SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Zakonski akti, Federacija BiH, Građansko i procesno pravo

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Zakon o dopunama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 85/21 22.10.2021 SN FBiH 45/10, SN FBiH 13/10, SN FBiH 04/10, SN FBiH 32/08, SN FBiH 72/07, SN FBiH 02/06 prostorno planiranje,zemljište ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU I KORIŠTENJU ZEMLJIŠTA NA NIVOU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10) iza člana 21. dodaje se novi član 21a. koji glasi: "Član 21a. Prostorni i urbanistički planovi, koje donosi Parlament, su razvojni planski dokumenti i donose se na period od 20 godina. Planski period se može odlukom Parlamenta produžiti za određeni period, najviše za 10 godina, ukoliko u okviru planskog perioda Ministarstvo uradi analizu, a Vlada predloži njegovo produženje.". Član 2. U članu 22. iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "Detaljni planski dokumenti, koje donosi Parlament, su provedbeni planski dokumenti i donose se na period do 10 godina, a važe do donošenja izmjena i dopuna, odnosno donošenja novog plana, ukoliko isti nije u suprotnosti sa planskim dokumentom višeg reda."
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 46/16 15.06.2016 SN FBiH 35/12, SN FBiH 39/09, SN FBiH 39/06, SN FBiH 33/06, SN FBiH 52/03, SN FBiH 32/03 izvršni postupak Број 46 - Страна 2 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 15. 6. 2016. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠNOM POSTUPKU Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 30.05.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 02.06.2016. godine. Broj 01-02-326-02/16 09. juna 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠNOM POSTUPKU Član 1. U Zakonu o izvršnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 32/03, 52/03, 33/06, 39/06, 39/09 i 35/12) u članu 89. stav (5) mijenja se i glasi: "(5) Ako nekretnina ne bude prodata ni na drugom ročištu, sud će u roku najmanje od 15 do najviše 30 dana zakazati treće ročište. Na ovom ročištu nekretnina može biti prodata bez ograničenja najniže cijene u odnosu na utvrđenu vrijednost isključivo uz prethodno pribavljenu saglasnost Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. Ako Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine uskrati saglasnost za predloženu cijenu nižu u odnosu na utvrđenu vrijednost, dužna je sudu predložiti realnu vrijednost za koju nekretnina može biti prodata na ovom ročištu u roku 15 dana od dana prijema zahtjeva za davanje saglasnosti na prodajnu cijenu.". Član 2. U članu 138. iza stava (5) dodaje se novi stav (6) koji glasi: "(6) Svi nivoi vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (Federacija, kanton, grad i općina) koji imaju izvršne sudske presude dužni su u svojim budžetima predvidjeti sredstva za isplatu sudskih izvršnih rješenja na teret tih budžeta u iznosu najmanje 0,3% ukupno planiranih prihoda u budžetu.". Član 3. Iza člana 187. dodaje se novi član 187a. koji glasi: "Član 187a. Izuzimanje od izvršenja Ne može se odrediti izvršenje na dionici, ostalim registriranim vrijednosnim papirima, osnivačkom ili drugom ulogu u pravnom licu koji su u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, općina i gradova.". Član 4. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OVRŠNOM POSTUPKU Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ovršnom postupku, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 30.5.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 2.6.2016. godine. Broj 01-02-326-02/16 9. lipnja 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OVRŠNOM POSTUPKU Članak 1. U Zakonu o ovršnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 32/03, 52/03, 33/06, 39/06, 39/09 i 35/12) u članku 89. stavak (5) mijenja se i glasi: "(5) Ako nekretnina ne bude prodana ni na drugom ročištu, sud će u roku najmanje od 15 do najviše 30 dana zakazati treće ročište. Na ovom ročištu nekretnina može biti prodana bez ograničenja najniže cijene u odnosu na utvrđenu vrijednost isključivo uz prethodno pribavljenu suglasnost Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. Ako Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine uskrati suglasnost za predloženu cijenu nižu u odnosu na utvrđenu vrijednost, dužna je sudu predložiti realnu vrijednost za koju nekretnina može biti prodana na ovom ročištu u roku 15 dana od dana prijema zahtjeva za davanje suglasnosti na prodajnu cijenu.". Članak 2. U članku 138. iza stavka (5) dodaje se novi stavak (6) koji glasi: "(6) Sve razine vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (Federacija, kanton, grad i općina) koji imaju ovršne sudske presude dužne su u svojim proračunima predvidjeti sredstva za isplatu sudskih ovršnih rješenja na teret tih proračuna u iznosu najmanje 0,3% ukupno planiranih prihoda u proračunu.". Članak 3. Iza članka 187. dodaje se novi članak 187a. koji glasi: "Članak 187a. Izuzimanje od ovrhe Ne može se odrediti ovrha na dionici, ostalim registriranim vrijednosnim papirima, osnivačkom ili drugom ulogu u pravnoj osobi koji su u vlasništvu Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, općina i gradova.". Članak 4. Ovaj zakon stupa na snagu narednoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r.
Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o eksproprijaciji FBH Federacija BiH Službene novine FBiH 25/16 05.04.2016 SN FBiH 25/12, SN FBiH 36/10, SN FBiH 70/07 eksproprijacija,fbih,zakon Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI Proglašava se Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o eksproprijaciji, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 19.04.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 03.03.2016. godine. Broj 01-02-258-02/16 28. aprila 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI Član 1. U Zakonu o eksproprijaciji ("Službene novine Federacije BiH", br. 70/07, 36/10 i 25/12) u članu 3. iza riječi: "saobraćajne infrastrukture," dodaju se riječi: "poslovnih i industrijskih zona,". Član 2. U članu 6. u stavu 1. iza riječi: "preduzeća" dodaje se zarez i riječi: "njihovih zavisnih društava u njihovom 100% vlasništvu". Član 3. Član 31. mijenja se i glasi: "(1) Korisnik eksproprijacije stiče pravo na posjed eksproprisane nekretnine danom pravomoćnosti rješenja o eksproprijaciji ukoliko je do tada ranijem vlasniku isplatio naknadu za eksproprisanu nekretninu, odnosno predao u posjed drugu odgovarajuću nekretninu, a u protivnom danom isplate naknade, odnosno predajom u posjed druge odgovarajuće nekretnine, ukoliko se raniji vlasnik i korisnik eksproprijacije drugačije ne sporazumiju. (2) Izuzetno, kada se radi o izgradnji ili rekonstrukciji objekata javne infrastrukture (prometne, energetske, vodnoprivredne, telekomunikacijske, komunalne) Vlada može na zahtjev korisnika eksproprijacije koji je iznio valjane razloge za potrebu hitnog stupanja u posjed nekretnine, ako utvrdi da je to neophodno zbog hitnosti slučaja ili da bi se otklonila znatnija šteta, dozvoliti da mu se ta nekretnina preda u posjed prije pravomoćnosti rješenja o eksproprijaciji, odnosno prije isplate naknade za eksproprisanu nekretninu. (3) Prije podnošenja zahtjeva iz stava 2. ovog člana, korisnik eksproprijacije dužan je vlasnika nekretnine na usmenoj raspravi ili na drugi odgovarajući način upoznati sa potrebom hitnog stupanja u posjed nekretnine, predočiti mu razloge hitnosti i to pitanje s njim pokušati riješiti sporazumno. (4) Na zahtjev korisnika eksproprijacije usmenu raspravu iz stava 3. ovog člana dužna je održati općinska služba za upravu o čemu se sačinjava zapisnik. (5) Prije donošenja rješenja iz stava 2. ovog člana moraju se osigurati dokazi o stanju i vrijednosti eksproprisanih nekretnina (nalaz i mišljenje vještaka, drugi relevantni dokazi u vezi sa procjenom vrijednosti eksproprisanih nekretnina). (6) Odredba stava 2. ovog člana ne odnosi se na slučajeve kada je predmet eksproprijacije stambena ili poslovna zgrada za koju korisnik eksproprijacije nije osigurao drugu odgovarajuću nekretninu. (7) Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.". Број 34 - Страна 26 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 4. 5. 2016. Član 4. U članu 45. st. 4. i 5. mijenjaju se i glase: "(4) Izuzetno od stava 2. ovog člana za bespravno izgrađene stambene objekte za koje nadležni organ nije donio pravomoćno rješenje o uklanjanju, a koji predstavljaju jedinu stambenu jedinicu graditelja i članova njegove uže porodice (supružnici i djeca) graditelju, odnosno njegovom pravnom sljedniku pripada pravo na naknadu u visini građevinske vrijednosti tog objekta. (5) Pravo na naknadu iz stava 4. ovog člana pripada samo u slučaju da je bespravno izgrađeni stambeni objekt evidentiran na službenom orto-foto snimku teritorije Federacije Bosne i Hercegovine u razmjeri 1:5000 koji je uradila Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove." Član 5. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O IZVLAŠTENJU Proglašava se Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o izvlaštenju, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 19.4.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 3.3.2016. godine. Broj 01-02-258-02/16 28. travnja 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O IZVLAŠTENJU Članak 1. U Zakonu o izvlaštenju ("Službene novine Federacije BiH", br. 70/07, 36/10 i 25/12) u članku 3. iza riječi: "prometne infrastrukture," dodaju se riječi: "poslovnih i industrijskih zona,". Članak 2. U članku 6. u stavku 1. iza riječi "poduzeća" dodaje se zarez i riječi: "njihovih ovisnih društava u njihovom 100% vlasništvu". Članak 3. Članak 31. mijenja se i glasi: "(1) Korisnik izvlaštenja stječe pravo na posjed izvlaštene nekretnine danom pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju ukoliko je do tada ranijem vlasniku isplatio naknadu za izvlaštenu nekretninu, odnosno predao u posjed drugu odgovarajuću nekretninu, a u protivnom danom isplate naknade, odnosno predajom u posjed druge odgovarajuće nekretnine, ukoliko se raniji vlasnik i korisnik izvlaštenja drukčije ne sporazumiju. (2) Iznimno, kada se radi o izgradnji ili rekonstrukciji objekata javne infrastrukture (prometne, energetske, vodnogospodarske, telekomunikacijske, komunalne), Vlada može na zahtjev korisnika izvlaštenja koji je iznio valjane razloge za potrebu žurnog stupanja u posjed nekretnine, ako utvrdi da je to neophodno zbog žurnosti slučaja ili kako bi se otklonila znatnija šteta, dozvoliti da mu se ta nekretnina preda u posjed prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, odnosno prije isplate naknade za izvlaštenu nekretninu. (3) Prije podnošenja zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka korisnik izvlaštenja dužan je vlasnika nekretnine na usmenoj raspravi ili na drugi odgovarajući način upoznati s potrebom žurnog stupanja u posjed nekretnine, predočiti mu razloge žurnosti i to pitanje s njime pokušati riješiti sporazumno. (4) Na zahtjev korisnika izvlaštenja usmenu raspravu iz stavka 3. ovoga članka dužna je održati općinska služba za upravu, o čemu se sačinjava zapisnik. (5) Prije donošenja rješenja iz stavka 2. ovoga članka moraju se osigurati dokazi o stanju i vrijednosti izvlaštenih nekretnina (nalaz i mišljenje vještaka, drugi relevantni dokazi glede procjene vrijednosti izvlaštenih nekretnina). (6) Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na slučajeve kada je predmet izvlaštenja stambena ili poslovna zgrada za koju korisnik izvlaštenja nije osigurao drugu odgovarajuću nekretninu. (7) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred mjerodavnim sudom.". Članak 4. U članku 45. st. 4. i 5. mijenjaju se i glase: "(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka za bespravno izgrađene stambene objekte za koje mjerodavno tijelo nije donijelo pravomoćno rješenje o uklanjanju, a koji predstavljaju jedinu stambenu jedinicu graditelja i članova njegove uže obitelji (supružnici i djeca), graditelju, odnosno njegovom pravnom sljedniku pripada pravo na naknadu u visini građevne vrijednosti toga objekta. (5) Pravo na naknadu iz stavka 4. ovoga članka pripada samo u slučaju da je bespravno izgrađeni stambeni objekt evidentiran na službenom orto-foto snimku teritorija Federacije Bosne i Hercegovine u razmjeru 1:5000 koji je uradila Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove." Članak 5. Ovaj zakon stupa na snagu narednoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. ПРЕДСЈЕДНИК ФЕДЕРАЦИЈЕ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ 932 На основу члана IV.В.3.7.а)(7) Устава Федерације Босне и Херцеговине ("Службене новине Федерације БиХ", број 1/94 и 13/97) и чланова 4. и 17. у свези члана 2. Закона о помиловању ("Службене новине Федерације БиХ", број 22/09), Предсједник Федерације БиХ доноси ОДЛУКУ О ПОМИЛОВАЊУ ПРАВОМОЋНО ОСУЂЕНИХ ЛИЦА ОДБИЈАЈУ СЕ ЗАМОЛБЕ ЗА ПОМИЛОВАЊЕ ОСУЂЕНИМ ЛИЦИМА: 1. Косовић (Хамид) Назиф 2. Крехмић (Ениз) Мирнес 3. Кадушић (Хусеин) Аган
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 98/15 23.12.2015 SN FBiH 19/06, SN FBiH 73/05, SN FBiH 53/03 zakon,parnični postupak,fbih Godina XXII - Broj 98 Srijeda, 23. 12. 2015. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1966 Na osnovu člana IV.B.7.a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 27.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 19.11.2015. godine. Broj 01-02-925-02/15 16. decembra 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU Član 1. U Zakonu o parničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 53/03, 73/05 i 19/06) u članu 2. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "(2) Sud ne može odbiti da odlučuje o zahtjevu za koji je nadležan.". Dosadašnji stav (2) postaje stav (3). Član 2. Član 7. mijenja se i glasi: "(1) Stranke su dužne iznijeti sve činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i izvoditi dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. (2) Sud će razmotriti i utvrditi samo činjenice koje su stranke iznijele i odrediti izvođenje samo onih dokaza koje su stranke predložile, ako zakonom nije drugačije određeno. (3) Sud je ovlašten utvrditi i činjenice koje stranke nisu iznijele i naložiti izvođenje dokaza koje stranke nisu predložile ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (član 3. stav 2.).". Član 3. U članu 10. dodaje se novi stav 1. koji glasi: "(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.". Dosadašnji stav (1) postaje stav (2). Član 4. Član 16. mijenja se i glasi: "(1) Sud do pravomoćnosti odluke, po službenoj dužnosti, pazi da li rješavanje spora spada u sudsku nadležnost. (2) Kada sud u toku postupka, do pravomoćnosti odluke, utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud nego neki drugi organ vlasti oglasit će se nenadležnim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu. (3) Kada sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud u Bosni i Hercegovini, po službenoj dužnosti proglasit će se nenadležnim, ukinut će provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu.". Član 5. Član 17. mijenja se i glasi: "Sud do pravomoćnosti odluke, po službenoj dužnosti, pazi na svoju stvarnu nadležnost.". Član 6. U članu 25. dodaje se stav 2. koji glasi: "(2) Sud u slučaju sumnje o postojanju i obimu imuniteta može zatražiti obavještenje od ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.". Član 7. Iza člana 32. podnaslov i član 33. mijenjaju se i glase: "Nadležnost u sporovima radi zaštite prava na osnovu pisane garancije proizvođača Član 33. Za suđenje u sporovima za zaštitu prava na osnovu pisane garancije protiv proizvođača koji je dao garanciju nadležan je, osim suda opće mjesne nadležnosti za tuženog, i sud opće mjesne nadležnosti za prodavca koji je pri prodaji stvari uručio kupcu pisanu garanciju proizvođača.". Broj 98 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 12. 2015. Član 8. Iza člana 33. dodaje se podnaslov i novi član 33a. koji glase: "Nadležnost u sporovima radi zaštite prava potrošača Član 33a. Za suđenje u sporovima za zaštitu prava potrošača, pored suda opće mjesne nadležnosti, nadležan je i sud na čijem području potrošač ima prebivalište, odnosno boravište.". Član 9. Član 53. mijenja se i glasi: "(1) Parnični postupak se pokreće tužbom. (2) Tužba mora sadržavati: 1) određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraživanja (tužbeni zahtjev), 2) činjenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev, 3) dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, 4) naznaku vrijednosti spora, 5) druge podatke koje u skladu sa odredbama člana 334. ovog zakona mora imati svaki podnesak. (3) Ako je tužilac u tužbi naveo pravni osnov, sud nije vezan uz njega.". Član 10. U članu 54. u stavu 1. iza riječi "odnosa", dodaju se riječi: "povredu prava ličnosti". Iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase: "(3) Tužba za utvrđenje može se podnijeti radi utvrđivanja postojanja, odnosno nepostojanja činjenice ako je to predviđeno posebnim zakonom ili drugim propisom. (4) Tužba za utvrđenje povrede prava ličnosti može se podnijeti, bez obzira na to da li je postavljen zahtjev za naknadu štete ili drugi zahtjev u skladu sa posebnim zakonom.". Dosadašnji st. (3) i (4) postaju st. (5) i (6). U stavu 6. broj "3" zamjenjuje se brojem "5". Član 11. U članu 56. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "(2) Ako tužilac preinačuje tužbu zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe tako da iz iste činjenične osnove zahtijeva drugi predmet ili novčanu sumu, tuženi se takvom preinačenju ne može protiviti.". Dosadašnji stav (2) postaje stav (3). Član 12. U članu 58. stav 1. mijenja se i glasi: "(1) Tužilac može, do zaključenja glavne rasprave, svoju tužbu preinačiti tako da umjesto prvobitno tuženog tuži drugu osobu.". Član 13. Član 59. mijenja se i glasi: "(1) Tužilac može povući tužbu bez pristanka tuženog prije nego što je tužba dostavljena tuženom. Tužba se može povući i nakon dostave tuženom sve do zaključenja glavne rasprave, ako tuženi na to pristane. Ako se tuženi u roku osam dana od dana obavijesti o povlačenju tužbe ne izjasni o tome, smatrat će se da je pristao na povlačenje. (2) Tužba se, uz izričit pristanak tuženog, može povući i nakon zaključenja glavne rasprave do pravomoćnosti odluke kojom se postupak pred prvostepenim sudom dovršava. U tom slučaju tuženi svoj zahtjev za naknadu troškova postupka mora postaviti najkasnije u svojoj saglasnosti za povlačenje tužbe. (3) Ako u slučaju iz stava 2. ovog člana dođe do povlačenja tužbe prije nego što je prvostepeni sud donio svoju odluku, odnosno prije nego što je ona u povodu žalbe dostavljena drugostepenom sudu, prvostepeni sud će rješenjem utvrditi da je tužba povučena, odnosno rješenjem utvrditi da je presuda bez pravnog dejstva i utvrditi da je tužba povučena. Tim će rješenjem odlučiti i o zahtjevu tuženog za naknadu troškova postupka. (4) Ako dođe do povlačenja tužbe pred prvostepenim sudom nakon donošenja prvostepene odluke, dok je postupak u povodu žalbe u toku pred drugostepenim sudom, prvostepeni sud će odmah obavijestiti drugostepeni sud da je došlo do povlačenja tužbe. (5) Ako u slučaju iz stava 2. ovog člana dođe do povlačenja tužbe nakon što je predmet dostavljen drugostepenom sudu, drugostepeni sud će, ako prije toga nije odlučio po žalbi, rješenjem utvrditi da je presuda bez pravnog dejstva i da je tužba povučena. Istim rješenjem sud će odlučiti i o zahtjevu tuženog za naknadu troškova postupka. (6) Podnesak kojim se, u slučaju iz stava 2. ovog člana, povlači tužba, podnosi se putem prvostepenog suda koji može, ako cijeni da je to potrebno, održati ročište sa strankama radi provjere jesu li ispunjeni uvjeti za povlačenje tužbe. (7) Tužilac može svoju tužbu povući i na ročištu pred drugostepenim sudom. (8) Povučena tužba smatra se kao da nije ni bila podnesena i može se ponovo podnijeti.". Član 14. Iza člana 61. dodaje se novo poglavlje IIIa. i čl. od 61a. do 61f. koji glase: "IIIa. - POSTUPAK ZA RJEŠAVANJE SPORNOG PRAVNOG PITANJA Član 61a. (1) Ako u postupku pred prvostepenim sudom u većem broju predmeta postoji potreba da se zauzme stav o spornom pravnom pitanju koje je od značaja za odlučivanje o predmetu postupka pred prvostepenim sudovima, prvostepeni sud će po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke zahtjevom pokrenuti postupak pred Vrhovnim sudom Federacije radi rješavanja spornog pravnog pitanja. (2) Sud koji je pokrenuo postupak za rješavanje spornog pravnog pitanja dužan je zastati sa postupkom dok se ne okonča postupak pred Vrhovnim sudom Federacije. Član 61b. (1) Zahtjev iz člana 61a. stav 1. ovog zakona treba sadržavati kratak prikaz utvrđenog stanja stvari u konkretnoj pravnoj stvari, navode stranaka o spornom pravnom pitanju i razloge zbog kojih se sud obraća sa zahtjevom za rješavanje spornog pravnog pitanja. Sud će uz zahtjev priložiti i sopstveno tumačenje spornog pravnog pitanja. Zahtjev se ne dostavlja strankama na izjašnjavanje. (2) Ako stranka predloži pokretanje postupka za rješavanje spornog pravnog pitanja, a protivna stranka nije bila u mogućnosti izjasniti se o prijedlogu, sud će dostaviti prijedlog drugoj stranci na izjašnjenje u roku osam dana od dana dostavljanja prijedloga. (3) Prvostepeni sud dužan je uz zahtjev za rješavanje spornog pravnog pitanja dostaviti predmet i Vrhovnom sudu Federacije. Član 61c. (1) Vrhovni sud Federacije odbacit će nepotpun ili nedozvoljen zahtjev za rješavanje spornog pravnog pitanja. Srijeda, 23. 12. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 98 - Strana 3 (2) Zahtjev iz stava 1. ovog člana je nedozvoljen ako je o takvom zahtjevu Vrhovni sud Federacije već donio odluku. Član 61d. (1) Vrhovni sud Federacije rješava sporno pravno pitanje po pravilima postupka za usvajanje pravnih stavova. (2) Vrhovni sud Federacije odbit će riješiti sporno pravno pitanje ako ono nije od značaja za odlučivanje u većem broju predmeta u postupku pred prvostepenim sudom. (3) Vrhovni sud Federacije dužan je riješiti sporno pravno pitanje u roku 60 dana od dana prijema zahtjeva. Član 61e. (1) U odluci povodom zahtjeva za rješavanje spornog pravnog pitanja Vrhovni sud Federacije iznosi razloge kojima obrazlaže zauzeto pravno shvatanje. (2) Odluka iz stava 1. ovog člana dostavlja se sudu koji je pokrenuo postupak i objavljuje na internet stranici Vrhovnog suda Federacije ili na drugi pogodan način. Član 61f. Ako je Vrhovni sud Federacije riješio sporno pravno pitanje, stranke u postupku u kome se postavlja isto sporno pravno pitanje nemaju pravo tražiti njegovo rješavanje u parnici koja je u toku.". Član 15. U članu 71. stav 2. mijenja se i glasi: "(2) Ako tuženi osporava tužbeni zahtjev, odgovor na tužbu mora sadržavati i razloge iz kojih se tužbeni zahtjev osporava, činjenice na kojima tuženi zasniva svoje navode i dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.". Član 16. U članu 73. dodaje se stav 2. koji glasi: "(2) Ukoliko odgovor na tužbu bude odbačen ili povučen u skladu sa članom 336. stav 3. ovog zakona, smatrat će se da tuženi nije odgovorio na tužbu.". Član 17. Iza člana 78. dodaje se novi član 78a. koji glasi: "Član 78a. Ako stranka ili njen zakonski zastupnik nije u stanju jasno i određeno izjasniti se o predmetu raspravljanja, a nema punomoćnika, sud će upozoriti na potrebu da uzme punomoćnika.". Član 18. U članu 83. st. 1. i 2. mijenjaju se i glase: "(1) Ako pred istim sudom teče više parnica između istih osoba ili u kojima je ista osoba protivnik raznih tužilaca ili raznih tuženih, sud može, na prijedlog stranaka ili po službenoj dužnosti, rješenjem spojiti sve te parnice radi zajedničkog raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili troškovi. Za sve spojene parnice sud će donijeti zajedničku presudu. (2) Sud može, na prijedlog stranaka ili po službenoj dužnosti, odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima iz iste tužbe, te će nakon završetka odvojenog raspravljanja donijeti posebne odluke o tim zahtjevima.". Član 19. U članu 87. iza riječi "postupka" dodaju se riječi: "do njegovog pravomoćnog okončanja". Iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "(2) Ako je sudska nagodba zaključena nakon donošenja prvostepene presude, prvostepeni sud donijet će rješenje kojim će utvrditi da je prvostepena presuda bez dejstva.". Član 20. U članu 92. dodaje se stav 4. koji glasi: "(4) Ako sudska nagodba bude poništena, postupak se nastavlja kao da sudska nagodba nije ni bila zaključena.". Član 21. U članu 99. u stavu 1. u tački 2) iza riječi "tužbu," dodaju se riječi: "uključujući izvođenje dokaza čitanjem isprava". Član 22. U članu 103. riječ "iznose" zamjenjuje se riječima: "mogu iznijeti". Član 23. U članu 112. u stavu 3. na kraju druge rečenice, iza riječi "obaviještena" dodaje se zarez i riječi: "osim ako su na tom ročištu iznesene nove činjenice". Iza stava 3. dodaje se stav 4. koji glasi: "(4) Sud može po službenoj dužnosti odgoditi zakazano ročište samo u slučajevima predviđenim ovim zakonom.". Član 24. U članu 114. dodaje se stav 2. koji glasi: "(2) Ako se ročište drži pred novim sudijom sud može, uz saglasnost stranaka, odlučiti da se ponovo ne saslušavaju svjedoci i vještaci i da se ne obavlja novi uviđaj, već da se pročitaju zapisnici o izvođenju tih dokaza.". Član 25. U članu 115. stav 3. se briše. Dosadašnji st. (4), (5) i (6) postaju st. (3), (4) i (5). Član 26. U članu 124. dodaje se stav 2. koji glasi: "(2) Ako stranka ne postupi po nalogu suda, sud je ovlašten po službenoj dužnosti pribaviti i izvesti te dokaze.". Član 27. Iza člana 129. dodaje se novi član 129a. koji glasi: "Član 129a. (1) Ako sudu nije poznato pravo koje važi u stranoj državi, zatražit će obavještenje od organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa. (2) Sud može i od stranke zatražiti da podnese javnu ispravu izdatu od nadležnog inozemnog organa, kojom se potvrđuje koje pravo važi u stranoj državi.". Član 28. U članu 132. u stavu 1. iza riječi "pravno" dodaju se riječi: "ili fizičko". Član 29. U članu 164. dodaju se novi st. (2) i (3) koji glase: "(2) Sud može odlučiti da se sasluša samo jedna stranka ako se uvjeri da drugoj stranci, odnosno osobi koja se ima saslušati za tu stranku nisu poznate sporne činjenice ili ako saslušanje te stranke nije moguće. (3) Ako u toku postupka stranka umre ili ponovno saslušanje stranke nije moguće ili je otežano iz drugih razloga, sud će pročitati zapisnik sa iskazom te stranke.". Član 30. Član 183. se briše. Član 31. U članu 191. stav 4. mijenja se i glasi: "(4) U obrazloženju sud će izložiti: zahtjeve stranaka, činjenice koje su stranke iznijele i dokaze koje su Broj 98 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 12. 2015. izveli, koje je od tih činjenica sud utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koji su dokazi izvedeni, te kako ih je ocijenio. Sud će posebno navesti koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka, a izjasnit će se, ako je to potrebno, i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora, te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je već donio tokom postupka.". Član 32. U članu 192. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "(3) Ako stranka ne predloži donošenje dopunske presude u roku iz stava 1. ovog člana, smatrat će se da je tužba u tom dijelu povučena.". Član 33. U članu 208. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "(2) Presuda zbog propuštanja ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.". Dosadašnji stav (2) postaje stav (3). Iza stava 3. dodaje se stav 4. koji glasi: "(4) Kada se presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja pobija zbog toga što je izjava o priznanju ili odricanju data u bitnoj zabludi ili pod uticajem prisile ili prevare, stranka može u žalbi iznijeti i nove činjenice, te predložiti nove dokaze koji se tiču tih mana u volji.". Član 34. Član 209. mijenja se i glasi: "(1) Povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u toku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo od uticaja na donošenje zakonite i pravilne presude. (2) Povreda odredaba parničnog postupka uvijek je od uticaja na donošenje zakonite i pravilne presude u sljedećim slučajevima: 1) ako je u donošenju presude učestvovao sudija koji je po zakonu morao biti isključen ili izuzet (član 357. ZPP); 2) ako je odlučeno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadležnosti (član 16. ZPP); 3) ako je sud odlučio o tužbenom zahtjevu za koji je stvarno nadležan viši sud; 4) ako je protivno odredbama ovog zakona sud zasnovao svoju odluku na nedozvoljenim raspolaganjima stranaka (član 3. stav 3. ZPP); 5) ako je sud donio presudu bez glavne rasprave; 6) ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu na osnovu priznanja, presudu na osnovu odricanja i presudu zbog propuštanja; 7) ako je protivno odredbama ovog zakona sud odbio zahtjev stranke da se u postupku služi svojim jezikom i pismom i da prati tok postupka na svom jeziku; 8) ako je u postupku kao tužilac ili tuženi učestvovalo lice koje ne može biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlašteno lice, ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili pojedine radnje u postupku, ako vođenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno; 9) ako je odlučeno o zahtjevu o kojem već teče parnica ili kojeg se tužilac odrekao ili o kojem je već prije pravomoćno presuđeno ili o kojem je već zaključena sudska nagodba ili nagodba koja po posebnim propisima ima svojstvo sudske nagodbe; 10) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na glavnoj raspravi; 11) ako je presudom prekoračen tužbeni zahtjev; 12) ako je odlučeno o nepravovremeno podnesenoj tužbi, a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti (član 67. stav 1. tačka 2.); 13) ako prije podnošenja tužbe nije proveden zakonom predviđen postupak mirnog ili drugačijeg ostvarivanja prava, a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti. (3) Zbog povreda odredaba parničnog postupka iz stava 2. tačka 7. ovog člana, žalbu može izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiču.". Član 35. U članu 213. u stavu 3. iza riječi "odrekla" dodaju se riječi: "prava na žalbu", a iza riječi "od" dodaje se riječ "izjavljene". Član 36. Iza člana 213. dodaje se novi član 213a. koji glasi: "Član 213a. U slučaju da podnosilac žalbe odustane od izjavljene žalbe, prvostepeni sud će rješenjem utvrditi odustanak od žalbe.". Član 37. U članu 215. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "(3) Primjerak objašnjenja u povodu navoda žalbe sudija prvostepenog suda dostavit će strankama koje mogu dati svoje izjašnjenje u roku osam dana.". Član 38. U članu 216. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "(3) U slučaju iz stava 2. ovog člana na odgovarajući način će se primjenjivati odredbe člana 215. stav 3. ovog zakona.". Član 39. U članu 217. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "(3) Ako drugostepeni sud ocijeni da bi prvostepenu presudu trebalo ponovo ukinuti nakon što je ona već jednom ukinuta povodom žalbe, dužan je zakazati raspravu, osim ako se radi o presudi na osnovu priznanja, presudi na osnovu odricanja i presudi zbog propuštanja.". Dosadašnji st. (3) i (4) postaju st. (4) i (5). Član 40. U članu 221. iza riječi "postupka" dodaju se riječi: "iz člana 209. stav 2. tač. 2), 3), 8), 9), 12) i 13) ovog zakona". Član 41. U članu 224. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "(2) Prvostepena presuda se povodom žalbe može ukinuti i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje samo jednom, osim ako se radi o presudi na osnovu priznanja, presudi na osnovu odricanja i presudi zbog propuštanja.". Član 42. Iza člana 224. dodaje se novi član 224a. koji glasi: "Član 224a. Sud će rješenjem utvrditi da je prvostepena presuda bez dejstva i da je žalilac odustao od žalbe, ako su stranke zaključile sudsku nagodbu u toku postupka po žalbi.". Srijeda, 23. 12. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 98 - Strana 5 Član 43. U članu 225. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase: "(2) Drugostepeni sud će rješenjem utvrditi da je podnosilac žalbe odustao od podnesene žalbe ako je to propustio učiniti prvostepeni sud. (3) Ako je podnosilac žalbe odustao od žalbe u postupku pred drugostepenim sudom, sud će rješenjem utvrditi odustanak od žalbe." Član 44. Član 227. mijenja se i glasi: "(1) Drugostepeni sud će u sjednici vijeća ili na osnovu održane rasprave rješenjem ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti istom prvostepenom sudu radi održavanja nove glavne rasprave ako utvrdi da postoji jedan od sljedećih razloga iznesenih u žalbi: 1) ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu na osnovu priznanja ili presudu na osnovu odricanja ili presudu na osnovu propuštanja; 2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a posebno propuštanjem dostave nije data mogućnost da raspravlja pred sudom, a to je postupanje bilo od uticaja na donošenje zakonite i pravilne presude; 3) ako je sud donio presudu bez glavne rasprave; 4) ako je presudu donio sudija koji je po zakonu morao biti isključen ili izuzet; 5) ako je protivno odredbama ovog zakona sud odbio zahtjev stranke da se u postupku služi svojim jezikom i pismom i prati tok postupka na svom jeziku. (2) Ako drugostepeni sud utvrdi da je u prvostepenom postupku odlučeno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadležnosti ili o zahtjevu po tužbi koja je podnijeta poslije zakonom propisanog roka ili ako prije podnošenja tužbe nije proveden zakonom predviđeni postupak mirnog ili drugačijeg ostvarivanja prava, a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti, ili o kojem već teče parnica ili o kojem je već prije pravomoćno presuđeno ili kojeg se tužilac odrekao ili o kojem je već zaključena sudska nagodba, ukinut će prvostepenu presudu i odbaciti tužbu. (3) Ako drugostepeni sud utvrdi da je u prvostepenom postupku kao tužilac ili tuženi učestvovala osoba koja ne može biti stranka u postupku ili ako stranku u postupku koja je pravno lice nije zastupala ovlaštena osoba ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebna ovlaštenja za vođenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku, ako vođenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno, s obzirom na prirodu povrede ukinut će prvostepenu presudu i vratiti predmet nadležnom prvostepenom sudu ili će ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tužbu. (4) Ako drugostepeni sud utvrdi da je prvostepenu presudu donio stvarno nenadležan sud, ukinut će prvostepenu presudu i predmet ustupiti stvarno nadležnom sudu. (5) Kad drugostepeni sud ukine presudu prvostepenog suda i predmet vrati istom sudu na ponovno suđenje, može narediti da se nova glavna rasprava ili pripremno ročište održi pred drugim sudijom. (6) U obrazloženju rješenja kojim se prvostepena presuda ukida treba navesti koje su odredbe parničnog postupka povređene i u čemu se povrede sastoje.". Član 45. Iza člana 227. dodaje se novi član 227a. koji glasi: "Član 227a. (1) Drugostepeni sud će rješenjem ukinuti presudu prvostepenog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje ako utvrdi da je prvostepenom presudom prekoračen tužbeni zahtjev na način da je odlučeno o nečemu drugom a ne o onome što je traženo. (2) Ako utvrdi da je prvostepenom presudom prekoračen tužbeni zahtjev na način da je dosuđeno više od onoga što je traženo, drugostepeni sud će rješenjem ukinuti presudu prvostepenog suda u dijelu u kojem je prekoračen tužbeni zahtjev.". Član 46. U članu 229. tačka 5) mijenja se i glasi: "5) ako je prvostepeni sud iz činjenica koje je utvrdio izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica na kojima je zasnovana presuda.". Član 47. Član 232. mijenja se i glasi: "Drugostepeni sud vratit će sve spise prvostepenom sudu sa dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svoje odluke radi predaje tom sudu, strankama i drugim zainteresiranim osobama. Prvostepeni sud dužan je odmah dostaviti odluke drugostepenog suda, a najkasnije u roku osam dana računajući od dana prijema spisa.". Član 48. Iza člana 232. dodaje se član 232a. koji glasi: "Član 232a. (1) Ako je drugostepeni sud propustio odlučiti u pogledu svih dijelova presude koji se pobijaju žalbom ili ako je propustio donijeti sve odluke koje je odbacujući, odnosno odbijajući ili uvažavajući žalbu trebalo donijeti ili ako je propustio odlučiti u pogledu jedne ili više žalbi, žalilac može u roku 30 dana od dostave drugostepene odluke predložiti drugostepenom sudu da svoju odluku dopuni. (2) Prijedlog za donošenje drugostepene dopunske odluke ne može se podnijeti zbog toga što drugostepeni sud nije odlučio o svim razlozima zbog kojih je žalba izjavljena ili na koje je bio dužan paziti po službenoj dužnosti. (3) Prijedlog iz stava 1. ovog člana podnosi se prvostepenom sudu, koji ga je dužan bez odgode zajedno sa spisom proslijediti drugostepenom sudu. (4) Na postupak u povodu prijedloga iz stava 1. ovog člana na odgovarajući način se primjenjuju odredbe čl. od 192. do 194. ovog zakona.". Član 49. Član 237. mijenja se i glasi: "(1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu u roku 30 dana od dana dostave prijepisa presude. (2) Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 30.000,00 konvertibilnih maraka a u privrednim sporovima 50.000,00 konvertibilnih maraka. (3) Izuzetno, Vrhovni sud Federacije može dopustiti reviziju u svim predmetima ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima. Broj 98 - Strana 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 12. 2015. (4) U slučajevima u kojima revizija nije dozvoljena prema odredbi stava 2. ovog člana, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostepene presude ako odluka o sporu zavisi od rješenja nekog materijalnopravnog ili procesno-pravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a naročito u slučaju: 1) ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvatanje odlučujući u pojedinim predmetima na sjednici odjeljenja, a riječ je o pitanju u kojem postoji različita praksa drugostepenih sudova; 2) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvatanje, ali je odluka drugostepenog suda zasnovana na shvatanju koje nije podudarno sa tim shvatanjem; 3) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvatanje i presuda se drugostepenog suda zasniva na tom shvatanju, ali bi naročito uvažavajući razloge iznesene tokom prethodnog prvostepenog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sistemu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima, te odlukom Ustavnog suda BiH, Evropskog suda za ljudska prava trebalo preispitati sudsku praksu. (5) U reviziji iz stava 3. ovog člana stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose, te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.". Član 50. Član 241. mijenja se i glasi: "(1) Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom, u granicama razloga navedenih u reviziji, pazeći po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava. (2) U povodu revizije iz člana 237. stav 3. ovog zakona, revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojeg je podnesena i koje je u njoj određeno naznačeno kao takvo, uz pozivanje na propise i druge izvore prava koji se na to pitanje odnose.". Član 51. U članu 244. dodaje se stav 2. koji glasi: "(2) U slučaju da je podnosilac revizije odustao od podnesene revizije prvostepeni sud će rješenjem utvrditi odustanak od revizije.". Član 52. Član 247. mijenja se i glasi: "(1) Nedozvoljenu reviziju odbacit će revizijski sud rješenjem, kao i nepravovremenu ili nepotpunu reviziju, ako to, u granicama svojih ovlaštenja, nije učinio prvostepeni sud. (2) Revizija je nedozvoljena ako nije izjavljena putem punomoćnika iz člana 301b. ovog zakona, ako ju je izjavila osoba koja nije ovlaštena na podnošenje revizije, ili osoba koja je odustala od revizije, ili ako osoba koja je izjavila reviziju nema pravni interes za podnošenje revizije, ili ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne može podnijeti. (3) Revizijski sud će rješenjem utvrditi da je podnosilac revizije odustao od podnesene revizije ako je to propustio učiniti prvostepeni sud. (4) Reviziju iz člana 237. stav 3. ovog zakona sud će rješenjem odbaciti kao nedozvoljenu i ako u reviziji ne bude određeno naznačeno pravno pitanje zbog kojeg se podnosi uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose, kao i zato što u njoj nisu određeno izloženi razlozi zbog kojih podnosilac smatra da je to pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. (5) Revizijski sud će reviziju iz člana 237. stav 3. ovog zakona odbaciti i ako ocijeni da pravno pitanje zbog kojeg je ona izjavljena nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. (6) U obrazloženju rješenja iz st. 4. i 5. ovog člana treba se samo pozvati na odredbe navedenih stavova koje predviđaju odbacivanje takve revizije zbog tamo navedenih razloga. Ako ocijeni da bi to bilo svrsishodno, sud može odlučiti i da se posebno obrazlože razlozi zbog kojih je donijeto takvo rješenje. (7) Ako sud, u slučaju iz stava 5. ovog člana, nađe da samo neko od više istaknutih pravnih pitanja nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, revizija će se odbaciti samo u pogledu tog pitanja.". Član 53. U članu 248. iza riječi "izjavljena" dodaju se riječi: "kao ni razlog na koji pazi po službenoj dužnosti". Član 54. Član 249. mijenja se i glasi: "(1) Ako utvrdi da postoji povreda odredaba parničnog postupka zbog koje se revizija može izjaviti, osim povreda određenih u st. 2. i 3. ovog člana, revizijski sud će, s obzirom na prirodu povrede, presudom preinačiti presudu drugostepenog suda ili rješenjem ukinuti u cijelosti ili djelimično presudu drugostepenog i prvostepenog suda ili samo presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno suđenje istom ili drugom sudiji prvostepenog suda, odnosno istom ili drugom vijeću drugostepenog suda, odnosno drugom nadležnom sudu. (2) Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom odlučeno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadležnosti ili po tužbi koja je podnijeta poslije zakonom propisanog roka ili ako prije podnošenja tužbe nije proveden zakonom predviđeni postupak mirnog ili drugačijeg ostvarivanja prava, a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti ili o kojem je već prije pravomoćno presuđeno ili kojeg se tužilac odrekao ili o kojem je već zaključena sudska nagodba, revizijski sud će ukinuti rješenjem donesene odluke i odbaciti tužbu. (3) Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom kao tužilac ili tuženi učestvovala osoba koja ne može biti stranka u postupku ili ako stranku u postupku koje je pravno lice nije zastupala ovlaštena osoba ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik ili ako zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebna ovlaštenja za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vođenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno Srijeda, 23. 12. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 98 - Strana 7 odobreno, revizijski sud će, s obzirom na prirodu povrede, postupiti prema odredbama st. 1. ili 2. ovog člana.". Član 55. Član 251. mijenja se i glasi: "(1) Ako utvrdi da je drugostepenom, odnosno i prvostepenom presudom prekoračen tužbeni zahtjev na način da je odlučeno o nečemu drugom a ne o onome što je traženo, revizijski sud će rješenjem ukinuti samo presudu drugostepenog suda ili i presudu prvostepenog suda i predmet vratiti drugostepenom, odnosno prvostepenom sudu na ponovno suđenje. (2) Ako utvrdi da je drugostepenom presudom, odnosno i prvostepenom presudom prekoračen tužbeni zahtjev na način da je dosuđeno više od onoga što je traženo, revizijski sud će rješenjem ukinuti presudu drugostepenog suda, odnosno i presudu prvostepenog suda u dijelu kojim je prekoračen tužbeni zahtjev.". Član 56. Član 252. mijenja se i glasi: "Odluka revizijskog suda dostavlja se prvostepenom sudu putem drugostepenog suda sa dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa svoje odluke za sud, stranke i druge zainteresirane osobe, a prvostepeni sud je dužan odluku dostaviti strankama u roku osam dana od dana prijema.". Član 57. U članu 255. u tački 1) riječ "izuzet" zamjenjuje se riječju "isključen". Iza tačke 5) dodaju se nove tač. 6), 7) i 8) koje glase: "6) ako stranka stekne mogućnost da upotrijebi pravomoćnu odluku suda koja je ranije između istih stranaka donijeta o istom zahtjevu; 7) ako se odluka suda zasniva na drugoj odluci suda ili na odluci nekog drugog organa, a ta odluka bude pravomoćno preinačena, ukinuta, odnosno poništena; 8) ako je naknadno pred nadležnim organom na drugačiji način, pravomoćno, odnosno konačno riješeno prethodno pitanje (član 12.) na kojem je sudska odluka zasnovana;". Dosadašnja tačka 6. postaje tačka 9. Član 58. U članu 256. u stavu 2. iza broja "1" riječ "i" zamjenjuje se zarezom, a iza broja "6" dodaju se brojevi: ",7, 8 i 9". Član 59. U članu 257. u stavu 1. tačka 5) mijenja se i glasi: "5) u slučajevima iz člana 255. tač. 6., 7., 8. i 9. ovog zakona od dana kada je stranka mogla iznijeti sudu nove činjenice, odnosno nova dokazna sredstva.". Član 60. Iza člana 261. dodaje se novi član 261a. koji glasi: "Član 261a. Nepravovremen, nepotpun ili nedozvoljen prijedlog za ponavljanje postupka odbacit će rješenjem sudija pojedinac drugostepenog suda, ako to u granicama svojih ovlaštenja nije učinio prvostepeni sud.". Član 61. U članu 263. u stavu 4. iza riječi "sudija" dodaju se riječi: ", koji nisu učestvovali u donošenju odluke u ranijem postupku". Član 62. Iza člana 264. dodaje se novi član 264a. koji glasi: "Član 264a. (1) Kada Evropski sud za ljudska prava utvrdi povredu kojeg ljudskog prava ili osnovne slobode zagarantovane Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i dodatnih Protokola uz Konvenciju, koje je ratifikovala Bosna i Hercegovina, stranka može u roku 90 dana od konačnosti presude Evropskog suda za ljudska prava podnijeti zahtjev sudu u Bosni i Hercegovini, koji je sudio u prvom stepenu u postupku u kojem je donesena odluka kojom je povrijeđeno ljudsko pravo ili osnovna sloboda, za izmjenu odluke kojom je to pravo ili osnovna sloboda povrijeđeno. (2) Postupak iz stava 1. ovog člana provodi se uz odgovarajuću primjenu odredaba o ponavljanju postupka. (3) U ponovljenom postupku sudovi su dužni poštovati pravne stavove izražene u konačnoj presudi Evropskog suda za ljudska prava, kojom je utvrđena povreda osnovnog ljudskog prava i slobode.". Član 63. U članu 269. u stavu 2. u prvoj rečenici, iza riječi: "predlagač osiguranja" dodaju se riječi: "a na prijedlog protivnika osiguranja,". Član 64. U članu 282. stav 3. mijenja se i glasi: "(3) O žalbi odlučuje drugostepeni sud u roku 15 dana od dana prijema spisa.". Član 65. Član 285. mijenja se i glasi: "(1) Ako predlagač osiguranja u roku određenom rješenjem o određivanju mjere osiguranja ne podnese dokaz iz člana 280. ovog zakona, sud će rješenjem staviti van snage izrečenu mjeru osiguranja, ukinuti provedene radnje i obustaviti postupak. (2) Rješenje iz stava 1. ovog člana sud će na prijedlog protivnika osiguranja donijeti i u sljedećim slučajevima: 1) ako su se okolnosti zbog kojih je mjera određena kasnije promijenile tako da više nije potrebna; 2) ako protivnik osiguranja položi sudu dužni iznos potraživanja koje se osigurava sa kamatama i troškovima; 3) ako protivnik osiguranja učini vjerovatnim da je potraživanje u vrijeme donošenja rješenja o određivanju mjere osiguranja već bilo naplaćeno ili dovoljno osigurano; 4) ako je pravomoćno utvrđeno da potraživanje nije nastalo ili je prestalo. (3) U slučajevima iz stava 1. i stava 2. tač. 3. i 4. ovog člana troškove prouzrokovane određivanjem i provođenjem mjere osiguranja predlagač osiguranja dužan je nadoknaditi protivniku osiguranja.". Član 66. U članu 296. u stavu 2. tačka 4) mijenja se i glasi: "4) ako je prebivalište i boravište tuženog nepoznato, a tuženi nema punomoćnika;". Iza stava 3. dodaje se stav 4. koji glasi: "(4) Ako se tokom postupka nakon podnošenja tužbe i u odnosu na tužioca ostvare razlozi zbog kojih je prema odredbama iz st. 1. i 2. ovog člana moguće tuženom postaviti privremenog zastupnika, sud će privremenog zastupnika postaviti i tužiocu.". Član 67. U članu 298. dodaje se stav 2. koji glasi: "(2) Oglas iz stava 1. ovog člana sadrži: naziv suda koji je postavio privremenog zastupnika, zakonski osnov, ime tuženog kojem se postavlja zastupnik, predmet Broj 98 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 12. 2015. spora, ime zastupnika i njegovo zanimanje i boravište, kao i upozorenje da će zastupnik zastupati tuženog u postupku sve dok se tuženi ili njegov punomoćnik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staratelja.". Član 68. U članu 301. stav 1. mijenja se i glasi: "(1) Punomoćnik može biti advokat, advokatsko društvo ili uposlenik službe za besplatnu pravnu pomoć, kao i za pravna lica uposlenik tog pravnog lica, a za fizička lica bračni, odnosno vanbračni drug stranke ili srodnik stranke po krvi po pravoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobočnoj do četvrtog stepena zaključno, odnosno srodnik po tazbini zaključno do drugog stepena.". Iza stava 2. dodaju se st. 3. i 4. koji glase: "(3) U radnim sporovima radnika može, besplatno, zastupati i osoba uposlena za pružanje pravne pomoći pri sindikatu, pod uvjetom da je diplomirani pravnik i ima položen pravosudni ispit. (4) Ako u punomoći nisu bliže određena ovlaštenja, punomoćnik iz stava 3. ovog člana ima ovlaštenja iz člana 307. ovog zakona.". Član 69. Iza člana 301. dodaju se novi čl. 301a. i 301b. koji glase: "Član 301a. Ako u parnicama o imovinskopravnim zahtjevima vrijednost predmeta spora prelazi iznos 50.000 konvertibilnih maraka, punomoćnici pravnih lica mogu biti samo osobe koje imaju položen pravosudni ispit. Član 301b. (1) Stranka može podnijeti reviziju putem punomoćnika koji je advokat. (2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, stranka može sama podnijeti reviziju ako ima položen pravosudni ispit, odnosno za nju može reviziju podnijeti kao punomoćnik osoba koja je prema odredbama ovog ili kojeg drugog zakona ovlaštena zastupati je u tom svojstvu iako nije advokat, ako ima položen pravosudni ispit.". Član 70. U članu 310. u stavu 4. broj "15" zamjenjuje se brojem "30". Član 71. Član 311. mijenja se i glasi: "(1) Punomoć prestaje smrću fizičkog lica, proglašenjem za umrlo i gubitkom poslovne sposobnosti. (2) Ako je punomoćniku fizičkog lica dato ovlaštenje da može poduzimati sve radnje u postupku a stranka, odnosno njen zakonski zastupnik umre ili postane poslovno nesposoban ili ako zakonski zastupnik bude razriješen dužnosti, punomoćnik je ovlašten poduzimati radnje u postupku koje ne trpe odgađanje.". Član 72. U članu 312. stav 2. mijenja se i glasi: "(2) U slučaju stečaja ili likvidacije punomoć koju je izdao stečajni, odnosno likvidacioni dužnik prestaje kada prema važećim propisima nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka, odnosno likvidacije.". U stavu 3. broj "15" zamjenjuje se brojem "30". Član 73. U članu 316. u stavu 1. riječi ", osim u slučajevima u kojima se vrijednost spora ne može izraziti u novcu" se brišu. Član 74. U članu 325. u stavu 5. riječi: "vojsci Federacije" zamjenjuju se riječima: "Oružanim snagama Bosne i Hercegovine". U stavu 6. broj "4" zamjenjuje se brojem "5" a riječi: "vojske Federacije" zamjenjuju se riječima: "Oružanih snaga Bosne i Hercegovine". Član 75. U članu 330. dodaje se stav 2. koji glasi: "(2) Povrat u prijašnje stanje nije dozvoljen ako se propuštanje stranke može pripisati povredi postupka zbog koje se može izjaviti pravni lijek.". Član 76. U članu 332. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "(3) Ako stranka koja je podnijela prijedlog za povrat u prijašnje stanje ne dođe na ročište zakazano povodom prijedloga a uredno je obaviještena, smatrat će se da je prijedlog povučen.". Član 77. Član 333. mijenja se i glasi: "(1) Protiv rješenja kojim se usvaja prijedlog za povrat u prijašnje stanje nije dozvoljena žalba, osim ako je usvojen nepravovremeno i nedozvoljen prijedlog. (2) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za povrat u prijašnje stanje žalba je dozvoljena.". Član 78. U članu 337. dodaju se novi st. 2., 3. i 4. koji glase: "(2) Osoba koja vrši dostavljanje dužna je na zahtjev osobe kojoj se dostavljanje vrši dokazati svojstvo osobe ovlaštene za dostavljanje. (3) Osobe koje dostavljač zatekne na mjestu na kojem treba da se izvrši dostavljanje dužne su na njegov zahtjev pružiti podatke o svom identitetu. (4) Nadležni organ sudske policije dužan je da na zahtjev suda pomogne prilikom obavljanja poslova dostavljanja.". Član 79. Iza člana 337. dodaju se novi čl. 337a. i 337b. koji glase: "Član 337a. (1) Ako se tuženi prije podnošenja tužbe sudu u pisanom sporazumu sklopljenom sa tužiocem saglasio da mu se dostava u sporovima na koje se sporazum odnosi vrši na određenoj adresi u Federaciji ili putem određene osobe u Federaciji, tužba i druga pismena u postupku tuženom će se, na prijedlog tužioca, dostavljati na tu adresu ili toj osobi. Smatrat će se da je dostava tuženom obavljena kada je pismeno dostavljeno osobi naznačenoj u sporazumu. (2) Ako se dostava iz stava 1. ovog člana nije mogla izvršiti, sud će odrediti da se daljnje dostave tuženom vrše stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. Smatrat će se da je dostava izvršena istekom 15 dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda. (3) Tužilac je dužan uz tužbu priložiti sporazum iz stava 1. ovog člana, ako u njoj predlaže da se dostava vrši na adresu ili putem osobe iz tog sporazuma. Tužilac koji u tužbi nije predložio da se dostava vrši na adresu ili putem osobe iz sporazuma može i kasnije tokom postupka predložiti da se tuženom dostava vrši na tu adresu ili putem te osobe ako mu se nije mogla uredno obaviti na adresi naznačenoj u tužbi. (4) Sporazum iz stava 1. ovog člana može se sklopiti u pogledu određenog spora koji je već nastao ili u Srijeda, 23. 12. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 98 - Strana 9 pogledu budućih sporova koji mogu nastati iz određenog pravnog odnosa. (5) Ako je tuženi fizičko lice koje ne obavlja registriranu djelatnost, sporazum iz stava 1. ovog člana valjan je samo ako je na njemu potpis tuženog javno ovjeren. Ako tuženo fizičko lice obavlja registriranu djelatnost, sporazum iz stava 1. ovog člana u vezi sa sporovima koji se ne tiču te djelatnosti pravno je valjan samo ako je na njemu potpis tuženog javno ovjeren. Član 337b. (1) Ako se određenim osobama na osnovu njihovog zahtjeva i odobrenja predsjednika suda dostava vrši u sudu, pismena koja im upućuje sud, osim prvostepene presude, polažu se za njih u posebne pretince u za to određenoj prostoriji suda. Dostavu vrši službena osoba suda. (2) Predsjednik suda može rješenjem odrediti da svi advokati koji imaju kancelariju na području njegovog suda sudska pismena, osim prvostepene presude, primaju putem pretinaca iz stava 1. ovog člana. Protiv tog rješenja advokat ima pravo žalbe predsjedniku neposredno višeg suda u roku osam dana. (3) Pismena koja se dostavljaju putem pretinca ne smiju biti dostupna osobama kojima se dostavljaju prije nego što potpišu dostavnicu. Pismena se dostavljaju u zatvorenim omotnicama u kojima se dostava vrši putem pošte. Prilikom uzimanja pismena moraju se preuzeti sva pismena položena u pretinac. (4) Na svako pismeno koje se dostavlja na način predviđen u st. 1. i 2. ovog člana naznačit će se dan kada je položeno u pretinac osobe kojoj se dostava tako obavlja. (5) U slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana, osobe iz st. 1. i 2. ovog člana dužne su pismeno podići iz pretinca u roku osam dana na način određen st. 3. i 4. ovog člana. Ako pismeno ne bude podignuto u tom roku, dostava će se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom 15 dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda. (6) Dostava u slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana uredna je i ukoliko umjesto putem pretinca bude obavljena na drugi zakonom predviđen način. (7) Predsjednik suda stavit će van snage odobrenje iz stava 1. ovog člana ako utvrdi da osoba kojoj je ono dato, neredovno preuzima pismena ili pokušava zloupotrijebiti takav način dostave.". Član 80. U članu 339. stav 1. mijenja se i glasi: "(1) Dostava fizičkim licima obavlja se predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti na adresu označenu u tužbi, odnosno na adresu prebivališta ili boravišta upisanu kod organa nadležnog za vođenje evidencije o ličnim kartama, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.". Član 81. Iza člana 343. naziv odjeljka 2.: "Dostava putem pošte" i član 344. se brišu. Član 82. U članu 345. stav 1. mijenja se i glasi: "(1) Dostavljanje fizičkim licima po pravilu se vrši predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti.". Stav 2. mijenja se i glasi: "(2) Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu, dostava se obavlja predajom pismena nekome od njenih odraslih članova domaćinstva koji je dužan primiti pismeno, a ako se oni ne zateknu u stanu, pismeno će se predati susjedu ako on na to pristane.". Stav 4. mijenja se i glasi: "(4) Ako je predaja pismena obavljena drugoj osobi koja učestvuje u parnici kao protivnik osobe kojoj se dostavljanje ima obaviti, dostava će se smatrati neurednom.". Član 83. U članu 346. stav 2. se briše. Dosadašnji stav 3. postaje stav 2. Član 84. Član 348. mijenja se i glasi: "(1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti privremeno odsutna i da joj osobe navedene u članu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ne mogu pismeno na vrijeme predati, vratit će pismeno sudu uz naznaku gdje se odsutni nalazi, a dostava će ponovo biti pokušana u odgovarajuće vrijeme. (2) Ako dostavljač utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne stanuje na adresi na kojoj se dostava pokušava obaviti, ali istovremeno utvrdi tačnu adresu te osobe, dostava će se obaviti na naknadno utvrđenoj adresi. Ako dostavljač ne može utvrditi tačnu adresu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, pismeno će vratiti sudu, a sud će od stranke koja je prvobitno sud obavijestila o adresi te osobe, zatražiti da dostavi tačnu adresu, odnosno adresu njenog prebivališta u Federaciji prema podacima o njenom prebivalištu, koji će se pribaviti iz evidencije nadležnog organa. (3) Ako je utvrđeno da tuženi kojem se dostava pismena ima obaviti ne stanuje na adresi svog posljednjeg poznatog prebivališta a njegovo sadašnje boravište ili radno mjesto se ne mogu utvrditi, dostava pismena obavit će se objavljivanjem pismena na oglasnoj ploči suda, a u slučaju da se dostavlja tužba, i u najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji. (4) Dostava se smatra obavljenom istekom roka 15 dana od dana objavljivanja. (5) U objavi se, osim pismena koje se ima dostaviti, navodi i ime i prezime osobe kojoj se dostava obavlja, predmet spora i obavijest o tome kada se dostava pismena smatra obavljenom. Prilikom objave u dnevnim novinama, ako je pismeno koje se dostavlja predugo da bi bilo objavljeno u cijelosti, objavljuje se samo kratak sadržaj pismena. (6) Troškove objave u dnevnim novinama predujmljuje tužilac. (7) Ako u roku koji odredi sud tužilac ne predujmi troškove objavljivanja tužba će se odbaciti.". Član 85. Član 349. mijenja se i glasi: "(1) Dostava organima vlasti i pravnim licima, po pravilu, vrši se predajom pismena jednom od lica iz člana 339. stav 2. ovog zakona. (2) Pravnom licu koje je upisano u određeni sudski ili drugi upisnik dostava se vrši na adresu navedenu u tužbi predajom pismena jednom od lica iz člana 339. stav 2. ovog zakona. (3) Ako dostavljanje na adresu navedenu u tužbi ne uspije, dostavljanje će se obaviti na adresu sjedišta te osobe upisane u sudski registar - upisnik. Ako dostava ne uspije ni na toj adresi, obavit će se stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. Smatrat će se da je Broj 98 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 12. 2015. dostava obavljena istekom 15 dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda. (4) Ako je adresa upisanog sjedišta pravnog lica iz stava 1. ovog člana adresa navedena u tužbi, dostava iz stava 1. ovog člana neće se ponoviti na tu adresu, već će se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. (5) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana primjenjuju se i na fizička lica koja obavljaju određenu registriranu djelatnost kada se tim licima dostava obavlja u vezi sa tom djelatnošću.". Član 86. Iza člana 356. naziv glave XIX. mijenja se i glasi: "ISKLJUČENJE I IZUZEĆE". Član 87. Član 357. mijenja se i glasi: "(1) Sudija ne može vršiti sudijsku dužnost (isključenje): 1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke, ako je sa strankom u odnosu saovlaštenika, saobveznika ili regresnog obveznika ili ako je u istom predmetu saslušan kao svjedok ili vještak; 2) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili mu je bračni, odnosno vanbračni supružnik srodnik po tazbini do drugog stepena, bez obzira na to da li je brak prestao ili nije; 3) ako je staratelj, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomoćnika ili ako između njega i stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomoćnika stranke postoji zajedničko domaćinstvo; 4) ako između sudije i stranke teče neka druga parnica; 5) ako je u istom predmetu učestvovao u postupku medijacije, ili u zaključenju sudske nagodbe koja se pobija u parnici, ili je donio odluku koja se pobija, ili je zastupao stranku kao advokat; 6) ako je u stečajnom postupku učestvovao u donošenju odluke povodom koje je došlo do spora. (2) Sudija može biti izuzet ako postoje okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost (izuzeće).". Član 88. Član 358. mijenja se i glasi: "(1) Stranka podnosi zahtjev za isključenje, odnosno izuzeće sudije čim sazna da postoji neki od razloga za isključenje, odnosno izuzeće, a najkasnije do završetka rasprave, a ako nije bilo rasprave, do donošenja odluke. (2) Stranka može u pravnom lijeku ili u odgovoru na pravni lijek poimenično navesti sudiju koji ne bi mogao učestvovati u donošenju odluke zbog razloga iz člana 357. ovog zakona. (3) U zahtjevu se mora navesti zakonski razlog zbog kojeg se traži isključenje ili izuzeće, okolnosti iz kojih proizilazi da je prijedlog pravovremeno podnijet i činjenice na kojima se zasniva postojanje razloga za isključenje ili izuzeće. (4) Stranka može tražiti isključenje ili izuzeće samo poimenično određenog sudije koji u predmetu postupa.". Član 89. Iza člana 358. dodaje se član 358a. koji glasi: "Član 358a. (1) Nepravovremen, nepotpun i nedozvoljen zahtjev za isključenje ili izuzeće odbacit će sudija ili vijeće pred kojim se postupak vodi. (2) Nije dozvoljen zahtjev za isključenje ili izuzeće: 1) kojim se uopćeno traži isključenje ili izuzeće svih sudija nekog suda ili svih sudija koji bi mogli učestvovati u nekom postupku; 2) o kojem je već odlučeno; 3) u kojem nije obrazložen zakonski razlog zbog kojeg se isključenje ili izuzeće traži; 4) ako stranka zahtijeva isključenje, odnosno izuzeće sudije koji ne postupa u tom predmetu; 5) ako stranka zahtijeva isključenje, odnosno izuzeće predsjednika suda, izuzev kada postupa u tom predmetu. (3) Ako je zahtjev iz stava 1. ovog člana podnijet na ročištu, sudija će ga odbaciti i nastaviti ročište. (4) Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana nije dozvoljena posebna žalba." Član 90. Član 359. mijenja se i glasi: "(1) O zahtjevu za isključenje ili izuzeće sudije odlučuje predsjednik suda. (2) Ako stranka traži isključenje ili izuzeće predsjednika suda, odluku o isključenju ili izuzeću donosi predsjednik neposredno višeg suda. (3) O zahtjevu za isključenje ili izuzeće predsjednika Vrhovnog suda Federacije odlučuje se na općoj sjednici ovog suda. (4) Prije donošenja odluke o isključenju ili izuzeću uzet će se izjava sudije čije se isključenje ili izuzeće traži, a po potrebi obavit će se i drugi izviđaji. (5) Protiv rješenja kojim se usvaja zahtjev za isključenje ili izuzeće nije dozvoljena žalba, a protiv rješenja kojim se zahtjev odbija nije dozvoljena posebna žalba.". Član 91. Član 360. mijenja se i glasi: "(1) Kada sazna da postoji neki od razloga za isključenje iz člana 357. stav 1. ovog zakona ili čim sazna da je stavljen zahtjev za njegovo isključenje, sudija je dužan prekinuti svaki rad na tom predmetu i o razlozima za isključenje odmah obavijestiti stranke i predsjednika suda koji će odlučiti o isključenju. (2) Do donošenja rješenja o zahtjevu za isključenje sudija će poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgađanja. (3) Kad sudija sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzeće ili čim sazna da postoji neki od razloga za izuzeće iz člana 357. stav 2. ovog zakona, dužan je odmah o tome obavijestiti predsjednika suda, a postupak nastaviti bez odgađanja do donošenja odluke o izuzeću. Ako se radi o izuzeću predsjednika suda, on će sebi odrediti zamjenika iz reda sudija tog suda, a ako to nije moguće, postupit će po članu 49. ovog zakona.". Član 92. Iza člana 360. dodaje se novi član 360a. koji glasi: "Član 360a. (1) Ako zahtjev za isključenje bude usvojen, sud će ukinuti sve radnje koje je poduzeo isključeni sudija. Srijeda, 23. 12. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 98 - Strana 11 (2) Ako zahtjev za izuzeće bude usvojen, sud će ukinuti radnje koje su bile poduzete poslije podnošenja zahtjeva, osim ako se stranke ne saglase da se poduzete radnje ne ukidaju. (3) U slučaju podnošenja zahtjeva za isključenje ili izuzeće u toku rasprave pred drugostepenim sudom primjenjuju se odredbe iz st. 1. i 2. ovog člana.". Član 93. U članu 362. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "(3) Nakon što se tuženi upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, bez njegovog pristanka ne može uz tužioca pristupiti novi tužilac.". Dosadašnji stav 3. postaje stav 4. Član 94. U članu 363. u stavu 1. iza riječi: "da bude" dodaje se riječ "pravomoćno". Član 95. U članu 371. u stavu 3. dodaje se rečenica koja glasi: "Pravni lijek je dozvoljen ukoliko mu se stranka izričito ne protivi.". Član 96. Iza člana 371. dodaje se podnaslov i novi član 371a. koji glasi: "1a. Intervencijsko dejstvo presude Član 371a. (1) U parnici između stranke i umješača koji joj se pridružio umješač ne može osporavati utvrđeno činjenično stanje, kao i pravne kvalifikacije sadržane u obrazloženju pravomoćne presude (intervencijsko dejstvo presude). (2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, stranka koja je bila umješač ima pravo istaći prigovor da je stranka iz ranije parnice kojoj se pridružio kao umješač pogrešno vodila prethodnu parnicu ili da je sud propustio dostaviti joj pozive, podneske ili odluke. (3) Sud može usvojiti prigovore iz stava 2. ovog člana samo ako stranka iz stava 1. ovog člana koja je bila umješač dokaže da: 1) u vrijeme stupanja u prethodnu parnicu nije pravovremeno bila obaviještena o parnici koja je prethodno vođena i time bila spriječena poduzimati radnje koje bi dovele do povoljnijeg ishoda te parnice; 2) stranka iz parnice kojoj se pridružila kao umješač, namjerno ili iz grube nepažnje, propustila je poduzimati parnične radnje koje bi dovele do povoljnijeg ishoda prethodne parnice, a za mogućnost njihovog poduzimanja ranije umješač nije znao ili nije mogao znati; 3) stranka iz prethodne parnice svojim parničnim radnjama sprečavala je da nastupi dejstvo radnji njenog umješača. (4) Ako stranka iz stava 1. ovog člana koja je bila umješač uspije sa prigovorom iz stava 2. ovog člana, sud će dozvoliti da stranke ponovo raspravljaju o činjeničnim i pravnim pitanjima o kojima je raspravljano u prethodnoj parnici.". Član 97. U članu 372. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "(3) Odredbe člana 371a. ovog zakona na odgovarajući način se primjenjuju i na treću osobu koja je obaviještena o otpočetoj parnici.". Član 98. Iza člana 375. dodaju se čl. 375a., 375b. i 375c. koji glase: "Član 375a. (1) Ročišta pred sudom mogu se tonski snimati. (2) O tonskom snimanju rješenjem odlučuje sud sam ili na prijedlog stranke. (3) Protiv tog rješenja žalba nije dozvoljena. (4) Tonski snimak ročišta dostavlja se strankama. Član 375b. (1) Tonski snimak ročišta dio je spisa sudskog predmeta. (2) Način pohranjivanja i prijenosa tonskog snimka, tehnički uvjeti i način snimanja uređuju se sudskim poslovnikom. Član 375c. (1) Tonski snimak prenijet će se i u pisani oblik u roku osam dana od dana snimanja. (2) Tonski snimak u pisanom obliku sačinjava se u skladu sa odredbama člana 374. ovog zakona mora sadržavati sve što je snimljeno u tonskom snimku. (3) Stranke mogu tražiti prijepis tonskog snimka u skladu sa odredbama ovog zakona. (4) Prijepis tonskog snimka stranke mogu zatražiti u roku osam dana od dana kada je tonski snimak sačinjen. (5) Ako se prijepis tonskog snimka i tonski snimak u bitnom razlikuju, stranka ima pravo podnijeti prigovor u roku osam dana od dana dostave prijepisa. Prigovor mora biti obrazložen. (6) Sud će po prigovoru stranke iz stava 5. ovog člana u roku tri dana rješenjem prihvatiti i izmijeniti prijepis tonskog snimka ili prigovor odbiti. Protiv tog rješenja nije dozvoljena posebna žalba.". Član 99. Iza člana 377. naziv glave XXIII. mijenja se i glasi: "PREKID, ZASTOJ I OBUSTAVA POSTUPKA". Član 100. U članu 378. u tač. 1) i 2) riječi: ", a nema punomoćnika u toj parnici" se brišu. Član 101. Iza člana 382. dodaju se novi čl. 382a. i 382b. koji glase: "Član 382a. (1) Sud će zastati sa postupkom kada je to propisano zakonom. (2) Rješenjem o zastoju postupka sud određuje vrijeme trajanja zastoja. (3) Protiv rješenja o zastoju postupka nije dozvoljena posebna žalba. (4) Sud nastavlja postupak po službenoj dužnosti čim prestanu razlozi koji su izazvali zastoj postupka. (5) Kada sud zastane sa postupkom, može poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgađanja. (6) Zastoj postupka ne utiče na rokove za poduzimanje parničnih radnji. Član 382b. (1) Postupak se obustavlja kada umre ili prestane postojati stranka u postupku o pravima koja ne prelaze na njezine nasljednike, odnosno pravne sljednike. (2) U slučajevima iz stava 1. ovog člana, sud će rješenje o obustavi postupka dostaviti protivnoj stranci, te nasljednicima, odnosno pravnim sljednicima stranke nakon što oni budu utvrđeni. (3) Sud će nasljednicima umrle stranke, na prijedlog protivne stranke ili po službenoj dužnosti, postaviti privremenog zastupnika kojem će dostaviti rješenje o obustavi postupka ako ocijeni da bi ostavinski postupak mogao duže trajati. Broj 98 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 23. 12. 2015. (4) Rješenje o obustavi postupka doneseno iz razloga što je pravno lice prestalo postojati dostavit će se protivnoj stranci i njenom pravnom sljedniku nakon što on bude utvrđen, a ako pravno lice nema pravnog sljednika sud će na prijedlog protivne stranke ili po službenoj dužnosti rješenje o obustavi postupka dostaviti pravobranilaštvu. (5) U rješenju o obustavi postupka sud će odlučiti da svaka stranka snosi svoje troškove u postupku koji je prethodio donošenju rješenja o obustavi. (6) Na postupak o obustavi na odgovarajući način primjenjivat će se odredbe ovog zakona o prekidu postupka.". Član 102. Član 395. mijenja se i glasi: "Odredbe o troškovima primjenjuju se i na stranke koje zastupa javno pravobranilaštvo. U tom slučaju troškovi postupka obuhvataju i iznos koji bi se stranci priznao na ime nagrade advokatu.". Član 103. U članu 429. u stavu 1. broj "3.000" zamjenjuje se brojem "5.000". Član 104. U članu 432. u st. 1. i 2. broj "3.000" zamjenjuje se brojem "5.000". Član 105. Iza člana 453. dodaje se nova glava XXXa. i čl. od 453a. do 453h. koji glase: "XXXa. - TUŽBA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH INTERESA Član 453a. (1) Udruženja, tijela, ustanove ili druge organizacije osnovane u skladu sa zakonom, koje se u sklopu svoje registrirane ili propisom određene djelatnosti bave zaštitom zakonom utvrđenih kolektivnih interesa i prava građana, mogu, kada je takvo ovlaštenje posebnim zakonom izričito predviđeno i uz uvjete predviđene tim zakonom, podnijeti tužbu (tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava) protiv fizičkog ili pravnog lica koje obavljanjem određene djelatnosti ili uopćeno radom, postupanjem, uključujući i propuštanjem, teže povrjeđuje ili ozbiljno ugrožava takve kolektivne interese i prava. (2) Interesi iz stava 1. ovog člana mogu biti interesi koji se tiču čovjekove okoline i životne sredine, zatim moralni, etnički, potrošački, antidiskriminacijski i drugi interesi koji su zakonom zagarantovani i koji moraju biti teže povrijeđeni ili ozbiljno ugroženi djelatnošću, odnosno uopće postupanjem lica protiv kojeg se tužba podnosi. (3) U parnicama po tužbi za zaštitu kolektivnih interesa primjenjivat će se ostale odredbe ovog zakona, ukoliko ovim članom i čl. od 453b. do 453h. ovog zakona ne postoji posebna odredba. (4) Ukoliko je nekim posebnim zakonom, kojim je propisano pravo na podnošenje tužbe za zaštitu kolektivnih interesa, predviđeno nešto drugo, odredbe ovog člana i čl. od 453b. do 453h. ovog zakona neće se primjenjivati. Član 453b. (1) Podnosilac tužbe iz člana 453a. stav 1. ovog zakona može, ako posebnim zakonom nije drugačije propisano, zatražiti: 1) da se utvrdi da su određenim postupanjem, uključujući i propuštanjem tuženog, povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava lica koje je tužilac ovlašten štititi; 2) da se zabrani poduzimanje radnji kojima se povrjeđuju ili ugrožavaju interesi ili prava lica koje je tužilac ovlašten štititi, uključujući i korištenje određenih ugovornih odredaba ili poslovne prakse; 3) da se tuženom naloži poduzimanje radnji radi otklanjanja nastalih ili mogućih općih štetnih posljedica nastalih nedozvoljenim postupanjem tuženog, uključujući i uspostavu prijašnjeg stanja ili stanja koje će po mogućnosti najviše odgovarati tom stanju ili stanju u kojem moguća povreda zaštićenih kolektivnih interesa ili prava ne bi mogla nastupiti; 4) da se presuda kojom će biti prihvaćen neki od zahtjeva iz tač. od 1. do 3. ovog stava objavi na trošak tuženog u medijima. (2) Postupanja tuženog iz stava 1. tačka 1. ovog člana, kojima mogu biti povrijeđeni ili ugroženi interesi i prava lica koje je tužilac ovlašten štititi, mogu biti i donošenje određenih pravila o uvjetima i načinu obavljanja djelatnosti tuženog ili odgovarajuća njegova praksa, izgradnja određenih objekata, propuštanje ugradnje propisanih zaštitnih ili drugih uređaja, imisije i drugo. Član 453c. Fizička i pravna lica mogu se u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz člana 453a. stav 1. ovog zakona da su određenim postupanjem, uključujući i propuštanjem tuženog, povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava lica koje je tužilac ovlašten štititi. U tom slučaju sud će biti vezan uz ta utvrđenja u parnici u kojoj će se to lice na njih pozvati. Član 453d. U postupku koji je pokrenut određenom tužbom iz člana 453a. stav 1. ovog zakona mogu se kao umješači sa položajem jedinstvenog suparničara na strani tužioca, ako se on sa tim saglasi, umiješati i drugi ovlašteni podnosioci takve tužbe. U taj postupak mogu se umiješati kao umješači i fizička i pravna lica radi zaštite čijih je kolektivnih interesa tužba iz člana 453a. stav 1. ovog zakona podnesena. Član 453e. O tužbi iz člana 453a. stav 1. ovog zakona u prvom stepenu odlučuje sud opće mjesne nadležnosti za tuženog ili mjesta na kojem je počinjena radnja kojom se povrjeđuju kolektivni interesi ili prava radi zaštite kojih je ta tužba podnesena, ako posebnim propisom nije drugačije određeno. Član 453f. U presudi kojom prihvaća zahtjev iz tužbe iz člana 453a. stav 1. ovog zakona sud može odlučiti da žalba ne zadržava izvršenje ili odrediti kraći rok od propisanog za ispunjenje činidbi koje su naložene tužbom. Član 453g. (1) Prije pokretanja ili tokom postupka pokrenutog tužbom iz člana 453a. stav 1. ovog zakona sud može, na prijedlog tužioca, odrediti sudske mjere osiguranja predviđene ovim zakonom, ako tužilac učini vjerovatnim: 1) da je tuženi postupao na način kojim je povrijedio ili ozbiljno ugrozio kolektivne interese ili prava čija se zaštita tužbom traži i 2) da je određivanje mjere potrebno radi otklanjanja opasnosti nastupanja nenadoknadive štete ili sprečavanja nasilja. (2) Sudskom mjerom osiguranja iz stava 1. ovog člana može se zatražiti od suda da privremeno utvrdi pravila po kojima će tuženi u obavljanju svoje djelatnosti postupiti u skladu sa zatraženom izmjenom, odnosno dopunom njegovih pravila ili prakse. Srijeda, 23. 12. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 98 - Strana 13 Član 453h. (1) Fizičko ili pravno lice koje obavlja određenu djelatnost u vezi sa kojom osobe ovlaštene za podnošenje tužbe iz člana 453a. stav 1. ovog zakona iznose tvrdnje da se njome povrjeđuju ili ugrožavaju kolektivni interesi ili prava lica koje je taj podnosilac ovlašten štititi takvom tužbom, ovlaštena je podnijeti tužbu kojom će zatražiti da se utvrdi da određenim postupanjem, uključujući i propuštanjima, ne povređuje, odnosno da ne ugrožava te kolektivne interese ili prava, odnosno da ih ne povrjeđuje ili ugrožava na nedozvoljen način. Tužilac u toj parnici može zatražiti da osobi ovlaštenoj za podnošenje tužbe iz člana 453a. stav 1. ovog zakona zabrani određeno ponašanje, naročito određeno istupanje u javnosti, naknadu štete te objavu presude na trošak tuženog u sredstvima javnog informiranja. (2) Tužbom iz stava 1. ovog člana tužilac može obuhvatiti kao tužene i osobe koje su ovlaštene zastupati ovlaštenika za podnošenje tužbe iz člana 453a. stav 1. ovog zakona ili su članovi njegovih tijela, ali može i bitne članove koji u njegovo ime istupaju u javnosti. (3) Tužilac iz stava 1. ovog člana može zahtjeve iz st. 1. i 2. ovog člana istaknuti i protivtužbom u parnici pokrenutoj protiv njega tužbom iz člana 453a. stav 1. ovog zakona. (4) Tužilac iz stava 1. ovog člana može zatražiti da se podnosilac tužbe iz člana 453a. stav 1. ovog zakona i osobe koje su ga ovlaštene zastupati osude na naknadu posebne štete čiju visinu će sud utvrditi po slobodnoj ocjeni ako se pokaže da je tužba iz člana 453a. stav 1. ovog zakona bila očito neosnovana i da su vođenjem parnice u povodu te tužbe, a naročito njenim praćenjem u sredstvima javnog informiranja, teže povrijeđeni ugled i poslovni interesi tog tužioca.". Član 106. (1) Postupci u predmetima u kojima do dana stupanja na snagu ovog zakona ne bude donesena prvostepena odluka suda provest će se prema odredbama ovog zakona. (2) Postupci u predmetima u kojima do dana stupanja na snagu ovog zakona bude donesena prvostepena odluka suda provest će se prema ranije važećim odredbama ovog zakona. Član 107. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Temeljem članka IV.B.7.a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 27.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 19.11.2015. godine. Broj 01-02-925-02/15 16. prosinca 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PARNIČNOM POSTUPKU Članak 1. U Zakonu o parničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br: 53/03, 73/05 i 19/06), u članku 2. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: "(2) Sud ne može odbiti odlučivati o zahtjevu za koji je mjerodavan.". Dosadašnji stavak (2) postaje stavak (3). Članak 2. Članak 7. mijenja se i glasi: "(1) Stranke su dužne iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i izvoditi dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. (2) Sud će razmotriti i utvrditi samo činjenice koje su stranke iznijele i odrediti izvođenje samo onih dokaza koje su stranke predložile, ako zakonom nije drukčije određeno. (3) Sud je ovlašten utvrditi i činjenice koje stranke nisu iznijele i naložiti izvođenje dokaza koje stranke nisu predložile ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (članak 3. stavak 2.).". Članak 3. U članku 10. dodaje se novi stavak 1. koji glasi: "(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njezinim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.". Dosadašnji stavak (1) postaje stavak (2). Članak 4. Članak 16. mijenja se i glasi: "(1) Sud do pravomoćnosti odluke, po službenoj dužnosti, pazi spada li rješavanje spora u sudsku mjerodavnost. (2) Kada sud tijekom postupka, do pravomoćnosti odluke, utvrdi da za rješavanje spora nije mjerodavan sud nego neko drugo tijelo vlasti, oglasit će se nemjerodavnim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu. (3) Kada sud tijekom postupka utvrdi da za rješavanje spora nije mjerodavan sud u Bosni i Hercegovini, po službenoj dužnosti će se proglasiti nemjerodavnim, ukinut će provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu." Članak 5. Članak 17. mijenja se i glasi: "Sud do pravomoćnosti odluke, po službenoj dužnosti, pazi na svoju stvarnu mjerodavnost." Članak 6. U članku 25. dodaje se stavak 2. koji glasi: "(2) Sud u slučaju sumnje o postojanju i opsegu imuniteta može zatražiti obavijest od ministarstva mjerodavnog za poslove pravosuđa.". Članak 7. Iza članka 32. podnaslov i članak 33. mijenjaju se i glase: "Mjerodavnost u sporovima radi zaštite prava na temelju pismenog jamstva proizvođača Članak 33. Za suđenje u sporovima za zaštitu prava na temelju pismenog jamstva protiv proizvođača koji je dao jamstvo mjerodavan je, osim suda opće mjesne mjerodavnosti za tuženika, i sud opće mjesne mjerodavnosti za prodavca koji je pri prodaji stvari uručio kupcu pismeno jamstvo proizvođača.".
Zakon o nasljeđivanju u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 80/14 01.10.2014 nasljeđivanje,zakon,fbih Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 80/14 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 80/14 Na osnovu člana IV.B.7 a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O NASLJEĐIVANJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o nasljeđivanju u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 25.06.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 10.07.2014. godine. Broj 01-02-711-02/14 22. septembra 2014. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O NASLJEĐIVANJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Ostavitelj može ugovorom o nasljeđivanju ili testamentom raspolagati svojom imovinom na način i u granicama koji su određeni u zakonu. Ostavina bez nasljednika Član 7. Smrću ostavitelja koji nema nasljednika ostavinu stiče općina, odnosno grad određen ovim zakonom koji time dobivaju jednak položaj kao da su nasljednici ostaviteljevi, osim što se oni ne mogu odreći naslijeđa. II. NASLJEĐIVANJE NA OSNOVU ZAKONA A. ZAKONSKI NASLJEDNICI 1. NASLJEDNI REDOVI Krug zakonskih nasljednika Član 8. (1) Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, na osnovu zakona, umrlog nasljeđuju: svi njegovi potomci, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegov bračni partner, njegovi roditelji, njegovi usvojitelji, njegova braća i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i nane i njihovi potomci, njegovi ostali preci. (2) Osobe iz stava (1) ovog člana nasljeđuju po nasljednim redovima. (3) Nasljednici bližeg nasljednog reda isključuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda. Vanbračni partner kao zakonski nasljednik Član 9. (1) Na osnovu zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov vanbračni partner koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim. (2) Vanbračnom zajednicom u smislu ovog zakona smatra se zajednica života žene i muškarca u skladu s odredbama zakona koji uređuje porodične odnose, a koja je prestala ostaviteljevom smrću. a) Prvi nasljedni red Potomci i bračni partner ostavitelja Član 10. (1) Ostavitelja nasljeđuju prije svih njegova djeca i njegov bračni partner. (2) Nasljednici prvog nasljednog reda nasljeđuju na jednake dijelove. (3) Kad ostavitelj nema potomaka bračni partner ne nasljeđuje u prvom nasljednom redu. Pravo predstavljanja Član 6. Raspolaganje ugovorom o nasljeđivanju ili testamentom (5) Ko je naslijedio ostavitelja, njegov je sveopći pravni sljednik. (4) Nasjedno pravo se stiče u trenutku ostaviteljeve smrti. Sticatelj nasljednog prava može ga se po odredbama ovog zakona odreći, pa će se uzeti kao da ga nikada nije niti stekao. (3) Nasljedno pravo se stiče po odredbama ovog zakona, a na osnovu ugovora o nasljeđivanju, testamenta ili zakona. (2) Svaka osoba sposobna je naslijediti ako zakonom nije što drugo određeno. (1) Umrlo fizičko lice (ostavitelj) nasljeđuje onaj koji je njegovom smrću stekao nasljedno pravo (nasljednik). Član 5. Pozivanje na nasljedstvo (2) U slučaju potpunog usvojenja prestaju međusobna nasljedna prava usvojenika i njegovih potomaka sa njegovim srodnicima po krvi. (2) Ako su oba ostaviteljeva roditelja umrla prije ostavitelja dio ostavine koji bi svakome od njih pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njihovi potomci, prema odredbama stava (1) ovog člana. (3) U svim slučajevima ostaviteljeva braća i sestre samo po ocu nasljeđuju na jednake dijelove očev dio ostavine, braća i sestre samo po majci nasljeduju na jednake dijelove majčin dio, a rođena braća i sestre nasljeđuju na jednake dijelove s braćom i sestrama po ocu očev dio, a s braćom i sestrama po majci majčin dio. Nasljeđivanje jednog roditelja koji je umro bez potomstva Član 14. Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, a nije ostavio nijednog potomka, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuje drugi roditelj, a ako je i ovaj umro prije ostavitelja, njegovi potomci nasljeđuju ono što bi pripalo i jednom i drugom roditelju, prema odredbama člana 12. ovog zakona. c) Treći nasljedni red Djedovi i nane umrlog Član 15. (1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke, ni bračnog partnera, ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeđuju njegovi djedovi i nane. (2) Jednu polovinu ostavine nasljeđuju djed i nana s očeve strane, a drugu polovinu djed i nana s majčine strane. Prava djeda i nane iste loze Član 16. (1) Djed i nana iste loze nasljeđuju na jednake dijelove. (2) Ako je neki od predaka jedne loze iz stava (1) ovog člana umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njegova djeca i njegovi potomci, po pravilima koja važe za slučaj kad umrlog nasljeđuju njegova djeca i ostali potomci. (1) Vanbračno srodstvo izjednačuje se u pogledu nasljeđivanja sa bračnim, a srodstvo potpunog usvojenja sa srodstvom po krvi. Član 4. Nasljeđivanje vanbračnih srodnika i srodnika iz potpunog usvojenja (2) Stranci su u nasljeđivanju ravnopravni s državljanima Bosne i Hercegovine. (1) Sva fizička lica su pod istim uvjetima ravnopravna u nasljeđivanju. Član 3. Ravnopravnost u nasljeđivanju Nasljeđivati se mogu stvari i prava koja pripadaju fizičkim licima, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne prirode ili po zakonu. Član 2. Predmet nasljeđivanja (2) Ovim se zakonom uređuju pravila po kojima sud, drugi organi i ovlaštene osobe u Federaciji postupaju u nasljednim stvarima. (1) Nasljedno pravo u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) ostvaruje se po odredbama ovog zakona. Član 1. DIO PRVI NASLJEDNO PRAVO I. OPĆE ODREDBE Ostvarivanje nasljednog prava (5) Ako nema pradjedova i pranana jedne loze, dio ostavine koji bi im pripao da su živi nasljeđuju pradjedovi i pranane druge loze. Ostali preci Član 20. Iza pradjedova i pranana ostavitelja nasljeđuju daljnji njegovi preci redom, po pravilima po kojima nasljeđuju njegovi pradjedovi i njegove pranane. Nasljeđivanje ostavine bez nasljednika Član 21. (1) Smrću ostavitelja koji nema nasljednika, nekretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad na čijem se području nalaze. (2) Smrću ostavitelja koji nema nasljednika pokretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao prebivalište na području Federacije. (3) Ako ostavitelj u trenutku smrti nije imao prebivalište na području Federacije, a imao je boravište, pokretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao boravište na području Federacije. (4) Ako ostavitelj u trenutku smrti na području Federacije nije imao ni prebivalište niti boravište, pokretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti bio upisan u knjigu državljana Bosne i Hercegovine i Federacije. 2. Posebne odredbe za neke nasljednike a) Nepotpuno usvojenje Član 11. Dio ostavine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadživjelo ostavitelja nasljeđuju njegova djeca, ostaviteljeva unučad na jednake dijelove, a ako je neko od unučadi umrlo prije ostavitelja, dio koji bi njemu pripao da je bio živ u trenutku ostaviteljeve smrti nasljeđuju njegova djeca, ostaviteljeva praunučad na jednake dijelove i tako redom sve dok ima ostaviteljevih potomaka. b) Drugi nasljedni red Bračni partner i roditelji umrlog Član 12. (1) Ostavinu umrlog koji nije ostavio potomke nasljeđuje njegov bračni partner i njegovi roditelji. (2) Roditelji umrlog nasljeđuju jednu polovinu ostavine na jednake dijelove, a drugu polovinu ostavine nasljeđuje bračni partner umrlog. (3) Ako iza umrlog nije ostao bračni partner, roditelji umrlog nasljeđuju cijelu ostavinu na jednake dijelove. Braća i sestre umrlog i njihovi potomci Član 13. (1) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njegova djeca (braća i sestre ostavitelja), njegova unučad i praunučad i njegovi daljnji potomci, po pravilima koja važe za slučaj kada umrlog nasljeđuju njegova djeca i ostali potomci. (3) U svemu ostalom za nasljedno pravo djeda i nane jedne loze i njihove djece važe pravila po kojima nasljeđuju ostaviteljevi roditelji i njihovi potomci. Nasljeđivanje djeda i nane jedne loze koji su umrli bez potomstva Član 17. Ako su djed i nana jedne loze umrli prije ostavitelja, a nisu ostavili ni jednog potomka, dio ostavine koji bi im pripao da su nadživjeli ostavitelja nasljeđuju djed i nana druge loze, njihova djeca, njihovi unuci i njihovi daljni potomci, kako je određeno u članu 16. ovog zakona. d) Četvrti nasljedni red Pradjedovi i pranane umrlog Član 18. (1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni bračnog partnera, ni djeda i nanu, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeđuju njegovi pradjedovi i pranane. (2) Jednu polovinu nasljeđuju pradjedovi i pranane s očeve strane, a drugu polovinu nasljeđuju pradjedovi i pranane s majčine strane. Prava pradjeda i pranane iste loze Član 19. (1) Od dijela koji pripada ostaviteljevim pradjedovima i prananama s očeve strane jednu polovinu nasljeđuju na jednake dijelove roditelji njegovog djeda po ocu, a drugu polovinu roditelji njegove nane po ocu. (2) I pradjedovi i pranane s majčine strane nasljeđuju na način određen u stavu (1) ovog člana dio koji im pripada. (3) Ako nema koga od tih predaka, dio koji bi mu pripao da je živ nasljeđuje predak koji mu je bio bračni partner. (4) Ako nema jednog para tih predaka, dijelove koji bi im pripali da su živi nasljeđuje drugi par iste loze. (1) Usvojenik iz nepotpunog usvojenja i njegovi potomci imaju prema usvojitelju ista nasljedna prava kao i usvojiteljeva djeca i drugi njegovi potomci, osim ako pri usvojenju ta prava nisu ograničena ili sasvim isključena. (2) U slučajevima u kojima usvojenik i njegovi potomci nasljeđuju usvojitelja kao njegova djeca, usvojitelj nasljeđuje usvojenika i njegove potomke. (3) Usvojitelj ima na ostavinu usvojenika i njegovih potomaka ista nasljedna prava koja ima odgovarajući predak usvojenika prema svojim potomcima. (4) Usvojenik i njegovi potomci ne nasljeđuju usvojiteljeve srodnike, njegovog bračnog partnera, ni druge njegove usvojenike. Član 27. (1) Kada su roditelji koji nemaju nužnih sredstava za život pozvani na naslijeđe sa ostaviteljevim bračnim partnerom, sud može na njihov zahtjev odlučiti da naslijede i jedan od onog dijela ostavine koji bi po zakonu trebalo da naslijedi bračni partner. (2) Sud može odlučiti da roditelji naslijede cijelu ostavinu ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom roditelji zapali u oskudicu. (3) Ako je između ostaviteljevih roditelja zajednica života trajno prestala, a samo jedan roditelj nema sredstava nužnih za život, ovaj roditelj može zahtijevati povećanje nasljednog dijela kako prema bračnom partneru tako i prema drugom ostaviteljevom roditelju. (4) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, nadživjeli roditelj koji nema nužnih sredstava za život može zahtijevati povećanje svog nasljednog dijela i prema nasljednicima umrlog ostaviteljevog roditelja. (5) Pri odlučivanju u slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana sud će uzeti u obzir sve okolnosti, a naročito imovinske prilike i sposobnost za privređivanje roditelja, imovinske prilike bračnog partnera, odnosno nasljednika umrlog roditelja i njegovu sposobnost za privređivanje i vrijednost ostavine. B. NUŽNI NASLJEDNICI 1. NUŽNI NASLJEDNICI I NUŽNI I RASPOLOŽIVI DIO OSTAVINE Nužni nasljednici Član 28. (1) Nužni nasljednici su: djeca ostavitelja, njegovi usvojenici iz potpunog usvojenja te njegov bračni partner. (2) Ostali potomci umrlog, njegovi usvojenici iz nepotpunog usvojenja i njihovi potomci, njegovi roditelji i njegova braća i sestre nužni su nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život. (3) Osobe navedene u ovom članu su nužni nasljednici kad su po zakonskom redu nasljeđivanja pozvane na nasljedstvo. Nužni i raspoloživi dio Član 29. (1) Nužni nasljednici imaju pravo na dio ostavine s kojim ostavitelj ne može raspolagati i koji se naziva nužni dio. (2) Nužni dio nasljednika iz člana 28. stav 1. ovog zakona iznosi jednu polovinu, a nužni dio ostalih nasljednika jednu trećinu onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja. (3) Ostatkom ostavine može ostavitelj raspolagati po svojoj volji i taj dio ostavine naziva se raspoloživi dio. (5) Srodnici usvojitelja i njegov bračni partner kod nepotpunog usvojenja ne nasljeđuju usvojenika ni njegove srodnike. (6) Nepotpunim usvojenjem ostaju nedirnuta prava nasljeđivanja između usvojenika i njegovih srodnika. Gubitak prava usvojenika Član 23. Usvojenik iz nepotpunog usvojenja i njegovi potomci ne mogu naslijediti usvojitelja ako je usvojitelj podnio zahtjev za raskid usvojenja, a poslije njegove smrti se utvrdi da je zahtjev bio osnovan. b) Djeca Povećanje nasljednog dijela djece Član 24. (1) Kada su djeca koja nemaju nužnih sredstava za život pozvana na nasljeđe, sud može na njihov zahtjev odlučiti da naslijeđe i jedan dio onog dijela ostavine koji bi po zakonu trebalo da naslijede ostali nasljednici prvog nasljednog reda. 2) od utvrđene vrijednosti dobara koja je ostavitelj imao u trenutku smrti odbijaju se troškovi sahrane ostavitelja, iznos troškova popisa i procjene ostavine i iznos dugova ostavitelja; 3) dobijenom ostatku dodaje se vrijednost svih poklona koje je ostavitelj učinio ma na koji način nekom zakonskom nasljedniku, pa i poklona učinjenih nasljednicima koji se odriču naslijeđa, kao i onih poklona za koje je ostavitelj naredio da se ne uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio, kao i poklona za koje je ostavitelj u posljednjoj godini svog života učinio drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobičajenih poklona. (2) Pri utvrđivanju vrijednosti ostavine neće se uzeti u obzir vrijednost poklona učinjenih za postignuće općekorisnih svrha, kao ni poklona koji se na osnovu samog zakona ne uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio. Poklon i određivanje njegove vrijednosti Član 32. Kao poklon u smislu ovog zakona smatra se i odricanje od prava, oproštaj duga ono što je ostavitelj za vrijeme svog života dao nasljedniku na ime nasljednog dijela, ili radi osnivanja ili proširenja domaćinstva, ili radi obavljanja zanimanja, kao i svako drugo raspolaganje ostavitelja bez nadoknade. Procjenjivanje poklona Član 33. Pri procjenjivanju poklona uzima se vrijednost poklonjene stvari u trenutku ostaviteljeve smrti, a prema njenom stanju u vrijeme kada je poklon učinjen. Poklon u vidu osiguranja Član 34. Kada se poklon sastoji u osiguranju u korist poklonoprimca, kao vrijednost poklona uzet će se zbir premija koje je uplatio ostavitelj, ako je taj zbir manji od osigurane sume; a ako je zbir premija veći od osigurane sume, kao vrijednost poklona uzet će se iznos osigurane sume. b) Imovina koja se izdvaja iz ostavine Izdvajanje u korist potomka koji su privređivali sa ostaviteljem Član 35. (2) Sud može odlučiti da djeca naslijede cijelu ostavinu ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom djeca zapala u oskudicu. (3) Pri odlučivanju u slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana sud će uzeti u obzir sve okolnosti, a naročito imovinske prilike i sposobnost za privređivanje svakog djeteta i bračnog partnera, trajanje bračne zajednice, kao i vrijednost ostavine. c) Gubitak prava na nasljeđivanje bračnog i vanbračnog partnera Kad bračni i vanbračni partner nema pravo na nasljedstvo Član 36. (1) Nadživjelom bračnom partneru i ostaviteljevim potomcima koji su živjeli sa ostaviteljem u istom domaćinstvu pripadaju predmeti domaćinstva koji služe za zadovoljavanje njihovih svakodnevnih potreba, kao što su pokućstvo, namještaj, posteljina i slično, ali ne ako su ovi predmeti znatnije vrijednosti. (2) Tako izdvojeni predmeti ne uzimaju se u obzir pri izračunavanju nužnog dijela, niti se uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio. c) Smanjenje raspolaganja pravnim poslovima za slučaj smrti i vraćanje poklona zbog povreda nužnog dijela Povreda nužnog dijela Pokloni i raspolaganja putem pravnih poslova za slučaj smrti učinjeni u korist nužnih nasljednika Član 37. (1) Kada je povrijeđen nužni dio, raspolaganja pravnim poslovima za slučaj smrti (testament, ugovor o nasljeđivanju) smanjit će se, a pokloni će se vratiti ukoliko je potrebno da bi se namirio nužni dio. (2) Nužni dio je povrijeđen kada ukupna vrijednost raspolaganja ugovorom o nasljeđivanju, testamentom i poklonom prelazi raspoloživi dio. (3) Pri utvrđivanju ukupne vrijednosti raspolaganja pravnim poslovima za slučaj smrti i poklona uzimaju se u račun i oni pokloni i raspolaganja za koja je ostavitelj naredio da se ne uračunavaju nužnom nasljedniku u njegov nasljedni dio. (4) Od poklona i raspolaganja pravnim poslovima za slučaj smrti koja se uračunavaju nužnom nasljedniku u njegov nasljedni dio uzima se u račun pri utvrđivanju ukupne vrijednosti raspolaganja samo onoliko za koliko oni premašuju njegov nužni dio. Red smanjenja i vraćanja Član 38. Kada je povrijeđen nužni dio prvo se smanjuju raspolaganja testamentom, zatim raspolaganja ugovorom o nasljeđivanju, pa ukoliko nužni dio time ne bi bio namiren, vraćaju se pokloni. Srazmjerno smanjenje raspolaganja testamentom, ugovorom o nasljeđivanju i privilegovani legat Član 39. (1) Raspolaganja testamentom smanjuju se u istoj srazmjeri, bez obzira na njihovu prirodu i na njihov obim i bez obzira na to da li se nalaze u jednom ili više testamenata, ako iz testamenta ne proizilazi nešto drugo. (2) Odredba stava 1. ovog člana primjenjuje se i na ugovor o nasljeđivanju. (3) Ako je ostavitelj ostavio više legata i naredio da se neki legat isplati prije ostalih, taj će se legat smanjiti samo ukoliko vrijednost ostalih legata ne dostiže da se namiri nužni dio. Srazmjerno smanjenje legata naloženih testamentarnom nasljedniku ili legataru Član 40. Član 25. (1) Pravo nasljeđivanja na osnovu zakona između bračnih partnera prestaje razvodom braka ili poništenjem braka. (2) Bračni partner nema pravo na nasljeđe: (1) Vraćanje poklona vrši se počev od posljednjeg poklona i ide dalje obrnuto po redu kojim su pokloni učinjeni. (2) Pokloni učinjeni istovremeno vraćaju se srazmjerno. Položaj poklonoprimca koji vraća poklon Član 42. U pogledu poklonjene stvari koju je dužan vratiti poklonoprimac se smatra savjesnim posjednikom do dana kada je saznao za zahtjev za vraćanje poklona. Ko može tražiti smanjenje raspolaganja pravnim poslovima za slučaj smrti i vraćanje poklona Član 43. (1) Smanjenje raspolaganja testamentom, ugovorom o nasljeđivanju i vraćanje poklona kojim je povrijeđen nužni dio mogu tražiti samo nužni nasljednici. (2) Pravo iz stava 1. ovog člana nasljedivo je samo ako je nužni nasljednik prije svoje smrti već podnio zahtjev za nužni dio. Zastara prava na traženje smanjenja raspolaganja pravnim poslovima za slučaj smrti i vraćanje poklona Član 44. Smanjenje raspolaganja testamentom može se tražiti u roku tri godine od proglašenja testamenta, a raspolaganje ugovorom o nasljeđivanju i vraćanje poklona u roku tri godine od ostaviteljeve smrti, odnosno od dana kada je rješenje o njegovom proglašenju za umrlog, odnosno rješenje kojim se utvrđuje njegova smrt postalo pravomoćno. 3. ISKLJUČENJE NUŽNIH NASLJEDNIKA IZ NASLIJEĐA I LIŠENJE NUŽNOG DIJELA U KORIST POTOMAKA a) Isključenje nužnih nasljednika Razlozi isključenja Član 45. (1) Ostavitelj može isključiti iz nasljedstva nasljednika koji ima pravo na nužni dio: 1) ako se on povredom neke zakonske ili moralne obaveze koja proizlazi iz njegovog porodičnog odnosa s ostaviteljem teže ogriješio prema ostavitelju, 2) ako je namjerno počinio neko teže krivično djelo prema njemu ili njegovom bračnom partneru, djetetu ili roditelju, 3) ako je počinio neko od krivičnih djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine ili čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, 4) ako se odao neradu ili nepoštenu životu. (2) Isključenje iz nasljedstva može biti potpuno ili djelomično. Uvjeti za punovažnost isključenja Član 46. (1) Ostavitelj koji želi isključiti nasljednika mora to izraziti u testamentu ili u ugovoru o nasljeđivanju na izričit način i navesti razlog za isključenje. (2) Razlog za isključenje mora postojati u vrijeme sastavljanja testamenta ili ugovora o nasljeđivanju. 1) ako je ostavitelj bio podnio tužbu za razvod braka, a poslije ostaviteljeve smrti se utvrdi da je tužba bila osnovana, 2) ako njegov brak sa ostaviteljem bude oglašen za nepostojeći, ili bude poništen, poslije ostaviteljeve smrti, iz uzroka za čije je postojanje nadživjeli bračni partner znao u vrijeme zaključenja braka, 3) ako je njegova zajednica života sa ostaviteljem bila trajno prestala njegovom krivicom ili u sporazumu sa ostaviteljem. (3) Vanbračni partner nema pravo na nasljedstvo ako je njegova zajednica života s ostaviteljem bila trajno prestala prije ostaviteljeve smrti. b) Lišenje nužnog dijela u korist potomaka Član 48. (1) Ako je potomak koji je imao pravo na nužni dio prezadužen ili je rasipnik, ostavitelj ga može na izričit način lišiti u cjelini ili djelomično njegovog nužnog dijela u korist njegovih potomaka. (2) Ovo lišenje ostaje punovažno samo ako u trenutku otvaranja naslijeđa lišeni ima maloljetne ili punoljetne potomke koji su nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život. (3) Lišeni nasljednik nasljeđuje ostavitelja u dijelu koji nije obuhvaćen lišenjem. (4) Lišeni nasjednik nasljeđuje ostavitelja i kad pretpostavke za lišenje više ne postoje u času ostaviteljeve smrti. C. URAČUNAVANJE POKLONA I LEGATA U NASLJEDNI DIO Uračunavanje poklona zakonskom nasljedniku Član 49. (1) Svakom zakonskom nasljedniku uračunava se u nasljedni dio sve što je na bilo koji način dobio na poklon od ostavitelja. (2) Plodovi i druge koristi koje je nasljednik imao od poklonjene stvari sve do ostaviteljeve smrti se ne uračunavaju. (3) Poklon se ne uračunava ako je ostavitelj izjavio u vrijeme poklona ili kasnije, ili u testamentu ili u ugovoru o nasljeđivanju da se poklon neće uračunati u nasljedni dio, ili se iz okolnosti može zaključiti da je to bila ostaviteljeva volja. (4) Pri tome ostaju u važnosti odredbe o nužnom dijelu, s tim da se nužnom nasljedniku uvijek u vrijednost njegovog nužnog dijela uračunavaju pokloni koje je dobio. Uračunavanje legata zakonskim nasljednicima Član 50. (1) Legat ostavljen zakonskom nasljedniku uračunava se u njegov nasljedni dio, osim ako iz testamenta ili iz ugovora o nasljeđivanju proizilazi da je ostavitelj htio da nasljednik dobije legat pored svog dijela. (2) Pri uračunavanju vrijede odredbe o nužnom dijelu, s time da se nužnom nasljedniku uvijek u vrijednost njegovog nužnog dijela uračunavaju legati koji su mu namijenjeni. Uračunavanje poklona i legata Član 51. (1) Uračunavanje poklona i legata vrši se na taj način što ostali nasljednici dobivaju iz ostavine odgovarajuću vrijednost, a poslije toga ostatak ostavine dijeli se među svim nasljednicima. (2) Ako dobra koja je ostavitelj imao u trenutku smrti nisu dovoljna da ostali nasljednici dobiju odgovarajuću vrijednost, nasljednik kojem se vrši uračunavanje poklona i legata nije dužan vratiti im nešto od onoga što je dobio. (3) U slučaju iz stava 2. ovog člana ostaju važiti odredbe o nužnom dijelu. Povećanje nasljednog dijela bračnog partnera Član 26. Član 22. (1) Kada je bračni partner koji nema nužnih sredstava za život pozvan na naslijeđe sa nasljednicima prvog ili drugog nasljednog reda sud može, na zahtjev bračnog partnera, odlučiti da bračni partner naslijedi i jedan dio onog dijela ostavine koji bi po zakonu trebalo da naslijede ostali nasljednici, a može odlučiti i da bračni partner naslijedi cijelu ostavinu, ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom bračni partner zapao u oskudicu. (2) Pri odlučivanju u slučaju iz stava 1. ovog člana sud će uzeti u obzir sve okolnosti, a naročito imovinske prilike i sposobnosti za privređivanje bračnog partnera, trajanje bračne zajednice, imovinske prilike ostalih nasljednika i njihovu sposobnost za privređivanje i vrijednost ostavine. d) Roditelji Povećanje nasljednog dijela roditelja Pravo na nužni dio je nasljedno pravo (2) Nasljednik ima pravo zahtijevati ispunjenje legata samo u granicama raspoloživog dijela. Pravo vraćanja poklona Član 54. (1) Nasljednik ima pravo da poklonjenu mu stvar vrati u ostavinu. (2) U tom slučaju neće mu se njena vrijednost uračunati u nasljedni dio, a u pogledu troškova koje je učinio za stvar i u pogledu oštećenja koja je pretrpjela, smatrat će se za savjesnog držaoca, ukoliko se ne dokaže njegova nesavjesnost. Određivanje vrijednosti poklona pri uračunavanju Član 55. Određivanje vrijednosti poklona pri uračunavanju poklona nasljedniku u nasljedni dio vrši se u skladu sa odredbama člana 33. ovog zakona. Poklon u vidu osiguranja Član 56. Vrijednost poklona u vidu osiguranja određuje se u skladu sa odredbama člana 34. ovog zakona. Troškovi izdržavanja nasljednika Član 57. (1) Ono što je potrošeno na izdržavanje nasljednika i na njegovo obavezno školovanje neće se uračunati u njegov nasljedni dio. (2) Da li će se izdaci koje je ostavitelj učinio za daljnje školovanje nasljednika uračunati u njegov nasljedni dio i u kojoj mjeri, odlučit će sud na zahtjev nasljednika prema okolnostima, uzimajući u obzir naročito vrijednost ostavine i troškova školovanja i osposobljavanja za samostalan život ostalih nasljednika. Uobičajeni manji pokloni Član 58. Uobičajeni manji pokloni ne uračunavaju se u nasljedni dio. Član 59. (1) Pokloni učinjeni osobi umjesto koje nasljednik dolazi na naslijeđe uslijed smrti te osobe ili uslijed njegovog odricanja od naslijeđa, uračunavaju se i u nasljedni dio. (2) Pokloni učinjeni osobi umjesto koje nasljednik dolazi na naslijeđe zbog nedostojnosti te osobe, ili zbog njenog isključenja iz naslijeđa ili zbog lišenja nužnog dijela, ne uračunavaju se nasljedniku u nasljedni dio. Uračunavanje nasljednikovog duga ostavitelju Član 60. Član 30. (1) Nužnom nasljedniku pripada određeni dio svake stvari i prava koji sačinjavaju ostavinu, ali ostavitelj može odrediti da nužni nasljednik primi svoj dio i u određenim stvarima, pravima ili u novcu. (2) Na zahtjev neke od stranaka sud može, kad nađe da je to opravdano, odlučiti da nužnom nasljedniku pripadne dio u određenim stvarima, pravima ili u novcu, ako to već nije pravnim poslom odredio ostavitelj. 2. IZRAČUNAVANJE NUŽNOG I RASPOLOŽIVOG DIJELA, SMANJENJE RASPOLAGANJA PRAVNIM POSLOVIMA ZA SLUČAJ SMRTI I VRAĆANJE POKLONA a) Izračunavanje nužnog i raspoloživog dijela Utvrđivanje vrijednosti ostavine III. NASLJEĐIVANJE NA OSNOVU TESTAMENTA A. UVJETI ZA PUNOVAŽNOST TESTAMENTA Sposobnost za sačinjavanje testamenta Član 62. (1) Testament je strogo lični akt koji može sastaviti svaka osoba sposobna za rasuđivanje koja je navršila 15 godina života. (2) Testament je ništavan ako u vrijeme njegovog sastavljanja zavještatelj nije imao 15 godina života ili ako nije bio sposoban za rasuđivanje. Ako se ne dokaže suprotno, smatrat će se da je zavještatelj u trenutku sastavljanja testamenta bio sposoban za rasuđivanje. Zavještatelj nije bio sposoban za rasuđivanje ako u tom trenutku nije bio u stanju shvatiti značenje svog izjašnjenja i njegove posljedice, ili nije bio u stanju vladati svojom voljom toliko da postupa u skladu s tim znanjem. (3) Gubitak sposobnosti za rasuđivanje koji bi nastupio pošto je testament sačinjen ne utiče na njegovu punovažnost. Ništavnost testamenta Član 63. (1) Ništavan je testament ako je zavještatelj bio nesposoban za rasuđivanje, ili nije imao 15 godina, ili je bio natjeran prijetnjom, ili prinudom da ga sastavi ili se odlučio da ga sačini uslijed toga što je bio prevaren ili što se nalazio u zabludi. (2) Prijetnja, prinuda ili prevara povlači ništavnost testamenta i kad potiče od treće osobe. (3) Raspolaganja testamentom su ništavna i kad postoji zabluda o činjenicama koje su pobudile zavještatelja da učini ta raspolaganja. (4) Ako su samo neke odredbe testamenta unesene u testament pod prijetnjom ili prinudom, uslijed prevare ili u zabludi, ništavne su samo te odredbe. Član 64. (1) Poništenje testamenta ili pojednih njegovih odredaba iz razloga utvrđenih u čl. 62. i 63. ovog zakona može tražiti samo osoba koja ima pravni interes i to u roku jedne godine od kada je doznala za postojanje uzroka ništavnosti, a najkasnije za deset godina od proglašenja testamenta. (2) Rok od jedne godine ne može početi teči prije proglašenja testamenta. (3) Poništenje testamenta prema nesavjesnoj osobi može se tražiti za 20 godina od proglašenja testamenta. Forma testamenta kao uvjet za njegovu punovažnost Član 65. (1) Punovažan je onaj testament koji je sačinjen u formi utvrđenoj u zakonu i pod uvjetima predviđenim zakonom. (2) Poništenje testamenta zbog nedostatka forme može tražiti poslije otvaranja naslijeđa samo osoba koja ima pravni interes i to u roku jedne godine od kada je saznala za testament, a najduže za deset godina od proglašenja testamenta. (3) Rok od jedne godine ne može početi da teče prije proglašenja testamenta. B. OBLICI TESTAMENTA Svojeručni testament Član 31. (1) Vrijednost ostavine na osnovu koje se izračunava nužni dio utvrđuje se na sljedeći način: 1) prvo se popisuju i procjenjuju sva dobra koja je ostavitelj imao u trenutku smrti, računajući tu i sve ono čime je raspolagao ugovorom o nasljeđivanju i testamentom, kao i sva njegova potraživanja, pa i ona koja ima prema nekom nasljedniku, osim potraživanja koja su očigledno nenaplativa; (1) Ostaviteljevi potomci i usvojenici koji su živjeli u zajednici sa ostaviteljem, svojim radom, zaradom ili mu na drugi način pomagali u privređivanju imaju pravo zahtijevati da im se iz ostavine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u povećanju vrijednosti ostaviteljeve imovine. (2) Tako izdvojeni dio ne spada u ostavinu i ne uzima se u obzir pri izračunavanju nužnog dijela, niti se uračunava nasljedniku u njegov nasljedni dio. Izdvajanje predmeta domaćinstva Testamentarni nasljednik čiji bi nasljedni dio morao biti smanjen da bi se namirio nužni dio, može tražiti srazmjerno smanjenje legata koje treba isplatiti ako iz testamenta ne proizlazi nešto drugo. Isto važi i za nasljednika po ugovoru o nasljeđivanju i za legatara kojem je ostavitelj naložio da iz svog legata nešto isplati. Red vraćanja poklona Član 68. (1) Testament može zavještatelju sačiniti po njegovom kazivanju sudija nedležnog suda koji će prethodno utvrditi identitet zavještatelja. (2) Pošto zavještatelj ovakav testament pročita i potpiše, sudija će potvrditi na samom testamentu da ga je zavještatelj u njegovom prisustvu pročitao i potpisao. Sudski testament ako zavještatelj nije u stanju da ga pročita Član 69. (1) U slučaju da zavještatelj nije u stanju da pročita testament koji mu je sačinio sudija, sudija će ga pročitati zavještatelju u prisustvu dva svjedoka. (2) Zavještatelj će zatim u prisustvu dva svjedoka potpisati testament ili staviti na njega otisak prsta pošto izjavi da je to njegov testament. (3) Svjedoci će se potpisati na testamentu. (4) Sudija će na testamentu potvrditi da su sve ove radnje izvršene. Notarski testament Član 70. (1) Testament može zavještatelju sačiniti notar u formi notarski obrađene isprave u skladu sa posebnim zakonom kojim se uređuje postupak notarske obrade isprava. (2) Notarski testament iz stava 1. ovog člana je oblik redovnog i javnog testamenta. Predaja testamenta na čuvanje Član 71. (1) Zavještatelj može svoj testament sam čuvati ili ga povjeriti na čuvanje kojem drugom fizičkom ili pravnom licu. (2) Ako zavještatelj želi povjeriti svoj testament na čuvanje sudu, notaru ili u inozemstvu konzularnom, odnosno diplomatsko-konzularnom predstavniku Bosne i Hecegovine, taj ga je dužan primiti na čuvanje, bez obzira na to ko je testament sastavio, te postupiti pritom po pravilima ovog zakona, odnosno zakona koji uređuje notarsku službu. Sačinjavanje pismenog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta Član 72. (1) Pri sačinjavanju pismenog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta svjedoci će biti punoljetna lica koja nisu lišena poslovne sposobnosti i koja znaju čitati i pisati, a kod sudskog testamenta i koja razumiju jezik na kojem je testament sačinjen. Član 41. (3) U slučaju spora o opravdanosti isključenja dužnost dokazivanja da je isključenje opravdano leži na onome ko se na isključenje poziva. Posljedice isključenja Član 47. Testament sačinjen pred konzularnim ili diplomatskim predstavnikom u inozemstvu Član 74. Testament može sačiniti državljaninu Bosne i Hercegovine u inozemstvu po odredbama koje važe za sačinjavanje sudskog testamenta, konzularni predstavnik ili diplomatski predstavnik Bosne i Hercegovine koji obavlja konzularne poslove. Testament sačinjen na bosanskohercegovačkom brodu i u avionu Član 75. (1) Na bosanskohercegovačkom brodu i u avionu testament može sačiniti zapovjednik broda, odnosno aviona po odredbama koje važe za sačinjavanje sudskog testamenta. (2) Testament koji je sačinjen na bosanskohercegovačkom brodu, odnosno u avionu prestaje važiti po isteku 30 dana nakon povratka zavještatelja u Bosnu i Hercegovinu. Testament sačinjen za vrijeme mobilizacije ili rata Član 76. (1) Za vrijeme mobilizacije ili rata može po odredbama koje važe za sačinjavanje sudskog testamenta, sačiniti testament osobi na vojnoj dužnosti zapovjednik čete ili drugi starješina njegovog ili višeg ranga, ili koja druga osoba u prisustvu koje od ovih starješina, kao i svaki starješina odvojenog odjeljenja. (2) Ovako sačinjen testament prestaje važiti po isteku 60 dana po završetku rata, a ako je zavještatelj ranije ili kasnije demobiliziran po isteku 30 dana od demobiliziranja. Usmeni testament Član 77. (1) Zavještatelj može izjaviti svoju posljednju volju usmeno pred dva svjedoka samo ako uslijed izuzetnih prilika nije u mogućnosti da sačini pismeni testament. (2) Usmeni testament prestaje da važi po isteku 30 dana od prestanka izuzetnih prilika u kojima je sačinjen. Svjedoci pri sačinjavanju usmenog testamenta Član 78. Pri sačinjavanju usmenog testamenta mogu biti svjedoci samo osobe koje mogu biti svjedoci pri sačinjavanju sudskog testamenta, ali ne moraju znati čitati i pisati. Dužnost svjedoka usmenog testamenta Član 79. Isključenjem nasljednik gubi nasljedna prava u obimu u kojem je isključen, a pravo ostalih osoba koje mogu naslijediti ostavitelja određuju se kao da je isključeni umro prije ostavitelja. Pravo nasljednika koji se odrekao od naslijeđa Član 53. (1) Nasljednik koji se odrekao od naslijeđa zadržava poklon u granicama raspoloživog dijela. Nasljedniku se uračunava u njegov dio ono što je dugovao ostavitelju. Zahtjev za uračunavanje Član 61. Testament uništen slučajem ili radnjom neke druge osobe, izgubljen, sakriven ili zaturen poslije smrti zavještatelja ili prije njegove smrti, ali bez njegovog znanja, proizvest će djelovanje punovažnog testamenta ako zainteresirana osoba dokaže da je testament postojao, da je uništen, izgubljen, sakriven ili zaturen, da je bio sačinjen u formi propisanoj u zakonu i ako dokaže sadržaj onog dijela testamenta na koji se poziva. C. MEĐUNARODNI TESTAMENT Punovažnost međunarodnog testamenta Član 82. (1) Međunarodni testament je punovažan u pogledu forme, bez obzira na mjesto gdje je sačinjen, gdje se nalaze dobra, državljanstvo, prebivalište ili boravište zavještatelja, ako je sačinjen u formi međunarodnog testamenta, u skladu sa odredbama čl. od 83. do 89. ovog zakona. (2) Ništavnost međunarodnog testamenta iz stava 1. ovog člana ne utiče na njegovu eventualnu punovažnost u pogledu forme kao testamenta druge vrste. Član 83. Ovaj zakon ne primjenjuje se na formu testamentarnih odredaba koje su u istom pismenu sačinile dvije ili više osoba. Forma međunarodnog testamenta Član 84. (1) Međunarodni testament mora biti sačinjen u pismenoj formi. (2) Zavještatelj ne mora svojeručno napisati međunarodni testament. (3) Međunarodni testament može biti napisan na bilo kojem jeziku, rukom ili na neki drugi način. Član 85. (1) U prisustvu dva svjedoka i osobe ovlaštene za međunarodni testament, zavještatelj izjavljuje da je pismeno njegov testament i da je upoznat sa njegovim sadržajem. (2) Zavještatelj nije dužan da sa sadržajem međunarodnog testamenta upozna svjedoka niti ovlaštenu osobu. Potpisi na međunarodnom testamentu Član 86. (1) U prisustvu svjedoka i ovlaštene osobe zavještatelj potpisuje međunarodni testament ili, ako ga je prethodno potpisao, priznaje i potvrđuje potpis za svoj. (2) Ako zavještatelj nije u stanju da se potpiše, saopćit će razlog ovlaštenoj osobi koja će to zabilježiti na međunarodnom testamentu. Zahtjev da se u nasljedni dio jednog nasljednika uračunaju pokloni i legati mogu podnositi samo njegovi sunasljednici, odnosno nasljednici sunasljednika. Član 66. (1) Testament je punovažan ako ga je zavještatelj napisao svojom rukom i ako ga je potpisao. (2) Za punovažnost svojeručnog testamenta nije nužno da je u njemu naznačen datum kada je sačinjen, ali je poželjno da datum bude naznačen. Pismeni testament pred svjedocima (3) Svaki list mora biti obilježen brojem. Datum međunarodnog testamenta Član 88. (1) Datum međunarodnog testamenta je datum pod kojim ga je potpisala ovlaštena osoba. (2) Ovaj datum mora biti stavljen na kraju međunarodnog testamenta od ovlaštene osobe. Izjava o čuvanju međunarodnog testamenta Član 89. (1) Ako ne postoji obavezan propis o čuvanju međunarodnog testamenta ovlaštena osoba upitat će zavještatelja da li želi da da izjavu u pogledu čuvanja međunarodnog testamenta. (2) U tom slučaju, i na izričit zahtjev zavještatelja, mjesto gdje on ima namjeru da čuva međunarodni testament zabilježit će se u potvrdi predviđenoj u članu 90. ovog zakona. Potvrda međunarodnog testamenta Član 90. Ovlaštena osoba priložit će međunarodnom testamentu potvrdu u skladu sa odredbama člana 91. ovog zakona kojim se utvrđuje da su poštovane obaveze propisane ovim zakonom. Član 91. Potvrda koju izdaje ovlaštena osoba sastavlja se u sljedećoj formi: Član 92. Ovlaštena osoba čuva jedan primjerak potvrde, a drugi predaje zavještatelju. Član 93. Osim ako se ne dokaže suprotno, potvrda ovlaštene osobe uzima se kao dovoljan dokaz formalne punovažnosti pismena kao međunarodnog testamenta u smislu ovog zakona. Član 94. Nepostojanje ili nepravilnost potvrde ne utiče na formalnu punovažnost međunarodnog testamenta napravljenog u skladu s ovim zakonom. Opoziv međunarodnog testamenta Član 95. Međunarodni testament podliježe redovnim propisima o opozivanju testamenta. Sastavljanje i čuvanje međunarodnog testamenta Član 96. (1) Ovlaštena osoba za postupanje pri sastavljanju međunarodnog testamenta, u smislu ovog zakona, jeste sudija općinskog suda, konzularni predstavnik ili diplomatski predstavnik Bosne i Hercegovine koji obavlja konzularne poslove, notar i zapovjednik bosanskohercegovačkog broda, odnosno aviona. Član 67. (1) Zavještatelj koji zna da čita i piše može sačiniti testament na taj način što će ispravu koju je neko drugi sastavio svojeručno potpisati u prisustvu dva svjedoka, izjavljujući pred njima da je to njegov testament. (2) Svjedoci će se potpisati na samom testamentu, a poželjno je da se naznači njihovo svojstvo svjedoka, kao i druge okolnosti koje bi mogle koristiti njihovom lakšem pronalaženju. Sudski testament (2) Ne mogu biti svjedoci pri sačinjavanju pismenog testamenta pred svjedocima i sudskog testamenta, niti testament sačiniti po kazivanju zavještatelja u svojstvu sudije: potomci zavještatelja, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci i usvojitelji, njegovi srodnici u pobočnoj liniji do četvrtog stepena zaključno, bračni partneri svih ovih osoba i bračni partner zavještatelja. Raspolaganje u korist osoba koje su zavještatelju sačinile testament, svjedoka i njihovih bližih srodnika Član 73. Ništavne su odredbe testamenta kojima se ostavlja nešto osobama koje su zavještatelju sačinile testament, svjedocima pri njegovom sačinjavanju, kao i precima, potomcima, braći i sestrama i bračnim partnerima ovih osoba. Član 98. U vezi sa tumačenjem i primjenom odredaba ovog zakona vodit će se računa o njegovom međunarodnom obilježju i potrebi njegovog jednoobraznog tumačenja. D. SADRŽAJ TESTAMENTA Određivanje nasljednika Član 99. (1) Zavještatelj može testamentom odrediti jednog ili više nasljednika. (2) Nasljednik, na osnovu testamenta, jeste osoba koju je zavještatelj odredio da naslijedi cjelokupnu njegovu imovinu, ili dio imovine određen prema cijeloj imovini. (3) Nasljednikom će se smatrati i osoba kojoj su testamentom ostavljeni jedna ili više određenih stvari ili prava, ako se utvrdi da je volja zavještatelja bila da mu ta osoba bude nasljednik. Supstitucije Član 100. (1) Zavještatelj može odrediti testamentom osobu kojoj će pripasti nasljedstvo ako određeni nasljednik umre prije njega, ili se odrekne naslijeda, ili bude nedostojan da naslijedi. (2) Odredbe stava 1. ovog člana važe i za legate. (3) Zavještatelj ne može odrediti nasljednika svome nasljedniku ni legataru. Ostavljanje legata Član 101. Zavještatelj može testamentom ostaviti jedan ili više legata. Raspolaganje u dozvoljene svrhe i osnivanje zadužbine Član 102. (1) Zavještatelj može testamentom narediti da se neka stvar ili pravo ili dio ostavine ili cijela ostavina upotrijebi za postizanje neke dozvoljene svrhe. (2) Ako je zavještatelj naredio osnivanje zadužbine i odredio sredstva za postizanje njenog cilja zadužbina nastaje kada u skladu sa zakonom stekne svojstvo pravnog lica. Tereti i uvjeti Član 103. (1) Zavještatelj može opteretiti nekom dužnošću osobu kojoj ostavlja neku korist iz ostavine. Pravo nasljednika kojem se poklon ili legat ne uračunava Član 52. (1) Kada prema ostaviteljevoj volji poklon ili legat ne treba da se uračunava nasljedniku u njegov nasljedni dio, takav nasljednik zadržava poklon, odnosno legat i učestvuje s ostalim nasljednicima u diobi ostavine kao da poklona, odnosno legata nije ni bilo. (2) Kada ima nužnih nasljednika, a prema ostaviteljevoj volji poklon ili legat ne treba da se uračuna nekom nasljedniku u njegov nasljedni dio, taj nasljednik će moći zadržati poklon, odnosno legat u granicama raspoloživog dijela. Raspolaganje usmenim testamentom u korist svjedoka i njihovih bližih srodnika Tumačenje testamenta Član 105. (1) Odredbe testamenta tumače se prema pravoj namjeri zavještatelja. (2) U slučaju sumnje odredbe testamenta imaju se tumačiti tako da se primijeni ono što je povoljnije za testamentarnog nasljednika, a ne zakonskog nasljednika. (3) U slučaju sumnje o pravoj zavještateljovoj namjeri odredbe testamenta imaju se tumačiti tako da se primijeni ono što je povoljnije za osobu kojoj je testamentom naložena neka obaveza. E. LEGATI Sadržina legata Član 106. (1) Ostavitelj može ostaviti testamentom jednu ili više određenih stvari ili neko pravo određenoj osobi, ili naložiti nasljedniku ili kojoj drugoj osobi kojoj nešto ostavlja, da iz onoga što je ostavljeno dadne neku stvar određenoj osobi, ili joj isplati sumu novca, ili je oslobodi nekog duga, ili je izdržava ili uopće u njenu korist nešto učini ili se uzdrži od nečega ili nešto trpi. (2) Takvim zavještanjem se, po pravilu, ne postavlja nasljednik. (3) Takvo zavještanje naziva se legatom, a osoba kojoj je legatom nešto namijenjeno naziva se legatar. (4) Odredbe st. od 1. do 3. ovog člana i odredbe čl. od 107. do 115. ovog zakona shodno se primjenjuju i na ugovor o nasljeđivanju. Obaveza izvršenja legata Član 107. (1) Na osnovu izvršenja testamenta legatar ima pravo tražiti izvršenje legata od osobe kojoj je testamentom naloženo da legat izvrši. (2) Ako je izvršenje legata naloženo za više osoba, svaka osoba odgovara srazmjerno dijelu ostavine koji dobija, osim ako se iz testamenta može zaključiti da je zavještatelj htio da ove osobe za izvršenje legata odgovaraju na drugi način. (3) Ako je zavještatelj propustio odrediti ko je dužan izvršiti legat, obaveza izvršenja važi za sve zakonske i testamentarne nasljednike, srazmjerno njihovim nasljedničkim dijelovima. Isplata povjerilaca prije legata Član 108. Zavještateljevi povjerioci imaju pravo da se naplate prije legatara. Smanjenje legata i tereta Član 109. (1) Nasljednik nije dužan izvršiti u cjelini legate čija vrijednost premašuje vrijednost onog dijela naslijeđene imovine kojim je zavještatelj mogao slobodno raspolagati. (2) Isto važi za legatara, ako vrijednost legata ili tereta koje treba da izvrši premašuje vrijednost njegovog legata. Član 80. Ništavne su odredbe usmenog testamenta kojima se ostavlja nešto svjedocima pri njegovom sačinjavanju, njihovim bračnim partnerima, njihovim precima, njihovim potomcima, njihovim srodnicima u pobočnoj liniji do četvrtog stepena srodstva zaključno i bračnim partnerima svih ovih osoba. Član 110. Legatar ima pravo tražiti izvršenje legata i kad je osoba koja je po testamentu bila dužna izvršiti legat umrla prije zavještatelja, ili se odrekla naslijeđa, ili je nedostojna da naslijedi. Predstavnik prava legatara Član 111. (1) Važenje legata prestaje ako legatar umre prije zavještatelja, ili se odrekne legata, ili je nedostojan. (2) U slučajevima iz stava 1. ovog člana predmet legata (član 106.) ostaje osobi koja je bila dužna da ga izvrši, ako iz samog testamenta ne proizlazi kakva druga zavještateljeva namjera. Član 112. Važenje legata prestaje i kad je zavještatelj otuđio ili potrošio predmet legata ili je taj predmet inače prestao da postoji za života zavještatelja, ili je slučajno propao poslije njegove smrti. Odgovornost legatara za dugove zavještatelja Član 113. (1) Legatar ne odgovara za dugove zavještatelja. (2) Izuzetno, zavještatelj može narediti da legatar odgovara za sve ili pojedine njegove dugove, ili dio duga, ali samo u granicama vrijednosti legata. Legat ostavljen povjeriocu Član 114. Kada je zavještatelj ostavio legat svom povjeriocu, ovaj ima pravo da pored izvršenja legata traži i izvršenje svog potraživanja ako iz testamenta ne proizilazi da je namjera zavještateljeva bila drukčija. Zastara prava na izvršenje legata Član 115. Pravo na izvršenje legata zastarijeva za godinu dana od dana kad je legatar saznao za svoje pravo i bio ovlašten da traži izvršenje legata, a najkasnije u roku pet godina od dana kada je mogao zahtijevati izvršenje legata. F. IZVRŠIOCI TESTAMENTA Određivanje izvršitelja testamenta Član 116. (1) Zavještatelj može testamentom odrediti jednu ili više osoba za izvršioce testamenta. Izvršitelj testamenta može biti svaka poslovno sposobno osoba. (2) Osoba određena za izvršitelja testamenta ne mora se primiti te dužnosti. Dužnosti izvršitelja testamenta Član 117. (1) Ako zavještatelj nije što drugo htio, dužnost je izvršitelja testamenta naročito: stara se o čuvanju ostavine, njom upravlja, stara se o isplati dugova i legata i uopće stara se da testament bude izvršen onako kako je zavještatelj htio. (2) Ako ima više izvršitelja testamenta oni, vrše zajedno povjerene im dužnosti, osim ako je zavještatelj drukčije odredio. Polaganje računa i nagrada izvršitelju Član 118. (1) Izvršitelj testamenta dužan je položiti sudu račun o svom radu. Dokazivanje uništenog, sakrivenog i izgubljenog ili zaturenog testamenta Član 81. (3) Osim toga zakon prema kojem određena osoba sačinjava međunarodni testament može ovlastiti zavještatelja da zatraži da ga druga osoba, u njegovo ime, potpiše na testamentu. (4) Svjedoci i ovlaštena osoba u prisustvu zavještatelja, stavljaju istovremeno svoje potpise na međunarodni testament. G. OPOZIV TESTAMENTA Izričito opoziv testamenta Član 120. (1) Zavještatelj može uvijek opozvati testament u cjelini ili djelomičnom izjavom datoj u formi u kojoj se po zakonu može sačiniti testament. (2) Zavještatelj može opozvati pismeni testament i uništenjem pismena. (3) U svemu ostalom se u pogledu valjanosti opoziva testamenta primjenjuju na odgovarajući način pravila o valjanosti testamenta. Odnos ranijeg i kasnijeg testamenta Član 121. (1) Ako se kasnijim testamentom izričito ne opozove raniji testament, odredbe ranijeg testamenta ostaju na snazi ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama kasnijeg testamenta. (2) Ako je zavještatelj uništio kasniji testament, raniji testament ponovo dobija snagu, osim ako se dokaže da zavještatelj to nije htio. Isto vrijedi i u slučaju da je opozvao opoziv testamenta. Raspolaganje zavještanom stvari ili pravom Član 122. Svako kasnije raspolaganje zavještatelja određenom stvari ili pravom koje je bio nekome zavještao ima za posljedicu opoziv zavještanja te stvari ili prava. Prestanak braka Član 123. Raspolaganja zavještatelja u korist svog bračnog partnera smatrat će se opozvanima ako je brak prestao na osnovu pravomoćne presude nakon što je testament sastavljen, osim ako je ostavitelj drukčije odredio svojim testamentom. H. REGISTAR TESTAMENATA I DRUGIH NASLJEDNOPRAVNIH POSLOVA Član 124. (1) Činjenica da je sastavljen, pohranjen, opozvan, te proglašen neki testament evidentira se u registru testamenata i drugih nasljednopravnih poslova (u daljnjem tekstu: Registar). (2) Registar iz stava 1. ovog člana vodi Notarska komora Federacije Bosne i Hercegovine po pravilima koja će posebnim pravilnikom propisati federalni ministar pravde. (3) U Registar podatke iz stava 1. ovog člana dužni su dostaviti: 1) nadležni sudovi, 2) notari, 3) diplomatsko-konzularna predstavništva Bosne i Hercegovine. (4) U Registar podatke iz stava 1. ovog člana mogu dostaviti i druge osobe koje su sačinile testament. (5) Registar je javni upisnik iz kojeg se podaci prije smrti ostavitelja ne mogu nikome staviti na raspolaganje, osim ostavitelju ili osobi koju je on za to posebno ovlastio na osnovu notarski ovjerene punomoći. Član 87. (1) Potpisi se moraju staviti na kraju međunarodnog testamenta. (2) Ako se međunarodni testament sastoji od više listova svaki list mora da potpiše zavještatelj ili ako on nije u stanju da potpiše, druga osoba u njegovo ime, ili, ako ja nema, ovlaštena osoba. Član 125. Ništavan je ugovor kojim neko ostavlja svoju ostavinu ili njen dio svom saugovaraču ili trećoj osobi. Ugovor o nasljeđivanju između bračnih ili vanbračnih partnera Član 126. (1) Izuzetno od odredbe člana 125. ovog zakona, dozvoljeno je zaključivanje ugovora o nasljeđivanju između bračnih ili vanbračnih partnera. (2) Ugovor o nasljeđivanju mogu zaključiti i budući bračni partneri, a djelovanja ugovora su odgođena do zaključenja braka. (3) Ugovor o nasljeđivanju je strogo osobni akt koji mogu zaključiti samo potpuno poslovno sposobne osobe. Sadržaj ugovora o nasljeđivanju Član 127. (1) Ugovorom o nasljeđivanju se ugovorne strane međusobno određuju za nasljednike ili jedna strana drugu određuje za svog nasljednika što ova strana prihvata. (2) Ugovorom može biti obuhvaćena cijela imovina ili njen dio, sadašnja kao i buduća imovina. (3) Zaključenjem ovog ugovora nije ograničena mogućnost raspolaganja imovinom za života. Ukoliko su predmet ugovora nepokretne stvari u zemljišnoj knjizi se može izvršiti zabilježba zabrane otuđenja ili opterećenja. Forma ugovora o nasljeđivanju Član 128. Ugovor o nasljeđivanju se zaključuje u formi notarski obrađene isprave. Obaveza je notara da stranke pouči o svim nasljednopravnim posljedicama ugovora o nasljeđivanju, kao i mogućnostima njegovog raskida ili opoziva. Odnos prema drugim osnovama pozivanja na naslijeđe Član 129. (1) Ukoliko je zaključen ugovor o nasljeđivanju on ima prednost pred nasljeđivanjem na osnovu testamenta i zakona. (2) Ovim ugovorom se ne može otkloniti primjena odredaba o nužnom nasljeđivanju. Prestanak ugovora o nasljeđivanju Član 130. (1) Ugovor o nasljeđivanju stranke mogu raskinuti sporazumom koji mora biti u formi notarski obrađene isprave. (2) Ukoliko brak prestane razvodom ili poništenjem, odnosno ako prestane vanbračna zajednica, prestaje i ugovor o nasljeđivanju, osim ako u samom ugovoru nije određeno drukčije. (3) Jednostrani raskid ili opoziv ugovora o nasljeđivanju nije dopušten, osim ako je zakonom drukčije određeno. (2) Zavještatelj može međunarodni testament ostaviti na čuvanje kod općinskog suda ili notara. (3) U tom slučaju sudija će narediti da se testament stavi u poseban omot i zapečati. Svjedoci i tumači međunarodnog testamenta Član 97. (2) Ako su nakon zaključenja ugovora o nasljeđivanju na strani jedne ugovorne strane ispunjene pretpostavke za isključenje iz nasljeđivanja ili i prije toga, a druga ugovorna strana za to nije znala, druga ugovorna strana može u zakonom propisanoj formi izvršiti isključenje iz naslijeđa, čime se smatra da je izvršila opoziv svojih raspolaganja u ugovoru o nasljeđivanju, osim ako prilikom isključenja izričito ne odredi da se isključenje ne odnosi na dio obuhvaćen ugovorom o nasljeđivanju. (3) Jednostrani opoziv mora biti učinjen u formi notarski obrađene isprave i saopćen drugoj strani, inače ne proizvodi djelovanje. (4) Osoba koja je nedostojna za nasljeđivanje ne može steći ništa ni na osnovu ugovora o nasljeđivanju. Prava druge ugovorne strane ostaju nepromijenjena. Evidentiranje u Registar Član 132. Notar koji je sačinio ugovor o nasljeđivanju kao i njegov raskid, odnosno opoziv dužan je o tome dostaviti podatke u Registar shodno odredbama člana 124. ovog zakona. Ništavnost ugovora o budućem nasljedstvu ili legatu Član 133. (1) Ništavan je ugovor kojim neko otuđuje nasljedstvo kojem se nada, kao i svaki ugovor o nasljedstvu treće osobe koja je još u životu. (2) Ništavan je isto tako i ugovor o legatu ili kojoj drugoj koristi kojom se jedan ugovarač nada iz nasljedstva koje još nije otvoreno. Ništavnost ugovora o sadržaju testamenta Član 134. Ništavan je ugovor kojim se neko obavezuje da unese neku odredbu u svoj testament, ili da je ne unese, da opozove neku odredbu iz svog testamenta ili da je ne opozove. B. USTUPANJE I RASPODJELA IMOVINE ZA ŽIVOTA Uvjeti za punovažnost ustupanja i raspodjele imovine za života Član 135. Predak može pravnim poslom među živima ustupiti i razdijeliti svoju imovinu svojoj djeci i drugim svojim potomcima. Uvjet valjanosti sporazuma Član 136. (1) Ustupanje i raspodjela imovine u smislu odredaba člana 135. ovog zakona punovažni su samo ako su se s tim saglasila sva djeca i drugi ustupiteljevi potomci koji će po zakonu biti pozvani da naslijede njegovu ostavinu. (2) Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života mora biti sastavljen u formi notarski obrađene isprave. (3) Potomak koji nije dao saglasnost može je dati naknadno u istoj formi. (1) Pri sačinjavanju međunarodnog testamenta svjedoci će biti punoljetne osobe koje nisu lišene poslovne sposobnosti i koje razumiju jezik na kojem je zavještatelj izjavio da je pismeno njegov testament i da je upoznat sa njegovim sadržajem. Predmet ustupanja i raspodjele imovine Član 137. (1) Ustupanjem i raspodjelom može biti obuhvaćena samo ustupiteljeva imovina koja postoji u vrijeme sklapanja ugovora, bilo cjelokupna ili samo jedan njen dio. (2) Ništavna je odredba kojom bi bilo predviđeno kako će se raspodijeliti imovina koja se bude zatekla u ustupiteljevoj zaostavštini. Ustupljena imovina ne ulazi u ostavinu Član 138. (1) Kada predak koji je za života izvršio ustupanje i raspodjelu svoje imovine (ustupitelj) umre, njegovu ostavinu sačinjavat će samo ona njegova imovina koja nije obuhvaćena valjanim ustupanjem i raspodjelom, kao i dobra koja je naknadno stekao. (2) Obaveza je notara da stranke pouči o nasljednopravnim posljedicama iz stava 1. ovog člana i u ispravi naznači da je tako postupljeno. Ustupljeni dijelovi imovine kao poklon Član 139. (1) Ako se sa ustupanjem i raspodjelom nije saglasio koji od nasljednika, dijelovi imovine koji su ustupljeni ostalim nasljednicima smatraju se kao pokloni i sa njima će se poslije smrti pretka postupiti kao sa poklonima učinjenim nasljednicima. (2) Na isti način postupit će se i ako se ustupitelju poslije ustupanja i raspodjele izvršenih sporazumno sa svim nasljednicima rodi dijete, ili se pojavi nasljednik koji je bio proglašen umrlim. Zadržavanje prava prilikom ustupanja i raspodjele Član 140. (1) Prilikom ustupanja i raspodjele ustupitelj može za sebe ili za svog bračnog partnera, ili kao za koju drugu osobu zadržati pravo plodouživanja, pravo upotrebe ili pravo stanovanja na svim ustupljenim stvarima, ili na nekim od njih, ili ugovoriti doživotnu rentu u naturi ili novcu, ili doživotno izdržavanje ili kakvu drugu naknadu. (2) Ako su pravo plodouživanja, pravo upotrebe, pravo stanovanja, doživotna renta ili doživotno izdržavanje ugovoreni za ustupitelja i njegovog bračnog partnera zajedno, u slučaju smrti jednog od njih, to pravo ili renta ili doživotno izdržavanje pripada u cjelini preživjelom bračnom partneru do njegove smrti, ako nije što drugo ugovoreno, ili ako drukčije ne proizilazi iz okolnosti slučaja. Prava ustupiteljevog bračnog partnera Član 141. (1) Ustupitelj može ustupanjem i raspodjelom obuhvatiti svog bračnog partnera uz njegov pristanak. (2) Ako bračni partner ne bude obuhvaćen ustupanjem i raspodjelom, njegovo pravo na nužni dio ostaje neokrnjeno. (3) U tom slučaju ustupanje i raspodjela ostaju punovažne, samo se prilikom utvrđivanja vrijednosti ostavine radi određivanja nužnog dijela preživjelog bračnog partnera dijelovi ostaviteljeve imovine koji su ustupljeni njegovim potomcima smatraju kao poklon. Ustupiteljevi dugovi i pobijanje ustupanja Član 142. (2) Ne mogu biti svjedoci pri sačinjavanju međunarodnog testamenta: potomci zavještatelja, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci usvojitelji, njegovi srodnici u pobočnoj liniji do četvrtog stepena zaključno, bračni partneri svih ovih osoba i bračni partner zavještatelja. (3) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana shodno se primjenjuju i na tumače. Tumačenje odredaba međunarodnog testamenta (1) Svjedoci pred kojima je zavještatelj usmeno izjavio svoju posljednju volju dužni su bez odlaganja staviti napismeno izjavu zavještatelja i što prije predati je sudu, ili je usmeno ponoviti pred sudom iznoseći i kad, gdje i u kojim prilikama je zavještatelj izjavio svoju posljednju volju. (2) Izvršenje ove dužnosti nije uvjet za punovažnost usmenog testamenta. (3) U tim slučajevima svi legati i tereti smanjuju se u istoj srazmjeri ako zavještatelj nije drukčije odredio. Član 144. (1) Ustupitelj ima pravo da zahtijeva opoziv ugovora o ustupanju i raspodjeli u pogledu određenog potomka ili bračnog partnera i zahtijevati da mu taj vrati ono što je primio ustupanjem i raspodjelom, ako je ovaj pokazao grubu nezahvalnost prema njemu. (2) Isto pravo ima ustupitelj ako potomak ili bračni partner ne daje njemu ili nekom drugom izdržavanje određeno poslom ustupanja i raspodjele, ili ako ne isplati ustupiteljeve dugove čija mu je isplata naložena istim poslom. (3) U drugim slučajevima neizvršenja preuzetih obaveza određenim poslom ustupanja i raspodjele sud će, vodeći računa o važnosti preuzete obaveze za ustupitelja i o ostalim okolnostima slučaja, odlučiti da li ustupitelj ima pravo zahtijevati vraćanje date imovine, ili samo pravo tražiti prinudno izvršenje preuzete obaveze. Prava potomaka poslije opoziva Član 145. (1) Potomak ili bračni partner koji je morao vratiti ustupitelju ono što je primio prilikom ustupanja ili raspodjele moći će zahtijevati svoj nužni dio poslije smrti ustupitelja, ako nije isključen iz naslijeđa, niti je nedostojan naslijediti ustupitelja, niti se odrekao naslijeđa. (2) Pri izračunavanju njegovog nužnog dijela dijelovi imovine koju je ostavitelj za života ustupio i raspodijelio svojim ostalim potomcima ili bračnom partneru smatrat će se kao poklon. C. UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU Pojam Član 146. (1) Ugovorom o doživotnom izdržavanju obavezuje se primatelj izdržavanja da prenese na davatelja izdržavanja vlasništvo na određenim stvarima ili kojim drugim pravima, a ovaj se obavezuje, kao naknadu za to, da ga izdržava i brine se o njemu do kraja njegovog života i da ga poslije smrti sahrani. (2) Ako nije drukčije ugovoreno, obaveza izdržavanja obuhvata davanje stana i hrane u domaćinstvu izdržavatelja ili na nekom drugom mjestu određenom ugovorom, kao i zadovoljavanje drugih potreba primatelja izdržavanja i pružanja potrebne njege u bolesti. (3) Prijenos vlasništva na davatelja izdržavanja ugovorom može biti odgođen do smrti primatelja izdržavanja. (4) Doživotno izdržavanje može biti ugovoreno i u korist treće osobe. (5) Ovaj ugovor mogu zaključiti i osobe koje su po zakonu obavezne međusobno se izdržavati. (6) Imovina koja je predmet valjanog ugovora o doživotnom izdržavanju ne ulazi u ostavinsku masu primatelja izdržavanja. Forma Član 147. Pravo legata kad dužnik legata ne naslijedi (2) Izvršitelj ima pravo na nadoknadu troškova i na nagradu za svoj trud koja će mu se isplatiti na teret raspoloživog dijela ostavine, a prema odluci suda. Opoziv izvršitelja testamenta Član 119. (1) Ugovoreno ograničenje otuđenja ili opterećenja do smrti primatelja izdržavanja može biti upisano u zemljišnu knjigu. (2) Ako je prijenos vlasništva na davatelja izdržavanja odgođen do smrti primatelja izdržavanja, davatelj izdržavanja može svoje pravo iz ugovora upisati u zemljišnu knjigu. Odgovornost davatelja izdržavanja za dugove primatelja izdržavanja Član 149. Davalac izdržavanja ne odgovara za dugove primatelja izdržavanja, ali se može ugovoriti da će određenim povjeriteljima odgovarati za njegove postojeće dugove. Doživotno izdržavanje u korist više osoba Član 150. (1) Kada je doživotno izdržavanje ugovoreno za više osoba, svaka od njih ima zasebno pravo na određena davanja i činjenja. (2) Smrću neke od tih osoba njegovo pravo na određena davanja i činjenja gasi se i ne prelazi na ostale osobe, izuzev ako je drukčije ugovoreno. Neprenosivost prava Član 151. Potraživanja primatelja izdržavanja prema davatelju izdržavanja ne mogu se prenositi na drugog. Raskid ugovora o doživotnom izdržavanju Član 152. (1) Ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o doživotnom izdržavanju i nakon što je počelo njegovo izvršavanje. (2) Ako prema ugovoru o doživotnom izdržavanju ugovaratelji žive zajedno, pa se njihovi odnosi toliko poremete da zajednički život postane nepodnošljiv, svaka strana može tražiti od suda raskid ugovora. (3) Svaka strana može tražiti raskid ugovora ako druga strana ne izvršava svoje obaveze. (4) U slučaju raskida ugovora svaka strana zadržava pravo da od druge strane traži naknadu koja joj pripada po općim pravilima imovinskog prava. Uticaj promijenjenih prilika Član 153. (1) Ako su se poslije zaključenja ugovora prilike toliko promijenile da je njegovo ispunjenje postalo znatno otežano, sud će na zahtjev jedne ili druge strane njihove odnose iznova urediti ili ih raskinuti, vodeći računa o svim okolnostima. (2) Sud može pravo primatelja izdržavanja preinačiti u doživotnu rentu, ako to odgovara jednoj i drugoj strani. Prestanak ugovora o doživotnom izdržavanju Član 154. (1) U slučaju smrti davatelja izdržavanja njegove obaveze prelaze na njegovog bračnog druga i njegove potomke koji su pozvani na nasljedstvo, ako oni na to pristanu. Sud može po prijedlogu ili službenoj dužnosti opozvati izvršitelja testamenta ako njegov rad nije u skladu sa voljom zavještatelja ili sa zakonom. (6) U Registar se evidentira i činjenica da je sklopljen, pohranjen, te opozvan/raskinut ugovor o nasljeđivanju iz člana 126. ovog zakona, kao i ugovor o odricanju od naslijeđa koje nije otvoreno iz člana 167. ovog zakona. (7) Činjenica da testament, ugovor o nasljeđivanju i ugovor o odricanju od naslijeđa koji nije otvoren, nisu evidentirani u Registru, niti bilo gdje posebno pohranjeni ne šteti njihovoj valjanosti. IV. NASLJEDNOPRAVNI UGOVORI A. UGOVOR O NASLJEĐIVANJU I O BUDUĆEM NASLJEDSTVU ILI LEGATU Ništavnost ugovora o nasljeđivanju (4) Jedna ugovorna strana može pobijati ugovor o nasljeđivanju ukoliko su pri njegovom zaključivanju postojale mane volje. Smrću osobe otvara se njezino nasljedstvo, a isto djelovanje ima i proglašenje osobe umrlom. Otvaranje naslijeđa osobe proglašene umrlom i početak toka rokova Član 156. (1) Kao dan otvaranja naslijeđa osobe koja je proglašena umrlom smatra se dan kad je rješenje o proglašenju te osobe umrlom postalo pravomoćno, ako u samom rješenju nije kao dan smrti određen neki drugi dan. (2) Rokovi koji po ovom zakonu počinju teći od dana otvaranja naslijeđa, počinju teći u slučaju proglašenja osobe umrlom tek od dana kad je rješenje o tome postalo pravomoćno. Sposobnost za nasljeđivanje Član 157. (1) Nasljednik može biti samo osoba koja je živa u trenutku otvaranja naslijeđa. (2) Dijete već začeto u trenutku otvaranja naslijeda smatra se kao rođeno, ako se rodi živo. (3) Na osnovu testamenta mogu naslijediti i pravna lica ukoliko posebnim propisima nije drukčije određeno. (4) Ako su dvije ili više osoba izgubile život u istom događaju, smatrat će se da ni jedna od njih nije bila živa u trenutku otvaranja nasljedstva druge, ako se ne dokaže suprotno. Nedostojnost za nasljeđivanje Član 158. Nedostojan je naslijediti, kako na osnovu zakona tako i na osnovu testamenta i ugovora o nasljeđivanju, kao i dobiti bilo šta na osnovu testamenta ili ugovora o nasljeđivanju: 1) ko je s umišljajem lišio ili pokušao lišiti života ostavitelja, 2) ko je prinudom ili prijetnjom natjerao ili prevarom naveo ostavitelja da sačini ili opozove testament, odnosno ugovor o nasljeđivanju, ili neku odredbu testamenta, odnosno ugovora o nasljeđivanju, ili ga je spriječio da to učini, 3) ko je uništio ili sakrio ostaviteljev testament ili ugovor o nasljeđivanju u namjeri da spriječi ostvarenje posljednje ostaviteljeve volje, kao i onaj ko je falsifikovao testament ili ugovor o ostaviteljevom nasljeđivanju, 4) ko se teže ogriješio o obavezu izdržavanja prema ostavitelju prema kojem je imao zakonsku obavezu izdržavanja, kao i onaj ko nije htio pružiti ostavitelju nužnu pomoć koju mu je mogao pružiti bez opasnosti po vlastiti život, ili ga je ostavio bez pomoći u prilikama koje su opasne po život ili zdravlje, Jednostrani raskid ili opoziv ugovora Član 131. (1) Ukoliko je nasljeđivanje jedne strane ugovorom o nasljeđivanju bilo uvjetovano ispunjenjem obaveze druge strane, ugovor se zbog neizvršenja može jednostrano raskinuti po općim pravilima obligacionog prava. (4) Ustupanje i raspodjela imovine ostaju punovažni ako je potomak koji se nije saglasio umro prije ostavitelja, a nije ostavio svojih potomaka, ili se odrekao naslijeđa, ili je isključen iz naslijeđa, ili je nedostojan. (2) Zavještatelj može u pojedinim odredbama testamenta postaviti uvjete ili rokove. (3) Nemogući, nedozvoljeni i nemoralni uvjeti i tereti, kao i oni koji su nerazumljivi ili protivrječni smatraju se kao da ne postoje. Određenost nasljednika i drugih korisnika (1) Ako nije poznato da li ima nasljednika, sud će oglasom objavljenim u "Službenim novinama Federacije BiH" pozvati osobe koje polažu pravo na nasljedstvo da se prijave sudu. (2) Ako se po isteku jedne godine od objavljivanja oglasa ne pojavi ni jedan nasljednik, utvrdit će se da je ostavina prešla u vlasništvo općine, odnosno grada određenih ovim zakonom, ali se s tim nasljednik koji bi se javio najkasnije u roku deset godina od predaje ostavine ne lišava prava da mu se preda ostavina ili dio koji mu pripada. Staratelj ostavine Član 161. (1) Kad su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravišta, kao i u ostalim slučajevima kad je to potrebno, sud će postaviti privremenog staratelja ostavine koji je ovlašten da u ime nasljednika podnosi tužbu, naplaćuje potraživanja i isplaćuje dugove i uopće zastupa nasljednike. (2) Sud je ovlašten, kada je to potrebno, odrediti posebna prava i dužnosti staratelja ostavine. (3) Žalba protiv rješenja o postavljenju privremenog staratelja ne odgađa njegovu provedbu. (4) O postavljanju privremenog staratelja sud će obavijestiti organ starateljstva koji može postaviti drugog staratelja. (5) U pogledu polaganja računa i nagrade privremenom staratelju primjenjuju se odredbe propisane za izvršitelja testamenta. B. STICANJE OSTAVINE I ODRICANJE OD NASLIJEĐA Prelazak ostavine na nasljednike Član 162. Ostavina umrle osobe prelazi po sili zakona na njegove nasljednike u trenutku njegove smrti. Odricanje od naslijeđa Član 163. (1) Nasljednik se može odreći od naslijeđa izjavom u formi notarski obrađene isprave ili izjavom datom na zapisnik kod suda do donošenja prvostepene odluke. (2) Odricanje važi i za potomke onoga koji se odrekao od naslijeđa ako nije izričito izjavio da se odriče samo u svoje ime. (3) Ako su potomci maloljetni, za ovo odricanje nije potrebno odobrenje starateljskog organa. (4) Nasljednik koji se odrekao od naslijeđa samo u svoje ime smatra se kao da nikad nije bio nasljednik. Član 104. Nasljednici, legatari i druge osobe kojima su testamentom ostavljene neke koristi dovoljno su određeni ako testament sadrži podatke na osnovu kojih se može utvrditi ko su oni. (1) Ugovor o doživotnom izdržavanju mora biti zaključen u formi notarski obrađene isprave. (2) Obaveza je notara da stranke pouči o nasljednopravnim posljedicama ugovora o doživotnom izdržavanju i u ispravi naznači da je tako postupljeno. Osiguranje prava primatelja i davatelja izdržavanja Član 165. (1) Ne može se odreći od naslijeđa nasljednik koji je raspolagao cijelom ostavinom ili jednim njenim dijelom. (2) Mjere koje jedan nasljednik poduzme samo radi očuvanja ostavine, kao i mjere tekuće uprave ne lišavaju ga prava da se odrekne od naslijeđa. Sadržaj izjave o odricanju od naslijeđa Član 166. (1) Odricanje od naslijeđa ne može biti djelomično ni pod uvjetom. (2) Odricanje od naslijeđa ne odnosi se na naknadno pronađenu imovinu. (3) Odricanje u korist određenog nasljednika ne smatra se kao odricanje od naslijeđa. Ovakvo odricanje se smatra kao izjava o ustupanju svog nasljednog dijela. Odricanje od naslijeđa koje nije otvoreno Član 167. (1) Odricanje od naslijeđa koje nije otvoreno nema nikakvo pravno djelovanje. (2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, potomak koji može samostalno raspolagati svojim pravima može se ugovorom s pretkom odreći od naslijeđa koje bi mu pripalo poslije smrti pretka. Isto vrijedi i za slučaj kad se bračni partner odriče od naslijeđa koje bi mu kao bračnom partneru pripalo nakon smrti njegovog bračnog partnera. (3) Za punovažnost ovog ugovora potrebno je da bude sastavljen u formi notarski obrađene isprave. (4) Odricanje važi i za potomke onoga koji se odrekao, ako ugovorom o odricanju ili naknadnim sporazumom nije što drugo određeno. Neopozivost izjave o odricanju ili o primanju naslijeđa i njezino poništenje Član 168. (1) Izjava o odricanju od naslijeđa ili o primanju naslijeđa ne može se opozvati. (2) Nasljednik može izjavu iz stava 1. ovog člana pobijati po općim pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog mana volje. Priraštaj Član 169. Dio testamentarnog nasljednika koji se odrekao od naslijeđa pripada ostaviteljevim zakonskim nasljednicima, ako iz samog testamenta ne proizlazi druga namjera zavještateljeva. Član 170. Dio zakonskog nasljednika koji se odrekao od naslijeđa samo u svoje ime, nasljeđuje se kao da je taj nasljednik umro prije ostavitelja. Zastara prava na zahtjev za predaju ostavine Član 148. (2) Ako oni ne pristanu na produženje ugovora o doživotnom izdržavanju, ugovor se raskida i oni nemaju pravo tražiti naknadu za prije dato izdržavanje. (3) Ako bračni partner i potomci davatelja izdržavanja nisu u stanju preuzeti ugovorne obaveze, oni imaju pravo tražiti naknadu od primatelja izdržavanja. (4) Sud će ovu naknadu odrediti po slobodnoj ocjeni, uzimajući pri tome u obzir materijalne prilike primatelja izdržavanja i osoba koje su bile ovlaštene za produženje ugovora o doživotnom izdržavanju. V. PRELAZAK OSTAVINE NA NASLJEDNIKE A. OTVARANJE NASLIJEĐA Smrt i proglašenje osobe umrlom (1) Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine. (2) Nasljednik koji se odrekao od naslijeđa ne odgovara za ostaviteljeve dugove. (3) Kada ima više nasljednika oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove i to svaki do visine vrijednosti svog nasljednog dijela, bez obzira na to da li je izvršena dioba nasljedstva. (4) Među nasljednicima dugovi se dijele srazmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako testamentom ili ugovorom o nasljeđivanju nije drukčije određeno. Odvajanje ostavine Član 173. (1) Ostaviteljevi povjeritelji mogu zahtijevati u roku tri mjeseca od otvaranja naslijeđa da se ostavina odvoji od imovine nasljednika, ako učine vjerovatnim postojanje potraživanja i opasnost da bez odvajanja ne bi mogli namiriti svoja potraživanja. (2) U tom slučaju nasljednik ne može raspolagati stvarima i pravima ostavine, niti se njegovi povjeritelji mogu iz njih naplatiti dok se ne naplate povjerioci koji su tražili odvajanje. (3) Ostaviteljevi povjeritelji koji su tražili ovo odvajanje mogu naplatiti svoja potraživanja samo iz sredstava ostavine. (4) Odvojenoj ostavini sud može postaviti staratelja. (5) Na zahtjev ostaviteljevih povjeritelja sud može odrediti čuvanje odvojene ostavine. Troškove povjeravanja ostavine na čuvanje dužni su snositi povjeritelji koji su to zahtijevali. (6) Ako povjeritelj koji je zahtijevao odvajanje nema izvršnu ispravu ili ako već prije nije pokrenuo postupak radi ostvarenja svog potraživanja, dužan je pokrenuti postupak radi ostvarenja potraživanja u roku koji mu odredi sud rješenjem o odvajanju ostavine. Ako povjeritelj ne pokrene postupak na koji je upućen u roku koji mu je određen, sud će po službenoj dužnosti svoje rješenje o odvajanju ostavine staviti van snage. (7) O zahtjevu povjeritelja sud odlučuje rješenjem u ostavinskom postupku. Žalba protiv tog rješenja ne odgađa njegovo izvršenje. D. DIOBA NASLJEDSTVA I NASLJEDNIČKA ZAJEDNICA Pravo na diobu Član 174. (1) Diobu nasljedstva može zahtijevati svaki nasljednik. (2) Pravo na diobu nasljedstva ne može zastarjeti. (3) Ništavan je ugovor kojim se nasljednik trajno odriče prava da traži diobu kao i odredba u testamentu kojom se dioba trajno zabranjuje ili ograničava. Član 155. 5) ko je krivičnim djelom sa umišljajem doveo ostavitelja u stanje stalne nesposobnosti za sačinjavanje testamenta ili ugovora o nasljeđivanju, ili je krivičnim djelom s umišljajem stekao povoljniji nasljednopravni položaj. Član 159. (1) Nedostojnost ne smeta potomcima nedostojnog i oni nasljeđuju kao da je on umro prije ostavitelja. (2) Nedostojnost prestaje oproštajem ostavitelja u formi propisanoj za punovažnost testamenta, odnosno ugovora o nasljeđivanju. (3) Ako nema izvršitelja testamenta, a nasljednici se ne slože o upravljanju nasljedstvom, sud će, na zahtjev jednog od njih, postaviti upravitelja koji će u njihovo ime upravljati nasljedstvom, ili odrediti svakom nasljedniku dio nasljedstva kojim će on upravljati. Za upravitelja sud može postaviti i nekog od nasljednika. (4) Upravitelj može sa odobrenjem suda raspolagati stvarima iz ostavine ako je za to ovlašten testamentom ili ako je to potrebno radi isplate troškova ili otklanjanja štete na nasljedstvu. Pravo nasljednog dijela prije diobe Član 176. (1) Nasljednik može prije diobe ili prije pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju prenijeti svoj nasljedni dio, potpuno ili djelomično, samo na sunasljednike. (2) Ugovor o prijenosu nasljednog dijela mora biti notarski obrađen. (3) Ugovor nasljednika sa osobom koja nije nasljednik o ustupanju nasljednog dijela obavezuje nasljednika samo da po izvršenoj diobi preda svoj dio saugovoratelja, odnosno po pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju prenese svoj dio na saugovorača. Pravo nasljednika koji je živio ili privređivao u zajednici sa ostaviteljem Član 177. (1) Na zahtjev nasljednika koji je živio ili privređivao u zajednici sa ostaviteljem sud može, kada to iziskuje opravdana potreba, odlučiti da mu se ostave pojedine stvari pokretne ili nepokretne ili grupe stvari koje bi pripale u dio ostalih nasljednika, a da im on vrijednost tih stvari isplati u novcu u roku koji sud prema okolnostima odredi. Rješenje suda kojim udovoljava tom zahtjevu je izvršna isprava. (2) Sunasljednik koji je poljoprivrednik ne mora učiniti vjerovatnom opravdanu potrebu iz stava 1. ovog člana kada se radi o nasljeđivanju poljoprivrednog zemljišta i stvari koje služe obavljanju poljoprivredne djelatnosti. (3) Za tako određeni iznos osobe iz stava 1. ovog člana imaju, radi osiguranja iznosa koji im je dužan platiti do isplate, zakonsko založno pravo na dijelovima ostavine dodijeljenim nasljedniku. (4) Ako isplata ne bude izvršena u roku, ostali nasljednici imaju pravo tražiti naplatu svog potraživanja ili predaju stvari koje bi im inače pripale na ime nasljednog dijela. Dioba predmeta domaćinstva Član 178. (3) Postojanje nedostojnosti sud utvrđuje po službenoj dužnosti osim u slučaju iz člana 158. tačka 4. ovog zakona. (1) Potomci između kojih je ustupitelj razdijelio svoju imovinu ne odgovaraju za njegove dugove, ako nije što drugo određeno prilikom ustupanja i raspodjele. (2) Ustupiteljevi povjeritelji mogu pobijati ustupanje i raspodjelu pod uvjetima predveđenim za pobijanje raspolaganja bez nadoknade. Odgovornost za nedostatke (1) Svakom nasljedniku ostali nasljednici odgovaraju po samom zakonu ako bi mu neka treća osoba, pozivajući se na neko pravo zasnovano prije diobe, oduzela stvar koja je stavljena u njegov nasljedni dio, ili inače smanjila njegovo pravo. (2) Oni jamče isto tako da stvari stavljene u njegov dio nemaju skrivenih nedostataka. Nasljednici jamče da potraživanje ostavitelja stavljeno u dio jednog nasljednika postoji i da će se moći naplatiti od dužnika do iznosa koji mu je ostavljen u dio. (3) Obaveza jamstva za postojanje i naplativnost potraživanja traje tri godine po završenoj diobi, a za potraživanja koja dospijevaju poslije diobe ona traje tri godine do dospjelosti obaveze. (4) U svim slučajevima jemstva po odredbama st. 1., 2. i 3. ovog člana, svaki nasljednik jamči i duguje naknadu srazmjerno svom nasljednom dijelu. DIO DRUGI POSTUPAK U NASLJEDNIM STVARIMA I. SASTAVLJANJE SUDSKOG TESTAMENTA, ČUVANJE I OPOZIV TESTAMENTA Nadležnost Član 180. (1) Za sastavljanje sudskog testamenta, čuvanje testamenta u sudu i za opoziv testamenta pred sudom nadležan je svaki općinski sud. (2) Poslove u vezi sa sastavljanjem, uzimanjem na čuvanje i opozivom testamenta obavlja sudija pojedinac. Sastavljanje sudskog testamenta Član 181. (1) Kada se testament sastavlja u sudu po kazivanju zavještatelja, sudija će prethodno utvrditi identitet zavještatelja. (2) Sudija će zatim saslušati kazivanje zavještatelja koje će vjerno zabilježiti u zapisnik, po mogućnosti riječima samog zavještatelja, pazeći pri tom da volja zavještatelja bude jasno izražena. (3) U zapisnik će se unijeti i sve okolnosti koje bi mogle biti od uticaja na punovažnost testamenta. (4) Kad je to potrebno, sudija će zavještatelju objasniti propise koji ograničavaju zavještatelja u raspolaganju testamentom. (5) Pošto zavještatelj sam pročita zapisnik ili mu sudija pročita ako ne zna da čita i zavještatelj izjavi da je njegova posljednja volja u svemu vjerno zabilježena, sudija će sve to potvrditi u samom zapisniku i ovjeriti svojim potpisom. (6) Zapisnik potpisuju, pored sudije, zapisničar, zavještatelj, svjedoci identiteta i svjedoci testamenta. (7) Ako zavještatelj i svjedoci identiteta ne znaju pisati, stavit će na zapisnik svoj rukoznak. Utvrđivanje identiteta zavještatelja i svjedoka Član 182. Član 143. Postupak za ostavinu kad su nasljednici nepoznati Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke kakva poslije diobe nastaje između sunasljednika nastaje i između potomaka poslije ustupanja i raspodjele imovine koju im je izvršio njihov predak. Opoziv Član 160. (2) Isto vrijedi i u slučaju kad je nasljednik umro nakon okončanja ostavinske rasprave, a prije donošenja prvostepene odluke. (2) Svaki list zavještatelj će posebno potpisati, odnosno na njega staviti svoj rukoznak. (3) Na kraju zapisnika naznačit će se od koliko se listova sastoji testament. Čuvanje sudskog testamenta i predaja zavještatelju Član 184. (1) Testament sastavljen u sudu zavještatelj može ostaviti na čuvanje sudu, a može zahtijevati da mu se preda. (2) Ako zavještatelj ostavi sudski testament na čuvanje sudu, sudija će narediti da se testament stavi u poseban omot i zapečati, a zavještatelju će se, na njegov zahtjev, izdati potvrda da je testament sastavljen i ostavljen sudu na čuvanje. (3) Testament se u sudu čuva odvojeno od ostalih spisa. (4) Kada zavještatelj traži da mu se preda sudski testament, sudija će mu predati zapisnik o sastavljanju tog testamenta u posebnom zapisniku koji potpisuje zavještatelj, utvrdit će se da je testament sastavljen u sudu i predat zavještatelju. Sastavljanje testamenta zavještatelju koji ne zna službeni jezik ili je nijem Član 185. (1) Ako zavještatelj ne zna službeni jezik, pozvat će se sudski tumač i još dva svjedoka, pa će se testament pred njima napisati onako kako ga sudski tumač prevede na službeni jezik. (2) Ako je zavještatelj nijem, pozvat će se sudski tumač i dva svjedoka koji se sa zavještateljem mogu sporazumjeti. (3) Zapisnik o sastavljanju testamenta u slučajevima iz st. 1. i 2. ovog člana potpisuju i tumač i svjedoci. Povjeravanje testamenta sudu Član 186. (1) Kad se preda na čuvanje testament koji nije sastavljen u sudu, zavještatelj ga predaje lično sudiji, otvorenog ili u zatvorenom omotu. (2) O predaji testamenta sastavit će se zapisnik u kojem se mora navesti kako je utveđen identitet zavještatelja. (3) Otvoreni testament stavit će se u poseban omot i zapečatiti, a zavještatelju će se, na njegov zahtjev, izdati potvrda da je testament povjeren na čuvanje sudu. (4) Ako je na čuvanje predat otvoren testament sudija će zavještatelja upozoriti na nedostatke zbog kojih testament ne bi bio punovažan. Vraćanje testamenta zavještatelju Nemogućnost odricanja od naslijeđa Član 171. (1) Pravo nasljednika na zahtjev za predaju ostavine zastarijeva prema savjesnom posjedniku za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika stvari ostavine, a najduže za deset godina računajući za zakonskog nasljednika i nasljednika po ugovoru o nasljeđivanju od ostaviteljeve smrti, a za testamentarnog nasljednika od proglašenja testamenta. (2) Prema nesavjesnom posjedniku ovo pravo zastarijeva za 20 godina. (4) Ako se testament vraća punomoćniku punomoć će se priložiti zapisniku i zadržati u sudu. Čuvanje isprava o usmenom testamentu Član 188. (1) Ako su svjedoci usmenog testamenta podnijeli sudu pismeno koje sadrži volju zavještatelja, sud će prijem ovakvog pismena zapisnički utvrditi, staviti u poseban omot i zapečatiti. (2) Sud će postupiti po odredbi stava 1. ovog člana i kada svjedoci usmenog testamenta dođu u sud da usmeno ponove izjavu zavještatelja. (3) Prilikom uzimanja izjava svjedoka sud će nastojati utvrditi izjavu volje zavještatelja, a pored toga ispitat će i okolnosti od kojih zavisi punovažnost usmenog testamenta. (4) Isprave o usmenom testamentu čuvat će se u sudu odvojeno od ostalih spisa. Opoziv testamenta pred sudom Član 189. (1) Zavještatelj može pred sudom opozvati svoj testament. (2) Na opoziv testamenta pred sudom shodno će se primjenjivati odredbe ovog zakona koje važe za sastavljanje sudskog testamenta. (3) Kad zavještatelj opozove testament opoziv će se zabilježiti na testamentu koji se čuva u sudu. Sastavljanje i opoziv testamenta van sudske zgrade Član 190. U slučaju potrebe sud će sastaviti testament i primiti izjavu o opozivu testamenta i van sudske zgrade. Obavještavanje suda o zavještateljevom prebivalištu Član 191. Ako je testament sastavljen u sudu na čijem području zavještatelj nema prebivališta, ili ako je testament tom sudu predat na čuvanje, ili ako je testament pred tim sudom opozvan, taj sud je dužan o tome odmah obavijestiti sud na čijem području zavještatelj ima prebivalište. II. POSTUPAK SA TESTAMENTOM Predaja testamenta sudu Član 192. (1) Testament koji je umrli ostavio dostavit će se u sudu zajedno sa smrtovnicom. (2) Organ koji sastavlja smrtovnicu provjerit će da li je umrli ostavio testament, odnosno da li postoji isprava ili dokazi o usmenom testamentu. Proglašenje testamenta Član 193. (1) Kad sud utvrdi da je osoba koja je ostavila testament umrla ili da je proglašena umrlom otvorit će njen testament bez povrede pečata, pročitat će ga i o tome sastaviti zapisnik. (2) Ovako će se postupati bez obzira na to da li je testament po zakonu punovažan i da li ima više testamenata. C. ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA DUGOVE OSTAVITELJEVE Obim odgovornosti nasljednika Član 172. (4) Dioba se provodi uz odgovarajuću primjenu pravila o diobi suvlasništva i učincima diobe, ako ugovorom o nasljeđivanju, testamentom ili ovim zakonom nije šta drugo određeno. Nasljednička zajednica Član 175. (1) Do utvrđenja koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinim naljednicima, sunasljednici upravljaju i raspolažu svim što čini nasljedstvo po pravilima po kojima zajednički vlasnici upravljaju i raspolažu stvarima, osim onim što je povjereno na upravljanje izvršitelju testamenta ili staratelju ostavine. (2) Pošto bude utvrđeno koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinim nasljednicima, do diobe sunasljednici upravljaju i raspolažu svime što je do tada bilo zajedničko po pravilima po kojima suvlasnici upravljaju i raspolažu stvarima, osim onim što je povjereno na upravljanje izvršitelju testamenta ili staratelju ostavine. (1) Predmeti domaćinstva koji služe za zadovoljavanje svakodnevnih potreba nasljednika koji je živio sa ostaviteljem u istom domaćinstvu, a koji nije njegov potomak ni njegov bračni partner, ostavit će se na njegov zahtjev tom nasljedniku, a njihova vrijednost će se uračunati u dio tog nasljednika. (2) Ukoliko vrijednost predmeta premašuje vrijednost nasljednog dijela, nasljednik kojem su ti predmeti ostavljeni isplatit će ovu razliku nasljednicima u novcu. 4) koji su svjedoci prisustvovali otvaranju i proglašenju testamenta. (2) Ako je prilikom otvaranja testamenta primijećeno da je pečat povrijeđen ili da je u testamentu nešto brisano, precrtano ili ispravljano ili ako se što drugo sumnjivo nađe, mora se i to u zapisniku navesti. (3) Zapisnik potpisuju sudija, zapisničar i svjedoci. (4) Na proglašeni testament sud će staviti potvrdu o njegovom proglašenju sa naznačenjem datuma proglašenja, kao i broj i datum ostalih pronađenih testamenata. Proglašenje usmenog testamenta Član 195. (1) Ako je umrli sačinio usmeni testament i o tome postoji isprava koju su svjedoci svojeručno potpisali, sud će sadržinu ove isprave proglasiti po odredbama koje važe za proglašenje pismenog testamenta. (2) Ako takve isprave nema, svjedoci pred kojima je usmeni testament izjavljen saslušat će se ponaosob o sadržaju testamenta, a naročito o okolnostima od kojih zavisi njegova punovažnost, pa će zapisnik o saslušanju ovih svjedoka proglasiti po odredbama koje važe za proglašenje pismenog testamenta. (3) Ako stranka zahtijeva da se svjedoci usmenog testamenta saslušaju pod zakletvom ili ako sud nađe da je takvo saslušanje potrebno, odredit će ročište za saslušanje ovih svjedoka na koje će prozvati predlagače, a ostale zainteresirane osobe samo ako se time ne bi odugovlačio postupak. Proglašenje nestalog ili uništenog testamenta Član 196. (1) Ako je pismeni testament nestao ili je uništen nezavisno od ostaviteljeve volje, a među zainteresiranim osobama nema spora o ranijem postojanju tog testamenta, o formi u kojoj je sastavljen, o načinu nestanka ili uništenja, kao ni o sadržini testamenta, ostavinski sud će o tome saslušati sve zainteresirane osobe i po njihovim prijedlozima izvesti potrebne dokaze, pa će taj zapisnik proglasiti po odredbama koje važe za proglašavanje pismenog testamenta. (2) Ako bi ostavina, kad ne bi bilo testamenta postala vlasništvo općine, odnosno grada, sporazum zainteresiranih osoba o ranijem postojanju testamenta, o njegovoj formi i sadržaju važi samo uz saglasnost nadležnog organa. Obaveza zaštite među nasljednicima poslije diobe Član 179. (5) Ako se odreknu od naslijeđa svi nasljednici koji u trenutku smrti ostavitelja pripadaju najbližem nasljednom redu, na nasljedstvo se pozivaju nasljednici sljedećeg nasljednog reda. Za slučaj da se nasljedstva odreknu ostali nasljednici prvog nasljednog reda bračni drug ostaje u prvom nasljednom redu. Član 164. (2) Izvorni pismeni testament, isprava o usmenom testamentu, zapisnik o saslušanju svjedoka usmenog testamenta, kao i zapisnik o sadržaju nestalog ili uništenog pismenog testamenta, čuvat će se u sudu odvojeno od drugih spisa, a njihov ovjereni prijepis priložit će se spisima. III. OSTAVINSKI POSTUPAK A. OPĆE ODREDBE Predmet ostavinskog postupka Član 198. U ostavinskom postupku utvrđuje se ko su ostaviteljevi nasljednici, što čini ostavinu, te koja još prava u pogledu ostavine pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim osobama. Vanparnični postupak Član 199. (1) Ostavinski postupak je vanparnični postupak. (2) Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, u ostavinskom postupku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje vanparnični i parnični postupak. Nadležnost za provođenje ostavinskog postupka Član 200. (1) Ostavinski postupak se u prvom stepenu provodi pred općinskim sudom u Federaciji, odnosno pred notarom kao povjerenikom suda. (2) U općinskom sudu ostavinski postupak provodi sudija pojedinac. (3) Sud će povjeriti notaru provođenje ostavinskog postupka i dostaviti mu spis bez odgađanja u skladu sa odredbama člana 261. ovog zakona. (4) Kada notar provodi radnje u ostavinskom postupku kao povjerenik suda ovlašten je, kao i sudija općinskog suda, poduzimati sve radnje u postupku i donositi sve odluke, osim odluka za koje je ovim zakonom drukčije propisano. Mjesna nadležnost Član 201. (1) Za ostavinski postupak mjesno je nadležan sud na čijem je području ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište (ostavinski sud). (2) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao prebivalište u Federaciji, za ostavinski postupak mjesno je nadležan sud na čijem je području ostavitelj u to vrijeme imao boravište, ukoliko ovim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno. (3) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao ni prebivalište ni boravište u Federaciji, mjesno je nadležan ostavinski sud u Federaciji na čijem se području nalazi ostavina ili pretežni dio njegove ostavine. (4) Ako se nijedan dio ostavine ne nalazi u Federaciji mjesno je nadležan sud prema mjestu gdje je ostavitelj upisan u knjigu državljana. (1) Ako je nasljednik umro prije okončanja rasprave ostavine, a nije se odrekao od naslijeđa, pravo odricanja prelazi na njegove nasljednike. Član 187. (1) Testament koji se nalazi na čuvanju kod suda vratit će se zavještatelju na njegov zahtjev. Član 202. Stranke ne mogu sporazumno mijenjati nadležnost suda u ostavinskom postupku. Stranke Član 203. Strankom se u smislu ovog zakona smatraju nasljednici i legatari kao i druge osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine. Opća pravila postupanja Član 204. (1) Tokom cijelog postupka sud će paziti da prava stranaka budu što prije utvrđena i osigurana. (2) Sud je dužan naročito paziti da se zaštite i ostvare prava osoba koje se zbog maloljetnosti, duševne bolesti ili drugih okolnosti nisu sposobne brinuti o svojim pravima i interesima. (3) U ostavinskom postupku javnost je isključena. Dokazi Član 205. (1) Sud donosi odluku na osnovu rezultata cjelokupne rasprave. (2) Sud je ovlašten utvrđivati činjenice koje stranke u postupku nisu iznijele, te izvesti i dokaze koje one nisu predložile, ako ocijeni da su te činjenice i ti dokazi važni za odlučivanje u skladu s ovim zakonom. (3) Odluka se može zasnivati i na dokazima koji nisu izvedeni pred sudom koji donosi odluku. Radnje u postupku Član 206. Sudija sa zapisničarom prima izjave o odricanju od naslijeđa i izvodi dokaze. Zapisnici i bilješke Član 207. (1) O radnjama poduzetim u postupku po pravilu se sastavlja zapisnik. (2) O manje važnim izjavama stranaka i obavijestima koje sud prikuplja može se umjesto zapisnika staviti samo bilješka na spisu. (3) Zapisnik potpisuju stranke ako su prisustvovale radnji u postupku, sudija koji je sastavio zapisnik te zapisničar. (4) Bilješku na spisu potpisuje osoba koja ju je sastavila. Odluke Član 208. (1) Odluke se u postupku donose u obliku rješenja. (2) Rješenja protiv kojih je dopušten prigovor, odnosno žalba i rješenja drugostepenog suda moraju biti obrazložena. Prigovor protiv rješenja Član 209. (1) Protiv rješenja koje je kao povjerenik suda u ostavinskom postupku donio notar dopušten je prigovor u roku osam dana od dana dostavljanja rješenja strankama. (2) Testament će se vratiti i zavještateljevom punomoćniku koji ima ovjerenu punomoć za taj posao. (3) O vraćanju testamenta sastavit će se zapisnik u kojem će se navesti način na koji je utvrđen identitet osobe kojoj se vraća testament. (3) Otvaranje i čitanje testamenta izvršit će se u prisustvu dva punoljetna građanina koji mogu biti i osobe pozvane na nasljedstvo. (4) Proglašenju testamenta mogu prisustvovati nasljednici, legatari i druge zainteresirane osobe i tražiti prijepis testamenta. (2) O prigovoru odlučuje sudija pojedinac. Odluke suda o prigovoru protiv rješenja notara Član 211. (1) Nepravovremene, nepotpune ili nedopuštene prigovore sud će odbaciti. (2) Odlučujući o prigovoru protiv rješenja koji je donio notar, sud može u cijelosti ili djelomično rješenje održati na snazi ili ga ukinuti. (3) Kada sud ukine rješenje ili ga djelomično održi na snazi, sam će odlučiti o ukinutom dijelu rješenja. (4) Protiv rješenja suda kojim je rješenje notara u cijelosti ili djelomično ukinuto nije dopuštena posebna žalba. (5) U slučaju iz stava 3. ovog člana sud će provesti radnje koje ocijeni potrebnim. (6) Rješenje o prigovoru dostavit će se strankama i notaru. Žalba protiv rješenja Član 212. (1) Protiv rješenja prvostepenog suda dopuštena je žalba, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. (2) Žalba se podnosi u roku 15 dana od dostavljanja prvostepenog rješenja. Postupak po žalbi Član 213. (1) Žalba se podnosi prvostepenom sudu koji može u povodu pravovremeno podnesene žalbe sam novim rješenjem preinačiti pobijano rješenje, ako se time ne povređuju prava drugih osoba zasnovana na tom rješenju. (2) Ako prvostepeni sud ne preinači svoje rješenje, dostavit će žalbu drugostepenom sudu, bez obzira na to je li žalba podnesena u roku koji zakon određuje. (3) Drugostepeni sud rješava, po pravilu, samo o žalbama koje su pravovremeno podnesene, ali može uzeti u obzir i žalbu koja je nepravovremeno podnesena ako se time ne povređuju prava drugih osoba koja se zasnivaju na pobijanom rješenju. (4) Ako je protiv rješenja dopuštena posebna žalba sud će, ako ne postupi prema odredbi stava 1. ovog člana, prijepis spisa sa žalbom dostaviti drugostepenom sudu. Ne čekajući odluku drugostepenog suda, prvostepeni sud poduzimat će one radnje koje je ovlašten poduzimati u ostavinskom postupku, nezavisno od ishoda žalbenog postupka, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. Vanredni pravni lijekovi Član 214. U ostavinskom postupku nisu dopušteni vanredni pravni lijekovi. Troškovi postupka Član 215. (1) Svaka stranka snosi troškove koje je imala tokom ili u povodu postupka. (2) Ako je bilo zajedničkih troškova, sud će odrediti u kojem će razmjeru stranke snositi te troškove. (5) Općinski sud kod kojeg se testament nađe ili kojem bude podnesen otvorit će i pročitati testament iako je za raspravljanje ostavine nadležan drugi općinski sud ili inozemni organ. Zapisnik o proglašenju pismenog testamenta Član 194. (1) Zapisnik o proglašenju pismenog testamenta treba da sadrži: 1) koliko je testamenata nađeno, koji datum nose i gdje su nađeni, 2) ko je testamente predao sudu ili sastavljaču smrtovnice, (4) Ako je ostavinskom sudu predana nepotpuna smrtovnica ili samo izvod iz matične knjige umrlih, on će na zapisnik u ostavinskoj raspravi utvrditi sve podatke koje treba sadržavati smrtovnica. (5) Smrtovnica se sastavlja i u slučaju kada umrli nije ostavio imovinu. (6) Smrtovnica ima dokaznu snagu javne isprave samo u pogledu podataka koji su preuzeti iz matične knjige umrlih. Sadržaj smrtovnice Član 217. (1) U smrtovnicu se unose: 1) prezime i ime ostavitelja, po mogućnosti jedinstveni matični broj građanina, ime jednog od njegovih roditelja, ostaviteljevo zanimanje, datum rođenja i državljanstvo, a za ostavitelja koji je bio u braku i prezime koje je imao prije sklapanja braka, 2) dan, mjesec i godina, mjesto i, po mogućnosti, sat smrti, 3) mjesto u kojemu je ostavitelj imao prebivalište, odnosno boravište. (2) U smrtovnici treba, ako je to moguće, navesti: 1) prezime i ime, datum rođenja, zanimanje, prebivalište, odnosno boravište ostaviteljevog bračnog, odnosno vanbračnog partnera i bračne, vanbračne i usvojene djece, 2) prezime i ime, datum rođenja i prebivalište, odnosno boravište ostalih srodnika koji bi mogli biti pozvani na nasljedstvo na osnovu zakona, kao i osobe koje su pozvane na nasljedstvo na osnovu testamenta, 3) mjesto gdje se nalazi imovina koju je ostavio ostavitelj, ima li imovine za čije držanje, čuvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi, ima li gotovog novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti, štednih knjižica ili kakvih drugih važnih isprava, da li je ostavitelj ostavio dugova i koliko, je li ostavio pisani testament ili zaključio ugovor o nasljeđivanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju ili ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života i gdje se oni nalaze, a ako je ostavitelj napravio usmeni testament onda prezime i ime, zanimanje i boravište svjedoka pred kojima je usmeni testament napravljen, 4) očekuje li se rođenje ostaviteljeva djeteta i imaju li njegova djeca ili bračni partner staratelja, 3) da li je testament predat otvoren ili zatvoren i kakvim je pečatom bio zapečaćen, (3) Ako među zainteresiranim osobama ima osoba koje nisu sposobne da se same staraju o svojim interesima, sporazum iz st. 1. i 2. ovog člana važi samo uz saglasnost organa starateljstva. Dostavljanje i čuvanje isprava o proglašenju testamenta Član 197. (2) Sud će popis narediti i na zahtjev ostaviteljevih nasljednika, legatara ili povjerilaca. (3) Ako to zahtijevaju posebne okolnosti u kojima je ostavitelj umro, a naročito ako prijeti opasnost da bi dio ostavine mogao biti otuđen ili izgubljen, policijski službenici koji u tim okolnostima ureduju, prilikom svog uredovanja, ako je to moguće, popisat će ostaviteljeve stvari, po potrebi zapečatiti prostorije u kojima se stvari nalaze i popis dostaviti matičaru nadležnom za upis činjenice smrti. (4) U slučaju iz stava 3. ovog člana matičar će primljeni popis dostaviti ostavinskom sudu koji vodi ostavinski postupak. Sadržaj popisa Član 219. (1) Popis će obuhvatiti sve nepokretne i pokretne stvari koje su bile u ostaviteljevom neposrednom posjedu u času njegove smrti. (2) Popis će obuhvatiti i drugo što je pripadalo ostavitelju, a nalazi se kod druge osobe, uz naznaku kod koga se nalazi i po kojem osnovu, kao i ono što je ostavitelj posjedovao, a za što se tvrdi da nije njegovo vlasništvo. (3) U popisu imovine zabilježit će se ostaviteljeva potraživanja, a i dugovi, te posebno neplaćeni porezi, doprinosi i druga javna davanja. Način popisivanja Član 220. (1) Pokretne stvari popisuju se po vrsti, rodu, broju, mjeri i težini ili pojedinačno. (2) Nekretnine se popisuju pojedinačno s naznakom mjesta gdje se nalaze, kulture zemljišta, te zemljišnoknjižnih podataka ako su poznati. Obavljanje popisa Član 221. (1) Popis će obaviti sudski službenik ili notar kojeg odredi sudija koji vodi sudski postupak. (2) Popis se obavlja u prisustvu dvije punoljetne osobe, a kada je to potrebno, i uz učestvovanje vještaka. (3) Popisu može prisustvovati i svaka zainteresirana osoba. Postupak sa stvarima za koje postoje posebni propisi Član 222. Kada se prilikom popisivanja ili inače u ostavini pronađu stvari za čije držanje, čuvanje ili prijavljivanje postoje posebni propisi s njima će se nakon obavljenog popisa postupiti po tim propisima. 3. Osiguranje ostavine Predaja na čuvanje Član 223. (1) Ako sudija ne poznaje zavještatelja osobno i po imenu, identitet zavještatelja utvrđuje se osobnom kartom i ako zavještatelj nema osobnu kartu, a ni sudija ga osobno i po imenu ne poznaje, dovoljno je da njegov identitet posvjedoče dva punoljetna svjedoka. (2) Identitet svjedoka testamenta i svjedoka identiteta zavještatelja, ako ih sudija osobno ne poznaje, utvrdit će se osobnom kartom. (3) U zapisniku će se navesti način na koji je utvđen identitet zavještatelja i svjedoka identiteta, odnosno svjedoka testamenta. Testament sastavljen od više listova Postavljanje privremenog staratelja ostavine Član 224. (1) Privremenog staratelja ostavine postavlja ostavinski sud. (2) Prije postavljanja privremenog staratelja sud će, po mogućnosti, zatražiti mišljenje u pogledu staratelja od osoba koje su vjerovatno pozvane na nasljedstvo. Pečaćenje Član 225. (1) Ako ocijeni da je to cjelishodno, sud može odrediti da se prostorije u kojima se nalaze stvari iz sastava ostavine zapečate, te će odrediti osobu koju će obavezati da bez odgađanja prijavi svako oštećenje pečata nadležnoj policijskoj upravi i sudu. (2) Dopuštenje za skidanje pečata može dati samo ostavinski sud, odnosno notar kao povjerenik suda. Privremene mjere Član 226. Prije pokretanja ostavinskog postupka i tokom njega, sve dok postupak ne bude pravomoćno okončan, sud će, na zahtjev stranke radi osiguranja stvari i prava iz ostavine, odrediti privremene mjere predviđene zakonom kojim se uređuje izvršni postupak, ako stranka učini vjerovatnim opasnost da bi se bez takve mjere promijenilo postojeće stanje ili ako učini vjerovatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. C. POKRETANJE OSTAVINSKOG POSTUPKA Pokretanje postupka Član 227. (1) Ostavinski postupak pokreće se po službenoj dužnosti u roku 30 dana kad sud primi smrtovnicu ili izvod iz matične knjige umrlih, odnosno s njima izjednačenu ispravu. (2) Sud, odnosno notar koji kao povjerenik suda vodi ostavinski postupak dužan je odmah nakon što se pokrene ostavinski postupak pribaviti dokaz o činjenicama iz Registra u skladu sa odredbama člana 124. ovog zakona. Ispitivanje nadležnosti Član 228. (1) Nakon što primi ispravu iz člana 227. ovog zakona sud će ispitati je li nadležan za ostavinski postupak, pa ako ustanovi da nije nadležan, dostavit će predmet nadležnom sudu. Član 183. (1) Ako se zapisnik o sastavljanju testamenta sastoji od više listova, svi listovi će se prošiti jamstvenikom i oba kraja jemstvenika zapečatiti sudskim pečatom. (1) Zapisnik o proglašenju testamenta sa izvornim pismenim testamentom, odnosno sa ispravom o usmenom testamentu ili zapisnikom o saslušanju svjedoka usmenog testamenta dostavit će se ostavinskom sudu, a sud koji je testament proglasio zadržat će njihov prijepis. Zabrana sporazuma o nadležnosti (2) Ostavinski sud može tokom ostavinskog postupka mijenjati i ukidati mjere osiguranja ostavine koje je odredio on sam ili neki drugi sud ili organ vlasti. (3) Mjere za osiguranje, a i njihove promjene i ukidanja određuje ostavinski sud na zahtjev stranke, a i po službenoj dužnosti. Pozivanje izvršitelja testamenta Član 230. Ako je ostavitelj postavio izvršitelja testamenta, sud će mu to priopćiti i pozvati ga da se u određenom roku izjasni prima li se te dužnosti. Staratelj nerođenog djeteta Član 231. (1) Ako se očekuje rođenje djeteta koje bi bilo pozvano na nasljedstvo, ostavinski sud će o tome obavijestiti organ nadležan za poslove starateljstva. (2) Ako organ nadležan za poslove starateljstva drukčije ne odredi, o pravima još nerođenog djeteta brinut će se jedan od njegovih roditelja. Postupak kad nema imovine ili kad ima samo pokretne imovine Član 232. (1) Ako prema podacima kojima sud raspolaže umrli nije ostavio imovinu, ostavinski će sud rješenjem odlučiti da se ne provodi ostavinska rasprava. (2) Isto će tako sud postupiti i u slučaju ako je ostavitelj ostavio samo pokretnine i s njima izjednačena prava, a nijedna od osoba pozvanih na nasljedstvo ne zahtijeva da se provede ostavinski postupak. (3) Kada sud odluči da ne provodi ostavinski postupak, obavijestit će o tome organ nadležan za poslove starateljstva, ako među nasljednicima ima osoba koje nisu sposobne da se same brinu o svojim pravima i interesima, a nemaju roditelje ili druge zakonske zastupnike. (4) Ako je sud odlučio da se ne provodi ostavinski postupak zbog toga što se ostavina sastoji samo od pokretne imovine, ukinut će mjere osiguranja ostavine kako bi osobe pozvane na nasljedstvo mogle slobodno ostvarivati prava koja im pripadaju kao nasljednicima. (5) Kad u ostavinu ulaze i stvarna prava na nekretninama postupit će se kao kad su iza ostavitelja ostale nekretnine, a kad postoje ostala prava, kao da su ostale pokretnine. Odvajanje ostavine od imovine nasljednika Član 233. Kad se po odredbama zakona može zahtijevati odvajanje ostavine od imovine nasljednika, sud će na prijedlog ovlaštenih osoba odrediti to odvajanje, primjenjujući pri tome odredbe ovog zakona o privremenim mjerama za osiguranje ostavine. D. OSTAVINSKA RASPRAVA Poziv na ročište Član 234. (1) Za ostavinsku raspravu sud će odrediti ročište. (2) U pogledu prigovora iz stava 1. ovog člana, ako ovim zakonom nije drukčije određeno, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje žalba u parničnom i vanparničnom postupku. Postupak povodom prigovora Član 210. (1) Prigovor se dostavlja notaru koji ga je dužan bez odgađanja zajedno sa spisom dostaviti nadležnom općinskom sudu. (3) Na prijedlog jedne stranke sud može odlučiti da joj druga stranka nadoknadi troškove koje joj je prouzrokovala očito nesavjesnim postupkom. B. PRETHODNE RADNJE 1. Smrtovnica Sastavljanje smrtovnice Član 216. (1) Kad neka osoba umre ili bude proglašena umrlom matičar nadležan za upis činjenice smrti u matičnu knjigu umrlih sastavit će smrtovnicu i obavezno je dostaviti sudu u roku 15 dana po izvršenom upisu. (2) Smrtovnica se sastavlja na osnovu podataka iz matične knjige umrlih, podataka dobivenih od srodnika umrlog, od osoba s kojima je umrli živio, te od drugih osoba koje ih mogu pružiti. (3) Ako organ iz stava 1. ovog člana nije u mogućnosti pribaviti podatke za sastavljanje smrtovinice, dostavit će smrtovnicu samo s onim podacima kojima raspolaže (u daljnjem tekstu: nepotpuna smrtovnica), navodeći razloge zbog kojih nije mogao sastaviti potpunu smrtovnicu i ukazujući na podatke koji bi mogli poslužiti ostavinskom sudu za pronalaženje nasljednika i imovine umrlog. 5) datum i mjesto smrti bračnog partnera ili ostaviteljeva djeteta ili koje druge osobe koja bi mogla biti pozvana na nasljedstvo, a koja je umrla prije ostavitelja. Član 236. (1) Na ročištu za ostavinsku raspravu sud će raspraviti sva pitanja važna za donošenje odluke u ostavinskom postupku, a naročito u pogledu prava na nasljedstvo, veličinu nasljednog dijela i prava na legate. (2) Sud o pravima odlučuje, po pravilu, pošto je zainteresiranim osobama omogućio da daju potrebne izjave. Tokom ostavinskog postupka zainteresirane osobe mogu davati izjave bez prisustva drugih zainteresiranih osoba i nije potrebno da se u svakom slučaju tim osobama omogući da se izjasne o izjavama drugih zainteresiranih osoba. (3) O pravima osoba koje nisu došle na ročište, a uredno su pozvane, sud će odlučivati prema podacima kojima raspolaže uzimajući u obzir njihove pismeme izjave koje stignu do donošenja odluke. (4) Ako sud posumnja da je osoba koja po zakonu polaže pravo na nasljedstvo jedini ili najbliži ostaviteljev srodnik, može saslušati i osobe za koje smatra da bi mogle imati jednako ili jače nasljedno pravo, a može te osobe pozvati i oglasom po odredbama člana 235. ovog zakona. Nasljednička izjava Član 237. (1) Svako je ovlašten, ali niko nije dužan dati nasljedničku izjavu. 2. Popis ostaviteljeve imovine Vrijeme obavljanja popisa Član 218. (1) Popis ostaviteljeve imovine obavit će se po odluci ostavinskog suda kada se ne zna postoje li nasljednici ili gdje borave, kada su nasljednici osobe koje zbog maloljetne, duševne bolesti ili drugih okolnosti ne mogu same voditi brigu o svojim pravima i interesima, ili u drugim opravdanim slučajevima. (1) Ako se ustanovi da nijedan od prisutnih nasljednika nije sposoban upravljati ostavinom ili nečim iz njenog sastava, a nema zakonskog zastupnika, ili ako su nasljednici nepoznati ili odsutni ili kada druge okolnosti nalažu naročit oprez, policijski službenik ili druga osoba koja ureduje u ime vlasti predat će u hitnim slučajevima te stvari na čuvanje pouzdanoj osobi i o tome odmah obavijestiti sud na čijem se području te stvari nalaze, koji može tu mjeru izmijeniti ili ukinuti. (2) Gotov novac, vrijednosne papire, dragocjenosti, štedne knjižice i druge važne isprave treba u slučaju iz stava 1. ovog člana predati na čuvanje sudu ili notaru na čijem se području nađe ta imovina. (3) Ko primi na čuvanje stvari iz st. 1. i 2. ovog člana dužan je o tome izdati potvrdu koju će sudu na čijem se području te stvari nalaze predati onaj ko ih je dao na čuvanje. (8) Ako nasljednik u nasljedničkoj izjavi ne izjavi odnosi li se njegova izjava na ono što mu pripada na osnovu zakona, na osnovu ugovora o nasljeđivanju ili na osnovu testamenta, ili kao nužni dio, smatra se da se izjava odnosi na nasljedstvo po bilo kojem osnovu. (9) Sud neće zahtijevati nasljedničku izjavu ni od koga, ali nasljednik koji želi dati izjavu može to učiniti usmeno pred ostavinskim sudom na zapisnik, odnosno predajom ostavinskom sudu isprave iz stava 6. ovog člana. (10) Prilikom davanja izjave o odricanju od naslijeđa ovlaštene osobe će nasljednika upozoriti da se može odreći nasljedstva samo u svoje ime, ili i u ime svojih potomaka. Prigovor na popis Član 238. (1) Ako stranke prigovore popisu, sud može, ako to smatra potrebnim, narediti sudskom službeniku ili notaru da ponovno obavi popis. (2) Ako popis imovine nije obavljen, sud može, na osnovu podataka koje su mu dale zainteresirane osobe, sam utvrditi što ulazi u ostavinu. Upućivanje na parnicu zbog spora Član 239. (1) Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim organom ako su među strankama sporne činjenice od kojih zavisi neko njihovo pravo. (2) Na način predviđen odredbom stava 1. ovog člana sud će postupiti naročito ako su sporne činjenice: 1) o kojima zavisi nasljedno pravo, a naročito valjanost ili sadržaj ugovora o nasljeđivanju ili testamenta ili odnos nasljednika i ostavitelja na osnovu kojeg se po zakonu nasljeđuje, 2) od kojih zavisi veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio, 3) od kojih zavisi opravdanost isključenja nužnih nasljednika ili postojanje razloga za nedostojnost, 4) je li se neka osoba odrekla naslijeđa, 5) od kojih zavisi osnovanost zahtjeva nadživjelog bračnog partnera i ostaviteljevih potomaka, koji su živjeli sa ostaviteljem u istom domaćinstvu da im se iz ostavine izdvoje predmeti domaćinstva koji služe za zadovoljenje svakodnevnih potreba. (4) Sud iz st. 1. i 2. ovog člana obavijestit će ostavinski sud o svim mjerama poduzetim za osiguranje ostavine. (5) Privremene mjere za osiguranje ostavine može pored ostavinskog suda narediti i sud na čijem je području ostavitelj umro te sud na čijem se području nalazi ostaviteljeva imovina. (6) Kad za ostavinski postupak nije nadležan sud u Federaciji, nadležnost domaćeg suda koji je ovlašten provoditi pojedine radnje određuje se prema odredbama st. od 1. do 5. ovog člana. (2) U pozivu na ročište sud će zainteresirane osobe obavijestiti o pokretanju postupka, o tome je li mu koji testament već predat, te će ih pozvati da odmah dostave sudu pisani testament, odnosno ispravu o usmenom testamentu ili ugovor o nasljeđivanju ili o drugom pravnom poslu za slučaj smrti, ako se kod njih nalazi, ili da naznače svjedoke usmenog testamenta. (3) Sud će u pozivu upozoriti zainteresirane osobe da mogu do donošenja prvostepenog rješenja o nasljeđivanju dati izjavu o prihvatanju i ustupanju nekom od sunasljednika ili izjavu o odricanju od naslijeđa usmeno na ročištu ili u formi notarski obrađene isprave, a ako na ročište ne dođu ili takvu izjavu ne daju, smatrat će se da žele biti nasljednici. (2) Ako u slučaju iz stava 1. ovog člana ne postoji spor o činjenicama nego samo o primjeni prava, ostavinski sud će ta pravna pitanja raspraviti u ostavinskom postupku. Upućivanje na parnicu zbog spora o sastavu ostavine Član 241. (1) Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su između stranaka sporne činjenice: 1) od kojih zavisi sastav ostavine, 2) od kojih zavisi predmet legata, 3) ako između nasljednika postoji spor povodom zahtjeva nadživjelog bračnog partnera ili ostaviteljevih potomaka koji su s njim živjeli u zajednici da im iz ostavine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u povećanju vrijednosti imovine ostavitelja. (2) Sud neće prekinuti postupak u slučaju iz stava 1. ovog člana, ako su sporne činjenice koje može utvrditi na osnovu javnih isprava nego će na osnovu pretpostavke da je sadržaj tih isprava istinit donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi suprotno uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku. (3) Kad sud u slučaju iz stava 1. ovog člana prekida postupak, prethodno će ispitati jesu li ispunjene pretpostavke za donošenje djelomičnog rješenja o nasljeđivanju, pa će ga donijeti ako su ispunjene. (4) Prekid postupka iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na ono što je obuhvaćeno djelomičnim rješenjem o nasljeđivanju. Ko se upućuje na parnicu i trajanje prekida Član 242. (1) Sud će uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku čije pravo smatra manje vjerovatnim. (2) Ako sud prekine postupak, odredit će rok koji ne može biti duži od 30 dana, u kojemu upućena stranka treba pokrenuti parnicu ili upravni postupak, te o pokretanju obavijestiti ostavinski sud. (3) Ako stranka u određenom roku postupi po rješenju suda, prekid postupka trajat će dok parnica ili upravni postupak ne bude pravomoćno završen. (4) Ako je ostavitelj ostavio testament ili ugovor o nasljeđivanju, o pokretanju ostavinskog postupka sud će obavijestiti i na ročište pozvati i osobe koje bi mogle po zakonu polagati pravo na naslijeđe. (5) Ako je ostavitej postavio izvršitelja testamenta, sud će i njega obavijestiti o pokretanju postupka. Pozivanje oglasom Član 235. (1) Rješenjem o nasljeđivanju sud utvrđuje ko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle i druge osobe. (2) Rješenje iz stava 1. ovog člana sadrži: 1) prezime i ime ostavitelja, ime jednog od njegovih roditelja, datum rođenja, državljanstvo i, po mogućnosti, ostaviteljev jedinstveni matični broj građanina, te za osobe umrle u braku i njihovo prezime koje su imale prije sklapanja braka, 2) oznaku nekretnina s podacima iz javnih evidencija o nekretninama potrebnim za upis, kao i oznaku pokretnih stvari i drugih prava za koja je sud utvrdio da ulaze u ostavinu, 3) prezime i ime nasljednika, ime jednog od njegovih roditelja, datum rođenja, državljanstvo, njegovo prebivalište, odnos nasljednika prema ostavitelju, nasljeđuje li ga kao zakonski ili ugovorni ili testamentarni nasljednik, a ako ima više nasljednika i nasljedni dio svakog pojedinog nasljednika izražen razlomkom, te po mogućnosti nasljednikov jedinstveni matični broj građanina, 4) je li i kako nasljednikovo pravo uvjetovano, uvjetovano rokom ili opterećeno nalogom, odnosno inače ograničeno ili opterećeno i u čiju korist, 5) prezime i ime i prebivalište osoba kojima je u vezi s nasljeđivanjem ostavitelja pripalo pravo na legat ili neko drugo pravo iz ostavine s tačnom oznakom tog prava, te po mogućnosti njihov jedinstveni matični broj građanina. (3) Ako u ostavinskom postupku svi nasljednici i legatari sporazumno predlože diobu i način diobe, sud će i taj sporazum unijeti u rješenje o nasljeđivanju. Sud će isto tako postupiti ako diobu provede prema čl. 177. i 178. ovog zakona. (4) Odredbe o rješenju o nasljeđivanju primjenjuju se na odgovarajući način i na slučajeve ostavine bez nasljednika (član 21. ovog zakona), kada su ostaviteljevi nasljednici općina, odnosno grad na koje je na osnovu ovog zakona prešla ostavina. Dostava rješenja o nasljeđivanju Član 244. (1) Rješenje o nasljeđivanju dostavit će se svim nasljednicima i legatarima, kao i osobama koje su tokom postupka istakle zahtjev za naslijeđe. (2) Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju dostavit će se nadležnoj poreznoj upravi i javnom registru nekretnina te drugim nadležnim organima. Upisi u javnu evidenciju nekretnina i predaja pokretnih stvari Član 245. (1) Ako se ne zna ima li nasljednika, sud će oglasom pozvati osobe koje polažu pravo na nasljedstvo da se prijave sudu u roku jedne godine od objavljivanja oglasa u "Službenim novinama Federacije BiH". (2) Oglas će se pričvrstiti na oglasnu ploču suda i objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i na drugi prikladan način. (3) Po odredbama st. 1. i 2. ovog člana sud će postupiti i ako je nasljedniku postavljen privremeni zastupnik zbog toga što je boravište nasljednika nepoznato, a nasljednik nema punomoćnika, ili zbog toga što se nasljednik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomoćnika, nalaze u inozemstvu ili su nedostupni, a dostava se nije mogla obaviti. (4) Nakon što istekne rok iz stava 1. ovog člana sud će provesti ostavinsku raspravu na osnovu izjave postavljenog staratelja i podataka kojima sud raspolaže. Predmet ostavinske rasprave Kad je nasljednikovo pravo uvjetovano, uvjetovano rokom ili opterećeno nalogom, sud će na prijedlog zainteresiranih osoba odrediti potrebne privremene mjere osiguranja. Posebno rješenje o legatu Član 247. (1) Ako nasljednici ne osporavaju legat, sud može i prije donošenja rješenja o nasljeđivanju, na zahtjev legatara, donijeti posebno rješenje o legatu. (2) U tom slučaju na odgovarajući će se način primijeniti odredbe o upisima u zemljišnoj knjizi i o predaji pokretnih stvari koje se nalaze na čuvanju kod suda, notara ili po njihovu nalogu kod treće osobe. Djelomično rješenje o nasljeđivanju Član 248. Kad je sastav ostavine samo djelomično nesporan, sud će nakon što utvrdi ko su nasljednici, odnosno legatari donijeti djelomično rješenje o nasljeđivanju kojim će utvrditi nasljednike i legatare, te ono za što nije sporno da je u sastavu ostavine. Učinak pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju i legatu Član 249. (1) Smatra se da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđeno što je u sastavu ostavine, ko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno i kako, te postoje li kakva prava na legate i koja. Isto vrijedi i za djelomično rješenje o nasljeđivanju u pogledu onoga što je njima utvrđeno. (2) Što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju može pobijati jedino onaj koji po odredbama ovog zakona nije vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju. On to može pobijati jedino putem parnice s osobama u čiju korist glasi utvrđenje čiju istinitost osporava. (3) Pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im pripada neko pravo u pogledu onoga za što je utvrđeno da je u sastavu ostavine, ako nisu kao stranke učestvovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane. (4) Pravomoćnim rješenjem o nasjeđivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im je zbog ostaviteljeve smrti pripalo nasljedno pravo na osnovu ugovora o nasljeđivanju, testamenta ili zakona, ili da im je pripalo pravo na neki legat, ako nisu kao stranke učestvovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane. (5) Pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju vezane su osobe koje su kao stranke učestvovale u ostavinskoj raspravi ili su na nju bile uredno osobno pozvane, no ipak nisu vezane: (2) Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od naslijeđa smatra se da želi biti nasljednikom. (3) Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaća naslijeđe ne može ga se više odreći. (4) Nasljedničku izjavu potpisuju, odnosno stavljaju rukoznak nasljednik ili njegov zastupnik. (5) Ako nasljednik ili njegov zastupnik nije u stanju potpisati nasljedničku izjavu, navest će razlog ovlaštenoj osobi koja će to zabilježiti u zapisniku. Član 250. (1) Ko je u dobroj vjeri povodom naplatnog sticanja neke stvari ili prava koje pripada ostaviteljevu nasljedniku postupao s povjerenjem u istinitost pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju, ne znajući da to utvrđenje nije istinito u pogledu osobe od koje je sticao, ipak je stekao tu stvar ili pravo kao što bi je stekao da je otuđiocu zaista pripadalo nasljedno pravo onako kako je navedeno u pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju. (2) Ovim se ne dira u odredbe o sticanju povjerenjem u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga kao ni u odredbe o sticanju pokretnina od nevlasnika. F. NASLJEDNIKOVI ZAHTJEVI NAKON PRAVOMOĆNOSTI RJEŠENJA O NASLJEĐIVANJU Naknadno pronađena imovina Član 251. (1) Ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim (dopunskim) rješenjem rasporediti na osnovu prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku. (2) Ako prije nije bila vođena ostavinska rasprava, sud će je po službenoj dužnosti provesti samo ako su pronađene nekretnine ili s njima izjednačena prava. (3) Ako prije nije bila vođena ostavinska rasprava, a pronađene su pokretnine ili s njima izjednačena prava, sud će provesti ostavinsku raspravu samo na zahtjev zainteresiranih osoba. Naknadno pronađeni ugovor o nasljeđivanju i testament Član 252. (1) Ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe testament, sud će ga proglasiti, te zapisnik o proglašenju i fotokopiju (prijepis-presliku) testamenta dostaviti ostavinskom sudu, a zadržati njezin izvornik. (2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, kao i u slučaju da se naknadno pronađe ugovor o nasljeđivanju, ostavinski sud neće ponovno voditi ostavinsku raspravu, nego će obavijestiti zainteresirane osobe o proglašenju testamenta, odnosno o naknadno pronađenom ugovoru o nasljeđivanju i upozoriti ih da mogu svoja prava na osnovu testamenta ostvarivati u parnici. Novi nasljednik ili legatar Član 253. Osoba koju ne veže pravomoćno rješenje o nasljeđivanju ili legatu, a koja smatra da ima pravo kao nasljednik ili legatar, može to svoje pravo ostvarivati samo u parnici. Djelovanje razloga za ponavljanje postupka Član 254. (6) Izjava o primanju naslijeđa ili o odricanju od naslijeđa koja je podnesena sudu mora biti notarski obrađena, kao i punomoć za davanje nasljedničke izjave. Ovu izjavu ili punomoć sa istim pravnim djelovanjem nasljednik može dati i pred konzularnim predstavnikom ili diplomatskim predstavnikom Bosne i Hercegovine koji obavlja konzularne poslove. (7) U izjavi treba navesti da li se nasljednik prima, odnosno odriče dijela koji mu pripada na osnovu zakona, na osnovu ugovora o nasljeđivanju ili na osnovu testamenta ili se izjava odnosi na nužni dio. (2) Ako sud ustanovi da je za ostavinski postupak nadležan inozemni organ, rješenjem će se oglasiti nenadležnim i obustaviti postupak. Član 255. (1) Kad je za odlučivanje o nasljedstvu iza određenog ostavitelja nadležan inozemni organ, sud na čijem je području ostavitelj umro izdat će po prijemu smrtovnice oglas kojim će pozvati sve osobe u zemlji koje se smatraju ostaviteljevim nasljednicima, legatarima ili povjeriocima da u oglasnom roku, koji ne može biti kraći od 30 dana ni duži od šest mjeseci, a koji teče od dana objavljivanja oglasa u "Službenim novinama Federacije BiH", to prijave sudu jer će se u protivnom slučaju ostaviteljeve pokretnine predati nadležnom organu strane države, ili osobi koju on ovlasti da ih primi. (2) Oglas će se objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH" i na oglasnoj ploči suda, a po potrebi i na drugi prikladan način, a jedan primjerak oglasa dostavit će se najbližem diplomatskom ili konzularnom predstavniku odnosne strane države u našoj zemlji. (3) Neće se izdati oglas ako vrijednost ostavine, bez odbitka dugova, ne prelazi iznos od 10.000,00 KM. (4) Ako se oglas ne objavi ostavina se ne smije predati prije nego što isteknu tri mjeseca od dana smrti stranog državljanina. Zadržavanje ostavine Član 256. (1) Ako neka osoba prijavi sudu da se smatra ostaviteljevim nasljednikom ili legatarom, sud će za vrijeme dok organ strane države ne odluči o tom njenom pravu, zadržati one ostaviteljeve stvari koje bi bile dovoljne tom njenom pravu. (2) Pošto organ strane države donese pravomoćnu odluku o njenom pravu, sud će u pogledu prijavljenog zahtjeva izvršiti ovu odluku u pogledu zadržanih stvari, a ostatak će potom predati organu strane države. (3) Ako neki ostaviteljev vjerovnik prijavi svoje potraživanje, sud će zadržati onoliko ostaviteljevih stvari koliko je potrebno za pokriće tog potraživanja sve dok ono ne bude podmireno ili osigurano. DIO TREĆI NOTARI KAO SUDSKI POVJERENICI I. PROVOĐENJE OSTAVINSKIH RASPRAVA Djelokrug notara Član 257. (1) Notari kao sudski povjerenici provode radnje i donose odluke u ostavinskom postupku u skladu sa odlukom suda o povjeravanju i odredbama ovog zakona. (2) Sud može iz važnih razloga uvijek oduzeti notaru daljnje provođenje ostavinske rasprave koje mu je povjereno i raspravu sam provesti ili povjeriti drugom notaru, te o tome prethodno ili istovremeno obavijestiti Notarsku komoru Federacije Bosne i Hercegovine. (3) Važni razlozi iz stava 2. ovog člana npr. jesu: nemogućnost notara da zbog bolesti ili kojeg drugog razloga obavlja posao, očito notarevo zanemarivanje zakonskih obaveza ili drugi važni razlozi po ocjeni suda. (4) Protiv odluke suda iz st. 1. i 2. ovog člana nije dopuštena žalba. Postupak Mjere ostavinskog suda za osiguranje ostavine Član 229. (1) Mjere za osiguranje ostavine može ostavinski sud odrediti tokom cijelog ostavinskog postupka. (1) Ako su među strankama sporne činjenice od kojih zavisi pravo na testamentom određeni legat ili drugo pravo, sud će uputiti stranke na parnicu ili postupak pred organom uprave, ali neće prekinuti ostavinski postupak. Član 259. (1) Povjereni postupak provođenja ostavinske rasprave notar je dužan provesti u razumnom roku, računajući od dana prijema predmeta. (2) U slučaju da notar iz opravdanih razloga ne uspije u roku iz stava 1. ovog člana provesti sve radnje, dostavit će o tome izvještaj sudu i Notarskoj komori Federacije Bosne i Hercegovine u kojem će obrazložiti razloge zbog kojih nije dovršio postupak. Ovlaštenja i dužnosti notara Član 260. (1) Kao povjerenik suda u ostavinskom postupku notar na osnovu odluke suda o povjeravanju provodi radnje i donosi odluke propisane ovim zakonom. (2) U slučajevima iz čl. 239., 240. i 241. ovog zakona notar će vratiti spis nadležnom sudu. (3) U slučajevima iz čl. 173., 177. i 178. ovog zakona notar može donositi odluke samo uz saglasnost svih stranaka u postupku. U protivnom vratit će spis nadležnom sudu. (4) Nakon pravomoćnosti rješenja kojim je postupak okončan, odnosno povodom izjavljenog prigovora, kao i u drugim slučajevima kada po odredbama ovog zakona vraća spis nadležnom sudu, notar će vratit spis nadležnom sudu, a u notarskom spisu zadržati prijepis spisa. Službeno sjedište notara Član 261. (1) Sud će provođenje ostavinskih postupaka povjeravati notarima koji imaju službeno sjedište na području suda ili na području njegovog odjeljenja. (2) Kad na području suda, odnosno odjeljenja suda imaju svoja službena sjedišta više notara, predmeti će im se dodjeljivati u rad ravnomjerno abecednim redom prezimena notara, na koji red neće uticati završetak kalendarske godine. (3) Ostavinske predmete u skladu sa st. 1. i 2. ovog člana sud može dostavljati notarima i elektronskim putem. II. POLOŽAJ I RAD NOTARA KAO SUDSKOG POVJERENIKA Važenje zakona Član 262. (1) Ako ovim zakonom nije drukčije propisano, za rad notara kao sudskog povjerenika važe propisi kao za sudove. (2) O razlozima za izuzeće notara odlučuje sud koji ga je postavio za svog povjerenika. Dostavljanje Član 263. Pozive i druge isprave koje sastavlja kao sudski povjerenik notar dostavlja strankama prema propisima o sudskoj dostavi. Oslobođenje od troškova taksi Član 264. U izvršenju povjerenog posla notar je ovlašten pribavljati potrebne podatke i isprave od drugih nadležnih organa. Podnesci kojima to traži oslobođeni su od troškova sudskih i administrativnih taksi. (4) Ako stranka u određenom roku ne postupi po rješenju suda, prekinuti će se postupak nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je stranka upućena na parnicu, odnosno upravni postupak. U tom slučaju stranka koja je upućena na parnicu ili na upravni postupak može svoja prava ostvarivati u postupku na koji je upućena. (5) Ako je ostavinski sud postupio u skladu s odredbom stava 4. ovog člana, a i u slučaju da je ostavinu raspravio, a trebao je stranku uputiti na parnicu ili upravni postupak, pravomoćnost odluke ostavinskog suda ne sprječava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica ili upravni postupak. E. RJEŠENJE O NASLJEĐIVANJU I LEGATU Sadržaj rješenja o nasljeđivanju Član 243. (3) O opravdanosti razloga iz stava 2. ovog člana odlučuje sud koji mu je povjerio posao, pri čemu sud može zatražiti mišljenje Notarske komore Federacije Bosne i Hercegovine. (4) Kad notar odbije povjereni posao ili kad mu sud oduzme povjereni posao, sud će narediti notaru predaju spisa i po službenoj dužnosti izvršiti svoj nalog te o tome obavijestiti Notarsku komoru Federacije Bosne i Hercegovine. (5) Notar koji odbije izvršiti nalog suda ili odbije predati sudu spise o povjerenom poslu čini povredu službene dužnosti iz člana 120. Zakona o notarima ("Službene novine Federacije BiH", br. 45/02). Prestanak rada notara Član 266. (1) U slučaju prestanka rada notara ili promjene službenog sjedišta notara, kojem je sud povjerio provođenje ostavinskog postupka, postupit će se po odredbama propisa o notarskoj službi koji se odnose na postupak sa spisima notara nakon što se uprazni mjesto notara. (2) Ako u roku od 130 dana ne bude postavljen novi notar ili vršitelj dužnosti notara kojem su povjereni svi spisi, knjige i druga dokumentacija, Notarska komora dužna je sve spise koje je sud povjerio na provođenje ostavinskog postupka vratiti nadležnom sudu, a nadležni sud će postupiti u skladu sa odredbom člana 261. ovog zakona. III. NAGRADA I TROŠKOVI NOTARA KAO SUDSKOG POVJERENIKA Nagrada i troškovi Član 267. (1) Nagrada i troškovi notara kao povjerenika suda u provođenju ostavinskog postupka određuju se tako da se jedna nagrada po pravilu odnosi na sve radnje notara u pojedinom ostavinskom postupku. (2) Pravilnikom o nagradi za provođenje ostavinskog postupka propisat će se za koje radnje notar ima pravo na posebnu nagradu (popis ostavine, dopunsko rješenje o nasljeđivanju, djelomično rješenje o nasljeđivanju i sl.). (3) Kad u ostavinskom postupku notar postupa kao povjerenik suda, ne plaća se taksa. (4) Plaćanje notarske nagrade i nadoknade vrši se u skladu s propisima o notarskoj službi i Pravilniku iz člana 268. ovog zakona. Pravilnik Član 268. (1) Visinu nagrade i nadoknade troškova za radnje iz člana 267. ovog zakona propisat će federalni ministar pravde na prijedlog Notarske komore Federacije Bosne i Hercegovine. (2) Notar smije za službene radnje koje je proveo u ostavinskom postupku kao povjerenik suda računati i naplaćivati samo nagradu po propisanoj tarifi. Zabranjeno je notaru sklapanje pogodbe sa strankama o plaćanju nagrade i troškova drukčije nego je propisano tarifom. (3) Notar će odbiti davanje klauzule pravomoćnosti i dostavljanje pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javnim registrima, sve dok stranke ne izmire cjelokupni iznos notarske nagrade i nadoknade troškova. (1) U rješenju o nasljeđivanju sud će odrediti da se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju provedu u zemljišnoj knjizi i katastru nekretnina potrebni upisi u skladu s pravilima zemljišnoknjižnog prava. (2) U rješenju o nasljeđivanju sud će odrediti da se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ovlaštenim osobama predaju pokretne stvari koje su pohranjene kod suda, notara ili po njihovu nalogu kod treće osobe. (3) Ako je testamentom nasljedniku naloženo ispunjenje ili osiguranje obaveza u korist osoba koje se nisu sposobne same brinuti o svojim pravima i interesima, ili radi ostvarenja neke općekorisne svrhe, sud će odrediti nužne mjere osiguranja. Mjere osiguranja kada je pravo nasljednika ili legatara uvjetovano (3) Sud će u roku 30 dana počevši od dana primjene ovog zakona povjeriti notarima u skladu sa odredbama člana 261. ovog zakona sve ostavinske predmete u kojima do dana primjene ovog zakona nije poduzeo ni jednu procesnu radnju. (4) Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, ukoliko u ostavinskom postupku sud nije poduzeo ni jednu procesnu radnju primjenit će se procesne odredbe ovog zakona,. (5) Ako je ostavinski postupak pokrenut prije početka primjene ovog zakona, a u tom postupku su poduzete procesne radnje, a nije doneseno prvostepeno rješenje, postupak će se okončati po odredbama Zakona o vanparničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98, 39/04 i 73/05). Član 270. (1) Do dana primjene ovog zakona valjanost forme testamenta i opoziva testamenta cijenit će se po odredbama dosadašnjeg Zakona o nasljeđivanju ("Službeni list SRBiH", br. 7/80 i 15/80). (2) Do dana primjene ovog zakona valjanost ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za života, ugovora o doživotnom uzdržavanju, ugovora o odricanju od naslijeđa i ugovora o prijenosu nasljednog dijela prije diobe primjenjivat će se odredbe Zakona o nasljeđivanju ("Službeni list SRBiH", br. 7/80 i 15/80). (3) Izuzetno od odredbi st. 1. i 2. ovog člana, pravni poslovi zaključeni u formi notarski obrađene isprave sa ovjerom ili bez ovjere od sudije do dana stupanja na snagu ovog zakona i to: ugovori o ustupanju i raspodjeli imovine za života, ugovori o doživotnom izdržavanju i sporazumi o odricanju od naslijeđa koje nije otvoreno, kao i pismeni testamenti pred svjedocima iz člana 67. ranijeg Zakona o nasljeđivanju, koje su sastavili notari u formi notarski obrađene isprave do dana početka primjene ovog zakona su punovažni. (4) Odredbe iz stava 3. ovog člana primjenjivat će se i u zatečenim postupcima pred sudovima. Član 271. (1) Federalni ministar pravde donijet će pravilnik iz člana 124. stav 2. ovog zakona u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Federalni ministar pravde donijet će pravilnik iz člana 268. stav 1. ovog zakona u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (3) Notarska komora Federacije Bosne i Hercegovine uspostavit će Registar testamenata i drugih nasljednopravnih poslova iz člana 124. ovog zakona u roku dva mjeseca od dana stupanja na snagu pravilnika iz stava 1. ovog člana. Član 272. Na području općinskih sudova gdje do dana primjene ovog zakona nisu imenovani notari ostavinske postupke provode nadležni sudovi do imenovanja notara za područja tih sudova. Član 273. (1) Rokovi koji su počeli teći prije stupanja na snagu ovoga zakona ističu kad istekne vrijeme određeno ovim zakonom, ali ako je po odredbama koje su prestale važiti već počeo teći rok koji je duži, onda istekom tog roka. (2) Kad je ovim zakonom određen rok koji po odredbama koje su prestale važiti nije bio predviđen, taj rok ne može početi teći prije stupanja na snagu ovog zakona. Član 274. Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine bez odgode će obavijestiti Vladu Sjedinjenih Američkih Država kao depozitara prema Konvenciji o jednoobraznom zakonu o obliku međunarodnog testamenta da su ovlaštene osobe za sastavljanje međunarodnog testamenta u Federaciji sudije općinskih sudova, notari, zapovjednici broda, odnosno aviona, a u inozemstvu konzularni, odnosno diplomatsko-konzularni predstavnici Bosne i Hercegovine. Član 275. (1) Danom početka primjene ovog zakona prestaje važiti Zakon o nasljeđivanju ("Službeni list SRBiH", br. 7/80 i 15/80). (2) Posebni propisi o nasljeđivanju ostaju na snazi ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama ovog zakona. Član 276. Danom početka primjene ovog zakona prestaju važiti odredbe čl. od 91. do 145. Zakona o vanparničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98, 39/04 i 73/05). Član 277. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a počet će se primjenjivati nakon tri mjeseca od dana stupanja na snagu. Član 246. 1) u pogledu prava koja bi za njih proizlazila iz naknadno pronađenog ugovora o nasljeđivanju ili testamenta, 2) u pogledu prava čije je utvrđenje zavisilo o tome kako će neko sporno pitanje biti riješeno u parnici ili upravnom postupku na koji ih je ostavinski sud uputio, ili ih je trebao uputiti, ako to pitanje nije bilo riješeno prije pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, 3) ako su ispunjene pretpostavke pod kojima bi u parničnom postupku mogle zahtijevati ponavljanje postupka. Sticanje od tobožnjeg nasljednika (1) Nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili o legatu, stranke mogu u rokovima i zbog razloga zbog kojih se može zahtijevati ponavljanje parničnog postupka pokrenuti parnicu i u njoj ostvarivati svoja prava. (2) U parnici iz stava 1. ovog člana sud će o postojanju pretpostavki za ponavljanje postupka odlučiti kao o prethodnom pitanju. G. POSTUPAK KAD JE NADLEŽAN INOZEMNI ORGAN Mjera za zaštitu domaćih nasljednika, legatara i povjerioca (3) Ako u navedenim slučajevima ne postoji spor o činjenicama, već se stranke spore o primjeni prava, ostavinski sud neće prekidati ostavinski postupak nego će raspraviti pravna pitanja u ostavinskom postupku. (4) Sud neće prekinuti postupak ni u slučaju iz stava 1. ovog člana, ako se radi o činjenicama čije postojanje zakon pretpostavlja, o činjenicama koje su općepoznate, te ako su sporne činjenice koje može utvrditi na osnovu javnih ili javno ovjerenih isprava, nego će na osnovu pretpostavke o postojanju tih činjenica, odnosno da je sadržaj tih isprava istinit donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi suprotno pretpostavci uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku. Član 258. (1) Notar povjerene mu radnje u nasljednim stvarima provodi u skladu s odredbama ovog zakona po kojima sud provodi taj postupak. (2) U postupku koji se provodi pred notarom stranka može biti zastupana po odredbama koje se primjenjuju na zastupanje u vanparničnom postupku. Rokovi za provođenje postupka Upućivanje na parnicu zbog spora o pravu na legat ili o drugom pravu na ostavinu Član 240. Nadzor suda Član 265. (1) Nadzor nad radom notara kao sudskog povjerenika vrši sud koji mu je povjerio posao. (2) Notar ne može, osim iz naročito opravdanih razloga, odbiti povjereni posao, a o čemu je bez odgađanja dužan obavijestiti sud i Notarsku komoru Federacije Bosne i Hercegovine. DIO ČETVRTI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 269. (1) Prava stranaka u vezi s nasljeđivanjem cijenit će se po zakonu koji se primjenjivao u času otvaranja nasljedstva. (2) Procesne odredbe ovog zakona primjenjivat će se na sve slučajeve nas ljeđivanja za koje je ostavinski postupak pokrenut nakon početka primjene ovog zakona.
Zakon o izmjenama Zakona o stvarnim pravima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 100/13 18.12.2013 SN FBiH 66/13 zakon,izmjene,stvarana prava,prava Broj 100 - Stranica 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18. 12. 2013. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O STVARNIM PRAVIMA Proglašava se Zakon o izmjenama Zakona o stvarnim pravima, kojeg je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 12.11.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 22.11.2013. godine. Broj 01-02-1159-02/13 04. decembra 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O STVARNIM PRAVIMA Član 1. U Zakonu o stvarnim pravima ("Službene novine Federacije BiH", broj 66/13), član 370. stav 1. riječi: "Danom stupanja na snagu" zamjenjuju se riječima:"Početkom primjene". Član 2. U članu 371. u stavu 1. riječi: "Stupanjem na snagu" zamjenjuju se riječima:"Početkom primjene". Član 3. U članu 372. riječi: "dana stupanja na snagu" zamjenjuju se riječima: "dana početka primjene". Član 4. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić, s. r. 2283 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI JAMCA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o zaštiti jamca u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 21.11.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 24.10.2013. godine. Broj 01-02-1184-02/13 11. prosinca 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. ZAKON O ZAŠTITI JAMCA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE 1. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se zakonom uređuju uvjeti i načini ostvarivanja prava jamca u Federaciji Bosne i Hercegovine. Članak 2. Cilj ovoga zakona je osigurati zaštitu prava jamca na financijskom tržištu Federacije Bosne i Hercegovine. Odnos prema drugim propisima Članak 3. Primjena odredbi ovoga zakona ne utječe na prava koja jamac ima na temelju drugih propisa. Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, na obligacijskopravne odnose između jamca i povjeritelja primjenjivat će se odredbe Zakona o obligacijskim odnosima Federacije Bosne i Hercegovine. Članak 4. U smislu ovoga zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje: Jamac je pravna ili fizička osoba koja je garant kreditnog posla i koja se obvezuje, isključivo u pisanoj formi, izvršiti namirenje povjeritelju, tek kad to nije moguće izvršiti koristeći sve instrumente osiguranja kredita sukladno odredbama ovoga zakona. Glavni dužnik je pravna ili fizička osoba koja je korisnik sredstava odobrenog kredita i koja kreditna sredstva koristi i otplaćuje povjeritelju na način definiran odredbama ugovora o kreditu. Sudužnik je pravna ili fizička osoba koja je odgovorna za naplatu svih povjeriteljevih potraživanja jednako kao i glavni dužnik. Povjeritelj je banka, mikrokreditna organizacija i lizing društvo u smislu Zakona o bankama, Zakona o mikrokreditnim organizacijama i Zakona o lizing društvima. Ugovor o kreditu/mikrokreditu ima značenje utvrđeno u zakonu kojim se uređuju obligacijski odnosi i u Zakonu o mikrokreditnim organizacijama. Profesionalna pažnja je povećana pažnja i vještina koja se utemeljeno očekuje od povjeritelja u poslovanju s korisnicima njihovih usluga, sukladno pravilima struke, dobrim poslovnim običajima i načelu savjesnosti i poštenja. Nominalna kamatna stopa znači kamatna stopa izražena kao fiksni ili promjenjivi postotak koji se na godišnjoj razini primjenjuje na iznos povučenih kreditnih sredstava. Efektivna kamatna stopa iskazuje ukupne troškove kredita koje plaća korisnik kredita, pri čemu su ti troškovi izraženi kao postotak ukupnog iznosa na godišnjoj razini. Plan otplate je tabelarni pregled svih kronološki prikazanih novčanih tokova, namijenjenih informiranju glavih dužnika i jamaca a radi ažurnijeg praćenja njihovih obveza po ugovoru o kreditu. Kreditna sposobnost tražitelja kredita predstavlja utvrđivanje boniteta dužnika, tj. njegove mogućnosti da dobije kredit i da ga zajedno s pripadajućom kamatom otplati u roku utvrđenom ugovorom. 2. POSEBNE ODREDBE Pravila i faze ugovaranja Članak 5. Povjeritelj je dužan pridržavati se odredbi iz ovoga zakona, postojećih odredbi sadržanih u drugim zakonima a koje se tiču postupka u predugovornoj i pregovaračkoj fazi, prije dodjele kreditnih sredstava i zaključivanja ugovora. Povjeritelj je obvezan, prije zaključenja ugovora o kreditu, procijeniti kreditnu sposobnost korisnika, jamca ili druge osobe koja osobno osigurava ispunjenje obveza korisnika, na temelju odgovarajuće dokumentacije i podataka dobijenih od korisnika, uvidom u kreditne registre, uz pisanu suglasnost osobe na koju se podatci iz registra odnose, kao i javne registre i baze podataka. Prije zaključenja ugovora o kreditu, povjeritelj je dužan, uz prethodnu pisanu suglasnost korisnika, jamca ili druge osobe koja osobno osigurava ispunjenje obveze korisnika, međusobno ih informirati i upoznati s dokumentacijom i podatcima pribavljenim u postupku procjene kreditne sposobnosti.
Zakon o stvarnim pravima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 66/13 28.08.2013 SN FBiH 100/13 zakon,prava,stvarana prava Broj 66 - Strana 56 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. - не поступа у складу са одредбама члана 6. ст. 1. и 2.; - се бави узгојем узгојно вриједне животиње, а није уписана у регистар-узгајивача узгојно вриједних животиња (члан 6. став 1.); - производи узгојно вриједну перад супротно одредби члана 11.; - ставља у продају матице пчела супротно одредби члана 12.; - у природном припусту користи расплодњаке супротно одредби члана 19.; - не поступа у складу са чланом 22. став. 1. и 2.; - продаје узгојно вриједне животиње супротно одредби члана 23.; - не испуњава прописане услове у погледу стручних запосленика, објеката и опреме (члан 24. став 2.); - држи и искориштава домаће животиње супротно прописима о заштити околине и добробити животиња (члан 30.); - код изградње и обнове смјештајног простора за домаће животиње поступи супротно одредби члана 31.; - на домаћим животињама у сопственом стаду обавља недопуштене захвате осим из члана 35; - на вријеме не достави овлашћеној организацији извјештаје о спровођењу узгојног програма за протеклу годину (члан 46.); - пољопривредном инспектору не омогући обављање надзора и не пружи потребне податке и обавијести (члан 53. став 1.). (2) За прекршај из става 1. овог члана биће кажњено и одговорно лице у правном лицу новчаном казном у износу од 200,00 КМ до 1.000,00 КМ. (3) За прекршај из става 1. овог члана биће кажњено физичко лице новчаном казном у износу од 200,00 КМ до 1.000,00 КМ. Члан 66. Средства добивена од новчаних казни за прекршаје и изречених мјера по одредбама овог Закона су приход Буџета Федерације. X - ПРИЈЕЛАЗНЕ И ЗАВРШНЕ ОДРЕДБЕ Члан 67. Одредбе овог Закона примјењују се на све започете поступке у којима није до ступања на снагу овог Закона донесено коначно рјешење. Члан 68. (1) Најкасније у року од једне године од дана ступања на снагу овог закона, федерални министар ће у складу са својим овлашћењима донијети прописе о: - начину вођења матичних књига, регистара и пријава, те услове које требају испуњавати домаће животиње да би биле уписане у матичну књигу и регистар (члан 5. члан 6. став 1. и члан 7. ст. 1. и 2.); - условима за производњу и дистрибуисање генетског материјала и пренос заметка (члан 8. став 2.); - поступку процјене вриједности узгојно вриједних и крижаних животиња, те поступку испитивања производности и тестирања (члан 9. став 4. и члан 10. став 2.); - садржају пријаве и поступку признавања нових пасмина, сојева и хибрида (члан 14. став 3. и став 6.); - начину рада Комисије за лиценцирање и поступак лиценцирања (члан 16. став 5. и 7.); - условима које мора испуњавати правно или физичко лице за обављање дјелатности вјештачког осјемењивања (члан18. ст. 1. и 2.); - начину рада Комисије за оцјену мушких расплодних грла (члан 20. став 3.); - облику и садржају извјештаја о вјештачком осјемењивању и природном припусту (члан 22. ст. 1. и 2.); - условима које морају испуњавати правна лица, у погледу стручних запосленика, објеката и опреме за производњу и продају генетског материјала (члан 24. став 1.); - прописима о испитивању и означавању сјемена расплодњака, заметака и јајних ћелија (члан 25. ст. 1. и 3. и члан 26. став 1.); - минимално техничко - технолошким и зоохигијен- ским условима изградње објеката за смјештај и држање домаћих животиња (члан 31. став 1.); - правилник о оспособљености и нивоу знања узгајивача члан 34. став 1.; - квалитету производа животињског поријекла (члан 39. став 1- пропис о каквоћи хране Закон о храни ("Службени гласник БиХ", број 50/04); - облику и садржају регистра узгојних организација (члан 45. став 2); - о организацији такмичења, сајмова, аукцијских изложби домаћих животиња и избору комисије за оцјену грла. (члан 45. став 1. тачка 9.). (2) До ступања на снагу прописа из става 1. овог члана, остају на снази прописи који су донесени на основу Закона о мјерама за унапређивање сточарства ("Службене новине Федерације БиХ", број 23/98), ако нису у супротности са одредбама овог закона. Члан 69. Ступањем на снагу овог Закона престаје да важи Закон о мјерама за унапређивање сточарства ("Службене новине Федерације БиХ", број 23/98). Члан 70. Овај Закон ступа на снагу осмог дана од дана објаве у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједaвaјући Домa нaродa Пaрлaментa Федерaције БиХ Радоје Видовић, с. р. Предсједaвaјући Предстaвничког домa Пaрлaментa Федерaције БиХ Фехим Шкаљић, с. р. 1453 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O STVARNIM PRAVIMA Proglašava se Zakon o stvarnim pravima koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 02.07.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 25.07.2013. godine. Broj 01-02-770-02/13 13. augusta 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 57 ZAKON O STVARNIM PRAVIMA Dio prvi OPĆE ODREDBE O STVARIMA I STVARNIM PRAVIMA Glava I POJAM Član 1. Vlasništvo i druga stvarna prava (1) Ovim zakonom uređuju se sticanje, korištenje, raspolaganje, zaštita i prestanak prava vlasništva i drugih stvarnih prava i posjeda. (2) Stvarna prava su: pravo vlasništva, pravo građenja, založno pravo, zemljišni dug, pravo stvarne i lične služnosti i pravo stvarnog tereta. (3) Odredbe ovog zakona koje se odnose na pravo vlasništva, shodno se primjenjuju na sva druga stvarna prava, osim ako za njih nije zakonom drugačije propisano niti što drugo proizilazi iz njihove pravne prirode. ČLan 2. Ograničenja stvarnih prava (1) Pravo vlasništva i druga stvarna prava mogu se protiv vlasnikove volje oduzeti ili ograničiti samo u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom u skladu s principima međunarodnog prava. (2) Zakonom se, u javnom interesu, a naročito radi zaštite prirodnih bogatstava, okoline, zdravlja ljudi, kulturnohistorijske baštine i sl., može ograničiti ili posebno urediti način korištenja i raspolaganja određenim stvarima. Član 3. Nosioci vlasništva i drugih stvarnih prava (1) Svaka fizička i pravna osoba može biti nosilac prava vlasništva i drugih stvarnih prava. (2) Samo je jedna vrsta prava vlasništva neovisno o nosiocu prava vlasništva. Član 4. Zabrana zloupotrebe prava Zabranjeno je vršenje prava iz ovog zakona suprotno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena ili priznata. Glava II PREDMET I SADRŽAJ STVARNIH PRAVA Član 5. Stvari (1) Stvari u smislu ovog zakona su materijalni dijelovi prirode, koji mogu biti u vlasti fizičke ili pravne osobe, osim ako zbog svojih prirodnih svojstava ili ograničenja na osnovu posebnog zakona nisu podobne da budu objekt prava vlasništva i drugih stvarnih prava. (2) Stvari su u smislu ovog zakona i skup stvari i prava koja su zakonom izjednačena sa stvarima. Član 6. Predmet vlasništva i drugih stvarnih prava (1) Predmet prava vlasništva je individualno određena nepokretna (nekretnina) ili pokretna (pokretnina) stvar, osim onih koje nisu za to podobne ili zakonom nije drugačije određeno. (2) Nekretnine su čestice zemljišne površine, zajedno sa svim onim što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drugačije određeno. (3) Pokretnine su stvari koje se mogu premjestiti sa jednog mjesta na drugo bez promjene njihove supstance (suštine). (4) Stvari koje su po svojoj prirodi pokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnim stvarima ako pripadaju nekretnini ili ih zakon izjednačava sa nekretninama. (5) Zakonom određene vrste prava ili netjelesne stvari mogu biti izjednačene sa stvarima i tad se ubrajaju u pokretne stvari, a u nepokretne samo ako su spojene sa vlasništvom nepokretnih stvari, ili su njihov teret, ili su zakonom proglašene nepokretnim. (6) U sumnji da li je nešto pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna stvar. (7) Životinje nisu stvari ali za njih vrijedi sve što i za stvari, ako nije što drugačije zakonom određeno. Član 7. Opća i javna dobra (1) Nisu sposobni biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno, nego su na upotrebi svih, kao što su to atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru, te morska obala (opća dobra). (2) Javna dobra su stvari koje su po zakonu namijenjene da služe svima pod jednakim uvjetima, kao što su: javni putevi, ulice, trgovi i sl. Na javna dobra se primjenjuju pravila koja važe za opće dobra, ako zakonom nije šta drugo određeno. (3) O općim i javnim dobrima vodi brigu i njima upravlja i za to odgovara određeni subjekt javnog prava (Federacija, kanton, grad ili općina) što se određuje posebnim zakonom. (4) Posebnim zakonom se uređuje stjecanje svojstva općeg ili javnog dobra kao i prestanak tog svojstva, te način upisa ovih dobara u zemljišne knjige. (5) Rudna bogatstva, vode, divljač, ribe i drugi slobodni dijelovi prirode postaju predmet vlasništva i drugih stvarnih prava kada se zahvate ili odvoje od svoga ležišta ili staništa na osnovu dozvole ili koncesije nadležnog tijela. (6) Nisu dio općeg ili javnog dobra već su samostalne nekretnine one zgrade, građevine ili naprave koje su izgrađene na općem ili javnom dobru ili ispod njih, a koje su od njega pravno odvojene koncesijom te su vlasništvo nosioca koncesije dok koncesija traje. Član 8. Dobra od općeg interesa (1) Stvari za koje je posebnim zakonom određeno da su dobra od općeg interesa uživaju posebnu zaštitu. (2) Stvari od općeg interesa, a koje nisu istovremeno opća dobra, kao što su npr. građevinska zemljišta, poljoprivredna zemljišta, šume i šumska zemljišta, zaštićeni dijelovi prirode, biljni i životinjski svijet, stvari od kulturnog, historijskog i ekološkog značaja, mogu biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava. (3) Vlasnici i nosioci drugih stvarnih prava na dobrima od općeg interesa dužni su vršiti svoja prava u skladu sa načinom upotrebe i korištenja, propisanim posebnim zakonima. (4) Posebnim zakonom se propisuje da li vlasnici dobara od općeg interesa imaju pravo na naknadu za ograničenja koja trpe i pod kojim uvjetima. (5) Ako je vlasnik u pogledu neke svoje stvari podvrgnut ograničenjima radi zaštite interesa i sigurnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), kantona ili jedinica lokalne samouprave, prirode, ljudskoga okoliša ili zdravlja ljudi, koja od njega, ali ne i od svih ostalih vlasnika takvih stvari, zahtijevaju težu žrtvu, ili ga inače dovode u položaj nalik na onaj u kojem bi bio da je izvršena eksproprijacija onda on ima pravo na naknadu kao za oduzimanje vlasništva, a što će se urediti posebnim zakonom. Broj 66 - Strana 58 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. Član 9. Stvar i njezine pripadnosti Nosilac prava vlasništva ili drugog stvarnog prava na nekoj stvari, ima to pravo i na svim dijelovima stvari, na svemu što je s njom srazmjerno trajno spojeno (prirast), na neodvojenim plodovima kao i na pripacima, ako zakonom nije drugačije određeno. Član 10. Dijelovi stvari (1) Dio stvari koji se ne može od nje fizički odvojiti bez uništenja ili bez oštećenja same stvari (bitni dio), ne može biti samostalni objekt prava vlasništva ili drugih stvarnih prava, osim ako je zakonom drugačije određeno. (2) Dio stvari koji se može fizički odvojiti bez uništenja ili oštećenja same stvari (nebitni dio) može biti i predmet prava druge osobe. (3) Posebno pravo na nebitnom dijelu stvari prestaje, ukoliko treća savjesna osoba pribavi pravo vlasništva na cijeloj stvari. (4) Savjesnom osobom smatra se osoba koja u trenutku sticanja prava vlasništva nije znala niti je mogla znati da na dijelu stvari postoji pravo vlasništva ili drugo stvarno pravo. Smatra se da je sticalac znao da određeno pravo postoji ukoliko je to pravo bilo upisano u odgovarajući javni registar. (5) Stvar se može, bez obzira na fizičku djeljivost, pravno dijeliti na dijelove kojima je veličina računski određena njihovim srazmjerom prema cijeloj stvari (idealni dijelovi), ako nije nešto drugo određeno. (6) Odvajanjem dijela stvari ne prestaju prava koja su na njoj postojala, osim ako zakon ne određuje drugačije. Član 11. Pripadak stvari (1) Pripadak (pertinencija) je pokretna stvar koju je vlasnik namijenio da kao sporedna stvar trajno služi namjeni glavne stvari, a koja stoji u takvom prostornom odnosu prema glavnoj stvari da omogućava ispunjenje te namjene. (2) Pripadak slijedi pravnu sudbinu glavne stvari, ako nije drugačije određeno. (3) Privremeni prestanak služenja pripatka namjeni glavne stvari ne oduzima pripatku to svojstvo. (4) Mašine ili slični uređaji namijenjeni proizvodnoj, poljoprivrednoj ili drugoj djelatnosti kojoj je trajno namijenjena sama nekretnina kao glavna stvar a nisu u nju ugrađene, smatraju se pripatkom ako trajno služe namjeni glavne stvari, pod uvjetom da na tim stvarima ne postoje prava trećih osoba koje su upisane u odgovarajući javni registar. Član 12. Plodovi (1) Plodovi su stvari koje jedna stvar daje prirodno ili posredstvom nečijega rada, kao i sve drugo što ona daje s obzirom na svoju namjenu. (2) Plodovi su i prinosi koje jedna stvar ili pravo daje periodično i bez uništenja njene suštine (prirodni plodovi) kao i prinosi koje stvar ili pravo daje na osnovu nekog pravnog odnosa (civilni plodovi). (3) Plodovi pripadaju onome kome pripada stvar ili pravo koje ih donosi, ako zakonom ili pravnim poslom nije drugačije određeno. (4) Ko je dužan predati plodove stvari ili prava može zahtijevati naknadu troškova, koje je imao radi dobijanja plodova, ako bi takve troškove imao i dobar domaćin. Visina naknade ne može premašiti vrijednost plodova koje je dužan predati. Član 13. Plodovi životinje (1) Plodovi životinje i sve koristi od nje pripadaju njezinom vlasniku. (2) Onaj čija je životinja oplodila tuđu životinju nema pravo na plod, ni na nagradu, osim ako je nešto drugo određeno zakonom ili uobičajeno. Član 14. Posebno o nekretninama (1) Trava, drveće i plodovi sastavni su dijelovi zemljišta, dok se od njega ne odvoje. (2) Nisu dijelovi zemljišta one zgrade i druge građevine, koje su trajno povezane s tim zemljištem ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svojem nosiocu daje ovlaštenje da na tom tuđem zemljištu ima takvu zgradu ili drugu građevinu u svome vlasništvu (pravo građenja). (3) Strojevi i slični uređaji koji su tjelesno povezani sa nekretninom ili koji bi se smatrali njenim nebitnim dijelom, ne smatraju se takvim već samostalnim stvarima ako je u odgovarajućem javnom registru upisano da su objekti prava treće osobe. (4) Prava koja postoje u korist neke nekretnine smatraju se pripadnošću te nekretnine. Glava III PRAVO STRANIH OSOBA Član 15. Sticanje vlasništva stranih osoba (1) Odredbe ovoga zakona primjenjuju se i na strane fizičke i pravne osobe, osim ako je zakonom ili međunarodnim ugovorom drugačije određeno. (2) Strane osobe stiču pravo vlasništva na nekretnini u Federaciji pod uvjetom reciprociteta, izuzev kada se pravo stiče naslijeđivanjem ako zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno. Pretpostavlja se da postoji reciprocitet. Listu zemalja s kojima ne postoji reciprocitet objavljuje Federalno ministarstvo pravde, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, svake godine najkasnije do 31. januara. (3) Strane osobe koje nemaju državljanstvo Bosne i Hercegovine ne smatraju se stranim osobama prema ovom zakonu ako su rođeni u Bosni i Hercegovini ili su njihovi potomci. Član 16. Ograničenja sticanja vlasništva (1) Strana osoba ne može biti vlasnik nekretnine na području, koje je radi zaštite interesa i sigurnosti Federacije, zakonom proglašeno područjem na kojem strane osobe ne mogu imati pravo vlasništva. (2) Ako je strana osoba stekla pravo vlasništva na nekretnini prije nego što je područje na kojemu nekretnina leži proglašeno područjem iz stava 1. ovog člana, prestaje pravo vlasništva na toj nekretnini, a strana osoba ima pravo na naknadu prema propisima o eksproprijaciji. Dio drugi PRAVO VLASNIŠTVA Glava I O VLASNIŠTVU Član 17. Sadržaj prava vlasništva (1) Vlasništvo je stvarno pravo, koje vlasniku daje ovlaštenje da slobodno i po svojoj volji stvar posjeduje, koristi i da s njome raspolaže, a svakoga od toga prava isključi u granicama određenim zakonom. Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 59 (2) Svako je dužan da se uzdržava od povrede prava vlasništva druge osobe. Član 18. Opće ograničenje (1) Vlasnik je dužan u vršenju svog prava postupati obzirno prema općim i tuđim interesima. (2) Vlasnik je dužan trpiti zahvat u svoju stvar ukoliko je zahvat potreban radi otklanjanja štete koja nekome neposredno prijeti, a koja je nesrazmjerno veća od one štete koja za vlasnika proizlazi iz zahvata. (3) Vlasnik nekretnine je dužan trpiti zahvate u svoju stvar poduzete na tolikoj visini ili dubini koje isključuju opravdanje vlasnika da zabrani te zahvate. Član 19. Posebna ograničenja Vlasnik stvari ne smije izvršavati svoje pravo vlasništva preko granica koje su svim vlasnicima takvih stvari postavljene na osnovu ovog ili posebnog zakona radi zaštite interesa i sigurnosti države, prirode, ljudske sredine i zdravlja ljudi. Član 20. Ograničenja prava vlasništva na temelju zakona Pravo vlasništva može u javnom interesu biti oduzeto ili ograničeno uz naknadu, u skladu sa zakonom. Član 21. Ograničenja prava vlasništva na osnovu pravnog posla (1) Vlasnik može u svaku svrhu koja nije zabranjena svoje pravo ograničiti ili opteretiti. (2) Ako vlasnik pravnim poslom odredi zabranu otuđenja ili opterećenja nekretnine ta zabrana djeluje prema trećima samo ako je upisana u zemljišnu knjigu. (3) Ograničenje prava vlasništva na pokretninama radi osiguranja tražbine djelovat će prema trećoj osobi ako je to ograničenje upisano u odgovarajući javni registar ili ako je treća osoba za njega znala. Član 22. Posebno o vlasništvu osoba javnog prava (1) Pravne osobe javnog prava (općina, grad, kanton, entitet, država, javno preduzeće, ustanove i dr.) koje su nosioci prava vlasništva imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak položaj kao i drugi vlasnici. (2) Nekretninama u vlasništvu osoba javnog prava raspolaže, upravlja i koristi ih tijelo koje je za to nadležno na osnovu zakona. Član 23. Sticanje vlasništva (1) Pravo vlasništva stiče se na osnovu pravnog posla, zakona, odluke suda ili drugog nadležnog organa i nasljeđivanjem, uz ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom. (2) Pravnim poslom sticalac prava vlasništva ne može steći to pravo u većem obimu od onog kojeg je imala osoba od koje je to pravo stečeno, osim kad sticanje vlasništva u dobroj vjeri uživa zaštitu. (3) Pravo vlasništva na osnovu zakona stiče se ispunjenjem zakonom predviđenih pretpostavki. Ako nije šta drugo zakonom određeno, sticanjem vlasništva na osnovu zakona prestaju sva stvarna prava koja su do tada postojala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je sticalac znao da postoje ili je to morao znati. (4) Odlukom suda ili drugoga tijela stiče se vlasništvo u slučajevima određenim zakonom, a na način i pod pretpostavama određenim zakonom. Sticanjem prava vlasništva odlukom suda ili drugoga tijela ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koje je to određeno tom odlukom ili zakonom, te onih koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati. (5) Nasljednik stiče vlasništvo nasljeđenih stvari u trenutku smrti ostavioca, ako zakonom nije drugačije određeno. Sticanjem prava vlasništva nasljeđivanjem ne prestaju stvarna prava koja su drugim osobama pripadala na odnosnoj stvari, osim onih za koja je to određeno zakonom ili koja po naravi stvari ne mogu dalje postojati. Sve što je određeno za nasljeđivanje, vrijedi na odgovarajući način i za svako sveopće sljedništvo (univerzalnu sukcesiju). Član 24. Sticanje prava vlasništva na osnovu zakona Po samom zakonu pravo vlasništva stiče se stvaranjem nove stvari, spajanjem, miješanjem, odvajanjem plodova, sticanjem od nevlasnika, okupacijom, dosjelošću i u drugim slučajevima određenim zakonom. Glava II SUVLASNIŠTVO I ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO 1. Suvlasništvo Član 25. Pojam (1) Suvlasništvo postoji kada dvije ili više osoba imaju pravo vlasništva na istoj stvari svaki prema svom udjelu srazmjerno cjelini (idealni dio). (2) Ako suvlasnički dijelovi nisu određeni pretpostavlja se da su jednaki. Član 26. Idealni dio stvari (1) Suvlasnik je vlasnik onog idealnog dijela stvari koji odgovara njegovom suvlasničkom dijelu, pa u odnosu na taj dio ima sva ovlaštenja koja pripadaju vlasniku, ako ih, s obzirom na prirodu idealnog dijela, može izvršavati. (2) Idealni dio stvari se u pravnom prometu smatra samostalnom stvari. Član 27. Korištenje i raspolaganje stvari (1) Suvlasnik ima pravo da stvar posjeduje i da se njome koristi srazmjerno svom idealnom dijelu, ne povređujući prava ostalih suvlasnika. Suvlasnik može raspolagati svojim dijelom bez saglasnosti ostalih suvlasnika. (2) Kad suvlasnik nekretnine prodaje svoj dio, ostali suvlasnici imaju pravo preče kupovine, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. (3) Suvlasnik koji ima namjeru prodati svoj suvlasnički dio dužan je putem preporučene pošiljke po pravilima parničnog postupka o dostavi ili putem notara obavijestiti druge suvlasnike o tome navodeći tačne zemljišnoknjižne i katastarske podatke nekretnine, cijenu i ostale uvjete prodaje. (4) Ako ponuđeni suvlasnici ne obavijeste ponudioca na isti način na koji je učinjena ponuda u roku od 30 dana od dana prijema ponude o prihvatu ponude, suvlasnik može prodati svoj dio drugoj osobi, ali ne po nižoj cijeni ili povoljnijim uvjetima. (5) Ako suvlasnik ne izvrši prodaju svog suvlasničkog dijela u roku od šest mjeseci po isteku roka za prihvatanje ponude, dužan je u slučaju ponovne prodaje da postupi po odredbama stava 3. ovog člana. (6) Ako suvlasnik ne učini ponudu ostalim suvlasnicima u skladu sa odredbama st. 3. i 5. ovog člana, odnosno ako nakon učinjene ponude proda trećoj osobi svoj suvlasnički dio pod povoljnijim uvjetima, suvlasnici koji imaju pravo preče kupovine mogu sudskim putem zahtijevati da se Broj 66 - Strana 60 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. ugovor poništi i da se njima pod istim uvjetima prenese vlasništvo na predmetnom suvlasničkom dijelu. (7) Tužba iz stava 6. ovog člana može se podnijeti u roku od 30 dana od dana kada je nosilac prava preče kupovine saznao za prodaju i uvjete prodaje, a najkasnije u roku od jedne godine od dana zaključenja ugovora. (8) Pravo preče kupovine suvlasnika je isključeno ako se radi o nekretnini koja je po kulturi u katastru odnosno zemljišnim knjigama označena kao pristupni ili prilazni put. Član 28. Suposjed stvari (1) Svaki suvlasnik ima pravo na suposjed stvari. (2) Suvlasnici mogu odlučiti da će međusobno podijeliti posjed stvari i izvršavanje svih ili nekih suvlasničkih ovlaštenja. Ova odluka, kao i njen opoziv ili izmjena, spada u poslove redovnog upravljanja. Član 29. Izvršavanje prava vlasništva na cijeloj stvari (1) Plodovi i druge koristi od cijele stvari, kao i troškovi i tereti, dijele se među suvlasnicima srazmjerno veličini njihovih suvlasničkih dijelova, ako se drugačije ne sporazumiju. (2) Suvlasnik ima pravo u svako doba zahtijevati da se polože računi i da se podijele sve koristi od cijele stvari. (3) Suvlasnik nekretnine ima pravo u svako doba zahtijevati da se u korist njegova suvlasničkoga dijela nekretnine osnuje vlasništvo određenoga posebnoga dijela (etažno vlasništvo / vlasništvo na posebnom dijelu nekretnine), ako su ispunjene pretpostavke pod kojima se ono može osnovati. Član 30. Pravo na upravljanje (1) Suvlasnik ima pravo da učestvuje u odlučivanju o svim pitanjima koja se tiču stvari koja je u suvlasništvu zajedno sa ostalim suvlasnicima. (2) Ako neki suvlasnik preduzme posao na stvari koja je u suvlasništvu bez saglasnosti ostalih suvlasnika, primjenjivat će se pravila o poslovodstvu bez naloga. Član 31. Poslovi redovnog upravljanja (1) Za preduzimanje poslova redovnog upravljanja potrebna je saglasnost suvlasnika čiji dijelovi čine više od jedne polovine. (2) Ako se ne postigne potrebna saglasnost, a preduzimanje posla je neophodno za redovno održavanje stvari, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odluči sud u vanparničnom postupku. Član 32. Poslovi vanrednog upravljanja (1) Za preduzimanje poslova koji prelaze okvir redovnog upravljanja (promjena namjene stvari, izdavanje stvari u zakup, zasnivanje hipoteke na cijeloj stvari, zasnivanje služnosti, veće popravke ili prepravke stvari koje nisu nužne za održavanje, i sl.) potrebna je saglasnost svih suvlasnika. (2) Ako postoji sumnja, smatra se da posao prelazi okvire redovnog upravljanja. (3) Ako se ne postigne saglasnost svih suvlasnika, a za preduzimanje posla postoje naročito opravdani razlozi, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odluči sud. Član 33. Prava suvlasnika na osiguranje Suvlasnik protiv čije je volje većina odlučila da se neki posao preduzme, ili je to odlučio sud, ima pravo da zahtijeva osiguranje za buduću štetu. Suvlasnik koji je obavezan dati osiguranje svoju obavezu ispunjava davanjem zaloga ili jamstvom. a) Upravnik Član 34. Prenos prava upravljanja (1) Suvlasnici mogu saglasno povjeriti upravljanje sa stvari određenoj osobi kao upravniku, koja će djelovati kao njihov punomoćnik. Za upravnika može biti izabran jedan ili nekoliko suvlasnika, a upravljanje može biti povjereno i drugoj poslovno sposobnoj fizičkoj ili pravnoj osobi. (2) Za suvlasnika koji posjeduje stvar u suvlasništvu ili neki njen samostalni dio na osnovu odluke suvlasnika kojom su međusobno podijelili posjed stvari i izvršavanje suvlasničkih ovlaštenja, smatra se da mu je povjereno redovno upravljanje stvari odnosno samostalnog dijela stvari, ako sporazumom između suvlasnika nije drugačije određeno. (3) Ako se suvlasnici ne mogu dogovoriti o postavljanju i ovlaštenjima upravnika, svaki suvlasnik ima pravo zahtijevati da o tome odluči sud u vanparničnom postupku. Član 35. Pravni položaj upravnika (1) Upravnik je nalogoprimac suvlasnika, pa se, ukoliko suvlasnici ne odrede drugačije, u odnosu na njegova prava, dužnosti i prestanak njegovih ovlaštenja primjenjuju odgovarajuća pravila o nalogu, s tim što: 1) suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova mogu dati otkaz upravniku, uz otkazni rok od tri mjeseca; 2) suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova, mogu upravnika smijeniti u svako doba ako za to postoji važan razlog. Ako upravnik grubo zanemaruje svoje dužnosti, sud će ga smijeniti na zahtjev bilo kojeg suvlasnika i odrediti drugog upravnika. (2) Upravnik je ovlašten dati otkaz uz otkazni rok od tri mjeseca. (3) Kad upravniku prestane ovlaštenje odlukom suvlasnika koji za takvu odluku nisu imali saglasnost svih suvlasnika, ti suvlasnici su dužni da preduzmu neophodne mjere da se, do donošenja odluke o daljem upravljanju, sa stvari upravlja s pažnjom dobrog domaćina, za šta odgovaraju ostalim suvlasnicima. b) Zaštita suvlasništva Član 36. Zahtjevi suvlasnika (1) Svaki suvlasnik ima pravo da postavlja drugim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva. (2) Suvlasnik ima pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari, ali predaju cijele stvari u posjed može zahtijevati od trećega prema pravilima o nedjeljivim obavezama. c) Razvrgnuće suvlasništva Član 37. Potpuno ili djelomično razvrgnuće (1) Suvlasnik ima pravo zahtijevati potpuno ili djelomično razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno, a to pravo ne zastarijeva. (2) Pravni posao kojim se suvlasnik unaprijed trajno odriče prava na razvrgnuće suvlasništva je ništav. Suvlasnici mogu jednoglasno odlučiti da se u roku, koji ne može biti duži od 3 (tri) godine, ne može tražiti razvrgavanje suvlasništva. (3) Suvlasnici sporazumno određuju način diobe u granicama mogućega i dopuštenoga (dobrovoljno razvrgavanje). Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 61 Član 38. Sudsko razvrgnuće (1) U slučaju kada suvlasnici ne mogu postići sporazum o načinu razvrgnuća suvlasništva o tome će odlučiti sud u vanparničnom postupku, na zahtjev bilo kojeg suvlasnika (sudsko razvrgnuće). (2) Ako je dioba stvari nemoguća ili je moguća samo uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, sud će odlučiti da se dioba izvrši prodajom stvari na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti srazmjerno suvlasničkim dijelovima (civilna dioba). (3) Ako ne uspije ni dioba prodajom stvari, sud može stvar dosuditi u vlasništvo jednom ili više suvlasnika, uzimajući u obzir veličinu njihovih suvlasničkih dijelova, njihove potrebe i druge okolnosti, uz obavezu isplate naknade tržišne vrijednosti ostalim suvlasnicima, srazmjerno njihovim dijelovima. (4) Suvlasniku kome je diobom pripala cijela stvar ili dio stvari ostali suvlasnici jamče za pravne i fizičke nedostatke stvari do visine vrijednosti svojih suvlasničkih dijelova prema pravilima obligacionog prava. Član 39. Razvrgnuće suvlasništva na nekoliko stvari (1) U postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice, sud može na zahtjev svakoga suvlasnika odlučiti da, umjesto dijela u svakoj pojedinoj stvari, svakom od njih pripadne određena stvar ili skupina stvari, srazmjerno suvlasničkim dijelovima, uzimajući u obzir njihove potrebe. (2) Ako stvari koje diobom pripadnu pojedinom suvlasniku prelaze vrijednost njegova suvlasničkoga dijela, taj suvlasnik dužan je platiti razliku ostalim suvlasnicima, prema pravilima o civilnoj diobi. Član 40. Razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva Suvlasnici mogu saglasno odlučiti da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnoga dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), ako je takva dioba moguća. Član 41. Troškovi razvrgnuća Troškove razvrgnuća snose suvlasnici srazmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuju drugačije. Član 42. Tuđa prava (1) Razvrgnuće ne može biti na štetu prava trećih osoba. (2) Sva založna prava, služnosti i druga stvarna prava koja su i prije razvrgnuća teretila nepodijeljenu stvar mogu se izvršavati kao i do diobe. 2. Zajedničko vlasništvo Član 43. Neodređenost udjela u vlasništvu (1) Zajedničko vlasništvo je vlasništvo dvije ili više osoba (zajedničari) na istoj stvari čiji udjeli nisu određeni, ali su odredivi. (2) Kad je stvar u zajedničkom vlasništvu, nema uticaja činjenica da je u zemljišnim knjigama ili u drugim javnim registrima ta stvar upisana kao vlasništvo samo nekog od zajedničara, osim prema trećim osobama čije se povjerenje u prometu štiti. (3) U sumnji da li je stvar u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu, smatra se da postoji suvlasništvo. Član 44. Udio zajedničara (1) Zajedničar može svoj udio u zajedničkom vlasništvu pravnim poslom prenijeti u cijelini ili djelomično samo na drugog zajedničara. (2) Udio koji zajedničar ima u zajedničkom vlasništvu prelazi na njegove nasljednike. (3) Zajedničar odgovara za dugove do visine svog udjela u zajedničkom vlasništvu. Član 45. Izvršavanje zajedničkog vlasništva (1) Zajedničar je ovlašten da izvršava sva vlasnička prava na zajedničkoj stvari samo zajedno sa svim ostalim zajedničarima, ako nešto drugo nije određeno ovim ili drugim zakonom ili sporazumom zajedničara. (2) Plodovi i druge koristi od zajedničke stvari jednako pripadaju svim zajedničarima. (3) Troškove i terete koji se odnose na zajedničku stvar snose zajedničari solidarno. (4) Svaki je zajedničar ovlašten da traži da se zajedničko pravo vlasništva na nekretnini upiše u zemljišne knjige. Član 46. Upravljanje zajedničkom stvari (1) Zajedničar ima pravo da učestvuje u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u zajedničkom vlasništvu (upravljanje sa stvari) zajedno s ostalim zajedničarima. (2) Zajedničari zajedničkom stvari upravljaju zajednički, donoseći sve odluke sporazumno, ako odlučivanje nije povjereno upravitelju. Član 47. Raspolaganja zajedničkom stvari (1) Zajedničkom stvari zajedničari raspolažu zajednički. Pojedini zajedničar može raspolagati sa stvari samo na osnovu ovlaštenja, koju su mu za to dali svi ostali zajedničari. (2) Izuzetno, radi zaštite povjerenja u pravnom prometu, treća osoba može, na osnovu pravnoga posla, koji nije sklopljen sa svim zajedničarima, steći pravo vlasništva i to: 1. na pokretnoj stvari - ako je stvar pribavila na osnovu naplatnog pravnog posla, i ako je postupala u dobroj vjeri, 2. na nekretninima - ako vlasništvo nije bilo upisano u zemljišnim knjigama kao zajedničko i ako je postupala u dobroj vjeri. (3) Odredbe stava 2. ovoga člana na odgovarajući se način primjenjuju i na sticanje drugih stvarnih prava na zajedničkoj stvari. Član 48. Zaštita (1) Zajedničar ima pravo da postavlja ostalim zajedničarima one zahtjeve koji proizilaze i iz njegova zajedničkoga vlasništva. (2) Zajedničar ima pravo da postavlja protiv svakoga one zahtjeve u vezi sa zajedničkom stvari koje može postaviti vlasnik stvari, s tim da predaju cijele stvari u posjed može zahtijevati od treće osobe samo prema obaveznopravnim pravilima o nedjeljivim obavezama. Član 49. Pravo na diobu (1) Zajedničar je ovlašten zahtijevati da se zajedničko vlasništvo podijeli na način da se odredi suvlasnički dio koji mu pripada na ime njegova udjela u zajedničkom vlasništvu, ako to nije protivno zakonu. Ovo pravo ne zastarijeva. (2) Određivanjem suvlasničkog dijela zajedničari postaju suvlasnici. Ukoliko je više zajedničara, a samo jedan Broj 66 - Strana 62 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. zajedničar zatraži određivanje suvlasničkog dijela on postaje suvlasnik s ostalim zajedničarima, koji u preostalom dijelu ostaju zajednički vlasnici. (3) Veličina suvlasničkoga dijela koji će diobom pripasti dotadašnjem zajedničaru određuje se sporazumom svih zajedničara. U nedostatku sporazuma smatrat će se da su udjeli zajedničara jednaki. Zajedničar koji smatra da je njegov udio veći može zahtijevati da sud utvrdi veličinu njegovog udjela. (4) Sud odlučuje o veličini suvlasničkoga dijela prema mjerilima koja za određivanje veličine udjela zakon postavlja za određeni slučaj zajedničkoga vlasništva. (5) Kad zakon zabranjuje diobu zajedničke stvari, ta se zabrana odnosi isključivo na fizičku diobu stvari, ako izričito nije postavljena zabrana i za diobu određivanjem suvlasničkih dijelova, ili za druge načine diobe. Član 50. Pravo trećih osoba na diobu Osobe koje imaju pravo zahtijevati da se zajedničko vlasništvo podijeli određivanjem suvlasničkog dijela određenog zajedničara na ime njegovog dijela u zajedničkom vlasništvu su: 1) vjerovnici u odnosu na dijelove njihovih dužnika, 2) nasljednici u odnosu na ostaviočev dio, 3) svaka osoba u odnosu na bilo kojega zajedničara ko za to ima pravni interes. Član 51. Shodna primjena pravila o suvlasništvu Na zajedničko vlasništvo shodno se primjenjuju odredbe o suvlasništu ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno, niti drugo proizlazi iz prirode zajedničkog vlasništva. Glava III PRAVO VLASNIŠTVA NA NEKRETNINAMA 1. Sticanje prava vlasništva na nekretninama Član 52. Pravni osnovi sticanja (1) Sticalac prava vlasništva na nekretnini na osnovu zakona, nasljeđivanja, pravosnažne odluke suda ili konačne odluke drugog nadležnog organa, ovlašten je zahtijevati upis stečenoga prava vlasništva u zemljišne knjige. (2) Pravo vlasništva stečeno na osnovu nasljeđivanja, zakona, odlukom suda ili drugog nadležnog organa ne može se suprotstaviti pravu treće savjesne osobe koja je postupajući sa povjerenjem u zemljišne knjige podnijela zahtjev za upis svoga prava prije nego je osoba koja je stekla pravo vlasništva na osnovu nasljeđivanja, zakona odluke suda ili drugog nadležnog organa zatražila upis svog prava. a) Sticanje na osnovu pravnog posla Član 53. Sticanje uknjižbom (1) Pravo vlasništva na nekretninama na osnovu pravnog posla stiče se uknjižbom u zemljišnu knjigu ako zakonom nije drugačije određeno. (2) Pravni posao iz stava 1. ovog člana zaključuje se u obliku notarski obrađene isprave. (3) Vlasništvo se prenosi na osnovu valjano očitovane volje zemljišnoknjižnog vlasnika usmjerena na to da njegovo vlasništvo pređe na sticaoca (clausula intabulandi). Ova izjava volje može biti data u pravnom poslu koji je upravljen na prijenos vlasništva ali može biti data i u posebnoj ispravi, u kojem slučaju ta isprava mora biti notarski obrađena. (4) Provedena uknjižba djeluje od trenutka kad je sudu bio podnesen zahtjev za uknjižbu. Član 54. Sticanje predbilježbom (1) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje pravila zemljišnoknjižnog prava zahtijevaju za uknjižbu prava vlasništva, može se tražiti predbilježba sticanja prava vlasništva. (2) Predbilježbom će vlasništvo biti stečeno pod uvjetom naknadnog opravdanja predbilježbe. Opravdanjem se predbilježba pretvara u uknjižbu, s učinkom od časa kad je prijedlog za predbilježbu bio podnesen. (3) Predbilježba izvršena zbog toga što isprave ne sadrže sve elemente za upis prava ili kada je prijenos vlasništva uvjetovan ispunjenjem određenih pretpostavki, opravdana je naknadnim podnošenjem potpunog zahtjeva za upis prijenosa vlasništva na sticaoca ili ispunjenjem drugih propisanih pretpostavki u određenom roku. (4) Ako je predbilježba zahtijevana zbog nedostatka clausule intabulandi predbilježba se smatra opravdanom podnošenjem clausule intabulandi. Član 55. Zaštita povjerenja u zemljišne knjige (1) Smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno održava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa ko je u dobroj vjeri postupio s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja, uživa u pogledu toga sticanja zaštitu prema odredbama zakona. U pogledu činjeničnog stanje nekretnine smatra se da je zemljišna knjiga istinita i potpuna ukoliko je zemljišna knjiga uspostavljena na osnovu podataka novog premjera. (2) Sticalac je bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja pravnog posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivaocu. (3) Nedostatak dobre vjere ne može se predbaciti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje. Član 56. Djelovanje povjerenja u istinitost i potpunost (1) Sticalac upisom stiče nekretninu kao da je stiče od njezina vlasnika, ako istu, postupajući s povjerenjem u zemljišnu knjigu, stekne u dobroj vjeri od osobe koja je bila upisana kao vlasnik te nekretnine iako to nije bila. (2) Sticalac koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri stekao pravo vlasništva nekretnine, stekao je tu nekretninu kao da na njoj ne postoje tuđa prava, tereti ni ograničenja koja u tom trenutku nisu bila upisana, niti je iz zemljišnih knjiga bilo vidljivo da je zatražen njihov upis, osim ako zakonom nije drugačije određeno. (3) Brisovna se tužba može podići u rokovima u kojima se može ostvarivati osporavanje pravnog osnova upisa, ali se ne može podići ukoliko je savjesna treća osoba pouzdavajući se u zemljišnu knjigu upisala svoje pravo. Član 57. Višestruko ugovaranje otuđenja (1) U slučaju da je više osoba zaključilo sa vlasnikom pravne poslove radi sticanja vlasništva iste nekretnine, vlasništvo će steći ona osoba, koja je kao savjesna prvo podnijela zahtjev za upis u zemljišnu knjigu, ako su ispunjene i ostale pretpostavke za sticanje vlasništva. Savjesnost mora postojati u trenutku podnošenja zahtjeva za upis. (2) Ukoliko je jedna od više osoba, koje su s vlasnikom zaključile pravni posao radi sticanja vlasništva iste nekretnine podnijela zahtjev za upis u zemljišnu knjigu, odnosno ishodila upis u svoju korist, a pri tome bilo nesavjesna, savjesna osoba ima pravo u roku od tri godine Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 63 od izvršenog upisa podnijeti tužbu kojom traži brisanje neispravnog upisa i uknjižbu prava vlasništva u svoju korist, kao i izvršiti zabilježbu spora u svoju korist. Ovo se pravo ne može vršiti protiv treće savjesne osobe koja je, pouzdavajući se u zemljišnu knjigu, stekla neko pravo. b) Sticanje na osnovu zakona Član 58. Sticanje dosjelošću (1) Samostalni posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na nekretnini, ako mu je posjed zakonit i savjestan, a nije pribavljen silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja, protekom deset godina neprekidnoga posjedovanja. (2) Samostalni posjednik nekretnine, čiji je posjed savjestan, stiče dosjelošću vlasništvo na nekretnini protekom dvadeset godina neprekidnog posjedovanja. (3) Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. (4) U vrijeme posjeda uračunava se i vrijeme, za koje su prethodnici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali stvar kao zakoniti i savjesni samostalni posjednici, odnosno kao savjesni samostalni posjednici. (5) Uračunavanje vremena je moguće i ukoliko su posjednici različitog kvaliteta, pri čemu se vrijeme za koje su posjedovali prethodnici sadašnjeg posjednika preračunava u vrijeme potrebno za dosjelost. (6) Smatra se da je nasljednik savjesni posjednik od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavilac bio nesavjestan posjednik, ako se ne dokaže da je znao ili morao znati da mu ne pripada pravo na posjed. (7) Na prekid odnosno zastoj proteka vremena dosjelosti na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o prekidu, odnosno zastoju proteka rokova za zastaru potraživanja. Član 59. Građenje na tuđem zemljištu (1) Zgrada koju neko sagradi na tuđem zemljištu pripada vlasniku zemljišta. (2) Vlasnik zemljišta ima pravo zahtijevati da mu se preda u posjed njegovo zemljište sa zgradom, a graditelj će moći od vlasnika tražiti naknadu, po pravilima obligacionoga prava. (3) Vlasnik zemljišta može zahtijevati da nesavjesan graditelj uspostavi prijašnje stanje ili da otkupi zauzeto zemljište po tržišnoj cijeni; u jednom i drugom slučaju vlasnik zemljišta ima pravo na naknadu štete po općim pravilima obaveznog prava. (4) Ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, a nije se bez odgode usprotivio daljnjoj gradnji, savjesnom graditelju pripada zgrada sa zemljištem koje je potrebno za njenu redovnu upotrebu, a prijašnji vlasnik zemljišta ima pravo zahtijevati samo naknadu u visini tržišne vrijednosti zemljišta, koja se određuje prema stanju zemljišta prije građenja, a prema cijenama u vrijeme donošenja odluke suda. (5) Ako graditelj nije bio savjestan, zgrada pripada vlasniku zemljišta i kada se nije bez odgode usprotivio gradnji iako je znao za građenje, ali tada vlasnik zemljišta nema pravo zahtijevati uspostavu prijašnjeg stanja. Član 60. Gradnja tuđim materijalom (1) Ako vlasnik zemljišta izgradi na njemu zgradu tuđim materijalom, odnosno ako on ili neko drugi ugradi u nekretninu tuđu stvar, koja se ne može odvojiti bez nesrazmjerno velikih troškova, vlasništvo nekretnine se proteže i na ugrađenu stvar. (2) Prava na naknadu vlasnika materijala iz stava 1. ovog člana uređuju se po pravilima obligacionog prava. Član 61. Dogradnja, nadziđivanje, preuređenje i ulaganje (1) Dogradnjom, nadziđivanjem ili preuređenjem zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao i njihovom pregradnjom, ugradnjom ili ulaganjem u njih na može se steći vlasništvo, ako vlasnik (suvlasnici, zajedničari) dograđene, nadzidane odnosno pregrađene nekretnine nije drugačije odredio. (2) Osoba koja je dogradila, nadzidala ili preuredila zgradu, odnosno prostoriju iz stava 1. ovog člana, ili je ulagala ili nešto ugradila u takvu zgradu ili prostoriju ima pravo na naknadu po pravilima obligacionog prava. Član 62. Prekoračenje međe građenjem (1) Ako je građenjem zgrade prekoračena međa, savjesni graditelj stiče pravo vlasništva na zahvaćenom zemljištu uz obavezu isplate tržišne vrijednosti zemljišta. (2) Ako je graditelj bio nesavjestan ili ako se vlasnik zahvaćenog zemljišta bez odgode usprotivio gradnji, vlasnik zemljišta može zahtijevati uspostavu prijašnjeg stanja i naknadu štete ili ustupiti zemljište graditelju uz isplatu tržišne vrijednosti. Član 63. Građenje na tuđem pravu građenja Kad je građeno na tuđem zemljištu opterećenom pravom građenja, nosiocu tog prava pripadaju prava i obaveze vlasnika zemljišta iz člana 59. (građenje na tuđem zemljištu) i člana 62. (prekoračenje međe građenjem) ovog zakona. Član 64. Sijanje i sađenje Biljke koje puste korijenje u zemljištu vlasništvo su vlasnika tog zemljišta, nezavisno o tome ko je bio vlasnik sjemena ili sadnice. Član 65. Priraštaj zemljišta (1) Nastane li otok u sredini vodotoka koji nije opće dobro, tada otok pravno prirasta zemljištima koja leže duž tog otoka na obje obale po dužini zemljišta, u širinu do polovice vodotoka, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. (2) Ako je otok koji nije opće dobro nastao na jednoj polovici vodotoka, u cjelini prirasta zemljištu na bližoj obali. (3) Odredbe ovog člana ne primjenjuju se ako otok nastane presušivanjem vode, diobom vode na više rukavaca ili ako zemljišta budu poplavljena. (4) Otrgne li vodotok komad zemljišta i pripoji ga drugom zemljištu, vlasnik otrgnutog komada zemljišta ima pravo u roku od godine dana vratiti taj komad zemljišta. Ako nakon isteka roka od godine dana otrgnuti komad zemljišta nije vraćen, isti postaje sastavni dio zemljišta kojem je pripojen. (5) Zemlja koju vodotok taloži na neko zemljište priraštaj je toga zemljišta. (6) O tome ko je stekao pravo vlasništva u slučajevima predviđenim u odredbama čl.60. do 65. ovog zakona odlučuje sud. 2. Ograničenje prava vlasništva na nekretninama Član 66. Opće odredbe (1) Vlasnik nekretnine ima pri izvršavanju svojih ovlasti iz prava vlasništva obavezu postupiti obzirno prema osobi, koja je vlasnik neke druge nekretnine, a koja pri tome u njegovu interesu trpi, propušta ili čini u pogledu svoje nekretnine ono što je određeno zakonom (susjedska prava). Broj 66 - Strana 64 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. (2) Svoje pravo vlasnici drugih nekretnina mogu ostvarivati u postupku pred sudom, ako nije predviđen drugi put zaštite. Neko trpljenje, propuštanje ili činjenje, koje je predviđeno zakonom, jednako kao i vlasnik ovlašten je zahtijevati i onaj, koji nekretninu posjeduje na osnovu prava izvedenog iz prava vlasnika. (3) Susjedska prava dopušteno je izvršavati samo u mjeri i na način da se time što manje ograničava, opterećuje ili na drugi način uznemirava onoga, koji treba nešto trpjeti, propustiti ili činiti. (4) Trpljenje, propuštanje i činjenje, koje se može zahtijevati od vlasnika neke nekretnine, može se umjesto od njega zahtijevati od onoga, koji nekretninu posjeduje na osnovu prava izvedenoga iz prava vlasnika. (5) Ono što je određeno za susjedska prava vlasnika nekretnina vrijedi na odgovarajući način i za vlasnike ostalih nekretnina, uključujući i suvlasnike, na čijim je suvlasničkim dijelovima uspostavljeno vlasništvo posebnoga dijela nekretnine, ako nije suprotno zakonu ili naravi nekretnina. Član 67. Zajednička ograda (1) Ograde između susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, živice i druge prepreke) kao i stvari, koje služe kao međašni znakovi, suvlasništvo su susjeda, osim ako se dokaže da su vlasništvo jednoga susjeda. (2) Suvlasništvo stvari, koje služe kao zajedničke ograde ili međašni znakovi, nije dijeljivo dokle god te stvari ne izgube tu namjenu. (3) Svaki od susjeda može upotrebljavati zajedničku ogradu sa svoje strane do polovine njezine širine, do te širine izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i sl., ali ne smije činiti ništa što bi ogradu dovelo u opasnost ili što bi njegova susjeda sprječavalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine. (4) Troškove održavanja zajedničke ograde snose njezini suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za štetu, koja bi trećima nastala zbog toga što ograda nije održavana u stanju kakvo je uobičajeno s obzirom na namjenu ograde i ograđene nekretnine, te na mjesne prilike. Član 68. Vlastita ograda (1) Ograda koja se nalazi isključivo na nekretnini jednoga vlasnika, njegovo je vlasništvo. (2) Svaki je vlasnik dužan s desne strane svog glavnog ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor, ako nije drugačije propisano, niti je drugi mjesni običaj. (3) Vlasnik ograde je dužan održavati u dobrom stanju svoju ogradu i spriječiti opasnost od nanošenja štete susjedu. Član 69. Međa (1) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u vanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. (2) Sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima i obnoviti ili ispraviti među prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni. (3) Međa na građevinskom zemljištu uređuje se u sudskom vanparničnom postupku u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom, a ako to nije moguće onda na osnovu geodetskog premjera. (4) Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a ko tvrdi suprotno, treba to dokazati. (5) I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svako može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa. (6) Susjed, koji je sudjelovao u postupku uređenja međa, ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravosnažnosti odluke donesene u postupku uređenja međa. Član 70. Stablo na međi (1) Stablo pripada onome iz čijega je zemljišta izraslo, bez obzira na to kuda se ono nadvilo, kamo se proteže korijenje i vise grane. (2) Stablo koje je izraslo na samoj međi u suvlasništvu je susjeda s obje strane međe. (3) Što je određeno u pogledu stabla, na odgovarajući se način primjenjuje i na drugo rastinje. Član 71. Granje i korijenje (1) Vlasnik smije iz svog zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđeg drveća i ostalog raslinja kao i odsjeći grane tuđeg drveta i dio debla, koji se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe, ili se pak služiti tim dijelovima tuđeg drveta, ako posebnim zakonom nije nešto drugo određeno. (2) Za štetu koju su njegovoj nekretnini prouzročile žile, korijenje ili grane tuđeg drveća, a što se ne bi dogodilo da je njihov vlasnik postupao dovoljno obzirno, vlasnik susjednog zemljišta ima pravo tražiti naknadu. (3) Odredbe iz st. 1. i 2. ovog člana ne primjenjuju se u slučaju međusobnog graničenja šuma i šumskog zemljišta. Član 72. Pristup na tuđe (1) Ako na tuđu nekretninu dospiju nečija životinja, roj pčela ili stvar koja se s njom nije povezala tako da je time prestala samostalno postojati, onaj čije su to stvari može, u primjerenom roku pristupiti na tuđe zemljište da bi ih uzeo nazad. (2) Vlasnik nekretnine može u slučaju iz stava 1. ovoga člana zabraniti pristup na svoju nekretninu jedino ako te stvari bez odgađanja sam preda njihovu posjedniku. (3) Ako je od životinje, roja pčela i drugih stvari, koje su dospjele na tuđu nekretninu ili od njihova uzimanja ili vraćanja natrag nastala šteta za vlasnika nekretnine na koju su te stvari dospjele, ili ako su s tim u vezi za vlasnika nekretnine nastali troškovi koji su bili nužni, on ima pravo zadržati stvar sve dok mu šteta i troškovi ne budu u potpunosti naknađeni. Član 73. Upotreba tuđe nekretnine radi izvođenja radova (1) Vlasnik nekretnine, na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njenu upotrebu ili korištenje, može privremeno upotrijebiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, (postavljanja skele i sl.), ako se to na drugi način ne može izvesti. Za upotrebu tuđeg zemljišta plaća se na zahtjev vlasnika primjerena naknada. (2) Osoba, koja je upotrijebila tuđe zemljište za potrebe iz stava 1. ovoga člana, dužna je isto, čim prestane potreba za takvu upotrebu dovesti u stanje, u kojem se nalazila prije toga, i nadoknaditi počinjenu štetu po općim propisima o odgovornosti za štetu. Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 65 Član 74. Postavljanje vodova i drugih uređaja Postavljanje vodova i drugih uređaja (električnih, kanalizacionih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacionih i dr.) na tuđoj nekretnini bez pristanka njenog vlasnika, moguće je u općem interesu na osnovu posebnih zakonskih propisa, a u privatnom interesu prema odredbama o osnivanju služnosti vodova i drugih uređaja odlukom suda, ako zakonom nije drugačije određeno. Član 75. Potkopavanje tuđe nekretnine (1) Vlasniku nije dozvoljeno da kopa svoje zemljište ili da čini na svojoj nekretnini druge radnje, za koje je razumno očekivati da bi mogle dovesti u opasnost stabilnost tuđe nekretnine. (2) Vlasnik nekretnine, čija je stabilnost u opasnosti, može tražiti prestanak radova iz stava 1. ovog člana, ako nisu preduzete sve mjere, za koje se opravdano može očekivati da će otkloniti opasnost za stabilnost njegove nekretnine. (3) Ako mjere iz stava 2. ovog člana nije moguće uspješno provesti, njen vlasnik može zahtijevati zabranu radnji, koje ugrožavaju stabilnost nekretnine. Član 76. Imisije (1) Nekretninom se ne smije služiti ni koristiti na način da zbog toga na tuđu nekretninu dospiju dim, neugodni mirisi, čađ, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu koja odgovara toj nekretnini u skladu sa mjestom i vremenom, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na osnovu odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije). (2) Vlasnici nekretnina koje su izložene prekomjernim posrednim imisijama ovlašteni su da od vlasnika nekretnine s koje one potiču zahtijevaju da otkloni uzroke tih imisija i naknadi štetu koju su nanijele, kao i da ubuduće propušta činiti na svojoj nekretnini ono što je uzrok prekomjernih imisija, dok ne preduzme sve mjere koje su potrebne da onemoguće prekomjerne imisije. (3) Izuzetno, od stava 2. ovog člana, kad prekomjerne posredne imisije potiču od djelatnosti za koju postoji dozvola nadležnog organa, vlasnici nekretnine koja im je izložena nemaju pravo dok ta dozvola traje da zahtijevaju propuštanje obavljanja te djelatnosti, ali su ovlašteni da zahtijevaju naknadu štete koju su imisije nanijele, kao i preduzimanje prikladnih mjera da se ubuduće spriječe ili smanje prekomjerne imisije, odnosno nastupanje štete. (4) Vlasnik nekretnine nije dužan da trpi da ga bilo ko bez posebnog pravnog osnova uznemirava time što posebnim uređajima ili na drugi način neposredno odašilje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, čađ, otpadne vode, potrese, buku i sl. (neposredne imisije), pa je ovlašten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena šteta. (5) Vlasnik čijoj nekretnini prijeti predvidiva opasnost s tuđe nekretnine od neposrednih ili posrednih imisija koje ne bi bio dužan trpjeti, ovlašten je da zahtijeva da se odrede i provedu odgovarajuće mjere radi njihovog sprječavanja. Član 77. Opasnost od rušenja zgrade Kad postoji ozbiljna opasnost da bi se nečija zgrada ili neki drugi dio nečije nekretnine mogao potpuno ili djelimično srušiti, od čega prijeti opasnost susjednoj nekretnini, susjed čija je nekretnina u opasnosti može od onoga čiji je to objekt zahtijevati preduzimanje svih potrebnih mjera za sprječavanje nastanka štete, kao i da zahtijeva dovoljno osiguranje naknade buduće štete. Član 78. Zabrana mijenjanja prirodnog toka vode (1) Vlasnik zemljišta ne smije na štetu drugog zemljišta mijenjati smjer ili jačinu prirodnog toka vode preko svog zemljišta ili kroz njega (podzemne vode). (2) Vlasnik je dužan da zemljište duž obala, vodotoka i jezera koristi tako da ne ometa prirodni tok vode, ne ugrožava stanje ili korištenje korita, obala i vodoprivrednih objekata na obali i pored obale i da ne sprječava njihovo održavanje. (3) Vlasnik nizvodnog zemljišta ne smije stvarati ni postavljati prepreke da na njegovo zemljište dotiče voda koja prirodno otiče sa uzvodnog zemljišta, niti vlasnik uzvodnog zemljišta smije svojevoljno učiniti nešto što bi u većoj mjeri opteretilo nizvodno zemljište. Član 79. Odvođenje kišnice s krova Vlasnik nekretnine je dužan preduzeti sve potrebne mjere da kišnica koja se slijeva sa njegove zgrade ne pada na tuđu nekretninu. 3. Vlasništvo na posebnom dijelu nekretnine a) Općenito Član 80. Pojam etažnog vlasništva (1) Vlasništvo na posebnom dijelu nekretnine (etažno vlasništvo) proizilazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno, te se može samo zajedno sa njim prenijeti ili opteretiti. (2) Vlasništvo određenog posebnoga dijela nekretnine ovlašćuje etažnog vlasnika, da taj poseban dio nekretnine isključivo koristi i raspolaže s njim, a na zajedničkim dijelovima nekretnine ima pravo suvlasništva. (3) Etažno vlasništvo može se uspostaviti na odgovarajućem suvlasničkom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava građenja sa zgradom. (4) Na pravne odnose vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine koji nisu regulirani ovim zakonom odgovarajuće se primjenjuju opća pravila o suvlasništvu. Član 81. Objekt etažnog vlasništva (1) Etažno vlasništvo može biti uspostavljeno u pogledu dijela suvlasničke nekretnine koja čini samostalnu upotrebnu cjelinu, koja omogućuje samostalno izvršavanje ovlašćenja etažnog vlasnika kao što je stan, poslovni prostor ili druga samostalna prostorija. (2) Samostalne prostorije u smislu ovog zakona naročito su samostalne poslovne prostorije, samostalne garaže ili jasno omeđena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila. (3) Etažno vlasništvo može se protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji. (4) Da bi se etažno vlasništvo moglo protegnuti i na neki sporedni dio, taj dio treba biti jasno razgraničen od ostalih dijelova nekretnine, te dostupan s međe nekretnine ili iz njezinih zajedničkih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije čiji bi bio sporedni dio. (5) Etažno vlasništvo ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički, ili im se namjena protivi isključivoj upotrebi samo u korist određenoga Broj 66 - Strana 66 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. posebnoga dijela nekretnine. U sumnji se uzima da dio služi kao zajednički i da mu se namjena protivi isključivoj upotrebi u korist određenoga posebnoga dijela. (6) Etažni vlasnici imaju pravo da koriste zajedničke dijelove nekretnine. U smislu ovog zakona zajednički dijelovi nekretnine su temelji, glavni zidovi, tavan, stepenice, hodnici, liftovi, električna, kanalizaciona, vodovodna i telefonska mreža i sl. (7) Za sporedne dijelove nekretnine shodno se primjenjuju pravila koja važe za pripatke stvari. Član 82. Uspostavljanje etažnog vlasništva (1) Etažno vlasništvo se uspostavlja odlukom vlasnika nekretnine (izjava o diobi) u skladu sa odrebom člana 86. ovog zakona ili sporazumom suvlasnika nekretnine (ugovor o diobi) u skladu sa odredbom člana 84. ovog zakona. (2) Za valjanost izjave o diobi i ugovora o diobi potrebna je forma notarski obrađene isprave. (3) Etažno vlasništvo se stiče upisom u zemljišnu knjigu kao pravo povezano sa određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine. Član 83. Uknjižba etažnog vlasništva (1) Za uknjižbu prava etažnog vlasništva potrebno je sudu dostaviti izjavu o diobi ili ugovor o diobi, te plan posebnih dijelova zgrade koji se žele uknjižiti. (2) Plan posebnih dijelova zgrade mora sadržavati zemljišnoknjižnu oznaku zemljišta na kome je zgrada podignuta, oznaku zgrade po ulici i kućnom broju, skicu (crtež) iz kojeg se vidi položaj, veličina i oznaka posebnog dijela zgrade na kome se traži uknjižbu, kao i položaj i oznake dijelova zgrade koji služe zgradi kao cjelini ili samo nekim posebnim dijelovima zgrade. (3) Plan posebnih dijelova zgrade mora biti izrađen od strane ovlaštenog projektanta ili ovlaštenog geodete, stalnog sudskog vještaka arhitektonske ili građevinske struke i ovjeren od strane općinske službe nadležne za građenje. (4) Nadležna općinska služba iz stava 3. ovog člana potvrđuje da je određeni stan, poslovni prostor ili samostalna prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna cjelina (uvjerenje o cjelovitosti). Član 84. Pretvaranje suvlasništva u etažno vlasništvo (1) Suvlasnici nekretnine mogu se sporazumjeti da svoje idealne dijelove pretvore u etažno vlasništvo, tako što će svaki suvlasnik imati vlasništvo na stanu, poslovnom prostoru ili samostalnoj prostoriji (posebni dio) povezano sa suvlasničkim dijelom u nekretnini. Vlasništvo na posebnom dijelu može biti uspostavljeno samo na odgovarajućem suvlasničkom dijelu, osim ako se suvlasnici u skladu sa odredbom člana 85. stava 2. ne sporazumiju drugačije. (2) Suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak drugom suvlasniku na uspostavu vlasništva posebnoga dijela koji ima odgovarajući suvlasnički dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasništva posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograničila prava koja njemu već pripadaju na osnovu njegovog ranije uspostavljenog vlasništva posebnoga dijela. U slučaju uskraćivanja odobrenja odlučuje sud u vanparničnom postupku. (3) U slučaju spora da li je suvlasnički dio odgovarajući dio da bi na njemu moglo biti uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, utvrđuje sud, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. (4) U slučaja iz stava 3. ovog člana vlasništvo posebnoga dijela ne može se uspostaviti dok ne postane pravosnažna odluka suda o utvrđivanju korisnih površina toga stana, odnosno druge prostorije te korisnih površina svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine, ako ovim zakonom nije nešto drugo određeno. Član 85. Odgovarajući suvlasnički dio (1) Odgovarajući suvlasnički dio je onaj koji odgovara odnosu korisne površine toga samostalnoga dijela prema korisnoj površini svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine. (2) Svi suvlasnici nekretnine mogu saglasno ograničiti svoja suvlasnička prava tako što će s određenim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo posebnog dijela iako to nije odgovarajući dio. U tom slučaju će se smatrati da se radi o odgovarajućem dijelu iz kojega može proizaći i na njemu biti uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela, bez obzira na to koliki bi bio taj suvlasnički dio. Član 86. Uspostavljanje etažnog vlasništva od strane vlasnika nekretnine (1) Vlasnik nekretnine može izjavom o diobi podijeliti svoje pravo vlasništva na suvlasničke dijelove i sa svakim tih dijelova povezati pravo vlasništva na posebnom dijelu nekretnine. (2) Da bi se uspostavilo na ovaj način etažno vlasništvo, moraju biti ispunjene pretpostavke propisane ovim zakonom u pogledu uspostave prava vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine a posebno one o odgovarajućem suvlasničkom dijelu. (3) Podijeli li vlasnik zemljišta, odnosno nosilac prava građenja svoju nekretninu, na kojoj tek treba biti izgrađena zgrada na suvlasničke dijelove, on može očitovati svoju volju da sa svakim od tih dijelova bude povezano pravo vlasništva na određenom posebnom dijelu, u kojem će slučaju vlasništvo posebnog dijela biti uspostavljeno tek ako zgrada bude izgrađena, uz pretpostavke iz stava 2. ovoga člana. (4) Vlasnik nekretnine može u toku gradnje raspolagati posebnim dijelovima zgrade. Sticalac takvog posebnog dijela zgrade se smatra privremenim etažnim vlasnikom. (5) U korist privremenog etažnog vlasnika će se radi osiguranja njegovog zahtjeva za upis vlasništva u zemljišnu knjigu u teretnom listu nekretnine na kojoj se gradi upisati predbilježba budućeg vlasništva na određenom stanu, poslovnoj prostoriji ili samostalnoj prostoriji. (6) Prije nego je izvršena predbilježba iz stava 5. ovog člana sticalac etažnog vlasništva nije dužan i prodavalac nema pravo zahtjevati od njega bilo kakve isplate na ime kupoprodajne cijene. (7) U ugovoru o prodaji će se prodavlac privremenom etažnom vlasniku obavezati da će dati sve potrebne zemljišnoknjižne izjave i poduzeti sve potrebne radnje pred nadležnim organima kako bi se izvršila uknjižba u njegovu korist. (8) Ukoliko prodavalac ne izvrši obaveze preuzete u skladu sa odredbom stava 7. ovog člana privremeni etažni vlasnik može podići tužbu i istovremeno tražiti upis zabilježbe spora. (9) Uknjižbom etažnog vlasništva u korist privremenog etažnog vlasnika, on postaje vlasnik, a po službenoj dužnosti se brišu ostali upisi koje su osiguravali njegovo sticanje. Član 87. Veličina suvlasničkog dijela i korisna površina (1) Da li je suvlasnički dio nekretnine one osobe koja zahtijeva uspostavu vlasništva na nekom određenom posebnom dijelu nekretnine za to odgovarajući, prosuđuje se prema tome da li je taj suvlasnički dio u odnosu prema vlasništvu cijele nekretnine jednak ili veći od odnosa korisne površine stana, odnosno druge samostalne prostorije u pogledu koje se traži Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 67 uspostava vlasništva posebnoga dijela prema korisnoj površini svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine. (2) Korisna površina je ukupna podna površina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena za širinu zidova koji je prekidaju. (3) Korisnu površinu prema projektnoj dokumentaciji određuje vlasnik nekretnine izjavom o diobi ili suvlasnici nekretnine ugovorom o diobi, a ako među njima nema saglasnosti korisnu površinu određuje sud u vanparničnom postupku. (4) Korisne površine utvrđuje sud svojom odlukom donesenom u vanparničnom postupku: 1) prilikom izračunavanja korisne površine zanemaruju razlike koje povećavaju ili smanjuju površinu, ako bi sve zajedno opravdale dodatak ili odbitak od manje od 2% korisne površine stana ili druge prostorije, 2) prilikom izračunavanja korisne površine neće se uzeti u obzir podrumske i tavanske prostorije koje po svojoj opremi nisu prikladne za stambene ili poslovne svrhe, kao ni stubišta, otvoreni balkoni i terase, a što važi i za druge dijelove nekretnine koji su pripadak nekog stana ili druge samostalne prostorije u skladu s odredbama ovoga zakona, 3) korisna se površina u pravilu izračunava prema glavnom projektu koji je sastavni dio građevinske dozvole ili koji je potvrđen po nadležnom tijelu, ali ako neki od suvlasnika učini vjerojatnim da postoje znatnija odstupanja od tog projekta, korisna će se površina izračunati prema stvarnom stanju, 4) u slučajevima utvrđivanja korisne površine iz tačke 1. do 3. ovog stava sud donosi rješenje na osnovu nalaza ovlaštenog geodete, vještaka arhitektonske ili građevinske struke. Član 88. Naknadno sudsko utvrđivanje korisnih površina (1) Ukoliko se nakon što su utvrđeni i u zemljišnu knjigu upisani odgovarajući dijelovi izmijenjene prilike i nema sporazuma među etažnim vlasnicima o novom utvrđivanju korisnih površina i odgovarjućih dijelova na zahtjev svakoga suvlasnika korisnu površinu će u vanpraničnom postupku utvrditi sud. (2) Pod promijenjenim prilikama naročito se smatra: 1) ako se utvrđena korisna površina stana, odnosno druge samostalne prostorije utvrđena prije završetka gradnje, promijenila radnjama za koje je potrebna građevinskna dozvola do završetka gradnje za najmanje 3%, s time da u tom slučaju zahtjev za ponovo utvrđivanje može biti postavljen samo u roku od godine dana od pravosnažnosti upotrebne dozvole, 2) ako se nakon završene gradnje bitno promijenila utvrđena korisna površina stana, odnosno druge samostalne prostorije takvim građevinskim zahvatima obavljenim na nekretnini za koje je potrebna građevna dozvola, s time da u tom slučaju zahtjev za ponovo utvrđivanje može biti postavljen samo u roku od godine dana od pravosnažnosti upotrebne dozvole. (3) Utvrdi li se ponovo korisna površina zbog promjene iz stava 2. ovoga člana, suvlasnici su dužni međusobno preuzeti ili prenijeti one suvlasničke dijelove koji su potrebni kako bi svakom suvlasniku pripao barem onoliki dio koji je nakon utvrđenja korisnih površina nužan za uspostavu njegova prava vlasništva na posebnom dijelu (odgovarajući suvlasnički dio). (4) U nedostatku sporazuma suvlasnika, sud koji nanovo odredi neku korisnu površinu, ujedno će utvrditi mijenja li se i koliki je zbroj svih korisnih površina stanova i ostalih posebnih dijelova iste nekretnine. Član 89. Naknadno utvrđivanje korisne površine zbog promjene stanja posebnih dijelova (1) Korisna površina će se ponovno utvrđivati i ako se prije utvrđena vrijednost promijenila zbog promjena stanja stanova, odnosno drugih samostalnih prostorija, koji neposredno prostorno graniče, ili zbog prenosa sporednih dijelova jednog posebnog dijela zgrade na drugi, ako zahtjev za ponovno utvrđivanje korisne površine stave vlasnici posebnih dijelova, koji izvode promjene ili prijenos. (2) U slučaju iz stava 1. ovoga člana utvrdit će se korisna površina stanova ili drugih prostorija na koje se odnosi promjena ili prijenos tako da bude jednak zbroj njihovih korisnih površina prije i nakon promjene ili prijenosa. (3) Ukoliko se u slučaju iz stava 1 ovog člana ponovo utvrdi korisna površina, suvlasnici čija je korisna površina povećana dužni su suvlasnicima čijim se dijelovima smanjila korisna površina platiti naknadu. Visinu naknade suvlasnici utvđuju sporazumom, a u nedostatku sporazuma naknada se plaća prema tržišnoj vrijednosti nekretnine uključujući i svu eventualnu štetu koju su oštećeni suvlasnici pretrpjeli. Član 90. Sticanje vlasništva dvije ili više osoba na posebnom dijelu nekretnine Ukoliko su dvije ili više osoba stekle, kao suvlasnici ili zajednički vlasnici, vlasništvo na posebnom dijelu, one sva prava i dužnosti vlasnika izvršavaju solidarno, te se u odnosu prema trećim osobama i ostalim suvlasnicima iste nekretnine smatraju kao jedna osoba. Član 91. Pravo preče kupovine (1) Suvlasnici jednog stana, poslovne prostorije ili samostalne prostorije imaju pravo preče kupovine. (2) Suvlasnik koji prodaje svoje etažno vlasništvo iz stava 1. ovog člana dužan je učiniti ponudu drugim suvlasnicima toga posebnog dijela, a suvlasnik zgrade koja se ne može podijeliti na posebne dijelove drugim suvlasnicima. (3) Ponuda mora biti učinjena u pisanoj formi i sadržavati zemljišnoknjižne ili katastarske oznake nekretnine i posebnog dijela nekretnine koji se prodaje. (4) Na vršenje prava preče kupovine suvlasnika stana, poslovne prostorije ili samostalna prostorije primjenjuju se odredbe ovog zakona o pravu preče kupovine suvlasnika. (5) Ako etažni vlasnik koji prodaje svoj dio ne učini ponudu u skladu s odredbama stava 3. ovoga člana, ili ako svoj dio proda pod povoljnijim uvjetima trećoj osobi, drugi suvlasnik, odnosno suvlasnici imaju pravo tražiti od suda da ugovor oglasi nevaljanim i da oni kupe taj dio pod istim uvjetima. (6) Ukoliko se drugačije ne sporazumiju suvlasnici ostvaruju pravo preče kupovine srazmjerno učešću svojih suvlasničkih dijelova na cijeloj nekretnini. b) Izvršavanje ovlasti Član 92. Uzajamni odnosi etažnih vlasnika (1) Ugovorom etažnih vlasnika uređuju se obim i način korištenja i održavanja posebnih dijelova nekretnine i dijelova nekretnine koji služe zgradi kao cjelini ili nekim njenim posebnim dijelovima. (2) Prava i obaveze utvrđene ugovorom o uzajamnim odnosima vlasnika posebnih dijelova odnose se i na kasnijeg sticaoca vlasništva posebnog dijela. Broj 66 - Strana 68 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. (3) Ako etažni vlasnici ne zaključe ugovor o uzajamnim odnosima sud će u vanparničnom postupku, na prijedlog bilo kojeg vlasnika, svojim rješenjem urediti te odnose. Član 93. Ugovor o uzajamnim odnosima vlasnika posebnih dijelova nekretnine (1) Ugovor o uzajamnim odnosima etažnih vlasnika iz člana 92. ovog zakona zaključuje se u pismenom obliku uz ovjeru potpisa od strane notara ili drugog ovlaštenog organa. (2) Ugovor koji je sačinjen suprotno stavu 1. ovog člana ništav je. (3) Ako je vlasnik prilikom podjele odredio kako će se upravljati nekretninom, to će djelovati i prema trećima, ako je zabilježeno u zemljišnoj knjizi. (4) Ugovor o uzajamnim odnosima etažnih vlasnika može se mijenjati uz pismeni pristanak onih vlasnika čija se prava mijenjaju u formi propisanoj stavom 1. ovog člana. (5) Sud će, u vanparničnom postupku, na prijedlog jednog ili više etažnih vlasnika odrediti da li će se izvršiti promjena u ugovoru i protiv volje drugih vlasnika, ako nađe da su promjene opravdane. Član 94. Dužnost održavanja (1) Etažni vlasnik, dužan je za taj stan, odnosno drugu samostalnu prostoriju, te njima namijenjene instalacije, naročito elektrovodne, plinovodne, vodovodne, toplovodne i sanitarne naprave, kao i sve druge pripatke tog posebnog dijela, brinuti se i tako ih održavati da drugim suvlasnicima ne nastane nikakva šteta. (2) Za svu štetu, koju drugi etažni vlasnici pretrpe u vezi s izvršavanjem dužnosti iz stava 1. ovoga člana, ili zbog njena neizvršavanja, odgovoran je onaj etažni vlasnik, čija je to bila dužnost održavanja, a ako je to bila dužnost više etažnih vlasnika – oni odgovaraju za tu štetu solidarno. (3) Etažni vlasnik je dužan da odobri ulazak u stan odnosno drugu samostalnu prostoriju predstavniku upravnika zgrade ukoliko je to potrebno radi sprječavanja štete na drugim posebnim dijelovima nekretnine odnosno zajedničkim prostorijama ili radi hitnog održavanja zajedničkih dijelova nekretnine. Imovinsku štetu koju u vezi s time pretrpi dužni su mu srazmjerno svojim udjelima u nekretnini nadoknaditi etažni vlasnici koji koriste predmetne zajedničke prostorije, ako se radilo o održavanju zajedničkih prostorija, odnosno etažni vlasnik određenog stana ili samostalne prostorije. (4) Ukoliko se etažni vlasnik tome protivi, po zahtjevu upravnika rješenje o odobrenju ulaska upravnika u stan odnosno samostalnu prostoriju po skraćenom upravnom postupku donosi organ nadležne jedinice lokalne samouprave nadležan za stambene poslove. U slučaju nemogućnosti ulaska u posebni dio zgrade uprkos postojanju rješenja nadležnog organa, onda se ovo rješenje izvršava po službenoj dužnosti ili na zahtjev upravnika zgrade primjenjujući načelo hitnosti postupka. Član 95. Promjene stanja (1) Etažni vlasnik ovlašten je, ne tražeći za to odobrenje od ostalih etažnih vlasnika, u skladu s građevinskim propisima o svome trošku izvršiti prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, uključujući i promjenu namjene, ako se pridržava sljedećih pravila: 1) promjena ne smije prouzročiti oštećenje zgrade i drugih dijelova nekretnine, a ni povredu onih interesa ostalih etažnih vlasnika koji zaslužuju zaštitu; naročito ne smije prouzročiti povredu vanjskoga izgleda zgrade, ni opasnost za sigurnost osoba, zgrade ili drugih stvari, 2) ako bi za promjenu bilo potrebno zadrijeti u zajedničke dijelove nekretnine, to je dopušteno samo ako je takva promjena uobičajena ili služi važnom interesu vlasnika posebnoga dijela, inače je svaki etažni vlasnik može zabraniti; ali ne može zabraniti postavljanje vodova za svjetlo, plin, energiju, vodu i telefon i sličnih uređaja, a ni postavljanje radijskih ili televizijskih antena, potrebnih prema stanju tehnike, ako nije moguć ili nije odobren priključak na postojeću antenu, 3) radi promjena na svome dijelu nije dopušteno zadrijeti u one dijelove nekretnine koji su kao posebni dio u vlasništvu drugoga etažnog vlasnika bez njegova odobrenja, ali taj etažni vlasnik će ipak morati trpjeti ono u vezi s tuđim prepravkom čime se bitno i trajno ne povređuje njegovo pravo na posebnom dijelu, a i ono što je umjesno kad se pravedno odvagnu svi interesi, 4) vlasnik posebnoga dijela koji provodi promjene na svome dijelu dužan je dati primjerenu naknadu drugomu vlasniku čija je prava time povrijedio i kad je taj bio dužan trpjeti tu povredu. (2) Ako je za promjenu namjene iz stava 1. ovoga člana potrebna dozvola organa vlasti, drugi etažni vlasnici koji tu promjenu moraju trpjeti nisu ovlašteni uskratiti svoj pristanak kad je on potreban te odgovaraju za štetu koju bi prouzročili svojim uskraćivanjem. (3) Ono što je u stavu 1. ovoga člana određeno za stanove i druge samostalne prostorije jednako važi i za sve sporedne dijelove koji su njihovi pripatci, a ove odredbe se primjenjuju i u slučaju prenosa sporednih dijelova, koji služe jednom stanu, odnosno prostoriji na drugi stan, odnosno prostoriju. (4) Za svu štetu koju drugi suvlasnici pretrpe u vezi s promjenama koje je izvršio etažni vlasnik, ako je nisu bili dužni trpjeti, odgovara im taj etažni vlasnik; više etažnih vlasnika odgovaraju za tu štetu solidarno. Član 96. Troškovi etažnog vlasništva (1) Etažni vlasnik održava taj dio o svome trošku te snosi sve javne obaveze i terete u vezi s vlasništvom tog dijela, ako nije nešto drugo zakonom određeno. (2) Kad dužnik obaveze na povremene naknade za komunalne usluge u vezi s upotrebom vlasništva posebnog dijela (naknade zbog trošenja električne energije, plina, toplinske energije, odvoza otpada i sl.) nije neka druga osoba, etažni vlasnik na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela, duguje te naknade dobavljačima, odnosno davaocima usluga. (3) Ako je dužnik obaveze iz stava 2. ovoga člana osoba koja određeni posebni dio upotrebljava ili iskorištava na osnovu najma, zakupa ili drugoga ugovora sa etažnim vlasnikom toga posebnoga dijela, za izvršenje te obaveze jamči dobavljaču vlasnik tog posebnog dijela. Član 97. Upravljanje nekretninom na kojoj je uspostavljeno etažno vlasništvo (1) Cijelom nekretninom na kojoj je uspostavljeno etažno vlasništvo upravljaju etažni vlasnici po općim pravilima o upravljanju suvlasničkom stvari, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 69 (2) Etažni vlasnici su dužni učestvovati u upravljanju nekretninom te odrediti osobu koja će obavljati poslove zajedničkog upravnika i osnovati zajedničku rezervu. (3) Etažni vlasnici donose odluke o preduzimanju poslova redovnog upravljanja i vanrednih poslova u pismenom obliku. (4) Ako je vlasnik prilikom podjele odredio kako će se upravljati nekretninom to će djelovati prema trećima, ako je zabilježeno u zemljišnoj knjizi. Član 98. Poslovi redovnog upravljanja Poslovi redovnog upravljanja cijelom nekretninom su naročito: 1) redovno održavanje zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine, uključujući i građevinske promjene neophodne za održavanje; 2) stvaranje odgovarajuće zajedničke rezerve za predvidive buduće troškove; 3) uzimanje zajmova radi pokrića troškova održavanja koji nisu pokriveni rezervom, a potrebni su za obavljanje poslova urednog održavanja koji se ponavljaju u razmacima dužim od jedne godine; 4) osiguranje nekretnine; 5) imenovanje i opoziv zajedničkog upravnika; 6) određivanje i promjene kućnog reda; 7) iznajmljivanje i davanje u zakup, kao i otkazivanje zakupa stanova i drugih samostalnih prostorija nekretnine na kojima nije uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela. Član 99. Poboljšanje zajedničkih dijelova i uređaja zgrade (1) Za donošenje odluke o preduzimanju poboljšanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade potreban je pristanak svih suvlasnika nekretnine, osim za one poslove koji se smatraju poslovima redovnog upravljanja. (2) Izuzetno, od odredbe stava 1. ovog člana, pristanak svih suvlasnika nije potreban ako suvlasnici koji zajedno imaju većinu suvlasničkih dijelova odluče da se izvrši poboljšanje, i da će oni sami snositi troškove ili se ti troškovi mogu pokriti iz rezerve, ne ugrožavajući time mogućnost da se iz rezerve podmire potrebe redovnog održavanja, pod uvjetom da ta poboljšanja neće ići na štetu nadglasanih suvlasnika. Član 100. Ovlaštenja etažnih vlasnika na sudsku zaštitu Etažni vlasnik nekretnine je ovlašten da zahtijeva od suda da svojom odlukom odredi: 1) rok u kojem se treba obaviti neki od poslova iz člana 95. ovoga zakona o kojem je većinom glasova donesena odluka; 2) stvaranje odgovarajuće zajedničke rezerve ili opravdano povećanje, odnosno smanjenje rezerve koju je odredila većina, prema pravilu da pri određivanju rezerve i veličine doprinosa pojedinih suvlasnika treba, osim o predvidivim troškovima, voditi računa i o imovinskom stanju svih suvlasnika; 3) da se etažnom vlasniku, ako bi mu bilo nemoguće da odmah plati dio troškova nekog posla održavanja cijele nekretnine koji se javlja u vremenskim razmacima dužim od jedne godine, a nije pokriven rezervom, dopušta da plati u mjesečnim ratama u vremenskom periodu ne dužem od deset godina, uz osiguranje osnivanjem hipoteke na njegovom suvlasničkom dijelu u korist drugih etažnih vlasnika, sa uobičajenim kamatama na dug osiguran hipotekom; 4) zaključenje odgovarajućeg osiguranja od požara ili od odgovornosti trećim osobama; 5) postavljanje zajedničkog upravnika, ili smjenjivanje upravnika koji grubo zanemaruje svoje dužnosti; 6) ukidanje ili izmjenu onih odredaba kućnog reda koje je donijela većina etažnih vlasnika, ako one vrijeđaju takve interese tog etažnog vlasnika koji zaslužuju zaštitu, ili bi njihovo izvršavanje bilo nepravedno zahtijevati od njega; 7) otkazivanje ugovora o zakupu jednog mjesta u zajedničkoj garaži ili parkiralištu zbog potreba tog etažnog vlasnika. Član 101. Troškovi održavanja i poboljšanja (1) Troškove za održavanje i za poboljšanje nekretnine snose svi etažni vlasnici nekretnine srazmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drugačije određeno. (2) Doprinose za zajedničku rezervu radi pokrića troškova održavanja i poboljšanja nekretnine te za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova snose svi etažni vlasnici srazmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, ako nije drugačije određeno. (3) Etažni vlasnici mogu odrediti drugačiji način raspodjele troškova i doprinosa zajedničke rezerve, nego što je to određeno st. 1. i 2. ovog člana, i to: 1) odlukom većine suvlasničkih dijelova, kad je riječ o troškovima za održavanje onih uređaja nekretnine koji nisu u podjednakom obimu korisni svim etažnim vlasnicima, kao što su troškovi za lift, centralno grijanje i dr., ako takvu odluku opravdavaju različite mogućnosti pojedinih etažnih vlasnika da te uređaje upotrebljavaju i nemogućnost utvrđivanja stvarnog utroška svakog pojedinog etažnog vlasnika; 2) saglasnom odlukom svih etažnih vlasnika, u pismenom obliku, u pogledu svih ostalih troškova za održavanje i poboljšanje nekretnine ili doprinosa zajedničkoj rezervi. (4) Etažni vlasnik može zahtijevati od suda da utvrdi odgovara li način raspodjele troškova pravilu iz stava 1. odnosno stava 2. ovog člana i da li je valjana odluka iz stava 3. ovog člana. Ako odluka o raspodjeli troškova za održavanje onih uređaja nekretnine, koji nisu u podjednakom obimu korisni svim etažnim vlasnicima nije valjana, etažni vlasnik može zahtijevati od suda da, po pravednoj ocjeni, utvrdi način za raspodjelu troškova, s obzirom na različitu mogućnost upotrebe tih uređaja. (5) Na zahtjev etažnog vlasnika, u zemljišnoj knjizi će se zabilježiti odredbe o načinu raspodjele troškova iz stava 3. ovog člana, ako su pismeno sačinjene, a potpisi etažnih vlasnika ovjereni od strane nadležnog organa, kao i pravosnažna odluka suda, koji je utvrdio način raspodjele troškova po pravednoj ocjeni. (6) Ako troškovi za nekretninu budu podmireni iz zajedničke rezerve u skladu s njenom namjenom, oni se neće dijeliti na suvlasnike, koji su uplatili svoje doprinose u rezervu. Član 102. Zajednička rezerva (1) Zajedničku rezervu čine novčani doprinosi koje su etažni vlasnici uplatili na osnovu odluke donesene većinom suvlasničkih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekog etažnog vlasnika donio sud s obzirom na predvidive troškove i uzimajući u obzir imovinsko stanje svih etažnih vlasnika. Ovim se ne dira pravo da se posebnim propisima Broj 66 - Strana 70 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. jedinica lokalne samouprave odredi minimalni iznos mjesečne naknade po jednom kvadratnom metru stana kako bi se osiguralo nesmetano održavanje zgrada. (2) Zajednička rezerva kao imovina svih etažnih vlasnika namijenjena je za pokriće troškova održavanja i poboljšanja nekretnine i za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova. (3) Zajedničkom rezervom upravljaju etažni vlasnici, odnosno upravnik nekretnine, kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojeg etažnog vlasnika, uloženom na način da donosi plodove. Upravnik nekretnine za raspolaganje novčanim sredstvima iz zajedničke rezerve etažnih vlasnika odgovara etažnim vlasnicima svom svojom imovinom. (4) Dopuštena su samo ona plaćanja iz rezerve koja su učinjena radi plaćanja troškova održavanja i poboljšanja nekretnine ili otplatu zajma uzetog za pokriće tih troškova. Postupak izvršenja je dopušteno provoditi na zajedničkoj rezervi samo radi podmirenja tih potraživanja. (5) Prestankom ovlaštenja za upravljanje upravnik je dužan bez odgađanja položiti račun o rezervi i ostatak predati novom upravniku. Ako sud razriješi upravnika, naložit će mu da u roku od petnaest dana preda utvrđeni ostatak iznosa zajedničke rezerve novom upravniku. (6) Etažni vlasnik koji je otuđio svoje etažno vlasništvo nema pravo zahtijevati povrat svog doprinosa u zajedničku rezervu. Taj dio doprinosa ostaje u zajedničkoj rezervi kao doprinos suvlasničkog dijela koji je otuđen. Član 103. Opasnost od štete na nekretnini (1) Etažni vlasnik je ovlašten i dužan da bez odgađanja prijavi zajedničkom upravniku štete za koje je saznao da su nastale na dijelovima ili uređajima nekretnine, i štete na onim posebnim dijelovima te nekretnine, na kojima je uspostavljeno etažno vlasništvo, ako od njih prijeti opasnost ostalim dijelovima nekretnine. (2) Kad prijeti opasnost od štete, svaki je etažni vlasnik ovlašten da preduzme hitne mjere bez pristanka ostalih etažnih vlasnika. Član 104. Dužnosti upravnika i zakupaca (1) Upravnik upravlja nekretninom i zajedničkom rezervom kao zastupnik svih etažnih vlasnika, pri čemu u odnosu prema trećima ne djeluju ograničenja koja bi mu bila postavljena pravnim poslom. (2) U upravljanju nekretninom upravnik je ovlašten da vodi postupke pred sudom ili drugim organima u ime svih etažnih vlasnika nekretnine, što uključuje i ovlaštenje da opunomoći stručne zastupnike za vođenje tih postupaka. (3) Na upravnikov odnos sa etažnim vlasnicima primjenjuju se opća pravila o zastupanju i posebna pravila o upravniku kojeg postavljaju etažni vlasnici, ako drugačije ne proizlazi iz položaja koji upravniku nekretnine daju odredbe ovog zakona. (4) Upravnik je obavezan čuvati interese svih etažnih vlasnika i u obavljanju poslova redovne uprave slijediti uputstva većine, a vanredne poslove preduzimati samo na osnovu saglasnosti svih etažnih vlasnika ili odluke suda koja je zamjenjuje. Upravnik je posebno dužan: 1) položiti svakom etažnom vlasniku uredan račun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i staviti mu na prikladan način na uvid isprave na kojima se to zasniva, i to najkasnije do 30-tog marta svake godine; 2) izraditi pregled predviđenih poslova za održavanje i poboljšanja, kao i predvidivih troškova i opterećenja u narednoj kalendarskoj godini, i to na prikladan način objaviti najkasnije do isteka tekuće kalendarske godine; 3) prikupiti više ponuda za poslove održavanja koji se ponavljaju u razmacima dužim od jedne godine, kao i za veće radove radi poboljšanja. (5) Etažni vlasnici, u čije ime upravnik upravlja nekretninom, su dužni da o promjeni upravnika ili o promjenama njegovih ovlaštenja obavijeste zakupce na prikladan način. Obaveze koje zakupci ispune osobi koja više nije upravnik, ili više nije ovlaštena primiti ispunjenje, smatraju se valjano ispunjenim i oslobađaju dužnike obaveze, ako nisu obaviješteni ili nisu na drugi način saznali o promjenama. c) Prestanak etažnog vlasništva Član 105. Propast predmeta Etažno vlasništvo prestaje ako stan ili druga samostalna prostorija koja je bila predmetom toga vlasništva trajno prestane biti prikladna za samostalno izvršavanje ovlaštenja koja proizilaze iz etažnog vlasništva. Član 106. Brisanje (1) Osim u slučaju iz člana 105. ovog zakona, etažno vlasništvo prestaje brisanjem u zemljišnoj knjizi onog upisa kojim je vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine bilo uspostavljeno kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine. (2) Za brisanje iz stava 1. ovog člana na osnovu odreknuća nužan je pristanak svih suvlasnika i knjižnih ovlaštenika čija prava opterećuju odgovarajući suvlasnički dio. Član 107. Prestanak suvlasništva (1) Prestankom suvlasništva na nekretnini prestaje i vlasništvo posebnog dijela koji je sa njim bio povezan. (2) Prestanak etažnog vlasništva ne povlači za sobom prestanak suvlasništva na nekretnini. Glava IV PRAVO VLASNIŠTVA NA POKRETNINAMA 1. Sticanje prava vlasništva Član 108. Općenito Sve što je u ovome zakonu određeno u pogledu sticanja vlasništva na nekretninama važi i za sticanje vlasništva na pokretnim stvarima ukoliko u ovoj glavi nije drugačije određeno ili to ne proizlazi iz naravi pokretne stvari. Član 109. Sticanje pokretnine pravnim poslom (1) Na osnovu pravnog posla, pravo vlasništva na pokretnu stvar stiče se predajom te stvari u posjed sticaoca. (2) Predaja pokretne stvari smatra se izvršenom i predajom isprave na osnovu koje sticalac može raspolagati tom stvari, kao i uručenjem nekog dijela stvari ili izdavanjem ili drugim označavanjem stvari koje znači predaju stvari. (3) Kad se pokretna stvar nalazi u posjedu sticaoca po nekom pravnom osnovu, on stiče pravo vlasništva na pokretnoj stvari u trenutku zaključenja pravnog posla sa vlasnikom stvari na osnovu koga se stiče pravo vlasništva. (4) Ako sticalac prava vlasništva na pokretnu stvar ostavi tu stvar i dalje u posjedu prenosioca po nekom drugom osnovu, on stiče pravo vlasništva na pokretnoj stvari u trenutku zaključenja pravnog posla sa vlasnikom stvari na osnovu koga se stiče pravo vlasništva. (5) Pravo vlasništva na pokretnoj stvari koju drži treća osoba prelazi na sticaoca u trenutku zaključenja prvanog posla kojim mu je prenosilac prenio pravo da zahtijeva povraćaj Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 71 te stvari. Treća osoba ima pravo da prema novom vlasniku istakne sve prigovore koje je imao prema ranijem vlasniku. (6) Predaja pokretne stvari smatra se izvršenom i kada iz konkretnih okolnosti proizlazi da je izvršena predaja stvari. Član 110. Sticanje prava vlasništva u slučaju višestrukog otuđenja (1) Kad je više osoba sklopilo pravne poslove radi sticanja vlasništva iste pokretnine koja je individualno određena, vlasništvo stiče ona osoba koja je stvar prvoj predana u posjed, ako je savjesna i ako su ispunjene i sve druge pretpostavke za sticanje vlasništva. (2) Ako postoji više savjesnih sticalaca, pravo da zahtijeva predaju stvari u posjed ima sticalac, koji je prvi stekao pravni osnov za prenos prava vlasništva. (3) Savjesni sticalac može podnijeti tužbu za predaju stvari u posjed protiv dotadašnjeg vlasnika i nesavjesnog posjednika. Član 111. Sticanje od nevlasnika (1) Ko je u dobroj vjeri stekao samostalni posjed pokretne stvari na osnovu teretnog pravnog posla sklopljenoga radi sticanja prava vlasništva, od osobe koja nije vlasnik, stekao je vlasništvo te stvari. (2) Sticalac iz stava 1. ovoga člana, stekao je vlasništvo stvari u trenutku sticanja samostalnoga posjeda, ako mu je stvar predana u neposredni posjed ili se već otprije nalazi kod njega. Ako mu je stvar predana u samostalni posjed samim očitovanjem volje, on će pravo vlasništva steći tek kad mu stvar bude predana u neposredni posjed. (3) Sticalac je bio u dobroj vjeri ako u trenutku zaključenja pravnog posla, a ni u trenutku primanja neposrednoga posjeda nije znao, niti je s obzirom na okolnosti mogao znati da stvar ne pripada otuđivaocu. (4) Odredba stava 1. ovoga člana ne primjenjuje se ako je stvar njenom vlasniku ili osobi putem koje je on posjedovao bila ukradena, ili ju je izgubio, odnosno zaturio, osim u pogledu sticanja gotova novca, vrijednosnih papira na donosioca ili na javnoj dražbi. (5) Prava trećih koja terete pokretnu stvar prestaju sticanjem vlasništva od osobe kojoj stvar ne pripada. Ne prestaju ona prava trećih za koja je sticalac znao da postoje ili je to mogao znati u času kad je sticao vlasništvo. Smatra se da je sticalac znao da postoji založno pravo ako je upisano u registar zaloga. (6) Ne prestaju ona prava trećih osoba za koja je sticalac znao ili mogao znati da postoje u trenutku sklapanje ugovora o prijenosu prava vlasništva. Smatra se da je sticalac znao da postoji založno ili neko drugo pravo ako je o postojanju tog prava mogao saznati uvidom u odgovarajući javni registar. Navedena presumpcija ne važi ako je prodavac u okviru svog redovnog poslovanja stavio stvar u promet. Član 112. Sticanje odvajanjem (1) Plodovi i sve što se odvoji od neke stvari pripada i nakon odvajanja njenom vlasniku, ako nije što drugo određeno. (2) Posjeduje li neka osoba kao samostalni posjednik tuđu stvar od koje su se odvojili plodovi ili nešto drugo, ono je samim odvajanjem postalo vlasnikom odvojenoga, ako je u tom času bilo savjesni posjednik tuđe stvari. Član 113. Sticanje na osnovu ograničenog stvarnog prava (1) Kome na osnovu njegova ograničenoga stvarnog prava pripada pravo na vlasništvo plodova ili drugih dijelova neke tuđe stvari, taj postaje njihovim vlasnikom kad se odvoje od vlasnikove stvari, ali ako ga njegovo pravo samo ovlašćuje da uzme plodove ili dijelove neke stvari u vlasništvo, oni će postati njegovi tek kad ih za sebe ubere. (2) Posjeduje li stvar od koje su se odvojili plodovi, ili nešto drugo, neka druga osoba kao da je nosilac ograničenoga stvarnog prava na osnovu kojeg bi mu pripadalo vlasništvo plodova ili drugih dijelova te stvari, ona je samim odvajanjem postala vlasnikom odvojenoga, ali ne ako u tom trenutku nije bilo pošten posjednik tuđe stvari. (3) Nosilac ograničenog stvarnog prava na stvari, odnosno savjesni posjednik ne stiče vlasništvo plodova i drugoga što se od stvari odvojilo, ako vlasništvo toga stekne za sebe neka druga osoba po zakonskom osnovu. Član 114. Sticanje prava vlasništva spajanjem ili miješanjem stvari (1) Kada su stvari koje pripadaju raznim vlasnicima tako spojene ili pomiješane da se ne mogu razdvojiti bez znatne štete ili bez nesrazmjernih troškova, na novoj stvari nastaje suvlasništvo dotadašnjih vlasnika, i to srazmjerno vrijednosti koju su pojedine stvari imale u trenutku spajanja ili miješanja. (2) Ako je neko od vlasnika bio nesavjestan, savjestan vlasnik može zahtijevati, u roku od jedne godine od dana spajanja ili miješanja stvari, da mu cijela stvar pripadne u vlasništvo ili da cijela stvar pripadne u vlasništvo nesavjesnom vlasniku. Sticalac je dužan drugome nadoknaditi tržišnu vrijednost njegove stvari. (3) Ako od dvije spojene ili pomiješane stvari jedna ima neznatnu vrijednost u odnosu na drugu, vlasnik vrjednije stvari stiče pravo vlasništva na novoj stvari. Osoba koja je izgubila pravo vlasništva može, u roku od jedne godine od dana spajanja ili miješanja stvari, zahtijevati nadoknadu tržišne vrijednosti svoje stvari. Član 115. Sticanje vlasništva nađene stvari Nađenu stvar nalaznik može steći u vlasništvo pod pretpostavkama za sticanje stvari putem dosjelosti, s tim da je njegov posjed nađene stvari savjestan ako ne zna niti bi morao znati čija je stvar. Član 116. Dosjelost (1) Posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na pokretnoj stvari koja je u vlasništvu druge osobe, protekom tri godine savjesnog, zakonitog posjeda, ako nije pribavljen silom, prijetnjom ili zloupotrebom povjerenja. (2) Posjednik stiče dosjelošću pravo vlasništva na pokretnoj stvari koja je u vlasništvu druge osobe protekom šest godina savjesnog posjeda. Član 117. Prirastanje glavnoj stvari Ako su u stvar uloženi tuđi trud ili sredstva i time nije nastala nova stvar, nego je ista prirasla postojećoj stvari kao glavnoj, a uspostava prijašnjeg stanja odnosno rastavljanje nije moguće bez nesrazmjerno velikih troškova, tada se vlasništvo glavne stvari proteže na sve ono što je toj glavnoj stvari priraslo ili je u nju uloženo i smatra se njezinom pripadnošću. Član 118. Prisvojenje (1) Na pokretnoj stvari koju niko nema u svom vlasništvu, steći će vlasništvo osoba koja uzme tu stvar u samostalni posjed s namjerom da je prisvoji, ako zakonom nije drugačije određeno. (2) Na pokretnim stvarima koje niko nema u vlasništvu, a koje se mogu nabavljati ili upotrebljavati samo uz posebnu Broj 66 - Strana 72 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. dozvolu koju daje nadležno tijelo, vlasništvo može steći prisvojenjem samo osoba koja ima takvu dozvolu. (3) Ne može se steći prisvojenjem vlasništvo na stvarima koje po posebnom zakonu mogu biti samo u vlasništvu države, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Član 119. Izrađena stvar (1) Osoba koja od svog materijala svojim radom izradi novu stvar stiče pravo vlasništva te stvari. (2) Pravo vlasništva na novoj stvari pripada vlasniku od čijeg je materijala, na osnovu pravnog posla, tu stvar izradila druga osoba. (3) Ako je neko od tuđeg materijala izradio novu stvar za sebe, on na toj stvari stiče vlasništvo ako je savjestan i ako je vrijednost rada veća od vrijednosti materijala. (4) U slučaju iz stava 3. ovog člana, ako su vrijednost rada i vrijednost materijala jednake, nastaje suvlasništvo. 2. Izgubljena stvar Član 120. Izgubljena stvar i nalaznik (1) Stvar koju je vlasnik izgubio, zagubio, ili mu je ukradena, nije samim tim prestala biti njegovim vlasništvom, pa ju je nalaznik dužan bez odgode predati onome ko ju je izgubio, odnosno vlasniku stvari, ako po znakovima na stvari ili iz drugih okolnosti može za njega saznati. (2) Nalaznik koji nije nađenu stvar predao onom ko ju je izgubio, odnosno njenom vlasniku, dužan ju je bez odgode predati najbližoj policijskoj stanici ili drugom nadležnom tijelu lično ili putem osobe u čijim ju je prostorijama, prijevoznom ili sličnom sredstvu našao. Nalaznik jedino nije dužan predati nadležnom tijelu stvar čija je vrijednost prema općem shvaćanju zanemariva. Član 121. Čuvanje izgubljene stvari (1) Nadležno tijelo dužno je nađenu stvar primiti u polog, te je čuvati za onoga koji ju je izgubio, odnosno za njenog vlasnika, kao i poduzeti sve mjere radi očuvanja stvari i pronalaska vlasnika ili onoga koji ju je izgubio. (2) Nadležno tijelo će povjeriti na čuvanje pouzdanom čuvaru stvari koje ne može samo čuvati. (3) Ako je nađena stvar pokvarljiva ili su za njezino čuvanje ili održavanje potrebni troškovi nesrazmjerni njezinoj vrijednosti, stvar će se prodati na javnoj dražbi i za nju dobiveni novac položiti u sud. Član 122. Povrat stvari (1) Ako se onaj koji je stvar izgubio ili je njezin vlasnik javi u roku od godine dana od objave i dokaže da je stvar izgubio iz posjeda, odnosno da je njezin vlasnik, predat će mu se stvar ili iznos dobiven njezinom prodajom, čim se od njega naplate svi nužni troškovi u vezi s nađenom stvari, kao i nagrada nalazniku (nalaznina). (2) U sumnji kojem od više osoba treba predati nađenu stvar, ako okolnosti ne upućuju na neku drugu osobu, prednost ima ona koja ju je izgubila iz neposrednog posjeda. (3) O predaji stvari osobi koja je dokazala da ju je izgubila iz posjeda, odnosno da je njen vlasnik, nadležno tijelo dužno je odmah pisano obavijestiti nalaznika, te mu izručiti nalazninu. Član 123. Nalaznina (1) Nalazniku izgubljene stvari pripada pravo na nalazninu u visini od 10% od vrijednosti stvari, a i na naknadu za nužne troškove koje je imao u vezi s nađenom stvari. (2) Nalaznik izgubljene stvari je onaj koji je stvar prvi uzeo. Više osoba koje su zajedno našli stvar imaju pravo na nalazninu na jednake dijelove. (3) Osoba koja je dužna platiti nalazninu može zahtijevati da se iznos nalaznine pravično smanji kad bi nalaznina predstavljala nesrazmjerno veliku korist s obzirom na prilike nalaznika i osobe koja je dužna platiti nalazninu, kao i okolnosti pod kojima je stvar izgubljena i nađena. (4) Ako se vrijednost nađene stvari ne može procijeniti ili ona postoji samo za njezina vlasnika, odnosno osoba koja ju je izgubila, tada nalaznik može zahtijevati da se odredi pravični iznos nalaznine. Član 124. Predaja stvari nalazniku (1) Ako se osoba koja je izgubila stvar ili vlasnik stvari ne jave u roku od godine dana od objave oglasa o nalazu stvari, ili ne dokažu svoje pravo na stvar ili odbiju primiti stvar, tada se nađena stvar, odnosno novac dobiven njezinom prodajom predaje u neposredni posjed nalazniku. (2) Ukoliko se naknadno javi osoba koja je stvar izgubila ili njezin vlasnik, nalaznik mu mora vratiti stvar zajedno s dobivenim koristima, odnosno vratiti za nju dobiveni novac zajedno s kamatama po odbitku nužnih troškova, a onaj kome je stvar vraćena dužan je platiti nalazninu. Član 125. Nalaz blaga (1) Blagom se u smislu ovoga zakona smatraju novac, dragocjenosti i druge stvari od vrijednosti koje su bile skrivene tako dugo da se više ne može utvrditi ko im je vlasnik. (2) Nalaznik je dužan uzeti nađeno blago na primjeren način u posjed, a ako se ustanovi da zaista nema vlasnika, postaje vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji je pronađeno. (3) Nalaznik je dužan bez odgode obavijestiti o nađenom blagu nadležno državno tijelo, a do predaje poduzeti nužne mjere za zaštitu blaga. (4) Nalaznik i vlasnik nekretnine u kojoj je nađeno blago imaju pravo na primjerenu nagradu, koja ne može biti manja od nagrade kakva bi bila za nađenu tuđu stvar ni veća od vrijednosti nađenoga blaga, a imaju pravo i na naknadu nužnih troškova. (5) Jedna polovina nagrade iz stava 3 ovog člana pripada nalazniku, a druga vlasniku nekretnine, ali onaj koji je pokušao zatajiti nalaz blaga, nema pravo na nagradu. (6) Jedinica lokalne samouprave se može osloboditi svoje obaveze davanja nalaznine, odnosno nagrade i naknade troškova za blago tako da se odrekne stvari, te da nalazniku i vlasniku nekretnine preda blago u samostalni suposjed, u kojem će se slučaju na odgovarajući način primjenjivati odredbe ovoga zakona o predaji stvari nalazniku i o sticanju vlasništva na nađenoj stvari. (7) Odredbe o pravu vlasnika nekretnine na nagradu na odgovarajući se način primjenjuju i na nosioca prava građenja, ako je blago nađeno u zgradi koja je izgrađena na pravu građenja ili njime odvojena od zemljišta. Glava V ZAŠTITA I PRESTANAK PRAVA VLASNIŠTVA 1. Zaštita prava vlasništva Član 126. Vlasničke tužbe (1) Vlasnik ima pravo da zahtijeva povrat stvari od osobe koja je u njenom posjedu, a od osobe koja ga protupravno uznemirava da prestane sa uznemiravanjem. Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 73 (2) Pravo na povrat stvari i na prestanak uznemiravanja ne zastarijevaju. Član 127. Vlasnička tužba na povrat stvari (1) Da bi ostvario pravo na povrat stvari vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se stvar nalazi u tuženikovom posjedu. (2) Vlasnik mora stvar čiji povrat traži opisati po njenim osobinama ili znacima koji je razlikuju od istovrsnih stvari. (3) Osoba koja je stvar posjedovala pa je posjed napustila pošto joj je dostavljena tužba, treba je o svome trošku predati vlasniku, odnosno treba joj nadoknaditi punu vrijednost stvari. Član 128. Prigovori posjednika (1) Posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ga ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed). (2) Ako povrat stvari traži osoba koja je vlasništvo i posredan posjed stekla prijenosom zahtjeva na povrat stvari tuženik može prema toj osobi istaći sve prigovore prava na posjed koje je imao prema ranijem vlasniku. (3) Ako je tuženik nesamostalni posjednik, on se od zahtjeva da preda posjed stvari može braniti imenovanjem posrednog samostalnog posjednika čiju višu vlast priznaje i iz čijeg posjeda izvodi svoj posjed. Član 129. Savjestan posjednik (1) Osoba čiji je posjed savjestan (savjestan posjednik) dužna je vratiti stvar vlasniku zajedno sa plodovima koji nisu obrani. (2) Savjestan posjednik ne odgovara za pogoršanje i propast stvari koji su nastali za vrijeme njegovog savjesnog posjeda, niti je dužan dati naknadu za upotrebu i korist koju je imao od stvari. (3) Savjestan posjednik ima pravo na naknadu nužnih troškova za održavanje stvari, kao i na naknadu korisnih troškova u mjeri u kojoj je vrijednost stvari povećana. (4) Savjestan posjednik ima pravo na naknadu troškova koje je učinio radi svog zadovoljstva ili uljepšanja stvari samo ukoliko je njena vrijednost povećana (korisni troškovi). Ako se ono što je učinjeno radi zadovoljstva ili uljepšavanja stvari može odvojiti od stvari bez njenog oštećenja, savjestan posjednik ima pravo da to odvoji i zadrži za sebe. (5) Savjestan posjednik ima pravo zadržavanja stvari dok mu se ne nadoknadi iznos nužnih i korisnih troškova koje je imao u vezi sa njenim održavanjem. (6) Vrijednost plodova i drugih koristi koje je posjednik imao od stvari, odbiće se od troškova koje posjednik osnovano traži. (7) Troškovi i vrijednost plodova obračunavaju se prema cijenama u vrijeme donošenja presude. (8) Potraživanja naknade nužnih i korisnih troškova zastarijevaju u roku od tri godine od dana predaje stvari vlasniku. Član 130. Nesavjestan posjednik (1) Nesavjestan posjednik dužan je da stvar vrati vlasniku sa svim plodovima koje je stvar dala za vrijeme njegovog posjeda. (2) Nesavjestan posjednik dužan je nadoknaditi vlasniku vrijednost ubranih plodova koje je potrošio, otuđio, kao i vrijednost plodova koje je propustio da ubere. (3) Nesavjestan posjednik dužan je nadoknaditi štetu nastalu pogoršanjem ili propašću stvari, osim ako bi ta šteta nastala i da se stvar nalazila kod vlasnika. (4) Nesavjestan posjednik ima pravo zahtijevati naknadu nužnih troškova koje bi imao i vlasnik da se stvar nalazila kod njega. (5) Nesavjestan posjednik ima pravo zahtijevati naknadu korisnih troškova samo ako su korisni za vlasnika. (6) Nesavjestan posjednik nema pravo na naknadu troškova koje je učinio radi svog zadovoljstva ili uljepšavanja stvari osim ako je njena vrijednost povećana za vlasnika. Ako se ono što je učinjeno radi zadovoljstva ili uljepšanja stvari može odvojiti od stvari bez njenog oštećenja, nesavjestan posjednik ima pravo da to odvoji i zadrži za sebe. (7) Savjestan posjednik postaje nesavjestan od trenutka kada mu je tužba dostavljena, ali vlasnik može dokazivati da je savjestan posjednik postao nesavjestan i prije dostavljanja tužbe. (8) Potraživanje vlasnika, odnosno nesavjesnog posjednika zastarijevaju u roku od tri godine od dana predaje stvari vlasniku. Član 131. Tužba iz pretpostavljenog vlasništva (1) Savjesni posjednik individualno određene stvari, koji je tu stvar stekao na osnovu podobnom za sticanje prava vlasništva i na zakonit način (pretpostavljeni vlasnik) ima pravo da zahtijeva povrat stvari i od savjesnog posjednika kod kojeg se ta stvar nalazi bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu. (2) Kada se dvije osobe smatraju pretpostavljenim vlasnicima iste stvari, jači pravni osnov ima osoba koja može dokazati nesumnjivog prethodnika, a ako obje osobe to mogu, ili ne može ni jedna, jači pravni osnov ima osoba koja je stvar stekla teretno u odnosu na osobu koja je stvar stekla besteretno. Ako su pravni osnovi ovih osoba iste jačine, prvenstvo prava ima osoba kod koje se stvar nalazi, odnosno osoba kojoj je stvar prvoj predana. (3) Pretpostavljeni vlasnik treba da dokaže činjenice na osnovu kojih se pretpostavlja njegovo vlasništvo, kao i da je stvar koju zahtijeva u posjedu tuženog. (4) Pretpostavka vlasništva ne djeluje u korist osobe koja nije bila savjesni posjednik. (5) Na odnose pretpostavljenog vlasnika i savjesnog i nesavjesnog posjednika na odgovarajući način primjenjuju se odredbe čl. 127. do 129. ovog zakona. Član 132. Tužba na prestanak uznemiravanja (1) Ako treće osoba protupravno uznemirava vlasnika ili pretpostavljenog vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, on ima pravo da tužbom zahtijeva da to uznemiravanje prestane. (2) Kada je uznemiravanjem iz stava 1. ovog člana prouzrokavana šteta, vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik ima pravo da zahtijeva naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete. (3) Vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo, a pretpostavljeni vlasnik činjenice na osnovu kojih se pretpostavlja njegovo vlasništvo kao i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlaštenja u pogledu stvari. Ukoliko tuženi tvrdi da ima pravo preduzimati radnje kojima se uznemirava vlasnik, dužan je to dokazati. Broj 66 - Strana 74 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. Član 133. Zaštita suvlasnika odnosno zajedničara Suvlasnik odnosno zajedničar ima pravo na tužbu za zaštitu prava vlasništva na cijelu stvar, a suvlasnik ima pravo i na tužbu za zaštitu svog prava vlasništva na dijelu stvari. 2. Prestanak prava vlasništva Član 134. Propast stvari Pravo vlasništva prestaje propašću stvari. Na ostatku propale stvari vlasnik zadržava pravo vlasništva. Član 135. Priraštaj na tuđoj stvari Pravo vlasništva prestaje i kad stvar priraste drugoj stvari tako da postane njezinim dijelom koji nije od nje pravno odvojen niti se može faktički odvojiti bez nesrazmjernih troškova. Član 136. Tuđe sticanje Pravo vlasništva prestaje kad druga osoba stekne pravo vlasništva na tu stvar. Član 137. Odricanje od prava vlasništva (1) Pravo vlasništva pokretnina prestaje napuštanjem posjeda stvari. Stvar se smatra napuštenom kad njen vlasnik na nesumnjiv način i slobodno izrazi volju da ne želi više da je ima u vlasništvu. (2) Vlasnik nekretnine se može odreći svog prava vlasništva izjavom o odricanju datom u formi propisanoj za zemljišnoknjižni upis. (3) Odricanjem pravo vlasništva na nekretnini prestaje brisanjem u zemljišnoj knjizi, ako zakon ne određuje drugačije. (4) Odricanje nije punovažno ukoliko je nekretnina opterećena, izuzev ako je u pitanju opterećenje stvarnom služnošću. (5) Brisanjem prava vlasništva dosadašnjeg vlasnika u zemljišnoj knjizi nekretnina postaje vlasništvo općine na čijoj teritoriji se nalazi, ako zakonom nije drugačije uređeno. Član 138. Prestanak na osnovu zakona (1) Pravo vlasništva prestaje na način određen zakonom. (2) Kad pravo vlasništva nekretnine na osnovu posebnog zakona prestane bez brisanja u zemljišnoj knjizi, takav prestanak prava vlasništva ne može ići na štetu onih koji za njega nisu znali niti su to morali znati, pri čemu se nikome ne može prigovoriti što nije istraživao vanknjižno stanje. Dio treći OGRANIČENA STVARNA PRAVA Glava I. ZALOŽNO PRAVO 1. Pojam založnog prava Član 139. Općenito (1) Založno pravo je ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari ili pravu (zalogu) koje daje ovlaštenje svom nosiocu (založnom vjerovniku) da određenu tražbinu, ukoliko mu ne bude ispunjena nakon dospijeća, namiri iz vrijednosti te stvari, a njezin svagdašnji vlasnik (založni dužnik) dužan je to trpjeti. (2) Založnim pravom može biti opterećena pojedinačno određena pokretna ili nepokretna stvar podobna za unovčenje, kao i idealni dio takve stvari. (3) Založnim pravom može biti opterećeno pojedinačno određeno imovinsko pravo koje je prikladno da vjerovnik iz njega namiri svoju tražbinu, ako zakonom nije drugačije određeno. (4) Založnim pravom može biti opterećeno više nekretnina upisanih u različite zemljišnoknjižne uloške kao da su sve zajedno jedna stvar (zajednička, simultana hipoteka). (5) Pravo na plodove koje stvar daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa (najamnine, zakupnine i sl.) može biti samostalnim zalogom. (6) Sa zalogom su ujedno opterećene i sve njegove pripadnosti, ako nije nešto drugo određeno. Član 140. Neodvojivost, neprenosivost, podzalog (1) Založno pravo ne može se odvojiti od zaloga koji opterećuje, pa ko na bilo kojem pravnom osnovu stekne zalog, stekao ga je opterećenog založnim pravom, ako zakonom nije drugačije određeno. (2) Otuđenje i naslijeđivanje založnog prava moguće je samo zajedno s tražbinom koju osigurava. (3) Založno pravo ne može se prenijeti s jednoga zaloga na drugi, ako nije nešto drugo određeno. (4) Založno pravo se može opteretiti podzalogom. Za podzalog vrijedi na odgovarajući način ono što i za zalog, ako nešto drugo zakonom nije određeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi podzaloga. Član 141. Tražbina i založno pravo (1) Tražbina osigurana založnim pravom mora biti novčana ili odrediva u novcu. (2) Tražbina mora biti određena. Tražbina je dovoljno određena ukoliko su određeni vjerovnik i dužnik, pravni osnov i visina, ili barem najviši iznos do kojega se osigurava zalogom. (3) Založnim se pravom može osigurati postojeća tražbina i tražbina koja bi tek nastala nakon nekoga vremena ili nakon ispunjenja nekoga uvjeta, ako ta tražbina ispunjava pretpostavke iz stava 1. ovoga člana. (4) Založno pravo pored glavne tražbine osigurava i namirenje sporednih tražbina, kamata, troškova za očuvanje stvari i troškova naplate tražbine. (5) Založno pravo osigurava namirenje iz vrijednosti zaloga određene tražbine kao cjeline, uključivši sve njezine pripadnosti, pa se opterećenje zaloga ne smanjuje sa smanjenjem tražbine, ako nije nešto drugo određeno zakonom ili sporazumom stranaka. (6) Ako se zalog podijeli, založno pravo nastavlja teretiti ono na što se zalog podijelio ili se od njega odvojilo. Ako se otuđi dio nekretnine koji je manji od jedne petine tražbine, vjerovnik se ne može protiviti otuđenju i oslobađanju tog dijela nekretnine od založnog prava, ukoliko založni dužnik daje odgovarajuće osiguranje za taj dio ili ostatak nekretnine pruža dovoljno osiguranje. (7) Ako zalog propadne pa umjesto njega nastane pravo koje ga nadomješta (pravo na naknadu, na iznos osiguranja i dr.), založno pravo traje i dalje na tom pravu. (8) Ako je založno pravo osnovano tako da osigurava namirenje određene tražbine iz vrijednosti više nekretnina kao jednoga zaloga (zajednička, simultana hipoteka), založni vjerovnik može slobodno birati odakle će namirivati svoju tražbinu, ako nije nešto drugo određeno. (9) Ako se smanji potraživanje sud će na prijedlog založnog dužnika dopustiti da se založno pravo ograniči na jedan ili više predmeta zaloga koji su dovoljni za osiguranje preostalog potraživanja. Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 75 Član 142. Prednost pri namirenju (1) Tražbina osigurana založnim pravom ima pri namirivanju iz vrijednosti zaloga prednost pred svim tražbinama koje nisu osigurane založnim pravima na tom zalogu, ako nije nešto drugo zakonom određeno. (2) Ako je zalog opterećen s više založnih prava, prednost pri namirivanju ima ona tražbina koja je ispred ostalih u prvenstvenom redu. (3) Mjesto u prvenstvenom redu određuje se prema trenutku nastanka založnog prava, ako zakonom nije drugačije određeno. (4) Prvenstveni red hipoteka i pretpostavke pod kojima je moguće valjano ustupiti mjesto u prvenstvenom redu određuju se pravilima zemljišnoknjižnoga prava. Član 143. Založno pravo kao hipoteka Hipoteku kao založno pravo moguće je osnovati jedino na nekretninama, ukoliko zakonom nije drugačije određeno. Član 144. Registarsko založno pravo (1) Na pokretnim stvarima i pravima može se osnovati založno pravo upisom u registar zaloga pod pretpostavkama i na način određen posebnim zakonom (registarsko založno pravo). (2) Na založno pravo osnovano na pokretnim stvarima i pravima primjenjuju se na odgovarajući način i odredbe ovoga Zakona koje uređuju založno pravo na nekretninama, ako nisu suprotne posebnim zakonskim odredbama, ni naravi tog prava. 2. Osnivanje založnog prava Član 145. Oblici osnivanja založnog prava (1) Založno pravo osniva se na određenoj stvari ili pravu kao zalogu na osnovu pravnog posla (dobrovoljno založno pravo), sudske odluke (sudsko založno pravo) ili zakona (zakonsko založno pravo). (2) Založno pravo je osnovano kad su ispunjeni zakonom propisani uvjeti. a) Dobrovoljno založno pravo Član 146. Način osnivanja (1) Dobrovoljno založno pravo osniva se na osnovu pravnog posla, kome je cilj uspostava založnog prava na određenoj stvari ili pravu radi osiguranja namirenja određene tražbine. (2) Suvlasnik svoj idealni dio stvari ili prava može dati u zalog bez saglasnosti ostalih. (3) Kad je stvar ili pravo koje se zalaže u zajedničkom vlasništvu svi zajedničari moraju dati saglasnost za davanje stvari ili prava u zalog. Član 147. Ugovor o davanju u zalog (1) Ugovorom o davanju u zalog, odnosno ugovorom o hipoteci, dužnik ili neko treći (zalogodavac) obavezuje se da će radi osnivanja založnog prava, predati vjerovniku određenu pokretnu stvar u zalog, ili će mu dopustiti da svoje založno pravo upiše u javni registar kao teret određene stvari, ili će mu prenijeti neko pravo radi osiguranja. Druga strana se pri tome obavezuje da će čuvati pokretni zalog i čim njegova tražbina prestane, vratiti ga zalogodavcu, ili će učiniti što je potrebno da bi se izbrisalo založno pravo iz javnog registra, ili će mu natrag prenijeti pravo. (2) Ništave su sve odredbe ugovora suprotne naravi zaloga i one tražbine koja bi trebala biti osigurana založnim pravom. (3) Ništave su odredbe ugovora da će zalog preći u vjerovnikovo vlasništvo ako dug ne bi bio plaćen u određeno vrijeme, da dužnik ne može zalog nikad iskupiti ili da ne može nikom drugom dopustiti da osnuje založno pravo na istom zalogu, ili da vjerovnik ne bi niti nakon dospijeća tražbine smio zahtijevati prodaju zaloga. (4) Ništave su i odredbe da vjerovnik može po svojoj volji ili po unaprijed određenoj cijeni otuđiti zalog ili ga zadržati za sebe, osim ako zalog ima propisanu cijenu ili ako je određena na osnovu procjene vještaka. (5) Ugovor o davanju u zalog nekretnine (ugovor o hipoteci) mora biti u formi notarski obrađene isprave. Član 148. Način sticanja založnog prava na pokretnim stvarima Založno pravo stiče se predajom pokretne stvari založnom vjerovniku na način propisan u članu 109. ovoga zakona, i to vidljivim obilježavanjem ako je založni dužnik zadržao neposredni posjed. Član 149. Način sticanja založnog prava na nekretninama (1) Dobrovoljno založno pravo na nekretnini (dobrovoljna ugovorna hipoteka) i na pravu koje je izjednačeno s nekretninom vjerovnik stiče uknjižbom toga prava u zemljišnu knjigu, ako zakonom nije šta drugačije određeno. (2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljišnoknjižno pravo zahtijeva za uknjižbu, a zatražena je uknjižba založnog prava na nekretnini, ono će se osnovati predbilježbom ako su ispunjene pretpostavke pod kojim ta pravila dopuštaju predbilježbu. (3) Odredbe ovog zakona o osnivanju dobrovoljnog ugovornog založnog prava na nekretninama upisom u zemljišnu knjigu na odgovarajući način se primjenjuju i na promjene i prestanak založnog prava na nekretninama do kojih dolazi na osnovu pravnih poslova. Član 150. Način sticanja založnog prava na pravima (1) Dobrovoljno založno pravo na vrijednosnim papirima koji glase na donosioca vjerovnik stiče jednako kao i na pokretnim stvarima, na papirima po naredbi založnim indosamentom, na papirima koji glase na ime, kao i na tražbinama putem ustupanja radi osiguranja i obavještavanjem dužnika o tom ustupanju. (2) Dobrovoljno založno pravo na ostalim pravima stiče se na način koji je predviđen za prijenos tih prava, ako zakonom nije što drugačije određeno. b) Osnivanje sudskog i zakonskog založnog prava Član 151. Osnivanje prisilnog sudskoga založnog prava (1) Prisilno sudsko založno pravo osniva se na osnovu odluke suda donesene u postupku prisilnog osiguranja tražbine. (2) Ko na nekretnini stekne založno pravo na osnovu odluke suda, ishoditi će upis stečenog prava u zemljišnu knjigu. Član 152. Osnivanje zakonskog založnog prava (1) Zakonsko založno pravo osniva se prema odredbama predviđenim posebnim zakonom. (2) Zakonsko založno pravo na nekretnini upisati će se u zemljišnu knjigu na zahtjev založnoga vjerovnika. Broj 66 - Strana 76 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. c) Osnivanje podzaložnog prava Član 153. Dobrovoljno podzaložno pravo i nadhipoteka (1) Založni vjerovnik može založenu pokretnu stvar koju posjeduje dalje založiti u granicama svog prava, a na pravnoj osnovi i na način određen za osnivanje dobrovoljnog založnog prava (podzaložno pravo). (2) Vjerovnik tražbine osigurane založnim pravom na nekretnini može, u granicama svog prava na namirenje iz te nekretnine, osnovati na postojećem založnom pravu (hipoteci) novo založno pravo u korist treće osobe (nadhipoteka), uz pismeno obavještavanje založnog dužnika. (3) U slučaju da je založni dužnik obaviješten da je zalog dalje založen podzaložnom vjerovniku odnosno sticaocu nadhipoteke, može podmiriti dug svom vjerovniku samo ako na to pristane imalac podzaložnog prava odnosno nadhipoteke, ili uz polaganje duga u sud. U protivnom zalog ostaje založen za podzaložnog odnosno nadhipotekarnog vjerovnika. (4) U slučaju postojanja protivljenja založnog dužnika ili zalogodavca za davanje zaloga u podzalog, založni će vjerovnik odgovarati i za slučajnu propast, i oštećenja zaloga do kojih inače ne bi došlo. Član 154. Sudsko i zakonsko podzaložno pravo (1) Na osnovu sudske odluke, a na način kako se osniva sudsko založno pravo, osniva se prisilno sudsko podzaložno pravo koje osigurava tražbinu založnog vjerovnika. (2) Zakonsko podzaložno pravo osniva se ispunjenjem uvjeta propisanim za osnivanje zakonskog založnog prava u skladu sa posebnim zakonom. Zakonsko podzaložno pravo na nekretnini upisat će se u zemljišnu knjigu na zahtjev založnog vjerovnika. d) Zaštita povjerenja vjerovnika Član 155. Zaštita povjerenja (1) Vjerovnik koji ima pravni osnov za sticanje dobrovoljnog založnog prava i koji je dobio u zalog tuđu pokretnu stvar bez pristanka vlasnika, stekao je založno pravo ako su ispunjeni uvjeti za sticanje prava vlasništva na toj stvari. (2) Pravilo iz stava 1. ovog člana primjenjuje se i u slučaju dobijanja u zalog vrijednosnog papira na donosioca. 3. Prava i obaveze vjerovnika Član 156. Prenos tražbine Ukoliko se tražbina, osigurana založnim pravom, prenese po bilo kojem pravnom osnovu na drugu osobu, s time se ujedno prenosi i to založno pravo, osim ako nije bilo drugačije određeno. Član 157. Zaštita prava na zalogu Založni vjerovnik je ovlašten svakome postavljati sve zahtjeve potrebne radi zaštite svog prava na zalogu. Član 158. Pravo na posjed (1) Založni vjerovnik ima na osnovu svog dobrovoljnog založnog prava na pokretnoj stvari pravo posjedovati tu stvar. (2) Založni vjerovnik ima pravo na neposredni posjed zaloga ukoliko nije nešto drugo određeno. (3) Ako je stvar u trenutku sticanja založnog prava bila založena nekom drugom, založnom vjerovniku pripada posredni posjed te stvari, sve dok stvar neposredno posjeduje onaj koji je prije stekao založno pravo na njoj. (4) Založni vjerovnik čija je tražbina osigurana sudskim, zakonskim ili registarskim založnim pravom na pokretnoj stvari nema pravo na posjed stvari. Član 159. Čuvanje i povrat zaloga (1) Založni vjerovnik obavezan je zalog koji posjeduje čuvati pažnjom dobrog domaćina odnosno dobrog privrednika, a u suprotnom odgovara za štetu. (2) Založni vjerovnik je ovlašten upotrebljavati zalog koji posjeduje i dati ga drugom na upotrebu samo ako mu je to dopustio založni dužnik, ili je to nužno da bi ispunjavao svoju dužnost čuvanja zaloga. (3) Kad prestane tražbina koja je osigurana zalogom, založni vjerovnik je dužan zalog bez odgađanja vratiti onome od koga ga je primio u posjed. (4) Ako je založnom dužniku nužno da zalog ima u svom neposrednom posjedu može i prije nego što prestane tražbina, zahtijevati vraćanje zaloga, kada u zamjenu da neki drugi zalog koji po vrijednosti odgovara prvobitnoj založenoj stvari. Član 160. Uzimanje iz vjerovnikova posjeda Založni dužnik može zahtijevati putem suda da se zalog oduzme iz neposrednog posjeda založnog vjerovnika te se preda nekoj trećoj osobi da ga čuva za račun vjerovnika kao posrednog posjednika, ako založni vjerovnik ne čuva zalog pažnjom dobrog domaćina odnosno dobrog privrednika, ako ga neovlašteno upotrebljava ili ga je neovlašteno dao drugom na upotrebu, ili je za sebe uzeo plodove i druge koristi od zaloga iako se obavezao da to neće činiti. Član 161. Plodovi zaloga (1) Plodovi i druge koristi od založene stvari pripadaju založnom dužniku. (2) Založni vjerovnik koji neposredno posjeduje založenu stvar ovlašten je plodove i druge koristi od te stvari ubrati za sebe. (3) Plodovi koje je za sebe ubrao založni vjerovnik postaju time njegovo vlasništvo, a njihova se vrijednost prebija s njegovom tražbinom, i to u prvom redu s troškovima na čiju naknadu vjerovnik ima pravo, zatim s kamatama koje mu duguje dužnik, te konačno s glavnicom. Član 162. Nužna prodaja zaloga Ako se založna pokretna stvar koju je založni vjerovnik dobio u zalog kvari ili gubi na vrijednosti, pa postoji opasnost da zalog postane nedovoljan za osiguranje tražbine založnoga vjerovnika, založni dužnik ima pravo zahtijevati od suda da se zalog odmah proda na javnoj prodaji odnosno po tržišnoj cijeni te dovoljan dio cijene položi kod suda radi osiguranja vjerovnikove tražbine. Član 163. Skriveni nedostaci Ukoliko bi zalog imao neki stvarni ili pravni nedostatak za koji vjerovnik u trenutku sticanja založnog prava nije znao niti trebao znati, a zbog kojeg zalog nije dovoljno osiguranje za namirenje tražbine, založni je vjerovnik ovlašten zahtijevati otklanjanje nedostatka od zalogodavca ili davanje drugog odgovarajućeg zaloga. Član 164. Založno pravo bez posjeda (1) Vjerovnik tražbine osigurane založnim pravom na nekretnini (hipotekarni vjerovnik) nema pravo na posjed založene nekretnine, niti ima pravo ubirati i prisvajati Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 77 njezine plodove i druge koristi od nje, ili bilo kako upotrebljavati tu nekretninu. (2) Odredba ugovora ili drugog pravnoga posla suprotna stavu 1. ovoga člana je ništava. (3) Pravni položaj vjerovnika čija je tražbina osigurana založnim pravom na nekretnini, na odgovarajući se način primjenjuje i na vjerovnika čija je tražbina osigurana sudskim ili zakonskim založnim pravom na pokretnoj stvari, ili koji ima registarsko založno pravo. Član 165. Održavanje vrijednosti zaloga Ako hipotekarni dužnik čini nešto što bi ugrozilo vrijednost nekretnine opterećene hipotekom, hipotekarni vjerovnik ima pravo zahtijevati da hipotekarni dužnik propusti to činiti. U slučaju da hipotekarni dužnik ne odustaje od takvog činjenja, hipotekarni vjerovnik bi mogao i prije dospijeća zahtijevati prisilnu naplatu hipotekom osigurane tražbine. Član 166. Civilni plodovi nekretnine kao zalog (1) Kad je založnom vjerovniku založeno samo pravo na plodove koje nekretnina daje na osnovu kakvog pravnoga odnosa, on ih ima pravo ubrati. (2) Vrijednost ubranih plodova prebija se s tražbinom založnog vjerovnika. Pri tome se u prvom redu prebijaju svi troškovi na čiju naknadu ima pravo, zatim kamate koje mu duguje dužnik, te konačno glavnica. Član 167. Ovlasti u pogledu zaloga prava (1) Založni vjerovnik koji ima u zalogu nečije pravo izjednačeno s pokretnom stvari, ima u pogledu toga prava ovlasti i dužnosti poput onih koje bi imao da mu je založena pokretna stvar, ako nije nešto drugačije zakonom određeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi zaloga prava. (2) Založni vjerovnik koji ima u zalogu nečije pravo izjednačeno s nekretninom, ima u pogledu tog prava ovlasti i dužnosti poput onih koje bi imao da mu je založena nekretnina, ako nije nešto drugačije zakonom određeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi zaloga prava. (3) Kad založena tražbina dospije za ispunjenje, založni vjerovnik je dužan učiniti što je potrebno da je dužnik ispuni i primiti ispunjenje. 4. Namirenje založnog vjerovnika Član 168. Pravo na namirenje založnog vjerovnika (1) Založni vjerovnik je ovlašten ostvarivati svoje pravo na namirenje tražbine iz vrijednosti zaloga, ukoliko se zalogom osigurana tražbina ne ispuni o dospijeću. (2) Pravo na namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti zaloga ostvaruje založni vjerovnik putem suda, na zakonom propisan način. (3) Založni dužnik ima pravo od vlasnika založene stvari, a i od svakoga trećega, zahtijevati da trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene stvari, ako nije nešto drugačije zakonom određeno. (4) Založni vjerovnik može, bio njegov dužnik vlasnik zaloga ili ne, po svojoj volji izabrati hoće li zahtijevati namirenje svoje tražbine ponajprije iz vrijednosti zaloga ili iz imovine svog dužnika, ili istodobno i zaloga i dužnikove imovine. (5) Ako založni vjerovnik zahtijeva namirenje iz vrijednosti zaloga, ali ne uspije u cijelosti prodajom zaloga namiriti svoju tražbinu, dužnik mu ostaje dužan razliku koju će namiriti iz ostale imovine dužnika. Proda li se zalog za veći iznos od vjerovnikove tražbine, ostvareni višak pripada dužniku. (6) Ako se na založenoj stvari provodi postupak prisilnog namirenja druge tražbine, založni vjerovnik ima ovlaštenje otkupa tražbine zbog koje se provodi taj postupak do početka javne prodaje, u skladu sa zakonom o izvršnom postupku. (7) Ako založena stvar ili pravo daje plodove ili druge koristi iz čije bi se vrijednosti mogla namiriti tražbina, založni vjerovnik ovlašten je zahtijevati od suda da uspostavi privremenu upravu zalogom i postavi upravnika koji će biti ovlašten da ubire te plodove, odnosno koristi i unovčava ih, te da dobivene iznose polaže u sud radi namirenja. Član 169. Namirenje vansudskim putem (1) Založni vjerovnik ovlašten je svoje pravo na namirenje osigurane tražbine ostvarivati vansudskim putem, ako je predmet založnog prava pokretna stvar ili pravo, a založni dužnik je u pisanom obliku dao izričito dopuštenje za takvo namirenje. (2) Ako je pokretna stvar ili pravo dato u zalog za osiguranje tražbine iz trgovačkoga posla, založni vjerovnik je ovlašten vansudskim putem, nakon dospjelosti tražbine, ostvarivati svoje pravo na namirenje iz vrijednosti zaloga, ako založni dužnik nije takvo namirivanje izričito isključio u trenutku osnivanja zaloga. Tu ovlast će ostvarivati putem javne prodaje u roku od osam dana od upozorenja učinjenog dužniku odnosno zalogodavcu, ako u datim okolnostima nije prikladniji drugi način. 5. Zaštita založnog prava Član 170. Tužba založnog vjerovnika Založni vjerovnik ima pravo da zahtijeva od vlasnika zaloga da prizna i trpi njegovo založno pravo, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na založenoj stvari, da propušta činiti na zalogu ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati i da od njega i svakog trećeg zahtijeva predaju stvari odnosno prestanak uznemiravanja. To pravo ne zastarijeva. Član 171. Tužba pretpostavljenog založnog vjerovnika Pravo na zaštitu svojega pretpostavljenoga založnoga prava ima i osoba koja u postupku pred sudom ili drugim nadležnim organom dokaže pravnu osnovu i istinit način svoga sticanja posjeda zaloga (pretpostavljeni založni vjerovnik). Član 172. Zaštita od povrede upisom u zemljišnu knjigu Založni vjerovnik ima pravo štititi se po pravilima zemljišnoknjižnog prava, ukoliko bi neko povrijedio založno pravo na nekretnini nevaljanim upisom u zemljišnu knjigu. 6. Prestanak založnog prava Član 173. Prestanak osigurane tražbine Založno pravo prestaje prestankom osigurane tražbine i sporednih tražbine kamata i troškova, ako nije nešto drugačije zakonom određeno. Član 174. Propast zaloga Založno pravo prestaje ukoliko je zalog propao, a nije nadomješten s drugom stvari ili pravom. Osigurana tražbina ostaje. Član 175. Gubitak posjeda založene stvari (1) Trajnim gubitkom posjeda založene pokretne stvari prestaje založno pravo. Broj 66 - Strana 78 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. (2) Privremenim gubitkom posjeda založene pokretne stvari ne prestaje založno pravo ukoliko se založni vjerovnik nije odrekao svoga založnoga prava i bezuvjetno vratio posjed zaloga dužniku. Član 176. Odricanje (1) Založno pravo prestaje valjanim odricanjem od strane založnoga vjerovnika. (2) Pojedini od više vjerovnika nedjeljive tražbine osigurane založnim pravom ne može se valjano odreći založnoga prava bez pristanka ostalih vjerovnika. (3) Založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi ili drugom javnom registru prestaje na osnovu izjave o odricanju u formi propisanoj za osnivanje brisanjem u zemljišnoj knjizi ili drugom javnom registru. Član 177. Istek roka i ispunjenja raskidnog uvjeta (1) Ako je založno pravo ograničeno rokom ili raskidnim uvjetom prestalo zbog isteka roka ili ispunjenja uvjeta, založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi prestat će tek s brisanjem toga prava. (2) Izuzetno založno pravo na nekretnini neće prestati istekom roka ili ispunjenjem raskidnog uvjeta, ako založni vjerovnik nije znao niti je iz zemljišne knjige morao znati za to ograničenje kad je sticao tražbinu osiguranu založnim pravom. Član 178. Prestanak pravnog svojstva založnog vjerovnika Založno pravo prestaje u slučaju da pravna osoba izgubi svojstvo koje je založni vjerovnik, a nema sveopćega pravnoga sljednika. Član 179. Konsolidacija i sjedinjenje (1) Kada je ista osoba postala nosilac prava vlasništva i nosilac založnog prava na istoj stvari prestaje založno pravo. (2) Kada dođe do sjedinjenja potraživanja i duga u jednoj osobi prestaje založno pravo. Član 180. Prestanak hipoteke Ako je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi, prestat će tek brisanjem, ako zakonom nije drugačije određeno. Član 181. Raspolaganje neizbrisanom hipotekom (1) Vlasnik hipotekom opterećene nekretnine može, na osnovu priznanice ili druge isprave koja dokazuje prestanak tražbine osigurane tom hipotekom, prenijeti hipoteku na novu tražbinu koja nije veća od upisane hipoteke koja nije brisana. (2) Vlasnik se ne može odreći prava raspolaganja hipotekom iz stava 1. ovoga člana pri osnivanju hipoteke. Iako se vlasnik nekome obavezao ishoditi brisanje određene hipoteke, i to je u zemljišnoj knjizi zabilježeno kod te hipoteke, on ipak ne može njome raspolagati. (3) Ako se nakon prestanka hipotekom osigurane tražbine koja nije brisana u zemljišnoj knjizi proda nekretnina u izvršnom postupku radi namirenja novčane tražbine drugih vjerovnika ili se nad njom uspostavi prisilna uprava, neće se uzimati u obzir iako nije izbrisana. (4) Ako hipotekom osigurana tražbina još postoji prema trećoj osobi, ili ako vlasniku pripada naknada za ispunjenje te tražbine, vlasniku će samo u tom slučaju pripasti pravo na dio prodajne cijene. Član 182. Zabilježba zadržavanja prvenstvenog reda (1) Vlasnik može u slučaju brisanja hipoteke istodobno ishoditi u zemljišnoj knjizi zabilježbu s kojom je za upis nove hipoteke do visine izbrisane zadržan prvenstveni red za vrijeme od tri godine od odobrenja te zabilježbe. Ukoliko bi se vlasništvo promijenilo, to zadržavanje bi djelovalo i u korist novoga vlasnika, ali se u slučaju prisilne javne dražbe te nekretnine to zadržavanje ne bi uzelo u obzir, ako ne bi bilo iskorišteno prije zabilježbe rješenja kojim je dopuštena pljenidba na toj nekretnini radi naplate nečije novčane tražbine. (2) Vlasnik nekretnine može zahtijevati upis hipoteke za novu tražbinu u prvenstvenom redu i do visine hipoteke kojom je nekretnina opterećena, ali s ograničenjem da će nova hipoteka imati pravni učinak jedino ako se brisanje stare hipoteke uknjiži u roku od godine dana od odobrenja upisa nove hipoteke. (3) Ako ne bude zatraženo brisanje stare hipoteke ili ono ne bude dopušteno u roku iz stava 2. ovoga člana, prestat će nova hipoteka čim protekne rok te će se ona, zajedno sa svim upisima koji se na nju odnose, brisati po službenoj dužnosti. Hipotekarni dužnik te vjerovnik u čiju korist je upisana nova hipoteka ovlašteni su tražiti brisanje stare hipoteke. (4) Hipoteka koja je upisana na mjestu starije opterećene hipoteke u prvenstvenom redu imat će pravni učinak jedino uz daljnji uvjet, da se taj teret izbriše ili s pristankom sudionika prenese na novu hipoteku koja je upisana na njezinu mjestu. Ako starija hipoteka tereti više nekretnina zajednički (simultano), nova dobiva pravni učinak jedino uz daljnji uvjet da se starija hipoteka izbriše na svim nekretninama koje tereti. (5) Odredbe ovoga člana primjenjivat će se na odgovarajući način i u slučaju kad bi nova tražbina trebala stupiti na mjesto dviju ili više hipotekarnih tražbina koje u prvenstvenom redu dolaze neposredno jedna iza druge. Član 183. Amortizacija Prestanak založnog prava na nekretninama nastaje ukinućem na osnovu odluke zemljišnoknjižnog suda brisanjem iz zemljišne knjige. Član 184. Postupak amortizacije i brisanje hipoteke (1) Vlasnik hipotekom opterećene nekretnine, a isto tako i svaki zajednički vlasnik ili suvlasnik, mogu zahtijevati da zemljišnoknjižni sud pokrene postupak radi amortizacije i brisanja hipotekarne tražbine: 1) ako je proteklo najmanje trideset godina od uknjižbe hipotekarne tražbine, a u slučaju kad ima daljnjih upisa koji se odnose na nju - od posljednjega od tih upisa; 2) ako nije moguće pronaći ni one koji su prema upisima ovlašteni, ni njihove pravne sljednike, i 3) ako kroz ovo vrijeme nisu zahtijevani niti primljeni glavnica ni kamate, niti se pravo na koji drugi način ostvarivalo. (2) Ako zemljišnoknjižni sud nađe da postoji vjerojatnost da prijedlogu treba udovoljiti i da podnosilac ima pravni interes za to, pozvat će oglasom da se prijave svi koji smatraju da imaju prava na hipotekarnoj tražbini ili glede nje. (3) U oglasu će se točno označiti uknjižba hipoteke sa svim upisima koji se na nju odnose i odrediti rok od godinu dana Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 79 za prijavu, uz navod posljednjega kalendarskog dana za podnošenje prijave. (4) Oglas će se objaviti u službenom glasilu i na oglasnoj ploči suda, a po potrebi i na drugi prikladan način. (5) Protekne li oglasni rok bezuspješno, zemljišnoknjižni sud će dopustiti amortizaciju hipotekarne tražbine te će odrediti brisanje hipoteke i drugih upisa koji se na nju odnose. (6) Bude li u oglasnom roku podnesena prijava glede prava čija se amortizacija zahtijeva, sud će obavijestiti onoga koji zahtijeva amortizaciju, te ga uputiti na parnicu o postojanju hipotekarne tražbine, i obustaviti postupak amortizacije. Član 185. Prestanak sudskoga i zakonskoga založnog prava (1) Prisilno založno pravo prestaje pravosnažnošću rješenja koja ukidaju provedene radnje i mjere kojima je to pravo bilo zasnovano, a ako je u tom postupku provedeno namirenje – pravosnažnošću rješenja o namirenju, s time da hipoteka prestaje brisanjem iz zemljišnih knjiga. (2) Zakonsko založno pravo prestaje kao i dobrovoljno, a i prestankom okolnosti zbog kojih je na osnovu zakona osnovano, ako nije nešto drugačije zakonom određeno. Glava II ZEMLJIŠNI DUG Član 186. Pojam (1) Zemljišni dug je ograničeno stvarno pravo kojim se opterećuje nekretnina na način, da se onome u čiju korist je nekretnina opterećena isplati određeni novčani iznos iz vrijednosti nekretnine, a svagdašnji vlasnik nekretnine je to dužan trpjeti. (2) Zemljišni dug se može osnovati u korist vlasnika opterećene nekretnine (vlasnički zemljišni dug) ili u korist treće osobe (nevlasnički zemljišni dug). Član 187. Neakcesornost zemljišnog duga Zemljišni dug ne ovisi od postojanja ili valjanosti potraživanja. Član 188. Primjena odredaba o hipoteci Na zemljišni dug se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o hipoteci, ukoliko to nije u suprotnosti sa neakcesornom prirodom zemljišnog duga i ukoliko ovim zakonom nije nešto drugo određeno. Član 189. Predmet zemljišnog duga (1) Zemljišnim dugom može se opteretiti nekretnina, suvlasnički dio u nekretnini uključujući i etažno vlasništvo, pravo građenja, kao i suvlasnički udio u pravu građenja i vlasništvo na posebnom dijelu zasnovano na pravu građenja. (2) Ukoliko je sa vlasništvom na nekretnini povezano pravo na periodična davanja, zemljišni dug se proteže i na ta davanja. (3) Ukoliko je nekretenina opterećena zemljišnim dugom osigurana, zemljišni se dug kod nastupanja osiguranog slučaja proteže na osiguranu sumu. Zahtjev prema osiguravaocu prestaje ako osigurani predmet bude ponovo uspostavljen ili zamijenjen. Član 190. Osnivanje zemljišnog duga (1) Zemljišni dug se osniva na osnovu izjave volje koju je vlasnik nekretnine koja se opterećuje dao u formi notarski obrađene isprave, a nastaje upisom u zemljišnu knjigu. (2) U zemljišnu knjigu se upisuje visina, dospjelost i kamata zemljišnog duga. Član 191. Pismo zemljišnog duga (1) Zemljišni dug se može osnovati bez izdavanja pisma zemljišnog duga (knjižni zemljišni dug) ili uz izdavanje pisma zemljišnog duga (zemljišni dug uz pismo). (2) Pismo zemljišnog duga izdaje sud nadležan za vođenje zemljišne knjige nakon što je izvršena uknjižba zemljišnog duga. (3) Pismo zemljišnog duga je vrijednosni papir po naredbi, koji mora sadržavati naziv suda koji ga izdaje, vrijeme izdavanja i pečat suda, a osim toga i ime osnivača, točnu zemljišnoknjižnu oznaku opterećene nekretnine, te sve ostale podatke koji se odnose na zemljišni dug. (4) U slučaju da se sadržina pisma i zemljišne knjige ne podudaraju važi ono što je upisano u pismu. (5) Ukoliko je pismo zemljišnog duga nestalo, zatureno ili uništeno provodi se amortizacioni postupak. Član 192. Prijenos zemljišnog duga (1) Ako drugačije nije određeno, zemljišni dug se može prenositi. Ograničenja prijenosa moraju biti upisana u zemljišnu knjigu. (2) Za prijenos je potrebna izjava o ustupanju zemljišnog duga od strane imaoca zemljišnog duga koja mora biti notarski ovjerena, kao i upis u zemljišnu knjigu. Ukoliko se radi o zemljišnom dugu uz pismo upis u zemljišnu knjigu zamjenjuje predaja pisma zemljišnog duga. (3) Prijenos i zalaganje zemljišnog duga mogu se vršiti nezavisno o prijenosu ili zalaganju potraživanja. (4) Dospjele kamate se ustupaju po općim pravilima za ustupanje potraživanja. Član 193. Prigovori vlasnika opterećene nekretnine (1) Ukoliko je zemljišni dug osnovan u svrhu osiguranja potraživanja (osiguravajući zemljišni dug) ili je prvobitni vlasnički zemljišni dug prenesen u svrhu osiguranja potraživanja vlasnik opterećene nekretnine nije dužan platiti veći iznos od iznosa osiguranog potraživanja. On može prvobitnom imaocu zemljišnog duga isticati i druge prigovore iz osiguranog potraživanja. (2) Ukoliko je zemljišni dug ustupljen trećoj osobi tada vlasnik opterećene nepokretnosti može istaći prigovor iz stava 1. ovog člana samo ako je treći znao ili mogao znati da je zemljišni dug osnovan za osiguranje potraživanja. Član 194. Plaćanje zemljišnog duga (1) Vlasnik nekretnine po dospijeću zemljišnog duga mora platiti određen novčani iznos zakonitom imaocu zemljišnog pisma. (2) Vlasnik nekretnine koji je isplatio potraživanje osigurano zemljišnim dugom može zahtijevati da mu imalac zemljišnog duga prenese zemljišni dug, čime zemljišni dug postaje vlasnički zemljišni dug ili da povjerilac da izjavu za brisanje zemljišnog duga u zemljišnoj knjizi. (3) Vjerovnici sa slabijim rangom prvenstva mogu ugovoriti sa vlasnikom nekretnine da će u slučaju isplate potraživanja osiguranog zemljišnim dugom od strane vlasnika na njih preći zahtjev za prijenos zemljišnog duga. Ovaj sporazum se može upisati u zemljišne knjige. (4) Ukoliko je vlasnik djelimično isplatio povjerioca na njega prelazi samo odgovarajući dio zemljišnog duga, a koji ima rang iza zemljišnog duga koji pripada imaocu zemljišnog duga. Vlasnik u tom slučaju nema pravo na predaju pisma, ali može zahtjevati da se djelimična otplata upiše na pismu i u zemljišnoj knjizi. Broj 66 - Strana 80 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. (5) Davalac osiguravajućeg zemljišnog duga ne može se unaprijed odreći prava na povrat zemljišnog duga. Član 195. Prinudno namirenje Ukoliko je titular zemljišnog duga ujedno i vlasnik opterećene nekretnine on ne može pokrenuti izvršni postupak niti zahtijevati naplatu zemljišnog duga. Član 196. Ugovor o svrsi osiguranja (1) Ukoliko je zemljišni dug osnovan za osiguranje potraživanja dužnik ili vlasnik opterećene nepokretnosti (davalac osiguranja) i imalac zemljišnog duga (primalac osiguranja) mogu ugovorom o svrsi osiguranja urediti uvjete i pretpostavke pod kojima je imalac zemljišnog duga ovlašten tražiti ostvarenje svog prava. (2) Ugovor o svrsi osiguranja zaključuje se u pisanoj formi. Njegova sadržina se ne upisuje u zemljišnu knjigu. Član 197. Prestanak zemljišnog duga (1) Zemljišni dug prestaje brisanjem iz zemljišne knjige po zahtjevu vlasnika kome je prethodno predato pismo zemljišnog duga ili u skladu sa odredbom člana 194. stav 2. ovog zakona. (2) Zemljišni dug ne prestaja kada se u jednoj ličnosti ujedini svojstvo vlasnika i imaoca zemljišnog duga. Glava III SLUŽNOSTI 1. Općenito Član 198. Pojam (1) Služnost je ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari, koje ovlašćuje svoga nosioca da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar), a njen vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga u pogledu nje nešto propuštati. (2) Služnost ima sadržaj s kojim je osnovana, ako nije kasnije zakonom izmijenjen. Član 199. Osnivanje služnosti (1) Služnost se osniva pravnim poslom, odlukom suda ili drugog organa odnosno zakonom. (2) Ako se služnost osniva pravnim poslom, način na koji je nosilac prava služnosti ovlašten služiti se poslužnom stvari, određuje vlasnik svojom voljom ili sporazumom sa sticaocem. (3) Ako se služnost osniva na osnovu odluke suda ili drugoga nadležnog tijela vlasti, način na koji je nosilac prava služnosti ovlašten služiti se poslužnom stvari, određuje se tom odlukom. (4) Na osnovu pravnog posla služnost se stiče upisom u zemljišne knjige. (5) Služnost koja se osniva odlukom suda ili drugog organa, odnosno zakonom upisat će se u zemljišne knjige. a) Osnivanje na osnovu pravnoga posla Član 200. Pravni osnov (1) Na osnovu valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj sticanje služnosti osnivaju se prava služnosti izvođenjem iz vlasništva poslužne stvari, odnosno iz pripadanja prava koje je poslužna stvar, a na način određen zakonom. (2) Sadržaj služnosti određuje vlasnik poslužne stvari, odnosno nosilac prava koje je poslužna stvar svojom voljom, ili u sporazumu sa sticaocem pravnim poslom iz stava 1. ovoga člana. (3) Pravnim poslom iz stava 1. ovoga člana može se pravo služnosti ograničiti i opteretiti na svaki način koji je moguć, a nije nedopušten niti suprotan pravnoj naravi toga prava. (4) Pravni posao kojemu je cilj osnutak služnosti, osim što mora zadovoljavati opće pretpostavke za valjanost, treba biti i u pisanom obliku ako je poslužna stvar nekretnina. (5) Kad je nekretnina u vlasništvu nekolicine suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, samo svi oni saglasno mogu odrediti da se ona optereti služnošću. Član 201. Način osnivanja služnosti na nekretninama (1) Pravo služnosti na nekretnini osniva se uknjižbom toga prava u zemljišnoj knjizi kao tereta na poslužnoj nekretnini, osim ako zakon omogućuje da se služnost osnuje drukčije. (2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljišnoknjižno pravo zahtijeva za uknjižbu, a zatražena je uknjižba prava služnosti, predbilježbom će se osnovati to pravo pod uvjetom naknadnoga opravdanja toga upisa, ako su ispunjene barem pretpostavke pod kojima pravila zemljišnoknjižnoga prava dopuštaju predbilježbu. (3) Odredbe ovoga zakona o osnivanju prava služnosti na nekretninama upisom u zemljišnu knjigu na odgovarajući se način primjenjuju i na promjene i prestanak služnosti na temelju pravnih poslova. Član 202. Zaštita povjerenja Na zaštitu povjerenja u zemljišne knjige u pogledu prava služnosti, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe čl. 55. do 57. ovoga zakona, ako nisu suprotne pravnoj naravi tih prava. Član 203. Način osnivanja služnosti na pokretninama (1) Pravo lične služnosti na pokretnoj stvari osniva se predajom te stvari sticaocu u nesamostalni posjed na osnovu valjano očitovane volje vlasnika usmjerene na to da se sticaocu izvede pravo služnosti, ako zakonom nije drukčije određeno. (2) Kad je vlasnik sklopio više pravnih poslova radi osnutka prava lične služnosti na istoj stvari kao poslužnoj, a te služnosti ne bi mogle istodobno postojati na istoj stvari, osnovana je ona od njih za koju je stvar prije predana, ako su ispunjene i sve druge pretpostavke za sticanje te služnosti. (3) U slučaju iz stava 2. ovoga člana odnose otuđivaoca s osobama s kojima je sklopio pravne poslove, ali one nisu stekle ličnu služnost, uređuju obveznopravna pravila. b) Osnivanje služnosti odlukom suda ili drugog organa vlasti Član 204. Osnivanje odlukom (1) Služnost može svojom odlukom, pod pretpostavkama određenim zakonom, osnovati sud u postupku osnivanja nužnoga prolaza, odnosno nužnoga osnivanja služnosti vodova ili drugih uređaja u postupku diobe i u ostavinskom postupku, a i u drugim slučajevima određenim zakonom. (2) Stvarnu služnost može, pod pretpostavkama određenim zakonom, osnovati nadležni organ vlasti u postupku izvlaštenja, komasacije, kao i u ostalim slučajevima određenim zakonom. (3) Pravo služnosti osniva se u trenutku pravosnažnosti sudske odluke iz stava 1. ovog člana odnosno konačnosti odluke drugog organa vlasti iz stava 2. ovoga člana, ako što drugo nije određeno zakonom, niti proizlazi iz cilja radi kojega se odluka donosi. Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 81 (4) Onaj u čiju je korist na nekretnini osnovano pravo služnosti odlukom suda ili drugoga tijela ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava u zemljišnoj knjizi. Član 205. Odluka o nužnom prolazu (1) Nužni prolaz preko neke nekretnine kao poslužne osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnoga prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obavezu vlasnika nekretnine u čiju se korist nužni prolaz osniva da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine. (2) Nužni prolaz ne može sud osnovati preko nekretnina ako bi takvo osnivanje bilo protivno javnom interesu, kroz zgrade, kroz ograđena kućna dvorišta, kroz ograđena uzgajališta divljači, a kroz ograđene vrtove i vinograde može osnovati nužni prolaz samo ako za to postoji naročito opravdan razlog. (3) Sud će svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti da se on osniva u korist određene nekretnine kao služnost prava staze, progona stoke, kolnika, ili svega zajedno, vodeći računa o potrebama povlasne nekretnine i o tome da poslužno zemljište bude što manje opterećeno, no nikad ne može osnovati nužni prolaz u korist određene osobe, niti općega dobra. (4) Sud će svojom odlukom kojom osniva nužni prolaz odrediti obavezu vlasnika nekretnine u čiju se korist osniva taj prolaz da vlasniku poslužne nekretnine plati punu novčanu naknadu za sve što će on trpjeti i biti oštećen, koja ne može biti manja od one na koju bi on imao pravo da se u općem interesu provodi izvlaštenje, te će osnutak nužnoga prolaza uvjetovati potpunom isplatom te naknade, ako su se stranke u pogledu naknade nisu drukčije sporazumjele. Član 206. Odluka o nužnim vodovima i uređajima (1) Služnost vodova ili drugih uređaja (električnih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.) na tuđoj nekretnini kao poslužnoj osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine. Zahtjev će se smatrati opravdan ako do povlasne nekretnine nema nikakve ili nema prikladne veze s dobavljačem tvari, energija ili usluga koje se dostavljaju tim vodovima i drugim uređajima i ako je korist od postavljanja tih vodova odnosno uređaja za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obavezu vlasnika nekretnine u čiju se korist osniva služnost vodova ili drugih uređaja da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine. (2) Na nužno osnivanje služnosti vodova ili drugih uređaja iz stava 1. ovoga člana, na odgovarajući se način primjenjuju pravila o nužnim prolazima. Član 207. Odluka u diobnom i ostavinskom postupku (1) Sud koji provodi diobu suvlasništva ili zajedničkoga vlasništva može odlučiti da se osnuje pravo stvarne služnosti, ako su stranke s tim saglasne, a kod geometrijske diobe nekretnine i bez njihove saglasnosti. (2) Sud koji provodi ostavinski postupak svojom će odlukom odlučiti da se osnuje pravo služnosti ako je ostavilac svojim valjanim zapisom ili nalogom bio odredio da se osnuje to pravo. (3) Pravo služnosti čije je osnivanje određeno odlukom suda u postupcima iz st. 1 i 2. ovog člana, osniva se na način koji je ovim zakonom predviđen za sticanje prava služnosti na osnovu pravnoga posla. Član 208. Zaštita povjerenja Pravo služnosti koje je na teret neke nekretnine osnovano odlukom suda ili drugog organa vlasti, ali nije upisano u zemljišnu knjigu, ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još nije bilo upisano pravo služnosti koje je osnovano odlukom suda ili drugog organa vlasti. c) Osnivanje na osnovu zakona Član 209. Općenito (1) Neposredno na osnovu zakona pravo služnosti osnovat će se kad se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti na način kako je propisano posebnim zakonom. (2) Ko stekne pravo služnosti nekretnine na osnovu zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. Član 210. Dosjelost služnosti (1) Stvarna služnost osniva se na osnovu zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio. (2) Ne može se dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva. (3) Ako se služnost po svojoj naravi može samo rijetko izvršavati, mora onaj ko tvrdi da je ona u korist njegove nekretnine kao povlasne osnovana dosjelošću, dokazati da je u razdoblju od najmanje dvadeset godina bar tri puta nastupio slučaj izvršavanja takve služnosti te da je on ili njegov prednik svaki taj put izvršio njezin sadržaj. Član 211. Zaštita povjerenja Pravo stvarnih služnosti koje je na teret neke nekretnine osnovano na osnovu zakona, ali nije upisano u zemljišnu knjigu, ne može se, niti kad je utvrđeno odlukom suda, suprotstaviti pravu onoga koji je postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još nije bilo upisano to pravo služnosti koje je osnovano na osnovu zakona. d) Sticanje nečijih prava služnosti Član 212. Sticanje s povlasnom stvari Ko stekne vlasništvo povlasne stvari na bilo kojem pravnom osnovu, stekao je ujedno i svako pravo stvarne služnosti koja je njezina pripadnost, osim ako zakonom nije drukčije određeno. Član 213. Sticanje s poslužnom stvari Ko stekne vlasništvo poslužne stvari na bilo kojem pravnom osnovu, stekao ju je opterećenu svakim pravom služnosti koje je njezin teret, osim ako zakonom nije drukčije određeno. Član 214. Svrha (1) Svaka služnost mora imati razumnu svrhu. (2) Ako je svrha služnosti bolje i korisnije gospodarenje nekretninom, služnost je stvarna, inače je lična. Broj 66 - Strana 82 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. Član 215. Neodvojivost (1) Služnost se ne može razdvojiti od poslužne stvari, niti prenijeti na drugoga ovlaštenika. (2) Služnost se prenosi samo zajedno s poslužnom stvari, a stvarna služnost i sa povlasnom stvari. Član 216. Uticaj diobe (1) Služnost je nedjeljiva i ne može se podijeliti povećanjem, smanjenjem ili komadanjem poslužne stvari, uključujući i promjene oblika, površine ili izgrađenosti katastarske čestice koja je poslužna stvar, osim ako nije nešto drugo određeno zakonom. (2) Ako se služnost izvršavala samo na pojedinom dijelu poslužne stvari, a ona bude podijeljena, može se zahtijevati ukidanja služnosti na ostalim dijelovima. (3) Ako se podijeli nekretnina koja je povlasna stvar u čiju korist postoji stvarna služnost, ta služnost ostaje i dalje u korist svih dijelova, ali se može izvršavati samo tako da se time ne poveća ukupno opterećenje vlasnika poslužne nekretnine. No, ako je svrha služnosti bila da služi samo potrebama pojedinoga dijela koji se odvojio, može se zahtijevati da ona bude ukinuta u pogledu ostalih. Član 217. Ovlaštenik služnosti Nekretnina može biti opterećena pravom služnosti, bilo u korist vlasnika povlasne nekretnine ili nosioca prava građenja na njoj, bilo u korist određene osobe. Član 218. Izvršavanje ovlasti (1) Ovlaštenik prava služnosti mora pri izvršavanju svojih ovlasti postupati u skladu sa naravi i svrsi služnosti te tako obzirno da što manje opterećuje poslužnu stvar. (2) Vlasnik poslužne stvari ne smije činiti ništa što bi onemogućilo ili bitno otežalo izvršavanje služnosti; ali nije dužan išta sam činiti, ako nije drugačije određeno. Član 219. Preinaka načina izvršavanja (1) Nosilac prava služnosti može po svojoj volji preinačiti dotadašnji način izvršavanja svojih ovlasti i mjesta na kojem ih izvršava na poslužnoj stvari, ako bitno ne mijenja dotadašnji način na koji ih je izvršavao. (2) Ako bi se bitno promijenio dotadašnji način izvršavanja ovlasti, preinaka je dopuštena samo u sporazumu s vlasnikom poslužne stvari; ako bi se time ometao dotadašnji način izvršavanja ostalih stvarnih prava na istoj stvari - promjena je dopuštena samo u sporazumu s ovlaštenicima tih prava. (3) Na preinaku iz stava 2. ovog člana odgovarajuće se primjenjuju pravila o osnivanju služnosti na osnovu pravnog posla. Član 220. Naknada Na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine, nadležni organ utvrđuje naknadu koju vlasnik povlasne nekretnine duguje vlasniku poslužne nekretnine. Član 221. Premještanje (1) Ako se služnost stalno izvršava samo na jednom dijelu poslužne stvari, a izvršavanje služnosti na tom dijelu je vlasniku naročito teško, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se služnost premjesti na neko drugo, ovlašteniku podjednako prikladno mjesto. To vlasnikovo pravo se ne može pravnim poslom isključiti niti ograničiti. (2) Troškove premještanja služnosti snosi vlasnik poslužne stvari. Član 222. Izvršavanja više služnosti na istoj poslužnoj stvari (1) Jedna nekretnina može biti opterećena s više služnosti, ali novija služnost ne može ograničiti izvršavanje onih koje su prije nje u prvenstvenom redu. (2) Ako služnosti odnosno drugi stvarni tereti koji daju pravo na koristi imaju isti prvenstveni red, a izvršavanje jednog ometa izvršavanje drugog, svaki ovlaštenik može zahtijevati da sud na pravedan način uredi izvršavanje služnosti. (3) Niko ne može imati služnost na nečijem pravu služnosti. Član 223. Troškovi održavanja (1) Troškove održavanja i popravka poslužne stvari snosi ovlaštenik, ako nije drugačije određeno. (2) Ako se poslužnom stvari služi i njezin vlasnik, on je dužan razmjerno snositi troškove održavanja i popravka, ali se te dužnosti može osloboditi ustupivši poslužnu stvar ovlašteniku, čak i protiv njegove volje. (3) Ovlaštenik koji ima na poslužnoj stvari neku napravu kojom izvršava služnost dužan je tu svoju napravu održavati o svom trošku, ako nije drugačije određeno. Član 224. Prividne služnosti Prividne služnosti su ovlaštenja i dužnosti koje daje neka služnost do opoziva. Prividne služnosti će se prosuđivati uz odgovarajuću primjenu pravila o služnostima. Član 225. Zakonske služnosti Ako je posebnim zakonom propisano da pod određenim pretpostavkama neke služnosti terete stvari (zakonske služnosti), na njih se ne primjenjuju pravila o služnostima, ako zakonom nije drugačije određeno. 2. Stvarne služnosti a) Opće odredbe Član 226. Pojam (1) Stvarna služnost je ograničeno stvarno pravo vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje u pogledu svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti. (2) Stvarna služnost vrši se na način kojim se najmanje opterećuje poslužna nekretnina. (3) Jedna nekretnina može biti opterećena sa više služnosti. Ukoliko je nekretnina opterećena sa više služnosti njihov prvenstveni red se utvrđuje po vremenu podnošenja zahtjeva za upis u zemljišne knjige. Član 227. Povlasna i poslužna nekretnina (1) Stvarna služnost može postojati i u korist nekretnina koje su javna dobra u općoj ili u javnoj upotrebi, ako se tome ne protivi njihova namjena. (2) Stvarna služnost osnovana u korist neke nekretnine kao povlasne ne može se razdvojiti od te nekretnine, te je njezin pripadak, prenosiv samo zajedno s tom nekretninom. (3) Kad je povlasna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih ima jednako pravo izvršavanja stvarnih služnosti u korist povlasne nekretnine. (4) Kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 83 ovlaštenik služnosti koja tereti njihovu nekretninu njome služi na način na koji ga ovlaštava ta služnost, odnosno svaki mora propuštati radnje u pogledu poslužne nekretnine koje bi bile suprotne tuđem pravu stvarne služnosti. (5) Što je određeno za vlasnika povlasne nekretnine, na odgovarajući način važi i za nosioca prava građenja, ako nije nešto drugačije određeno, niti proizlazi iz naravi toga prava. Član 228. Sadržaj ovlasti Vlasnik povlasne i vlasnik poslužne nekretnine mogu osnivati stvarne služnosti bilo kojega sadržaja koji je moguć, a nije zabranjen, bilo da time nastane stanje koje traje i nije potrebno ovlaštenikovo činjenje za izvršavanje ovlasti koje ta služnost daje, bilo da se služnost izvršava ponavljanjem ljudskih radnji, uzastopce ili na određeno vrijeme ili u određeno doba godine, osim ako je nešto drugačije zakonom određeno. Član 229. Nepravilna služnost (1) Služnost koja je po svojoj naravi stvarna može se osnovati na poslužnoj nekretnini i u korist određene osobe (nepravilna služnost). (2) Na nepravilnu služnost na odgovarajući način primjenjivati će se pravila o ličnim služnostima. (3) Ko tvrdi da je stvarna služnost osnovana u korist određene osobe, treba to i dokazati. Član 230. Osnivanje stvarne služnosti (1) Stvarna služnost zasniva se pravnim poslom, odlukom suda ili drugog nadležnog organa i dosjelošću. (2) Stvarna služnost osnovana pravnim poslom stiče se upisom u zemljišne knjige. (3) Osoba koja stvarnu služnost na nekretnini stekne na osnovu pravosnažne odluke suda ili drugog nadležnog organa ovlaštena je da traži upis svog prava služnosti u zemljišne knjige. (4) Pravo služnosti stečeno u skladu sa stavom 3. ovog člana ne može se suprotstaviti pravu savjesne osobe koja je, postupajući sa povjerenjem u zemljišne knjige, upisala svoje pravo prije nego što je bio zatražen upis prava služnosti stečenog na osnovu sudske odluke ili odluke drugog nadležnog organa. b) Pojedine služnosti Član 231. Zemljišna i kućna služnost (1) Služnost može biti osnovana da služi poljoprivrednom zemljištu, šumi i šumskom zemljištu ili drugom zemljištu; u takvom slučaju je zemljišna, inače je kućna služnost. (2) Da bi služile poljoprivrednom zemljištu, šumama i šumskom zemljištu ili drugom zemljištu, mogu se osnovati zemljišne služnosti, kao što su naročito: 1) služnosti puta, ili kao pravo staze, pravo progoniti stoku, ili kao pravo kolnika na poslužnoj nekretnini; 2) služnosti vode, ili kao pravo crpsti vodu, ili pojiti stoku, odvraćati vodu na tuđu nekretninu ili navoditi s tuđe nekretnine; 3) služnosti paše; 4) šumske služnosti, ili sječi drva, ili kupiti suho granje, žir, ili slične služnosti. (3) Da bi služile nekretninama sa zgradom, mogu se osnovati kućne služnosti koje vlasniku te nekretnine daju ovlaštenje da nešto poduzima na susjedovoj nekretnini kao poslužnoj, što je taj dužan trpjeti, kao što su to naročito: 1) imati dijelove svoje zgrade bilo u susjedovu vazdušnom prostoru, ili na susjedovu zemljištu ili ispod njegove površine ili imati svoje naprave na tuđoj nekretnini; 2) pravo nasloniti teret svoje zgrade na tuđu; 3) gredu ili dimnjak umetnuti u tuđi zid; 4) imati prozor u tuđem zidu radi svjetla, ili i radi vidika; 5) provoditi dim kroz susjedov dimnjak; 6) navoditi kapnicu sa svojega krova na tuđu nekretninu; 7) odvoditi ili prolijevati tekućine na susjedovo zemljište; ili slične služnosti. (4) Da bi služile nekretninama sa zgradom, mogu se osnovati služnosti koje vlasniku nekretnine daju ovlaštenje na to da vlasnik poslužne nekretnine nešto propušta, što bi inače slobodno činio, kao što su naročito: 1) svoju kuću ne povisivati ili je ne snižavati; 2) ne oduzimati povlaštenoj zgradi svjetlo i vazduh, ili vidik; 3) ne odvraćati kišnicu s krova svoje kuće od susjedova zemljišta kojem bi mogla koristiti za polijevanje vrta ili punjenje cisterne ili na neki drugi način; ili nešto drugačije. Član 232. Služnosti puta (1) Vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze preko tuđe nekretnine ovlašten je time hodati tom stazom; ima li pravo progoniti stoku, ovlašten je time i služiti se kolicima i biciklom; a ima li pravo kolnika, ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom. Na isti način imalac služnosti je ovlašten k sebi puštati druge osobe. (2) Pravo hodati stazom preko tuđe nekretnine uključuje i služenje invalidskim kolicima i kolicima za djecu. Pravo hodati stazom ne obuhvaća ovlast jahati niti voziti se biciklom, a ni gurati bicikl po poslužnoj nekretnini; pravo progoniti stoku ne obuhvaća ovlast vući teške terete preko poslužnoga zemljišta; pravo voziti se po poslužnoj nekretnini ne obuhvaća pravo tuda goniti nevezanu stoku. (3) Prostor za izvršavanje na poslužnoj nekretnini prava ići stazom, progoniti stoku i prava kolnika treba biti toliki koliko je nužno da bi ih se izvršavalo, s obzirom na mjesne prilike. Ako bi putevi i staze postali neupotrebljivi zbog poplave, odrona, klizišta ili kojeg drugog slučaja, mora se do uspostave prijašnjega stanja odrediti novi prostor, ako nadležni organi vlasti ne poduzmu odmah potrebne mjere. Član 233. Nužni prolaz (1) Nužni prolaz je služnost puta koju je osnovao sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom uz uvjet da je korist od otvaranja nužnog prolaza za vlasnika povlasne nekretnine veća od štete koju otvaranjem nužnog prolaza trpi vlasnik poslužne nekretnine. (2) Na nužni se prolaz primjenjuju pravila koja vrijede za služnosti puta, ako u pogledu nužnoga prolaza nije nešto posebno propisano. Član 234. Služnost crpljenja, dovođenja i odvođenja vode (1) Vlasnik povlasne nekretnine koji je ovlašten crpiti vodu na poslužnoj nekretnini, ima i pravo na slobodan pristup k njoj. (2) Vlasnik povlasne nekretnine koji je ovlašten navraćati vodu s tuđe nekretnine na svoje zemljište ili je sa svojega odvraćati na tuđe zemljište, ovlašten je također postaviti za to potrebne cijevi, žljebove, brane, spremnike za vodu i Broj 66 - Strana 84 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. druge naprave o svom trošku, a u mjeri koja se utvrđuje prema potrebama povlasnoga zemljišta. Član 235. Služnost paše (1) Ako u času sticanja prava služnosti paše nisu određeni vrsta i broj stoke niti vrijeme i mjera izvršavanja prava paše, mjerodavno je kako se mirno izvršavao posjed toga prava služnosti kroz dvadeset godina. (2) Način vršenja paše, kao i vrijeme paše određuje se općenito po ustaljenom mjesnom običaju, ali radi paše ne smije nikad biti ometano ili otežano obrađivanje zemljišta uređeno posebnim propisima. (3) Pravo paše ne proteže se ni na kakvu drugu korist, pa ovlaštenik ne smije niti kositi travu, ne smije ugroziti ispaše, niti isključiti stoku vlasnika poslužne nekretnine od paše na njegovoj nekretnini, a kad prijeti opasnost da bi stoka mogla nanijeti štetu, ona treba biti čuvana na prikladan način. Član 236. Ostale zemljišne služnosti Odredbe o pravu paše na odgovarajući se način primjenjuju i na služnost sječe drva i ostale zemljišne služnosti. Član 237. Pravo prozora (1) Pravo prozora u zidu poslužne nekretnine daje vlasniku povlasne nekretnine samo pravo na svjetlo i vazduh; a na vidik samo ako mu je ta ovlast posebno dana. (2) Osoba koja nema pravo na vidik dužna je na zahtjev vlasnika zida staviti rešetku na svoj prozor. (3) Osoba koja ima pravo prozora, dužna je čuvati otvor, ukoliko to zanemari, odgovara za štetu koja otuda nastaje. Član 238. Pravo imati dio zgrade i naprave na poslužnoj nekretnini (1) Vlasnik povlasne nekretnine kojemu njegovo pravo služnosti daje ovlast da na susjednoj nekretnini, na njezinoj površini, ispod nje ili u njezinu vazdušnom prostoru ima dio svoje zgrade, neku drugu napravu ili uređaj koji služi njegovoj zgradi, dužan je to uzdržavati o svome trošku, a vlasniku poslužne nekretnine plaćati naknadu za iskorištavanje njegove nekretnine u visini zakupnine, ako nije drugačije određeno ugovorom ili zakonom. (2) Odredba stava 1. ovoga člana na odgovarajući se način primjenjuje kad vlasniku povlasne nekretnine njegovo pravo služnosti daje ovlast da na susjednoj nekretnini, na njezinoj površini, ispod nje ili u njezinu vazdušnom prostoru ima vodove i druge uređaje (električne, plinovodne, toplovodne, telekomunikacijske, kanalizacijske, vodovodne, i dr.). (3) Vlasnik poslužne nekretnine koji je dužan trpjeti teret susjedne zgrade, umetak tuđe grede u svoj zid, prolaz tuđega dima kroz dimnjak, tuđu antenu na svom krovu, tuđu reklamu ili natpis na pročelju svoje zgrade ili nešto slično, dužan je srazmjerno pridonositi za održavanje svojega, za to određenog zida, stupa, stijene, dimnjaka, krova, pročelja i sl., ali nije dužan podupirati niti popravljati tuđu stvar. Član 239. Pravo provođenja tekućina Vlasnik povlasne nekretnine za provodenje tekućina kroz poslužnu nekretninu dužan je izgraditi potrebne jarke i kanale i iste držati dobro pokrivene i čiste i time olakšati opterećenje poslužnoga zemljišta. Član 240. Pravo kapnice (1) Vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo odvođenja kišnice sa svojega krova na poslužnu nekretninu (pravo kapnice) može pustiti da kišnica otječe na tuđu nekretninu slobodno ili kroz žlijeb. (2) Ovlaštenik prava kapnice smije uzdići svoj krov, ali mora poduzeti mjere da time služnost ne postane teža za vlasnika poslužne nekretnine. (3) Ovlaštenik prava kapnice dužan je održavati žljebove namijenjene otjecanju vode kao i svoj krov u takvom stanju da mlaz kišnice ne šteti opterećenoj nekretnini, a snijeg i led na vrijeme ukloniti. 3. Lične služnosti a) Općenito Član 241. Služnosti lične naravi (1) Lična služnost je ograničeno stvarno pravo koje daje ovlast određenoj osobi da se na određeni način služi tuđom stvari (poslužna stvar), a svakodobni vlasnik te stvari to mora trpjeti. (2) Lične služnosti su: pravo plodouživanja, pravo upotrebe i pravo stanovanja. Član 242. Poslužna stvar (1) Lične služnosti mogu postojati na cijeloj poslužnoj stvari, ili na idealnom dijelu ako je to moguće s obzirom na sadržaj služnosti i prirodu predmeta. (2) Lična služnost na suvlasničkom dijelu nekretnine proteže se na posebni dio (stan, poslovnu prostoriju), kao što se služnost na posebnom dijelu nekretnine proteže na s njime povezan suvlasnički dio. Član 243. Ograničeno trajanje Lične služnosti se osnivaju na određeno vrijeme i prestaju istekom vremena za koje su osnovane, a najkasnije smrću ovlaštene osobe, ako zakonom nije drugačije određeno. Član 244. Neotuđivost i nenasljedivost (1) Lične služnosti se ne mogu prenositi na drugu osobu. (2) Lične služnosti se ne mogu naslijediti, osim služnosti izričito osnovanih i za nasljednike ovlaštene osobe. (3) Lična služnost izričito osnovana i za nasljednike ovlaštene osobe gasi se smrću posljednjeg nasljednika. b) Pravo plodouživanja Član 245. Pojam (1) Pravo plodouživanja je lična služnost koja plodouživaocu daje ovlast da se služi poslužnom stvari u skladu sa njenom namjenom, ne mijenjajući njenu supstancu. (2) Pravo plodouživanja može postojati na poslužnoj pokretnoj nepotrošnoj ili nepokretnoj stvari, ili na više pokretnih stvari zajedno. Na potrošnim stvarima moguće je samo nepravo plodouživanje. (3) Na pravo plodouživanja osnovano na pravu koje daje plodove ili druge koristi shodno se primjenjuje odredba stava 2. ovog člana. (4) Predmet prava plodouživanja su i pripatci opterećene stvari ili prava. (5) Ako više osoba ima pravo plodouživanja iste poslužne nekretnine, svaka osoba je samostalni nosilac svog dijela prava plodouživanja, osim kad su u takvom odnosu da im pravo plodouživanja ili neki dio tog prava pripada Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 85 zajednički. U sumnji se smatra da svakoj osobi pripada jednak dio prava plodouživanja. (6) Kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih mora da trpi da se nosilac prava plodouživanja služi nekretninom na način proizašao iz njegova prava. Član 246. Ovlasti (1) Plodouživalac je ovlašten da se služi poslužnom stvari u skladu s njenom namjenom, da je posjeduje kao nesamostalni posjednik i da je upotrebljava. Plodouživaocu pripada čisti prihod od čiste vrijednosti te stvari, u granicama očuvanja supstance, što uključuje i čuvanje osnovne namjene poslužne stvari. (2) Plodouživalac može pravnim poslom prenijeti drugoj osobi izvršavanje svojih ovlaštenja. (3) Vlasnik poslužne stvari smije izvršavati svoje pravo vlasništva ako time ne vrijeđa ovlaštenja plodouživaoca. Član 247. Čisti prihod od čiste vrijednosti (1) Plodouživaocu pripada sav prihod koji daje poslužna stvar. (2) Prihod poslužne stvari čine plodovi i druge koristi koje stvar daje bez umanjenja supstance. Blago nađeno u poslužnoj stvari nije prihod plodouživaoca. (3) Plodouživalac stiče plodove poslužne stvari njihovim odvajanjem. Plodouživalac stiče i sve ostalo što se odvojilo od stvari ne umanjujući njezinu supstancu u momentu odvajanja, osim ako zakonom nije drugačije određeno. (4) Odredba iz stava 3. ovog člana odnosi se i na najamnine, zakupnine, kamate, dividende i druge prihode koje stvar daje na osnovu nekog pravnoga odnosa (civilne plodove), ostvarene u vremenu dok je plodouživanje postojalo, bez obzira na to kad je prihod dospio. (5) Plodouživalac snosi sve troškove upotrebe i iskorištavanja poslužne stvari, bez obzira na iznos ostvarenog prihoda. (6) Plodouživalac je dužan kao dobar domaćin održavati poslužnu stvar u stanju u kojem je stvar primio, snositi troškove redovnog održavanja i obnavljanja stvari, javne obaveze (porezne i sl.), realne terete koji opterećuju stvar, i kamate na potraživanja osigurana hipotekom na poslužnoj stvari, u granicama vrijednosti koja ostaje kad se od prihoda poslužne stvari odbiju troškovi upotrebe i iskorištavanja. Član 248. Vanredni popravci i obnova stvari (1) Ako je zbog dotrajalosti ili više sile neophodno obaviti vanredne popravke ili vanredna obnavljanja poslužne stvari, plodouživalac je dužan bez odgađanja obavijestiti vlasnika, odnosno osobu koja za vlasnika upravlja tom stvari, osim ako je te popravke ili obnavljanja dužan učiniti o svom trošku. (2) Ako je stvar uništena uslijed više sile rizik propasti stvari snosi vlasnik a plodova plodouživalac. (3) Ako vlasnik poslužne stvari obavi vanredne popravke ili vanredna obnavljanja poslužne stvari, plodouživalac je dužan nadoknaditi kamate na vrijednost onoga što je vlasnik utrošio, u obimu u kojem se time poboljšalo njegovo plodouživanje. (4) Ako vlasnik ne može ili neće da obavi nužne popravke ili obnavljanja, plodouživalac je ovlašten da ih sam izvrši, a po prestanku plodouživanja može tražiti da mu vlasnik isplati naknadu kao poštenom posjedniku, ili primjerenu naknadu za plodouživanje koje je izgubio zbog propuštenih radova. (5) Plodouživalac je dužan o svom trošku izvršiti one vanredne popravke i vanredne obnove stvari koje je sam skrivila ili ih je prouzrokovala osoba za koju on odgovara. Član 249. Poboljšanja (1) Plodouživalac nije dužan da dozvoli vlasniku da obavlja poboljšanja na poslužnoj stvari koja nisu nužna, osim ako se vlasnik obaveže na davanje pune odštete zbog smanjene upotrebe ili prihoda koje plodouživalac gubi zbog obavljanja radova. (2) Vlasnik stvari koji je izvršio poboljšanja na poslužnoj stvari ima pravo da traži od plodouživaoca koji je tražio odštetu po odredbi iz stava 1. ovog člana da se od te odštete odbije korist koju plodouživalac ima od poboljšanja. (3) Ako je plodouživalac bez sporazuma sa vlasnikom učinio poboljšanja na poslužnoj stvari, ovlašten je da odvoji i prisvoji ono što je dodao, ako je to moguće bez oštećenja stvari. Naknadu za poboljšanja može zahtijevati samo ako bi na to bio ovlašten kao poslovođa bez naloga. Član 250. Popis i procjena (1) Vlasnik i plodouživalac mogu sačiniti popis svih poslužnih stvari s naznakom njihove vrijednosti u vrijeme sastavljanja popisa i procjene. (2) Ukoliko vlasnik i plodouživalac ne sastave popis iz stava 1. ovog člana, pretpostavlja se da je plodouživalac primio u upotrebljivom stanju poslužnu stvar srednje kakvoće, sa svim pripadnostima potrebnim za uredno plodouživanje. Član 251. Dužnost davanja osiguranja (1) Ukoliko je pri izvršavanju ovlaštenja plodouživaoca ugrožena supstanca poslužne stvari, vlasnik ima pravo da od plodouživaoca zahtijeva davanje primjerenog osiguranja. (2) Ako plodouživalac odbije dati dogovoreno osiguranje ili osiguranje koje je odredio sud, vlasnik može zahtijevati da sud ukine plodouživanje. (3) Sud neće ukinuti plodouživanje nego će postaviti upravnika poslužne stvari kad je to bolje a obzirom na okolnosti slučaja, ako to zahtijeva plodouživalac koji se obavezao da će sve troškove te uprave snositi kao troškove za upotrebu i iskorištavanje poslužne stvari. (4) Nakon postavljanja upravnika, sud će, bez odlaganja, sačiniti popis i procjenu poslužne stvari. Član 252. Povrat stvari (1) Nakon prestanka prava plodouživanja, plodouživalac je dužan predati u posjed poslužne stvari njenom vlasniku, u stanju u kojem je stvar primio. (2) Plodouživalac odgovara vlasniku stvari za smanjenje njene vrijednosti, bez obzira čime je ono prouzrokovano, osim za smanjenje vrijednosti zbog starenja ili redovne upotrebe stvari koje se nije moglo izbjeći ni otkloniti potpunim ispunjenjem dužnosti iz člana 247. stava 6. ovog zakona. (3) Plodouživalac ne odgovara za smanjenje vrijednosti poslužne stvari koje se moglo izbjeći ili otkloniti jedino vanrednim popravkama ili vanrednim obnavljanjem te stvari, osim ako je bio dužan o svom trošku izvršiti te vanredne popravke ili vanredno obnavljanje stvari. (4) Nakon prestanka plodouživanja neodvojeni plodovi pripadaju vlasniku. Vlasnik je dužan da nadoknadi plodouživaocu ili njegovom nasljedniku troškove koje je plodouživalac imao da bi dobio te plodove, prema pravilima koja određuju pravni položaj poštenog posjednika prilikom povrata stvari vlasniku. (5) Pravilo iz stava 4. ovog člana shodno se primjenjuje i za civilne plodove (najamnine, zakupnine, kamate, dividende i sl.) dospjele nakon prestanka plodouživanja. Broj 66 - Strana 86 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. (6) Dužnosti i odgovornosti plodouživaoca terete njegovog nasljednika, odnosno drugog sljedbenika. Član 253. Nepravo plodouživanje (1) Nepravo plodouživanje osniva se na stvari koja je potrošna ili na pravu koje ne daje plodove. (2) U slučaju iz stava 1. ovog člana poslužna stvar je novčana vrijednost stvari koja će se vlasniku vratiti nakon isteka plodouživanja. (3) Za vrijeme trajanja nepravog plodouživanja osnovanog na gotovom novcu plodouživalac može raspolagati gotovim novcem po svojoj volji. Ako je to plodouživanje osnovano na već uloženoj glavnici, plodouživalac može zahtijevati samo kamate. (4) Na nepravo plodouživanje shodno se primjenjuju pravila o pravu plodouživanja, ako zakonom nije drugačije određeno niti to zahtijeva priroda takvog plodouživanja. c) Pravo upotrebe Član 254. Opće odredbe (1) Pravo upotrebe je lična služnost koja ovlašćuje određena osoba da se u granicama svojih ličnih potreba i potreba članova svojeg porodičnog domaćinstva služi nečijom stvari (poslužna stvar) prema njenoj namjeni, čuvajući njenu supstancu. (2) Pravo upotrebe može postojati na poslužnoj nepotrošnoj pokretnoj ili nepokretnoj stvari, ili na više pokretnih stvari. Na potrošnim stvarima nije moguća ni neprava upotreba. (3) Na pravo upotrebe osnovano na pravu koje daje plodove ili druge koristi, shodno se primjenjuje odredba iz stava 2. ovog člana. (4) Predmet prava upotrebe su i pripatci stvari ili prava koja su njime opterećena. (5) Pravo upotrebe ne može imati više osoba, osim ako su u takvom odnosu da im ono pripada zajednički. (6) Na pravo upotrebe na odgovarajući se način primjenjuju pravila o pravu plodouživanja, ako drugačije nije određeno zakonom niti to zahtijeva priroda prava upotrebe. Član 255. Ovlasti (1) Nosilac prava upotrebe ima pravo da stvar posjeduje kao nesamostalni posjednik, da je upotrebljava i uzima njen prihod, ne mijenjajući njenu supstancu. (2) Nosilac prava upotrebe ne može pravnim poslom prepustiti drugoj osobi izvršavanje svojih ovlaštenja iz stava 1. ovog člana. Član 256. Obim upotrebe (1) Nosilac prava upotrebe je ovlašten da se služi poslužnom stvari u okviru svojih potreba koje odgovaraju njegovom uzrastu, zvanju, zanimanju i veličini porodičnog domaćinstva. (2) Potrebe nosioca prava upotrebe određuju se prema stanju kad je osnovana služnost upotrebe. (3) Pod potrebom nosioca prava upotrebe podrazumijavaju se i potrebe njegovog porodičnog domaćinstva, kao i promjene u njegovom porodičnom domaćinstvu koje su bile prirodno očekivane i predvidive (bračni drug i maloljetna djeca, kao i osobe koje je po zakonu dužan izdržavati) i promjene koje su nužno potrebne za vođenje porodičnog domaćinstva. (4) Vlasnik poslužne stvari može izvršavati svoje pravo vlasništva uključujući prisvajanja koristi ako time ne vrijeđa tuđe pravo upotrebe. Član 257. Sticanje plodova i drugih koristi Nosilac prava upotrebe stiče plodove poslužne stvari i sve ostale koristi od stvari kad ih na osnovu ovlaštenja koje mu daje njegovo pravo upotrebe ubere za svoje potrebe. Član 258. Troškovi i tereti (1) Vlasnik je dužan snositi sve redovne i vanredne troškove i terete poslužne stvari, i dužan je održavati stvar u dobrom stanju o svom trošku. (2) Ako troškovi i tereti prelaze korist koja preostaje vlasniku, nosilac prava upotrebe dužan je da vlasniku nadoknadi razliku. d) Pravo stanovanja Član 259. Pojam i sadržaj (1) Pravo stanovanja je lična služnost koja svoga nosioca ovlašćuje da se služi nečijom stambenom zgradom ili njezinim dijelom namijenjenim za stanovanje (poslužna stvar) u skladu s tom namjenom, a čuvajući supstancu poslužne stvari. (2) Pravo stanovanja prosuđuje se po pravilima o pravu upotrebe, ako nije što drugo određeno. (3) Ako pravo stanovanja svoga nosioca ovlašćuje da se služi svim dijelovima zgrade koji su za stanovanje tako da ih, čuvajući njihovu supstancu, u cjelosti uživa, tada je to plodouživanje stambene zgrade, pa se prosuđuje po pravilima o pravu plodouživanja. (4) U svakom slučaju vlasnik zadržava pravo raspolaganja onim dijelovima nekretnine koji nisu namijenjeni za stanovanje a i stambenim dijelovima koji nisu predmet prava stanovanja, ali ne na način da time sprječava ostvarivanje prava stanovanja. (5) Ostvarivanjem prava stanovanja ne smije se vlasniku onemogućiti ili otežati potrebno nadgledanje cijele njegove nekretnine. 4. Zaštita i prestanak prava služnosti a) Zaštita Član 260. Zahtjev za poštovanje prava služnosti (1) Ovlaštenik prava služnosti ima pravo zahtijevati od vlasnika poslužne stvari da prizna i trpi njegovo pravo služnosti kao teret na poslužnoj stvari, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, odnosno da propušta činiti na njoj ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati. (2) Ovlaštenik prava služnosti pravo iz stava 1. ovog člana može zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo pravo služnosti ili ga samovlasno onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju toga prava. (3) Prava iz st. 1. i 2. ovog člana prestaje protekom roka od dvadeset godina od kad je ovlaštenik prestao vršiti to pravo. Član 261. Tužba ovlaštenika služnosti Da bi ovlaštenik prava služnosti mogao u postupku pred sudom, odnosno drugim nadležnim tijelom, ostvariti svoje pravo na zaštitu, mora dokazati svoje pravo služnosti i tuženikov čin onemogućavanja ili uznemiravanja izvršavanja toga prava. Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 87 Član 262. Tužba pretpostavljenog ovlaštenika služnosti (1) Pravo na zaštitu svog pretpostavljenog prava služnosti ima, poput onoga koji je dokazao svoje pravo služnosti, i onaj koji u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni osnov i istiniti način svog sticanja posjeda te služnosti (pretpostavljeni ovlaštenik služnosti). (2) Na pravo pretpostavljenog ovlaštenika na zaštitu na odgovarajući način se primjenjuju pravila o tužbi pretpostavljenog vlasnika. Član 263. Zaštita od povrede upisom u zemljišnoj knjizi Ako neko povrijedi pravo korisnika stvarne služnosti nevaljanim upisom u zemljišnu knjigu, ovlaštenik se ima pravo štititi od toga sredstvima koja za zaštitu knjižnih prava daju pravila zemljišnoknjižnoga prava. Član 264. Preinaka sadržaja Na preinaku sadržaja služnosti na odgovarajući se način primjenjuje ono što je određeno za osnivanje služnosti na osnovu pravnoga posla. b) Prestanak prava služnosti Član 265. Propast stvari (1) Propašću povlasne ili poslužne stvari prestaje i pravo služnosti, ali čim se stvar vrati u prijašnje stanje, oživljava i ona. (2) Sve što važi za propast stvari važi i za slučaj da stvar bude stavljena izvan prometa. (3) Ako je umjesto propale poslužne stvari nastalo pravo koje je nadomješta (pravo na naknadu, na osiguraninu i sl.), tada propašću stvari nije prestalo pravo plodouživanja nego ono i dalje postoji na tom nadomjestku kao poslužnoj stvari. Član 266. Sjedinjenje (1) Ako se vlasništvo povlasne i poslužne nekretnine nađu u imovini iste osobe, tada tim sjedinjenjem samim po sebi prestaje stvarna služnost. (2) Ako se vlasništvo povlasne i poslužne nekretnine razdvoji prije brisanja služnosti u zemljišnoj knjizi, služnost oživljava. Član 267. Odreknuće ovlaštenika (1) Pravo služnosti prestaje valjanim odreknućem njezina ovlaštenika, bez obzira na to na kojem je pravnom osnovu osnovana. (2) Pojedini suvlasnik ili zajednički vlasnik povlasne nekretnine ne može se odreći prava stvarne služnosti bez pristanka ostalih. (3) Vlasnik povlasne nekretnine koja je opterećena pravom plodouživanja ili založnim pravom ne može se odreći bez pristanka ovlaštenika tih prava. (4) Na osnovu odreknuća prestaje služnost bez pristanka vlasnika poslužne stvari, pa i onda kad je i on imao korist od te služnosti. (5) Ako je služnost upisana u zemljišnoj knjizi, ona će prestati tek kad bude izbrisana. Član 268. Istek roka i ispunjenje raskidnoga uvjeta (1) Služnost prestaje istekom vremena na koje je bila osnovana ili na koje je bilo osnovano pravo vlasništva iz kojega je izvedena, a isto je i kad se ispuni raskidni uvjet pod kojim je bila osnovana ona ili pravo vlasništva iz kojega je izvedena. (2) Ako je služnost osnovana za vrijeme dok treća osoba navrši određene godine, prestat će tek u to vrijeme, premda je treći umro prije tih godina, ako iz svrhe oročavanja ne proizlazi što drugo. (3) Ako je služnost upisana u zemljišnoj knjizi, ona će prestati tek brisanjem. Član 269. Neizvršavanje (1) Pravo služnosti prestaje zastarom ako se nije izvršavalo kroz dvadeset godina. (2) Pravo služnosti koje se po svojoj naravi može samo rijetko izvršavati ne prestaje zastarom dok tri puta ne nastupi prilika, u kojoj treba izvršiti njen sadržaj, a ovlaštenik to ne učini. (3) Pravo služnosti prestaje ako se vlasnik poslužne stvari protivio njegovom izvršavanju, a ovlaštenik ga zbog toga nije izvršavao neprekidno tri godine. (4) Zastara ne nastupa, niti pravo služnosti prestaje neizvršavanjem, dok na poslužnoj stvari postoji naprava namijenjena upravo izvršavanju toga prava. (5) Ako je služnost upisana u zemljišnoj knjizi, ona će prestati tek brisanjem. Član 270. Ukinuće (1) Izgubi li pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine; ako nije nešto posebno određeno, odluku o ukinuću donijet će sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni osnov na kojem je ta služnost bila osnovana. (2) Sud će na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji, ili jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnoga zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz. (3) Sud će na zahtjev vlasnika poslužne stvari, kojemu plodouživalac nije dao osiguranje koje se obavezao dati ili koje je sud odredio, odlukom ukinuti plodouživanje i obavezati vlasnika na plaćanje pravedne naknade. (4) Sud koji vodi postupak radi ukidanja plodouživanja jer plodouživalac nije dao nužno osiguranje, može, umjesto da ukine plodouživanje, odlukom postaviti upravnika poslužnoj stvari, ako utvrdi da je to bolje s obzirom na okolnosti slučaja, te ako to zahtijeva plodouživalac koji se obavezao da će sve troškove te uprave snositi kao troškove za upotrebu i iskorištavanje poslužne stvari. (5) Ako je služnost upisana u zemljišnoj knjizi, ona će prestati tek brisanjem. Član 271. Zaštita tuđega povjerenja Služnost koja nije upisana u zemljišnoj knjizi prestaje kad poslužnu stvar stekne osoba koja nije znala niti je morala znati za tu služnost. Član 272. Prestanak lične služnosti (1) Pravo lične služnosti prestaje smrću ovlaštenika ili prestankom pravne osobe koja je bila ovlaštenik toga prava, ako nije drugačije određeno. (2) Ako je pravo lične služnosti izričito osnovano i za ovlaštenikove nasljednike, nasljeđivanjem će ono preći na one koji nasljeđuju zbog smrti prvoga ovlaštenika; smrću nasljednika koji je naslijedio pravo lične služnosti ona se gasi, ako nije drugačije određeno. Broj 66 - Strana 88 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. (3) Ako je lična služnost osnovana u korist jedne porodice, prestaje kad ta porodica izumre; u sumnji se smatra da je osnovana za nasljednika, a ko tvrdi da je osnovana za porodicu, treba to i dokazati. Član 273. Rasterećenje zakonom ili odlukom organa vlasti (1) Služnosti prestaju ispunjenjem pretpostavki, koje je za to odredio posebni zakon. (2) Nadležno tijelo ukinut će služnost u slučajevima i pod pretpostavkama određenim posebnim zakonom. (3) Ako ukidanje ili prestanak služnosti ima značenje izvlaštenja, osoba čija je služnost prestala ima pravo na punu naknadu. (4) Ako je služnost upisana u zemljišnoj knjizi, ona će prestati tek brisanjem, ako zakonom nije drugačije određeno. Član 274. Prestanak stvarne služnosti (1) Stvarna služnost prestaje: 1) ako se vlasnik poslužne nekretnine protivi njenom vršenju, a vlasnik povlasne nekretnine tri uzastopne godine nije vršio svoje pravo, 2) ako ista osoba postane vlasnik poslužne i povlasne nekretnine, 3) ako propadne povlasna ili poslužna nekretnina, 4) nevršenjem u periodu od 10 godina. (2) Vlasnik poslužne nekretnine ima pravo zahtijevati da prestane pravo stvarne služnosti kada ona postane nepotrebna za korištenje povlasne nekretnine, kao i kada prestane razlog zbog kojeg je bila zasnovana. Član 275. Podijeljene povlasne nekretnine (1) Ako se podijeli povlasna nekretnina, stvarna služnost ostaje u korist svih njenih dijelova. Vlasnik poslužne nekretnine ima pravo zahtijevati da stvarna služnost vlasnika dijela podijeljene povlasne nekretnine prestane, ako ne služi za potrebe tog dijela. (2) Ako je podijeljena poslužna nekretnina, stvarna služnost ostaje samo na dijelovima na kojima je vršena. Glava IV REALNI TERETI 1. Općenito Član 276. Pojam i sadržaj Realni teret daje svom korisniku ograničeno stvarno pravo na nekretnini koju opterećuje ovlašćujući ga da mu se na teret njene vrijednosti periodično daju stvari ili čine radnje koje su sadržaj tog realnog tereta. Član 277. Osnivanje realnog tereta (1) Realni teret se osniva na određenoj nekretnini na osnovu pravnog posla i odlukom suda ili nadležnog organa. (2) Realni teret je osnovan kada su ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti. Član 278. Osnivanje pravnim poslom (1) Na osnovu pravnog posla, realni teret se osniva njegovim izvođenjem iz vlasništva nekretnine koja se njime opterećuje, a na način određen zakonom. (2) Pravni posao o osnivanju stvarnog tereta mora biti u obliku notarski obrađene isprave i mora sadržavati odredbe o osnivanju tereta na određenoj nekretnini, njegovom sadržaju i korisniku tereta. (3) Suvlasnici ili zajednički vlasnici na nekretnini mogu samo saglasno odrediti da se optereti realnim teretom. Član 279. Upis tereta u zemljišne knjige (1) Realni teret osnovan pravnim poslom stiče se upisom u zemljišnu knjigu kao teret na njime opterećenoj nekretnini. (2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke određene zakonom za upis u zemljišnu knjigu, realni teret se stiče predbilježbom, pod uvjetom da se predbilježba naknadno opravda. (3) Osoba koja realni teret stekne na osnovu pravosnažne odluke suda ovlaštena je tražiti upis toga prava u zemljišne knjige. (4) Realni teret ne može se suprotstaviti pravu savjesne osobe, koja je, postupajući sa povjerenjem u zemljišne knjige upisala svoje pravo prije nego što je zatražen upis realnog tereta. Član 280. Osnivanje odlukom suda (1) Realni teret se može osnivati odlukom suda u postupku diobe, ostavinskom postupku, i u drugim slučajevima određenim zakonom. (2) Na osnivanje realnog tereta shodno se primjenjuju pravila o osnivanju služnosti. Član 281. Opterećena nekretnina (1) Realnim teretom može biti opterećena jedna ili više nekretnina koje su sposobne biti predmetom založnoga prava. (2) S opterećenom nekretninom opterećeni su i svi njeni pripatci. (3) Sve što važi za nekretninu, važi i za suvlasnički dio nekretnine. Član 282. Sadržaj realnog tereta (1) Sadržaj realnog tereta može biti moguća, dopuštena i određena, ili odrediva radnja periodičnog davanja stvari ili novca, ili drugih radnji koje imaju novčanu vrijednost. Radnja koja čini sadržaj realnog tereta ne mora biti u vezi sa ekonomskom namjenom opterećene nekretnine, niti služiti ostvarivanju ekonomske namjene korisnikove nekretnine. (2) Radnja jednokratnog davanja ili činjenja koje ima novčanu vrijednost može biti sporedni sadržaj realnog tereta. U tom slučaju shodno se primjenjuje odredba stava 1. ovog člana, ako nije drugačije određeno. Član 283. Promjena sadržaja (1) Promjena sadržaja realnog tereta dopuštena je samo u sporazumu sa vlasnikom opterećene nekretnine, a ako bi se time ometao dotadašnji način izvršavanja ostalih stvarnih prava na opterećenoj nekretnini, tada i u sporazumu sa nosiocima tih prava. (2) Na promjenu sadržaja realnog tereta shodno se primjenjuju odredbe o osnivanju realnih tereta na osnovu pravnog posla. Član 284. Osnovna obaveza (1) Realni teret obavezuje vlasnika opterećene nekretnine da korisniku tereta ispunjava sadržaj tereta, za što odgovara vrijednošću te nekretnine. (2) Obaveza iz realnog tereta prenosiva je samo zajedno s opterećenom nekretninom. (3) S prelaskom vlasništva opterećene nekretnine na drugu osobu ujedno prelazi i obaveza iz realnog tereta. (4) Osnovna obaveza iz realnog tereta ne zastarijeva. Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 89 Član 285. Pojedinačne obaveze davanja ili činjenja (1) Kada na osnovu vlasnikove obaveze iz člana 284. ovog zakona dospije za ispunjenje neko davanje ili činjenje, tada nastaje pojedinačna obaveza vlasnika opterećene nekretnine da to davanje, odnosno činjenje ispuni korisniku tereta kao povjeriocu. (2) Korisnik tereta ovlašten je da traži ispunjenje pojedinačne obaveze iz stava 1. ovog člana, ili njenu novčanu protuvrijednost. (3) Pojedinačne obaveze davanja i činjenja zastarijevaju u roku od tri godine od dospijeća svake pojedine obaveze. Član 286. Lična odgovornost za pojedinačne obaveze (1) Za ispunjenje pojedinačne obaveze davanja ili činjenja odgovara svom svojom imovinom osoba koja je vlasnik opterećene nekretnine u vrijeme dospijeća obaveze. Odgovornost te osobe za dospjele obaveze ne prestaje sa prestankom njenog prava vlasništva na opterećenoj nekretnini. (2) Ako je opterećena nekretnina u posjedu treće osobe, ona odgovara cjelokupnom svojom imovinom za pojedinačna davanja ili činjenja dospjela do prestanka posjeda nekretnine. (3) Plodouživalac nekretnine opterećene stvarnim teretom odgovara vlastitom imovinom umjesto vlasnika te nekretnine za pojedinačna davanja i činjenja na koja obavezuje stvarni teret. Član 287. Stvarnopravna odgovornost za pojedinačne obaveze (1) Za sve dospjele pojedinačne obaveze, davanja i činjenja koja proizlaze iz realnog tereta odgovara vlasnik vrijednošću opterećene nekretnine, a nakon diobe te nekretnine vrijednošću svojih dijelova solidarno odgovaraju svi vlasnici dijelova na koje je razdijeljena. (2) Stvarnopravna odgovornost za pojedinačnu obavezu davanja i činjenja solidarna je s ličnom odgovornošću za istu obavezu. Član 288. Neodvojivost (1) Realni teret se ne može odvojiti od nekretnine koju opterećuje. Sticanjem vlasništva na opterećenoj nekretnini stiče se nekretnina opterećena realnim teretom, ako zakonom nije drugačije određeno. (2) Pravo iz realnog tereta osnovanog u korist neke osobe ne može se prenositi sa ovlaštenika na drugu osobu, ako nije drugačije određeno, a pravo iz realnog tereta osnovanog u korist vlasnika neke nekretnine prenosi se samo zajedno sa vlasništvom te nekretnine. 2. Teret u korist vlasnika nekretnine Član 289. Teret i povlasna nekretnina (1) Realni teret u korist neke nekretnine (povlasna nekretnina) daje vlasniku te nekretnine ograničeno stvarno pravo na opterećenoj nekretnini koje ga ovlašćuje da mu se periodično daju stvari ili izvršavaju radnje koje su sadržaj tog stvarnog tereta. (2) Realni teret koji je osnovan u korist neke nekretnine kao povlasne ne može se razdvojiti od vlasništva te nekretnine te je prenosiv samo zajedno s tom nekretninom. Član 290. Uticaj diobe (1) U slučaju podjele povlasne nekretnine, realni teret postoji i dalje u korist pojedinih dijelova srazmjerno veličini svakog dijela ako su davanja i radnje djeljivi. Ako davanja i radnje nisu djeljivi shodno se primjenjuju pravila o nedjeljivim obavezama. (2) Diobom se ne smije otežati opterećenje vlasnika opterećene nekretnine. (3) Ukoliko se diobom oteža opterećenje vlasnika opterećene nekretnine vlasnik te opterećene nekretnine ima pravo da zahtijeva srazmjerno smanjenje davanja i radnji, koje su zbog diobe postale za njega teže. Član 291. Prijenos dospjele obaveze Dospjele pojedinačne obaveze davanja ili radnji, na koje je vlasnik nekretnine obavezan stvarnim teretom u korist neke nekretnine, mogu se prenijeti na drugu osobu, ako nije drugačije određeno. 3. Tereti u korist osobe Član 292. Tereti lične naravi (1) Realni teret u korist osobe daje ovlašteniku ograničeno stvarno pravo na opterećenoj nekretnini koje ovlašćuje da mu se periodično daju stvari ili izvršavaju radnje koje su sadržaj tog realnog tereta. (2) Pravo iz realnog tereta osnovanog u korist neke osobe ne može se prenositi sa ovlaštenika na drugu osobu, ako nije drugačije određeno. Član 293. Prenosivost pojedinih tražbina Dospjela pojedinačna davanja ili radnje na koje je vlasnik nekretnine obavezan realnim teretom mogu se prenijeti na drugu osobu, ako nije drugačije određeno ni suprotno prirodi radnje koja se traži. Član 294. Vrste realnih tereta Nekretnina može biti opterećena realnim teretom, u korist svakodobnog vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) ili nosioca prava građenja. Član 295. Zaštita korisnika tereta (1) Korisnik realnog tereta ima pravo tužbom zahtijevati da se prema vlasniku opterećene nekretnine utvrdi postojanje realnog tereta. (2) Ako treća osoba ometa ili sprečava korisnika u izvršavanju realnog tereta on ima pravo tužbom zahtijevati da to ometanje ili sprečavanje prestane. Član 296. Prestanak realnog tereta (1) Realni teret prestaje njegovim brisanjem u zemljišnoj knjizi. (2) Brisanje realnog tereta se može zahtijevati zbog: 1) propasti opterećene ili povlasne nekretnine; 2) stavljanje izvan prometa opterećene i povlasne nekretnine; 3) odricanja korisnika tereta; 4) isteka vremena na koje je bio osnovan ili ispunjenjem raskidnog uvjeta pod kojim je bio osnovan; 5) donošenja odluke suda o amortizaciji tereta; 6) smrti osobe u čiju je korist bio osnovan, ako stvarni teret nije izričito osnovan i za njene nasljednike. Član 297. Ukidanje realnog tereta Vlasnik opterećene nekretnine može zahtijevati da se realni teret ukine ako on izgubi svoju svrhu. Odluku o ukidanju realnog tereta donosi sud na zahtjev vlasnika opterećene nekretnine, bez obzira na pravni osnov o njegovom osnivanju. Broj 66 - Strana 90 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. Glava V PRAVO GRAĐENJA 1. Općenito Član 298. Pojam (1) Pravo građenja je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje daje ovlast svom nosiocu da na površini toga zemljišta ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik tog zemljišta dužan je to trpjeti. (2) Pravo građenja je u pravnom pogledu izjednačeno s nekretninom. (3) Zgrada koja je izgrađena, ili koja bude izgrađena, na zemljištu koje je opterećeno pravom građenja pripadnost je toga prava, kao da je ono zemljište. Član 299. Sadržaj prava građenja (1) Ko je nosilac prava građenja taj je i vlasnik zgrade koja je pripadnost tog njegovog prava, a u pogledu zemljišta koje je opterećeno pravom građenja ima ovlasti i dužnosti plodouživaoca. Svaka odredba suprotna tome je ništava. (2) Nosilac prava građenja dužan je vlasniku zemljišta plaćati mjesečnu naknadu za zemljište u iznosu prosječne zakupnine za takvo zemljište, ako nije drugačije određeno. Član 300. Promjena sadržaja (1) Promjena sadržaja prava građenja dopuštena je samo u sporazumu s vlasnikom opterećene nekretnine, a ako bi se time ometao dotadašnji način izvršavanja ostalih stvarnih prava na opterećenoj nekretnini - tada i u sporazumu s ovlaštenicima tih prava. (2) Na preinaku sadržaja primjenjuje se na odgovarajući način ono što je određeno za osnivanje prava građenja na osnovu pravnoga posla. Član 301. Neodvojivost Pravo građenja ne može se odvojiti od zemljišta koje opterećuje, pa ko na bilo kojem pravnom osnovu stekne vlasništvo opterećenog zemljišta, stekao je zemljište opterećeno pravom građenja, ako zakonom nije drugačije određeno. Član 302. Nosilac prava građenja (1) Nosilac prava građenja je osoba u čiju je korist to pravo osnovano ili je na nju prešlo. (2) Vlasnik zemljišta može biti nosilac prava građenja na svome zemljištu. Član 303. Prometnost (1) Pravo građenja je otuđivo i nasljedivo kao i druge nekretnine, ako nije drugačije određeno. (2) Pravo građenja može se opteretiti služnostima, stvarnim teretima i založnim pravom, zemljišnim dugom i na svaki drugi način koji je u skladu sa zakonom i koji nije suprotan pravnoj naravi toga prava. (3) Zgrada i pravo građenja čine neraskidivo pravno jedinstvo, pa se zajedno prenose, nasljeđuju i opterećuju. Član 304. Ograničenje prava građenja Pravo građenja može se ograničiti pravnim poslom na svaki mogući način koji nije suprotan zakonu, ili njegovoj prirodi, ili pravima trećih osoba. 2. Sticanje prava građenja Član 305. Osnivanje prava građenja (1) Pravo građenja osniva se na osnovu pravnog posla ili odluke suda. (2) Pravni posao iz stava 1 ovog člana zaključuje se u obliku notarski obrađene isprave. Član 306. Upis prava građenja (1) Pravo građenja stiče se dvostrukim upisom u zemljišnu knjigu, i to njegovim upisom kao tereta na zemljištu koje opterećuje, te njegovim upisom kao posebnog zemljišnoknjižnog tijela u za to novoosnovanom zemljišnoknjižnom ulošku. (2) Upis prava građenja u zemljišnu knjigu moguć je samo na osnovu izjave volje vlasnika da time optereti svoje zemljište. (3) Ako bi pravo građenja štetilo već upisanim ograničenim stvarnim pravima na zemljištu koje bi se opteretilo pravom građenja, ono se može upisati samo s pristankom ovlaštenika tih prava. (4) Kada se na osnovu prava građenja sagradi zgrada ili postojeća zgrada odvoji od zemljišta pravom građenja, upisat će se da je na pravu građenja. (5) Kad zakonom nije drugačije određeno u pogledu načina osnivanja prava građenja, njegove promjene i prestanka, te u pogledu zaštite povjerenja u zemljišne knjige, na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe ovog zakona koje se odnose na pravo vlasništva. Član 307. Osnivanje odlukom suda (1) Pravo građenja može svojom odlukom osnovati sud u postupku diobe i ostavinskom postupku, a i u drugim slučajevima određenim zakonom. (2) Na osnivanje prava građenja odlukom suda na odgovarajući način se primjenjuju pravila o osnivanju služnosti odlukom suda. Član 308. Prijenos prava građenja Na prijenos prava građenja na odgovorajući način se primjenjuju odredbe o sticanju prava vlasništva na nekretninama na osnovu pravnog posla, odluke nadležnog tijela i nasljeđivanja, ako nije nešto drugačije određeno niti proizlazi iz pravne naravi prava građenja. 3. Zaštita prava građenja Član 309. Obim Pravo građenja kao pravo na nečijem zemljištu uživa zaštitu odgovarajućom primjenom pravila o stvarnim služnostima, a kao nekretnina u pravnom pogledu odgovarajućom primjenom pravila o zaštiti prava vlasništva. 4. Prestanak prava građenja Član 310. Način prestanka (1) Pravo građenja prestaje: 1) propašću opterećenog zemljišta, 2) sporazumom, 3) ovlaštenikovim odreknućem, 4) istekom ugovorenog roka i 5) ispunjenjem ugovorenog raskidnoga uvjeta, rasterećenjem i ukidanjem. (2) Pravo građenja upisano u zemljišnoj knjizi prestaje kad, zbog razloga iz stava 1. ovog člana, bude izbrisano kao teret Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 91 na zemljištu opterećenom tim pravom i kao posebno zemljišnoknjižno tijelo. Član 311. Ukinuće (1) Ne bude li na pravu građenja izgrađena zgrada u roku od deset godina od osnutka toga prava, vlasnik opterećene nekretnine može zahtijevati da se ono ukine. Ako nije nešto posebno određeno, odluku o ukidanju donijet će sud na zahtjev vlasnika opterećene nekretnine, bez obzira na pravni osnov na kojem je pravo građenja bilo osnovano. (2) Pravo građenja na kojem je bila izgrađena zgrada, ali je srušena do te mjere da se ne može upotrebljavati za svrhu kojoj je bila namijenjena, prestat će ukidanjem kao da zgrada i nije bila izgrađena, ako nije u roku od šest godina ponovno sagrađeno barem u mjeri koliko je najnužnije da služi svojoj prijašnjoj glavnoj namjeni. (3) Rok iz stava 2. ovog člana počinje teći prvoga dana one godine koja slijedi nakon godine kad je zgrada srušena, ali ne teče dok postoje okolnosti pod kojima bi zastao teći i rok dosjelosti. (4) Pravo građenja prestat će na osnovu odluke o ukidanju tek brisanjem u zemljišnoj knjizi. Član 312. Posljedice prestanka (1) S prestankom prava građenja postaje pripadnost zemljišta ono što je pravom građenja bilo od zemljišta pravno odvojeno. (2) Na odnos vlasnika zemljišta i osobe kojoj je prestalo pravo građenja na odgovarajući će se način primjenjivati pravila po kojima se prosuđuju odnosi nakon prestanka prava plodouživanja, ako nije nešto posebno određeno. (3) Vlasnik je dužan osobi kojoj je prestalo pravo građenja dati onoliku naknadu za zgradu koliko je njena nekretnina u prometu vrijednija s tom zgradom nego bez nje. Član 313. Tuđa prava (1) Tuđa stvarna prava koja su bila teret prava građenja prestaju s prestankom toga prava, ako nije drugačije određeno. (2) Založno pravo koje je teretilo pravo građenja nakon prestanka toga prava tereti naknadu koju je vlasnik dužan osobi čije je pravo građenja prestalo. (3) Služnosti, stvarni tereti i založna prava u korist i na teret prava građenja sa zgradom, ostaju kao služnosti i stvarni tereti u korist, odnosno na teret zemljišta sa zgradom, a s dotadašnjim prvenstvenim redom. Član 314. Pravo nadziđivanja (1) Pravo nadziđivanja je pravo izgradnje jednog ili više posebnih dijelova nekretnine na postojećoj zgradi. (2) Na pravo nadziđivanja odgovarajuće se primjenjuju pravila o pravu građenja, ako nije što drugo određeno zakonom i ako se ne protivi njegovoj prirodi. (3) Pravo nadziđivanja se ne može otuđiti ni opteretiti bez saglasnosti vlasnika zgrade i nosioca drugih stvarnih prava na nekretnini. (4) Nadziđivanjem u skladu sa pravom nadziđivanja i odobrenjima nadležnih organa se stiče pravo vlasništva na nadzidanom dijelu i pravo suvlasništva na cijeloj nekretnini, a pravo nadziđivanja prestaje. (5) Založno pravo na pravu nadziđivanja prelazi na nadzidani dio nekretnine i na pravo suvlasništva na nekretnini. Dio četvrti POSJED 1. Opće odredbe Član 315. Pojam posjeda (1) Posjednik stvari je osoba koja ima faktičku vlast na stvari. (2) Ko svoju faktičku vlast vrši lično ili putem pomoćnika u posjedovanju neposredni je posjednik. (3) Posredni posjed stvari ima osoba koja faktičku vlast na stvari vrši preko druge osobe, koja po nekom pravnom osnovu ima stvar u neposrednom posjedu. Ako je posjednik, prije nego je stvar prepustio neposrednom posjedniku, po nekom pravnom osnovu dobio tu stvar u neposredan posjed od treće osobe, i ta se osoba smatra posrednim posjednikom. (4) Posjed stvari ima i osoba koja faktičku vlast vrši u pogledu dijela neke stvari, koji inače ne bi mogao biti samostalni objekt stvarnih prava kao što je soba ili druga prostorija u stanu i slično. (5) S posjedom stvari izjednačeno je faktičko izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti u pogledu neke nekretnine (posjed prava); na posjed toga prava se na odgovarajući način primjenjuju odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno prirodi prava niti odredbama zakona. (6) Više osoba mogu imati posjed iste stvari ili prava stvarne služnosti (suposjed). Član 316. Samostalni i nesamostalni posjed (1) Samostalni posjednik je osoba koja posjeduje stvar kao da je njen vlasnik odnosno pravo stvarne služnosti kao da je njegov nosilac. (2) Nesamostalni posjednik je osoba koja posjeduje stvar ili pravo stvarne služnosti priznajući vlast neposrednog posjednika. Član 317. Pretpostavljeno vlasništvo na pokretnoj stvari Svako može u pravnom prometu valjano postupati pouzdavajući se u to da je posjednik pokretne stvari njen vlasnik, osim ako je znao ili je morao znati da nije. Član 318. Pomoćnik u posjedu Osoba koja na osnovu radnog ili sličnog odnosa ili u nečijem domaćinstvu vrši faktičku vlast ili pravo stvarne služnosti na stvari za drugu osobu i dužna je postupati po uputstvima te osobe nije posjednik nego je pomoćnik u posjedu. 2. Sticanje posjeda Član 319. Način sticanja Posjed je stečen kad sticalac uspostavi svoju faktičku vlast u pogledu stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim činom (izvorno sticanje posjeda), ili da mu je prenesena (izvedeno sticanje posjeda). Član 320. Prijenos posjeda (1) Posjed se prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim sticalac ima vlast na stvari, a predaja je izvršena čim se sticalac s voljom prenosioca nađe u položaju izvršavati vlast u pogledu stvari. (2) Kad se posjed prenosi osobi koja nije prisutna, predaja je izvršena kad on primi stvar ili kad je primi osoba koja ga zastupa, a predajom prevozniku samo ako prevoznik radi za račun sticaoca. (3) Kad su za robu predanu prevozniku ili skladištaru izdati vrijednosni papiri koji je zamjenjuju u pravnom prometu, Broj 66 - Strana 92 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. predaja takvog papira znači predaju te robe. Pri tome u slučaju kad je jedna osoba u dobroj vjeri primila takav papir, a druga u dobroj vjeri primila robu – posjed robe je stekla ova druga osoba. Član 321. Predaja posjeda očitovanjem volje (1) Samim očitovanjem volje da se posjed predaje sticaocu taj stiče neposredni posjed samo ako je već u položaju da izvršava svoju vlast u pogledu stvari. (2) Samim očitovanjem volje da se posjed predaje sticaocu može posjed preći na njega tako da dotadašnji posjednik zadrži stvar, a sticaocu se prenese ili se za njega osnuje pravo da mu dotadašnji posjednik preda tu stvar; isto tako i da se stvar preda nekoj trećoj osobi, a sticalac dobije pravo da mu ona preda tu svar. (3) Predaja posjeda učinjena samim očitovanjem volje da se posjed predaje sticaocu djelovaće prema trećima samo ako su o tome obaviješteni, ili im je to inače poznato. Član 322. Sticanje posjeda stvarne služnosti (1) Posjed prava stvarne služnosti stiče se izvorno ukoliko posjednik jedne nekretnine kao povlasne počne izvršavati radnje koje predstavljaju sadržinu određene stvarne služnosti na drugoj nekretnini. (2) Ukoliko posjednik neke nekretnine u sporazumu sa posjednikom druge nekretnine počne izvršavati radnje koje predstavljaju sadržinu određene stvarne služnosti smatra se da je posjed prava stvarne služnosti predat sticaocu. (3) Posjed prava stvarnih služnosti uspostavljen u korist određene nekretnine kao povlasne prelazi zajedno s posjedom te nekretnine na sticaoca. (4) Onaj ko izvorno stekne posjed nekretnine, ne stiče samim time i posjed prava stvarne služnosti koja postoji u njezinu korist. Član 323. Nasljeđivanje posjeda (1) Nasljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavioca bez obzira kad je stekao faktičku vlast na stvari. (2) Kada je ostaviočev posjed na jednoj ili više stvari odnosno prava stvarnih služnosti njegovom smrću prešao na dva ili više sunasljednika, svi su oni time postali suposjednici tih stvari odnosno prava stvarne služnosti, pa će tako i izvršavati posjed, osim ako na osnovu ostaviočeve volje izražene u testamentu ili odlukom suda u ostavinskom postupku nije drugačije određeno. (3) Prelaskom ostaviočeva posjeda na njegova nasljednika ne dira se u ostale posjede iste stvari, odnosno prava. 3. Svojstva posjeda Član 324. Zakonit posjed Posjed je zakonit ako se zasniva na valjanom pravnom osnovu toga posjedovanja (pravo na posjed). Član 325. Istinit posjed (1) Posjed je istinit odnosno miran ako nije pribavljen silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja. (2) Posjed koji je stečen silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja postaje miran kada osobi od koje je tako pribavljen prestane pravo na posjedovnu zaštitu. Član 326. Savjestan posjed (1) Posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da nema pravo na posjed. Savjesnost prestaje saznanjem posjednika da mu ne pripada pravo na posjed. (2) Savjesnost posjeda se pretpostavlja. (3) Savjesnost i istinitost posjeda pravne osobe prosuđuje se prema savjesnosti i postupanju one fizičke osobe koja je za tu pravnu osobu ovlaštena poduzimati radnje sticanja ili izvršavanja posjeda. (4) Savjesnost i istinitost posjeda osoba koje imaju zakonskog zastupnika prosuđuje se prema savjesnosti i postupanju njihovog zakonskog zastupnika. (5) Ako je u sporu o pravu na posjed pravosnažno odlučeno da pravo na posjed ne pripada posjedniku, njegov je posjed nesavjestan od časa kad mu je tužba dostavljena; to na odgovarajući način važi i kad je o pravu na posjed konačno odlučilo drugo nadležno tijelo ili sud u nekom drugom postupku. 4. Zaštita posjeda Član 327. Pravo na zaštitu posjeda (1) Posjednik ima pravo na zaštitu od samovlasnog smetanja posjeda. (2) Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u sudskom postupku ili putem samopomoći. (3) Posjednik ima pravo zahtijevati sudsku zaštitu zbog smetanja posjeda u roku od 30 (trideset) dana od saznanja za smetanje i počinioca, a najkasnije od jedne godine od dana nastalog smetanja (parnica zbog smetanja posjeda). (4) Posjedovnom tužbom posjednik traži da se utvrdi čin smetanja posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja posjeda, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. (5) Sud pruža zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, pri čemu nemaju uticaja pravo na posjed, pravni osnov posjeda i savjesnost posjednika. (6) Posjednik koji je posjed stekao silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja, ima također pravo na zaštitu od smetanja posjeda, osim prema osobi od koje je na takav način došao do posjeda, ako od nastalog smetanja nisu protekli rokovi iz stava 3. ovog člana. Član 328. Trajnost posjeda (1) Posjed traje dok traje posjednikova faktička vlast u pogledu stvari. Posjed ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili propuštanje izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno i nezavisno od volje posjednika. (2) Smatra se da posjed nakon što je stečen traje neprekidno dalje, a ko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao. Član 329. Samovlast (1) Samovlast je zabranjena. Bez obzira na to kakav je posjed, niko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed. (2) Ko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. (3) Ni osoba od koje je posjed pribavljen silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon što joj prestane pravo na zaštitu posjeda. (4) Nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela, donesenom na osnovu zakona koji to dopušta. Samovlasno je i kad je čin oduzimanja ili smetanja posjeda učinjen u nekom javnom ili općem interesu, ako nije dopušten zakonom ili na osnovu zakona. Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 93 Član 330. Samopomoć (1) Posjednik ima pravo na samopomoć protiv onoga ko ga samovlasno ometa u posjedu, pod uvjetom da je opasnost neposredna, da je samopomoć nužna jer bi sudska pomoć stigla prekasno i da je način njenog vršenja primjeren konkretnoj opasnosti (dopuštena samopomoć). (2) Dopuštena samopomoć se smije vršiti u rokovima u kojima se prema ovom zakonu može podići tužba za zaštitu posjeda. (3) Dopuštenom samopomoći smije se umjesto posjednika poslužiti pomoćnik u posjedu. (4) Posjednik koji ostvari svoje pravo na zaštitu posjeda putem samopomoći, a nisu bile ispunjene pretpostavke iz stava 1. ovog člana, odgovara za štetu koju je pri tome prouzrokovao. Član 331. Sudska zaštita posjeda (1) Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. (2) Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni osnov posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. (3) Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno. Član 332. Zaštita posrednog posjeda (1) Posredni posjednik je ovlašten tražiti zaštitu posjeda prema trećim osobama i zahtijevati predaju posjeda neposrednom posjedniku. (2) Ukoliko neposredni posjednik ne može ili ne želi ponovo preuzeti neposredni posjed koji mu je bio oduzet posredni posjednik može za sebe zahtijevati predaju stvari. (3) Posredni posjednik može postaviti zahtjev u cilju zaštite svoga posrednog posjeda od smetanja koje je počinio neposredni posjednik, samo ako za odlučivanje o tom zahtjevu ne bi bilo nužno raspravljati o njihovom pravnom odnosu. Član 333. Zaštita suposjeda (1) Svaki suposjednik je ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti. (2) Suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu. Član 334. Zaštita nasljedničkog posjeda (1) Svaki zajednički posjednik je ovlašten štititi nasljednički posjed koji je s ostavioca prešao na nasljednike od samovlasnog smetanja treće osobe, a od smetanja drugih sunasljednika prema pravilima koja važe za zaštitu suposjeda. (2) Kad objektom posjeda upravlja na osnovu svojega ovlaštenja izvršilac oporuke ili staralac zaostavštine, tada je on ovlašten tražiti zaštitu posjeda koji je s ostavioca prešao na nasljednika. (3) Odredbom stava 2. ovoga člana ne dira se u pravo svakoga pojedinoga nasljednika ili sunasljednika na zaštitu, no s time da može zahtijevati povrat oduzetoga jedino prema izvršiocu oporuke, odnosno staraocu zaostavštine. Član 335. Zaštita prava na posjed Pravo na posjed može se utvrđivati i štiti pred sudom, nezavisno o trajanju i ishodu postupka za zaštitu posjeda. 5. Prestanak Član 336. Prestanak posjeda stvari (1) Posjed prestaje kada prestane posjednikova faktička vlast na stvari. (2) Posjed stvari prestaje propašću stvari, kad posjednik izgubi stvar, a nema izgleda da će se opet naći, kao i kad je posjednik svojom voljom napustio stvar. (3) Posjed je prestao ako je posjed na stvari stekla osoba kojoj posjednik nije predao stvar u neposredni posjed i koja nije njen pomoćnik u posjedu kao i u slučaju da joj je posjed oduzet a ona u zakonskim rokovima nije ostvarila zaštitu svoga posjeda. (4) Posjed nije prestao ukoliko je posjed bio oduzet a posjednik ga ponovo uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu služeći se svojim pravom na zaštitu posjeda. (5) Posjed ne prestaje, niti se prekida, ako je posjednik privremeno spriječen da vrši faktičku vlast na stvari nezavisno od svoje volje. (6) Neprekidnost posjeda se pretpostavlja. Član 337. Prestanak posjeda prava (1) Posjed prava je prestao kad je propala nekretnina na kojoj se izvršavao sadržaj toga prava ili se posjednik odrekao svog posjeda prava. (2) Posjed prava ne prestaje samim neizvršavanjem sadržaja prava stvarne služnosti dok ga njegov posjednik može izvršavati ako to želi. (3) Posjed prava prestaje kad posjednik poslužne nekretnine prestane trpjeti da se i dalje izvršava sadržaj prava služnosti na njegovoj nekretnini, odnosno prestane propuštati što je do tada propuštao, ako posjednik prava ne ostvari zaštitu svoga posjeda. (4) Posjed prava stvarne služnosti prestaje dotadašnjem posjedniku i zajedno s prestankom njegovog posjeda nekretnine u čiju ga je korist izvršavao. Dio peti PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Glava I PRIJELAZNE ODREDBE 1. Pretvorba društvenog vlasništva Član 338. Pretvorba prava korištenja, ili upravljanja ili raspolaganja (1) Ako posebni zakonom nije određeno drugačije pravo upravljanja ili korištenja ili raspolaganja kao osnovna prava na stvarima u društvenom odnosno državnom vlasništvu koje do stupanja na snagu ovog zakona nije postalo vlasništvo druge osobe, danom stupanja na snagu ovog zakona pretvaraju se u pravo vlasništva njihovog dosadašnjeg nosioca odnosno njegovog pravnog sljednika, ako te stvari mogu biti predmet prava vlasništva. Broj 66 - Strana 94 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. (2) Za upise prava upravljanja ili korištenja ili raspolaganja na stvarima u društvenom odnosno državnom vlasništvu, koji su provedeni u zemljišnim knjigama do dana stupanja na snagu ovog zakona, smatra se da su upisi prava vlasništva, ako društveno vlasništvo nije pretvoreno u vlasništvo druge osobe, koja je ovlaštenao ishoditi uknjižbu svoga prava. (3) Pravo upravljanja ili korištenja ili raspolaganja na stvari u društvenom odnosno državnom vlasništvu postalo je pretvorbom vlasništvo pravnog sljednika dotadašnjega nosioca prava upravljanja odnosno korištenja ili raspolaganja na toj stvari, ako je stvar podobna biti predmetom prava vlasništva, osim ako je po nekom pravnom osnovu postalo vlasništvo druge osobe a posebnim zakonom nije određeno drugačije. (4) Odredbe ovog zakona o pretvorbi prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja stvarima u društvenom odnosno državnom vlasništvu primjenjuju se i na pravne sljedbenike nosioca tih prava. Član 339. Pretvorba prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta Prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u društvenom, sada u državnom vlasništvu, koje nije prestalo do donošenja ovoga zakona pretvara se njegovim stupanjem na snagu u pravo vlasništva dotadašnjeg nosioca tog prava ili njegovog pravnog sljednika, a upis toga prava smatra se kao upis prava vlasništva, ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno. Član 340. Uvjetna pretvorba Pravo vlasništva i druga prava koja se steknu po odredbama ovoga zakona koje se odnose na pretvorbu prava upravljanja ili korištenja ili raspolaganja stvarima u društvenom vlasništvu i prava korištenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu, stečena su pod uvjetom da nisu u sukobu s pravima na stvarima koje su bile u društvenom vlasništvu, a pripadaju drugim osobama na osnovu propisa o restituciji. Član 341. Presumpcije (1) Osoba, koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nosilac prava upravljanja ili korištenja ili raspolaganja nekretninom, odnosno prava korištenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu, smatra se vlasnikom nekretnine, ukoliko se ne dokaže suprotno a društveno vlasništvo nije pretvoreno u vlasništvo druge osobe. (2) Osoba koja se ne može osloniti na presumpciju iz stava 1. ovoga člana, ili koja dokazuje suprotno od nje, dokazat će svoje pravo vlasništva ako dokaže da je ona odnosno njen pravni predhodnik bio stekao pravo upravljanja, ili korištenja ili raspolaganja, odnosno pravo korištenja prava korištenja građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu, na valjanom pravnom osnovu i uz ispunjenje svih ostalih pretpostavka koje su se za sticanje toga prava zahtijevale u trenutku sticanja. (3) Smatra se da su državno vlasništvo sve stvari iz društvenoga vlasništva u pogledu kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje presumpcija vlasništva iz stava 1. ovoga člana, a nosioca prava vlasništva odredit će se posebnim zakonom. Član 342. Upis neuknjiženih prava na nekretninama (1) Upis prava vlasništva nekretnine koje je nastalo pretvorbom društvenog vlasništva ili potječe od nekadašnjega prava upravljanja, ili korištenja ili raspolaganja stvari u društvenom vlasništvu provest će se po pravilima zemljišnoknjižnog prava, ako ovim zakonom nije nešto drugo propisano. (2) Osobe koje u zemljišnim knjigama nisu upisane kao nosioci prava vlasništva stečenog pretvorbom društvenog vlasništva ili prava upravljanja ili korištenja ili raspolaganja, a ne raspolažu ispravom valjanom za zemljišnoknjižni upis prava vlasništva, odnosno drugih stvarnih prava na nekretninama, upisat će pravo vlasništva tih nekretnina, odnosno drugih stvarnih prava u zemljišnu knjigu na temelju odluke suda, nakon što dokažu da su bili izvanknjižni nosioci takvog prava na nekretnini u društvenom vlasništvu. (3) Državno/entitetsko vlasništvo na nekretninama na kojima su imala pravo upravljanja ili korištenja ili raspolaganja društvenopravne osobe uknjižit će se na temelju odluke nadležnog organa. (4) Odredbe o sticanju prava uknjižbom shodno se primjenjuju i na sticanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava upisom u knjigu položenih ugovora. Član 343. Upis vlasništva u koje se pretvorilo pravo korištenja na građevinskom zemljištu (1) Upis prava vlasništva nekretnine koje potiče od nekadašnjih prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u društvenom, sada državnom vlasništvu provest će se po pravilima zemljišnoknjižnog prava, ako ovim zakonom nije nešto drugo propisano. (2) Zemljišnoknjižni sud će na zahtjev osobe, koja za to ima pravni interes dopustiti brisanje društvenog, sada državnog vlasništva i prava korištenja, te će upisati pravo vlasništva u korist osobe, koja je kao nosilac prava korištenja bila upisana u zemljišnoj knjizi. (3) Zemljišnoknjižni sud dopustit će brisanje društvenog vlasništva, te će upisati pravo vlasništva u korist osobe, koja u zemljišnim knjigama nije upisana kao nosilac prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta, na osnovu rješenja o oduzimanju zemljišta iz posjeda prijašnjega vlasnika ili korisnika i davanju zemljišta na korištenje radi građenja ili ugovora o međusobnim pravima i obavezama, sklopljenim u skladu s uvjetima utvrđenim u rješenju o davanju na korištenje građevinskoga zemljišta. (4) Zemljišnoknjižni sud dopustit će upis prava vlasništva u korist osobe, koja u zemljišnim knjigama nije upisana kao nosilac prava korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta, a ne može predočiti isprave navedene u stavu 3. ovoga člana, ako ona pravosnažnom presudom dokaže da je stekla to pravo. (5) Ako je pravo korištenja preneseno na više osoba uzastopce, upis će se provesti u korist zadnjeg nosioca tog prava na neizgrađenom građevinskom zemljištu, ako dokaže neprekinuti niz izvanknjižnih sticanja od knjižnoga prednika do sebe. (6) Ko tvrdi da je pravo korištenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu u međuvremenu izvanknjižno prestalo, treba to dokazati pred sudom da bi se na osnovu sudske odluke izbrisalo to pravo odnosno pravo vlasništva u koje se ono pretvorilo. Član 344. Brisanje starih hipoteka Brišu se hipoteke upisane u zemljišne knjige prije prijenosa opterećene nekretnine u društveno vlasništvo. 2. Uspostava pravnog jedinstva nekretnine Član 345. Jedinstvenost nekretnine (1) Ovim zakonom uspostavlja se pravno jedinstvo zemljišta i zgrade ako posebnim zakonom već nije uspostavljeno. Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 95 (2) Vlasnik zgrade stiče pravo vlasništva na zemljištu u društvenom odnosno državnom vlasništvu, koje pripada zgradi. Član 346. Pravno sjedinjenje zemljišta i upisane zgrade (1) Ako do stupanja na snagu ovog zakona nije uspostavljeno pravno jedinstvo zemljišta i zgrade po odredbama posebnog zakona, vlasnik zgrade stiče pravo vlasništva na zemljištu ispod zgrade i na onu površinu, koja je, po regulacionom planu ili planu parcelacije, namijenjena da služi za redovnu upotrebu zgrade. (2) Ako regulacionim planom ili planom parcelacije nije utvrđena površina zemljišta, koje je potrebno za redovnu upotrebu zgrade, tu površinu utvrđuje nadležni organ uprave za imovinskopravne poslove, uz prethodno mišljenje općinskog organa uprave nadležnog za poslove urbanizma. (3) Na zemljištu iz stava 1. ovog člana neće se uspostaviti pravno jedinstvo zemljišta i zgrade prije okončanja postupka revizije po Zakonu o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine. ("Službene novine Federacije BiH" br.25/03). Član 347. Pravno sjedinjenje zemljišta i neupisane zgrade (1) Ako na zemljištu u društvenom vlasništvu postoji zgrada koja nije upisana u zemljišnoj knjizi, iako je upisano zemljište na kojem je izgrađena, vlasnik zgrade stiče pravo vlasništva na zemljištu po odredbama iz člana 346. ovog zakona. (2) Ako je do stupanja na snagu ovoga zakona na zemljištu u društvenom vlasništvu izgrađena zgrada koja je u trenutku stupanja na snagu ovoga zakona u nečijem vlasništvu, a na tom je zemljištu upisano pravo privremenog korištenja građevinskoga zemljišta u društvenom vlasništvu, prvenstvenog prava korištenja u svrhu izgradnje ili prava korištenja građevinskoga zemljišta u društvenom vlasništvu u svrhu izgradnje u korist vlasnika te zgrade, nadležni zemljišnoknjižni sud će na zahtjev vlasnika zgrade odrediti upis iz stava 1. ovoga člana na temelju obavijesti organa nadležnog za vođenje poslova katastra da je na odnosnoj građevinskoj čestici izgrađena zgrada u skladu sa propisima. (3) Ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljištu u društvenom vlasništvu izgrađena zgrada koja je u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona u nečijem vlasništvu, pri čemu u korist vlasnika te zgrade nije bilo upisano pravo privremenog korištenja građevinskoga zemljišta u društvenom vlasništvu, prvenstvenog prava korištenja u svrhu izgradnje ili prava korištenja građevinskoga zemljišta u društvenom vlasništvu u svrhu izgradnje, nadležni zemljišnoknjižni sud će na njegov zahtjev odrediti upis iz stava 1. ovoga člana na temelju konačnog rješenja nadležnog organa o dodjeli prava korištenja u svrhu izgradnje, s rješenjem o oduzimanju građevinskoga zemljišta iz posjeda prijašnjega vlasnika ili korisnika i o davanju toga zemljišta na korištenje, te obavijesti organa nadležnog za vođenje poslova katastra da je na odnosnoj građevinskoj čestici izgrađena zgrada u skladu sa propisima. (4) Danom stupanja na snagu ovog zakona nositelj privremenog prava korištenja i prvenstvenog prava korištenja u svrhu izgradnje ili njegov pravni sljednik postaje vlasnik cijele parcele na koju se odnosilo to pravo, a nositelj prava korištenja u svrhu izgradnje postaje vlasnik zemljišta u skladu sa članom 346. ovog zakona. Član 348. Pravno sjedinjenje nekretnine i pretvorba prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja Ako na dan stupanja na snagu ovog zakona pravo upravljanja ili pravo korištenja ili pravo raspolaganja zgradom u društvenom vlasništvu pripada osobi različitoj od one kojoj je pripadalo pravo upravljanja ili pravo korištenja ili pravo raspolaganja zemljištem, pravo vlasništva nekretnine iz člana 347. ovog zakona stiče vlasnik zgrade legalizacijom zgrade. Član 349. Uspostava jedinstva nekretnine i posebnih dijelova zgrade (1) Vlasništvo na posebnom dijelu zgrade (etažno vlasništvo), kao i pravo raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u društvenom odnosno državnom vlasništvu, koji do dana stupanja na snagu ovoga zakona nije pretvoreno u pravo vlasništva, od stupanja na snagu ovoga zakona postaje vlasništvo posebnog dijela nekretnine po odredbama ovoga zakona. (2) Vlasništvo posebnog dijela nekretnine se neodvojivo povezuje s određenim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, koju čine zgrada i zemljište iz člana 346. ovog zakona, odnosno zgrada i zemljište, na koje su, do stupanja na snagu ovoga zakona, imali zajedničko vlasništvo vlasnici posebnih dijelova zgrade. (3) Vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine upisuje se u zemljišnoj knjizi uz odgovarajuću primjenu odredaba predviđenih ovim zakonom za uspostavu vlasništva na posebnom dijelu nekretnine, s tim da se već provedeni upisi prava vlasništva na posebnom dijelu zgrade, odnosno upisi prava raspolaganja na posebnom dijelu zgrade u društvenom vlasništvu smatraju upisima prava vlasništva posebnog dijela nekretnine. (4) Ukoliko se knjiga položenih ugovora ne vodi kod zemljišnoknjižnog ureda, služba koja vodi tu knjigu dužna je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona dostaviti izvornike položenih ugovora zemljišnoknjižnom uredu mjesno nadležnog suda. (5) Na položene isprave za sticanje prava vlasništva na posebnom dijelu nekretnine na odgovarajuću naćin se primjenjuju odredbe iz člana 85. ovog zakona. (6) Troškove upisa prava vlasništva na posebnim dijelovima zgrade snose etažni vlasnici razmjerno vrijednosti (korisna površina) stana ili druge samostalne prostorije u odnosu na cijelu zgradu. (7) Ovlašćuje se Vlada Federacije Bosne i Hercegovine da na prijedlog federalnog ministra pravde donese provedbeni propis kojim će odrediti pretpostavke pod kojima će organi vlasti snositi troškove iz stava 5. ovog člana. Član 350. Posebni dijelovi nastali prenamjenom, nadziđivanjem, prigradnjom ili dogradnjom (1) Ko je do dana stupanja na snagu ovoga zakona na osnovu valjanoga odobrenja nadležnog organa, o svome trošku proveo prenamjenu zajedničkih prostorija u zgradi u društvenom vlasništvu u stan ili drugu samostalnu prostoriju, stekao je time pravo vlasništva prenamijenjenih prostorija kao posebnoga dijela nekretnine, zajedno s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine. (2) Odredba stava 1. ovoga člana primjenjuje se na odgovarajući način i na nadziđivanje, dogradnje i pregradnje nekretnine izvršene o svome trošku do dana stupanja na snagu ovog zakona na osnovu valjanog odobrenja nadležnog organa. (3) Ako je do dana stupanja na snagu ovoga zakona provedena prenamjena, nadziđivanje, pregradnja ili dogradnja prema Broj 66 - Strana 96 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. st. 1. i 2. ovoga člana, nadležni će sud na zahtjev zainteresovane osobe odrediti upis u zemljišnoj knjizi prava vlasništva na posebnom dijelu nekretnine iz člana 346. ovog zakona na osnovu sudske odluke odnosno na osnovu sporazuma svih suvlasnika nekretnine, kojom oni priznaju sticanje vlasništva posebnog dijela nekretnine i sporazumno određuju veličinu odgovarajućega suvlasničkoga dijela. Član 351. Pripatci posebnog dijela nastali prenamjenom, nadziđivanjem, prigradnjom ili dogradnjom (1) Ko je do stupanja na snagu ovoga zakona pribavio valjano odobrenje nadležnog organa i o svome trošku provede u skladu s odobrenjem prenamjenu zajedničkih prostorija u društvenom vlasništvu u dio koji bi služio samo njegovom posebnom dijelu nekretnine, njegovo pravo vlasništva posebnoga dijela obuhvaća i taj dio, osim ako po odredbama ovoga zakona ne može biti pripadak samo toga posebnoga dijela. (2) Odredba stava 1. ovoga zakona na odgovarajući način se primjenjuje na nadziđivanje, dogradnje i prigradnje nekretnine urađene o svome trošku do stupanja na snagu ovoga zakona na osnovu valjanog odobrenja nadležnog organa. 3. Izvršavanje ovlasti u pogledu cijele nekretnine u prijelaznom razdoblju Član 352. Općenito (1) Odredbe ove glave uređuju međusobne odnose etažnih vlasnika, dok oni svoje odnose ne urede u skladu s odredbama ovog zakona o etažnom vlasništvu, ukoliko ovi odnosi nisu uređeni drugim propisma. (2) U slučaju sukoba ovog zakona sa drugim postojećim propisima primjenjuju se odredbe ovog zakona. (3) Etažni vlasnici dužni su svoje odnose urediti u skladu sa ovim zakonom u roku od pet godina od njegovog stupanja na snagu. Član 353. Ugovor o međusobnim odnosima etažnih vlasnika (1) Međusobni odnosi etažnih vlasnika u pogledu upravljanja i korištenja nekretnine utvrđuju se ugovorom koji mora biti sklopljen u pisanom obliku (ugovor o međusobnim odnosima etažnih vlasnika). (2) Ugovor iz stava 1. ovoga člana sadrži podatke naročito o: 1) veličini suvlasničkih dijelova nekretnine koji mogu, dok se ne steknu uvjeti da budu izračunati prema odredbama ovog zakona, biti izračunati i u skladu sa važećim kantonalnim propisima koji regulišu upravljanje i održavanje zgrada i koji služe kao osnova za određivanje prava glasa i raspodjelu troškova, 2) uvjetima i načinu upravljanja nekretninom, 3) detaljnim podacima o osobi koja će upravljati nekretninom, 4) obimu poslova koje će obavljati ta osoba, odgovornosti za obavljanje poslova i sl., 5) uvjetima i načinu prikupljanja i raspolaganja sredstvima zajedničke rezerve, 6) imenu etažnog vlasnika ovlaštenog za predstavljanje i zastupanje etažnih vlasnika prema upravniku, odnosno trećim osobama i granice njegovih ovlasti, 7) uvjetima i načinu korištenja zajedničkih prostorija, uključujući i stan namijenjen za kućepazioca zgrade, te uređaja i zemljišta, koje pripadaju određenoj nekretnini. (3) Odluke koje proizlaze iz ugovora o međusobnim odnosima etažnih vlasnika obavezuju sve etažne vlasnike ako su ugovor sklopili vlasnici čiji suvlasnički dijelovi čine više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine. (4) Odredbe ugovora o međusobnim odnosima etažnik vlasnika imaju učinak i prema etažnom vlasniku koji je to pravo stekao nakon sklapanja tog ugovora. (5) Etažni vlasnici su dužni Ugovor o međusobnim odnosima zaključiti u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Član 354. Ugovor o zajedničkim dijelovima Ako se u jednoj nekretnini nalaze zajednički dijelovi i uređaji, koji koriste i drugim nekretninama (krov, oluci, fasada, konstruktivni zidovi, kotlovnica i sl.), odnosno kućepaziočev stan koji pripada i drugim nekretninama, etažni vlasnici tih nekretnina dužni su sklopiti ugovor o upravljanju i korištenju tih zajedničkih dijelova i uređaja, odnosno kućepaziočevog stana u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 355. Upravnik (1) Etažni vlasnici su dužni poslove upravljanja nekretninom povjeriti upravniku u skladu sa ugovorom koji sa njim sklapaju u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, a ako su već zaključili ugovor sa upravnikom, dužni su ga u ovom roku prilagoditi odredbama ovog zakona. (2) Dužnosti i ovlasti upravnika u pogledu upravljanja nekretninom određene su odredbama ovog zakona o vlasništvu posebnog dijela nekretnine. Član 356. Hitni i nužni popravci (1) Ako suvlasnici ne sklope ugovor s upravnikom iz člana 355. ovoga zakona, jedinica lokalne samouprave odredit će fizičku ili pravnu osobu za obavljanje hitnih popravki na toj nekretnini. (2) Hitnim popravcima smatraju se radovi koji se javljaju nenadano i kojima se sprečavaju štetne posljedice za život i zdravlje ljudi kao i veća oštećenja nekretnine. (3) Kad zbog oštećenja zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine postoji opasnost za život i zdravlje ljudi nadležni organ naredit će upravniku nekretnine odnosno suvlasnicima, ako nemaju upravnika, izvršenje nužnih popravaka. (4) Potraživanje naplate troškova popravka iz stava 3. ovoga člana tražilac izvršenja će ostvariti prema odredbama Zakona o izvršnom postupku. Član 357. Prinudna uprava (1) Ako etažni vlasnici nisu osigurali upravljanje nekretninom u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona jedinica loklane samouprave će na njihov trošak odrediti prinudnog upravnika. (2) Prinudni upravnik ima sve ovlasti upravnika nekretninom propisane ovim zakonom. 4. Stvarne služnosti na građevinskom zemljištu Član 358. Ustanovljavanje stvarnih služnosti na građevinskom zemljištu (1) Stvarne služnosti na građevinskom zemljištu i na građevinama koje su podignute na tom zemljištu ustanovljava sud u vanparničnom postupku u skladu sa regulacionim planom ili planom parcelacije. (2) Do donošenja planova iz stava 1. ovog člana, stvarne služnosti ustanovljava sud u vanparničnom postupku po Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 97 prethodno pribavljenom mišljenju organa nadležnog za poslove urbanizma i prostornog uređenja. Glava II ZAVRŠNE ODREDBE 1. Opće odredbe Član 359. Primjena zakona (1) Na sticanje, promjenu, pravne učinke i prestanak stvarnih prava od dana stupanja na snagu ovoga zakona primjenjuju se odredbe ovoga zakona, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. (2) Na sticanje, promjenu, pravne učinke i prestanak stvarnih prava do dana stupanja na snagu ovoga zakona primjenjuju se propisi koji su važili u trenutku sticanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. (3) Ukoliko su rokovi za sticanje i prestanak stvarnih prava počeli teći prije nego što je stupio na snagu ovaj zakon, oni će teći i nakon njegova stupanja na snagu po odredbama dosadašnjeg zakona. (4) U rok za sticanje dosjelošću nekretnina, koje su na dan stupanja na snagu ovog zakona bile u društvenom, odnosno državnom vlasništvu, kao i za sticanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa se vrijeme posjedovanja dok su na snazi bili propisi, koji su izričito isključivali dosjelost. Član 360. Tok rokova za brisovne tužbe Rokovi od tri godine za podnošenje brisovne tužbe prema ovom zakonu teku od dana stupanja na snagu ovoga zakona. Član 361. Obaveza uknjižbe stvarnih prava (1) Izvanknjižni nosioci stvarnih prava dužni su u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona pokrenuti postupak za upis stvarnih prava glede nekretnina i svih promjena na njima u zemljišnu knjigu. (2) Nadležno pravobranilaštvo dužno je u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona pokrenuti postupke za upis stvarnih prava na nekretninama čiji je nosilac Federacija, kantoni odnosno jedinice lokalne samouprave, kao i upis javnih i općih dobara. Član 362. Stečena prava (1) Stupanje na snagu ovoga zakona nema uticaja na postojeće odnose vlasnika, odnosno suvlasnika stvari, te osobe koje su na valjanom pravnom osnovu i na valjani način stekle prava u pogledu tih stvari. (2) Prava na nekretninama, upisana u zemljišne knjige, zadržavaju svoj prvenstveni red i nakon pretvorbe društvenog vlasništva i uspostave jedinstva nekretnina. 2. Nekretnine u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave Član 363. Raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave (1) Nekretninama u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave mogu raspolagati nadležna tijela tih jedinica samo na osnovu javnog konkursa i uz naknadu utvrđenu po tržišnoj cijeni, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Ova se odredba izričito odnosi i na raspolaganje zasnivanjem prava građenja kojim se opterećuju navedene nekretnine. (2) Propis o postupku javnog konkursa iz stava 1. ovog člana donijet će federalni ministar pravde u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ovim propisom federalni ministar pravde naročito urediti uvjete konkursa, način raspisivanja, rok trajanja konkursa, obavezne elemente koje on treba da sadrži, kao i način formiranja tržišne cijene kao početne cijene, a na osnovu mišljenja sudskog vještaka odgovarajuće struke. (3) Prodaja odnosno opterećenje pravom građenja nekretnina u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave se izuzetno može izvršiti neposrednom pogodbom za potrebe izgradnje: 1) vojnih objekata i objekata za potrebe državnih organa i radi obavljanja njihovi nadležnosti, 2) objekata za potrebe stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, njihovih organizacija i specijalizovanih agencija, kao i organizacija i specijalizovanih agencija Ujedinjenih Nacija, 3) objekata komunalne infrastrukture, 4) objekata vjerskih zajednica, i 5) radi oblikovanja građevinske čestice. (4) Dopuštena je i neposredna zamjena nekretnine u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave za nekretninu približno iste vrijednosti u vlasništvu druge osobe. (5) Odredbe stava 1. ovog člana ne odnose se na pravne poslove koje međusobno sklapaju država, entiteti i jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da je na te pravne poslove saglasnost dao nadležni pravobranilac obiju ugovornih strana i da je osigurano da takvim pravnim poslom nije narušen interes pojedine ugovorne strane kao ni opći interes njenih građana. (6) Pravni poslovi sklopljeni protivno odredbama ovoga člana ništavi su. Član 364. Promet i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave (1) Promet i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave u prijelaznom periodu vrši se na način i pod uvjetima određenim ovim zakonom, Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj: 20/05), Zakonom o zemljišnim knjigama ("Službene novine Federacije BiH", br. 19/03 i 54/04), Sporazumom o pitanjima sukcesije ("Službeni glasnik BiH /dodatak – Međunarodni Ugovori/ br. 10/2001 i 41/2001), Odlukom o sprovođenju Aneksa "G" sporazuma o pitanjima sukcesije na teritoriji BiH ("Službeni glasnik BiH", broj: 2/04), Odlukom o obavezi zaštite državne imovine, finansijskih potraživanja i dugovanja pravnih osoba iz BiH u drugim državama bivše SFRJ ("Službeni glasnik BiH", broj: 2/04), međudržavnim ugovorima o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa između država nastalih raspadom bivše SFRJ, te drugim propisima. (2) Postupak za prodaju nekretnina u vlasništvu Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave putem javnog konkursa/nadmetanja se vodi u skladu sa propisima iz stava 1. ovog člana, te posebnim propisima koji uređuju postupanje organa nadležnih za promet i raspolaganje nekretninama u državnom vlasništvu. (3) Odredbe st. 1. i 2. ovog člana se shodno primjenjuju i na nekretnine koje se nalaze u imovini pravnih osoba u mješovitom vlasništvu. Broj 66 - Strana 98 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28. 8. 2013. Član 365. Poljoprivredno i drugo zemljište, zgrade, stanovi i poslovni prostori (1) Poljoprivredna i druga zemljišta, zgrade, stanovi i poslovne prostorije kao posebni dijelovi zgrada u društvenoj/državnoj svojini ne mogu biti predmet prijenosa, otuđivanja, zamjenjivanja kao i drugog oblika raspolaganja ako su pribavljena u društveno/državno vlasništvo na osnovu: 1) Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji ("Službeni list DFJ", broj: 64/45, "Službeni list FNRJ", br. 16/46, 24/46, 99/46, 101/47, 105/48, 4/51, 19/51 i ("Službeni list SRBiH", broj: 41/67); 2) Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji u NR BiH ("Službeni list NRBiH", br. 2/46, 18/46, 20/47, 29/47, 14/51 i ("Službeni list SRBiH", broj: 41/67); 3) Zakona o poljoprivrednom zemljišnom fondu društvene svojine i dodjeljivanju zemlje poljoprivred-nim organizacijama "Službeni list FNRJ", broj: 23/53 i "Službeni list SFRJ", broj: 10/65); 4) Zakona o postupanju sa imovinom koju su sopstvenici morali napustiti u toku okupacije i imovinom koja im je oduzeta od strane okupatora i njegovih pomagača ("Službeni list DFJ", broj: 36/45 i 52/45 i "Službeni list FNRJ", br. 64/46, 104/46, 88/47, 99/48 i 77/49); 5) Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih preduzeća ("Službeni list FNRJ", br. 98/46, 99/46, 35/48, 68/48 i 27/53); 6) Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta ("Službeni list FNRJ", br. 52/58, 3/59, 24/61 i 1/63); 7) Osnovnog zakona o eksproprijaciji ("Službeni list FNRJ", broj: 28/47), ako raniji vlasnici nisu na ime naknade dobili druge nekretnine; 8) Osnovnog zakona o postupanju sa eksproprisanim i konfiskovanim šumskim posjedima ("Službeni list FNRJ", br. 61/46, 88/47, 106/49 i 4/51); 9) Zakona o prelazu u državnu svojinu neprijateljske imovine i sekvestraciji nad imovinom odsutnih osoba ("Službeni list FNRJ", br. 63/46 i 105/46); 10) Zakona o prometu zemljišta i zgrada ("Službeni list SFRJ", br. 43/65, 67/65 i 17/69); 11) Zakona o pravu svojine na poslovnim zgradama i poslovnim prostorijama ("Službeni list SFRJ", br. 23/79, i 26/86); 12) Zakona o konfiskaciji imovine i o izvršenju konfiskacije ("Službeni list FNRJ", broj: 40/45); 13) Zakona o potvrdi i izmjenama i dopunama Zakona o konfiskaciji imovine i o izvršenju konfiskacije ("Službeni list FNRJ", broj: 61/46); 14) Zakona o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta ("Službeni list FNRJ", broj: 43/59). (2) Zabrana iz stava 1. ovog člana ne djeluje ako je raspolaganje dozvoljeno odredbama posebnih zakona donesenih prije stupanja na snagu ovog zakona. Član 366. Zabrana tereta i dugoročnog zakupa (1) Zabranjuje se ustanovljavanje tereta, davanje u dugoročni zakup na nekretninama na koje se odnose zakoni navedeni u članu 365. ovog zakona. (2) Zabrana davanja u dugoročni zakup, kao i zakup na određeno vrijeme neće se primjenjivati kada se zgrade, stanovi ili poslovne prostorije kao posebni dijelovi zgrada u društvenom/državnom vlasništvu daju u zakup stranim državama za potrebe njihovih diplomatskih i konzularnih predstavništava, kao i njihovih organizacija i specijalizovanih agencija kao i organizacija i specijalizovanih agencija Organizacija Ujedinjenih Nacija, kao i tijela Evropske Unije. Član 367. Nekretnine pribavljene u državno/društveno vlasništvo (1) Odredbe iz prethodnih članova se odnose i na nekretnine koje su na osnovu odluke državnog organa, a bez pravnog osnova i naknade pribavljene u društvenu/državnu svojinu, kao i na nekretnine koje su na osnovu ugovora o poklonu pribavljene u društvenu/državnu svojinu, a taj ugovor je zaključen pod prinudom. (2) Odredbe iz prethodnih članova se odnose i na nekretnine koje su pribavljene ili izgrađene sredstvima budžeta društveno-političkih zajednica, sredstvima za finansiranje zajedničkih potreba, ili sredstvima samodoprinosa. (3) Propisi kantona koji uređuju korištenje, upravljanje i održavanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrada uskladiće se u roku od 6 mjeseci sa odredbama ovog zakona. (4) Nekretnine čije pribavljanje ili izgradnja su finansirani sredstvima iz stava 2. ovog člana, a dijelom iz drugih sredstava društvenopravnih osoba, mogu biti u prometu tek kada se utvrde suvlasnički dijelovi. Član 368. Vrijeme primjene Odredbe čl. 365., 366. i 367. ovog zakona će se primjenjivati do isteka roka za podnošenje zahtjeva za povrat ili naknadu u skladu sa propisom kojim će se urediti pitanje reprivatizacije,denacionalizacije i restitucije. Član 369. Izuzimanje od primjene Od zabrane iz čl. 365., 366. i 367. ovog zakona izuzima se nekretnina u društvenoj/državnoj svojini koju su društvenopravne osobe stekle kupovinom ili drugim teretnim pravnim poslom, građenjem, odnosno koja su stečene eksproprijacijom za koju je data druga nekretnina ili je plaćena pravična naknada prema tada važećim zakonima, bez obzira što je prednik ove društvenopravne osobe stekao nekretnine na osnovu zakona u smislu odredaba čl. 365., 366. i 367. ovog zakona. 3. Prestanak primjene postupaka i zakona Član 370. Prestanak primjene ostalih propisa (1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena svih važećih propisa koji pitanja raspolaganja nekretninama u državnom vlasništvu određuju na drugačiji način u odnosu na odredbe ovog zakona. (2) Odredba o prestanku primjene propisa iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na raspolaganje nekretninama u državnom vlasništvu u postupcima privatizacije i restitucije. (3) Zakonodavni organi odgovarajućih teritorijalnih jedinica su u obavezi donijeti nove, odnosno usaglasiti važeće propise u vezi sa raspolaganjem nekretninama u državnom vlasništvu sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 371. Prestanak važenja zakona (1) Stupanjem na snagu ovoga zakona prestaju važiti sljedeći zakoni: 1) Zakon o svojini na dijelovima zgrada, ("Službeni list SR BiH" br. 35/77, 38/78 i 22/84), 2) Zakon o nadziđivanju zgrada i pretvaranju zajedničkih prostorija u stanove u zgradama u društvenoj svojini, ("Službeni list SR BiH" broj: 32/87), 3) Zakon o osnovama vlasničkih odnosa ("Službeni list R BiH" broj: 37/95) Srijeda, 28. 8. 2013. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 66 - Strana 99 4) Zakon o prometu nepokretnosti, ("Službeni list SR BiH" br. 38/78, 29/80, 4/89, 22/91, 21/92 i 13/94), 5) Zakon o pravu svojine na poslovnim zgradama i poslovnim prostorijama ("Službeni list SR BiH" br. 23/79 i 26/86), 6) Zakon o uknjiženju nekretnina u društvenoj svojini ("Službeni list SR BiH" broj: 28/77), 7) Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji ("Službeni list NR BiH" br. 2/46, 18/46, 20/47, 37/49, 14/51 i 41/67) 8) Zakon o postupku ukidanja zajedničkog prava vlasništva na bivšim kmetskim selištima ("Službeni list SR BiH" broj: 22/73), 9) Zakon o zabrani raspolaganja imovinom, prijenosu sredstava i statusnih promjena pravnih osoba na teritoriji Bosne i Hercegovine iz drugih država ("Službeni list R BiH" br. 4/95 i 37/95), 10) Zakon o pravima i dužnostima republičkih organa u korištenju sredstava u društvenoj svojini ("Službeni list SR BiH" br. 33/81 i 29/90), 11) Zakon o uzurpacijama ("Službeni list SR BiH" broj: 6/78), 12) Zakon o vlasničkopravnim odnosima ("Službene novine Federacije BiH" br. 6/98 i 29/03). (2) Propisi o građevinskom zemljištu će se usaglasiti s odredbama ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana početka primjene ovog zakona. (3) U slučaju kolizije odredbi ovog zakona sa odredbama drugog propisa primjenjivat će se odredbe ovog zakona. Član 372. Započeti postupci Postupci o sticanju, zaštiti i prestanku prava vlasništva i drugih stvarnih prava započeti na osnovu propisa koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga zakona okončat će se po odredbama tih propisa. Član 373. Tumačenje i primjena zakonskih odredaba (1) Danom stupanja na snagu ovog zakona, odredbe propisa koji su na snazi a koji različito uređuju društveno od ostalog vlasništva će se tumačiti i primjenjivati samo u skladu s načelom jednovrsnosti vlasništva. (2) Danom stupanja na snagu ovog zakona odredbe propisa koji su na snazi, a različito uređuju pripadanje zgrada, odnosno dijelova zgrada od pripadanja zemljišta će se tumačiti i primjenjivati samo u skladu s načelom pravne jedinstvenosti nekretnine. Član 374. Stupanje na snagu Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a počet će se primjenjivati šest mjeseci nakon njegovog stupanja na snagu. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Radoje Vidović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škalјić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O STVARNIM PRAVIMA Proglašava se Zakon o stvarnim pravima koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupničkog doma od 02.07.2013. godine i na sjednici Doma naroda od 25.07.2013. godine. Broj 01-02-770-02/13 13. kolovoza 2013. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, v. r. ZAKON O STVARNIM PRAVIMA Dio prvi OPĆE ODREDBE O STVARIMA I STVARNIM PRAVIMA Glava I POJAM Članak 1. Vlasništvo i druga stvarna prava (1) Ovim zakonom uređuju se stjecanje, korištenje, raspolaganje, zaštita i prestanak prava vlasništva i drugih stvarnih prava i posjeda. (2) Stvarna prava su: pravo vlasništva, pravo građenja, založno pravo, zemljišni dug, pravo stvarne i osobne služnosti i pravo stvarnog tereta. (3) Odredbe ovoga zakona koje se odnose na pravo vlasništva, shodno se primjenjuju na sva druga stvarna prava, osim ako za njih nije zakonom drugačije propisano niti što drugo proizilazi iz njihove pravne naravi. Članak 2. Ograničenja stvarnih prava (1) Pravo vlasništva i druga stvarna prava mogu se protiv vlasnikove volje oduzeti ili ograničiti samo u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom sukladno principima međunarodnog prava. (2) Zakonom se, u javnom interesu, a naročito radi zaštite naravnih bogatstava, okoliša, zdravlja ljudi, kulturnopovjesne baštine i sl., može ograničiti ili posebno urediti način korištenja i raspolaganja određenim stvarima. Članak 3. Nositelji vlasništva i drugih stvarnih prava (1) Svaka fizička i pravna osoba može biti nositelj prava vlasništva i drugih stvarnih prava. (2) Samo je jedna vrsta prava vlasništva neovisno o nositelju prava vlasništva. Članak 4. Zabrana zlouporabe prava Zabranjeno je vršenje prava iz ovoga zakona suprotno cilju zbog kojeg su ta prava ustanovljena ili priznata. Glava II PREDMET I SADRŽAJ STVARNIH PRAVA Članak 5. Stvari (1) Stvari u smislu ovoga zakona su materijalni dijelovi prirode, koji mogu biti u vlasti fizičke ili pravne osobe, osim ako zbog svojih prirodnih svojstava ili ograničenja na temelju posebnog zakona nisu podobne da budu objekt prava vlasništva i drugih stvarnih prava. (2) Stvari su u smislu ovoga zakona i skupina stvari i prava koja su zakonom izjednačena sa stvarima.
Zakon o izmjeni Zakona o izvršnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 35/12 25.04.2012 SN FBiH 46/16, SN FBiH 39/09, SN FBiH 39/06, SN FBiH 33/06, SN FBiH 52/03, SN FBiH 32/03 izvršni postupak Broj 35 - Stranica 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 25. 4. 2012. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV.) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O IZVRŠNOM POSTUPKU Proglašava se Zakon o izmjeni Zakona o izvršnom postupku koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma od 12.04.2012. godine i na sjednici Doma naroda od 02.04.2012. godine. Broj 01-02-389/12 18. aprila 2012. godine Sarajevo Predsjednik Živko Budimir, s. r. ZAKON O IZMJENI ZAKONA O IZVRŠNOM POSTUPKU Član 1. U Zakonu o izvršnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 32/03, 52/03, 33/06, 39/06 i 39/09) u članu 138. stav (6) briše se. Član 2. Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Karolina Pavlović, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Dr. Denis Zvizdić, s. r. 683 Na temelju čl. 54., 81., 82. i 83. Poslovnika Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i članka 52. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Zastupničkoga doma, održanoj 20. ožujka 2012. godine i na sjednici Doma naroda, održanoj 2. travnja 2012. godine, donio je ODLUKU O UTEMELJENJU ZAJEDNIČKOG POVJERENSTVA ZA USUGLAŠAVANJE RAZLIČITO USVOJENIH TEKSTOVA ZAKONA U DOMOVIMA PARLAMENTA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. Utemeljuje se Zajedničko povjerenstvo za usuglašavanje različito usvojenih tekstova zakona u domovima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu Zajedničko povjerenstvo). II. Zadaća Zajedničkog povjerenstva je da domovima uputi prijedlog za rješenje spornih pitanja nastalih zbog različito usvojenih tekstova zakona u domovima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i to usuglašavanjem spornih odredbi zakona. III. Zajedničko povjerenstvo stalno je radno tijelo s potpuno istim poslovničkim statusom, pravima i dužnostima, kao i ostala radna tijela u domovima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. IV. Zajedničko povjerenstvo broji deset članova, i to pet zastupnika koje bira Zastupnički dom i pet izaslanika koje bira Dom naroda. Zajedničko povjerenstvo vode predsjednik i zamjenik predsjednika Zajedničkog povjerenstva, koji se na položaju predsjednika rotiraju svakih šest mjeseci. Jednog od njih bira Zastupnički dom, a drugog bira Dom naroda. Predsjednik i zamjenik predsjednika Zajedničkog povjerenstva imaju ista prava i dužnosti kao i ostali predsjednici stalnih radnih tijela u domovima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. V. Ova će odluka biti objavljena u "Službenim novinama Federacije BiH". PF broj 01,02-05-522/12 29. ožujka 2012. godine Sarajevo Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Karolina Pavlović, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Dr. Denis Zvizdić, v. r. На основу чл. 54., 81., 82. и 83. Пословника Представничког дома Парламента Федерације Босне и Херцеговине и члана 52. Пословника о раду Дома народа Парламента Федерације Босне и Херцеговине, Парламент Федерације Босне и Херцеговине, на сједници Представничког дома одржаној 20. марта 2012. године и на сједници Дома народа одржаној 2. априла 2012. године, донио је ОДЛУКУ О ОБРАЗОВАЊУ ЗАЈЕДНИЧКЕ КОМИСИЈЕ ЗА УСАГЛАШАВАЊЕ РАЗЛИЧИТО УСВОЈЕНИХ ТЕКСТОВА ЗАКОНА У ДОМОВИМА ПАРЛАМЕНТА ФЕДЕРАЦИЈЕ БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ I Оснива се Заједничка комисија за усаглашавање различито усвојених текстова закона у домовима Парламента Федерације Босне и Херцеговине (у даљем тексту: Заједничка комисија). II Задатак Заједничке комисије је да домовима упути приједлог за рјешење спорних питања насталих због разли- чито усвојених текстова закона у домовима Парламента Федерације Босне и Херцеговине и то усаглашавањем спорних одредби закона. III Заједничка комисија стално је радно тијело са потпуно истим пословничким статусом, правима и дужностима, као и остала радна тијела у домовима Парламента Федерације Босне и Херцеговине. IV Заједничка комисија броји десет чланова, и то пет посланика које бира Представнички дом и пет делегата које бира Дом народа. Заједничку комисију воде предсједник и замјеник предсједника Заједничке комисије, који се на положају предсједника ротирају сваких шест мјесеци. Једног од њих бира Представнички дом, а другог бира Дом народа. Предсједник и замјеник предсједника Заједничке комисије имају иста права и дужности као и остали предсједници
Zakon o dopuni Zakona o eksproprijaciji FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 25/12 21.03.2012 SN FBiH 25/16, SN FBiH 36/10, SN FBiH 70/07 eksproprijacija,fbih,zakon Srijeda, 21. 3. 2012. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 25 – Strana 7 ^lan 4. U ~lanu 71. rije~i: "upravna tijela" zamjewuju se rije~ju "slu`be", a rije~i: "15. april" zamjewuju se rije~ima: "31. mart". ^lan 5. ^lan 72. mijewa se i glasi: "Kantonalna ministarstva finansija, dostavqaju konsolidovane godi{we izvje{taje za buxete op{tina i gradova, godi{we izvje{taje za vanbuxetske fondove, kao i godi{we izvje{taje za buxete kantona, Ministarstvu finansija do 31. marta teku}e godine za prethodnu godinu". ^lan 6. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}a Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Karolina Pavlovi}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Dr Denis Zvizdi}, s. r. 484 Na osnovu ~lana IV.B.7.a)(IV.) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI Progla{ava se Zakon o dopuni Zakona o eksproprijaciji koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 21.12.2011. godine i na sjednici Doma naroda od 23.02.2012. godine. Broj 01-02-282/12 14. marta 2012. godine Sarajevo Predsjednik @ivko Budimir, s. r. ZAKON O DOPUNI ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI ^lan 1. U Zakonu o eksproprijaciji ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 70/07 i 36/10), u ~lanu 45. iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5., koji glase: "Izuzetno od stava 2. ovog ~lana, za bespravno izgra|ene stambene objekte na trasi autoceste na Koridoru Vc i na trasama autocesta Tuzla - Br~ko - Ora{je i Tuzla - @ep~e, koji su izgra|eni do 31.12.2010. godine, graditelju pripada pravo na naknadu u visini gra|evinske vrijednosti tog objekta. Pravo na naknadu iz stava 4. ovog ~lana pripada samo graditelju koji je u bespravno izgra|enom stambenom objektu na dan 31.12.2010. godine imao prijavljeno prebivali{te odnosno boravi{te, {to se dokazuje potvrdom nadle`nog organa.". ^lan 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}a Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Karolina Pavlovi}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Dr. Denis Zvizdi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7.a)(IV.) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O IZVLA[TENJU Progla{ava se Zakon o dopuni Zakona o izvla{tenju koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~koga doma od 21.12.2011. godine i na sjednici Doma naroda od 23.02.2012. godine. Broj 01-02-282/12 14. o`ujka 2012. godine Sarajevo Predsjednik @ivko Budimir, v. r. ZAKON O DOPUNI ZAKONA O IZVLA[TENJU ^lanak 1. U Zakonu o izvla{tenju ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 70/07 i 36/10), u ~lanku 45. iza stavka 3. dodaju se novi st. 4. i 5., koji glase: "Iznimno od stavka 2. ovoga ~lanka, za bespravno izgra|ene stambene objekte na trasi autoceste na Koridoru Vc i na trasama autocesta Tuzla - Br~ko - Ora{je i Tuzla - @ep~e, koji su izgra|eni do 31.12.2010. godine, graditelju pripada pravo na naknadu u visini gra|evne vrijednosti toga objekta. Pravo na naknadu iz stavka 4. ovoga ~lanka pripada samo graditelju koji je u bespravno izgra|enom stambenom objektu na dan 31.12.2010. godine imao prijavljeno prebivali{te odnosno boravi{te, {to se dokazuje potvrdom mjerodavnog tijela.". ^lanak 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Karolina Pavlovi}, v. r. Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Dr. Denis Zvizdi}, v. r. Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV.) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[EWU ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI Progla{ava se Zakona o dopuni Zakona o eksproprijaciji koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 21.12.2011. godine i na sjednici Doma naroda od 23.02.2012. godine. Broj 01-02-282/12 14. marta 2012. godine Sarajevo Predsjednik @ivko Budimir, s. r. ZAKON O DOPUNI ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI ^lan 1. U Zakonu o eksproprijaciji ("Slu`bene novine FederacijeBiH", br. 70/07i36/10), u ~lanu 45. iza stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5., koji glase: "Izuzetno od stava 2. ovog ~lana, za bespravno izgra|ene stambene objekte na trasi autoputa na Koridoru Vc i na trasama autoputeva Tuzla - Br~ko - Ora{je i Tuzla - @ep~e, koji su izgra|eni do 31.12.2010. godine, graditequ pripada pravo na naknadu u visini gra|evinske vrijednosti tog objekta. Pravo na naknadu iz stava 4. ovog ~lana pripada samo graditequ koji je u bespravno izgra|enom stambenom objektu na dan 31.12.2010. godine imao prijavqeno prebivali{te odnosno boravi{te, {to se dokazuje potvrdom nadle`nog organa.".
Zakon o dopuni Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 45/10 29.07.2010 SN FBiH 85/21, SN FBiH 13/10, SN FBiH 04/10, SN FBiH 32/08, SN FBiH 72/07, SN FBiH 02/06 prostorno planiranje,zemljište ZAKON O DOPUNI ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU I KORI[TENJU ZEMLJI[TA NA NIVOU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakonu o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10 i 13/10), u ~lanu 55. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Izuzetno od stava 1. ta~ke 3) ovog ~lana, ukoliko je u izvodu iz zemlji{ne knjige upisano dr`avno vlasni{tvo na nekretnini koja je progla{ena nacionalnim spomenikom, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za gra|enje investitor prila`e izvod iz zemlji{ne knjige, bez obzira na eventualno utvr|eno pravo kori{tenja nekretnine u korist tre}ih lica." Dosada{nji stav 2. postaje stav 3.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 36/10 16.06.2010 SN FBiH 25/16, SN FBiH 25/12, SN FBiH 70/07 eksproprijacija,fbih Srijeda, 16.6.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 36 – Strana 17 utvr|enim u poslovnicima oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Odredbe stava 2. ovog ~lana shodno se primjenjuju i na dono{enje uredbi i drugih propisa koje donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a kojima se stvaraju obaveze i prava finansiranja iz bud`eta." ^lan 2. Ovaj zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH" i primjenjuje se do stupanja na snagu Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O PRORA^UNIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o dopuni Zakona o prora~unima u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 23. velja~e 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 27. svibnja 2010. godine. Broj 01-02-301/10 9. lipnja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O DOPUNI ZAKONA O PRORA^UNIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ^lanak 1. U Zakonu o prora~unima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 19/06, 76/08, 5/09, 32/09 i 9/10) u ~lanku 80. iza stavka 1. dodaju se st. 2. i 3. koji glase: "Nijedan zakon kojim se stvaraju obveze i prava financiranja iz prora~una ne mo`e biti upu}en u parlamentarnu proceduru bez prethodno izra|ene analize u vezi sa financijskim i drugim sredstvima potrebnim za provo|enje zakona i na~ina njihovog osiguranja, kao i mi{ljenja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, ako Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nije predlagatelj zakona, a dostavljenog sukladno rokovima utvr|enim u poslovnicima oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Odredbe stavka 2. ovog ~lanka shodno se primjenjuju i na dono{enje uredbi i drugih propisa koje donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a kojima se stvaraju obveze i prava financiranja iz prora~una." ^lanak 2. Ovaj zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH" i primjenjuje se do stupanja na snagu Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, v. r. Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, v. r. Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[EWU ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O BUXETIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Progla{ava se Zakon o dopuni Zakona o buxetima u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 23. februara 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 27. maja 2010. godine. Broj 01-02-301/10 9. juna 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O DOPUNI ZAKONA O BUXETIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakonu o buxetima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 19/06, 76/08, 5/09, 32/09 i 9/10) u ~lanu 80. iza stava 1. dodaju se st. 2. i 3. koji glase: "Nijedan zakon kojim se stvaraju obaveze i prava finansirawa iz buxeta ne mo`e biti upu}en u parlamentarnu proceduru bez prethodno izra|ene analize u vezi sa finansijskim i drugim sredstvima potrebnim za provo|ewe zakona i na~ina wihovog osigurawa, kao i mi{qewa Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, ako Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nije predlaga~ zakona, a dostavqenog u skladu sa rokovima utvr|enim u poslovnicima oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Odredbe stava 2. ovog ~lana shodno se primjewuju i na dono{ewe uredbi i drugih propisa koje donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a kojima se stvaraju obaveze i prava finansirawa iz buxeta." ^lan 2. Ovaj zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH" i primjewuje se do stupawa na snagu Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. 649 Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 28. aprila 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 27. maja 2010. godine. Broj 01-02-302/10 9. juna 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI ^lan 1. U Zakonu o eksproprijaciji ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 70/07), u ~lanu 12. iza stava 1. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase: Broj 36 – Strana 18 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 16.6.2010. "Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, u slu~aju kada se radi izvo|enja radova, gra|enja, rekonstrukcije ili odr`avanja autoceste, brze ceste, magistralne, regionalne ili lokalne ceste, ekspropri{e nekretnina u vlasni{tvu Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada, op}ine, javnih preduze}a ili javnih ustanova, ne pla}a se naknada za eksproprisanu nekretninu. Ako se radi izvo|enja radova iz stava 2. ovog ~lana, ekspropri{e nekretnina koja je dijelom u vlasni{tvu Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada, op}ine, javnih preduze}a ili javnih ustanova, a dijelom u vlasni{tvu drugih pravnih i fizi~kih lica, naknada iz stava 1. ovog ~lana pripada samo tim pravnim i fizi~kim licima srazmjerno njihovom suvlasni~kom dijelu na toj nekretnini." Dosada{nji st. 2. do 4. postaju st. 4. do 6. ^lan 2. ^lan 23. mijenja se i glasi: "Prije podno{enja prijedloga za eksproprijaciju korisnik eksproprijacije du`an je putem javnog oglasa pozvati vlasnike nekretnina radi sporazumnog pribavljanja nekretnine, a sa zainteresovanim vlasnikom nekretnine korisnik eksproprijacije du`an je poku{ati sporazumno rije{iti sticanje prava vlasni{tva nad odre|enom nekretninom. Odredba iz stava 1. ovog ~lana ne odnosi se na slu~ajeve gdje postoji neslaganje zemlji{noknji`nog i fakti~kog stanja na nekretnini." ^lan 3. U ~lanu 24. u stavu 1. u ta~ki 4. rije~i: "(zapisnik o sporazumu)" bri{u se. ^lan 4. U ~lanu 31. stav 2. mijenja se i glasi: "Izuzetno, Vlada mo`e na zahtjev korisnika eksproprijacije koji je iznio valjane razloge za potrebu hitnog stupanja u posjed nekretnina, ako utvdi da je to neophodno zbog hitnosti slu~aja ili da bi se otklonila znatnija {teta, dozvoliti da mu se ta nekretnina preda u posjed prije pravosna`nosti rje{enja o eksproprijaciji, odnosno prije isplate naknade za eksproprisanu nekretninu, ukoliko vlasnik nije prihvatio sporazumno rije{iti pitanje naknade, odnosno ukoliko je raniji vlasnik odbio da zaklju~i sporazum o naknadi." ^lan 5. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVLA[TENJU Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvla{tenju koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 28. travnja 2010. godine i na sjednici Doma naroda od 27. svibnja 2010. godine. Broj 01-02-302/10 9. lipnja 2010. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVLA[TENJU ^lanak 1. U Zakonu o izvla{tenju ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 70/07), u ~lanku 12. iza stavka 1. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase: "Iznimno od stavka 1. ovoga ~lanka, u slu~aju kada se radi izvo|enja radova, gra|enja, rekonstrukcije ili odr`avanja autoceste, brze ceste, magistralne, regionalne ili lokalne ceste, izvla{}uje nekretnina u vlasni{tvu Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada, op}ine, javnih poduze}a ili javnih ustanova, ne pla}a se naknada za izvla{tenu nekretninu. Ako se radi izvo|enja radova iz stavka 2. ovoga ~lanka, izvla{}uje nekretnina koja je dijelom u vlasni{tvu Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada, op}ine, javnih poduze}a ili javnih ustanova, a dijelom u vlasni{tvu drugih pravnih i fizi~kih osoba, naknada iz stavka 1. ovoga ~lanka pripada samo tim pravnim i fizi~kim osobama razmjerno njihovom suvlasni~kom dijelu na toj nekretnini." Dosada{nji st. 2. do 4. postaju st. 4. do 6. ^lanak 2. ^lanak 23. mijenja se i glasi: "Prije podno{enja prijedloga za izvla{tenje korisnik izvla{tenja du`an je putem javnog oglasa pozvati vlasnike nekretnina radi sporazumnog pribavljanja nekretnine, a sa zainteresiranim vlasnikom nekretnine korisnik izvla{tenja du`an je poku{ati sporazumno rije{iti sticanje prava vlasni{tva nad odre|enom nekretninom. Odredba iz stavka 1. ovoga ~lanka ne odnosi se na slu~ajeve gdje postoji neslaganje zemlji{noknji`nog i fakti~kog stanja na nekretnini." ^lanak 3. U ~lanku 24. u stavku 1. u to~ki 4. rije~i: "(zapisnik o sporazumu)" bri{u se. ^lanak 4. U ~lanku 31. stavak 2. mijenja se i glasi: "Iznimno, Vlada mo`e na zahtjev korisnika izvla{tenja koji je iznio valjane razloge za potrebu `urnog stupanja u posjed nekretnine, ako utvdi da je to neophodno zbog `urnosti slu~aja ili da bi se otklonila znatnija {teta, dozvoliti da mu se ta nekretnina preda u posjed prije pravomo}nosti rje{enja o izvla{tenju, odnosno prije isplate naknade za izvla{tenu nekretninu, ukoliko vlasnik nije prihvatio sporazumno rije{iti pitanje naknade, odnosno ukoliko je raniji vlasnik odbio da zaklju~i sporazum o naknadi." ^lanak 5. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, v. r. Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, v. r. Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[EWU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI Progla{ava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji koji je donio Parlament Federacije BiH na
Zakon o dopuni Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 13/10 17.03.2010 SN FBiH 85/21, SN FBiH 45/10, SN FBiH 04/10, SN FBiH 32/08, SN FBiH 72/07, SN FBiH 02/06 zemljište,prostorno planiranje ZAKON O DOPUNI ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU I KORI[TENJU ZEMLJI[TA NA NIVOU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakonu o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07, 32/08 i 4/10) u ~lanu 40. iza stava 4. dodaju se novi st. 5. i 6. koji glase: "Do dono{enja Prostornog plana podru~ja posebnog obilje`ja od zna~aja za Federaciju "Autocesta na Koridoru Vc", izuzetno od odredbi st. 3. i 4. ovog ~lana, urbanisti~ka saglasnost za dionice Svilaj-Od`ak, Drivu{a-Donja Gra~anica, Vlakovo- Tar~in i Zvirovi}i-Bija~a, izdaje se na osnovu stru~ne ocjene Komisije koju imenuje Parlament Federacije Bosne i Hercego - vine od predstavnika Ministarstva i po jednog predstavnika kantonalnih ministarstava prostornog ure|enja odnosnih podru~ja. Komisija stru~nu ocjenu daje u skladu sa usvojenom Prostornom osnovom Prostornog plana podru~ja posebnog obilje`ja od zna~aja za Federaciju "Autocesta na Koridoru Vc." Dosada{nji stav 5. postaje stav 7.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 04/10 27.01.2010 SN FBiH 85/21, SN FBiH 45/10, SN FBiH 13/10, SN FBiH 32/08, SN FBiH 72/07, SN FBiH 02/06 prostorno planiranje,zemljište ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU I KORI[TENJU ZEMLJI[TA NA NIVOU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakonu o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07 i 32/08) u ~lanu 3. stav 1. iza ta~ke 2) dodaje se nova ta~ka 3) koja glasi: "3) za{tite graditeljskog i prirodnog naslje|a;". Dosada{nje ta~. od 3) do 8) postaju ta~. 4) do 9). ^lan 2. U ~lanu 6. stav 2. ta~ka 1) alineja 4 rije~i: "Sarajevo i Mostar", bri{u se. U stavu 2. ta~ka 3) dodaje se nova alineja 1 koja glasi: "-zon ing plan,". Dosada{nje alineje 1 i 2 postaju alineje 2 i 3. ^lan 3. U ~lanu 7. ta~ka 4) rije~i: "na podru~ju gradova Sarajevo i Mostar" zamjenjuju se rije~ima: "(osim za op}ine koje ulaze u sastav gradova)". U ta~ki 7) iza rije~i "plan" veznik "i" zamjenjuje se zarezom, a iza rije~i "projekat" dodaju se rije~i: "i zon ing plan". ^lan 4. U ~lanu 11. stav 2. rije~ "~etiri" zamjenjuje se rije~ju "dvije". ^lan 5. U ~lanu 17. stav 2. u ta~ki 4) iza rije~i "hidromelioracione" dodaju se rije~i: "i agrarne". Iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Izuzetno od stava 1. ovog ~lana za podru~ja iz stava 2. ta~ka 8) ovog ~lana donosi se detaljni planski dokument". ^lan 6. U ~lanu 19. iza stava 7. dodaje se novi stav 8. koji glasi: "Prostornu osnovu i urbanisti~ku osnovu planskih dokumenata podru~ja posebnih obilje`ja iz nadle`nosti Federacije donosi Parlament na prijedlog Vlade." Dosada{nji stav 8. postaje stav 9. ^lan 7. Iza ~lana 22. dodaju se novi ~l. 22a., 22b. i 22c. koji glase: "^lan 22a. Zon ing plan je detaljni planski dokument koji se mo`e donijeti za ur bana podru~ja op}ine na osnovu prostornog plana op}ine, a za gradove na osnovu urbanisti~kog plana grada. Zon ing plan defini{e namjene pojedinih povr{ina i propisuje uslove projektovanja i izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postoje}ih gra|evina. Zon ing planom se odre|uju lokacijski i urbanisti~kotehni~ ki uslovi na osnovu dozvoljenih parametara odgovaraju}ih urbanisti~kih standarda, {to slu`i za pripremu glavnog projekta u svrhu odobravanja gra|enja. Urbanisti~ki standardi za potrebe utvr|ivanja lokacijskih i urbanisti~ko-tehni~kih uslova uredit }e se pravilnikom kojeg donosi Ministar. ^lan 22b. Zon ing plan sadr`i: 1) zoning kartu sa dozvoljenim i uslovno dozvoljenim namjenama sa svim parametrima odgovaraju}ih urbanisti~kih standarda, 2) zone sa specifi~nim namjenama za koje je neophodno dono{enje regulacijskih planova i urbanisti~kih projekata. ^lan 22c. Granice urbanog podru~ja za koje se mo`e donijeti zon ing plan utvr|ene su prostornim planom op}ine odnosno urbanisti~kim planom grada." ^lan 8. U ~lanu 23. stav 4. u prvom i petom redu rije~i: "detaljnog plana ure|enja" zamjenjuju se rije~ima: "planskog dokumenta". ^lan 9. U ~lanu 29. iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Evidencija, arhiviranje i uvid u planske dokumente iz nadle`nosti Federacije uredit }e se pravilnikom kojeg donosi Ministar." ^lan 10. U ~lanu 30. stav 2. iza rije~i "ure|enja" rije~i: "i okoli{a", bri{u se. ^lan 11. ^lan 33. mijenja se i glasi: "Op}inske slu`be nadle`ne za poslove prostornog planiranja i kori{tenja zemlji{ta vode jedinstvenu evidenciju o stanju prostora na jedinstvenim obrascima i du`ni su do 15. januara teku}e godine dostaviti kantonalnom ministarstvu nadle`nom za poslove prostornog ure|enja i gra|enja izvje{taj o stanju prostora, kao i izvje{taj o provo|enju planskih dokumenata na nivou op}ine. Nadle`ni organi uprave koji posjeduju, prikupljaju, izra|uju ili obra|uju podatke potrebne za formiranje jedinstvene evidencije iz ~lana 32. Zakona du`ni su podatke i dokumentaciju redovno dostavljati op}inskoj slu`bi nadle`noj za prostorno planiranje i gra|enje. Na zahtjev op}inske slu`be za prostorno planiranje i gra|enje investitori, pravna lica i druge organizacije du`ne su joj dostaviti podatke iz stava 2. ovog ~lana. Kantonalno ministarstvo nadle`no za poslove prostornog planiranja i kori{tenja zemlji{ta du`no je do 31. januara teku}e godine dostaviti Ministarstvu godi{nji izvje{taj o stanju prostora u kantonu, kao i izvje{taj o provo|enju planskih dokumenata na podru~ju kantona." ^lan 12. U ~lanu 34. stav 5. ta~ka 3) rije~i: "i Vojske Federacije Bosne i Hercegovine", bri{u se. ^lan 13. U ~lanu 35. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Slo`ena gra|evina je sklop vi{e me|usobno funkcionalno i/ili tehnolo{ko povezanih gra|evina". U stavu 5. iza rije~i "radova" dodaju se rije~i: "u cilju eksploatacije mineralnih sirovina i arheolo{kih istra`ivanja, organizovanja sajmova, javnih manifestacija". Iza stava 14. koji postaje stav 15. dodaje se novi stav 16. koji glasi: "Nadogradnjom se smatra izgradnja jedne ili vi{e eta`a, kao i preure|enje krovi{ta odnosno tavanskog prostora na postoje}im gra|evinama kojima se dobija novi korisni prostor - stambeni, poslovni ili drugi korisni prostori." Dosada{nji st. 3. do 14. postaju st. 4. do 15., a dosada{nji st. 15. i 16. postaju st. 17. i 18. ^lan 14. U ~lanu 38. stav 1. rije~i: "ta~. od 1) do 5)" zamjenjuju se rije~ima: "ta~. 1) do 7)". ^lan 15. U ~lanu 39. stav 1. ta~ka 3) iza rije~i "dozvolu" dodaju se rije~i: "ili idejni plan upravljanja gra|evinskim otpadom". Srijeda, 27.1.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 4 – Stranica 19 ^lan 16. U ~lanu 40. stav 2. rije~i: "(regulacijski plan ili urbanisti~ki projekat)", bri{u se, a rije~i: "utvr|uje urbanisti~ko-tehni~ke uslove" zamjenjuju se rije~ima: "izdaje lokacijsku informaciju". ^lan 17. U ~lanu 41. iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Pravilnikom Ministra utvrdit }e se sadr`aj idejnog plana upravljanja gra|evinskim otpadom iz ~lana 39. stav 1. ta~ka 3), detaljnog plana iz ~lana 55. stav 1. ta~ka 9) i ~lana 79. stav 2. ta~ka 5. Zakona i uslovi upravljanja gra|evinskim otpadom iz ~lana 42. stav 1. ta~ka 9) Zakona". Dosada{nji st. 2. i 3. postaju st. 3. i 4. ^lan 18. U ~lanu 42. iza ta~ke 8) dodaje se nova ta~ka 9) koja glasi: "9) uslovi upravljanja gra|evinskim otpadom i uslovi recikla`e gra|evinskog otpada ukoliko nisu propisani posebnim propisom". U ta~ki 10) rije~i: "invalidnih lica" zamjenjuju se rije~ima: "lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima." Dosada{nje ta~. 9) do 11) postaju ta~. 10) do 12). ^lan 19. U ~lanu 44. stav 2., bri{e se. Dosada{nji st. 3. i 4. postaju st. 2. i 3. ^lan 20. U ~lanu 45. stav 1. broj "38" zamjenjuje se brojem "39". ^lan 21. U ~lanu 46. stav 3., bri{e se. ^lan 22. Iza ~lana 46. dodaje se novi podnaslov: "b1) Lokacijska informacija" , novi ~l. 46a., 46b., 46c., novi podnaslov "b2) Lokacijska informacija za privremene gra|evine" i novi ~l. 46d. i 46e., koji glase: "b1) Lokacijska informacija ^lan 46a. Lokacijska informacija defini{e uslove za projektovanje, gra|enje i izvo|enje drugih zahvata u prostoru koji se utvr|uju na osnovu detaljnih planskih dokumenata. Lokacijska informacija izdaje se po skra}enom upravnom postupku. ^lan 46b. Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije za objekte iz ~lana 40. Zakona podnosi se Ministarstvu. Uz zahtjev za izdavanje lokacijske informacije prila`e se: 1) izvod iz katastarskog plana, 2) idejni projekat, 3) predvi|ene tehnologije rada ako se radi o proizvodnom objektu, 4) okolinsku dozvolu ako se radi o gra|evini, djelatnosti ili zahvatu koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoli{, `ivot i zdravlje ljudi u Federaciji i {ire, i 5) obrazlo`enje zahtjeva sa podacima potrebnim za izdavanje lokacijske informacije. ^lan 46c. Lokacijskom informacijom, u zavisnosti od vrste gra|evine ili zahvata, utvr|uju se: 1) oblik i veli~ina parcele, 2) regulacijska i gra|evinska linija, 3) koeficijent izgra|enosti parcele, 4) nivelacione kote, 5) tehni~ki pokazatelji gra|evine, 6) prostorno organizovanje gra|evinske parcele uklju~uju}i rje{enje inertnog i prometa u mirovanju, 7) ure|enje parcele, 8) na~in i uslovi priklju~enja parcele odnosno gra|evine na saobra}ajnu povr{inu i komunalnu infrastrukturu, 9) primjena materijala i arhitektonskih smjernica, 10) uslovi za sprje~avanje stvaranja barijera za lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima, 11) uslovi za za{titu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja, 12) uslovi upravljanja gra|evinskim otpadom i uslovi recikla`e gra|evinskog otpada ukoliko nisu propisani posebnim propisom, 13) iznos tro{kova ure|enja gra|evinskog zemlji{ta, odnosno uslove za ure|enje gra|evinskog zemlji{ta ako se gra|enje vr{i na neure|enom gra|evinskom zemlji{tu, kao i druge obaveze korisnika koje su proistekle iz kori{tenja odnosnog zemlji{ta, 14) druge podatke i uslove od zna~aja za gra|enje. b2) Lokacijska informacija za privremene gra|evine ^lan 46d. Lokacijska informacija se izdaje za privremene gra|evine na lokacijama koje se nalaze na gra|evinskom zemlji{tu koje nije privedeno kona~noj namjeni utvr|enoj u planskom dokumentu, za gra|evine iz ~lana 35. stav 5. Zakona. ^lan 46e. Lokacijska informacija va`i godinu dana od dana njene pravosna`nosti u kom roku se mora podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za gra|enje. Izuzetno, va`enje lokacijske informacije mo`e se, iz opravdanih razloga, produ`iti za jo{ jednu godinu." ^lan 23. ^lan 47. mijenja se i glasi: "Pripremanje i opremanje gra|evinskog zemlji{ta (u daljnjem tekstu: ure|enje gra|evinskog zemlji{ta) obuhvata izgradnju komunalne infrastrukture koja je potrebna za izgradnju i kori{tenje gra|evina i zahvata planiranih u planskim dokumentima. Izgradnja gra|evina vr{i se na ure|enom gra|evinskom zemlji{tu. Izuzetno od stava 2. ovoga ~lana, izgradnja gra|evina mo`e se vr{iti i na neure|enom gra|evinskom zemlji{tu ako se ure|enje gra|evinskog zemlji{ta vr{i u toku gra|enja gra|evine, a najkasnije do tehni~kog prijema gra|evine. U slu~aju da gra|evinsko zemlji{te nije ure|eno u momentu podno{enja zahtjeva za izdavanje odobrenja za gra|enje, investitor mo`e vlastitim sredstvima urediti gra|evinsko zemlji{te. Sredstva ulo`ena u ure|enje gra|evinskog zemlji{ta priznaju se investitoru prilikom utvr|ivanja visine naknade za ure|enje gra|evinskog zemlji{ta. U slu~aju iz stava 4. ovog ~lana investitor i or gan nadle`an za izdavanje odobrenja za gra|enje ugovorom defini{u vrstu i obim radova, potrebna finansijska sredstva i me|usobne odnose izme|u investitora, nadle`nog organa i javnog preduze}a nadle`nog za odre|enu infrastrukturu." ^lan 24. U ~lanu 54. stav 1. iza rije~i "saglasnost" dodaju se rije~i: "odnosno lokacijska informacija". ^lan 25. U ~lanu 55. stav 1. ta~ka 1) iza rije~i "saglasnost" dodaju se rije~i: "odnosno lokacijska informacija". U ta~ki 7) rije~i: "ako su podaci iz njih poslu`ili za izradu glavnog projekta", bri{u se. Iza ta~ke 8) dodaje se nova ta~ka 9) koja glasi: "9) detaljan plan upravljanja gra|evinskim otpadom". Dosada{nja ta~ka 9) postaje ta~ka 10). U stavu 2. rije~i: "urbanisti~ko-tehni~ki", bri{u se, a iza rije~i "uslovi" dodaju se rije~i: "iz lokacijske informacije". Broj 4 – Stranica 20 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 27.1.2010. ^lan 26. Iza ~lana 55. dodaje se novi ~lan 55a. koji glasi: "^lan 55a. Odobrenje za gra|enje sadr`i: 1) podatke o investitoru; 2) podatke o gra|evini sa osnovnim podacima o namjeni, gabaritu i spratnosti i oznaku katastarske ~estice; 3) naziv glavnog projekta sa nazivom pravnog lica koje je izradilo glavni projekat i imenom odgovornog projektanta; 4) izjavu da je glavni projekat sastavni dio odobrenja za gra|enje; 5) rok za po~etak izvo|enja radova; 6) obavezu investitora da prijavi po~etak radova nadle`noj gra|evinskoj inspekciji osam dana prije otpo~injanja radova; 7) druge podatke od zna~aja za specifi~nu lokaciju i gra|evinu." ^lan 27. U ~lanu 56. stav 1. rije~i: "urbanisti~ko-tehni~kim uslovima" zamjenjuju se rije~ima: "lokacijskoj informaciji". Stav 2., bri{e se. Dosada{nji st. 3. do 8. postaju st. 2. do 7. Iza stava 7. dodaje se novi stav 8. koji glasi: "Tro{kove objavljivanja javnog poziva snosi investitor". ^lan 28. U ~lanu 57. stav 2. ta~ka 1) iza rije~i "saglasnosti" dodaju se rije~i: "odnosno lokacijske informacije". ^lan 29. U ~lanu 60. stav 3. rije~i: "upotrebne dozvole" zamjenjuju se rije~ima: "odobrenja za upotrebu". ^lan 30. U ~lanu 61. stav 4. iza rije~i "saglasno{}u" dodaju se rije~i: "odnosno lokacijskom informacijom". U stavu 6. ta~ka 1) iza rije~i "saglasnost" dodaju se rije~i: "odnosno lokacijska informacija". U ta~ki 6) iza rije~i "dozvola" dodaju se rije~i: "ili detaljni plan upravljanja gra|evinskim otpadom." U stavu 8. u petom redu iza rije~i "saglasnost" dodaju se rije~i: "odnosno lokacijsku informaciju". ^lan 31. U ~lanu 62. stav 4. u {estom redu iza rije~i "saglasnost" dodaju se rije~i: "odnosno lokacijske informacije". Iza stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi: "Za obavljanje geolo{kih i hidrogeolo{kih istra`ivanja mineralnih sirovina Ministarstvo izdaje urbanisti~ku saglasnost i odobrenje za gra|enje privremenih objekata." ^lan 32. U ~lanu 64. stav 3. iza ta~ke 8) dodaje se nova ta~ka 9) koja glasi: "9) detaljni plan upravljanja gra|evinskim otpadom". ^lan 33. Iza ~lana 64. dodaje se novi ~lan 64a. koji glasi: "^lan 64a. Prije po~etka gra|enja vr{i se iskol~avanje gra|evine u skladu sa uslovima utvr|enim odobrenjem za gra|enje i na osnovu glavnog ili izvedbenog projekta. Iskol~avanje gra|evine vr{i or gan nadle`an za poslove katastra samostalno ili te poslove povjerava pravnom licu registrovanom za vr{enje tih poslova. O iskol~avanju gra|evine se sa~injava zapisnik ~iji se jedan primjerak dostavlja nadle`noj gra|evinskoj inspekciji. Za {tetu proisteklu iz pogre{nog iskol~avanja gra|evine odgovara lice koje je vr{ilo iskol~avanje po op}im pravilima o naknadi {tete. Nadle`ni or gan du`an je provjeriti da li je iskop temelja gra|evine ura|en u skladu sa elaboratom o iskol~avanju i odobriti nastavak radova koje dalje prati nadle`ni gra|evinski inspektor." ^lan 34. U ~lanu 75. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase: "U slu~aju slo`ene gra|evine odobrenja za upotrebu se izdaju prema uslovima utvr|enim na~elnim odobrenjem za gra|enje, glavnim projektom i odobrenjem za gra|enje za taj dio gra|evine. Nakon zavr{etka slo`ene gra|evine izdaje se jedno odobrenje za upotrebu za cijelu gra|evinu bez obzira na prethodno izdato jedno ili vi{e pojedina~nih odobrenja za upotrebu za djelove slo`ene gra|evine". ^lan 35. Iza ~lana 77. dodaje se novo poglavlje "Va. UPOTREBA I ODR@AVANJE GRA\EVINE" i novi ~lan 77a. koji glasi: "Va. UPOTREBA I ODR@AVANJE GRA\EVINE ^lan 77a. Gra|evina se mo`e upotrebljavati samo na na~in koji je u skladu sa njenom namjenom. Vlasnik gra|evine du`an je odr`avati gra|evinu na na~in da se u predvi|enom vremenu njenog trajanja o~uvaju tehni~ka svojstva bitna za gra|evinu odnosno da se ne dozvoli naru{avanje njenih spomeni~kih svojstava, ako se radi o nacionalnom spomeniku. U slu~aju o{te}enja gra|evine koje ugro`ava stabilnost same gra|evine ili njenog dijela, te ako postoji opasnost za susjedne gra|evine ili ljudsko zdravlje, vlasnik gra|evine du`an je preduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i do otklanjanja opasnosti ozna~iti gra|evinu kao opasnu. Za gra|evine sa vi{e vlasnika svi suvlasnici i vlasnici posebnih dijelova gra|evine snose po principu objektivne odgovornosti solidarno nastalu {tetu tre}im licima i ne mogu pojedina~no preduzimati zamjene i popravak zajedni~kih dijelova i ure|aja zgrade suprotno odredbama Zakona o upravljanju, kori{tenju i odr`avanju zajedni~kih dijelova i ure|aja zgrada i suprotno odredbama ovog Zakona.". ^lan 36. U ~lanu 79. stav 2. iza ta~ke 4) dodaje se nova ta~ka 5) koja glasi: "5) detaljan plan upravljanja gra|evinskim otpadom". ^lan 37. U ~lanu 81. stav 6. rije~i: "i druge tehni~ke zahtjeve u vezi sa gra|evinama, njihovim gra|enjem i odr`avanjem", bri{u se. Iza stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi: "Bitne zahtjeve za gra|evine koji se osiguravaju u projektovanju, gra|enju i odr`avanju gra|evina, uz uva`avanje evropskih standarda, provedbenim propisima ure|uje Ministar." ^lan 38. Iza ~lana 81. dodaje se novi ~l. 81a. i 81b. koji glase: "^lan 81a. Prije izdavanja odobrenja za upotrebu odnosno prije promjene vlasni{tva ili iznajmljivanja gra|evine ili njezinog dijela, mora se pribaviti potvrda o energetskim svojstvima gra|evine, koju izdaje ovla{teno lice. Ovla{tenje za izdavanje potvrde licu iz stava 1. ovog ~lana izdaje Ministarstvo. Uz potvrdu iz stava 1. ovog ~lana kupac ili unajmljiva~ gra|evine ili njezinog dijela ima pravo uvida prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom zakonu. Energetska svojstva i na~in obra~una toplotnih svojstava gra|evine, energetskih zahtjeva za nove i postoje}e gra|evine s izuze}ima od propisanih zahtjeva, te uslove, sadr`aj i na~in izdavanja potvrda (certificiranje) gra|evine za koje postoji Srijeda, 27.1.2010. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 4 – Stranica 21 obaveza javnog izlaganja potvrda o energetskim svojstvima i uslove za lica ovla{tena za izdavanje potvrda propisuje Ministar. ^lan 81b. Ispitivanje odre|enih dijelova gra|evine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja bitnih zahtjeva za gra|evinu te prethodna istra`ivanja bitna za projektovanje, gra|enje ili odr`avanje gra|evina, obavljaju ovla{tena lica. Ovla{tenje za obavljanje poslova iz stava 1. ovoga ~lana daje i oduzima Ministar. Uslove za obavljanje poslova ispitivanja i istra`ivanja iz stava 1. ovog ~lana u odnosu na lica, tehni~ku opremljenost, na~in i slo`enost obavljanja tih poslova, odgovornost za rezultate ispitivanja, odnosno prethodnih istra`ivanja, nezavisnost u odnosu na lica koja sudjeluju u projektovanju, gra|enju ili odr`avanju gra|evine i na~in dokumentovanja rezultata ispitivanja, odnosno prethodnih istra`ivanja, sredstva kojima pravna lica dokazuju ispunjavanje tih uslova u postupku davanja ovla{tenja iz stava 2. ovog ~lana, te uslove za produ`enje i oduzimanje tog ovla{tenja propisuje Ministar pravilnikom. Uslove za obavljanje poslova iz stava 3. ovog ~lana koji se odnose na ispitivanje i istra`ivanje vezano za za{titu od po`ara, uz saglasnost federalnog ministra unutra{njih poslova, propisuje Ministar pravilnikom." ^lan 39. U ~lanu 86. stav 1. iza rije~i "saglasnosti" dodaju se rije~i: "odnosno lokacijsku informaciju". ^lan 40. U ~lanu 93. stav 1. iza rije~i "inspektor" dodaju se rije~i: "po slu`benoj du`nosti". ^lan 41. U ~lanu 111. stav 5. iza rije~i "iz" dodaju se rije~i: "~lana 29. stav 4". ^lan 42. U ~lanu 112. stav 1. iza rije~i: "br. 63/04" dodaju se rije~i: "i 50/07". ^lan 43. U ~lanu 115. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Izuzetno od stava 2. ovog ~lana podru~ja koja Komisija za za{titu nacionalnih spomenika svojom odlukom proglasi nacionalnim spomenikom smatraju se podru~jem od zna~aja za Federaciju". ^lan 44. Iza ~lana 116. dodaje se novi ~lan 116a. koji glasi: "^lan 116a. Skup{tine kantona du`ne su uskladiti kantonalne zakone iz oblasti prostornog ure|enja sa odredbama ovog zakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona". ^lan 45. Ovla{}uju se Zakonodavno-pravna komisija Predstavni~kog doma i Zakonodavno-pravna komisija Doma naroda Parlamenta Federacije da utvrde pre~i{}eni tekst Zakona o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.
Zakon o dopunama Zakona o izvršnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 39/09 16.06.2009 SN FBiH 46/16, SN FBiH 35/12, SN FBiH 39/06, SN FBiH 33/06, SN FBiH 52/03, SN FBiH 32/03 izvršni postupak Broj 39 – Stranica 2 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 16.6.2009. ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O IZVR[NOM POSTUPKU ^lan 1. U Zakonu o izvr{nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 32/03, 52/03, 33/06 i 39/06) iza ~lana 79. dodaju se novi ~l. 79 a. i 79 b. koji glase: "^lan 79 a. (1) Ne mo`e biti predmet izvr{ewa nekretnina Federacije, kantona, grada, op{tine i javnog fonda. (2) Ne mo`e biti predmet izvr{ewa nekretnina ustanove koja se finansira u cijelosti ili djelimi~no iz buxeta, a koja je osnovana za vr{ewe djelatnosti od javnog interesa kojom se obezbje|uje ostvarivawe prava na obrazovawe, zdravstvenu za{titu, dje~iju za{titu, socijalnu za{titu, nauku, kulturu i fizi~ku kulturu, ako nekretnina slu`i za vr{ewe djelatnosti te ustanove i ako ciq vr{ewa djelatnosti nije sticawe dobiti. ^lan 79 b. Nadle`ni sud u svakom konkretnom slu~aju odlu~uje o ispuwewu uslova za izuzimawe od izvr{ewa iz prethodnog ~lana." ^lan 2. Iza ~lana 117. dodaju se novi ~l. 117 a. i 117 b. koji glase: "^lan 117 a. (1) Ne mogu biti predmet izvr{ewa stalna sredstva za rad Federacije, kantona, grada, op{tine i javnog fonda. (2) Ne mogu biti predmet izvr{ewa pokretne stvari ustanova iz ~lana 79 a. stav (2) ovog Zakona koje slu`e za vr{ewe djelatnosti od javnog interesa i koje obezbje|uju ostvarivawe prava iz ~lana 79 a. stav (2) ovog Zakona. ^lan 117 b. Nadle`ni sud u svakom konkretnom slu~aju odlu~uje o ispuwewu uslova za izuzimawe od izvr{ewa iz prethodnog ~lana." ^lan 3. Iza ~lana 137. dodaju se novi ~l. 137 a. i 137 b. koji glase: "^lan 137 a. Izuzeta su od izvr{ewa nov~ana sredstva ustanova iz ~lana 79 a. stav (2) ovog Zakona koja slu`e za vr{ewe djelatnosti od javnog interesa i koje obezbje|uju ostvarivawe prava iz ~lana 79 a. stav (2) ovog Zakona. ^lan 137 b. Nadle`ni sud u svakom konkretnom slu~aju odlu~uje o ispuwewu uslova za izuzimawe od izvr{ewa iz prethodnog ~lana." ^lan 4. Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O IZVR[NOM POSTUPKU Progla{ava se Zakon o dopunama Zakona o izvr{nom postupku koji je donio Parlament Federacije na sjednici Predstavni~kog doma od 5. maja 2009. godine i na sjednici Doma naroda od 2. juna 2009. godine. Broj 01-02-270/09 9. juna 2009. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O IZVR[NOM POSTUPKU ^lan 1. U Zakonu o izvr{nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 32/03, 52/03, 33/06 i 39/06) iza ~lana 79. dodaju se novi ~l. 79 a. i 79 b. koji glase: "^lan 79 a. (1) Ne mo`e biti predmet izvr{enja nekretnina Federacije, kantona, grada, op}ine i javnog fonda. (2) Ne mo`e biti predmet izvr{enja nekretnina ustanove koja se finansira u cijelosti ili djelimi~no iz bud`eta, a koja je osnovana za vr{enje djelatnosti od javnog interesa kojom se osigurava ostvarivanje prava na obrazovanje, zdravstvenu za{titu, dje~iju za{titu, socijalnu za{titu, nauku, kulturu i fizi~ku kulturu, ako nekretnina slu`i za vr{enje djelatnosti te ustanove i ako cilj vr{enja djelatnosti nije sticanje dobiti. ^lan 79 b. Nadle`ni sud u svakom konkretnom slu~aju odlu~uje o ispunjenju uslova za izuzimanje od izvr{enja iz prethodnog ~lana." ^lan 2. Iza ~lana 117. dodaju se novi ~l. 117 a. i 117 b. koji glase: "^lan 117 a. (1) Ne mogu biti predmet izvr{enja stalna sredstva za rad Federacije, kantona, grada, op}ine i javnog fonda. (2) Ne mogu biti predmet izvr{enja pokretne stvari ustanova iz ~lana 79 a. stav (2) ovog Zakona koje slu`e za vr{enje djelatnosti od javnog interesa i koje osiguravaju ostvarivanje prava iz ~lana 79 a. stav (2) ovog Zakona. ^lan 117 b. Nadle`ni sud u svakom konkretnom slu~aju odlu~uje o ispunjenju uslova za izuzimanje od izvr{enja iz prethodnog ~lana." ^lan 3. Iza ~lana 137. dodaju se novi ~l. 137 a. i 137 b. koji glase: "^lan 137 a. Izuzeta su od izvr{enja nov~ana sredstva ustanova iz ~lana 79a. stav (2) ovog Zakona koja slu`e za vr{enje djelatnosti od javnog interesa i koje osiguravaju ostvarivanje prava iz ~lana 79a. stav (2) ovog Zakona. ^lan 137 b. Nadle`ni sud u svakom konkretnom slu~aju odlu~uje o ispunjenju uslova za izuzimanje od izvr{enja iz prethodnog ~lana." ^lan 4. Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objave u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. 513 Temeljem ~lanka IV.B.7.a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 32/08 04.06.2008 SN FBiH 85/21, SN FBiH 45/10, SN FBiH 13/10, SN FBiH 04/10, SN FBiH 72/07, SN FBiH 02/06 prostorno planiranje,zemljište ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU I KORI[TENJU ZEMLJI[TA NA NIVOU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakonu o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/06 i 72/07) u ~lanu 17. stav 2. iza ta~ke 7) dodaje se nova ta~ka 8) koja glasi: "8) podru~ja graditeljskog ili prirodnog naslje|a koje kao nacionalne spomenike utvrdi Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika u skladu sa Aneksom 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini."
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 72/07 10.10.2007 SN FBiH 85/21, SN FBiH 45/10, SN FBiH 13/10, SN FBiH 04/10, SN FBiH 32/08, SN FBiH 02/06 prostorno planiranje,zemljište ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU I KORI[TENJU ZEMLJI[TA NA NIVOU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakonu o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 2/06) u ~lanu 8. u stavu 3. rije~i: "i okoli{a" bri{u se. ^lan 2. U ~lanu 9. u stavu 3. u ta~ki 2) broj "16" zamjenjuje se brojem "17". U ta~ki 3) iza rije~i "Hercegovina" dodaju se rije~i: "(u daljnjem tekstu: Komisija)". ^lan 3. U ~lanu 20. u stavu 1. rije~i: "odnosno op}ine" zamjenjuju se rije~ima: "op}ine, odnosno podru~ja posebnog obilje`ja". ^lan 4. U ~lanu 34. u stavu 3. u tre}em redu iza rije~i "sanacija" dodaje se rije~ "rehabilitacija". ^lan 5. U ~lanu 40. u stavu 1. iza ta~ke 5) dodaju se nove ta~. 6) i 7) koje glase: " 6) gra|evina i zahvata od zna~aja za Federaciju i 7) gra|evina i zahvata na prostorima u granicama nacionalnog spomenika koje su utvr|ene Odlukom Komisije, odnosno za gra|evine i zahvate na podru~jima upisanim na Privremenu listu nacionalnih spomenika u granicama koje kao privremene odlukom utvrdi Komisija". U stavu 5. brojevi: "2) i 3)" zamjenjuju se brojevima: "5) i 6)". ^lan 6. U ~lanu 54. u stavu 2. iza rije~i "Komisija" rije~i: "za o~uvanje nacionalnih spomenika u skladu sa Aneksom 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini" bri{u se. ^lan 7. U ~lanu 64. u stavu 3. iza ta~ke 3) dodaje se nova ta~ka 4) koja glasi: "4) izvod iz detaljnog planskog dokumenta na osnovu kojeg se mo`e utvrditi da gra|evina nije predvi|ena za uklanjanje". Dosada{nje ta~. 4) do 7) postaju ta~. 5) do 8). ^lan 8. U ~lanu 68. u stavu 5. rije~ "pet" zamjenjuje se rije~ju "deset". ^lan 9. U ~lanu 81. stav 1. mijenja se i glasi: "Na utvr|ivanje uvjeta i na~ina pla}anja tro{kova ure|enja gra|evinskog zemlji{ta, naknada za kori{tenje gra|evinskog zemlji{ta i naknada za pogodnost gra|evinskog zemlji{ta za gra|enje gra|evina iz ~lana 40. stav 1. ovog Zakona primjenjuju se odredbe Zakona o gra|evinskom zemlji{tu Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 25/03)." Iza stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi: "Tehni~ka svojstva koja moraju ispunjavati gra|evinski proizvodi i druge tehni~ke zahtjeve u vezi sa gra|evinama, njihovim gra|enjem i odr`avanjem propisuju se pravilnicima i tehni~kim propisima koje donosi Ministarstvo, uz obaveznu konsultaciju stru~nih organizacija i uva`avanje evropskih stan - darda, a u skladu sa me|unarodnim principima harmoni zacije tehni~kog zakonodavstva."
Zakon o eksproprijaciji FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 70/07 10.01.2007 SN FBiH 25/16, SN FBiH 25/12, SN FBiH 36/10 eksproporcija,fbih unutra{wih poslova/Federalno ministarstvo unutarwih poslova" zamjewuju se rije~ima: "nadle`ni or gan za vojne evidencije". ^lan 12. U ~lanu 52. dodaje se novi stav 2., koji glasi: "Ukoliko u postupku nadzora i medicinskog vje{ta~ewa posebna qekarska komisija iz ~lana 47. stav 4. ovog zakona, donese druga~iji nalaz i mi{qewe u odnosu na nalaz i mi{qewe qekarskih komisija iz ~lana 47. st. 1., 2 i 3. ovog zakona, taj nalaz i mi{qewe }e poslu`iti kao razlog za obnovu postupka". ^lan 13. U ~lanu 53. Zakona dodaje se novi stav 2., koji glasi: "U postupku po pravu nadzora, rje{ewe o pravima prema ovom zakonu koje je postalo kona~no u upravnom postupku, mo`e se ukinuti ako je wime povrije|en Zakon, u roku od pet godina od dana kada je rje{ewe postalo kona~no u upravnom postupku, odnosno od dana stupawa na snagu ovog zakona zavisno koji je da - tum kasniji". ^lan 14. U ~lanu 57. stav 3. mijewa se i glasi: "Visina osnovice iz ~lana 12. stav 2. Zakona uskla|iva}e se po~etkom svake godine sa pove}awem prosje~ne mjese~ne neto plate (procentualno) ispla}ene u Federaciji BiH u prethodnoj godini prema podacima nadle`nog Federalnog zavoda za statistiku". St. 4., 5. i 6. se bri{u. ^lan 15. Iza ~lana 57. dodaje se novi ~lan 57.a koji glasi: "^lan 57.a Sredstva za isplatu penzija ostvarenih u skladu sa ~l. 31.a i 31.b ovog zakona osigura}e se u Buxetu Federacije Bosne i Hercegovine i refundira}e se Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osigurawe/Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osigurawe sve dok korisnik penzije iz ~l. 31.a i 31.b ovog zakona ne ispuni uslove za punu starosnu penziju u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osigurawu". ^lan 16. U ~lanu 60. stav 2. iza rije~i "pravo" dodaju se rije~i: "u postupku revizije suprotno odredbama ovog zakona". Ostali dio teksta se bri{e. U stavu 3. ovog ~lana u drugom redu iza rije~i "Zakona" dodaju se rije~i: "~lan qekarske komisije koji donese nalaz i mi{qewe suprotno odredbama Zakona i pravilnika". ^lan 17. U ~lanu 69. na kraju stava 1. bri{e se ta~ka i dodaju se rije~i: "i Zakon o za{titi vojnih invalida ("Slu`beni list SR BiH", broj: 35/90)". ^lan 18. Ovaj zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH , a primjena odredaba ~lana 6.st.3. i 4., i ~l. 7., 8., 10., 14. i 15. primjewiva}e se od 01.01.2008. godine, po utvr|ivawu broja potencijalnih korisnika i obezbje|ewu potrebnih buxetskih sredstava. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. 792 Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI Progla{ava se Zakon o eksproprijaciji koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma od 4. jula 2007. godine i na sjednici Doma naroda od 26. jula 2007. godine. Broj 01-02-539/07 20. septembra 2007. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, s. r. ZAKON O EKSPROPRIJACIJI I. OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom ure|uju se uvjeti, na~in i postupak eksproprijacije nekretnina za izgradnju objekata od javnog interesa. ^lan 2. Eksproprijacija je oduzimanje ili ograni~enje prava vlasni{tva na nekretninama uz naknadu prema tr`i{noj vrijednosti nekretnina. ^lan 3. Nekretnina se mo`e eksproprisati kada je to potrebno za izgradnju saobra}ajne infrastrukture, privrednih, komunalnih, zdravstvenih, prosvjetnih i objekata kulture, objekata odbrane, uprave i drugih objekata od javnog interesa kada se ocijeni da }e se kori{tenjem nekretnine za koju se namjerava predlo`iti eksproprijacija u novoj namjeni posti}i ve}a korist od one koja se postizala kori{tenjem te nekretnine na dosada{nji na~in. Nekretnina se mo`e eksproprisati i kada je to potrebno radi izvo|enja drugih radova od javnog interesa. Zemlji{te se ne mo`e eksproprisati u cilju poljoprivredne obrade. ^lan 4. Predmet eksproprijacije su nekretnine u vlasni{tvu fizi~kih i pravnih lica. ^lan 5. Nekretnina se mo`e eksproprisati nakon {to je, na na~in odre|en ovim Zakonom, utvr|en javni interes za izgradnju objekta, odnosno izvo|enje drugih radova na toj nekretnini. Izgradnja objekta, odnosno izvo|enje radova mora biti u skladu sa planskim dokumentima prostornog ure|enja. ^lan 6. Eksproprijacija se mo`e vr{iti za potrebe Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada, op}ine, javnih preduze}a i javnih ustanova, ako zakonom nije druk~ije odre|eno (u daljnjem tekstu: korisnik eksproprijacije). Izuzetno, eksproprijacijom se mo`e ustanoviti slu`nost u korist gra|ana radi postavljanja vodovodnih i kanalizacionih cijevi, elektri~nih i telefonskih kablova, gasovoda i u drugim slu~ajevima odre|enim zakonom. ^lan 7. Eksproprijacijom nekretnina postaje vlasni{tvo korisnika eksproprijacije (potpuna eksproprijacija) osim u slu~aju ako eksproprisana nekretnina dobiva sta tus dobra od op}eg interesa. Potpunom eksproprijacijom prestaju pored prava vlasni{tva ranijeg vlasnika i druga prava na toj nekretnini. Potpuna eksproprijacija zemlji{ta obuhvata i zgradu i druge gra|evinske objekte koji se na njemu nalaze. ^lan 8. Eksproprijacijom se mo`e ustanoviti slu`nost na zemlji{tu i zgradi kao i zakup na zemlji{tu na odre|eno vrijeme (nepotpuna eksproprijacija). Ponedjeljak, 1.10.2007. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 70 – Strana 7245 Zakup se mo`e ustanoviti samo u slu~aju kada se zemlji{te, s obzirom na svrhu za koju se zakup predla`e, ima koristiti samo na ograni~eno vrijeme, a najvi{e do pet godina (u svrhu: istra`ivanja rudnog i drugog blaga, kori{tenja kamenoloma, va|enja gline, pijeska i {ljunka i sl.). Zakup na poljoprivrednom zemlji{tu za povr{insku eksploataciju industrijskih i ostalih mineralnih sirovina ustanovljava se ako se to zemlji{te nakon zavr{ene eksploatacije mo`e privesti prvobitnoj kulturi i ako je ustanovljenje zakupa dru{tveno i ekonomski opravdanije od potpune eksproprijacije tog zemlji{ta. Odredbe ovog Zakona koje se odnose na postupak potpune eksproprijacije i postupak naknade za eksproprisanu nekretninu za potpunu eksproprijaciju shodno se primjenjuju i za nepotpunu eksproprijaciju. ^lan 9. Na odre|enoj nekretnini mo`e se dozvoliti vr{enje pripremnih radnji u svrhu eksproprijacije. Zemlji{te koje je potrebno za izgradnju objekta ili za izvo|enje drugih radova od javnog interesa (smje{taj radnika, materijala, ma{ina i sl.) mo`e se privremeno zauzeti za vrijeme koje je potrebno za vr{enje pripremnih radnji, ali ne du`e od jedne godine. ^lan 10. Eksproprijacijom nekretnine korisnik eksproprijacije sti~e pravo da tu nekretninu koristi u svrhu radi koje je eksproprijacija izvr{ena. ^lan 11. Na zahtjev vlasnika eksproprisat }e se i preostali dio nekre - tnine ako se pri eksproprijaciji jednog dijela nekretnine utvrdi da vlasnik nema privrednog interesa da koristi preostali dio, odnosno ako je usljed toga na preostalom dijelu onemogu}ena ili bitno pogor{ana njegova dotada{nja egzistencija ili mu je onemogu}eno normalno kori{tenje preostalog dijela nekretnine. Slu`beno lice koje vodi postupak eksproprijacije du`no je upozoriti vlasnika da mo`e podnijeti zahtjev u smislu stava 1. ovog ~lana, a to upozorenje unosi se u zapisnik o raspravi. Zahtjev za eksproprijaciju preostalog dijela nekretnine mo`e se podnijeti do dono{enja prvostepenog rje{enja o ekspro - prijaciji. Eksproprijaciju preostalog dijela nekretnine vlasnik mo`e tra`iti i u ‘albenom postupku, ako nije bio upozoren u smislu stava 3. ovog ~lana. ^lan 12. Za eksproprisanu nekretninu vlasniku pripada naknada u drugoj nekretnini, a ako korisnik eksproprijacije ne mo`e osigurati takvu nekretninu naknada se odre|uje u novcu u visini tr`i{ne vrijednosti nekretnine koja se ekspropri{e. Ranijem vlasniku koji stanuje u stambenoj zgradi koja je predmet eksproprijacije ili u stanu kao posebnom dijelu te zgrade korisnik eksproprijacije du`an je prije ru{enja zgrade osigurati drugu odgovaraju}u stambenu zgradu ili stan u vlasni{tvo. Ranijem vlasniku eksproprisane poslovne prostorije u kojoj je obavljao poslovnu djelatnost korisnik eksproprijacije du`an je prije ru{enja poslovne prostorije osigurati drugu odgovaraju}u prostoriju u vlasni{tvo. Naknadu za eksproprisanu nekretninu snosi korisnik eksproprijacije. ^lan 13. Na podru~jima zahva}enim elementarnim nepogodama ve}eg obima eksproprijacija nekretnina se provodi po posebnom postupku koji je propisan ovim Zakonom. II. UTVR\IVANJE JAVNOG INTERESA ^lan 14. Odluku o utvr|ivanju javnog interesa za izgradnju objekta ili izvo|enje radova (saobra}ajnice, dalekovodi, gasovodi, telekomunikacije, vodoprivredni objekati i dr.) na osnovu podnesenog prijedloga korisnika eksproprijacije donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada) kada se na podru~ju dvaju ili vi{e kantona namjerava graditi ili izvoditi radove u skladu sa planskim dokumentima prostornog ure|enja. Odluku iz prethodnog stava donosi Vlada po prethodno pribavljenim mi{ljenjima vlada kantona na ~ijim se podru~jima namjerava graditi objekat ili izvoditi radovi. Odluku o utvr|ivanju javnog interesa za izgradnju objekta ili izvo|enje radova na podru~ju dviju ili vi{e op}ina donosi vlada kantona po prethodno pribavljenom mi{ljenju op}inskog vije}a na ~ijim se podru~jima namjerava graditi objekat ili izvoditi radovi. Odluku o utvr|ivanju javnog interesa za izgradnju objekta ili izvo|enje radova na podru~ju op}ine donosi op}insko vije}e na ~ijem se podru~ju namjerava graditi objekat ili izvoditi radovi u skladu sa planskim dokumentima prostornog ure|enja. ^lan 15. Javni interes u smislu ~lana 14. ovog Zakona mo`e se utvrditi i zakonom. Javni interes za izgradnju objekta ili izvo|enje drugih radova na podru~ju za koje je donesen regulacioni plan ili urbanisti~ki projekt smatra se utvr|en tim planom, odnosno projektom. ^lan 16. Prijedlog za utvr|ivanje javnog interesa za eksproprijaciju podnosi lice koje prema odredbama ovog Zakona mo`e biti korisnik eksproprijacije. Prijedlog za utvr|ivanje javnog interesa podnosi se Vladi, odnosno vladi kantona ili op}inskom vije}u putem federalnog, kantonalnog organa uprave ili op}inske slu`be za upravu za imovinsko-pravne poslove, a sadr`i elaborat eksproprijacije (geodetsko-katastarski plan podru~ja eksproprijacije, podatke o nekretninama za koje se predla`e utvr|ivanje javnog interesa, procjenu vrijednosti nekretnina, cilj eksproprijacije i druge podatke za utvr|ivanje javnog interesa). Nadle`ni or gan je du`an o prijedlogu za utvr|ivanje javnog interesa odlu~iti u roku od 60 dana od dana prijema tog prijedloga. Aktom o utvr|ivanju javnog interesa, u skladu sa odredbama ovog ~lana, odredit }e se i korisnik eksproprijacije. Protiv akta o utvr|ivanju javnog interesa mo`e se pokrenuti upravni spor kod nadle`nog suda osim u slu~ajevima iz ~lana 15. ovog Zakona. III. PRIPREMNE RADNJE ZA EKSPROPRIJACIJU ^lan 17. Korisnik eksproprijacije koji namjerava predlo`iti ekspro - prijaciju mo`e zahtijevati da mu se zbog izrade investicionog elaborata, podno{enja prijedloga za utvr|ivanje javnog interesa ili podno{enja prijedloga za eksproprijaciju dozvoli da na odre|enoj nekretnini izvr{i potrebne pripremne radnje kao {to su ispitivanje stabilnosti tla, premjeravanje zemlji{ta i drugo. ^lan 18. U prijedlogu za dozvolu vr{enja pripremnih radnji moraju se nazna~iti: svrha radi koje se namjerava predlo`iti eksproprijacija, nekretnina na kojoj }e se vr{iti pripremne radnje, vlasnik nekretnine, priroda, obim i svrha radnji, kao i vrijeme njihovog trajanja. O prijedlogu za dozvolu vr{enja pripremnih radnji rje{ava op}inska slu`ba za upravu za imovinsko-pravne poslove (u daljnjem tekstu: op}inska slu`ba za upravu). ^lan 19. Ako podnosilac prijedloga za dozvolu vr{enja pripremnih radnji u~ini vjerovatnim da su takve radnje potrebne za svrhu eksproprijacije, op}inska slu`ba za upravu dozvolit }e takve pripremne radnje. Pri dono{enju rje{enja o dozvoli vr{enja pripremnih radnji op}inska slu`ba za upravu vodit }e ra~una o tome da se te radnje Broj 70 – Strana 7246 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 1.10.2007. ne vr{e u vrijeme nepodesno za vlasnika nekretnine, s obzirom na kulturu zemlji{ta i na svrhu za koju se nekretnina koristi. U rje{enju iz prethodnog stava moraju se, pored ostalog, navesti pripremne radnje koje predlaga~ mo`e vr{iti kao i rok do koga ih ima izvr{iti. Rje{enjem iz stava 2. ne mo`e se dozvoliti izvo|enje gra|evinskih i drugih sli~nih radova. Protiv rje{enja iz stava 2. ovog ~lana dopu{tena je ‘alba o kojoj odlu~uje Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (u daljnjem tekstu: Federalna uprava). @alba izjavljena protiv rje{enja o dozvoli vr{enja pripremnih radnji ne odla`e njegovo izvr{enje. ^lan 20. Predlaga~ u ~iju je korist dozvoljeno vr{enje pripremnih radnji du`an je platiti naknadu vlasniku nekretnine na kojoj su dozvoljene takve radnje. Odredbe ovog Zakona o naknadi za privremeno zauzimanje i o postupku za odre|ivanje visine naknade iz stava 1. ovog ~lana primjenjuju se i u slu~aju dozvole vr{enja pripremnih radnji. IV. POSTUPAK EKSPROPRIJACIJE ^lan 21. Prijedlog za eksproprijaciju mo`e podnijeti korisnik eksproprijacije nakon utvr|enog javnog interesa za izgradnju objekta ili izvo|enje radova. Prijedlog za eksproprijaciju podnosi se op}inskoj slu`bi za upravu. Nadle`no pravobranila{tvo podnosi prijedlog za ekspro - prijaciju u ime pravnih lica koje zastupa prema zakonu. Prijedlog za eksproprijaciju mo`e se podnijeti samo za vrijeme va`enja akta o izgradnji objekta (zakon, odluka, rje{enje i dr.), odnosno regulacionog plana ili urbanisti~kog projekta. Ako je javni interes utvr|en aktom Vlade, vlade kantona ili op}inskog vije}a prijedlog za eksproprijaciju se mo`e podnijeti u roku od dvije godine od dana dono{enja tog akta. ^lan 22. U prijedlogu za eksproprijaciju nekretnina moraju biti nazna~eni: 1) korisnik eksproprijacije, 2) nekretnina za koju se predla`e eksproprijacija, 3) vlasnik i posjednik nekretnine i 4) objekt, odnosno radovi zbog kojih se predla`e eksproprijacija. ^lan 23. Prije podno{enja prijedloga za eksproprijaciju korisnik eksproprijacije je du`an poku{ati sa vlasnikom nekretnine sporazumno rije{iti sticanje prava vlasni{tva nad odre|enom nekretninom. ^lan 24. Uz prijedlog za eksproprijaciju mora se podnijeti: 1) dokaz o utvr|enom javnom interesu za izgradnju objekta ili izvo|enje radova (akt o utvr|ivanju javnog interesa, izvod iz regulacionog plana ili urbanisti~kog projekta), 2) izvod iz zemlji{nih i drugih javnih knjiga u kojima se upisuje vlasni{tvo nad nekretninama koji sadr`i podatke o nekretnini za koju se predla`e eksproprijacija, kao i katastarske i druge podatke ako takve knjige ne postoje, 3) posjedovni list, 4) dokaz (zapisnik o sporazumu) da je korisnik eksproprijacije prethodno sa vlasnikom nekretnine poku{ao sporazumno rije{iti pitanje sticanja prava vlasni{tva nad odre|enom nekretninom (pisana ponuda, javni oglas i dr.) i 5) dokaz da su osigurana potrebna sredstva i polo`ena kod banke u visini pribli`no potrebnoj za davanje naknade za nekretnine predlo`ene za eksproprijaciju i tro{kove postupka eksproprijacije, odnosno dokaz o osiguranoj drugoj odgovaraju}oj nekretnini. ^lan 25. Poslije prijema prijedloga za eksproprijaciju op}inska slu`ba za upravu na zahtjev predlaga~a eksproprijacije obavijestit }e, bez odlaganja, vlasnika da je podnesen prijedlog za eksproprijaciju njegovih nekretnina, uz upozorenje iz ~lana 48. ovog Zakona. Na zahtjev predlaga~a eksproprijacije izvr{it }e se zabilje`ba eksproprijacije u zemlji{nim i drugim javnim knjigama u kojima se vode podaci o nekretninama. Otu|enje nekretnine u pogledu koje je stavljena zabilje`ba eksproprijacije kao i promjena drugih odnosa nad nekretninama (promjena vlasni{tva i dr.) nema pravno djelovanje prema korisniku eksproprijacije. ^lan 26. Korisnik eksproprijacije i vlasnik nekretnine mogu do pravomo}nosti rje{enja iz ~lana 27. ovog Zakona sporazumno rije{iti pitanje prijenosa prava vlasni{tva kao i naknade na odre|enoj nekretnini. Sporazum sadr`i naro~ito: oblik i visinu naknade i rok do kojeg je korisnik eksproprijacije du`an ispuniti obavezu u pogledu naknade, kao i odredbu o uknji`bi prava vlasni{tva nad nekretninama. Sporazum se zaklju~uje kod op}inske slu`be za upravu i unosi se u zapisnik koji mora sadr`avati sve podatke neophodne za ispunjenje obaveze korisnika eksproprijacije. Sporazum ima snagu izvr{ne isprave. Ukoliko je zaklju~en sporazum iz stava 1. ovog ~lana obustavit }e se postupak eksproprijacije. ^lan 27. Rje{enje po prijedlogu za eksproprijaciju donosi op}inska slu`ba za upravu na ~ijoj teritoriji se nalazi nekretnina za koju se eksproprijacija predla`e. Prije dono{enja rje{enja o eksproprijaciji or gan iz stava 1. ovog ~lana saslu{at }e vlasnika nekretnine o ~injenicama u vezi sa eksproprijacijom. Ako postoji neslaganje zemlji{noknji`nog i fakti~kog stanja na nekretnini, op}inska slu`ba za upravu raspravit }e pravo vlasni{tva kao prethodno pitanje. ^lan 28. Ako su uz prijedlog za eksproprijaciju podneseni dokazi iz ~lana 24. ovog Zakona i ako su tim dokazima utvr|ene potrebne ~injenice, op}inska slu`ba za upravu usvojit }e rje{enjem prijedlog za eksproprijaciju a u protivnom odbit }e taj prijedlog. ^lan 29. Rje{enje kojim se usvaja prijedlog za eksproprijaciju pored ostalog sadr`i: 1) nazna~enje akta na osnovu kojeg je utvr|en javni interes, 2) nazna~enje korisnika eksproprijacije, 3) nazna~enje objekta ili radova zbog ~ije se izgradnje, odnosno izvo|enja nekretnina ekspropri{e, 4) nazna~enje nekretnine koja se ekspropri{e uz navo|enje podataka iz zemlji{nih i drugih javnih knjiga u kojima se vode evidencije o nekretninama, 5) nazna~enje vlasnika i drugog nosioca stvarnog prava eksproprisane nekretnine i njegovo prebivali{te ili sjedi{te, 6) nazna~enje da li vlasniku i za koje eksproprisane nekretnine pripada pravo na naknadu, 7) obavezu vlasnika da nekretninu preda u posjed korisniku eksproprijacije kao i rok predaje, 8) obavezu korisnika da vlasniku eksproprisane stambene zgrade ili eksproprisanog stana kao posebnog dijela zgrade, odnosno eksproprisane poslovne prostorije prije predaje u posjed osigura odgovaraju}u stambenu zgradu, stan, odnosno poslovnu prostoriju u vlasni{tvo, ako se stranke nisu druk~ije sporazumjele. Ponedjeljak, 1.10.2007. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 70 – Strana 7247 ^lan 30. Protiv rje{enja iz ~lana 27. ovog Zakona dopu{tena je ‘alba o kojoj odlu~uje Federalna uprava. ^lan 31. Korisnik eksproprijacije sti~e pravo na posjed eksproprisane nekretnine danom pravomo}nosti rje{enja o eksproprijaciji ukoliko je do tada ranijem vlasniku isplatio naknadu za eksproprisanu nekretninu, odnosno predao u posjed drugu odgovaraju}u nekretninu, a u protivnom danom isplate naknade, odnosno predajom u posjed druge odgovaraju}e nekretnine ukoliko se raniji vlasnik i korisnik nekretnine druga~ije ne sporazumiju. Izuzetno, Vlada mo`e na zahtjev korisnika eksproprijacije koji je iznio valjane razloge za potrebu hitnog stupanja u posjed nekretnine rije{iti da mu se ta nekretnina preda u posjed prije pravomo}nosti, odnosno kona~nosti rje{enja o eksproprijaciji ako utvrdi da je to neophodno zbog hitnosti slu~aja ili da bi se otklonila znatnija {teta. Prije dono{enja rje{enja iz stava 2. ovog ~lana moraju se osigurati dokazi o stanju i vrijednosti eksproprisanih nekretnina (nalaz i mi{ljenje vje{taka i dr.). Odredba stava 2. ovog ~lana ne odnosi se na slu~ajeve kada je predmet eksproprijacije stambena ili poslovna zgrada za koju korisnik eksproprijacije nije osigurao drugu odgovaraju}u nekretninu. Protiv rje{enja iz stava 2. ovog ~lana ne mo`e se voditi upravni spor. ^lan 32. Ako je korisnik eksproprijacije stupio u posjed eksproprisane nekretnine prije pravomo}nosti rje{enja o eksproprijaciji, a prijedlog za eksproprijaciju bude u daljnjem postupku pravomo}no odbijen, korisnik eksproprijacije du`an je nadoknaditi {tetu koju je vlasniku prouzrokovao stupanjem u posjed nekretnine. Rje{enje o odbijanju prijedloga za eksproprijaciju sadr`i i obavezu korisnika eksproprijacije za vra}anje nekretnine u posjed vlasniku u roku od 15 dana od dana pravomo}nosti rje{enja. ^lan 33. Korisnik eksproprijacije mo`e do pravomo}nosti rje{enja o eksproprijaciji potpuno ili djelimi~no odustati od prijedloga za eksproprijaciju. Ne}e se usvojiti djelimi~an odustanak od eksproprijacije ako bi time bila povrije|ena prava vlasnika nekretnine iz ~lana 11. ovog Zakona i ako vlasnik istakne takav prigovor. Pravomo}no rje{enje o eksproprijaciji poni{tit }e se ili izmjeniti ako to korisnik eksproprijacije i raniji vlasnik zajedni~ki zahtijevaju. ^lan 34. Na zahtjev ranijeg vlasnika eksproprisane nekretnine pravomo}no rje{enje o eksproprijaciji poni{tit }e se ako korisnik eksproprijacije u roku od tri godine od pravomo}nosti tog rje{enja nije izvr{io, prema prirodi objekta, znatnije radove na tom objektu. Pravomo}no rje{enje o eksproprijaciji u slu~aju iz stava 1. ovog ~lana poni{tit }e se i u dijelu ako se utvrdi da na dijelu eksproprisane nekretnine nisu izvr{eni nikakvi radovi i da taj dio ne slu`i svrsi eksproprijacije. Ako su u slu~aju iz st. 1. i 2. ovog ~lana eksproprisane nekretnine bile u suvlasni{tvu, pravomo}no rje{enje o eksproprijaciji poni{tit }e se ako takav zahtjev podnesu suvlasnici ve}eg dijela eksproprisane nekretnine. ^lan 35. Zahtjev za poni{tenje rje{enja o eksproprijaciji raniji vlasnik mo`e podnijeti po isteku tri godine od pravomo}nosti tog rje{enja, ako korisnik eksproprijacije nije izvr{io znatnije radove. Po zahtjevu za poni{tenje rje{enja o eksproprijaciji i po odustanku od prijedloga za eksproprijaciju rje{ava op}inska slu`ba za upravu koja je po prijedlogu za eksproprijaciju rje{avala u prvom stepenu. Imovinski odnosi izme|u korisnika eksproprijacije i vlasnika nekretnine iz stava 2. ovog ~lana rje{avat }e se u slu~aju spora pred nadle`nim sudom. ^lan 36. Privremeno zauzimanje zemlji{ta koje je potrebno za izgradnju objekta ili za izvo|enje radova od javnog interesa na drugom zemlji{tu mo`e se zatra`iti prijedlogom za eksproprijaciju ili posebnim prijedlogom. U prijedlogu za privremeno zauzimanje zemlji{ta moraju se nazna~iti: svrha zbog koje se predla`e privremeno zauzimanje zemlji{ta, nekretnina koja }e se privremeno zauzeti, vlasnik te nekretnine kao i vrijeme trajanja privremenog zauzimanja. Privremeno zauzimanje }e se ukinuti ~im prestane potreba zbog koje je odre|eno, a najkasnije do zavr{etka radova na glavnom objektu. Rje{enje o odre|ivanju privremenog zauzimanja zemlji{ta donosi op}inska slu`ba za upravu. Protiv rje{enja iz stava 4. ovog ~lana dopu{tena je ‘alba o kojoj odlu~uje Federalna uprava a ‘alba ne odla`e izvr{enje tog rje{enja. Odredbe ovog Zakona koje se odnose na eksproprijaciju nekretnina primjenjuju se i na privremeno zauzimanje zemlji{ta ako ovim Zakonom nije druga~ije odre|eno. ^lan 37. Tro{kove postupka eksproprijacije snosi korisnik ekspro - prijacije. ^lan 38. Postupak provo|enja eksproprijacije je hitan. Postupak eksproprijacije radi izgradnje saobra}ajne infra - stru kture je prioritetan u odnosu na druge postupke ekspro - prijacije. V. EKSPROPRIJACIJA NA PODRU^JIMA ZAHVA]ENIM ELEMENTARNIM NEPOGODAMA VE]EG OBIMA ^lan 39. U slu~aju eksproprijacije na podru~ju zahva}enom ele - mentar nim nepogodama ve}eg obima (zemljotres, poplave, po`ar i sl.) zbog izgradnje objekta i izvo|enja radova kojima se otklanjaju posljedice prouzrokovane tim nepogodama, primjenjivat }e se odredbe ove glave. Podru~je na kojem }e se primjenjivati odredbe ove glave kao i vrijeme za koje }e se primjenjivati utvr|uje Vlada. ^lan 40. Utvr|ivanje javnog interesa u slu~ajevima iz ~lana 39. ovog Zakona vr{i op}insko vije}e. Protiv rje{enja iz stava 1. ovog ~lana ne mo`e se voditi upravni spor. @alba izjavljena protiv rje{enja kojim se ustanovljava privremeno zauzimanje zemlji{ta ne odla`e izvr{enje rje{enja. Rje{enje o privremenom zauzimanju zemlji{ta ukinut }e se ~im prestane potreba zbog koje je odre|eno. ^lan 41. Korisnik eksproprijacije sti~e pravo na posjed eksproprisane nekretnine kada rje{enje o eksproprijaciji postane kona~no. Izuzetno, op}insko vije}e mo`e na zahtjev korisnika eksproprijacije rije{iti da mu se nekretnina preda u posjed prije nego {to rje{enje o eksproprijaciji postane kona~no, ako utvrdi da je to neophodno zbog hitnosti slu~aja. Protiv rje{enja donesenog po stavu 2. ovog ~lana ne mo`e se voditi upravni spor. ^lan 42. Ako se ekspropri{e stambena zgrada ili stan kao poseban dio zgrade prije ru{enja eksproprisane zgrade, korisnik Broj 70 – Strana 7248 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 1.10.2007. eksproprijacije du`an je ranijem vlasniku te zgrade ili stana privremeno osigurati nu`ni smje{taj (odre|eni broj prostorija, elektri~no osvjetljenje, voda i sl.). U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana privremeni smje{taj mo`e trajati najdu`e 18 mjeseci ra~unaju}i od dana iseljenja iz stambene zgrade ili stana. Korisnik eksproprijacije du`an je u roku iz stava 2. ovog ~lana ranijem vlasniku zgrade ili stana osigurati drugu odgovaraju}u zgradu ili stan ukoliko se stranke druga~ije ne sporazumiju. ^lan 43. Zemlji{te se mo`e privremeno zauzeti i kada je to potrebno i cjelishodno radi postavljanja i izgradnje privremenih objekata (poslovnih objekata, objekata za smje{taj stanovni{tva, imovine i sl.). Rje{enje o potrebi i cjelishodnosti privremenog zauzimanja zemlji{ta donosi op}insko vije}e i ovo rje{enje ima zna~aj rje{enja o utvr|ivanju javnog interesa u smislu ~lana 40. ovog Zakona. Na prijedlog korisnika eksproprijacije op}inska slu`ba za upravu donosi rje{enje o privremenom zauzimanju zemlji{ta, a ‘alba izjavljena protiv tog rje{enja ne odla`e njegovo izvr{enje. Rje{enje o privremenom zauzimanju zemlji{ta ukinut }e se ~im prestane potreba zbog koje je odre|eno. ^lan 44. Ukoliko odredbama ove glave nije druga~ije odre|eno na podru~jima zahva}enim elementarnim nepogodama ve}eg obima primjenjivat }e se ostale odredbe ovog Zakona. VI. NAKNADA ZA EKSPROPRISANU NEKRETNINU ^lan 45. Naknada za eksproprisanu nekretninu odre|uje se, po pravilu, davanjem druge odgovaraju}e nekretnine koja odgovara visini tr`i{ne vrijednosti nekretnine koja se ekspropri{e u istoj op}ini ili gradu, kojom se vlasniku nekretnine koja se ekspropri{e omogu}avaju pribli`no isti uvjeti kori{tenja kakve je imao koriste}i tu nekretninu. Za bespravno izgra|ene objekte graditelju ne pripada pravo na naknadu. Graditelj mo`e poru{iti zgradu i odnijeti materijal od te zgrade u roku koji odredi op}inska slu`ba za upravu, a u protivnom uklanjanje objekta }e se izvr{iti o njegovom tro{ku. ^lan 46. Ako vlasnik nekretnine koja se ekspropri{e ne prihvati na ime naknade drugu odgovaraju}u nekretninu ili ako korisnik eksproprijacije ne mo`e osigurati takvu nekretninu, naknada se odre|uje u novcu u visini tr`i{ne vrijednosti nekretnine. Tr`i{na vrijednost je izra`ena u cijeni na podru~ju gdje se vr{i eksproprijacija, a koja se za odre|enu nekretninu mo`e posti}i na tr`i{tu i koja zavisi o odnosu ponude i potra`nje u vrijeme njezinog utvr|ivanja. ^lan 47. Li~ne i porodi~ne prilike ranijeg vlasnika eksproprisane nekretnine uzet }e se u obzir kao korektiv uve}anja visine utvr|ene naknade ako su te prilike od bitne va`nosti za materijalnu egzistenciju ranijeg vlasnika, a naro~ito u slu~aju ako je zbog eksproprijacije ve}eg dijela ili ~itavog zemlji{ta ili poslovne prostorije u kojoj je raniji vlasnik obavljao dozvoljenu poslovnu djelatnost ugro`ena njegova materijalna egzistencija, kao i u slu~aju kad se zbog eksproprijacije ~lanovi poljoprivrednog doma}instva moraju seliti iz podru~ja gdje su prebivali ili boravili. ^lan 48. Raniji vlasnik nema pravo na naknadu tro{kova za ulaganje u zemlji{te i zgrade koje je izvr{io nakon {to je pisano obavije{ten od nadle`nog organa o podnijetom prijedlogu za eksproprijaciju osim onih tro{kova koji su bili neophodni za kori{tenje nekretnine. ^lan 49. Naknada za eksproprisano zemlji{te pod vo}njakom odre|uje se u visini naknade koja bi se odredila za najbli`u livadu istog polo`aja. Naknada za eksproprisano zemlji{te pod vinogradom i vo}njakom intenzivnog uzgoja odre|uje se u visini naknade koja bi se odredila za najbli`u oranicu istog polo`aja. ^lan 50. Naknada za vo}na stabla i vinovu lozu odre|uje se za: 1) vo}na stabla i vinovu lozu koji se nalaze u stadiju davanja plodova - u visini ~istog prihoda tog stabla, odnosno loze za onoliko godina koliko je potrebno za podizanje te vrste vo}nog stabla, odnosno loze i njegov razvoj do stadija davanja plodova, 2) vo}na stabla i vinovu lozu koja nisu po~ela davati plodove - u visini tro{kova potrebnih za nabavke, sa|enje i uzgoj takvih sadnica. Pored naknade iz ta~ke 2. stava 1. ovog ~lana odre|uje se i naknada za tehni~ko drvo po mjerilima za davanje naknade za {umsko drvo ukoliko raniji vlasnik posje~ena stabla ne zadr`ava sebi. ^lan 51. Naknada za eksproprisano zemlji{te pod {umom odre|uje se u visini naknade koja bi se odredila za najbli`i pa{njak istog polo`aja. ^lan 52. Naknada za drvnu masu (zrelu ili pribli`no zrelu {umu) odre|uje se na osnovu vrijednosti drveta na panju utvr|ene u skladu sa osnovama sistema cijena i aktima donesenim na osnovu tog sistema za proizvedene sortimente (po odbitku tro{kova proizvodnje). Naknada za {umske kulture koje nisu dostigle tehni~ku zrelost odre|uje se za: 1) mlade sadnice kod kojih bi tro{kovi eksploatacije bili ve}i od vrijednosti prosje~ne drvne mase - naknada stvarnih tro{kova nabavke sadnica, sa|enja i uzgoja, 2) ostala starija stabla - naknada za drvnu masu po mjerilima iz stava 1. ovog ~lana uve}ana za vrijednosti prirasta izgubljenog zbog prijevremene sje~e. Tro{kovi podizanja mlade {ume nastale vje{ta~kim putem utvr|uju se u visini tro{kova po{umljavanja, a tro{kovi podizanja mlade {ume nastale prirodnim putem - u visini tro{kova vje{ta~kog po{umljavanja sjemenom. ^lan 53. Naknada za eksproprisano poljoprivredno, gra|evinsko i gradsko gra|evinsko zemlji{te odre|uje se u novcu prema tr`i{noj cijeni takvog zemlji{ta. Naknada za neplodno zemlji{te, kamenjar i sli~no odre|uje se u visini naknade koja bi se odredila za pa{njak najni`e klase u istoj katastarskoj op}ini. ^lan 54. Raniji vlasnik ima pravo i na naknadu izgubljene koristi koju bi ostvario dotada{njim na~inom iskori{tavanja eksproprisane nekretnine za vrijeme od dana predaje te nekretnine u posjed korisniku eksproprijacije do dana prijema u posjed nekretnine date u zamjenu ili do isteka rokova odre|enih za isplatu nov~ane naknade. ^lan 55. Raniji vlasnik eksproprisanog zemlji{ta ima pravo sabrati usjeve i ubrati plodove koji su sazreli u vrijeme stupanja u posjed korisnika eksproprisanog zemlji{ta. Ako do stupanja u posjed korisnika eksproprijacije raniji vlasnik nije bio u mogu}nosti sabrati usjeve i ubrati plodove pripada mu pravo na naknadu za usjeve po odbitku potrebnih tro{kova koje bi imao do ‘etve ili berbe. Ponedjeljak, 1.10.2007. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 70 – Strana 7249 ^lan 56. U slu~aju ustanovljenja slu`nosti naknada se odre|uje u iznosu za koji je uslijed ustanovljene slu`nosti umanjena tr`i{na vrijednost nekretnine kao i za nastalu {tetu. ^lan 57. U slu~aju ustanovljenja zakupa naknada se odre|uje u visini zakupnine koja se posti`e na tr`i{tu. Naknada se mo`e odrediti u obliku jednokratnog iznosa za cijelo vrijeme trajanja zakupa ili u povremenim davanjima koja se pla}aju u jednakim vremenskim razmacima. Naknada se ra~una od dana kada je korisnik eksproprijacije stupio u posjed zemlji{ta. Za eventualnu {tetu nastalu ustanovljenjem zakupa zakupoprimac odgovara vlasniku zemlji{ta po op}im propisima o odgovornosti za {tetu. ^lan 58. Naknada za privremeno zauzimanje zemlji{ta odre|uje se u visini i na na~in kako je to ovim Zakonom odre|eno za naknadu u slu~aju ustanovljenja zakupa. ^lan 59. Ako se radi o eksproprijaciji nekretnina tolikog obima da se zbog toga znatan broj stanovnika mora iseliti iz kraja u kojem se eksproprisane nekretnine nalaze posebnim zakonom se mogu propisati oblici i uvjeti naknade. Raniji vlasnik mo`e zahtijevati da se naknada odredi prema odredbama ovog Zakona, ako je to za njega povoljnije. Korisniku eksproprijacije ne mo`e se eksproprisana nekretnina predati u posjed dok prema ranijim vlasnicima ne ispuni obaveze u pogledu naknade odre|ene na osnovu zakona iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 60. Poslije pravomo}nosti rje{enja o eksproprijaciji op}inska slu`ba za upravu du`na je bez odlaganja zakazati i odr`ati usmenu raspravu za sporazumno odre|ivanje naknade za eksproprisanu nekretninu. Or gan iz stava 1. ovog ~lana nastojat }e da stranke postignu sporazum o naknadi upozoravaju}i ih na njihova prava i obaveze prema odredbama ovog Zakona. Radi pripremanja rasprave stranke mogu podnijeti svoje ponude a or gan iz stava 1. ovog ~lana pribavit }e pisana obavje{tenja od organa uprave i drugih organa o ~injenicama koje mogu biti od zna~aja za odre|ivanje visine naknade. ^lan 61. Sporazum o naknadi za eksproprisane nekretnine mora sadr`avati oblik i visinu naknade i rok u kojem je korisnik eksproprijacije du`an ispuniti obaveze u pogledu naknade. Sporazum o naknadi unosi se u zapisnik koji mora sadr`avati sve podatke neophodne za ispunjavanje obaveze korisnika eksproprijacije. Sporazum o naknadi ili dijelu naknade je zaklju~en kad obje stranke potpi{u zapisnik u koji je sporazum unesen. Zapisnik u koji je unesen sporazum o naknadi ima snagu izvr{nog rje{enja ~ije izvr{enje provodi kada se radi o nenov~anim obavezama or gan iz stava 1. ~lana 60. ovog Zakona. ^lan 62. Ako se ne postigne sporazum o naknadi u roku od dva mjeseca od dana pravomo}nosti rje{enja o eksproprijaciji op}inska slu`ba za upravu dostavit }e, bez odlaganja, pravomo}no rje{enje o eksproprijaciji sa svim spisima nadle`nom sudu na ~ijem podru~ju se nalazi eksproprisana nekretnina zbog odre|ivanja naknade. Or gan iz stava 1. ovog ~lana mo`e i prije isteka roka od dva mjeseca dostaviti rje{enje o eksproprijaciji sa spisima nadle`nom sudu ako iz izjava i pona{anja stranaka zaklju~i da se ne mo`e posti}i sporazum o naknadi. Ako op}inska slu`ba za upravu u odre|enom roku ne postupi prema odredbi stava 1. ovog ~lana, raniji vlasnik eksproprisane nekretnine kao i korisnik eksproprijacije mogu se neposredno obratiti nadle`nom sudu radi odre|ivanja naknade. ^lan 63. Visina naknade za eksproprisanu nekretninu odre|uje se u sudskom postupku prema okolnostima koje su postojale u vrijeme dono{enja prvostepenog sudskog rje{enja o naknadi. Ako je korisniku eksproprijacije predata nekretnina u posjed prije pravomo}nosti rje{enja o eksproprijaciji, vlasnik ima pravo birati da mu se naknada odredi ili prema okolnostima u vrijeme predaje nekretnine ili u vrijeme dono{enja prvostepenog sudskog rje{enja o naknadi. ^lan 64. Nadle`ni sud po slu`benoj du`nosti u vanparni~nom postupku odlu~uje o visini naknade za eksproprisanu nekretninu. Kod utvr|ivanja naknade za eksproprisanu nekretninu sud je du`an uzeti u obzir visinu naknade utvr|enu prilikom sporazumnog utvr|ivanja naknade pred op}inskom slu`bom za upravu, ako je ve}ina stranaka zaklju~ila takav sporazum na odre|enom podru~ju u postupku eksproprijacije za izgradnju istog ili drugog objekta. U postupku odre|ivanja naknade za eksproprisanu nekretninu sud ne mo`e odlu~ivati o pravu ranijeg vlasnika na naknadu. ^lan 65. Postupak za odre|ivanje naknade za eksproprisanu nekretninu je hitan. ^lan 66. Tro{kove postupka za sporazumno odre|ivanje naknade za eksproprisanu nekretninu snosi korisnik eksproprijacije. Tro{kove sudskog postupka za odre|ivanje naknade za eksproprisanu nekretninu odre|uje sud srazmjerno uspjehu stranaka u tom postupku. ^lan 67. Danom pravomo}nosti rje{enja o eksproprijaciji prestaju na eksproprisanoj nekretnini hipoteke, zakupi, li~ne slu`nosti, svi stvarni tereti osim stvarnih slu`nosti ~ije je vr{enje mogu}e nakon privo|enja namjeni eksproprisane nekretnine. U slu~aju iz prethodnog stava korisnik eksproprijacije du`an je iznos naknade polo`iti kod banke na poseban ra~un, a banka }e isplatiti naknadu ranijem vlasniku eksproprisane nekretnine, odnosno potra`ivanja imaocu stvarnog prava samo na osnovu njihovog pisanog sporazuma ovjerenog od nadle`nog suda ili sudske odluke. ^lan 68. Uknji`ba prava vlasni{tva i drugih stvarnih prava na eksproprisanoj nekretnini kao i na nekretnini koja je data na ime naknade ranijem vlasniku izvr{it }e se na osnovu pravomo}nosti rje{enja o eksproprijaciji i dokaza o ispla}enoj naknadi ukoliko je tim rje{enjem odre|ena naknada u novcu, odnosno dokaza o sticanju prava vlasni{tva ranijeg vlasnika na drugoj odgovaraju}oj nekretnini, a na zahtjev korisnika eksproprijacije ili ranijeg vlasnika nekretnine. Nekretnine koje su eksproprisane u svrhu izgradnje dobra od op}eg interesa uknji`it }e se na na~in propisan posebnim zakonom. VII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 69. Odredbe ovog Zakona primjenjuju se na zapo~ete postupke eksproprijacije u kojima nije do stupanja na snagu ovog Zakona donijeto kona~no rje{enje kao i na postupke odre|ivanja naknade u kojima nije donijeta pravomo}na odluka ili ako to rje{enje, odnosno odluka bude poni{tena ili ukinuta. ^lan 70. Odredbe ovog Zakona u pogledu odre|ivanja naknade za eksproprisane nekretnine primjenjivat }e se i u slu~ajevima kada je eksproprijacija izvr{ena na osnovu propisa o eksproprijaciji Broj 70 – Strana 7250 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Ponedjeljak, 1.10.2007. koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovog Zakona, ako naknada nije ispla}ena, s time {to zakonske zatezne kamate teku od dana dono{enja odluke o odre|ivanju naknade. Naknada iz stava 1. ovog ~lana tereti korisnika eksproprijacije, odnosno njegovog pravnog sljednika. Raniji vlasnik ima pravo podnijeti zahtjev za odre|ivanje naknade u smislu stava 1. ovog ~lana u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 71. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da va`i Zakon o eksproprijaciji ("Slu`beni list SRBiH", br. 12/87 i 38/89 i "Slu`beni list RBiH", br. 3/93 i 15/94) kao i drugi propisi koji su ure|ivali pitanje eksproprijacije u Federaciji Bosne i Hercegovine. ^lan 72. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZVLA[TENJU Progla{ava se Zakon o izvla{tenju koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Zastupni~kog doma od 4. srpnja 2007. godine i na sjednici Doma naroda od 26. srpnja 2007. godine. Broj 01-02-539/07 20. rujna 2007. godine Sarajevo Predsjednica Borjana Kri{to, v. r. ZAKON O IZVLA[TENJU I. TEMELJNE ODREDBE ^lanak 1. Ovim se Zakonom ure|uju uvjeti, na~in i postupak izvla{tenja nekretnina za izgradnju objekata od javnoga interesa. ^lanak 2. Izvla{tenje je oduzimanje ili ograni~enje prava vlasni{tva na nekretninama uz naknadu prema tr`i{noj vrijednosti nekretnina. ^lanak 3. Nekretnina se mo`e izvlastiti kada je to potrebno radi izgradnje prometne infrastrukture, gospodarskih, komunalnih, zdravstvenih, prosvjetnih i objekata kulture, objekata obrane, uprave i drugih objekata od javnoga interesa, kada se ocijeni da }e se kori{tenjem nekretnine, za koju se namjerava predlo`iti izvla{tenje, u novoj namjeni posti}i ve}a korist od one koja se postizala kori{tenjem te nekretnine na dosada{nji na~in. Nekretnina se mo`e izvlastiti i kada je to potrebno radi izvo|enja drugih radova od javnoga interesa. Zemlji{te se ne mo`e izvlastiti u svrhu poljoprivredne obrade. ^lanak 4. Predmet izvla{tenja su nekretnine u vlasni{tvu fizi~kih i pravnih osoba. ^lanak 5. Nekretnina se mo`e izvlastiti nakon {to je, na na~in odre|en ovim Zakonom, utvr|en javni interes za izgradnju objekta odnosno izvo|enje drugih radova na toj nekretnini. Izgradnja objekta, odnosno izvo|enje radova mora biti sukladno planskim dokumentima prostornoga ure|enja. ^lanak 6. Izvla{tenje se mo`e vr{iti za potrebe Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada, op}ine, javnih poduze}a i javnih ustanova, ako zakonom nije druk~ije odre|eno (u daljnjem tekstu: korisnik izvla{tenja). Iznimno, izvla{tenjem se mo`e ustanoviti slu`nost u korist gra|ana radi postavljanja vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, elektri~nih i telefonskih kablova, plinovoda i u drugim slu~ajevima odre|enim zakonom. ^lanak 7. Izvla{tenjem nekretnina postaje vlasni{tvo korisnika izvla{tenja (potpuno izvla{tenje) osim u slu~aju ako izvla{tena nekretnina dobiva sta tus dobra od op}eg interesa. Potpunim izvla{tenjem prestaju pored prava vlasni{tva ranijeg vlasnika i druga prava na toj nekretnini. Potpuno izvla{tenje zemlji{ta obuhvata i zgradu i druge gra|evne objekte koji se na njemu nalaze. ^lanak 8. Izvla{tenjem se mo`e ustanoviti slu`nost na zemlji{tu i zgradi, kao i zakup na zemlji{tu na odre|eno vrijeme (nepotpuno izvla{tenje). Zakup se mo`e ustanoviti samo u slu~aju kad se zemlji{te s obzirom na svrhu za koju se zakup predla`e ima koristiti samo na ograni~eno vrijeme, a najvi{e do pet godina (u svrhu: istra`ivanja rudnog i drugog blaga, kori{tenja kamenoloma, va|enja gline, pijeska i {ljunka i sl.). Zakup na poljoprivrednom zemlji{tu za povr{insku eksploataciju industrijskih i ostalih mineralnih sirovina ustanovljava se ako se to zemlji{te nakon zavr{ene eksploatacije mo`e privesti prvobitnoj kulturi i ako je ustanovljenje zakupa dru{tveno i ekonomski opravdanije od potpunog izvla{tenja tog zemlji{ta. Odredbe ovoga Zakona {to se odnose na postupak potpunog izvla{tenja i postupak naknade za izvla{tenu nekretninu za potpuno izvla{tenje shodno se primjenjuju i za nepotpuno izvla{tenje. ^lanak 9. Na odre|enoj nekretnini mo`e se dozvoliti vr{enje pripremnih radnji u svrhu izvla{tenja. Zemlji{te koje je potrebno za izgradnju objekta ili za izvo|enje drugih radova od javnoga interesa (radi smje{taja radnika, materijala, strojeva i sl.) mo`e se privremeno zauzeti za vrijeme koje je potrebno za vr{enje pripremnih radnji, a ne dulje od jedne godine. ^lanak 10. Izvla{tenjem nekretnine korisnik izvla{tenja stje~e pravo da tu nekretninu koristi u svrhu radi koje je izvla{tenje izvr{eno. ^lanak 11. Na zahtjev vlasnika izvlastit }e se i preostali dio nekretnine ako se pri izvla{tenju jednog dijela nekretnine utvrdi da vlasnik nema gospodarskoga interesa koristiti preostali dio, odnosno ako je usljed toga na preostalom dijelu onemogu}ena ili bitno pogor{ana njegova dotada{nja egzistencija ili mu je onemogu}eno normalno kori{tenje preostaloga dijela nekretnine. Slu`bena osoba, koja vodi postupak izvla{tenja, du`na je upozoriti vlasnika da mo`e podnijeti zahtjev u smislu stavka 1. ovoga ~lanka, a to upozorenje unosi se u zapisnik o raspravi. Zahtjev za izvla{tenje preostaloga dijela nekretnine mo`e se podnijeti do dono{enja prvostupanjskoga rje{enja o izvla{tenju. Izvla{tenje preostaloga dijela nekretnine vlasnik mo`e tra`iti i u ‘albenom postupku, ako nije bio upozoren u smislu stavka 3. ovoga ~lanka. Ponedjeljak, 1.10.2007. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 70 – Strana 7251
Ispravka zakona o dopuni Zakona o izvršnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 39/06 26.07.2006 SN FBiH 46/16, SN FBiH 35/12, SN FBiH 39/09, SN FBiH 33/06, SN FBiH 52/03, SN FBiH 32/03 izvršni postupak Srijeda, 26.7.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 39 – Stranica 4117 tekstom Zakona o dopunama Zakona o izvr{nom postupku utvr|ena je gre{ka zbog koje se na osnovu ~lana 188. stav 2. Poslovnika Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH i ~lana 200. Poslovnika Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, 10. jula 2006. godine, daje slijede}a ISPRAVKA ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O IZVR[NOM POSTUPKU U Zakonu o dopuni Zakona o izvr{nom postupku objavqenom u "Slu`benim novinama Federacije BiH", broj 33 od 28. 6. 2006. godine, u ~lanu 1. gre{kom je naveden slijede}i tekst: (6) Svi nivoi vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (Federacija, kanton, grad i op{tina) koji imaju izvr{ne sudske presude du`ni su u svojim buxetima predvidjeti sredstva za isplatu sudskih izvr{nih rje{ewa na teret tih buxeta u iznosu od najmawe 5% od ukupnog buxeta." Gre{ku otklawamo tako {to objavqujemo iz izvornog, potpisanog Zakona o dopunama Zakona o izvr{nom postupku ~lan 1, koji glasi: ^lan 1. U Zakonu o izvr{nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 32/03) u ~lanu 138. dodaju se novi st. 3., 4. i 5. koji glase: "(3) Izvr{ewe na teret sredstava buxeta Federacije Bosne i Hercegovine i kantona proves}e se u visini predvi|enoj na odre|enoj poziciji buxeta i u skladu sa Zakonom o izvr{avawu buxeta. (4) Izvr{ewe na teret sredstava buxeta grada i op{tine provest }e se u visini predvi|enoj na odre|enoj poziciji buxeta i u skladu sa Odlukom o izvr{avawu buxeta. (5) Vi{e povjerilaca koji ostvaruju svoja nov~ana potra- `ivawa iz buxeta namiruju se onim redom kojim su stekli pravo da namire iz buxeta, s tim da zastarijevawe ne te~e do kona~nog namirewa potra`ivawa iz sudske odluke." Sekretar Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Izmir Haxiavdi}, s. r. Sekretar Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Anto Baoti}, s. r. Po izvr{enom sravnjavanju Zakona o dopunama Zakona o izvr{nom postupku objavljenog u "Slu`benim novinama Federacije BiH", broj 33 od 28. juna 2006. godine sa izvornim tekstom Zakona o dopunama Zakona o izvr{nom postupku utvr|ena je gre{ka zbog koje se na osnovu ~lana 188. stav 2. Poslovnika Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH i ~lana 200. Poslovnika Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, 10. jula 2006. godine, daje slijede}a ISPRAVKA ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O IZVR[NOM POSTUPKU U Zakonu o dopuni Zakona o izvr{nom postupku objavljenom u "Slu`benim novinama Federacije BiH", broj 33 od 28. 6. 2006. godine, u ~lanu 1. gre{kom je naveden slijede}i tekst: (6) Svi nivoi vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (Federacija, kanton, grad i op}ina) koji imaju izvr{ne sudske presude du`ni su u svojim bud`etima predvidjeti sredstva za isplatu sudskih izvr{nih rje{enja na teret tih bud`eta u iznosu od najmanje 5% od ukupnog bud`eta." Gre{ku otklanjamo tako {to objavljujemo iz izvornog, potpisanog Zakona o dopunama Zakona o izvr{nom postupku ~lan 1, koji glasi: ^lan 1. U Zakonu o izvr{nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 32/03) u ~lanu 138. dodaju se novi st. 3., 4. i 5. koji glase: "(3) Izvr{enje na teret sredstava bud`eta Federacije Bosne i Hercegovine i kantona provest }e se u visini predvi|enoj na odre|enoj poziciji bud`eta i u skladu sa Zakonom o izvr{avanju bud`eta. (4) Izvr{enje na teret sredstava bud`eta grada i op}ine provest }e se u visini predvi|enoj na odre|enoj poziciji bud`eta i u skladu sa Odlukom o izvr{avanju bud`eta. (5) Vi{e povjerilaca koji ostvaruju svoja nov~ana potra`ivanja iz bud`eta namiruju se onim redom kojim su stekli pravo da namire iz bud`eta, s tim da zastarijevanje ne te~e do kona~nog namirenja potra`ivanja iz sudske odluke." Sekretar Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Izmir Had`iavdi}, s. r. Sekretar Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Anto Baoti}, s. r. KAZALO VISOKI PREDSTAVNIK ZA BOSNU I HERCEGOVINU 458 Odluka o imenovanju g. Petera Nicholla na du`nost inicijalnog predsjedatelja Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje (hrvatski jezik) 4053 Odluka o imenovawu g. Petera Nicholla na funkciju inicijalnog predsjedavaju}eg Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivawe (srpski jezik) 4054 Odluka o imenovanju g. Petera Nicholla na funkciju inicijalnog predsjedavaju}eg Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (bosanski jezik) 4055 459 Odluka kojom se ukida zabrana obna{anja du`nosti u politi~kim strankama izre~ena u Odlukama visokog predstavnika o smjenjivanju du`nosnika (hrvatski jezik) 4056 Odluka kojom se ukida zabrana obavqawa funkcije u politi~kim strankama izre~ena u Odlukama visokog predstavnika o smjewivawu zvani~nika (srpski jezik) 4057 Odluka kojom se ukida zabrana obavljanja funkcije u politi~kim strankama izre~ena u Odlukama visokog predstavnika o smjenjivanju zvani~nika (bosanski jezik) 4059 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 460 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne skrbi, za{tite civilnih `rtava rata i za{tite obitelji s djecom (hrvatski jezik) 4060 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne za{tite, za{tite civilnih `rtava rata i za{tite porodice sa djecom (srpski jezik) 4063
Zakon o dopunama Zakona o izvršnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 33/06 28.06.2006 SN FBiH 46/16, SN FBiH 35/12, SN FBiH 39/09, SN FBiH 39/06, SN FBiH 52/03, SN FBiH 32/03 izvršni postupak,postupak,dopuna sudske presude du`ni su u svojim buxetima predvidjeti sredstva za isplatu sudskih izvr{nih rje{ewa na teret tih buxeta u iznosu od najmawe 5% od ukupnog buxeta." ^lan 2. "Za izvr{ewa na teret sredstava buxeta Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada i op{tine, po pravomo}nim i izvr{nim sudskim presudama po djelima terorizma, ubojstva i nano{ewa te{kih tjelesnih povreda, ne ograni~ava se utro{ak buxetskih sredstava predvi|en u st. 3. i 4. ~lana 1. ovog Zakona." ^lan 3. Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O IZVR[NOM POSTUPKU Progla{ava se Zakon o dopunama Zakona o izvr{nom postupku koji je donio Parlament Federacije BiH, na sjednici Predstavni~kog doma od 6. juna 2006. godine i na sjednici Doma naroda od 24. maja 2006. godine. Broj 01-02-460/06 21. juna 2006. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, s. r. ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O IZVR[NOM POSTUPKU ^lan 1. U Zakonu o izvr{nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 32/03) u ~lanu 138. dodaju se novi st. 3., 4., 5. i 6. koji glase: "(3) Izvr{enje na teret sredstava bud`eta Federacije Bosne i Hercegovine i kantona provest }e se u visini predvi|enoj na odre|enoj poziciji bud`eta i u skladu sa Zakonom o izvr{avanju bud`eta. (4) Izvr{enje na teret sredstava bud`eta grada i op}ine provest }e se u visini predvi|enoj na odre|enoj poziciji bud`eta i u skladu sa Odlukom o izvr{avanju bud`eta. (5) Vi{e povjerilaca koji ostvaruju svoja nov~ana potra`ivanja iz bud`eta namiruju se onim redom kojim su stekli pravo da se namire iz bud`eta, s tim da zastarijevanje ne te~e do kona~nog namirenja potra`ivanja iz sudske odluke. (6) Svi nivoi vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (Federacija, kanton, grad i op}ina) koji imaju izvr{ne sudske presude du`ni su u svojim bud`etima predvidjeti sredstva za isplatu sudskih izvr{nih rje{enja na teret tih bud`eta u iznosu od najmanje 5% od ukupnog bud`eta." ^lan 2. "Za izvr{enja na teret sredstava bud`eta Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada i op}ine, po pravomo}nim i izvr{nim sudskim presudama po djelima terorizma, ubojstva i nano{enja te{kih tjelesnih povreda, ne ograni~ava se utro{ak bud`etskih sredstava predvi|en u st. 3. i 4. ~lana 1. ovog Zakona." ^lan 3. Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 354 Na temelju ~lanka 18. stavak 4. i ~lanka 26. i 29. Zakona o izmirenju obveza po osnovi ra~una stare devizne {tednje ("Slu`beni glasnik BiH", broj 28/06), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donosi UREDBU O POSTUPKU VERIFICIRANJA TRA@BINA I GOTOVINSKIH ISPLATA PO OSNOVI RA^UNA STARE DEVIZNE [TEDNJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE I. OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovom Uredbom ure|uje se postupak, na~in i rokovi verificiranja tra`bina kao i postupak i rokovi gotovinskih isplata po osnovi ra~una stare devizne {tednje, deponirane u najni`im operativnim jedinicama banaka na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) sa stanjem 31. prosinca 1991. godine, uklju~uju}i kamatu obra~unatu do toga datuma, a umanjenu za izravne isplate banke nakon toga datuma i za prenesena i iskori{tena sredstva s jedinstvenog ra~una gra|ana u Federaciji BiH. ^lanak 2. [tedi{e koje su tre}oj osobi prodale certifikate po osnovi ra~una stare devizne {tednje u Federaciji BiH nemaju pravo podnositi zahtjev za verifikaciju. Kupci certifikata po osnovi ra~una stare devizne {tednje u Federaciji BiH navedene certifikate mogu koristiti samo u procesu privatizacije i nemaju pravo podnositi zahtjev za verifikaciju. ^lanak 3. Obra~unata i neispla}ena kamata po osnovi ra~una iz ~lanka 1. ove Uredbe i od 1. sije~nja 1992. pa do 15. travnja 2006. godine se stornira, a sukladno ~lanku 4. Zakona o izmirenju obveza po osnovi ra~una stare devizne {tednje (u daljnjem tekstu: Zakon) za isto se razdoblje vr{i novi obra~un kamata po stopi od 0,5% godi{nje. II. VERIFIKACIJA - OP]I PRINCIPI ^lanak 4. Verifikacija predstavlja neophodan postupak kojim se identificiraju potra`itelji, vr{i provjera iznosa ra~una stare devizne {tednje svakog potra`itelja i registriraju sve tra`bine po osnovi ra~una stare devizne {tednje, ~ime se potvr|uju, a ne redefiniraju i ne raskidaju postoje}a prava. Nakon zavr{etka verifikacije, potra`itelj dobiva potvrdu o verifikaciji koja identificira potra`itelja i verificira iznos ra~una stare devizne {tednje. Potvrda iz stavka 2. ovoga ~lanka predstavlja osnovu za izmirenje tra`bina po osnovi ra~una stare devizne {tednje i izdaje se u obliku formulara, a uklju~uje i sljede}e: 1. svaki pojedina~ni ra~un iz ~lanka 1. ove Uredbe i verificirani iznos i identitet vlasnika, 2. izjavu o odustajanju od `albe (tu`be), 3. naziv banke i broj ra~una na koji }e biti izvr{ena gotovinska isplata i isplate po osnovi izdanih obveznica. Ako potra`itelj raspola`e s vi{e ra~una, svi ra~uni pojedina~no se verificiraju i iznosi zbrajaju radi utvr|ivanja ukupnog iznosa tra`bina. Svaki pojedina~ni potra`itelj dobiva samo jednu potvrdu o verifikaciji. Verifikacija stanja tra`bina po osnovi ra~una stare devizne {tednje za svakog {tedi{u izvr{it }e se kumulativno za polo`enu {tednju u jednoj ili vi{e banaka, sukladno ~lanku 1. ove Uredbe. ^lanak 5. Verifikaciju ra~una stare devizne {tednje obavljat }e: 1. Agencija za financijske, informati~ke i posredni~ke usluge d.d.Sarajevo, Broj 33 – Stranica 3630 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 28.6.2006.
Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 19/06 19.04.2006 SN FBiH 98/15, SN FBiH 73/05, SN FBiH 53/03 zakon,parnični postupak,izmjene ZAKON O IZMJENI ZAKONA O PARNI^NOM POSTUPKU ^lan 1. U ~lanu 395. Zakona o parni~nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 53/03), druga re~enica mijenja se i glasi: "Nagrada pravobraniocu odre|uje se na osnovu Zakona o pravobranila{tvu Federacije Bosne i Hecegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 2/95, 12/98 i 18/00)". ^lan 2. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH", a primjenjivat }e se u svim predmetima u kojima nije donesena pravosna`na presuda. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r.
Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 02/06 18.01.2006 SN FBiH 85/21, SN FBiH 45/10, SN FBiH 13/10, SN FBiH 04/10, SN FBiH 32/08, SN FBiH 72/07 prostorno planiranje,zemljište ZAKON O PROSTORNOM PLANIRANJU I KORI[TENJU ZEMLJI[TA NA NIVOU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE I. OP]E ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom ure|uje se: planiranje kori{tenja zemlji{ta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) kroz izradu i dono{enje planskih dokumenata i njihovo provo|enje, vrsta i sadr`aj planskih dokumenata, kori{tenje zemlji{ta na nivou Federacije, nadzor nad provo|enjem planskih dokumenata od zna~aja za Federaciju, nadzor nad provo|enjem ovog Zakona, kao i kazne za pravna i fizi~ka lica. Planiranjem se, u smislu ovog Zakona, smatra plansko upravljanje, kori{tenje zemlji{ta i za{tita prostora Federacije kao osobito vrijednog i ograni~enog dobra. ^lan 2. Plansko upravljanje, kori{tenje zemlji{ta i za{tita prostora (u daljnjem tekstu: plansko ure|enje prostora) osigurava se provedbom planskih dokumenata zasnovanim na cjelovitom pristupu planskom ure|enju prostora i na na~elima odr`ivog razvoja. Cjelovit pristup planskom ure|enju prostora obuhvata naro~ito: 1) istra`ivanje, provjeru i ocjenu mogu}nosti zahvata na prostoru Federacije, 2) izradu planskih dokumenata iz nadle`nosti Federacije, 3) provedbu i pra}enje provedbe planskih dokumenata iz nadle`nosti Federacije. ^lan 3. Planiranje prostora zasniva se na na~elima: 1) za{tite prostora u skladu sa principima odr`ivog razvoja; 2) za{tite integralnih vrijednosti prostora i za{tite i unapre|enja stanja okoli{a; 3) usagla{enosti interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od zna~aja za Federaciju; 4) usagla{enosti planskih dokumenata kantona sa planskim dokumentima Federacije i planskih dokumenata kantona me|usobno; 5) usagla{enosti planskih dokumenata Federacije i Republike Srpske; 6) usagla{enosti planskih dokumenata Bosne i Hercegovine sa planskim dokumentima susjednih dr`ava; 7) javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima zna~ajnim za planiranje u skladu sa ovim Zakonom i posebnim propisima; 8) uspostavljanja sistema informacija o prostoru iz nadle`nosti Federacije u svrhu planiranja, kori{tenja zemlji{ta i za{tite prostora Federacije. ^lan 4. Planiranje na svim nivoima vlasti u Federaciji mora biti uskla|eno sa posebnim propisima iz oblasti za{tite okoli{a, kulturno-historijskog, graditeljskog i prirodnog naslije|a, tla, zraka, {uma, voda, zdravlja, kao i za{tite energetskih, rudarskih i industrijskih objekata, infrastrukturnih objekata i objekata veze, te za{tite sportskih, turisti~kih, namjenskih i sigurnosnih objekata i njihove infrastrukture. ^lan 5. Planiranje u Federaciji osigurava Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament) i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada), zakonodavni i izvr{ni organi kantona i slu`be za upravu jedinica lokalne samouprave dono{enjem planskih dokumenata i drugih dokumenata i propisa odre|enih ovim Zakonom. Stru~nu zasnovanost dokumenata iz stava 1. ovog ~lana osiguravaju federalni organi uprave, kantonalni organi uprave i slu`be za upravu jedinica lokalne samouprave osnovani za obavljanje stru~nih poslova prostornog ure|enja, te pravna lica registrirana za izradu tih dokumenata. II. PLANIRANJE ^lan 6. Planski dokumenti odre|uju svrsishodno organiziranje, kori{tenje i namjenu zemlji{ta, te mjere i smjernice za za{titu prostora. Planski dokumenti su: 1) prostorni plan: – prostorni plan Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Prostorni plan Federacije), – prostorni plan kantona, – prostorni plan podru~ja posebnih obilje`ja, – prostorni plan op}ine (osim za op}ine koje ulaze u sastav gradova Sarajevo i Mostar); 2) urbanisti~ki plan; 3) detaljni planski dokumenti: – regulacioni planovi, – urbanisti~ki projekti. 1. Planski dokumenti od zna~aja za Federaciju ^lan 7. Obavezno je dono{enje sljede}ih planskih dokumenata: 1) za teritorij Federacije - Prostorni plan Federacije, 2) za teritorij kantona - Prostorni plan kantona, 3) za gradove Mostar i Sarajevo - Urbanisti~ki plan grada, 4) za op}ine na podru~ju gradova Sarajevo i Mostar - Prostorni plan op}ine, 5) za podru~ja od zna~aja za Federaciju - Prostorni plan podru~ja posebnih obilje`ja, 6) za urbano podru~je op}ine u kojoj je smje{teno sjedi{te kantona - urbanisti~ki plan, 7) za podru~ja za koja je takva obaveza utvr|ena planom {ireg podru~ja - regulacioni plan i urbanisti~ki projekt. ^lan 8. U pripremi i izradi planskih dokumenata vodi se ra~una o: javnom interesu, op}im i posebnim ciljevima prostornog razvoja, vr{i koordinacija sektorskih politika, uskla|ivanje pojedina~nih interesa sa javnim interesom, neophodnim mjerama za{tite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja utvr|enim propisom Vlade, neophodnim mjerama za{tite lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima utvr|enim Zakonom o za{titi i spasavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesre}a ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 39/03) i propisima donesenim na osnovu tog zakona, strategijskoj procjeni uticaja na okoli{ (SEA), te omogu}ava provjera opravdanosti, uskla|enosti i provodivosti planiranih prostornih rje{enja. Na~in pripreme, izrada i sadr`aj planskih dokumenata u Federaciji ure|uje se propisom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. Propis iz stava 2. ovog ~lana donosi Vlada na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog ure|enja i okoli{a (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), uz prethodno pribavljena mi{ljenja kantona. 2. Prostorni plan Federacije ^lan 9. Prostorni plan Federacije odre|uje dugoro~ne ciljeve i mjere prostornog razvoja u skladu sa planiranim ukupnim privrednim, dru{tvenim i historijskim razvojem od zna~aja za Federaciju. Prostorni plan Federacije sadr`i politiku kori{tenja zemlji{ta i usmjerava razvoj funkcija i djelatnosti na teritoriji Federacije. Prostornim planom Federacije utvr|uju se podru~ja od zna~aja za Federaciju a naro~ito: 1) objekti i trase privredne (magistralne) infrastrukture od me|unarodnog, dr`avnog i federalnog zna~aja, kao i interes dvaju ili vi{e susjednih kantona (cestovna, vodoprivredna, energetska, telekomunikacijska i druga infrastruktura sa objektima); 2) prostori i podru~ja od zna~aja za Federaciju iz ~lana 16. ovog Zakona; 3) objekti i podru~ja graditeljskog ili prirodnog naslije|a koje kao nacionalne spomenike utvrdi Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika u skladu sa Aneksom 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini; 4) objekti i prostori od zna~aja za odbranu. Prostorni plan Federacije razra|uje planska opredjeljenja iz Prostorne osnove Federacije. Uz uva`avanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejza`nih vrijednosti, prostorni plan Federacije utvr|uje osnovna na~ela planskog ure|enja prostora, ciljeve prostornog razvoja, za{titu, kori{tenje i namjenu zemlji{ta a naro~ito: 1) osnovnu namjenu zemlji{ta i pojedinih podru~ja Federacije; 2) me|usobnu povezanost prostora kantona; 3) gra|evine i koridore magistralne i druge infrastrukture od zna~aja za Federaciju (vodoprivredna, prometna, energetska, telekomunikacijska i druga infrastruktura); 4) drugu infrastrukturu od zna~aja za Federaciju (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i sl.); 5) mjere za{tite okoli{a; 6) mjere za obnovu i sanaciju prostora; 7) za{titu graditeljskog i prirodnog naslije|a; 8) mjere za{tite od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja na nivou Federacije; 9) na~in i obim iskori{tavanja mineralnih sirovina. Prostorna osnova Federacije, Pro gram mjera i odluka o provo|enju prostornog plana Federacije sastavni su dijelovi Prostornog plana Federacije. Prostorni plan Federacije donosi Parlament na prijedlog Vlade na pe riod od dvadeset godina. 3. Prostorna osnova Federacije ^lan 10. Prostorni plan Federacije radi se na osnovu Prostorne osnove Federacije. Prostorna osnova Federacije sadr`i snimak i ocjenu postoje}eg stanja u prostoru od zna~aja za Federaciju, kao i osnovne smjernice planiranog prostornog razvoja. Prostornu osnovu Federacije donosi Parlament na prijedlog Vlade. 4. Izvje{taj o stanju prostora u Federaciji ^lan 11. Organi uprave nadle`ni za poslove prostornog ure|enja na svim nivoima vlasti vode dokumentaciju potrebnu za pra}enje stanja u prostoru, izradu i pra}enje provedbe planskih dokumenata. O stanju prostora na teritoriju Federacije i kantona radi se, po isteku ~etiri godine od dono{enja Prostornog plana Federacije, Izvje{taj o stanju u prostoru (u daljnjem tekstu: Izvje{taj). Izvje{taj sadr`i analizu provo|enja planskih dokumenata i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove u~inkovitosti u prostoru, na za{titi vrijednosti prostora i okoli{a, te druge elemente od zna~aja za plansko ure|enje prostora. 5. Pro gram mjera prostornog ure|enja Federacije ^lan 12. Parlament na osnovu Izvje{taja donosi ~etverogodi{nji Pro - gram mjera za unapre|enje stanja u prostoru Federacije (u daljnjem tekstu: Pro gram mjera). Pro gram mjera sadr`i: procjenu potrebe izrade novih, odnosno izmjenu i dopunu postoje}ih planskih dokumenata, potrebu pribavljanja podataka i stru~nih podloga za njihovu izradu, te druge mjere od zna~aja za izradu i dono{enje tih dokumenata. Broj 2 – Strana 60 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18.1.2006. Srijeda, 18.1.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 – Strana 61 Programom mjera utvr|uje se ure|enje zemlji{ta od zna~aja za Federaciju, izvori finansiranja ure|enja, te rokovi ure|enja za planiranu namjenu. Programom mjera u dijelu koji se odnosi na podru~ja posebnih obilje`ja, utvr|uju se i druge mjere za provo|enje politike planskog ure|enja prostora i planskih dokumenata. ^lan 13. Prije utvr|ivanja prijedloga Prostornog plana Federacije i Programa mjera pribavlja se mi{ljenje zakonodavnih tijela kantona. Zakonodavna tijela iz stava 1. ovog ~lana du`ni su dostaviti mi{ljenje u roku od 60 dana od dana dostave Prostornog plana Federacije i Programa mjera, a u slu~aju da mi{ljenje nije dostavljeno smatrat }e se da je dato pozitivno mi{ljenje. Sredstva potrebna za pripremu, izradu i pra}enje Prostorne osnove Federacije, Prostornog plana Federacije, Izvje{taja i Programa mjera osiguravaju se u bud`etu Federacije. Prostorni plan Federacije, Izvje{taj i Pro gram mjera objavljuju se u "Slu`benim novinama Federacije BiH". 6. Prostorni plan kantona i Prostorni plan op}ine ^lan 14. Prostorni plan kantona radi se na osnovu Prostornog plana Federacije i Programa mjera za odnosni prostor. Uz uva`avanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejza`nih vrijednosti prostorni plan kantona utvr|uje osnovna na~ela planskog ure|enja prostora, ciljeve prostornog razvoja, za{titu, kori{tenje i namjenu zemlji{ta a naro~ito: 1) osnovnu namjenu zemlji{ta (poljoprivredno, {umsko, gra|evinsko zemlji{te, vodne i druge povr{ine); 2) sistem naselja i urbana podru~ja; 3) gra|evine i koridore magistralne i druge infrastrukture od zna~aja za Federaciju i kanton sa za{titnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, saobra}ajna, energetska, telekomunikaciona i druga infrastruktura); 4) drugu infrastrukturu od zna~aja za Federaciju i kanton (zdravstvo, obrazovanje, nauka, kultura, sport, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, snabdijevanje i sl.); 5) mjere za{tite okoli{a sa razmje{tajem gra|evina i postrojenja koja mogu zna~ajnije ugroziti okoli{; 6) za{titu graditeljskog i prirodnog naslije|a; 7) mjere za{tite od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja; 8) na~in i obim iskori{tavanja mineralnih sirovina; 9) obaveze u pogledu detaljnijeg planiranja ure|enja manjih prostornih cjelina unutar kantona (prostorni plan op}ine, podru~ja posebnih obilje`ja, urbanisti~ki plan i dr.). Pro gram mjera i aktivnosti za provedbu plana i Odluka o provo|enju prostornog plana kantona sastavni su dijelovi plana. Prostorni plan kantona mo`e sadr`avati i druge elemente od va`nosti za kanton naosnovu kantonalnog zakona o prostornom ure|enju. ^lan 15. Prostorni plan op}ine radi se na osnovu Prostornog plana kantona i Programa mjera kantona, uz uva`avanje prirodnih, kulturno-historijskih i pejza`nih vrijednosti prostora op}ine. Pro gram mjera i aktivnosti za provedbu plana u kratkoro~nom periodu i Odluka o provo|enju prostornog plana op}ine sastavni su dijelovi plana. Prostorni plan op}ine mo`e sadr`avati i druge elemente od zna~aja za op}inu koji nisu u suprotnosti sa Prostornim planom kantona. ^lan 16. Prostorni plan kantona, odnosno op}ine je dugoro~ni plan a donosi ga zakonodavno tijelo kantona, odnosno op}insko vije}e za pe riod utvr|en kantonalnim zakonom. Prije dono{enja prostornog plana kanton je du`an pribaviti misljenje Ministarstva. Prostorni plan op}ine je dugoro~ni plan a donosi ga op}insko vije}e za pe riod utvr|en u zakonu o prostornom ure|enju kantona. Pribavljanje saglasnosti za Prostorni plan op}ine, kao i ostala pitanja vezana za dono{enje Prostornog plana op}ine uredit }e se kantonalnim zakonom o prostornom ure|enju. 7. Prostorni plan podru~ja posebnih obilje`ja Federacije ^lan 17. Prostorni plan podru~ja posebnih obilje`ja Federacije donosi se za podru~ja od zna~aja za Federaciju utvr|ena Prostornim planom Federacije. Podru~je posebnog obilje`ja Federacije utvr|uje se naro~ito za: 1) podru~je izgradnje velikih hidroenergetskih gra|evina (vi{e od 30 MW instalirane snage) utvr|eno Prostornim planom Federacije; 2) slivno podru~je hidroakumulacija za potrebe regionalnog snabdijevanja vodom u uvjetima kada dva ili vi{e kantona nisu osigurali mogu}nost zajedni~kog snabdijevanja; 3) koridore i gra|evine me|unarodnog saobra}aja (me|unarodne ceste sa prate}im objektima, me|unarodni aerodromi, luke i sl.); 4) hidromelioracione sisteme na povr{inama ve}im od 2000 ha; 5) posebno ugro`ena podru~ja (plavna podru~ja, goleti, klizi{ta i sl.) ukoliko dva ili vi{e kantona nisu uredili odnose na za{titi; 6) podru~ja za potrebe odr`avanja me|unarodnih sportskih manifestacija; 7) podru~ja koja imaju izrazit prirodni, graditeljski ili kulturno-historijski zna~aj i kao takva su utvr|ena Prostornim planom Federacije. Prostorni plan podru~ja posebnih obilje`ja, s obzirom na zajedni~ka prirodna, kulturna ili druga obilje`ja, utvr|uje osnovnu organiziranost prostora, mjere kori{tenja, ure|enja i za{tite tog podru~ja sa aktivnostima koje imaju prednost, mjere za unapre|ivanje i za{titu okoli{a, te po potrebi odre|uje obavezu izrade urbanisti~kih i detaljnih planova ure|enja za u`a podru~ja unutar prostornog plana podru~ja posebnog obilje`ja. 8. Prostorni plan podru~ja posebnih obilje`ja kantona ^lan 18. Kanton mo`e donijeti prostorni plan posebnih obilje`ja za podru~ja od zna~aja za kanton, ako se Prostornim planom kantona utvrdi potreba i ako nije utvr|eno kao podru~je od zna~aja za Federaciju. Dva ili vi{e kantona mogu donijeti Prostorni plan podru~ja posebnog obilje`ja kao jedinstven plan kada se to podru~je nalazi na prostorima tih kantona, ako nije utvr|eno kao podru~je od zna~aja za Federaciju i ako za njegovo dono{enje postoji zajedni~ki interes dvaju ili vi{e kantona. ^lan 19. Prostorni plan podru~ja posebnih obilje`ja od zna~aja za Federaciju donosi Parlament. Prije utvr|ivanja prijedloga plana iz stava 1. ovog ~lana pribavlja se mi{ljenje zakonodavnih tijela kantona. Zakonodavno tijelo iz stava 2. ovog ~lana du`ni su mi{ljenje dostaviti u roku od 60 dana od dana dostave prijedloga plana, a u slu~aju da mi{ljenje nije dostavljeno smatrat }e se da je dato pozitivno mi{ljenje. Prostorni plan posebnih obilje`ja od zna~aja za kanton, dvaju ili vi{e kantona donosi zakonodavno tijelo kantona, odnosno zakonodavna tijela tih kantona. Prije dono{enja plana iz stava 4. ovog ~lana kanton je du`an pribaviti mi{ljenje Ministarstva. Sredstva za pripremu, izradu i pra}enje provo|enja Prostornog plana podru~ja posebnih obilje`ja iz stava 1. ovog ~lana osiguravaju se iz bud`eta Federacije, a od zna~aja za kanton, odnosno dvaju ili vi{e kantona iz bud`eta kantona. Odluka o dono{enju Prostornog plana iz stava 1. ovog ~lana, zajedno sa tekstualnim dijelom prostornog plana objavljuje se u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Odluka o dono{enju Prostornog plana iz stava 4. ovog ~lana je javni dokument i zajedno sa tekstualnim dijelom Prostornog plana objavljuje se u slu`benim glasilima kantona. 9. Urbanisti~ki plan ^lan 20. Urbanisti~ki plan donosi se na osnovu Prostornog plana kantona, odnosno op}ine a njime se razra|uju naro~ito: 1) osnovno organiziranje prostora; 2) kori{tenje i namjena zemlji{ta sa prijedlogom dinamike njihovog ure|enja (granice gra|evinskog, poljoprivred - nog i {umskog zemlji{ta); 3) namjena zemlji{ta za potrebe stanovanja, rada, rekreacije, sporta, turizma i posebne namjene; 4) za{tita graditeljskog i prirodnog naslije|a; 5) mjere za unapre|enje i za{titu okoli{a; 6) mjere za{tite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja; 7) mjere za{tite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima; 8) za{titne zone; 9) zone obnove i sanacije, saobra}ajna, vodna, energetska i komunalna infrastruktura; 10) drugi elementi od va`nosti za podru~je za koje se urbanisti~ki plan donosi. Urbanisti~kim planom utvr|uje se obaveza izrade detaljnih planova ure|enja prostora za u`a podru~ja unutar prostornog obuhvata tog plana. ^lan 21. Granice urbanog podru~ja za koje se donosi urbanisti~ki plan utvr|uju se Prostornim planom kantona, op}ine, odnosno podru~ja posebnog obilje`ja. Urbanisti~ki plan iz ~lana 21. ovog Zakona donosi zakonodavno tijelo kantona, odnosno op}insko vije}e. Urbanisti~ki i detaljni plan za u`a podru~ja unutar podru~ja posebnih obilje`ja Federacije, ~ija se obaveza dono{enja utvr|uje Prostornim planom podru~ja posebnih obilje`ja Federacije donosi Parlament. Sredstva za pripremu, izradu i pra}enje provedbe urbanisti~kog plana iz stava 2. ovog ~lana osiguravaju se u bud`etu kantona, odnosno op}ine, a iz stava 3. ovog ~lana u bud`etu Federacije. 10. Detaljni planski dokumenti ^lan 22. Detaljni planovi ure|enja utvr|uju: 1) detaljnu namjenu zemlji{ta; 2) gustinu naseljenosti; 3) koeficijent izgra|enosti; 4) nivelacione podatke; 5) regulacionu i gra|evinsku liniju; 6) na~in opremanja zemlji{ta komunalnom, saobra}ajnom, telekomunikacijskom i drugom infrastrukturom; 7) uvjete za gra|enje i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru; 8) mjere za{tite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja; 9) mjere za{tite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima; 10) druge elemente od va`nosti za podru~je za koje se plan donosi. Obaveza izrade i dono{enja detaljnih planova ure|enja utvr|uje se planskim dokumentima {ireg podru~ja. Izmjena detaljnog plana ure|enja mo`e se donijeti najranije pet godina nakon dono{enja detaljnog plana. Sredstva potrebna za pripremu, izradu i pra}enje provo|enja detaljnih planova osiguravaju se iz bud`eta Federacije za podru~ja od zna~aja za Federaciju, iz bud`eta kantona kada je obaveza njihovog dono{enja utvr|ena planskim dokumentom {ireg podru~ja kojeg donosi kanton, ili kada je ta obaveza utvr|ena zakonom o prostornom ure|enju kantona, odnosno u bud`etu op}ine i iz drugih izvora. Odluka o dono{enju ili izmjeni detaljnog plana za podru~ja od zna~aja za Federaciju, zajedno sa tekstualnim dijelom plana, objavljuje se u "Slu`benim novinama Federacije BiH". III. IZRADA PLANSKIH DOKUMENATA 1. Odluka o pristupanju izradi planskog dokumenta ^lan 23. Odluku o pristupanju izradi planskog dokumenta donosi Parlament, zakonodavno tijelo kantona ili op}insko vije}e. Odluka iz stava 1. ovog ~lana sadr`i naro~ito: 1) vrstu dokumenta ~ijoj se izradi pristupa; 2) granice podru~ja za koje se planski dokument izra|uje; 3) vremenski period za koji se planski dokument donosi; 4) smjernice za izradu planskog dokumenta; 5) rok izrade; 6) na~in osiguranja sredstava za izradu; 7) odredbe o javnoj raspravi; 8) nosioca pripreme za izradu planskog dokumenta; 9) nosioca izrade planskog dokumenta; 10) druge elemente, zavisno od vrste planskog dokumenta i specifi~nosti podru~ja za koje se donosi. Odlukom o pristupanju izradi Prostornog plana podru~ja posebnih obilje`ja i detaljnog plana ure|enja, zavisno od namjene zemlji{ta, utvr|uju se i obavezni elementi plana. Dono{enjem odluke o pristupanju izradi detaljnog plana ure|enja zakonodavna tijela iz stava 1. ovog ~lana, po potrebi, donose i odluku o zabrani gra|enja na prostoru ili dijelu prostora za koji se plan izra|uje. Odluka o zabrani gra|enja primjenjuje se do dono{enja detaljnog plana ure|enja a najdu`e u trajanju od dvije godine. Izmjena planskog dokumenta vr{i se po postupku i na na~in predvi|en za izradu i dono{enje tog dokumenta. Odluka o pristupanju izradi planskih dokumenta od zna~aja za Federaciju objavljuje se u "Slu`benim novinama Federacije BiH". 2. Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta ^lan 24. Za izradu planskog dokumenta imenuje se nosilac pripreme za izradu dokumenta. Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta za ~ije je dono{enje nadle`an Parlament je Ministarstvo. Nosioca pripreme za izradu planskog dokumenta za ~ije su dono{enje nadle`na dva ili vi{e zakonodavnih tijela kantona utvr|uju ta tijela sporazumno. Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta za ~ije je dono{enje nadle`an kanton ili op}ina utvr|uje se kantonalnim zakonom. ^lan 25. Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta du`an je u toku izrade dokumenta staviti na raspolaganje nosiocu izrade dokumenta svu raspolo`ivu dokumentaciju relevantnu za izradu plana, a naro~ito dokumentaciju plana {ireg podru~ja, vodoprivredne i {umsko-privredne osnove, strategiju za{tite okoli{a, planove razvoja privrede, poljoprivrede, saobra}aja, podatke o geolo{koj podlozi, mineralnim resursima i dr. Nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta du`an je osigurati saradnju i usagla{avanje stavova sa svim vlasnicima nekretnina, korisnicima prostora i relevantnim u~esnicima u njegovoj izgradnji i ure|ivanju, a naro~ito sa: nadle`nim organima uprave, pravnim licima nadle`nim za vodoprivredu, {umarstvo, poljoprivredu, saobra}aj, energetiku, rudarstvo, turizam, zdravstvo, obrazovanje, kulturu, za{titu kuturnohistorijskog i prirodnog naslije|a, za{titu okoli{a, organima nadle`nim za odbranu, privrednom komorom, pravnim licima nadle`nim za komunalne djelatnosti, predstavnicima vjerskih zajednica, te pribaviti mi{ljenja i saglasnosti nadle`nih organa i organizacija na koje ih zakon obavezuje. Organi i organizacije iz stava 2. ovog ~lana du`ni su dati raspolo`ive podatke i druge informacije nosiocu pripreme planskog dokumenta uz naknadu. Izuzev naknade tro{kova umno`avanja materijala, pravo na naknadu iz stava 3. ovog ~lana nemaju korisnici sredstava iz bud`eta. Za potrebe stru~nog pra}enja i usmjeravanja izrade Prostornog plana Federacije i drugih prostornih planova nosilac pripreme mo`e formirati savjet plana sastavljen od stru~nih, nau~nih, javnih i drugih lica. 3. Nosilac izrade planskog dokumenta ^lan 26. Izrada planskog dokumenta mo`e se povjeriti pravnom licu registriranom za obavljanje tih poslova (u daljnjem tekstu: nosilac izrade dokumenta). Izbor nosioca izrade planskog dokumenta izvr{it }e nosilac pripreme za izradu planskog dokumenta u skladu sa Zakonom o Broj 2 – Strana 62 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18.1.2006. Srijeda, 18.1.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 – Strana 63 javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 9/04). Vlada na prijedlog Ministarstva propisuje uvjete koje pored op}ih moraju ispunjavati privredna dru{tva i druga pravna lica da bi se mogla registrirati za obavljanje stru~nih poslova izrade planskih dokumenata. 4. Obaveze nosioca izrade planskog dokumenta ^lan 27. Nosilac izrade planskog dokumenta du`an je dokument izraditi u skladu sa zakonom, Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenta prostornog ure|enja, propisima donesenim na osnovu zakona, odlukom o pristupanju izradi dokumenta i drugim propisima i podacima koji su zna~ajni za podru~je za koje se dokument izra|uje. 5. Usagla{avanje planskih dokumenata ^lan 28. Planski dokument u`eg podru~ja usagla{ava se sa planskim dokumentom {ireg podru~ja, a u slu~aju njihove neusagla{enosti primjenjuje se planski dokument {ireg podru~ja. Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, planski dokument u`eg podru~ja primjenjuje se ukoliko se njime ne mijenja osnovna koncepcija planskog ure|enja prostora utvr|ena planskim dokumentom {ireg podru~ja, uz prethodno pribavljeno mi{ljenje ministarstva nadle`nog za provo|enje planskog dokumenta {ireg podru~ja. Usagla{avanje planskih dokumenata osigurava se, po pravilu, u postupku izrade dokumenta. 6. Postupak dono{enja planskog dokumenta ^lan 29. Postupak usvajanja i dono{enja planskog dokumenta iz nadle`nosti Federacije istovjetan je postupku dono{enja i usvajanja federalnih zakona. Postupak dono{enja planskog dokumenta iz nadle`nosti kantona utvrdit }e kanton svojim propisom. Nakon usvajanja nacrta svaki dokument prostornog ure|enja stavlja se na javnu raspravu pod uvjetima i u trajanju utvr|enom u odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog ure|enja a najdu`e u trajanju od tri mjeseca. 7. Stru~ni ispit ^lan 30. Stru~njaci iz oblasti urbanizma, arhitekture, gra|evinarstva, ma{instva, elektrotehnike i saobra}aja, koji obavljaju stru~ne poslove planiranja prostora i gra|enja, moraju imati polo`en stru~ni ispit. Provedbenim propisom federalnog ministra prostornog ure|enja i okoli{a (u daljnjem tekstu: federalni ministar) utvrdit }e se uvjeti, na~in polaganja i pro gram stru~nog ispita. Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, od polaganja stru~nog ispita osloba|aju se doktori nauka i magistri u oblasti planiranja prostora i gra|enja i lica koja imaju polo`en stru~ni ispit na teritoriji Bosne i Hercegovine. Komisiju za polaganje stru~nih ispita imenuje federalni ministar. Aktom o imenovanju komisije odre|uje se broj ~lanova, vrijeme na koje se komisija imenuje i na~in finansiranja rada komisije. IV. DOKUMENTACIJA 1. Jedinstveni informacioni sistem ^lan 31. U svrhu prikupljanja, obrade i kori{tenja podataka od zna~aja za planiranje Ministarstvo zajedno sa drugim ministarstvima nadle`nim za oblast od zna~aja za planiranje uspostavlja i odr`ava jedinstveni informacioni sistem. Jedinstveni informacioni sistem obuhvata oblast podataka i informacija za cijeli prostor Federacije. Vlada na prijedlog Ministarstva propisuje sadr`aj i nosioce informacionog sistema, metodologiju prikupljanja i obrade podataka, te jedinstvene obrasce na kojima se vodi evidencija. 2. Evidencija ^lan 32. U okviru jedinstvenog informacionog sistema vodi se i odr`ava jedinstvena evidencija koja obuhvata podatke o: 1. Prostornom planu Federacije i drugim planskim dokumentima Federacije; 2. prostornim planovima kantona, odnosno op}ina; 3. izvodima iz katastra zemlji{ta, prirodnih resursa sa kvalitativnim i kvantitativnim obilje`jima i sl.; 4. infrastrukturnim sistemima; 5. gra|evinskom zemlji{tu; 6. graditeljskom i prirodnom naslije|u; 7. ugro`avanju okoli{a (bespravno gra|enje, zaga|enje tla, vode, zraka i sl.); 8. podru~jima gdje je opasnost od posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja posebno izra`ena (seizmi~ke karakteristike terena, poreme}aji u stabilnosti tla, plavna podru~ja, podru~ja ugro`ena mogu}no{}u izbijanja po`ara, podru~ja izlo`ena mogu}em uticaju tehni~kih katastrofa i prekomjernom zaga|enju zbog havarije u pogonima i sl.); 9. kadrovima i pravnim licima koja se bave poslovima u oblasti planskog ure|enja prostora; 10. druge podatke koji su od zna~aja za planiranje i odr`avanje jedinstvenog informacionog sistema, a koji su kompatibilni podacima Zavoda za statistiku. ^lan 33. Kantonalni organi nadle`ni za prostorno ure|enje vode jedinstvenu evidenciju na jedinstvenim obrascima i svake godine, u saradnji sa kantonalnim organima nadle`nim za oblast od zna~aja za planiranje ure|enja prostora, do 31. januara teku}e godine dostavljaju Ministarstvu godi{nji izvje{taj o stanju prostora, kao i o provo|enju prostornog plana kantona za proteklu godinu. V. KORI[TENJE ZEMLJI[TA RADI GRA\ENJA ^lan 34. Kori{tenje zemlji{ta na nivou Federacije vr{i se u skladu sa planskim dokumentima Federacije. Pod kori{tenjem zemlji{ta u smislu ovog Zakona podrazumijeva se izgradnja gra|evina i izvo|enje drugih zahvata u prostoru iz nadle`nosti Federacije. Gra|enjem gra|evine (u daljnjem tekstu: gra|enje), u smislu ovog Zakona, podrazumijeva se: izgradnja nove gra|evine, rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja, sanacija, izvo|enje drugih zahvata u prostoru, uklanjanje gra|evine, pripremni radovi, promjena namjene gra|evine ili zemlji{ta i gra|enje privremenih gra|evina, osim radova teku}eg odr`avanja, radova sanacije koji se mogu smatrati teku}im odr`avanjem i konzervacije gra|evine. Gra|enje i drugi zahvati u prostoru iz stava 2. ovog ~lana mogu se odobriti samo u urbanim podru~jima i na gra|evinskom zemlji{tu. Izuzetno, izvan granica urbanog podru~ja, odnosno gra|evinskog zemlji{ta mo`e se, ako je prostornim planom predvi|eno, odobriti gra|enje koje, s obzirom na svoje osobenosti, zauzima prostor izvan urbanih podru~ja a naro~ito: 1) magistralne infrastrukture (saobra}ajna, energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska i dr.); 2) zdravstvene, rekreacione i sportske gra|evine; 3) gra|evine za potrebe odbrane i Vojske Federacije Bosne i Hercegovine; 4) stambene i privredne gra|evine poljoprivrednog proizvo|a~a za potrebe poljoprivredne proizvodnje ili seoskog turizma; 5) istra`ivanje, iskori{tavanje i ure|ivanje prostora prirodnih dobara (mineralne sirovine, {ume, vode, poljoprivredno zemlji{te i dr.); 6) komunalne i druge gra|evine (deponije, groblja, spomen-obilje`ja i sl.). ^lan 35. Gra|evinom se smatra gra|evinski objekt trajno povezan sa tlom koji se sastoji od gra|evinskog sklopa i ugra|ene opreme, koji u okviru tehnolo{kog procesa zajedno ~ine tehnolo{ku cjelinu, kao i samostalno postrojenje trajno povezano sa tlom. Gra|evinskim sklopom smatra se skup svrhovito povezanih gra|evinskih proizvoda, uklju~uju}i instalacije i opremu, koji nisu izravno povezani sa tehnolo{kim procesom. Opremom se smatraju ugra|ena postrojenja, ure|aji, strojevi, procesne instalacije i drugi u gra|evinu ugra|eni proizvodi. Radovi na zamjeni i dopuni opreme, kao i radovi koji su posebnim zakonom utvr|eni kao radovi na odr`avanju gra|evine, ako je to u skladu sa namjenom gra|evine u smislu ovog Zakona, ne smatraju se rekonstrukcijom. Privremenom gra|evinom smatra se gra|evinski objekt izgra|en ili privremeno postavljen na odre|enoj lokaciji za potrebe gradili{ta, za primjenu odgovaraju}e tehnologije gra|enja, vr{enje istra`nih radova i sl. Pripremnim radovima smatra se izvo|enje radova na ure|enju zemlji{ta, kao i izvo|enje drugih radova za potrebe organiziranja gradili{ta i primjenu odgovaraju}e tehologije gra|enja. Odr`avanjem gra|evine smatra se pra}enje stanja gra|evine i poduzimanje gra|evinskih i drugih radova na odr`avanju gra|evine, kao i poduzimanje mjera nu`nih za sigurnost, pouzdanost i izgled gra|evine, te `ivot i zdravlje ljudi. Sanacijom se smatraju gra|evinski i drugi radovi na o{te}enim gra|evinama kojima se gra|evina dovodi u stanje prije o{te}enja. Radovi redovnog odr`avanja i sanacije o{te}ene gra|evine, koji se mogu smatrati radovima teku}eg odr`avanja, podrazu - mijevaju radove koji ne uti~u na konstrukciju gra|evine, za{titu okoline, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog izgleda (manji popravci, malterisanje, bojenje fasada i njihovo dovo|enje u prvobitno stanje, zamjena i bojenje gra|evinske stolarije, zastakljivanje postoje}ih otvora, pokrova, manjih dijelova krovne konstrukcije, zidanje pregradnih zidova, zamjena i opravka o{te}enih instalacija, zidanje poru{enih dimnjaka i sl.), odnosno kojima se ne mijenjaju uvjeti utvr|eni urbanisti~kom saglasnosti i odobrenjem za gra|enje. Rekonstrukcijom gra|evine smatra se izvo|enje gra|evin - skih i drugih radova na postoje}oj gra|evini kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu biti od uticaja na stabilnost gra|evine ili njenih dijelova; uvode nove instalacije i ugra|uje nova oprema u gra|evinu; mijenja namjena, tehnolo{ki proces ili vanjski izgled gra|evine; mijenjaju uvjeti pod kojima je, na osnovu odobrenja za gra|enje, izgra|ena gra|evina. Zamje na instalacija i opreme koja se izvodi prema uvjetima utvr|enim u odobrenju za gra|enje ne smatra se rekonstruk cijom. Rekonstrukcijom gra|evine smatraju se i radovi kojima se o{te}ena gra|evina, ~ije o{te}enje prelazi 70%, dovodi u stanje prije o{te}enja, ako je o{te}enje nastalo kao posljedica starosti gra|evine, ili kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja. Rehabilitacija podrazumijeva vra}anje o{te}enog ili uni{tenog dobra graditeljskog naslije|a u stanje u kojem je to dobro bilo prije uni{tenja, kao i ponovna izgradnja (obnova) nacionalnog spomenika na istom mjestu, u istom obliku i dimenzijama, od istog ili istovrsnog materijala kao {to je bio prije ru{enja uz, u mjeri u kojoj je to mogu}e, kori{tenje iste tehnologije gra|enja. Za{tita podijeljena prema vrsti i karakteru, s obzirom na to da su potpuno druga~iji principi tretiranja, ako se radi o pojedina~nom spomeniku arhitekture ili prirodnom fenomenu, urbanoj ili ruralnoj cjelini ili arheolo{kom lokalitetu, podrazumijeva sljede}e postupke: – konzervacija podrazumijeva o~uvanje fizi~kih ostataka spomenika i njegovog okru`enja, uz sistem stalne fizi~ke brige koja zabranjuje bilo kakvu mogu}nost izgradnje novog na istom lokalitetu, te za{titu od uni{tenja nalaza i preure|enja koje bi ugrozilo autenti~nost spomenika; – restauracija podrazumijeva precizno o~uvanje raritetne, autenti~ne vrijednosti spomenika sa svim njegovima estetskim, umjetni~kim i historijskim vrijednostima, uz po{tivanje upotrebe tradicionalnih vje{tina i gra|evinskih materijala (mogu}a samo kada postoji dokumentacija za sve vrste intervencija); – reprodukcija (replika) podrazumijeva kopiranje izravnog izgleda originala, strukture i esteti~nosti spomenika u cilju prezentacije kulturnog ili tradicijskog fenomena; – iluminacija podrazumijeva poduzimanje intervencija na spomeniku, ili u njegovom neposrednom okru`enju radi ugradnje sistema elektri~ne rasvjete u cilju prezentiranja spomeni~kih vrijednosti podrazumijevaju}i takve zahvate koji ni na koji na~in ne smiju o{tetiti dobro, ili ugroziti njegovu ukupnu vrijednost. Dogradnjom se smatra svako pro{irenje postoje}eg objekta kojim se zauzima zemlji{te ili prostor i ako dogra|eni dio ~ini gra|evinsku i funkcionalnu cjelinu sa objektom uz koji se dogra|uje, a kojom se mijenjaju uvjeti iz urbanisti~ke saglasnosti i odobrenja za gra|enje. Uklanjanjem gra|evine smatraju se gra|evinski i drugi radovi kojima se ru{i i demontira gra|evina ili njen dio uklju~uju}i i zbrinjavanje gra|evinskog i drugog otpada i dovo|enje gra|evinske parcele u uredno stanje. Uklanjanje gra|evine vr{i se zbog fizi~ke dotrajalosti, ili ve}ih o{te}enja nastalih kao posljedica prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja. Uklanjanjem gra|evine smatra se i ru{enje gra|evine radi privo|enja zemlji{ta kona~noj namjeni. ^lan 36. U smislu ovog Zakona pod gra|evinom se podrazumijevaju: 1) gra|evine trajno povezane sa tlom koje se sastoje od gra|evinskog sklopa ili od gra|evinskog sklopa i ugra|ene opreme, kao i samostalna postrojenja trajno povezana sa tlom; 2) saobra}ajne, vodoprivredne i energetske gra|evine i povr{ine sa pripadaju}im instalacijama, telekomu nika cij - s ke gra|evine i instalacije, gra|evine i instalacije komu - nalne infrastrukture; 3) proizvodne i druge privredne gra|evine i postrojenja, skladi{ta, sajmi{ta i sli~ne gra|evine; 4) objekti na vodnim povr{inama (ribogojili{ta, plutaju}e platforme i sl.); 5) trgovi, javne povr{ine, javne zelene povr{ine, igrali{ta, sportske gra|evine, groblja, deponije otpadaka, javne pijace, skloni{ta i sli~ne gra|evine. 1. Urbanisti~ka saglasnost ^lan 37. Gra|enje se mo`e odobriti ako se prethodno utvrdi da je odnosno gra|enje u skladu sa planskim dokumentima i drugim uvjetima utvr|enim za taj prostor, posebnim zakonima i propi - sima donesenim na osnovu tih zakona, izdavanjem urbanisti~ke saglasnosti. ^lan 38. Zahtjev za izdavanje urbanisti~ke saglasnosti za gra|evine i zahvate iz ~lana 40. stav 1. ta~. od 1) do 5) ovog Zakona podnosi investitor Ministarstvu. Za gra|enje na zemlji{tu koje se sti~e putem licitacije ili neposrednom pogodbom, prije sticanja prava na zemlji{te, Ministarstvo izdaje na~elnu urbanisti~ku saglasnost ako se na odnosnom zemlji{tu namjerava graditi gra|evina iz nadle`nosti Federacije. Urbanisti~kom saglasno{}u iz stava 2. ovog ~lana utvr|uju se osnovni uvjeti za gra|enje na odnosnom zemlji{tu. Investitor, koji je postao vlasnik zemlji{ta putem licitacije ili neposrednom pogodbom, podnosi zahtjev za izdavanje urbanisticke saglasnosti radi utvr|ivanja urbanisti~ko tehni~kih uvjeta za gra|enje. ^lan 39. Zahtjev za izdavanje urbanisti~ke saglasnosti sadr`i: 1) podatke o parceli; 2) idejni projekt koji sadr`i: – tehni~ki opis, – situaciono rje{enje, – sve osnove gra|evine, – presjek, – fasade; 3) okolinsku dozvolu (za gra|evine za koje je to propisano posebnim zakonom); 4) obrazlo`enje zahtjeva sa podacima potrebnim za utvr|ivanje urbanisti~ko-tehni~kih i drugih uvjeta. Broj 2 – Strana 64 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18.1.2006. Srijeda, 18.1.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 – Strana 65 Ministarstvo mo`e zahtijevati i druge priloge u zavisnosti od slo`enosti gra|enja. ^lan 40. Na osnovu prethodno pribavljenog mi{ljenja kantonalnog ministarstva prostornog ure|enja Ministarstvo izdaje urbanisti~ku saglasnost za izgradnju: 1) gra|evina i zahvata koji se odvijaju na teritoriju dvaju ili vi{e kantona; 2) gra|evina i zahvata od zna~aja za Federaciju na prostorima i podru~jima od zna~aja za Federaciju; 3) na me|udr`avnoj granici; 4) slobodnih zona; 5) gra|evina i vr{enje djelatnosti i zahvata koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoli{, `ivot i zdravlje ljudi Federacije i {ire. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, za gra|evinu koja se namjerava graditi u prostoru za koji su doneseni detaljni planski dokumenti (regulacioni plan ili urbanisti~ki projekt) ne izdaje se urbanisti~ka saglasnost nego Ministarstvo utvr|uje urbanisti~ko-tehni~ke uvjete. Mi{ljenje iz stava 1. ovog ~lana daje kantonalno ministarstvo prostornog ure|enja na osnovu planskog dokumenta odnosnog podru~ja propisanog kao osnov za odobravanje gra|enja. Izuzetno od stava 3. ovog ~lana, za podru~ja za koja nije donesen planski dokument kantonalni or gan daje mi{ljenje na osnovu stru~ne ocjene komisije koju imenuje zakonodavno tijelo kantona ili stru~ne ocjene organizacije koju taj or gan ovlasti za davanje stru~ne ocjene. Gra|evine i zahvate iz stava 1. ta~. 2) i 3) ovog ~lana, na prijedlog Ministarstva, utvr|uje Vlada provedbenim propisom. ^lan 41. Urbanisti~ka saglasnost sadr`i: 1) podatke o namjeni, polo`aju i oblikovanju gra|evine, odnosno drugih radova; 2) izvod iz planskog dokumenta na osnovu kojeg se izdaje urbanisti~ka saglasnost sa granicama pripadaju}eg zemlji{ta - gra|evinska parcela; 3) propisane saglasnosti, odnosno uvjete za gra|enje nadle`nih organa i slu`bi; 4) urbanisti~ko-tehni~ke uvjete; 5) nalaz o geotehni~kom ispitivanju tla (gdje je to potrebno); 6) okolinsku dozvolu (za gra|evine za koje je to predvi|eno posebnim zakonom); 7) posebne uvjete propisane zakonom ili na osnovu zakona; 8) obaveze u odnosu na susjede i prava drugih lica posebno u odnosu na prava lica sa umanjenim tjelesnim sposobnostima; 9) iznos tro{kova ure|enja gra|evinskog zemlji{ta, odnosno uvjete za ure|enje gra|evinskog zemlji{ta, ako se gra|enje vr{i na neure|enom gra|evinskom zemlji{tu, kao i druge obaveze korisnika koje su proistekle iz kori{tenja odnosnog zemlji{ta; 10) druge podatke i uvjete od zna~aja za gra|enje. Saglasnosti i uvjete za gra|enje iz stava 1. ta~. od 2) do 9) ovog ~lana pribavlja investitor i jednom pribavljeni u postupku izdavanja urbanisti~ke saglasnosti smatraju se pribavljenim i za postupak odobravanja gra|enja, osim za slu~ajeve kada je to posebnim zakonom druga~ije utvr|eno. Urbanisti~ka saglasnost izdaje se za cijelu gra|evinsku parcelu koja je planom namijenjena za gra|enje odnosne gra|evine. a) Urbanisti~ko-tehni~ki uvjeti ^lan 42. Urbanisti~ko-tehni~kim uvjetima u zavisnosti od vrste gra|enja utvr|uje se: 1) oblik i veli~ina parcele; 2) regulaciona i gra|evinska linija; 3) koeficijent izgra|enosti parcele; 4) nivelacione kote; 5) tehni~ki pokazatelji gra|evine; 6) prostorno organiziranje gra|evinske parcele, uklju~uju}i rje{enje internog i saobra}aja u mirovanju; 7) ure|enje parcele; 8) na~in i uvjeti priklju~enja parcele, odnosno gra|evine na javnu saobra}ajnu povr{inu i komunalnu infrastrukturu; 9) primjena materijala i arhitektonskih smjernica; 10) uvjeti za otklanjanje urbanisti~ko-arhitektonskih barijera za kretanje invalidnih lica; 11) uvjeti za za{titu od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja. ^lan 43. U postupku izdavanja urbanisti~ke saglasnosti primjenjuje se Zakon o upravnom postupku ukoliko ovim Zakonom nije druga~ije utvr|eno. Na rje{enje Ministarstva o urbanisti~koj saglasnosti ne mo`e se izjaviti `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor tu`bom kod nadle`nog kantonalnog suda u roku od 30 dana od dana prijema rje{enja. b) Urbanisti~ka saglasnost za privremene gra|evine ^lan 44. Urbanisti~ka saglasnost za privremene gra|evine izdaje se samo izuzetno i sa ograni~enim rokom va`enja. Privremenom gra|evinom, u smislu ovog Zakona, smatra se gra|evina izgra|ena, ili postavljena na privremeno odre|enoj lokaciji za potrebe gradili{ta i/ili za primjenu odgovaraju}e tehnologije gra|enja, vr{enja istra`nih radova i sl. Urbanisti~ka saglasnost za privremene gra|evine mo`e se izdati samo na gra|evinskom zemlji{tu koje nije privedeno kona~noj namjeni utvr|enoj u planskom dokumentu. Izuzetno, privremene gra|evine (gradili{na naselja koja se podi`u prilikom gradnje velikih i kompleksnih gra|evina) mogu se zadr`ati ako se uklapaju u budu}e kori{tenje prostora, posebno izgra|ena infrastruktura, o ~emu Ministarstvo, na zahtjev, zakonodavnog tijela kantona, donosi posebno rje{enje. ^lan 45. Zahtjev za izdavanje urbanisti~ke saglasnosti Ministarstvo je du`no rije{iti u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva za izdavanje urbanisti~ke saglasnosti, te pribavljene dokumentacije i akata iz ~lana 38. ovog Zakona. Nadle`ni organi od kojih su zatra`ena mi{ljenja iz ~lana 40. stav 3. ovog Zakona du`ni su ih dostaviti u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva Ministarstva. ^lan 46. Urbanisti~ka saglasnost va`i godinu od dana njene pravomo}nosti u kom roku se mora podnijeti zahtjev za odobrenje za gra|enje. Izuzetno, va`enje urbanisti~ke saglasnosti mo`e se, iz opravdanih razloga, produ`iti za jo{ jednu godinu. Parcelacija se vr{i na a`urnim geodetsko-katastarskim planovima ovjerenim od nadle`nog organa, odnosno slu`be, a prema planskom dokumentu koji je osnova za odobravanje gra|enja na odnosnom zemlji{tu. c) Ure|enje gra|evinskog zemlji{ta ^lan 47. Kori{tenje zemlji{ta mogu}e je samo na ure|enom gra|evinskom zemlji{tu. Ure|enim gra|evinskim zemlji{tem smatra se zemlji{te na kome su izvr{eni radovi pripreme zemlji{ta za gra|enje i opremanje zemlji{ta na na~in kako je to propisano Zakonom o gra|evinskom zemlji{tu ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 25/03). Za pripremu i opremanje gra|evinskog zemlji{ta po potrebi se izdaje odobrenje za gra|enje za pripremne radove. ^lan 48. Priprema zemlji{ta za gra|enje obuhvata: 1. ure|enje imovinsko-pravnih odnosa i drugih stvarno pravnih odnosa sa vlasnicima nekretnina; 2. dono{enje dokumenta prostornog ure|enja koji je osnova za odobravanje gra|enja na odnosnom prostoru; 3. izradu plana parcelacije; 4. uklanjanje postoje}ih gra|evina, premje{tanje postoje}ih nadzemnih i podzemnih instalacija u skladu sa planom prostornog ure|enja i odvoz materijala; 5. sanaciju zemlji{ta (osiguranje klizi{ta, drena`a, regulacija vodotoka, ravnanje zemlji{ta i sl.); 6. izradu dokumentacije i vr{enje radova na za{titi kulturno-historijskog i prirodnog naslije|a koje bi moglo biti ugro`eno radovima na pripremi zemlji{ta za gra|enje. ^lan 49. Opremanje gra|evinskog zemlji{ta obuhvata: 1. gra|enje cesta i ulica uklju~uju}i plo~nike i pje{a~ke prijelaze, trgove i javna parkirali{ta; 2. podizanje objekata javne rasvjete, vertikalne saobra}ajne signalizacije (semafori); 3. ure|enje zelenih povr{ina, parkova, pje{a~kih staza, nasada, travnjaka, terena za dje~ija igrali{ta, objekata javne higijene; 4. izgradnju ure|aja za odvod povr{inskih i otpadnih voda, te za njihovo pre~i{}avanje; 5. izgradnju gra|evina za potrebe snabdijevanja vodom, distribuciju elektri~ne, plinske i druge energije, telekomunikacijske objekte i ure|aje; 6. ure|enje deponija i gra|enje gra|evina za preradu i uni{tavanje otpadaka; 7. regulaciju vodotoka i ure|enje obala voda i vodnih povr{ina; 8. Minimum ure|enja gra|evinskog zemlji{ta osigurava: – snabdijevanje vodom i rje{enje otpadnih voda, – kolski prilaz gra|evinskoj parceli, – snabdijevanje elektri~nom energijom. d) Parcelacija gra|evinskog zemlji{ta ^lan 50. Parcelacija se vr{i na a`urnim geodetsko-katastarskim planovima ovjerenim od nadle`nog organa, odnosno slu`be, a prema planskom dokumentu koji je osnova za odobravanje gra|enja na odnosnom zemlji{tu. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, za podru~ja za koja nije donesen odgovaraju}i detaljni planski dokument parcelacija se vr{i na osnovu namjene povr{ine iz plana {ireg podru~ja i stru~ne ocjene. Plan parcelacije za podru~ja od zna~aja za Federaciju donosi or gan kojeg svojim propisom odredi Vlada. Plan parcelacije, po pravilu, donosi se istovremeno za prostornu cjelinu. Ako se plan parcelacije ne donosi za prostornu cjelinu, parcelacija se mora izvr{iti tako da se na preostalom dijelu omogu}i obrazovanje druge parcele. Plan parcelacije, odnosno gra|evinska parcela sadr`i regulacionu liniju i podatke o vlasnicima gra|evinskog zemlji{ta po gra|evinskim parcelama. Za gra|enje izvan gra|evinskog zemlji{ta, u smislu ovog Zakona, gra|evinska parcela utvr|uje se urbanisti~kom saglasno{}u. Plan parcelacije donesen na osnovu prikaza parcela i lokacija iz detaljnog plana ure|enja smatra se sastavnim dijelom detaljnog plana ure|enja. ^lan 51. Akt o parcelaciji gra|evinskog zemlji{ta provodi se u katastru zemlji{ta u skladu sa postoje}im propisima, a po pribavljenoj potvrdi organa, odnosno slu`be uprave nadle`ne za vr{enje parcelacije da je parcelacija izvr{ena u skladu sa detaljnim planom ure|enja, odnosno sa urbanisti~kom saglasno{}u. e) Regulaciona i gra|evinska linija ^lan 52. Regulacionom linijom utvr|uju se pojedina~ne gra|evinske parcele. Gra|evinskom linijom utvr|uje se grani~na linija gra|evine u odnosu na javnu povr{inu, ulicu, vodotok i druge gra|evine i parcele od kojih mora biti odvojena iz funkcionalnih, estetskih, ili za{titnih razloga. Gra|evinska linija ozna~ava liniju po kojoj se gradi, odnosno iskol~ava gra|evina, ili liniju koju gra|evina, odnosno gabarit gra|evine ne smije pre}i. Gra|evinska linija utvr|uje se detaljnim planom ure|enja. Na podru~jima za koja nije donesen detaljni plan ure|enja gra|evinska linija utvr|uje se urbanisti~kom saglasno{}u. Ako gra|evinska linija prelazi preko postoje}e gra|evine, za tu gra|evinu ne mo`e se odobriti nikakvo gra|enje. 2. Odobrenje za gra|enje ^lan 53. Gra|enju gra|evine mo`e se pristupiti samo na osnovu izdatog odobrenja za gra|enje. Odobrenje za gra|enje nije potrebno pribaviti za radove redovnog odr`avanja gra|evina i sanaciju o{te}enih gra|evina koji se mogu svrstati u radove teku}eg odr`avanja. Odobrenje za gra|enje izdaje se za gra|enje gra|evine u cjelini. ^lan 54. Odobrenje za gra|enje gra|evina iz ~lana 40. stav 1. ovog Zakona, na zahtjev lica na ~ije ime glasi urbanisti~ka saglasnost, izdaje Ministarstvo. Ministarstvo izdaje odobrenje za gra|enje bez prethodnog izdavanja urbanisti~ke saglasnosti za rehabilitaciju, ili sanaciju ratnim djelovanjem o{te}enih i poru{enih gra|evina graditeljskog naslije|a, koje kao nacionalne spomenike utvrdi Komisija za o~uvanje nacionalnih spomenika u skladu sa Aneksom 8. Op}eg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, ili se one nalaze na privremenoj listi nacionalnih spomenika. U slu~aju gra|enja gra|evine na me|udr`avnoj granici nadle`nost za izdavanje odobrenja za gra|enje utvr|uje se sporazumom izme|u dviju ili vi{e dr`ava. ^lan 55. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za gra|enje prila`e se: 1) urbanisti~ka saglasnost; 2) izvod iz katastra - katastarska ~estica; 3) izvod iz zemlji{ne knjige, ugovor ili odluka nadle`nog organa na osnovu koje je investitor stekao pravo kori{tenja radi gra|enja, ugovor o partnerstvu sklopljen sa vlasnikom zemlji{ta, i/ili nekretnine, ugovor o koncesiji kojim se sti~e pravo gra|enja; 4) tri primjerka glavnog projekta; 5) pisani izvje{taj o obavljenoj kontroli glavnog projekta u skladu sa ~lanom 81. stav 3. ovog Zakona; 6) pisani izvje{taj i potvrdu o izvr{enoj nostrifikaciji u slu~ajevima iz ~lana 81. stav 3. ovog Zakona; 7) elaborati o istra`nim radovima, ako su podaci iz njih poslu`ili za izradu glavnog projekta, te tehnolo{ki elaborat ako je potreban; 8) saglasnosti i dozvole pribavljene u postupku izdavanja urbanisti~ke saglasnosti za predmetnu gra|evinu; 9) drugi prilozi odre|eni posebnim zakonom. Izuzetno od odredbe stava 1. ta~ka 1. ovog ~lana, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za gra|enje ne prila`e se urbanisti~ka saglasnost u slu~ajevima iz ~lana 40. stav 2. ovog Zakona, ali se prilikom izrade glavnog projekta moraju ispo{tovati dati urbanisti~ko-tehni~ki uvjeti. ^lan 56. Ministarstvo je du`no u postupku izdavanja odobrenja za gra|enje utvrditi da li je glavni projekt izra|en u skladu sa uvjetima datim u urbanisti~koj saglasnosti ili urbanisti~ko-tehni~kim uvjetima za gra|evine i zahvate iz ~lana 40. stav 2. ovog Zakona. Ako Ministarstvo prilikom provjere tehni~ke dokumentacije, odnosno glavnog projekta utvrdi da pojedini uvjeti u urbanisti~koj saglasnosti nisu realni, ili su suprotni va`e}oj planskoj dokumentaciji, investitoru }e dopuniti ili izmijeniti urbanisti~ku saglasnost. Prije izdavanja odobrenja za gra|enje Ministarstvo je du`no strankama u postupku omogu}iti uvid u glavni projekt. Strankama u postupku iz stava 3. ovog ~lana smatraju se: pravno i/ili fizi~ko lice na ~iji zahtjev se vodi postupak izdavanja odobrenja za gra|enje, vlasnik nekretnine i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini za koju se izdaje dozvola, kao i vlasnik i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno grani~i sa nekretninom za koju se izdaje odobrenje za gra|enje. Strankom u postupku smatra se i jedinica lokalne samouprave, ako ispunjava neki od uvjeta iz stava 4. ovog ~lana. Ministarstvo je du`no stranke u postupku pozvati na uvid u glavni projekt javnim pozivom koji sadr`i mjesto i vrijeme uvida u projekt, naziv investitora, vrstu i lokaciju gra|evine. Broj 2 – Strana 66 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18.1.2006. Srijeda, 18.1.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 – Strana 67 Javni poziv na uvid u projekt objavljuje se najmanje osam dana prije uvida u projekt, a stranke su du`ne da se izjasne u roku od osam dana, odnosno najkasnije u roku od 15 dana od dana objavljivanja poziva. Ukoliko se stranka u postupku iz opravdanih razloga ne odazove na javni poziv za uvid u projekt mo`e se o tome pisano izjasniti u roku od osam dana od dana objavljivanja poziva. ^lan 57. Ministarstvo je du`no donijeti rje{enje najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja urednog zahtjeva za izdavanje odobrenja za gra|enje. Zahtjev za odobrenje za gra|enje odbit }e se rje{enjem ako: 1) u postupku izdavanja odobrenja za gra|enje utvrdi se da glavni (izvedbeni) projekt nije uskla|en sa uvjetima iz urbanisti~ke saglasnosti, 2) glavnim projektom nisu ispunjeni uvjeti propisani provedbenim propisom donesenim na osnovu ovog Zakona i/ili posebnih propisa, 3) uvi|ajem na terenu utvrdi da se stvarno stanje na gra|evinskoj parceli ne podudara sa glavnim projektom. U postupku izdavanja odobrenja za gra|enje primjenjuje se Zakon o upravnom postupku ukoliko odredbama ovog Zakona nije druga~ije utvr|eno. Protiv rje{enja Ministarstva ne mo`e se izjaviti `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor kod nadle`nog suda u roku od 30 dana od prijema rje{enja. ^lan 58. Odobrenje za gra|enje prestaje da va`i ako radovi na gra|evini za koju je izdato odobrenje za gra|enje ne po~nu u roku od jedne godine od dana pravomo}nosti odobrenja za gra|enje. Izuzetno, va`enje odobrenja za gra|enje mo`e se, na zahtjev investitora, produ`iti za jo{ godinu ako za to postoje opravdani razlozi i ako se nisu promijenili uvjeti na osnovu kojih je izdato odobrenje za gra|enje. ^lan 59. Investitor je du`an podnijeti zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za gra|enje ako tokom gra|enja namjerava na gra|evini u~initi bilo kakve izmjene kojima se odstupa od rje{enja datog glavnim (izvedbenim) projektom na osnovu kojeg je izdato odobrenje za gra|enje. U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana izmjena i/ili dopuna odobrenja za gra|enje vr{i se na osnovu izmijenjene i/ili dopunjene urbanisti~ke saglasnosti. Izmjene i/ili dopune odobrenja za gra|enje vr{e se po postupku izdavanja odobrenja za gra|enje. Izuzetno od odredbe ~lana 55. ovog Zakona, zahtjevu za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za gra|enje prila`e se samo ona dokumentacija i saglasnosti koje se odnose na namjeravanu izmjenu. Zahtjev za izmjenu i/ili dopunu odobrenja za gra|enje podnesen radi prilago|avanja gra|evine licima sa te{ko}ama u kretanju rje{ava se po hitnom postupku. ^lan 60. Ako u toku gra|enja do|e do promjene investitora, Ministarstvo }e u roku od 20 dana od dana prijema pisanog zahtjeva izvr{iti izmjenu odobrenja za gra|enje. Novi investitor du`an je uz zahtjev za izmjenu odobrenja za gra|enje prilo`iti: 1) va`e}e odobrenje za gra|enje, 2) dokaz da je na odre|enoj nekretnini stekao pravo vlasni{tva nad gra|evinom u skladu sa odredbom ~lana 55. stav 1. ta~ka 3. ovog Zakona. Promjena investitora u slu~aju iz stava 1. ovog ~lana mo`e se zatra`iti do izdavanja upotrebne dozvole. 3. Posebni slu~ajevi gra|enja a) Na~elno odobrenje za gra|enje za slo`ene gra|evine ^lan 61. Odobrenje za gra|enje za slo`enu gra|evinu mo`e se izdati za jednu ili vi{e gra|evina koje su sastavni dio slo`ene gra|evine. Prije podno{enja zahtjeva za izdavanje odobrenja za gra|enje iz stava 1. ovog ~lana investitor je du`an pribaviti na~elno odobrenje za gra|enje za slo`enu gra|evinu. Na~elnim odobrenjem za gra|enje, na zahtjev investitora, odre|uju se dijelovi slo`ene gra|evine, funkcionalne i/ili tehnolo{ke veze izme|u dijelova slo`ene gra|evine, te redoslijed izdavanja pojedina~nih odobrenja za gra|enje. Glavni projekt dijela slo`ene gra|evine za koji se izdaje odobrenje za gra|enje mora biti izra|en u skladu sa idejnim projektom cijele slo`ene gra|evine, urbanisti~kom saglasno{}u, odredbama ovog Zakona i posebnih zakona. Na osnovu na~elnog odobrenja za gra|enje mo`e se pristupiti izvo|enju pripremnih radova. Uz zahtjev za izdavanje na~elnog odobrenja za gra|enje za slo`enu gra|evinu prila`e se: 1) urbanisti~ka saglasnost za cijelu slo`enu gra|evinu; 2) izvadak iz katastarskog plana sa ucrtanom situacijom cijele slo`ene gra|evine i susjednih objekata (za gra|evine koje se grade na ve}em podru~ju situacija se mo`e prikazati na geodetskoj podlozi odgovaraju}eg mjerila); 3) tri primjerka idejnog projekta cijele slo`ene gra|evine; 4) popis dijelova slo`ene gra|evine sa redoslijedom kako }e se izdavati pojedina~na odobrenja za gra|enje; 5) popis pripremnih radova koje treba izvesti; 6) okolinska dozvola; 7) drugi nacrti i podaci, zavisno od slo`enosti gra|evine, ako su oni zna~ajni za izradu glavnog projekta. Uz zahtjev iz stava 6. ovog ~lana mo`e se, umjesto idejnog, prilo`iti glavni projekt cijele slo`ene gra|evine. Na~elno odobrenje za gra|enje mo`e se izdati i za izvo|enje radova i gradnju dijelova energetskih, vodoprivrednih, saobra}ajnih i infrastrukturnih gra|evina, pod uvjetom da takvi radovi, odnosno dijelovi gra|evine imaju odgovaraju}u tehni~ku dokumentaciju, idejni projekt i urbanisti~ku saglasnost za cijelu gra|evinu, te da predstavljaju gra|evinsku i tehni~ku cjelinu, a da izgradnja cijele gra|evine traje vi{e godina. Izdavanje na~elnog odobrenja za gra|enje vr{i se po postupku izdavanja odobrenja za gra|enje. Na~elno odobrenje za gra|enje za slo`enu gra|evinu, na osnovu kojeg se izdaju pojedina~na odobrenja za gra|enje, prestaje va`iti u roku od pet godina od dana pravomo}nosti. Va`enje na~elnog odobrenja za gra|enje za slo`enu gra|evinu mo`e se produ`iti za jo{ dvije godine ako se nisu promijenili urbanisti~ki uvjeti i ako je za najmanje jedan dio slo`ene gra|evine izdato odobrenje za upotrebu. b) Odobrenje za gra|enje za pripremne radove ^lan 62. Pripremni radovi za potrebe gradili{ta izvode se na osnovu odobrenja za gra|enje gra|evine. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, odobrenje za gra|enje potrebno je za pripremne radove za koje je potrebno rje{avanje imovinsko-pravnih pitanja, kao i za gra|evine i radove koji mogu biti opasni po `ivot i zdravlje ljudi, saobra}aj, okoli{ i to za: 1) asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl. koji }e se koristiti za gra|enje vi{e gra|evina kroz du`i vremenski period, 2) dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno graditi radi napajanja gradili{ta elektri~nom energijom, 3) slo`enije radove koji mogu uticati na `ivot i zdravlje ljudi, ili na stabilnost. Odobrenjem za gra|enje iz stava 2. ovog ~lana mora se odrediti rok u kom se gra|evine izgra|ene na osnovu odobrenja za gra|enje za pripremne radove moraju ukloniti. Obavljanje prethodnih radova istra`nog karaktera (prethodne studije, istra`ivanja i ispitivanja terena, izrada idejnih rje{enja, izrada investicionog programa, prikupljanje podataka za projektiranje i drugi radovi koji slu`e za izradu tehni~ke dokumentacije i za dono{enje odluke o izgradnji investicionog objekta) izvodi se na osnovu urbanisti~ke saglasnosti i dokaza o pravu vlasni{tva iz ~lana 55. stav 1. ta~ka 3. ovog Zakona ili saglasnosti vlasnika. c) Odobrenje za gra|enje privremenih objekata ^lan 63. Za gra|evine izgra|ene ili postavljene na privremeno odre|enoj lokaciji za potrebe gradili{ta i/ili za primjenu odgovaraju}e tehnologije gra|enja izdaje se odobrenje za gra|enje privremenih gra|evina. Odobrenjem za gra|enje iz stava 1. ovog ~lana odre|uje se rok u kom se privremena gra|evina mora ukloniti, a najdu`e u roku od tri godine. Ukoliko investitor ne izvr{i obavezu iz stava 2. ovog ~lana, nadle`ni nadzorni or gan naredit }e uklanjanje privremene gra|evine i dovo|enje zemlji{ta u prvobitno stanje na teret investitora. d) Rekonstrukcija postoje}e gra|evine ^lan 64. Investitor je du`an pribaviti odobrenje za gra|enje, ako namjerava rekonstruisati postoje}u gra|evinu. U postupku izdavanja odobrenja za rekonstrukciju postoje}e gra|evine primjenjuju se odredbe ovog Zakona koje se odnose na odobrenje za gra|enje. Izuzetno od odredbi ~lana 55. stav 1. ovog Zakona, uz zahtjev za rekonstrukciju postoje}e gra|evine prila`e se: 1) projekt izvedenog stanja; 2) izvod iz katastra - katastarska ~estica; 3) dokaz prava gra|enja iz ~lana 55. stav 1. ta~ka 3) ovog Zakona; 4) tri primjerka glavnog projekta za gra|evinu, odnosno dio gra|evine na koji se rekonstrukcija odnosi; 5) pisani izvje{taj o obavljenoj reviziji glavnog projekta prema ~lanu 81. stav 2. ovog Zakona; 6) pisani izvje{taj i potvrda o izvr{enoj nostrifikaciji u slu~ajevima iz ~lana 81. stav 3. ovog Zakona; 7) saglasnosti, odnosno mi{ljenja potrebna, s obzirom na prirodu namjeravane rekonstrukcije. Projekt izvedenog stanja mora sadr`avati: 1. snimak postoje}eg stanja (sve osnove, presjek, krovi{te, fasade itd.), 2. glavni projekt za gra|evinu, odnosno dio gra|evine na koji se rekonstrukcija odnosi. Projekt izvedenog stanja radi se prema ~lanu 81.stav 3.ovog Zakona. e) Prijava gra|enja ^lan 65. Investitor je du`an Ministarstvu pisano prijaviti po~etak gra|evinskih radova najkasnije u roku od osam dana prije po~etka radova. Ukoliko je do{lo do prekida radova na pe riod du`i od tri mjeseca investitor je du`an pisano prijaviti nastavak radova. 4. Odobrenje za upotrebu ^lan 66. Izgra|ena gra|evina iz ~lana 40. stav 1. ovog Zakona, ili njen dio koji predstavlja ekonomsko-tehni~ku cjelinu, koja se kao takva mo`e samostalno koristiti, mo`e se po~eti koristiti, odnosno staviti u pogon, te izdati rje{enje za obavljanje djelatnosti po posebnom propisu tek nakon {to Ministarstvo izda odobrenje za upotrebu. Odobrenje za upotrebu izdaje se nakon izvr{enog tehni~kog pregleda. ^lan 67. Zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu investitor podnosi Ministarstvu. Uz zahtjev iz stava 1. ovog ~lana prila`e se: 1) kopija odobrenja za gra|enje, 2) kopija katastarskog plana sa ucrtanim polo`ajem gra|evine, 3) pisana izjava izvo|a~a o izvedenim radovima i uvjetima za odr`avanje gra|evine, 4) pisani izvje{taj o izvr{enom nadzoru nad gra|enjem. a) Tehni~ki pregled ^lan 68. Ministarstvo je du`no u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu izvr{iti tehni~ki pregled gra|evine. Tehni~kim pregledom utvr|uje se da je gra|evina izgra|ena u skladu sa tehni~kom dokumentacijom na osnovu koje je izdato odobrenje za gra|enje, tehni~kim propisima i normativima, kao i uvjetima za odnosnu gra|evinu utvr|enim posebnim propisima. Ministarstvo rje{enjem imenuje stru~nu komisiju za tehni~ki pregled (u daljnjem tekstu: komisija) i to predsjednika i ~lanove komisije. Ministarstvo donosi rje{enje o imenovanju komisije za tehni~ki pregled u roku od osam dana od dana prijema urednog zahtjeva za izdavanje odobrenja za upotrebu. Za predsjednika i ~lanove komisije mogu se imenovati diplomirani in`injeri sa pet godina radnog iskustva i polo`enim stru~nim ispitom. Broj ~lanova komisije zavisi od vrste i slo`enosti objekta. U komisiju se imenuje po jedan stru~ni ~lan za svaku vrstu radova koje komisija pregleda (arhitektonski/gra|evinski, ma{inski radovi, vodovod i kanalizacija, elektroinstalacije itd.) i ovla{teni predstavnici nadle`nih tijela i pravnih lica koji prema odredbama posebnih zakona treba da u~estvuju u radu komisije. U radu komisije ne mogu u~estvovati slu`bena lica koja su donosila rje{enja u postupku izdavanja odobrenja za gra|enje. O mjestu, danu i satu vr{enja tehni~kog pregleda Ministarstvo obavje{tava investitora, predsjednika i ~lanove komisije najkasnije 10 dana prije dana za koji je zakazan tehni~ki pregled. ^lan 69. Investitor je du`an osigurati na tehni~kom pregledu prisustvo sudionika u gra|enju. Investitor je du`an, najkasnije osam dana od dana imenova - nja komisije, komisiji dati na uvid tehni~ku dokumentaciju sa svim izmjenama i dopunama, na osnovu koje je izgra|ena gra|evina, odnosno izvedeni radovi. Komisija sastavlja zapisnik o izvr{enom tehni~kom pregledu. Zapisnik i izvje{taj o izvr{enom tehni~kom pregledu komisija dostavlja Ministarstvu u roku od osam dana od obavljenog tehni~kog pregleda. Izvje{taj o izvr{enom tehni~kom pregledu sadr`i stru~no mi{ljenje komisije da li se izgra|ena gra|evina mo`e koristiti, odnosno staviti u pogon, ili su utvr|eni nedostaci na gra|evini. ^lan 70. Ako su izvje{tajem komisije utvr|eni nedostaci na gra|evini koje treba otkloniti, Ministarstvo zaklju~kom utvr|uje rok za otklanjanje nedostataka koji ne mo`e biti du`i od 90 dana. ^lan 71. Ministarstvo }e odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu: 1) ako je gra|evina izgra|ena bez odobrenja za gra|enje, 2) ako su u toku gra|enja izvr{ene izmjene i dopune na gra|evini za koje nije izmjenjeno, ili dopunjeno odobrenje za gra|enje, 3) ako se u roku utvr|enom zaklju~kom ne otklone nedostaci na gra|evini, 4) ako je donesen zaklju~ak kojim se dopu{ta obnova postupka izdavanja odobrenja za gra|enje. ^lan 72. Ako se prilikom tehni~kog pregleda utvrdi da se nedostaci na gra|evini ne mogu otkloniti, ili da postoji neotklonjiva opasnost po stabilnost gra|evine, po `ivot ili zdravlje ljudi, okoli{, saobra}aj ili susjedne objekte, Ministarstvo }e odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za upotrebu i donijeti rje{enje o uklanjaju, odnosno ru{enju gra|evine. ^lan 73. Ukoliko je izvje{tajem komisije utvr|eno da se izgra|ena gra|evina mo`e koristiti, odnosno staviti u pogon, Ministarstvo u roku od 10 dana od prijema izvje{taja o izvr{enom tehni~kom pregledu izdaje odobrenje za upotrebu. ^lan 74. Ministarstvo mo`e, na prijedlog komisije, izdati odobrenje za probni rad za gra|evinu koja po svom tehnolo{kom procesu treba odre|eno vrijeme da bude u probnom radu kako bi se utvrdila potpuna tehni~ka ispravnost gra|evine. Odobrenje za probni rad mo`e se izdati samo pod uvjetom da probni rad ne ugro`ava `ivot i zdravlje ljudi, okoli{ i susjedne gra|evine. Broj 2 – Strana 68 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18.1.2006. Srijeda, 18.1.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 – Strana 69 Probni rad gra|evine mo`e trajati najdu`e 12 mjeseci, a, izuzetno, u posebno slo`enim tehnolo{kim procesima probni rad se mo`e produ`iti za jo{ 12 mjeseci. ^lan 75. Na zahtjev investitora, ako je predvi|eno glavnim projektom, odobrenje za upotrebu mo`e se izdati prije zavr{etka cijele gra|evine i za dio gra|evine: 1) kada je to potrebno radi nastavka i dovr{enja gra|enja (most za pristup gradili{tu, trafostanica, dalekovod i sl.), 2) kada je u pitanju slo`ena gra|evina iz ~lana 61. ovog Zakona, 3) kada se odre|eni dio mo`e po~eti koristiti prije dovr{enja cijele gra|evine. ^lan 76. Tro{kove vr{enja tehni~kog pregleda snosi investitor. Na~in imenovanja ~lanova komisije, vr{enje tehni~kog pregleda, sadr`aj pisane izjave izvo|a~a o izvedenim radovima i uvjetima kori{tenja gra|evine, sadr`aj zapisnika o izvr{enom tehni~kom pregledu, sadr`aj izvje{taja, te naknada za rad ~lanova komisije uredit }e se pravilnikom koji donosi federalni ministar. ^lan 77. Odobrenje za upotrebu je upravni akt koji se donosi u skladu sa Zakonom o upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije druga~ije utvr|eno. Gra|evina za koju nije izdato dobrenje za gra|enje i odobrenje za upotrebu ne mo`e se upisati u zemlji{ne knjige. VI. UKLANJANJE GRA\EVINE 1. Odobrenje za uklanjanje gra|evine ^lan 78. Uklanjanju gra|evine ili njenog dijela, ukoliko se ne radi o uklanjanju na osnovu inspekcijskog rje{enja, mo`e se pristupiti samo na osnovu odobrenja za uklanjanje. ^lan 79. Zahtjev za izdavanje odobrenja za uklanjanje gra|evine podnosi vlasnik gra|evine. Uz zahtjev iz stava 1. ovog ~lana prila`u se: 1) tri primjerka projekta za uklanjanje gra|evine, 2) dokaz o vlasni{tvu nad gra|evinom (izuzetno od ~lana 55. stav 1. ta~ka 3. ovog Zakona, dokazom vlasni{tva smatra se izvod iz zemlji{ne knjige), 3) saglasnosti nadle`nih organa ili pravnih lica, ako se uklanjanjem gra|evine mo`e ugroziti javni interes (za{tita i spasavanje ljudi, za{tita okoli{a, za{tita kulturnohistorijskog naslije|a, te za{tita komunalnih i drugih instalacija), 4) procjena uticaja na okoli{ u skladu sa posebnim zakonom. Uklanjanje gra|evine ili njenog dijela vrsi se uz stru~ni nadzor. Stranka u postupku izdavanja odobrenja za uklanjanje je i vlasnik i nosilac drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno grani~i sa nekretninom za koju se izdaje odobrenje za uklanjanje, ako se tim uklanjanjem uti~e na njegova stvarna prava. ^lan 80. Projekt uklanjanja gra|evine sadr`i: 1) nacrte, prora~une i/ili druge in`injerske dokaze da tokom uklanjanja ne}e do}i do gubitka stabilnosti konstrukcije ~ime bi se ugrozio `ivot i zdravlje ljudi ili okoli{, 2) tehni~ki opis uklanjanja gra|evine i na~in zbrinjavanja gra|evinskog otpada i ure|enja gra|evinske parcele nakon uklanjanja gra|evine, 3) prora~un stabilnosti okolnog i drugog zemlji{ta i/ili okolnih i drugih gra|evina, ako uklanjanje gra|evine ili na~in njena uklanjanja uti~e na stabilnost tog zemlji{ta i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima tih gra|evina. Projekt uklanjanja gra|evine podlije`e kontroli projekta u pogledu mehani~ke otpornosti i stabilnosti za slu~aj da na~in uklanjanja gra|evine uti~e na stabilnost okolnog i drugog zemlji{ta i/ili udovoljavanje bitnim zahtjevima okolnih i drugih gra|evina. ^lan 81. Izuzetno od odredaba Zakona o gra|evinskom zemlji{tu ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 25/03), za gra|enje gra|evina iz odredbe ~lana 40. stav 1. ovog Zakona, na~in i uvjete utvr|ivanja i pla}anja tro{kova ure|enja gra|evinskog zemlji{ta, naknade za kori{tenje gra|evinskog zemlji{ta i naknade za pogodnosti gra|evinskog zemlji{ta provedbenim propisom utvr|uje Vlada. Pitanja koja se odnose na ure|enje gradili{ta, obaveznu dokumentaciju na gradili{tu i ko su sudionici u gra|enju provedbenim propisom ure|uje Vlada. Vrste, sadr`aj, ozna~avanje i ~uvanje, kontrolu i nostri - fikaciju investiciono-tehni~ke dokumentacije provedbenim propisom utvrdit }e Vlada. Na~in kori{tenja i odr`avanja gra|evine, tehni~ka svojstva koja gra|evine moraju zadovoljiti u pogledu sigurnosti provedbenim propisom utvrdit }e Vlada. Upotrebu, odnosno ugra|ivanje gra|evinskih proizvoda, materijala i opreme ovla{tene institucije za izdavanje certifikata o njihovoj uskla|enosti sa posebnim propisima, odobravanje i rok njihove upotrebe, odnosno ugradnje, ukoliko nisu certifikovani provedbenim propisom, ure|uje federalni ministar. VII. NADZOR ^lan 82. Nadzor nad provo|enjem planskih dokumenata iz nadle`nosti Federacije, ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona vr{i Ministarstvo. ^lan 83. Poslove inspekcionog nadzora vr{i Federalna urbanisti~kogra| evinska inspekcija. Poslove federalne urbanisti~ke inspekcije u oblasti planiranja obavlja federalni urbanisti~ki inspektor. Poslove federalne gra|evinske inspekcije u oblasti kori{tenja zemlji{ta na federalnom nivou obavlja federalni gra|evinski inspektor. Federalni urbanisti~ki i gra|evinski inspektor svoj identitet dokazuju slu`benom iskaznicom. Sadr`aj, na~in izdavanja i oblik iskaznice iz stava 4. ovog ~lana provedbenim propisom ure|uje federalni ministar. 1. Federalni urbanisti~ki inspektor ^lan 84. Federalni urbanisti~ki inspektor vr{i inspekcijski nadzor nad: 1. izradom planskih dokumenata iz nadleznosti Federacije, 2. provo|enjem Prostornog plana Federacije i Programa mjera, Prostornog plana podru~ja posebnih obilje`ja Federacije, urbanisti~kog i detaljnog plana podru~ja posebnih obilje`ja Federacije, 3. provo|enjem ovog Zakona na podru~jima od zna~aja za Federaciju. a) Prava i du`nosti federalnog urbanisti~kog inspektora ^lan 85. U vr{enju inspekcijskog nadzora federalni urbanisti~ki inspektor ima pravo i du`nost rje{enjem: 1. narediti da se utvr|ene nepravilnosti u primjeni ovog Zakona i propisa donesenih za njegovo provo|enje otklone u odre|enom roku, 2. narediti obustavu izrade i dono{enja planskog dokumenta, ako se izrada i dono{enje vr{e protivno odredbama ovog Zakona i propisa donesenih za njegovo provo|enje, 3. zabraniti provo|enje dokumenta koji je u suprotnosti sa odredbama ovog Zakona i propisa donesenih za njegovo provo|enje, 4. narediti obustavu provo|enja planskog dokumenta, ako utvrdi da prijeti opasnost da se promjenom namjene zemlji{ta utvr|enom tim dokumentom, ugro`avaju ili pogor{avaju uvjeti na odre|enom podru~ju od zna~aja za Federaciju do izmjene tog planskog dokumenta. ^lan 86. Federalni urbanisti~ki inspektor du`an je zatra`iti od Ministarstva da proglasi ni{tavnim rje{enje o urbanisti~koj saglasnosti, ako utvrdi da je izdato protivno odredbama ovog Zakona. Rje{enje iz stava 1. ovog ~lana mo`e se u svako doba proglasiti ni{tavnim. ^lan 87. U postupku inspekcijskog nadzora primjenjue se Zakon o upravnom postupku ukoliko odredbama ovog Zakona nije druga~ije utvr|eno. O poduzimanju mjera i radnji za koje je ovim Zakonom ovla{ten federalni urbanisti~ki inspektor obavezno donosi rje{enje. Na rje{enje iz stava 2. ovog ~lana ovla{teno lice kod kojeg je izvr{en inspekcijski nadzor mo`e izjaviti `albu ministru u roku od osam dana od dana prijema rje{enja. @alba ne odla`e izvr{enje rje{enja. Protiv rje{enja ministra mo`e se pokrenuti upravni spor kod nadle`nog kantonalnog suda. ^lan 88. Za federalnog urbanisti~kog inspektora mo`e se postaviti diplomirani in`injer arhitekture ili gra|evine sa polo`enim stru~nim ispitom i sa 10 godina radnog iskustva na poslovima prostornog i urbanisti~kog planiranja, ili poslovima provo|enja planskih dokumenata. 2. Federalni gra|evinski inspektor ^lan 89. Federalni gra|evinski inspektor vr{i inspekcijski nadzor nad gra|enjem za koje Ministarstvo izdaje odobrenje za gra|enje. Federalni gra|evinski inspektor vr{i inspekcijski nadzor nad radom sudionika u gra|enju i odr`avanju gra|evine u skladu sa propisom Vlade donesenim na osnovu ~lana 81. st. 2. i 4. ovog Zakona, odnosno nad kvalitetom gra|evinskih proizvoda koji se ugra|uju u skladu sa propisom federalnog ministra donesenim na osnovu ~lana 81. stav 5. ovog Zakona. a) Prava i du`nosti federalnog gra|evinskog inspektora ^lan 90. U vr{enju nadzora federalni gra|evinski inspektor ima pravo i du`nost rje{enjem narediti otklanjanje nepravilnosti, obustavu gra|enja i uklanjanje gra|evine. b) Otklanjanje nepravilnosti ^lan 91. U vr{enju nadzora federalni gra|evinski inspektor ima pravo i du`nost rje{enjem narediti: 1) u primjerenom roku otklanjanje nepravilnosti koje utvrdi, 2) obustavu gra|enja, ako utvrdi da prijeti opasnost da se gra|enjem mogu ugroziti, ili pogor{ati uvjeti na odre|enim podru~jima od zna~aja za Federaciju, 3) vlasniku postoje}e gra|evine, odnosno investitoru da otkloni nedostatke na gra|evini koji su nastali, ili su uo~eni tokom njenog kori{tenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti stabilnost gra|evine, susjednih gra|evina, `ivot i zdravlje ljudi, okoli{, ili nesmetan pristup licama sa te{ko}ama u kretanju, 4) obustavu upotrebe gra|evine ukoliko nije pribavljeno odobrenje za upotrebu. c) Obustava gra|enja ^lan 92. Federalni gra|evinski inspektor rje{enjem obustavlja daljnje gra|enje, odnosno izvo|enje pojedinih radova ako: 1) gra|evina se gradi, odnosno rekonstrui{e protivno odobrenju za gra|enje, 2) je donesen zaklju~ak kojim se dozvoljava postupak obnove odobrenja za gra|enje, 3) utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu, ili izvo|enju radova koji mogu ugroziti tehni~ka svojstva bitna za gra|evinu, 4) utvrdi da se radovi izvode na na~in da se ugro`ava stabilnost susjednih gra|evina, stabilnost tla na okolnom zemlji{tu, `ivot i zdravlje ljudi ili materijalna dobra, saobra}ajne povr{ine, komunalne i druge instalacije i dr., 5) utvrdi da radove izvodi ili nadzire pravno ili fizi~ko lice koje nije registrirano, odnosno ovla{teno za izvo|enje ili nadziranje te vrste radova, odnosno ako ne ispunjava propisane uvjete. U slu~aju iz stava 1. ta~ke 1) ovog ~lana federalni gra|evinski inspektor rje{enjem odre|uje primjeren rok za uskla|ivanje izvedenog stanja sa odobrenim projektom, odnosno rok za izmjenu i dopunu odobrenja za gra|enje. U slu~ajevima iz stava 1. ta~. 2) i 4) ovog ~lana federalni gra|evinski inspektor na licu mjesta nare|uje i zatvaranje gradili{ta posebnom oznakom, te nare|uje hitne mjere za{tite ako je to potrebno. Na~in zatvaranja i ozna~avanja zatvorenog gradili{ta, odnosno gra|evine propisat }e ministar pravilnikom. U slu~aju iz stava 1. ta~ka 3) ovog ~lana federalni gra|evinski inspektor rje{enjem }e odrediti primjeren rok za otklanjanje nedostataka. d) Uklanjanje gra|evine ^lan 93. Federalni gra|evinski inspektor rje{enjem nare|uje investitoru da o svom tro{ku izvr{i uklanjanje gra|evine ili njenog dijela ili posljedica izvr{enih zahvata u prostoru i uspostavi prvobitno stanje ako se: 1) gra|enje vr{i ili je izvr{eno bez odobrenja za gra|enje; 2) gra|enje vr{i protivno odobrenju za gra|enje, a u odre|enom roku nije izvr{eno uskla|ivanje sa odobrenim projektom, odnosno nije izvr{ena izmjena ili dopuna odobrenja za gra|enje; 3) tokom gra|enja utvrde neotklonjivi nedostaci zbog kojih je ugro`ena stabilnost gra|evine ili stabilnost okolnih gra|evina, ili su na drugi na~in ugro`eni `ivoti ljudi ili okoli{, 4) utvrdi da je uslijed dotrajalosti ili ve}ih o{te}enja neposredno ugro`ena stabilnost gra|evine ili njenog dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne gra|evine i `ivot ljudi, a ta se opasnost ne mo`e na drugi na~in otkloniti, 5) u skladu sa ~lanom 63. stav 2. ovog Zakona ne uklone privremene gra|evine izgra|ene na gradili{tu u okviru pripremnih radova. U slu~aju iz stava 1. ta~. 1) i 2) ovog ~lana federalni gra|evinski inspektor, prije dono{enja rje{enja, nare|uje na licu mjesta zatvaranje gradili{ta posebnom oznakom. U slu~aju iz stava 1. ta~. 3) i 4) ovog ~lana federalni gra|evinski inspektor rje{enjem nare|uje i hitne mjere osiguranja do izvr{enja naloga. O uklanjanju gra|evine koja je proglasena nacionalnim spomenikom federalni gra|evinski inspektor obavje{tava or gan nadle`an za poslove za{tite spomenika kulture i nadle`nu policijsku upravu. Ako u slu~aju iz stava 1. ovog ~lana investitor ne postupi po rje{enju federalnog gra|evinskog inspektora, rje{enje }e se izvr{iti putem pravnog lica registriranog za poslove gra|enja na tro{ak investitora. Na~in izvr{enja rje{enja odre|uje federalni gra|evinski inspektor. ^lan 94. Izuzetno, federalni gra|evinski inspektor mo`e zapisnikom narediti izvr{enje mjera iz ~lana 92. stav 1. ta~. 1) i 4) i ~lana 93. stav 1. ta~. 3) i 4) ovog Zakona radi otklanjanja neposredne opasnosti po `ivot i zdravlje ljudi i imovinu. Izvr{enje nare|enih mjera po~inje te}i uru~enjem zapisnika. Federalni gra|evinski inspektor du`an je izdati rje{enje o nare|enim mjerama iz stava 1. ovog ~lana u roku od tri dana od dana kada je nare|eno izvr{enje mjera. ^lan 95. Na rje{enje federalnog gra|evinskog inspektora pravno ili fizi~ko lice kod kojeg je izvr{en inspekcijski nadzor mo`e izjaviti `albu ministru u roku od osam dana od dana prijema rjesenja. @alba ne odla`e izvr{enje rje{enja. Protiv rje{enja ministra mo`e se pokrenuti upravni spor kod nadle`nog kantonalnog suda. Broj 2 – Strana 70 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 18.1.2006. Srijeda, 18.1.2006. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 2 – Strana 71 ^lan 96. Ako je investitor kome je rje{enjem nalo`ena mjera nepoznat ili ako je nepoznatog boravi{ta, federalni gra|evinski inspektor rje{enje i zaklju~ak o dozvoli izvr{enja oglasit }e na oglasnoj tabli op}inske slu`be na podru~ju na kojem se vr{i gra|enje i na gra|evini koja se gradi. Rok za izvr{enje nalo`ene mjere kao i rok za `albu po~inju te}i od dana objavljivanja rje{enja i zaklju~ka na oglasnoj tabli. Federalni urbanisti~ki inspektor mo`e investitoru koji je nepoznat ili je nepoznatog boravi{ta ostaviti pisani poziv za saslu{anje na gra|evini koja se gradi. ^lan 97. Federalni gra|evinski inspektor du`an je zatra`iti od Ministarstva da proglasi ni{tavnim rje{enje o odobrenju za gra|enje ako utvrdi da je izdato protivno odredbama ovog Zakona. ^lan 98. Za federalnog gra|evinskog inspektora mo`e se postaviti diplomirani in`injer gra|evine ili arhitekture sa 10 godina radnog iskustva i polo`enim stru~nim ispitom. VIII. KAZNENE ODREDBE 1. Krivi~na djela ^lan 99. Slu`beno lice u Ministarstvu koje vodi postupak izdavanja urbanisti~ke saglasnosti i priprema rje{enje o urbanisti~koj saglas nosti, suprotno planskom dokumentu i uvjetima propi - sanim ovim Zakonom, kaznit }e se kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine. Slu`beno lice u ministarstvu kantona koje priprema mi{ljenje u postupku izdavanja urbanisti~ke saglasnosti iz nadle`nosti Ministarstva, suprotno planskom dokumentu i uvjetima propisa - nim ovim Zakonom, kaznit }e se za krivi~no djelo kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine. ^lan 100. Odgovorno lice u pravnom licu koje ima svojstvo investitora kaznit }e se kaznom zatvora u trajanju od jedne do tri godine, ako bez odobrenja za gra|enje pristupi: 1) izgradnji nove gra|evine, 2) dogradnji postoje}e gra|evine, 3) nadogradnji postoje}e gra|evine, 4) vr{enju drugih zahvata ve}eg obima kojima se mo`e ugroziti `ivot i zdravlje ljudi, materijalna dobra, susjedni objekti, sigurnost saobra}aja i dr. Odgovorno lice u pravnom licu koje odobri priklju~enje bespravno sagra|enog objekta (objekta izgra|enog bez odobrenja nadle`nog organa) na javnu mre`u vodovoda, kanalizacije ili elektromre`u kaznit }e se kaznom zatvora u trajanju od jedne do tri godine. Kaznom zatvora do jedne godine kaznit }e se fizi~ko lice za krivi~na djela iz stava 1. ovog ~lana. 2. Privredni prestupi ^lan 101. Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 20.000,00 KM kaznit }e se za privredni prestup pravno lice ako: 1) pristupi izradi planskog dokumenta, a nije registrirano za te poslove, 2) pristupi izadi planskih dokumenata, ili vr{i njihovu izmjenu suprotno ovom Zakonu, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona, odluci o pristupanju izradi dokumenta prostornog ure|enja i ako ne osigura usagla{enost sa dokumentom prostornog ure|enja {ireg podru~ja, 3) pri planiranju ne pridr`ava se propisa iz oblasti za{tite okoli{a, ovog Zakona i posebnih propisa iz ~lana 4. ovog Zakona, kao i drugih propisa donesenih na osnovu ovog Zakona. Za privredni prestup iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 4.000,00 KM. 3. Prekr{aji ^lan 102. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj odgovorno lice Ministarstva ako: 1) poslove izrade planskih dokumenata povjeri suprotno odluci o izradi tih dokumenata (~lan 23. stav 2. ta~ka 8. ovog Zakona), 2) izradu planskog dokumenta povjeri pravnom licu koje nije registrirano za obavljanje te djelatnosti (~lan 26. ovog Zakona), 3) izda urbanisti~ku saglasnost, odobrenje za gra|enje ili odobrenje za upotrebu suprotno odredbama ~l. 37., 54. i 66. ovog Zakona. Nov~anom kaznom iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj odgovorno lice organa iz ~lana 41. stav 2. ovog Zakona ukoliko u propisanom roku ne dostavi tra`ene saglasnosti. ^lan 103. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj federalni urbanisti~ki inspektor ako pri vr{enju kontrole propusti utvrditi nepravilnosti i ne poduzme mjere iz ~lana 84. i 85. ovog Zakona. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj federalni gra|evinski inspektor ako pri vr{enju kontrole gra|enja propusti utvrditi nepravilnosti, ne poduzme mjere iz ~lana 91. ovog Zakona i ne izvr{i svoje rje{enje. ^lan 104. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 8.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice u svojstvu investitora ako: 1) projektiranje, gra|enje ili provo|enje nadzora povjeri licu koje nije registrirano za obavljanje tih djelatnosti; 2) ne osigura nadzor nad gra|enjem; 3) ne prijavi po~etak gra|enja u propisanom roku (~lan 65. ovog Zakona); 4) u slu~aju prekida radova ne osigura gra|evinu koju gradi i okoli{; 5) ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku (~lan 60. ovog Zakona); 6) pristupi gra|enju bez odobrenja za gra|enje, ukoliko nije druga~ije utvr|eno odredbama ovog Zakona; 7) gradi protivno odobrenju za gra|enje, a nije osigurao izmjenu, ili dopunu odobrenja za gra|enje (~lan 59. ovog Zakona); 8) po zavr{etku gra|enja ne ra{~isti i uredi gradili{te i neposredni okoli{; 9) koristi gra|evinu, ili njezin dio bez odobrenja za upotrebu (~lan 66. ovog Zakona); 10) u odre|enom roku ne otkloni nedostatke utvr|ene tehni~kim pregledom (~lan 70. ovog Zakona); Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice kod investitora nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 800,00 KM. Nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 800,00 KM kaznit }e se fizi~ko lice u svojstvu investitora za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 105. Nov~anom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 6.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice koje gradi za ra~un nepoznatog kupca, ako nadzor ne povjeri drugom pravnom licu registriranom za vr{enje nadzora, u skladu sa odredbama ovog Zakona. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 600,00 KM. ^lan 106. Nov~anom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice koje vr{i nadzor nad gra|enjem ako: 1) imenuje nadzornog in`injera koji ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, 2) ne poduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu sa odobrenjem za gra|enje, odnosno projektom, 3) ne poduzme mjere da tehni~ka svojstva gra|evine ispune propisane uvjete, 4) ne poduzme mjere da kvalitet radova, ugra|enih proizvoda i opreme bude u skladu sa provedbenim propisom. Za prekr{aj iz stava 1. ta~.1) i 2) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 700,00 KM. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i nadzorni in`injer nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM. ^lan 107. Nov~anom kaznom u iznosu od 200,00 KM do 2.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno ili fizi~ko lice kao vlasnik gra|evine ako: 1) koristi gra|evinu suprotno njezinoj namjeni, 2) ne odr`ava gra|evinu, njezinu konstrukciju ili opremu, 3) pristupi uklanjanju ili ukloni gra|evinu, ili njen dio bez odobrenja za uklanjanje (~lan 78. ovog Zakona). Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu vlasnika gra|evine nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 500,00 KM. ^lan 108. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 2.500,00 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice koje projektira ako: 1) nije registrirano za projektiranje, 2) imenuje projektanta, projektanta voditelja ili koordinatora projekta koji ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, 3) ne ozna~i i uve`e projekt i njegove dijelove. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 300,00 KM. Za prekr{aj iz stava 1. ta~ka 3) ovog ~lana kaznit }e se projektant nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 250,00 KM. ^lan 109. Nov~anom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 2.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj izvo|a~ kao pravno lice ako: 1) ne gradi u skladu sa tehni~kim propisima i normama sa obaveznom primjenom; 2) nije registriran za obavljanje djelatnosti; 3) ne gradi u skladu sa odobrenjem za gra|enje; 4) radove izvodi tako da tehni~ka svojstva gra|evine ne odgovaraju propisanim zahtjevima; 5) ne ugra|uje proizvode i opremu u skladu sa provedbenim propisom; 6) ne doka`e kvalitet radova i ugra|enih proizvoda i opreme utvr|ene odredbama ovog Zakona; 7) tokom gra|enja ne poduzme mjere radi spre~avanja ugro`avanja pouzdanosti okolnih gra|evina, komunalnih i drugih instalacija i stabilnosti okolnog tla; 8) imenuje voditelja gra|enja, ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom; 9) pristupi gra|enju bez odobrenja za gra|enje; 10) ne ogradi gradili{te u skladu sa odredbama ovog Zakona; 11) ne ra{~isti i uredi gradili{te i neposredni okoli{ po zavr{etku gra|enja; 12) na gradili{tu nema propisanu dokumentaciju. Za prekr{aj iz stava 1. ta~ka 1), ta~. od 3) do 6); ta~. od 8) do 11) ovog ~lana kaznit }e se i voditelj gra|enja, odnosno pojedinih radova nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 200,00 KM. ^lan 110. Nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 800,00 KM kaznit }e se za prekr{aj odgovorni revident ako prilikom kontrole projekta propusti uo~iti nedostatke koji mogu znatnije uticati na tehni~ka svojstva gra|evine utvr|ena provedbenim propisom. Za prekr{aj iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se i pravno lice kod kojeg je odgovorni revident zaposlen nov~anom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 4.000,00 KM. IX. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 111. Parlament Federacije donijet }e propis iz ~lana 9. ovog Zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Parlament Federacije donijet }e propis iz ~lana 10. stav 3. i ~lana 12. stav 1. ovog Zakona u roku od godinu dana od dono{enja propisa iz stava 1. ovog ~lana. Vlada Federacije donijet }e propis iz ~lana 8. st. 1. i 2. ovog Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Vlada Federacije donijet }e propise iz ~l. 26. stav 3.; ~l. 31. stav 3.; ~l. 40. stav 5. i ~l. 81.. st. 1., 2., 3. i 4. ovog Zakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Federalni ministar donijet }e propise iz ~l. 30. stav 2.; ~l. 76. stav 2.; ~l. 81. stav 5. i ~l. 83. stav 5. ovog Zakona u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 112. Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ure|enja ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 63/04) ostaje na snazi. Uredba o uvjetima, kriterijima i na~inu izgradnje skloni{ta i tehni~kim normativima za kontrolu ispravnosti skloni{ta ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 21/05) ostaje na snazi. Uredba o prostornim standardima, urbanisti~ko-tehni~kim uvjetima i normativima za spre~avanje stvaranja svih barijera za osobe sa umanjenim tjelesnim sposobnostima ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 10/04) ostaje na snazi. Uredbe iz st. 1.,2.i 3. ovog ~lana uskladit }e se sa ovim Zakonom u roku od {est mjeseci od stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 113. Ako je upravni postupak pokrenut pred nadle`nim organom do dana stupanja na snagu ovog Zakona, a nije doneseno prvostepeno rje{enje, ili je rje{enje poni{teno i vra}eno prvostepenom organu na ponovni postupak, postupak }e se nastaviti po odredbama ovog Zakona. ^lan 114. Planski dokumenti koji su va`ili do stupanja na snagu ovog Zakona ostaju na snazi najdu`e dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 115. Do dono{enja Prostornog plana Federacije primjenjuje se Prostorni plan Bosne i Hercegovine za pe riod od 1981. do 2000. godine u dijelu koji nije u suprotnosti sa Ustavom Federacije. Do dono{enja Prostornog plana Federacije podru~ja od zna~aja za Federaciju utvr|uje Parlament na prijedlog Vlade. ^lan 116. Postupak izrade i dono{enja planskih dokumenta zapo~et do dono{enja ovog Zakona nastavit }e se po odredbama ovog Zakona. ^lan 117. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da va`i Zakon o prostornom ure|enju ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 52/02).
Zakon o dopuni Zakona o vanparničnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 73/05 28.12.2005 SN FBiH 39/04, SN FBiH 02/98 vanparnički postupak,postupak ZAKON O DOPUNI ZAKONA O VANPARNI^NOM POSTUPKU ^lan 1. U Zakonu o vanparni~nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 39/04) u ~lanu 16. iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase: " U postupcima progla{enja nestalih osoba umrlim i doka - zivanja smrti, dozvole za zaklju~ivanje braka, raspravlja nja ostav{tine, upravljanja i kori{tenja zajedni~kim stvarima, ure|enja me|a, ~uvanja isprava i sudskog depozita, kao i u drugim postupcima, ako je to propisano posebnim zakonom, mo`e postupati i odlu~ivati stru~ni saradnik. Stru~ni saradnik, u postupcima iz stava 3. ovog ~lana, mo`e preduzimati sve radnje za koje je ovim Zakonom predvi|eno da ih preduzima sudija pojedinac." ^lan 2. Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 73/05 28.12.2005 SN FBiH 98/15, SN FBiH 19/06, SN FBiH 53/03 dopune,zakon,parnični postupak,fbih ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O PARNI^NOM POSTUPKU ^lan 1. U Zakonu o parni~nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 53/03) u ~lanu 13. iza stava (1) dodaju se novi st. (2) i (3) koji glase: "(2) U prvostepenom postupku, u sporovima male vrijednosti, mo`e postupati i odlu~ivati stru~ni saradnik. (3) Stru~ni saradnik, u postupcima iz stava (2) ovog ~lana, mo`e preduzimati sve radnje za koje je ovim Zakonom predvi|eno da ih preduzima sudija pojedinac." Dosada{nji stav (2) postaje stav (4). ^lan 2. U ~lanu 306. u tre}em redu iza rije~i "stepena" dodaju se rije~i: "stru~ni saradnik". ^lan 3. Ovaj Zakon stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r.
Zakon o izmjeni Zakona o vanparničkom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 39/04 24.07.2004 SN FBiH 73/05, SN FBiH 02/98 vanparnički postupak,postupak ZAKON O IZMJENI ZAKONA O VANPARNI^NOM POSTUPKU ^lan 1. U Zakonu o vanparni~nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 2/98) u ~lanu 16. stav 2. bri{e se. Dosada{nji stav 3. postaje stav 2. ^lan 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH".
Zakon o parničnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 53/03 28.10.2003 SN FBiH 98/15, SN FBiH 19/06, SN FBiH 73/05 zakon,parnični postupak,fbih sudije, zakazivawe ro~i{ta u navedenim rokovima ne bi bilo mogu}e. ^lan 461. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O PARNI^NOM POSTUPKU Progla{ava se Zakon o parni~nom postupku koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma od 8. oktobra 2003. godine i na sjednici Doma naroda od 1. oktobra 2003. godine. Broj 01-833/03 23. oktobra 2003. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, s. r. ZAKON O PARNI^NOM POSTUPKU Dio prvi OSNOVNE ODREDBE I - OSNOVNA NA^ELA ^lan 1. Ovim zakonom se odre|uju pravila postupka na osnovu kojih op}inski sudovi, kantonalni sudovi i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud Federacije) raspravljaju i odlu~uju u gra|anskopravnim sporovima ako posebnim zakonom nije druga~ije odre|eno. ^lan 2. (1) U parni~nom postupku sud odlu~uje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. (2) Sud u postupku primjenjujematerijalno pravo po vlastitoj ocjeni i nije vezan za navode stranaka u pogledu materijalnog prava. ^lan 3. (1) Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile tokom postupka. (2) Sud ne}e uva`iti raspolaganja stranaka koja su protivna prinudnim propisima. ^lan 4. Sud odlu~uje o tu`benom zahtjevu, u pravilu, na osnovu usmene, neposredne i javne rasprave. ^lan 5. Svaka stranka ima pravo da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima protivne stranke. Samo kad je to ovim zakonom odre|eno, sud je ovla{ten odlu~iti o zahtjevu o kojem protivnoj stranci nije bila data mogu}nost izja{njavanja. ^lan 6. U parni~nom postupku u ravnopravnoj su upotrebi bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik, a slu`bena pisma su latinica i }irilica. ^lan 7. (1) Stranke su du`ne iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i izvoditi dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice. (2) Sud je ovla{ten utvrditi i ~injenice koje stranke nisu iznijele, ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspola`u zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (~lan 3. stav 2.). ^lan 8. Koje }e ~injenice uzeti kao dokazane odlu~uje sud na osnovu slobodne ocjene dokaza. Sud }e savjesno i bri`ljivo cijeniti svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno. ^lan 9. Stranke su du`ne pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im priznata ovim zakonom. ^lan 10. Sud je du`an provesti postupak bez odugovla~enja i sa {to manje tro{kova, te onemogu}iti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. ^lan 11. Prvostepeni postupak }e se, u pravilu, sastojati od dva ro~i{ta - jednog pripremnog ro~i{ta i jednog ro~i{ta za glavnu raspravu. ^lan 12. (1) Kad odluka suda zavisi o rje{avanju nekog prethodnog pitanja koje se odnosi na to da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo{ nije donio odluku sud ili drugi nadle`ni organ (prethodno pitanje), sud mo`e sam rije{iti to pitanje, ako posebnim propisima nije druga~ije odre|eno. (2) Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni u~inak samo u parnici u kojoj je to pitanje rije{eno. (3) U parni~nom postupku sud je u pogledu postojanja krivi~nog djela i krivi~ne odgovornosti u~initelja vezan za pravomo}nu presudu krivi~nog suda kojom se optu`eni ogla{ava krivim. ^lan 13. (1) U prvostepenom postupku i postupku po prijedlogu za ponavljanje postupka, sudi sudija pojedinac. (2) U drugostepenom postupku i postupku odlu~ivanja po reviziji, sudi vije}e od trojice sudija. ^lan 14. Ako za pojedine radnje nije zakonom odre|en oblik u kome se mogu poduzeti, stranke poduzimaju parni~ne radnje pismeno izvan ro~i{ta ili usmeno na ro~i{tu. II - NADLE@NOST SUDA 1. Zajedni~ke odredbe ^lan 15. (1) Poslije prijema tu`be sud ocjenjuje da li je nadle`an. (2) Prilikom ocjenjivanja nadle`nosti, sud }e uzeti u obzir navode u tu`bi i ~injenice koje su sudu poznate. (3) Ako se u toku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana nadle`nost suda, sud koji je bio nadle`an u vrijeme podno{enja tu`be ostaje i dalje nadle`an i ako bi zbog tih promjena bio nadle`an drugi sud. ^lan 16. (1) Sud u toku cijelog postupka, po slu`benoj du`nosti pazi da li rje{avanje spora spada u sudsku nadle`nost. (2)Kad sud u toku postupka utvrdi da za rje{avanje spora nije nadle`an sud nego neki drugi organ vlasti, oglasit }e se nenadle`nim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tu`bu. (3)Kad sud u toku postupka utvrdi da za rje{avanje spora nije nadle`an sud u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), po slu`benoj du`nosti }e se proglasiti nenadle`nim, ukinut }e provedene radnje u postupku i odbaciti tu`bu. Broj 53 - Strana 2806 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28.10.2003. ^lan 17. (1) Svaki sud tokom cijelog postupka, po slu`benoj du`nosti pazi na svoju stvarnu nadle`nost. (2) Ako je tu`eni ve} dao odgovor na tu`bu, vi{i sud prvog stepena se ne mo`e ni u povodu prigovora, ni po slu`benoj du`nosti oglasiti stvarno nenadle`nim za predmete iz nadle`nosti ni`eg suda prvog stepena. ^lan 18. (1) Do dono{enja odluke o glavnoj stvari sud }e rje{enjem obustaviti parni~ni postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima vanparni~nog postupka. Nakon pravomo}nosti rje{enja postupak }e se nastaviti po pravilima vanparni~nog postupka pred nadle`nim sudom. (2) Radnje koje je proveo parni~ni sud, kao {to su uvi|aj, vje{ta~enje, saslu{anje svjedoka i drugo, i odluke koje je donio taj sud, nisu bez va`nosti zato {to su poduzete u parni~nom postupku. ^lan 19. (1) Sud se mo`e u povodu prigovora tu`enog proglasiti mjesno nenadle`nim ako je prigovor podnesen najkasnije u odgovoru na tu`bu. (2) Sud se mo`e proglasiti po slu`benoj du`nosti mjesno nenadle`nim samo kad postoji isklju~iva mjesna nadle`nost nekog drugog suda, ali najkasnije do podno{enja odgovora na tu`bu. ^lan 20. (1) Nakon pravomo}nosti rje{enja kojim se oglasio nenadle` nim, sud }e bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana, ustupiti predmet nadle`nom sudu. (2) Sud kome je predmet ustupljen kao nadle`nom nastavit }e postupak kao da je kod njega bio pokrenut. (3) Parni~ne radnje nenadle`nog suda, kao {to su uvi|aj, vje{ta~enje, saslu{avanje svjedoka i drugo nisu bez va`nosti zato {to ih je poduzeo nenadle`an sud. ^lan 21. (1) Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadle`nom smatra da je nadle`an sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud, dostavit }e, u roku od tri dana, predmet sudu koji treba rije{iti taj sukob nadle`nosti, osim ako na|e da mu je predmet ustupljen zbog o~ite pogre{ke, a trebalo je da bude ustupljen kojem drugom sudu, u kom }e slu~aju predmet ustupiti drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio. (2) Kad je u povodu `albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se taj sud oglasio mjesno nenadle`nim odluku donio drugostepeni sud, za tu je odluku vezan u vezi s nadle`no{}u i sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostepeni sud koji je odluku donio nadle`an za rje{avanje sukoba nadle`nosti izme|u tih sudova. (3) Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadle`nosti prvostepenog suda vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi, ako je drugostepeni sud nadle`an za rje{avanje sukoba nadle`nosti izme|u tih sudova. ^lan 22. (1) Sukob nadle`nosti izme|u op}inskih sudova istog kantona rje{ava kantonalni sud. (2) Sukob nadle`nosti izme|u op}inskog suda i kantonalnog suda s podru~ja istog kantona rje{ava Vrhovni sud Federacije. (3) Sukob nadle`nosti izme|u op}inskih sudova s podru~ja dva ili vi{e kantona rje{ava Vrhovni sud Federacije. (4) Sukob nadle`nosti izme|u op}inskog suda jednog kantona s kantonalnim sudom drugog kantona, kao i sukob nadle`nosti kantonalnih sudova rje{avaVrhovni sud Federacije. (5) Sukob nadle`nosti Vrhovnog suda Federacije i op}inskog, odnosno kantonalnog suda, rje{ava Vrhovni sud Federacije, u op}oj sjednici. ^lan 23. (1) Dok se ne rije{i sukob nadle`nosti, sud kome je predmet ustupljen du`an je poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode. (2) Protiv rje{enja kojim se odlu~uje o sukobu nadle`nosti nije dopu{tena `alba. ^lan 24. Svaki sud obavlja radnje u postupku na svom podru~ju, ali ako postoji opasnost od odgode, sud }e poduzeti izvr{enje pojedina~nih radnji i na podru~ju drugog suda. O tome }e se obavijestiti sud na ~ijem }e se podru~ju poduzeti radnja. 2. Nadle`nost sudova u sporovima s me|unarodnim elementom ^lan 25. U pogledu nadle`nosti sudova u Federaciji u postupcima u kojima je stranka stranac koji u`iva pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, strana dr`ava ili me|unarodna organizacija, va`e pravila me|unarodnog prava. ^lan 26. (1) Sud u Federaciji nadle`an je za su|enje kad je njegova nadle`nost u sporu s me|unarodnim elementom izri~ito odre|ena zakonom Bosne i Hercegovine ili Federacije ili me|unarodnim ugovorom. (2) Ako u zakonu ili me|unarodnom ugovoru nema izri~ite odredbe o nadle`nosti suda u Federaciji za odre|enu vrstu sporova, sud u Federaciji nadle`an je za su|enje u toj vrsti sporova i kad njegova nadle`nost proizilazi iz odredaba ovog zakona o mjesnoj nadle`nosti. 3. Stvarna nadle`nost ^lan 27. U parni~nom postupku sudovi sude u granicama svoje stvarne nadle`nosti odre|ene ovim ili drugim zakonom Federacije, odnosno zakonom kantona. 4. Mjesna nadle`nost a) Op}a mjesna nadle`nost ^lan 28. (1)Ako zakonom nije odre|ena isklju~iva mjesna nadle`nost nekog drugog suda, za su|enje je nadle`an sud koji je op}e mjesno nadle`an za tu`enog. (2) U slu~ajevima predvi|enim u ovom zakonu za su|enje je osim suda op}e mjesne nadle`nosti nadle`an i drugi odre|eni sud. ^lan 29. (1) Za su|enje je op}e mjesno nadle`an sud na ~ijem podru~ju tu`eni ima prebivali{te, ako posebnim zakonom nije druga~ije odre|eno. (2) Ako tu`eni nema prebivali{te, op}e mjesno je nadle`an sud na ~ijem podru~ju tu`eni ima boravi{te. (3) Ako tu`eni pored prebivali{ta ima i boravi{te u nekom drugom mjestu, a prema okolnostima mo`e se pretpostaviti da }e tu boraviti najmanje godinu dana od dana podno{enja tu`be, op}e mjesno je nadle`an i sud boravi{ta tu`enog. ^lan 30. (1) Za su|enje u sporovima protiv Federacije, kantona, grada i op}ine, op}e mjesno je nadle`an sud na ~ijem se podru~ju nalazi sjedi{te njihovog zakonodavnog tijela, odnosno vije}a. (2) Za su|enje u sporovima protiv ostalih pravnih osoba, op}e mjesno je nadle`an sud na ~ijem se podru~ju nalazi njihovo sjedi{te. ^lan 31. Za su|enje u sporovima protiv dr`avljanina Federacije i Bosne i Hercegovine koji stalno `ivi u inostranstvu, op}e mjesno je nadle`an sud njegovog posljednjeg prebivali{ta u Federaciji. b) Izberiva mjesna nadle`nost Nadle`nost u sporovima za naknadu {tete ^lan 32. (1) Za su|enje u sporovima o vanugovornoj odgovornosti za {tetu, osim suda op}e mjesne nadle`nosti, nadle`an je i sud na Utorak, 28.10.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 53 - Strana 2807 ~ijem je podru~ju {tetna radnja po~injena ili sud na ~ijem je podru~ju {tetna posljedica nastupila. (2) Ako je {teta nastala zbog smrti ili te{ke tjelesne ozljede, nadle`an je, pored suda iz stava 1. ovog ~lana, i sud na ~ijem podru~ju tu`ilac ima prebivali{te, odnosno boravi{te. (3) Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana primijenjivat }e se i u sporovima protiv dru{tva za osiguranje radi naknade {tete tre}im osobama na osnovu propisa o neposrednoj odgovornosti dru{tava za osiguranje, a odredba stava 1. ovog ~lana i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade {tete protiv regresnih du`nika. Nadle`nost u sporovima radi za{tite prava na osnovu jemstva proizvo|a~a ^lan 33. Za su|enje u sporovima za za{titu prava na osnovu pismenog jemstva protiv proizvo|a~a koji je jemstvo dao, nadle`an je, osim suda op}e mjesne nadle`nosti za tu`enog, i sud op}e mjesne nadle`nosti za prodavca koji je pri prodaji stvari uru~io kupcu pismeno jemstvo proizvo|a~a. Nadle`nost u sporovima za zakonsko izdr`avanje ^lan 34. Za su|enje u sporovima za zakonsko izdr`avanje, ako je tu`ilac osoba koja tra`i izdr`avanje, nadle`an je pored suda op}e mjesne nadle`nosti i sud na ~ijem podru~ju tu`ilac ima prebivali{te, odnosno boravi{te. Nadle`nost u bra~nim sporovima ^lan 35. Za su|enje u sporovima radi utvr|ivanja postojanja ili nepostojanja braka, poni{taja braka ili razvoda braka (bra~ni sporovi), nadle`an je, pored suda op}e mjesne nadle`nosti i sud na ~ijem su podru~ju bra~ni drugovi imali posljednje zajedni~ko prebivali{te. Nadle`nost u sporovima o utvr|ivanju ili osporavanju o~instva ili materinstva ^lan 36. U sporovima radi utvr|ivanja ili osporavanja o~instva ili materinstva, ako je tu`ilac dijete, nadle`an je pored suda op}e mjesne nadle`nosti i sud na ~ijem podru~ju tu`ilac ima prebivali{te, odnosno boravi{te. Nadle`nost po mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravne osobe ^lan 37. Za su|enje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan sjedi{ta, ako spor proizilazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda op}e mjesne nadle`nosti nadle`an je i sud na ~ijem se podru~ju ta poslovna jedinica nalazi. Nadle`nost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa ^lan 38. Dok ostavinski postupak nije pravomo}no zavr{en, za su|enje u sporovima iz nasljednopravnih odnosa, te sporovima o potra`ivanjima vjerovnika prema ostaviocu, pored suda op}e mjesne nadle`nosti mjesno je nadle`an i sud na ~ijem se podru~ju nalazi sud koji provodi ostavinski postupak. Nadle`nost po mjestu pla}anja ^lan 39. Za su|enje u sporovima imatelja mjenice ili ~eka protiv potpisnika nadle`an je, pored suda op}e mjesne nadle`nosti, i sud mjesta pla}anja. Nadle`nost u sporovima iz radnih odnosa ^lan 40. Ako je u sporu iz radnog odnosa tu`ilac zaposlenik, za su|enje je nadle`an, pored suda koji je op}e mjesno nadle`an za tu`enog, i sud na ~ijem se podru~ju rad obavlja ili se obavljao, odnosno sud na ~ijem bi se podru~ju rad morao obavljati, te sud na ~ijem je podru~ju zasnovan radni odnos. Nadle`nost u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima ^lan 41. Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadle`an je, pored suda op}e mjesne nadle`nosti, i sud na ~ijem se podru~ju dogodilo smetanje. c) Isklju~iva mjesna nadle`nost Nadle`nost u sporovima o nekretninama ^lan 42. (1) Za su|enje u sporovima o pravu vlasni{tva i o drugim stvarnim pravima na nekretninama, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini, te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini, ili iz ugovora o kori{tenju stana ili poslovnih prostorija, isklju~ivo je nadle`an sud na ~ijem se podru~ju nalazi nekretnina. (2) Ako nekretnina le`i na podru~ju vi{e sudova, nadle`an je svaki od tih sudova. Nadle`nost u sporovima o zrakoplovu i brodu ^lan 43. Kad je za su|enje u sporovima o pravu vlasni{tva i o drugim stvarnim pravima na zrakoplovima, odnosno brodovima, kao i sporovima iz zakupnih odnosa na zrakoplovu i brodu, nadle`ni sud u Federaciji, isklju~ivo je mjesno nadle`an sud na ~ijem se podru~ju vodi registar u koji je zrakoplov, odnosno brod upisan. ^lan 44. Kad je za su|enje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima, odnosno zrakoplovima iz ~lana 43. ovog zakona nadle`an sud u Federaciji, mjesno je nadle`an, pored suda na ~ijem se podru~ju vodi registar u koji je brod, odnosno zrakoplov upisan, i sud na ~ijem se podru~ju dogodilo smetanje. Nadle`nost za sporove u izvr{nom i ste~ajnom postupku ^lan 45. Za su|enje u sporovima koji nastaju u toku i u povodu sudskog ili administrativnog izvr{nog postupka, odnosno u toku i u povodu ste~ajnog postupka, mjesno je isklju~ivo nadle`an sud na ~ijem se podru~ju nalazi sud koji provodi izvr{ni ili ste~ajni postupak, odnosno sud na ~ijem se podru~ju provodi administrativno izvr{enje. d) Supsidijarna nadle`nost Nadle`nost za suparni~are ^lan 46. Ako je jednom tu`bom tu`eno vi{e osoba u svojstvu materijalnih suparni~ara (~lan 362. stav 1. ta~ka 1.), a za njih ne postoji mjesna nadle`nost istog suda, nadle`an je sud koji je mjesno nadle`an za jednog od tu`enih. Nadle`nost za osobe za koje ne postoji op}a mjesna nadle`nost u Federaciji ^lan 47. (1) Tu`ba o imovinskopravnim zahtjevima protiv osobe za koju ne postoji op}a mjesna nadle`nost u Federaciji, mo`e se podnijeti svakom sudu u Federaciji na ~ijem se podru~ju nalazi kakva imovina te osobe ili predmet koji se tu`bom tra`i. (2) Ako nadle`nost suda u Federaciji postoji zato {to je obaveza nastala za vrijeme boravka tu`enog u Federaciji, mjesno je nadle`an sud na ~ijem je podru~ju obaveza nastala. (3) U sporovima protiv osoba za koje u Federaciji ne postoji op}a mjesna nadle`nost, za obaveze koje treba ispuniti u Federaciji, tu`ba se mo`e podnijeti sudu na ~ijem podru~ju tu obavezu treba ispuniti. Broj 53 - Strana 2808 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28.10.2003. Nadle`nost po mjestu gdje se nalazi zastupni{tvo strane osobe u Federaciji ^lan 48. U sporovima protiv pravne osobe koja ima sjedi{te u inostranstvu, u pogledu obaveza koje su zasnovane u Federaciji ili im se u njoj ima udovoljiti, tu`ba se mo`e podnijeti sudu u Federaciji na ~ijem se podru~ju nalazi njeno stalno zastupni{tvo za Bosnu i Hercegovinu, odnosno Federaciju ili sjedi{te organa kome je povjereno da obavlja njene poslove. e) Odre|ivanje mjesne nadle`nosti od vi{eg suda ^lan 49. Ako nadle`ni sud zbog izuze}a sudija ne mo`e postupati, obavijestit }e o tome neposredno vi{i sud, koji }e odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadle`an sud sa njegovog podru~ja. ^lan 50. (1) Kantonalni sud mo`e, na prijedlog stranke ili nadle`nog op}inskog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadle`an op}inski sud s njegovog podru~ja, ako je o~ito da }e se tako lak{e provesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi. (2) Vrhovni sud Federacije mo`e, na prijedlog stranke ili nadle`nog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa stvarno nadle`an sud u drugom kantonu ako je o~ito da }e se tako lak{e provesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi. ^lan 51. Ako je za su|enje nadle`an sud u Federaciji, ali se prema odredbama ovog zakona ne mo`e utvrditi koji je sud mjesno nadle`an, Vrhovni sud Federacije }e, na prijedlog stranke, odrediti koji }e stvarno nadle`an sud biti mjesno nadle`an. f) Sporazum o mjesnoj nadle`nosti ^lan 52. (1) Ako zakonom nije odre|ena isklju~iva nadle`nost nekog suda, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi sud koji nije mjesno nadle`an, uz uslov da je taj sud stvarno nadle`an. (2) Ako je zakonom odre|eno da su za su|enje u odre|enom sporu mjesno nadle`na dva ili vi{e sudova u Federaciji, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi jedan od tih sudova ili neki drugi stvarno nadle`ni sud. (3) Sporazum iz stava 2. ovog ~lana va`i samo ako je pismeno sastavljen, ako su ga potpisale sve stranke i ako se ti~e odre|enog spora ili vi{e sporova koji svi proistje~u iz odre|enog pravnog odnosa. (4) Ispravu o sporazumu tu`ilac mora prilo`iti uz tu`bu. (5) Ako tu`ba nije podnesena sudu na koji upu}uje sporazum o mjesnoj nadle`nosti tu`eni mo`e zahtijevati da se predmet ustupi tom sudu. (6) Zahtjev iz stava 5. ovog ~lana tu`eni mo`e podnijeti najkasnije u odgovoru na tu`bu, uz prilaganje isprave o sporazumu. Dio drugi TOK POSTUPKA A. POSTUPAK PRED PRVOSTEPENIM SUDOM III - TU@BA 1. Tu`ba i njen sadr`aj ^lan 53. (1) Parni~ni postupak se pokre}e tu`bom. (2) Tu`ba mora sadr`avati: 1) osnovu za nadle`nost suda, 2) odre|en zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potra`ivanja (tu`beni zahtjev), 3) ~injenice na kojima tu`ilac zasniva tu`beni zahtjev, 4) dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, 5) naznaku vrijednosti spora, 6) pravni osnov tu`benog zahtjeva i 7) druge podatke koje u skladu s odredbama ~lana 334. ovog zakona mora imati svaki podnesak. (3) Sud nije vezan za pravni osnov tu`benog zahtjeva. (4) Sud }e postupiti po tu`bi i kad tu`ilac nije naveo pravni osnov tu`benog zahtjeva. 2. Tu`ba za utvr|enje ^lan 54. (1) Tu`ilacmo`e u tu`bi tra`iti da sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave. (2) Takva se tu`bamo`e podi}i kad je to posebnim propisima predvi|eno ili, kad tu`ilac ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave prije dospjelosti zahtjeva za ~inidbu iz istog odnosa. (3) Ako odluka o sporu zavisi o tome postoji li ili ne postoji neki pravni odnos koji je tokom parnice postao sporan, tu`ilac mo`e pored postoje}eg zahtjeva istaknuti i tu`beni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji, odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica te~e nadle`an za takav zahtjev. (4) Isticanje zahtjeva prema odredbi stava 3. ovog ~lana ne}e se smatrati preinakom tu`be. 3. Isticanje vi{e tu`benih zahtjeva u jednoj tu`bi ^lan 55. (1) U jednoj tu`bi tu`ilac mo`e istaknuti vi{e zahtjeva protiv istog tu`enog kad su svi zahtjevi povezani istom ~injeni~nom i pravnom osnovom. (2) Ako zahtjevi nisu povezani istom ~injeni~nom i pravnom osnovom, oni se mogu istaknuti u jednoj tu`bi protiv istog tu`enog samo kad je isti sud stvarno nadle`an za svaki od tih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odre|ena ista vrsta postupka, a sud ocijeni da isticanje takvih tu`benih zahtjeva u jednoj tu`bi doprinosi ekonomi~nosti postupka. (3) Ako sud, u slu~aju iz stava 2. ovog ~lana, ocijeni da isticanje vi{e tu`benih zahtjeva u jednoj tu`bi ne doprinosi ekonomi~nosti postupka, najkasnije na pripremnom ro~i{tu donijet }e rje{enje o razdvajanju postupaka. (4) Tu`ilacmo`e u jednoj tu`bi istaknuti dva ili vi{e tu`benih zahtjeva koji su ume|usobnoj vezi i tra`iti da sud usvoji slijede}i od tih zahtjeva ako na|e da onaj koji je u tu`bi istaknut ispred njega nije osnovan. (5) Zahtjevi se mogu, prema stavu 4. ovog ~lana, istaknuti u jednoj tu`bi samo ako je sud stvarno nadle`an za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve odre|ena ista vrsta postupka. 4. Preinaka tu`be ^lan 56. (1) Preinaka tu`be jeste promjena istovjetnosti zahtjeva, pove}anje postoje}eg ili isticanje drugog zahtjeva uz postoje}i. (2) Tu`ba nije preina~ena ako je tu`ilac promijenio pravnu osnovu tu`benog zahtjeva, ako je smanjio tu`beni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode. ^lan 57. (1) Tu`ilac mo`e preina~iti tu`bu najkasnije do zaklju~enja pripremnog ro~i{ta ili do po~etka glavne rasprave, ako pripremno ro~i{te nije odr`ano. (2) Nakon odr`avanja pripremnog ro~i{ta, a najkasnije do zaklju~enja glavne rasprave, sud mo`e dopustiti preinaku tu`be samo ako ocijeni da preinaka nije usmjerena na odugovla~enje postupka i ako tu`eni pristaje na preinaku. (3) Smatrat }e se da postoji pristanak tu`enog na preinaku tu`be ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preina~enoj tu`bi, a nije se prije toga protivio preinaci. Utorak, 28.10.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 53 - Strana 2809 (4) Sud }e, u slu~aju iz stava 2. ovog ~lana, dopustiti preinaku tu`be i kad se tu`eni protivi preinaci, ako su ispunjeni svi slijede}i uvjeti: 1) tu`ilac bez svoje krivnje nije mogao tu`bu preina~iti ranije; 2) tu`eni je u mogu}nosti da raspravlja po preina~enoj tu`bi bez odlaganja glavne rasprave. (5) Protiv rje{enja kojim se usvaja ili odbija preinaka tu`be nije dopu{tena posebna `alba. ^lan 58. (1) Tu`ilac mo`e, u roku iz ~lana 57. ovog zakona, svoju tu`bu preina~iti i tako da umjesto prvobitnog tu`enog tu`i drugu osobu. (2) Za preinaku tu`be prema stavu 1. ovog ~lana potreban je pristanak osobe koja treba da stupi u parnicu umjesto prvobitnog tu`enog. Ako se prvobitni tu`eni ve} upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i njegov pristanak. (3) Osoba koja stupa u parnicu umjesto prvobitnog tu`enog mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa. 5. Povla~enje tu`be ^lan 59. (1) Tu`ilac mo`e povu}i tu`bu bez pristanka tu`enog prije nego {to je tu`ba dostavljena tu`enom. Tu`ba se mo`e povu}i i nakon dostave tu`enom, sve do zaklju~enja glavne rasprave, ako tu`eni na to pristane. Ako se tu`eni u roku od osam dana od dana obavijesti o povla~enju tu`be ne izjasni o tome, smatrat }e se da je pristao na povla~enje. (2) Povu~ena tu`ba smatra se kao da nije ni bila podnesena i mo`e se ponovo podnijeti. 6. Postojanje parnice ^lan 60. (1) Parnica po~inje te}i dostavom tu`be tu`enom. (2) U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila tokom postupka, parnica po~inje te}i od trenutka kad je o tom zahtjevu obavije{tena protivna stranka. (3) Dok parnica te~e, ne mo`e se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica me|u istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud }e tu`bu odbaciti. (4)Ako me|u istim strankama ve} te~e druga parnica o istom zahtjevu pred sudom u Bosni i Hercegovini, stranke su o tome du`ne obavijestiti sud. (5) Sud }e tokom cijelog postupka po slu`benoj du`nosti paziti te~e li ve} druga parnica o istom zahtjevu me|u istim strankama pred sudom u Bosni i Hercegovini. ^lan 61. (1) Ako koja od stranaka otu|i stvar ili pravo o kojem te~e parnica, to ne spre~ava da se parnica me|u istim strankama dovr{i. (2) Osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem te~e parnica mo`e stupiti u parnicu umjesto tu`ioca, odnosno tu`enog, samo ako na to pristanu obje stranke. IV - PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE 1. Op}e odredbe ^lan 62. (1) Sud odmah nakon prijema tu`be po~inje pripreme za glavnu raspravu. (2) Te pripreme obuhvataju prethodno ispitivanje tu`be, dostavu tu`be na obavezni odgovor, odr`avanje pripremnog ro~i{ta i zakazivanje glavne rasprave. ^lan 63. U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upu}ivati podneske u kojima }e navesti ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predlo`iti dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice. ^lan 64. (1) Sud u toku pripremanja glavne rasprave donosi odluke o upravljanju postupkom u skladu s odredbama ovog zakona. (2) Protiv rje{enja iz stava 1. ovog ~lana nije dopu{tena posebna `alba. ^lan 65. Sud mo`e u toku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na osnovu priznanja, presudu na osnovu odricanja i presudu zbog propu{tanja, te primiti na zapisnik nagodbu stranaka. 2. Prethodno ispitivanje i dostava tu`be ^lan 66. Kad utvrdi da je tu`ba nerazumljiva ili da ne sadr`i elemente propisane odredbom ~lana 53. ovog zakona (nepotpuna tu`ba), ili da postoje nedostaci koji se ti~u sposobnosti tu`ioca ili tu`enog da budu stranke u parnici, ili nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke, ili nedostaci koji se odnose na ovla{tenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovla{tenje potrebno, sud }e radi otklanjanja tih nedostataka poduzeti potrebne radnje predvi|ene odredbama ~l. 295. i 336. ovog zakona. ^lan 67. (1) Nakon prethodnog ispitivanja tu`be sud donosi rje{enje kojim se tu`ba odbacuje ako utvrdi: 1) da rje{avanje o tu`benom zahtjevu ne spada u sudsku nadle`nost; 2) da je tu`ba podnesena neblagovremeno, ako je posebnim propisima odre|en rok za podno{enje tu`be; 3) da o istom zahtjevu ve} te~e parnica; 4) da je stvar pravomo}no presu|ena; 5) da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba; 6) da se tu`ilac pred sudom odrekao tu`benog zahtjeva; 7) da ne postoji pravni interes tu`ioca za podno{enje tu`be za utvr|enje; ili 8) da tu`ilac u roku koji je sud odredio nije otklonio nedostatke iz ~lana 66. ovog zakona. (2) Sud donosi rje{enje kojim se sud ogla{ava nenadle`nim i predmet ustupa drugom sudu, ako utvrdi: 1) da nije mjesno nadle`an da rje{ava o tu`benom zahtjevu; ili 2) da nije stvarno nadle`an da rje{ava o tu`benom zahtjevu. ^lan 68. Ako smatra da nema dovoljno ~injenica za dono{enje odluke o pitanju koje se postavilo u toku prethodnog ispitivanja tu`be, sud }e o tom pitanju odluku donijeti naknadno, ~im bude raspolagao sa dovoljno ~injenica. ^lan 69. Tu`ba sa prilozima se dostavlja tu`enom na odgovor u roku od 30 dana od dana prijema ispravne i potpune tu`be u sudu. 3. Odgovor na tu`bu a) Odgovor na tu`bu i njegov sadr`aj ^lan 70. (1) Nakon prijema tu`be sa prilozima, tu`eni je du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu. (2) Prilikom dostavljanja tu`be tu`enom, sud }e pou~iti tu`enog o obavezi iz stava 1. ovog ~lana, o tome {ta treba da sadr`i odgovor na tu`bu i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja odgovora na tu`bu u odre|enom roku. ^lan 71. (1) U odgovoru na tu`bu, tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev, te navesti i druge podatke koje u skladu s odredbama ~lana 334. ovog zakona mora imati svaki podnesak. (2) Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, Broj 53 - Strana 2810 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28.10.2003. ~injenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice, te pravni osnov za navode tu`enog. ^lan 72. Kad je u ovom zakonu predvi|eno da stranka mo`e staviti odre|en prigovor ili prijedlog ili poduzeti kakvu drugu parni~nu radnju dok se tu`eni ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, takav prigovor odnosno prijedlog mo`e se staviti dok sud ne primi odgovor na tu`bu. ^lan 73. Kad utvrdi da je odgovor na tu`bu nerazumljiv ili nepotpun, sud }e radi otklanjanja tih nedostataka postupiti u skladu s odredbom ~lana 336. ovog zakona. b) Protivtu`ba i odgovor na protivtu`bu ^lan 74. (1) Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu, ako je zahtjev protivtu`be u vezi s tu`benim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se protivtu`bom tra`i utvr|enje nekog prava ili pravnog odnosa o ~ijem postojanju ili nepostojanju zavisi u cijelosti ili djelimi~no odluka o tu`benom zahtjevu. (2) Nakon odr`avanja pripremnog ro~i{ta, protivtu`ba se mo`e podnijeti samo ako tu`eni na to pristane i ako sud ocijeni da podno{enje protivtu`be nije usmjereno na odugovla~enje postupka. (3) Protivtu`ba se ne mo`e podnijeti ako je za zahtjev iz protivtu`be stvarno nadle`an vi{i sud. (4) Odredbe ovog zakona o tu`bi i odgovoru na tu`bu na odgovaraju}i na~in se primjenjuju i na protivtu`bu i odgovor na protivtu`bu, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. 4. Pripremno ro~i{te a) Op}e odredbe ^lan 75. (1) Nakon prijema odgovora na tu`bu, odnosno odgovora na protivtu`bu, sud }e zakazati pripremno ro~i{te. (2) Ako tu`eni nije dostavio odgovor na tu`bu, a tu`ilac u tu`bi nije tra`io dono{enje presude zbog propu{tanja, sud }e zakazati pripremno ro~i{te nakon proteka roka za podno{enje odgovora na tu`bu. (3) Datum odr`avanja pripremnog ro~i{ta sud }e, u pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama. (4) Pripremno ro~i{te odr`at }e se, u pravilu, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema u sudu pismenog odgovora na tu`bu, odnosno od dana proteka roka za podno{enje odgovora na tu`bu, ili, ako je tu`eni podnio protivtu`bu, u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na protivtu`bu. ^lan 76. Odr`avanje pripremnog ro~i{ta je obavezno, osim u slu~ajevima u kojima sud, nakon ispitivanja tu`be i odgovora na tu`bu, utvrdi da me|u strankama nema spornih ~injenica ili da zbog jednostavnosti spora odr`avanje pripremnog ro~i{ta nije potrebno. ^lan 77. U pozivu za pripremno ro~i{te sud }e obavijestiti stranke o posljedicama izostanka s pripremnog ro~i{ta, kao i o tome da su du`ne najkasnije na pripremnom ro~i{tu iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz. ^lan 78. (1) Pripremno ro~i{te po~inje tako {to tu`ilac ukratko izla`e tu`bu, a zatim tu`eni ukratko izla`e odgovor na tu`bu. (2) Kad je potrebno, sud }e zatra`iti od stranaka razja{njenje u vezi s njihovim navodima ili prijedlozima. ^lan 79. (1) Nakon izlaganja tu`be i odgovora na tu`bu, raspravljat }e se o pitanjima koja se odnose na smetnje za daljni tok postupka.O tim se pitanjima mogu na pripremnom ro~i{tu izvoditi dokazi kad je to potrebno. (2) Sud }e, po prigovoru stranke ili po slu`benoj du`nosti, postupiti u skladu sa odredbama ~lana 67. ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije druga~ije odre|eno. (3) Ako sud ne usvoji prigovor da postoji koja od smetnji za vo|enje postupka, odluku o prigovoru donijet }e zajedno s odlukom o glavnoj stvari. (4) Protiv odluke iz stava 3. ovog ~lana nije dopu{tena posebna `alba. ^lan 80. U daljem toku pripremnog ro~i{ta, raspravljat }e se o prijedlozima stranaka i ~injeni~nim navodima kojima stranke obrazla`u svoje prijedloge. ^lan 81. (1) Sud }e prema rezultatima raspravljanja na pripremnom ro~i{tu odlu~iti o ~emu }e se raspravljati i koji }e se dokazi izvesti na glavnoj raspravi. (2) Prijedloge koje ne smatra bitnim za dono{enje odluke sud }e odbiti i u rje{enju nazna~iti razlog odbijanja. (3) Protiv rje{enja iz stava 2. ovog ~lana nije dopu{tena posebna `alba. (4) Sud nije u daljnjem toku parnice vezan za svoja prija{nja rje{enja iz ovog ~lana. ^lan 82. (1) Ako sud, na prijedlog stranke, odredi izvo|enje dokaza vje{ta~enjem, uvijek }e odrediti rok u kojem vje{tak treba pripremiti i dostaviti svoj nalaz i mi{ljenje. (2) Pri odre|ivanju ovog roka sud }e voditi ra~una o tome da pismeni nalaz i mi{ljenje mora dostaviti strankama najkasnije osam dana prije odr`avanja ro~i{ta za glavnu raspravu. ^lan 83. (1) Ako pred istim sudom te~e vi{e parnica izme|u istih osoba ili u kojim je ista osoba protivnik raznih tu`ilaca ili raznih tu`enih, sud mo`e, uz saglasnost stranaka, rje{enjem spojiti sve te parnice radi zajedni~kog raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili tro{kovi. Za sve spojene parnice sud }e donijeti zajedni~ku presudu. (2) Sud mo`e, uz saglasnost stranaka, odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima iz iste tu`be, te }e nakon zavr{etka odvojenog raspravljanja donijeti posebne odluke o tim zahtjevima. (3) Rje{enja iz st. 1. i 2. ovog ~lana mogu se, u pravilu, donijeti najkasnije na pripremnom ro~i{tu ili do po~etka glavne rasprave, ako pripremno ro~i{te nije odr`ano. (4) Protiv rje{enja iz st. 1 i 2. ovog ~lana nije dopu{tena posebna `alba. ^lan 84. (1) Ako na pripremno ro~i{te ne do|e tu`ilac, a bio je uredno obavije{ten, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i. (2) Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavije{ten tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva. ^lan 85. Na pripremnom ro~i{tu sud ima u pogledu upravljanja postupkom sva ovla{tenja koja ima i na glavnoj raspravi. b) Medijacija i sudska nagodba ^lan 86. (1) Najkasnije na pripremnom ro~i{tu, sud mo`e, ukoliko ocijeni da je to svrsishodno s obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, predlo`iti strankama da spor rije{e u postupku medijacije, kako je predvi|eno posebnim zakonom. (2) Takav prijedlog mogu staviti i stranke sporazumno do zaklju~enja glavne rasprave. ^lan 87. Stranke mogu zaklju~iti nagodbu o predmetu spora u toku cijelog postupka (sudska nagodba). Utorak, 28.10.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 53 - Strana 2811 ^lan 88. (1) Sud }e, na na~in koji ne ugro`ava njegovu nepristrasnost, na pripremnom ro~i{tu, kao i u toku cijelog postupka, nastojati da stranke zaklju~e sudsku nagodbu. (2)Ucilju doprino{enja nagodbi sudmo`e, kada ocijeni da je to osnovano, strankama predlo`iti kako da se nagode, vode}i ra~una o `eljama stranaka, prirodi spora, odnosima me|u strankama i drugim okolnostima. ^lan 89. (1) Sudska nagodba se mo`e odnositi na cijeli tu`beni zahtjev ili na jedan njegov dio. (2) Pred sudom se ne mo`e zaklju~iti nagodba u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati (~lan 3. stav 2.). (3) Kada sud donese rje{enje kojim ne dopu{ta nagodbu stranaka, zastat }e s postupkom dok to rje{enje ne postane pravomo}no. ^lan 90. (1) Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik. (2) Nagodba je zaklju~ena kad stranke potpi{u zapisnik. (3) Nagodba sadr`i i sporazum o tro{kovima. Ako stranke ne postignu sporazum o tro{kovima, mogu se dogovoriti da odluku o tro{kovima donese sud. (4) Sud }e strankama izdati ovjeren prepis zapisnika u koji je unesena nagodba. ^lan 91. Sudska nagodba ima snagu izvr{nog naslova. ^lan 92. (1) Sudska nagodba mo`e se pobijati samo tu`bom. (2) Sudska nagodba se mo`e pobijati ako je zaklju~ena u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare. (3) Tu`ba iz stava 1. ovog ~lana se mo`e podnijeti u roku od tri mjeseca od dana saznanja za razloge pobijanja, a najkasnije u roku od pet godina od dana zaklju~enja sudske nagodbe. ^lan 93. Sud }e u toku cijelog postupka po slu`benoj du`nosti paziti da li se vodi parnica o predmetu o kojem je ranije bila zaklju~ena sudska nagodba i ako utvrdi da se parnica vodi o predmetu o kojem je zaklju~ena sudska nagodba, odbacit }e tu`bu. c) Zakazivanje ro~i{ta za glavnu raspravu ^lan 94. (1) Na pripremnom ro~i{tu sud }e rje{enjem odrediti: 1) dan i sat odr`avanja glavne rasprave; 2) pitanja o kojima }e se raspravljati na glavnoj raspravi; 3) dokaze koji }e se izvesti na glavnoj raspravi; 4) osobe koje }e biti pozvane na glavnu raspravu. (2)Glavna rasprava }e se, u pravilu, odr`ati najkasnije u roku od 30 dana od dana odr`avanja pripremnog ro~i{ta. (3) Sud mo`e odrediti da se glavna rasprava odr`i odmah nakon pripremnog ro~i{ta. (4) Ako se procjenjuje da }e glavna rasprava trajati du`e od jednog dana, ro~i{te }e biti zakazano za onoliko dana uzastopno koliko je neophodno da se rasprava odr`i u kontinuitetu. ^lan 95. Sa sadr`ajem rje{enja iz stava 1. ~lana 94. ovog zakona upoznat }e se prisutna stranka, te joj se ne}e dostavljati rje{enje, niti poziv za glavnu raspravu. Sud }e obavijestiti prisutnu stranku i o posljedicama izostanka sa ro~i{ta za glavnu raspravu. ^lan 96. (1) Sud }e na ro~i{te za glavnu raspravu pozvati stranke koje nisu bile prisutne na pripremnom ro~i{tu, kao i svjedoke i vje{take koje je na pripremnom ro~i{tu odlu~io pozvati. (2) U pozivu za glavnu raspravu, sud }e obavijestiti pozvane o posljedicama izostanka sa ro~i{ta. (3) Stranci koja nije bila prisutna na pripremnom ro~i{tu uz poziv za glavnu raspravu dostavlja se ovjeren prepis rje{enja iz stava 1. ~lana 94. ovog zakona. V - GLAVNA RASPRAVA 1. Tok glavne rasprave ^lan 97. (1) Sudija otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja. (2) Nakon toga, sudija utvr|uje jesu li do{le sve pozvane osobe, pa ako nisu, provjerava jesu li odsutne osobe uredno pozvane i imaju li opravdan razlog za izostanak. (3) Ako tu`ilac bez opravdanog razloga ne do|e na ro~i{te za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, smatrat }e se da je povukao tu`bu, osim ako se tu`eni na tom ro~i{tu upusti u raspravljanje. (4) Ako na ro~i{te za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne do|e tu`eni, a bio je uredno pozvan, rasprava }e se odr`ati bez njegovog prisustva. ^lan 98. (1) Sud }e prvo, po prigovoru stranke ili po slu`benoj du`nosti, utvrditi postoje li procesne smetnje za dalje postupanje i postupiti u skladu s odredbama ~lana 67. ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije druga~ije predvi|eno. (2) Ako sud ne usvoji prigovor iz stava 1. ovog ~lana, bez obzira da li je o njemu raspravljano odvojeno od glavne stvari ili zajedno s njom, odluku o prigovoru donijet }e zajedno s odlukom o glavnoj stvari. (3) Protiv rje{enja kojim se odbijaju prigovori stranaka iz stava 1. ovog ~lana nije dopu{tena posebna `alba. ^lan 99. (1) Glavna rasprava se odvija slijede}im redom: 1) Tu`ilac ukratko izla`e sva bitna pitanja iz tu`be, uklju~uju}i izvo|enje dokaza ~itanjem isprava; 2) Tu`eni ukratko izla`e odgovor na tu`bu i daje odgovor na bitne navode tu`ioca iz ta~ke 1. ovog stava; 3) Ako je stavljen prijedlog za izvo|enje dokaza saslu{anjem stranaka, saslu{avaju se stranke, i to prvo tu`ilac, a zatim tu`eni; 4) Saslu{avaju se svjedoci, i to prvo svjedoci tu`ioca, a zatim svjedoci tu`enog; 5) Izvode se ostali dokazi, uklju~uju}i i vje{ta~enje; 6) Nakon izvo|enja svih dokaza, obje stranke, po~ev{i od tu`ioca, imaju pravo da se obrate sudu zavr{nim izlaganjem, kojim se rezimiraju pravni i ~injeni~ni aspekti predmeta; 7) Sud mo`e dopustiti tu`iocu da se ukratko izjasni na zavr{no izlaganje tu`enog; 8) Ako je tu`iocu dopu{teno da se izjasni na zavr{no izlaganje tu`enog, i tu`eni }e imati pravo da se ukratko izjasni na kona~ne navode tu`ioca. (2) Izuzetno, sud mo`e odrediti redoslijed odvijanja glavne rasprave druga~iji od redoslijeda predvi|enog u stavu 1. ovog ~lana. ^lan 100. (1) Sud }e voditi ra~una da se glavna rasprava odvija na pravilan na~in, bez nepotrebnih odlaganja, te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za dono{enje odluke. (2) Sudija se u toku glavne rasprave brine o odr`avanju reda u sudnici i o dostojanstvu suda. (3) Sud }e kazniti osobe koje naru{avaju red u sudnici ili vrije|aju dostojanstvo suda i drugih sudionika u postupku u skladu sa odredbama ovog zakona o nepo{tivanju suda. ^lan 101. Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se izvode neposredno pred sudom, ukoliko nije druga~ije predvi|eno ovim zakonom. ^lan 102. (1) Svaka stranka treba u svojim izlaganjima iznijeti sve ~injenice potrebne za obrazlo`enje svojih prijedloga, ponuditi dokaze potrebne za utvr|ivanje svojih navoda, te se izjasniti o navodima i ponu|enim dokazima protivne stranke. Broj 53 - Strana 2812 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28.10.2003. (2) Stranke mogu tokom glavne rasprave iznositi nove ~injenice i predlagati nove dokaze samo ako u~ine vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu bili u mogu}nosti iznijeti odnosno predlo`iti na pripremnom ro~i{tu. ^lan 103. Stranke iznose i svoja pravna shva}anja koja se odnose na predmet spora. ^lan 104. (1) Prilikom izvo|enja dokaza saslu{anjem stranaka, stranku prvo ispituje njen punomo}nik, a nakon toga suprotna stranka. (2) Ako stranka koja se saslu{ava nema punomo}nika, najprije je ispituje sud. ^lan 105. Stranke ispituju svjedoke i vje{take. Sudija prvo daje rije~ stranci koja je predlo`ila svjedoka ili vje{taka, zatim suprotnoj strani, a zatim, ukoliko je potrebno, ponovo stranci koja ih je predlo`ila. ^lan 106. Sudija mo`e postavljati pitanja strankama, svjedocima ili vje{tacima u svakoj fazi saslu{anja. ^lan 107. (1) Sud }e odbiti provo|enje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak. (2) Sud ne}e dopustiti postavljanje pitanja u kojima je sadr`ano kako na njih treba odgovoriti. (3) Sud ne}e dopustiti pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja je ve} dovoljno odgovoreno. (4) Na zahtjev stranke, u zapisnik }e se unijeti pitanja koja sud nije dopustio. (5) Sud ne}e dopustiti vrije|anje i uznemiravanje stranaka, svjedoka i vje{taka za vrijeme ispitivanja. ^lan 108. (1) Saslu{ani svjedoci i vje{taci ostaju u sudnici, ako im sud to nalo`i. (2) Ako stranka to zahtijeva, a svjedok je jo{ uvijek prisutan, sud mo`e odlu~iti da svjedoka koji je ve} saslu{an na istom ro~i{tu za glavnu raspravu jo{ jednom pozove na ponovno saslu{anje. ^lan 109. (1) Sud nije vezan za svoje rje{enje koje se odnosi na rukovo|enje raspravom. (2) Protiv rje{enja koja se odnose na rukovo|enje raspravom nije dopu{tena posebna `alba. ^lan 110. Nakon {to budu okon~ane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman za presu|enje, sud }e proglasiti da je glavna rasprava zaklju~ena. 2. Odgoda, odlaganje i nastavak ro~i{ta ^lan 111. (1) Sud mo`e odgoditi zakazano ro~i{te za glavnu raspravu prije njegovog odr`avanja, ako utvrdi da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo odr`avanje ili da dokazi ~ije je izvo|enje odre|eno ne}e biti pribavljeni do ro~i{ta (odgoda ro~i{ta). (2) Sud je du`an, najkasnije osam dana prije odr`avanja ro~i{ta, provjeriti da li su ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog ~lana. (3) Kad odgodi ro~i{te, sud }e o vremenu odr`avanja novog ro~i{ta odmah obavijestiti sve pozvane. ^lan 112. (1) Sud mo`e, na prijedlog stranke, odlo`iti zapo~eto ro~i{te (odlaganje ro~i{ta) samo iz slijede}ih razloga: 1) ako bez krivnje stranke koja predla`e odlaganje ro~i{ta na ro~i{tu nije mogu}e izvesti neki od dokaza ~ije je izvo|enje odre|eno, a koji je va`an za pravilno dono{enje odluke; 2) ako obje stranke predla`u odlaganje radi poku{aja mirnog rje{enja spora ili zaklju~enja sudske nagodbe. (2) Stranka mo`e samo jednom tra`iti odlaganje ro~i{ta iz istog razloga. (3) Kad se ro~i{te odlo`i, sud }e prisutnima odmah saop}iti mjesto i vrijeme novog ro~i{ta. Sud nije du`an o mjestu i vremenu novog ro~i{ta obavijestiti stranku koja nije bila prisutna na odlo`enom ro~i{tu, a bila je uredno obavije{tena. ^lan 113. Ako na ro~i{tu nije mogu}e izvesti neki od dokaza ~ije je izvo|enje odre|eno, sud mo`e odlu~iti da se rasprava nastavi, s tim da se naknadno, na novom ro~i{tu, izvede samo taj dokaz, i iznesu navodi u vezi s njim. ^lan 114. Na novom ro~i{tu zakazanom nakon odlaganja rasprave, radnje koje su ve} provedene ponovo se provode samo ako se ro~i{te dr`i pred novim sudijom ili ako sud smatra da je to neophodno za pravilno dono{enje presude. ^lan 115. (1) Ro~i{te za glavnu raspravu se ne mo`e odgoditi niti odlo`iti na neodre|eno vrijeme. (2) Ro~i{te za glavnu raspravu ne mo`e se odgoditi ili odlo`iti du`e od 30 dana, osim u slu~aju iz ~lana 129. ovog zakona. (3) Sudija je o svakoj odgodi, odnosno odlaganju ro~i{ta du`an obavijestiti predsjednika suda. Predsjednik suda vodi evidenciju o odgodama i odlaganjima ro~i{ta za svakog sudiju pojedina~no. (4) Prilikom odgode, odnosno odlaganja ro~i{ta sud }e datum odr`avanja novog ro~i{ta, u pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama. (5) Kada odgodi ili odlo`i ro~i{te, sud je du`an poduzeti sve radnje koje mu stoje na raspolaganju kako bi se do slijede}eg ro~i{ta otklonili uzroci koji su doveli do odgode odnosno odlaganja, te kako bi se na tomro~i{tu raspravamogla zaklju~iti. (6) Protiv rje{enja suda kojim se odga|a ili odla`e ro~i{te ili rje{enja kojim se odbijaju prijedlozi stranaka za odgodu, odnosno odlaganje ro~i{ta, nije dopu{tena posebna `alba. ^lan 116. Ako se zapo~eto ro~i{te ne mo`e okon~ati u toku istog dana sud }e odrediti nastavak ro~i{ta za slijede}i radni dan (nastavak ro~i{ta). ^lan 117. Odredbe ~l. 111., 112., 115. i 116. ovog zakona, na odgovaraju}i se na~in primijenjuju na pripremno ro~i{te. 3. Javnost glavne rasprave ^lan 118. (1) Glavna rasprava je javna. (2) Raspravi mogu prisustvovati samo punoljetne osobe. (3) Osobe koje su prisutne raspravi ne smiju nositi oru`je ili opasno oru|e. (4) Odredba stava 3. ovog ~lana ne odnosi se na pripadnike policije, ako je no{enje oru`ja neophodno za vr{enje njihove du`nosti. ^lan 119. (1) Sud mo`e isklju~iti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njen dio ako to zahtijevaju interesi ~uvanja slu`bene, poslovne ili osobne tajne, za{tita interesa maloljetnika, interesi javnog reda ili razlozi morala. (2) Sud mo`e isklju~iti javnost i kada se mjerama za odr`avanje reda predvi|enim u ovom zakonu ne bi moglo osigurati nesmetano odr`avanje rasprave. ^lan 120. (1) Isklju~enje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomo}nike i umje{a~e i ombudsmene Federacije. (2) Sud mo`e dopustiti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost isklju~ena budu prisutne pojedine slu`bene osobe, kao i nau~ni i Utorak, 28.10.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 53 - Strana 2813 javni radnici, ako je to od interesa za njihovu slu`bu, odnosno nau~nu ili javnu djelatnost. (3) Sud }e upozoriti osobe koje budu prisutne raspravi na kojoj je javnost isklju~ena da su du`ne kao tajnu ~uvati ono {to su na raspravi saznale, a {to nije ve} poznato javnosti, i upozoriti ih na posljedice odavanja tajne. ^lan 121. (1) O isklju~enju javnosti odlu~uje sud rje{enjem koje mora biti obrazlo`eno i javno objavljeno. (2) Protiv rje{enja o isklju~enju javnosti nije dopu{tena posebna `alba. ^lan 122. Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi na odgovaraju}i }e se na~in primjenjivati i na pripremnom ro~i{tu, na ro~i{tu izvan glavne rasprave pred sudom, te na ro~i{tu pred zamoljenim sudom. VI - DOKAZI I IZVO\ENJE DOKAZA 1.Op}e odredbe ^lan 123. (1) Svaka stranka du`na je dokazati ~injenice na kojima zasniva svoj zahtjev. (2) Sud }e slobodnom ocjenom dokaza utvrditi ~injenice na osnovu kojih }e donijeti odluku. ^lan 124. Sud }e nalo`iti strankama da izvedu i one dokaze koji su bitni za dono{enje odluke, a koje stranke nisu predlo`ile, ako utvrdi da stranke idu za tim da raspola`u zahtjevima kojima ne mogu raspolagati u smislu ~lana 3. stav 2. ovog zakona. ^lan 125. (1)Ne treba dokazivati ~injenice koje je stranka priznala pred sudom tokom parnice. (2) Ako stranka porekne ~injenice koje je priznala, sud }e ocijeniti da li }e te ~injenice smatrati priznatim ili osporenim. (3) ^injenice ~ije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati, ali se mo`e dokazivati da te ~injenice ne postoje, ako zakonom nije {to drugo odre|eno. (4) Ne treba dokazivati ~injenice koje su op}epoznate. ^lan 126. Ako sud na osnovu ocjene izvedenih dokaza ne mo`e sa sigurno{}u utvrditi neku ~injenicu, o postojanju te ~injenice zaklju~it }e primjenom pravila o teretu dokazivanja. ^lan 127. Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu {tete, na nov~ani iznos ili na zamjenjive stvari, ali se ta~na visina iznosa odnosno koli~ina stvari ne mo`e utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nesrazmjernim te{ko}ama, sud }e o tome odlu~iti prema svojoj ocjeni. ^lan 128. (1) Dokazi se izvode na glavnoj raspravi. (2) Na prijedlog stranke, podnesen najkasnije na pripremnom ro~i{tu, sudmo`e odlu~iti da se odre|eni dokazi izvedu pred drugim sudom (zamoljeni sud). U tom slu~aju zapisnici o izvedenim dokazima pro~itat }e se na glavnoj raspravi. (3)Kad sud donese odluku iz stava 2. ovog ~lana, u zamolnici za izvo|enje dokaza ukratko }e opisati predmet spora, izlo`iti stanje parnice i odrediti koji }e se dokazi izvesti, uz naznaku o kojim okolnostima treba osobito voditi ra~una. (4) O ro~i{tu za izvo|enje dokaza pred zamoljenim sudom obavijestit }e se stranke. (5) Sudija zamoljenog suda ima pri izvo|enju dokaza sva ovla{tenja koja ima sudija kad se dokazi izvode na glavnoj raspravi. (6) Protiv rje{enja suda kojim se odre|uje izvo|enje dokaza pred zamoljenim sudom nije dopu{tena posebna `alba. ^lan 129. (1) Ako se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne mo`e izvesti u rokovima predvi|enim ovim zakonom, sud rje{enjem mo`e odrediti du`i rok za izvo|enje dokaza. (2) Kad odre|eni rok protekne, rasprava }e se provesti bez obzira na to {to odre|eni dokaz nije izveden. 2. Uvi|aj ^lan 130. (1) Uvi|aj se poduzima kad je za utvr|ivanje neke ~injenice ili za razja{njenje neke okolnosti potrebno neposredno opa`anje suda. (2) Uvi|aj se mo`e obavljati i uz sudjelovanje vje{taka. ^lan 131. Ako u postupku treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka, kod tre}e osobe, kod organa vlasti ili kod pravne osobe kojoj je povjereno vr{enje javnog ovla{tenja, na odgovaraju}i }e se na~in primijeniti odredbe ~l. 134. do 136. ovog zakona o pribavljanju isprava od ovih organa ili pravnih osoba. 3. Isprave ^lan 132. (1) Isprava koju je u propisanom obliku izdao organ vlasti u granicama svoje nadle`nosti, te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna osoba u vr{enju javnog ovla{tenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga {to se u njoj potvr|uje ili odre|uje. (2) Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjedna~ene s javnim ispravama. (3) Dopu{teno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvr|ene ~injenice ili da je isprava nepravilno sastavljena. (4) Ako se posumnja u autenti~nost isprave, stranka mo`e tra`iti da sud tra`i da se o tome izjasni organ, odnosno pravna osoba od kojega bi ona trebalo da potje~e. ^lan 133. Ako me|unarodnim ugovorom nije {to drugo odre|eno, inostrane javne isprave koje su propisno ovjerene imaju, uz uslov uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i doma}e javne isprave. ^lan 134. (1) Stranka je du`na sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda. (2) Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjereni prijevod. (3) Ako se isprava nalazi kod organa vlasti ili pravne osobe kojoj je povjereno vr{enje javnog ovla{tenja, a sama stranka ne mo`e isposlovati da se isprava preda ili poka`e, sud }e po prijedlogu stranke narediti tom organu, odnosno osobi, da ispravu dostave sudu. ^lan 135. (1) Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge stranke, sud mo`e tu stranku pozvati da podnese ispravu, ostavljaju}i joj za to odre|eni rok. (2) Stranka ne mo`e uskratiti podno{enje isprave ako se ona sama u parnici pozvala na tu ispravu za dokaz svojih navoda, ili ako je rije~ o ispravi koju je po zakonu du`na predati ili pokazati, ili ako se isprava s obzirom na njen sadr`aj smatra zajedni~kom za obje strane. (3) U pogledu prava stranke da uskrati podno{enje drugih isprava na odgovaraju}i }e se na~in primjenjivati odredbe ~l. 139. i 140. ovog zakona. (4) Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravu pori~e da se isprava kod nje nalazi, mogu se radi utvr|ivanja te ~injenice izvoditi dokazi. (5) Sud }e, s obzirom na sve okolnosti, cijeniti od kakvog je zna~aja {to stranka koja dr`i ispravu ne}e postupiti po rje{enju suda kojim joj se nala`e da podnese ispravu ili pori~e da se isprava kod nje nalazi. Broj 53 - Strana 2814 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28.10.2003. (6) Protiv odluke suda iz stava 1. ovog ~lana nije dopu{tena posebna `alba. ^lan 136. (1) Sud mo`e, na prijedlog stranke, narediti tre}oj osobi da podnese ispravu samo kad je ona po zakonu du`na pokazati je ili je podnijeti ili kad je rije~ o ispravi koja je po svojem sadr`aju zajedni~ka za tu osobu i stranku koja se poziva na ispravu. (2) Prije nego {to donese odluku kojom tre}oj osobi nare|uje da podnese ispravu, sud }e pozvati tre}u osobu da se o tome izjasni. (3) Kad tre}a osoba pori~e svoju du`nost da podnese ispravu koja se kod nje nalazi, sud }e rije{iti je li tre}a osoba du`na podnijeti ispravu. (4) Kad tre}a osoba pori~e da se isprava nalazi kod nje, mogu se radi utvr|ivanja te ~injenice izvoditi dokazi. (5) Pravomo}no rje{enje o du`nosti tre}e osobe da podnese ispravu mo`e se izvr{iti prema pravilima izvr{nog postupka. Sud }e ovo rje{enje po slu`benoj du`nosti dostaviti nadle`nom izvr{nom sudu radi prinudnog izvr{enja. (6) Tre}a osoba ima pravo na naknadu opravdanih tro{kova koje je imala u vezi s podno{enjem isprava. Odredbe ~lana 146. ovog zakona na odgovaraju}i }e se na~in primjenjivati i u tom slu~aju. 4. Svjedoci ^lan 137. (1) Svaka osoba koja se poziva kao svjedok du`na je odazvati se pozivu, a ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno, du`na je i svjedo~iti. (2) Kao svjedoci mogu se saslu{ati samo osobe koje su sposobne dati obavijesti o ~injenicama koje se dokazuju. (3) Stranka koja predla`e da se odre|ena osoba saslu{a kao svjedok mora prije toga nazna~iti o ~emu ona treba svjedo~iti i navesti njeno ime i prezime i boravi{te. ^lan 138. Ne mo`e se saslu{ati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila du`nost ~uvanja slu`bene ili vojne tajne, dok je nadle`an organ ne oslobodi te du`nosti. ^lan 139. (1) Svjedok mo`e uskratiti svjedo~enje: 1) o onome {to mu je stranka kao svom punomo}niku povjerila; 2) o onome o ~emu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovjedala; 3) o ~injenicama koje je svjedok saznao kao advokat, ljekar ili u obavljanju nekog drugog poziva ili neke druge djelatnosti, ako postoji obaveza da se kao tajna ~uva ono {to se saznalo u obavljanju tog poziva ili djelatnosti. (2) Sud }e upozoriti te osobe da u slu~ajevima navedenim u stavu 1. ovog ~lana mogu uskratiti davanje iskaza. ^lan 140. (1) Svjedok mo`e uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako bi svojim odgovorom na ta pitanja izlo`io opasnosti od krivi~nog gonjenja sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, a u pobo~noj liniji do tre}eg stepena zaklju~no, svoga bra~nog druga ili srodnike po tazbini do drugog stepena zaklju~no i onda kad je brak prestao, osobu s kojom `ivi u vanbra~noj zajednici ili njene srodnike do drugog stepena zaklju~no, te svog staraoca ili staranika, usvojitelja ili usvojenika. (2) Sud }e upozoriti svjedoka da mo`e uskratiti davanje odgovora na postavljeno pitanje. ^lan 141. (1) Opravdanost razloga za uskra}ivanje svjedo~enja ili odgovora na pojedina pitanja ocjenjuje sud pred kojim svjedok treba svjedo~iti, nakon {to se o tome izjasne stranke. (2) Protiv rje{enja iz stava 1. ovog ~lana stranke nemaju pravo na posebnu `albu. (3) Svjedok mo`e rje{enje iz stava 1. ovog ~lana pobijati u `albi protiv rje{enja o nov~anoj kazni ili o zatvoru zbog toga {to je uskratio svjedo~enje ili odgovor na pojedino pitanje. ^lan 142. (1) Svjedoci se pozivaju dostavom pismenog poziva u kojem se navodi ime i prezime i ime jednog roditelja pozvanog, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi s kojim se poziva i naznaka da se poziva kao svjedok. U pozivu }e se svjedok upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka predvi|ene odredbama ~lana 410. ovog zakona i na pravo na naknadu tro{kova iz ~lana 146. ovog zakona. (2) Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili te{kih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivumogu se saslu{ati i u svom stanu, odnosno u prostorijama u kojima borave. ^lan 143. (1) Svjedoci se saslu{avaju pojedina~no i bez prisustva svjedoka koji }e se kasnije saslu{avati. Svjedok je du`an odgovore davati usmeno. (2) Svjedok }e se najprije opomenuti da je du`an govoriti istinu i da ne smije ni{ta pre{utjeti, a nakon toga }e se upozoriti na posljedice davanja la`nog iskaza. (3) Zatim }e se svjedok pitati za ime i prezime, ime jednog roditelja, boravi{te, mjesto i datum ro|enja, godine `ivota i njegov odnos sa strankama. ^lan 144. (1) Poslije op}ih pitanja, svjedoka ispituje stranka koja ga je predlo`ila, a nakon toga suprotna stranka. (2) Sud uvijek mo`e postavljati pitanja svjedoku. (3) Svjedok }e se uvijek pitati od kuda mu je poznato ono o ~emu svjedo~i. ^lan 145. (1) Svjedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak saslu{at }e se preko tuma~a. (2) Ako je svjedok gluh, postavljat }e mu se pitanja pismeno, a ako je nijem pozvat }e se da pismeno odgovara. Ako se saslu{anje ne mo`e obaviti na taj na~in, pozvat }e se kao tuma~ osoba koja se sa svjedokom mo`e sporazumjeti. (3) Sud }e tuma~a upozoriti na du`nost vjernog preno{enja pitanja koja se svjedoku postavljaju i izjava koje svjedok bude davao. ^lan 146. (1) Svjedok ima pravo na naknadu putnih tro{kova i tro{kova za prehranu i preno}i{te, te na naknadu izmakle zarade, nastalih usljed njegove obaveze da svjedo~i. (2) Svjedok mora zahtijevati naknadu odmah nakon saslu{anja, ina~e gubi pravo na nju. Sud je du`an na to upozoriti svjedoka. (3) U rje{enju kojim se odmjeravaju tro{kovi svjedoka, sud }e odrediti da se odre|eni iznos isplati iz polo`enog predujma, a ako predujam nije polo`en, naredit }e stranci da odre|eni iznos plati svjedoku u roku od osam dana. @alba protiv tog rje{enja ne zadr`ava izvr{enje rje{enja. 5. Vje{taci ^lan 147. Sud mo`e, na prijedlog stranke, odrediti izvo|enje dokaza vje{ta~enjem kada je radi utvr|enja ili razja{njenja odre|ene ~injenice potrebno stru~no znanje kojim sud ne raspola`e. ^lan 148. (1) Stranka koja predla`e vje{ta~enje du`na je u prijedlogu nazna~iti predmet i obim vje{ta~enja, te predlo`iti osobu koja }e obaviti vje{ta~enje. (2) Protivna stranka }e se izjasniti o predlo`enom vje{taku, kao i o predmetu i obimu vje{ta~enja. (3) Ako stranke ne postignu sporazum o osobi koja treba biti odre|ena za vje{taka i predmetu i obimu vje{ta~enja, odluku o tome }e donijeti sud. ^lan 149. (1) Vje{ta~enje obavlja jedan vje{tak. Utorak, 28.10.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 53 - Strana 2815 (2) Sud mo`e na prijedlog stranke odrediti vi{e vje{taka za razli~ite vrste vje{ta~enja. (3) Vje{taci se odre|uju prvenstveno iz reda imenovanih sudskih vje{taka za odre|enu vrstu vje{ta~enja. (4) Slo`enija vje{ta~enja povjerit }e se prvenstveno stru~nim ustanovama kao {to su bolnice, hemijski laboratoriji, fakulteti i sli~no. (5) Ako postoje ustanove za odre|ene vrste vje{ta~enja, kao {to su vje{ta~enje la`nog novca, rukopisa, daktiloskopsko vje{ta~enje i sli~no, takva vje{ta~enja povjerit }e se u prvom redu tim ustanovama. ^lan 150. Izvo|enje dokaza vje{ta~enjem odre|uje sud rje{enjem koje sadr`i: 1) ime i prezime i zanimanje vje{taka, 2) predmet spora, 3) obim i predmet vje{ta~enja, 4) rok za podno{enje pismenog nalaza i mi{ljenja. ^lan 151. (1) Vje{tak se uvijek poziva na ro~i{te za glavnu raspravu. (2) Prepis rje{enja iz ~lana 150. ovog zakona dostavlja se vje{taku zajedno sa pozivom na ro~i{te za glavnu raspravu. (3) U pozivu }e sud upozoriti vje{taka da svoje mi{ljenje mora iznijeti savjesno i u skladu s pravilima nauke i vje{tine i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja nalaza i mi{ljenja u ostavljenom roku, odnosno neopravdanog izostanka sa ro~i{ta i pravu na nagradu i naknadu tro{kova. ^lan 152. (1) Vje{taci su du`ni odazvati se pozivu suda i iznijeti svoj nalaz i mi{ljenje. (2) Sud }e vje{taka na njegov zahtjev osloboditi du`nosti vje{ta~enja iz razloga iz kojih svjedok mo`e uskratiti svjedo~enje ili odgovor na pojedino pitanje. (3) Sud mo`e vje{taka na njegov zahtjev osloboditi du`nosti vje{ta~enja i iz drugih opravdanih razloga. Oslobo|enje od du`nosti vje{ta~enja mo`e tra`iti i ovla{teni zaposlenik organa ili pravne osobe u kojoj vje{tak radi. ^lan 153. (1) Vje{tak }e biti izuzet iz istih razloga iz kojih mo`e biti izuzet sudija, ali se izuzetno za vje{taka mo`e uzeti i osoba koja je ranije bila saslu{ana kao svjedok. (2) Stranka je du`na podnijeti zahtjev za izuze}e vje{taka ~im sazna da postoji razlog za izuze}e, a najkasnije prije po~etka izvo|enja dokaza vje{ta~enjem. (3) U zahtjevu za izuze}e vje{taka stranka je du`na navesti okolnosti na kojima temelji svoj zahtjev za izuze}e. (4) O zahtjevu za izuze}e odlu~uje sud. (5) Protiv rje{enja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuze}e nije dopu{tena posebna `alba. (6) Ako je stranka saznala za razlog za izuze}e poslije obavljenog vje{ta~enja i prigovara vje{ta~enju iz tog razloga, sud }e postupiti kao da je zahtjev za izuze}e stavljen prije obavljenog vje{ta~enja. ^lan 154. (1) Vje{tak svoj pismeni nalaz i mi{ljenje uvijek dostavlja sudu prije rasprave, ukoliko sud ne odredi druga~ije. (2) Vje{tak mora uvijek obrazlo`iti svoje mi{ljenje. ^lan 155. (1) Ako vje{tak ne dostavi nalaz i mi{ljenje u ostavljenom roku, sud }e, nakon proteka roka koji strankama ostavi da se o tome pismeno izjasne, odrediti drugog vje{taka. (2) Ako vje{tak dostavi nalaz ili mi{ljenje koji su nejasni, nepotpuni ili protivrje~ni sami sebi ili izvedenim okolnostima, sud }e pozvati vje{taka da ih dopuni, odnosno ispravi, i odrediti rok za ponovno dostavljanje nalaza i mi{ljenja. (3) Ukoliko vje{tak ni po pozivu suda ne dostavi potpun i razumljiv nalaz i mi{ljenje, sud }e, uz prethodno izja{njenje stranaka, odrediti drugog vje{taka. ^lan 156. Sud dostavlja strankama pismeni nalaz i mi{ljenje vje{taka najkasnije osam dana prije ro~i{ta za glavnu raspravu. ^lan 157. (1) Ro~i{te za glavnu raspravu }e se odr`ati i ako vje{tak ne pristupi na glavnu raspravu. (2) Izuzetno od stava 1. ovog ~lana, sud mo`e na prijedlog stranke odlo`iti raspravu i zakazati novo ro~i{te na koje }e ponovo pozvati vje{taka, ako utvrdi da je njegovo prisustvo na raspravi neophodno radi razja{njenja ili dopune nalaza i mi{ljenja. ^lan 158. Sud }e vje{taku dopustiti da razmatra spise, kao i da postavlja pitanja strankama i drugim vje{tacima u vezi predmeta vje{ta~enja. ^lan 159. Protiv rje{enja suda iz ~l. 148., 150., 152. i 155. ovog zakona, nije dopu{tena `alba. ^lan 160. Vje{tak ima pravo na naknadu putnih tro{kova, tro{kova za prehranu i preno}i{te i tro{kova vje{ta~enja, te pravo na razumnu nagradu za obavljeno vje{ta~enje. ^lan 161. Ako odredbama ovog zakona nije druga~ije odre|eno, na izvo|enje dokaza vje{ta~enjem na odgovaraju}i na~in se primijenjuju odredbe o saslu{anju svjedoka. ^lan 162. Odredbe ~lana 148. stav 1., ~lana 149. stav 3., ~lana 151. st. 1. i 3., i ~l. 152., 153. i 159. ovog zakona na odgovaraju}i se na~in primjenjuju i na tuma~e. 6. Saslu{anje stranaka ^lan 163. Na prijedlog stranke, sud }e odrediti izvo|enje dokaza saslu{anjem stranaka. ^lan 164. Sud }e odlu~iti da se saslu{a samo jedna stranka, ako druga stranka uskrati davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda. ^lan 165. (1) Za stranku koja nema parni~nu sposobnost saslu{at }e se njen zakonski zastupnik. Sud mo`e odlu~iti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika, saslu{a sama stranka, ako je njeno saslu{anje mogu}e. (2) Za pravnu osobu saslu{at }e se osoba koja je zakonom ili pravilima pravne osobe odre|ena da je zastupa. ^lan 166. (1) Poziv na ro~i{te dostavit }e se punomo}niku stranke, koji je du`an o tome stranku obavijestiti, odnosno, ako stranka nema punomo}nika, stranci ili osobi koja }e se za stranku saslu{ati. (2) U pozivu }e se nazna~iti da }e se na ro~i{tu izvoditi dokaz saslu{anjem stranaka i da }e stranka koja do|e na ro~i{te biti saslu{ana u odsutnosti druge stranke. ^lan 167. Ne mogu se primijeniti nikakve prisilne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radi saslu{anja niti se stranka mo`e prisiliti na davanje iskaza. ^lan 168. Odredbe o izvo|enju dokaza saslu{anjem svjedoka primjenjivat }e se i pri izvo|enju dokaza saslu{anjem stranaka, ako za saslu{anje stranaka nije {to drugo propisano. 7. Osiguranje dokaza ^lan 169. (1) Ako postoji opravdana bojazan da se dokaz ne}e mo}i izvesti ili da }e njegovo kasnije izvo|enje biti ote`ano, mo`e se Broj 53 - Strana 2816 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28.10.2003. tokom, a i prije pokretanja parnice predlo`iti da se taj dokaz izvede. (2) Osiguranje dokaza mo`e se tra`iti i tokom postupka po prijedlogu za ponavljanje postupka. ^lan 170. (1) Ako je prijedlog za osiguranje dokaza stavljen tokom parni~nog postupka, za postupanje je nadle`an sud pred kojim je postupak u toku. (2) Kad se tra`i osiguranje dokaza prije pokretanja postupka, te u izuzetnim slu~ajevima, ako je postupak ve} u toku, nadle`an je ni`i sud prvog stepena na ~ijem se podru~ju nalaze stvari koje treba razgledati odnosno sud na ~ijem podru~ju boravi osoba koju treba saslu{ati. ^lan 171. U podnesku kojim se tra`i osiguranje dokaza predlaga~ je du`an navesti ~injenice koje se imaju dokazati, dokaze koje treba izvesti i razloge iz kojih smatra da se kasnije dokaz ne}e mo}i izvesti ili da }e njegovo izvo|enje biti ote`ano. U podnesku treba navesti ime i prezime protivnika, osim ako iz okolnosti proistje~e da on nije poznat. ^lan 172. (1) Podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza sud }e dostaviti protivniku, ako je poznat, ostavljaju}i mu odgovaraju}i rok za odgovor. (2) Izuzetno, ako postoji opasnost za osiguranje dokaza, sud }e o prijedlogu odlu~iti i bez prethodnog izja{njenja protivnika. (3) U rje{enju kojim se usvaja prijedlog sud }e odrediti ro~i{te za izvo|enje dokaza, navesti }e ~injenice o kojima }e se izvoditi dokazi, te dokaze koji }e se izvesti. (4) Ako protivniku nije prije bio dostavljen podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza, on }e mu se dostaviti zajedno s rje{enjem suda kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza. (5) Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravi{te sud mo`e radi sudjelovanja na ro~i{tu za izvo|enje dokaza, postaviti privremenog zastupnika (~lan 296.). O tom postavljanju nije potrebno izdati oglas. (6) Sud mo`e u izuzetnim slu~ajevima odrediti da izvo|enje dokaza zapo~ne i prije nego {to se rje{enje kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza dostavi protivniku. (7) Protiv rje{enja suda kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza, te protiv rje{enja kojim se odlu~uje da izvo|enje dokaza zapo~ne prije nego {to se rje{enje dostavi protivniku, nije dopu{tena `alba. ^lan 173. (1) Ako su dokazi izvedeni prije nego {to je postupak pokrenut, zapisnik o izvo|enju dokaza ~uvat }e se kod suda pred kojim su dokazi izvedeni. (2) Ako je postupak u toku, a osiguranje dokaza nije izveo sud koji vodi postupak, zapisnik }e se dostaviti tome sudu. VII - SUDSKE ODLUKE 1. Zajedni~ke odredbe ^lan 174. Sud donosi odluke na ro~i{tu ili van ro~i{ta. ^lan 175. (1) Sud donosi odluke u obliku presude ili rje{enja. (2) O tu`benom zahtjevu sud odlu~uje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda rje{enjem. (3) O svim drugim pitanjima sud odlu~uje rje{enjem. (4) Odluka o tro{kovima u presudi smatra se rje{enjem. 2. Presuda a) Op}e odredbe ^lan 176. (1) Presudom sud odlu~uje o zahtjevu koji se ti~e glavne stvari i sporednih potra`ivanja. (2) Ako postoji vi{e zahtjeva, sud }e o svim tim zahtjevima odlu~iti jednom presudom. ^lan 177. (1) Sud mo`e nalo`iti tu`enom da obavi odre|enu ~inidbu samo ako je ona dospjela do zaklju~enja glavne rasprave. (2) Ako sud usvoji zahtjev za izdr`avanje, mo`e obavezati tu`enog i na ~inidbe koje nisu dospjele. (3) Presuda kojom se tu`eni obvezuje da preda ili preuzme stvari date u najam ili zakup mo`e se donijeti i prije prestanka tih odnosa. ^lan 178. Ako je tu`ilac u tu`bi tra`io damu se dosudi odre|ena stvar, a istovremeno je u tu`bi ili do zaklju~enja glavne rasprave izjavio da je voljan umjesto stvari primiti odre|eni nov~ani iznos, sud }e, ako usvoji tu`beni zahtjev, izre}i u presudi da se tu`eni mo`e osloboditi davanja stvari, ako plati taj nov~ani iznos. ^lan 179. (1) Kad se stranci u presudi nala`e izvr{enje kakve ~inidbe, odredit }e se i rok u kojem je tu ~inidbu du`na izvr{iti. (2) Ako posebnim propisima nije druga~ije odre|eno, rok za izvr{enje ~inidbe je 30 dana, ali za ~inidbe koje se ne sastoje u nov~anom davanju sud mo`e odrediti du`i rok. U mjeni~nim i ~ekovnim sporovima taj je rok 15 dana. (3) Rok za izvr{enje ~inidbe po~inje te}i prvog dana nakon dono{enja presude, odnosno, ako se presuda dostavlja u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi, prvog dana nakon dostave prepisa presude stranci kojoj je nalo`eno izvr{enje. b) Presuda na osnovu priznanja ^lan 180. (1) Ako tu`eni do zaklju~enja glavne rasprave prizna tu`beni zahtjev, sud }e bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom usvaja tu`beni zahtjev (presuda na osnovu priznanja). (2) Sud ne}e donijeti presudu na osnovu priznanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima, ako na|e da je rije~ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (~lan 3. stav 2.). (3)Dono{enje presude na osnovu priznanja odgodit }e se ako je potrebno da se o okolnostima iz stava 2. ovog ~lana, prije toga pribave obavijesti. (4) Priznanje tu`benog zahtjeva, na ro~i{tu ili u pismenom podnesku, tu`eni mo`e i bez pristanka tu`ioca opozvati do dono{enja presude. c) Presuda na osnovu odricanja ^lan 181. (1) Ako se tu`ilac do zaklju~enja glavne rasprave odrekne tu`benog zahtjeva, sud }e bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tu`beni zahtjev (presuda na osnovu odricanja). (2) Za odricanje od tu`benog zahtjeva nije potreban pristanak tu`enog. (3) Tu`ilac mo`e do dono{enja presude, na ro~i{tu ili u pisanom podnesku, opozvati odricanje od tu`benog zahtjeva bez pristanka tu`enog. d) Presuda zbog propu{tanja ^lan 182. (1) Kad tu`eni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan. (2) Tu`beni zahtjev je o~igledno neosnovan: 1) ako je tu`beni zahtjev o~igledno protivan ~injenicama navedenim u tu`bi; 2) ako su ~injenice na kojima se temelji tu`beni zahtjev u o~iglednoj protivnosti s dokazima koje je sam tu`ilac predlo`io ili s ~injenicama koje su op}epoznate. (3) Ako je zahtjev o~igledno neosnovan, sud }e donijeti presudu kojom se odbija tu`beni zahtjev. Utorak, 28.10.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 53 - Strana 2817 (4) Presuda zbog propu{tanja ne}e se donijeti o zahtjevu ili dijelu zahtjeva kojim stranke ne mogu raspolagati. ^lan 183. (1) Protiv presude zbog propu{tanja nije dopu{tena `alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje u skladu s odredbama ovog zakona. (2) Blagovremeno podnesen prijedlog iz stava 1. ovog ~lana, spre~ava da presuda zbog propu{tanja postane pravomo}na. (3) Ako prijedlogu tu`enog iz stava 1. ovog ~lana bude udovoljeno, tu`eni }e podmiriti sve opravdane tro{kove postupka koji su nastali do dono{enja presude zbog propu{tanja. e) Dono{enje, pismena izrada i dostava presude ^lan 184. (1) Sud }e donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak najkasnije u roku od 30 dana od dana zaklju~enja glavne rasprave. (2)Ukoliko sudija prekora~i rok iz stava 1. ovog ~lana, du`an je u pismenoj formi izvijestiti predsjednika suda o razlozima prekora~enja. ^lan 185. (1) Nakon zaklju~enja glavne rasprave, sud }e prisutne stranke obavijestiti o datumu dono{enja presude. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala glavnoj raspravi, sud }e je pismeno obavijestiti o datumu dono{enja presude. (2) Stranke, odnosno njihovi zastupnici ili punomo}nici, su du`ni sami preuzeti presudu u zgradi suda, te im sud ne}e dostavljati presudu u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi. (3) Ako su stranke bile uredno obavije{tene o datumu dono{enja presude, rok za `albu protiv presude po~inje te}i prvog narednog dana nakon dono{enja presude. ^lan 186. (1) U izuzetnim okolnostima, sud mo`e na zahtjev stranke odlu~iti da se dostava presude izvr{i na na~in predvi|en odredbama ovog zakona o dostavi. (2) Stranci koja nije bila uredno obavije{tena o datumu dono{enja presude, sud }e u svakom slu~aju dostaviti presudu u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi. ^lan 187. Presuda zbog propu{tanja i presuda drugostepenog suda donesena bez rasprave, dostavlja se strankama u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavi. ^lan 188. U slu~aju iz ~lana 184. stav 2. ovog zakona, sud }e ~im bude saznao da }e do}i do odgode datuma dono{enja presude o tome obavijestiti stranke, nakon ~ega }e strankama presudu dostaviti prema odredbama ovog zakona o dostavi. ^lan 189. U slu~ajevima iz ~l. 186., 187. i 188. ovog zakona, rok za podno{enje pravnog lijeka po~inje te}i prvog narednog dana nakon dostave prepisa presude. ^lan 190. Izvornik presude potpisuje sudija. ^lan 191. (1) Pismeno izra|ena presuda mora imati uvod, izreku, obrazlo`enje i uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude. (2) Uvod presude sadr`i: naziv suda, ime i prezime sudije, ime i prezime i prebivali{te, odnosno boravi{te stranaka, njihovih zastupnika i punomo}nika, kratku oznaku predmeta spora i njegovu vrijednost, dan zaklju~enja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomo}nika koji su toj raspravi bili prisutni, te dan kad je presuda donesena. (3) Izreka presude sadr`i odluku o usvajanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se ti~u glavne stvari i sporednih tra`enja, te odluku o postojanju ili nepostojanju potra`ivanja istaknutog radi prebijanja. (4)Uobrazlo`enju sud }e izlo`iti: zahtjeve stranaka i njihove navode o ~injenicama na kojima se ti zahtjevi zasnivaju, dokaze i ocjenu dokaza, kao i propise na kojima je sud zasnovao presudu. (5) U obrazlo`enju presude zbog propu{tanja, presude na osnovu priznanja ili presude na osnovu odricanja, iznijet }e se samo razlozi koji opravdavaju dono{enje takvih presuda. f) Dopunska presuda ^lan 192. (1) Ako je sud propustio da odlu~i o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o kojima se mora odlu~iti presudom, a koji su ve} raspravljeni, stranka mo`e u roku od 30 dana od prijema presude predlo`iti parni~nom sudu da se presuda dopuni. (2) Neblagovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacit }e odnosno odbiti sud bez odr`avanja ro~i{ta. ^lan 193. Kad sud na|e da je prijedlog za dopunu presude osnovan, bez ponovnog otvaranja glavne rasprave donijet }e, u roku od osam dana, presudu o zahtjevu koji nije rije{en (dopunska presuda). ^lan 194. (1) Ako je uz prijedlog za dopunu presude podnesena i `alba protiv presude, prvostepeni sud }e zastati s dostavom te `albe drugostepenom sudu dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne protekne rok za `albu protiv te odluke. (2) Ako protiv odluke o dopuni presude bude podnesena `alba, ta `alba zajedno sa `albom protiv prvobitne presude dostavit }e se drugostepenom sudu. (3) Ako se prvostepena presuda pobija `albom samo zato {to prvostepeni sud nije presudom odlu~io o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, `alba }e se smatrati prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda. g) Ispravljanje presude ^lan 195. (1) Pogre{ke u imenima i brojevima, i druge o~ite pogre{ke u pisanju i ra~unanju, nedostatke u obliku i nesaglasnost prepisa presude s izvornikom ispravit }e sud u svako doba. (2) Ispravljanje }e se obaviti posebnim rje{enjem i unijeti na kraju izvornika, a strankama }e se dostaviti prepis rje{enja. (3) Ako izme|u izvornika i prepisa presude postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke sadr`ane u izreci presude, strankama }e se dostaviti ispravljeni prepis presude s naznakom da se tim prepisom presude zamjenjuje prija{nji prepis presude. U takvom slu~aju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude te~e od dana dostave ispravljenog prepisa presude. (4) O ispravljanju presude sud mo`e odlu~iti bez saslu{anja stranaka. h) Pravomo}nost presude ^lan 196. (1) Presuda koja se vi{e ne mo`e pobijati `albom postaje pravomo}na. (2) Sud tokom cijelog postupka po slu`benoj du`nosti pazi je li stvar pravomo}no presu|ena, i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kojemu je ve} pravomo}no odlu~eno, odbacit }e tu`bu. (3) Ako je u presudi odlu~eno o potra`ivanju koje je tu`eni istakao prigovorom radi prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju toga potra`ivanja postaje pravomo}na. ^lan 197. (1) Sud je vezan za svoju presudu ~im je donesena. (2) Presuda prema strankama ima u~inak od dana dono{enja, a u slu~ajevima u kojima strankama prema odredbama ovog zakona presudu dostavlja sud - od dana kada im je dostavljena. 3. Rje{enje ^lan 198. (1) Sva rje{enja koja se donose na ro~i{tu objavljuje sudija. (2) Rje{enje koje je na ro~i{tu objavljeno dostavit }e se strankama u ovjerenom prepisu samo ako je protiv toga rje{enja Broj 53 - Strana 2818 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28.10.2003. dopu{tena posebna `alba, ili ako se na temelju rje{enja mo`e odmah tra`iti izvr{enje, ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom. (3) Sud je vezan za svoja rje{enja ako se ona ne odnose na upravljanje parnicom ili ako ovim zakonom nije {to drugo odre|eno. (4) Kad se rje{enje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima u~inak ~im je objavljeno. ^lan 199. Rje{enja koja sud donosi izvan ro~i{ta saop}avaju se strankama dostavom ovjerenog prepisa rje{enja. ^lan 200. (1) Rje{enje mora biti obrazlo`eno ako se njime odbija prijedlog stranke ili ako se njime rje{ava o prijedlozima stranaka koji su me|u sobom u opreci, a mo`e biti obrazlo`eno i u drugim slu~ajevima kad je to potrebno. (2) Pismeni sastav rje{enja treba sadr`avati uvijek uvod i izreku, a obrazlo`enje samo ako prema stavu 1. ovog ~lana rje{enje mora biti obrazlo`eno. ^lan 201. Rje{enja o kaznama izre~enim prema odredbama ovog zakona izvr{avaju se po slu`benoj du`nosti. ^lan 202. (1) Odredbe ~lana 179., ~l. 190. do 195. i ~lana 197. stav 2. ovog zakona na odgovaraju}i na~in }e se primjenjivati i na rje{enja. (2) Odredbe ~l. 184. do 186. i ~l. 188. i 189. ovog zakona na odgovaraju}i na~in }e se primjenjivati i na rje{enja iz ~lana 198. stav 2. ovog zakona. B. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA VIII - REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI 1. @alba protiv presude a) Pravo na `albu ^lan 203. (1) Protiv presude donesene u prvom stepenu stranke mogu podnijeti `albu u roku od 30 dana od dana dono{enja presude, odnosno, ako se presuda dostavlja u skladu s odredbama ovog zakona o dostavi, 30 dana nakon dostave prepisa presude, ako u ovom zakonu nije odre|en drugi rok. U mjeni~nim i ~ekovnim sporovima taj rok je 15 dana. (2) Blagovremeno podnesena `alba spre~ava da presuda postane pravomo}na u dijelu koji se pobija `albom. (3) O `albi protiv presude odlu~uje drugostepeni sud. ^lan 204. (1) Stranka se mo`e odre}i prava na `albu od trenutka prijema presude. (2) Do dono{enja odluke drugostepenog suda stranka mo`e odustati od ve} podnesene `albe. (3) Odricanje ili odustanak od `albe ne mo`e se opozvati. b) Sadr`aj `albe ^lan 205. @alba mora sadr`ati: 1) ozna~enje presude protiv koje se izjavljuje `alba; 2) izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u odre|enom dijelu; 3) razlog `albe; 4) potpis podnositelja `albe. ^lan 206. (1) Ako `alba ne sadr`i podatke iz ~lana 205. ovog zakona (nepotpuna `alba), prvostepeni sud }e rje{enjem protiv kojeg nije dopu{tena `alba pozvati `alitelja da u roku od osam dana dopuni ili ispravi `albu. (2) Ako `alitelj u roku iz stava 1. ovog ~lana ne postupi po tra`enju suda, sud }e rje{enjem odbaciti `albu kao nepotpunu. ^lan 207. (1) U `albi se ne mogu iznositi nove ~injenice i predlagati novi dokazi, osim ako `alitelj pru`i dokaze da ih bez svoje krivnje nije mogao iznijeti odnosno predlo`iti do zaklju~enja glavne rasprave. (2) Pozivaju}i se na nove ~injenice, `alitelj je du`an navesti dokaze kojima bi se te ~injenice utvrdile, a predla`u}i nove dokaze, du`an je navesti ~injenice koje tim dokazima treba utvrditi. (3) Prigovor zastare i prigovor radi prebijanja koji nisu izneseni pred prvostepenim sudom ne mogu se iznositi u `albi. (4) Ako su zbog izno{enja novih ~injenica i predlaganja novih dokaza uzrokovani tro{kovi u postupku u povodu `albe, te }e tro{kove neovisno o ishodu spora podmirivati ona stranka koja je iznijela nove ~injenice, odnosno predlo`ila nove dokaze. c) Razlozi zbog kojih se presuda mo`e pobijati ^lan 208. (1) Presuda se mo`e pobijati: 1) zbog povrede odredaba parni~nog postupka; 2) zbog pogre{no ili nepotpuno utvr|enog ~injeni~nog stanja; 3) zbog pogre{ne primjene materijalnog prava. (2) Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se pobijati zbog povrede odredaba parni~nog postupka ili zbog toga {to je izjava o priznanju, odnosno o odricanju data u zabludi ili pod uticajem prisile ili prevare. ^lan 209. Povreda odredaba parni~nog postupka postoji ako sud u toku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo od uticaja na dono{enje zakonite i pravilne presude. ^lan 210. (1) Pogre{no ili nepotpuno utvr|eno ~injeni~no stanje postoji kad je sud neku odlu~nu ~injenicu pogre{no utvrdio, odnosno kad je nije utvrdio. (2) Nepotpuno utvr|eno ~injeni~no stanje postoji i kad na to upu}uju nove ~injenice ili novi dokazi. ^lan 211. Pogre{na primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio. d) Postupak po `albi ^lan 212. @alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. ^lan 213. (1) Neblagovremenu, nepotpunu ili nedopu{tenu `albu, odbacit }e rje{enjem prvostepeni sud bez odr`avanja ro~i{ta. (2) @alba je neblagovremena ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njeno podno{enje. (3) @alba je nedopu{tena ako je `albu podnijela osoba koja nije ovla{tena za podno{enje `albe, ili osoba koje se odrekla ili je odustala od `albe, ili ako osoba koja je podnijela `albu nema pravnog interesa za podno{enje `albe. ^lan 214. (1) Primjerak blagovremene, potpune i dopu{tene `albe dostavit }e prvostepeni sud protivnoj stranci odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema `albe. Protivna stranka mo`e u roku od osam dana od prijema `albe podnijeti tome sudu odgovor na `albu. (2) Primjerak odgovora na `albu dostavit }e prvostepeni sud `alitelju odmah, a najkasnije u roku od osam dana od prijema odgovora na `albu. (3) Neblagovremeno podnesen odgovor na `albu ne}e se uzeti u razmatranje. (4) Podnesci primljeni nakon prijema odgovora na `albu ili nakon proteka roka za odgovor na `albu ne}e se uzimati u Utorak, 28.10.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 53 - Strana 2819 razmatranje, osim ukoliko sud od stranke izri~ito zatra`i dodatno izja{njenje. ^lan 215. (1) Nakon prijema odgovora na `albu ili nakon proteka roka za odgovor na `albu, prvostepeni sud }e `albu i odgovor na `albu, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti drugostepenom sudu najkasnije u roku od osam dana. (2) Ako `alitelj tvrdi da su u prvostepenom postupku povrije|ene odredbe parni~nog postupka, sudija prvostepenog suda dat }e obja{njenje u povodu navoda `albe koji se ti~u tih povreda, a prema potrebi }e provjeriti istinitost tih navoda u `albi. ^lan 216. (1) Kad spisi po `albi stignu drugostepenom sudu, odre|uje se sudija izvjestitelj. (2) Sudija izvjestitelj mo`e, prema potrebi, od prvostepenog suda pribaviti izvje{taj o povredama odredaba parni~nog postupka i zatra`iti da se radi utvr|ivanja tih povreda provedu provjere. ^lan 217. (1) Drugostepeni sud odlu~uje o `albi u sjednici vije}a ili na osnovu odr`ane rasprave. (2) Drugostepeni sud }e zakazati raspravu kada ocijeni da je radi pravilnog utvr|ivanja ~injeni~nog stanja potrebno pred drugostepenim sudom utvrditi nove ~injenice ili izvesti nove dokaze ili ponovo izvesti ve} izvedene dokaze, kao i kada ocijeni da je zbog povrede odredaba parni~nog postupka u prvostepenom postupku potrebno odr`ati raspravu pred drugostepenim sudom. (3) Drugostepeni sud odr`at }e sjednicu vije}a, odnosno raspravu, u roku od 45 dana nakon {to od prvostepenog suda primi spise po `albi. (4) Drugostepeni sud }e donijeti odluku u roku od 30 dana od dana odr`avanja sjednice vije}a na kojoj je odlu~eno o `albi, odnosno, ako je odr`ana rasprava, u roku od 30 dana od dana zaklju~enja rasprave. ^lan 218. (1) Na raspravu se pozivaju stranke odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomo}nici, a i oni svjedoci i vje{taci za koje sud odlu~i da se saslu{aju. (2)Ako sa rasprave izostane `alitelj, rasprava se ne}e odr`ati, a odluka }e se donijeti na osnovu navoda `albe i odgovora na `albu. (3) Ako sa rasprave izostane stranka koja nije `alitelj, sud }e raspravljati o `albi i donijeti odluku. (4) U pozivu za raspravu stranka }e biti upozorena na posljedice nedolaska na raspravu. ^lan 219. (1) Rasprava pred drugostepenim sudom po~inje kratkim izlaganjem izvjestitelja o stanju predmeta, bez izno{enja njegovog mi{ljenja o osnovanosti `albe. (2)Nakon toga pro~itat }e se presuda ili dio presude na koji se odnosi `alba, a prema potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom. Zatim }e `alitelj obrazlo`iti svoju `albu, a protivna stranka odgovor na `albu. ^lan 220. Ako u ~l. 217. do 219. ovog zakona nije {to drugo odre|eno, odredbe ovog zakona o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom na odgovaraju}i na~in se primijenjuju i na raspravu pred drugostepenim sudom. e) Granice ispitivanja prvostepene presude ^lan 221. Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kojem se pobija `albom, u granicama razloga navedenih u `albi, paze}i po slu`benoj du`nosti na primjenu materijalnog prava i povrede odredaba parni~nog postupka koje se odnose na strana~ku sposobnost i zastupanje. f) Odluke drugostepenog suda o `albi ^lan 222. (1) Odluke drugostepenog suda donose se nakon vije}anja glasanjem. (2) U prostoriji u kojoj se vije}a i glasa mogu biti prisutni samo ~lanovi vije}a i zapisni~ar. Kad treba donijeti odluku o jednostavnijim pitanjima, vije}e mo`e odluku donijeti i u samom zasjedanju. ^lan 223. (1) Predsjednik vije}a rukovodi vije}anjem i glasanjem i glasa posljednji. On se brine da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. (2) Za svaku odluku vije}a potrebna je ve}ina glasova. (3) ^lanovi vije}a ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vije}a. (4) ^lan vije}a koji je pri glasanju o kojem ranijem pitanju ostao u manjini ne mo`e se suzdr`ati od glasanja o pitanju o kojem se ima kasnije odlu~iti. (5) Ako se u vezi pojedinih pitanja o kojima se odlu~uje glasovi podijele na vi{e razli~itih mi{ljenja, tako da nijedno od njih nema ve}inu, razdvojit }e se pitanja i glasanje }e se ponavljati sve dok se ne postigne ve}ina. Ako se u pogledu visine nov~anog iznosa ili koli~ine glasovi podijele na vi{e od dva mi{ljenja, ponovo }e se raspravljati o razlozima za svako mi{ljenje. Ako se i nakon toga ne mo`e posti}i ve}ina, glasovi dati za najve}i nov~ani iznos ili koli~inu dodat }e se glasovima datim za najbli`i manji nov~ani iznos ili koli~inu dok se ne postigne ve}ina. ^lan 224. Drugostepeni sud mo`e u sjednici vije}a ili na osnovu odr`ane rasprave: 1) odbaciti `albu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedopu{tenu; 2) odbiti `albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu; 3) ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno su|enje; 4) ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tu`bu, ili 5) preina~iti prvostepenu presudu. ^lan 225. Neblagovremenu, nepotpunu ili nedopu{tenu `albu odbacit }e drugostepeni sud rje{enjem, ako to nije u~inio prvostepeni sud. ^lan 226. Drugostepeni sud }e presudom odbiti `albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu kad ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po slu`benoj du`nosti. ^lan 227. (1) Drugostepeni sud }e u sjednici vije}a ili na osnovu odr`ane rasprave rje{enjem ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti istom prvostepenom sudu radi odr`avanja nove glavne rasprave, ako utvrdi da postoji jedan od slijede}ih razloga iznesenih u `albi: 1) ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu na osnovu priznanja ili presudu na osnovu odricanja; 2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propu{tanjem dostave nije dana mogu}nost da raspravlja pred sudom, a to je postupanje bilo od uticaja na dono{enje zakonite i pravilne presude; 3) ako je sud donio presudu bez glavne rasprave; 4) ako je presudu donio sudija koji se po zakonu mora izuzeti. (2) Ako drugostepeni sud utvrdi da je u postupku pred prvostepenim sudom odlu~eno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadle`nosti ili o zahtjevu o kome ve} te~e parnica ili o kojem je ve} prije pravomo}no presu|eno ili koga se tu`ilac odrekao ili o Broj 53 - Strana 2820 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28.10.2003. kojem je ve} zaklju~ena sudska nagodba, ukinut }e prvostepenu presudu i odbaciti tu`bu. (3) Ako drugostepeni sud utvrdi da je u prvostepenom postupku kao tu`ilac ili tu`eni sudjelovala osoba koja ne mo`e biti stranka u postupku ili ako stranku u postupku koja je pravna osoba nije zastupala ovla{tena osoba ili ako parni~no nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomo}nik stranke nije imao potrebna ovla{tenja za vo|enje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku, ako vo|enje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno, s obzirom na prirodu povrede ukinut }e prvostepenu presudu i vratiti predmet nadle`nom prvostepenom sudu ili }e ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tu`bu. (4) Kad drugostepeni sud ukine presudu prvostepenog suda i predmet vrati istom sudu na ponovno su|enje, mo`e narediti da se nova glavna rasprava odr`i pred drugim sudijom. (5) U obrazlo`enju rje{enja kojim se prvostepena presuda ukida treba navesti koje su odredbe parni~nog postupka povrije|ene i u ~emu se povrede sastoje. ^lan 228. Prvostepeni sud je du`an, odmah po prijemu rje{enja drugostepenog suda, odrediti pripremno ro~i{te ili ro~i{te za glavnu raspravu, koje }e se odr`ati najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema rje{enja drugostepenog suda, te izvesti sve parni~ne radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostepeni sud u svom rje{enju. ^lan 229. Drugostepeni sud }e, u sjednici vije}a ili na osnovu odr`ane rasprave, presudom preina~iti prvostepenu presudu, ako utvrdi da postoji jedan od slijede}ih razloga iznesenih u `albi: 1) ako je utvrdio da postoji povreda odredaba parni~nog postupka, osim u slu~ajevima iz ~lana 227. ovog zakona; 2) ako je u sjednici vije}a druga~ijom ocjenom isprava i posredno izvedenih dokaza ve} izvedenih pred prvostepenim sudom utvrdio druga~ije ~injeni~no stanje nego {to je ono u prvostepenoj presudi; 3) ako je nakon odr`ane rasprave, na osnovu novih dokaza ili ponovnog izvo|enja ve} izvedenih dokaza, utvrdio druga~ije ~injeni~no stanje nego {to je ono u prvostepenoj presudi; 4) ako smatra da je ~injeni~no stanje u prvostepenoj presudi pravilno utvr|eno, ali da je prvostepeni sud pogre{no primijenio materijalno pravo; 5) ako je utvrdio da je prvostepenom presudom prekora~en tu`beni zahtjev. ^lan 230. Drugostepeni sud nemo`e preina~iti presudu na {tetu stranke koja se `alila, ako je samo ona podnijela `albu. ^lan 231. U obrazlo`enju presude, odnosno rje{enja, drugostepeni sud }e ocijeniti `albene navode koji su od odlu~nog zna~aja. ^lan 232. Drugostepeni sud dostavit }e svoju odluku strankama i drugim zainteresovanim osobama, kao i sudu prvog stepena. 2. @alba protiv rje{enja ^lan 233. (1) Protiv rje{enja prvostepenog suda dopu{tena je `alba, ako u ovom zakonu nije odre|eno da `alba nije dopu{tena. (2) Ako ovaj zakon izri~ito odre|uje da posebna `alba nije dopu{tena, rje{enje prvostepenog suda mo`e se pobijati samo u `albi protiv kona~ne odluke. ^lan 234. (1) Blagovremeno podnesena `alba zadr`ava izvr{enje rje{enja, ako ovim zakonom nije druga~ije propisano. (2) Rje{enje protiv kojeg nije dopu{tena posebna `alba mo`e se odmah izvr{iti. ^lan 235. Rje{avaju}i o `albi drugostepeni sud mo`e: 1) odbaciti `albu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedopu{tenu; 2) odbiti `albu kao neosnovanu i potvrditi rje{enje prvostepenog suda; 3) uva`iti `albu i rje{enje preina~iti ili ukinuti, te prema potrebi predmet vratiti na ponovni postupak. ^lan 236. U postupku po `albi protiv rje{enja na odgovaraju}i }e se na~in primjenjivati odredbe ovog zakona koje va`e za `albu protiv presude, osim odredaba o odr`avanju rasprave pred drugostepenim sudom. IX - VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI 1.Revizija ^lan 237. (1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomo}ne presude donesene u drugom stepenu u roku od 30 dana od dana dostave prepisa presude. (2) Revizija nije dopu{tena ako vrijednost pobijanog dijela pravomo}ne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka. (3) Izuzetno, Vrhovni sud Federacije mo`e dopustiti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlu~ivanje po reviziji bilo od zna~aja za primjenu prava u drugim slu~ajevima. ^lan 238. O reviziji odlu~uje Vrhovni sud Federacije. ^lan 239. Podnesena revizija ne zadr`ava izvr{enje pravomo}ne presude protiv koje je izjavljena. ^lan 240. (1) Revizija se mo`e izjaviti: 1) zbog povrede odredaba parni~nog postupka iz ~lana 209. ovog zakona koja je u~injena u postupku pred drugostepenim sudom; 2) zbog pogre{ne primjene materijalnog prava; 3) zbog prekora~enja tu`benog zahtjeva, ako je ta povreda u~injena u postupku pred drugostepenim sudom. (2) Revizija se ne mo`e izjaviti zbog pogre{no ili nepotpuno utvr|enog ~injeni~nog stanja. ^lan 241. Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojemu se ona pobija revizijom, u granicama razloga navedenih u reviziji, paze}i po slu`benoj du`nosti na primjenu materijalnog prava i povrede odredaba parni~nog postupka koje se odnose na strana~ku sposobnost i zastupanje. ^lan 242. Stranke mogu u reviziji iznositi nove ~injenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na povrede odredaba parni~nog postupka koje su u~injene u postupku pred drugostepenim sudom. ^lan 243. Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. ^lan 244. Neblagovremenu ili nepotpunu reviziju, odbacit }e rje{enjem prvostepeni sud, bez odr`avanja ro~i{ta. ^lan 245. (1) Primjerak blagovremene i potpune revizije prvostepeni sud }e dostaviti protivnoj stranci. (2) U roku od osam dana od dana dostave revizije protivna stranka mo`e podnijeti sudu odgovor na reviziju. (3) Nakon prijema odgovora na reviziju ili nakon proteka roka za odgovor, prvostepeni sud dostavit }e reviziju i odgovor na reviziju, ako je podnesen, sa svim spisima, revizijskom sudu. Utorak, 28.10.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 53 - Strana 2821 (4) Primjerak revizije i odgovora na reviziju dostavlja se i drugostepenom sudu. ^lan 246. O reviziji revizijski sud odlu~uje bez rasprave. ^lan 247. (1) Nedopu{tenu reviziju odbacit }e revizijski sud rje{enjem, kao i neblagovremenu ili nepotpunu reviziju, ako to, u granicama svojih ovla{tenja, nije u~inio prvostepeni sud. (2) Revizija je nedopu{tena ako ju je izjavila osoba koja nije ovla{tena na podno{enje revizije, ili osoba koja je odustala od revizije, ili ako osoba koja je izjavila reviziju nema pravni interes za podno{enje revizije ili ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne mo`e podnijeti. ^lan 248. Revizijski sud }e presudom odbiti reviziju kao neosnovanu, ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena. ^lan 249. (1) Ako utvrdi da postoji povreda odredaba parni~nog postupka zbog koje se revizija mo`e izjaviti, osim povreda odre|enih u st. 2. i 3. ovog ~lana, revizijski sud }e, s obzirom na prirodu povrede, presudom preina~iti presudu drugostepenog suda ili rje{enjem ukinuti u cijelosti ili djelimi~no presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno su|enje istom ili drugom vije}u drugostepenog suda, odnosno drugom nadle`nom sudu. (2) Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom odlu~eno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadle`nosti ili o kojem je ve} prije pravomo}no presu|eno ili koga se tu`ilac odrekao ili o kojem je ve} zaklju~ena sudska nagodba, revizijski sud }e ukinuti rje{enjem donesene odluke i odbaciti tu`bu. (3) Ako je u postupku pred prvostepenim ili drugostepenim sudom, kao tu`ilac ili tu`eni sudjelovala osoba koja ne mo`e biti stranka u postupku ili ako stranku u postupku koja je pravna osoba nije zastupala ovla{tena osoba ili ako parni~no nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomo}nik stranke nije imao potrebna ovla{tenja za vo|enje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vo|enje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno, revizijski sud }e s obzirom na prirodu povrede, postupiti prema odredbama st. 1. ili 2. ovog ~lana. ^lan 250. (1) Ako revizijski sud utvrdi da je materijalno pravo pogre{ no primijenjeno, presudom }e usvojiti reviziju i preina~iti pobijanu presudu. (2) Ako revizijski sud ustanovi da je zbog pogre{ne primjene materijalnog prava ili zbog povrede pravila postupka ~injeni~no stanje nepotpuno utvr|eno i da zbog toga nema uvjeta za preinaku pobijane presude, rje{enjem }e usvojiti reviziju, ukinuti u cijelosti ili djelimi~no presudu drugostepenog suda i predmet vratiti na ponovno su|enje istom ili drugom vije}u drugostepenog suda. ^lan 251. Ako utvrdi da je pravomo}nom presudom donesenom u drugom stepenu prekora~en tu`beni zahtjev, revizijski sud }e presudom preina~iti pobijanu presudu. ^lan 252. Revizijski sud dostavlja svoje odluke strankama, kao i prvostepenom i drugostepenom sudu. ^lan 253. Ako u ~l. 237. do 252. ovog zakona nije {to drugo odre|eno, u postupku povodom revizije na odgovaraju}i }e se na~in primjenjivati odredbe ovog zakona o `albi protiv presude, osim odredaba o odr`avanju rasprave pred drugostepenim sudom. ^lan 254. (1) Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rje{enja drugostepenog suda kojim je postupak pravomo}no zavr{en. (2) Revizija protiv rje{enja iz stava 1. ovog ~lana nije dopu{tena u sporovima u kojima ne bi bila dopu{tena revizija protiv pravomo}ne presude. (3) Revizija je uvijek dopu{tena protiv rje{enja drugostepenog suda kojim se podnesena `alba odbacuje, odnosno kojim se potvr|uje rje{enje prvostepenog suda o odbacivanju revizije. (4) U postupku u povodu revizije protiv rje{enja na odgovaraju} i na~in }e se primjenjivati odredbe ovog zakona o reviziji protiv presude. 2. Ponavljanje postupka ^lan 255. Postupak koji je odlukom suda pravomo}no zavr{en mo`e se na prijedlog stranke ponoviti: 1) ako je pri dono{enju odluke sudjelovao sudija koji je po zakonu morao biti izuzet; 2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem nije bila data mogu}nost da raspravlja pred sudom; 3) ako je u postupku kao tu`ilac ili tu`eni sudjelovala osoba koja ne mo`e biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovla{tena osoba, ili ako parni~no nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomo}nik stranke nije imao potrebna ovla{tenja za vo|enje parnice, ili za pojedine radnje u postupku, ako vo|enje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno; 4) ako se odluka suda zasniva na la`nom iskazu svjedoka ili vje{taka ili na ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sadr`aj; 5) ako je do odluke suda do{lo zbog krivi~nog djela sudije, zakonskog zastupnika ili punomo}nika stranke, protivne stranke ili koje tre}e osobe; 6) ako stranka sazna za nove ~injenice ili na|e ili stekne mogu}nost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te ~injenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prija{njem postupku. ^lan 256. (1) Iz razloga navedenih u ~lanu 255. ta~. 1. do 3. ovog zakona, ne mo`e se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prija{njem postupku. (2) Zbog okolnosti navedenih u ~lanu 255. ta~. 1 i 6. ovog zakona, ponavljanje postupka mo`e se dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te okolnosti iznijeti prije nego {to je prija{nji postupak zavr{en pravomo}nom sudskom odlukom. ^lan 257. (1) Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se u roku od 30 dana, i to: 1) u slu~aju iz ~lana 255. ta~ka 1. ovog zakona od dana kad je stranka saznala za taj razlog; 2) u slu~aju iz ~lana 255. ta~ka 2. ovog zakona od dana kad je odluka dostavljena stranci; 3) u slu~aju iz ~lana 255. ta~ka 3. ovog zakona, ako je u postupku kao tu`ilac ili tu`eni sudjelovala osoba koja ne mo`e biti stranka u postupku - od dana kad je odluka dostavljena toj osobi; ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovla{tena osoba ili ako parni~no nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik - od dana kad je odluka dostavljena stranci odnosno njenom zakonskom zastupniku, ako zakonski zastupnik odnosno punomo}nik stranke nije imao potrebno ovla{tenje za vo|enje parnice ili za pojedine radnje u postupku - od dana kad je stranka saznala za taj razlog; 4) u slu~ajevima iz ~lana 255. ta~. 4. i 5. ovog zakona - od dana kad je stranka saznala za pravomo}nu presudu u krivi~nom postupku, a ako se krivi~ni postupak ne mo`e provesti, onda od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne mo`e pokrenuti; Broj 53 - Strana 2822 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28.10.2003. 5) u slu~aju iz ~lana 255. ta~ka 6. ovog zakona - od dana kad je stranka mogla iznijeti sudu nove ~injenice, odnosno nova dokazna sredstva. (2) Ako bi rok odre|en u stavu 1. ovog ~lana po~eo te}i prije nego {to je odluka postala pravomo}na, taj }e se rok ra~unati od pravomo}nosti odluke ako protiv nje nije bio izjavljen pravni lijek, odnosno od dostave pravomo}ne odluke vi{eg suda izre~ene u posljednjem stepenu. (3) Nakon {to protekne rok od pet godina od dana kad je odluka postala pravomo}na, prijedlog za ponavljanje postupka ne mo`e se podnijeti, osim ako se ponavljanje tra`i iz razloga navedenih u ~lanu 255. ta~. 2. i 3. ovog zakona. ^lan 258. O prijedlogu za ponavljanje postupka odlu~uje drugostepeni sud, i to sudija pojedinac koji nije sudjelovao u dono{enju drugostepene odluke u prija{njem postupku. ^lan 259. (1) Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donio odluku u prvom stepenu. (2) U prijedlogu se posebno moraju navesti zakonska osnova po kojoj se tra`i ponavljanje, okolnosti iz kojih proizilazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku i dokazi kojima se potkrepljuju navodi predlaga~a, te u~initi vjerovatnim da bi u ponovljenom postupku mogla za predlaga~a biti donesena povoljnija odluka. ^lan 260. (1) Neblagovremene, nepotpune ili nedopu{tene prijedloge za ponavljanje postupka odbacit }e rje{enjem prvostepeni sud bez odr`avanja ro~i{ta. (2) Ako prvostepeni sud ne odbaci prijedlog, dostavit }e primjerak prijedloga protivnoj stranci koja ima pravo da u roku od 15 dana odgovori na prijedlog. ^lan 261. Nakon prijema odgovora na prijedlog ili nakon proteka roka za davanje odgovora, prvostepeni sud }e prijedlog i odgovor na prijedlog, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti drugostepenom sudu najkasnije u roku od osam dana. ^lan 262. (1) Drugostepeni sud odlu~uje o prijedlogu za ponavljanje postupka u pravilu bez odr`avanja rasprave. (2) Ako sud ocijeni da je odr`avanje rasprave neophodno, postupit }e u skladu s odredbama ~l. 218. do 220. ovog zakona. ^lan 263. (1) Nakon {to drugostepeni sud donese odluku o prijedlogu, sudu prvog stepena vra}a sve spise s dovoljnim brojem ovjerenih prepisa svoje odluke. (2) U rje{enju kojim se dopu{ta ponavljanje postupka izre}i }e se da se ukida odluka donesena u prija{njem postupku. (3) Protiv rje{enja drugostepenog suda kojim se usvaja prijedlog za ponavljanje postupka `alba nije dopu{tena. (4) @alba protiv rje{enja drugostepenog suda kojim se odbija prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se istom sudu, koji o `albi odlu~uje u vije}u trojice sudija. ^lan 264. (1) U ponovnom postupku pred prvostepenim sudom ne mo`e postupati sudija koji je odlu~ivao u prija{njem postupku. (2) Prvostepeni sud }e odrediti pripremno ro~i{te odmah po prijemu rje{enja drugostepenog suda, a najkasnije u roku od osam dana. 3. Odnos izme|u prijedloga za ponavljanje postupka i revizije ^lan 265. (1) Ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka samo iz razloga iz kojih se mo`e izjaviti i revizija, smatrat }e se da je stranka izjavila reviziju. (2) Ako stranka izjavi reviziju iz razloga {to je u prvostepenom ili drugostepenom postupku odlu~eno o zahtjevu o kojem je ve} prije pravomo}no presu|eno ili koga se tu`ilac ve} odrekao ili o kojem je sklopljena sudska nagodba, i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz bilo kojeg razloga iz ~lana 255. ovog zakona, sud }e prekinuti postupak u povodu prijedloga za ponavljanje postupka do zavr{etka postupka po reviziji. (3) Ako stranka izjavi reviziju iz bilo kojeg razloga, osim iz razloga navedenih u stavu 2. ovog ~lana, i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz razloga iz ~lana 255. stav 1. ta~. 4. i 5. ovog zakona, koji su potkrijepljeni pravomo}nom presudom donesenom u krivi~nom postupku, sud }e prekinuti postupak po reviziji do zavr{etka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka. (4) U svim ostalim slu~ajevima u kojima stranka izjavi reviziju i istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka, sud }e odlu~iti koji }e postupak nastaviti, a koji prekinuti, uzimaju}i u obzir sve okolnosti, a osobito razloge zbog kojih su oba pravna lijeka podnesena i dokaze, koje su stranke predlo`ile. ^lan 266. (1)Odredbe ~lana 265. st. 1. i 3. ovog zakona, primijenit }e se i kad je stranka najprije podnijela prijedlog za ponavljanje postupka, a nakon toga izjavila reviziju. (2) U svim ostalim slu~ajevima u kojima stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka i nakon toga izjavi reviziju, sud }e, u pravilu, prekinuti postupak po reviziji do zavr{etka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka, osim ako ustanovi da postoje ozbiljni razlozi da postupi druga~ije. ^lan 267. (1) Rje{enje iz ~lana 265. ovog zakona donosi prvostepeni sud ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne prvostepenom sudu prije nego {to je predmet u povodu revizije upu}en revizijskom sudu. Ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne po{to je predmet u povodu revizije upu}en revizijskom sudu, rje{enje iz ~lana 265. ovog zakona, donosi revizijski sud. (2) Rje{enje iz ~lana 266. ovog zakona donosi prvostepeni sud, osim ako je predmet, u vrijeme kad revizija stigne prvostepenim sudu, u povodu prijedloga za ponavljanje postupka upu}en vi{em sudu radi dono{enja odluke, u kojem slu~aju rje{enje donosi vi{i sud. (3) Protiv rje{enja suda iz st. 1. i 2. ovog ~lana nije dopu{tena `alba. Dio tre}i X - SUDSKE MJERE OSIGURANJA ^lan 268. (1) Za odlu~ivanje o prijedlogu za osiguranje, uklju~uju}i i osiguranje na imovini protivnika osiguranja koja se nalazi izvan Federacije odnosno Bosne i Hercegovine, koji je podnesen prije pokretanja parni~nog postupka kao i u toku tog postupka nadle`an je sud koji postupa po tu`benom zahtjevu. Odluku o mjeri osiguranja donosi sud koji postupa u prvom stepenu, a neposredno vi{i sud kada je prijedlog za njeno dono{enje podnesen nakon dostave predmeta tome sudu radi odlu~ivanja o pravnom lijeku. (2) Nakon pravomo}nosti odluke o tu`benom zahtjevu, o prijedlogu za osiguranje odlu~uje sud koji bi bio nadle`an za odlu~ivanje o tu`benom zahtjevu u prvom stepenu. ^lan 269. (1) Mjera osiguranja mo`e se odrediti: 1) ako predlaga~ osiguranja u~ini vjerovatnim postojanje potra`ivanja ili prava, i 2) ako postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja mogao sprije~iti ili znatno ote`ati ostvarenje potra`ivanja, posebno time {to }e svoju imovinu otu|iti, prikriti, opteretiti ili na drugi na~in njom raspolagati odnosno promijeniti postoje}e stanje stvari ili na neki drugi na~in {tetno uticati na prava predlaga~a osiguranja. Utorak, 28.10.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 53 - Strana 2823 (2) Ako druga~ije nije zakonom odre|eno, sud }e odrediti mjeru osiguranja samo pod uslovom da predlaga~ osiguranja, u roku koji odredi sud, prema odredbama zakona o izvr{nom postupku, da jemstvo za {tetu koja bi protivniku osiguranja mogla nastati odre|ivanjem i provo|enjem mjere osiguranja. Ako predlaga~ osiguranja ne da jemstvo u odre|enom roku, sud }e odbiti prijedlog za odre|ivanje mjere osiguranja. Na njegov zahtjev, sud mo`e osloboditi predlaga~a osiguranja od obaveze davanja jemstva ako sud utvrdi da on nije u finansijskoj mogu}nosti da jemstvo da. (3) Bosna i Hercegovina, njeni entiteti, Br~ko Distrikt BiH, kantoni, grad i op}ine su izuzeti od obaveze iz stava 2. ovog ~lana. ^lan 270. Jemstvo iz ~lana 269. ovog zakona se vra}a u roku od osam dana od dana prestanka va`enja mjere osiguranja. Ukoliko u me|uvremenu protivnik osiguranja podnese tu`bu za naknadu {tete, nadle`ni sud za postupanje u tom predmetu }e odlu~iti o va`enju odre|enog jemstva. ^lan 271. (1) Radi osiguranja nov~anog potra`ivanja mogu se odrediti slijede}e mjere: 1) zabrana protivniku osiguranja da otu|i, sakrije, optereti ili raspola`e odre|enom imovinom u vrijednosti koja je dovoljna za osiguranje potra`ivanja predlaga~a osiguranja. Ova zabrana }e se zabilje`iti u odgovaraju}im javnim registrima; 2) ~uvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz ta~ke 1. ovog stava i to pologanjem u depozit suda ako je to mogu}e ili predajom u posjed tre}oj osobi; 3) zabrana du`niku protivnika osiguranja da isplati protivniku osiguranja potra`ivanje ili da mu preda stvar, kao i zabrana protivniku osiguranja da primi stvar, da naplati potra`ivanje i da njime raspola`e. Ova zabrana se mo`e izre}i i svakoj drugoj osobi od koje protivnik osiguranja mo`e zahtijevati isplatu ili predaju stvari; 4) predbilje`ba zalo`nog prava na nekretnini protivnika osiguranja ili na pravu uknji`enom na nekretnini do vrijednosti dosu|enog glavnog potra`ivanja sa kamatama i tro{kovima. (2) Mjera iz stava 1. ta~ka 4. ovog ~lana mo`e se odrediti samo ukoliko o potra`ivanju povjerioca ve} postoji odluka suda koja nije postala izvr{na. (3) Rje{enja o odre|ivanju mjera osiguranja iz stava 1. ovog ~lana, dostavljaju se protivniku osiguranja, du`niku protivnika osiguranja, ako je potrebno, i odgovaraju}im javnim registrima. Mjera osiguranja smatra se provedenom dostavom protivniku osiguranja ili du`niku protivnika osiguranja, akomuse dostavlja, ili odgovaraju}em javnom registru, ovisno o tome koji je od ova tri datuma prijema raniji po vremenu. (4) Na podru~ju gdje ne postoje zemlji{ne knjige, mjere osiguranja iz ovog ~lana }e se provesti primjenom odgovaraju}ih pravila izvr{nog postupka. ^lan 272. (1) Radi osiguranja potra`ivanja koje je upravljeno na odre|enu stvar ili njen dio mogu se odrediti slijede}e mjere osiguranja: 1) zabrana protivniku osiguranja otu|enja, sakrivanja, optere} enja ili raspolaganja imovinom na koju je upravljeno potra`ivanje. Ako se imovina nalazi u Bosni i Hercegovini, ova zabrana }e se zabilje`iti u odgovaraju}im javnim registrima; 2) ~uvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz ta~ke 1. ovog stava i to pologanjem u depozit suda, ako je to mogu}e, ili predajom u posjed tre}oj osobi; 3) zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti {tetu imovini na koju je upravljeno potra`ivanje ili nalog protivniku osiguranja da obavi odre|ene radnje potrebne da bi se sa~uvala imovina ili da bi se odr`alo postoje}e stanje stvari; 4) ovla{tenje predlaga~u osiguranja da poduzme odre|ene aktivnosti. (2) Odredbe st. 3. i 4. ~lana 271. ovog zakona primijenjuju se i u slu~aju osiguranja potra`ivanja upravljenih na odre|enu stvar ili jedan njen dio. (3) Mjere osiguranja iz ovog ~lana ne smiju u cijelosti obuhvatiti zahtjev koji se njima obezbje|uje. ^lan 273. (1) Radi osiguranja drugih prava ili odr`avanja postoje}eg stanja, mogu se izre}i slijede}e mjere osiguranja: 1) zabrana protivniku osiguranja da poduzima odre|ene aktivnosti ili nalog da poduzme odre|ene aktivnosti u cilju odr`avanja postoje}eg stanja ili spre~avanja nastanka {tete suprotnoj stranci; 2) ovla{tenje predlaga~u osiguranja da poduzme odre|ene aktivnosti; 3) povjeravanje odre|ene imovine protivnika osiguranja tre}oj osobi na ~uvanje i staranje; 4) odlaganje postupka izvr{enja po prijedlogu tre}ih osoba, pod uslovima predvi|enim zakonom kojim se ure|uje izvr{ni postupak; i 5) druge mjere koje sud odredi kao neophodne za osiguranje tu`benog zahtjeva predlaga~a osiguranja. (2) Odredba ~lana 271. stav 3. na odgovaraju}i na~in se primjenjuje i na mjere osiguranja iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 274. (1) Protivnik osiguranja koji postupi suprotno odluci suda o zabrani da otu|i, sakrije, optereti ili raspola`e imovinom odgovoran je po pravilima gra|anskog prava. Nakon zabilje`be zabrane, sve dok takva zabrana traje, nije mogu} upis u registar bilo kakvih promjena prava nastalih na osnovu dobrovoljnog raspolaganja protivnika osiguranja. (2) Otu|enje ili optere}enje suprotno nalogu suda o zabrani da otu|i, sakrije, optereti ili raspola`e imovinom nema pravni u~inak prema predlaga~u, osim ako ima mjesta primjeni pravila o za{titi savjesnog sticaoca. (3) Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana, na odgovaraju}i na~in se primijenjuju i u slu~aju postupanja osoba suprotno odluci suda o odre|ivanju drugih mjera osiguranja. (4) Mjerom osiguranja ne sti~e se zalo`no pravo, osim u slu~aju opravdanja predbilje`be zalo`nog prava iz ta~ke 4. stava 1. ~lana 271. ovog zakona. ^lan 275. Sudmo`e, s obzirom na okolnosti slu~aja, odrediti vi{e mjera osiguranja, ako je to potrebno. ^lan 276. (1) Mjera osiguranja mo`e se predlo`iti prije pokretanja i tokom sudskog postupka te nakon zavr{etka tog postupka, sve dok izvr{enje ne bude provedeno. (2) Prijedlog se podnosi u pismenoj formi. Ako je vezan za parni~ni postupak koji je u toku, prijedlog se mo`e iznijeti i usmeno na ro~i{tu. (3) U prijedlogu za odre|ivanje mjere osiguranja predlaga~ osiguranja mora ista}i zahtjev u kojem }e ozna~iti potra`ivanje ~ije osiguranje tra`i, odrediti kakvu mjeru tra`i, sredstva i predmet mjera osiguranja. U prijedlogu se moraju navesti ~injenice na kojima se zasniva tu`beni zahtjev, te predlo`iti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlaga~ osiguranja du`an je dokaze, ako je to mogu}e, prilo`iti uz prijedlog. (4) Na usmeno podneseni prijedlog za odre|ivanje mjera osiguranja na odgovaraju}i na~in se primijenjuju odredbe stava 3. ovog ~lana. ^lan 277. (1) Osim u slu~ajevima odre|enim ovim zakonom, mjera osiguranja ne mo`e se odrediti ako protivnik osiguranja nije imao mogu}nost da se o prijedlogu za njeno odre|ivanje izjasni. (2) Prijedlog za odre|ivanje mjere osiguranja sud zajedno sa prilozima dostavlja protivniku osiguranja uz obavijest da protivnik osiguranja mo`e podnijeti pismeni odgovor na prijedlog za odre|ivanje mjere osiguranja u roku od osam dana. Broj 53 - Strana 2824 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28.10.2003. ^lan 278. (1) Na prijedlog predlaga~a osiguranja, istaknut sa prijedlogom za odre|ivanje mjere osiguranja, sud mo`e odrediti privremenu mjeru osiguranja bez prethodnog obavje{tavanja i saslu{anja protivnika osiguranja ako predlaga~ osiguranja u~ini vjerovatnim da je mjera osiguranja osnovana i hitna i da bi se druga~ijim postupanjem izgubila svrha mjere osiguranja. (2) Sud dostavlja odluku iz stava 1. ovog ~lana protivniku osiguranja odmah. Protivnik osiguranja u roku od tri dana u svom odgovoru mo`e osporiti razloge za odre|ivanje privremene mjere osiguranja, nakon ~ega sud mora zakazati ro~i{te u naredna tri dana. Odgovor protivnika osiguranja mora biti obrazlo`en. (3) Nakon odr`anog ro~i{ta iz stava 2. ovog ~lana, sud }e posebnim rje{enjem ukinuti rje{enje o odre|ivanju privremene mjere ili zamijeniti to rje{enje novim rje{enjem o odre|ivanju mjere osiguranja, u skladu sa ~lanom 279. ovog zakona. Protiv novog rje{enja o odre|ivanju mjere osiguranja dopu{tena je `alba u skladu s ~lanom 282. ovog zakona. ^lan 279. (1) U rje{enju o odre|ivanju mjere osiguranja sud }e odrediti vrstu mjere, sredstva kojima }e se ona prinudno ostvariti i predmet mjere osiguranja, uz odgovaraju}u primjenu pravila sudskog izvr{nog postupka. Sud }e po slu`benoj du`nosti dostaviti rje{enje o odre|ivanju mjere osiguranja nadle`nom izvr{nom sudu radi njenog prinudnog provo|enja i odgovaraju} im javnim registrima radi upisa. (2)Ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izre~eni u rje{enju o odre|ivanju mjere osiguranja potrebno izmijeniti sredstva ili predmete osiguranja predlaga~ osiguranja mo`e predlo`iti tu izmjenu u istom postupku, na osnovu ve} izre~enih naloga ili zabrana. (3) Rje{enje o odre|ivanju mjere osiguranja ima u~inak rje{enja o izvr{enju iz Zakona o izvr{nom postupku. Mjera osiguranja obavezuje stranke u postupku, kao i osobe koje su u vezi s njima, nakon {to prime obavijest o izdavanju mjere osiguranja. (4)Rje{enja iz st. 1. i 2. ovog ~lana, moraju biti obrazlo`ena. (5) U slu~aju odre|ivanja mjere osiguranja po slu`benoj du`nosti, sud }e na odgovaraju}i na~in primijeniti odredbe ovog ~lana. ^lan 280. (1) Kada je mjera osiguranja odre|ena prije podno{enja tu`be, odlukom o odre|ivanju mjere osiguranja odredit }e se rok ne du`i od 30 dana u kojem predlaga~ osiguranja mora podnijeti tu`bu. (2) Predlaga~ osiguranja podnosi sudu dokaz da je pokrenuo postupak u skladu sa stavom 1. ovog ~lana. ^lan 281. (1) Izre~ena mjera osiguranja ostaje na snazi do naredne odluke suda o mjeri osiguranja. (2) Ukoliko tu`beni zahtjev nije usvojen prvostepenom presudom, nadle`ni sud mo`e mjeru osiguranja ostaviti na snazi dok odluka o tu`benom zahtjevu ne postane pravosna`na. (3) Izre~ena mjera osiguranja ostaje na snazi najdu`e do isteka roka od 30 dana po nastupanju uslova za prinudno izvr{enje. (4) Mjeru osiguranja upisanu u javne knjige sud bri{e po slu`benoj du`nosti. ^lan 282. (1) Protiv prvostepenog rje{enja o mjeri osiguranja mo`e se izjaviti `alba u roku od osam dana od dana dostavljanja rje{enja. (2) @alba se dostavlja protivniku osiguranja kojimo`e u roku od tri dana od njenog prijema podnijeti sudu odgovor na `albu. (3) O `albi odlu~uje drugostepeni sud u roku od 15 dana od dana dostavljanja prvostepenom sudu odgovora na `albu ili isteka roka za podno{enje odgovora na `albu. (4) @alba ne odla`e izvr{enje rje{enja iz stava 1. ovog ~lana. (5) @alba protiv rje{enja o odre|ivanju mjere osiguranja koje je u prvom stepenu izdao kantonalni sud ili Vrhovni sud Federacije, nije dopu{tena. (6) @alba protiv rje{enja o privremenoj mjeri osiguranja nije dopu{tena. ^lan 283. (1) Ako su izre~ene mjere odre|ene ~lanom 271. stav 1. ta~. 1. i 2. i ~lanom 272. stav 1. ta~. 1. i 2. ovog zakona, sud }e na prijedlog protivnika osiguranja ili ~uvara odrediti prodaju pokretnih stvari koje su podlo`ne brzom kvarenju ili ako postoji opasnost od znatnog pada cijene tih stvari. (2) Prodaja stvari iz stava 1. ovog ~lana, obavit }e se po pravilima o izvr{enju na pokretnim stvarima. (3) Ako je odre|ena mjera osiguranja iz ~lana 271. stav 1. ta~ka 3. ovog zakona, sud mo`e, na prijedlog predlaga~a osiguranja ili protivnika osiguranja, odrediti da se na predlaga~a osiguranja prenese pravo na ispunjenje potra`ivanja, u slu~aju u kojem postoji opasnost da se to potra`ivanje, zbog zaka{njenja u njegovu ostvarenju, ne}e mo}i realizovati ili da }e se izgubiti pravo na regres prema tre}im osobama. (4) Iznos koji se dobije prodajom pokretnih stvari ili naplatom potra`ivanja ~uvat }e se u sudskom depozitu dok se ne obustavi mjera osiguranja ili dok predlaga~ osiguranja ne predlo`i izvr{enje, a najdu`e 30 dana po{to potra`ivanje postane izvr{no. Druge koristi dobivene ostvarenjem potra`ivanja polo`it }e se u sudski depozit ako je to mogu}e, ili }e se na koji drugi na~in odrediti njihovo ~uvanje do obustave mjere osiguranja, odnosno dok predlaga~ osiguranja ne predlo`i izvr{enje, ali najdu`e 30 dana po{to potra`ivanje postane izvr{no. ^lan 284. (1) Predlaga~ osiguranja mo`e u prijedlogu za odre|ivanje mjere osiguranja ili naknadno izjaviti da se, umjesto mjere osiguranja, zadovoljava davanjem odre|enog jemstva od strane protivnika osiguranja. (2) Davanje jemstva umjesto mjere osiguranja mo`e se odrediti i na prijedlog protivnika osiguranja ukoliko se sa tim prijedlogom saglasi predlaga~ osiguranja. ^lan 285. (1) Ako predlaga~ osiguranja u roku odre|enim rje{enjem o odre|ivanju mjere osiguranja ne podnese dokaz iz ~lana 280. ovog zakona, sud }e obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje. (2) Na prijedlog protivnika osiguranja postupak }e se obustaviti i ukinuti provedene radnje, ako su se okolnosti zbog kojih je mjera odre|ena kasnije promijenile tako da vi{e nije potrebna. (3) Sud }e na prijedlog protivnika osiguranja obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje i u slijede}im slu~ajevima: 1) ako protivnik osiguranja polo`i sudu du`ni iznos potra`ivanja koje se obezbje|uje, s kamatama i tro{kovima; 2) ako protivnik osiguranja u~ini vjerovatnim da je potra`ivanje u vrijeme dono{enja rje{enja o odre|ivanju mjere osiguranja ve} bilo napla}eno ili dovoljno obezbije|eno; 3) ako je pravomo}no utvr|eno da potra`ivanje nije nastalo ili da je prestalo. (4) U slu~ajevima iz st. 1. i 3. ta~. 2. i 3. ovog ~lana, tro{kove prouzrokovane odre|ivanjem i provo|enjem mjere osiguranja predlaga~ osiguranja du`an je nadoknaditi protivniku osiguranja. ^lan 286. (1) Tro{kove nastale u toku postupka osiguranja prethodno podmiruje predlaga~ osiguranja. (2) Ako je prijedlog za odre|ivanje mjere osiguranja podnesen tokom parni~nog ili drugog sudskog postupka, sud nadle`an za odlu~ivanje o tu`benom ili drugom zahtjevu }e odlu~iti ko podmiruje tro{kove izdavanja i provo|enja mjera osiguranja. ^lan 287. Predlaga~ osiguranja ima po op}im pravilima imovinskog prava pravo na naknadu {tete koja mu je nanesena nepostupanjem osoba koje su bile du`ne postupiti po rje{enju o odre|ivanju mjere osiguranja. Utorak, 28.10.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 53 - Strana 2825 ^lan 288. Protivnik osiguranja ima po op}im pravilima imovinskog prava prema predlaga~u osiguranja pravo na naknadu {tete koja mu je nanesena mjerom osiguranja za koju je utvr|eno da je bila neosnovana ili koju predlaga~ osiguranja nije opravdao. ^lan 289. Potra`ivanja naknade {tete iz ~l. 287. i 288. ovog zakona zastarjevaju u roku od godinu dana od prestanka va`enja rje{enja kojim je mjera osiguranja izre~ena. ^lan 290. Mjere osiguranja provodi sud koji bi bio nadle`an za provo|enje izvr{enja pravomo}ne presude. Dio ~etvrti OP]E ODREDBE XI - STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI ^lan 291. (1) Stranka u postupku mo`e biti svaka fizi~ka i pravna osoba. (2) Posebnim propisima mo`e se odrediti ko mo`e biti stranka u postupku osim fizi~kih i pravnih osoba. (3) Parni~ni sud mo`e, izuzetno, s pravnim u~inkom u odre|enoj parnici, priznati svojstvo stranke i onim oblicima udru`ivanja koji nemaju strana~ku sposobnost prema odredbama st. 1. i 2. ovog ~lana, ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u su{tini udovoljavaju bitnim uslovima za sticanje strana~ke sposobnosti, a osobito ako raspola`u imovinom na kojoj se mo`e provesti izvr{enje. (4) Protiv rje{enja iz stava 3. ovog ~lana, kojim se priznaje svojstvo stranke u parnici nije dopu{tena posebna `alba. ^lan 292. (1) Stranka koja je potpuno poslovno sposobna mo`e sama obavljati radnje u postupku (parni~na sposobnost). (2) Punoljetna osoba kojoj je djelimi~no ograni~ena poslovna sposobnost parni~no je sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti. (3) Maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost parni~no je sposoban u granicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost. ^lan 293. (1) Stranku koja nema parni~nu sposobnost zastupa njen zakonski zastupnik. (2) Zakonski zastupnik odre|uje se zakonom ili aktom nadle`nog organa vlasti donesenim na osnovu zakona. (3) U toku cijelog postupka sud }e, po slu`benoj du`nosti, paziti mo`e li osoba koja se pojavljuje kao stranka u postupku biti stranka u postupku i je li parni~no sposobna, zastupa li parni~no nesposobnu stranku njen zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebna ovla{tenja kad su ona potrebna. ^lan 294. (1) Zakonski zastupnik mo`e u ime stranke poduzimati sve radnje u postupku, ali ako je za podno{enje ili povla~enje tu`be, za priznanje odnosno za odricanje od tu`benog zahtjeva, za zaklju~enje nagodbe ili za poduzimanje drugih radnji u postupku u posebnim propisima odre|eno da zastupnik mora imati posebna ovla{tenja, on mo`e te radnje poduzimati samo ako ima takva ovla{tenja. (2) Osoba koja se pojavljuje kao zakonski zastupnik du`na je na zahtjev suda dokazati da je zakonski zastupnik. Kad je za poduzimanje odre|enih radnji u postupku potrebno posebno ovla{tenje, zakonski zastupnik du`an je dokazati da ima takvo ovla{tenje. (3) Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu pa`nju u zastupanju, obavijestit }e o tome organ starateljstva. Ako bi zbog propu{tanja zastupnika mogla nastati {teta za osobu pod starateljstvom, sud }e zastati s postupkom i predlo`iti da se odredi drugi zakonski zastupnik. ^lan 295. (1) Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne mo`e biti stranka u postupku, a taj se nedostatak mo`e otkloniti, pozvat }e tu`ioca da izvr{i potrebne ispravke u tu`bi ili }e poduzeti druge mjere da bi se postupakmogao nastaviti s osobom koja mo`e biti stranka u postupku. (2) Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da zakonski zastupnik nema posebna ovla{tenja kad su ona potrebna, zatra`it }e da nadle`ni organ starateljstva postavi staraoca parni~no nesposobnoj osobi, odnosno pozvat }e zakonskog zastupnika da pribavi posebna ovla{tenja ili }e poduzeti druge mjere koje su potrebne da bi parni~no nesposobna strana bila pravilno zastupana. (3) Sud }e odrediti stranci rok za otklanjanje nedostataka iz st. 1. i 2. ovog ~lana. Dok se ne otklone ti nedostaci, mogu se u postupku poduzimati samo one radnje zbog ~ije bi odgode mogle nastati {tetne posljedice za stranku. (4)Ako se nedostaci iz st. 1. i 2. ovog ~lana nemogu otkloniti ili ako odre|eni rok bezuspje{no protekne, sud }e rje{enjem ukinuti radnje provedene u postupku ako su zahva}ene tim nedostacima i odbaciti tu`bu ako su nedostaci takve prirode da spre~avaju daljnje vo|enje parnice. (5) Protiv rje{enja kojim se nare|uju mjere za otklanjanje nedostataka nije dopu{tena `alba. ^lan 296. (1)Ako se tokom postupka pred prvostepenim sudom poka`e da bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika tu`enom trajao dugo, tako da bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati {tetne posljedice, sud }e tu`enom postaviti privremenog zastupnika. (2) Uz uvjet iz stava 1. ovog ~lana, sud }e postaviti tu`enom privremenog zastupnika osobito u slu~ajevima: 1) ako tu`eni nije parni~no sposoban, a nema zakonskog zastupnika, 2) ako postoje protivni interesi tu`enog i njegovog zakonskog zastupnika, 3) ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika, 4) ako je boravi{te tu`enog nepoznato, a tu`eni nema punomo}nika, 5) ako se tu`eni ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomo}nika u Federaciji, nalaze u inostranstvu, a dostava se nije mogla obaviti. (3) O postavljanju privremenog zastupnika, sud }e bez odga|anja obavijestiti organ starateljstva, a i stranke kad je to mogu}e. ^lan 297. (1) Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i du`nosti zakonskog zastupnika. (2) Ta prava i du`nosti privremeni zastupnik obavlja sve dok se tu`eni ili njegov punomo}nik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staraoca. ^lan 298. Ako je privremeni zastupnik postavljen tu`enom iz razloga navedenih u ~lanu 296. stav 2. ta~. 4. i 5. ovog zakona, sud }e u roku od osam dana izdati oglas koji }e objaviti u "Slu`benim novinama Federacije BiH", slu`benom glasilu kantona i na oglasnoj plo~i suda. ^lan 299. Parni~na sposobnost u Federaciji procjenjuje se po zakonima Federacije. XII - PUNOMO]NICI ^lan 300. (1) Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko punomo}nika. (2) Stranka koju zastupa punomo}nik mo`e uvijek do}i pred sud i davati izjave pored svog punomo}nika, ali suprotnu stranu, Broj 53 - Strana 2826 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28.10.2003. svjedoke i vje{take mo`e ispitivati samo preko punomo}nika, ako je on prisutan na glavnoj raspravi. ^lan 301. (1) Punomo}nik mo`e biti advokat, advokatsko dru{tvo ili uposlenik slu`be za besplatnu pravnu pomo}, kao i, za pravne osobe uposlenik te pravne osobe, a za fizi~ke osobe bra~ni odnosno vanbra~ni drug stranke ili srodnik stranke po krvi ili po tazbini. (2) Ako sud utvrdi da punomo}nik koji je advokat ne obavlja svoju du`nost u skladu sa Zakonom o advokaturi, sud }e o tome izvijestiti nadle`nu advokatsku komoru, i, ako je to mogu}e, stranku koju advokat zastupa. ^lan 302. Radnje u postupku {to ih punomo}nik poduzima u granicama punomo}i imaju isti pravni u~inak kao da ih je poduzela sama stranka. ^lan 303. (1) Stranka mo`e izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomo}nika na ro~i{tu na kome je ta izjava data. (2) Ako je punomo}nik priznao koju ~injenicu na ro~i{tu na kojem stranka nije bila prisutna ili je koju ~injenicu priznao u podnesku, a stranka to priznanje kasnije izmijeni ili opozove, sud }e cijeniti obje izjave prema ~lanu 125. stav 2. ovog zakona. ^lan 304. Stranka mo`e ovlastiti punomo}nika da poduzima samo odre|ene radnje ili da poduzima sve radnje u postupku. ^lan 305. Ako je stranka izdala advokatu punomo} za vo|enje parnice, a nije pobli`e odredila ovla{tenja u punomo}i, advokat je ovla{ten na temelju takve punomo}i: 1) obavljati sve radnje u postupku, a osobito podnijeti tu`bu, povu}i je, dati odgovor na tu`bu, priznati tu`beni zahtjev ili se odre}i tu`benog zahtjeva, zaklju~iti nagodbu, podnijeti pravni lijek i odre}i se ili odustati od njega, te zahtijevati izdavanje mjera osiguranja; 2) stavljati zahtjev za izvr{enje ili osiguranje i poduzimati potrebne radnje u postupku, u povodu takvog zahtjeva; 3) od protivne stranke primiti dosu|ene tro{kove; 4) pismeno ovlastiti drugog advokata na poduzimanje samo pojedinih radnji u postupku, osim zastupanja na glavnoj raspravi. ^lan 306. Advokata kojem je stranka izdala punomo} mo`e, uz izri~ito ovla{tenje stranke, zamjenjivati drugi advokat, a pred sudom prvog stepena i advokatski pripravnik koji je kod njega zaposlen. ^lan 307. Ako stranka u punomo}i nije pobli`e odredila ovla{tenja punomo}nika, punomo}nik koji nije advokat mo`e na osnovu takve punomo}i obavljati sve radnje u postupku, ali mu je uvijek potrebno izri~ito ovla{tenje za povla~enje tu`be, za priznanje ili za odricanje od tu`benog zahtjeva, za zaklju~enje nagodbe, za odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i za preno{enje punomo}i na drugu osobu, te za podno{enje vanrednih pravnih lijekova. ^lan 308. (1) Stranka izdaje punomo} pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik. (2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju potpisati se stavit }e na pismenu punomo} umjesto potpisa otisak prsta. Ako se u tom slu~aju punomo} izdaje osobi koja nije advokat, potrebno je prisustvo dvojice svjedoka koji }e se potpisati na punomo}i. (3) Ako posumnja u istinitost pismene punomo}i, sud mo`e rje{enjem odrediti da se podnese ovjerena punomo}. Protiv tog rje{enja nije dopu{tena `alba. ^lan 309. (1) Punomo}nik je du`an pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomo}. (2) Sud mo`e dopustiti da radnje u postupku za stranku privremeno obavi osoba koja nije podnijela punomo}, ali }e istovremeno narediti toj osobi da naknadno u odre|enom roku podnese punomo} ili odobrenje stranke za obavljanje parni~nih radnji. (3) Dok ne protekne rok za podno{enje punomo}i, sud }e odgoditi dono{enje odluke. Ako taj rok bezuspje{no protekne, sud }e nastaviti postupak, ne uzimaju}i u obzir radnje koje je obavila osoba bez punomo}i. (4) Sud je du`an tokom cijelog postupka paziti je li osoba koja se pojavljuje kao punomo}nik ovla{tena za zastupanje. Ako sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao punomo}nik nije ovla{tena za zastupanje, ukinut }e parni~ne radnje {to ih je ta osoba poduzela, ako te radnje nije stranka naknadno odobrila. ^lan 310. (1) Stranka mo`e punomo} u svako vrijeme opozvati, a punomo}nik je mo`e u svako vrijeme otkazati. (2) Opozivanje, odnosno otkaz punomo}i mora se saop}iti sudu pred kojim se vodi postupak pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik. (3) Opozivanje, odnosno otkaz punomo}i va`i za protivnu stranku od trenutka kad joj je saop}en. (4) Poslije otkaza punomo}i, punomo}nik je du`an jo{ 15 dana obavljati radnje za osobu kojamu je izdala punomo}, ako je potrebno da od nje otkloni kakvu {tetu koja bi u to vrijeme mogla nastati. ^lan 311. (1) Ako je punomo}niku dato ovla{tenje da mo`e obavljati sve radnje u postupku, a stranka, odnosno njen zakonski zastupnik, umre ili postane poslovno nesposobna ili ako zakonski zastupnik bude razrije{en du`nosti, punomo}nik je ovla{ten i nadalje poduzimati radnje u postupku, ali nasljednik, odnosno novi zakonski zastupnik, mo`e opozvati punomo}. (2) U slu~ajevima navedenim u stavu 1. ovog ~lana, punomo} niku koji nije advokat uvijek prestaju ovla{tenja koja se u punomo}i moraju izri~ito navesti ( ~lan 307.). ^lan 312. (1) Prestankom pravne osobe prestaje i punomo} koju je ona izdala. (2) U slu~aju ste~aja, punomo} koju je izdao ste~ajni du`nik prestaje kad prema va`e}im propisima nastupe pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka. (3) Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog ~lana, punomo}nik je du`an jo{ 15 dana obavljati radnje u postupku ako je potrebno da od stranke otkloni {tetu. XIII - JEZIK U POSTUPKU ^lan 313. Pozivi, odluke i druga sudska pismena upu}uju se strankama i drugim sudionicima u postupku na jednom od jezika iz ~lana 6. ovog zakona. ^lan 314. Stranke i drugi sudionici u postupku pri sudjelovanju u postupku upotrebljavaju jedan od jezika iz ~lana 6. ovog zakona. ^lan 315. (1) Stranke i umje{a~i koji ne poznaju nijedan od jezika iz ~lana 6. ovog zakona osigurat }e o svom tro{ku usmeno i pismeno prevo|enje procesnih radnji koje poduzimaju, kao i druga usmena i pismena prevo|enja za svoje potrebe. (2) Stranke i umje{a~i du`ni su osigurati i prevo|enje koje se odnosi na izvo|enje dokaza koje su predlo`ili. (3) Prevo|enje obavljaju tuma~i. XIV - VRIJEDNOST SPORA ^lan 316. (1) Tu`ilac je du`an u tu`bi ozna~iti vrijednost predmeta spora, osim u slu~ajevima u kojima se vrijednost spora ne mo`e izraziti u novcu. Utorak, 28.10.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 53 - Strana 2827 (2) Kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva. (3) Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna tra`enja ne uzimaju se u obzir pri odre|ivanju vrijednosti spora ako ne ~ine glavni zahtjev. ^lan 317. Ako se zahtjev odnosi na budu}a davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora ra~una se po njihovom zbiru, ali najvi{e do iznosa koji odgovara zbiru davanja za vrijeme od pet godina. ^lan 318. (1) Ako jedna tu`ba protiv istog tu`enog obuhvata vi{e zahtjeva koji se zasnivaju na istoj ~injeni~noj i pravnoj osnovi, vrijednost se odre|uje po zbiru vrijednosti svih zahtjeva. (2) Ako zahtjevi u tu`bi proizilaze iz raznih osnova, ili su istaknuti protiv vi{e tu`enih, vrijednost se odre|uje prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva. ^lan 319. Kad se spor vodi o postojanju najamnog ili zakupnog odnosa, ili iz odnosa kori{tenja stana, odnosno poslovnih prostorija, vrijednost se ra~una prema jednogodi{njoj najamnini, odnosno zakupnini, osim ako je rije~ o najamnom ili zakupnom odnosu zaklju~enom na kra}e vrijeme. ^lan 320. Ako se tu`bom zahtijeva samo davanje osiguranja odre|enog potra`ivanja ili ustanovljenje zalo`nog prava, vrijednost predmeta spora odre|uje se prema iznosu potra`ivanja koje treba osigurati, ali ako predmet zaloga ima manju vrijednost od potra`ivanja koje treba osigurati, kao vrijednost predmeta spora uzet }e se vrijednost predmeta zaloga. ^lan 321. (1) Ako se tu`beni zahtjev ne odnosi na nov~ani iznos, ali tu`ilac u tu`bi navede da pristaje da umjesto udovoljenja tom zahtjevu primi odre|eni nov~ani iznos, kao vrijednost predmeta spora uzet }e se taj iznos. (2) U drugim slu~ajevima, kad se tu`beni zahtjev ne odnosi na nov~ani iznos, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tu`ilac u tu`bi nazna~io. (3) Ako je u slu~aju iz stava 2. ovog ~lana, tu`ilac vrijednost predmeta spora suvi{e visoko ili suvi{e nisko nazna~io, sud }e najkasnije na pripremnom ro~i{tu, a ako pripremno ro~i{te nije odr`ano, onda na glavnoj raspravi prije po~etka rasprave o glavnoj stvari, brzo i na prikladan na~in provjeriti ta~nost nazna~ene vrijednosti, te rje{enjem odrediti vrijednost predmeta spora. (4) Protiv rje{enja iz stava 3. ovog ~lana nije dopu{tena posebna `alba. ^lan 322. Ako nov~ani iznos nije izra`en u konvertibilnim markama, ve} u drugoj valuti, vrijednost predmeta spora se utvr|uje u konvertibilnim markama, po srednjem kursu odnosne valute koji je utvrdila nadle`na finansijska organizacija u vrijeme podno{enja tu`be. XV - ROKOVI I RO^I[TA 1. Rokovi ^lan 323. (1) Ako rok nije odre|en zakonom, odre|uje ga sud s obzirom na okolnosti slu~aja. (2) Rok koji sud odredi izuzetno se mo`e produ`iti na prijedlog zainteresovane osobe ako za to postoje opravdani razlozi. (3) Prijedlog za produ`enje roka se mora podnijeti prije proteka roka ~ije se produ`enje tra`i. (4) Protiv rje{enja o produ`enju roka nije dopu{tena `alba. ^lan 324. (1) Rokovi se ra~unaju na dane, mjesece i godine. (2)Ako je rok odre|en na dane, u rok se ne ura~unava dan kad je dostava ili saop}enje obavljeno, odnosno dan u koji pada doga|aj otkad treba ra~unati trajanje roka, ve} se za po~etak roka uzima prvi idu}i dan. (3) Rokovi odre|eni na mjesece, odnosno na godine zavr{avaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpo~eo. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se zavr{ava posljednjeg dana tog mjeseca. (4) Ako posljednji dan roka pada na dr`avni praznik ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad sud ne radi, rok istje~e protekom prvog idu}eg radnog dana. ^lan 325. (1) Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je podnesen u roku ako je prije nego {to rok protekne predan nadle`nom sudu. (2) Ako je podnesak upu}en preko po{te preporu~enom po{iljkom ili telegrafski, dan predaje po{ti smatra se danom predaje sudu kojem je upu}en, a ako je podnesak upu}en telefaksom, danom predaje smatra se dan prijema telefaksa u sudu. (3) Ako je podnesak upu}en elektronskom po{tom, kao vrijeme predaje sudu smatra se vrijeme koje je nazna~eno na verifikaciji kvalifikovanog elektronskog potpisa. (4) Ako je podnesak upu}en telegrafski, a ne sadr`i sve {to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, smatrat }e se da je podnesen u roku ako uredan podnesak naknadno bude predat sudu ili bude upu}en sudu preporu~enom po{iljkom u roku od tri dana od dana predaje telegrama po{ti. (5) Za osobe koje se nalaze na obaveznoj vojnoj slu`bi u vojsci Federacije, dan predaje podneska vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi smatra se danom predaje sudu. (6) Odredba stava 4. ovog ~lana odnosi se i na ostale osobe koje se nalaze u slu`bi u vojnim jedinicama odnosno vojnim ustanovama ili {tabovima vojske Federacije u mjestima u kojima ne postoji redovna po{ta. (7) Za osobe li{ene slobode dan predaje podneska upravi zatvora, odnosno ustanove za izvr{enje krivi~nih i prekr{ajnih sankcija smatra se danom predaje sudu. (8) Ako je podnesak koji je vezan za rok predan ili upu}en nenadle`nom sudu prije proteka roka, a stigne nadle`nom sudu nakon proteka roka, smatrat }e se da je na vrijeme podnesen. (9) Odredbe st.1. do 7. ovog ~lana primijenjuju se i na rok u kojem se prema posebnim propisima mora podi}i tu`ba, te na rok zastare potra`ivanja ili nekog drugog prava. 2. Ro~i{te ^lan 326. (1) Ro~i{te odre|uje sud kad je to zakonom propisano. (2) Sud }e na ro~i{te pozvati stranke i ostale osobe ~ije se prisustvo smatra potrebnim. (3) U pozivu sud }e nazna~iti mjesto, prostoriju i vrijeme odr`avanja ro~i{ta, te navesti stranke i predmet spora. (4) Sud }e u pozivu osobito upozoriti stranke i ostale sudionike u postupku na zakonske posljedice izostanka s ro~i{ta. ^lan 327. (1) Ro~i{te se, u pravilu, odr`ava u sudskoj zgradi. (2) Sud mo`e odlu~iti da se ro~i{te odr`i izvan sudske zgrade kad ustanovi da je to nu`no ili da }e se na taj na~in u{tedjeti u vremenu ili u tro{kovima postupka. Protiv takvog rje{enja nije dopu{tena `alba. 3. Povrat u prija{nje stanje ^lan 328. (1) Ako stranka propusti ro~i{te ili rok za poduzimanje neke radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud }e toj stranci na njen prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju (povrat u prija{nje stanje) ako ocijeni da je do propu{tanja do{lo usljed opravdanih razloga koji se nisu mogli predvidjeti niti izbje}i. (2)Kad se dopusti povrat u prija{nje stanje, parnica se vra}a u ono stanje u kojem se nalazila prije propu{tanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog propu{tanja donio. Broj 53 - Strana 2828 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28.10.2003. ^lan 329. (1) Prijedlog za povrat u prija{nje stanje podnosi se sudu kod kojeg je trebalo obaviti propu{tenu radnju. (2) Prijedlog se podnosi u roku od osam dana, ra~unaju}i od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao propu{tanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za propu{tanje - od dana kad je za to saznala. (3) Nakon proteka 60 dana od dana propu{tanja ne mo`e se tra`iti povrat u prija{nje stanje. (4) Ako se povrat u prija{nje stanje predla`e zbog propu{- tanja roka, predlaga~ je du`an istovremeno s podno{enjem prijedloga obaviti i propu{tenu radnju. ^lan 330. Ne mo`e se zahtijevati povrat u prija{nje stanje ako je propu{ten rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povrat u prija{nje stanje, ili ako je propu{teno ro~i{te odre|eno u povodu prijedloga za povrat u prija{nje stanje. ^lan 331. Sud }e odmah odlu~iti o prijedlogu za povrat u prija{nje stanje i nastaviti postupak. ^lan 332. (1) Neblagovremene i nedopu{tene prijedloge za povrat u prija{nje stanje, odbacit }e sud rje{enjem. (2) U vezi s prijedlogom za povrat u prija{nje stanje sud }e zakazati ro~i{te, osim ako su ~injenice na kojima se prijedlog zasniva op}epoznate. ^lan 333. (1) Protiv rje{enja kojim se usvaja prijedlog za povrat u prija{nje stanje nije dopu{tena posebna `alba. (2) Protiv rje{enja kojim se odbija prijedlog za povrat u prija{nje stanje nije dopu{tena posebna `alba, osim ukoliko je prijedlog podnesen zbog dono{enja presude zbog propu{tanja. XVI - PODNESCI ^lan 334. (1) Tu`ba, odgovor na tu`bu, protivtu`ba, odgovor na protivtu`bu, pravni lijekovi i druge izjave, prijedlozi i saop}enja koji se daju izvan rasprave, podnose se pismeno (podnesci). Uvjet pismene forme ispunjavaju i podnesci upu}eni telegramom, telefaksom ili elektronskom po{tom. Ovakvi podnesci se smatraju potpisanim, ako je u njima ozna~en po{iljalac. (2) Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadr`avati sve ono {to je potrebno da bi se u vezi s njima moglo postupiti. Osobito trebaju sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja. (3)Ako izjava sadr`i kakav zahtjev, stranka mora u podnesku navesti ~injenice i dokaze na kojima zasniva svoj zahtjev. (4) Podnesci koji se dostavljaju elektronskom po{tommoraju biti ovjereni kvalifikovanim elektronskim potpisom. (5) Podnesci sa prilozima koji se dostavljaju protivnoj stranci, predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. ^lan 335. (1) Isprave koje se prila`u podnesku podnose se u izvorniku, prepisu ili fotokopiji. (2) Ako stranka prilo`i ispravu u izvorniku, sud }e takvu ispravu zadr`ati, a protivnoj stranci dopustiti da je razgleda. Kad prestane potreba da se takva isprava dr`i u spisima predmeta, vratit }e se podnositelju na njegov zahtjev, ali sud mo`e tra`iti od podnositelja da spisima prilo`i prepis ili fotokopiju isprave. (3) Ako je isprava prilo`ena u prepisu ili fotokopiji, sud }e na zahtjev protivne stranke pozvati podnositelja da podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj stranci dopustiti da je pregleda. Sud }e odrediti rok u kojem se isprava ima predati odnosno pregledati. (4) Protiv tih rje{enja nije dopu{tena `alba. ^lan 336. (1) Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadr`i sve {to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud }e podnositelju vratiti podnesak radi ispravke ili dopune, uz navode {ta treba ispraviti ili dopuniti i odredit }e rok za ispravku ili dopunu podneska, koji ne mo`e biti du`i od osam dana. (2) Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen odnosno dopunjen i predan sudu u roku odre|enom za dopunu ili ispravku, smatrat }e se da je podnesen sudu onog dana kad je prvi put bio podnesen. (3) Smatrat }e se da je podnesak povu~en ako ne bude vra}en sudu u odre|enom roku, a ako bude vra}en bez ispravke odnosno dopune, odbacit }e se. (4) Ako podnesci ili prilozi nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka, sud }e pozvati podnositelja da ih u odre|enom roku podnese. Ako podnosilac ne postupi po tom nalogu, sud }e podnesak odbaciti. XVII - DOSTAVA PISMENA 1. Op}e odredbe a) Na~in dostave pismena ^lan 337. Pismena se dostavljaju preko po{te, preko ovla{tene pravne osobe registrovane za obavljanje poslova dostavljanja ili preko ovla{tene slu`bene osobe suda. ^lan 338. (1) Kad dostavu treba obaviti osobama ili ustanovama u inostranstvu ili strancima koji u`ivaju pravo imuniteta, dostava }e se obaviti diplomatskim putem, ako u me|unarodnom ugovoru ili u ovom zakonu nije {to drugo odre|eno. (2) Dr`avljanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu dostava se obavlja putem po{te ili preko nadle`nog konzularnog, odnosno diplomatskog predstavni{tva Bosne i Hercegovine u toj dr`avi. b) Dostava fizi~kim i pravnim osobama ^lan 339. (1) Dostava fizi~kim osobama obavlja se predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. (2) Ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno, dostava organima vlasti i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovla{tenoj za primanje pismena, ili, ako se takva osoba ne zatekne u uredu odnosno poslovnoj prostoriji, zaposleniku koji se tu zatekne. ^lan 340. (1) Kad stranku zastupa zakonski zastupnik, odnosno punomo}nik, dostava se obavlja zakonskom zastupniku odnosno punomo}niku. (2) Kad organi vlasti ili pravne osobe za svog punomo}nika odrede osobu koja je njihov radnik, dostava se mo`e obaviti i u skladu s odredbom ~lana 339. stav 2. ovog zakona. (3) Ako stranka ima vi{e zakonskih zastupnika, odnosno punomo}nika, dovoljno je dostavu obaviti jednom od njih. (4) Dostava advokatu kao punomo}niku mo`e se obaviti i predajom pismena osobi koja je zaposlena u njegovoj advokatskoj kancelariji. ^lan 341. (1) Vojnim osobama, pripadnicima policije i pripadnicima kopnenog, rije~nog, pomorskog i vazdu{nog prometa dostava se mo`e obaviti i preko njihovog zapovjedni{tva, odnosno neposrednog starje{ine. (2) Osobama li{enim slobode dostava se obavlja preko uprave zatvora, odnosno uprave ustanove za izvr{enje krivi~nih i prekr{ajnih sankcija. ^lan 342. (1) Dostava pravnoj osobi mo`e se obaviti i putem njene poslovne jedinice, ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice. Utorak, 28.10.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 53 - Strana 2829 (2) Dostava pravnoj osobi koja ima sjedi{te u inostranstvu, mo`e se obaviti i putem njenog zastupni{tva, odnosno predstavni{tva u Bosni i Hercegovini ili Federaciji. c) Vrijeme i mjesto dostave ^lan 343. (1) Dostava se obavlja svakim danom, u bilo koje vrijeme, u stanu ili na radnom mjestu fizi~ke osobe, u sjedi{tu organa vlasti, u uredu odnosno poslovnim prostorijama pravne osobe kojoj se dostava ima obaviti, ili u sudu kad se osoba kojoj se dostava ima obaviti tamo zatekne. (2) Dostava se mo`e obaviti na bilo kojem mjestu, ako se obavlja osobnim uru~enjem pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti. 2. Dostava putem po{te ^lan 344. Dostava putem po{te obavlja se: 1) preporu~enom pismonosnom po{iljkom sa povratnicom, ili 2) obi~nom pismonosnom po{iljkom, u kojoj se uz pismeno dostavlja i obrazac o potvrdi prijema, koji osoba kojoj se pismeno dostavlja mora potpisati i vratiti sudu. 3. Dostava preko ovla{tene pravne osobe ili ovla{tene slu`bene osobe suda a) Dostava fizi~kim osobama ^lan 345. (1) Ovla{tena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja i ovla{tena slu`bena osoba suda dostavu fizi~kim osobama, u pravilu obavljaju predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti. (2) Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu, dostava se obavlja predajom pismena kome od njenih odraslih ~lanova doma}instva koji je du`an primiti pismeno, a ako se oni ne zateknu u stanu, pismeno }e se predati ku}epazitelju ili susjedu ako oni na to pristanu. (3) Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostava se mo`e obaviti osobi koja na istom mjestu radi, ako ona pristane da primi pismeno. (4) Predaja pismena drugoj osobi nije dopu{tena ako ona sudjeluje u parnici kao protivnik osobe kojoj se dostava ima obaviti. (5) Osobe kojima se prema odredbama st. 2. i 3. ovog ~lana dostava obavi umjesto osobi kojoj se pismeno ima dostaviti, du`ne su pismeno predati toj osobi, na {to }e ih dostavlja~ i upozoriti prilikom uru~enja pismena. (6) Kad se dostava obavi prema odredbama st. 2. ili 3. ovog ~lana, osoba kojoj se pismeno imalo dostaviti o tome }e biti obavije{tena slanjem pismene obavijesti preko po{te, obi~nom pismonosnom po{iljkom. U pismenoj obavijesti navodi se predmet spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti, datum, sat i mjesto dostave pismena, te ime i prezime osobe koja je primila pismeno. Obavijest se mora poslati tokom istog dana ili slijede}eg radnog dana nakon obavljene dostave. ^lan 346. (1) Ako se pismeno ne mo`e dostaviti na na~in previ|en u ~lanu 345. ovog zakona, a dostavlja~ utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti stanuje na adresi na kojoj se dostava poku{ava obaviti, ostavit }e u stanu ili u prostorijama gdje ta osoba radi, ili pribiti na vrata stana ili prostorije, pismenu obavijest da }e pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga ta osoba tamo mo`e preuzeti u roku od 15 dana od dana poku{aja dostave. U pismenoj obavijesti navodi se i predmet spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti, datum i sat kada je obavijest ostavljena, te naziv i adresa suda gdje se pismeno mo`e preuzeti. (2) Tokom istog dana ili slijede}eg radnog dana nakon poku{aja dostave iz stava 1. ovog ~lana, pismena obavijest sa podacima navedenim u tom stavu poslat }e se osobi kojoj se dostava ima obaviti i preko po{te, obi~nom pismonosnom po{iljkom. (3) Dostava }e se smatrati obavljenom na dan kada osoba kojoj se pismeno ima dostaviti preuzme pismeno u sudu, a ako pismeno ne bude preuzeto, istekom roka iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 347. (1) Ako se dostavlja tu`ba, a tu`eni kojem se tu`ba ima dostaviti se ne zatekne tamo gdje se dostavljanje ima obaviti, dostavlja~ }e se obavijestiti kad bi i na kojem mjestu mogao tu`enog zate}i, te }e mu kod jedne od osoba navedenih u ~lanu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ostaviti, ili, ako to nije mogu}e, na vrata stana ili prostorije gdje se dostava obavlja pribiti, pismenu obavijest da radi primanja tu`be bude u odre|eni dan i sat u svom stanu, odnosno na svom radnom mjestu. (2) Ako dostavlja~, i nakon {to je postupio na na~in predvi|en u stavu 1. ovog ~lana, u vrijeme odre|eno u obavijesti ne zatekne tu`enog kojem se tu`ba ima dostaviti, dostava }e se obaviti prema odredbama ~l. 345. i 346. ovog zakona. (3) Druga pismena, osim tu`be, mogu se dostaviti prema odredbama st. 1. i 2. ovog ~lana, ako je to ovim zakonom izri~ito odre|eno ili ako sud smatra da je prilikom dostave potrebna ve}a opreznost. ^lan 348. (1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti privremeno odsutna i da joj osobe navedene u ~lanu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ne mogu pismeno na vrijeme predati, vratit }e pismeno sudu uz naznaku gdje se odsutni nalazi, a dostava }e ponovo biti poku{ana u odgovaraju}e vrijeme. (2) Ako dostavlja~ utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne stanuje na adresi na kojoj se dostava poku{ava obaviti, ali istovremeno utvrdi ta~nu adresu te osobe, dostava }e se obaviti na naknadno utvr|enoj adresi. Ako dostavlja~ nemo`e utvrditi ta~nu adresu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, pismeno }e vratiti sudu, a sud }e od stranke, koja je prvobitno sud obavijestila o adresi te osobe, zatra`iti da dostavi ta~nu adresu. (3) Ako je utvr|eno da tu`eni kome se dostava ima obaviti ne stanuje na adresi svog posljednjeg poznatog boravi{ta ili prebivali{ta, a njegovo sada{nje boravi{te ili radno mjesto se ne mogu utvrditi, dostava pismena }e se obaviti istovremenim objavljivanjem pismena na oglasnoj plo~i suda i u najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji. (4) Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. (5) U objavi se, osim pismena koje se ima dostaviti, navodi i ime i prezime osobe kojoj se dostava obavlja, predmet spora i obavijest o tome kada se dostava pismena smatra obavljenom. Prilikom objave u dnevnim novinama, ako je pismeno koje se dostavlja predugo da bi bilo objavljeno u cijelosti, objavljuje se samo kratak sadr`aj pismena. (6) Osoba kojoj se dostava obavlja, bit }e obavije{tena o objavi slanjem pismene obavijesti preko po{te, obi~nom pismonosnom po{iljkom, na adresu njenog posljednjeg poznatog boravi{ta. (7) Tro{kove objave u dnevnim novinama predujmljuje tu`ilac. b) Dostava pravnim osobama ^lan 349. (1) Ovla{tena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja i ovla{tena slu`bena osoba suda dostavu organima vlasti i pravnim osobama u pravilu, obavljaju predajom pismena jednoj od osoba iz ~lana 339. stav 2. ovog zakona. (2) Ako se dostava ne mo`e obaviti prema odredbi stava 1. ovog ~lana, a dostavlja~ utvrdi da se sjedi{te organa vlasti odnosno ured ili poslovne prostorije pravne osobe nalaze na adresi na kojoj se dostava poku{ava obaviti, na odgovaraju}i na~in se primjenjuju odredbe ~lana 346. ovog zakona. (3) Ako se utvrdi da se ured ili poslovne prostorije pravne osobe ne nalaze na adresi koja je upisana kao sjedi{te te pravne osobe u odgovaraju}em registru pravnih osoba, a njeno novo sjedi{te nije poznato, na odgovaraju}i na~in se primjenjuju odredbe ~lana 348. st. 3. do 7. ovog zakona. Broj 53 - Strana 2830 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28.10.2003. c) Odbijanje prijema pismena ^lan 350. Kad osoba kojoj je pismeno upu}eno, odnosno odrasli ~lan njenog doma}instva, odnosno ovla{tena osoba ili zaposlenik organa vlasti ili pravne osobe odbije da primi pismeno, dostavlja~ }e pismeno ostaviti u prostoriji gdje se dostava obavlja ili }e ga pribiti na vrata te prostorije. Na dostavnici }e zabilje`iti dan, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavljeno, i time se smatra da je dostava obavljena. d) Dostavnica ^lan 351. (1) Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuju primalac i dostavlja~. Primalac }e na dostavnici ~itko, slovima, napisati dan prijema, svoje ime i prezime i u kom svojstvu prima pismeno. (2) Ako je primalac nepismen ili se nije u stanju potpisati, dostavlja~ }e postupiti kao u stavu 1. ovog ~lana, te staviti napomenu za{to primalac nije stavio svoj potpis. (3)Ako primalac odbije potpisati dostavnicu, dostavlja~ }e to zabilje`iti na dostavnici i ispisati slovima dan predaje i time se smatra da je dostava obavljena. (4) Ako je dostava obavljena prema odredbi ~lana 347. stav 1. ovog zakona, na dostavnici }e se pored potvrde o prijemu pismena nazna~iti da je prethodila pismena obavijest. (5) Kad je prema odredbama ovog zakona pismeno predato drugoj osobi, a ne onoj kojoj se pismeno imalo dostaviti, na dostavnici }e dostavlja~ nazna~iti odnos tih dviju osoba. (6) Ako se dostava obavlja prema odredbama ~lana 346. ovog zakona, dostavlja~ }e to nazna~iti na dostavnici, kao i dan i sat kada je dostava poku{ana i mjesto gdje je ostavljena pismena obavijest. (7) Ako je na dostavnici neta~no ili ne~itko nazna~en datum dostave ili je dostavnica nestala, dostava se mo`e dokazivati i na drugi na~in. 4. Promjena adrese ^lan 352. (1) Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od {est mjeseci nakon pravomo}nog okon~anja postupka promijene adresu na koju se dostava obavlja, du`ni su o tome odmah obavijestiti sud. (2) Ako protiv pravomo}ne odluke, unutar roka iz stava 1. ovog ~lana bude izjavljena revizija, taj se rok produ`ava sve dok ne istekne {est mjeseci od dostave stranci odluke povodom revizije kojom se revizija odbacuje ili odbija ili pobijana odluka preina~uje. (3) Ako je protiv pravomo}ne odluke unutar roka iz stava 1. ovog ~lana, podnesen prijedlog za ponavljanje postupka, taj se rok produ`ava do isteka roka od {est mjeseci nakon pravomo}nosti prvostepene odluke u tom postupku protiv kojeg nije izjavljena `alba, odnosno do isteka roka od {est mjeseci od dostave stranci odluke o `albi kojom se postupak za ponavljanje postupka pravomo}no zavr{ava. (4) Ako povodom vanrednog pravnog lijeka pravomo}na odluka bude ukinuta i predmet vra}en na ponovno su|enje, smatrat }e se da rok iz stava 1. ovog ~lana, nije ni po~eo te}i. (5) Ako stranka ili njen zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese, sud }e odrediti da se daljnje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem pismena na oglasnoj plo~i suda, sve dok stranka ili njen zastupnik ne obavijeste sud o svojoj novoj adresi. (6) Dostava iz stava 5. ovog ~lana smatra se obavljenom nakon proteka 15 dana od dana objavljivanja pismena na oglasnoj plo~i suda. (7)Kad punomo}nik za primanje pismena do isteka rokova iz st. 1. do 3. ovog ~lana promijeni svoju adresu, a o tome ne obavijesti sud, sud }e stranci na njen tro{ak imenovati zastupnika za primanje pismena preko kojeg }e obavljati sve dostave, dok ne primi obavijest stranke o postavljanju novog punomo}nika. 5. Punomo}nik i zastupnik za primanje pismena ^lan 353. (1) Tu`ilac ili njegov zastupnik koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju punomo}nika u Bosni i Hercegovini, du`ni su ve} prilikom podno{enja tu`be imenovati punomo}nika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini. Ako oni tako ne postupe, sud }e ih pozvati da u odre|enom roku imenuju punomo}nika za primanje pismena, uz upozorenje da }e u suprotnom sud tu`bu odbaciti. (2) Tu`enog ili njegovog zastupnika koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju punomo}nika u Bosni i Hercegovini, sud }e ve} prilikom dostave prvog pismena pozvati da u primjerenom roku postave punomo}nika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini, uz upozorenje da }e u suprotnom sud tu`enom na njegov tro{ak postaviti zastupnika za primanje pismena i preko toga zastupnika obavijestiti tu`enog odnosno njegovog zastupnika o tom postavljanju. (3) Stranci koja opozove punomo} punomo}niku za primanje pismena i istovremeno ne postavi drugog takvog punomo}nika, sud }e dostavu obavljati objavljivanjem pismena na oglasnoj plo~i suda, sve dok ta stranka ne postavi drugog punomo}nika za primanje pismena. (4) Ako punomo}nik za primanje pismena otka`e punomo}, a stranka ne imenuje drugog takvog punomo}nika u roku od 30 dana od dana kada je sud obavije{ten o otkazu punomo}i, sud }e stranci na njen tro{ak imenovati zastupnika za primanje pismena, te obavljati sve dostave preko imenovanoga zastupnika dok ne primi obavijest stranke o postavljanju novog punomo}nika. (5) Sredstva za pokri}e tro{kova postavljenoga zastupnika tu`enog za primanje pismena du`an je predujmiti tu`ilac. ^lan 354. (1) Ako vi{e osoba zajedni~ki tu`e, a nemaju zajedni~kog zakonskog zastupnika, odnosno punomo}nika, sud ih mo`e pozvati da u odre|enom roku imenuju zajedni~kog punomo}nika za primanje pismena. Ako sami tu`ioci u ostavljenom roku ne imenuju takvog punomo}nika, sud }e jednog od njih odrediti za zajedni~kog punomo}nika za primanje pismena i o tome obavijestiti stranke. (2) Odredbe stava 1. ovog ~lana primjenjivat }e se i kad je vi{e osoba tu`eno, kao jedinstveni suparni~ari. 6. Dostava od strane stranaka ^lan 355. (1) Dostavu podneska protivnoj strani, osim tu`be, protivtu` be i pravnih lijekova, mo`e obaviti i sama stranka. (2) U slu~aju iz stava 1. ovog ~lana, stranka }e jedan primjerak dostaviti osobno protivnoj stranci, odnosno njenom zakonskom zastupniku, odnosno punomo}niku, a jedan primjerak }e predati sudu uz napomenu i dokaz da je dostava drugoj strani ve} izvr{ena. (3) Na dostavu iz stava 2. ovog ~lana na odgovaraju}i na~in se primjenjuju odredbe ~l. 337. do 354. ovog zakona, osim odredbi ~lana 345. st. 2. do 6., ~l. 346. do 348, ~lana 349. st. 2. i 3., ~lana 350. i ~lana 351. st. 2. do 6. ovog zakona. (4)Dostava izvr{ena na na~in iz stava 2. ovog ~lana smatra se urednom dostavom. XVIII - PREGLEDANJE I PREPISIVANJE SPISA ^lan 356. (1) Stranke imaju pravo pregledati i prepisivati spise parnice u kojoj sudjeluju. (2) Ostalim osobama koje imaju opravdan interes mo`e se dopustiti pregledanje i prepisivanje pojedinih spisa. (3) Kad je postupak u toku, dopu{tenje za pregledanje i prepisivanje spisa daje sudija, a kad je postupak zavr{en - predsjednik suda, odnosno zaposlenik u sudu koga odredi predsjednik suda. XIX - IZUZE]E ^lan 357. Sudija ne mo`e suditi: Utorak, 28.10.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 53 - Strana 2831 1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomo}nik stranke, ako je sa strankom u odnosu suovla{tenika, suobveznika ili regresnog obveznika ili ako je u istom predmetu saslu{an ili predlo`en kao svjedok ili vje{tak; 2) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomo}nik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, a u pobo~noj liniji do ~etvrtog stepena ili mu je bra~ni odnosno vanbra~ni drug ili srodnik po tazbini, odnosno srodnik vanbra~nog druga, do drugog stepena, bez obzira na to jesu li brak odnosno vanbra~na zajednica prestali ili ne; 3) ako je staralac, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomo}nika; 4) ako je u istom predmetu sudjelovao u dono{enju odluke ni`eg suda ili drugog organa; 5) ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost. ^lan 358. (1) Stranka podnosi zahtjev za izuze}e sudije ~im sazna da postoji koji od razloga za izuze}e, a najkasnije do zavr{etka rasprave, a ako nije bilo rasprave - do dono{enja odluke. (2) Stranka mo`e u pravnom lijeku ili u odgovoru na pravni lijek poimeni~no navesti sudiju koji ne bi mogao sudjelovati u dono{enju odluke zbog razloga iz ~lana 357. ovog zakona. (3) Stranka mo`e tra`iti izuze}e samo poimeni~no odre|enog sudije koji u predmetu postupa. (4) Stranka je du`na u zahtjevu navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji neki od zakonskih osnova za izuze}e. ^lan 359. (1) O zahtjevu za izuze}e sudije odlu~uje predsjednik suda. (2) Ako stranka tra`i izuze}e predsjednika suda, odluku o izuze}u donosi predsjednik neposredno vi{eg suda. (3) O zahtjevu stranaka za izuze}e predsjednika Vrhovnog suda Federacije, odlu~uje op}a sjednica tog suda. (4) Prije dono{enja rje{enja o izuze}u uzet }e se izjava od sudije ~ije se izuze}e tra`i, a prema potrebi obavit }e se i drugi izvi|aji. (5) Protiv rje{enja kojim se zahtjev za izuze}e usvaja nije dopu{tena `alba, a protiv rje{enja kojim se zahtjev odbija, nije dopu{tena posebna `alba. ^lan 360. Kad sudija sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuze}e ili ~im sazna da postoji neki od razloga za izuze}e iz ~lana 357. ovog zakona, du`an je odmah o tome obavijestiti predsjednika suda, a postupak nastaviti bez odlaganja do dono{enja odluke o izuze}u. Ako se radi o izuze}u predsjednika suda, on }e sebi odrediti zamjenika iz reda sudija tog suda, a ako to nije mogu}e, postupit }e po ~lanu 49. ovog zakona. ^lan 361. (1) Odredbe ovog zakona o izuze}u sudija, primjenjivat }e se na odgovaraju}i na~in i na zapisni~are. (2) O izuze}u zapisni~ara odlu~uje sudija. XX - SUPARNI^ARI ^lan 362. (1) Vi{e osoba mogu jednom tu`bom tu`iti, odnosno biti tu`eni (suparni~ari): 1) ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava, odnosno obaveze proisti~u iz iste ~injeni~ne i pravne osnove (materijalni suparni~ari); 2) ako su predmet spora zahtjevi, odnosno obaveze iste vrste koji se temelje na bitno istovrsnoj ~injeni~noj i pravnoj osnovi, te ako postoji stvarna i mjesna nadle`nost istog suda za svaki zahtjev i za svakog tu`enog (formalni suparni~ari); 3) ako je to drugim zakonom odre|eno. (2) Do zaklju~enja pripremnog ro~i{ta, mo`e, uz uvjete iz stava 1. ovog ~lana, uz tu`ioca pristupiti novi tu`ilac, ili tu`ba mo`e biti pro{irena na novog tu`enog s njegovim pristankom. (3) Osoba koja pristupa tu`bi, odnosno na koju se tu`ba pro{iruje, mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi kad ona u nju stupa. ^lan 363. (1) Tu`ilac mo`e tu`iti dva ili vi{e tu`enih i tako {to }e tra`iti da tu`beni zahtjev bude usvojen prema slijede}em tu`enom u slu~aju da bude odbijen prema onome koji je u tu`bi naveden prije njega. (2) Na na~in predvi|en u stavu 1. ovog ~lana tu`ilac mo`e tu`bom obuhvatiti dva ili vi{e tu`enih samo ako prema svakom od njih isti~e isti zahtjev ili ako prema pojedinom od njih isti~e razli~ite zahtjeve koji su u me|usobnoj vezi, te ako je isti sud stvarno i mjesno nadle`an za svaki od zahtjeva. ^lan 364. Osoba koja u cijelosti ili djelimi~no tra`i stvar ili pravo o kojem izme|u drugih osoba ve} te~e parnica, mo`e pred sudom pred kojim ta parnica te~e tu`iti obje stranke jednom tu`bom, sve dok se postupak pravomo}no ne zavr{i. ^lan 365. Svaki je suparni~ar u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili propu{tanja niti koriste niti {tete drugim suparni~arima. ^lan 366. Ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor mo`e rije{iti samo na jednak na~in prema svim suparni~arima (jedinstveni suparni~ari) smatraju se oni kao jedna parni~na stranka, tako da ako pojedini suparni~ari propuste koju parni~nu radnju u~inak parni~nih radnji koje su poduzeli drugi suparni~ari prote`e se i na one koji te radnje nisu poduzeli. ^lan 367. Ako rokovi za izvr{enje odre|ene parni~ne radnje za pojedine jedinstvene suparni~are isti~u u razno vrijeme, tu parni~nu radnju mo`e svaki suparni~ar poduzeti sve dok ma i za jednog od njih jo{ te~e rok za poduzimanje te radnje. ^lan 368. Svaki suparni~ar ima pravo podnositi prijedloge koji se ti~u toka parnice. XXI - SUDJELOVANJE TRE]IH OSOBA U PARNICI 1. Sudjelovanje umje{a~a ^lan 369. (1) Osoba koja ima pravni interes da u parnici koja te~e me|u drugim osobama jedna od stranaka uspije, mo`e se pridru`iti toj stranci. (2) Umje{a~ mo`e stupiti u parnicu u toku cijelog postupka sve do pravomo}nosti odluke o tu`benom zahtjevu, te u toku postupka nastavljenog podno{enjem vanrednog pravnog lijeka. (3) Izjavu o stupanju u parnicu umje{a~ mo`e dati na ro~i{tu ili pismenim podneskom. (4) Podnesak umje{a~a dostavlja se objema parni~nim strankama, a ako je izjava umje{a~a data na ro~i{tu, prepis tog dijela zapisnika dostavit }e se samo onoj stranci koja je s ro~i{ta izostala. ^lan 370. (1) Svaka stranka mo`e osporiti umje{a~u pravo da sudjeluje u postupku i predlo`iti da se umje{a~ odbije. (2) Do pravomo}nosti rje{enja kojim se odbija sudjelovanje umje{a~a, umje{a~ mo`e sudjelovati u postupku i njegove parni~ne radnje ne mogu se isklju~iti. (3) Protiv odluke suda kojom se usvaja sudjelovanje umje{a~a nije dopu{tena posebna `alba. ^lan 371. (1)Umje{a~mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kad se umije{a u parnicu. Udaljem toku parnice on je ovla{ten stavljati prijedloge i poduzimati sve ostale parni~ne radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla poduzimati stranka kojoj se pridru`io. Broj 53 - Strana 2832 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28.10.2003. (2) Ako je umje{a~ stupio u parnicu do pravomo}nosti odluke o tu`benom zahtjevu, ovla{ten je podnijeti i vanredni pravni lijek. (3) Ako umje{a~ podnese pravni lijek, primjerak njegovog podneska dostavit }e se i stranci kojoj se pridru`io. (4) Parni~ne radnje umje{a~a imaju za stranku kojoj se pridru`io pravni u~inak ako nisu u protivnosti s radnjama stranke. (5) Nakon pristanka svih parni~nih stranaka, umje{a~ mo`e stupiti u parnicu kao stranka umjesto stranke kojoj se pridru`io. 2. Obavijest tre}e osobe o parnici ^lan 372. (1) Ako tu`ilac ili tu`eni treba tre}u osobu obavijestiti o otpo~etoj parnici, da bi se time zasnovalo odre|eno gra|ansko-pravno djelovanje, oni mogu, sve dok se parnica pravomo}no ne dovr{i, to u~initi podneskom preko parni~nog suda, u kojem }e navesti razlog obavijesti i u kakvom se stanju nalazi parnica. (2) Stranka koja je tre}u osobu obavijestila o parnici ne mo`e zbog toga tra`iti prekid otpo~ete parnice, produ`enje rokova, odgodu ili odlaganje ro~i{ta. XXII - ZAPISNICI ^lan 373. (1) Zapisnik se sastavlja o radnjama poduzetim na ro~i{tu. (2) Zapisnik se sastavlja i o va`nijim izjavama ili saop- }enjima koje stranke ili drugi sudionici daju izvan ro~i{ta. O manje va`nim izjavama ili saop}enjima ne}e se sastavljati zapisnik nego }e se samo staviti slu`bena bilje{ka u spisu. (3) Zapisnik pi{e zapisni~ar. ^lan 374. (1) U zapisnik se unosi: naziv suda, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja radnja, naznaka predmeta spora i imena prisutnih stranaka, odnosno tre}ih osoba, i njihovih zakonskih zastupnika odnosno punomo}nika. (2) Zapisnik treba da sadr`ava bitne podatke o sadr`aju poduzete radnje. U zapisnik o glavnoj raspravi, osobito }e se unijeti: je li rasprava bila javna ili je javnost bila isklju~ena, sadr`aj izjava stranaka, njihovi prijedlozi, dokazi koje su ponudile, dokazi koji su izvedeni, uz navo|enje sadr`aja iskaza svjedoka i vje{taka, odluke suda donesene na ro~i{tu, odnosno izvornik odluke nakon zaklju~enja glavne rasprave. (3) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije ni{ta brisati, dodati ili mijenjati. Prekri`ena mjesta moraju ostati ~itljiva. ^lan 375. (1) Zapisnik se sastavlja tako da sudija kazuje glasno zapisni~aru {to }e se unijeti u zapisnik, a po ovla{tenju sudije, stranka ili njen punomo}nik glasno kazuju {to }e se unijeti u zapisnik. (2) Stranke imaju pravo pro~itati zapisnik ili zahtijevati da im se pro~ita, te staviti svoje prigovore na sadr`aj zapisnika. (3) To pravo imaju i druge osobe ~ija je izjava unesena u zapisnik, u vezi s onim dijelom zapisnika koji sadr`i njihovu izjavu. (4) Ispravci ili dodaci u pogledu sadr`aja zapisnika koje treba obaviti u povodu prigovora stranaka ili drugih osoba ili po slu`benoj du`nosti unijet }e se na kraju zapisnika. Na zahtjev tih osoba unijet }e se i prigovori koji nisu usvojeni. ^lan 376. (1) Zapisnik potpisuju sudija, zapisni~ar, stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomo}nici, kao i tuma~i. (2) Svjedok i vje{tak potpisuju svoj iskaz na zapisniku kad se saslu{avaju pred zamoljenim sudom. (3) Nepismena osoba ili osoba koja se ne mo`e potpisati stavit }e na zapisnik otisak prsta, a zapisni~ar }e ispod otiska upisati njeno ime i prezime. (4) Ako se koja stranka, njen zakonski zastupnik ili punomo}nik, svjedok ili vje{tak udalji prije potpisivanja zapisnika ili ne `eli potpisati zapisnik, zabilje`it }e se to u zapisnik i navesti razlog koji je iznesen. ^lan 377. (1) Ako se odluka donosi u vije}u, o vije}anju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik. Ako je kod vi{eg suda u postupku u vezi s pravnim lijekom odluka donesena jednoglasno, ne}e se sastaviti zapisnik, nego }e se u izvorniku odluke staviti bilje{ka o vije}anju i glasanju. (2) Zapisnik o vije}anju i glasanju sadr`i tok glasanja i odluku koja je donesena. (3) Zapisnik potpisuju svi ~lanovi vije}a i zapisni~ar. Zapisnik o vije}anju i glasanju zatvorit }e se u poseban omot. Taj zapisnik mo`e razgledati samo vi{i sud kad rje{ava o pravnom lijeku i u tom slu~aju zapisnik }e se ponovo zatvoriti u poseban omot i na omotu nazna~iti da je zapisnik razgledan. (4) Bilje{ku o glasanju potpisuju svi ~lanovi vije}a. XXIII - PREKID POSTUPKA ^lan 378. Postupak se prekida: 1) kad stranka umre ili izgubi parni~nu sposobnost, a nema punomo}nika u toj parnici; 2) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovla{tenje za zastupanje, a stranka nema punomo}nika u toj parnici; 3) kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati, odnosno kad nadle`ni organ pravomo}no odlu~i o zabrani rada; 4) kad nastupe pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka; 5) kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu; 6) kad je to drugim zakonom odre|eno. ^lan 379. (1) Osim slu~ajeva posebno predvi|enih u ovom zakonu prekid postupka sud }e odrediti: 1) ako je odlu~io da sam ne rje{ava o prethodnom pitanju; 2) ako se stranka nalazi na podru~ju koje je zbog izvanrednih doga|aja, kao {to su poplave i sli~no, odsje~eno od suda. (2) Sud mo`e odrediti prekid postupka ako se odluka o tu`benom zahtjevu ne mo`e donijeti prije nego {to bude donesena odluka u postupku povodom privrednog prestupa ili u krivi~nom postupku. ^lan 380. (1) Za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju te}i svi rokovi odre|eni za obavljanje parni~nih radnji. (2) Za vrijeme trajanja prekida postupka sud ne mo`e poduzimati nikakve radnje u postupku, ali ako je prekid nastupio poslije zaklju~enja glavne rasprave, sud mo`e na osnovu te rasprave donijeti odluku. (3) Parni~ne radnje koje je stranka poduzela dok traje prekid postupka nemaju prema drugoj stranci nikakav pravni u~inak. Njihov u~inak po~inje tek nakon {to postupak bude nastavljen. ^lan 381. (1) Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u ~lanu 378. ta~. 1. do 4. ovog zakona nastavit }e se kad nasljednik ili staralac ostav{tine, novi zakonski zastupnik, ste~ajni upravitelj ili pravni sljedbenici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to u~ine. (2) Ako je sud prekinuo postupak iz razloga navedenih u ~lanu 379. stav 1. ta~ka 1. i stav 2. ovog zakona, postupak }e se nastaviti kad se pravomo}no zavr{i postupak pred sudom ili drugim nadle`nim organom ili kad sud ustanovi da vi{e ne postoje razlozi da se ~eka na njegov zavr{etak. (3) U svim ostalim slu~ajevima prekinuti postupak nastavit }e se na prijedlog stranke ~im prestanu razlozi prekida. (4) Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali te}i po~inju za zainteresovanu stranku te}i u cijelosti iznova od dana kada joj sud dostavi rje{enje o nastavljanju postupka. (5) Stranci koja nije stavila prijedlog za nastavljanje postupka, rje{enje o nastavljanju postupka dostavlja se prema odredbama ~lana 347. ovog zakona. Utorak, 28.10.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 53 - Strana 2833 ^lan 382. (1) @alba protiv rje{enja kojim se utvr|uje (~lan 378.) ili odre|uje (~lan 379.) prekid postupka ne zadr`ava izvr{enje rje{enja. (2) Ako je sud na ro~i{tu odbio prijedlog za prekid postupka i odlu~io da se postupak odmah nastavi, protiv tog rje{enja nije dopu{tena posebna `alba. XXIV - TRO[KOVI POSTUPKA 1. Parni~ni tro{kovi ^lan 383. (1) Parni~ne tro{kove ~ine izdaci u~injeni u toku ili u povodu postupka. (2) Parni~ni tro{kovi obuhva}aju i nagradu za rad advokata i drugih osoba kojima zakon priznaje pravo na nagradu. ^lan 384. Svaka stranka prethodno sama podmiruje tro{kove koje je prouzrokovala svojim radnjama. ^lan 385. (1) Kad stranka predlo`i izvo|enje dokaza, du`na je po nalogu suda unaprijed polo`iti iznos potreban za podmirenje tro{kova koji }e nastati u povodu izvo|enja dokaza. (2) Kad izvo|enje dokaza predlo`e obje stranke, sud }e odrediti da iznos potreban za podmirenje tro{kova polo`e obje stranke na jednake dijelove. (3) Sud }e odustati od izvo|enja dokaza ako iznos potreban za podmirenje tro{kova ne bude polo`en u roku koji odredi sud. (4) Izuzetno od odredbe stava 3. ovog ~lana, ako sud po slu`benoj du`nosti odredi izvo|enje dokaza radi utvr|ivanja ~injenica u vezi s primjenom ~lana 3. stav 2. ovog zakona, a stranke ne polo`e odre|eni iznos, predujam tro{kova za izvo|enje dokaza isplatit }e se iz sredstava suda. ^lan 386. (1) Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu du`na je protivnoj stranci nadoknaditi tro{kove. (2) Ako stranka djelimi~no uspije u parnici, sud mo`e s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka podmiruje svoje tro{kove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj razmjeran dio tro{kova. (3) Sud mo`e odlu~iti da jedna stranka naknadi sve tro{kove koje je druga stranka imala, ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog toga dijela nisu nastali posebni tro{kovi. (4) Prema rezultatu dokazivanja sud }e odlu~iti ho}e li tro{kove iz ~lana 385. stav 4. ovog zakona, podmiriti jedna ili obadvije stranke ili }e ti tro{kovi pasti na teret tro{kova suda. ^lan 387. (1) Pri odlu~ivanju koji }e se tro{kovi stranci nadoknaditi, sud }e uzeti u obzir samo tro{kove koji su bili potrebni radi vo|enja parnice. O tome koji su tro{kovi bili potrebni, te o visini tro{kova odlu~uje sud ocjenjuju}i bri`ljivo sve okolnosti. (2) Ako je propisana tarifa za nagrade advokata ili za druge tro{kove, odmjerit }e se takvi tro{kovi prema tarifi. ^lan 388. Stranka je du`na neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci tro{kove koje je prouzro~ila svojom krivnjom ili slu~ajem koji se njoj dogodio. ^lan 389. Ako nije bilo povoda za podno{enje tu`be, zbog toga {to je tu`eni ve} priznao svoju obavezu i bio je spreman ispuniti, ili zbog drugih razloga, tu`ilac }e nadoknaditi tu`enom parni~ne tro{kove. ^lan 390. (1) Tu`ilac koji povu~e tu`bu du`an je protivnoj stranci nadoknaditi parni~ne tro{kove, osim ako je povla~enje tu`be uslijedilo nakon udovoljenja zahtjevu od tu`enog. (2) Stranka koja odustane od pravnog lijeka du`na je protivnoj stranci nadoknaditi tro{kove nastale u povodu pravnog lijeka. ^lan 391. (1) Svaka stranka podmiruje svoje tro{kove ako je parnica zavr{ena sudskom nagodbom, a u nagodbi nije druga~ije ugovoreno. (2) Tro{kovi nagodbe koja je poku{ana, ali nije uspjela, ulaze u parni~ne tro{kove. ^lan 392. Ako u izlu~noj parnici bude usvojen tu`beni zahtjev za izlu~enje stvari, a sud utvrdi da je tu`eni kao vjerovnik u izvr{nom postupku imao opravdanih razloga da smatra da ne postoje prava tre}ih osoba na tim stvarima, odredit }e da svaka stranka podmiruje svoje tro{kove. ^lan 393. (1) Suparni~ari podmiruju tro{kove na jednake dijelove. (2) Ako postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u predmetu spora, sud }e prema razmjeru tog udjela odrediti koliki }e dio tro{kova nadoknaditi svaki od suparni~ara. (3) Suparni~ari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari, odgovaraju solidarno i za tro{kove dosu|ene protivnoj strani. (4) Za tro{kove prouzrokovane posebnim parni~nim radnjama pojedinih suparni~ara, ostali suparni~ari ne odgovaraju. ^lan 394. Kad ombudsman sudjeluje u postupku kao stranka, on ima pravo na naknadu tro{kova prema odredbama ovog zakona, ali ne i pravo na nagradu. ^lan 395. Odredbe o tro{kovima primijenjuju se i na stranke koje zastupa pravobranila{tvo. U tom slu~aju tro{kovi postupka obuhva}aju i iznos koji bi se stranci priznao na ime nagrade advokatu. ^lan 396. (1) O naknadi tro{kova odlu~uje sud na odre|en zahtjev stranke bez raspravljanja. (2) Stranka je du`na u zahtjevu odre|eno navesti tro{kove za koje tra`i naknadu. Zahtjev za naknadu tro{kova stranka je du`na staviti najkasnije do zavr{etka raspravljanja koje prethodi odlu~ivanju o tro{kovima, a ako je rije~ o dono{enju odluke bez prethodnog raspravljanja, stranka je du`na zahtjev za naknadu tro{kova staviti u prijedlogu o kojem sud treba odlu~iti. (3) O zahtjevu za naknadu tro{kova sud }e odlu~iti u presudi ili rje{enju kojim se zavr{ava postupak pred tim sudom. (4) U toku postupka sud }e posebnim rje{enjem odlu~iti o naknadi tro{kova samo kad pravo na naknadu tro{kova ne zavisi o odluci o glavnoj stvari. (5) U slu~aju iz ~lana 390. ovog zakona, ako povla~enje tu`be ili odustanak od pravnog lijeka nisu obavljeni na raspravi, zahtjev za naknadu tro{kova mo`e se staviti u roku od 15 dana nakon prijema obavijesti o odustanku, odnosno povla~enju tu`be. ^lan 397. (1) Kad sud odbaci ili odbije pravni lijek, odlu~it }e i o tro{kovima nastalim u postupku u povodu tog pravnog lijeka. (2) Kad sud preina~i odluku protiv koje je podnesen pravni lijek ili ukine tu odluku i odbaci tu`bu, odlu~it }e o tro{kovima cijelog postupka. (3) Kad se ukine odluka protiv koje je podnesen pravni lijek i predmet vrati na ponovno su|enje, ostavit }e da se o tro{kovima postupka u povodu pravnog lijeka odlu~i u kona~noj odluci. (4) Sud mo`e postupiti prema odredbi stava 3. ovog ~lana i kad odluku protiv koje je podnesen pravni lijek samo djelimi~no ukine. ^lan 398. Odluka o tro{kovima sadr`ana u presudi mo`e se napadati samo `albom na rje{enje ako se istovremeno ne napada i odluka o glavnoj stvari. Broj 53 - Strana 2834 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28.10.2003. 2. Tro{kovi u postupku za osiguranje dokaza ^lan 399. (1) Tro{kove postupka za osiguranje dokaza podmiruje stranka koja je podnijela prijedlog za osiguranje dokaza. Ona je du`na nadoknaditi i tro{kove protivnoj stranci odnosno postavljenom privremenom zastupniku. (2) Te tro{kove stranka mo`e naknadno ostvarivati kao dio parni~nih tro{kova, prema uspjehu u parnici. 3. Oslobo|enje od pla}anja tro{kova postupka ^lan 400. (1) Sud }e osloboditi pla}anja tro{kova postupka stranku koja prema svom op}em imovnom stanju ne mo`e podmiriti te tro{kove bez {tete za nu`no izdr`avanje svoje i svoje porodice. (2) Oslobo|enje od pla}anja tro{kova postupka obuhva}a oslobo|enje od pla}anja taksa i oslobo|enje od polaganja predujma za tro{kove svjedoka, vje{taka, uvi|aja, prevo|enja i sudskih oglasa. Sud mo`e osloboditi stranku pla}anja svih tro{kova ili jednog dijela tro{kova postupka. ^lan 401. Pri dono{enju odluke o oslobo|enju od pla}anja tro{kova postupka sud }e bri`ljivo ocijeniti sve okolnosti, a osobito }e uzeti u obzir vrijednost predmeta spora, broj osoba koje stranka izdr`ava i prihode koje imaju stranka i ~lanovi njene porodice. ^lan 402. (1) Odluku o oslobo|enju od pla}anja tro{kova postupka donosi prvostepeni sud na prijedlog stranke. (2) Stranka je du`na uz prijedlog podnijeti dokaze o imovnom stanju. (3) Kad je to potrebno, sud mo`e po slu`benoj du`nosti pribaviti potrebne podatke i obavijesti o imovnom stanju stranke koja tra`i oslobo|enje, a mo`e o tome saslu{ati i protivnu stranku. (4) Protiv rje{enja suda kojim se usvaja prijedlog stranke za oslobo|enje od pla}anja tro{kova postupka nije dopu{tena `alba. ^lan 403. Predujam za tro{kove od ~ijeg je pla}anja stranka oslobo|ena isplatit }e se iz sredstava suda. ^lan 404. (1) Rje{enje o oslobo|enju od pla}anja tro{kova postupka prvostepeni sud mo`e tokom postupka ukinuti ako utvrdi da je stranka u stanju podmirivati tro{kove postupka. Tom prilikom sud }e rije{iti ho}e li stranka potpuno ili djelimi~no nadoknaditi i one tro{kove i takse od kojih je prije bila oslobo|ena. (2) U prvom redu imaju se nadoknaditi iznosi ispla}eni iz sredstava suda. ^lan 405. (1) Takse i tro{kovi ispla}eni iz sredstava suda ~ine dio parni~nih tro{kova. (2) O naknadi tih tro{kova od strane protivnika stranke koja je oslobo|ena pla}anja tro{kova postupka sud }e odlu~iti prema odredbama o naknadi tro{kova. (3) Takse i tro{kove ispla}ene iz sredstava suda napla}uje po slu`benoj du`nosti prvostepeni sud od stranke koja je du`na nadoknaditi te tro{kove. (4) Ako je protivnik stranke koja je oslobo|ena pla}anja tro{kova postupka odlukom suda obavezan da nadoknadi parni~ne tro{kove, a utvrdi se da on nije u stanju te tro{kove platiti, sud mo`e naknadno odrediti da tro{kove iz stava 1. ovog ~lana plati u cijelosti ili djelimi~no stranka koja je oslobo|ena pla}anja tro{kova postupka iz onog {to joj je dosu|eno. Time se ne dira u pravo te stranke da za ono {to je platila tra`i naknadu od protivnika. XXV - NEPO[TIVANJE SUDA ^lan 406. Sud }e u toku postupka kazniti nov~anom kaznom od 100 do 1.000 KM stranku, zakonskog zastupnika, punomo}nika ili umje{a~a koji su svojim parni~nim radnjama te`e zloupotrijebili prava priznata ovim zakonom. ^lan 407. (1) Nov~anom kaznom od 100 do 1.000 KM sud }e kazniti osobu koja u podnesku vrije|a sud, stranku ili drugog sudionika u postupku. (2) Ako osoba koja sudjeluje u postupku ili osoba koja je kao slu{atelj prisutna raspravi vrije|a sud ili druge sudionike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za odr`avanje reda, sud }e je opomenuti. Ako opomena bude bezuspje{na, sud }e opomenutu osobu udaljiti iz sudnice ili kazniti nov~anom kaznom od 100 do 1.000 KM, a mo`e je i udaljiti i kazniti nov~anom kaznom. (3)Ako stranka bude udaljena iz sudnice, ro~i{te }e se odr`ati i bez njenog prisustva. (4) Ako iz sudnice bude udaljen punomo}nik, sud }e na zahtjev stranke odlo`iti ro~i{te, a ako stranka nije prisutna na ro~i{tu, sud }e uvijek odlo`iti ro~i{te i obavijestiti stranku da je njen punomo}nik udaljen s ro~i{ta zbog naru{avanja reda. (5) Kad sud kazni nov~anom kaznom ili udalji iz sudnice advokata ili advokatskog pripravnika kao punomo}nika, obavijestit }e o tome advokatsku komoru. ^lan 408. (1) Sud }e nov~anom kaznom od 100 do 1.000 KM kazniti punomo}nika za primanje pismena koji protivno odredbama ~lana 352. stav 7. ovog zakona ne obavijesti sud o promjeni adrese. (2) Sud }e na zahtjev stranke narediti punomo}niku za primanje pismena da nadoknadi tro{kove koje je prouzrokovao neopravdanim nedostavljanjem obavijesti o promjeni adrese. ^lan 409. (1) Osobu koja neosnovano odbije primiti pismeno, te osobu koja na koji drugi na~in ometa dostavu pismena, svjesno onemogu}avaju}i ili ote`avaju}i primjenu odredaba ovog zakona o dostavi, sud }e kazniti nov~anom kaznom od 100 do 1.000 KM. (2) Sud }e na zahtjev stranke narediti osobi iz stava 1. ovog ~lana, da naknadi tro{kove {to ih je svojim pona{anjem opisanim u stavu 1. ovog ~lana prouzrokovala. ^lan 410. (1) Ako svjedok koji je uredno pozvan ne do|e, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba da bude saslu{an, sud }e narediti da se prisilno dovede i podmiri tro{kove dovo|enja i kazniti ga nov~anom kaznom od 100 do 1.000 KM. (2) Ako svjedok do|e i nakon {to je upozoren na posljedice uskrati svjedo~enje ili odgovor na pojedino pitanje, a sud ocijeni da su razlozi uskra}ivanja neopravdani, kaznit }e ga nov~anom kaznom od 100 do 1.000 KM, a ako i poslije toga odbije da svjedo~i, mo`e ga zatvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane svjedo~iti ili dok njegovo saslu{anje ne postane nepotrebno, ali najdu`e 15 dana. (3) Sud }e na zahtjev stranke narediti svjedoku da nadoknadi tro{kove {to ih je uzrokovao svojim neopravdanim izostankom odnosno neopravdanim odbijanjem da svjedo~i. (4) Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak sud }e opozvati svoje rje{enje o kazni, a mo`e svjedoka sasvim ili djelimi~no osloboditi naknade tro{kova. Sud mo`e opozvati svoje rje{enje o kazni i kad svjedok naknadno pristane svjedo~iti. ^lan 411. (1) Sud }e nov~anom kaznom od 100 do 1.000 KM kazniti vje{taka koji ne dostavi nalaz i mi{ljenje u ostavljenom roku ili ne do|e na ro~i{te iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda. (2) Sud }e nov~anom kaznom iz stava 1. ovog ~lana, kazniti i vje{taka koji bez opravdanog razloga odbije vje{ta~iti. (3) Sud }e na zahtjev stranke narediti vje{taku da nadoknadi tro{kove {to ih je uzrokovao svojim neopravdanim nedostavljanjem nalaza i mi{ljenja, neopravdanim izostankom, odnosno neopravdanim odbijanjem da vje{ta~i. (4) Rje{enje o kazni sud mo`e opozvati uz uvjete iz ~lana 410. stav 4. ovoga zakona. Utorak, 28.10.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 53 - Strana 2835 (5) Odredbe ovog ~lana na odgovaraju}i se na~in primijenjuju i na tuma~e. ^lan 412. Ako osoba koja je nov~ano ka`njena po odredbama ovog zakona ne plati tu kaznu u odre|enom roku, ona }e se zamijeniti kaznom zatvora, ~ije trajanje odmjerava sud srazmjerno visini izre~ene kazne u skladu s odredbama Krivi~nog zakona, ali koje ne mo`e biti du`e od 15 dana. ^lan 413. (1) @alba protiv rje{enja iz ~l. 406., 407., ~lana 408. stav 1., ~lana 410. stav 1. i ~lana 411. stav 1. ovog zakona ne odla`e izvr{enje rje{enja. (2) @alba protiv rje{enja iz ~lana 410. stav 2. i ~lana 411. stav 2. ne zadr`ava izvr{enje rje{enja, osim ako se u toj `albi pobija i odluka suda kojom nisu usvojeni razlozi svjedoka za uskra}ivanje svjedo~enja ili odgovora na pojedino pitanje, odnosno razlozi vje{taka za uskra}ivanje vje{ta~enja. XXVI - PRAVNA POMO] ^lan 414. (1) Sudovi u Federaciji du`ni su u parni~nom postupku pru`ati pravnu pomo} svim sudovima u Bosni i Hercegovini. (2) Ako zamoljeni sud nije nadle`an da obavi radnju za koju je zamoljen, ustupit }e molbu nadle`nom sudu, odnosno drugom organu vlasti i o tome obavijestiti sud od koga je primio molbu, a ako mu nadle`ni sud, odnosno organ vlasti nije poznat, vratit }e molbu sudu koji je podnio molbu. (3) Ako u jednom mjestu postoji vi{e sudova stvarno nadle`nih za davanje pravne pomo}i, molba za davanje pravne pomo}i mo`e se podnijeti bilo kojem od tih sudova. ^lan 415. (1) Sudovi }e ukazivati pravnu pomo} inostranim sudovima u slu~ajevima predvi|enim me|unarodnim ugovorom, kao i kad postoji uzajamnost u ukazivanju pravne pomo}i. U slu~aju sumnje o postojanju uzajamnosti obja{njenje daje Federalno ministarstvo pravde. (2) Sud }e uskratiti pravnu pomo} inostranom sudu ako se tra`i izvr{enje radnje koja je protivna javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije. U takvom }e slu~aju sud nadle`an za davanje pravne pomo}i po slu`benoj du`nosti dostaviti predmet Vrhovnom sudu Federacije, radi dono{enja kona~ne odluke. (3) Odredbe ~lana 414. st. 2. i 3. ovog zakona va`e i za postupanje s molbom inostranog suda. ^lan 416. Sudovi ukazuju pravnu pomo} inostranim sudovima na na~in predvi|en u doma}em zakonu. Radnja koja je predmet molbe inostranog suda mo`e se obaviti i na na~in koji zahtijeva inostrani sud, ako takav postupak nije protivan javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije. ^lan 417. Ako me|unarodnim ugovorom nije {to drugo odre|eno, sudovi }e uzimati u postupak molbe za pravnu pomo} inostranih sudova samo ako su molba i prilozi sastavljeni na jeziku u slu`benoj upotrebi u Federaciji, ili ako je prilo`en ovjereni prijevod na tom jeziku. ^lan 418. Ako me|unarodnim ugovorom nije {to drugo odre|eno, molbe sudova iz Federacije za pravnu pomo} dostavljaju se inostranim sudovima diplomatskim putem preko organa uprave nadle`nog za inostrane poslove Bosne i Hercegovine. Molbe i prilozi moraju biti sastavljeni na jeziku zamoljene dr`ave ili uz njih mora biti prilo`en njihov ovjereni prijevod na tom jeziku. Dio peti POSEBNI POSTUPCI XXVII - POSTUPAK U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA ^lan 419. Ako u glavi XXVII ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u parnicama iz radnih odnosa primjenjivat }e se ostale odredbe ovog zakona. ^lan 420. U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a osobito pri odre|ivanju rokova i ro~i{ta, sud }e uvijek obra}ati osobitu pa`nju na potrebu hitnog rje{avanja radnih sporova. ^lan 421. Sud }e u presudi kojom nala`e izvr{enje neke ~inidbe odrediti rok od 15 dana za njeno izvr{enje. ^lan 422. Rok za podno{enje `albe na presudu odnosno rje{enje iz radnih odnosa je 15 dana. XXVIII - POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA POSJEDA ^lan 423. Ako u glavi XXVIII ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u parnicama zbog smetanja posjeda primjenjivat }e se ostale odredbe ovog zakona. ^lan 424. Pri odre|ivanju rokova i ro~i{ta po tu`bama zbog smetanja posjeda sud }e uvijek obra}ati osobitu pa`nju na potrebu hitnog rje{avanja prema prirodi svakoga pojedinog slu~aja. Pri tome, sudmo`e odrediti i rokove kra}e od onih predvi|enih odredbama ovog zakona o redovnom postupku. ^lan 425. Raspravljanje o tu`bi zbog smetanja posjeda ograni~it }e se samo na raspravljanje i dokazivanje ~injenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isklju~eno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu {tete. ^lan 426. (1) Rok za udovoljenje du`nostima koje su nalo`ene strankama sud }e odrediti prema okolnostima pojedinog slu~aja. (2) Rok za podno{enje `albe je 15 dana. (3) U izuzetnim okolnostima sud mo`e odlu~iti da `alba ne zadr`ava izvr{enje rje{enja. (4) Protiv rje{enja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda revizija nije dopu{tena. ^lan 427. Tu`ilac gubi pravo da u izvr{nom postupku zahtijeva izvr{enje rje{enja kojim se tu`enom po tu`bi zbog smetanja posjeda nala`e izvr{enje odre|ene radnje, ako nije zahtijevao izvr{enje u roku od 60 dana nakon proteka roka koji je rje{enjem odre|en za izvr{enje te radnje. XXIX - POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI ^lan 428. Ako u glavi XXIX ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u postupku u sporovima male vrijednosti primjenjivat }e se ostale odredbe ovog zakona. ^lan 429. (1) Sporovi male vrijednosti, u smislu odredaba ovog zakona, jesu sporovi u kojima se tu`beni zahtjev odnosi na potra`ivanje u novcu koje ne prelazi iznos od 3.000 KM. (2) Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tu`beni zahtjev ne odnosi na potra`ivanje u novcu, a tu`ilac je u tu`bi naveo da pristaje da umjesto udovoljenja Broj 53 - Strana 2836 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28.10.2003. odre|enom zahtjevu primi odre|eni nov~ani iznos koji ne prelazi iznos iz stava 1. ovog ~lana. (~lan 321. stav 1.). (3) Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tu`benog zahtjeva nije nov~ani iznos, ve} predaja pokretne stvari ~ija vrijednost, koju je tu`ilac u tu`bi naveo, ne prelazi iznos iz stava 1. ovog ~lana. (~lan 321. stav 2.). ^lan 430. Ne smatraju se sporovima male vrijednosti, u smislu odredaba ovog zakona, sporovi o nekretninama, sporovi iz radnih odnosa i sporovi zbog smetanja posjeda. ^lan 431. (1) U postupku u sporovima male vrijednosti dopu{tena je posebna `alba samo protiv rje{enja kojim se zavr{ava postupak. (2) Ostala rje{enja protiv kojih je po ovom zakonu dopu{tena `alba mogu se pobijati samo `albom protiv odluke kojom se postupak zavr{ava. (3) Rje{enja iz stava 2. ovog ~lana ne dostavljaju se strankama ve} se objavljuju na ro~i{tu. ^lan 432. (1) Ako tu`ilac preina~i tu`beni zahtjev tako da vrijednost predmeta spora prelazi iznos od 3.000 KM, postupak }e se dovr{iti prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku. (2) Ako tu`ilac do zaklju~enja glavne rasprave koja se vodi prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku smanji tu`beni zahtjev tako da vi{e ne prelazi iznos od 3.000KMdaljnji postupak provest }e se prema odredbama ovog zakona o postupku u sporovima male vrijednosti. ^lan 433. (1) Presuda ili rje{enje kojim se zavr{ava spor male vrijednosti mo`e se pobijati samo zbog povrede odredaba parni~nog postupka i zbog pogre{ne primjene materijalnog prava. (2) U presudi odnosno rje{enju iz stava 1. ovog ~lana, sud je du`an navesti razloge iz kojih se mo`e izjaviti `alba. (3) Protiv prvostepene presude odnosno rje{enja iz stava 1. ovog ~lana, stranke mogu podnijeti `albu u roku od 15 dana. (4) U postupku u sporovima male vrijednosti, rok iz ~lana 179. stav 2. i ~lana 192. stav 1. ovog zakona, je 15 dana. XXX - POSTUPAK PRED ARBITRA@OM ^lan 434. Stranke se mogu sporazumjeti da rje{avanje spora povjere arbitra`i, osim ako se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati u smislu ~lana 3. stav 2. ovog zakona. ^lan 435. (1) Ugovor o arbitra`i mo`e se sklopiti u pogledu odre|enog spora i u pogledu budu}ih sporova koji mogu proiza}i iz odre|enog pravnog odnosa. Ugovor o arbitra`i pravovaljan je samo ako je sklopljen u pismenom obliku i ako su ga potpisale sve stranke. (2) Ugovor o arbitra`i sklopljen je u pismenom obliku i kada je sklopljen razmjenom pisama, telegrama, telexa ili drugih telekomunikacijskih sredstava koja omogu}uju pisani dokaz o sklopljenom ugovoru. (3) Ugovor o arbitra`i sklopljen je u pismenom obliku i kada je sklopljen razmjenom tu`be u kojoj tu`ilac navodi postojanje tog ugovora i odgovora na tu`bu u kojem tu`eni to ne osporava. (4) Ugovor o arbitra`i mo`e se dokazivati samo ispravama. ^lan 436. Ugovor o arbitra`i pravovaljano je sklopljen i kad je odredba o nadle`nosti arbitra`e sadr`ana u op}im uvjetima za sklapanje pravnog posla. ^lan 437. (1) Broj arbitara arbitra`e mora biti neparan. (2) Ako ugovorom stranaka nije odre|en broj arbitara, svaka stranka postavlja po jednog arbitra, a oni biraju predsjednika. ^lan 438. (1) Ako su stranke za rje{avanje odre|enog spora ugovorile nadle`nost arbitra`e, sud kojem je podnesena tu`ba u istom sporu i me|u istim strankama, na prigovor tu`enog oglasit }e se nenadle`nim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tu`bu. (2) Prigovor iz stava 1. ovog ~lana, tu`eni mo`e staviti najkasnije u odgovoru na tu`bu. ^lan 439. (1) Stranku koja na temelju ugovora o arbitra`i treba da postavi arbitra mo`e pozvati protivna stranka da u roku od 15 dana obavi to postavljanje i da je o tome obavijesti. (2) Poziv prema stavu 1. ovog ~lana pravovaljan je samo ako je stranka koja ga upu}uje postavila svog arbitra i o tome obavijestila protivnu stranku. (3) Kad na temelju ugovora o arbitra`i postavljanje arbitra treba obaviti tre}a osoba, svaka stranka mo`e uputiti poziv iz stava 2. ovog ~lana toj osobi. (4) Osoba koja je pozvana da postavi arbitra arbitra`e vezana je za postavljanje koje je obavljeno ~im je to postavljanje saop}eno protivniku, odnosno jednoj od stranaka. ^lan 440. (1)Ako arbitar ne bude na vrijeme postavljen, a iz ugovora ne proizilazi {to drugo, arbitra }e na prijedlog stranke postaviti sud. (2) Ako se arbitri ne mogu slo`iti o izboru predsjednika, a iz ugovora ne proizilazi {to drugo, predsjednika }e na prijedlog svakog arbitra ili stranke, postaviti sud. (3) Za postavljanje arbitra, odnosno predsjednika arbitra`e, nadle`an je sud koji bi za spor bio nadle`an u prvom stepenu da nije sklopljen ugovor o arbitra`i. (4) Protiv rje{enja suda nije dopu{tena `alba. (5) Stranka koja se ne `eli koristiti ovla{tenjem iz stava 1. ili stava 2. ovog ~lana mo`e tu`bom zahtijevati da sud nadle`an za postavljanje proglasi prestanak va`enja ugovora o arbitra`i. ^lan 441. (1) Osim slu~aja iz ~lana 440. ovog zakona, svaka stranka mo`e tu`bom zahtijevati da sud proglasi prestanak va`enja ugovora o arbitra`i: 1) ako se stranke ne mogu slo`iti o izboru arbitara koje one zajedni~ki trebaju postaviti; 2) ako osoba koja je u samom ugovoru o arbitra`i postavljena za arbitra arbitra`e ne}e ili ne mo`e obavljati tu du`nost. (2) O zahtjevu odlu~uje sud predvi|en u ~lanu 440. stav 3. ovog zakona. (3) Na ro~i{te za raspravljanje po zahtjevu sud }e pozvati stranke. ^lan 442. (1) Arbitar arbitra`e du`an je da se izuzme kad postoje razlozi za izuze}e iz ~lana 357. ovog zakona. Iz istih razloga mogu stranke zahtijevati izuze}e arbitra arbitra`e. (2) Stranka koja je sama ili zajedno s protivnom strankom postavila arbitra mo`e zahtijevati njegovo izuze}e samo ako je razlog za izuze}e nastao ili je stranka za njega saznala nakon {to je arbitar postavljen. (3) Ako se stranke nisu druga~ije sporazumjele, o izuze}u odlu~uje sud predvi|en u ~lanu 440. stav 3. ovog zakona. ^lan 443. Ako se stranke nisu druga~ije sporazumjele, arbitri arbitra`e }e odrediti postupak pred arbitra`om. ^lan 444. (1) Prema svjedocima, strankama i drugim osobama koje sudjeluju u postupku, arbitra`a ne mo`e upotrijebiti prisilna sredstva niti izricati kazne. (2) Arbitra`a mo`e zatra`iti od suda mjesno nadle`nog za davanje pravne pomo}i da se pred njim izvedu pojedini dokazi koji se pred arbitra`om ne mogu izvesti. (3) Na postupak za izvo|enje dokaza primjenjivat }e se odredbe ovog zakona o izvo|enju dokaza pred zamoljenim sudom. Utorak, 28.10.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 53 - Strana 2837 ^lan 445. Arbitra`a mo`e donijeti presudu po pravi~nosti samo ako su joj stranke dale takvu ovlast. ^lan 446. (1) Kad se arbitra`a sastoji od vi{e od jednog arbitra, presuda se donosi ve}inom glasova, ako u ugovoru o arbitra`i nije druga~ije odre|eno. (2)Ako se ne mo`e posti}i potrebna ve}ina glasova, arbitra`a je du`na o tome obavijestiti stranke. (3) Ako se za slu~aj iz stava 2. ovog ~lana stranke nisu druga~ije sporazumjele, svaka od stranaka mo`e tu`bom zahtijevati da sud predvi|en u ~lanu 440. stav 3. ovog zakona, izrekne prestanak va`enja ugovora o arbitra`i. ^lan 447. (1) Presuda arbitra`e mora biti obrazlo`ena, ako stranke nisu {to drugo ugovorile. (2) Izvornik presude i sve prepise potpisuju svi arbitri. Presuda va`i i kad koji arbitar uskrati da je potpi{e, ako je presudu potpisala ve}ina arbitara i na presudi utvrdila to uskra}ivanje potpisa. (3) Strankama se dostavljaju prepisi presude preko suda predvi|enog u ~lanu 440. stav 3. ovog zakona. ^lan 448. Izvornik presude i potvrde o obavljenoj dostavi ~uvaju se kod suda predvi|enog u ~lanu 440. stav 3. ovog zakona. ^lan 449. (1) Presuda arbitra`e ima prema strankama snagu pravomo} ne presude, ako ugovorom nije predvi|ena mogu}nost pobijanja presude pred arbitra`om vi{eg stupnja. (2) Na zahtjev stranke sud predvi|en u ~lanu 440. stav 3. ovog zakona, stavit }e na prepisu presude potvrdu o pravomo}nosti i izvr{nosti. ^lan 450. (1) Presuda arbitra`e mo`e se poni{titi po tu`bi stranke. (2) Za rje{avanje o tu`bi nadle`an je sud predvi|en u ~lanu 440. stav 3. ovog zakona. ^lan 451. Poni{taj presude arbitra`e mo`e se zahtijevati: 1) ako uop}e nije sklopljen ugovor o arbitra`i ili ako taj ugovor nije pravovaljan; 2) ako je u pogledu sastava arbitra`e ili u vezi s odlu~ivanjem povrije|ena koja odredba ovog zakona ili ugovora o arbitra`i; 3) ako presuda nije obrazlo`ena prema ~lanu 447. stav 1. ovog zakona ili ako izvornik i prepisi presude nisu potpisani na na~in odre|en u ~lanu 447. stav 2. ovog zakona; 4) ako je arbitra`a prekora~ila granicu svog zadatka; 5) ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi protivrje~na; 6) ako je presuda arbitra`e u protivnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine ili Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine; 7) ako postoji koji od razloga za ponavljanje postupka iz ~lana 255. ovog zakona. ^lan 452. (1) Tu`ba za poni{taj presude arbitra`e mo`e se podnijeti nadle`nom sudu u roku od 30 dana. (2) Ako se poni{taj presude zahtijeva iz razloga navedenih u ~lanu 451. ta~. 1. do 6. ovog zakona, rok za tu`bu se ra~una od dana kada je presuda dostavljena stranci, a ako je stranka za razlog saznala kasnije, rok se ra~una od dana saznanja. (3) U pogledu ra~unanja roka, kad se poni{taj zahtijeva iz razloga navedenog u ~lanu 451. ta~ka 7. ovog zakona, primjenjivat }e se odgovaraju}e odredbe ~lana 257. st. 1. i 2. ovog zakona. (4) Nakon proteka jedne godine od pravomo}nosti presude arbitra`e ne mo`e se zahtijevati poni{taj presude. ^lan 453. Stranke se ne mogu sporazumno odre}i primjene odredbi ~lana 442. st. 1. i 2., ~lana 447. st. 2. i 3. i ~l. 450. do 452. ovog zakona. Dio {esti XXXI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 454. (1) Ako je prije dana stupanja na snagu ovog zakona zapo~et postupak pred prvostepenim sudom, daljnji postupak provest }e se prema odredbama ovog zakona. (2) U predmetima iz stava 1. ovog ~lana u kojima je ve} zakazano pripremno ro~i{te ili ro~i{te za glavnu raspravu, ali rasprava jo{ uvijek nije otvorena, sud }e opozvati svoje rje{enje o odre|ivanju ro~i{ta i o tome obavijestiti stranke, a tu`enog pozvati da dostavi odgovor na tu`bu u skladu s odredbama ovog zakona. (3) U predmetima iz stava 1. ovog ~lana u kojima je ve} otvorena glavna rasprava, sud je du`an na prvom slijede}em ro~i{tu za glavnu raspravu provesti sve radnje koje bi prema odredbama ovog zakona bio du`an provesti na pripremnom ro~i{tu. Odr`avanje tog ro~i{ta imat }e, u pogledu prava i obaveza stranaka, sve pravne posljedice koje, prema odredbama ovog zakona, ima odr`avanje pripremnog ro~i{ta. (4) Sud }e upozoriti stranke u postupku da nakon odr`avanja ro~i{ta iz stava 3. ovog ~lana ne}e mo}i poduzimati radnje za koje je odredbama ovog zakona predvi|eno da se mogu poduzeti najkasnije do zaklju~enja pripremnog ro~i{ta. ^lan 455. U predmetima u kojima je do dana stupanja na snagu ovog zakona nastupilo mirovanje postupka, istekom mirovanja nastupaju pravne posljedice iz ~lana 201. stav 3. Zakona o parni~nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 42/98 i 3/99). ^lan 456. (1) Ako je prije stupanja na snagu ovog zakona donesena prvostepena odluka kojom se postupak pred prvostepenim sudom zavr{ava, daljnji postupak provest }e se prema dosada{njim propisima. (2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, u postupku po pravnim lijekovima u predmetima u kojima je donesena prvostepena odluka prije stupanja na snagu ovog zakona, umjesto odredbi ~l. 344. do 346, ~l. 351. do 355. i ~l. 377. do 379. Zakona o parni~nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 42/98 i 3/99) primjenjivat }e se odredbe ~l. 217. do 220., ~l. 227. do 229. i ~l. 249. do 251. ovog zakona. (3) Ako nakon stupanja na snagu ovog zakona bude ukinuta prvostepena odluka iz stava 1. ovog ~lana, daljnji postupak provest }e se prema ovom zakonu. ^lan 457. Odredbe ~lana 86. ovog zakona po~et }e se primjenjivati nakon stupanja na snagu posebnog zakona kojim se ure|uje postupak medijacije. ^lan 458. (1) Do dana dono{enja posebnog zakona sudovi }e u parni~nom postupku primjenjivati odredbe ~l. 46. do 68 i ~l. 79. do 101. Zakona o rje{avanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odre|enim odnosima ("Slu`beni list SFRJ", br. 43/82 i 72/82) preuzetog Uredbom sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona koji se u Bosni i Hercegovini primjenjuju kao republi~ki propisi ("Slu`beni list R BiH", broj 2/92). (2) U odredbama ~lanova navedenih u stavu 1. ovog ~lana rije~i: "Socijalisti~ka Federativna Republika Jugoslavija" zamjenjuju se rije~ima "Bosna i Hercegovina" u odgovaraju}em pade`u. Broj 53 - Strana 2838 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 28.10.2003. ^lan 459. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje va`iti Zakon o parni~nom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 42/98 i 3/99), osim odredbi ~l. 404. do 424. tog zakona, koje }e se nastaviti primjenjivati do dono{enja posebnog zakona. ^lan 460. U periodu od tri mjeseca nakon stupanja na snagu ovog zakona, rokovi iz ~lana 75. stav 4., ~lana 94. stav 2. i ~lana 217. stav 3. ovog zakona, mogu se izuzetno produ`iti za najdu`e 30 dana, ako, s obzirom na postoje}i raspored ro~i{ta svakog pojedina~nog sudije, zakazivanje ro~i{ta u navedenim rokovima ne bi bilo mogu}e. ^lan 461. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. Na temelju ~lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O PARNI^NOM POSTUPKU Progla{ava se Zakon o parni~nom postupku koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupni~kog doma od 8. listopada 2003. godine i na sjednici Doma naroda od 1. listopada 2003. godine. Broj 01-833/03 23. listopada 2003. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, v. r. ZAKON O PARNI^NOM POSTUPKU Dio prvi OSNOVNE ODREDBE I - OSNOVNA NA^ELA ^lanak 1. Ovim zakonom se odre|uju pravila postupka na temelju kojih op}inski sudovi, kantonalni sudovi i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud Federacije) raspravljaju i odlu~uju u gra|anskopravnim sporovima ako posebnim zakonom nije druk~ije odre|eno. ^lanak 2. (1) U parni~nom postupku sud odlu~uje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. (2) Sud u postupku primjenjujematerijalno pravo po vlastitoj ocjeni i nije vezan za navode stranaka gledematerijalnog prava. ^lanak 3. (1) Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile tijekom postupka. (2) Sud ne}e uva`iti raspolaganja stranaka koja su protivna prinudnim propisima. ^lanak 4. Sud odlu~uje o tu`benom zahtjevu, u pravilu, na temelju usmene, neposredne i javne rasprave. ^lanak 5. Svaka stranka ima pravo o~itovati se o prijedlozima i zahtjevima protivne stranke. Samo kad je to ovim zakonom odre|eno, sud je ovla{ten odlu~iti o zahtjevu o kojem protivnoj stranci nije bila dana mogu}nost o~itovanja. ^lanak 6. U parni~nom postupku u ravnopravnoj su upotrebi bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik, a slu`bena pisma su latinica i }irilica. ^lanak 7. (1) Stranke su du`ne iznijeti sve ~injenice na kojima temelje svoje zahtjeve i izvoditi dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice. (2) Sud je ovla{ten ustanoviti i ~injenice koje stranke nisu iznijele, ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspola`u zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (~lanak 3. stavak 2.). ^lanak 8. Koje }e ~injenice uzeti kao dokazane odlu~uje sud na temelju slobodne ocjene dokaza. Sud }e savjesno i pozorno ocijeniti svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno. ^lanak 9. Stranke su du`ne pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im priznata ovim zakonom. ^lanak 10. Sud je du`an provesti postupak bez odugovla~enja i sa {to manje tro{kova, te onemogu}iti svaku zlouporabu prava koja strankama pripadaju u postupku. ^lanak 11. Prvostupanjski postupak sastojat }e se, u pravilu, od dva ro~i{ta - jednog pripremnog ro~i{ta i jednog ro~i{ta za glavnu raspravu. ^lanak 12. (1) Kad odluka suda ovisi o rje{avanju nekog prethodnog pitanja koje se odnosi na to da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo{ nije donio odluku sud ili drugo nadle`no tijelo (prethodno pitanje), sud mo`e sam rije{iti to pitanje, ako posebnim propisima nije druk~ije odre|eno. (2) Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni u~inak samo u parnici u kojoj je to pitanje rije{eno. (3) U parni~nom postupku sud je glede postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti u~initelja vezan za pravomo}nu presudu kaznenog suda kojom se optu`enik ogla{ava krivim. ^lanak 13. (1) U prvostupanjskom postupku i postupku po prijedlogu za ponavljanje postupka, sudi sudac pojedinac. (2) U drugostupanjskom postupku i postupku odlu~ivanja po reviziji sudi, vije}e od trojice sudaca. ^lanak 14. Ako za pojedine radnje nije zakonom odre|en oblik u kome se mogu poduzeti, stranke poduzimaju parni~ne radnje pismeno izvan ro~i{ta ili usmeno na ro~i{tu. II - NADLE@NOST SUDA 1. Zajedni~ke odredbe ^lanak 15. (1) Nakon primitka tu`be sud ocjenjuje je li nadle`an. (2) Prigodom ocjenjivanja nadle`nosti, sud }e uzeti u obzir navode u tu`bi i ~injenice koje su sudu poznate. (3) Ako se tijekom postupka promijene okolnosti na kojima je utemeljena nadle`nost suda, sud koji je bio nadle`an u vrijeme podno{enja tu`be ostaje i dalje nadle`an i ako bi zbog tih promjena bio nadle`an drugi sud. ^lanak 16. (1) Sud tijekom cijelog postupka, po slu`benoj du`nosti pazi spada li rje{avanje spora u sudsku nadle`nost. Utorak, 28.10.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 53 - Strana 2839
Ispravka Zakona o izvršnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 52/03 24.10.2003 SN FBiH 46/16, SN FBiH 35/12, SN FBiH 39/09, SN FBiH 39/06, SN FBiH 33/06, SN FBiH 32/03 izvršni postupak ISPRAVKA ZAKONA O IZVR[NOM POSTUPKU (objavljenog na bosanskom jeziku) U ~lanu 226. umjesto rije~i "od" treba da stoji rije~ "do". Sekretar Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Izmir Had`iavdi}, s. r. Sekretar Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Anto Baoti}, s. r.
Zakon o izvršnom postupku FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 32/03 18.07.2003 SN FBiH 46/16, SN FBiH 35/12, SN FBiH 39/09, SN FBiH 39/06, SN FBiH 33/06, SN FBiH 52/03 izvršni postupak,postupak ^lan 222. Tro{kovi postupka (1) Tro{kove provo|ewa izvr{ewa prema odredbama poglavqa XXI ovog zakona, snose svi u~esnici proporcionalno vrijednosti svojih udjela u zajedni~koj stvari. (2) Stranka koja je prouzrokovala posebne tro{kove du`na ih je nadoknaditi onim strankama koje su ih imale. XXII - OSTVAREWE POTRA@IVAWA NA DAVAWE IZJAVE VOQE I UPISIVAWE U JAVNE REGISTRE ^lan 223. Bezuslovno potra`ivawe (1) Ako je du`nik odlukom koja ima svojstvo izvr{nog dokumenta obavezan na davawe izjave voqe, smatra se da je izjavu sadr`ine kao u izvr{nom dokumentu dao momentom pravosna`nosti te odluke. (2) Ako je du`nik sudskim ili upravnim poravnawem obavezan na davawe izjave voqe, smatra se da je izjavu sadr`ine kao u poravnawu dao sa danom prispjevawa wegove obaveze. ^lan 224. Uslovno potra`ivawe Ako ispuwewe potra`ivawa na davawe izjave voqe zavisi od ispuwewa neke obaveze povjerioca ili kog drugog uslova, smatra se da je du`nik dao izjavu voqe kad povjerilac ispuni svoju obavezu ili kad bude ispuwen koji drugi uslov. ^lan 225. Upis prava u javne registre (1) Odredbe ~l. 223. i 224. ovog zakona na odgovaraju}i na~in i saglasno pravilima vo|ewa javnih kwiga primjeni}e se kad je izvr{nimdokumenomutvr|ena obavezadavawadokumenta odgovaraju}eg za upis u javni registar. (2)Ako je izvr{nim dokumentom nalo`en upis u javni registar obavi}e se na osnovu izvr{nog dokumenta na kojem je potvrda o izvr{nosti. XXIII - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 226. Postupci u toku Postupak izvr{ewa zapo~et od dana po~etka primjene ovog zakona okon~a}e se prema odredbama ovog zakona. ^lan 227. Va`ewe odredaba o zasnivawu zalo`nog prava na nepokretnim i pokretnim stvarima na osnovu sporazuma stranaka Dok se zasnivawe zalo`nog prava na nekretninama i pokretnim stvarima na osnovu sporazuma stranaka ne reguli{e posebnim zakonom sud }e primjewivati odredbe ~l. 251.a., 251.b., 251.v., 251.g., 251.d. i 251.|. Zakona o izvr{nom postupku ("Slu`- beni list RBIH", br. 2/92, 16/92 i 13/94). ^lan 228. Prestanak va`ewa odredaba drugih zakona U izvr{nom postupku regulisanim ovim zakonom ne primjewuju se odredbe drugih zakona koje se odnose na zahtjev za odlagawe i prekid izvr{ewa. ^lan 229. Prestanak va`ewa va`e}ih zakona o izvr{nom postupku Danom primjene ovog zakona prestaje primjena zakona kojima je ure|en izvr{ni postupak, a koji su se primjewivali na teritoriji Federacije do dana po~etka primjene ovog zakona. ^lan 230. Stupawe na snagu Zakona Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavqivawa u "Slu`benimnovinama FederacijeBiH", a po~e}e se primjewivati po isteku 60 dana od dana wegovog stupawa na snagu. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. Na osnovu ~lana IV.B.7.a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O IZVR[NOM POSTUPKU Progla{ava se Zakon o izvr{nom postupku koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma odr`anoj 24. 4. 2003. godine i na sjednici Doma naroda od 30. 4. 2003. godine. Broj 01-268/03 8. jula 2003. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, s. r. ZAKON O IZVR[NOM POSTUPKU D i o p r v i I - OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Sadr`aj Zakona (1) Ovim zakonom ure|uje se postupak po kojem sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) provode prinudno ostvarenje potra`ivanja na osnovu izvr{nih i vjerodostojnih isprava (u daljem tekstu: izvr{ni postupak), ako posebnim zakonom nije druk~ije odre|eno. (2) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na postupke izvr{enja propisane posebnim zakonom. ^lan 2. Zna~enje pojedinih izraza Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju ova zna~enja: 1) "potra`ivanje" - ozna~ava pravo na neko davanje, ~injenje, ne~injenje ili trpljenje; 2) "tra`ilac izvr{enja" - ozna~ava lice koje je pokrenulo postupak radi izvr{enja nekog potra`ivanja, te lice u ~iju je korist taj postupak pokrenut po slu`benoj du`nosti; 3) "izvr{enik"- ozna~ava lice protiv kojeg se potra`ivanje ostvaruje; 4) "stranka" - ozna~ava tra`ioca izvr{enja i izvr{enika; 5) "u~esnik" - ozna~ava lice koje u postupku izvr{enja nije stranka, a u postupku u~estvuje zbog toga {to se u njemu odlu~uje o nekom njegovom pravu ili zbog toga {to za to ima pravni interes; 6) "rje{enje o izvr{enju" - ozna~ava rje{enje kojim je u cijelosti ili djelimi~no prihva}en prijedlog za izvr{enje ili kojim se izvr{enje odre|uje po slu`benoj du`nosti; 7) "zaklju~ak" - ozna~ava sudski nalog ili drugu odluku suda kojom se upravlja izvr{nim postupkom i odlu~uje o drugim pitanjima kad je to izri~ito predvi|eno ovim zakonom; 8) "izvr{ilac" - ozna~ava sudskog slu`benika koji po nalogu suda neposredno preduzima pojedine radnje u izvr{nom postupku; Petak, 18.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 32 - Strana 1471 9) "zemljoradnik" - ozna~ava lice kojem je poljoprivredna proizvodnja prete`ni izvor prihoda; 10) "banka" - ozna~ava banku ili finansijsku organizaciju koja obavlja poslove platnog prometa; 11) "zemlji{na knjiga" - ozna~ava sve javne knjige u koje se upisuju prava na nepokretnostima; 12) "vrijednosni papir" - ozna~ava materijalizovani oblik vrijednosnih papira (isprave); 13) "dionica" - ozna~ava vrijednosni papir koji se izdaje u obliku elektronskog zapisa i koji se upisuje u registar vrijednosnih papira. ^lan 3. Pokretanje postupka (1) Izvr{ni postupak pokre}e se prijedlogom tra`ioca izvr{enja. (2) Izvr{ni postupak pokre}e se i po slu`benoj du`nosti, kao i po prijedlogu lica i organa kad je to zakonom izri~ito odre|eno. (3) Lica i organi iz stava 2. ovog ~lana imaju u izvr{nom postupku polo`aj tra`ioca izvr{enja. ^lan 4. Nadle`nost (1) Izvr{enje odre|uje i provodi sud odre|en zakonom. (2) Mjesna nadle`nost sudova odre|uje se odredbama ovog zakona u zavisnosti od sredstva i predmeta izvr{enja. ^lan 5. Hitnost i redoslijed postupanja (1) U postupku izvr{enja sud je du`an da postupa hitno. (2) Sud je du`an da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potra`ivanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi druk~ije. ^lan 6. Sredstva i predmet izvr{enja (1) Sredstva izvr{enja su izvr{ne radnje ili sistem takvih radnji kojima se prema zakonu potra`ivanje prinudno ostvaruje. (2) Predmet izvr{enja su stvari i prava na kojim se prema zakonu mo`e provesti izvr{enje radi ostvarenja potra`ivanja. (3) Izvr{ne radnje mogu se neposredno provesti protiv izvr{enika i drugih lica, u skladu sa ovim zakonom. ^lan 7. Izuzimanje od izvr{enja (1) Predmet izvr{enja ne mogu biti stvari van prometa kao ni rudno blago i druga prirodna bogatstva. (2) Predmet izvr{enja ne mogu biti objekti, naoru`anje i oprema za potrebe oru`anih snaga i policije, kao ni nov~ana sredstva osigurana za te namjene. ^lan 8. Ograni~enje sredstava i predmeta izvr{enja (1) Sud rje{enjem odre|uje izvr{enje onim sredstvom i na onim predmetima koji su navedeni u izvr{nom prijedlogu. (2) Ako je predlo`eno vi{e sredstava ili vi{e predmeta izvr{enja sud mo`e ograni~iti izvr{enje samo na neke od tih sredstava ili predmeta ako su dovoljni za ostvarenje potra`ivanja. (3) Ako se izvr{no rje{enje o izvr{enju na odre|enom predmetu ili sredstvu ne mo`e provesti, tra`ilac izvr{enja mo`e radi namirenja istog potra`ivanja predlo`iti novo sredstvo ili predmet izvr{enja o ~emu }e sud odlu~iti rje{enjem. ^lan 9. Podnesci, ro~i{ta i spisi (1) U izvr{nom postupku sud postupa na osnovu podnesaka i drugih pismena. (2) Sud odr`ava ro~i{te kad je to ovim zakonom odre|eno ili kad smatra da je odr`avanje cjelishodno. (3) O ro~i{tu, umjesto zapisnika, sudija mo`e sastaviti slu`benu zabilje{ku. (4) Sud }e izvan ro~i{ta saslu{ati stranku ili u~esnika u postupku, ako je to predvi|eno ovim zakonom, ili ako smatra da je to potrebno radi razja{njenja pojedinih pitanja ili izja{njavanja o nekom prijedlogu stranke. (5) Izostanak jedne ili obiju stranaka, kao i u~esnika sa ro~i{ta, ili njihovo neodazivanje pozivu suda radi saslu{anja, ne spre~ava sud da dalje postupa. (6) Podnesci u izvr{nom postupku podnose se u dovoljnom broju primjeraka za sud, protivnu stranku i druge u~esnike u postupku. ^lan 10. Dostavljanje (1) Po pravilima o dostavljanju tu`be iz Zakona o parni~nom postupku, dostavlja se rje{enje po prijedlogu za izvr{enje, rje{enje po prigovoru na rje{enje o izvr{enju, rje{enje o izricanju nov~ane kazne i zaklju~ak iz ~lana 37. ovog zakona. (2) Kod izvr{enja na osnovu izvr{ne isprave ukoliko se stranka kojoj pisano treba dostaviti ne nalazi na adresi nazna~enoj u prijedlogu, niti na adresi odnosno sjedi{tu prijavljenom kod nadle`nog organa, dostava se vr{i putem oglasne table suda i za slu~aj dostave odluka navedenih u stavu 1. o