Objavljen Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova FBiH

U Službenim novinama Federacije BiH 49/21, od 23.06.2021. godine objavljen je Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova. Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja, odnosno 01.07.2021. godine.
 

Zakonom se uređuje:
-    postupak mirnog rješavanja radnih sporova (individualnih i kolektivnih)
-    način određivanja miritelja i arbitara
-    uloga miritelja u postupku mirnog rješavanja radnog spora
-    učešće miritelja u individualnom i kolektivnom radnom sporu
-    troškovi postupka mirenja, odnosno arbitraže
-    na koji način može biti formirano mirovno vijeće
-    kada se može pokrenuti sudsko odlučivanje
-    druga pitanja od značaja za mirno rješavanje radnih sporova za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine
 

U Zakonu je kao temeljno načelo istaknuto načelo dobrovoljnosti, budući da strane u sporu o mirnom rješavanju istog, kao i izboru miritelja ili arbitara odlučuju dobrovoljno.

Mirenje se zasniva na pružanju pomoći stranama u sporu da zajednički, sporazumno dođu do najprihvatljivijeg rješenja svog spora, dok se arbitraža zasniva na povjeravanju ovlaštenja arbitru da spornu situaciju samostalno riješi.
 

STRANE U POSTUPKU
Strane u postupku definisane su članom 2. Zakona.
Stranom u individualnom radnom sporu smatraju se radnik i poslodavac.
Stranom u kolektivnom radnom sporu smatraju se učesnici u kolektivnom pregovaranju i drugi subjekti kolektivnih prava.

TROŠKOVI POSTUPKA MIRENJA, ODNOSNO ARBITRAŽE
Svaka strana u individualnom, odnosno kolektivnom sporu snosi svoje troškove nastale u postupku mirenja, odnosno arbitraže. (Član 5.)
Troškove miritelja, odnosno arbitra sa Liste koju utvrđuje federalni ministar rada i socijalne politike, snosi Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
U slučaju kolektivnog radnog spora (spor nastao povodom zaključivanja, primjene, izmjene ili dopune, odnosno otkazivanja kolektivnog ugovora, donošenja i primjene pravilnika o radu, ostvarivanja prava na sindikalno organiziranje, osnivanja vijeća zaposlenika i drugih kolektivnih prava), ako strane nisu dogovorile način mirnog rješavanja spora, provodi se postupak mirenja, u skladu sa ovim zakonom.
Razuman rok za okončanje postupka mirenja je 30 dana.
Nakon proteka roka, odnosno u slučaju neuspješnog mirenja, strane u sporu mogu podnijeti tužbu nadležnom sudu, u rokovima koji teku od dana okončanja postupka mirenja. (Član 6.)
Navedene odredbe implicitno ukazuju na obveznost provođenja postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima, što imajući u vidu opći društveni značaj tih radnih sporova predstavlja poželjnu aktivnost.

MIRNO RJEŠAVANJE INDIVIDUALNIH RADNIH SPOROVA
Prije podnošenja tužbe poslodavac i radnik se mogu sporazumjeti o mirnom rješavanju spora.
Mirenje ne predstavlja obvezan oblik rješavanja individualnih radnih sporova, nego je ostavljeno kao mogućnost.
Kao i kod kolektivnih radnih sporova, ukoliko se postupak mirenja ne okonča u razumnom roku, najduže 30 dana, odnosno u slučaju neuspješnog mirenja, strane u sporu mogu podnijeti tužbu nadležnom sudu, u rokovima koji teku od dana okončanja postupka mirenja. (Član 7.)

MIROVNO VIJEĆE
Postupak mirenja provode Mirovna vijeća koja mogu biti formirana za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine i za teritoriju kantona.
Zakon uređuje pitanje sastava, načina izbora i načina vođenja postupka mirenja samo za Mirovno vijeće za teritoriju Federacije BiH.
Pitanje formiranja, sastava, načina rada i drugih pitanja kantonalnih mirovnih vijeća ostavljeno da se regulira propisima kantona. (Članovi 8-10.)

POKRETANJE POSTUPKA MIRNOG RJEŠAVANJA RADNIH SPOROVA
Postupak se pokreće podnošenjem prijedloga Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike.
Prijedlog, strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu mogu podnijeti zajednički ili pojedinačno.
Sadržaj prijedloga, te dokumentacija koja se dostavlja uz prijedlog propisana je članom 11. Zakona.
Strane u individualnom,odnosno kolektivnom sporu, biraju Miritelja sporazumno sa Liste u roku tri dana od dana prihvaćanja pojedinačnog prijedloga o čemu odmah obavještavaju Ministarstvo.
Učešće miritelja u postupku mirnog rješavanja radnog spora i u individualnom i kolektivnom radnom sporu propisano je članovima 13. i 14. Zakona.

SPORAZUM O PREDMETU SPORA
Sporazum koji strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu postignu u postupku mirenja zaključuje se u pisanoj formi.
Sporazum je obavezujući za obje strane i ima snagu izvršne isprave. (Član 17.)
Sporazum se smatra zaključenim kada ga potpišu strane u sporu i mirovno vijeće koje je učestvovalo u postupku mirenja.
U slučaju neuspjeha u mirenju, odnosno ako nakon isteka 15 dana od dana održavanja rasprave strane u sporu ne zaključe sporazum, miritelj mirenje proglašava neuspješnim i o tome informiše strane i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.
Ukoliko strane u sporu ne riješe spor mirenjem, a prije nego se odluče na pokretanje sudskog postupka, mogu se suglasiti da rješavanje istog povjere arbitražnom vijeću. (Član 18.)
Sastav arbitražnog vijeća, postupak pred arbitražnim vijećem, kao i odluka arbitražnog vijeća propisani su  članovima 18-20. Zakona.

SUDSKO ODLUČIVANJE
Ako strane u individualnom, odnosno kolektivnom sporu ne riješe spor u postupku mirenja i rješavanje tog spora ne povjere arbitražnom vijeću, mogu zatražiti sudsko odlučivanje o tom sporu u skladu sa zakonom. (Član 21.)

MIRITELJI I ARBITRI
Zakonom su predviđeni opći uvjeti koje kandidati za miritelje i arbitre moraju ispunjavati. Također, propisani su i uvjeti za prestanak svojstva miritelja i arbitara (Članovi 24-29. Zakona)

NADZOR NAD PRIMJENOM ZAKONA I KAZNENE ODREDBE
Nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.
Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vrši kantonalna, odnosno federalna inspekcija rada.
Zakonom su predviđene i novčane kazne za prekršaje koji se odnose na nepravilnu primjenu zakona. Tako su predviđene novčane kazne u iznosu od 50 do 500 KM za fizičko lice/osobu, predstavnika strane u sporu, odnosno od 500 do 3.000 KM za strane u sporu, kao pravne osobe/lica, koji postupaju suprotno odredbama zakona. (Član 31. Zakona)

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena odredbi čl. od 150. do 155. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 26/16).
Postupci mirenja započeti u skladu sa odredbama čl. od 150. do 155. Zakona o radu završit će se prema odredbama tog zakona.
Do donošenja propisa iz člana 10. (propis o formiranju mirovnog vijeća za područje kantona) i člana 18. stav 10. ovog zakona (propis o formiranju arbitražnog vijeća za područje kantona), na formiranje mirovnog i arbitražnog vijeća za područje kantona, njegov sastav, način rada i druga pitanja koja se odnose na rad tih vijeća primjenjuju se odredbe ovog zakona.