Donesen novi Zakon o zaštiti na radu

U Službenim novinama 79/20 od 30.10.2020. godine objavljen je Zakon o zaštiti na radu. Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.

Novi Zakon o zaštiti na radu zasnovan je na istim načelima kao i moderni zakoni iz ove oblasti koji su u primjeni i u drugim zemljama regiona, te je usklađen sa odgovarajućim međunarodnim dokumentima, odnosno konvencijama Međunarodne organizacije rada i propisima Europske unije.

Zakon propisuje: koja lica imaju pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, način primjene ovog zakona na pripadnike oružanih snaga i policije, utvrđeno je formiranje vijeća za zaštitu na radu - kao tijelo za praćenje primjene ovog zakona, propisani su opšti zahtjevi za sigurne i zdrave uslove rada, obaveze poslodavaca, organizovanje i provođenje zaštite na radu i načela u provođenju mjera zaštite na radu, obaveze i prava radnika, obavještavanja i savjetovanja sa radnicima i njihovim predstavnicima, zdravstveni nadzor, izvještavanje o nesrećama, povredama na radu i profesionalnim oboljenjima, osnovni pojmovi zaštite na radu, zakonska regulativa primjene zaštite na radu kod poslodavaca, izrada procjene ugroženosti radnih mjesta sa posebnim uslovima rada, metodologija izrada elaborata zaštite na radu, periodična ispitivanja alata, sredstava rada, radnih i pomoćnih prostorija, ovlaštene organizacije za zaštitu na radu, posebna sigurnost i zaštita na radu, te inspekcijski nadzor i kaznene odredbe.

Novine koje donosi novi Zakon o zaštiti na radu:

• Zakonom su predviđeni novi instituti čijom primjenom će se unaprijediti oblast zaštite na radu u Federaciji Bosne i Hercegovine.
• Predviđeno je formiranje „Vijeća za zaštitu na radu", kojeg će činiti predstavnici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, predstavnici udruženja poslodavaca, sindikata i istaknuti stručnjaci za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. Vijeće za zaštitu na radu će pratiti, analizirati i ocjenjivati sistem i politiku zaštite na radu, te pratiti učinke primjene ovoga zakona i o istim obavještavati Vladu Federacije Bosne i Hercegovine. (Član 7.)
• Predviđen je institut „radnika za zaštitu na radu" kod onih poslodavaca kod kojih postoje poslovi sa povećanim rizikom. S tim u vezi, utvrđeni su poslovi, obaveze i odgovornosti radnika za zaštitu na radu. (Članovi 3., 34. i 35.)
• Utvrđen je i institut „povjerenika za zaštitu na radu", kao predstavnika radnika sa posebnim pravima u kontekstu provođenja poslova zaštite na radu kod poslodavca. (Članovi 3., 44. i 45.)

Obaveze poslodavca
Obaveze poslodavca propisane su članom 22. Poslodavac je dužan da:
a) organizuje poslove sigurnosti i zaštite zdravlja na radu
b) vrši procjenu rizika za svako radno mjesto i utvrđuje poslove sa povećanim rizikom, na način i pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom
c) omogući radniku da se prije stupanja na rad upozna sa mjerama sigurnosti i zaštite na radu
d) donese interni akt o zaštiti na radu
e) obavještava radnike, sindikat i povjerenika za zaštitu na radu o uvođenju novih tehnologija i sredstava za rad, te opasnostima i štetnostima po zdravlje radnika i izdaje uputstva za siguran rad
f) osigurava da planiranje i uvođenje novih tehnologija bude predmet savjetovanja sa radnicima i/ili njihovim povjerenikom za zaštitu na radu u vezi sa posljedicama po sigurnost i zdravlje izazvanih izborom opreme, uvjeta rada i radne okoline
g) osposobljava radnike za siguran rad
h) osigurava radnicima sredstva i opremu lične zaštite i njihovo korištenje,
i) osigurava periodične ljekarske preglede radnika koji rade na poslovima na kojima postoje povećani rizici po zdravlje i preduzima mjere za sprječavanje nastanka invaliditeta i profesionalnih oboljenja radnika
j) osigurava periodične preglede sredstava rada i sredstava i opreme lične zaštite pri radu, u skladu sa tehničkim standardima
k) osigurava periodične preglede i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnoj okolini
l) osigurava periodične preglede i ispitivanja sredstava rada i opreme, radnih i pomoćnih prostorija i sredstava i opreme lične zaštite, koji ne podliježu obaveznim periodičnim pregledima i ispitivanjima, na način, po postupku i u rokovima utvrđenim općim aktom
m) provodi mjere zaštite od požara u skladu sa posebnim propisima
n) provodi mjere za osiguranje prve pomoći
o) unaprjeđuje sigurnost i zaštitu zdravlja na radu
p) obavještava nadležnu inspekciju rada o svakom smrtnom slučaju, nesreći koja je zadesila jednog ili više radnika, težoj povredi, profesionalnom oboljenju, svakoj pojavi ili bolesti koje pogađaju više od jednog radnika i svakoj pojavi koja bi mogla ugroziti život ili zdravlje radnika na radu
r) obavještava nadležnu inspekciju o početku i završetku radova na izgradnji, montaži, zamjeni opreme, remontu i rekonstrukciji objekata.

Procjena rizika
Jedno od općih načela prevencije je procjena rizika, koju je obavezan provoditi svaki poslodavac za svako radno mjesto, te utvrditi poslove s povećanim rizikom kako je utvrđeno Zakonom.

Poslodavac je dužan svojim internim aktom o zaštiti na radu utvrditi organizaciju provođenja zaštite na radu, pravila prevencije i zaštite, poslove sa povećanim rizikom, poslove na kojima se provodi mjera skraćivanja radnog vremena, način utvrđivanja zdravstvenog stanja radnika koji rade na poslovima sa povećanim rizikom, i drugih radnika, sredstva i opremu lične zaštite koja pripadaju radniku, te prava, obaveze i odgovornosti radnika za zaštitu na radu i drugih radnika u ovojoblasti, kao i druga pitanja od značaja za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.

Akt koji će poslužiti kao osnov za interni akt o zaštiti na radu je akt o procjeni rizika na mjestu rada. On mora sadržavati opis procesa rada sa procjenom rizika od povreda ili oštećenja zdravlja na mjestu rada u radnoj okolini i mjere za otklanjanje ili smanjivanje rizika na najmanju moguću mjeru u cilju poboljšanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.
Pri izradi internog akta o zaštiti na radu poslodavac je dužan da konsultuje povjerenika za zaštitu na radu.

Naknadno, federalni ministar rada i socijalne politike u saradnji sa ministrom zdravstva će donijeti pravila na osnovu kojih će poslodavci vršiti procjenu rizika (Član 23.)

Propisan je i zdravstveni nadzor, odnosno poslovi specifične zdravstvene zaštite radnika. U kontekstu navedenog, propisano je da poslodavac posebno osigurava od rizika nesreće i povrede na radu radnike koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom, utvrđene internim aktom o zaštiti na radu, radi obezbjeđenja naknade štete, u skladu sa zakonom. (Dio peti - zdravstveni nadzor)

Kada je u pitanju određena tehnička dokumentacija, propisano je da poslodavac ne može staviti u promet ili upotrebu sredstva za rad ili opasne materije ukoliko ne pribavi uputstva za sigurnu upotrebu i rukovanje. (Član 17.)

Važnu ulogu u provođenju ovog zakona imat će i ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu, koje će navedene poslove obavljati na osnovu dozvole koju će izdavati Federalno ministarstvo rada i socijalne politike. (Dio sedmi - ovlaštene organizacije za zaštitu na radu)

Inspekcijski nadzor i kaznene odredbe
Nadzor nad izvršavanjem ovog zakona vrše nadležne inspekcije. U tom smislu, propisano je postupanje nadležnih inspektora, kao i kaznene odredbe za slučaj neizvršavanja obaveza u skladu sa ovim zakonom. (Dio deveti - inspekcijski nadzor i dio deseti - kaznene odredbe)
Kazne su propisane u visini od 1.000 KM do 15.000 KM, za poslodavca kao pravno lice, ovlaštenu organizaciju za zaštitu rada, proizvođača i uvoznika radne opreme i sredstava i opreme lične zaštite, investitora ili glavnog izvođača. Kada se radi o poslodavcu kao fizičkom licu, u slučaju nepoštivanja odredbi Zakona, zaprijećena je kazna od 500 KM do 1.500 KM, a uz kazne poslodavcu kao pravnom licu zaprijećene su kazne i odgovornoj osobi kod poslodavca u iznosu od 100 KM do 3.000 KM.

Prijelazne i završne odredbe
U cilju potpune implementacije zakona nadležno ministarstvo je u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona dužno donijeti veći broj provedbenih akata. To su:

• Pravila o procjeni rizika koja donosi federalni ministar u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva
• Pravilnik kojim će propisati uvjeti koje moraju ispunjavati radnici za zaštitu na radu, program, sadržaj, način i troškove polaganja stručnog ispita
• Pravilnik kojim će se propisati organizacijski, kadrovski, tehnički i drugi uslovi koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije, postupak i način utvrđivanja tih uvjeta, te sadržaj, program, način i troškove polaganja stručnog ispita za radnika koji u ovlaštenoj organizaciji obavlja stručne poslove
• Obrazac za Izvještaj o povredi na radu
• Način, postupak i rokove vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja kao i  oblik i sadržaj zapisnika i isprave o periodičnim pregledima. (Član 89. Zakona)

Poslodavac je dužan da donese:

• Interni akt o zaštiti na radu ( kojim će utvrditi organizaciju provođenja zaštite na radu, pravila prevencije i zaštite, poslove sa povećanim rizikom, poslove na kojima se provodi mjera skraćivanja radnog vremena, način utvrđivanja zdravstvenog stanja radnika koji rade na poslovima sa povećanim rizikom, i drugih radnika, sredstva i opremu lične zaštite koja pripadaju radniku, te prava, obaveze i odgovornosti radnika za zaštitu na radu i drugih radnika u ovoj oblasti, kao i druga pitanja od značaja za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu)
• Akt o procjeni rizika (koji je osnov za izradu internog akta za zaštitu na radu). (Član 23.)

Krajnji rok za usklađivanje općih akata poslodavca sa Zakonom o zaštiti na radu je godina dana od stupanja Zakona na snagu, tj. do 7. novembra 2021. godine.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o zaštiti na radu ("Službeni list SR BiH", broj 22/90).