Zakon o stečaju FBiH stupio na snagu
U Službenim novinama Federacije BiH 53/21, od 07.07.2021. godine objavljen je Zakon o stečaju. Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", odnosno 15.07.2021. godine.
Zakonom se uređuju predstečajni postupak i stečajni postupak, pravne posljedice otvaranja i provođenja predstečajnog postupka i stečajnog postupka, reorganizacija stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana i međunarodni stečaj.
PREDSTEČAJNI POSTUPAK
Novim Zakonom o stečaju uvodi se predstečajni postupak, čiji je cilj finansijsko i operativno restrukturiranje privrednih subjekata. Detaljne odredbe o predstečajnom postupku propisane su u GLAVI III - Predstečajni postupak (Članovi 27-57).
U predstečajnom postupku omogućeno je nelikvidnom privrednom društvu da zaključi nagodbu sa povjeriocima u cilju lakšeg i povoljnijeg izmirenja novčanih obaveza. Time bi se izbjegao stečaj privrednog društva i ono bi nastavilo poslovnu djelatnost, a povjerioci bi bili namireni bolje nego u stečajnom postupku koji dugo traje i puno košta.
Trajanje: Predstečajni postupak će se okončati u roku od 150 dana od dana njegovog otvaranja. U opravdanim slučajevima, rok se može produžiti najduže za 90 dana.
Prijedlog za pokretanje postupka može pokrenuti dužnik ili povjerilac uz saglasnost dužnika. Bez pristanka dužnika nema predstečajnog postupka.
Uz prijedlog se dostavljaju propisane isprave:
a) aktuelni izvod iz sudskog registra ne stariji od trideset dana;
b) potvrdu o statusu transakcijskih računa izdatu od strane Centralne banke Bosne i Hercegovine ne starija od 15 dana;
c) izvještaj o finansijskom stanju i poslovanju dužnika;
d) opis pregovora s povjeriocima, ako su prethodili prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka, uključujući i potrebne obavijesti dostavljene povjeriocima koji učestvuju u postupku;
e) dokaz o broju zaposlenih na posljednji dan u mjesecu koji prethodi danu podnošenja prijedloga;
f) plan restrukturiranja (članom 37. propisano je šta plan restruktuiranja mora sadržavati).
Poslovanje dužnika tokom predstečajnog postupka:
- Dužnik može obavljati samo plaćanja koja su nužna za redovno poslovanje.
- Ne može otuđivati, niti opterećivati svoju imovinu.
- Radnici dužnika imaju pravo na plaću koja ne može biti manja od najniže plaće u Federaciji utvrđene kolektivnim ugovorom.
- Za sve pravne poslove koje dužnik obavlja u periodu iz stava dužnik ima obavezu da pribavi prethodnu pismenu saglasnost povjerenika ili suda ako je povjerenik odlukom suda razriješen dužnosti.
- Mjenice, čekovi i drugi nalozi za plaćanje izdati prije otvaranja predstačajnog postupka ne naplaćuju se na teret računa dužnika tokom trajanja postupka.
- Dopušteno je podnošenje mjenica na kojoj je utvrđen datum (dan) podnošenja i izdata potvrda da mjenica nije naplaćena jer je nad dužnikom otvoren predstečajni postupak.
- Tokom trajanja predstečajnog postupka ne mogu se pokretati parnični, izvršni i upravni postupci, niti teku rokovi u kojima se može podnijeti tužba ili drugi zahtjev.
KRITERIJI ZA OTVARANJE PREDSTEČAJNOG POSTUPKA
Novim Zakonom o stečaju precizno su propisani formalni kriteriji za otvaranje predstečajnog postupka:
a) prijeteća platežne nesposobnosti, insolventnosti, dužnika koja postoji kada prema planu dospijeća zasnovanih novčanih obaveza dužnik neće moći izmiriti preuzete obaveze po dospjelosti u narednih 12 mjeseci, i
b) ako dužnik kasni sa izmirenjem obaveza do 60 dana.
STEČAJNI POSTUPAK
Stečajni postupak je najopširniji dio Zakona. Obrađen je GLAVOM IV - Stečajni postupak (Članovi 58-206).
Pokretanje stečajnog postupka
Novim Zakonom o stečaju precizno su propisani formalni kriteriji za otvaranje stečajnog postupka:
a) platežna nesposobnost stečajnog dužnika
b) prijeteća platežna nesposobnost
c) nepostupanje po usvojenom planu reorganizacije
d) ako je plan reorganizacije izdejstvovan prevarom ili na nezakonit način.
Stečajni postupak se pokreće pismenim prijedlogom.
Za pokretanje su ovlašteni stečajni dužnik i svaki povjerilac koji ima pravni interes za provođenje stečajnog postupka.
Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka mora se podnijeti u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti.
Novina u odnosu na ranije važeći Zakon jeste propisivanje nadležnosti za FIA-u da pokreće prekršajni postupak protiv stečajnog dužnika, odnosno organa ovlaštenog za zastupanje stečajnog dužnika ako ne podnesu prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti.
Radi se o važnoj odredbi, jer ranije važeći Zakon o stečajnom postupku nije propisivao koji je organ je nadležan da vrši nadzor nad primjenom zakonske odredbe koja se tiče blagovremenog pokretanja postupka i koji bi izricao sankcije stečajnom dužniku, odnosno organu ovlaštenom za zastupanje stečajnog dužnika usljed neblagovremenog pokretanja postupka.
Organi stečajnog postupka
Detaljno su propisani članovima 69-89. Zakona. Organi stečajnog postupka su:
- stečajni sudija
- stečajni upravnik
- skupština povjerilaca
- odbor povjerilaca.
U odnosu na ranije važeći Zakon, proširene su odredbe koje se odnose na stečajnog upravnika:
- pooštreni su uslovi za izbor stečajnih upravnika koji moraju položiti ispit za stečajnog upravnika i stalno raditi na edukaciji i ličnom usavršaavanju
- povećan je stepen kontrole rada upravnika
- limitiran je broj stečajnih predmeta koje može voditi jedan stečajni upravnik na dva predmeta.
Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka:
- pravo upravljanja i raspolaganja imovinom i prava organa stečajnog dužnika prelaze na stečajnog upravnika
- gase se računi stečajnog dužnika i stečajni upravnik otvara nove
- u registru poslovnih subjekata uz firmu se dodaje oznaka „u stečaju“ i upisuje stečajni upravnik kao zastupnik
- vrši se podjela imovine pravne zajednice, ako je stečajni dužnik u istoj
- prekidaju se sudski i upravni sporovi i sporovi pred arbitražom, stečajni upravnik može preuzeti određene vrste sporova
- zabrana izvršenja i osiguranja, a postupci u toku prekidaju se
- razlučni povjerioci, u određenim slučajevima i uz saglasnost stečajnog upravnika mogu svoja potraživanja ostvariti odvojeno
- isključeno sticanje prava na imovini ili dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu
- pošta koja se odnosi na stečaj dostavlja se stečajnom upravniku
- otvaraju se i vode poslovne knjige
- vrši se popis predmeta stečajne mase i njihova procjena
- sačinjava se popis povjerilaca, popis po isplatnim redovima, te odvojeno popis razlučnih povjerilaca
- pobijanje pravnih radnji kojima se pojedini povjerioci stavljaju u povoljniji položaj kroz osiguranje ili namirenje potraživanja.
Unovčenja imovine stečajnog dužnika i prodaja stečajnog dužnika kao pravnog lica (Članovi 147-173. Zakona).
U odnosu na raniji zakon, jasno su određena pravila unovčenja imovine stečajnog dužnika čiji je cilj brže i transparentnije unovčenje imovine, što je preduslov bržeg i boljeg namirenja povjerilaca u stečajnom postupku.
Predviđena je prodaja stečajnog dužnika kao pravnog lica. Prodajom dužnika kao pravnog lica obustavlja se stečajni postupak u odnosu na stečajnog dužnika na koga prelazi aktiva privrednog društva, a postupak se nastavlja u odnosu na stečajnu masu koju terete potraživanja povjerilaca, a koja ima poslovnu sposobnost i koja se registruje u Registru poslovnih subjekata u Federaciji. Nakon ovakve prodaje stečajni dužnik sa očišćenim bilansima može da nastavi i uspješno obavlja poslovnu djelatnost jer nema nikavih obaveza prema povjeriocima.
Trajanje stečajnog postupka
Za razliku od ranije važećeg Zakona koji nije predviđao rokove u kojima je sud dužan okončati stečajni postupak, u ovom zakonu je propisano da će se stečajni postupak okončati u roku od godinu dana, a u složenom slučaju u roku od dvije godine, od dana otvaranja postupka.
Ukoliko se stečajni postupak ne završi u roku od jedne, odnosno dvije godine, od dana otvaranja stečajni postupak će se nastaviti i može trajati najduže još jednu godinu, a o razlozima produženja roka stečajni sudija će obavijestiti predsjednika suda (Član 18. Zakona).
Komunikacija između stranaka
U odnosu na ranije važeći Zakon unaprijeđena je komunikacija. S tim u vezi, propisana je objava odluka suda i korespondencije putem interneta i internet stranice određenih institucija i agencija, uz zadržavanje postojećeg načina obavještavanja.
Zakonom je također propisan i međunarodni stečaj. (Članovi 260-294. Zakona)
Novčane kazne
Znatno strožije novčane kazne za prekršaje u odnosu na raniji Zakon o stečajnom postupku. Propisano je da će se novčanom kaznom od 10.000 KM do 20.000 KM kazniti za prekršaj organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika ako ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Stečajni postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovog zakona okončat će se po odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme otvaranja postupka.
Lica koja su uvrštena na Listu stečajnih upravnika u skladu sa ranije važećim propisima ostaju na Listi stečajnih upravnika do dana obnavljanja u skladu sa članom 72. stav 2. ovog zakona.
Donošenje podzakonskih akata
Ministar u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona dužan je da donese sljedeće podzakonske akte:
a) Pravilnik o izgledu i sadržaju obrasca prijedloga za pokretanje predstečajnog postupka
b) Pravilnik o izgledu i sadržaju obrasca za prijavu potraživanja i obrasca za glasanje
c) Pravilnik o izgledu i sadržaju obrasca za glasanje o prihvatanju prijedloga finansijskog i operativnog restrukturiranja
d) Pravilnik o programu stručnog ispita za stečajnog upravnika i načinu njegovog polaganja, kao i načinu stručnog usavršavanja stečajnih upravnika
e) Pravilnik o naknadama i nagradama za rad stečajnog upravnika i članova odbora povjerilaca
f) Pravilnik o utvrđivanju standarda za upravljanje stečajnom masom.
Prestanak važenja zakona
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o stečajnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 29/03, 32/04, 42/06 i 52/18)