uvoz predmetne hemikalije; 27) deterdžent označava supstancu ili smjesu koja sadrži sapune, odnosno druge surfaktante i koristi se za pranje i čišćenje. U deterdžente spadaju i pomoćne smjese za pranje (pretpranje, ispiranje ili izbjeljivanje odjeće i kućnog tekstila), omekšivači rublja, smjese za druga čišćenja i slično; 28) surfaktant označava bilo koju organsku supstancu ili smjesu koja se koristi u deterdžentima, a koja ima površinski aktivna svojstva, i koja sadrži jednu ili više hidrofilnih i hidrofobnih grupa koje su sposobne da smanje površinski napon vode formirajući raširen ili adsorbujući monosloj na dodiru voda-vazduh i stvore emulziju odnosno mikroemulziju, odnosno micele, kao i da se adsorbuju na dodiru voda – čvrsta površina; 29) primarna biorazgradljivost jeste strukturna promjena (transformacija) surfaktanta pod dejstvom mikroorganizama čime se gubi njegova površinski aktivna sposobnost zbog razgradnje njegove strukture; 30) potpuna aerobna biorazgradljivost jeste takav nivo biorazgradljivosti da se surfaktant uz pomoć mikroorganizama u prisustvu kiseonika potpuno razgradi na ugljen dioksid, vodu i mineralne soli (mineralizacija); 31) pranje označava čišćenje veša i tekstila, posuđa i ostalih tvrdih površina; 32) čišćenje označava proces kojim se nepoželjne naslage uklanjaju sa podloge ili iz podloge i prevode u stanje rastvora ili disperzije. Član 4. (Zabrana diskriminacije) (1) Zabranjuje se svaki vid diskriminacije na osnovu rase, boje kože, pola, jezika, religije ili vjerovanja, političkih i drugih uvjerenja, nacionalnog i socijalnog porijekla, prilikom obavljanja radnji na osnovu ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona. (2) Izrazi koji imaju rodno značenje, a koji se koriste u ovom zakonu i propisima koji se donose na osnovu ovog zakona, obuhvataju na jednak način muški i ženski rod, bez obzira da li se koriste u muškom ili ženskom rodu. Član 5. (Opšti izuzeci od primjene ovog zakona) (1) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na: a) radioaktivne hemikalije, b) hemikalije koje se nalaze pod nadzorom carine koje su privremeno uskladištene u carinskom skladištu ili slobodnim zonama radi ponovnog izvoza, ili su u tranzitu, pod uslovom da se ne vrši njihova prerada ili obrada, c) neizolovane međuproizvode, d) prevoz opasnih materija. (2) Otpad koji je regulisan propisima o upravljanju otpadom ne smatra se supstancom, smjesom ili proizvodom u smislu ovog zakona. Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 13 (3) Izuzetno, odredbe ovog zakona se ne primjenjuju na određene hemikalije kada je to neophodno u odbrambene svrhe. Član 6. (Posebni izuzeci od primjene ovog zakona) (1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na klasifikaciju, obilježavanje i pakovanje hemikalija ne primjenjuju se na hemikalije: a) koje se koriste za naučno istraživanje i razvoj i koje se ne stavljaju na tržište, ukoliko se koriste pod kontrolisanim uslovima gdje je smanjena izloženost, i b) koje se u finalnom obliku stavljaju na tržište kao: - lijekovi i medicinska sredstva koja se koriste u humanoj i veterinarskoj medicini, - kozmetički proizvodi i - hrana i hrana za životinje, aditivi za hranu i hranu za životinje, arome i dodaci za životinje. (2) Odredbe ovog zakona koje se odnose na sigurnosno-tehnički list ne primjenjuju se na smjese u gotovom obliku kako slijedi: a) lijekovi i medicinska sredstva koja se koriste u humanoj i veterinarskoj medicini, b) kozmetički proizvodi i c) hrana i hrana za životinje, aditivi za hranu i hranu za životinje, arome i dodaci za životinje. (3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na upis hemikalija u Inventar hemikalija ne primjenjuju se na supstance koje se u finalnom obliku stavljaju na tržište kao: a) biocidi, b) sredstva za zaštitu bilja, c) lijekovi i medicinska sredstva koja se koriste u humanoj i veterinarskoj medicini, d) kozmetički proizvodi i e) hrana i hrana za životinje, aditivi za hranu i hranu za životinje, arome i dodaci za životinje. (4) Odredbe ovog zakona koje se odnose na uvoz i izvoz hemikalija ne primjenjuju se na: a) opojne droge i psihotropne supstance, kao i njihove prekursore, b) hemijsko oružje i prekursore za hemijsko oružje, c) hranu i hranu za životinje, kao aditive za hranu i hranu za životinje, d) genetski modifikovane organizme, e) lijekove i medicinska sredstva koja se koriste u humanoj i veterinarskoj medicini i f) hemikalije koje se koriste za naučno istraživanje i razvoj u količini koja neće uticati štetno na zdravlje ljudi i životnu sredinu, a koja ne prelazi 10 kg na godišnjem nivou. II - KLASIFIKACIJA, OBILJEŽAVANJE I PAKOVANJE HEMIKALIJA Član 7. (Klasifikacija, obilježavanje i pakovanje) (1) Proizvođač i uvoznik koji stavlja hemikaliju na tržište dužan je da izvrši klasifikaciju, obilježavanje i pakovanje u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. (2) Postupak klasifikacije, obilježavanja i pakovanja hemikalija vrši se u skladu sa GHS sistemom, na način na koji je taj sistem primjenjen u Evropskoj uniji (u daljnjem tekstu: EU). Član 8. (Postupak klasifikacije) (1) Na osnovu procjene opasnosti hemikalije i na osnovu utvrđenih kriterija vrši se klasifikacija hemikalije u određene klase opasnosti prema njihovim fizičkim svojstvima, svojstvima koja utiču na zdravlje ljudi, kao i svojstvima koja utiču na životnu sredinu. (2) Federalni ministar zdravstva (u daljnjem tekstu: ministar) posebnim propisom uređuje klasifikaciju, obilježavanje i pakovanje hemikalija. (3) Propis iz stava (2) ovog člana obuhvata utvrđivanje klasa opasnosti, kriterija za klasifikaciju hemikalija, postupak klasifikacije, obilježavanje, pakovanje i oglašavanje hemikalija. Član 9. (Spisak klasifikovanih supstanci) (1) Spisak klasifikovanih supstanci sadrži usaglašenu klasifikaciju i obilježavanje za određene opasne supstance. (2) Za supstancu koja je navedena na Spisku klasifikovanih supstanci nije potrebno provoditi postupak klasifikacije za klase opasnosti koje su obuhvaćene tim Spiskom. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, ako supstanca navedena na Spisku klasifikovanih supstanci potpada pod neku od klasa opasnosti koje nisu obuhvaćene tim Spiskom, potrebno je provesti postupak klasifikacije u skladu sa ovim zakonom. (4) Ako se supstanca ne nalazi na Spisku klasifikovanih supstanci, klasifikacija te supstance vrši se na osnovu analize postojećih podataka o svojstvima te supstance, odnosno na osnovu rezultata novih ispitivanja njenih svojstava i upoređivanja tih podataka, odnosno rezultata sa utvrđenim kriterijima za klasifikaciju hemikalije u određene klase opasnosti. (5) Ministar donosi Spisak klasifikovanih supstanci iz stava (1) ovog člana i isti se redovno ažurira u cilju usklađivanja sa Usaglašenom klasifikacijom i obilježavanjem za određene opasne supstance u EU. (6) Spisak klasifikovanih supstanci objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 10. (Metode ispitivanja) (1) Nova ispitivanja hemikalija u postupku klasifikacije hemikalije vrše se po propisanim metodama. (2) Toksikološka i ekotoksikološka ispitivanja provode se u laboratorijama koje primjenjuju načela dobre laboratorijske prakse. (3) Ministar posebnim propisom uređuje metode ispitivanja hemikalija. Član 11. (Dobra laboratorijska praksa) (1) Dobra laboratorijska praksa (u daljnjem tekstu: DLP) predstavlja sistem kvaliteta koji se odnosi na organizacijske postupke i uslove pod kojima se ispitivanja, u vezi sa zdravljem ljudi i životne sredine planiraju, obavljaju, nadgledaju, bilježe, arhiviraju i prikazuju. (2) Ministar posebnim propisom uređuje načela DLP. (3) Ministar posebnim propisom uređuje nadzor i provjeru načela DLP. Član 12. (Obilježavanje i pakovanje) (1) Proizvođač i uvoznik opasnih hemikalija, dužan je da osigura obilježavanje opasnosti i pakovanje hemikalija na način propisan ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. (2) Na obilježavanje hemikalija, osim odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, primjenjuju se i odredbe propisa o zaštiti potrošača. (3) Obilježavanje na pakovanju mora biti na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH). Број 77 - Страна 14 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020. Član 13. (Oglašavanje) Svako oglašavanje hemikalije koja je klasifikovana kao opasna mora da ukaže na odgovarajuću klasu ili kategoriju opasnosti. Član 14. (Čuvanje podataka o klasifikaciji i obilježavanju) (1) Snabdjevač hemikalije dužan je da prikuplja i čuva sve podatke o opasnim hemikalijama koji se odnose na klasifikaciju i obilježavanje, kao i druge podatke koji su mu potrebni u svrhu provedbe odredbi ovog zakona najmanje deset godina nakon posljednje proizvodnje ili stavljanja na tržište i upotrebe hemikalije. (2) Na zahtjev Ministarstva snabdjevač je dužan dostaviti podatke iz stava (1) ovog člana. (3) Ako je snabdjevač hemikalije prestao sa radom ili je svoje poslove ili dio svojih poslova ustupio trećem licu, obaveza čuvanja podataka prelazi na to lice. III - SIGURNOSNO-TEHNIČKI LIST Član 15. (Sigurnosno-tehnički list) (1) Snabdjevač hemikalije obavezan je da pruži primaocu hemikalije sigurnosno-tehnički list (eng. Safety data sheet) (u daljnjem tekstu: STL) izrađen u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. (2) STL se dostavlja: a) ako hemikalija ispunjava kriterije za klasifikaciju kao opasna u skladu sa ovim zakonom, ili b) ako je supstanca perzistentna, bioakumulativna i toksična (u daljnjem tekstu: PBT) ili veoma perzistentna i veoma bioakumulativna (u daljnjem tekstu: vPvB), ili c) ako je supstanca uvrštena u spisak supstanci koje su kandidati za uključivanje na Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci iz člana 35. stav (3) ovog zakona iz razloga različitih od onih koji su navedeni u tač. a) i b) ovog stava. (3) Ako je izrađen izvještaj o sigurnosti hemikalije, informacije navedene u STL treba da odgovaraju informacijama iz toga izvještaja, a scenario izloženosti treba da bude naveden u aneksu STL. (4) Snabdjevač je dužan na zahtjev primaoca osigurati primaocu STL za smjesu kada ona nije razvrstana kao opasna ako sadrži: a) najmanje jednu supstancu klasifikovanu kao opasnu po ljudsko zdravlje i životnu sredinu u koncentraciji koja je veća ili jednaka od 1% od mase smjese koja nije u gasovitom stanju, odnosno koja je veća ili jednaka od 0,2% od zapremine smjese koja je u gasovitom stanju; ili b) najmanje jednu supstancu koja je klasifikovana kao kancerogena kategorije 2 ili toksična po reprodukciju kategorije 1A, 1B i 2, senzibilizator kože kategorije 1, senzibilizator respiratornih organa kategorije 1, ili ima efekte na laktaciju ili preko laktacije, ili ispunjava kriterije za identifikaciju kao PBT ili vPvB, ili je uvrštena u spisak supstanci koje su kandidati za uključivanje na Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci iz člana 35. stav (3) ovog zakona iz razloga različitih od onih koji su navedeni u tački a) ovog stava, u koncentraciji koja je veća ili jednaka od 0,1% po masi smjese koja nije u gasovitom stanju; ili c) supstancu za koju su propisane maksimalno dozvoljene koncentracije u radnoj sredini u Federaciji. (5) Ministar posebnim propisom uređuje kriterije za identifikaciju supstanci kao PBT ili vPvB. Član 16. (Dostavljanje STL) (1) Kada je za opasne hemikalije ili smjese koje se nude ili prodaju u opštoj upotrebi pruženo dovoljno informacija kako bi korisnici mogli preduzeti potrebne mjere za zaštitu zdravlja ljudi i zaštitu životne sredine, STL se ne mora dostaviti, osim ako to zatraži dalji korisnik ili distributer. (2) STL se dostavlja na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u BiH. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, STL može biti napisan na nekom od stranih jezika, ukoliko se hemikalija stavlja na tržište u količini manjoj od 50 kg na godišnjem nivou za laboratorijsku upotrebu, pod uslovom da je STL izrađen u skladu sa ovim zakonom i pod uslovom da su osnovne informacije o hemikaliji navedene na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u BiH. (4) STL se pruža bez naknade, u pisanoj ili u elektronskoj formi, prilikom prve isporuke hemikalije. (5) Poslodavac je dužan da radnicima osigura STL za hemikaliju kojom rukuju i kojoj mogu biti izloženi tokom rada, te da osigura mjere koje proizlaze iz njegovog sadržaja. Član 17. (Izmjene i dopune STL) (1) Snabdjevač, koji je u obavezi da uradi STL, dužan je bez odlaganja da vrši izmjene i dopune sadržaja STL u skladu sa novim saznanjima o hemikaliji, naročito o saznanjima koja mogu uticati na mjere za upravljanje rizikom, odnosno novim informacijama o opasnostima od hemikalije, kao i zakonskim odlukama u vezi s ograničenjem ili zabranom proizvodnje, stavljanjem na tržište ili upotrebom hemikalije. (2) Izmijenjen i dopunjen STL snabdjevač je dužan dostaviti svakom distributeru ili daljem korisniku u lancu snabdijevanja kojem je hemikalija isporučena u prethodnih 12 mjeseci. (3) Izmijenjen i dopunjen STL mora da sadrži napomenu: "revidiran" i datum kada su izvršene izmjene, odnosno dopune. (4) Ministar posebnim propisom uređuje sadržaj STL. Član 18. (Alternativni hemijski naziv supstance) Alternativni hemijski naziv supstance može da se upotrijebi u STL ili prilikom obilježavanja na ambalaži opasne supstance sadržane u smjesi samo ukoliko je taj naziv odobrila Evropske agencija za hemikalije. Član 19. (Izvještaj o sigurnosti hemikalije) (1) Izvještaj o sigurnosti hemikalije je dokument o procjeni sigurnosti hemikalije i mjerama za smanjenje i kontrolu rizika. (2) Radi sačinjavanja izvještaja o sigurnosti hemikalije vrši se procjena sigurnosti hemikalije. (3) Na osnovu procjene sigurnosti hemikalije utvrđuju se mjere za smanjenje i kontrolu rizika koji predstavlja supstanca. Član 20. (Procjena sigurnosti hemikalije) (1) Procjena sigurnosti hemikalije podrazumijeva procjenu opasnosti supstanci po ljude i životnu sredinu i procjenu da li supstanca ispunjava kriterije za identifikaciju kao PBT ili vPvB. (2) U skladu sa utvrđenim stepenom opasnosti prilikom procjene opasnosti, vrši se i procjena izloženosti ljudi i Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 15 životne sredine toj supstanci i karakterizacija rizika za supstancu. (3) Ministar posebnim propisom uređuje način procjene sigurnosti hemikalije i sadržaj izvještaja o sigurnosti hemikalije. IV - OBAVLJANJE DJELATNOSTI SA HEMIKALIJAMA Član 21. (Proizvodnja) Proizvođač koji se bavi proizvodnjom hemikalija dužan je da osigura odgovarajuće uslove prostora, opreme i kadra kako bi takvu djelatnost obavljao bez štetnog uticaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu u skladu sa posebnim propisima. Član 22. (Skladištenje) (1) Lice koje rukuje hemikalijom obavezno je da skladišti hemikaliju tako da ta hemikalija ne ugrožava zdravlje ljudi ili životnu sredinu. (2) Lice koje rukuje hemikalijom dužno je da sakuplja, skladišti i sigurno odlaže ostatke hemikalija i ambalažu od tih hemikalija u skladu sa propisima o upravljanju otpadom. Član 23. (Maloprodaja) Opasna hemikalija koja se stavlja na tržište kao proizvod namijenjen širokoj potrošnji može da se prodaje u maloprodajnim objektima u kojima su osigurani posebni uslovi za promet i skladištenje tih hemikalija. Član 24. (Uslovi za obavljanje djelatnosti) (1) Proizvodnja hemikalija, te njihovo skladištenje u svrhu proizvodnje hemikalija ili prodaje na veliko, nije dozvoljeno u stambenim objektima. (2) Ministar posebnim propisom uređuje uslove za obavljanje djelatnosti sa hemikalijama. Član 25. (Savjetnik za hemikalije) (1) Proizvođač i uvoznik hemikalije dužni su da imenuju lice koje je zaduženo za pravilno upravljanje hemikalijama (u daljnjem tekstu: savjetnik za hemikalije). (2) Savjetnik za hemikalije je lice koje ima visoku stručnu spremu i dodatnu edukaciju o hemikalijama kojima upravlja. (3) Savjetnik za hemikalije kod proizvođača i uvoznika može biti u stalnom radnom odnosu, ili povremeno angažovan, zavisno od vrste i obima registrovane proizvodnje, odnosno od vrste i obima registrovanog uvoza hemikalija. (4) Savjetnik je dužan da pruži preporuke o pravilnom upravljanju hemikalijama svakom primaocu supstance i smjese u lancu snabdijevanja. (5) Ministar posebnim propisom uređuje program dodatne edukacije za savjetnika za hemikalije. Član 26. (Zaštita na radu) Poslodavac je dužan da osigura radniku potrebna znanja o hemikalijama, shodno vrsti poslova koje radnik obavlja, a u skladu sa propisima o sigurnosti i zdravlju na radu. Član 27. (Evidencije o hemikalijama) (1) Proizvođač i uvoznik hemikalija obavezan je da vodi evidencije o hemikalijama. (2) Izvještaj o proizvodnji i stavljanju na tržište hemikalija na godišnjem nivou, proizvođač i uvoznik dužni su dostaviti Ministarstvu najkasnije do 31. januara tekuće godine za prethodnu godinu. (3) Ministar posebnim propisom uređuje sadržaj evidencija o hemikalijama i način godišnjeg izvještavanja. Član 28. (Upis u Registar proizvođača i uvoznika hemikalija) (1) Proizvođač i uvoznik hemikalija dužan je da svoju djelatnost, prije početka proizvodnje i uvoza hemikalija, prijavi Ministarstvu, pri čemu odgovara za tačnost, cjelovitost i istinitost podataka podnesenih u prijavi Ministarstvu. (2) Na osnovu podnesene prijave djelatnosti iz stava (1) ovog člana, Ministarstvo vrši upis u Registar proizvođača i uvoznika hemikalija (u daljem tekstu: Registar). (3) O izvršenom upisu izdaje se uvjerenje. (4) Za upis u Registar proizvođač i uvoznik plaća naknadu. (5) Ministarstvo vodi Registar u elektronskoj formi, a izvod iz Registra se objavljuje na internet stranici Ministarstva. (6) Ministar posebnim propisom uređuje Registar proizvođača i uvoznika hemikalija. (7) Propis iz stava (6) ovog člana obuhvata sadržaj Registra, način upisa i izdavanje uvjerenja o upisu proizvođača i uvoznika u Registar. V - INTEGRALNI INVENTAR HEMIKALIJA Član 29. (Integralni inventar hemikalija) (1) Integralni inventar hemikalija koje se nalaze na tržištu Federacije vodi Ministarstvo, a sastoji se od Inventara hemikalija, Inventara biocida i podataka o sredstvima za zaštitu bilja. (2) Podatke za Inventar hemikalija osigurava proizvođač i uvoznik hemikalija na osnovu odredbi ovog zakona. (3) Podatke za Inventar biocida osigurava proizvođač i uvoznik biocida na osnovu propisa o biocidima. (4) Podatke o sredstvima za zaštitu bilja Ministarstvu dostavlja organ nadležan za stavljanje na tržište sredstava za zaštitu bilja na osnovu posebnih propisa. (5) Integralni inventar hemikalija vodi se kao elektronska baza podataka. (6) Ministar posebnim propisom uređuje Integralni inventar hemikalija. (7) Propis iz stava (6) ovog člana obuhvata sadržaj i način vođenja Integralnog inventara hemikalija, te način dostavljanja podataka za potrebe vođenja ovog inventara. (8) Podaci iz Integralnog inventara hemikalija će biti dostupni svim zainteresovanim subjektima na njihov zahtjev, a u skladu sa ovim zakonom. Član 30. (Inventar hemikalija) (1) Proizvođač ili uvoznik hemikalije koja se proizvodi ili uvozi u Federaciju u količini iznad propisane donje granice na godišnjem nivou dužan je tu hemikaliju da upiše u Inventar hemikalija, koji vodi Ministarstvo. (2) Ministar posebnim propisom uređuje Inventar hemikalija. (3) Propis iz stava (2) ovog člana obuhvata uslove za upis u Inventar hemikalija, način vođenja Inventara hemikalija, utvrđivanje donje granice za uvoz ili proizvodnju hemikalije iznad koje se hemikalija upisuje u Inventar hemikalija, hemikalije koje se ne upisuju u Inventar hemikalija, kao i proizvode za koje je obavezan upis u Inventar hemikalija. Član 31. (Upis u Inventar hemikalija) (1) Proizvođač ili uvoznik hemikalije ili proizvoda dužan je, prije otpočinjanja proizvodnje ili uvoza, da podnese zahtjev Ministarstvu za upis hemikalije u Inventar hemikalija. (2) U svrhu upisa u Inventar hemikalija, u zavisnosti od opasnosti koju predstavljaju, hemikalije podliježu prijavi, registraciji ili autorizaciji. Број 77 - Страна 16 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020. (3) Ministarstvo vrši procjenu potpunosti prijave hemikalije u roku od 60 dana od dana podnošenja prijave, na osnovu čega izdaje potvrda o upisu i Inventar hemikalija. (4) Ministarstvo vrši procjenu potpunosti zahtjeva za registraciju ili autorizaciju hemikalije, te na osnovu evaluacije dostavljenih podataka, donosi rješenje o upisu hemikalije u Inventar hemikalija u roku od 90 dana od dana donošenja potpunog zahtjeva, ili donosi rješenje kojim se zahtjev odbija. (5) Rokovi iz st. (3) i (4) ovog člana prestaju teći kada Ministarstvo od podnosioca zahtjeva za upis hemikalije u Inventar hemikalija zatraži potrebne dopunske podatke ili objašnjenja i prekid računanja roka traje do ispunjenja zahtjeva Ministarstva. (6) Na postupak izdavanja potvrde iz stava (3) i donošenja rješenja iz stava (4) ovog člana shodno se primjenjuju propisi o upravnom postupku. (7) Proizvođač ili uvoznik hemikalije ili proizvoda odgovara za tačnost, cjelovitost i istinitost podataka dostavljenih u postupku upisa u Inventar hemikalija. (8) Za upis u Inventar hemikalija, prema proceduri prijave, registracije ili autorizacije proizvođač i uvoznik plaća naknadu. Član 32. (Saglasnost inostranog proizvođača, odnosno snabdjevača hemikalije) (1) Uvoznik hemikalije u postupku upisa hemikalije u Inventar hemikalije dužan je osigurati saglasnost inostranog proizvođača, odnosno snabdjevača hemikalije za upis te hemikalije u Inventar hemikalija. (2) Povjerljive podatke koji su potrebni za upis hemikalija u Inventar hemikalija inostrani proizvođač, odnosno snabdjevač hemikalije može da dostavi direktno Ministarstvu ili putem uvoznika. Član 33. (Slobodno stavljanje na tržište hemikalija) Stavljanje na tržište hemikalija koje su upisane u Inventar hemikalija je slobodno, osim ukoliko se hemikalija nalazi na posebnom režimu uvoza kada je potrebno pribaviti dozvolu u skladu sa posebnim propisima. VI - OGRANIČENJA I ZABRANE HEMIKALIJA Član 34. (Ograničenja i zabrane hemikalija) (1) Za hemikalije koje predstavljaju neprihvatljiv rizik po zdravlje ljudi i životnu sredinu propisuju se ograničenja i zabrane proizvodnje, stavljanja na tržište i upotrebu (u daljnjem tekstu: ograničenja i zabrane). (2) Ograničenja i zabrane odnose se na zabranjene, odnosno dozvoljene načine upotrebe hemikalije i definišu druge uslove, koji se odnose na proizvodnju, stavljanje na tržište i upotrebu supstanci, kao i smjese i proizvoda koji sadrže tu supstancu. (3) Ministar posebnim propisom uređuje ograničenja i zabrane hemikalija. Član 35. (Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci) (1) Radi osiguranja kontrole rizika od posebno zabrinjavajućih supstanci i osiguranja zamjene tih supstanci odgovarajućim sigurnijim alternativama, ministar posebnim propisom utvrđuje Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci. (2) Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH". (3) Ministarstvo objavljuje na svojoj internet stranici i Spisak supstanci koje su kandidati za uključivanje u Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci (u daljnjem tekstu: Kandidatski spisak). (4) Spiskovi iz st. (1) i (3) ovog člana redovno se ažuriraju. Član 36. (Upis posebno zabrinjavajuće supstance u Inventar hemikalija) Prlikom upisa posebno zabrinjavajuće supstance u Inventar hemikalija, proizvođač ili uvoznik dužan je da osigura podatke o načinu upotrebe supstance, o mogućim alternativnim supstancama i tehnologijama, njihovim opasnostima i rizicima po zdravlje ljudi i životnu sredinu, te podatke o tehničkoj i socio-ekonomskoj opravdanosti zamjene supstance manje opasnom. Član 37. (Informacije o sigurnoj upotrebi proizvoda) (1) Snabdjevač proizvoda koji sadrži posebno zabrinjavajuću supstancu ili supstancu sa Kandidatskog spiska u koncentraciji većoj 0,1%, dužan je da svakom drugom distributeru ili daljem korisniku u lancu snabdjevanja dostavi informacije dovoljne za sigurnu upotrebu tog proizvoda, a najmanje naziv te supstance. (2) Snabdjevač proizvoda iz stava (1) ovog člana dužan je da bez naknade, na zahtjev potrošača, dostavi informacije iz stava (1) ovog člana. VII - USLOVI ZA UVOZ I IZVOZ HEMIKALIJA Član 38. (Postupak prethodnog obavještenja, odnosno postupak davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja) (1) U cilju unapređenja saradnje i podjele odgovornosti u međunarodnoj trgovini opasnim hemikalijama, u skladu sa Roterdamskom konvencijom, za uvoz i izvoz određene supstance za koju je utvrđeno ograničenje ili zabrana proizvodnje, stavljanja na tržište i upotrebe, kao i određene smjese i proizvoda, koji sadrže tu supstancu, provodi se postupak prethodnog obavještenja, odnosno postupak davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja. (2) Za provođenje postupka prethodnog obavještenja, odnosno postupka davanja saglasnosti na osnovu postupka prethodnog obavještenja, izvoznik hemikalije podnosi zahtjev Ministarstvu. (3) O provedenim postupcima iz stava (2) ovog člana Ministarstvo izdaje potvrdu, odnosno saglasnost podnosiocu zahtjeva. (4) Za provođenje postupaka iz stava (2) ovog člana, podnosilac zahtjeva plaća naknadu. (5) Ministar posebnim propisom uređuje uslove za uvoz i izvoz hemikalija. Član 39. (Saradnja sa imenovanim tijelom BiH za implementaciju Roterdamske konvencije) Provođenje postupaka iz člana 38. ovog zakona, te provođenje potrebnih procedura prilikom uvoza hemikalija za koje je propisan postupak prethodnog obavještenja, odnosno postupak davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja, vrši se u saradnji sa imenovanim tijelom BiH za implementaciju Roterdamske konvencije u BiH. VIII - STAVLJANJE DETERDŽENTA NA TRŽIŠTE Član 40. (Stavljanje deterdženta na tržište) (1) Deterdžent se može staviti na tržište ako surfaktant sadržan u tom deterdžentu ispunjava kriterije potpune aerobne biorazgradljivosti i ako druge hemikalije sadržane u deterdžentu ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom. Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 17 (2) Stavljanje na tržište deterdženta koji sadrži surfaktant, koji ne ispunjava uslove iz stava (1) ovog člana, može da se odobri za industrijsku i institucionalnu upotrebu pod uslovom da surfaktant koji je sadržan u tom deterdžentu ispunjava kriterije primarne biorazgradljivosti i druge propisane uslove. Član 41. (Upis deterdženta u Inventar hemikalija) (1) Proizvođač ili uvoznik koji stavlja deterdžent na tržište dužan je da izvrši upis deterdženta u Inventar hemikalija u skladu sa ovim zakonom. (2) Kada se u Inventar hemikalija upisuje deterdžent za industrijsku i institucionalnu upotrebu, podnosilac zahtjeva dostavlja i tehnički dosije o surfaktantu. (3) Ministarstvo, u postupku iz stava (2) ovog člana, razmatra tehnički dosije o surfaktantu, odlučuje o upisu deterdženta u Inventar hemikalija i odobravanju za industrijsku i institucionalnu upotrebu. Član 42. (Obilježavanje deterdženta i spisak podataka o sastavu deterdženta) (1) Pored obaveza koje se odnose na klasifikaciju, pakovanje i obilježavanje, u skladu sa ovim zakonom, proizvođač i uvoznik koji stavlja deterdžent na tržište obavezan je da taj deterdžent obilježi i u skladu sa posebnim zahtjevima o obilježavanju deterdženata. (2) Proizvođač i uvoznik koji stavlja deterdžent na tržište, a koji je namijenjen opštoj upotrebi, dužan je da izradi Spisak podataka o sastavu deterdženta i da taj spisak ovjeri od strane odgovornog lica. (3) Ministar posebnim propisom uređuje uslove za stavljanje deterdženta na tržište. IX - INTEGRISANO UPRAVLJANJE HEMIKALIJAMA Član 43. (Zajedničko radno tijelo) (1) Da bi se osiguralo adekvatno upravljanje hemikalijama, Vlada Federacije Bosne i Hercegovina (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) osniva Zajedničko radno tijelo za integrisano upravljanje hemikalijama (u daljnjem tekstu: Zajedničko radno tijelo), pri čijem imenovanju je potrebno voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti oba pola. (2) Zajedničko radno tijelo osniva se od predstavnika federalnih ministarstava nadležnih za pitanja zdravstva; poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva; okoliša i turizma; rada; unutrašnjih poslova; industrije, energetike i rudarstva; trgovine i poduzetništva i predstavnika Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Zajedničko radno tijelo može pozivati na sastanke predstavnike privrednih subjekata, naučno-istraživačkih institucija i predstavnike drugih organizacija i institucija, u cilju konsultovanja i razmjene informacija neophodnih za adekvatno upravljanje hemikalijama. (3) Za potrebe Zajedničkog radnog tijela Ministarstvo vrši stručne i administrativno-tehničke poslove. Član 44. (Strategija hemijske sigurnosti Federacije) (1) Parlament Federacije, na prijedlog Vlade Federacije, donosi Strategiju hemijske sigurnosti Federacije, u cilju efikasnog i transparentnog provođenja politike na polju sigurnog upravljanja hemikalijama, zaštite zdravlja građana i zaštite životne sredine. (2) Strategija hemijske sigurnosti Federacije stvara pretpostavke za adekvatno upravljanje hemikalijama u svim fazama životnog ciklusa od proizvodnje do odlaganja, čime se doprinosi održivom razvoju, pri čemu se ostvaruju načela međunarodnog upravljanja hemikalijama. (3) Strategiju hemijske sigurnosti Federacije priprema Ministarstvo, u saradnji sa Zajedničkim radnim tijelom imenovanim u skladu sa članom 43. ovog zakona. Član 45. (Pravno lice nadležno za kontrolu trovanja) (1) Ministarstvo dostavlja podatke iz Integralnog inventara hemikalija pravnom licu nadležnom za kontrolu trovanja, radi provedbe preventivnih mjera i mjera liječenja, naročito u hitnim slučajevima. (2) U hitnim slučajevima pravno lice iz stava (1) ovog člana podatke o sigurnosti hemikalije može da zatraži i od lica koje je stavilo hemikaliju na tržište. (3) Podatke iz st. (1) i (2) ovog člana pravno lice nadležno za kontrolu trovanja može da koristi samo u cilju utvrđenom u stavu (1) ovog člana, i u druge svrhe se ne mogu koristiti. (4) Podatke o provedbi preventivnih mjera i mjera liječenja, pravno lice nadležno za kontrolu trovanja dostavlja zdravstvenim ustanovama koje vrše zbrinjavanje otrovanih lica. (5) Pravno lice nadležno za kontrolu trovanja dužno je da vodi evidenciju o trovanjima hemikalijama, koja se dostavlja Ministarstvu na zahtjev. X - POSEBNE ODREDBE Član 46. (Podaci koji su obavezno dostupni javnosti) (1) Ministarstvo osigurava mehanizme kojima se određeni podaci dobijeni u postupku upisa u Inventar hemikalija čine dostupnim javnosti. (2) Podaci koji su obavezno dostupni javnosti odnose se naročito na: a) hemijski naziv prema IUPAC nomenklaturi za opasnu supstancu i opasnu supstancu sadržanu u smjesi ili proizvodu, b) trgovački naziv hemikalije, c) klasifikaciju i obilježavanje hemikalije, d) podatke o fizičkim i hemijskim svojstvima hemikalije, e) rezultate toksikoloških i ekotoksikoloških ispitivanja, f) podatke o izvedenom nivou izloženosti bez efekta (engl. Derived no-effect level - DNEL) i predviđenoj koncentraciji bez efekta (engl. Predicted no-effect concentration - PNEC), g) uputsvo za sigurno rukovanje, h) analitičke metode za identifikaciju opasne supstance u slučaju njenog ispuštanja u životnu sredinu i za određivanje direktne izloženosti ljudi. Član 47. (Podaci koji ne smiju biti dostupni javnosti) (1) Podaci koji ne smiju biti dostupni javnosti, u svrhu zaštite komercijalnih interesa vlasnika podataka, a koje Ministarstvo čuva kao poslovnu tajnu su: a) podaci o tačnom sastavu smjese; b) precizni podaci o namjeni i načinu primjene supstance; c) precizni podaci o količinama hemikalije proizvedene i stavljene na tržište; d) odnos između proizvođača ili uvoznika i njihovih distributera i daljih korisnika. (2) U hitnim slučajevima, ukoliko ministar procijeni da je to neophodno u cilju zaštite ljudi i životne sredine, podaci iz stava (1) ovog člana mogu se učiniti javno dostupnim. Број 77 - Страна 18 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020. Član 48. (Dodatni zahtjevi za obilježavanjem povjerljivosti određenih podataka) (1) Pored podataka iz člana 47. ovog zakona koji ne smiju biti dostupni javnosti, lice koje dostavlja podatke u skladu sa ovim zakonom može tražiti obilježavanje i drugih podataka kao povjerljivih, uz dostavljanje obrazloženja u smislu da bi javno objavljivanje tih podataka prouzrokovalo štetu vlasniku podataka. (2) Ministar, na osnovu procjene opravdanosti zahtjeva za obilježavanje određenim stepenom povjerljivosti podataka iz stava (1) ovog člana, donosi rješenje o odobravanju zahtjeva ili odbija zahtjev sa obrazloženjem. (3) Za procjenu opravdanosti zahtjeva iz stava (2) ovog člana plaća se naknada. Član 49. (Utvrđivanje naknada u postupku sa hemikalijama) Ministar posebnim propisom određuje visinu naknada iz čl. 28, 31, 38. i 48. ovog zakona, koje su prihod Budžeta Federacije. XI - NADZOR Član 50. (Nadzor nad primjenom zakona) (1) Nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona obavlja Federalna uprava za inspekcijske poslove putem federalnih sanitarnih inspektora za nadzor nad otrovima. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, a koji se odnose na maloprodaju, pored inspektora iz stava (1) ovog člana obavljaju i kantonalni sanitarni inspektori. Član 51. (Prava i dužnosti inspektora) (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora ovlašteni inspektor ima pravo i dužnost da: a) zabrani proizvodnju, stavljanje na tržište i upotrebu hemikalija te, po potrebi, naredi da se one unište ako utvrdi da uslijed njihovog djelovanja mogu nastati štetne posljedice po zdravlje ljudi ili na životnu sredinu; b) zabrani proizvodnju i stavljanje na tržište hemikalija koje nisu upisane u Registar proizvođača i uvoznika hemikalija; c) zabrani stavljanje na tržište hemikalija koje nisu upisane u Inventar hemikalija; d) zabrani stavljanje na tržište i upotrebu hemikalija koje nisu klasifikovane, pakovane i obilježene u skladu sa ovim zakonom; e) naredi uklanjanje nedostataka u vezi sa proizvodnjom, stavljanjem na tržište ili upotrebom hemikalija ako takvi nedostaci predstavljaju opasnost za život i zdravlje ljudi ili opasnost po životnu sredinu; f) naredi preduzimanje mjera za koje je ovlašten ovim zakonom i drugim propisima, i g) naredi da se u određenom roku otklone nedostaci i nepravilnosti utvrđeni inspekcijskim pregledom. (2) Inspektor upravne mjere iz stava (1) ovog člana nalaže rješenjem, u skladu sa propisima o inspekcijama Federacije i propisima o upravnom postupku. (3) Protiv rješenja iz stava (2) ovog člana dozvoljena je žalba i podnosi se Ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja. (4) Žalba iz stava (3) ovog člana ne odlaže izvršenje rješenja. Član 52. (Obaveza omogućavanja nadzora) Pravna lica, kao i lice koja obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt, obavezni su omogućiti inspektoru obavljanje nadzora i staviti na raspolaganje potrebnu dokumentaciju u svrhu provedbe nadzora, staviti na raspolaganje potrebnu količinu uzoraka radi utvrđivanja usklađenosti sadržaja hemikalije ili proizvoda sa uslovima propisanim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, te pružiti druge potrebne podatke i obavještenja. Član 53. (Obaveza izvještavanja Ministarstva o izvršenim inspekcijama) Radi praćenja stanja i preduzimanja adekvatnih mjera iz oblasti upravljanja hemikalijama, Federalna uprava za inspekcijske poslove obavezna je da dostavlja Ministarstvu izvještaje o nalazima i rezultatima izvršenih inspekcija u oblasti hemikalija, kao i da razmjenjuje informacije u skladu sa propisima o inspekcijama u Federaciji. XII - KAZNENE ODREDBE Član 54. (Prekršaji snabdjevača hemikalija i proizvoda) (1) Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 KM kazniće se za prekršaj snabdjevač hemikalija i proizvoda ako: 1) oglašava hemikaliju suprotno odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 13.), 2) ne čuva podatke koji se odnose na klasifikaciju i obilježavanje hemikalija na način i u roku koji je propisan ovim zakonom (član 14. stav 1.), 3) ne pruži primaocu hemikalije STL izrađen u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 15. stav 1.), 4) ne dostavi STL na jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi u BiH (član 16. stav 2.), 5) ne osigura STL radnicima za hemikaliju kojom rukuju ili kojoj mogu biti izloženi tokom rada (član 16. stav 5.), 6) ne izvrši izmjene i dopune STL u skladu sa novim saznanjima (član 17. stav 1.), 7) ne dostavi izmijenjen i dopunjen STL svakom distributeru ili daljem korisniku u lancu snabdijevanja (član 17. stav 2.), 8) ne navede napomenu "revidiran" i datum kada su izvršene izmjene, odnosno dopune u izmijenjenom i dopunjenom STL (član 17. stav 3.), 9) ne skladišti hemikaliju u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 22.), 10) vrši maloprodaju opasne hemikalije u maloprodajnim objektima u kojima nisu osigurani posebni uslovi za promet i skladištenje hemikalija (član 23.), 11) proizvodi, stavlja na tržište ili upotrebljava hemikaliju za koju je propisano ograničenje ili zabrana suprotno uslovima definisanim u tom ograničenju ili zabrani (član 34. stav 1.), 12) stavi na tržište posebno zabrinjavajuću supstancu koja se nalazi na Spisku posebno zabrinjavajućih supstanci suprotno odredbama ovog zakona (član 35.), 13) ne podnese Ministarstvu zahtjev za provođenje postupka prethodnog obavještenja, odnosno postupka davanja saglasnosti na osnovu prethodnog obavještenja za hemikaliju za koju je ovaj postupak propisan u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 38. stav 2.), Петак, 23. 10. 2020. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 77 - Страна 19 14) proizvodi ili stavlja na tržište deterdžent koji sadrži surfaktant koji ne ispunjava uslove biorazgradljivosti propisane ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 40.), 15) ne dostavi podatke o hemikaliji u hitnim slučajevima kada je to zatražilo pravno lice nadležno za kontrolu trovanja (član 45. stav 2.). (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana snabdjevaču se može, uz izrečenu novčanu kaznu, izreći i zaštitna mjera zabrane vršenja određene djelatnosti u trajanju do šest mjeseci. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorno lice uposleno kod snabdjevača novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 KM. (4) Izuzetno, ukoliko snabdjevač hemikalije djelatnost obavlja kao samostalnu poslovnu djelatnost – obrt, za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 1.500 do 15.000 KM. Član 55. (Prekršaji proizvođača ili uvoznika hemikalije) (1) Novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 KM kazniće se za prekršaj proizvođač ili uvoznik hemikalije ako: 1) proizvodi ili stavlja na tržište opasnu hemikaliju koja nije klasifikovana, pakovana i označena u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 7. stav 1); 2) ne osigura obilježavanje opasnosti i pakovanje hemikalija u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 12.), 3) proizvodi hemikaliju u neodgovarajućim uslovima koji dovode do štetnog uticaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu (član 21.), 4) ne imenuje savjetnika za hemikalije (član 25. stav 1.), 5) ne vodi evidencije o hemikalijama u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 27. stav 1.), 6) ne dostavi Ministarstvu izvještaj o proizvodnji i stavljanju na tržište hemikalija na godišnjem nivou u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona (član 27. stav 2.), 7) ne dostavi Ministarstvu prijavu o obavljanju djelatnosti sa hemikalijama radi upisa u Registar (član 28. stav 1.), 8) proizvodi ili stavlja na tržište hemikaliju koja nije upisana u Inventar hemikalija (član 30. stav 1.), 9) ne podnese zahtjev Ministarstvu, prije otpočinjanja proizvodnje ili uvoza, za upis hemikalije u Inventar hemikalija (član 31. stav 1.), 10) prilikom upisa posebno zabrinjavajuće supstance u Inventar hemikalija, ne osigura podatke o načinu upotrebe supstance, o mogućim alternativnim supstancama i tehnologijama, njihovim opasnostima i rizicima po zdravlje ljudi i životnu sredinu, te tehničke i socio-ekonomske podatke o opravdanosti zamjene supstanci manje opasnom (član 36.), 11) za proizvod koji sadrži posebno zabrinjavajuću supstancu ili supstancu sa Kandidatskog spiska u koncentraciji većoj 0,1%, svakom drugome distributeru ili daljem korisniku u lancu snabdijevanja, ne dostavi informacije dovoljne za sigurnu upotrebu tog proizvoda, a najmanje naziv te supstance (član 37.), 12) proizvodi ili stavlja na tržište deterdžent koji nije upisan u Inventar hemikalija (član 41. stav 1.), 13) ne klasifikuje, pakuje i obilježi deterdžent u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, te ne obilježi deterdžent u skladu sa posebnim zahtjevima o obilježevanju deterdženata (član 42. stav 1.), 14) ne izradi spisak podataka o sastavu deterdženta (član 42. stav 2.). (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana proizvođaču ili uvozniku hemikalije može se, uz izrečenu novčanu kaznu, izreći i zaštitna mjera zabrane vršenja određene djelatnosti u trajanju do šest mjeseci. (3) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se i odgovorno lice proizvođača ili uvoznika hemikalije novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 KM. (4) Izuzetno, ukoliko proizvođač ili uvoznik hemikalije djelatnost obavlja kao samostalnu poslovnu djelatnost - obrt, za prekršaj iz stava (1) ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 1.500 do 15.000 KM. XIII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 56. (Prelazni rokovi) (1) Proizvođač i uvoznik koji stavlja na tržište hemikaliju dužan je da klasifikuje, pakuje i obilježi tu hemikaliju u skladu sa čl. 7, 8, 9. i 12. ovog zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu propisa kojim se uređuje klasifikacija, obilježavanje i pakovanje hemikalija, a koji se donosi na osnovu člana 8. stav (2) ovog zakona. (2) Proizvođač ili uvoznik hemikalije dužan je da podnese Ministarstvu prijavu djelatnosti proizvodnje i stavljanja na tražište hemikalije u skladu sa članom 28. ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu propisa kojim se uređuje Registar proizvođača i uvoznika hemikalija, a koji se donosi na osnovu člana 28. stav (6) ovog zakona. (3) Proizvođač ili uvoznik hemikalije dužan je da podnese Ministarstvu prijavu za upis hemikalije u Inventar hemikalija u skladu sa čl. 30. i 31. ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu propisa kojim se uređuje Inventar hemikalija, a koji se donosi na osnovu člana 30. stav (2) ovog zakona. (4) Proizvođač ili uvoznik hemikalije dužan je da osigura savjetnika za hemikalije u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu propisa kojim se uređuje program dodatne edukacije za savjetnika za hemikalije, a koji se donosi na osnovu člana 25. stav (4) ovog zakona. (5) Proizvođač ili uvoznik koji stavlja deterdžent na tržište dužan je izvršiti upis u Inventar hemikalija u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu propisa kojim se uređuju uslovi za stavljanje deterdženata na tržište, a koji se donosi na osnovu člana 42. stav (3) ovog zakona. (6) Postupci započeti pred Ministarstvom prije stupanja na snagu ovog zakona, a koji se odnose na zahtjev za klasifikaciju i obilježavanje otrova završit će se u skladu sa Zakonom o prometu otrova ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94) i propisima donesenim na osnovu tog Zakona. Član 57. (Prelazni rokovi) (1) Vlada Federacije će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona imenovati Zajedničko radno tijelo u skladu sa članom 43. ovog zakona. (2) Zajedničko radno tijelo će sačiniti Prijedlog Strategije hemijske sigurnosti Federacije u roku od 12 mjeseci od dana imenovanja. Član 58. (Provedbeni propisi) U roku od 24 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona ministar će donijeti provedbene propise na osnovu ovog zakona kojima se reguliše sljedeće: Број 77 - Страна 20 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 23. 10. 2020. a) klasifikacija, pakovanje i obilježavanje hemikalija (član 8. stav 2.), b) Spisak klasifikovanih supstanci (član 9. stav 5.), c) metode ispitivanja hemikalija (član 10. stav 3.), d) načela dobre laboratorijske prakse (član 11. stav 2.), e) nadzor i provjera načela dobre laboratorijske prakse (član 11. stav 3.), f) kriteriji za identifikaciju supstanci kao PBT ili vPvB (član 15. stav 5.), g) sadržaj sigurnosno-tehničkog lista (član 17. stav 4.), h) način procjene sigurnosti hemikalije i sadržaj izvještaja o sigurnosti hemikalije (član 20. stav 3.), i) uslovi za obavljanje djelatnosti sa hemikalijama (član 24. stav 2.), j) program dodatne edukacije za savjetnika za hemikalije (član 25. stav 5.). k) sadržaj evidencija o hemikalijama i način godišnjeg izvještavanja (član 27. stav 3.), l) Registar proizvođača i uvoznika hemikalija (član 28. stav 6.), m) Integralni inventar hemikalija (član 29. stav 6.), n) Inventar hemikalija (član 30. stav 2.), o) ograničenja i zabrane hemikalija (član 34. stav 3.), p) Spisak posebno zabrinjavajućih supstanci (član 35. stav 1.), q) uslovi za uvoz i izvoz hemikalija (član 38. stav 5.), r) uslovi za stavljanje deterdženta na tržište (član 42. stav 3.), s) visina naknada koje se odnose na hemikalije (čl. 28, 31, 38. i 48.). Član 59. (Primjena drugih propisa) Do donošenja propisa iz člana 58. ovog zakona, primjenjivaće se propisi doneseni na osnovu Zakona o prometu otrova ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), Zakona o prevozu opasnih materija ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), Zakona o zdravstvenoj ispravnosti živežnih namirnica i predmeta opšte upotrebe ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), kao i Lista otrova čiji se promet dozvoljava ("Službene novine Federacije BiH", broj 50/08), Pravilnik o higijensko tehničkim uslovima koje moraju ispunjavati prometnici otrovima ("Službene list RBiH", br. 2/92 i 13/94 i "Službene novine Federacije BiH", broj 60/07), Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o zabrani odnosno ograničenju uvoza, proizvodnje i upotrebe određenih opasnih industrijskih hemikalija u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/16) i Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o postupku utvrđivanja uslova za promet i upotrebu otrova pred Federalnim ministarstvom zdravstva ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/16), ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. Član 60. (Prestanak važenja drugih propisa) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o prometu otrova ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), i Zakon o zdravstvenoj ispravnosti živežnih namirnica i predmeta opšte upotrebe ("Službeni list RBiH", br. 2/92 i 13/94), u dijelu koji se odnosi na deterdžente, kao sredstva za održavanje čistoće. Član 61. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Mirsad Zaimović, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O KEMIKALIJAMA Proglašava se Zakon o kemikalijama, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 24.9.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 1.10.2020. godine. Broj 01-02-1-428-01/20 21. listopada 2020. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O KEMIKALIJAMA I - TEMELJNE ODREDBE Članak 1. (Predmet) Ovim zakonom uređuje se razvrstavanje, označivanje i pakiranje; sigurnosno-tehnički list; obavljanje djelatnosti sa kemikalijama; Integralni inventar kemikalija; ograničenja i zabrane kemikalija; uvjeti za uvoz i izvoz kemikalija; stavljanje deterdženata na tržište; integrirano upravljanje kemikalijama; nadzor i druga pitanja od značaja za sigurno upravljanje kemikalijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Članak 2. (Načela i nadležni organ) (1) Ovaj zakon zasniva se na načelu da proizvođač, uvoznik ili dalji korisnik treba da osiguraju da proizvode, stavljaju na tržište ili koriste tvari koje nemaju štetno dejstvo na zdravlje ljudi i životnu sredinu. (2) Odredbe ovog zakona zasnovane su na načelu predostrožnosti. (3) Ovim zakonom ostvaruju se pretpostavke za implementaciju Globalno harmoniziranog sustava razvrstavanja i označivanja kemikalija Ujedinjenih nacija, Roterdamske konvencije o proceduri davanja suglasnosti na temelju prethodnog obavještenja za određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini (u daljem tekstu: Roterdamska konvencija) i drugih međunarodnih sporazuma i inicijativa koje imaju za cilj sigurno upravljanje kemikalijama. (4) Nadležni organ glede ovog zakona je Federalno ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Članak 3. (Definicije izraza) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: 1) kemikalija označava tvar i smjesu koja sadrži tvar; 2) tvar označava kemijski element i njegova jedinjena u prirodnom stanju ili dobijena u proizvodnom procesu, uključujući aditive potrebne za očuvanje njegove stabilnosti i nečistoće koje proizilaze iz primjenjenog procesa, a isključujući rastvarač koji se može izdvojiti bez utjecaja na stabilnost tvari ili promjenu njenog sastava; 3) smjesa označava mješavinu ili rastvor dvije ili više tvari; 4) proizvod označava predmet kojem je tijekom proizvodnje dat određeni oblik, površina ili dizajn koji
Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraćaju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 57/20 19.08.2020 saobraćaj,osiguranje Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 3 Članak 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mirsad Zaimović, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, v. r. На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О ИЗМИРЕЊУ ОБАВЕЗА ПО ОСНОВУ РАЧУНА СТАРЕ ДЕВИЗНЕ ШТЕДЊЕ У ФЕДЕРАЦИЈИ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ Проглашава се Закон о измјени Закона о измирењу обавеза по основу рачуна старе девизне штедње у Федерацији Босне и Херцеговине, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 29.01.2020. године и на сједници Дома народа од 29.07.2020. године. Број 01-02-1-324-01/20 11. aвгуста 2020. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р. ЗАКОН О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О ИЗМИРЕЊУ ОБАВЕЗА ПО ОСНОВУ РАЧУНА СТАРЕ ДЕВИЗНЕ ШТЕДЊЕ У ФЕДЕРАЦИЈИ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ Члан 1. У Закону о измирењу обавеза по основу рачуна старе девизне штедње у Федерацији Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 62/09, 42/11, 91/13 и 101/16) у члану 1. став (1) ријечи: "31.12.2018." замјењују се ријечима: "31.12.2022.". Члан 2. Овај закон ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Мирсад Заимовић, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламента Федерације БиХ Томислав Мартиновић, с. р. 1236 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O OBAVEZNIM OSIGURANJIMA U SAOBRAĆAJU Proglašava se Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraćaju, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 20.11.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 29.07.2020. godine. Broj 01-02-1-334-01/20 11. augusta 2020. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O OBAVEZNIM OSIGURANJIMA U SAOBRAĆAJU POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Opće odredbe) Ovim zakonom uređuju se obavezna osiguranja u saobraćaju. Član 2. (Obavezno osiguranje u saobraćaju) (1) Obavezna osiguranja u saobraćaju su: a) osiguranje putnika u javnom prijevozu od posljedica nesretnog slučaja, osim putnika u zračnom saobraćaju, b) osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima (u daljem tekstu: osiguranje od autoodgovornosti), c) osiguranje vlasnika zrakoplova od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima i putnicima i d) osiguranje vlasnika plovila na motorni pogon od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima. (2) Odredbe ovog zakona ne odnose se na prijevozna sredstva Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. (3) Za naknadu štete koja je nastala upotrebom prijevoznog sredstva iz stava (2) ovog člana garantira Bosna i Hercegovina (u daljem tekstu: BiH). Član 3. (Pojmovi) (1) Pojedini pojmovi, u smislu ovog zakona, imaju sljedeće značenje: a) štetni događaj je osigurani slučaj u kojem je šteta nastala zbog upotrebe prijevoznog sredstva; b) osiguranik je lice čija se odgovornost pokriva u skladu s odredbama ovog zakona; c) odgovorno društvo za osiguranje je društvo za osiguranje s kojim je vlasnik prijevoznog sredstva, kojim je prouzrokovana šteta, zaključio ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima; d) prijevozno sredstvo je vozilo, zrakoplov, plovilo na motorni pogon i drugo prijevozno sredstvo za koje postoji obaveza registrovanja u skladu sa posebnim zakonima; e) korisnik prijevoznog sredstva je fizičko ili pravno lice koje voljom vlasnika koristi prijevozno sredstvo; f) vozač je lice koje upravlja prijevoznim sredstvom; g) neovlaštenim vozačem, u smislu ovog zakona, smatra se lice koje je u vrijeme štetnog događaja koristilo vozilo bez saglasnosti vlasnika, a nije kod njega zaposlena kao vozač, nije ni član njegovog domaćinstva, niti joj je vlasnik vozilo predao u posjed; h) vozilo je svako motorno vozilo namijenjeno za saobraćaj na kopnu koje se kreće snagom vlastitog motora, ali se ne kreće po šinama, i svako priključno vozilo, priključeno ili ne, koje podliježe obavezi registracije te prema propisima o registraciji mora imati potvrdu o registraciji; i) otuđeno vozilo je vozilo kod kojeg je promijenjeno vlasništvo; j) registracija vozila predstavlja evidenciju vozila koja se obavlja upisom određenih podataka o vozilu i vlasniku u evidenciji o registrovanim vozilima; k) saobraćajna nesreća je događaj u kome je šteta nastala zbog upotrebe prijevoznog sredstva; l) oštećeno lice je lice koje ima pravo na naknadu štete u skladu s ovim zakonom; Broj 57 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. m) tarifa osiguranja je cijena osiguranja koju osiguravač formira prema riziku koji uzima u pokriće; n) premija osiguranja je novčani iznos koji ugovarač osiguranja plaća osiguravaču na osnovu sklopljenog ugovora o osiguranju; o) cjenovnik osiguranja je skup svih tarifa osiguranja; p) osigurana suma je iznos do kojega se pokriva odgovornost osiguranika, posebno za štete na stvarima, a posebno za štete na osobama i predstavlja maksimalnu obavezu društva za osiguranje po jednom štetnom događaju; r) zelena karta osiguranja je međunarodna karta osiguranja od autoodgovornosti koju izdaje Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Biro zelene karte BiH); s) evropski izvještaj je izvještaj o saobraćajnoj nesreći koji se koristi kod svih saobraćajnih nesreća, a koji je urađen u skladu s modelоm koji je izdao Evropski komitet osiguranja (Comitie Europeen des Assurancesc EA); t) područje država članica Sistema zelene karte je područje država potpisnica lnternih pravila (Kretskog sporazuma); u) lnterna pravila predstavljaju sporazum kojim se uređuju međusobni odnosi između nacionalnih biroa osiguranja država članica Sistema zelene karte; v) Multilateralni sporazum je sporazum između nacionalnih biroa osiguranja država članica Evropskog ekonomskog prostora i drugih pridruženih država, po kojem se službena registarska tablica države članice u kojoj se vozilo uobičajeno nalazi smatra dokaz o postojanju valjanog osiguranja od autoodgovornosti za štete prouzrokovane upotrebom vozila; z) teritorija na kojoj se vozilo uobičajeno nalazi označava teritoriju države: 1) čiju registarsku tablicu vozilo nosi, bez obzira na to da li su tablice trajne ili privremene, 2) u kojoj su izdate tablice osiguranja ili znak prepoznavanja, sličan registarskoj tablici koju vozilo nosi, u slučaju kada registracija za određeni tip vozila nije potrebna, 3) u kojoj vlasnik vozila ima prebivalište, u slučajevima kada za određeni tip vozila nisu potrebne registarske tablice, tablice osiguranja ili neki drugi znak prepoznavanja sličan registarskoj tablici, 4) u kojoj se štetni događaj desio, a vozilo kojim je prouzrokovana šteta nema nikakvu registarsku tablicu ili nema odgovarajuću registarsku tablicu. aa) Zaštitni fond Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zaštitni fond) je pravno lice osnovano Zakonom o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05), nadležno da u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) pokriva štete koje ne mogu biti nadoknađene obaveznim osiguranjem, bb) Biro zelene karte BiH je profesionalno udruženje društava za osiguranje u BiH, osnovano u skladu sa Preporukom broj 5, koju je 25. januara 1949. godine usvojio Potkomitet za cestovni prijevoz Komiteta za kopneni prijevoz Komisije za privredu Ujedinjenih nacija za Evropu, cc) ECAA sporazum (engl. European Common Aviation Area Agreement) je multilateralni sporazum o uspostavljanju Evropskog zajedničkog zračnog prostora; dd) Konvencija o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu je međunarodni sporazum, potpisan u Čikagu 7. decembra 1944. godine, koji sadrži pravila o zračnom prostoru, registraciji zrakoplova, zrakoplovnoj sigurnosti, kao i ostala pravila država potpisnica u vezi sa zračnim saobraćajem - Čikaška konvencija; ee) let zrakoplova u odnosu na: 1) putnika i ručnu prtljagu - vrijeme prijevoza putnika zrakoplovom, uključujući njihovo ukrcavanje i iskrcavanje, 2) teret i predatu prtljagu - vrijeme prijevoza tereta i prtljage od trenutka predaje tereta ili prtljage avioprijevozniku do trenutka njihove isporuke ovlaštenom primaocu, 3) treća lica - upotrebu zrakoplova od trenutka davanja snage motorima u svrhu voženja po površini zemlje ili stvarnog polijetanja do trenutka kada je zrakoplov na površini zemlje, a njegovi motori su potpuno zaustavljeni, kao i kretanje zrakoplova pomoću vozila za vuču ili guranje, odnosno pomoću sila koje su tipične za pogon ili uzgon zrakoplova, posebno zračnim strujama, ff) najviša dopuštena masa zrakoplova pri uzlijetanju (engl. Maximum Take Off Mass - u daljem tekstu: MTOM) je najviša dopuštena masa zrakoplova pri uzlijetanju koja odgovara odobrenoj masi specifičnoj za svaki tip zrakoplova i koja je utvrđena u uvjerenju o plovidbenosti zrakoplova; gg) specijalna prava vučenja (engl. Special Drawing Rights - u daljem tekstu: SDR) je obračunska jedinica koju određuje Međunarodni monetarni fond; hh) Okvirni kriteriji za utvrđivanje visine odštete (u daljem tekstu: kriteriji) predstavljaju sistem naknada za nanesenu štetu koji omogućava određivanje novčane vrijednosti za tjelesne ozljede, smrt ili imovinski gubitak kao posljedice tjelesne ozljede ili smrti nanesene trećim fizičkim licima u saobraćajnoj nesreći. Kriteriji trebaju omogućiti ravnopravnost i jednakost oštećenih lica prilikom ostvarivanja prava na novčanu naknadu uz istovremeno uvažavanje načela individualizacije i osobitosti svakog pojedinog slučaja. (2) Gramatički izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za označavanje muškog ili ženskog roda podrazumijevaju oba spola. Član 4. (Primjena drugih zakona) (1) Na ugovore o obaveznom osiguranju u saobraćaju primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju obligacioni odnosi, ako ovim zakonom nije utvrđeno drugačije. (2) Na poslovanje i obavljanje nadzora nad poslovanjem društava za osiguranje koja su dobila dozvolu za obavljanje vrste osiguranja iz člana 2. ovog zakona primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje osnivanje i poslovanje društava za osiguranje, ako ovim zakonom nije utvrđeno drugačije. (3) U pogledu zaštite osobnih podataka primjenjuju se odredbe propisa kojima se određuje zaštita osobnih podataka, ako ovim Zakonom nije utvrđeno drugačije. Član 5. (Obaveza sklapanja ugovora i obnove osiguranja) (1) Vlasnik prijevoznog sredstva dužan je za osiguranja iz člana 2. stava (1) tač. b), c) i d) ovog Zakona, prije nego što Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 5 prijevozno sredstvo počne upotrebljavati u saobraćaju, sklopiti ugovor o obaveznom osiguranju te ga obnavljati sve dok je prijevozno sredstvo u saobraćaju. (2) Ako prijevozno sredstvo podliježe obavezi registracije te prema propisima o registraciji mora imati potvrdu o registraciji, organ nadležan za registraciju smije izdati potvrdu o registraciji ili drugu odgovarajuću ispravu, produžiti njezinu valjanost tek nakon što vlasnik prijevoznog sredstva na čije će se ime prijevozno sredstvo registrovati predoči dokaz o tome da je sklopio ugovor o osiguranju za osiguranje koje je prema ovom zakonu obavezno i platio u cijelosti premiju osiguranja po toj polici. (3) Ako je prijevozno sredstvo, u skladu sa propisima o registraciji, evidentirano na korisnika prijevoznog sredstva, odredbe ovog zakona koje vrijede za vlasnika prijevoznog sredstva na odgovarajući se način primjenjuju i na korisnika prijevoznog sredstva. Član 6. (Suosigurana lica) Osiguranjem vlasnika prijevoznog sredstva od odgovornosti za štetu nanesenu trećim licima pokrivene su i štete koje prouzrokuje korisnik prijevoznog sredstva upotrebom tog prijevoznog sredstva. Član 7. (Obaveze vozača) (1) Vozač je obavezan za vrijeme upotrebe prijevoznog sredstva u saobraćaju imati policu osiguranja ili drugi dokaz o sklopljenom ugovoru o obaveznom osiguranju koji mora predočiti na zahtjev ovlaštenog službenog lica. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, vozač zrakoplova dužan je prije polijetanja zrakoplova dati na uvid policu osiguranja ili drugi dokaz o zaključenim ugovorima o obaveznim osiguranjima, na zahtjev ovlaštenog službenog lica. (3) Vozač je obavezan, u slučaju saobraćajne nesreće, lične podatke i podatke o osiguranjima dati svim učesnicima saobraćajne nesreće, koji na osnovu tih osiguranja imaju pravo podnositi odštetne zahtjeve. Član 8. (Obaveza dostavljanja podataka o saobraćajnoj nesreći) Organi ovlašteni za nadzor u saobraćaju i pravosudni organi te drugi organi koji vode postupak u povodu saobraćajne nesreće, odnosno koji raspolažu podacima vezanim uz saobraćajnu nesreću (zdravstvene ustanove, zavodi koji obavljaju poslove zdravstvenog, penzijskog ili invalidskog osiguranja i drugi organi) na zahtjev dostavit će društvu za osiguranje, Zaštitnom fondu i osobi iz Republike Srpske (u daljem tekstu: RS) koja obavlja funkciju zaštitnog fonda, te Birou zelene karte u BiH podatke i dokumentaciju o saobraćajnoj nesreći potrebne za rješavanje odštetnog zahtjeva. Član 9. (Ugovor o obaveznom osiguranju) (1) Društvo za osiguranje dužno je zaključiti ugovor o obaveznom osiguranju u skladu s ovim zakonom, uslovima osiguranja, tarifama i cjenovnicima osiguranja. (2) Društvo za osiguranje dužno je upoznati ugovarača osiguranja, odnosno osiguranika s uslovima osiguranja, koji su sastavni dio ugovora o obaveznom osiguranju, prije zaključivanja ugovora o obaveznom osiguranju i uručiti ih ugovaraču osiguranja, odnosno osiguraniku. (3) Društvo za osiguranje ne može odbiti ponudu za sklapanje ugovora o obaveznom osiguranju ako osiguranik prihvata uslove pod kojima društvo za osiguranje obavlja tu vrstu osiguranja. (4) Društvo za osiguranje odgovara za štetu do visine osiguranih svota propisanih ovim zakonom ili do visine ugovorenih osiguranih svota kada su veće od propisanih. (5) Obaveza društva za osiguranje iz ugovora o obaveznom osiguranju počinje istekom 24-tog sata dana koji je u polici osiguranja naveden kao početak osiguranja, ako drugačije nije ugovoreno. Obaveza društva za osiguranje iz ugovora o obaveznom osiguranju prestaje istekom 24-tog sata dana koji je u polici osiguranja naveden kao dan isteka trajanja osiguranja. (6) Ako ugovor o obaveznom osiguranju prestane važiti prije isteka osiguranog perioda, prekid police ne može se izvršiti dok se ne dostavi potvrda od nadležnog organa za registraciju vozila da je vozilo odjavljeno. (7) Ugovor o obaveznom osiguranju sačinjava se na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH. Član 10. (Teritorijalno važenje ugovora o obaveznom osiguranju) (1) Ugovor o obaveznom osiguranju iz člana 2. stava (1) tačka d) ovog zakona pokriva štete nastale na teritoriji BiH. (2) Ugovor o obaveznom osiguranju iz člana 2. stava (1) tač. a) i b) ovog zakona pokriva štete nastale na teritoriji BiH, kao i na teritoriji država članica Sistema zelene karte. (3) Ugovor o obaveznom osiguranju iz člana 2. stava (1) tačke b) ovog zakona pokriva i štete nastale na teritoriji država potpisnica Multilateralnog sporazuma, u slučaju kada je s BiH potpisan Multilateralni sporazum. Član 11. (Uslovi osiguranja i tarife premija osiguranja) (1) Društvo za osiguranje koje obavlja vrste osiguranja iz člana 2. ovog zakona dužno je propisati uslove osiguranja od autoodgovornosti, kao i uslove osiguranja i tarife premija za vrste obaveznih osiguranja iz člana 2. stava (1) tač. a), c) i d) ovog zakona i dostaviti ih Agenciji za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija) najkasnije osam dana od dana donošenja. (2) Agencija donosi zajedničku tarifu premija i propisuje uslove za osiguranje od autoodgovornosti, koji ostaju na snazi do kraja oktobra 2022. godine. (3) Najkasnije 90 dana prije isteka roka iz stava (2) ovog člana, društvo za osiguranje dužno je Agenciji dostaviti, radi davanja saglasnosti, vlastitu tarifu premija i cjenovnik za osiguranje od autoodgovornosti, koji ostaju na snazi do kraja oktobra 2025. godine. (4) Agencija izdaje saglasnost iz stava (3) ovog člana ako su tarifa premija i cjenovnik u skladu sa propisima o osiguranju, aktima Agencije, aktuarskim načelima i pravilima struke. (5) Agencija donosi smjernice koje su društva za osiguranje dužna primjenjivati u izračunavanju tarife premija iz stava (3) ovog člana. (6) Danom prestanka važenja zajedničke tarife premija i cjenovika za osiguranje od autoodgovornosti iz stava (2) ovog člana društvo za osiguranje stiče pravo na primjenu vlastite tarife premija i cjenovnika za osiguranje od autoodgovornosti iz stava (3) ovog člana za koju je dobilo prethodnu saglasnost Agencije. (7) Saglasnost Agencije iz stava (3) ovog člana prestaje važiti istekom roka iz stava (3) ovog člana, nakon tog roka prestaje obaveza društva za osiguranje da pribavlja prethodnu saglasnost Agencije na tarifu premija i cjenovnik za osiguranje od autoodgovornosti. (8) Uz tarifu premija iz st. (1), (3) i (7) ovog člana društvo za osiguranje dužno je Agenciji dostavljati i: a) tehničke osnove koje upotrebljava pri utvrđivanju tarifa premija, b) pozitivno mišljenje ovlaštenog aktuara o adekvatnosti tehničkih osnova i premija koje se izračunavaju za rizike koji se preuzimaju u osiguranju, te o njihovoj Broj 57 - Strana 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. mogućnosti za trajno ispunjavanje svih obaveza društva za osiguranje iz ugovora o osiguranju, uključujući i formiranje dovoljnih tehničkih rezervi za osiguranje. (9) Agencija je nadležna da kao mjere nadzora nalaže izmjene, odnosno dopune uslova osiguranja i tarifa premija ukoliko utvrdi da oni nisu usaglašeni s ovim zakonom, aktima Agencije, aktuarskim načelima i pravilima struke. (10) Društvo za osiguranje dužno je uslove osiguranja iz stava (1) ovog člana, koji su dostavljeni Agenciji u okviru obaveze obavještavanja, učiniti javno dostupnim. (11) Obavezno osiguranje od autodgovornosti može se zaključiti na razdoblje kraće od godine dana samo u skladu s uslovima i tarifi premije osiguranja iz stava (1) ovog člana. Član 12. (Pravo oštećenog lica na neposredno podnošenje odštetnog zahtjeva) (1) Oštećeno lice može podnijeti odštetni zahtjev, po osnovu osiguranja iz člana 2. stava (1) ovog zakona, neposredno odgovornom društvu za osiguranje. (2) Ako oštećeno lice podnese odštetni zahtjev neposredno odgovornom društvu za osiguranje, u odgovoru na takav zahtjev, ovo društvo ne može isticati prigovore koje bi, na osnovu zakona ili ugovora o obaveznom osiguranju, moglo isticati prema licu čija je odgovornost osigurana, zbog nepostupanja u skladu sa zakonom ili ugovorom o obaveznom osiguranju. Član 13. (Prikupljanje dokumenata i dokaza u cilju rješavanja odštetnih zahtjeva) (1) Odgovorno društvo za osiguranje dužno je utvrditi pravni osnov i visinu odštetnog zahtjeva u roku od 30 dana od dana kompletiranja zahtjeva, uz dostavljanje obrazložene ponude, isplatiti utvrđenu naknadu u daljem roku od 14 dana. (2) Odgovorno društvo za osiguranje dužno je, u svrhu obrade i rješavanja odštetnog zahtjeva, poduzeti sve radnje s ciljem prikupljanja dokumenata i dokaza na osnovu kojih se utvrđuje odgovornost društva za osiguranje i visina odštete. (3) Odgovorno društvo za osiguranje dužno je oštećeno lice koje podnese odštetni zahtjev, bez odgode, pismeno obavijestiti o svim dokumentima i dokazima koje je obavezno podnijeti, u cilju rješavanja odštetnog zahtjeva. (4) Odgovorno društvo za osiguranje je, pored dokumenata iz stava (3) ovog člana, ovlašteno zahtijevati i dodatne dokumente radi utvrđivanja okolnosti nastanka štetnog događaja, utvrđivanja pravnog osnova i visine odštete, odnosno radi isplate, ali ne i dokaze koji nemaju utjecaja na postupak rješavanja odštetnog zahtjeva ili koje oštećeno lice nije u mogućnosti pribaviti zbog zakonskih ograničenja. (5) Društvo za osiguranje dužno je na zahtjev svog osiguranika izdati potvrdu o toku osiguranja i eventualno zaprimljenim štetama iz osnova osiguranja od autoodgovornosti. (6) Potvrda iz stava (5) ovog člana izdaje se za period od pet prethodnih godina ugovornog odnosa (uzimajući u obzir i informaciju o prekidu osiguranja), a društvo za osiguranje dužno je potvrdu izdati u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. (7) Agencija će propisati pravila postupanja u rješavanju odštetnih zahtjeva i standarde u komunikaciji društva s trećim oštećenim licima. Član 14. (Obrazložena ponuda i osnovan odgovor) (1) Obrazložena ponuda iz člana 13. stava (1) ovog zakona najmanje sadrži: a) pravni osnov odštetnog zahtjeva, b) visinu odštete, c) obrazloženje obračuna visine odštete. (2) Ako se nisu stekli uslovi za davanje obrazložene ponude iz člana 13. stava (1) ovog zakona, društvo za osiguranje dužno je, u roku od 60 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, oštećenom licu uputiti osnovani odgovor ako su odgovornost za naknadu štete ili visina odštete sporne. (3) Odgovorno društvo za osiguranje dužno je isplatiti iznos naknade štete u roku iz člana 13. stava (1) ovog zakona. U slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa odštete, odgovorno društvo za osiguranje je oštećenom licu dužno isplatiti iznos nespornog iznosa naknade odštete kao avans u roku propisanim članom 13. stav (1) ovog zakona. (4) U obrazloženoj ponudi i osnovanom odgovoru, društvo za osiguranje dužno je oštećeno lice uputiti na pravo ulaganja prigovora društvu za osiguranje, kao i na pravo podnošenja tužbe. Ako je tužba podnesena protiv društva za osiguranje prije isteka roka iz člana 13. stava (1) ovog zakona smatra se preuranjenom. (5) Rok za podnošenje prigovora društvu za osiguranje ne može biti kraći od 15 dana od dana kada je oštećeno lice primilo obrazloženu ponudu ili obrazloženi odgovor društva za osiguranje. (6) Rok za rješavanje prigovora je 15 dana od dana podnošenja prigovora oštećenog lica. (7) Oštećeno lice ima pravo, uz iznos odštete, i na zakonsku zateznu kamatu počev od prvog dana nakon isteka roka za isplatu štete iz člana 13. stava (1) ovog zakona. (8) U postupku mirnog rješavanja odštetnog zahtjeva u društvu za osiguranje, odgovorno društvo za osiguranje nije dužno nadoknaditi troškove pravnog i bilo kakvog drugog zastupanja oštećenom licu. (9) Oštećeno lice ima pravo podnijeti prigovor Ombudsmenu u osiguranju na odluku društva za osiguranje po podnesenom prigovoru, radi daljeg vansudskog rješavanja spora nastalog povodom odštetnog zahtjeva. Član 15. (Ništavne odredbe obrazložene ponude) Ništavne su odredbe obrazložene ponude, odgovora ili sporazuma o vansudskom poravnanju kojima se: a) određuju duži rokovi od rokova propisanih ovim zakonom, b) uslovljava isplata odštete potpisivanjem sporazuma o vansudskom poravnanju, ili c) određuje da se oštećeno lice odriče zakonskih prava. Član 16. (Subrogacijski zahtjevi društva za osiguranje) Društvo za osiguranje koje je, po osnovu ugovora o obaveznom osiguranju, nadoknadilo štetu oštećenom licu ima pravo tražiti povrat isplaćenih iznosa, stvarnih i opravdanih troškova od osiguranika, odnosno odgovornog lica samo u slučajevima propisanim ovim zakonom. Član 17. (Obaveza prikupljanja podataka) (1) Društvo za osiguranje dužno je prikupljati, obrađivati i čuvati lične i druge podatke, te formirati i voditi bazu podataka o: a) ugovorima o osiguranju (osiguranicima, osiguranim prijevoznim sredstvima i slično), b) štetnim događajima, c) procijenjenim, obrađenim i riješenim štetama. (2) Podaci iz stava (1) ovog člana prikupljaju se, obrađuju, čuvaju i koriste, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita ličnih podataka i propisima o načinu prikupljanja, čuvanja i dostavljanja podataka iz oblasti osiguranja, propisanih ovim zakonom. Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 7 (3) Podaci iz stava (1) ovog člana čuvaju se sedam godina po isteku ugovora o obaveznom osiguranju, odnosno po okončanju postupka naknade štete. (4) Podatke iz stava (1) ovog člana mogu koristiti bez naknade i oštećena lica prilikom podnošenja odštetnog zahtjeva društvu za osiguranje. (5) Agencija propisuje sadržaj podataka iz stava (1) ovog člana, kao i način njihovog prikupljanja, čuvanja i rokove dostavljanja podataka. POGLAVLJE II. OSIGURANJE PUTNIKA U JAVNOM PRIJEVOZU OD POSLJEDICA NESRETNOG SLUČAJA Član 18. (Obaveza zaključivanja ugovora o osiguranju) (1) Vlasnik prijevoznog sredstva koje se koristi za javni prijevoz putnika, odnosno prijevoznik, dužan je zaključiti ugovor o osiguranju putnika od posljedica nesretnog slučaja, osim za putnike u zračnom saobraćaju. (2) Ugovor iz stava (1) ovog člana dužni su zaključiti vlasnici: a) autobusa kojima se obavlja javni prijevoz u gradskom, međugradskom, međuentitetskom i međunarodnom linijskom i vanlinijskom saobraćaju, b) taksi vozila, c) rent-a-car vozila kad se iznajmljuju s vozačem, d) šinskih vozila za prijevoz putnika, e) svih vrsta pomorskih, jezerskih i riječnih plovila, kojima se na redovnim linijama ili slobodno prevoze putnici, uključujući i krstarenja i prijevoz turista ili koja se iznajmljuju s najmanje jednim članom posade, f) svih ostalih prijevoznih sredstava, bez obzira na vrstu pogona, kojima se uz naplatu prevoze putnici u javnom prijevozu, u skladu sa svojom djelatnošću. (3) Vlasnik prijevoznog sredstva odnosno prijevoznik dužan je, kod podnošenja zahtjeva za izdavanja licence za prijevoz putnika u javnom prijevozu nadležnom organu dostaviti dokaz o zaključenom ugovoru iz stava (1) ovog člana. Isto osiguranje je dužan obnavljati za vrijeme trajanja licence. (4) Vlasnik prijevoznog sredstva, odnosno prijevoznik dužan je na vidnom mjestu u prijevoznom sredstvu naznačiti podatke o zaključenom ugovoru iz stava (1) ovog člana, a naročito naziv društva za osiguranje. Član 19. (Putnici u prijevoznom sredstvu) Putnicima se smatraju lica koja se radi putovanja nalaze u jednom od prijevoznih sredstava određenih za obavljanje javnog prijevoza, bez obzira na to jesu li već kupila voznu kartu ili su to lica koja imaju pravo na besplatnu vožnju, kao i lica koja se nalaze u krugu stanice, pristaništa ili u neposrednoj blizini prijevoznog sredstva prije ukrcavanja, odnosno nakon iskrcavanja, koje su namjeravale putovati određenim prijevoznim sredstvom ili su njime putovale, osim lica kojima je mjesto rada prijevozno sredstvo. Član 20. (Obaveza društva za osiguranje i osigurana svota) (1) Obavezu društva za osiguranje po osnovu ugovora iz člana 18. stava (1) ovog zakona predstavljaju osigurane sume na dan štetnog događaja, ako ugovorom o osiguranju nije ugovorena veća osigurana suma. (2) Najniža osigurana suma po jednom štetnom događaju određena ugovorom o osiguranju iz stava (1) ovog člana za prijevozno sredstvo iz člana 18. stava (2) tač. a) do f) ovog zakona po jednom putniku iznosi: a) za slučaj smrti 9.000,00 KM, b) za slučaj trajnog gubitka opće radne sposobnosti (invaliditeta) 18.000,00 KM, c) za slučaj stvarnih i nužnih troškova liječenja 4.500,00 KM. Član 21. (Pravo na naknadu štete) (1) Putnik kojeg zadesi nesretni slučaj, odnosno lice određeno ugovorom o osiguranju kao korisnik osiguranja u slučaju smrti putnika (u daljem tekstu: korisnik osiguranja) ima pravo zahtijevati od društva za osiguranje, s kojim je zaključen ugovor o osiguranju iz člana 18. stava (1) ovog zakona, da izvrši isplatu u skladu s tim ugovorom. (2) Pravo na osiguranu sumu iz člana 20. stava (2) ovog zakona ima putnik, odnosno korisnik osiguranja nezavisno od toga da li ima pravo na naknadu na osnovu odgovornosti vlasnika prijevoznog sredstva za štetu prouzrokovanu trećim licima. (3) Ako vlasnik prijevoznog sredstva nije zaključio ugovor o osiguranju iz člana 18. stava (1) ovog zakona, a nastupio je nesretni slučaj, lice iz stava (1) ovog člana može zahtijevati isplatu od Zaštitnog fonda u skladu sa člankom 20. stav (2) ovog zakona. (4) Prava iz stava (3) ovog člana ne kumuliraju se s pravima na naknadu štete koja je prouzrokovana upotrebom nepoznatog vozila ili upotrebom vozila čiji vlasnik nije zaključio ugovor o osiguranju od autoodgovornosti. POGLAVLJE III. OSIGURANJE VLASNIKA VOZILA OD ODGOVORNOSTI ZA ŠTETE PROUZROKOVANE TREĆIM LICIMA Odjeljak A. Opće odredbe Član 22. (Obaveza zaključivanja ugovora o osiguranju od autoodgovornosti i kvalitativni obim pokrića) (1) Vlasnik vozila dužan je zaključiti ugovor o osiguranju od autoodgovornosti za štetu koju upotrebom vozila prouzrokuje trećim licima zbog smrti, tjelesne povrede, narušavanja zdravlja (u daljem tekstu: šteta na licima), uništenja ili oštećenja stvari (u daljem tekstu: šteta na stvarima). (2) Ugovor o osiguranju od autoodgovornosti pokriva odgovornost vlasnika, odnosno korisnika vozila prema trećim licima koje imaju zahtjev za naknadu štete koju mu isti prouzrokuju, u skladu s odredbama propisa kojima se uređuju obavezni odnosi. (3) Ugovorom o osiguranju od autoodgovornosti pokrivene su i štete na licima i štete na stvarima putnika u vozilu kojim je prouzrokovana šteta. (4) Ugovorom o osiguranju od autoodgovornosti pokrivene su štete nastale od vozila koja podliježu obavezi registracije, te su, u skladu sa propisima kojima se uređuje registracija vozila, obavezna imati saobraćajnu dozvolu, odnosno potvrdu o registraciji. (5) Ugovorom o osiguranju od autoodgovornosti pokrivena je i šteta na licima i šteta na stvarima koju pretrpe pješaci, biciklisti i drugi nemotorizovani učesnici saobraćajne nesreće. (6) Ugovorom o osiguranju od autoodgovornosti pokrivena je i šteta koja je pričinjena trećem licu uslijed pada stvari s vozila. (7) U slučaju da su vozilo i priključno vozilo vlasništvo osiguranika čija je odgovornost osigurana kod različitih društava za osiguranje, društva za osiguranje solidarno odgovaraju za štetu i oštećeno lice može podnijeti odštetni zahtjev bilo kojem od njih. Član 23. (Sporazum između društava za osiguranje) (1) Društva za osiguranje mogu zaključiti sporazum u skladu s kojim odštetni zahtjev oštećenog lica po osnovu osiguranja Broj 57 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. od autoodgovornosti može, u ime odgovornog društva za osiguranje, obrađivati i isplaćivati društvo za osiguranje kod kojeg je oštećeno lice zaključilo ugovor o osiguranju od autoodgovornosti. (2) Sporazum iz stava (1) ovog člana ne utječe na prava koja oštećeno lice ima neposredno prema odgovornom društvu za osiguranje iz člana 12. i člana 14. stava (4) ovog zakona. (3) Društvo za osiguranje koje, u skladu sa sporazumom iz stava (1) ovog člana, u ime odgovornog društva za osiguranje, obrađuje i isplaćuje odštetni zahtjev dužno je postupati u skladu sa odredbama čl. 13., 14. i 15. ovog zakona. Član 24. (Lica koja nemaju pravo na naknadu štete po osnovu osiguranja od autoodgovornosti) (1) Ugovor o osiguranju od autoodgovornosti ne pokriva odgovornost prijevoznika za stvari koje je primio na prijevoz. (2) Pravo na naknadu štete po osnovu osiguranja od autoodgovornosti nema: a) vozač vozila kojim je prouzrokovana šteta; b) vlasnik, suvlasnik, te svaki korisnik vozila kojim je prouzrokovana šteta, koji nije bio vozač vozila čijom upotrebom je prouzrokovana šteta, i to na naknadu štete na stvarima; c) srodnik i druga fizička lica, za duševne boli zbog smrti ili tjelesne povrede vozača koji je prouzrokovao štetu; d) putnik koji je dobrovoljno ušao u vozilo kojim je prouzrokovana šteta, a kojim je upravljao neovlašteni vozač ili vozač pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, ako odgovorno društvo za osiguranje dokaže da je ta okolnost putniku trebala biti poznata; e) oštećeno lice kojem je prouzrokovana šteta zbog: 1) upotrebe vozila na sportskim priredbama koje se održavaju na putu ili dijelu puta zatvorenom za saobraćaj drugim vozačima, a kojima je cilj postizanje najveće ili najveće prosječne brzine, odnosno na vježbama za te priredbe, 2) neposrednog ili posrednog djelovanja nuklearne energije ili zračenja nastala za vrijeme prijevoza nuklearnih ili drugih radioaktivnih materijala, 3) rata, pobune ili terorističkih aktivnosti, 4) upotrebe vozila koje je bilo mobilizirano, od trenutka preuzimanja od strane nadležnih organa do trenutka vraćanja vozila vlasniku. Član 25. (Pravo društva za osiguranje na subrogaciju) (1) Društvo za osiguranje, koje je oštećenom licu nadoknadilo štetu, ima pravo na naknadu isplaćenog iznosa štete i stvarnih i opravdanih troškova od lica odgovornog za štetu u slučajevima ako je: a) vozač koristio vozilo u svrhu za koju nije namijenjeno, b) vozač koristio vozilo, a nije stekao odgovarajuću vozačku dozvolu, osim ako je to kandidat koji se obučava za polaganje vozačkog ispita za vozača, uz poštivanje svih propisa kojim se uređuje obuka za vozača, c) vozač koristio vozilo za vrijeme trajanja izrečenih mjera sigurnosti, odnosno zaštitnih mjera u saobraćaju (potpuna ili djelimična zabrana upravljanja vozilom i slično), d) vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola iznad propisane granice u skladu s propisima o sigurnosti saobraćaja na cestama BiH, opojnih droga, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari, odbio je alko-test, odnosno test na prisutnost opojnih droga, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari, e) vozač upotrebom vozila prouzrokovao štetu namjerno, f) vozač pobjegao s mjesta štetnog događaja, g) vozač počinio prekršaj u krajnjoj nepažnji u skladu s propisima o sigurnosti saobraćaja na cestama. (2) Pravo društva za osiguranje iz stava (1) ovog člana nema utjecaj na pravo oštećenog lica na naknadu štete od odgovornog društva za osiguranje. (3) U pogledu obima prava za naknadu iz stava (1) ovog člana, društvo za osiguranje koje je oštećenom licu nadoknadilo štetu ima pravo na naknadu: a) u slučajevima iz stava (1) tač.a), b), c), d) i f) ovog člana, najviše do iznosa 12 prosječnih neto plaća u Federaciji prema posljednjim objavljenim podacima na dan isplate štete, b) u slučaju iz stava (1) tač. e) i g) ovog člana, u cijelosti. (4) Bježanjem s mjesta štetnog događaja u smislu stava (1) tačka f) ovog člana ne smatra se opravdano napuštanje mjesta štetnog događaja. Član 26. (Naknada štete prouzrokovana od neovlaštenog vozača) (1) Ako je štetu prouzrokovao neovlašteni vozač, oštećeno lice može podnijeti odštetni zahtjev odgovornom društvu za osiguranje, osim u slučaju iz člana 24. stava (2) tačka d) ovog zakona. (2) Društvo za osiguranje, koje je oštećenom licu isplatilo štetu koju je prouzrokovao neovlašteni vozač, ima pravo na naknadu cjelokupno isplaćenog iznosa štete i stvarnih i opravdanih troškova od tog neovlaštenog vozača. Član 27. (Obaveza društva za osiguranje i osigurana svota) (1) Osigurane sume na koje se obavezno ugovora osiguranje od autoodgovornosti ne mogu biti manje od iznosa: a) u slučaju štete na licima, 2.000.000,00 KM po jednom štetnom događaju, bez obzira na broj oštećenih lica u istoj nesreći, b) u slučaju štete na stvarima, 400.000,00 KM po jednom štetnom događaju, bez obzira na broj odštetnih zahtjeva proizašlih iz iste nesreće. (2) Ako po jednom štetnom događaju postoji više odštetnih zahtjeva, zbog čega ukupna naknada prelazi iznose iz stava (1) ovog člana iznosi naknada se srazmjerno smanjuju. (3) Ako odgovorno društvo za osiguranje isplati podnosiocu zahtjeva iznos veći od iznosa na koji ima pravo s obzirom na srazmjerno smanjenje naknade, jer nije znalo za ostala lica koja imaju prava na naknadu, to društvo za osiguranje i dalje ima obavezu prema tim drugim licima samo do ukupnog iznosa navedenog u stavu (1) ovog člana. (4) Društvo za osiguranje odgovorno je za naknadu štete koju upotrebom vozila registrovanog u Federaciji pretrpe treća lica u RS do iznosa osiguranih suma iz stava (1) ovog člana. (5) Odgovorno društvo za osiguranje dužno je štetu koja je upotrebom vozila prouzrokovana u državama članicama Sistema zelene karte, a koja je viša od iznosa iz stava (1) ovog člana, nadoknaditi do iznosa određenog propisima o obaveznom osiguranju države u kojoj je šteta nastala. Član 28. (Regresni zahtjev) (1) Društvo za osiguranje dužno je nadležnom Zavodu zdravstvenog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svog osiguranika i u granicama obaveza preuzetih ugovorom o osiguranju u roku od 60 dana. (2) Stvarnom štetom u smislu stava (1) ovog člana smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi oštećenog lica u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju. Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 9 (3) Društvo za osiguranje nije dužno nadoknaditi troškove iz stava (2) ovog člana koje je nadležni Zavod zdravstvenog osiguranja, u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, naplatio od oštećenog lica. Odjeljak B. Okvirni kriteriji za utvrđivanje visine odštete Član 29. (Osnov za novčanu naknadu) Osnov za novčanu naknadu za materijalnu štetu i nematerijalnu štetu je postojanje povrede tjelesnog i psihičkog integriteta ili smrti nekog lica. Član 30. (Materijalna šteta) (1) Pod materijalnom štetom u slučaju smrti, tjelesne povrede ili oštećenja zdravlja nekog lica podrazumijeva se sva ona šteta koju je to lice imalo zbog povrede, odnosno bliski srodnik zbog smrti srodnika. (2) Naknada štete iz stava (1) ovog člana obuhvata: a) troškove liječenja i rehabilitacije; b) izgubljenu zaradu za vrijeme privremene spriječenosti za rad; c) izgubljenu zaradu u slučaju trajne djelimične ili potpune nesposobnosti za rad; d) naknadu za izgubljeno izdržavanje (novčana renta); e) troškove sahrane; f) troškove tuđe njege i pomoći. Član 31. (Troškovi liječenja i rehabilitacije) (1) Troškovi liječenja i rehabilitacije su materijalni troškovi nastali u postupku liječenja i rehabilitacije povrijeđenog lica u zdravstvenoj ustanovi, odnosno drugom obliku zdravstvene službe (privatna praksa). (2) Troškovi liječenja i rehabilitacije nadoknađuju se u visini stvarnih troškova liječenja i rehabilitacije, na osnovu računa zdravstvene ustanove uz priložen izvod o pruženim zdravstvenim uslugama i drugim troškovima na osnovu medicinske dokumentacije koju vodi zdravstvena ustanova, odnosno drugi oblik zdravstvene službe (privatna praksa), a koji su bili nužni i neophodni. (3) Ne postoji obaveza na naknadu troškova liječenja koje nije naučno dokazano odnosno troškova liječenja koje predstavlja eksperimentalni oblik liječenja. Član 32. (Naknada izgubljene zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad) (1) Naknada izgubljene zarade za vrijeme privremene spriječenosti za rad predstavlja naknadu koja pripada oštećenom koji tokom privremene spriječenosti za rad (liječenje ili bolovanje) nije bio sposoban obavljati svoje redovne radne obaveze iz radnog odnosa ili van radnog odnosa, koja je u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima, te zbog toga nije ostvario zaradu koju bi inače ostvario da mu nije nanesena tjelesna ozljeda koja je dovela do privremene spriječenosti za rad. (2) Naknada iz stava (1) ovog člana određuje se na osnovu razlike između naknade zarade koju je povrijeđeni imao tokom perioda privremene spriječenosti za rad i zarade koju bi ostvario da nije došlo do štetnog događaja. (3) Naknada iz stava (2) ovog člana određuje se u jednokratnom novčanom iznosu. Član 33. (Izgubljena zarada zbog trajne djelimične ili potpune nesposobnosti za rad) (1) Izgubljena zarada zbog trajne djelimične ili potpune nesposobnosti za rad predstavlja izgubljenu zaradu u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima koja nastaje od momenta okončanja liječenja do momenta dok ta nesposobnost traje. (2) Naknada štete za izgubljenu zaradu iz stava (1) ovog člana, u slučaju trajne djelimične nesposobnosti za rad, određuje se na osnovu razlike odnosa zarade koju je oštećeni ostvarivao prije povređivanja i odnosa zarade koju oštećeni ostvaruje nakon povređivanja. (3) Naknada štete za izgubljenu zaradu iz st. (1) i (2) ovog člana određuje se u vidu mjesečne novčane rente. (4) U slučaju da su potrebe oštećenog trajno povećane ili su mogućnosti njegovog daljeg razvijanja i napredovanja uništene ili smanjene, mjesečna novčana renta uvećava se za naknadu za navedenu štetu. Član 34. (Naknada za izgubljeno izdržavanje) (1) Naknada za izgubljeno izdržavanje se određuje i isplaćuje licu koje je poginuli u saobraćajnoj nesreći izdržavao ili redovno pomagao, kao onom koji je po zakonu imao pravo zahtijevati izdržavanje od poginulog. (2) Iznos naknade iz stava (1) ovog člana, u vidu mjesečne novčane rente, ne može biti veći od onoga što bi oštećeni dobivao od poginulog da je ostao živ ili ako nakon smrti lica od kojeg je izdržavan ili redovno pomagan ne dobiva isti iznos od nekog drugog na osnovu penzijskih prava. (3) Za sve oblike naknade iz ovog člana postoji mogućnost izmjene iznosa (povećanjem, smanjenjem ili ukidanjem) ako se promjene okolnosti koje su uzete u obzir kod priznavanja ovog prava. Član 35. (Troškovi sahrane) (1) Troškovi sahrane su troškovi koji su neophodni kako bi se lice sahranilo u skladu sa običajima mjesta u kome se sahrana obavlja. (2) Naknada troškova iz stava (1) ovog člana određuje se u visini učinjenih stvarnih troškova, na osnovu računa za svaku vrstu troška, ali najviše do visine prosječnih cijena za svaku vrstu troška u mjestu gdje se sahrana obavlja. (3) Uz troškove sahrane oštećenim licima pripada i pravo na odštetu na ime troškova liječenja preminulog lica koji su nastali u periodu od povređivanja do njegove smrti (kada smrt nije nastupila trenutno nego u nekom vremenskom periodu nakon zadobivene tjelesne povrede). Član 36. (Troškovi tuđe njege i/ili pomoći) (1) Troškovi tuđe njege i/ili pomoći su materijalni troškovi nastali za one usluge oštećenom licu koje omogućavaju zadovoljenje njezinih osnovnih bioloških potreba (uzimanje hrane, oblačenje, održavanje lične higijene, obavljanje redovnih fizioloških potreba, kretanje s pomagalima ili bez njih) ako navedene potrebe ne može sam zadovoljiti uslijed pretrpljenih povreda. (2) Troškovi tuđe njege i/ili pomoći nadoknađuju se u visini stvarnih troškova tuđe njege i/ili pomoći, u skladu sa obimom i vremenom tuđe njege i/ili pomoći koja je neophodna oštećenom licu. (3) Troškovi tuđe njege i/ili pomoći koje pružaju stručna lica (tzv. usluge medicinskih lica – stručnih lica) van obima priznatog na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ili pak druge institucije sličnog karaktera nadoknađuju se u visini stvarnih troškova, a najviše do prosječne neto zarade koju ostvaruju zdravstveni radnici odgovarajuće stručne spreme koji obavljaju ovu vrstu poslova u mjestu gdje se pruža tuđa njega i/ili pomoć oštećenom licu. (4) Troškovi tuđe njege i/ili pomoći iz st. (2) i (3) ovog člana umanjuju se za iznos koji oštećeno lice iz ove osnove Broj 57 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. ostvaruje od nadležnih organa shodno propisima o socijalnoj zaštiti, i u uslovima kada to pravo oštećeno lice nije ostvarilo podnošenjem zahtjeva, a prema svim okolnostima slučaja to je pravo mogao ostvariti jer mu pripada. (5) Naknada na ime tuđe njege i/ili pomoći određuje se u obliku mjesečne rente za koju postoji mogućnost izmjene iznosa (povećanjem, smanjenjem ili ukidanjem) ako se promijene okolnosti koje su uzete u obzir kod priznavanja ovog prava. Član 37. (Nematerijalna šteta) (1) Nematerijalna šteta se nadoknađuje nezavisno od naknade materijalne štete. (2) Nematerijalna šteta obuhvata sljedeće vidove: a) fizička bol; b) duševna bol zbog umanjenja /smanjenja životne aktivnosti; c) pretrpljeni strah; d) duševna bol zbog naruženosti; e) duševna bol zbog smrti bliskog lica; f) duševna bol zbog naročito teškog invaliditeta bliskog lica. Član 38. (Fizička bol) (1) Fizička bol je subjektivno osjećanje koje se javlja kod povrijeđenog lica u momentu povređivanja i traje za vrijeme liječenja. (2) Prilikom klasifikacije fizičkih bolova (jaki, srednji ili slabi) u obzir se posebno uzima jačina i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova kao i sve nelagodnosti tokom liječenja (nesvjestica, hospitalizacija, vezanost za krevet, razne vrste imobilizacija i fiksacija, rendgensko snimanje, broj operacija, infuzija, transfuzija, infekcije, previjanje rana, odstranjenje šavova, upotreba invalidskih kolica, bolovanje, posjećivanje ambulante, fizioterapija, trajanje rehabilitacije i sl.), opće zdravstveno stanje povrijeđenog, vrsta i karakter povreda i moguće umanjenje intenziteta bolova kroz odgovarajuću terapiju i lijekove. Kod klasifikacije odnosno fizičkih bolova, a imajući u vidu da se radi o subjektivnom osjećanju koje se javlja kod povrijeđenog u obzir će se uzimati i Evaluacijska tablica boli tzv. Julijanova ljestvica po kojoj minimalna bol, vrlo lagana bol i lagana bol se ima smatrati bolovima slabog intenziteta dok srednja bol se ima smatrati bolovima srednjeg intenziteta, a ozbiljna bol, vrlo ozbiljna bol i izuzetno ozbiljna bol bolovima jakog intenziteta. (3) Visina naknade za fizičke bolove se utvrđuje po danima i to: a) jaki bolovi – 70,00 KM b) srednji bolovi – 40,00 KM c) slabi bolovi – 10,00 KM. (4) U slučaju da se nakon okončanog liječenja utvrdi da povreda kod oštećenog lica nije dovela do umanjenja životne aktivnosti iznos novčane naknade po osnovu boli može maksimalno iznositi do 800,00 KM. Bolovi slabog intenziteta koji su trajali kraće od tri dana nisu osnov za dosuđivanje novčane naknade. Član 39. (Strah) (1) Strah je osjećaj koji je neko lice doživjelo, odnosno pretrpjelo u trenutku povređivanja koji se manifestira kao strah za život i/ili tjelesni integritet i naknadni osjećaj po doživljenom povređivanju, a koji je vezan za ishod ozdravljenja. (2) Visina naknade za pretrpljeni strah utvrđuje se prema intenzitetu i dužini trajanja pretrpljenog straha. Strah jakog odnosno veoma jakog intenziteta je posebno stanje svijesti koje trpi psihički normalna osoba kada joj je ugrožen život. (3) Visina naknade za strah se utvrđuje po danima i to: a) veoma jakog intenziteta – 70,00 KM b) jakog intenziteta – 60,00 KM c) srednjeg intenziteta – 30,00 KM d) slabog intenziteta – 5,00 KM. (4) U slučaju da se nakon okončanog liječenja utvrdi da povreda kod oštećenog lica nije dovela do umanjenja opće životne aktivnosti iznos novčane naknade po osnovu straha može maksimalno iznositi do 400,00 KM. Pretrpljeni strah lakog intenziteta koji je trajao kraće od tri dana nije osnov za dosuđivanje naknade. Član 40. (Umanjenje opće životne aktivnosti) (1) Umanjenje opće životne aktivnosti obuhvata sva trajna ograničenja u životnim aktivnostima oštećenog lica odnosno nemogućnost ili smanjenu mogućnost funkcioniranja organizma (tjelesnih, psihomotornih, senzornih ili kognitivnih funkcija) tako da lice ne može ili ograničeno može obavljati životne funkcije koje je mogao obavljati prije povređivanja, odnosno zadovoljavati zahtjeve životnih potreba u kvalitetu i kvantitetu kao lice bez oštećenja. (2) Procenat umanjenja opće životne aktivnosti iz stava (1) ovog člana se utvrđuje na osnovu medicinske dokumentacije i neposrednog pregleda povrijeđenog. (3) Visina novčane naknade se određuje prema procentu umanjenja opće životne aktivnosti iz stava (2) ovog člana i u zavisnosti od godina života oštećenog na dan nastanka štetnog događaja i to: a) ako je riječ o umanjenju opće životne aktivnosti do 25% za svaki 1% umanjenja opće životne aktivnosti: 1) kod lica do 20 godina života – do 500,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 450,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 410,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 380,00 KM b) ako je riječ o umanjenju opće životne aktivnosti preko 25 do 40% za svaki 1% umanjenja opće životne aktivnosti: 1) kod lica do 20 godina života – do 550,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života –do 530,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 510,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 490,00 KM c) ako je riječ o umanjenju opće životne aktivnosti od 40 do 60% za svaki 1% umanjenja opće životne aktivnosti: 1) kod lica do 20 godina života – do 640,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 620,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 600,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 580,00 KM d) ako je riječ o umanjenju opće životne aktivnosti od 60 do 80% za svaki 1% umanjenja opće životne aktivnosti: 1) kod lica do 20 godina života – do 730,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 710,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 690,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 670,00 KM e) ako je riječ o umanjenju opće životne aktivnosti od 80 do 100% za svaki 1% umanjenja opće životne aktivnosti: 1) kod lica do 20 godina života – do 950,00 KM Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 11 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 900,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 870,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 850,00 KM. Član 41. (Naruženost) (1) Naruženost predstavlja narušavanje dotadašnjeg vanjskog izgleda ili sklada oštećenikova tijela ili dijela tijela i/ili narušavanje neke tjelesne funkcije. (2) Visina naknade za naruženost zavisi od trajnih posljedica koje se ogledaju u narušavanju dotadašnjeg izgleda i sklada tijela odnosno stepena naruženosti i starosne dobi lica, na dan nastanka štetnog događaja, i to na sljedeći način: a) ako je riječ o naruženosti izrazito jakog stepena: 1) kod lica do 20 godina života – do 9.000,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 8.900,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 8.750,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 8.500,00 KM b) ako je riječ o naruženosti jakog stepena koja je vrlo uočljiva trećim licima: 1) kod lica do 20 godina života – do 6.400,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 6.200,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 6.000,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 5.800,00 KM c) ako je riječ o naruženosti jakog stepena koja je uočljiva trećim licima, ali samo ponekad (ukućanima, na plaži i sl.): 1) kod lica do 20 godina života – do 5.450,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 5.300,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 5.000,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 4.900,00 KM d) ako je riječ o naruženosti srednjeg stepena koja je vrlo uočljiva trećim licima: 1) kod lica do 20 godina života – do 5.450,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 5.300,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 5.000,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 4.900,00 KM e) ako je riječ o naruženosti srednjeg stepena koja je uočljiva trećim licima, ali samo ponekad: 1) kod lica do 20 godina života – do 2.750,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 2.550,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 2.350,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 2.200,00 KM f) ako je riječ o naruženosti lakog stepena koja je vrlo uočljiva trećim licima: 1) kod lica do 20 godina života – do 1.350,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 1.250,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 1.150,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 1.050,00 KM g) ako je riječ o naruženosti lakog stepena koja je uočljiva trećim licima, ali samo ponekad: 1) kod lica do 20 godina života – do 630,00 KM 2) kod lica od 20 do 35 godina života – do 500,00 KM 3) kod lica od 35 do 55 godina života – do 550,00 KM 4) kod lica preko 55 godina života – do 500,00 KM. (3) Iznos naknade može biti veći ili manji u procentu do 10% od onog koji je prethodno naveden, ali samo izuzetno, kada to naročito opravdavaju vanredne, posebne i individualne okolnosti pojedinog slučaja koje se zbog svoje posebnosti nisu mogle uzeti i predvidjeti pri izradi ovih kriterija za utvrđivanje prava na odštetu (vrsta zanimanja, lokacija povreda i sl.). Član 42. (Duševni bolovi zbog smrti bliskog srodnika) (1) Duševni bolovi zbog smrti bliskog srodnika se izražavaju u subjektivnom osjećaju, odnosno patnji koju trpi oštećeni zbog gubitka bliskog srodnika. (2) Pravo na naknadu za duševne bolove zbog smrti bliskog srodnika imaju članovi njegove uže porodice (bračni drug, djeca i roditelji). (3) Naknada u slučaju smrti se priznaje i vanbračnom partneru, ako je između njega i umrlog postojala trajnija zajednica života. (4) Trajnija zajednica života iz stava (3) ovog člana smatra se životna zajednica žene i muškarca koji nisu u braku i koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. (5) Naknada u slučaju smrti se priznaje i braći i sestrama ako je između njih i umrlog postojala trajnija zajednica života. (6) Trajnija zajednica života iz stava (5) ovog člana predstavlja postojanje zajedničkog domaćinstva - i trajnu emotivnu povezanost, postojanje finansijske zajednice odnosno odnos uzajamne zavisnosti koji upućuje na postojanje trajnije ekonomske životne zajednice i egzistencijalne povezanosti između umrlog i njegovih srodnika. (7) Pravo na naknadu imaju i roditelji u slučaju gubitka ploda odnosno začetog a nerođenog djeteta. (8) Pravo na naknadu zbog smrti roditelja ima i začeto nerođeno dijete (nasciturus) pod uslovom da se rodi živo. (9) Visina naknade zavisi od stepena srodstva i priznaje se u sljedećim iznosima: a) za slučaj smrti bračnog i vanbračnog partnera - 20.000,00 KM, b) za slučaj smrti djeteta - 20.000,00 KM, c) za slučaj gubitka ploda roditeljima - 7.000,00 KM, d) za slučaj smrti roditelja - 20.000,00 KM, e) za slučaj smrti brata ili sestre - 7.000,00 KM, f) za slučaj smrti roditelja nasciturusu - 20.000,00 KM. Član 43. (Duševna bol zbog naročito teškog invaliditeta bliskog lica) (1) Duševna bol zbog naročito teškog invaliditeta bliskog lica se izražava u subjektivnom osjećaju, odnosno patnji koju trpi oštećeni zbog naročito teškog invaliditeta bliskog lica. (2) Pravo na naknadu za duševne bolove zbog naročito teškog invaliditeta bliskog lica imaju članovi njegove uže porodice (bračni drug, djeca i roditelji). (3) Naknada u slučaju naročito teškog invaliditeta se priznaje i vanbračnom partneru, ako između njega i povrijeđenog postoji trajnija zajednica života. (4) Trajnija zajednica života iz stava (3) ovog člana smatra se životna zajednica žene i muškarca koji nisu u braku i koja Broj 57 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. (5) Invaliditet se smatra naročito teškim ako je postotak umanjenja opće životne aktivnosti kod oštećenog jednak ili veći od 70%. (6) Visina naknade priznaje se u sljedećim iznosima: a) za slučaj naročito teškog invaliditeta bračnog i vanbračnog druga (trajnija zajednica života) i djeteta - 20.000,00 KM b) za slučaj naročito teškog invaliditeta roditelja: 1) djetetu koje se nalazi na odgoju i izdržavanju kod roditelja - 20.000,00 KM 2) djetetu - 12.000,00 KM. Član 44. (Novčana renta) (1) Pravo na naknadu štete u vidu novčane rente uslijed smrti bliskog lica ili uslijed povrede tijela ili oštećenja zdravlja ne može se prenijeti drugom licu. (2) Dospjeli iznosi naknade mogu se prenijeti drugome, ako je iznos naknade određen pismenim sporazumom strana ili pravosudnom sudskom odlukom. (3) Visina naknade iz čl.38. do 43. ovoga Zakona utvrđena je na bazi prosječne visine premije po polici u automobilskoj odgovornosti u visini od 300,00 KM. (4) U slučaju povećanja ili pak smanjenja cijene prosječne visine premije iz prethodnog stava ovoga člana za više od 10% visina naknade će se povećavati ili smanjivati u istovjetnom postotku. (5) Prosječnu visinu premije iz stava (3) ovoga člana će utvrđivati i objavljivati Agencija svake godine najkasnije do kraja prvog mjeseca tekuće godine s presjekom na dan 31.12. prethodne godine. Odjeljak C. Promjena vlasnika vozila, granično osiguranje i Informativni centar Član 45. (Promjena vlasnika vozila) (1) Ako se za vrijeme trajanja osiguranja promijeni vlasnik vozila, novi vlasnik vozila dužan je zaključiti ugovor o osiguranju svoje odgovornosti za upotrebu vozila na kojem je stekao vlasništvo. (2) Osiguranik koji otuđi svoje vozilo dužan je o tome obavijestiti društvo za osiguranje kod kojeg je osigurana njegova odgovornost za upotrebu vozila koje je otuđeno u roku od 30 dana od dana otuđenja vozila i postupiti u skladu sa članom 9. stav 6. ovog zakona. (3) Ugovor o osiguranju od autoodgovornosti zaključen s prethodnim vlasnikom prestaje da važi u trenutku kada je novi vlasnik vozila zaključio ugovor o osiguranju od autoodgovornosti na svoje ime. (4) Prestankom važenja ugovora iz stava (3) ovog člana, osiguranik, prethodni vlasnik vozila, ima pravo na povrat dijela premije za neiskorišteni period pokrića, pod uslovom da je postupio u skladu sa obavezom iz stava (2) ovog člana i u slučaju da nije bilo štete u periodu osiguranja po navedenoj polici. (5) Izuzetno od stava (3) ovog člana, ugovor o osiguranju od autoodgovornosti zaključen s prethodnim vlasnikom ostaje na snazi do isteka trajanja osiguranja, ukoliko novi vlasnik, u tom roku, nije zaključio ugovor o osiguranju od autoodgovornosti na svoje ime, u tom slučaju se po samom zakonu smatra da su prava i obaveze, kao i odgovornost za upotrebu vozila, preneseni na novog vlasnika vozila danom zaključenja ugovora o prijenosu vlasništva na vozilu. Član 46. (Naknada štete koja je prouzrokovana upotrebom nepoznatog vozila ili upotrebom vozila čiji vlasnik nije zaključio ugovor o osiguranju od autoodgovornosti) Oštećeno lice kojem je na teritoriji Federacije prouzrokovana šteta upotrebom nepoznatog vozila ili upotrebom vozila čiji vlasnik nije zaključio ugovor o osiguranju od autoodgovornosti podnosi odštetni zahtjev Zaštitnom fondu. Član 47. (Međunarodna potvrda o osiguranju od autoodgovornosti za vozila strane registracije) (1) Vozač koji je vozilom strane registracije prešao granicu BiH na teritoriji Federacije dužan je imati i, na zahtjev ovlaštenog lica u Federaciji, dati na uvid međunarodnu potvrdu o postojanju osiguranja od autoodgovornosti važeću na teritoriji država članica Sistema zelene karte ili policu osiguranja od autoodgovornosti. (2) Međunarodnom potvrdom o osiguranju od autoodgovornosti smatra se i registarska oznaka koju nosi vozilo koje se uobičajeno nalazi na teritoriji država potpisnica Multilateralnog sporazuma, pod uslovom da je s BiH potpisan Multilateralni sporazum. Član 48. (Granično osiguranje) Vozač vozila strane registracije koji ne posjeduje međunarodnu potvrdu o osiguranju od autoodgovornosti iz člana 47. ovog zakona ne može upotrebljavati vozilo na teritoriji Federacije ako ne posjeduje policu osiguranja od autoodgovornosti, čiji period važenja ne može biti kraći od sedam niti duži od 90 dana. Član 49. (Pravo na naknadu štete) (1) Oštećeno lice kojem je u Federaciji prouzrokovana šteta upotrebom vozila strane registracije iz zemlje članice Sistema zelene karte ili zemlje potpisnice Multilateralnog sporazuma podnosi odštetni zahtjev putem Biroa zelene karte BiH. (2) Za naknadu štete koja je na teritoriji Federacije prouzrokovana upotrebom vozila strane registracije za koje vlasnik nema važeći ugovor o osiguranju od autoodgovornosti primjenjuju se odredbe člana 46. ovog zakona. (3) Zaštitni fond, pod uslovom da je BiH u režimu Multilateralnog sporazuma, te da je Zaštitni fond zaključio odgovarajuće bilateralne sporazume s nadležnim tijelima za naknadu šteta koje ne mogu biti nadoknađene obaveznim osiguranjem one države na čijoj teritoriji se vozilo uobičajeno nalazi, ima pravo na naknadu isplaćenog iznosa štete, stvarnih i opravdanih troškova od tih tijela. Član 50. (Obrazac evropskog izvještaja o saobraćajnoj nesreći) (1) Društvo za osiguranje dužno je osiguraniku, uz policu osiguranja od autoodgovornosti, uručiti primjerak Evropskog izvještaja o saobraćajnoj nesreći, koji je osiguranik dužan držati u vozilu i predočiti ovlaštenom licu na zahtjev. (2) U slučaju saobraćajne nesreće učesnici mogu ispuniti i potpisati te međusobno razmijeniti Evropski izvještaj o saobraćajnoj nesreći. Evropski izvještaj o saobraćajnoj nesreći može biti korišten u postupku rješavanja odštetnog zahtjeva kao dokaz nastupanja štetnog događaja, pod uslovom da je uredno i potpuno popunjen, te da su uz to priložene fotografije oštećenja na vozilima i mjesta štetnog događaja. Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 13 Član 51. (Informativni centar) (1) Informativni centar uspostavlja se u okviru Agencije, radi efikasnijeg ostvarivanja prava po odštetnim zahtjevima u slučaju šteta nastalih u saobraćajnim nesrećama upotrebom vozila. (2) Informativni centar: a) prikuplja podatke od značaja za ostvarivanje prava po odštetnim zahtjevima i vodi registar tih podataka; b) omogućava uvid u podatke iz tačke a) ovog stava; c) pruža pomoć oštećenim licima pri prikupljanju podataka iz registra iz tačke (1) ovog stava i prikupljanju podataka iz registara Informativnog centra RS, informativnih centara država članica Evropske unije i drugih država s kojima ima saradnju. (3) Registar iz stava (2) tačka a) ovog člana sadrži najmanje podatke o: a) registarskim oznakama, vrstama, markama, tipovima i brojevima šasija motornih vozila registrovanim u Federaciji; b) brojevima polica osiguranja od autoodgovornosti za vozila iz tačke (1) ovog stava; c) datumu početka i prestanka osiguravajućeg pokrića na osnovu ugovora o osiguranju od autoodgovornosti; d) nazivu i adresi sjedišta društva za osiguranje koje pruža osiguravajuće pokriće na osnovi police osiguranja iz tačke c) ovog stava; e) imenu i prezimenu, datumu i mjestu rođenja i adresi, odnosno poslovnom imenu i sjedištu osiguranika; f) izdatim zelenim kartama; g) popisu vlasnika vozila koja su izuzeta od obaveze osiguranja od autoodgovornosti, kao i nazivu organa ili tijela odgovornog za naknadu štete oštećenom licu; (4) Podaci iz stava (3) ovog člana prikupljaju se od društava za osiguranje, podružnica društava za osiguranje koje posluju u Federaciji i nadležnog organa za registraciju vozila i vođenje evidencija o saobraćajnim nesrećama u Federaciji. (5) Na zahtjev oštećenog lica, Informativni centar podatke iz stava (3) ovog člana zatražit će i iz Informativnog centra RS, informativnih centara država članica Evropske unije i drugih država. (6) Društvo za osiguranje i organ nadležan za evidenciju registrovanih motornih vozila u Federaciji dužni su podatke iz stava (3) ovog člana redovno dostavljati Informativnom centru. (7) Zaštita ličnih podataka iz registra podataka Informativnog centra vrši se u skladu sa propisima kojima se uređuje zaštita ličnih podataka. (8) Agencija će propisati sadržaj, način prikupljanja, vođenja i pristupa podacima iz registra Informativnog centra. Član 52. (Čuvanje podataka i omogućavanje uvida u podatke) (1) Podatke iz člana 51. stava (3) tač. a) do f) ovog zakona Informativni centar je dužan čuvati najmanje sedam godina od dana odjave registracije motornog vozila ili prestanka važenja police osiguranja. (2) Radi pružanja pomoći kod prikupljanja podataka iz člana 51. stava (2) tačka c), Informativni centar sarađuje s Informativnim centrom RS, informativnim centrima država članica Evropske unije i drugih država. (3) Informativni centar dužan je oštećenim licima sedam godina nakon saobraćajne nesreće iz svog ili iz registra Informativnog centra RS, informativnog centra države članice Evropske unije ili druge države s kojima ima saradnju omogućiti uvid u sljedeće podatke: a) nazivu i sjedištu odgovornog društva za osiguranje; b) broju police osiguranja društva iz tačke a) ovog stava; c) ime i prezime, odnosno naziv, te adresu ovlaštenog predstavnika za obradu odštetnih zahtjeva na osnovu osiguranja od autoodgovornosti u BiH kojeg je imenovalo društvo za osiguranje države članice Evropske unije i koji pruža osiguravajuće pokriće na osnovu police osiguranja vozila kojim je saobraćajna nesreća prouzrokovana. (4) Informativni centar, na zahtjev oštećenog lica, pribavlja podatke o imenu i prezimenu, odnosno nazivu i prebivalištu, odnosno sjedištu vlasnika, odnosno korisnika motornog vozila, ako je oštećeno lice iskazalo pravni interes za tim podacima. (5) Podatke iz stava (4) ovog člana Informativni centar prikuplja od društava za osiguranje ili od nadležnog organa za registraciju vozila i vođenje evidencija o saobraćajnim nesrećama u Federaciji. (6) Informativni centar pribavlja za oštećeno lice podatke o imenu i prezimenu, odnosno nazivu, te adresi lica koje mu garantuje za štetu prouzrokovanu vozilom koje je izuzeto od obaveze zaključivanja ugovora o osiguranju od autoodgovornosti. POGLAVLJE IV. OSIGURANJE VLASNIKA ZRAKOPLOVA OD ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU PROUZROKOVANU TREĆIM LICIMA I PUTNICIMA Član 53. (Obaveza zaključivanja ugovora o osiguranju) (1) Vlasnik zrakoplova dužan je zaključiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu prouzrokovanu putnicima, stvarima i trećim licima u skladu sa odredbama ovog zakona, propisima kojima se uređuje zrakoplovstvo u BiH i propisima koji važe u ECAA. (2) U postupku izdavanja dozvola kojima se odobrava obavljanje različitih komercijalnih i nekomercijalnih djelatnosti u zračnom saobraćaju, koje se izdaju u skladu sa propisima o zračnom saobraćaju, podnosilac zahtjeva dužan je nadležnom organu dostaviti dokaz o zaključenom ugovoru o obaveznom osiguranju iz člana 2. stava (1) tačka c) ovog zakona. (3) Ugovorom o obaveznom osiguranju iz stava (1) ovog člana pokrivene su: a) štete prouzrokovane trećim licima za vrijeme leta zrakoplova, b) štete koje pretrpi putnik za vrijeme leta zrakoplova, c) štete na stvarima zbog gubitka, odnosno oštećenja ličnih stvari putnika koje se nalaze u kabini zrakoplova, d) štete na stvarima zbog gubitka, odnosno oštećenja tereta i predane prtljage. (4) Ugovorom o obaveznom osiguranju iz stava (1) ovog člana nisu pokriveni putnici i članovi letačke i kabinske posade zrakoplova, koji su na dužnosti za vrijeme leta zrakoplova. (5) Putnik iz stava (1) ovog člana je svako lice koje se prevozi zrakoplovom uz saglasnost vlasnika zrakoplova, osim članova letačke i kabinske posade zrakoplova koji su na dužnosti za vrijeme leta zrakoplova. (6) Ugovor o osiguranju iz stava (1) ovog člana ne pokriva štete iz stava (3) tač. c) i d) ovog člana ako se zrakoplov ne koristi u komercijalne svrhe. (7) Ugovorom o osiguranju iz stava (1) ovog člana pokrivene su i štete zbog rizika rata, terorističkih aktivnosti, otmice, sabotaže, nezakonitog prisvajanja zrakoplova i pobune. (8) Izuzetno od stava (7) ovog člana, ugovor o osiguranju iz stava (1) ovog člana ne pokriva štete zbog rizika rata i terorizma za: Broj 57 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. a) državne zrakoplove definirane u skladu s Čikaškom konvencijom; b) zrakoplovne modele kojima MTOM iznosi do 20 kg; c) letjelice koje polijeću s nogu pilota (uključujući motorne paraglajdere i zmajeve); d) vezane balone; e) papirne zmajeve; f) padobrane (uključujući vučene padobrane); g) zrakoplove, uključujući jedrilice, kojima MTOM iznosi do 500 kg, i mikrolake zrakoplove koji se: 1) koriste u nekomercijalne svrhe ili 2) koriste za obuku vozača zrakoplova lokalno, koji ne uključuju prelazak državne granice. Član 54. (Osigurane sume) (1) Najniža osigurana suma po jednom štetnom događaju određena ugovorom o osiguranju iz člana 53. stava (1) ovog zakona iznosi: a) za štete trećim licima: 1) za letjelice koje polijeću s nogu pilota 10.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u konvertibilnim markama (KM), 2) za slobodne balone s posadom 20.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, 3) za zrakoplove kojima MTOM iznosi: - do 500 kg, 750.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 501 kg do 1000 kg, 1.500.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 1001 kg do 2700 kg, 3.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 2701 kg do 6000 kg, 7.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 6001 kg do 12.000 kg, 18.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 12.001 kg do 25.000 kg, 80.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 25.001 kg do 50.000 kg, 150.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 50.001 kg do 200.000 kg, 300.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - od 200.001 kg do 500.000 kg, 500.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, - iznad 500.001 kg do 700.000.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM; b) za pojedinog putnika 250.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM; c) za lične stvari putnika koje se nalaze u kabini zrakoplova 1131,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM; d) za teret i predatu prtljagu po 1 kg iznosi 19,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM. (2) Izuzetno od stava (1) tačka b) ovog člana, najniža osigurana suma po jednom štetnom događaju za zrakoplove kojima MTOM iznosi 2700 kg ili manje, a koji se ne koristi u komercijalne svrhe, za pojedinog putnika iznosi 100.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM. (3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, za zrakoplove koji se ne koriste u komercijalne svrhe, odnosno koji se koriste za obuku vozača zrakoplova, sportsko i amatersko letenje i koji se koriste samo za let unutar zračnog prostora BiH najniža osigurana suma po jednom štetnom događaju ne može biti niža od: a) 8000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, za zrakoplove kojima MTOM iznosi do 200 kg, b) 25.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, za zrakoplove kojima MTOM iznosi od 201 kg do 500 kg, c) 50.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, za zrakoplove kojima MTOM iznosi od 501 kg do 1000 kg, d) 80.000,00 SDR - protivvrijednost izražena u KM, za zrakoplove kojima MTOM iznosi od 1001 kg do 2700 kg. Član 55. (Shodna primjena odredbi) Na pitanja odgovornosti vlasnika zrakoplova za štetu koju prouzrokuje trećim licima i putnicima, a koja nisu uređena odredbama ovog poglavlja, shodno se primjenjuju odredbe iz Poglavlja III. ovog zakona, kao i odredbe propisa kojima se uređuje zrakoplovstvo u BiH. POGLAVLJE V. OSIGURANJE VLASNIKA PLOVILA NA MOTORNI POGON OD ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU PROUZROKOVANU TREĆIM LICIMA Član 56. (Obaveza zaključivanja ugovora o osiguranju) (1) Vlasnik plovila na motorni pogon, snage motora veće od 3,7 kW, koja se u skladu sa propisima o registraciji plovila upisuju u odgovarajući registar, dužan je zaključiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju upotrebom ovog plovila može nanijeti trećim licima zbog smrti, tjelesne povrede ili narušavanja zdravlja. (2) Trećim licima iz stava (1) ovog člana ne smatraju se lica koja se nalaze na plovilu kojim je prouzrokovana šteta, kao i članovi posade koji upravljaju plovilom na motorni pogon. (3) Vlasnik, odnosno korisnik inostranog plovila koje ulazi u teritorijalno more ili unutrašnje vode BiH mora imati važeći ugovor o osiguranju od odgovornosti za štete iz stava (1) ovog člana, osim ako ne postoje druge odgovarajuće garancije za naknadu štete ili ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno. (4) Odredbe čl. 46., 47. i 49. ovog zakona kojima se uređuje osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štetu nanesenu trećim licima, odgovarajuće se primjenjuju na osiguranje vlasnika plovila od odgovornosti za štetu nanesenu trećim licima. (5) Odredbe ovog člana odgovarajuće se primjenjuju na odgovornost vlasnika plovila pri plovidbi unutrašnjim vodama u Federaciji. Član 57. (Osigurana suma) (1) Najniža osigurana suma po jednom štetnom događaju određena ugovorom o osiguranju iz člana 56. stava (1) ovog zakona iznosi 210.000,00 KM. (2) Najniža osigurana suma po jednom štetnom događaju određena ugovorom o osiguranju plovila čija je snaga motora veća od 15 kW, a koja po propisima o registraciji plovila mora biti upisana u registar plovila iznosi 650.000,00 KM. Član 58. (Shodna primjena odredbi) Na pitanja odgovornosti vlasnika plovila za štetu koju prouzrokuje trećim licima i putnicima, a koja nisu uređena odredbama ovog poglavlja, shodno se primjenjuju odredbe iz Poglavlja III. ovog zakona, kao i odredbe propisa kojima se uređuje plovidba u BiH. Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 15 POGLAVLJE VI. ZAŠTITNI FOND Član 59. (Zaštitni fond) (1) Zaštitni fond je pravno lice sa sjedištem u Sarajevu, nadležno da pokriva štete u skladu sa članom 66. ovog zakona, a koje ne mogu biti nadoknađene obaveznim osiguranjem, kao i da obavlja druge poslove u skladu sa zakonom. (2) Organi Zaštitnog fonda su Skupština, Upravni odbor i direktor. (3) Zaštitni fond ima statut kojim se uređuju: a) organizacija i način poslovanja, b) upravljanje i rukovođenje, c) finansiranje i finansijsko poslovanje, d) druga pitanja u vezi s poslovanjem Zaštitnog fonda. (4) Agencija daje prethodnu saglasnost na statut Zaštitnog fonda, kao i na njegove izmjene i dopune. (5) Nadzor nad poslovanjem Zaštitnog fonda obavlja Agencija shodno odredbama propisa o osiguranju. Član 60. (Članstvo i izvori financiranja Zaštitnog fonda) (1) Članovi Zaštitnog fonda su sva društva za osiguranje koja u Federaciji obavljaju vrste osiguranja iz člana 2. stava (1) tač. a) i b) ovog zakona, bez obzira na to da li im je sjedište registrovano u Federaciji ili izvan nje. (2) Izvori finansiranja Zaštitnog fonda su: a) članarine, iz kojih se finansiraju troškovi poslovanja Zaštitnog fonda (troškovi administracije) b) doprinosi, iz kojih se finansiraju naknade šteta za namjenu izvršavanja obaveza iz člana 66. ovog zakona. (3) Članarinu iz stava (2) tačka a) ovog člana dužni su plaćati svi članovi Zaštitnog fonda, u jednakom iznosu, a visinu godišnje članarine određuje Upravni odbor Zaštitnog fonda, svake poslovne godine, u skladu sa projekcijom troškova administracije Zaštitnog fonda, uz prethodnu saglasnost Agencije. (4) Doprinose iz stava (2) tačka b) ovog člana dužni su plaćati svi članovi Zaštitnog fonda, a koji su zasnovani na procentu fakturisanih godišnjih premija osiguranja od autoodgovornosti i premija za osiguranje putnika u javnom prijevozu. (5) Visina i rokovi za uplatu doprinosa iz stava (2) tačka b) ovog člana određuju se godišnje, odlukom Agencije, koja se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH". (6) Agencija je ovlaštena da visinu već utvrđenih doprinosa iz stava (5) ovog člana mijenja i prilagođava potrebama Zaštitnog fonda, u cilju osiguranja ostvarivanja funkcija Zaštitnog fonda iz člana 66. ovog zakona. (7) Članovima koji tekuće finansijske godine dobiju dozvolu za rad u vrsti osiguranja putnika u javnom prijevozu ili u vrsti osiguranja od autoodgovornosti Agencija određuje paušalni iznos kao prvi doprinos u Zaštitni fond. Član 61. (Upravljanje sredstvima Zaštitnog fonda) (1) Zaštitni fond dužan je odvojeno planirati i knjigovodstveno evidentirati unutar prihoda članarine i doprinose, a unutar rashoda troškove administracije Zaštitnog fonda i troškove izvršavanja obaveza Zaštitnog fonda prema oštećenim licima, u skladu sa ovim zakonom. (2) Zaštitni fond dužan je voditi i evidentirati podatke o štetama i o tome izvještavati Agenciju. (3) Zaštitni fond dužan je Agenciji dostaviti nerevidirane godišnje finansijske izvještaje do kraja februara tekuće godine za prethodnu godinu, a polugodišnje finansijske izvještaje najkasnije do 31. jula tekuće godine. (4) Zaštitni fond dužan je Agenciji dostaviti revidirane godišnje finansijske izvještaje za prethodnu godinu, zajedno s izvještajem ovlaštenog revizora i godišnjim izvještajem o poslovanju, najkasnije do 31. maja tekuće godine. (5) Zaštitni fond dužan je Agenciji dostavljati izvještaj s podacima o uplaćenim članarinama i doprinosima, najkasnije do 30. novembra tekuće godine. (6) Agencija propisuje pravila poslovanja i izvještavanja Zaštitnog fonda. Član 62. (Skupština Zaštitnog fonda) (1) Skupštinu Zaštitnog fonda čine ovlaštena lica članova Zaštitnog fonda. (2) Skupština Zaštitnog fonda donosi odluke dvotrećinskom većinom ukupnog broja glasova članova Zaštitnog fonda. (3) Skupština Zaštitnog fonda: a) donosi statut i druge opće akte od značaja za poslovanje, b) donosi finansijski plan i usvaja finansijske izvještaje, c) imenuje i razrješava članove Upravnog odbora Zaštitnog fonda, d) odlučuje o ugovaranju osiguranja Zaštitnog fonda, kojim se pokriva nesolventnost njenih članova u pogledu izvršavanja njihovih obaveza prema Zaštitnom fondu. (4) Odlukom Agencije određuje se broj glasova koji svaki od članova ima u Skupštini Zaštitnog fonda u srazmjeri s visinom uplaćenih doprinosa svakog od članova Zaštitnog fonda u prethodnoj godini. (5) Odluka iz stava (4) ovog člana objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH". (6) Svaki član Skupštine Zaštitnog fonda ima jedan glas na svakih 4.000.000,00 KM obračunate premije za vrste osiguranja na osnovu kojih društva za osiguranje uplaćuju doprinose. (7) Članovi Skupštine Zaštitnog fonda koji imaju premiju manju od 4.000.000,00 KM imaju pravo na jedan glas. Član 63. (Upravni odbor Zaštitnog fonda) (1) Zaštitnim fondom upravlja Upravni odbor, koji se imenuje na period od četiri godine, uz prethodnu saglasnost Agencije. (2) Upravni odbor Zaštitnog fonda ima pet članova. (3) Jedan član Upravnog odbora Zaštitnog fonda imenuje se iz reda zaposlenih u Federalnom ministarstvu finansija, a četiri člana imenuju se na prijedlog društava za osiguranje iz društava za osiguranje ili iz reda stručnjaka iz oblasti privrednog prava, osiguranja ili finansija, nezavisnih od društava za osiguranje. Član 64. (Uslovi za imenovanje člana Upravnog odbora Zaštitnog fonda) Za člana Upravnog odbora Zaštitnog fonda može biti imenovano lice koje: a) ima VSS-VII stepen stručne spreme, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja i najmanje tri godine radnog iskustva u oblasti osiguranja, b) nije pravosnažno osuđeno za krivična djela protiv imovine, krivična djela protiv privrede, poslovanja i sigurnosti platnog prometa ili bilo koje drugo krivično djelo propisano zakonom u vezi s obavljanjem njihove profesionalne djelatnosti, c) u posljednjih pet godina nije bio član uprave, nadzornog odbora ili organa koji obavlja nadzor u Broj 57 - Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. društvu za osiguranje nad kojim je otvoren ili proveden postupak likvidacije ili stečaja. Član 65. (Direktor Zaštitnog fonda) (1) Direktor Zaštitnog fonda organizuje rad i rukovodi poslovanjem, predstavlja i zastupa Zaštitni fond, izvršava odluke Upravnog odbora i odgovara za zakonit rad Zaštitnog fonda. (2) Direktor Zaštitnog fonda imenuje se na period od četiri godine. (3) Na postupak i uslove za izbor i imenovanje direktora Zaštitnog fonda kao i oduzimanja saglasnosti za funkciju direktora Zaštitnog fonda shodno se primjenjuju odredbe zakona koji regulira oblast osiguranja, koje se odnose na članove uprave u društvu za osiguranje. (4) Upravni odbor Zaštitnog fonda, po prethodno pribavljenoj saglasnosti Agencije, imenuje direktora Zaštitnog fonda. (5) Lice imenovano za direktora Zaštitnog fonda, a za čije imenovanje nije pribavljena saglasnost iz stava (4) ovog člana, ne može obavljati funkciju direktora Zaštitnog fonda. Član 66. (Namjena sredstava Zaštitnog fonda) (1) Sredstva Zaštitnog fonda se koriste za izvršavanje obaveza Zaštitnog fonda po osnovu šteta prouzrokovanih trećem licima nastalim na teritoriji Federacije: a) ako ih prouzrokuje nepoznato vozilo, samo ako je u pitanju nematerijalna šteta, b) ako ih prouzrokuje vozilo čiji vlasnik nije zaključio ugovor o osiguranju od autoodgovornosti, c) u slučaju da nije zaključen ugovor iz člana 2. stava (1) tačka a) ovog zakona, d) u slučaju da štete iz ugovora iz člana 2. stava (1) tač. a) i b) ovog zakona nisu mogle biti nadoknađene iz stečajne mase društva za osiguranje. (2) Izuzetno, u slučaju štete prouzrokovane nepoznatim vozilom, Zaštitni fond će nadoknaditi štetu na stvarima, ako je nadoknadio štetu zbog smrti ili teške tjelesne povrede nastale u istoj saobraćajnoj nesreći, a koje su zahtijevale bolničko liječenje u trajanju od najmanje pet dana, pri čemu oštećeni snosi učešće u šteti na stvarima u iznosu od 950,00 KM. Član 67. (Naknada štete) (1) Naknada štete koju isplaćuje Zaštitni fond iz člana 66. ovog zakona ne može prelaziti iznose osiguranih svota iz čl. 20. i 27. ovog zakona. (2) Ako postoji više oštećenih lica i ako ukupna naknada prelazi iznos naveden u čl. 20. i 27. ovog zakona, iznos naknada se srazmjerno smanjuje. Član 68. (Primjena pojedinih odredbi ovog zakona na Zaštitni fond) Odredbe čl. 13., 14., 15., 16. i 17. ovog zakona na odgovarajući način primjenjuju se u slučaju kada je za naknadu štete, u skladu sa odredbama ovog zakona, nadležan Zaštitni fond. Član 69. (Regresni zahtjevi) (1) Pravna lica koja obavljaju poslove zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i druga pravna i fizička lica koja su na bilo koji način neposredno oštećenom licu nadoknadila štetu ili dio štete, imaju pravo na povrat isplaćenog iznosa, odnosno mogu isticati regresne zahtjeve prema Zaštitnom fondu. (2) Zaštitni fond preuzima prava oštećene strane prema pravnim licima koje obavljaju poslove zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i drugim pravnim i fizičkim licima do iznosa koji je Zaštitni fond isplatio oštećenom licu. (3) Zaštitni fond ima pravo na naknadu od lica koje je odgovorno za štetu, tj. od vozača koji nije bio osiguran, najviše do iznosa 12 prosječnih neto plaća u Federaciji prema posljednjim podacima na dan isplate štete. (4) Ako Zaštitni fond isplati štetu koju prouzrokuje nepoznato vozilo, te se naknadno pronađe odgovorno lice i vozilo čijom je upotrebom prouzrokovana šteta i utvrdi se odgovorno društvo za osiguranje, Zaštitni fond ima pravo na naknadu do isplaćenog iznosa štete i opravdanih troškova od odgovornog društva za osiguranje na dan isplate štete. (5) U slučaju pronalaska odgovornog lica iz stava (4) ovog člana, nadležno kantonalno ministarstvo unutrašnjih poslova o tome obavještava Zaštitni fond. POGLAVLJE VII. NADZOR Član 70. (Nadzor) (1) Nadzor nad primjenom odredbi ovog zakona i akata donesenih na osnovu ovog zakona, u dijelu koji se odnosi na društva za osiguranje, podružnice društava za osiguranje iz RS koje obavljaju djelatnost na teritoriji Federacije i Zaštitni fond, obavlja Agencija. (2) Subjekt nadzora iz stava (1) ovog člana dužan je ovlaštenom licu Agencije, na njegov zahtjev, omogućiti obavljanje pregleda poslovanja, odnosno omogućiti pregled poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije i evidencija u obimu potrebnom za obavljanje pojedinog nadzora. (3) Upravni nadzor nad provođenjem drugih odredbi ovog zakona koje se odnose na obavezna osiguranja u saobraćaju u okviru svoje nadležnosti obavljaju nadležni organi uprave. (4) Inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi zakona nad kojima upravni nadzor obavljaju organi iz stava (2) ovog člana obavlja uprava za inspekcijske poslove, posredstvom nadležnog inspektorata i inspektora, zavisno od djelatnosti, odnosno vrste saobraćaja u kojim se obavlja nadzor. Član 71. (Mjera nadzora) (1) Ako Agencija u nadzoru utvrdi da društvo za osiguranje obračunava i naplaćuje premiju osiguranja od autoodgovornosti suprotno važećim tarifama premija, može tom društvu za osiguranje privremeno zabraniti zaključivanje ugovora o osiguranju od autoodgovornosti, a u skladu sa zakonom koji regulira oblast osiguranja. (2) Kršenjem važećih tarifa premija iz stava (1) ovog člana smatrat će se i povrat novca i druga posredna ili neposredna davanja osiguraniku u vezi sa zaključenim ugovorom o osiguranju i naplaćenom premijom. (3) Mjera nadzora iz stava (1) ovog člana može se izreći u trajanju od 30 do 180 dana. (4) O izrečenoj mjeri nadzora iz stava (1) ovog člana obavještava se nadležni organ za registraciju vozila i vođenje evidencija o saobraćajnim nesrećama u Federaciji. (5) Ako član Zaštitnog fonda ne poštuje odredbe člana 60. ovog zakona i ako nakon izrečene mjere od strane Agencije ponovo dođe u kašnjenje sa plaćanjem obaveza, Agencija oduzima dozvolu za rad u vrsti osiguranja putnika u javnom prijevozu, odnosno u vrsti osiguranja od autoodgovornosti. (6) U slučaju oduzimanja dozvole iz stava (5) ovog člana, nova dozvola tom društvu za osiguranje može se izdati nakon isteka jedne godine od dana oduzimanja dozvole i nakon izvršavanja obaveza zbog kojih je dozvola oduzeta. POGLAVLJE VIII. KAZNENE ODREDBE Član 72. (Prekršaji vlasnika prijevoznog sredstva i vozača) (1) Novčanom kaznom od 2.500,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice vlasnik prijevoznog sredstva ako upotrebljava Srijeda, 19. 8. 2020. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 57 - Strana 17 prijevozno sredstvo u saobraćaju, a ne zaključi ugovor o osiguranju od autoodgovornosti, odnosno ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima upotrebom plovila (član 22. stav (1) i član 56. stav (1) ovog zakona). (2) Novčanom kaznom od 500,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana odgovorno lice u pravnom licu. (3) Novčanom kaznom od 500,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana poduzetnik vlasnik prijevoznog sredstva. (4) Novčanom kaznom od 300,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana fizičko lice vlasnik prijevoznog sredstva. (5) Novčanom kaznom od 100,00 KM kaznit će se za prekršaj vozač koji za vrijeme upotrebe prijevoznog sredstva u saobraćaju nema policu osiguranja ili drugi dokaz o zaključenom ugovoru o obaveznom osiguranju ili ih na zahtjev ovlaštenog službenog lica ne da na uvid (član 7. stav (1) ovog zakona). (6) Novčanom kaznom od 300,00 KM kaznit će se za prekršaj vozač vozila strane registracije ako na teritoriji Federacije upotrebljava vozilo, a nema ili, na zahtjev ovlaštenog lica u Federaciji, ne da na uvid međunarodnu potvrdu o postojanju osiguranja od autoodgovornosti važeću na teritoriji država članica Sistema zelene karte ili policu osiguranja od autoodgovornosti zaključenu na granici (čl. 47. i 48. ovog zakona). Član 73. (Prekršaji vlasnika prijevoznog sredstva odnosno prijevoznika) (1) Novčanom kaznom od 2.500,00 KM do 7.500,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice vlasnik prijevoznog sredstva, odnosno prijevoznik koji koristi prijevozno sredstvo za javni prijevoz putnika, a nema zaključen ugovor o osiguranju putnika u javnom prijevozu od posljedica nesretnog slučaja (član 18. stav (1) ovog zakona). (2) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana odgovorno lice u pravnom licu. (3) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana poduzetnik vlasnik prijevoznog sredstva, odnosno prijevoznik. (4) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice vlasnik prijevoznog sredstva, odnosno prijevoznik koji koristi prijevozno sredstvo za javni prijevoz putnika ako u prijevoznom sredstvu na vidnom mjestu nije naznačio podatke o zaključenom ugovoru o osiguranju putnika u javnom prijevozu od posljedica nesretnog slučaja (član 18. stav (4) ovog zakona). (5) Novčanom kaznom od 200,00 KM do 600,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (4) ovog člana odgovorno lice u pravnom licu. (6) Novčanom kaznom od 200,00 KM do 600,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (4) ovog člana poduzetnik vlasnik prijevoznog sredstva, odnosno prijevoznik. Član 74. (Prekršaji društva za osiguranje) (1) Novčanom kaznom od 15.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj društvo za osiguranje ako: a) zaključi ugovor o obaveznom osiguranju suprotno odredbama ovog zakona, uslovima osiguranja, tarifama i cjenovnicima osiguranja (član 9. stav (1) ovog zakona), b) odbije ponudu za zaključivanje ugovora o obaveznom osiguranju, a osiguranik prihvata uslove pod kojima društvo za osiguranje obavlja tu vrstu osiguranja (član 9. stav (3) ovog zakona), c) ugovori osigurane sume niže od propisanih (član 9. stav (4), član 20., član 27. st. (1), čl. 54. i 57. ovog zakona), d) ne postupi po nalogu Agencije u vezi s usaglašavanjem uslova osiguranja i tarifa premija s ovim zakonom, aktima Agencije, aktuarskim načelima i pravilima struke (član 11. stav (10) ovog zakona), e) ne postupi u skladu sa pravilima postupka i rokovima za rješavanje odštetnog zahtjeva (član 13. stav (1) i član 14. st. (2), (3), (4) i (6) ovog zakona), f) ne izvršava obaveze prema Zaštitnom fondu (član 60. st. (3) i (4) ovog zakona). (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (1) ovog člana odgovorno lice u društvu za osiguranje. (3) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 25.000,00 KM kaznit će se za prekršaj društvo za osiguranje ako: a) kod zaključivanja ugovora o obaveznom osiguranju ne uruči ugovaraču osiguranja, odnosno osiguraniku uslove osiguranja (član 9. stav (2) ovog zakona), b) ne obavijesti nadležni organ o raskidu ugovora o obaveznom osiguranju prije isteka osiguranog perioda (član 9. stav (6) ovog zakona), c) ne donese uslove osiguranja i tarife premija za vrste obaveznih osiguranja u saobraćaju ili ih ne dostavi Agenciji s propisanom dokumentacijom i u propisanom roku (član 11. st. (1), (3), (8) i (9) ovog zakona), d) ne učini javno dostupnim uslove osiguranja za vrste obaveznih osiguranja u saobraćaju (član 11. stav (11) ovog zakona), e) ne prikuplja, ne obrađuje i ne čuva lične i druge podatke, te ne formira i ne vodi bazu podataka na propisan način (član 17. ovog zakona), f) u postupku rješavanja odštetnog zahtjeva ne postupa na način propisan zakonom i pravilima postupka rješavanja odštetnih zahtjeva (član 13. st. (2), (3), (5) i (6) ovog zakona), g) ne nadoknadi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svog osiguranika i u granicama obaveza preuzetih ugovorom o osiguranju nadležnom Zavodu zdravstvenog osiguranja u propisanom roku (član 28. stav (1) ovoga Zakona), h) ne dostavlja podatke Agenciji na propisani način (član 51. stav (6) ovog zakona). (4) Novčanom kaznom od 3.000,00 KM do 7.500,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava (3) ovog člana odgovorno lice u društvu za osiguranje. Član 75. (Prekršaji odgovornog lica u Zaštitnom fondu) (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorno lice u Zaštitnom fondu ako Zaštitni fond: a) ne postupi u skladu sa pravilima postupka i rokovima za rješavanje odštetnog zahtjeva (član 13. stav (1) i član 14. st. (2), (3), (4) i (6) i član 68. ovog zakona), b) kod planiranja i knjigovodstvenog evidentiranja ne postupi u skladu sa propisanim pravilima (član 61. st. (1) i (6) ovog zakona), c) ako ne omogući obavljanje nadzora od strane Agencije (član 70. stav (2) ovog zakona). (2) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 7.500,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorno lice u Zaštitnom fondu ako Zaštitni fond: Broj 57 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 19. 8. 2020. a) u postupku rješavanja odštetnog zahtjeva ne postupa na način propisan zakonom i pravilima postupka rješavanja odštetnih zahtjeva (član 13. st. (2), (3), (5) i (6) i član 68. ovog zakona), b) ne vodi i ne evidentira podatke o šteti i o tome ne izvještava Agenciju (član 61. st. (2) i (6) ovog zakona), c) ne dostavi Agenciji nerevidirane i revidirane finansijske izvještaje u propisanim rokovima (član 61. st. (3) i (4) ovog zakona), d) ne dostavi Agenciji izvještaj s podacima o uplaćenim članarinama i doprinosima u propisanom roku (član 61. st. (5) i (6) ovog zakona). POGLAVLJE IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 76. (Donošenje akata) (1) Društvo za osiguranje će donijeti akte iz člana 11. stav (1) ovog zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Do donošenja akata iz člana 11. stava (1) ovog zakona primjenjuju se Uslovi osiguranja od autoodgovornosti i Premijski sistem X-AO za osiguranje od autoodgovornosti koje su društva za osiguranje primjenjivala od 1998. godine. (3) Agencija će donijeti akte iz člana 11. stava (2) ovog zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (4) Do donošenja akata iz člana 11. stava (2) ovog zakona primjenjuje se Uslovi osiguranja od autoodgovornosti i Premijski sistem X-AO za osiguranje od autoodgovornosti koje su društva za osiguranje primjenjivala od 1998. godine. Član 77. (Usklađivanje poslovanja) (1) Društva za osiguranje i Zaštitni fond dužni su uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog zakona u roku od 90 dana od dana njegovog stupanja na snagu, izuzev ako odredbama ovog zakona za pojedina pitanja nije određen drugi rok. (2) Društvo za osiguranje dužno je formirati bazu podataka iz člana 17. stava (1) ovog zakona u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu akta Agencije iz člana 17. stava (5) ovog zakona. Član 78. (Primjena akata) (1) Agencija će donijeti akte propisane ovim zakonom u roku od 90 dana od dana njegovog stupanja na snagu. (2) Do donošenja akata iz stava (1) ovog člana primjenjuju se akti koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona, ako nisu u suprotnosti s ovim zakonom. (3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, Agencija će donijeti akt iz člana 11. stava (5) ovog zakona u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 79. (Okončanje pokrenutih postupaka za naknadu štete) Postupci koji nisu okončani do stupanja na snagu ovog zakona, okončat će se po propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava za naknadu štete. Član 80. (Prestanak važenja propisa) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da važe Zakon o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti ("Službene novine Federacije BiH", broj 24/05) i čl. 69. do 72. i 93. do 95. Zakona o osiguranju imovine i lica ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/95, 7/95, 6/98 i 41/98). Član 81. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mirsad Zaimović, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O OBVEZNIM OSIGURANJIMA U PROMETU Proglašava se Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 20.11.2019. godine i na sjednici Doma naroda od 29.7.2020. godine. Broj 01-02-1-334-01/20 11. kolovoza 2020. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O OBVEZNIM OSIGURANJIMA U PROMETU POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Opće odredbe) Ovim se Zakonom uređuju obvezna osiguranja u prometu. Članak 2. (Obvezno osiguranje u prometu) (1) Obvezna osiguranja u prometu su: a) osiguranje putnika u javnom prijevozu od posljedica nesretnog slučaja, osim putnika u zračnom prometu, b) osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim osobama (u daljnjem tekstu: osiguranje od automobilske odgovornosti), c) osiguranje vlasnika zrakoplova od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim osobama i putnicima, d) osiguranje vlasnika plovila na motorni pogon od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim osobama. (2) Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na prijevozna sredstva Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. (3) Za naknadu štete koja je nastala upotrebom prijevoznog sredstva iz stavka (2) ovoga članka jamči Bosna i Hercegovina (u daljnjem tekstu: BiH). Članak 3. (Pojmovi) (1) Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje: a) štetni događaj je osigurani slučaj u kojem je šteta nastala zbog upotrebe prijevoznog sredstva; b) osiguranik je osoba čija se odgovornost pokriva sukladno odredbama ovoga Zakona; c) odgovorno društvo za osiguranje je društvo za osiguranje s kojim je vlasnik prijevoznog sredstva, kojim je prouzrokovana šteta, zaključio ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim osobama; d) prijevozno sredstvo je vozilo, zrakoplov, plovilo na motorni pogon i drugo prijevozno sredstvo za koje postoji obveza registriranja sukladno posebnim zakonima;
Zakon o dopunama zakona o cestovnom prijevozu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 57/20 19.08.2020 SN FBiH 44/22, SN FBiH 10/10, SN FBiH 28/06 cestovni prijevoz primjewivati dvije godine od dana stupawa ovog Zakona na snagu. ^lan 105. Stru~na institucija na koju su prenesena ovla{}ewa po ranijim propisima, koja se odnose na rad stanica tehni~kog pregleda i nazna~ena su u ~lanu 76. ovog Zakona, nastavqa sa radom ukoliko su ovla{}ewa prenesena na na~in kako je to propisano i ukoliko se utvrdi da prenesena ovla{}ewa obavqa u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 106. U prelaznom periodu od dvije godine od dana stupawa na snagu ovog Zakona neposredne poslove inspekcijskog nadzora obavqa}e i ovla{}eni kantonalni inspektori za drumski saobra}aj. ^lan 107. Danom stupawa na snagu ovog Zakona prestaje da va`i Zakon o prevozu u unutra{wem putnom saobra}aju ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 23/98). Do dono{ewa podzakonskih akata iz ~lana 102. ovog Zakona primjewiva}e se podzakonski propisi doneseni na osnovu zakona iz stava 1. ovog ~lana, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona. ^lan 108. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH, na sjednici Predstavni~kog doma od 18. aprila 2006. godine i na sjednici Doma naroda od 4. aprila 2006. godine. Broj 01-02-377/06 30. maja 2006. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, s. r. ZAKON O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom ure|uju se: uvjeti i na~in obavljanja djelatnosti prijevoza osoba i tereta motornim, priklju~nim i zapre`nim vozilima u cestovnom prijevozu (u daljnjem tekstu: cestovni prijevoz); rad stanica tehni~kog pregleda na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; djelatnost javnog prijevoza putnika i tereta u linijskom i vanlinijskom cestovnom prijevozu; prijevoz za vlastite potrebe; rad autostanica; inspekcijski nadzor; kaznene odredbe, te prijelazne i zavr{ne odredbe. ^lan 2. Odredbe ovog Zakona ne odnose se na prijevoz koji se vr{i vozilima Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine, ministarstava unutra{njih poslova, Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) i Dr`avne grani~ne slu`be (DGS), te vozilima stranih organizacija. ^lan 3. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljede}a zna~enja: 1. "autostanica" je autobusna stanica na kojoj se vr{i prihvat i otprema autobusa, ulazak ili izlazak putnika, utovar ili istovar prtljaga i druge usluge, ili teretna stanica na kojoj se vr{i prihvat i otprema teretnih motornih i priklju~nih vozila i pru`anje drugih usluga vezanih za prijevoz tereta; 2. "bis vo`nja" je prijevoz koji se vr{i sa dva ili vi{e vozila na cijeloj liniji po istom redu vo`nje; 3. "cjenovnik" je dokument izdat od prijevoznika kojim su utvr|ene cijene za pojedine usluge prijevoza; 4. "~lan posade" je voza~ i druga osoba koja se nalazi u vozilu u cilju obavljanja poslova vezanih za prijevozni proces; 5. "direktni prijevoz" je linijski prijevoz na relaciji du`oj od 100 kilometara bez usputnih stanica i stajali{ta; 6. "fizi~ko lice" je lice koje vozilom vr{i prijevoz u cestovnom prometu; 7. "javni prijevoz" je prijevoz koji je pod jednakim uvjetima dostupan svim korisnicima usluga prijevoza i realizira se u komercijalne svrhe; 8. "kabota`a" je prijevoz putnika ili robe izme|u pojedinih mjesta unutar Bosne i Hercegovine; 9. "karta za prijevoz" je dokument izdat od prijevoznika korisniku prijevoza kojim se potvr|uje da je korisnik prijevoza platio prijevozniku odgovaraju}i iznos za uslugu prijevoza i time stekao pravo na kori{tenje prijevoza; 10. "kooperacija" je prijevoz na liniji prema redu vo`nje koji sporazumno odr`avaju dva ili vi{e prijevoznika; 11. "licenca" je dokument kojim prijevoznik potvr|uje da ispunjava osnovne uvjete za vr{enje javnog prijevoza propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega; 12. "linija" je relacija odvijanja prijevoza od po~etne do zavr{ne stanice na kojoj se prevoze putnici ili teret po registriranom i ovjerenom redu vo`nje sa jednim ili vi{e polazaka; 13. "linijski prijevoz" je prijevoz osoba ili tereta koji se vr{i na odre|enim linijama po unaprijed utvr|enoj skici puta, redu vo`nje, utvr|enoj i objavljenoj cijeni i drugim uvjetima prijevoza; 14. "neuredno odr`avanje linije" podrazumijeva da: prijevoznik ne koristi stanicu ili stajali{te upisanu u registrirani red vo`nje, ili koristi stanicu ili stajali{te za izlazak ili ulazak putnika koja nije upisana u registrirani red vo`nje, ili se ne pridr`ava skice puta iz registriranog reda vo`nje, ili dolazi ranije na stanicu ili stajali{te prije vremena upisanog u registriranom redu vo`nje, ili sa nje polazi ranije, ili kasni u dolasku na stanicu ili stajali{te vi{e od 10 minuta; 15. "prijevoz" je svaki prijevoz putnika ili tereta u cestovnom prometu, odnosno vo`nja praznog ili nenatovarenog vozila po javnim i nekategorisanim cestama; 16. "prijevoz za vlastite potrebe" je prijevoz koji pravna ili fizi~ka lica vr{e radi zadovoljenja svojih potreba u vezi sa obavljanjem privredne ili druge djelatnosti za koju su registrirani, odnosno za koju imaju rje{enje, kao i rentakar prijevoz; 17. "prijevoznik" je pravno lice upisano u sudski registar za vr{enje javnog prijevoza koje ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, kao i fizi~ko lice koje vr{i javni prijevoz za koji ima rje{enje u skladu sa odredbama ovog Zakona, Zakona o obrtu, kao i propisa donesenih na osnovu ovih zakona; 18. "putnik" je svaka osoba koja se prevozi, osim voza~a i ~lanova posade vozila; 19. "red vo`nje" je akt kojim se utvr|uju elementi za vr{enje linijskog prijevoza osoba u cestovnom prijevozu i sadr`i: naziv prijevoznika ili naziv svih prijevoznika ako se red vo`nje odr`ava u kooperaciji, relaciju na kojoj se vr{i prijevoz (itinerer linija), vrstu linije, redoslijed stanica i stajali{ta i njihovu udaljenost od mjesta gdje po~inje linija, vrijeme polaska, te vrijeme polaska i dolaska na svaku autobusnu stanicu, odnosno stajali{te, najmanje jedan polazak i povratak, vremenski period odr`avanja Broj 28 – Strana 2998 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 2999 linije, u~estalost odr`avanja linije i rok va`enja reda vo`nje; 20. "registar redova vo`nje" je zvani~ni spisak registriranih redova vo`nje istog ranga koji je napravio ovla{teni organ za registraciju nakon provedenog postupka uskla|ivanja i koji va`i u teku}em registracionom periodu; 21. "relacija" je dio linije na kojoj se vr{i prijevoz izme|u dva mjesta na kojima se vr{i ulazak ili izlazak putnika, odnosno utovar ili istovar tereta; 22. "skica puta (itinerer)" je grafi~ki prikaz linije; 23. "stajali{te" je mjesto na liniji predvi|eno u redu vo`nje za ulazak ili izlazak putnika, ili utovar ili istovar tereta; 24. "stanica tehni~kog pregleda" je pravno lice koje je registrirano, ovla{teno i osposobljeno za utvr|ivanje tehni~ke ispravnosti vozila; 25. "teret" je zajedni~ki naziv za stvari koje se prevoze teretnim motornim vozilom ili skupom vozila; 26. "tovarni list" je dokument za teret koji izdaje prijevoznik na propisanom obrascu; 27. "vanlinijski prijevoz" je prijevoz kod kojeg se relacija, cijena i drugi uvjeti prijevoza utvr|uju posebno za svaki prijevoz; 28. "voza~" je osoba kvalifikovana za upravljanje vozilom; 29. "vozilo" je motorno ili priklju~no vozilo kojim se vr{i prijevoz. ^lan 4. Prijevoz osoba ili tereta, odnosno osoba i tereta u cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti kao javni prijevoz, ili kao prijevoz za vlastite potrebe. ^lan 5. Javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti samo ako su ispunjeni posebni eksploatacioni uvjeti za pojedine vrste prijevoza i ako vozilo ili skup vozila kojim se vr{i prijevoz, pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti prijevoza na cestama i drugim propisima, ispunjava tehni~ko-eksploatacione uvjete. Tehni~ko-eksploatacioni uvjeti propisuju se posebnim pravilnikom kojeg donosi federalni ministar prometa i komunikacija (u daljnjem tekstu: federalni ministar). Rje{enje o ispunjavanju uvjeta iz stava 1. ovog ~lana, na osnovu potvrde stanice tehni~kog pregleda iz ~lana 72. stav 2. ovog Zakona, donosi nadle`no kantonalno ministarstvo za poslove cestovnog prometa (u daljnjem tekstu: nadle`no kantonalno ministarstvo) na ~ijem podru~ju prijevoznik ima sjedi{te, odnosno prebivali{te. Va`e}e rje{enje iz stava 3. ovog ~lana ili ovjerena kopija mora se nalaziti u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza. ^lan 6. Na motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz, izuzev putni~kog automobila kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe i rentakar vozila, mora biti ispisana firma vlasnika vozila na na~in propisan posebnim pravilnikom. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar. ^lan 7. U motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz mora se nalaziti putni nalog popunjen i ovjeren na na~in propisan posebnim pravilnikom. Za motorna vozila kojima se vr{i prijevoz putnika ili tereta, a koja prema odredbama ovog Zakona moraju za vr{enje prijevoza posjedovati putni nalog, ne mo`e se izdati novi putni nalog prije vra}anja putnog naloga za prethodnu vo`nju. Odredbe iz stava 1. ovog ~lana ne odnose se na vr{enje taksiprijevoza, rentakar i na putni~ke au to mo bile kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar. ^lan 8. Javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti samo ako je na motornom i priklju~nom vozilu obavljen preventivni tehni~ki pregled u skladu sa posebnim pravilnikom i ako je pri tome utvr|eno da je vozilo ispravno. Javni linijski i vanlinijski prijevoz i prijevoz za li~ne potrebe mo`e se obavljati samo ako je na vozilu kojim se vr{i taj prijevoz izvr{en dnevni tehni~ki pregled i ako je pri tom utvr|eno da je vozilo ispravno. Preventivni periodi~ni tehni~ki pregled motornih i priklju~nih vozila obavljaju pravna lica registrirana i osposobljena za pru`anje usluga tehni~kog pregleda koja su ovla{tena od Federalnog ministarstva prometa i komunikacija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) za obavljanje ove vrste tehni~kog pregleda. Preventivni periodi~ni tehni~ki pregled motornih i priklju~nih vozila za svoje potrebe mo`e obavljati pravno lice ako raspola`e potrebnom opremom i kadrovima, ako je registrirano i osposobljeno za obavljanje tehni~kog pregleda i ako ima ovla{tenje izdato od Ministarstva. Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana ne odnose se na prijevoz za vlastite potrebe koji se vr{i putni~kim automobilom. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana, kojim se ure|uju uvjeti, na~in, rokovi i evidencija obavljanja preventivnih tehni~kih pregleda motornih i priklju~nih vozila, donosi federalni ministar. ^lan 9. Motornim vozilom kojim se vr{i prijevoz mo`e upravljati osoba koja ispunjava uvjete utvr|ene propisima o sigurnosti prometa na cestama. Osoba iz stava 1. ovog ~lana mora imati i: – najmanje III stepen stru~ne spreme za zanimanje voza~ motornog vozila, ili certifikat o stru~noj osposobljenosti za voza~a motornog vozila transportnog operatora i – manje od 65 godina starosti. Odredba stava 2. ovog ~lana u pogledu stru~ne spreme ne primjenjuju se na zaposlenike koji u vezi sa obavljanjem poslova svog radnog mjesta, osim poslova iz djelatnosti prijevoza i rentakar prijevoza kada se vozilo iznajmljuje sa voza~em, upravljaju motornim vozilom za koje je potrebna voza~ka dozvola za "B" kategoriju. Odredba stava 2. ovog ~lana u pogledu starosnog ograni~enja ne primjenjuju se na osobe koje upravljaju motornim vozilom "B" kategorije i vr{e prijevoz za vlastite potrebe. ^lan 10. Nadle`no kantonalno ministarstvo za poslove cestovnog prometa svojim propisom }e, u skladu sa ovim Zakonom, urediti uvjete, na~in i specifi~nosti organizacije vr{enja prijevoza putnika ili tereta ili osoba i tereta na svojoj teritoriji. Posebnim propisom iz stava 1. ovog ~lana uredit }e se: – uvjeti, na~in i postupak organiziranja linijskog i vanlinijskog prijevoza; – uvjeti, na~in i organizaciju vr{enja taksiprijevoza; – prijevoz zapre`nim vozilima, motociklima sa prikolicom i ostalim vozilima na motorni i drugi pogon; – prijevoz za vlastite potrebe; – izdavanje rje{enja za vr{enje pojedinih vrsta prijevoza. Pri utvr|ivanju ukupnog broja taksivozila na svom podru~ju or gan iz stava 1. ovog ~lana koristit }e se odnosom jedno taksivozilo na 500-1.000 stanovnika. Or gan iz stava 1. ovog ~lana mo`e dio poslova iz svoje nadle`nosti prenijeti na gradske, odnosno op}inske organe nadle`ne za poslove cestovnog prijevoza. II. JAVNI PRIJEVOZ ^lan 11. Javni prijevoz mo`e se vr{iti kao prijevoz u linijskom i vanlinijskom cestovnom prijevozu. Javni prijevoz mogu vr{iti pravna lica (u daljnjem tekstu: prijevoznik) registrirana za obavljanje te djelatnosti. Javni prijevoz mo`e obavljati fizi~ko lice koje ima rje{enje za obavljanje tog prijevoza izdato od nadle`nog op}inskog organa na ~ijem prostoru fizi~ko lice ima sjedi{te, odnosno prebivali{te u skladu sa Zakonom o obrtu i drugim propisima. Fizi~ko lice koje ima u vlasni{tvu vi{e od dva motorna vozila, ili vi{e od dva skupa vozila kojima vr{i javni prijevoz, obavezno je djelatnost javnog prijevoza registrirati kao pravno lice. Pri vr{enju javnog prijevoza rje{enje iz stava 3. ovog ~lana mora se nalaziti u vozilu. ^lan 12. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika ili tereta, odnosno putnika i tereta na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine, ili koji tranzitira preko teritorije Federacije Bosne i Hercegovine du`an je pridr`avati se odredbi ovog Zakona, uvjeta iz dozvole za prijevoz i druge va`e}e dokumentacije. ^lan 13. Pored uvjeta utvr|enih posebnim propisima prijevoznik mo`e vr{iti javni prijevoz putnika ili tereta, ili putnika i tereta u cestovnom prijevozu, ako posjeduje licencu za vr{enje tog prijevoza. Prijevozniku koji vr{i javni prijevoz izdaje se licenca za sljede}e vrste prijevoza: – linijski prijevoz putnika, – vanlinijski prijevoz putnika, – prijevoz tereta, – taksiprijevoz. Bli`e odredbe u vezi sa uvjetima, na~inom i postupkom izdavanja licence za vr{enje pojedinih vrsta prijevoza i iskaznice za voza~e, kategorije licenci, obrazac licence i vo|enje evidencije o izdatim i oduzetim licencama i iskaznicama za voza~e propisuju se posebnim pravilnikom kojeg donosi federalni ministar. Pri vr{enju javnog prijevoza u cestovnom prijevozu kod posade vozila mora se nalaziti propisan i va`e}i obrazac licence, a voza~ mora nositi istaknutu iskaznicu za voza~a. ^lan 14. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika ili tereta, ili putnika i tereta obavezan je svoje usluge obaviti uz odgovaraju}u naknadu. Odredbe iz stava 1. ovog ~lana ne odnose se u slu~aju ako je prijevoznik isklju~en iz prometa, ili se zahtijeva da se prijevoz odvija na cesti na kojoj je zabranjen promet motornim vozilima, odnosno na kojoj se ne odvija promet motornim vozilima. ^lan 15. U vr{enju javnog prijevoza ~lanovi posade vozila du`ni su pridr`avati se odredbi ovog Zakona i drugih propisa kojima se ure|uje na~in obavljanja poslova i zadataka ~lanova posade vozila. Prijevoznik je obavezan donijeti pravilnik kojim se reguliraju prava i obaveze ~lanova posade u vr{enju prijevoza u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 16. Javni prijevoz u linijskom cestovnom prijevozu je prijevoz putnika, tereta ili putnika i tereta na odre|enim linijama po unaprijed utvr|enom registriranom i objavljenom redu vo`nje, cijeni i drugim uvjetima prijevoza. Javnim prijevozom u linijskom cestovnom prijevozu smatra se svakodnevni ili u~estali prijevoz putnika, tereta, ili putnika i tereta koji se odvija sa ili bez usputnih ulazaka ili izlazaka putnika, odnosno ukrcavanja ili iskrcavanja tereta. Prijevoznik, odnosno ~lan posade vozila u linijskom prijevozu du`an je u skladu sa raspolo`ivim kapacitetima vozila preuzeti na prijevoz svakog putnika ili teret koji ovim Zakonom ili posebnim propisom nisu izuzeti od prijevoza. ^lan 17. Prijevoznik koji vr{i prijevoz putnika ili tereta u linijskom cestovnom prijevozu du`an je utvrditi cjenovnik za usluge prijevoza. Cjenovnik se utvr|uje za svaku liniju posebno sa cijenama izme|u stanica i stajali{ta. ^lan 18. Prijevoznik ne mo`e povjeriti, odnosno ustupiti drugom prijevozniku vr{enje javnog prijevoza u linijskom cestovnom prijevozu na liniji za koju ima registriran red vo`nje, ili dozvolu za vr{enje linijskog prijevoza tereta. II.1. JAVNI PRIJEVOZ PUTNIKA ^lan 19. Javni prijevoz putnika u cestovnom prijevozu mo`e se organizirati kao javni linijski i javni vanlinijski prijevoz putnika. Javni prijevoz putnika u cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti isklju~ivo autobusima i putni~kim automobilom (1+4) kada je u pitanju taksiprijevoz. ^lan 20. Pri vr{enju javnog prijevoza putnika ili vi{e putnika koji se prevoze du`ni su pridr`avati se reda u vozilu i ne smiju ometati posadu vozila. Putnika ili vi{e putnika koji ometaju posadu vozila u vr{enju javnog prijevoza, koji se ne pridr`avaju reda u vozilu, ili koje su pod uticajem alkohola ili drugih opojnih sredstava ~lan posade vozila du`an ih je odstraniti iz vozila. U slu~ajevima iz stava 2. ovog ~lana putnici se mogu odstraniti iz vozila samo na autobusnoj stanici, odnosno stajali{tu u naseljenom mjestu. ^lan 21. U motornom vozilu kojim se vr{i javni prijevoz putnika u cestovnom prijevozu ne mogu se prevoziti putnici koji boluju od bolesti koje ugro`avaju zdravlje i sigurnost drugih putnika, putnici koji su pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava, `ivotinje, le{evi, eksploziv i lahko zapaljivi predmeti i predmeti koji mogu povrijediti, uprljati ili pri~initi {tetu putnicima ili prtljagu primljenom na prijevoz, ako to posebnim propisom nije druga~ije regulirano. Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, slijepim i slabovidnim osobama dozvoljava se prijevoz sredstvima javnog prijevoza na relaciji do 50 km uz pratnju psa. Pas treba biti izvje`ban za vo|enje slijepih i slabovidnih osoba, redovno vakcinisan i nositi za{titnu korpicu i povodac. II.1.1. Javni linijski prijevoz putnika ^lan 22. Javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti na me|unarodnim, me|uentitetskim, federalnim, kantonalnim, gradskim i op}inskim linijama. Federalna autobusna linija je autobusna linija kojom se povezuju gradovi i op}inski centri, odnosno gradovi i op}inski centri sa naseljenim mjestima na podru~ju dvaju ili vi{e kantona. Federalna autobusna linija ne mo`e imati polaznu i zavr{nu stanicu ili stajali{te u istom kantonu. Kantonalna linija je autobusna linija kojom se povezuju op}inski centri, odnosno naseljena mjesta dviju ili vi{e op}ina jednog kantona. Kantonalna autobusna linija ne mo`e imati polaznu i zavr{nu stanicu ili stajali{te u istoj op}ini. Gradska linija je autobusna linija kojom se povezuju stanice i stajali{ta na gradskom podru~ju. Op}inska linija je autobusna linija kojom se povezuju dva ili vi{e naseljenih mjesta na podru~ju op}ine. ^lan 23. Prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti samo na osnovu i u skladu sa registriranim redom vo`nje, odnosno sa izdatom dozvolom za prijevoz. ^lan 24. Redovi vo`nje na federalnim, kantonalnim, gradskim i op}inskim linijama registriraju se nakon obavljenog uskla|ivanja sa rokom va`enja od najmanje tri godine i va`e do utvr|ivanja novog registra redova vo`nje kod nadle`nog organa u zavisnosti od vrste linje (federalna, kantonalna, gradska ili op}inska), ako nadle`ni or gan koji je izvr{io registraciju nije odredio du`i rok. Nadle`ni or gan iz stava 1. ovog ~lana je: – za federalne linije Ministarstvo; – za kantonalne linije kantonalno ministarstvo nadle`no za poslove cestovnog prometa; – za gradske, odnosno op}inske linije nadle`na je gradska, odnosno op}inska slu`ba za poslove cestovnog prometa. U autobusu kojim se vr{i prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu mora se nalaziti registrirani red vo`nje, ili kopija registriranog reda vo`nje ovjerena od nadle`nog organa za ovjeru. Na~in, kriteriji i postupak uskla|ivanja, ovjera i registracija redova vo`nje, obrazac, sadr`aj i na~in vo|enja registra redova vo`nje regulirat }e se pravilnikom kojeg donosi federalni ministar. Broj 28 – Strana 3000 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3001 ^lan 25. Ukoliko ocijeni da nema potrebe za uskla|ivanjem redova vo`nje u odre|enom periodu, nadle`ni or gan iz ~lana 24. stav 2. ovog Zakona rje{enjem }e produ`iti va`nost postoje}ih registriranih redova vo`nje. Ako se uskla|ivanjem nisu osigurale potrebe korisnika prijevoza na odre|enoj liniji, a nadle`ni or gan za uskla|ivanje redova vo`nje procijeni da nema potrebe provoditi uskla|ivanje redova vo`nje za sve linije, na zahtjev korisnika prijevoza ili zainteresiranih prijevoznika mo`e se pristupiti uskla|ivanju i registraciji redova vo`nje za utvr|enu liniju prema postupku predvi|enim pravilnikom iz ~lana 24. stav 4. ovog Zakona. ^lan 26. Prijevoznik utvr|uje red vo`nje koji mora biti usagla{en sa daljinarom i minimalnim vremenom vo`nje. Pravilnik kojim se bli`e odre|uju na~in, kriteriji i postupak za odre|ivanje daljinara i minimalnog vremena vo`nje donosi federalni ministar. ^lan 27. Prijevoznik je du`an uredno i redovno vr{iti prijevoz u linijskom cestovnom prijevozu prema registriranom i objavljenom redu vo`nje. U vozilu kojim se vr{i javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu na prednjoj strani mora biti postavljena tab - la sa ispisanim podacima o polaznoj, zavr{noj i najmanje jednoj od usputnih stanica. Prijevoznik mo`e vr{iti linijski prijevoz putnika za registrirani red vo`nje sa vi{e vozila prema tom redu vo`nje, s tim da se prijevoz vr{i svim vozilima na cijeloj relaciji autobusne linije za koju je red vo`nje registriran (bis vo`nja). Vozilo kojim se vr{i prijevoz iz stava 3. ovog ~lana pored ta - ble iz stava 2. ovog ~lana mora imati i tablu sa natpisom "bis vo`nja". Za vrijeme vr{enja prijevoza iz stava 3. ovog ~lana u svakom vozilu mora se nalaziti red vo`nje i ostala dokumentacija neophodna pri vr{enju linijskog prijevoza putnika. Odredbe stava 2. ovog ~lana ne odnose se na vozila koja imaju ugra|en mehanizam za postavljanje ta ble, odnosno ako imaju traku ili displej na kojima je ispisan broj i naziv linije iz registriranog reda vo`nje. ^lan 28. Cjenovnik za odre|enu liniju mora biti ovjeren i potpisan od prijevoznika ~iji se identi~ni primjerci moraju nalaziti u autobusu koji prometuje na toj liniji, autobusnoj stanici i turisti~koj agenciji kojoj je povjerena prodaja karata. ^lan posade vozila du`an je usluge prijevoza putnika u linijskom cestovnom prijevozu napla}ivati u skladu sa cjenovnikom iz stava 1. ovog ~lana putem uredno ispisane karte za prijevoz sa serijskim brojem ili pomo}u au tom ata za izdavanje karata. Prijevoznik na linijama do 50 km izdaje karte za prijevoz koje sadr`e: naziv prijevoznika, serijski broj, cijenu ko{tanja prijevoza i otisak pe~ata prijevoznika, a na linijama du`im od 50 km karte za prijevoz sadr`e: naziv prijevoznika, serijski broj, cijenu ko{tanja prijevoza, relaciju, da tum i vrijeme polaska i otisak pe~ata prijevoznika. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvr|uje minimalne cijene prijevoznih usluga u linijskom cestovnom prijevozu. Prijevoznik je obavezan pridr`avati se utvr|enih cijena iz prethodnog stava. ^lan 29. Putnik koji se prevozi autobusom u javnom linijskom prijevozu na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine du`an je imati va`e}u kartu za prijevoz i pokazati je na zahtjev ovla{tene osobe za kontrolu ~lanova posade, putnika i vozne dokumentacije. Karta za prijevoz prodaje se na autobusnoj stanici. Karta za prijevoz mo`e se kupiti i u poslovnicama, odnosno agencijama koje se bave pru`anjem turisti~kih usluga, ukoliko im je prijevoznik povjerio prodaju karata za prijevoz. Cijena karte za prijevoz na prodajnom mjestu u autobusnoj stanici, turisti~koj agenciji, poslovnici ili u autobusu ne mo`e biti ve}a, niti manja od cijene karte za prijevoz utvr|ene cjenovnikom prijevoznika za tra`enu relaciju. Karte za prijevoz mogu se prodavati samo za registrirane redove vo`nje i u skladu sa cjenovnikom iz ~lana 28. stav 1. ovog Zakona. Na autobusnoj stanici u terminu kada je organizirana prodaja karata nije dozvoljena prodaja karata u autobusu. ^lan 30. Ako putnik koji se prevozi ima ru~nu prtljagu, du`an ju je smjestiti na za to odre|eno mjesto tako da ne smeta drugim putnicima koji se prevoze, ~lanovima posade vozila i ne zatvara prolaz izme|u sjedi{ta. Za prtljag koji se smje{ta u prostor odvojen od prostora za putnike koji se prevoze, ~lan posade vozila du`an je putniku koji se prevozi za prtljag izdati posebnu kartu, jedan dio karte pri~vrstiti za prtljag, a drugi dio na pole|inu karte za prijevoz putnika. ^lan 31. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu du`an je autobusnoj stanici na kojoj je tim redom vo`nje predvi|en ulazak, odnosno izlazak putnika dostaviti registrirani red vo`nje najmanje pet dana prije njegovog stupanja na snagu. Prijevoznik je du`an autobusnoj stanici dostaviti cjenovnik sa cijenama za razdaljine izme|u stanica i stajali{ta upisanih u red vo`nje. Prijevoznik koji iz bilo kojih razloga nije u mogu}nosti, ili ne `eli dalje odr`avati registrirani red vo`nje obavezan je nadle`nom organu, koji je registrirao red vo`nje, podnijeti pisani zahtjev sa obrazlo`enjem za trajnu obustavu prijevoza i datumom kada prestaje sa odr`avanjem linije. Prijevoznik je du`an istovremeno pisanim putem obavijestiti autobusne stanice o datumu obustave prijevoza iz zahtjeva iz stava 3. ovog ~lana. ^lan 32. Prijevoznik mora otpo~eti javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu prema registriranom redu vo`nje danom stupanja na snagu. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, u toku va`enja reda vo`nje na odre|enoj liniji mo`e se privremeno obustaviti javni prijevoz putnika u slu~aju vi{e sile i u vanrednim slu~ajevima koji nezavisno od volje prijevoznika onemogu}avaju odvijanje tog prijevoza. U slu~aju obustave prijevoza iz stava 2. ovog ~lana prijevoznik je du`an odmah po nastanku razloga zbog kojeg se vr{i obustava o tome obavijestiti korisnike prijevoza putem sredstava javnog informiranja, kao i autobusne stanice koje koristi prema redu vo`nje. Obustavu prijevoza iz stava 2. ovog ~lana prijevoznik je du`an prijaviti nadle`nom organu koji je registrirao red vo`nje i federalnoj inspekciji cestovnog prometa. O privremenoj obustavi na konkretnoj liniji, na zahtjev prijevoznika, nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje du`an je donijeti rje{enje. ^lan 33. Prijevozniku kojem je nadle`ni or gan pravomo}nim rje{enjem oduzeo licencu za linijski prijevoz putnika brisat }e se registrirani redovi vo`nje na svim linijama na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine. Red vo`nje, odnosno neki od polazaka i povrataka iz registriranog reda vo`nje brisat }e se iz Registra redova vo`nje, ako prijevoznik: – ne otpo~ne vr{iti javni prijevoz putnika u linijskom cestovnom prijevozu prema registriranom redu vo`nje u roku od pet dana od dana njegovog stupanja na snagu; – obustavi odvijanje javnog prijevoza putnika u linijskom cestovnom prijevozu du`e od pet dana uzastopno, ili u raznim vremenskim razmacima du`e od deset dana u toku registracionog perioda; – neuredno odr`ava liniju neprekidno du`e od osam dana, ili u razli~itim vremenskim razmacima du`e od 15 dana u toku registracionog perioda; – pisano podnese zahtjev nadle`nom organu za obustavljanje odr`avanja linije, odnosno polazaka i povrataka. Sa reda vo`nje brisat }e se onaj kooperant koji je prema ugovoru o kooperaciji bio du`an odr`avati red vo`nje, odnosno polazak ili povratak u odre|enom vremenskom periodu, a ne odr`ava ga, ili ga odr`ava suprotno odredbama ugovora o kooperaciji, odnosno ukoliko su se stekli uvjeti iz stava 1. ili stava 2. ovog ~lana, a red vo`nje se preregistruje na ostale kooperante ili kooperanta iz ugovora. Ukoliko se kooperanti ne mogu dogovoriti o na~inu odr`avanja kooperantske linije iz ugovora o kooperaciji nadle`ni ministar, odnosno nadle`ni or gan iz ~lana 24. stav 2. ovog Zakona formirat }e arbitra`nu komisiju. Rje{enje o brisanju reda vo`nje u slu~aju iz stava 1. ovog ~lana donosi nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje na osnovu pisanog obavje{tenja organa nadle`nog za izdavanje licenci iz ~lana 13. ovog Zakona. Rje{enje o brisanju registriranog reda vo`nje, odnosno nekog od polazaka i povrataka donosi nadle`ni or gan koji je registrirao red vo`nje u slu~ajevima navedenim u stavu 2. ovog ~lana u alinejama 1., 2. i 3. na osnovu nalaza inspekcije cestovnog prometa, a u slu~aju navedenom u stavu 2. alineja 4. ovog ~lana na osnovu pisanog zahtjeva prijevoznika. II.1.2. Javni vanlinijski prijevoz putnika ^lan 34. Javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prijevozu je prijevoz za koji se relacija, cijena prijevoza, visina naknade za pru`ene usluge za potrebe putnika koji se prevoze i drugi uvjeti prijevoza utvr|uju pisanim ugovorom izme|u prijevoznika, odnosno fizi~kog lica koje vr{i javni prijevoz i naru~ioca prijevoza, ako drugim propisom nije druga~ije ure|eno. ^lan 35. Javni vanlinijski prijevoz putnika u cestovnom prijevozu mo`e se vr{iti kao: – kru`na vo`nja unaprijed organizirane grupe putnika koja po~inje i zavr{ava na istom mjestu, pri ~emu se ta grupa putnika prevozi istim vozilom na ~itavom itinereru i vra}a se na mjesto polaska bez usputnog ulaska ili izlaska drugih putnika; – naizmjeni~na vo`nja organizirana radi prijevoza u vi{e putovanja od istog polazi{ta do istog odredi{ta unaprijed organiziranih grupa putnika, s tim {to se svaka grupa koja je obavila putovanje u odlasku vra}a u istom sastavu i to tako da se prva vo`nja u povratku i posljednja vo`nja u odlasku u nizu naizmjeni~nih vo`nji vr{i praznim vozilom; – prijevoz unaprijed organizirane grupe putnika u odlasku i putovanje praznog vozila u povratku i obratno; – taksiprijevoz. Na vozilu kojim se vr{i prijevoz iz stava 1. alineje 1., 2. i 3. ovog ~lana mora biti istaknuta tab la sa oznakom "vanlinijski prijevoz" u donjem desnom uglu vjetrobranskog stakla. Odredba iz stava 2. ovog ~lana ne odnosi se na vozila kojima se vr{i taksiprijevoz. ^lan 36. Ugovoreni prijevoz je vanlinijski prijevoz za odre|enu ta~no utvr|enu kategoriju putnika, ako se takav prijevoz vr{i u cilju odlaska na posao ili u {kolu (fakultet) i obratno, na odre|enoj relaciji bez prijema drugih putnika. U autobusu kojim se vr{i prijevoz iz stava 1. ovog ~lana mora se nalaziti kopija ugovora o prijevozu koji je zaklju~en izme|u organizacije - korisnika prijevoza i prijevoznika. U donjem desnom uglu vjetrobranskog stakla autobusa za vrijeme vr{enja posebnog vanlinijskog prijevoza mora se nalaziti tab la sa oznakom "ugovoreni prijevoz". ^lan 37. Prilikom vr{enja vanlinijskog cestovnog prijevoza iz ~lana 35. stav 1. alineja 1., 2. i 3. ovog Zakona u motornom vozilu mora se nalaziti pisani ugovor o prijevozu, te putni list sa spiskom putnika potpisan od prijevoznika, odnosno fizi~kog lica koje vr{i javni prijevoz. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, prilikom vr{enja prijevoza kada vanlinijski prijevoz putnika vr{i organizator putovanja koji je ujedno i prijevoznik, umjesto ugovora o prijevozu u motornom vozilu mora se nalaziti dokaz o uplati aran`mana u kojem je sadr`ana i naknada za prijevoz u odlasku i povratku. Kod vr{enja prijevoza iz ~lana 36. stav 1. ovog Zakona umjesto spiska putnika, putnici koji se prevoze moraju kod sebe imati identifikacijske iskaznice ovjerene od prijevoznika ili fizi~kog lica koje vr{i prijevoz, izdate na osnovu ugovora o prijevozu. Pravilnik kojim se bli`e odre|uje oblik i sadr`aj putnog lista sa spiskom putnika donosi federalni ministar. II.1.2.1. Taksiprijevoz ^lan 38. Taksiprijevoz je javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prijevozu za koji je cijena prijevoza za pre|eni put unaprijed odre|ena i utvr|uje se taksimetrom po cjenovniku usluga. Cjenovnik usluga mora biti ovjeren od kantonalnog ministarstva nadle`nog za poslove cestovnog prometa i istaknut na vidnom mjestu u vozilu. U toku prijevoza putnika taksivozilom mora biti uklju~en taksimetar, koji je ispravan, ba`daren prema propisanim metrolo{kim uvjetima za taksimetre, plombiran i ugra|en na vidnom mjestu u vozilu. Prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i taksiprijevoz mo`e sa korisnikom prijevoza, na relacijama du`im od 25 km, ugovoriti cijenu prijevoza i bez uklju~enja taksimetra, s tim da cijena ne mo`e biti ve}a od one koja bi se utvrdila taksimetrom. Prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i taksiprijevoz du`no je na zahtjev putnika koji se prevozi, izdati kartu za prijevoz koja sadr`i registarski broj vozila, putnu relaciju, napla}enu, odnosno ugovorenu cijenu, da tum prijevoza, potpis i otisak pe~ata prijevoznika. Ako se prijevoz iz stava 4. ovog ~lana vr{i bez uklju~enja taksimetra prijevoznik, odnosno fizi~ko lice koje vr{i taksiprijevoz du`no je izdati kartu za prijevoz putniku koji se prevozi prije po~etka vo`nje. ^lan 39. Pri vr{enju taksiprijevoza bez saglasnosti putnika koji je prvi zapo~eo koristiti taj prijevoz, ne mogu se primati na prijevoz drugi putnici. ^lan 40. Taksiprijevoz mo`e se vr{iti samo putni~kim vozilom sa pet sjedi{ta (1+4), koje ima ~etvera vrata a oblik karoserije je limuzina. Putni~ko vozilo iz stava 1. ovog ~lana ne mo`e imati priklju~no vozilo. ^lan 41. Voza~i koji upravljaju motornim vozilom kojim se vr{i taksiprijevoz, pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti prometa na cestama, moraju ispunjavati i uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona. ^lan 42. Organizaciju i na~in vr{enja taksiprijevoza putnika na teritoriji kantona svojim propisom regulira or gan iz ~lana 10. stav 1. ovog Zakona. Propisom iz stava 1. ovog ~lana ure|uje se naro~ito: – na~in organiziranja taksiprijevoza na teritoriji kantona, odnosno podru~ju grada i op}ine; – broj i razmje{taj taksistajali{ta, na~in njihovog kori{tenja, ure|enja i odr`avanja, te broj vozila na pojedinim taksistajali{tima; – na~in utvr|ivanja i naplate cijene taksiprijevoza, ako se prevozi vi{e putnika; – na~in izdavanja dopunskih oznaka za vozila, njihova veli~ina, broj i izgled; – prava i du`nosti voza~a koji vr{i taksiprijevoz i putnika koji se prevoze taksivozilom; Broj 28 – Strana 3002 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3003 – osnovne i dopunske uvjete koje mora ispunjavati taksivoza~ i taksivozilo. II.2. JAVNI PRIJEVOZ TERETA ^lan 43. Javni prijevoz tereta u cestovnom prijevozu (u daljnjem tekstu: prijevoz tereta) mo`e se organizirati kao linijski i vanlinijski prijevoz. ^lan 44. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz tereta du`an je utvrditi cjenovnik pojedina~nih usluga prijevoza. Cjenovnik iz stava 1. ovog ~lana ovjeren od prijevoznika mora se nalaziti u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvr|uje cjenovnik minimalnih cijena prijevoznih usluga u cestovnom prijevozu tereta. Prijevoznik je obavezan pridr`avati se utvr|enih cijena iz prethodnog stava. ^lan 45. Prijevoznik koji vr{i javni prijevoz tereta du`an je u vozilu kojim vr{i prijevoz imati uredno popunjen i ovjeren tovarni list u kojem, izme|u ostalog, moraju biti sadr`ani sljede}i podaci: naziv prijevoznika i njegov porezni i identifikacijski broj, naru~ilac prijevoza, primalac tereta, relacija, cijena prijevoza, koli~ina i vrsta tereta koji se prevozi i da tum utovara tereta. Tovarni list mora biti potpisan ili ovjeren od prijevoznika, isporu~ioca i primaoca tereta. II.2.1. Javni linijski prijevoz tereta ^lan 46. Linijski prijevoz tereta vr{i se na osnovu dozvole po registriranom redu vo`nje, a cijena i drugi uvjeti prijevoza unaprijed su utvr|eni na osnovu cjenovnika. ^lan 47. Ministarstvo izdaje dozvole za vr{enje linijskog prijevoza tereta i vodi registar izdatih dozvola. Dozvolu iz stava 1. ovog ~lana prijevoznik mora imati u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza. Federalni ministar pravilnikom propisuje uvjete za dobivanje i postupak izdavanja dozvola, kao i na~in vo|enja registra izdatih dozvola. ^lan 48. Prijevoznik je du`an o registriranoj liniji kao i o odobrenim promjenama na liniji najkasnije pet dana prije otpo~injanja prijevoza obavijestiti sve teretne stanice koje se nalaze upisane u rje{enju. Prijevoznik je du`an svim teretnim stanicama koje koristi na registriranoj liniji dostaviti utvr|eni cjenovnik prijevoznih usluga. ^lan 49. Prijevoznik kojem je izdato rje{enje za vr{enje linijskog prijevoza tereta du`an je prijevoz vr{iti na osnovu uvjeta iz rje{enja i u skladu sa odredbama ovog Zakona. II.2.2. Javni vanlinijski prijevoz tereta ^lan 50. Vanlinijski prijevoz tereta je prijevoz tereta za koji se relacija, cijena prijevoza i drugi uvjeti utvr|uju ugovorom izme|u prijevoznika i naru~ioca prijevoza. ^lan 51. Prijevoz za posebne namjene (vanredni prijevoz, prijevoz opasnih materija i sl.) vr{i se na osnovu ovog Zakona, Zakona o cestama Federacije Bosne i Hercegovine i Zakona o prijevozu opasnih materija. Prijevoz za posebne namjene vr{i se na osnovu dozvole koju izdaje nadle`ni or gan odre|en Zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine ili Zakonom o prijevozu opasnih materija. Dozvola iz prethodnog stava ili njena kopija mora se nalaziti u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza za posebne namjene. III. PRIJEVOZ ZA VLASTITE POTREBE ^lan 52. Prijevoz za vlastite potrebe mogu vr{iti pravna ili fizi~ka lica pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti kao prijevoz tereta koji vr{e pravna lica radi zadovoljenja svojih proizvodnih ili uslu`nih potreba u okviru djelatnosti upisanih u sudski registar i kao prijevoz osoba koje su u radnom odnosu kod istog i drugih osoba u vezi sa obavljanjem poslova iz te djelatnosti. Prijevoz za vlastite potrebe mo`e se vr{iti vlastitim motornim vozilom ili iznajmljenim putni~kim vozilom (rentakar). Prilikom vr{enja prijevoza za vlastite potrebe u vozilu se mora nalaziti pravomo}no rje{enje iz ~lana 5. ovog Zakona. Kod prijevoza osoba za vlastite potrebe u autobusu se mora nalaziti putni list sa spiskom putnika iz ~lana 37. stav 1. ovog Zakona, a ako se vr{i prijevoz zaposlenika sa posla na posao, osobe koje se prevoze moraju imati identifikacijske iskaznice izdate od pravnog, odnosno fizi~kog lica koje taj prijevoz vr{i. ^lan 53. Fizi~ko lice mo`e vr{iti prijevoz za vlastite potrebe sa jednim ili vi{e vozila ako: – prevozi teret koji je u vezi sa obavljanjem privredne i druge djelatnosti za koju ima rje{enje, – samostalno obavlja poljoprivrednu djelatnost, te prevozi vlastite poljoprivredne proizvode, ili prevozi druge proizvode koje je nabavio u svrhu te proizvodnje, – prevozi osobe koje su kod njega u radnom odnosu. Vozilom u vlasni{tvu fizi~kog lica kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe mo`e upravljati vlasnik vozila ili voza~ koji je u radnom odnosu kod vlasnika vozila. ^lan 54. Fizi~ko lice mo`e vr{iti prijevoz osoba, tereta, ili osoba i tereta za vlastite potrebe motornim vozilom samo na osnovu rje{enja za vr{enje tog prijevoza koje izdaje nadle`ni or gan prema odredbama Zakona o obrtu na ~ijem podru~ju fizi~ko lice ima prebivali{te. Rje{enje iz stava 1. ovog ~lana ne mo`e se izdati fizi~kom licu koje je upisano u registar za vr{enje javnog prijevoza. Nadle`ni or gan iz stava 1. ovog ~lana du`an je voditi registar izdatih rje{enja za vr{enje prijevoza za vlastite potrebe. Odredbe ovog ~lana ne odnose se na prijevoz za vlastite potrebe koji se vr{i putni~kim automobilom gra|ana i vozilom specijalno opremljenim za kampovanje. ^lan 55. U motornom vozilu kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe mora se nalaziti rje{enje za vr{enje tog prijevoza. U teretnom motornom vozilu najve}e dopu{tene mase vi{e od 3.500 kg, kojim se vr{i prijevoz tereta, mora se nalaziti tovarni list iz ~lana 45. ovog Zakona. ^lan 56. Motornim vozilom kojim se vr{i prijevoz za vlastite potrebe kod privrednih dru{tava, odnosno drugih pravnih lica mora upravljati voza~ koji je u radnom odnosu kod vlasnika motornog vozila i ispunjava uvjete iz ~lana 9. ovog Zakona. III.1. Rentakar prijevoz ^lan 57. Prijevoz osoba iznajmljenim motornim vozilima (rentakar) je prijevoz koji se vr{i za vlastite potrebe na osnovu ugovora zaklju~enog izme|u korisnika i davaoca rentakar usluge po unaprijed utvr|enom cjenovniku. Pravno lice koje pru`a rentakar uslugu uz iznajmljivanje vozila sa voza~em mo`e takav vid usluge pru`iti samo sa voza~ima koji su sa njim uspostavili radni odnos u skladu sa Zakonom o radu. Pravno lice koje pru`a rentakar usluge mora biti registrirano za obavljanje te djelatnosti. U motornom vozilu za vrijeme pru`anja rentakar usluge mora se nalaziti primjerak zaklju~enog ugovora iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 58. Vozila za rentakar usluge moraju ispunjavati uvjete predvi|ene pravilnikom iz ~lana 5. i pravilnikom iz ~lana 8. ovog Zakona. Korisnik rentakar vozila ne mo`e vr{iti javni prijevoz iznajmljenim vozilom. ^lan 59. Za pru`anje rentakar usluge mo`e se koristiti putni~ko vozilo sa brojem sjedi{ta od 1+4 do 1+7. IV. AUTOSTANICE ^lan 60. Djelatnost pru`anja usluga autobusnih stanica u prijevozu putnika (u daljnjem tekstu: autobusna stanica) i usluga teretnih stanica (u daljnjem tekstu: teretna stanica) mogu vr{iti pravna lica koja su registrirana za obavljanje djelatnosti pru`anja stani~nih usluga i ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. ^lan 61. Autostanica mora biti ozna~ena natpisom i to: – autobusna stanica sa natpisom mjesta u kojem se nalazi, – teretna stanica sa natpisom mjesta u kojem se nalazi. IV.1. Autobusne stanice i stajali{ta ^lan 62. Autobusna stanica je odre|eni prostor za prihvat i otpremu autobusa, izlazak ili ulazak putnika, utovar ili istovar prtljage, rezervacija i prodaja karata za prijevoz, ~uvanje prtljage, informiranje putnika i prijevoznika i ostali poslovi u vezi sa prijevozom putnika. Autobusno stajali{te je odre|en i ozna~en prostor za zaustavljanje autobusa radi sigurnog ulaska ili izlaska putnika. Autobusna stanica obavlja poslove i usluge u okviru registrirane djelatnosti za koju ima javna ovla{tenja na osnovu rje{enja koje izdaje Ministarstvo. ^lan 63. Ulaz ili izlaz putnika obavlja se samo na autobusnim stanicama, odnosno autobusnim stajali{tima upisanim u registrirani red vo`nje. Prijevoznik je du`an na polaznu stanicu postaviti autobus koji prometuje na odre|enoj liniji 15 minuta prije polaska i to na peron koji mu je odre|en organizacijom rada autobusne stanice. Ako je u redu vo`nje upisan naziv mjesta u kojem postoji autobusna stanica, prijevoznik je obavezan koristiti usluge autobusne stanice u tom mjestu. U mjestu u kojem postoje dvije ili vi{e autobusnih stanica namijenjenih za isti rang linijskog prijevoza, prijevoznik }e koristiti usluge autobusne stanice koju ima upisanu u registrirani red vo`nje. ^lan 64. Autobusna stanica mora biti opremljena i odr`avana tako da odgovara svojoj svrsi. U zavisnosti od zadovoljavanja propisanih uvjeta, vezano za posjedovanje opreme i sadr`aja u okviru cjelokupne usluge, utvrdit }e se kategorija autobusne stanice. Pravilnik kojim se bli`e odre|uju uvjeti koje mora ispunjavati autobusna stanica, na~in rada i njihova kategorizacija donosi federalni ministar. ^lan 65. Autobusna stanica mora pod jednakim uvjetima pru`ati svoje usluge svim prijevoznicima koji u registriranom redu vo`nje imaju upisanu tu autobusnu stanicu, a prema cjenovniku u zavisnosti od kategorije autobusne stanice. Autobusna stanica mo`e napla}ivati svoje usluge samo ako je izvr{ena kategorizacija i ako joj je rje{enjem Ministarstva utvr|ena jedna od kategorija. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije prijevoznika pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvrdit }e maksimalne cijene usluga autobusnih stanica zavisno od kategorije stanice. Prijevoznik koji vr{i prijevoz iz stava 1. ovog ~lana obavezan je autobusnoj stanici, upisanoj u registrirani red vo`nje, povjeriti rezervaciju i prodaju karata za prijevoz, te davanje obavijesti putnicima. Autobusna stanica i prijevoznik iz stava 4. ovog ~lana ugovorom }e regulirati uvjete, na~in kori{tenja usluga autobusne stanice, me|usobna prava i obaveze, a visinu naknade za pru`ene usluge odredit }e u skladu sa cjenovnikom iz stava 3. ovog ~lana. Slu`bena lica na autobusnoj stanici du`na su za vrijeme rada na vidnom mjestu nositi identifikacijske iskaznice. ^lan 66. Autobusna stanica du`na je voditi evidenciju o dolascima i odlascima autobusa i svakih 30 dana nadle`nom organu koji je registrirao redove vo`nje dostavljati pisane informacije o redovima vo`nje koje prijevoznik neuredno odr`ava, odnosno redovima vo`nje koje prijevoznik ne odr`ava. Voza~ autobusa du`an je po dolasku na autobusnu stanicu odmah prijaviti dolazak autobusa, odnosno prijaviti postavljanje autobusa na peron i ovjeriti putni nalog sa podacima o vremenu dolaska i polaska autobusa sa autobusne stanice. Otpravnik je du`an otpremiti svaki autobus sa polaznog perona prema redu vo`nje, ako su za to ispunjeni uvjeti. Voza~ autobusa mo`e po}i sa autobusne stanice po odobrenju otpravnika, odnosno kad mu se odgovaraju}im svjetlosnim signalom odobri odlazak sa autobusne stanice, ako se otpremanje autobusa vr{i svjetlosnom signalizacijom. ^lan 67. U autobusnoj stanici mora se voditi prometni dnevnik na na~in propisan pravilnikom kojim se propisuje obrazac, sadr`aj i na~in vo|enja prometnog dnevnika. Pravilnik iz stava 1. ovog ~lana donosi federalni ministar. ^lan 68. Nakon sklapanja ugovora iz ~lana 65. stav 5. ovog Zakona autobusna stanica du`na je sistematizirati sve redove vo`nje po linijama, vremenu dolaska i odlaska autobusa sa autobusne stanice i istaknuti ih na mediju predvi|enom za informiranje putnika. ^lan 69. Prijevoznik mora obavijestiti autobusnu stanicu gdje zapo~inje prijevoz po redu vo`nje, o nemogu}nosti odr`avanja polaska linije, odnosno o zaka{njenju ve}em od 30 minuta. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana autobusna stanica mora obavijestiti sljede}u autobusnu stanicu po redu vo`nje. U slu~aju prijema obavijesti o nemogu}nosti odr`avanja polaska ili nenajavljenog ka{njenja du`eg od 30 minuta, autobusna stanica mo`e, ukoliko je ve} izvr{ila prodaju karata za taj polazak, anga`irati drugog prijevoznika o tro{ku prijevoznika koji je trebao obaviti taj polazak. IV.2. Teretne stanice ^lan 70. Teretna stanica osigurava prihvat i otpremu teretnih motornih i priklju~nih vozila i tereta, osigurava njihov smje{taj, usluge smje{taja i prehrane ~lanova posade. Teretna stanica mo`e organizirati pru`anje i drugih usluga vezanih za vr{enje prijevoza tereta. Rje{enje o ispunjavanju uvjeta iz st. 1. i 2. ovog ~lana donosi Ministarstvo. Federalni ministar }e posebnim pravilnikom propisati uvjete koje moraju ispuniti teretne stanice za obavljanje djelatnosti. ^lan 71. Teretna stanica mora pru`ati svoje usluge pod jednakim uvjetima svim prijevoznicima, odnosno fizi~kim licima koji vr{e javni prijevoz. Ako u mjestu postoji teretna stanica, nadle`no kantonalno ministarstvo mo`e propisom utvrditi obavezu da su prijevoznici, odnosno fizi~ka lica koja vr{e javni prijevoz du`ni koristiti usluge teretne stanice. Broj 28 – Strana 3004 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3005 V. STANICE TEHNI^KOG PREGLEDA ^lan 72. Stanica tehni~kog pregleda pru`a usluge tehni~kog pregleda vozila kojima se utvr|uje ispunjavanje tehni~ko-eksploatacionih uvjeta i tehni~ka ispravnost vozila kojima se vr{e pojedine vrste prijevoza. Za svako vozilo koje ispunjava navedene uvjete stanica tehni~kog pregleda izdaje odgovaraju}u potvrdu. Pru`anje usluga tehni~kog pregleda vozila iz stava 1. ovog ~lana mo`e vr{iti samo stanica tehni~kog pregleda koja je registrirana za obavljanje poslova tehni~kog pregleda vozila i ima odobrenje za rad dobijeno od Ministarstva. ^lan 73. Odobrenje za rad stanici tehni~kog pregleda na prijedlog komisije izdaje Ministarstvo. Komisiju iz stava 1. ovog ~lana formira federalni ministar. Komisija iz stava 2. ovog ~lana broji 13 ~lanova od kojih su tri ~lana iz Ministarstva, s tim da je jedan predsjednik komisije i po jednog ~lana iz kantonalnog ministarstva nadle`nog za poslove cestovnog prometa. ^lana komisije iz kantonalnog ministarstva imenuje federalni ministar, na prijedlog kantonalnog ministra nadle`nog za poslove cestovnog prometa. Komisija svoje prijedloge vezane za davanje odobrenja treba bazirati u skladu sa evropskim standardima i direktivama i u svemu postupati u skladu sa va`e}im propisima koji reguliraju ovu oblast. ^lan 74. Uvjete za obavljanje poslova utvr|ivanja tehni~ke ispravnosti vozila, na~in obavljanja pojedinih vrsta tehni~kog pregleda, evidencije koje se vode i obrasci koji se izdaju, kao i drugi poslovi vezani za rad stanica tehni~kog pregleda odre|uju se pravilnicima koje donosi federalni ministar. ^lan 75. Kontrola ispravnosti vozila na stanicama tehni~kog pregleda vr{i se u skladu sa odredbama ovog Zakona, pravilnicima donesenim na osnovu njega, kao i na osnovu drugih zakona i pravilnika donesenih na osnovu njih i prema usvojenom standardu i va`e}im normativima. Tehni~ki pregled obavlja se u skladu sa procedurama va`e}im za pojedine vrste tehni~kog pregleda, a dokumentacija za vozilo izdaje se na bazi ispisa rezultata mjerenja pojedinih karakteristika tog vozila dobijenih na opremi sa automatskim ispisom podataka, op}eg stanja vozila, te na osnovu zapa`anja kontrolora o stanju pojedinih sklopova, agregata i komponenti tog vozila. Ministarstvo, na prijedlog Asocijacije stanica tehni~kog pregleda pri Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine, utvr|uje jedinstven cjenovnik usluga pojedinih vrsta tehni~kog pregleda vozila. ^lan 76. Dio poslova iz svoje nadle`nosti, koji se odnose na rad stanica tehni~kog pregleda, Ministarstvo mo`e prenijeti na odgovaraju}u stru~nu instituciju koja bude izabrana putem javnog oglasa. Stru~na institucija koja }e obavljati poslove iz stava 1. ovog ~lana mora ispunjavati sljede}e uvjete: – biti upisana u sudski registar za obavljanje djelatnosti iz oblasti za koju se prenosi javno ovla{tenje; – imati kadrove sposobne za obavljanje djelatnosti iz oblasti za koju se prenosi javno ovla{tenje; – biti stru~no i tehni~ki osposobljena za vr{enje obuke za obavljanje poslova tehni~kog pregleda vozila, ba`darenja tahografa; – biti stru~no i tehni~ki osposobljena za vr{enje stru~nog nadzora nad radom stanica tehni~kog pregleda, kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila, voditelja stanice tehni~kog pregleda; – imati kadar i opremu za vr{enje kontrole ispravnosti ba`darenja opreme i ure|aja na stanici tehni~kog pregleda; – dokazati da mo`e pratiti referentnu literaturu evropske zajednice iz ove oblasti i vr{iti primjenu savremenih dostignu}a na stanicama tehni~kog pregleda i davati prijedloge za dopunu postoje}ih normativnih akata iz ove oblasti u skladu sa evropskim standardima; – posjedovati ra~unare, stru~nu literaturu, laboratoriju sa tipski odobrenom opremom, kabinete i drugu opremu neophodnu za obavljanje djelatnosti koje se prenose; – ispunjavati uvjete propisane pozitivnim zakonskim propisima Bosne i Hercegovine. Stru~na institucija iz stava 1. ovog ~lana obavlja sljede}e poslove: – prati propise iz oblasti kontrole ispavnosti vozila koje donose susjedne zemlje, Evropska unija i druge me|unarodne organizacije i integracije; – utvr|uje uvjete za rad stanica za tehni~ki pregled vozila i izdaje certifikate i vodi slu`benu evidenciju o njima na osnovu kojih Ministarstvo prenosi javno ovla{tenje stanici tehni~kog pregleda vozila za obavljanje pojedinih vrsta tehni~kog pregleda vozila i izdavanja potvrda o njihovoj ispravnosti; – vr{i stru~no osposobljavanje kadrova za obavljanje poslova kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila i drugih osoba koje rade na stru~nim poslovima tehni~kog pregleda i registracije motornih vozila; – organizira periodi~nu provjeru znanja kontrolora tehni~ke ispravnosti vozila i drugog osoblja; – organizira kontrolu ba`darenja opreme kojom se vr{i kontrola tehni~ke ispravnosti vozila; – organizira uvezivanje stanica za tehni~ki pregled vozila i drugih zainteresiranih subjekata u jedinstven informati~ ki sistem vezan za poslove tehni~kog pregleda vozila; – vr{i obradu podataka i izradu analiza iz oblasti tehni~kog pregleda vozila; – ostvaruje saradnju sa stru~nim, nau~nim organizacijama, institutima, preduze}ima i drugim pravnim licima iz oblasti tehni~kog pregleda vozila; – daje pisana uputstva i informacije, te izra|uje stru~ne publikacije iz oblasti tehni~kog pregleda vozila; – na zahtjev organa koji vr{i upravni nadzor nad radom stru~ne institucije iz stava 1. ovog ~lana, a najmanje dva puta godi{nje, dostavlja izvje{taje, podatke i dokumenta od zna~aja za vr{enje upravnog nadzora. Bli`e odredbe o na~inu obavljanja pojedinih poslova i zadataka iz stava 3. ovog ~lana propisat }e se pravilnicima iz ~lana 74. ovog Zakona. ^lan 77. Stru~na institucija iz ~lana 76. stav 1. ovog Zakona gubi javna ovla{tenja za obavljanje poslova iz stava 3. ~lana 76. ovog Zakona ukoliko: – poslove ne obavlja stru~no i blagovremeno, – ne podnosi izvje{taje, podatke, ili drugu dokumentaciju u skladu sa ~lanom 76. stav 3. alineja 10., – izvje{taj o radu ne bude pozitivno ocijenjen od Ministarstva. ^lan 78. U ostvarivanju svoje funkcije, vezano za rad stanica tehni~kog pregleda, Ministarstvo je nadle`no da: – donosi propise i op}e akte iz oblasti tehni~kog pregleda vozila i rada stanica za tehni~ki pregled vozila, – vr{i upravni nadzor nad radom stanica za tehni~ki pregled vozila, – vr{i upravni nadzor nad radom stru~ne institucije iz ~lana 76. stav 1. ovog Zakona. VI. INSPEKCIJSKI NADZOR ^lan 79. Poslove inspekcijskog nadzora nad provo|enjem odredbi ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega vr{i Ministarstvo. Neposredne poslove inspekcijskog nadzora obavljaju federalni inspektori za cestovni promet (u daljnjem tekstu: inspektor). ^lan 80. Inspektor mo`e biti osoba koja ima visoku {kolsku spremu, diplomirani in`injer prometa cestovnog smjera, polo`en stru~ni upravni ispit i najmanje tri godine radnog iskustva na najslo`enijim upravnim poslovima poslije polo`enog stru~nog ispita. Federalni ministar mo`e, po potrebi, rje{enjem privremeno ovlastiti i drugu osobu koja ispunjava uvjete iz stava 1. ovog ~lana da izvr{i odre|ene poslove inspekcijskog nadzora sa svim ovla{tenjima inspektora. ^lan 81. Inspektor vodi evidenciju o obavljenim inspekcijskim pregledima i preduzetim mjerama. Sadr`aj i na~in vo|enja evidencije iz stava 1. ovog ~lana propisuje federalni ministar pravde. ^lan 82. Nadzor nad provo|enjem odredbi ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega inspektor vr{i u sjedi{tu i drugim poslovnim prostorijama pravnog ili fizi~kog lica. Inspektor u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora ovla{ten je zaustaviti vozila koja su predmet ovog Zakona. Zaustavljanje vozila, u smislu prethodnog stava ovog ~lana, inspektor vr{i isticanjem tablice koja je u obliku prometnog znaka "zabranjen promet svim vozilima u oba smjera" na kojoj je ispisano "STOP INSPEKCIJA". Voza~ motornog vozila na znak iz prethodnog stava du`an je zaustaviti vozilo i postupiti po nalozima inspektora. Za vr{enje inspekcijskog nadzora inspektor koristi posebnu tehni~ku opremu i ozna~ena slu`bena vozila. Federalni ministar svojim uputstvom odredit }e na~in obilje`avanja slu`benog vozila te potrebnu tehni~ku opremu za pregled. ^lan 83. Prilikom vr{enja inspekcijskog nadzora inspektor mora imati iskaznicu. Oblik i sadr`aj iskaznice propisuje federalni ministar pravde a iskaznicu inspektoru izdaje federalni ministar. ^lan 84. U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektori posebno nadziru: – ispunjavanje uvjeta za obavljanje djelatnosti javnog prijevoza i prijevoza za vlastite potrebe; – na~in vr{enja prijevoza osoba, tereta, ili osoba i tereta na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; – ispunjavanje propisanih uvjeta za vozila kojima se vr{i prijevoz na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; – ispunjavanje propisanih uvjeta i na~ina rada i kori{tenja autobusnih i teretnih stanica; – da li je preventivni tehni~ki pregled vozila va`e}i i obavljen kod ovla{tene stanice tehni~kog i preventivnog pregleda vozila. ^lan 85. U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor je ovla{ten: 1) pregledati: – poslovne i druge prostorije, – vozila, ure|aje, opremu, voznu dokumentaciju putnika i tereta, – poslovne knjige, sporazume, ugovore i druge isprave u vezi sa prijevozni~kom djelatnosti, – rje{enje za rad stanice tehni~kog pregleda kao i dokumentaciju na osnovu koje zaposleni obavljaju tehni~ki pregled vozila, ba`darenost opreme i primjenu jedinstvenog cjenovnika na stanici tehni~kog pregleda, – dokumentaciju i evidenciju, ra~unarsku bazu podataka koje omogu}avaju uvid u poslovanje i primjenu propisa u vezi s prijevozni~kom djelatnosti; 2) narediti otklanjanje nedostataka u pogledu: – ispunjavanja propisanih uvjeta za obavljanje odre|ene vrste prijevoza, – ispunjavanja uvjeta za rad autobusnih i teretnih stanica, – ispunjavanja propisanih tehni~ko-eksploatacionih uvjeta i svojstava predvi|enih standardima za vozila, – obavljanja preventivnih tehni~kih pregleda vozila i urednosti kontrole tehni~ke ispravnosti vozila, – odr`avanja reda vo`nje, – kao i u svim drugim slu~ajevima neprimjenjivanja propisa nad kojima se vr{i nadzor; 3) privremeno zabraniti: – vr{enje prijevoza osoba ili tereta, ili osoba i tereta, ako utvrdi da se vr{i bez odgovaraju}e licence, odnosno bez rje{enja za vr{enje prijevoza za vlastite potrebe, – kori{tenje vozila ako ono ne ispunjava propisane uvjete prema odredbama ovog Zakona, – vr{enje javnog linijskog prijevoza osoba u cestovnom prijevozu na liniji za koju red vo`nje nije registriran, ili na liniji na kojoj prijevoznik vr{i prijevoz bez odobrene izmjene reda vo`nje, ili suprotno roku va`enja registriranog reda vo`nje, – vr{enje javnog vanlinijskog prijevoza osoba, ako utvrdi da ga prijevoznik vr{i suprotno pravilima o na~inu vr{enja vanlinijskog prijevoza shodno deklarisanoj vrsti iz putnog lista, ili ukoliko nema va`e}i putni list, – obavljanje poslova voza~a, odnosno ~lana posade motornog vozila, ako utvrdi da voza~, odnosno ~lan posade vozila nema iskaznicu za voza~a, nije u radnom odnosu kod nadziranog pravnog subjekta, odnosno vlasnika vozila, onemogu}i izvr{enje inspekcijskog pregleda, ili odbije izvr{iti nare|enje inspektora, – vr{enje taksiprijevoza, ako utvrdi da prijevoznik ne ispunjava uvjete propisane odredbama ovog Zakona i drugih propisa, – pru`anje stani~nih usluga, ako utvrdi da su radom autobusne ili teretne stanice ugro`eni zdravlje ili `ivot ljudi. Mjera privremene zabrane iz ta~ke 3. ovog ~lana traje do otklanjanja nedostataka. ^lan 86. Inspektor }e donijeti rje{enje i odmah primijeniti mjeru isklju~enja vozila iz prometa, odnosno udaljiti voza~a ili ~lana posade iz vozila, ako utvrdi da: – vozilom se ~ine radnje za koje je izre~ena mjera privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineje 1., 2., 3., 4. i 6. ovog Zakona, – voza~ ili ~lan posade vozila obavlja poslove i zadatke i pored izre~ene mjere privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineja 5. ovog Zakona. Prilikom isklju~enja vozila iz prometa inspektor oduzima prometnu dozvolu za vozilo i registarske tablice i o tome izdaje odgovaraju}u potvrdu. Obavezu skidanja registarskih tablica izvr{it }e voza~ i predati ih inspektoru. Ukoliko voza~ odbije da skine registarske tablice vozilo se o tro{ku vlasnika ili voza~a vozila upu}uje na najbli`u stanicu tehni~kog pregleda, ili u najbli`u automehani~arsku radionicu u kojoj }e se obaviti skidanje registarskih tablica. Mjera iz stava 2. ovog ~lana u prvom slu~aju izri~e se u trajanju od sedam dana a u ponovljenom slu~aju u vremenskom trajanju od 30 dana. Sve posljedice i tro{kove nastale zbog isklju~enja vozila iz prometa i zabrane obavljanja poslova na radnom mjestu voza~a, odnosno ~lana posade vozila snosi u cijelosti nadzirano pravno ili fizi~ko lice. Na~in izvr{enja mjera iz ovog ~lana propisat }e se posebnim pravilnikom kojeg donosi federalni ministar. ^lan 87. Inspektor }e donijeti rje{enje i odmah narediti njegovo izvr{enje kada utvrdi da nadzirano pravno lice postupa protivno ranije izre~enoj mjeri privremene zabrane iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. alineja 7. ovog Zakona. U provedbi rje{enja iz stava 1. ovog ~lana inspektor }e pe~a}enjem ili na drugi pogodan na~in privremeno zatvoriti prostorije i onemogu}iti kori{tenje strojeva, ure|aja i drugih sredstava za rad u kojima se ili kojima se obavlja djelatnost. ^lan 88. Inspektor je ovla{ten odmah uputiti vozilo na vanredni tehni~ki pregled ako utvrdi da ne ispunjava uvjete iz ~lana 5. ili ~lana 8. ovog Zakona, ili ako postoji osnovana sumnja da bi upotreba tih vozila ugrozila sigurnost prometa. Vozilo iz stava 1. ovog ~lana mo`e se uklju~iti u promet poslije obavljenog vanrednog tehni~kog pregleda na kojem je utvr|eno da su otklonjeni nedostaci zbog kojih je vozilo isklju~eno iz prometa. Broj 28 – Strana 3006 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3007 U slu~aju utvr|ene neispravnosti vozila na vanrednom tehni~kom pregledu tro{kove obavljenog tehni~kog pregleda snosi vlasnik vozila. Inspektor donosi rje{enje o isklju~enju vozila iz prometa. ^lan 89. U vr{enju inspekcijskog nadzora inspektor mo`e oduzeti pravnom ili fizi~kom licu dokumentaciju, isprave, kopije-izvode iz ra~unarskih baza podataka (ispis itd.), ako posumnja u njihovu ispravnost, odnosno ako poslovanje ne obavljaju u skladu sa tom dokumentacijom, ispravama i evidencijom iz ra~unarske baze podataka. Dokumentacija, isprave i kopije-izvodi iz ra~unarske baze podataka oduzimaju se privremeno, odnosno na vrijeme potrebno za utvr|ivanje njihove ispravnosti, ili do dono{enja kona~nog rje{enja pri ~emu se nadziranom pravnom ili fizi~kom licu izdaje potvrda. ^lan 90. O preduzimanju upravnih mjera kojim se nare|uje otklanjanje utvr|enih nedostataka i nepravilnosti i preduzimanje drugih upravnih mjera i radnji za koje je ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega ovla{ten, inspektor donosi rje{enje. Protiv rje{enja koje donosi inspektor mo`e se izjaviti `alba federalnom ministru u roku od osam dana od dana prijema rje{enja. @alba protiv rje{enja iz ~lana 85. stav 1. ta~ka 3. i ~l. od 86. do 88. ovog Zakona ne odga|a njegovo izvr{enje. ^lan 91. Pravna ili fizi~ka lica du`na su omogu}iti inspektoru obavljanje poslova iz ~l. od 85. do 89. ovog Zakona. Pravna ili fizi~ka lica ~ije je poslovanje podvrgnuto nadzoru inspektora du`na su na njegov zahtjev i u ostavljenom roku dostaviti ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje poslova iz njegove nadle`nosti. ^lan 92. Inspektor je du`an preduzeti odgovaraju}e mjere i preventivne aktivnosti u cilju spre~avanja nastupanja {tetnih posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provo|enju zakona i propisa donesenih na osnovu zakona ~ije izvr{enje nadzire. VII. KAZNENE ODREDBE ^lan 93. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.500,00 KM do 15.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. obavlja periodi~ne preventivne tehni~ke preglede bez registrirane djelatnosti (~lan 8. stav 3. ovog Zakona); 2. obavlja periodi~ne preventivne tehni~ke preglede bez registrirane djelatnosti (~lan 8. stav 4. ovog Zakona); 3. vr{i javni prijevoz bez registrirane djelatnosti javnog prijevoza (~lan 11. stav 2. ovog Zakona); 4. vr{i javni prijevoz bez posjedovanja licence iz ~lana 13. ovog Zakona; 5. povjeri ili ustupi vr{enje javnog prijevoza u linijskom cestovnom prijevozu drugom prijevozniku (~lan 18. ovog Zakona); 6. prijevoz za posebne namjene vr{i bez dozvole nadle`nog organa (~lan 51. stav 2. ovog Zakona); 7. prijevoz za vlastite potrebe vr{i bez rje{enja za vr{enje tog prijevoza (~lan 54. stav 1. ovog Zakona); 8. pru`a rentakar usluge, a nije registriran za obavljanje te djelatnosti (~lan 57. stav 3. ovog Zakona); 9. pru`a usluge autostanica bez registrirane djelatnosti (~lan 60. ovog Zakona); 10. pru`a usluge tehni~kog pregleda vozila bez registrirane djelatnosti (~lan 72. stav 3. ovog Zakona); 11. kontrolu tehni~ke ispravnosti vozila ne obavlja u skladu sa va`e}im propisima, usvojenim standardom i va`e}im normativima (~lan 75. st. 1. i 2. ovog Zakona); 12. dokumentaciju o obavljenom tehni~kom pregledu vozila ne izdaje na bazi ispisa rezultata mjerenja dobivenih na mjernoj opremi, ili izda dokumentaciju sa pozitivnim rezultatom pregleda, a osobnim zapa`anjem je mogao uo~iti da stanje pojedinih sklopova, agregata ili komponenti vozila ne odgovara propisanim normama (~lan 75. stav 2. ovog Zakona); 13. onemogu}i ili ometa inspektora u obavljanju poslova inspekcije (~lan 91. stav 1. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 94. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. preventivne periodi~ne preglede obavlja bez ovla{tenja Ministarstva (~lan 8. stav 3. ovog Zakona); 2. preventivne periodi~ne preglede obavlja bez ovla{tenja Ministarstva (~lan 8. stav 4. ovog Zakona); 3. javni prijevoz vr{i vozilom suprotno odredbama ~lana 19. ovog Zakona; 4. vr{i javni linijski prijevoz putnika bez registriranog reda vo`nje, ili bez izdate dozvole za prijevoz (~lan 23. ovog Zakona); 5. javni prijevoz putnika u vanlinijskom cestovnom prijevozu vr{i suprotno odredbama ~lana 35. stav 1. ovog Zakona; 6. ugovoreni prijevoz putnika vr{i suprotno odredbama ~lana 36. stav 1. ovog Zakona; 7. linijski prijevoz tereta vr{i bez registriranog reda vo`nje, odnosno bez dozvole za vr{enje linijskog prijevoza tereta (~lan 46. ovog Zakona); 8. pru`a usluge autobusnih stanica bez rje{enja Ministarstva (~lan 62. stav 3. ovog Zakona); 9. pru`a usluge teretnih stanica bez rje{enja nadle`nog organa, odnosno suprotno donesenom rje{enju iz ~lana 70. stav 3. ovog Zakona; 10. pru`a usluge tehni~kog pregleda vozila bez odobrenja za rad Ministarstva (~lan 72. stav 3. ovog Zakona); 11. ne izvr{i pravomo}no rje{enje koje je na osnovu odredbe ovog Zakona donio inspektor, ili ne izvr{i rje{enje na koje `alba nema suspenzivno djelovanje; 12. u ostavljenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne izri~e se i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 95. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. vr{i javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe vozilom za koje ne posjeduje va`e}e rje{enje o ispunjavanju tehni~ko-eksploatacionih uvjeta iz ~lana 5. stav 3. ovog Zakona; 2. vr{i prijevoz vozilom na kojem nije obavljen preventivni tehni~ki pregled, ili je istekao, ili je obavljen kod neovla{tene stanice tehni~kog pregleda (~lan 8. ovog Zakona); 3. obavlja djelatnost prijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 10. ovog Zakona; 4. javni prijevoz vr{i ne pridr`avaju}i se odredbi ovog Zakona, uvjeta iz dozvole, ili druge va`e}e dokumentacije (~lan 12. ovog Zakona); 5. prijevoz osoba u linijskom cestovnom prijevozu ne vr{i u skladu sa registriranim redom vo`nje (~lan 23. ovog Zakona); 6. karte za prijevoz prodaje za red vo`nje koji nije registriran ili je van utvr|enog cjenovnika (~lan 29. stav 5. ovog Zakona); 7. karte za prijevoz prodaje u autobusu na autobusnoj stanici u terminu kada je organizirana prodaja karata (~lan 29. stav 6. ovog Zakona); 8. ne otpo~ne, ili obustavi vr{enje javnog prijevoza osoba u linijskom cestovnom prijevozu po registriranom redu vo`nje (~lan 32. stav 1. ovog Zakona); 9. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 37. st. 1. i 2. ovog Zakona; 10. obavlja djelatnost taksiprijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 42. ovog Zakona; 11. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 45. stav 1. ovog Zakona); 12. linijski prijevoz tereta vr{i suprotno odredbama ovog Zakona, ili suprotno uvjetima iz rje{enja (~lan 49. ovog Zakona); 13. vanlinijski prijevoz tereta vr{i bez sklopljenog ugovora iz ~lana 50. ovog Zakona; 14. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 52. st. 2., 3. i 5. ovog Zakona; 15. vr{i prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 55. stav 2. ovog Zakona); 16. prijevoz osoba rentakar vozilom ne vr{i za vlastite potrebe, ili ga vr{i bez zaklju~enog ugovora, ili bez unaprijed utvr|enog cjenovnika (~lan 57. stav 1. ovog Zakona); 17. iznajmljuje vozilo sa voza~ima koji nisu kod njega zaposleni, ili ne ispunjavaju uvjete za voza~a propisane ovim Zakonom (~lan 57. stav 2.); 18. vozilo za pru`anje rentakar usluga ne ispunjava uvjete iz ~lana 58. stav 1. ovog Zakona; 19. autobusna stanica svoje usluge ne pru`a pod jednakim uvjetima svim prijevoznicima koji imaju u registriranom redu vo`nje upisanu tu stanicu, ili usluge ne napla}uje u skladu sa cjenovnikom u zavisnosti od kategorije autobusne stanice (~lan 65. stav 1. ovog Zakona); 20. autobusna stanica napla}uje svoje usluge, iako nije izvr{ena kategorizacija te stanice i bez rje{enja o utvr|enoj kategoriji (~lan 65. stav 2. ovog Zakona); 21. prijevoznik ne povjeri autobusnoj stanici prodaju i rezervaciju karata za prijevoz (~lan 65. stav 4. ovog Zakona); 22. autobusna stanica ne pridr`ava se odredbi ugovora sklopljenog sa prijevoznikom (~lan 65. stav 5. ovog Zakona); 23. prijevoznik se ne pridr`ava odredbi ugovora sklopljenog sa autobusnom stanicom (~lan 65. stav 5. ovog Zakona); 24. teretna stanica ne pru`a svoje usluge svim prijevoznicima pod jednakim uvjetima (~lan 71. stav 1. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. ^lan 96. Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. prijevoz vr{i vozilom na kojem nije izvr{en dnevni tehni~ki pregled ili nije potpisan na putnom nalogu (~lan 8. stav 2. ovog Zakona); 2. povjeri upravljanje motornim vozilom voza~u koji ne ispunjava uvjete iz ~lana 9. stav 2. ovog Zakona; 3. ne donese pravilnik kojim se reguliraju prava i obaveze ~lanova posade vozila (~lan 15. stav 2. ovog Zakona); 4. vr{i prijevoz putnika ili tereta u linijskom cestovnom prijevozu bez utvr|enog cjenovnika (~lan 17. stav 1. ovog Zakona), ili ne utvrdi cjenovnik za svaku liniju posebno sa cijenama izme|u stanica i stajali{ta (~lan 17. stav 2. ovog Zakona); 5. prijevoz u linijskom cestovnom prijevozu vr{i neuredno ili neredovno (~lan 27. stav 1. ovog Zakona); 6. bis vo`nju ne vr{i svim vozilima na cijeloj relaciji za koju je red vo`nje registriran (~lan 27. stav 3. ovog Zakona); 7. prijevoznik u linijskom cestovnom prometu ne pridr`ava se utvr|ene minimalne cijene prijevozne usluge, odnosno svoje usluge u linijskom cestovnom prijevozu napla}uje manje od utvr|ene minimalne cijene prijevozne usluge (~lan 28. st. 5. ovog Zakona); 8. vr{i prodaju karata za prijevoz na prodajnom mjestu u autobusnoj stanici, turisti~koj agenciji, u poslovnici ili u autobusu po cijenama koje se razlikuju od cijena utvr|enih cjenovnikom prijevoznika za tra`enu relaciju (~lan 29. stav 4. ovog Zakona); 9. postupa suprotno odredbama ~lana 31. ovog Zakona; 10. o obustavi prijevoza (~lan 32. stav 2. ovog Zakona) ne obavijesti korisnike prijevoza, ili autobusne stanice ili to ne prijavi nadle`nom organu koji je registrirao red vo`nje i Federalnoj inspekciji cestovnog prometa (~lan 32. st. 3. i 4. ovog Zakona); 11. u autobusu kojim se vr{i ugovoreni prijevoz ne nalazi se zaklju~en ugovor o prijevozu, ili njegova ovjerena kopija (~lan 36. stav 2. ovog Zakona); 12. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 37. stav 3. ovog Zakona; 13. vr{i javni prijevoz tereta u cestovnom prijevozu, a ne utvrdi cjenovnik pojedina~nih usluga prijevoza, ili se ne pridr`ava cjenovnika minimalnih cijena prijevoznih usluga, tj. postupa suprotno odredbama ~lana 44. stav 1. ili stav 4. ovog Zakona; 14. autobusna ili teretna stanica nije ozna~ena u skladu sa odredbama ~lana 61. ovog Zakona; 15. dopusti da se ulaz osoba u autobus ili izlaz osoba iz autobusa obavlja van autobusnih stanica ili stajali{ta upisanih u registrirani red vo`nje (~lan 63. stav 1. ovog Zakona); 16. u autobusnoj stanici se ne vodi prometni dnevnik u skladu sa ~lanom 67. stav 1. ovog Zakona. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 500,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. ^lan 97. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: 1. na motornom vozilu nije ispisana firma, ili nije ispisana na propisan na~in (~lan 6. stav 1. ovog Zakona); 2. u motornom vozilu ne nalazi se putni nalog popunjen i ovjeren na propisan na~in (~lan 7. stav 1. ovog Zakona); 3. izda novi putni nalog za vozilo prije vra}anja putnog naloga za prethodnu vo`nju (~lan 7. stav 2. ovog Zakona); 4. povjeri vr{enje javnog prijevoza ~lanu posade bez iskaznice iz ~lana 13. stav 4. ovog Zakona; 5. ne vr{i prijevoz u skladu sa odredbama ~lana 14. stav 1. ovog Zakona; 6. prijevoz osoba u linijskom prijevozu vr{i bez postavljene table sa ispisanim podacima o polaznoj, zavr{noj i najmanje jednoj od usputnih stanica (~lan 27. stav 2. ovog Zakona), osim ako je vozilo obilje`eno na na~in predvi|en stavom 5. istog ~lana, ili bis vo`nju vr{i bez postavljene table sa natpisom"bis vo`nja" (~lan 27. stav 4. ovog Zakona); 7. nema ovjeren i potpisan cjenovnik u skladu sa odredbama ~lana 28. stav 1. ovog Zakona; 8. karte za prijevoz izdaje bez podataka propisanih odredbama ~lana 28. stav. 3. ovog Zakona; 9. ne pridr`ava se minimalnih cijena prijevoznih usluga (~lan 28. stav 5. ovog Zakona); 10. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "vanlinijski prijevoz" (~lan 35. stav 2.); 11. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "ugovoreni prijevoz" (~lan 36. stav 3.); 12. vr{i taksiprijevoz suprotno odredbama ~lana 38. ovog Zakona; 13. nema dozvolu za vr{enje linijskog prijevoza tereta u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza (~lan 47. stav 2. ovog Zakona); 14. o registriranoj liniji, ili o promjenama na liniji ne obavijesti sve teretne stanice koje su upisane u rje{enju najkasnije pet dana prije otpo~injanja prijevoza, ili ne dostavi utvr|en cjenovnik svim teretnim stanicama koje koristi na registriranoj liniji (~lan 48. st. 1. i 2. ovog Zakona); Broj 28 – Strana 3008 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3009 15. upravlja vozilom, a nije u radnom odnosu kod vlasnika vozila (~lan 53. stav 2. ovog Zakona); 16. autobusna stanica ne dostavlja pisane izvje{taje (~lan 66. stav 1. ovog Zakona); 17. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 68. ovog Zakona; 18. ne postupi u skladu sa odredbama ~lana 69. st. 1. i 2. ovog Zakona. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 150,00 KM do 500,00 KM i odgovorno lice pravnog lica ili voza~ stranog prijevoznika. ^lan 98. Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice, odnosno drugo lice ako: 1. vr{i javni prijevoz bez va`e}eg rje{enja za vr{enje javnog prijevoza (~lan 11. stav 3. ovog Zakona); 2. obavlja djelatnost prijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 10. ovog Zakona; 3. vr{i javni prijevoz bez posjedovanja licence iz ~lana 13. ovog Zakona; 4. vr{i javni prijevoz vozilom suprotno odredbama ~lana 19. ovog Zakona; 5. javni prijevoz osoba u vanlinijskom cestovnom prijevozu vr{i suprotno odredbama ~lana 35. stav 1. ovog Zakona; 6. prijevoz za posebne namjene vr{i bez dozvole nadle`nog organa (~lan 51. stav 2. ovog Zakona); 7. prijevoz za vlastite potrebe vr{i bez rje{enja za vr{enje tog prijevoza (~lan 54. stav 1. ovog Zakona); 8. pru`a rentakar usluge, a nije registrirao obavljanje djelatnosti (~lan 57. stav 3. ovog Zakona); 9. onemogu}i, ili ometa inspektora u obavljanju poslova inspekcije (~lan 91. stav 1. ovog Zakona); 10. ne izvr{i pravomo}no rje{enje koje je na osnovu odredaba ovog Zakona donio inspektor, ili ne izvr{i rje{enje na koje `alba nema suspenzivno djelovanje; 11. u ostavljenom roku inspektoru ne dostavi ta~ne podatke i dokumentaciju potrebnu za rad (~lan 91. stav 2. ovog Zakona). Za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana pored nov~ane kazne izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 99. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 1.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice, odnosno drugo lice ako: 1. vr{i javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe vozilom za koje ne posjeduje va`e}e rje{enje o ispunjavanju tehni~ko-eksploatacionih uvjeta iz ~lana 5. stav 3. ovog Zakona; 2. na motornom vozilu nije ispisana firma, ili nije ispisana na propisan na~in (~lan 6. stav 1. ovog Zakona); 3. vr{i prijevoz vozilom na kojem nije obavljen preventivni tehni~ki pregled, ili je istekao, ili je obavljen kod neovla{tene stanice tehni~kog pregleda (~lan 8. stav 1. ovog Zakona); 4. prijevoz vr{i vozilom na kojem nije izvr{en dnevni tehni~ki pregled ili nije potpisan na putnom nalogu (~lan 8. stav 2. ovog Zakona); 5. povjeri upravljanje motornim vozilom voza~u koji ne ispunjava uvjete iz ~lana 9. stav 2. ovog Zakona; 6. ne registrira djelatnost javnog prijevoza kao pravno lice, odnosno postupi suprotno odredbama ~lana 11. stav 4. ovog Zakona; 7. ne vr{i prijevoz u skladu sa odredbama ~lana 14. stav 1. ovog Zakona; 8. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "vanlinijski prijevoz" (~lan 35. stav 2.); 9. ugovoreni prijevoz osoba vr{i suprotno odredbama ~lana 36. stav 1. ovog Zakona; 10. na vozilu ne istakne tablu sa oznakom "ugovoreni prijevoz" (~lan 36. stav 3.); 11. vr{i taksiprijevoz suprotno odredbama ~lana 38. ovog Zakona; 12. obavlja djelatnost taksiprijevoza suprotno organizaciji i na~inu koji je propisao nadle`ni organ iz ~lana 42. ovog Zakona; 13. postupa suprotno odredbama ~lana 44. stav 1. ili stav 4. ovog Zakona; 14. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 45. stav 1. ovog Zakona); 15. vanlinijski prijevoz tereta vr{i bez sklopljenog ugovora iz ~lana 50. ovog Zakona; 16. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 52. st. 2., 3. i 5. ovog Zakona; 17. upravlja vozilom, a nije u radnom odnosu kod vlasnika vozila (~lan 53. stav 2. ovog Zakona); 18. vr{i javni prijevoz tereta bez tovarnog lista (~lan 55. stav 2. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 200,00 KM i voza~ vozila. Za prekr{aje iz stava 1. ta~ka 13. ovog ~lana, pored nov~ane kazne, izri~e se i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za koju je izre~ena kazna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine, a za prekr{aje iz stava 1. ta~ke 6., 11., 12., 13. i 15. izri~e se i za{titna mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja. ^lan 100. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM na licu mjesta kaznit }e se za prekr{aj ~lan posade vozila, ili slu`beno lice na autobusnoj stanici, ili osoba u poslovnici, odnosno agenciji ili putnik koji se prevozi ako: 1. za vrijeme vr{enja prijevoza u vozilu ne posjeduje va`e}e rje{enje o ispunjavanju tehni~ko-eksploatacionih uvjeta ili njegovu ovjerenu kopiju (~lan 5. stav 4. ovog Zakona); 2. upravlja vozilom kojim se vr{i prijevoz bez putnog naloga (~lan 7. stav 1. ovog Zakona); 3. poslove voza~a obavlja bez ispunjavanja uvjeta predvi|enih ~lanom 9. stav 2. ovog Zakona; 4. u vozilu se ne nalazi rje{enje za vr{enje javnog prijevoza (~lan 11. stav 5. ovog Zakona); 5. u vozilu se ne nalazi va`e}i obrazac licence iz ~lana 13. stav 4. ovog Zakona; 6. voza~ vozila ne nosi istaknutu identifikacijsku iskaznicu (~lan 13. stav 4. ovog Zakona); 7. u vr{enju javnog prijevoza ne pridr`ava se odredbi ovog Zakona i propisa o na~inu obavljanja poslova ~lana posade vozila (~lan 15. stav 1. ovog Zakona); 8. ne primi na prijevoz osobu ili teret koji prema postoje}im propisima nisu izuzeti od prijevoza (~lan 16. stav 3. ovog Zakona); 9. primi na prijevoz putnika, teret ili `ivotinje suprotno odredbama ~lana 21. stav 1. ovog Zakona; 10. u autobusu se ne nalazi red vo`nje iz ~lana 24. stav 3. ovog Zakona; 11. u vozilu se ne nalazi red vo`nje ili dokumentacija iz ~lana 27. stav 5. ovog Zakona; 12. u autobusu, autobusnoj stanici, turisti~koj agenciji ne nalazi se ovjeren i potpisan cjenovnik za tu liniju (~lan 28. stav 1. ovog Zakona); 13. ~lan posade vozila postupa suprotno odredbi ~lana 28. stav 2. ovog Zakona; 14. ~lan posade vozila izdaje karte suprotno odredbi ~lana 28. stav 3. ovog Zakona; 15. prodaju karata za prijevoz vr{i suprotno odredbi ~lana 29. stav 6. ovog Zakona; 16. ~lan posade vozila postupi suprotno odredbi ~lana 30. stav 2. ovog Zakona; 17. u autobusu se ne nalazi kopija ugovora o prijevozu iz ~lana 36. stav 2. ovog Zakona; 18. u autobusu se ne nalazi ugovor o prijevozu, ili putni list sa spiskom putnika (~lan 37. stav 1. ovog Zakona); 19. cijenu prijevoza ne odre|uje taksimetrom (~lan 38. stav 1. ovog Zakona); 20. postupi suprotno odredbi ~lana 38. st. 3., 4., 5. i 6. ovog Zakona; 21. postupi suprotno odredbi ~lana 39. ovog Zakona; 22. taksiprijevoz vr{i suprotno odredbi ~lana 40. stav 2. ovog Zakona; 23. postupi suprotno odredbama ~lana 44. stav 2. ovog Zakona; 24. nema uredno popunjen i ovjeren tovarni list u vozilu (~lan 45. stav 1. ovog Zakona); 25. nema dozvolu u vozilu za vrijeme vr{enja linijskog prijevoza tereta (~lan 47. stav 2. ovog Zakona); 26. dozvola iz ~lana 51. stav 3. ovog Zakona ne nalazi se u vozilu za vrijeme vr{enja prijevoza za posebne namjene; 27. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 52. st. 2., 3., 4. i 5. ovog Zakona; 28. prijevoz za vlastite potrebe vr{i suprotno odredbama ~lana 56. ovog Zakona; 29. rentakar prijevoz vr{i suprotno odredbama ~lana 57. stav 4. ovog Zakona; 30. iznajmljenim vozilom rentakara vr{i javni prijevoz (~lan 58. stav 2. ovog Zakona); 31. ulaz ili izlaz osoba obavlja se suprotno odredbi ~lana 63. stav 1. ovog Zakona; 32. ~lan posade vozila ne koristi usluge autobusne stanice koju ima upisanu u redu vo`nje (~lan 63. stav 3. ovog Zakona); 33. u autobusnoj stanici ne vodi prometni dnevnik u skladu sa odredbom ~lana 67. stav 1. ovog Zakona; 34. ne obavijesti narednu stanicu po redu vo`nje, odnosno postupi suprotno odredbi ~lana 69. stav 2. ovog Zakona; 35. voza~ za koga se utvrdi da je vozio vozilo i nije se zaustavio na dati znak iz ~lana 82. stav 4. ovog Zakona. Nov~anu kaznu na licu mjesta izri~e i napla}uje inspektor. Ako u~inilac prekr{aja ne plati nov~anu kaznu na licu mjesta du`an je to u~initi najkasnije u roku od 15 dana od dana kada je na~inio prekr{aj. Ako u~inilac prekr{aja ne plati nov~anu kaznu u roku iz stava 3. ovog ~lana inspektor }e podnijeti prijavu za pokretanje prekr{ajnog postupka protiv u~inioca prekr{aja. ^lan 101. Nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM na licu mjesta kaznit }e se za prekr{aj ~lan posade vozila, ili slu`beno lice na autobusnoj stanici, ili osoba u poslovnici, odnosno agenciji ili putnik koji se prevozi ako: 1. vr{i prijevoz suprotno odredbama ~lana 8. stav 2. ovog Zakona; 2. postupa suprotno odredbama ~lana 20. ovog Zakona; 3. u vozilu kojim se vr{i javni prijevoz nije istaknuta tabla prema odredbi ~lana 27. stav 2. ovog Zakona; 4. putnik koji se prevozi nema va`e}u kartu za prijevoz (~lan 29. stav 1. ovog Zakona); 5. ru~ni prtljag odla`e suprotno odredbama ~lana 30. stav 1. ovog Zakona; 6. za vrijeme vr{enja vanlinijskog prijevoza nije istaknuta tabla iz ~lana 35. stav 2. ovog Zakona; 7. za vrijeme vr{enja vanlinijskog prijevoza nije istaknuta tabla iz ~lana 36. stav 3. ovog Zakona; 8. u vozilu nema dokaza o uplati aran`mana iz ~lana 37. stav 2. ovog Zakona; 9. putnik koji se prevozi nema iskaznicu iz ~lana 37. stav 3. ovog Zakona; 10. cjenovnik usluga nije istaknut na vidnom mjestu u vozilu (~lan 38. stav 2. ovog Zakona); 11. u vozilu se ne nalazi rje{enje iz ~lana 55. stav 1. ovog Zakona; 12. u vozilu se ne nalazi tovarni list iz ~lana 55. stav 2. ovog Zakona; 13. voza~ ne koristi usluge autobusne stanice koja je upisana u red vo`nje (~lan 63. stav 3. ovog Zakona); 14. ne nosi identifikacijsku iskaznicu na vidnom mjestu za vrijeme rada (~lan 65. stav 6. ovog Zakona); 15. ne prijavi dolazak autobusa, ili ne ovjeri putni nalog (~lan 66. stav 2. ovog Zakona); 16. otprema autobuse suprotno odredbama ~lana 66. stav 3. ovog Zakona; 17. po|e sa autobusne stanice suprotno odredbi ~lana 66. stav 4. ovog Zakona. VIII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 102. Federalni ministar na osnovu odredbi ovog Zakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona donijet }e sljede}e propise: 1. pravilnik iz ~lana 5. stav 2. ovog Zakona; 2. pravilnik iz ~lana 6. stav 1. ovog Zakona; 3. pravilnik iz ~lana 7. stav 1. ovog Zakona; 4. pravilnik iz ~lana 8. stav 1. ovog Zakona; 5. pravilnik iz ~lana 13. stav 3. ovog Zakona; 6. pravilnik iz ~lana 24. stav 4. ovog Zakona; 7. pravilnik iz ~lana 26. stav 2. ovog Zakona; 8. pravilnik iz ~lana 37. stav 4. ovog Zakona; 9. pravilnik iz ~lana 47. stav 3. ovog Zakona; 10. pravilnik iz ~lana 64. stav 3. ovog Zakona; 11. pravilnik iz ~lana 67. stav 1. ovog Zakona; 12. pravilnik iz ~lana 70. stav 4. ovog Zakona; 13. pravilnike iz ~lana 74. stav 1. ovog Zakona; 14. pravilnik iz ~lana 86. stav 7. ovog Zakona. ^lan 103. Nadle`ni or gan kantona, odnosno grada i op}ine uskladit }e propise iz ~l. 10. i 42. ovog Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Do dono{enja propisa iz stava 1. ovog ~lana primjenjivat }e se va`e}i propisi kantona, odnosno grada i op}ine ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Zakonom. ^lan 104. Odredbe ~lana 9. stav 2. ovog Zakona, u pogledu stru~ne spreme za zanimanje voza~ motornih vozila, ne}e se primjenjivati dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 105. Stru~na institucija na koju su prenesena ovla{tenja po ranijim propisima, koja se odnose na rad stanica tehni~kog pregleda i nazna~ena su u ~lanu 76. ovog Zakona, nastavlja sa radom ukoliko su ovla{tenja prenesena na na~in kako je to propisano i ukoliko se utvrdi da prenesena ovla{tenja obavlja u skladu sa ovim Zakonom. ^lan 106. U prijelaznom periodu od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona neposredne poslove inspekcijskog nadzora obavljat }e i ovla{teni kantonalni inspektori za cestovni promet. ^lan 107. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da va`i Zakon o prijevozu u unutarnjem cestovnom prometu ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 23/98). Do dono{enja podzakonskih akata iz ~lana 102. ovog Zakona primjenjivat }e se podzakonski propisi doneseni na osnovu Zakona iz stava 1. ovog ~lana, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona. ^lan 108. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH, na Broj 28 – Strana 3010 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7.6.2006. Srijeda, 7.6.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 28 – Strana 3011 sjednici Zastupni~kog doma od 18. travnja 2006. godine i na sjednici Doma naroda od 4. travnja 2006. godine. Broj 01-02-377/06 30. svibnja 2006. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, v. r. ZAKON O CESTOVNOM PRIJEVOZU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim Zakonom ure|uju se uvjeti i na~in obavljanja djelatnosti prijevoza osoba i tereta motornim, priklju~nim i zapre`nim vozilima u cestovnom prijevozu (u daljnjem tekstu: cestovni prijevoz); rad stanica tehni~kog pregleda na podru~ju Federacije Bosne i Hercegovine; djelatnost javnog prijevoza putnika i tereta u linijskom i izvanlinijskom cestovnom prijevozu; prijevoz za osobne potrebe; rad autostanica; inspekcijski nadzor; kaznene odredbe, te prijelazne i zavr{ne odredbe. ^lanak 2. Odredbe ovog Zakona ne odnose se na prijevoz koji se obavlja vozilima Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine, ministarstava unutarnjih poslova, Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) i Dr`avne grani~ne slu`be (DGS), te vozilima stranih organizacija. ^lanak 3. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljede}a zna~enja: 1. "autostanica" je autobusni kolodvor na kojem se vr{i prihvat i otprema autobusa, ulazak ili izlazak putnika, utovar ili istovar prtljaga i druge usluge, ili teretni kolodvor na kojem se vr{i prihvat i otprema teretnih motornih i priklju~nih vozila i pru`anje drugih usluga vezanih za prijevoz tereta; 2. "bis vo`nja" je prijevoz koji se obavlja s dva ili vi{e vozila na cijeloj liniji po istom voznom redu; 3. "cjenik" je dokument izdat od strane prijevoznika kojim su utvr|ene cijene za pojedine usluge prijevoza; 4. "~lan posade" je voza~ i druga osoba koja se nalazi u vozilu s ciljem obavljanja poslova vezanih za prijevozni proces; 5. "izravni prijevoz" je linijski prijevoz na relaciji du`oj od 100 kilometara bez usputnih kolodvora i stajali{ta; 6. "fizi~ka osoba" je osoba koja vozilom vr{i prijevoz u cestovnom prometu; 7. "javni prijevoz" je prijevoz, koji je pod jednakim uvjetima dostupan svim korisnicima usluga prijevoza i realizira se u komercijalne svrhe; 8. "kabota`a" je prijevoz putnika ili robe izme|u pojedinih mjesta unutar Bosne i Hercegovine; 9. "karta za prijevoz" je dokument izdat od strane prijevoznika korisniku prijevoza, kojim se potvr|uje da je korisnik prijevoza platio prijevozniku odgovaraju}i iznos za uslugu prijevoza i time stekao pravo na kori{tenje prijevoza; 10. "kooperacija" je prijevoz na liniji prema voznom redu koji sporazumno odr`avaju dva ili vi{e prijevoznika; 11. "licenca" je dokument kojim prijevoznik potvr|uje da ispunjava temeljne uvjete za obavljanje javnog prijevoza propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega; 12. "linija" je relacija odvijanja prijevoza od po~etnog do zavr{nog kolodvora na kojoj se prevoze putnici ili teret po registriranom i ovjerenom voznom redu s jednim ili vi{e polazaka; 13. "linijski prijevoz" je prijevoz osoba ili tereta, koji se obavlja na odre|enim linijama po unaprijed utvr|enoj skici puta, voznom redu, utvr|enoj i objavljenoj cijeni i drugim uvjetima prijevoza; 14. "neuredno odr`avanje linije" podrazumijeva da prijevoznik ne koristi kolodvor ili stajali{te upisano u registrirani vozni red ili koristi kolodvor ili stajali{te za izlazak ili ulazak putnika, a isti nije upisan u registrirani vozni red ili se ne pridr`ava skice puta iz registriranog voznog reda, ili dolazi ranije na kolodvor ili stajali{te prije vremena upisanog u registriranom voznom redu, ili polazi ranije ili kasni u dolasku na kolodvor ili stajali{te vi{e od 10 minuta; 15. "prijevoz" je svaki prijevoz putnika ili tereta u cestovnom prometu, odnosno vo`nja praznog ili nenatovarenog vozila po javnim i nekategoriziranim cestama; 16. "prijevoz za osobne potrebe" je prijevoz koji pravne ili fizi~ke osobe obavljaju radi zadovoljenja svojih potreba u svezi s obavljanjem gospodarske ili druge djelatnosti za koju su registrirani, odnosno za koju imaju rje{enje, kao i rent-a-car prijevoz; 17. "prijevoznik", u smislu ovog Zakona, je pravna osoba upisana u sudski registar za obavljanje javnog prijevoza i koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, kao i fizi~ka osoba koja obavlja javni prijevoz za koji ima rje{enje u skladu s odredbama ovog Zakona, Zakona o obrtu, kao i propisa donesenih temeljem ovih zakona; 18. "putnik" je svaka osoba koja se prevozi, izuzev voza~a i ~lanova posade vozila; 19. "vozni red" je akt kojim se utvr|uju elementi za obavljanje linijskog prijevoza osoba u cestovnom prijevozu i sadr`i: naziv prijevoznika, ili naziv svih prijevoznika ako se vozni red odr`ava u kooperaciji, relaciju na kojoj se obavlja prijevoz (itinerer linije), vrstu linije, redoslijed kolodvora i stajali{ta i njihovu udaljenost od mjesta gdje po~inje linija, vrijeme polaska, te vrijeme polaska i dolaska na svaki autobusni kolodvor, odnosno stajali{te, najmanje jedan polazak i povratak, vremensko razdoblje odr`avanja linije, u~estalost odr`avanja linije i rok va`enja voznog reda; 20. "registar voznih redova" je zvani~ni popis registriranih voznih redova istoga ranga, koji je napravilo mjerodavno tijelo za registraciju nakon provedenog postupka uskla|ivanja i koji va`i u teku}em registracijskom razdoblju; 21. "relacija" je dio linije na kojoj se vr{i prijevoz izme|u dva mjesta na kojima se vr{i ulazak ili izlazak putnika, odnosno utovar ili istovar tereta; 22. "skica puta (itinerer)" je grafi~ki prikaz linije; 23. "stajali{te" je mjesto na liniji predvi|eno u voznom redu za ulazak ili izlazak putnika ili utovar ili istovar tereta; 24. "stanica tehni~kog pregleda" je pravna osoba koja je registrirana, ovla{tena i osposobljena za utvr|ivanje tehni~ke ispravnosti vozila; 25. "teret" je zajedni~ki naziv za stvari koje se prevoze teretnim motornim vozilom ili skupom vozila; 26. "tovarni list" je dokument za teret koji izdaje prijevoznik na propisanom obrascu; 27. "izvanlinijski prijevoz" je prijevoz u kojeg se relacija, cijena i drugi uvjeti prijevoza utvr|uju ponaosob za svaki prijevoz; 28. "voza~" je osoba kvalificirana za upravljanje vozilom; 29. "vozilo" je motorno ili priklju~no vozilo kojim se obavlja prijevoz. ^lanak 4. Prijevoz osoba ili tereta, odnosno osoba i tereta u cestovnom prijevozu mo`e se obavljati kao javni prijevoz ili kao prijevoz za osobne potrebe. ^lanak 5. Javni prijevoz i prijevoz za osobne potrebe mo`e se obavljati samo ako su ispunjeni posebni eksploatacijski uvjeti za pojedine vrste prijevoza i ako vozilo ili skup vozila kojim se obavlja prijevoz, pored uvjeta utvr|enih propisima o sigurnosti prijevoza na cestama i drugim propisima, ispunjavaju tehni~ko-eksploatacijske uvjete.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 15/20 26.02.2020 SN FBiH 15/16 dobit,porez,porez na dobit
Zakon o izmjenama zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 99/19 31.12.2019 SN FBiH 48/21, SN FBiH 34/18, SN FBiH 86/15, SN FBiH 66/14, SN FBiH 28/13, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 kamata,kamate,javni prihod ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNE PRIHODE Članak 1. U Zakonu o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/01, 52/01, 42/06, 28/13, 66/14, 86/15 i 34/18), u članku 2. stavak (2) u zadnjem retku riječi: "na dan isteka roka od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona." zamjenjuju se riječima: "do 31.12.2020. godine". Članak 2. U članku 2b. stavak (1) riječi: "do dana isteka roka od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona," zamjenjuju se riječima: "do 31.12.2020. godine,". U stavku (2) riječi: "u periodu od 01.01.2017. godine do 30.06.2017. godine," zamjenjuju se rječima: "do 05.05.2019. godine,".
Zakon o izmjenama Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 99/19 31.12.2019 SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 doprinosi,zakon ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Članak 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 01/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16 i 34/18) članak 3. briše se. Članak 2. U članku 11b. iza riječi: "korisnicima" zarez se zamjenjuje točkom, a preostali dio teksta briše se.
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o električnoj energiji u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 54/19 31.07.2019 SN FBiH 01/22, SN FBiH 94/15, SN FBiH 66/13 električna energija,trgovina,distribucija ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O ELEKTRIČNOJ ENERGIJI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 66/13 i 94/15), u članu 68. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, Operator distribu-tivnog sistema može izvršiti privremeno priključenje bespravno izgrađenih objekata na distributivnu mrežu, uz Uvjerenje izdato od strane organa uprave nadlež-nog za izdavanje građevinske dozvole o činjenicama o kojima organ vodi službenu evidenciju ili nakon provedenog postupka o činjenicama o kojima organ ne vodi službenu evidenciju o tome: 1) da li je izgrađeni objekat na području gdje nisu doneseni planski dokumenti; 2) da li je izgrađeni objekat u postupku legaliza-cije.". U stavu (3) riječi: "koji je utvrđen u pisanoj saglasnosti organa uprave nadležnog za izdavanje građevinske dozvole", brišu se. Stav (5) briše se. Član 2. U članu 73. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Na objekte čiji su imovinsko-pravni odnosi uređeni u skladu sa stavom (1) ovog člana, elektroenergetski subjekt je dužan plaćati posebne naknade, uključujući naknade za koncesiju i naknade utvrđene drugim zakonima, a u slučaju nastanka štetnog događaja dužan je učinjenu štetu nadoknaditi.". Stav (3) briše se. Član 3. U članu 76. stav (3) mijenja se i glasi: "(3) Ako je na nepropisnom rastojanju izgrađen objekat bez saglasnosti elektroenergetskog subjekta, isti je dužan, od vlasnika objekta zahtijevati da u određenom roku poduzme aktivnosti na izmještanju ili tehničkim izmjenama objekta, te o tome obavijesti nadležni organ lokalne uprave.". Iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi: "(4) Ukoliko vlasnik objekta ne poduzme aktivnosti na izmještanju ili tehničkim izmjenama objekta u datom roku, elektroenergetski subjekt je dužan od nadležnog organa lokalne uprave zahtijevati uklanjanje objekta.". Dosadašnji stav (4) postaje stav (5). U dosadašnjem stavu (4) koji postaje stav (5) broj "(3)" zamjenjuje brojem "(4)".
Zakon o izmjenama Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 54/19 31.07.2019 SN FBiH 48/21, SN FBiH 36/18, SN FBiH 52/14 finansijska konsolidacija,privredna društva
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 89/18 09.11.2018 SN FBiH 44/22, SN FBiH 26/16 zakon,rad,zakon o radu,fbih God P 1640 Temelje Hercegovine, O PRO Proglaša radu, koji je u sjednici Zastu Doma naroda Broj 01-02 29. listopad Sa O IZMJE U Zakon 26/16), u član dodaju se rij zabranjeno.". Iza člank (1) Radni o nakon p o radu p (2) U zav organiza javnim Hercego ustanova kanton, kojima F od 50% dina XXV - Br PARLAMEN BOSNE I H em članka IV.B donosim U OGLAŠENJU Z DOPUNAMA ava se Zakon o usvojio Parlamen upničkog doma od 1.6.2017. go 2-1-492-01/18 da 2018. godine arajevo Z ENAMA I DOP Č nu o radu ("Slu nku 19. stavak (3 ječi: "osim ak Č ka 20., dodaje se "Č odnos zasniva s provođenja proce poslodavca. vodima, agenc acijama pod dru ovlaštenjima ovine (u daljnjem ama i javnim po grad ili općin Federacija, kant % ukupnog kapi roj 89 NT FEDERA HERCEGOV .7. a)(IV) Ustav UKAZ ZAKONA O IZ A ZAKONA O R izmjenama i nt Federacije Bo od 10.7.2018. odine. Marin ZAKON PUNAMA ZAK Članak 1. užbene novine F 3) na kraju rečen ko to ovim za Članak 2. e članak 20a. ko Članak 20a. e zaključivanje edure prijema p cijama, direkc ugim nazivom, na teritoriju m tekstu: Feder oduzećima čiji j na, te u gospod ton, grad ili opć itala, prijem u Petak S ACIJE VINE va Federacije B ZMJENAMA I RADU dopunama Zak osne i Hercegov godine i na sj Predsjednik nko Čavara, v. KONA O RAD Federacije BiH" nice iza riječi "p akonom nije iz oji glasi: m ugovora o ra propisane praviln cijama i upr pravnim osoba Federacije Bo acija), kao i u j je osnivač Fede darskim društvi ćina sudjeluje s radni odnos v k, 9. 11. 2018. g A R A J E V Bosne i kona o vine na jednici r. DU ", broj pravo", izričito radu, a nikom ravnim ama sa osne i avnim eracija, ima u sa više vrši se (3) (4) zaklju se rije daljnj "Iznim ukoli posla "(2) godine O nakon proveden prijem u radni o Vlada Federac Vlada Federaci snagu ovog z postupak prijem zavodima, a organizacijama teritoriju Fede poduzećima čij društvima u k ukupnog kapita Vlade kantona snagu ovog z postupak prijem zavodima, agen ma, pravnim o kantona, grada poduzećima čij gospodarskim sudjeluju sa viš U članku 28 učivanja ugovor ečima: "odmah n U članku 42. jem tekstu: Fede U članku 47. st mno, godišnji o ko je to uređe a i uvjetima rada U članku 75. st Plaća za obavlj od: a) osnovne p b) dijela pla c) uvećane p Iza stavka (3) d IS ne procedure ob odnos. ije Bosne i Her ije), će u roku od zakona, donijet ma u radni odno agencijama, a, pravnim osob eracije, u jav ji je osnivač F kojima Federacij ala. će u roku od zakona, donijet ma u radni odno ncijama, direkcij osobama s javn a ili općine, u j ji su osnivači k društvima u ko še od 50% ukupn Članak . riječi: "u ro ra o radu, odnos na početku rada Članak stavak (4) rije eracije)", brišu s Članak tavak (1) dodaje dmor može da t eno kolektivnim a.". Članak tavak (2) mijenja eni rad i vrijem plaće; će za radni učin plaće iz članka 7 dodaje se stavak SSN 1512-7079 bveznog javnog ercegovine (u da 90 dana od da ti propis kojim os iz stavka (2) direkcijama bama s javnim o vnim ustanovam Federacija, te u ija sudjeluje sa 90 dana od dan ti propis kojim os iz stavka (2) ijama i upravnim nim ovlaštenjim javnim ustanov kantoni, grad i ojima kantoni, g nog kapitala.". 3. roku od 15 d sno početka rad a". 4. eči: "Bosne i H se. 5. e se druga rečen traje i duže od 3 m ugovorom, a 6. a se i glasi: me provedeno na nak ukoliko je ist 76. ovog zakona k (4) koji glasi: 9 oglašavanja za aljnjem tekstu: ana stupanja na m će propisati ovog članka u i upravnim ovlaštenjima na ma i javnim gospodarskim a više od 50% na stupanja na m će propisati ovog članka u m organizacijama na teritoriju vama i javnim li općina, te u grad ili općina dana od dana da", zamjenjuju Hercegovine (u nica koja glasi: 30 radnih dana, prema naravi a radu sastoji se ti ostvaren i a.". Broj 89 - Stranica 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 9. 11. 2018. "(4) Radni učinak definira poslodavac sukladno općim propisima, kolektivnom ugovoru ili pravilnikom o radu.". Članak 7. U članku 78. stavak (1), mijenja se i glasi: "(1) Vlada Federacije utvrđuje najnižu plaću nakon konzultiranja sa Gospodarsko-socijalnim vijećem.". Stavak (3) mijenja se i glasi: "(3) Vlada Federacije će na prijedlog Federalnog ministarstva financija u suradnji sa Federalnim zavodom za programiranje razvoja, a uz prethodno konzultiranje sa Gospodarsko-socijalnim vijećem, donijeti propis kojim će propisati metodologiju izračuna i usklađivanja najniže plaće iz stavka (1) ovog članka.". Članak 8. U članku 94. toč. c. i d., mijenjaju se i glase: "c. kad radnik navrši 65 godina života i 15 godina staža osiguranja (sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju), ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore; d. kad radnik navrši 40 godina staža osiguranja (sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju), bez obzira na godine života, ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore;". Članak 9. U članku 114. stavak (1), riječ "može", zamjenjuje se se riječima: "dužan je". U stavku (3) riječi: "osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadu štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog odnosa", zamjenjuju se riječima: "osim u slučaju otkaza ugovora o radu sukladno ovom zakonu". Članak 10. U članku 138. stavak (1), iza riječi "sklapaju", dodaju se riječi: "Vlada Federacije". U stavku (4) iza riječi "poslodavac", točka se zamjenjuje zarezom i dodaju se riječi: "a gdje se kao vlasnik pojavljuje Federacija, kanton, grad ili općina, potrebno je prethodno pribaviti njihovu suglasnost.". Članak 11. Iza članka 138., dodaje se članak 138a. koji glasi: "Članak 138a. (1) Granski kolektivni ugovor za područja djelatnosti koja se financiraju iz proračuna ili izvanproračunskih fondova, sklapaju Vlada Federacije, odnosno mjerodavna ministarstva i vlade kantona, odnosno mjerodavna ministarstva s jedne strane i reprezentativni sindikati tih područja djelatnosti s druge strane. (2) Granske kolektivne ugovore za javna poduzeća i javne ustanove čiji je osnivač Federacija, kanton, grad ili općina, sklapaju reprezentativni sindikati i osnivači. (3) Granske kolektivne ugovore za gospodarska društva u kojima Federacija, kanton, grad ih općina sudjeluje sa više od 50% ukupnog kapitala, pored reprezentativnog sindikata, sklapaju predstavnici nositelja državnog kapitala uz sudjelovanje reprezentativne udruge poslodavaca, osim ako nije drugačije uređeno sporazumom Vlade Federacije, odnosno vlade kantona, gradonačelnika ili načelnika općine sa reprezentativnim udrugom poslodavaca. (4) U postupku pregovaranja radi sklapanja kolektivnih ugovora iz st. (1), (2) i (3) ovoga članka, reprezentativni sindikat dužan je da surađuje sa drugim sindikatima sa manjim brojem članova, radi izražavanja interesa uposlenih koji su učlanjeni u taj sindikat.". Članak 12. Naziv i članak 168. mijenjaju se i glase: "Članak 168. Prava radnika izabranih i imenovanih na javne dužnosti ili profesionalne funkcije (1) Radniku izabranom, odnosno imenovanom na neku od javnih dužnosti u organe Bosne i Hercegovine, Federacije, organe kantona, grada i općine i radniku izabranom na profesionalnu funkciju u sindikatu, prava i obveze iz radnog odnosa, na njegov zahtjev miruju, a najduže na period koliko traje obavljanje te funkcije, od dana izbora odnosno imenovanja. (2) Radnik koji nakon završenog mandata iz stavka (1) ovog članka, želi da se vrati kod istog poslodavca, dužan ga je o tome obavijestiti u roku od 30 dana od dana prestanka mandata, a poslodavac je dužan primiti radnika na rad u roku od 30 dana od dana obavijesti radnika. (3) Radnika, koji je obavijestio poslodavca u smislu stavka (2) ovog članka, poslodavac je dužan rasporediti na poslove na kojima je radio prije stupanja na dužnost ili na druge odgovarajuće poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga u smislu članka 96. ovog zakona. (4) Ako poslodavac ne može vratiti radnika na rad, zbog prestanka potrebe za obavljanjem poslova u smislu stavka (3) ovog članka, dužan mu je isplatiti otpremninu utvrđenu u članku 111. ovog zakona, s tim da se prosječna plaća dovede na razinu plaće koju bi radnik ostvario da je radio. (5) Ako radniku prestane radni odnos u smislu stavka (3) ovog članka, poslodavac ne može u roku od jedne godine dana, uposliti drugu osobu koja ima istu kvalifikaciju ili stupanj stručne spreme.". Članak 13. U članku 171. stavak (1), dodaje se nova točka 53. koja glasi: "53. iz neopravdanih razloga ne isplati plaću u roku utvrđenom u članku 79. stavak (1) ovog zakona, sa svim pripadajućim doprinosima,". Dosadašnje toč. 53. do 71. postaju toč. 54. do 72. Članak 14. Članak 172. zakona, briše se. Članak 15. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О РАДУ Проглашава се Закон о измјенама и допунама Закона о раду, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 10.07.2018. године и на сједници Дома народа од 01.06.2017. године. Број 01-02-1-492-01/18 29. октобра 2018. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р.
Zakon o izmjeni Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 36/18 11.05.2018 SN FBiH 48/21, SN FBiH 54/19, SN FBiH 52/14 finansijska konsolidacija,privredna društva
Zakon o izmjeni Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 36/18 11.05.2018 SN FBiH 61/22, SN FBiH 48/11, SN FBiH 70/08, SN FBiH 07/02, SN FBiH 30/97
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 34/18 04.05.2018 SN FBiH 48/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 86/15, SN FBiH 66/14, SN FBiH 28/13, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 kamate,zatetne kamate,zakon o visini stope zatezne kamate na javne prihode,javni prihodi,prihodi,zakon Pregled Dokumenata|Broj 34/18Početna ( /) / Dokumenti ( /Docs/ )/ Službene novine Federacije BiH ( /Docs/Drzavni) / Dokumenti pregledSlužbene novine Federacije BiH, broj 34/18Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosimUKAZO PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNEPRIHODEProglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, koji je usvojio ParlamentFederacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 18.04.2018. godine i na sjednici Doma naroda od19.04.2018. godine.Broj 01-02-1-231-01/1826. aprila 2018. godineSarajevoPredsjednikMarinko Čavara, s. r.ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNE PRIHODEČlan 1.U Zakonu o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/01, 52/01, 42/06, 28/13,66/14 i 86/15), u članu 2. stav (2) mijenja se i glasi:"(2) Kamata iz stava (1) ovog člana, koja je nastala po osnovu dospjelih, prijavljenih a nenaplaćenih javnih prihoda sa stanjem nadan 31.12.2016. godine, otpisuje se u visini propisanoj ovim zakonom, pod uslovima da porezni obveznik svoje obaveze poosnovu glavnog duga izmiri najkasnije na dan isteka roka od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.".Član 2.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/BV1b4Fq9fQ8=1 of 35/7/2018, 8:45 AM Član 2b. mijenja se i glasi:"Član 2b.(1) Podnosiocu zahtjeva koji je ispunio uslove za otpis kamata propisanih članom 2a. ovog Zakona, te u cijelosti izmiri obavezeglavnog duga najkasnije do dana isteka roka od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, obračunata a neplaćenakamata otpisat će se u cjelokupnom iznosu.(2) Porezni obveznici koji su u potpunosti izmirili svoj glavni dug u periodu od 01.01.2017. godine do 30.06.2017. godine, iimaju pravosnažno rješenje o otpisu obračunate a neplaćene kamate u visini od 50%, preostala obračunata a neplaćena kamataće se otpisati u cjelokupnom iznosu.(3) Pod obračunatom a neplaćenom kamatom iz st. (1) i (2) ovog člana, podrazumijeva se neplaćena kamata nanepravovremeno plaćene javne prihode do dana njihove uplate.".Član 3.U članu 2c. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi:"(2) Porezna uprava će po službenoj dužnosti izdati rješenje o otpisu kamata za porezne obveznike iz člana 2b. stav (2) ovogZakona.".Dosadašnji stav (2) postaje stav (3).Član 4.Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".PredsjedavajućiPredstavničkog domaParlamenta Federacije BiHEdin Mušić, s. r.PredsjedavajućaDoma narodaParlamenta Federacije BiHLidija Bradara, s. r.Hvala što ste naš pretplatnik. Koristite pogodnosti koje dobijate pretplatom.O namaJavno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacijaSLUŽBENI LIST BOSNE IHERCEGOVINE. Sva pravapridržana. 2014AdresaDžemala Bijedića 39/III71000 SarajevoBosna i HercegovinaEmail: sllist@sllist.ba(mailto:sllist@sllist.ba)Email ( mailto:info@sllist.ba)Email(mailto:urednistvo@sllist.ba)Email ( mailto:info@sllist.ba)KontaktiCentralaTel: 033/722-030UredništvoTel: 033/722-038Pravna službaTel: 033/722-051RačunovodstvoTel: 033/722-045, Fax:033/722-046Email ( mailto:info@sllist.ba)Email(mailto:oglasi@sllist.ba)ProdajaTel: 033/722-079Oglasni odjelTel: 033/722-049 i033/722-050, Fax:033/722-074Tehnički sekretarTel: 033/722-061, Fax:033/722-064Ured direktoraSlužbeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/BV1b4Fq9fQ8=2 of 35/7/2018, 8:45 AM
Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 34/18 05.04.2018 SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 zakon,doprinosi Godina XXV - Broj 34 Petak, 4. 5. 2018. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 600 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Proglašava se Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 18.04.2018. godine i na sjednici Doma naroda od 19.04.2018. godine. Broj 01-02-1-230-01/18 26. aprila 2018. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Član 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15 i 104/16) u članu 20a. riječi: "24 mjeseca" zamjenjuju se riječima: "60 mjeseci". Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Proglašava se Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 18.4.2018. godine i na sjednici Doma naroda od 19.4.2018. godine. Broj 01-02-1-230-01/18 26. travnja 2018. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Članak 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15 i 104/16) u članku 20a. riječi: "24 mjeseca" zamjenjuju se riječima: "60 mjeseci". Članak 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. На основу члана IV.B.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О ДОПРИНОСИМА Проглашава се Закон о измјени Закона о доприно- сима, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херце-
Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 13/18 21.02.2018 SN FBiH 19/22, SN FBiH 90/21 Zakon,zakon,PIO,pio,zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju Broj 13 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. 233 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU Proglašava se Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 24.01.2018. godine i na sjednici Doma naroda od 25.01.2018. godine. Broj 01-02-97-01/18 19. februara 2018. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom uređuje se obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu međugeneracijske solidarnosti (u daljnjem tekstu: obavezno osiguranje) i dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje za lica koja nisu obavezno osigurana po ovom zakonu (u daljnjem tekstu: dobrovoljno osiguranje), kao i prava i obaveze na osnovu tih osiguranja. Član 2. (Pojmovi) Pojedini pojmovi u smislu ovog zakona imaju sljedeće značenje: a) Penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu generacijske solidarnosti je sistem penzijskog i invalidskog osiguranja u kojem se osiguranicima na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj nastanka rizika starosti, invalidnosti i fizičke onesposobljenosti, a članovima njihovih porodica prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika prava, b) Osiguranik je fizičko lice koje je na osnovu radne aktivnosti (radni odnos, obavljanje djelatnosti, dobrovoljno osiguranje i dr.) obavezno osigurano na penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu generacijske solidarnosti, c) Osigurano lice je fizičko lice osigurano na penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu generacijske solidarnosti u određenim okolnostima za rizik smrti i invalidnosti prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom bolesti, d) Penzijski staž je grupni naziv perioda provedenih u obaveznom osiguranju (staž osiguranja) i perioda provedenih van osiguranja koji se pod određenim uslovima priznaju u penzijski staž (poseban staž), e) Staž osiguranja s uvećanim trajanjem je period proveden u obaveznom penzijskom i invalidskom osiguranju koji se računa sa uvećanim trajanjem. Posebnim propisima se određuju radna mjesta i zanimanja na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, f) Penzija (starosna, invalidska i porodična) je pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja čija se materijalna vrijednost iskazuje u novčanom iznosu, g) Najniža penzija je najniže novčano primanje iz penzijskog i invalidskog osiguranja koje se određuje u skladu sa odredbama ovog zakona, h) Korisnik penzije je osiguranik, odnosno lice kojem je priznato pravo na penziju, i) Naknada zbog fizičke onesposobljenosti je novčano primanje iz penzijskog i invalidskog osiguranja zbog fizičke onesposobljenosti nastale kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti, j) Matična evidencija je skup podataka o osiguranicima, obveznicima uplate doprinosa i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji se obavezno vode kod Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: nosilac osiguranja), k) Policijski službenik, u smislu ovog zakona, je lice koje je kao takvo definisano posebnim zakonom na osnovu kojeg prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruje kod nosioca osiguranja. Član 3. (Načela) Osiguranicima se na načelima uzajamnosti i solidarnosti obavezno osiguravaju prava za slučaj starosti ili invalidnosti, a članovima njihovih porodica pravo za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika penzije. Član 4. (Prava) (1) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su: a) pravo na starosnu penziju, b) pravo na invalidsku penziju, c) prava osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnošću, d) pravo po osnovu fizičke onesposobljenosti, e) pravo na porodičnu penziju. (2) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruju se i koriste pod uslovima propisanim ovim zakonom. (3) Obim prava zavisi od dužine penzijskog staža osiguranika i visine plata i osnovica osiguranja na koje je plaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, izuzev u slučajevima propisanim ovim zakonom. Član 5. (Opća načela o pravima) (1) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su neotuđiva, lična i materijalna prava i ne mogu se prenijeti na drugog niti se mogu naslijediti. (2) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne mogu zastarjeti. (3) Dospjela novčana primanja na osnovu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja koja nisu isplaćena do smrti korisnika prava mogu se nasljeđivati. (4) Dospjela novčana primanja iza smrti korisnika prava koji nema nasljednika pripadaju nosiocu osiguranja. (5) Novčana primanja iz penzijskog i invalidskog osiguranja mogu biti predmet izvršenja i obezbjeđenja, u skladu sa zakonom. Član 6. (Korištenje i prestanak prava) (1) Korištenje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja može se ograničiti u slučajevima i pod uslovima utvrđenim zakonom. (2) Stečena prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja mogu prestati u slučajevima utvrđenim zakonom. Član 7. (Opće napomene o ostvarivanju i organizaciji) (1) Ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja na osnovu generacijske solidarnosti provodi nosilac osiguranja. Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 5 (2) Organizacija, organi upravljanja, rukovođenja, nadzor i druga pitanja značajna za rad nosioca osiguranja uređuju se posebnim zakonom iz oblasti organizacije penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). Član 8. (Načelo dvostepenosti i primjene odredbi o upravnom postupku) (1) U postupku ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja osigurava se dvostepenost rješavanja kod nosioca osiguranja, kao i sudska zaštita prava. (2) U postupku rješavanja o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja primjenjuju se odredbe Zakona o upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. DIO DRUGI - OSIGURANICI POGLAVLJE I. OSIGURANIK U OBAVEZNOM OSIGURANJU Član 9. (Lice osigurano u obaveznom i dobrovoljnom osiguranju) Osiguranik je, u skladu sa ovim zakonom, lice osigurano na obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: osiguranik u obaveznom osiguranju) i lice osigurano na dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: osiguranik u dobrovoljnom osiguranju). Član 10. (Osiguranik u obaveznom osiguranju) (1) Osiguranik u obaveznom osiguranju je: a) lice zaposleno na osnovu ugovora o radu ili drugog akta poslodavca (u daljnjem tekstu: osiguranik zaposlenik), b) lice koje obavlja samostalnu djelatnost (u daljnjem tekstu: osiguranik samostalnih djelatnosti), c) lice koje obavlja vjersku službu (u daljnjem tekstu: osiguranik vjerski službenik) i d) lice koje obavlja poljoprivrednu djelatnost (u daljnjem tekstu: osiguranik poljoprivrednik). (2) Ako lice istovremeno ispunjava uslove za osiguranje po više osnova iz stava (1) ovog člana, osnov osiguranja određuje se na taj način što postojanje osnova osiguranja po prethodnoj tački isključuje osnov osiguranja iz naredne tačke. Član 11. (Osiguranik zaposlenik) Osiguranik zaposlenik je: a) lice zaposleno u privrednom društvu, organu uprave, javnoj ustanovi ili drugoj organizaciji na teritoriji Federacije, b) lice zaposleno u institucijama Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH) i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt), sa prebivalištem na teritoriji Federacije, c) profesionalna vojna lica zaposlena u Ministarstvu odbrane BiH i Oružanim snagama BiH, sa prebivalištem na teritoriji Federacije, d) lice zaposleno u Brčko Distriktu ili institucijama BiH sa prebivalištem u Brčko Distriktu, ako je prijavljeno u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Jedinstveni sistem), e) lice zaposleno kod osiguranika iz člana 12. tačka a) ovog zakona ili kod nosioca poljoprivrednog gazdinstva, f) lice koje profesionalno obavlja javnu funkciju ako za obavljanje te funkcije ostvaruje plaću, g) zaposleno lice upućeno na rad u inostranstvo, pod uslovom da nije obavezno osigurano po propisima države u koju je upućeno na rad, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno, h) državljanin BiH koji je na teritoriji BiH zaposlen kod međunarodnih organizacija, diplomatskih ili konzularnih predstavništava, stranih pravnih ili fizičkih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno, i) strani državljanin i lice bez državljanstva koji su na teritoriji BiH zaposleni kod stranih pravnih ili fizičkih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno, kao i kod međunarodnih organizacija, diplomatskih ili konzularnih predstavništava, ako je takvo osiguranje predviđeno međunarodnim ugovorom, j) lice koje u skladu sa zakonom obavlja privremene i povremene poslove u skladu sa propisima o radu. Član 12. (Osiguranik samostalnih djelatnosti) Osiguranik samostalnih djelatnosti je: a) lice koje u skladu sa zakonom obavlja obrtničku djelatnost, odnosno obavlja privrednu djelatnost proizvodnjom, prometom i pružanjem usluga na tržištu, radi sticanja dobiti, b) lice koje u skladu sa posebnim propisima, samostalno u vidu zanimanja, obavlja profesionalnu djelatnost, c) član privrednog društva ili druge organizacije, koji za svoj rad prima ugovorenu naknadu (u daljnjem tekstu: ugovorena naknada), d) član organa upravljanja ili organa nadzora, koji za svoj rad prima ugovorenu naknadu, e) lice koje obavlja poslove na osnovu ugovora o djelu, autorskog ili drugog ugovora i za izvršeni posao ostvaruje ugovorenu naknadu, f) lice izabrano ili imenovano na javnu funkciju ako za obavljanje te funkcije ostvaruje naknadu, g) vrhunski sportisti, ako nisu osigurani po drugom osnovu. Član 13. (Osiguranik vjerski službenik) Osiguranik vjerski službenik je lice koja obavlja vjersku službu na osnovu postavljenja od strane nadležne crkve i vjerske zajednice upisane u jedinstveni registar vjerskih zajednica koji vodi nadležno ministarstvo, a koja nije osigurana po drugoj osnovi. Član 14. (Osiguranik poljoprivrednik) Osiguranik poljoprivrednik je lice koje obavlja poljoprivrednu proizvodnju i koje je upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava kao nosilac poljoprivrednog gazdinstva, koje ima opću zdravstvenu sposobnost i koje nije obavezno osigurano po drugom osnovu. Član 15. (Osiguranik nezaposleno lice) Osiguranikom u obaveznom osiguranju smatra se i lice za koje je po propisima kojima se regulišu prava nezaposlenih lica uplaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: doprinos). Član 16. (Sticanje statusa osiguranika) Status osiguranika u obaveznom osiguranju stiče se podnošenjem prijave u Jedinstveni sistem koju je podnio obaveznik uplate doprinosa, a prestaje podnošenjem odjave. Broj 13 - Strana 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. POGLAVLJE II. OSIGURANIK U OBAVEZNOM OSIGURANJU U ODREĐENIM OKOLNOSTIMA Član 17. (Lica osigurana u određenim okolnostima) Lice je obavezno osigurano za slučaj invalidnostii smrti zbog povrede na radu i profesionalne bolesti, dok se nalazi u sljedećim okolnostima: a) za vrijeme učešća u akciji spašavanja ili odbrane od elementarnih nepogoda (požar, poplava, zemljotres i druge nepogode prouzrokovane višom silom) na teritoriji Federacije ili u akciji preduzetoj radi spašavanja života građana ili otklanjanja materijalne štete na imovini, b) za vrijeme pružanja pomoći organima vlasti po njihovom zahtjevu, c) učenik ili student za vrijeme praktične nastave, odnosno za vrijeme stručne prakse kod poslodavca, d) za vrijeme obavljanja obaveznog rada prilikom izdržavanja kazne zatvora, maloljetničkog zatvora i za vrijeme izvršenja vaspitne mjere u vaspitnoj ustanovi, ustanovi za prevaspitavanje ili u posebnoj vaspitnoj ustanovi, e) za vrijeme prekvalifikacija ili dokvalifikacije, u skladu sa zakonom, f) za vrijeme rada kod poslodavca bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad), u skladu sa zakonom, g) za vrijeme obavljanja privremenih i povremenih poslova preko omladinskih zadruga do navršenih 26 godina života ako se nalazi na redovnom školovanju, h) za vrijeme vršenja određenih javnih funkcija ili građanskih dužnosti po pozivu nadležnih organa i organa jedinice lokalne samouprave, i) lice sa teškoćama u razvoju za vrijeme stručnog osposobljavanja, nakon završenog osnovnog obrazovanja, j) za vrijeme učestvovanja na organiziranim sportskim takmičenjima. Član 18. (Sticanje statusa osiguranika u određenim okolnostima) Radi sticanja statusa osiguranika za lice iz člana 17. ovog zakona, obaveznik uplate doprinosa obavezan je da u Jedinstveni sistem dostavi prijavu lica koje se nalazi u tim okolnostima. POGLAVLJE III. OSIGURANIK U DOBROVOLJNOM OSIGURANJU Član 19. (Osiguranik u dobrovoljnom osiguranju) Lice koje nije osiguranik u obaveznom osiguranju može se osigurati na dobrovoljno osiguranje pod uslovima, u obimu i na način predviđen ovim zakonom, ako ima prebivalište na teritoriji Federacije ili teritoriji Brčko Distrikta, ima opću zdravstvenu sposobnost, ako je starije od 15 godina a najkasnije do navršene 65 godine, te ako je državljanin Bosne i Hercegovine. Član 20. (Izuzetak za sticanje statusa osiguranja u dobrovoljnom osiguranju) Lice koje se nalazi na redovnom školovanju i lice koje je ostvarilo pravo na penziju ne može biti osiguranik u dobrovoljnom osiguranju. Član 21. (Momenat sticanja, utvrđivanje, prestanak i osnovica za dobrovoljno osiguranje) (1) Dobrovoljno osiguranje se obezbjeđuje počev od dana podnošenja zahtjeva za utvrđivanje statusa osiguranika u dobrovoljnom osiguranju. (2) Dobrovoljno osiguranje prestaje na zahtjev osiguranika. (3) Dobrovoljno osiguranje prestaje kada Porezna uprava dostavi nosiocu osiguranja obavijest o neuplaćenim doprinosima za tri uzastopna mjeseca, i to zadnjeg dana posljednjeg mjeseca za koji je uplaćen doprinos. (4) Status osiguranika u dobrovoljnom osiguranju utvrđuje nosilac osiguranja rješenjem. (5) Osnovicu za dobrovoljno osiguranje utvrđuje nosilac osiguranja svojom odlukom, ukoliko drugim propisom nije drugačije riješeno. DIO TREĆI - PENZIJSKI STAŽ POGLAVLJE I. STAŽ OSIGURANJA Član 22. (Penzijski staž) Penzijski staž na osnovu kojeg se ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obuhvata staž osiguranja i poseban staž, kao i vrijeme koje se računa u penzijski staž po propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Član 23. (Staž osiguranja) Pod stažom osiguranja podrazumijeva se staž osiguranja sa efektivnim trajanjem i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem. Član 24. (Staž osiguranja sa efektivnim trajanjem) U staž osiguranja sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme koje je osiguranik, poslije 15. godine života, proveo u obaveznom ili dobrovoljnom osiguranju, za koje je uplaćen doprinos. Član 25. (Računjanje staža osiguranja sa efektivnim trajanjem) (1) Osiguraniku u obaveznom osiguranju u staž osiguranja sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme provedeno na radu sa punim radnim vremenom, u skladu sa propisima o radu. (2) Kao vrijeme provedeno na radu sa punim radnim vremenom podrazumijeva se i vrijeme koje je osiguranik proveo na radu sa nepunim radnim vremenom, ako je radno vrijeme, u skladu sa propisima o radu, izjednačeno sa punim radnim vremenom. Član 26. (Posebni slučajevi računanja staža osiguranja sa efektivnim trajanjem) (1) Vrijeme koje je osiguranik u obaveznom osiguranju proveo na radu sa nepunim radnim vremenom, u skladu sa propisima o radu, računa se u staž osiguranja sa efektivnim trajanjem srazmjerno radnom vremenu provedenom na radu u odnosu na puno radno vrijeme. (2) Vrijeme provedeno na radu na sezonskim poslovima u skladu sa propisima o radu, sa radnim vremenom dužim od punog radnog vremena, računa se u staž osiguranja sa efektivnim trajanjem tako što se preračunava na puno radno vrijeme. Član 27. (Preračun ugovorene naknade u staž osiguranja) (1) Osiguraniku iz člana 12. tač. c), d), e) i f) ovog zakona staž osiguranja računa se prema ostvarenoj ugovorenoj naknadi za koju je uplaćen doprinos. (2) Osiguraniku iz stava (1) ovog člana staž osiguranja sa efektivnim trajanjem izražen u mjesecima utvrđuje se tako što se iznos ugovorene naknade sa porezima i doprinosima, tj. bruto iznos ugovorene naknade isplaćene u toku godine, podijeli sa prosječnom mjesečnom bruto platom u Federaciji ostvarenom u prethodnoj godini, pod uslovom da su porezi i doprinosi uplaćeni kao za lica iz čl. 10. i 11. ovog zakona. Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 7 Član 28. (Staž osiguranja nezaposlenih lica) U staž osiguranja sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme za koje je nezaposlenom licu u skladu sa propisima kojima se regulišu prava nezaposlenih lica uplaćen doprinos. Član 29. (Maksimalan iznos staža osiguranja sa efektivnim trajanjem) Staž osiguranja sa efektivnim trajanjem ostvaren po svim osnovima utvrđenim ovim zakonom može iznositi najviše 12 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini. Član 30. (Računanje i stepen uvećanja staža osiguranja) (1) U staž osiguranja sa uvećanim trajanjem računa se vrijeme u kojem je osiguranik radio na naročito teškom, opasnom i po zdravlje štetnom radnom mjestu odnosno poslu, kao i na radnom mjestu odnosno poslu na kojem osiguranik poslije navršenja određenih godina života ne može uspješno da obavlja svoju profesionalnu djelatnost i za koje je, pored doprinosa za staž osiguranja sa efektivnim trajanjem, plaćen doprinos srazmjerno stepenu uvećanja staža. (2) Stepen uvećanja staža osiguranja iz stava (1) ovog člana zavisi od težine, opasnosti i štetnosti rada, odnosno od prirode posla, a može iznositi najviše 50%. Član 31. (Radna mjesta na koja se primjenjuje staž osiguranja sa uvećanim trajanjem) (1) Kao radno mjesto, odnosno posao na kojem je rad naročito težak, opasan i štetan po zdravlje (radno mjesto sa naročito povećanim rizikom) može se utvrditi radno mjesto odnosno posao na kojem postoje sljedeći uslovi: a) da u vezi s obavljanjem posla postoje štetni uticaji na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika, i pored toga što su primijenjene sve opće i posebne mjere zaštite i zdravlja na radu utvrđene propisima, kao i druge preventivne mjere koje mogu uticati na otklanjanje i smanjivanje štetnih uticaja i b) da se posao obavlja u uslovima štetnih uticaja u neprekidnom toku procesa rada. (2) Kao radno mjesto, odnosno posao na kojem osiguranik poslije određenih godina života ne može uspješno da obavlja svoju profesionalnu djelatnost, može se utvrditi radno mjesto odnosno posao u onim zanimanjima u kojima, zbog prirode i težine posla, fiziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju dalje uspješno obavljanje te profesionalne djelatnosti. Član 32. (Računanje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem) (1) Osiguraniku iz člana 30. ovog zakona staž osiguranja računa se sa uvećanim trajanjem samo za vrijeme koje je radio puno radno vrijeme, tj. koje je efektivno proveo na radu, ukoliko drugim propisom nije drugačije određeno. (2) Kao puno radno vrijeme računa se i nepuno radno vrijeme iz člana 25. stav (2) ovog zakona. (3) Kao vrijeme efektivno provedeno na radu smatra se i vrijeme koje je osiguranik proveo na godišnjem odmoru i plaćenom odsustvu, u skladu sa zakonom. Član 33. (Postupak utvrđivanja radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem) (1) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i stepen uvećanja staža po tom osnovu, izuzev radnih mjesta iz člana 34. ovog zakona, pravilnikom utvrđuje Federalno ministarstvo rada i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), a na prijedlog nosioca osiguranja. (2) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem Ministarstvo utvrđuje po prethodno pribavljenom mišljenju odgovarajućih stručnih i naučnih organizacija. (3) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem koja nisu utvrđena Pravilnikom iz stava (1) ovog člana, utvrđuju se po prijedlogu poslodavca, inspektora rada ili sindikata, a na osnovu analize i mišljenja o ispunjenosti uslova za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. (4) Analizu i mišljenje o ispunjenosti uslova za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem daje: stručna ovlaštena organizacija ili institucija predviđena propisima iz oblasti zaštite na radu, koja mora ispunjavati uslove u pogledu kadra i tehničke opremljenosti i nadležni mjerodavni inspekcijski ili drugi zakonom određeni organ koji vrši nadzor nad općim i posebnim mjerama zaštite na radu u skladu sa propisima o zaštiti na radu kao i drugim mjerama koje mogu uticati na otklanjanje i smanjenje štetnih uticaja. (5) Postupak utvrđivanja i postupak revizije radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, vrste rizika kod kojih se može uvećavati staž, neophodnu dokumentaciju za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, uređuje Ministarstvo, na prijedlog nosioca osiguranja. Član 34. (Posebni propisi za staž osiguranja sa uvećanim trajanjem) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i stepen uvećanja staža po tom osnovu za određene kategorije osiguranika mogu se urediti i drugim kantonalnim, federalnim ili državnim zakonom. Član 35. (Revizija radnih mjesta za staž osiguranja sa uvećanim trajanjem) (1) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, kao i stepen uvećanja staža osiguranja podliježu reviziji. (2) Pod revizijom radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i revizijom stepena uvećanja staža osiguranja smatra se ponovna ocjena postojanja uslova iz člana 30. ovog zakona. (3) Revizija radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i revizija stepena uvećanja staža vrši se na način i u postupku po kojima se vrši njihovo utvrđivanje. (4) Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, kao i stepen uvećanja staža osiguranja podliježu reviziji najkasnije u roku od pet godina od dana utvrđivanja. (5) Ukoliko ovlašteni podnosilac zahtjeva iz člana 33. stav (3) ovog zakona ne pokrene postupak revizije u roku iz stava (4) ovog člana, računanje staža osiguranja sa uvećanim trajanjem prestaje istekom tog roka. POGLAVLJE II. POSEBAN STAŽ Član 36. (Poseban staž) (1) Licima koja su uzela učešće u pripremama za odbranu BiH, odnosno koja su uzela učešće u odbrani BiH kao pripadnici Armije Republike BiH, odnosno Hrvatskog vijeća obrane i organa unutrašnjih poslova, saglasno propisima koji su se na njih odnosili prije stupanja na snagu ovog zakona, u penzijski staž, kao poseban staž u dvostrukom trajanju, računa se vrijeme koje su proveli u pripremama za odbranu Broj 13 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. odnosno u odbrani BiH u periodu od 18. septembra 1991. godine do 23. decembra 1995. godine, u skladu sa propisima o kriterijima, načinu i postupku priznavanja i izdavanja uvjerenja na osnovu kojih se ovo vrijeme priznaje u penzijski staž kao poseban staž. (2) U budžetu Federacije osiguravaju se sredstva za pokriće dijela visine penzije po osnovu priznatog staža iz stava (1) ovog člana i to za penzije ostvarene po zakonu. Član 37. (Odnos posebnog staža i staža osiguranja) Poseban staž iz člana 36. ovog zakona, ne čini staž osiguranja, bez obzira na to da li je unesen u matičnu evidenciju nosioca osiguranja. Član 38. (Uračunavanje posebnog staža) (1) Poseban staž iz člana 36. stav (1) ovog zakona uračunat će se u penzijski staž samo uz pismenu saglasnost lica na koga se taj staž odnosi. (2) Licima iz člana 36. stav (1) ovog zakona, koja su pravosnažnom presudom osuđena zbog krivičnog djela ratnog zločina, poseban staž iz člana 36. stav (1) ovog zakona ne računa se u penzijski staž. DIO ČETVRTI - PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA POGLAVLJE I. STAROSNA PENZIJA Član 39. (Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u skladu sa ovim zakonom su: a) za slučaj starosti – starosna penzija, b) za slučaj invalidnosti – osiguranicima kod kojih je utvrđena I. kategorija invalidnosti - gubitak radne sposobnosti osigurava se invalidska penzija, a osiguranicima kod kojih je utvrđena II. kategorija invalidnosti - promijenjena radna sposobnost osigurava se pravo da bude raspoređen na drugo odgovarajuće radno mjesto, odnosno pravo na odgovarajuće zaposlenje, prekvalifikaciju odnosno dokvalifikaciju, kao i pravo na odgovarajuće novčane naknade u vezi s korištenjem tih prava, c) za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika starosne ili invalidske penzije – porodična penzija i pravo na naknadu pogrebnih troškova u skladu sa ovim zakonom, d) za slučaj fizičke onesposobljenosti – naknada za fizičku onesposobljenost. Član 40. (Uslovi za starosnu penziju) Pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina penzijskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. Član 41. (Smanjenje starosne granice za starosnu penziju) Osiguraniku koji ima navršen staž osiguranja sa uvećanim trajanjem starosna granica za ostvarivanje prava na starosnu penziju iz člana 40. ovog zakona snižava se za ukupno uvećanje staža. Član 42. (Uvećanje staža i ograničenja) (1) Uvećanje staža je razlika između ukupno utvrđenog staža osiguranja sa uvećanim trajanjem i staža osiguranja u efektivnom trajanju za isti period. (2) Starosna granica iz člana 41. ovog zakona može se snižavati najviše do 45 godina života. Član 43. (Visina starosne penzije) Visina starosne penzije određuje se tako što se lični bodovi osiguranika pomnože sa vrijednošću općeg boda na dan ostvarivanja prava. Član 44. (Lični bodovi osiguranika) (1) Ukupni lični bodovi osiguranika utvrđuju se kao zbir ličnih bodova na osnovu staža osiguranja i ličnih bodova na osnovu posebnog staža iz stava (5) ovog člana. (2) Lični bodovi na osnovu staža osiguranja dobiju se množenjem ličnog koeficijenta osiguranika i njegovog staža osiguranja. (3) Za određivanje ličnih bodova osiguranika, penzijski staž može iznositi i više od 40 godina. (4) Radi određivanja ličnih bodova osiguranika, penzijski staž se iskazuje brojčano, a utvrđuje se tako da se svaka godina računa kao 1, svaki mjesec kao 0,083333, a svaki dan kao 0,002777. (5) Licima iz člana 36. ovog zakona, prilikom izračuna penzije po ovom zakonu, lični bodovi za svaku godinu posebnog staža iznose 0,5 bodova, za priznatu punu godinu ostvarenog posebnog staža, za svaki mjesec iznose 0,041666 boda, a za svaki dan iznose 0,001388 boda. (6) Kao jedan mjesec, u skladu sa st. (3), (4) i (5) ovog člana, računa se 30 dana. Član 45. (Lični koeficijent osiguranika) (1) Lični koeficijent osiguranika utvrđuje se tako što se zbir godišnjih ličnih koeficijenata podijeli sa periodom za koji su obračunati. (2) Period za koji su obračunati godišnji lični koeficijenti utvrđuje se u skladu sa čl. 44. st. (4) i (5) ovog zakona. Član 46. (Godišnji lični koeficijent osiguranika) (1) Godišnji lični koeficijent utvrđuje se tako što se ukupan iznos plaća, odnosno osnovica osiguranja osiguranika, počev od 1. januara 1970. godine, izuzimajući godinu ostvarivanja prava i 1992., 1993., 1994. i 1995. godinu, za svaku kalendarsku godinu podijeli sa prosječnom godišnjom plaćom u SR BiH, odnosno u Federaciji za istu kalendarsku godinu. (2) Za godinu ostvarivanja prava ne utvrđuje se godišnji lični koeficijent, osim u slučaju kada se pravo na penziju ostvaruje samo na osnovu tog staža osiguranja. (3) Pod ukupnim iznosom plaća, odnosno osnovica osiguranja podrazumijeva se ukupan godišnji iznos plaća, osnovica osiguranja, novčanih i nenovčanih prihoda i naknada koje je osiguranik ostvario, na koje je obračunat i uplaćen doprinos. (4) Ako su plaće, odnosno osnovice osiguranja unesene u matičnu evidenciju nosioca osiguranja u neto iznosu, onda se dijele sa prosječnom godišnjom neto plaćom u SR BiH, odnosno Federaciji, a ako su unesene u bruto iznosu, onda se dijele sa prosječnom godišnjom bruto plaćom. (5) Godišnji lični koeficijent može iznositi najviše pet. (6) Podatak o prosječnoj godišnjoj plaći u Federaciji, objavljuje Federalni zavod za statistiku. (7) Osiguraniku za koga nema podataka o plaćama, odnosno osnovicama osiguranja za pojedine godine, kao godišnji lični koeficijent za te godine uzima se godišnji lični koeficijent iz godine koja prethodi toj godini, a ako nema Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 9 nijedne godine koja prethodi toj godini, onda se uzima godišnji lični koeficijent iz godine koja slijedi. (8) Osiguraniku za koga nema podataka o plaćama, odnosno osnovicama osiguranja niti za jednu godinu, godišnji lični koeficijent iznosi 0,5 za svaku punu godinu staža osiguranja, 0,041666 za svaki mjesec staža osiguranja i 0,001388 za svaki dan staža osiguranja. Član 47. (Vrijednost općeg boda) Vrijednost općeg boda na dan stupanja na snagu ovog zakona iznosi 14.00 KM. POGLAVLJE II. PRAVA NA OSNOVU INVALIDNOSTI Član 48. (Pojam invalidnosti) (1) Invalidnost kod osiguranika u obaveznom osiguranju postoji kada se utvrdi da je, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem ili medicinskom rehabilitacijom, nastala promijenjena radna sposobnost ili gubitak sposobnosti za rad na radnom mjestu odnosno poslu koji je obavljao na dan ocjene radne sposobnosti ili koji je obavljao prije prestanka osiguranja. (2) Promijenjena radna sposobnost postoji kada osiguranik u obaveznom osiguranju, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju, sa radnim naporom koji ne ugrožava njegovo zdravstveno stanje, ne može da radi na radnom mjestu odnosno poslu iz stava (1) ovog člana, ali može sa punim radnim vremenom, sa ili bez prekvalifikacije ili dokvalifikacije, da radi na drugom radnom mjestu odnosno poslu koji odgovara njegovoj stručnoj spremi odnosno radnoj sposobnosti stečenoj radom. (3) Gubitak radne sposobnosti (I. kategorija invalidnosti) postoji kada se utvrdi da osiguranik u obaveznom osiguranju trajno nije sposoban za rad na radnom mjestu odnosno poslu koji je obavljao na dan ocjene radne sposobnosti ili koje je obavljao prije prestanka osiguranja, kao ni za drugo radno mjesto odnosno posao koji odgovara njegovoj stručnoj spremi odnosno radnoj sposobnosti stečenoj radom niti se prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom može osposobiti za druge poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi odnosno radnoj sposobnosti stečenoj radom. (4) Invalidnost prema stavu (1) ovog člana može prouzrokovati povreda na radu, profesionalna bolest, povreda van rada i bolest. (5) Invalidnost kod osiguranika poljoprivrednika postoji kada se utvrdi da je, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem ili medicinskom rehabilitacijom, zbog povrede van rada ili zbog bolesti, nastala potpuna nesposobnost za obavljanje poljoprivredne djelatnosti odnosno poslova koje redovno obavlja u svom poljoprivrednom gazdinstvu. (6) Invalidnost kod osiguranika u dobrovoljnom osiguranju postoji kada se utvrdi da je, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem ili medicinskom rehabilitacijom, nastala potpuna nesposobnost za privređivanje. (7) Potpuna nesposobnost za privređivanje postoji kada lice zbog vrste i težine fizičkog ili mentalnog oštećenja ili vrste i težine psihičke bolesti nije sposobno za obavljanje najjednostavnijih poslova. Član 49. (Povreda na radu) (1) Povredom na radu smatra se: a) povreda osiguranika, prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizičkim ili hemijskim djelovanjem, naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva povreda uzročno vezana za obavljanje posla koji je osnov osiguranja, b) povreda koju osiguranik pretrpi na redovnom putu od stana do mjesta rada i obratno, odnosno radi obavljanja djelatnosti na osnovu koje je osiguran. (2) Povredom na radu u smislu ovog zakona, ne smatra se povreda na radu ukoliko je prouzrokovana: a) namjerno ili iz krajnje nepažnje osiguranika koji je obavljao radne obaveze, kao i na redovnom putu od stana do mjesta rada i obratno, b) pijanstvom osiguranika, c) isključivom odgovornosti trećeg lica, d) zbog više sile, e) zbog obavljanja aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti, f) usljed namjernog nanošenja ozljede osiguraniku od strane drugog lica izazvanog ličnim odnosom s osiguranim licem koje se ne može dovesti u vezu sa radno-pravnom aktivnosti, g) usljed namjernog nekorištenja opreme zaštite na radu i nepoštivanja propisa o zaštiti na radu. (3) U slučaju spora iz stava (2) ovog člana teret dokazivanja je na poslodavcu. Član 50. (Profesionalna bolest) Profesionalne bolesti u smislu ovog zakona su određene bolesti nastale u toku osiguranja, prouzrokovane dužim neposrednim uticajem procesa rada i uslova rada na radnim mjestima odnosno poslovima koje je osiguranik obavljao. Član 51. (Lista profesionalnih bolesti) Propis o listi profesionalnih bolesti, radna mjesta i poslove na kojima se te bolesti pojavljuju i uslove pod kojima se smatraju profesionalnim, na prijedlog Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja (u daljnjem tekstu: Institut), utvrđuje Ministarstvo i taj propis objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 52. (Prava osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnosti) (1) Osiguranik kod kojeg je utvrđena promijenjena radna sposobnost ima pravo na: a) raspoređivanje na drugo radno mjesto, b) prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, c) novčanu naknadu u vezi sa promijenjenom radnom sposobnošću. (2) Prava iz stava (1) ovog člana osiguraniku obezbjeđuje poslodavac kod koga je radio u vrijeme nastanka invalidnosti. Član 53. (Pravo osiguranika na raspoređivanje na drugo radno mjesto) (1) Osiguranik sa promijenjenom radnom sposobnošću ima pravo na raspoređivanje na drugo radno mjesto koje odgovara njegovoj smanjenoj radnoj sposobnosti. (2) Pravo na raspoređivanje na drugo radno mjesto obezbjeđuje se i osiguraniku nakon završene prekvalifikacije ili dokvalifikacije. Član 54. (Pravo osiguranika na prekvalifikaciju i dokvalifikaciju) (1) Osiguranik sa promijenjenom radnom sposobnošću ima pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ukoliko se, s obzirom na njegovu stručnu spremu i promijenjenu radnu Broj 13 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. sposobnost, može osposobiti za rad na drugom radnom mjestu sa punim radnim vremenom. (2) Prekvalifikacija ili dokvalifikacija se obezbjeđuje osiguraniku do navršenih 55 godina života. Član 55. (Pravo osiguranika na naknadu plaće) Osiguranik kome se na osnovu promijenjene radne sposobnosti obezbjeđuje pravo na raspoređivanje na drugo radno mjesto, odnosno pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ima pravo na: a) naknadu plaće od dana nastanka invalidnosti do dana rasporeda na drugo radno mjesto, odnosno do upućivanja na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, kao i od dana završene prekvalifikacije ili dokvalifikacije do rasporeda na drugo radno mjesto (u daljnjem tekstu: naknada zbog čekanja), b) naknadu plaće za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije (u daljnjem tekstu: naknada za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije) i c) naknadu plaće zbog manje plaće na drugom radnom mjestu (u daljnjem tekstu: naknada zbog manje plaće), pod uslovom da je promijenjena radna sposobnost nastala po osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti. Član 56. (Osnovica za određivanje naknade plaće i valorizacija plaće) (1) Osnovica za određivanje naknade plaće (u daljnjem tekstu: osnovica naknade) je prosječna neto plaća koju je osiguranik ostvario u godini koja prethodi godini nastanka invalidnosti, valorizacijom dovedena na nivo plaća za mjesec za koji se isplaćuje naknada. (2) Valorizacija u skladu sa stavom (1) ovog člana vrši se tako što se prosječna neto plaća koju je osiguranik ostvario u godini koja prethodi godini nastanka invalidnosti usklađuje sa kretanjem prosječne neto plaće svih zaposlenih kod poslodavca i dovodi na nivo plaća za mjesec za koji se isplaćuje naknada. (3) Naknada plaće ne može biti manja od najniže plaće utvrđene Općim kolektivnim ugovorom za teritorij Federacije BiH. Član 57. (Isplata naknade) (1) Naknada zbog čekanja pripada od dana nastanka invalidnosti do dana rasporeda na drugo radno mjesto, odnosno do dana upućivanja na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, kao i od dana završene prekvalifikacije ili dokvalifikacije do dana rasporeda na drugo radno mjesto i isplaćuje se u visini osnovice naknade. (2) Naknada za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije pripada za vrijeme trajanja prekvalifikacije ili dokvalifikacije i isplaćuje se u visini osnovice naknade. (3) Naknada zbog manje plaće pripada od dana rasporeda na drugo radno mjesto i isplaćuje se u visini razlike između osnovice naknade i neto plaće osiguranika na drugom radnom mjestu. POGLAVLJE III. INVALIDSKA PENZIJA Član 58. (Uslovi za invalidsku penziju) (1) Osiguranik, kod koga je utvrđena I. kategorija invalidnosti stiče pravo na invalidsku penziju: a) ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću, bez obzira na dužinu penzijskog staža; b) ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uslovom da je prije nastanka invalidnosti imao navršen penzijski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu perioda od navršenih najmanje 20 godina života do dana nastanka invalidnosti (u daljnjem tekstu: radni vijek), računajući radni vijek na pune godine. (2) Osiguranik kod koga je utvrđena I. kategorija invalidnosti do navršene 30. godine života stiče pravo na invalidsku penziju ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću, pod uslovom da prije nastanka invalidnosti ima navršen penzijski staž koji mu pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, ali najmanje jednu godinu staža osiguranja. (3) Osiguraniku iz st. (1) i (2) ovog člana koji je bio na redovnom školovanju i takvim školovanjem stekao višu ili visoku stručnu spremu, radni vijek se računa od 22 godine života, ako je stekao višu stručnu spremu, odnosno od 25 godina, ako je stekao visoku stručnu spremu. Član 59. (Odlučivanje o pravu iz penzijskog i invalidskog osiguranja) Kada je za rješavanje o pravu iz penzijskog i invalidskog osiguranja potrebno utvrditi invalidnost i potpunu nesposobnost za privređivanje, nosilac osiguranja donosi rješenje o pravima po osnovu tih činjenica utvrđenih na osnovu nalaza, ocjene i mišljenja Instituta. Član 60. (Način određivanja invalidske penzije) Invalidska penzija se određuje na isti način kao i starosna penzija. Član 61. (Najniži iznos invalidske penzije) Osiguraniku koji ima manje od 15 godina staža osiguranja invalidska penzija se određuje za staž osiguranja od 15 godina, koja ne može biti manja od iznosa najniže penzije određene u skladu sa ovim zakonom. Član 62. (Invalidska penzija u slučaju povrede na radu ili profesionalne bolesti) Osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću invalidska penzija se određuje za staž osiguranja od 40 godina. Član 63. (Određivanje invalidske penzije uzrokovane kombinovanim uzrocima invalidnosti) (1) Osiguraniku koji ispunjava uslov za invalidsku penziju u pogledu penzijskog staža i kod koga je invalidnost prouzrokovana djelimično povredom na radu ili profesionalnom bolešću, a djelimično povredom van rada ili bolešću određuje se jedna invalidska penzija koja se sastoji od dijela određenog na osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti i dijela na osnovu povrede van rada ili bolesti, prema njihovom uticaju na ukupnu invalidnost. (2) Penzija određena na način iz stava (1) ovog člana ne može iznositi više od penzije koja bi pripadala osiguraniku za 40 godina penzijskog staža. Član 64. (Posebni slučajevi utvrđivanja ličnog koeficijenta) Osiguraniku koji do nastanka invalidnosti ima plaće, odnosno osnovice osiguranja samo u kalendarskoj godini u kojoj je invalidnost nastala, lični koeficijent utvrđuje se tako što se ukupan iznos plaća, odnosno osnovica osiguranja ostvarenih za pune mjesece u toj godini podijeli sa ukupnim iznosom prosječnih plaća u Federaciji u istom periodu. Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 11 Član 65. (Utvrđivanje koeficijenta u slučaju kada nije ostvarena plaća) Osiguraniku koji do nastanka invalidnosti nije ostvario plaću ni za jedan mjesec, lični koeficijent utvrđuje se tako što se mjesečna plaća koja bi mu pripadala za radno mjesto na kome je radio na dan nastanka invalidnosti, podijeli sa prosječnom plaćom u Federaciji za taj mjesec. Član 66. (Godišnji lični koeficijent za invalidsku penziju osiguranika u određenim okolnostima) Licu koje ostvaruje pravo na invalidsku penziju kao osiguranik iz člana 17. ovog zakona godišnji lični koeficijent ne može biti manji od 0,5. POGLAVLJE IV. NOVČANA NAKNADA ZA FIZIČKU ONESPOSOBLJENOST Član 67. (Fizička onesposobljenost) (1) Fizička onesposobljenost postoji kada je osiguranik pretrpio gubitak, ozbiljnu povredu ili značajnu onesposobljenost organa ili dijelova tijela što pogoršava prirodnu aktivnost organizma i zahtijeva veći napor za zadovoljavanje životnih potreba, bez obzira da li je na taj način prouzrokovana invalidnost ili ne. (2) Pravo na novčanu naknadu zbog fizičke onesposobljenosti stiče osiguranik čija je fizička onesposobljenost u iznosu od najmanje 30% nastala kao rezultat povrede na radu ili bolesti uzrokovane radom. (3) Vrste fizičke onesposobljenosti na osnovu kojih se stiče pravo na novčanu naknadu kao i procent takve onesposobljenosti utvrđuju se zakonom. (4) Osnov za novčanu naknadu za fizičku onesposobljenost je najniži iznos penzije utvrđen u skladu sa ovim zakonom. (5) Novčana naknada za fizičku onesposobljenost se utvrđuje prema procentu fizičke onesposobljenosti i izražava se u odgovarajućem procentu od osnova te iznosi: Za fizičku onesposobljenost od Stepen Novčana naknada izražena kao procenat od osnove 100% 1 60% 90% 2 54% 80% 3 48% 70% 4 42% 60% 5 36% 50% 6 30% 40% 7 24% 30% 8 18% (6) Osiguranik ima pravo na novčanu naknadu od momenta nastupanja fizičke onesposobljenosti ukoliko je zahtjev za naknadu podnesen u roku od tri mjeseca od dana nastupanja fizičke onesposobljenosti. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka predviđenog perioda, osiguranik ima pravo na novčanu naknadu od prvog dana u mjesecu nakon podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad. (7) Ako je osiguranik za isti slučaj fizičke onesposobljenosti stekao pravo na novčanu naknadu i na osnovu ovog zakona i na osnovu drugih propisa, u tom slučaju može po sopstvenom izboru koristiti bilo koji od ova dva osnova za naknadu. POGLAVLJE V. PORODIČNA PENZIJA Član 68. (Uslovi za porodičnu penziju) Pravo na porodičnu penziju imaju članovi porodice umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uslove za starosnu ili invalidsku penziju i članovi porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije. Član 69. (Članovi porodice umrlog osiguranika) Članovima porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije smatraju se: a) bračni supružnik (udovica odnosno udovac), b) razvedeni bračni supružnik, ako mu je pravosnažnom presudom suda dosuđeno pravo na izdržavanje, c) dijete, rođeno u braku ili van braka, te usvojeno dijete, d) pastorak ukoliko ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik penzije izdržavao, e) dijete-unuče bez oba roditelja ukoliko ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik penzije izdržavao. Član 70. (Uslovi za porodičnu penziju udovice) (1) Udovica ima pravo na porodičnu penziju: a) ako je na dan smrti supruga navršila 50 godina života, b) ako je na dan smrti supruga bila potpuno nesposobna za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruga, c) ako je poslije smrti supruga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na porodičnu penziju, a ona obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. (2) Udovica kojoj pravo na porodičnu penziju ostvarenu u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana prestane prije navršenih 50 ali poslije navršenih 45 godina života može ponovo ostvariti pravo na porodičnu penziju kad navrši 50 godina života. (3) Udovica koja nije ostvarila pravo na porodičnu penziju u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana, iako je ispunjavala uslove, može ostvariti pravo na porodičnu penziju i nakon prestanka prava na porodičnu penziju djece, pod uslovima utvrđenim ovim zakonom. (4) Udovica koja u toku korištenja prava na porodičnu penziju, ostvarenu u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana, postane potpuno nesposobna za privređivanje zadržava pravo na porodičnu penziju dok postoji takva nesposobnost. (5) Udovica koja u toku korištenja prava u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana navrši 50 godina života zadržava pravo na porodičnu penziju. (6) Udovica koja do smrti supruga nije navršila 50 ali je imala navršenih 45 godina života ima pravo na porodičnu penziju kad navrši 50 godina života. (7) Udovica koja je do smrti supruga ili do prestanka prava na porodičnu penziju navršila 45 godina života ima pravo na porodičnu penziju prije navršenih 50 godina života, ako postane potpuno nesposobna za privređivanje. (8) Udovica ima pravo na porodičnu penziju i kad je dijete osiguranika, odnosno korisnika penzije rođeno 300 dana nakon njegove smrti. (9) Izuzetno od uslova propisanih u st. (1) do (8) ovog člana, udovica šehida, odnosno poginulog branioca, ima pravo na porodičnu penziju kada navrši 45 godina života. Član 71. (Uslovi za porodičnu penziju udovca) (1) Udovac ima pravo na porodičnu penziju: a) ako je na dan smrti supruge navršio 60 godina života, b) ako je na dan smrti supruge bio potpuno nesposoban za privređivanje, odnosno ako je takva nesposobnost nastala u roku jedne godine od dana smrti supruge, c) ako je poslije smrti supruge ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na porodičnu penziju, a on obavlja roditeljske dužnosti prema toj djeci. (2) Udovac kome pravo na porodičnu penziju ostvarenu prema odredbama stava (1) tačka c) ovog člana prestane prije Broj 13 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. navršenih 60 ali poslije navršenih 55 godina života može ponovo ostvariti pravo kad navrši 60 godina života. (3) Udovac koji nije ostvario pravo na porodičnu penziju u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana, iako je ispunjavao uslove, može ostvariti pravo na porodičnu penziju i nakon prestanka prava na porodičnu penziju djece, pod uslovima utvrđenim ovim zakonom. (4) Udovac koji u toku korištenja prava na porodičnu penziju ostvarenu u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana postane potpuno nesposoban za privređivanje zadržava pravo na porodičnu penziju dok postoji takva nesposobnost. (5) Udovac koji u toku korištenja prava u skladu sa stavom (1) tačka c) ovog člana navrši 60 godina života zadržava pravo na porodičnu penziju. (6) Udovac koji do smrti supruge nije navršio 60 ali je imao navršenih 55 godina života ima pravo na porodičnu penziju kad navrši 60 godina života. (7) Udovac koji je do smrti supruge ili do prestanka prava na porodičnu penziju navršio 55 godina života ima pravo na porodičnu penziju prije navršenih 60 godina života, ako postane potpuno nesposoban za privređivanje. (8) Izuzetno od uslova propisanih u st. (1) do (7) ovog člana, udovac šehida-žene, odnosno poginule braniteljice, ima pravo na porodičnu penziju kada navrši 60 godina života. Član 72. (Uslovi za porodičnu penziju supružnika iz razvedenog braka) Pravo na porodičnu penziju ima i supružnik iz razvedenog braka, ako mu je pravosnažnom sudskom presudom dosuđeno pravo na izdržavanje, te ukoliko ispunjava uslove iz ovog zakona. Član 73. (Uslovi za porodičnu penziju djeteta) (1) Dijete ima pravo na porodičnu penziju do navršenih 15 godina života. (2) Poslije navršenih 15 godina života, dijete ima pravo na porodičnu penziju do završetka redovnog školovanja, ali najkasnije do navršenih 26 godina života. (3) Redovnim školovanjem, u smislu ovog zakona, ne smatra se školovanje u školi istog ili nižeg stepena obrazovanja od škole koju je dijete završilo. (4) Dijete kod koga nastupi nesposobnost za samostalan život i rad prije 15. godine života ima pravo na porodičnu penziju dok ta nesposobnost traje. (5) Dijete kod koga nesposobnost za privređivanje nastupi poslije 15. godine života, a prije smrti osiguranika odnosno korisnika penzije ima pravo na porodičnu penziju ako ga je osiguranik odnosno korisnik penzije izdržavao do svoje smrti. (6) Dijete kod koga u toku korištenja prava na porodičnu penziju nastupi nesposobnost za samostalan život i rad ili nesposobnost za privređivanje zadržava pravo na penziju dok ta nesposobnost traje. (7) Nesposobnost za samostalan život i rad postoji kada se lice zbog vrste i težine fizičkog ili mentalnog oštećenja ili vrste i težine psihičke bolesti ne može osposobiti za obavljanje najjednostavnijih poslova. Član 74. (Izdržavani član porodice i porodično domaćinstvo) (1) Osiguranik, odnosno korisnik penzije izdržavao je člana porodice ako prosječni mjesečni prihod člana porodičnog domaćinstva podnosioca zahtjeva za ostvarivanje prava na porodičnu penziju, u godini u kojoj je nastupila smrt osiguranika odnosno korisnika penzije, ne prelazi iznos najniže penzije u Federaciji iz prethodne godine, određene u skladu sa ovim zakonom. (2) Porodičnim domaćinstvom u skladu sa stavom (1) ovog člana smatraju se supružnici i njihova djeca (rođena u braku i van braka, usvojena, pastorci i unučad koje je izdržavao). Član 75. (Način utvrđivanja porodične penzije) (1) Porodična penzija poslije smrti osiguranika se određuje od invalidske penzije koja bi mu pripadala na dan smrti, a u procentu koji se utvrđuje prema broju članova porodice koji imaju pravo na penziju. (2) Porodična penzija poslije smrti korisnika starosne ili invalidske penzije određuje se od penzije koja je pripadala korisniku na dan smrti, a u procentu koji se utvrđuje prema broju članova porodice koji imaju pravo na penziju. Član 76. (Iznosi porodične penzije) (1) U zavisnosti od broja članova porodice koji ostvaruju pravo, porodična penzija iznosi: a) za jednog člana 70% od penzije od koje se određuje, b) za dva člana 80% od penzije od koje se određuje, c) za tri člana 90% od penzije od koje se određuje i d) za četiri i više članova 100% od penzije od koje se određuje. (2) Dijete, odnosno djeca bez oba roditelja imaju pravo na porodičnu penziju u punom iznosu koji bi pripadao osiguraniku, odnosno korisniku penzije, ukoliko ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom. Član 77. (Dijeljenje porodične penzije) Ako pravo na porodičnu penziju imaju supružnik umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije i razvedeni supružnik kome je dosuđeno pravo na izdržavanje, porodična penzija određuje se u visini koja pripada za jednog člana porodice i dijeli se na jednake dijelove. POGLAVLJE VI. USKLAĐIVANJE OPĆEG BODA I PENZIJA Član 78. (Usklađivanje općeg boda) (1) Vrijednost općeg boda iz člana 47. ovog zakona usklađuje se 15. aprila svake godine, počev od 01.01.2019. godine, prema procentu porasta prosječne bruto plaće u Federaciji u prethodnoj godini. (2) U slučaju promjene obuhvata bruto plaće u smislu Zakona o porezu na dohodak, vrijednost općeg boda će se uskladiti prema odredbi člana 79. stav (1) ovog zakona. (3) Usklađivanje vrijednosti boda iz stava (2) može se provoditi najviše dvije uzastopne kalendarske godine. (4) Vrijednost općeg boda iz stava (1) ovog člana, uz saglasnost Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), utvrđuje i objavljuje nosilac osiguranja u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 79. (Usklađivanje penzija) (1) Penzije se usklađuju 15. aprila svake godine na način da se usklađivanje vrši u visini zbira 50% procenta porasta potrošačkih cijena i 50% procenta porasta realnog bruto društvenog proizvoda u Federaciji u prethodnoj godini,a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim penzija ostvarenih u godini u kojoj se vrši usklađivanje, a najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana najviše penzije se neće usklađivati/povećavati sve dok najniži iznos penzije ne Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 13 dostigne 1/5 (jednu petinu) iznosa najviše penzije ostvarene po zakonu. Član 80. (Vanredno usklađivanje penzija) (1) Vlada Federacije može odlučiti da izvrši vanredno usklađivanje penzija. (2) Vanredno usklađivanje može se provesti jednom u tekućoj godini ako je stopa rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodne dvije kalendarske godine veća od 3% i ako nema akumuliranog deficita budžeta Federacije, a najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini. (3) Odluku iz stava (1) ovog člana Vlada Federacije, donosi do kraja mjeseca od kojeg se vrši vanredno usklađivanje. POGLAVLJE VII. NAJNIŽA I ZAJAMČENA PENZIJA Član 81. (Najniža i zajamčena penzija) (1) Najniži iznos penzije pripada korisniku starosne, porodične, odnosno invalidske penzije, a kome je penzija određena u manjem iznosu od penzije utvrđene po odredbama stava (2) ovog člana. (2) Najniži iznos penzije je iznos najniže penzije isplaćene za decembar 2016. godine u Federaciji, usklađene za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava, a dalje se usklađuje u skladu sa članom 79. stav (1) ovog zakona. (3) Izuzetno, ukoliko postoje finansijske mogućnosti, Vlada Federacije može posebnom odlukom utvrditi povećanje iznosa najniže penzije u procentu većem od procenta iz stava (2) ovog člana, a najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini. (4) Zajamčeni iznos penzije pripada osiguraniku koji je ostvario pravo na penziju sa 40 godina staža osiguranja, a kome je penzija određena u manjem iznosu od penzije utvrđene po odredbama stava (5) ovog člana. (5) Zajamčeni iznos penzije je iznos zajamčene penzije isplaćene za decembar 2016. godine u Federaciji, usklađene za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava, a dalje se usklađuje u skladu sa članom 79. stav (1) ovog zakona. Član 82. (Izuzeci od najniže penzije) Odredbe člana 81. st. (1), (2), (4) i (5) ovog zakona ne odnose se na osiguranike koji su ostvarili pravo na srazmjerni dio penzije po međunarodnim ugovorima, kao ni na korisnike koji nemaju prebivalište na teritoriji BiH, ukoliko međunarodnim ugovorom nije drugačije uređeno. POGLAVLJE VIII. ZAJEDNIČKE ODREDBE Član 83. (Momenat ostvarivanja prava) Pravo na starosnu i invalidsku penziju obezbjeđuje se nakon prestanka osiguranja. Član 84. (Nemogućnost prelaska starosne u invalidsku penziju) Promjene u zdravstvenom stanju korisnika starosne penzije koji stekne status osiguranika, nakon ostvarivanja prava na penziju, bez obzira na uzrok, ne mogu biti razlog za ponovno priznavanje prava na penziju po osnovu nastale invalidnosti. Član 85. (Nemogućnost ostvarivanja prava po osnovu promijenjene radne sposobnosti) Prava na osnovu promijenjene radne sposobnosti ne obezbjeđuju se osiguraniku koji ispuni jedan od uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju ili koji ispuni uslove za ostvarivanje prava na invalidsku penziju. Član 86. (Posebni slučajevi sankcija u vezi sa pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju) Pravo na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju ne obezbjeđuje se osiguraniku koji bez opravdanog razloga ne počne sa prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom u određenom roku ili koji neopravdano prekine započetu prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju. Član 87. (Izuzeci kodostvarivanja prava na osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti) Osiguraniku iz člana 12. tač. c), d) i e) ovog zakona ne obezbjeđuju se prava na osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti u vezi sa poslovima za koje ostvaruje ugovorenu naknadu. Član 88. (Dobrovoljno osiguranje i prava na osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti) Osiguraniku u dobrovoljnom osiguranju ne obezbjeđuju se prava na osnovu povrede na radu ili profesionalne bolesti. Član 89. (Odnos prava na porodičnu penziju i obaveznog osiguranja) Pravo na porodičnu penziju obezbjeđuje se članu porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika penzije koji nije u obaveznom osiguranju. Član 90. (Izuzeci od ostvarivanja prava na porodičnu penziju) (1) Pravo na porodičnu penziju ne može ostvariti i koristiti član porodice koji je namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika penzije i za takvo krivično djelo je osuđen pravosnažnom presudom na kaznu zatvora. (2) Član porodice umrlog osiguranika ili korisnika penzije, koji se namjerno onesposobio za rad radi ostvarivanja prava na porodičnu penziju, ne može po tom osnovu steći pravo na porodičnu penziju. Član 91. (Porodična penzija i zaključenje braka) Ukoliko korisnik starosne ili invalidske penzije zaključi brak sa navršenih 65 godina života, pravo na porodičnu penziju obezbjeđuje se bračnom supružniku pod uslovom da je brak trajao najmanje tri godine ili da imaju zajedničko dijete. Član 92. (Status osiguranika po ranijim propisima) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obezbjeđuju se i licu koje nema status osiguranika po ovom zakonu, ali je taj status imalo po ranijim propisima, ukoliko ispunjava uslove za ostvarivanje prava propisana ovim zakonom. POGLAVLJE IX. PRAVO NA PENZIJU POVRATNIKA U FEDERACIJU Član 93. (Pravo na penziju povratnika) (1) Povratnici iz Republike Srpske u Federaciju koji su bili korisnici penzija ostvarenih u Društvenom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Bosne i Hercegovine Sarajevo i kojima je isplata penzija vršena na teritoriju današnje Federacije do 30. aprila 1992. godine, od dana podnošenja zahtjeva imaju pravo na penziju kod nositelja osiguranja u Federaciji. (2) Pravo iz stava (1) ovog člana mogu ostvariti lica koja su se vratila u Federaciju i koja su stekla status povratnika u smislu Zakona o raseljenim licima i povratnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/05). (3) Korisnici penzija iz st. (1) i (2) ovog člana, kojima je nakon povratka iz Republike Srpske u Federaciju, nositelj osiguranja priznao pravo na isplatu penzije, zadržavaju Broj 13 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. pravo na isplatu penzije i u slučaju ako se kasnije odsele u inostranstvo. DIO PETI - OSTVARIVANJE I KORIŠTENJE PRAVA POGLAVLJE I. POKRETANJE POSTUPKA Član 94. (Načelo dvostepenosti i sudske zaštite) U postupku ostvarivanja prava iz penzijskog osiguranja osigurava se dvostupnost rješavanja kod nosioca osiguranja, kao i sudska zaštita prava. Član 95. (Obaveza pružanja stručne pomoći) U postupku ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i u postupku utvrđivanja penzijskog staža, nosilac osiguranja je obavezan da osiguranicima i korisnicima prava pruža stručnu pomoć. Član 96. (Pokretanje postupka za starosnu penziju) Postupak za ostvarivanje prava na starosnu penziju pokreće se na zahtjev osiguranika, a nakon prestanka osiguranja. Član 97. (Pokretanje postupka za invalidsku penziju) (1) Postupak za ostvarivanje prava na osnovu invalidnosti pokreće se na zahtjev osiguranika, nadležnog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite ili poslodavca pod uslovom da snosi troškove medicinskog vještačenja i da ima saglasnost sindikata. (2) Izuzetno, ukoliko osiguranik nije u mogućnosti da pokrene postupak za ostvarivanje prava na osnovu invalidnosti, zahtjev u njegovo ime može pokrenuti zakonski zastupnik ili punomoćnik. Član 98. (Pokretanje postupka za porodičnu penziju) Postupak za ostvarivanje prava na porodičnu penziju pokreće se na zahtjev člana porodice umrlog osiguranika, odnosno člana porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije. Član 99. (Pokretanje postupka za utvrđivanje penzijskog staža) Postupak za utvrđivanje penzijskog staža pokreće se na zahtjev poslodavca, osiguranika, odnosno korisnika starosne ili invalidske penzije, kao i na zahtjev člana porodice umrlog osiguranika, odnosno člana porodice umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije. POGLAVLJE II. POSTUPAK RJEŠAVANJA I ZAŠTITA PRAVA Član 100. (Rješavanje o pravima) (1) O pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i o utvrđivanju penzijskog staža rješava nosilac osiguranja. (2) Staž osiguranja kod nosilaca penzijskog i invalidskog osiguranja u Federaciji i Republici Srpskoj priznavat će se u skladu sa sporazumom zaključenim između navedenih subjekata. (3) Osiguranici koji su ostvarili penzijski staž u BiH do 30. aprila 1992. godine, prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, po zakonu i primjenom međunarodnih ugovora, ostvaruju kod nosioca osiguranja u Federaciji, ukoliko je posljednje osiguranje bilo na teritoriji sadašnje Federacije. (4) Nosilac osiguranja u Federaciji je nadležan i u slučaju ako je staž osiguranja nakon 30. aprila 1992. godine ostvaren isključivo na teritoriji sadašnje Federacije, odnosno poseban staž koji se priznaje po propisima Federacije. (5) Ukoliko je staž osiguranja ostvaren nakon 30. aprila 1992. godine u oba entiteta, nosilac osiguranja u Federaciji prvi pristupa vođenju postupka ukoliko je posljednji staž osiguranja ostvaren na teritoriji Federacije, nakon čega se primjenjuje sporazum, drugi propis između entiteta ili propis države Bosne i Hercegovine. (6) Za odlučivanje o pravu na porodičnu penziju, poslije smrti korisnika penzije, nadležan je nosilac osiguranja u Federaciji ukoliko je na dan smrti korisnika vršio isplatu penzije. Član 101. (Način utvrđivanja činjenica) (1) U cilju pravilnog evidentiranja podataka bitnih za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, nosilac osiguranja vrši kontrolu tačnosti podataka u smislu propisa o matičnoj evidenciji o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. (2) O pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja nosilac osiguranja rješava na osnovu podataka unesenih u matičnu evidenciju. (3) Činjenice koje se ne mogu utvrditi na osnovu podataka iz matične evidencije, a koje su od značaja za ostvarivanje prava, utvrđuju se u postupku rješavanja o tim pravima, ili postupku iz člana 99. ovog zakona. Član 102. (Odredbe o medicinskom vještačenju) (1) Postojanje invalidnosti osiguranika i nesposobnosti člana porodice, kao uslova za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, utvrđuje Institut, u skladu sa propisima o medicinskom vještačenju zdravstvenog stanja i ovom zakonu. (2) Institut uređuje postupak ocjenjivanja radne sposobnosti, utvrđivanje invalidnosti osiguranika i nesposobnosti člana porodice, obim i sadržaj medicinske dokumentacije potrebne za vještačenje, nalaze, ocjene i mišljenja koje mogu donijeti organi vještačenja, definicije svih nalaza, ocjena i mišljenja, sadržaj obrazaca nalaza, ocjene i mišljenja, kao i postupak revizije i kontrole nalaza, ocjena i mišljenja. Član 103. (Prvostepeni i drugostepeni postupak) (1) O pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja i o utvrđivanju penzijskog staža u prvom stepenu rješava nadležna služba nosioca osiguranja, na čijem području je osiguranik bio osiguran prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava ili utvrđivanje penzijskog staža. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, ako je od prestanka osiguranja do podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava ili utvrđivanje penzijskog staža prošlo više od 12 mjeseci, u prvom stepenu nadležna je služba nosioca osiguranja na čijem području podnosilac zahtjeva ima prebivalište. (3) O pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja i o utvrđivanju penzijskog staža, u drugom stepenu rješava direktor nosioca osiguranja. Član 104. (Žalba) Žalba protiv rješenja prvostepenog organa ne odlaže izvršenje rješenja. Član 105. (Upravni spor) Protiv rješenja nosioca osiguranja donesenog u drugom stepenu može se pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda. POGLAVLJE III. OSTVARIVANJE PRAVA Član 106. (Momenat ostvarivanja prava na starosnu penziju) (1) Pravo na starosnu penziju osiguranik stiče od prvog narednog dana nakon prestanka osiguranja, pod uslovom da Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 15 je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od tri mjeseca od dana prestanka osiguranja. (2) Ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen poslije isteka roka iz stava (1) ovog člana, pravo na starosnu penziju osiguranik stiče od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad ako su na taj dan ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava. Član 107. (Momenat ostvarivanja prava na invalidsku penziju) (1) Pravo na invalidsku penziju osiguranik stiče od dana nastanka invalidnosti. (2) Pravo na invalidsku penziju osiguraniku se priznaje od dana utvrđivanja invalidnosti pod uslovom da je zahtjev za ostvarivanje prava podnio u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uslova za ostvarivanje prava, a ukoliko je zahtjev za ostvarivanje prava podnio nakon isteka roka od tri mjeseca, pravo na invalidsku penziju se priznaje od dana podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava i za tri mjeseca unazad. Član 108. (Momenat ostvarivanja prava na porodičnu penziju) (1) Pravo na porodičnu penziju iza umrlog osiguranika član porodice stiče od dana kad su ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava, pod uslovom da je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uslova. (2) Pravo na porodičnu penziju iza umrlog korisnika prava član porodice stiče od prvog dana narednog mjeseca od dana smrti, pod uslovom da je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uslova. (3) Ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen poslije isteka roka iz st. (1) i (2) ovog člana, pravo na porodičnu penziju član porodice ima od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad ako su na taj dan ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava. Član 109. (Porodična penzija u slučaju kada pravo ostvaruje više članova porodice) (1) Porodična penzija se određuje kao jedna i kada pravo ostvaruje više članova porodice, pod uslovom da korisnici ne zahtijevaju da se penzija isplaćuje odvojeno. (2) Ako korisnici zahtijevaju da se penzija isplaćuje odvojeno, dio penzije koji pripada svakom korisniku određuje se tako što se iznos penzije iz stava (1) ovog člana podijeli sa brojem korisnika. Član 110. (Ponovno određivanje iznosa porodične penzije) (1) Ako neko od članova porodice podnese zahtjev za ostvarivanje prava poslije članova porodice koji su ostvarili pravo, određuje se novi iznos porodične penzije od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad. (2) Ako nekom od članova porodice prestane pravo na porodičnu penziju, za preostale korisnike određuje se novi iznos porodične penzije od prvog narednog dana nakon prestanka prava. (3) Ako ostvaruje pravo u skladu sa članom 70. stav (8) ovog zakona, ima pravo na porodičnu penziju od dana smrti osiguranika, odnosno prvog dana narednog mjeseca od dana smrti korisnika penzije, ukoliko je zahtjev podnijela u roku od tri mjeseca od dana rođenja djeteta. Član 111. (Obaveza korištenja samo jednog prava na penziju) Lice koje u skladu sa ovim zakonom ispuni uslove za ostvarivanje prava na penziju po više osnova može, po sopstvenom izboru, koristiti samo jedno od tih prava. POGLAVLJE IV. ISPLATA PENZIJA Član 112. (Isplata penzija) Penzija se isplaćuje od dana ispunjenja uslova propisanih za sticanje penzije, ako je zahtjev podnijet u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uslova, a ako je zahtjev podnijet po isteku tog roka, od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad. Član 113. (Utvrđivanje penzije i dospjela novčana primanja) (1) Penzija se utvrđuje u mjesečnom iznosu i isplaćuje unazad, u tekućem mjesecu za prethodni mjesec. (2) Dospjela novčana primanja proistekla iz ostvarenog prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja zastarijevaju u roku od tri mjeseca, od dana dospjelosti. Član 114. (Način isplate penzije) (1) Nosilac osiguranja je obavezan da penziju isplaćuje korisniku u Federaciji, putem pošte ili putem banaka, a što će se urediti posebnim aktom nosioca osiguranja. (2) Isplata penzije u inostranstvo vrši se u skladu sa odredbama međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju, a u slučaju kad sporazum nije zaključen, isplata se vrši po principu reciprociteta. (3) Penzija se isplaćuje državljaninu Federacije u inostranstvo, ako takva obaveza postoji po međunarodnom ugovoru. Ako ova obaveza ne postoji po međunarodnom ugovoru, nosilac osiguranja može odobriti isplatu, ako iz porodičnih i zdravstvenih razloga državljanin Federacije odlazi na stalan boravak u inostranstvo. Član 115. (Obaveze korisnika penzije i obustava isplate) (1) Korisnik penzije je obavezan da, u roku od 15 dana od nastanka, nosiocu osiguranja prijavi svaku činjenicu koja je od uticaja na korištenje odnosno obim prava. (2) Korisnik penzije kome se isplata vrši van Federacije obavezan je da na kraju kalendarske godine, nosiocu osiguranja dostavi potvrdu o životu. (3) Korisniku penzije koji ne postupi na način iz st. (1) i (2) ovog člana ili se ne odazove pozivu nosioca osiguranja za činjenice za koje je vezano korištenje prava, isplata penzije se obustavlja. Član 116. (Obustava isplate u slučaju sticanja statusa osiguranika u obavezom osiguranju) Korisniku penzije koji u skladu sa ovim zakonom stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, izuzev osiguranika iz člana 12. tač. c), d), e) i f) ovog zakona, isplata penzije se obustavlja za period trajanja osiguranja. POGLAVLJE V. PONOVNO ODREĐIVANJE PENZIJE Član 117. (Ponovno određivanje penzije) Korisniku starosne penzije koji stekne status osiguranika u obaveznom osiguranju, nakon prestanka tog osiguranja, na njegov zahtjev će se odrediti novi iznos penzije po odredbama ovog zakona pod uslovom da je naknadno navršio najmanje šest mjeseci staža osiguranja ili će se na njegov zahtjev uspostaviti isplata ranije priznate penzije. Broj 13 - Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. POGLAVLJE VI. PRESTANAK PRAVA Član 118. (Prestanak prava) (1) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja prestaju smrću korisnika. (2) Penzija za mjesec u kome je nastupila smrt korisnika isplaćuje se za cijeli mjesec. Član 119. (Momenat prestanka prava) (1) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, prestaju kada u toku korištenja prestanu da postoje uslovi za ostvarivanje tih prava. (2) Prava u skladu sa stavom (1) ovog člana prestaju od dana prestanka postojanja uslova za ostvarivanje prava. (3) Ukoliko korisnik porodične penzije kome je pravo prestalo u skladu sa stavom (1) ovog člana ponovo podnese zahtjev za ostvarivanje prava na penziju, uspostavitće se isplata ranije utvrđene penzije nakon ispunjenja uslova propisanih ovim zakonom. Član 120. (Posebni slučajevi prestanka prava) (1) Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja prestaju u slučaju kad se naknadno utvrdi da nisu bili ispunjeni uslovi za ostvarivanje prava. (2) Postupak za prestanak prava u skladu sa stavom (1) ovog člana pokreće se po službenoj dužnosti, bez obzira na rok koji je protekao od dana donošenja rješenja kojim je priznato pravo. (3) Prava u skladu sa stavom (1) ovog člana prestaju od dana utvrđenog rješenjem nosioca osiguranja. Član 121. (Prestanak isplate na zahtjev korisnika) (1) Pravo na isplatu penzija i naknada prestaje na zahtjev korisnika, od dana podnošenja zahtjeva, pod uslovom da u zahtjevu nije precizno naveden datum prestanka. (2) Ukoliko korisnik kome je isplata penzija i naknada prestala u skladu sa stavom (1) ovog člana ponovo podnese zahtjev za isplatu penzije ili naknade, ista mu pripada od dana podnošenja zahtjeva i za tri mjeseca unazad. Član 122. (Prestanak prava na porodičnu penziju udovici) (1) Pravo na porodičnu penziju prestaje udovici mlađoj od 50 godina života koja stupi u brak, izuzev ako je pravo na porodičnu penziju ostvarila zbog potpune nesposobnosti za privređivanje. (2) Udovica koja na osnovu smrti supruga iz novog braka ne ostvari pravo na porodičnu penziju, ima pravo na porodičnu penziju na osnovu supruga iz prvog braka, ako na dan smrti drugog supruga ima djece iz prvog braka koja koriste pravo na porodičnu penziju, pod uslovom da prema toj djeci vrši roditeljske dužnosti. Član 123. (Prestanak prava na porodičnu penziju udovcu) (1) Pravo na porodičnu penziju prestaje udovcu mlađem od 60 godina života koji stupi u brak, izuzev ako je pravo na porodičnu penziju ostvario zbog potpune nesposobnosti za privređivanje. (2) Udovac koji na osnovu smrti supruge iz novog braka ne ostvari pravo na porodičnu penziju, ima pravo na porodičnu penziju po osnovu supruge iz prvog braka, ako na dan smrti druge supruge ima djece iz prvog braka koja koriste pravo na porodičnu penziju, pod uslovom da prema toj djeci vrši roditeljske dužnosti. DIO ŠESTI - FINANSIRANJE POGLAVLJE I. TEKUĆE FINANSIRANJE Član 124. (Finansiranje prava) Sredstva za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i rad nosioca osiguranja obezbjeđuju se iz: a) doprinosa, b) budžeta Federacije, c) budžeta Bosne i Hercegovine, d) izdavanja u zakup i prodaje imovine nosioca osiguranja, e) kamata na novčana sredstva, f) usluga stručne službe nosioca osiguranja, g) subvencija, donacija i drugih izvora u skladu sa zakonom, h) kreditnih i drugih sredstava. Član 125. (Korištenje sredstava) (1) Sredstva iz člana 124. ovog zakona koriste se za: a) isplatu penzija, b) troškove isplate penzija, c) troškove za rad organa i stručne službe nosioca osiguranja, d) troškove medicinskog vještačenja, e) nabavku opreme za rad stručne službe nosioca osiguranja, f) izgradnju, kupovinu i održavanje poslovnih objekata nosioca osiguranja, g) ostale troškove u skladu sa zakonom. (2) Sredstva iz člana 124. ovog zakona mogu se koristiti i za pomoć u rehabilitaciji bolesnih i najugroženijih penzionera, što će se urediti aktom nosioca osiguranja, na koji saglasnost daje Ministarstvo, te u skladu sa finansijskim mogućnostima i za finansiranje i rad udruženja penzionera na nivou Federacije. POGLAVLJE II. DOPRINOSI Član 126. (Upućujuće norme o doprinosima) Doprinosi, obveznici doprinosa, uplatioci doprinosa, osnovice i stope doprinosa, način obračuna i rokovi plaćanja, kao i druga pitanja koja se odnose na doprinose uređuju se posebnim zakonom. Član 127. (Stopa doprinosa za staž osiguranja sa uvećanim trajanjem) Stopa doprinosa za osiguranika kome se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem uvećava se aktuarski neutralno, a što će se urediti posebnim zakonom. Član 128. (Upućujuće norme o obvezniku uplate doprinosa) (1) Obveznik uplate doprinosa je obavezan da uplati doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje za sve obveznike doprinosa, u skladu sa posebnim zakonom. (2) Ukoliko ne postoji obveznik uplate doprinosa iz stava (1) ovog člana, utvrđene zaostale obaveze može izmiriti i sam osiguranik ili kupac obveznika uplate doprinosa, kao i drugi organ uprave u skladu sa posebnim propisom. POGLAVLJE III. SREDSTVA IZ BUDŽETA FEDERACIJE Član 129. (Sredstva iz budžeta) (1) Federacija iz budžeta, u skladu sa finansijskim mogućnostima, obezbjeđuje nosiocu osiguranja sredstva za pokriće obaveza nastalih po osnovu: Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 17 a) prava ostvarenih na osnovu posebnih propisa o povoljnijem penzionisanju i to u iznosu propisanom svakim od posebnih propisa o povoljnijem penzionisanju, b) prava ostvarenih na osnovu posebnog staža iz člana 36. ovog zakona, c) isplate penzija vojnim osiguranicima pripadnicima bivše JNA državljanima BiH (u daljnjem tekstu: vojni osiguranici bivše JNA) - korisnicima penzije koji imaju prebivalište na teritoriji Federacije, a kojima se penzija isplaćuje u visini 50% iznosa penzije određene u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika koji su se primjenjivali do dana stupanja na snagu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12), d) prava ostvarenih na osnovu stava (9) člana 70. ovog zakona, e) prava ostvarenih na osnovu stava (8) člana 71. ovog zakona. (2) Korisniku penzije iz stava (1) tačka c) ovog člana penzija se isplaćuje u drugu državu u skladu sa članom 114. ovog zakona. Član 130. (Uvođenje trezorskog poslovanja nosioca osiguranja) (1) Finansijsko poslovanje nosioca osiguranja obavlja se preko računa budžeta Federacije. (2) Sredstva za obavljanje djelatnosti nosioca osiguranja osiguravaju se prema odredbama ovoga zakona i drugih zakona. (3) Prihodi i sredstva za finansiranje rashoda iz člana 125. ovoga zakona i njihov raspored utvrđuju se finansijskim planom nosioca osiguranja koji je sastavni dio budžeta Federacije. (4) Ukoliko prihodi nosioca osiguranja ne pokrivaju rashode za isplatu penzija, u tekućem mjesecu, potrebna razlika sredstava namirit će se iz budžeta Federacije, odnosno drugih izvora koje obezbijedi Federacija. (5) Višak sredstava od doprinosa i drugih izvora je prihod budžeta Federacije. Član 131. (Dinamika osiguravanja sredstava i podzakonski propisi) (1) Sredstva iz čl. 129. i 130. ovog zakona, Federacija obezbjeđuje mjesečno, najkasnije do petog u mjesecu za prethodni mjesec. (2) Federalno ministarstvo finansija može donijeti propis kojim će se urediti način obračuna i utvrđivanja visine obaveze u skladu sa stavom (1) ovog člana. DIO SEDMI - NAKNADA ŠTETE Član 132. (Naknada štete) (1) Naknada štete pričinjene nosiocu osiguranja, odnosno povraćaj nezakonito i nepravilno izvršenih isplata penzija i drugih novčanih primanja iz penzijskog i invalidskog osiguranja vrši se po odredbama zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno. (2) Nosilac osiguranja ima pravo da zahtijeva naknadu pričinjene štete od poslodavca ako je tjelesno oštećenje, invalidnost ili smrt osiguranika prouzrokovana zbog nepreduzimanja propisanih mjera zaštite na radu ili zaštite životne sredine, a po tom osnovu je ostvareno pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja. (3) Nosilac osiguranja ima pravo da zahtijeva naknadu pričinjene štete od lica koje je, namjerno ili krajnjom nepažnjom, prouzrokovalo tjelesno oštećenje, invalidnost ili smrt osiguranika, ako je, po tom osnovu, ostvareno pravo iz penzijskog i invalidskog osiguranja. (4) Pri utvrđivanju visine štete ne uzimaju se u obzir iznosi uplaćenog doprinosa za to osiguranje, niti dužina navršenog penzijskog staža. Član 133. (Iznos zahtjeva za naknadu štete) (1) Zahtjev za naknadu štete može obuhvatiti ukupan iznos štete ili iznos dijela štete. (2) Iznos iz stava (1) ovog člana obračunava se prema visini priznate penzije, odnosno novčane naknade za tjelesno oštećenje, kao i prema očekivanom prosječnom vremenu korišćenja tog prava. Član 134. (Preplaćeni iznos prava) (1) Lice kome je na teret nosioca osiguranja izvršena isplata, na koju nije imalo pravo po zakonu, obavezno je da vrati nosiocu osiguranja primljeni iznos. (2) Nosilac osiguranja u upravnom postupku po službenoj dužnosti donosi rješenje o utvrđivanju preplaćenog iznosa penzijskog primanja u kojem navodi visinu preplaćenog iznosa, način i rokove za povrat istog. (3) Rješenje o preplati penzije je izvršna isprava shodno propisu kojim se uređuje izvršni postupak. (4) Ako je dužnik korisnik penzije, nosilac osiguranja rješenjem može odrediti da preplaćeni iznos bude nadoknađen obustavom do trećine mjesečnog iznosa penzije sve dok se na taj način ne izmiri preplaćeni iznos. Član 135. (Naknada štete od osiguravajućeg društva) Nosilac osiguranja ima pravo da zahtijeva naknadu štete i neposredno od osiguravajućeg društva, u slučaju da je šteta nastala upotrebom motornog vozila. Član 136. (Zastara) (1) Pravo nosioca osiguranja na utvrđivanje nepripadajuće isplate i pravo na povrat nepripadajuće isplate zastarijeva za pet godina računajući od dana kada je zastara počela teći. (2) Zastara prava na utvrđivanje nepripadajuće isplate počinje teći nakon isteka godine u kojoj je nosilac osiguranja saznao za nepripadajuću isplatu, odnosno za primaoca nepripadajuće isplate. (3) Zastara prava na povrat nepripadajuće isplate počinje teći od pravomoćnosti rješenja kojim je utvrđena nepripadajuća isplata. (4) Ako se radi povrata nepripadajuće isplate, kamata ili troškova naplate vodi postupak pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, za vrijeme trajanja tog postupka zastara ne teče. (5) Tok zastare prava na utvrđivanje, odnosno prava na povrat nepripadajuće isplate, kamata i troškova naplate prekida se svakom službenom radnjom nosioca osiguranja usmjerenom na utvrđivanje ili povrat nepripadajuće isplate, kamata i troškova naplate, koja je dostavljena na znanje obavezniku povrata. (6) Nakon poduzetih radnji iz stava (5) ovog člana zastarni rok počinje ponovo teći. DIO OSMI - NADZOR I KAZNENE ODREDBE Član 137. (Nadzor) (1) Nadzor nad radom nosioca osiguranja vrši Ministarstvo, upravna inspekcija i Federalna uprava za inspekcijske poslove, svako u okviru svoje nadležnosti. Broj 13 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 21. 2. 2018. (2) U vršenju inspekcijskog nadzora nadležni inspektor ili drugo ovlašteno lice, za utvrđene nepravilnosti preduzima mjere prema općim ovlaštenjima propisanim zakonom kojim se uređuje odgovarajuća oblast inspekcija. (3) Nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih za njegovo provođenje u dijelu koji se tiče obaveze evidentiranja, kontrole i naplate doprinosa vrši Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine. Član 138. (Novčane kazne za poslodavca, osiguranika i odgovorno lice) (1) Novčanom kaznom od 2.000 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj: a) poslodavac ako postupa suprotno odredbama ovog zakona, b) osiguranik ako postupa suprotno odredbama ovog zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) tačka a) ovog člana, novčanom kaznom od 500 KM do 2.000 KM, kazniće se i odgovorno lice poslodavca. Član 139. (Novčane kazne za nosioca osiguranja) (1) Novčanom kaznom od 2.000 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj nosilac osiguranja ako: a) nadležnoj inspekciji ili drugom ovlaštenom licu onemogući ostvarivanje uvida u upravno rješavanje, ne dostavi potrebne podatke, spise i obavještenja o pitanjima koja se odnose na upravne stvari koje se rješavaju u upravnom postupku ili ne postupi po nalozima upravne inspekcije, b) Ministarstvima koje vrše nadzor nad primjenom zakona, onemogući uvid u upravno rješavanje, ne dostavi potrebne podatke, spise i obavještenja o pitanjima koja se rješavaju u upravnom postupku, c) ne postupi u skladu sa uputom ili zahtjevom Ministarstva. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana, novčanom kaznom od 500 KM do 2.000 KM kazniće se i odgovorno lice nosioca osiguranja. DIO DEVETI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 140. (Isplata penzija korisnicima koji ostvaruju pravo) (1) Korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su prava ostvarili po propisima koji su primjenjivani do stupanja na snagu ovog zakona, ta prava se obezbjeđuju i dalje, u dostignutom iznosu posljednje isplaćene penzije, odnosno penzije usklađene sa posljednjim koeficijentom prije stupanja na snagu ovog zakona i dalje će se usklađivati po odredbama ovog zakona. (2) Korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su prava ostvarili do 31.07.1998. godine, zakonski iznos penzije se povećava za 10%, te se usklađuje sa posljednjim koeficijentom prije stupanja na snagu ovog zakona i dalje će se usklađivati po odredbama ovog zakona. (3) Korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su prava ostvarili od 31.07.1998. godine do 31.12.2007. godine, zakonski iznos penzije se povećava za 5%, te se usklađuje sa posljednjim koeficijentom prije stupanja na snagu ovog zakona i dalje će se usklađivati po odredbama ovog zakona. (4) Pravo na penziju i naknadu plaće zbog manje plaće na drugom radnom mjestu ostvareno po propisima koji su važili prije stupanja na snagu ovog zakona neće se ponovo određivati po odredbama ovog zakona, osim u slučajevima određenim ovim zakonom. Član 141. (Posebni slučajevi utvrđivanja podataka o penzijskom stažu) Kada se ne raspolaže podacima o penzijskom stažu registriranom u matičnoj evidenciji, odnosno u slučaju utvrđivanja podataka o penzijskom stažu u skladu sa čl. 99. i 101. stav (3) ovog zakona, penzijski staž utvrdit će se na osnovu slijedeće dokumentacije: a) radne knjižice, b) pravosnažnog rješenja o penzijskom stažu, c) rješenja o prijemu u radni odnos, d) rješenja o rasporedu na radno mjesto i prestanku radnog odnosa, e) obavještenja o plaći i stažu osiguranja, f) prijepisa ličnog kartona o zdravstvenom osiguranju, g) drugih odgovarajućih dokumenata. Član 142. (Izuzetna prijevremena starosna penzija za muškarce) Izuzetno od člana 40. ovog zakona, osiguranik muškarac ima pravo na starosnu penziju kad navrši najmanje u: a) 2018. godini 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja, b) 2019. godini 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja, c) 2020. godini 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja, d) 2021. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja, e) 2022. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja, f) 2023. godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja, g) 2024. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja, h) 2025. godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, i) 2026. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Član 143. (Izuzetna prijevremena starosna penzija za žene) Izuzetno od člana 40. ovog zakona, osiguranik žena ima pravo na starosnu penziju kad navrši najmanje u: a) 2018. godini 55 godina i šest mjeseci života i 30 godina i šest mjeseci staža osiguranja, b) 2019. godini 56 godina života i 31 godinu staža osiguranja, c) 2020. godini 56 godina i šest mjeseci života i 31 godinu i šest mjeseci staža osiguranja, d) 2021. godini 57 godina života i 32 godine staža osiguranja, e) 2022. godini 57 godina i šest mjeseci života i 32 godine i šest mjeseci staža osiguranja, f) 2023. godini 58 godina života i 33 godine staža osiguranja, g) 2024. godini 58 godina i šest mjeseci života i 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja, h) 2025. godini 59 godina života i 34 godine staža osiguranja, i) 2026. godini 59 godina i šest mjeseci života i 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja, j) 2027. godini 60 godina života i 35 godina staža osiguranja, k) 2028. godini 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja, l) 2029. godini 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja, Srijeda, 21. 2. 2018. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 13 - Strana 19 m) 2030. godini 61 godinu i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja, n) 2031. godini 62 godine života i 37 godina staža osiguranja, o) 2032. godini 62 godine i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja, p) 2033. godini 63 godine života i 38 godina staža osiguranja, q) 2034. godini 63 godine i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja, r) 2035. godini 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, s) 2036. godini 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Član 144. (Izuzetna prijevremena starosna penzija za osiguranike) Izuzetno od člana 40. ovog zakona, osiguranik ima pravo na starosnu penziju i kada navrši 40 godina penzijskog staža i najmanje 62 godine života. Član 145. (Umanjenje penzije) Osiguranicima iz čl. 142., 143. i 144. ovog zakona, za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene penzije umanjuje se za 0,333333 %. Član 146. (Stimulacija za kasniji odlazak u starosnu penziju) Osiguranicima iz člana 40. ovog zakona, za svaki mjesec kasnijeg odlaska u starosnu penziju u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene penzije uvećava se za 0,166666 %. Član 147. (Posmrtnina) (1) U slučaju smrti korisnika penzije sa prebivalištem u Federaciji ili Distriktu Brčko Bosne i Hercegovine, nasljedniku - članu uže porodice, koje izmiri troškove sahrane pripada naknada pogrebnih troškova u visini prosječne penzije isplaćene u mjesecu prije smrti korisnika penzije. (2) Zahtjev za naknadu troškova sahrane podnosi se u roku od tri mjeseca od dana smrti korisnika penzije. (3) Postupak i potrebnu dokumentaciju za ostvarivanje naknada iz stava (1) ovog člana, urediće nosilac osiguranja svojim aktom, na koji saglasnost daje Vlada Federacije. Član 148. (Rok za donošenje podzakonskih akata) Nosilac osiguranja dužan je svoje opće akte uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 149. (Rok za donošenja pravilnika) Ministarstvo će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnik iz člana 33. ovog zakona. Član 150. (Primjena postojećih propisa i rok za uspostavu trezorskog poslovanja) (1) Do donošenja propisa iz čl. 148. i 149. ovog zakona, primjenjivaće se propisi koji su bili na snazi na dan stupanja na snagu ovog zakona, ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. (2) Odredbe člana 130. ovog zakona, neće se primjenjivati u periodu od najduže od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, odnosno do sticanja finansijskih i tehničkih uslova o čemu će odluku donijeti Vlada Federacije. U tom periodu na finansijsko poslovanje nosioca osiguranja primjenjivati će se propisi koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona. Član 151. (Okončanje pokrenutih postupaka) Postupci koji nisu okončani do stupanja na snagu ovog zakona, okončat će se po propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava. Član 152. (Prestanak važenja propisa) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06, 4/09 i 55/12). Član 153. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O MIROVINSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU Proglašava se Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 24.1.2018. godine i na sjednici Doma naroda od 25.1.2018. godine. Broj 01-02-97-01/18 19. veljače 2018. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O MIROVINSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Članak 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom uređuje se obavezno mirovinsko i invalidsko osiguranje na temelju međugeneracijske solidarnosti (u daljnjem tekstu: obavezno osiguranje) i dobrovoljno mirovinsko i invalidsko osiguranje za osobe koja nisu obavezno osigurana po ovom zakonu (u daljnjem tekstu: dobrovoljno osiguranje), kao i prava i obaveze na osnovu tih osiguranja. Članak 2. (Pojmovi) Pojedini pojmovi u smislu ovog zakona imaju sljedeće značenje: a) Mirovinsko i invalidsko osiguranje na osnovu generacijske solidarnosti je sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja u kojem se osiguranicima na načelima uzajamnosti i solidarnosti osiguravaju prava za slučaj nastanka rizika starosti, invalidnosti i tjelesne onesposobljenosti, a članovima njihovih obitelji prava za slučaj smrti osiguranika, odnosno korisnika prava, b) Osiguranik je fizička osoba koja je na osnovu radne aktivnosti (radni odnos, obavljanje djelatnosti, dobrovoljno osiguranje i dr.) obavezno osigurano na miro
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o federalnim administrativnim taksama i tarifi federalnih administrativnih taksi Federacija BiH Službene novine FBiH 98/17 20.12.2017 SN FBiH 43/13, SN FBiH 45/10, SN FBiH 08/00, SN FBiH 6/98 administrativne takse,takse,tarife,zakon ZAKON O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O FEDERALNIM UPRAVNIM TAKSAMA I TARIFI FEDERALNIH UPRAVNIH TAKSI Član 1. U Zakonu o federalnim upravnim taksama i Tarifi federalnih upravnih taksi ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/98, 8/00, 45/10 i 43/13) u Tar. br. 7. iza tačke 5. dodaju se nove tač. 6. i 7. koje glase: "6. Za rješenje o prijemu državljanstva za lica koja imaju status izbjeglice 100,- 7. Za posebnu saglasnost iz člana 26. Zakona o agencijama i unutrašnjim službama za zaštitu ljudi i Број 98 - Страна 2 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 20. 12. 2017. imovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 78/08 i 67/13) 30,-" U Tarifi federalnih upravnih taksi Tar. br. 48. se briše. Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 92/17 29.11.2017 SN FBiH 72/09, SN FBiH 33/03 otpad ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVLJANJU OTPADOM Član 1. U Zakonu o upravljanju otpadom ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/03 i 72/09) u članu 4. iza definicije: "inertni otpad" dodaje se sljedeća definicija: ""Posebne kategorije otpada" su otpadne materije koje su važne bilo sa aspekta njihove štetnosti po okoliš i zdravlje ljudi, bilo po količinama koje nastaju i kao takve zahtijevaju posebno uređen način upravljanja od mjesta nastajanja, preko skupljanja, transporta i tretmana do konačnog zbrinjavanja.". U istom članu iza definicije: "proizvođač" dodaje se nova definicija: ""Proizvođač i uvoznik proizvoda" je pravno lice koje na profesionalnoj osnovi razvija, proizvodi, prerađuje, obrađuje, prodaje, unosi ili uvozi, odnosno prvi stavlja na tržište Federacije BiH proizvode, uređaje i opremu, koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada.". Сриједа, 29. 11. 2017. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 92 - Страна 3 U istom članu iza definicije: "operator" dodaje se nova definicija: ""Operater sistema" je pravno lice koje po principu "produžene odgovornosti proizvođača" ispunjava ciljeve za reciklažu i iskorištenje posebnih kategorija otpada; može biti osnovan isključivo od pravnih lica koja obavljaju svoju poslovnu djelatnost stavljanjem u promet proizvoda koji postaju posebne kategorije otpada.". Član 2. Iza člana 18. dodaju se novi čl. 18a. i 18b. koji glase: "Član 18a. Posebne kategorije otpada Proizvođač i uvoznik proizvoda je društveno i finansijski odgovoran za opterećenje okoliša koje mogu prouzrokovati proizvodi koje stavlja na tržište Federacije BiH, a koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada. U posebne kategorije otpada spada: ambalažni otpad, otpadna vozila, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadne gume, električni i elektronički otpad, otpad koji sadrži azbest, otpad koji sadrži PCB, otpad iz proizvodnje titandioksida, medicinski otpad, životinjski otpad i građevinski otpad. Provedbenim propisima utvrdit će se kriteriji, rokovi i načini upravljanja posebnim kategorijama otpada. Provedbenim propisima utvrdit će se kriteriji za obračun i plaćanje naknada za posebne kategorije otpada, način i rokovi izvještavanja, obveznici izvještavanja i plaćanja naknada, te visina naknada za određene proizvode koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada, kao i drugi način upravljanja za posebne kategorije otpada. Provedbenim propisom utvrdit će se način raspodjele i ulaganja prikupljenih naknada kao i uvjeti za dodjelu podsticajnih sredstava. Član 18b. Naknade za posebne kategorije otpada navedene u članu 18a. stav 2. uplaćuju se u Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Fond) kao posebna kategorija u sistemu organizacije i upravljanja Fondom ili ovlaštenim operaterima sistema. Fond raspodjeljuje prikupljena sredstva prema kantonima u razmjeri raspoređivanja sredstava kako je definirano Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša, za projekte i aktivnosti upravljanja posebnim kategorijama otpada, što će urediti propis iz člana 18a. stav 5. ovog zakona. Fond je dužan donijeti godišnji plan upravljanja posebnim kategorijama otpada i finansijski plan za posebne kategorije otpada. Plan upravljanja posebnim kategorijama otpada i finansijski plan za posebne kategorije otpada odobrava Vlada FBiH, uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva.". Član 3. Iza člana 37. dodaje se novi član 37a. koji glasi: "Član 37a. Informacioni sistem upravljanja otpadom (u daljnjem tekstu: informacioni sistem) je niz međusobno povezanih baza podataka i izvora podataka o svim vrstama i tokovima otpada, subjektima i infrastrukturom upravljanja otpadom i uspostavlja se u Fondu. Provedbenim propisom uredit će se način i finansijskotehnički aspekt uspostave, vođenja i održavanja informacionog sistema, kao i rokovi izvještavanja, te način dostavljanja informacija o otpadu.". Član 4. U članu 49. u stavu 1. iza riječi: "inspektori zaštite okoliša" dodaju se riječi: "i tržišno, turističko-ugostiteljski inspektor". Član 5. U članu 53. u stavu 1. riječi: "Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj svako pravno lice" mijenjaju se i glase: "Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 40.000,00 KM kaznit će se za prekršaj svako pravno lice, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 KM do 100.000,00 KM, ako: - transportuje otpad na način koji može izazvati zagađenje okoliša, suprotno odredbama člana 32. stav 1. ovog zakona; - u slučaju zagađenja nastalog u toku transporta prijevoznik ne obavi čišćenje i dovođenje u prvobitno stanje zagađenog područja suprotno odredbama člana 32. stav 2. ovog zakona; - ne isporuči otpad na odredište koje je odredio pošiljaoc, a koje je odobreno kao lokacija za upravljanje otpadom suprotno odredbama člana 32. stav 4. ovog zakona; - prijevoznik u slučaju nemogućnosti isporuke na odredište ne vrati otpad pošiljaocu suprotno odredbama člana 32. stav 5. ovog zakona.". U stavu 1. alineja 2. mijenja se i glasi: "- ne postupi u skladu sa članom 24.;". Stav 2. mijenja se i glasi: "Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stava 1. ovog člana odgovorno lice u pravnom licu, a u ponovljenom prekršaju kaznom u iznosu od 6.000,00 KM do 10.000,00 KM.". Stav 3. mijenja se i glasi: "Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se fizičko lice za prekršaj iz stava 1. ovog člana, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM.". Iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se lice koje obavlja samostalnu poslovnu djelatnost - obrt, za prekršaj iz stava 1. ovog člana, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 KM do 5.000,00 KM.". Član 6. U članu 58. iza stava 2. dodaju se novi st. 3., 4. i 5. koji glase: "Propise iz člana 18a. st. 4. i 5. donijet će Vlada FBiH u roku dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Propise iz člana 18a. stav 3. donijet će Ministar u roku godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Propis iz člana 37a. stav 2. donijet će Vlada FBiH u roku dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.". Stav 8. se briše. Dosadašnji st. 3., 4., 5., 6., 7., 9., 10. i 11. postaju st. 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13. Član 7. Donošenjem provedbenog propisa iz člana 18a. stav 4. ovog zakona prestaju važiti dosadašnji provedbeni propisi za posebne kategorije otpada i upravni akti doneseni na osnovu njih. Član 8. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH." Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 06/17 18.10.2017 SN FBiH 40/10 zakon,trgovina,izmjene i dopune,unutrašnja trgovina Broj 79 - Stranica 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18. 10. 2017. Члан 25. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UNUTRAŠNJOJ TRGOVINI Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 14.06.2017. godine i na sjednici Doma naroda od 21.09.2017. godine. Broj 01-02-488-01/17 09. oktobra 2017. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UNUTRAŠNJOJ TRGOVINI Član 1. 1) U Zakonu o unutrašnjoj trgovini ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10) u članu 2. stav 2) mijenja se i glasi: "2) Trgovac, u smislu ovog zakona, jeste: a) pravno lice registrirano za obavljanje djelatnosti trgovine i/ili trgovinskih usluga na osnovu upisa u Registar poslovnih subjekata u nadležnom općinskom sudu, b) fizičko lice koje obavlja djelatnosti trgovine i/ili trgovinskih usluga na osnovu rješenja gradskog, odnosno općinskog organa uprave nadležnog za oblast trgovine (u daljnjem tekstu: nadležni organ), c) fizičko lice koje obavlja djelatnosti trgovine isključivo ličnim radom na osnovu rješenja nadležnog organa.". 2) U stavu 3) u tački e) iza riječi: "odobrenja" dodaju se riječi: "nadležnog organa" i piše tačka, a preostali tekst se briše. Član 2. U članu 3. u stavu 3) i u članu 11. u stavu 7) riječi: "novčanica koje" zamjenjuju se riječju: "koji". Član 3. U članu 4. u stavu 2) u sedmom redu riječi: "ograničavanja tržišta" zamjenjuju se riječima: "u cilju zaštite javnog interesa i sprečavanja štetnih posljedica na tržištu.". Član 4. 1) U članu 11. u stavu 2) u četvrtom redu iza teksta u zagradi piše se zarez i dodaju riječi: "kao i trgovac u svojstvu fizičkog lica koji ličnim radom obavlja trgovinu na malo određenom vrstom robe na osnovu rješenja nadležnog organa i to samo na jednom prodajnom mjestu izvan prodavnice iz člana 8. stav 1) tač. a), b), c) i d) ovog zakona (u daljnjem tekstu: trgovac pojedinac),". 2) U stavu 3) u trećem redu tačka se zamjenjuje zarezom i dodaju riječi: "a trgovac pojedinac najmanje osnovnu školsku spremu.". 3) Iza stava 7) dodaje se novi stav 8) koji glasi: "8) Za robu koja se prodaje u rasutom stanju po jediničnoj mjeri, zavisno od vrste robe (kilogram, litar, metar i sl.), trgovac je dužan iznos računa zaokružiti u skladu sa propisom Centralne banke Bosne i Hercegovine.". Član 5. U članu 12. u stavu 3) u drugom redu riječi: "i stočnih pijaca na" zamjenjuju se riječima: "u poslovnim prostorima u". Član 6. Član 13. se briše. Član 7. U članu 14. u stavu 1) u petom redu iza riječi: "objekat" zarez se zamjenjuje tačkom, a preostali tekst se briše. Član 8. U članu 16. u stavu 5) iza riječi: "članom" piše se tačka, a preostali tekst se briše. Član 9. Iza člana 21. dodaje se novo poglavlje IVa. i novi čl. 21a., 21b., 21c. i 21d. koji glase: "IVa. ODOBRENJE ZA OBAVLJANJE TRGOVINE NA MALO LIČNIM RADOM - TRGOVAC POJEDINAC Član 21a. 1) Odobrenje za obavljanje trgovine na malo ličnim radom izvan prodavnice nadležni organ izdat će fizičkom licu koje ispunjava sljedeće uvjete: a) državljanin je Bosne i Hercegovine, b) poslovno je sposoban, c) ima najmanje osnovnu školsku spremu, d) zdravstveno je sposoban, ako je za obavljanje trgovine na malo određenim robama iz predmeta poslovanja zdravstvena sposobnost propisana kao poseban uvjet, e) ima sklopljen ugovor ili predugovor o zakupu jednog prodajnog mjesta izvan prodavnice iz člana 8. stav 1) tač. a), b), c) i d) ovog zakona, koje ispunjava uvjete utvrđene članom 12. ovog zakona, f) nema zasnovan radni odnos ili nije ostvario prava na osnovu radnog odnosa, g) nema osnovanu trgovačku radnju ili svojstvo trgovca pojedinca, o čemu podnosi pisanu izjavu, h) pravomoćnom odlukom nije mu izrečena mjera zabrane obavljanja trgovinske djelatnosti. 2) Izuzetno od tačke e) u stavu 1) ovog člana, u slučaju da fizičko lice podnosi zahtjev za odobrenje obavljanja trgovine na malo izvan prodavnice iz člana 8. stav 1) tač. a), b) i d) u određene dane tokom sedmice na području dviju ili više jedinica lokalne samouprave, dužan je nadležnom organu dostaviti sklopljen ugovor ili predugovor o zakupu prodajnog mjesta izvan prodavnice u svakoj od tih jedinica lokalne samouprave. 3) Podnosilac zahtjeva dužan je u zahtjevu precizirati vrstu robe kojom će obavljati trgovinu na malo, a u slučaju iz stava 2) ovog člana precizirati i dane u kojima će obavljati trgovinu u određenoj jedinici lokalne samouprave. Član 21b. 1) Nadležni organ će u roku osam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva i uz ispunjavanje uvjete iz člana 21a. ovog zakona fizičkom licu izdati rješenje o odobrenju obavljanja trgovine na malo ličnim radom izvan prodavnice, kojim on stiče svojstvo trgovca pojedinca. Srijeda, 18. 10. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 79 - Stranica 7 2) U slučaju iz člana 21a. stav 2) ovog zakona rješenje izdaje nadležni organ prema prebivalištu podnosioca zahtjeva. 3) Rješenje iz st. 1) i 2) ovog člana obavezno sadrži: a) ime i prezime i adresu prebivališta trgovca pojedinca, prema CIPS-ovoj evidenciji, b) vrstu robe za čiju trgovinu na malo se daje odobrenje, c) adresu prodajnog mjesta za trgovinu na malo iz ugovora ili predugovora o zakupu, a u slučaju iz člana 21a. stav 2) ovog zakona adrese svih prodajnih mjesta i dane u kojima će se obavljati trgovina na tim mjestima. 4) Na osnovu rješenja iz stava 2) ovog člana trgovac pojedinac nesmetano obavlja trgovinu u svim jedinicama lokalne samouprave koje su navedene u rješenju. 5) Protiv rješenja iz st. 1) i 2) ovog člana može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu trgovine. Član 21c. Odredbe člana 18.; člana 21. st. 1) i 2) i čl. 22. i 23. ovog zakona primjenjuju se i na trgovca pojedinca. Član 21d. Trgovac pojedinac dužan je trgovinu na malo obavljati ličnim radom na prodajnom mjestu i sa vrstom robe koji su određeni u rješenju iz člana 21b. stav 3) ovog zakona, u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa.". Član 10. U članu 22. iza stava 5) dodaje se novi stav 6) koji glasi: "6) U slučajevima iz stava 5) ovog člana prestanak rada trgovačke radnje utvrđuje se danom nastanka nekog od razloga navedenih u tom stavu.". Član 11. 1) U članu 25. u stavu 4) u drugom redu iza riječi: "odjelu prodajnog objekta" piše se zarez i dodaju riječi: "kao i na prodajnom mjestu izvan prodavnice". 2) Stav 7) mijenja se i glasi: "7) Evidencija o prodaji robe vodi se na osnovu računa o vrsti, količini i cijeni prodatih proizvoda, odnosno obavljenih usluga, koji se izdaje putem fiskalnog sistema ili računa koji će biti propisan posebnim provedbenim aktom.". Član 12. Iza člana 39. dodaje se novi član 39a. koji glasi: "Član 39a. Trgovac koji pruža usluge tržnice na malo (pijaca) dužan je: a) utvrditi pijačni red, jasno obilježiti i izdvojiti pijačni prostor od okolnog prostora, kao i vidno istaći dane i vrijeme pijačne trgovine; b) osigurati ispunjavanje minimalne tehničke opremljenosti pijace u skladu sa uvjetima propisanim podzakonskim aktom iz člana 12. stav 3) ovog zakona; c) istaći cijene usluga pijace i naplaćivati ih izdavanjem fakture; d) usluge izdavanja prodajnog mjesta (sto, štand, lokacija za pokretno vozilo za prodaju i dr.) naplaćivati putem fiskalnog uređaja; e) zaključiti ugovor o zakupu prodajnog mjesta samo sa licima iz člana 2. stav 2) i stav 3) tač. b), c) i d) ovog zakona; f) sa trgovcem pojedincem zaključiti ugovor o zakupu samo jednog prodajnog mjesta; g) voditi registar zaključenih ugovora o zakupu iz tačke e) ovog člana.". Član 13. 1) U članu 47. stav 1) mijenja se i glasi: "1) Prodaja na daljinu je oblik trgovine na malo robom i uslugama koje trgovac vrši ponudom putem sredstava za komunikaciju potrošaču koji nije neposredno prisutan.". 2) U stavu 2) iza riječi: "komunikaciju" dodaju se riječi: "u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje zaštita potrošača u Bosni i Hercegovini.", a preostali tekst se briše. Član 14. Naziv poglavlja X. mijenja se i glasi: "X. PRIVREMENE MJERE ZAŠTITE TRŽIŠTA". Član 15. 1) U članu 53. u stavu 1) riječi: "može posebnim propisom privremeno ograničiti obavljanje trgovine" zamjenjuju se riječima: "može odrediti privremene mjere zaštite tržišta". 2) U stavu 2) u prvom redu riječ: "ograničenja" zamjenjuje se riječima: "privremene mjere". Član 16. U članu 55. u stavu 2) iza riječi: "nadležna" dodaju se riječi: "federalna, kantonalna i gradska/općinska". Član 17. U članu 56. u stavu 1) iza tačke b) dodaje se nova tačka c) koja glasi: "c) da je trgovac otpočeo raditi u prodajnom objektu, a nadležnom organu prethodno nije podnio izjavu iz člana 12. stav 5) ovog zakona.". Član 18. U članu 57. u stavu 1) u sedmom redu iza riječi: "opremljenosti" briše se zarez i dodaju riječi: "i da je trgovac podnio netečnu izjavu iz člana 12. stav 5) ovog zakona,". Član 19. 1) U članu 63. u stavu 1) u tački e) u prvom redu iza riječi: "trgovinu" dodaju se riječi: "ili trgovinske usluge", a u trećem redu u zagradi iza broja: "16." dodaje se zarez i brojevi: "21b. i 27.". Iza tačke g) dodaje se nova točka h) koja glasi: "h) zaključi ugovor o zakupu suprotno odredbama člana 39a. tač e) i f) ovog zakona,". Dosadašnje tač. h), i) i j) postaju tač. i), j) i k). 2) U stavu 2) broj: "400,00" zamjenjuje se brojem: "1.000,00". 3) U stavu 3) broj: "500,00" zamjenjuje se brojem: "1.000,00". 4) U stavu 4) broj: "300,00" zamjenjuje se brojem: "1.000,00". 5) Iza stava 7) dodaju se novi st. 8) i 9) koji glase: "8) Ukoliko trgovac u roku šest mjeseci od dana pravomoćne odluke o počinjenom prekršaju iz stava 1) tačka h) ovog člana ponovi isti prekršaj, bit će kažnjen novčanom kaznom u dvostrukom iznosu od prethodno izrečene kazne. 9) U svakom daljnjem ponovljenom prekršaju iz stava 1) tačka h) ovog člana novčana kazna za prekršaj udvostručit će se, s tim da ne može preći iznos maksimalne novčane kazne utvrđene zakonom za taj prekršaj.". Član 20. 1) U članu 64. u stavu 1) tačka d) mijenja se i glasi: "d) ne vodi registar zaključenih ugovora o zakupu (član 39a. tačka g) ovog zakona).". Tačka h) mijenja se i glasi: "h) prodaje robu za koju nema isprave o njenoj nabavci, za koju nije sačinjena kalkulacija cijene i koja nije Broj 79 - Stranica 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18. 10. 2017. evidentirana u trgovačkoj knjizi (član 25. stav 8) ovog zakona).". 3) U stavu 2) broj: "300,00" zamjenjuje se brojem: "500,00". 4) U stavu 3) broj: "400,00" zamjenjuje se brojem: "500,00" Član 21. U članu 65. u stavu 1).u tački d) tekst u zagradi se mijenja i glasi: "(član 11. stav 5) ovog zakona)". Član 22. Iza člana 65. dodaje se novi član 65a. koji glasi: "Član 65a. 1) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjen trgovac pojedinac ako: a) ne obavlja trgovinu ličnim radom (član 21d.), b) obavlja trgovinu na prodajnom mjestu koje nije navedeno u odobrenju nadležnog organa (član 21d.), c) vrši prodaju vrste robe koja nije navedena u odobrenju nadležnog organa (član 21d.). 2) Uz novčanu kaznu za prekršaj iz stava 1) ovog člana izreći će se zaštitna mjera oduzimanja robe koja je zatečena u prodaji.". Član 23. U članu 67. stav 2) se briše. Član 24. Trgovci su dužni uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 25. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. 1346 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKLJUČKA O DAVANJU PRETHODNE SUGLASNOSTI U POSTUPKU IZDAVANJA ENERGETSKE DOZVOLE INVESTITORU RMU "BANOVIĆI" D.D. BANOVIĆI Proglašava se Zaključak o davanju prethodne suglasnosti u postupku izdavanja Energetske dozvole investitoru RMU "Banovići" d.d. Banovići, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 25.7.2017. godine i na sjednici Doma naroda od 21.9.2017. godine. Broj 01-02-489-01/17 9. listopada 2017. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. Temeljem članka 78. st. (3) i (6) Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 66/13 i 94/15), članka 23. stavak (2) Uredbe o postupku, kriterijima, formi i sadržaju zahtjeva za izdavanje energetske dozvole za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih proizvodnih postrojenja ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/14), uz pribavljenu suglasnost Vlade Federacije Bosne i Hercegovine V. broj 968/2017 od 13.07.2017. godine, i temeljem čl. 146. i 153. Poslovnika Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 69/07 i 2/08) i čl. 138. i 144. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 27/03 i 21/09), Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je na sjednici Zastupničkoga doma, održanoj 25.07.2017. godine i na sjednici Doma naroda, održanoj 21.09.2017. godine, donio ZAKLJUČAK 1. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine daje prethodnu suglasnost Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije u postupku izdavanja Energetske dozvole investitoru RMU "Banovići" d.d. Banovići, za izgradnju TE "Banović", instalirane nazivne snage 350 MW (1x350 MW), odobrene snage priključenja 350 MW (1x350 MW), planirane godišnje proizvodnje električne energije od 2.252,3 GWh, koja se planira graditi u granicama postojećeg eksploatacionog polja rudnika RMU "Banovići" d.d. Banovići. 2. Zadužuje se Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da pristupi aktivnostima iz članka 23. st. (4), (5), (6) i (7) i članka 24. Uredbe o postupku, kriterijima, formi i sadržaju zahtjeva za izdavanje energetske dozvole za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih proizvodnih postrojenja ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/14), na izdavanju Energetske dozvole iz točke 1. ovog zaključka. 3. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine obvezuje Vladu Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i RMU "Banovići", d.d. Banovići da, u ime Federacije Bosne i Hercegovine, nastave aktivnosti na izgradnji TE "Banovići", Blok 1-350 MW. 4. Ovlaštava se Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i RMU "Banovići", d.d. Banovići da, u ime Federacije Bosne i Hercegovine, okončaju sve aktivnosti na zaključivanju potrebnih ugovora i akata u svezi s aktivnostima iz točke 3. ovog zaključka, te o tome informiraju Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. 5. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine obvezuje Vladu Federacije Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i RMU "Banovići", d.d. Banovići da o svim fazama izgradnje informiraju Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. 6. Ovaj zaključak stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". PF BiH, broj 01-02-1437/17 21. rujna 2017. godine Sarajevo Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r.
Zakon o bankama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 27/17 14.04.2017 banke Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 27/17 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 27/17 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O BANKAMA Proglašava se Zakon o bankama, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 15.02.2017. godine i na sjednici Doma naroda od 02.03.2017. godine. Broj 01-02-222-01/17 06. aprila 2017. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O BANKAMA POGLAVLJE I - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom uređuje se osnivanje, poslovanje, upravlјanje, supervizija poslovanja, restrukturiranje banaka i prestanak rada banaka. Član 2. (Značenje pojedinih pojmova) Pojedini pojmovi, koji se upotreblјavaju u ovom zakonu, imaju slјedeće značenje: a) Banka je dioničarsko društvo sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Federacija), koje ima dozvolu za rad Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Agencija), čija je djelatnost primanje depozita i sredstava sa obavezom vraćanja i davanje kredita za vlastiti račun, a može obavlјati i druge poslove u skladu sa ovim zakonom. b) Strana banka je pravno lice sa sjedištem u inostranstvu koje ima dozvolu za rad regulatornog organa države porijekla, osnovano kao banka i upisano u registar kod nadležnog organa te države. c) Organizacioni dijelovi banke i banke sa sjedištem u Republici Srpskoj (u dalјem tekstu: RS) ili Distriktu Brčko Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Brčko Distrikt) su podružnice, kao osnovne poslovne jedinice, i niži organizacioni dijelovi zavisni od podružnice, kao što su ekspoziture, šalteri, agencije i slično, koji nemaju svojstvo pravnog lica, a obavljaju sve ili dio poslova koje može obavljati banka u skladu sa ovim zakonom. d) Predstavništvo, u smislu ovog zakona, je organizacioni dio banke otvoren u inostranstvu ili banke izvan Federacije, otvoren u Federaciji, bez svojstva pravnog lica, koji ne može da obavlja poslove banke, i koji obavlja samo poslove istraživanja tržišta i davanja informacija, te predstavljanja i promovisanja banke koja ga je osnovala. e) Nadležno regulaciono tijelo je tijelo koje je posebnim propisom ovlašteno da daje i oduzima dozvole za rad licima u finansijskom sektoru i vrši kontrolu, odnosno nadzor nad ovim licima ili uređuje njihovo poslovanje, kao i odgovarajuće tijelo Europske unije sa ovim nadležnostima u skladu s propisima Europske unije. f) Država porijekla je država u kojoj su strana banka ili drugo lice u finansijskom sektoru osnovani i u kojoj su dobili dozvolu za rad. g) Klijent je bilo koje lice koje koristi ili je koristilo usluge banke ili lice koje se obratilo banci radi korištenja usluga i koje je banka kao takvo identifikovala. h) Vlasničko učešće znači bilo koje vlasničko učešće registrirano u nadležnoj instituciji kojim je definiran ulog u novcu ili drugoj imovini koja predstavlјa proporcionalan interes u pravu upravlјanja pravnim licem. i) Kvalificirano učešće znači direktno ili indirektno ulaganje u pravno lice koje predstavlјa 10% ili više kapitala ili glasačkih prava ili koje omogućava ostvarivanje značajnog uticaja na upravlјanje tim pravnim licem. j) Značajno učešće postoji kada jedno lice ima: 1) direktno ili indirektno pravo ili mogućnost da ostvari 20% ili više glasačkih prava u drugom pravnom licu odnosno direktno ili indirektno vlasništvo nad 20% ili više kapitala tog pravnog lica, ili 2) mogućnost efektivnog vršenja znatnog uticaja na upravljanje pravnim licem ili na poslovnu politiku tog pravnog lica. v) Lica u posebnom odnosu sa bankom su: 1) član bankarske grupe u kojoj je banka, 2) lice sa najmanje 5% učešća u banci ili u licima koja su članovi bankarske grupe u kojoj je banka i članovi uže porodice tih lica, 3) pravno lice u kojem banka ima kvalifikovano učešće, 4) pravno lice u kojem član uprave, član nadzornog odbora ili prokurista banke i članovi uže porodice tih lica ima kvalifikovano učešće, 5) član nadzornog odbora, član uprave banke, nosilac klјučnih funkcija banke, prokurista banke i članovi uže porodice tih lica, 6) član uprave, član nadzornog odbora ili prokurista pravnog lica iz podtač. 2) i 4) ove tačke, 7) član organa upravljanja i rukovođenja i prokurista člana bankarske grupe u kojoj je banka i članovi uže porodice tih lica, 8) lice koje sa bankom ima zaključen ugovor o radu koji tim licima omogućuje značajan uticaj na poslovanje banke, odnosno koji sadrži odredbe kojima se određuje naknada tom licu po posebnim kriterijima koji se razlikuju od kriterija po standardnim ugovorima o radu, pod uslovom da se ne radi o licima iz podtač. 2) i 5) ove tačke, drugo lice koje, zbog prirode odnosa tog lica sa bankom, predstavlјa lice u sukobu interesa u poslovanju sa bankom ili lice koje ima značajan uticaj na vršenje aktivnosti u banci, 9) pravno lice čiji je član organa upravljanja i rukovođenja ili prokurista istovremeno i član uprave ili član nadzornog odbora ili prokurista banke, 10) pravno lice čiji član uprave ima 10% ili više dionica banke sa pravom glasa. z) Pod članom uže porodice lica iz tačke u) ovog člana smatraju se: 1) partner iz bračne ili vanbračne zajednice, dijete ili posvojeno dijete tog lica, 2) lice koje izdržava pojedinac ili njegov partner iz bračne ili vanbračne zajednice, 3) lice koje nema potpunu poslovnu sposobnost i koje je stavljeno pod staratelјstvo tog lica. aa) Nosioci ključnih funkcija su lica koja obavljaju one funkcije u banci koje omogućavaju značajan uticaj na poslovanje banke, a koji nisu ni članovi uprave ni nadzornog odbora. bb) Više rukovodstvo su fizička lica koja obavljaju rukovodne funkcije u banci i odgovorna su za svakodnevno vođenje njenog poslovanja i za svoj rad odgovaraju upravi. 2) dva ili više fizičkih ili pravnih lica između kojih ne postoji odnos kontrole opisan u alineji 1) ove tačke, a za koje se smatra da predstavlјaju jedan rizik, jer su tako međusobno povezane da, ako bi za jednu od tih lica nastali finansijski problemi, posebno teškoće povezane sa finansiranjem ili otplatom, druga lica ili sva ostala lica vjerojatno bi se i sama suočila sa poteškoćama povezanim sa finansiranjem ili otplatom. 1) dva ili više fizičkih ili pravnih lica koje, ako se ne dokaže drugačije, predstavlјaju jedan rizik, jer jedno od njih, direktno ili indirektno, ima kontrolu nad drugim licem ili drugim licima; Grupa povezanih lica znači jedno od slјedećeg: Povezana lica su dužna prijaviti poslove i radnje u kojima postoji lični interes i izbjegavati sukob interesa. - tako da u dva lica učešće ima isto lice, odnosno lica koja se smatraju povezanim licima u skladu sa ovom tačkom kao članovi uprave, nadzornog odbora i drugih organa u pravnom licu u kojem obavljaju tu funkciju, odnosno u kojem su zaposleni, i članovi porodice tih lica, na način propisan za povezana lica zakonom kojim se uređuje poslovanje privrednih društava. - tako da jedno lice, odnosno lica koja se smatraju povezanim licima u skladu sa ovom tačkom, zajedno, posredno ili neposredno, učestvuju u drugom licu, 2) lica koja su međusobno povezana: jj) Neaktivni račun je račun na kojem nije bilo aktivnosti od vlasnika računa, uklјučujući deponovanje ili povlačenje sredstava sa računa od vlasnika u periodu od jedne godine od dana poslјednje aktivnosti vlasnika računa, a u slučaju oročenih depozita godinu nakon datuma dospijeća. kk) Regulatorni kapital (priznati kapital) predstavlјa zbir osnovnog i dopunskog kapitala, nakon regulatornih usklađivanja. ll) Sistem internih kontrola jest skup procesa i postupaka uspostavlјenih za adekvatnu kontrolu rizika, praćenje učinkovitosti i djelotvornosti poslovanja banke, pouzdanosti njezinih finansijskih i ostalih informacija te usklađenosti s propisima, internim aktima, standardima i kodeksima radi osiguranja stabilnosti poslovanja banke. mm) Osigurani povjerilac je svaki povjerilac banke koji ima založno pravo na pokretnoj ili nepokretnoj imovini ili pravima upisano u odgovarajuće javne registre. nn) Izloženost banke predstavlјa zbir svih bilansnih i svih vanbilansnih izloženosti kreditnom i ostalim vrstama rizika prema jednom licu ili grupi povezanih lica. 1) članovi porodice, koji imaju značenje utvrđeno u propisu o privrednim društvima, Povezanim licima smatraju se: u) Povezana lica su fizička i pravna lica koja su međusobno povezana vlasništvom nad kapitalom ili upravlјanjem kapitalom sa 20% ili više glasačkih prava ili kapitala ili na drugi način povezana radi postizanja zajedničkih poslovnih ciljeva, tako da poslovanje i rezultati poslovanja jednog lica mogu značajno uticati na poslovanje, odnosno rezultate poslovanja drugog lica. 2) ima učešće u kapitalu ili glasačkim pravima od najmanje 20% pojedinačno u ostalim članovima bankarske grupe. 1) kontroliše ostale članove bankarske grupe i/ili t) Nadređena banka u bankarskoj grupi je banka koja: s) Matično društvo grupe društava je pravno lice u kome nijedno drugo pravno lice nema kontrolno učešće. r) Bankarska grupa je grupa društava koju čine isključivo ili većina lica u finansijskom sektoru i u kojoj najmanje jedna banka ima svojstvo najvišeg matičnog društva ili svojstvo zavisnog društva. p) Grupa društava je grupa koju čine matično društvo pravnog lica, njegova podređena društva i pridružena društva društava pravnog lica. Član 4. (Korištenje riječi banka i zabrana obavlјanja bankarskih poslova) (1) Banka u svom poslovnom imenu mora imati riječ "banka" ili riječ koja na stranom jeziku znači "banka". (2) Niko ne može koristiti riječ "banka" ili izvedenice te riječi u smislu oznake djelatnosti, proizvoda ili usluga, bez dozvole ili ovlaštenja Agencije u skladu sa ovim zakonom, osim ako je takva upotreba utvrđena i odobrena posebnim zakonom ili međunarodnim sporazumom, ili je iz konteksta u kojem se koristi riječ "banka" jasno da se ona ne odnosi na bankarske djelatnosti. (3) Banka ne može u svom poslovnom imenu koristiti riječi koje mogu da dovedu do pogrešnih zaključaka klijenata banke i drugih lica o statusu ili konkurentskoj poziciji te banke ili se njima povređuju prava drugih lica, a naročito riječi koje mogu da stvaraju zabludu po pitanju predmeta poslovanja banke, identiteta banke, odnosno njenih osnivača, povezanosti banke sa drugim pravnim licima i konkurentske prednosti te banke u odnosima prema klijentima. o) Podređeno društvo pravnog lica je zavisno ili pridruženo društvo tog pravnog lica. n) Pridruženo društvo pravnog lica je društvo u kome to pravno lice ima značajno učešće. m) Zavisno društvo pravnog lica je društvo u kome to pravno lice ima kontrolno učešće. l) Matično društvo pravnog lica je društvo koje u tom pravnom licu ima kontrolno učešće. 3) na drugi način vrši dominantan uticaj na upravljanje pravnim licem na osnovu svog svojstva člana ili dioničara ili na osnovu zaklјučenog ugovora, u skladu sa propisom kojim se uređuju privredna društva. 2) mogućnost izbora najmanje polovine članova nadzornog odbora, ili 1) samo ili sa jednim ili više drugih lica, koja su sa njim povezana ili zajednički djeluju ima direktno ili indirektno 50% ili više glasačkih prava u pravnom licu, odnosno direktno ili indirektno vlasništvo nad 50% ili više kapitala tog pravnog lica, ili k) Kontrolno učešće postoji kada jedno lice: cc) Supervizija je proces provjere sigurnosti i solidnosti/boniteta banaka putem ocjene njihovog finansijskog stanja, sistema za upravlјanje rizikom i usklađenosti sa svim primjenjivim zakonima i podzakonskim propisima. dd) Lice u finansijskom sektoru je banka, razvojna banka, društvo za osiguranje, mikrokreditna organizacija, ovlašteni učesnik na tržištu vrijednosnih papira, društvo za upravljanje investicionim i dobrovoljnim penzijskim fondovima, lice koje obavlja poslove finansijskog lizinga, društvo za upravlјanje imovinom, društvo koje se bavi kupoprodajom plasmana, društvo koje obavlјa poslove faktoringa, društvo za posredovanje u osiguranju, društvo koje se bavi kartičnim poslovanjem, kao i drugo pravno lice koje se pretežno bavi finansijskom djelatnošću u zemlji ili inostranstvu. ee) Depozitom se smatra novčani polog na osnovu ugovora zaklјučenog sa bankom kada se banka obavezala da primi, a deponent da položi kod banke određeni novčani iznos. Ovim ugovorom banka stiče pravo raspolaganja deponovanim novcem i obavezuje se na vraćanje prema uslovima predviđenim u ugovoru. (2) Banku mogu osnovati domaća i/ili strana pravna i/ili fizička lica. (3) Banka se smatra otvorenim dioničarskim društvom nezavisno od broja dioničara. Član 8. (Ugovor ili Odluka o osnivanju banke) Ugovor ili Odluka o osnivanju banke mora sadržavati najmanje slјedeće elemente: a) naziv i sjedište pravnog lica osnivača banke, odnosno ime i prezime i prebivalište fizičkog lica osnivača banke; b) naziv i sjedište banke; c) cilјeve osnivanja banke; d) djelatnost (bankarski poslovi koje će banka obavlјati); e) ukupan iznos osnivačkog (dioničkog) kapitala koji ulažu osnivači banke sa opisom i procjenom vrijednosti uloga u stvarima i pravima, te uslovi i način za njegovo povećanje i smanjenje; f) ukupan broj i nominalnu vrijednost dionica, vrste i klase; g) opis prava sadržanih u dionici; h) broj dionica koji upisuje svaki osnivač banke; i) rok do kojeg su osnivači dužni da uplate ukupan iznos kapitala, kao i da prenesu nenovčani ulog; j) prava i obaveze osnivača; k) način naknade troškova osnivanja; l) poslјedice neizvršavanja obaveza osnivača; m) način rješavanja sporova između osnivača; ff) Kreditom se smatra ugovor kojim se banka obavezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrđene namjene, a korisnik se obavezuje da banci plaća ugovorenu kamatu i dobijeni iznos novca vrati u vrijeme i na način kako je utvrđeno ugovorom. gg) Osnovni kapital banke predstavlјa zbir redovnog osnovnog kapitala nakon regulatornog usklađivanja i dodatnog osnovnog kapitala nakon regulatornog usklađivanja. hh) Dopunski kapital je zbir instrumenata kapitala, subordiniranih dugova, općih rezervi za kreditne gubitke i drugih stavki dopunskog kapitala nakon umanjenja za regulatorna usklađivanja, koji ne može biti veći od jedne trećine osnovnog kapitala. Instrumenti kapitala i subordinisani dugovi treba da ispunjavaju uslove za uklјučenje u dopunski kapital banke na način koji propisuje Agencija. ii) Indirektno ulaganje predstavlјa mogućnost lica koje nema direktno vlasništvo u banci da efektivno ostvari vlasnička prava u banci koristeći direktno vlasništvo drugog lica u banci. oo) Knjiga trgovanja znači sve pozicije u finansijskim instrumentima i robi koje banka ima sa namjerom trgovanja ili da bi se zaštitile pozicije koje ima sa namjerom trgovanja. pp) Bankarska knjiga označava sve stavke aktive i vanbilansa banke koje nisu identifikovane kao pozicije knjige trgovanja. rr) Sistemski rizik je rizik od poremećaja u finansijskom sistemu koji bi mogao imati ozbiljne negativne posljedice za finansijski sistem i privredu u cjelini. a) naziv i sjedište banke; b) djelatnost odnosno bankarski poslovi koje će banka obavlјati (koji moraju biti u skladu sa ugovorom ili odlukom o osnivanju); c) ukupan iznos osnivačkog (dioničkog) kapitala koji ulažu osnivači banke sa opisom i procjenom vrijednosti uloga u stvarima i pravima, te uslovi i način za njegovo povećanje i smanjenje; d) odredbe o dionicama banke (klasa, broj i nominalna vrijednost dionica); e) način formiranja i korištenja fonda rezervi; f) način podjele dobiti i isplate dividende; g) način pokrića gubitka; h) broj glasova po klasi dionica; i) način sazivanja skupštine i odlučivanja, sastav i nadležnosti odbora koje imenuje skupština; j) sastav, način imenovanja i razrješenja i ovlaštenja nadzornog odbora i uprave banke; k) obaveze i prava zaposlenika koji obavlјaju klјučne funkcije; l) predstavlјanje i zastupanje banke; m) odredbe o kontrolnim funkcijama u banci (funkcija interne revizije, funkcija upravlјanja rizicima i funkcija kontrole); n) odredbe o sistemu interne kontrole u banci; o) odredbe o eksternoj reviziji banke; p) postupak pripajanja, spajanja i podjele banke; r) prestanak rada banke; s) mjere i odgovornosti organa banke za osiguranje likvidnosti i solventnosti banke; t) pitanje obaveze čuvanja i način postupanja sa tajnim podacima; u) druga pitanja u vezi sa poslovanjem banke; v) način donošenja općih akata; z) postupak izmjena i dopuna statuta. (3) Banka je dužna dostaviti Agenciji ovjeren usvojeni primjerak statuta, interna akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, izvod iz sudskog registra i druge akte na zahtjev Agencije. (4) Na statut banke, odnosno na izmjene i dopune statuta banke, Agencija daje prethodnu saglasnost. Odjelјak B. Izdavanje dozvole za rad Član 10. (Kriteriji za izdavanje dozvole za rad) (1) Osnivač banke podnosi Agenciji zahtjev za izdavanje dozvole za rad. (2) Kriteriji za izdavanje dozvole za rad: ss) Sistemski značajna banka je banka čije bi pogoršanje finansijskog stanja ili prestanak rada imali ozbiljne negativne poslјedice na stabilnost finansijskog sistema. tt) Klјučne funkcije su aktivnosti, usluge ili poslovi čiji bi prekid obavljanja vjerovatno doveo do ugrožavanja stabilnosti finansijskog sistema ili poremećaja u pružanju neophodnih usluga realnom sektoru uslijed veličine, tržišnog učešća i povezanosti subjekta koji ih obavlja sa ostalim učesnicima u finansijskom sistemu, a naročito uzimajući u obzir mogućnost da neko drugi nesmetano preuzme obavljanje ovih aktivnosti, usluga ili poslova. uu) Tijelo za restrukturiranje je tijelo koje je posebnim propisom ovlašteno za restrukturiranje lica u finansijskom sektoru i poduzimanje mjera restrukturiranja, kao i odgovarajuće tijelo Europske unije sa ovim nadležnostima u skladu sa propisima Europske unije. vv) Vanredna javna finansijska podrška predstavlja dozvoljenu državnu pomoć u skladu sa zakonom kojim se uređuje sistem državne pomoći u Bosni i Hercegovini, a koju davalac može pružiti u vanrednim situacijama kao pomoć u spašavanju ili restrukturiranju banaka u skladu sa ovim zakonom. Član 3. (Primjena drugih zakona) Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju se odredbe propisa o privrednim društvima koje uređuju dioničarska društva, kao i odredbe propisa koji uređuju računovodstvo i reviziju, unutrašnji platni promet, devizno poslovanje, Centralnu banku Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Centralna banka), posredovanje u osiguranju, sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, tržište vrijednosnih papira, likvidacioni postupak, stečajni postupak i drugih zakona koje banke moraju primjenjivati. Član 7. (Pravna forma i osnivači) (1) Banka je privredno društvo koje se osniva u pravnoj formi dioničarskog društva. n) upravlјanje i rukovođenje bankom, sastav i nadležnost organa banke; o) kriterije za raspodjelu dobiti; p) snošenje rizika i pokriće eventualnih gubitaka; r) ime i prezime lica koje predstavlјa banku u postupku osnivanja. Član 9. (Statut) (1) Banka ima statut. (2) Statut banke mora sadržavati najmanje slјedeće elemente: (4) Niko, osim banke, se ne može baviti primanjem depozita ili drugih sredstava sa obavezom vraćanja. Niko, osim banke, se ne može baviti davanjem kredita na području Federacije, osim ako je za to ovlašten zakonom. Član 5. (Zabrana nedozvolјene konkurencije) (1) Banci je zabranjeno da zaključuje izričito ili prešutno sporazume, donosi odluke i druge akte i ulazi u transakcije koje imaju za cilj bitno sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišne konkurencije, kao i da zloupotreblјava dominantan položaj ili da provodi koncentraciju kojom se bitno sprečava, ograničava ili narušava konkurencija stvaranjem ili jačanjem dominantnog položaja na finansijskom tržištu. (2) Kod utvrđivanja povrede konkurencije iz stava (1) ovog člana primjenjuju se odredbe propisa koji uređuju zaštitu tržišne konkurencije. (3) Agencija ima pravo da reguliše naknade koje banke naplaćuju u slučaju sporazuma banaka o visini naknada ili drugim nekorektnim poslovanjem suprotno propisima Agencije. Član 6. (Akti Agencije) (1) Protiv akata Agencije može se izjaviti žalba nadležnom drugostepenom organu. (2) Postupak po žalbi provodi se u skladu sa propisom kojim se reguliše rad Agencije i provedbenim propisima Agencije. (5) Rješenje o izdavanju ili odbijanju izdavanja dozvole za rad Agencija u svakom slučaju donosi u roku od 12 mjeseci od dana prijema zahtjeva. Član 12. (Dozvola za rad) (1) Dozvola za rad je uslov za upis banke u registar poslovnih subjekata. (2) Dozvola za rad banke se izdaje na neodređeno vrijeme i nije prenosiva na druga lica. (3) Dozvolom za rad banke određuju se poslovi koje banka može obavljati. (4) Banka koja je dobila dozvolu za rad Agencije dužna je postati banka članica Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Agencija za osiguranje depozita) u skladu sa propisom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama u BiH. (5) Banka je dužna da tokom svog poslovanja ispunjava sve uslove pod kojima je izdata dozvola za rad. Član 13. (Razlozi za odbijanje zahtjeva za izdavanje dozvole za rad) (1) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za rad banke ako: a) nisu ispunjeni uslovi i nije dostavljena dokumentacija za izdavanje dozvole za rad propisani ovim zakonom, b) su osnivači dostavili netačne i neistinite informacije ili nisu dali informacije koje je Agencija tražila u procesu odlučivanja, c) iz dokumentacije i drugih podataka proizlazi da nije predviđena organizacija banke u skladu sa ovim zakonom, odnosno da nisu osigurani uslovi za poslovanje banke predviđeni ovim zakonom ili propisima donesenim na osnovu ovog zakona, d) iznos uplaćenog osnivačkog kapitala propisan ovim zakonom nije prethodno uplaćen na račun Agencije kod Centralne banke pod uslovima propisanim od Agencije, e) obavljanje nadzorne funkcije Agencije bi moglo biti otežano ili onemogućeno zbog povezanosti banke sa drugim pravnim ili fizičkim licima sa sjedištem, odnosno prebivalištem ili boravištem u drugoj zemlji ili ako postoje drugi razlozi zbog kojih nije moguće provoditi nadzornu funkciju Agencije u skladu sa zakonom, f) zakoni ili drugi propisi zemlje osnivača banke na bilo koji način sprečavaju ili otežavaju provođenje nadzorne funkcije Agencije, i g) u drugim slučajevima kada Agencija ocijeni da nisu ispunjeni uslovi za izdavanje dozvole za rad banke. (2) Agencija detalјnije propisuje uslove za odbijanje zahtjeva za izdavanje dozvole za rad banke. Član 14. (Upis u sudski registar poslovnih subjekata) (1) Svojstvo pravnog lica banka stiče upisom u sudski registar poslovnih subjekata (u dalјem tekstu: registar društava). POGLAVLJE II - OSNIVANJE I PRESTANAK RADA BANKE Odjelјak A. Osnivački akt i statut e) odgovarajuća struktura upravlјanja u skladu sa planiranom veličinom banke, podobnost dioničara sa kvalificiranim učešćem uz adekvatne dokaze; f) odgovarajući poslovni plan za prve četiri godine rada banke, uklјučujući planirani obim bankarskog poslovanja koje banka namjerava da vrši u tom periodu, te opću strategiju banke, očekivana ciljna tržišta, projekcije bilansa stanja, bilansa uspjeha i projekciju novčanih tokova; g) odgovarajuća organizacijska struktura s jasno definiranim, preglednim i usklađenim odgovornostima unutar banke; (1) Banka sa sjedištem u Federaciji može osnovati organizacioni dio u Federaciji, RS, Brčko Distriktu ili izvan teritorije BiH, uz saglasnost Agencije. (2) Banka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu može osnovati organizacioni dio u Federaciji, uz saglasnost Agencije. (3) Organizacioni dijelovi iz st. (1) i (2) ovog člana mogu primati novčane depozite i davati kredite, te obavljati druge poslove bankarske djelatnosti, pod uslovom da su te djelatnosti obuhvaćene odlukom o osnivanju organizacionog dijela banke i dozvolom za rad banke koja ih osniva. (4) Organizacioni dijelovi banke iz st. (1) i (2) ovog člana nemaju status pravnog lica i za obaveze koje nastanu njihovim poslovanjem odgovara banka koja ih je osnovala. Član 16. (Osnivanje organizacionog dijela banke sa sjedištem u Federaciji) (1) Banka sa sjedištem u Federaciji prije zahtjeva za osnivanje organizacionog dijela na teritoriji Federacije, Agenciji dostavlјa na mišlјenje elaborat o ekonomskoj opravdanosti osnivanja organizacionog dijela, koji sadrži: a) plan poslovanja za period od najmanje tri godine od dana početka rada organizacionog dijela sa finansijskim pokazatelјima i njihovim uticajem na rezultate poslovanja banke; b) visinu eventualnih ulaganja u organizacioni dio; c) informatičku opremlјenost i povezanost sa bankom; d) plan kadrova koji će biti zaposleni u organizacionom dijelu (broj i kvalifikaciona struktura); e) drugu dokumentaciju predviđenu podzakonskim aktom Agencije. (2) Banka Agenciji dostavlјa zahtjev za osnivanje organizacionog dijela iz stava (1) ovog člana poslije davanja pozitivnog mišlјenja na elaborat, sa slijedećom dokumentacijom: a) odluku nadležnog organa o osnivanju organizacionog dijela sa nazivom, sjedištem i djelatnostima koje će se obavlјati u tom organizacionom dijelu; b) izjavu da će banka u novom organizacionom dijelu osigurati efikasnu zaštitu aktive u skladu sa odredbama Odluke o minimalnim standardima sistema interne kontrole u bankama; c) izjavu da će banka u novom organizacionom dijelu osigurati primjenu Programa, politika i procedura koje su sačinjene prema odredbama Odluke o minimalnim standardima aktivnosti banaka na sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma; d) odluku nadležnog organa o imenovanju rukovodioca dijela banke sa naznakom njegovih ovlaštenja, te dokazima o njegovoj stručnoj spremi, državlјanstvu i radnom iskustvu; e) dokaz o osiguranom poslovnom prostoru; f) drugu dokumentaciju predviđenu podzakonskim aktom Agencije. h) odgovarajući sistem upravlјanja rizicima kojima bi banka mogla biti izložena u svom poslovanju; i) odgovarajući sistem internih kontrola koji uklјučuje jasne administrativne i računovodstvene postupke; j) odgovarajući sistemi interne i eksterne revizije; k) odgovarajuća politika plaća, koja treba da odražava i promovira adekvatno i efikasno upravlјanje rizicima; (7) Banka je dužna Agenciji dostaviti Rješenje o odobrenju osnivanja organizacionog dijela izdato od institucije iz stava (6) ovog člana kao i ovjerenu fotokopiju upisa u sudski registar osnovanog organizacionog dijela u roku od 15 dana od dana odobrenja, odnosno upisa. (8) Banka uz zahtjev za osnivanje organizacionog dijela u inostranstvu, dostavlјa Agenciji dokumentaciju iz st. (2) i (3) ovog člana i dozvolu nadležnog organa Federacije za iznošenje sredstava u inostranstvo, u svrhu osnivanja organizacionog dijela. (9) Banka je dužna poslije izdavanja rješenja iz stava (11) ovog člana da se obrati nadležnoj instituciji zemlјe u kojoj osniva organizacioni dio. (10) Banka je dužna Agenciji dostaviti Rješenje o odobrenju osnivanja organizacionog dijela izdato od institucije iz stava (9) ovog člana i ovjerenu fotokopiju akta o upisu organizacionog dijela u evidenciju zemlјe djelatnosti izdato od nadležne institucije te zemlјe, u roku od 15 dana od dana upisa. (11) Rješenje po zahtjevu iz st. (2), (5) i (8) ovog člana, Agencija će izdati u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom. Član 17. (Osnivanje organizacionog dijela banke sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu) (1) Uz zahtjev za otvaranje organizacionog dijela u Federaciji, banka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu, Agenciji dostavlja: a) dozvolu za rad banke koja osniva organizacioni dio, izdatu od nadležnog organa RS, odnosno Brčko Distrikta; b) akt nadležnog organa RS, odnosno Brčko Distrikta, za osnivanje organizacionog dijela u Federaciji; c) ovjerenu izjavu banke o preuzimanju odgovornosti za sve obaveze koje će nastati u poslovanju organizacionog dijela; d) elaborat o ekonomskoj opravdanosti osnivanja organizacionog dijela; e) dokumentaciju iz člana 16. stav (2) ovog zakona; f) drugu dokumentaciju predviđenu podzakonskim aktom Agencije. (2) Lice odgovorno za rad i zastupanje organizacionog dijela iz stava (1) ovog člana mora imati prebivalište na teritoriji Federacije ili BiH i zasnovan radni odnos u skladu sa propisom o radu u Federaciji. l) mišlјenje/saglasnost nadležne institucije države porijekla osnivača u pogledu ulaganja kapitala u banku koja će poslovati na teritoriji Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: BiH); m) regulatorni organ države porijekla vrši kontrolu odnosno nadzor na konsolidovanoj osnovi tog osnivača. a) transparentna vlasnička struktura banke koja se dokazuje: (6) Agencija će propisati vrstu podataka, rokove i način izvještavanja Agencije o poslovima koje organizacioni dijelovi banaka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu obavljaju u Federaciji. Član 18. (Odbijanje zahtjeva za osnivanje organizacionog dijela) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje organizacionih dijelova banaka iz člana 15. st. (1) i (2) ovog zakona ako: a) nisu ispunjeni uslovi za izdavanje odobrenja za osnivanje organizacionog dijela predviđeni ovim zakonom i propisima Agencije, b) su dostavljene netačne i neistinite informacije ili nisu date informacije koje je Agencija tražila u procesu odlučivanja, c) obavljanje nadzorne funkcije Agencije u vezi sa poslovima koje organizacioni dio obavlja bi moglo biti otežano ili onemogućeno, i d) u drugim slučajevima kada Agencija ocijeni da nisu ispunjeni uslovi za izdavanje odobrenja za osnivanje organizacionog dijela. Član 19. (Osnivanje predstavništva banke) (1) Banka i banka sa sjedištem izvan Federacije mogu, uz odobrenje Agencije, otvoriti predstavništvo, kao organizacioni dio putem kojeg se predstavljaju, prikupljaju i daju informacije o poslovima banke. (2) Predstavništvo nema svojstvo pravnog lica. (3) Predstavništvo ne smije obavljati bankarske poslove. (4) Banka podnosi Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja za otvaranje predstavništva izvan Federacije, uz koji prilaže: a) akt nadležnog organa banke o osnivanju predstavništva, b) naziv i sjedište predstavništva, c) program rada predstavništva za najmanje dvije godine, d) dokaz o obezbjeđenju poslovnog prostora, e) podatke o zaposlenima, f) listu lica odgovornih za rad i zastupanje predstavništva, g) ovlaštenja lica odgovornih za rad i zastupanje predstavništva, i h) ovjerenu izjavu za preuzimanje odgovornosti za sve obaveze koje će nastati u poslovanju predstavništva. (5) Banka sa sjedištem izvan Federacije podnosi zahtjev Agenciji za izdavanje odobrenja za otvaranje predstavništva u Federaciji, uz koji prilaže: 1) listom dioničara banke i podacima o dioničarima i njihovoj kreditnoj sposobnosti, 2) dokumentacijom kojom se utvrđuje direktno ili indirektno vlasništvo fizičkih ili pravnih lica koja će imati kvalificirano učešće, uklјučujući i njihove iznose, a ako nema kvalificiranih učešća, podatke o 20 najvećih dioničara, 3) dokumentacijom o finansijskoj sposobnosti lica koja imaju kvalificirano učešće; b) osigurana i posebno izdvojena namjenska sredstva za osnivački kapital banke koja se osniva u skladu sa članom 24. stav (2) ovog zakona uz predočenje dokaza; c) dobar ugled i iskustvo za članove nadzornog odbora, uprave i višeg rukovodstva, propisane ovim zakonom i podzakonskim aktom Agencije, što se dokazuje dokumentacijom o odgovarajućim kvalifikacijama i iskustvu, upravlјačkim i menadžerskim sposobnostima, nepostojanju sudskih postupaka protiv ovih lica, i nepostojanju podataka o njima u kaznenim evidencijama; d) podobnost značajnih dioničara, u skladu sa dokumentacijom propisanom podzakonskim aktom Agencije; (3) Agencija će propisati dokumente koji se dostavlјaju uz zahtjev za izadavanje dozvole za rad kao dokaz ispunjavanja kriterija iz stava (2) ovog člana. (4) Agencija može prije odlučivanja o zahtjevu zatražiti bilo koju informaciju koju smatra potrebnom za ocjenu zahtjeva. (7) Banka je dužna da Agenciji dostavi akt o upisu predstavništva u evidenciju nadležnog organa ukoliko je isto predviđeno propisima te zemlje, u roku od 15 dana od dana upisa. (8) Predstavništvo strane banke iz stava (5) ovog člana je dužno Agenciji dostaviti ovjerenu fotokopiju akta upisa kod nadležnog organa u Federaciji, u roku od 15 dana od dana upisa. (9) Agencija će predstavništvu oduzeti odobrenje ako posluje suprotno odredbama st. (1) do (3) ovog člana. Član 20. (Evidencija banaka) (1) Agencija vodi evidenciju banaka, organizacionih dijelova banaka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu i predstavništava banaka otvorenih u Federaciji. (2) Evidencija sadrži najmanje podatke o nazivu, adresi, sjedištu banke i licu ovlaštenom za zastupanje, te druge podatke koje propiše Agencija. (3) Evidencija o bankama kojima je ukinuta dozvola za rad vodi se u arhivi evidencije. (4) Podaci iz evidencije objavlјuju se na internet stranici Agencije. (5) Agencija propisuje sadržaj evidencije banaka i organizacionih dijelova banaka iz stava (1) ovog člana. Odjelјak D. Prestanak važenja dozvole za rad i ukidanje dozvole za rad Član 21. (Prestanak važenja dozvole za rad) (1) Dozvola za rad banke prestaje da važi: a) oduzimanjem dozvole za rad, b) dobrovoljnim prestankom rada banke, c) danom upisa brisanja banke u registru poslovnih subjekata u slučaju statusnih promjena, d) banka nije podnijela prijavu za upis u registar poslovnih subjekata u roku od 30 dana od dana dobijanja dozvole za rad, ili nije počela obavljati poslove banke u roku od 12 mjeseci od dana upisa u registar poslovnih subjekata. (2) Prestankom važenja dozvole za rad banke prestaju da važe sva odobrenja data toj banci. Član 22. (Razlozi za ukidanje dozvole za rad) (1) Agencija će ukinuti rješenje kojim je data dozvola za rad ako je banka dobila dozvolu za rad na osnovu neistinite ili netačne dokumentacije, odnosno neistinito prezentiranih podataka koji su bitni za poslovanje banke. (2) Agencija će ukinut rješenje kojim je data dozvola za rad ako: Član 11. (Rokovi za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje dozvole za rad) (1) Rješenje o izdavanju dozvole za rad banke po zahtjevu osnivača banke Agencija će donijeti u roku od 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva. (2) Ako zahtjev sadrži formalne nedostatke koji sprečavaju postupanje, ili ako je zahtjev nerazumlјiv ili nepotpun, Agencija će zatražiti od osnivača banke da otkloni nedostatke najkasnije u roku od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva. (3) Ako osnivač banke otkloni nedostatke u ostavljenom roku, smatraće se da je zahtjev uredan. (4) Ako osnivač banke ne otkloni nedostatke u ostavljenom roku, Agencija će odbaciti zahtjev kao neuredan. f) su imovina i obaveze banke u restrukturiranju prenijete primjenom instrumenata restrukturiranja i ako je ocijenjeno da su izvršenim prijenosom ostvareni ciljevi restrukturiranja; g) se nakon pokretanja postupka restrukturiranja ocijeni da se ciljevi restrukturiranja ne mogu ostvariti; h) su nastupili razlozi za donošenje rješenja o pokretanju likvidacionog ili stečajnog postupka nad bankom. (3) Agencija može ukinuti rješenje kojim je data dozvola za rad ako: a) banka u propisanom roku ne dostigne minimalni iznos kapitala iz člana 24. ovog zakona; b) banka ne ispunjava uslove vezane uz visinu kapitala koje je svojim rješenjem naložila Agencija u skladu s članom 153. ovog zakona, ili posebne zahtjeve vezane uz likvidnost u skladu s članom 81. stav (3) ovog zakona; c) se može očekivati da neće nastaviti ispunjavati svoje obaveze prema povjeriocima, te posebno ako više ne pruža sigurnost za imovinu koja joj je povjerena, ili ukoliko ugrožava interese deponenata, posebno što se tiče isplate depozita; d) banka ne ispunjava uslove vezane uz interni proces procjene adekvatnosti kapitala i ostale uslove za poslovanje u skladu s propisima o upravlјanju rizicima; e) banka, u periodu od tri godine, više puta prekrši dužnost pravovremenog i pravilnog izvještavanja Agencije s namjerom prikrivanja stvarnog stanja u banci i materijalno netačno, a vezano za stopu adekvatnosti regulatornog kapitala, veličinu izloženosti, omjer finansijske poluge, likvidnu imovinu i dr.; f) banka na bilo koji način onemogućuje obavlјanje supervizije svog poslovanja; g) banka ne izvršava supervizorske mjere koje je Agencija naložila svojim rješenjem; h) banka ne ispunjava tehničke, organizacijske, kadrovske ili ostale uslove za pružanje bankovnih usluga; i) banka nije postupila u skladu s članom 129. stavom (2) tačkom d) i stavom (3) tačkom a) ovog zakona; j) banka nema uspostavlјene sisteme upravlјanja na način uređen čl. 79. i 80. ovog zakona i podzakonskim propisima donesenima na osnovu ovog zakona; k) banka postupa protivno odredbi o ograničenju izloženosti iz člana 89. ovog zakona; l) je banka pravosnažno proglašena krivom za krivično djelo pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti ili proglašena krivom zbog težeg kršenja odredaba zakona kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti; Odjelјak C. Organizacioni dijelovi banaka Član 15. (Organizacioni dijelovi banaka) (3) Banka je dužna zatražiti prethodnu saglasnost Agencije i za sve promjene koje se tiču organizacionih dijelova iz stava (1) ovog člana (adresa sjedišta, organizacioni oblik,organizaciona pripadnost i dr.), uz dostavlјanje dokumentacije navedene u stavu (2) ovog člana, izuzev dokumentacije koja se ne mijenja i koju Agencija već posjeduje. (4) Banka je dužna Agenciji dostaviti datum tačnog početka rada organizacionog dijela, ovjerenu fotokopiju izvršenog upisa istog u sudski registar i rješenje nadležnog organa o ispunjavanju tehničkih uslova i drugih uslova propisanih za obavlјanje bankarskih djelatnosti, u roku od 15 dana od dana upisa, odnosno dobivanja rješenja. Član 23. (Dostava i objavlјivanje Rješenja o ukidanju dozvole za rad) (1) Agencija je obavezna dostaviti banci rješenje o ukidanju dozvole za rad. (2) Agencija je dužna rješenje o ukidanju dozvole za rad objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH", u najmanje dva dnevna lista koji su dostupni na cijeloj teritoriji BiH i internet stranici Agencije, dostaviti ga nadležnom sudu, Centralnoj banci, Agenciji za osiguranje depozita, Agenciji za bankarstvo Republike Srpske (u dalјem tekstu: Agencija za bankarstvo RS), regulatornom organu Brčko Distrikta, Komisiji za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Komisija za VP) i Registru vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Registar VP). (3) Prestankom važenja dozvole za rad banci je zabranjeno da obavlja poslove utvrđene ovim zakonom, osim poslova koje u postupku likvidacije, odnosno stečaja banke obavlja likvidator, odnosno stečajni upravnik u skladu sa odredbama ovog zakona i drugim zakonima koji uređuju stečajni i likvidacioni postupak. POGLAVLJE III - KAPITAL Član 24. (Osnivački kapital banke) (1) Banka je dužna da održava propisani iznos i strukturu kapitala. (2) Minimalni iznos uplaćenog osnivačkog kapitala banke i iznos kapitala koji banka mora minimalno održavati, ne može biti ispod 15.000.000,00 KM (minimalni osnovni kapital). (3) Dionice banke moraju biti u cijelosti uplaćene u novcu prije registracije banke, kao i prilikom svakog slјedećeg povećanja ukupne vrijednosti dionica. Član 25. (Dionice banke) (1) Dionice banke ne moraju biti uplaćene u novcu ako se ukupna vrijednost kapitala banke povećava: a) zbog provođenja statusne promjene banke, ako je za to pribavljena prethodna saglasnost Agencije, b) pretvaranjem instrumenata kapitala, odnosno druge novčane obaveze banke u osnovni kapital u skladu sa ovim zakonom, c) ulogom u stvarima/nenovčanim ulogom za koji ulog je pribavljena prethodna saglasnost Agencije, d) nenovčanim ulogom radi provođenja naloga Agencije za povećanje kapitala, uz prethodno pribavljenu saglasnost Agencije, e) iz vlastitih sredstava odnosno iz dijela dobiti ili iz vlastitih sredstava iz fonda rezervi uz saglasnost Agencije. (5) Banka sa sjedištem u Federaciji uz zahtjev za osnivanje organizacionog dijela na teritoriji RS ili Brčko Distrikta dostavlјa Agenciji dokumentaciju iz st. (1) i (2) ovog člana. (6) Banka je dužna poslije izdavanja rješenja iz stava (11) ovog člana da se obrati regulatornoj instituciji RS, odnosno Brčko Distrikta u cilјu dobivanja njihove saglasnosti. (3) Banka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu je dužna zatražiti prethodnu saglasnost Agencije i za sve promjene koje se tiču organizacionih dijelova iz stava (1) ovog člana (adresa sjedišta, organizacioni oblik, organizaciona pripadnost i dr.), uz dostavlјanje dokumentacije navedene u stavu (1) ovog člana, izuzev dokumentacije koja se ne mijenja i koju Agencija već posjeduje. Član 26. (Zabranjene radnje) (1) Banka ne može neposredno ili posredno kreditirati sticanje ili izdavati garancije ili druga jemstva za sticanje svojih dionica ili dionica, odnosno udjela u pravnom licu u čijem kapitalu banka učestvuje sa najmanje 20%, osim ako takvim sticanjem dionica, odnosno udjela prestaje svaka kapitalna povezanost banke sa odnosnim društvom. (2) Banka ne može neposredno ili posredno kreditirati sticanje ili izdavati garancije ili druga jemstva za sticanje drugih finansijskih instrumenata koje sama izdaje, odnosno koje izdaje pravno lice u čijem kapitalu učestvuje sa najmanje 20%, a koji se s obzirom na svoje karakteristike uključuju u izračun regulatornog kapitala te banke. (3) Kreditiranjem iz st. (1) i (2) ovog člana smatra se i zaključivanje drugog pravnog posla koji je po svojoj ekonomskoj namjeni jednak kreditu. (4) Agencija ima pravo da izvrši provjeru toka novčanih sredstava kod banke, korisnika kredita i njegovog povezanog lica i obavezna je da u slučaju kršenja odredaba ovog člana, tako uplaćene dionice i druge finansijske instrumente odbije da prizna i isključi iz obračuna kapitala banke. (5) Sticanje dionica i drugih finansijskih instrumenata suprotno st. (1) i (2) ovog člana ništavan je pravni posao. Član 27. (Adekvatnost regulatornog kapitala) (1) Banka je dužna da, u zavisnosti od rizičnog profila i sistemskog značaja banke, u svakom trenutku osigura iznos kapitala adekvatan vrstama, obimu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju. (2) Banka je dužna da u svakom trenutku ispunjava stopu adekvatnosti regulatornog kapitala najmanje na nivou od 12%. Stopa adekvatnosti regulatornog kapitala banke predstavlјa odnos regulatornog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku. (3) Banka ocjenjuje kapital adekvatnim u odnosu na vrstu i nivo rizika kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju u skladu sa propisom iz stava (9) ovog člana. (4) Izuzetno, Agencija može pojedinoj banci odrediti i stopu adekvatnosti regulatornog kapitala veću od propisane u stavu (2) ovog člana, ako se na osnovu vrste i stepena rizika, sistemskog značaja banke i poslovnih aktivnosti banke utvrdi da je to potrebno. (5) Banka održava i zaštitne slojeve kapitala, na način propisan aktima Agencije iz stava (9) ovog člana. (6) Banka je dužna utvrditi i provoditi adekvatnu i sveobuhvatnu strategiju i postupke za kontinuirani interni proces procjene adekvatnosti kapitala. (7) Banka je dužna kontinuirano preispitivati strategiju i postupke iz stava (6) ovoga člana, kako bi osigurala da su sveobuhvatni i u skladu sa vrstom, obimom i složenosti poslova koje obavlјa. (4) Rješenje po zahtjevu iz st. (1) i (3) ovog člana, Agencija će izdati u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom. (5) Svi organizacioni dijelovi banke sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu osnovani u Federaciji, smatraju se jednim organizacionim dijelom u smislu izvještavanja i praćenja od Agencije i drugih nadležnih organa. a) karakteristike, vrste, način i iznos pojedinih stavki koje se uklјučuju u izračun redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala, b) način izračuna stope adekvatnosti regulatornog kapitala, stope redovnog osnovnog kapitala, stope osnovnog kapitala, kao i drugih stopa kapitala, stope finansijske poluge, c) kapitalne zahtjeve za određene vrste rizika (kreditni, tržišni, operativni i dr.), i d) postupke procjenjivanja, način i rokove izvještavanja Agencije o internom procesu procjene adekvatnosti kapitala u bankama. Član 28. (Zabrana isplata) (1) Banka ne smije isplaćivati dobit ili dividendu po osnovu običnih dionica, niti obavlјati isplate na osnovu učešća uprave, nadzornog odbora i zaposlenika u dobiti društva u slјedećim slučajevima ako: a) je kapital banke manji od minimalnoga kapitala ili ako bi se kapital banke zbog isplate dobiti smanjio tako da ne bi više dostizao minimalni kapital određen u članu 24. stavu (2) ovog zakona, b) banka ne ispunjava stope kapitala i zaštitne slojeve kapitala propisane aktima Agencije, c) banka na vrijeme ne podmiruje svoje dospjele obaveze ili ako banka zbog isplaćivanja dobiti ne bi mogla podmirivati dospjele obaveze, d) je Agencija naložila banci da otkloni slabosti i propuste vezane za netačno iskazivanje aktivnih i pasivnih bilansnih i vanbilansnih stavki, a čije bi tačno iskazivanje uticalo na iskazani poslovni rezultat u bilansu uspjeha, e) banka ima nedozvolјene koncentracije kreditnog i ostalih rizika u odnosu na priznati kapital banke kao i druge nedozvolјene koncentracije u skladu sa podzakonskim propisima Agencije iz člana 90. stav (5) ovog zakona i člana 93. stav (9) ovog zakona, f) je Agencija izrekla zabranu isplate dividende i drugih davanja iz dobiti. (2) Zabrana isplata traje sve dok banka ne otkloni razloge zabrane iz stava (1) ovog člana. (3) Banka ne može licima iz stava (1) ovog člana isplaćivati akontacije koje se odnose na raspodjelu dobiti iz tog stava. (4) Banka isplatu varijabilnih naknada zaposlenim vrši u skladu sa propisom Agencije. (5) Agencija će propisati dodatne uslove zabrane isplate dobiti banke. POGLAVLJE IV – STICANJE VLASNIŠTVA I STATUSNE PROMJENE Odjelјak A. Sticanje vlasništva Član 29. (Saglasnost za sticanje vlasništva) (1) Pravno ili fizičko lice i lica koja zajednički djeluju dužna su za sticanje dionica banke na osnovu kojih pojedinačno ili zajednički, neposredno ili posredno, stiču kvalificirano učešće u banci, Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti. a) podatke o nazivu, pravnom statusu i sjedištu banke, b) statut ili drugi odgovarajući akt, c) revidirane godišnje finansijske izvještaje za posljednje tri godine, d) dozvolu za rad banke koja osniva predstavništvo, izdatu od regulatornog organa, e) izvod iz sudskog ili drugog registra, Član 30. (Zabrana sticanja dionica) (1) Ako banka ima kvalificirano učešće u drugom pravnom licu, to pravno lice ne može steći kvalificirano učešće u toj banci. (2) Ako pravno lice ima kvalificirano učešće u banci, ta banka ne može steći kvalificirano učešće u tom pravnom licu. (3) Izuzeci od ograničenja ukupnih ulaganja banke iz člana 94. stav (8) ovog zakona primjenjuju se i na ograničenja iz stava (2) ovoga člana. Član 31. (Nastupanje više lica kao jedan sticalac vlasništva) (1) Smatra se da, radi sticanja vlasništva iz člana 29. st. (1) i (2) ovog zakona, slјedeća lica nastupaju kao jedan sticalac: a) jedno lice kontroliše ili ima direktno ili indirektno učešće u kapitalu ili glasačkim pravima u drugom licu od najmanje 20%, b) dva ili više lica su kontrolisana od trećeg lica, c) većinu članova nadzornog odbora kod dva ili više pravnih lica čine ista lica, d) dva ili više lica su članovi porodice, e) dva ili više lica, na osnovu ugovora, sporazuma ili neformalno, zajednički obavlјaju poslovne aktivnosti u znatnijem obimu. (2) Radi sticanja vlasništva iz člana 29. st. (1) i (2) ovog zakona, lice nastupa kao jedan sticalac s drugim licem i kada između njih ne postoji veza iz stava (1) ovog člana ali svako to lice nastupa kao jedan sticalac s trećim istim licem, i to na neki od načina utvrđenih tač. od a) do e) stava (1) ovog člana. Član 32. (Sticanje vlastitih dionica) (1) Banka ne može sticati vlastite dionice bez prethodne saglasnosti Agencije. (2) Sticanje vlastitih dionica bez saglasnosti Agencije ništav je pravni posao. (3) Sticanje vlastitih dionica banka vrši iz sredstava koja potiču iz dobiti banke. f) akt nadležnog organa banke o odobravanju osnivanja predstavništva, i g) dokumentaciju predviđenu stavom (4) ovog člana. (6) Rješenje po zahtjevu iz st. (4) i (5) ovog člana Agencija donosi u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva. a) banka Agenciji u pisanom obliku dostavi obavijest da više ne namjerava pružati bankovne i/ili finansijske usluge za koje je izdata dozvola za rad; b) banka samostalno prestane pružati bankovne usluge duže od šest mjeseci; c) na osnovu prijedloga i usvojenog pisanog izvještaja eksternog upravnika banke; d) banka više ne ispunjava uslove za dobivanje dozvole u skladu sa ovim zakonom; e) banka je nesolventna, osim u slučaju donošenja odluke o restrukturiranju banke; (2) Prijava za upis osnivanja banke u registar društava podnosi se u roku od 30 dana od dana dobivanja dozvole za rad od Agencije. (3) U registar društava se upisuju i svi organizacioni dijelovi banke, u skladu sa propisima o upisu u sudski registar poslovnih subjekata i poslovnih dijelova tih pravnih subjekata. (1) U postupku odlučivanja o izdavanju prethodne saglasnosti za sticanje kvalifikovanog učešća Agencija posebno cijeni podobnost i finansijsko stanje podnosioca zahtjeva, njegove upravljačke sposobnosti i uticaj na banku na osnovu slјedećih kriterija: a) poslovne reputacije i ugleda koji se cijene u odnosu na njegove finansijske i poslovne aktivnosti, činjenice da li je nad imovinom podnosioca zahtjeva bio otvoren stečajni postupak i/ili da li je fizičko lice, kao podnosilac zahtjeva, bilo na rukovodećim poslovima u banci ili drugom pravnom licu u vrijeme kada je nad istim otvoren stečajni postupak, b) da li je sticalac pravosnažno osuđen za krivično djelo na bezuslovnu kaznu zatvora ili pravosnažno osuđeno za krivično djelo iz oblasti privrednog i finansijskog kriminala ili se protiv istog vodi postupak za ova djela, što ga čini nepodobnim za sticanje kvalifikovanog učešća, c) procjene upravljačkih sposobnosti, znanja i vještina sticaoca kvalifikovanog učešća, kao i ugleda, odgovarajućih profesionalnih sposobnosti i iskustva lica koja će, nakon sticanja kvalifikovanog učešća, podnosilac zahtjeva predložiti da vode poslove banke, d) finansijskog stanja podnosioca zahtjeva i njegovog uticaja na poslovanje banke ukoliko se saglasnost izda, e) pokazatelja koji mogu biti od značaja za ocjenu uticaja podnosioca zahtjeva na upravljanje rizicima u banci, n) banka ne plaća premiju osiguranja i ne izvršava druge finansijske obaveze po osnovu osiguranja depozita, u skladu sa propisom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama BiH, a na prijedlog Agencije za osiguranje depozita; o) banka propusti da plati Agenciji propisanu naknadu; p) banka javno ne objavljuje informacije i podatke o poslovanju banke propisane ovim zakonom ili su objavljeni podaci netačni ili nepotpuni. (2) Ako se dionice banke vode na skrbničkom računu, skrbnik je dužan saopćiti Agenciji identitet klijenata za čiji račun upravlja dionicama banke. (3) Konverzija pojedinih stavki u kapital, kao i povećanja kapitala banke iz eksternih izvora, banka provodi uz prethodnu saglasnost Agencije. (3) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje kvalifikovanog učešća ako: a) podnosilac zahtjeva ne ispunjava kriterije za ocjenu podobnosti i finansijskog stanja propisane stavom (1) ovog člana i propisima Agencije, b) se sticanjem kvalifikovanog učešća vrši prekoračenje ograničenja iz člana 30. ovog zakona, c) nije moguće utvrditi porijeklo sredstava kojima podnosilac zahtjeva namjerava da stekne kvalifikovano učešće, d) stican