SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Zakonski akti, Federacija BiH, Finansijsko pravo

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 94/23 06.12.2023 SN FBiH 48/21, SN FBiH 54/19, SN FBiH 36/18, SN FBiH 52/14 finansijska konsolidacija
Zakon o izmjenama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 81/23 20.10.2023 SN FBiH 48/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 86/15, SN FBiH 66/14, SN FBiH 28/13, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 javni prihodi,zatezne kamate,kamate
Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 06/23 27.01.2023 SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 doprinosi,zakon
Zakon o posredovanju u prometu nekretnina FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 75/21 22.09.2021 promet nekretnina,nekretnine
Zakon o izmjenama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/21 18.06.2021 SN FBiH 81/23, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 86/15, SN FBiH 66/14, SN FBiH 28/13, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 zatezna kamata,javni prihodi
Zakon o izmjenama Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/21 18.06.2021 SN FBiH 94/23, SN FBiH 54/19, SN FBiH 36/18, SN FBiH 52/14 finansijska konsolidacija,privredna društva
Zakon o jedinstvenom registru taksi i naknada u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 24/21 26.03.2021 takse,nakande,registar
Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 15/21 24.02.2021 računovodstvo,revizija Godina XXVIII - Broj 15 Srijeda, 24. 2. 2021. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 305 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O RAČUNOVODSTVU I REVIZIJI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Proglašava se Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 14.10.2020. godine i na sjednici Doma naroda od 28.01.2021. godine. Broj 01-02-1-109-01/21 18. februara 2021. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O RAČUNOVODSTVU I REVIZIJI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet zakona) Ovaj zakon uređuje oblast računovodstva i revizije, organizaciju i funkcioniranje sistema knjigovodstva i računovodstva, pripremu i prezentiranje finansijskih izvještaja, reviziju finansijskih izvještaja, organizaciju i rad Revizorske komore Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Komora), nadzor nad kvalitetom rada društava za reviziju i ovlaštenih revizora, javni nadzor, praćenje, otkrivanje i prijavljivanje krivičnih djela u vezi sa pranjem novca i finansiranjem terorističkih aktivnosti, stjecanje zvanja, kvalificiranje i licenciranje u računovodstvenoj i revizorskoj profesiji. Član 2. (Pojmovi) Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu, imaju sljedeće značenje: a) Računovodstvo je sistem čije funkcioniranje osigurava informacije o finansijskom položaju, uspješnosti poslovanja, tokovima gotovine, promjenama na kapitalu i drugim finansijskim i nefinansijskim informacijama značajnim za eksterne i interne korisnike finansijskih izvještaja; b) Knjigovodstvo podrazumijeva evidentiranje, klasificiranje i sumiranje poslovnih transakcija i čuvanje originalne poslovne dokumentacije koja pruža dokaze o tim transakcijama; c) Revizija finansijskih izvještaja je ispitivanje finansijskih izvještaja i konsolidovanih finansijskih izvještaja radi davanja mišljenja o tome da li oni objektivno i istinito, po svim materijalno značajnim pitanjima prikazuju stanje imovine, kapitala i obaveza, rezultate poslovanja, tokove gotovine i promjene na kapitalu, u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima, Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, Međunarodnim standardom za mala i srednja preduzeća i drugim odgovarajućim propisima; d) Subjekti od javnog interesa su sva pravna lica čijim se vrijednosnim papirima trguje na organizovanom tržištu vrijednosnih papira, banke, mikrokreditna društva, društva za osiguranje i reosiguranje, društva za faktoring, lizing društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, brokerskodilerska društva i druge finansijske organizacije, javna preduzeća osnovana u skladu sa propisima kojima se uređuje poslovanje i upravljanje javnim preduzećima u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), kao i sva pravna lica od posebnog značaja za Federaciju u skladu sa propisima o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala, te organizacije i javne ustanove koje nisu obuhvaćene okvirom revizije utvrđenim propisom o reviziji institucija u Federaciji; e) Matično društvo je pravno lice koje kontroliše jedno ili više zavisnih društava; Broj 15 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. f) Zavisno društvo odnosno društvo kći je pravno lice kojeg kontroliše matično društvo uključujući i bilo koje društvo koje je zavisno o krajnjem matičnom društvu; g) Grupa je matično društvo i sva njegova zavisna društva; h) Poduzetnik je fizičko lice registrovano za obavlјanje poduzetničke djelatnosti koje svoje poslovne knjige vodi u skladu sa propisima o porezu na dohodak ili u skladu sa ovim zakonom; i) Komisija za računovodstvo i reviziju Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Komisija), formirana u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 42/04); j) Certifikat je javni dokument koji izdaje profesionalno tijelo definirano ovim zakonom, a kojim se dokazuje da je lice položilo ispite i steklo odgovarajuće stručno zvanje; k) Certificirani računovodstveni tehničar je lice koje posjeduje certifikat izdat od strane profesionalnog tijela u skladu sa ovim zakonom; l) Certificirani računovođa je lice koje posjeduje certifikat izdat od strane profesionalnog tijela u skladu sa ovim zakonom; m) Ovlašteni revizor je lice koje posjeduje certifikat izdat od strane profesionalnog tijela u skladu sa ovim zakonom; n) Licencirani ovlašteni revizor je lice koje posjeduje licencu za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja, izdatu od Federalnog ministarstva finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo); o) Glavni revizor grupe je licencirani ovlašteni revizor kojeg društvo za reviziju imenuje kao glavno i odgovorno lice za vršenje zakonske revizije na nivou grupe i koji potpisuje izvještaj o reviziji grupe; p) Društvo za reviziju je pravno lice kojem je, u skladu sa ovim zakonom, Ministarstvo izdalo licencu za rad. Društvo za reviziju se registruje kod nadležnog suda za obavljanje računovodstvene, knjigovodstvene i revizorske djelatnosti i poreznog savjetovanja. Društvo za reviziju može biti registrovano i za obavljanje drugih djelatnosti u skladu s odredbama ovog zakona; r) Licenca je javni dokument koji predstavlja odobrenje za rad izdato fizičkom ili pravnom licu, u skladu s odredbama ovog zakona i Međunarodnim obrazovnim standardima; s) Propisi iz oblasti računovodstva i revizije koji se u smislu ovog zakona primjenjuju u Federaciji podrazumijevaju: Međunarodne računovodstvene standarde (MRS), Međunarodne standarde finansijskog izvještavanja (MSFI), Međunarodni standard finansijskog izvještavanja za mala i srednja preduzeća (MSFI za MSP), Međunarodne standarde revizije (MSR), Međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (MRSJS), Konceptualni okvir za finansijsko izvještavanje, Kodeks etike za profesionalne računovođe (u dalјem tekstu: Kodeks) i prateća uputstva, objašnjenja i smjernice, kao i naknadne izmjene tih standarda i povezana tumačenja te buduće standarde i povezana tumačenja koje donosi Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (OMRS) i sva prateća uputstva, objašnjenja i smjernice koje donosi Međunarodna federacija računovođa (MFR), prevedene i objavljene u skladu sa propisom o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine; t) Regulatorno tijelo je organ koji je posebnim propisom ovlašten da izdaje dozvole za rad pravnim licima u finansijskom sektoru, vrši nadzor nad tim licima i uređuje njihovo poslovanje. Član 3. (Primjena propisa) (1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na sva profitna pravna lica koja samostalno obavljaju djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i pružaju usluge na tržištu radi stjecanja dobiti u skladu sa odredbama propisa koji reguliraju poslovanje privrednih društava i osnovana su u skladu sa propisima Federacije, kao i na sva neprofitna pravna lica koja se ne osnivaju radi stjecanja dobiti (političke organizacije, sindikalne organizacije sa svojstvom pravnog lica, fondacije, udruženja, komore, vjerske zajednice u dijelu obavljanja privredne ili druge djelatnosti u skladu sa propisima kojima je uređeno obavljanje tih djelatnosti, kao i druge organizacije organizovane po osnovu učlanjenja). (2) Odredbe ovog zakona odnose se i na pravna lica i druge oblike organizovanja koje je pravno lice sa sjedištem u Federaciji osnovalo u inostranstvu, ako propisima tih država nije utvrđena obaveza vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja. (3) Odredbe ovog zakona odnose se na poslovne jedinice i pogone pravnih lica sa sjedištem izvan Federacije, ako se te poslovne jedinice i pogoni smatraju obveznicima poreza na dobit u Federaciji. (4) Odredbe ovog zakona odnose se i na korisnike prihoda budžeta Federacije, budžeta kantona, budžeta općina i gradova i vanbudžetskih fondova. Član 4. (Obaveza pravnih lica) Pravna lica dužna su da vođenje poslovnih knjiga, priznavanje i mjerenje imovine i obaveza, prihoda i rashoda, sastavljanje, prikazivanje, dostavljanje i objavljivanje informacija u finansijskim izvještajima vrše u skladu sa ovim zakonom, MRS i MSFI. Član 5. (Razvrstavanje pravnih lica) (1) Pravna lica, u smislu ovog zakona, razvrstavaju se na mikro, mala, srednja i velika, u zavisnosti od visine ukupnog prihoda, prosječne vrijednosti poslovne imovine i prosječnog broja zaposlenih u toku poslovne godine, utvrđenih na dan sastavljanja finansijskih izvještaja u poslovnoj godini. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, novoosnovana pravna lica razvrstavaju se u skladu sa st. (3), (4), (5), (6) i (7) ovog člana, a na osnovu podataka za period od datuma osnivanja, odnosno statusne promjene, do kraja njihove prve poslovne godine, odnosno na zadnji dan tog perioda. Novoosnovana pravna lica razvrstavaju se na osnovu pokazatelja za tekuću godinu. (3) U mikro pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja ne prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija: a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 350.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je do 700.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do devet. (4) U mala pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja ne prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija: Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 3 a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 4.000.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je do 8.000.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do 49. (5) U srednja pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja prelaze dva kriterija iz stava (4) ovog člana, ali ne prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija: a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 20.000.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je do 40.000.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do 249. (6) U srednja pravna lica razvrstavaju se i ona koja prelaze graničnu vrijednost jednog od kriterija iz stava (7) ovog člana. (7) U velika pravna lica razvrstavaju se ona pravna lica koja na dan sastavljanja finansijskih izvještaja prelaze granične vrijednosti najmanje dva od sljedećih kriterija: a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je 20.000.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je 40.000.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je 249. (8) Velikim pravnim licima, neovisno od kriterija iz st. (3), (4), (5), (6) i (7) smatraju se banke, mikrokreditna društva, društva za osiguranje i reosiguranje, lizing društva, društva za faktoring, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, berze, brokersko-dilerska društva i druge finansijske organizacije. (9) Na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu pravna lica dužna su samostalno izvršiti razvrstavanje u skladu sa navedenim kriterijima i tako dobijene podatke koristiti za narednu poslovnu godinu. Po pitanju obaveznosti revizije finansijskih izvještaja kao relevantno uzima se razvrstavanje za onu poslovnu godinu za koju su finansijski izvještaju sačinjeni. (10) Prosječna vrijednost poslovne imovine izračunava se tako što se sabere neto knjigovodstvena vrijednost poslovne imovine na početku i na kraju obračunskog perioda i podijeli sa brojem dva, a prosječan broj zaposlenih tako što se ukupan zbir zaposlenih krajem svakog mjeseca, uključujući i zaposlene izvan teritorije Federacije, podijeli sa brojem mjeseci u obračunskom periodu. (11) Obavještenje o razvrstavanju pravnog lica u mikro, malo, srednje ili veliko, izvršeno u skladu sa odredbama ovog zakona, pravno lice dužno je, uz finansijske izvještaje, dostaviti Finansijsko-informatičkoj agenciji Sarajevo (u daljem tekstu: FIA). Član 6. (Razvrstavanje grupa) (1) Grupe pravnih lica u smislu ovoga zakona razvrstavaju se na male, srednje i velike u zavisnosti od prosječnog broja zaposlenih u toku poslovne godine, visine ukupnog prihoda i prosječne vrijednosti poslovne imovine na konsolidovanoj osnovi, utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju konsolidovani finansijski izvještaji. (2) Male grupe pravnih lica su one koje na konsolidovanoj osnovi na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja matičnog društva ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija: a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 4.000.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je do 8.000.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do 49. (3) Srednje grupe pravnih lica su one koje nisu male grupe pravnih lica i koje na dan sačinjavanja finansijskih izvještaja matičnog društva na konsolidovanoj osnovi ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija: a) prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine je do 20.000.000,00 KM; b) ukupan godišnji prihod je do 40.000.000,00 KM; c) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj je do 249. (4) Velike grupe pravnih lica su one koje na konsolidovanoj osnovi prelaze dva kriterija iz stava (3) ovoga člana. POGLAVLJE II. SISTEM RAČUNOVODSTVA Odjeljak A. Organizacija i funkcioniranje sistema računovodstva Član 7. (Sistem računovodstva) (1) Pravna lica, u skladu sa donesenim općim internim aktom, uređuju organizaciju računovodstva na način koji omogućava sveobuhvatno evidentiranje, kao i sprječavanje i otkrivanje pogrešno evidentiranih poslovnih promjena, uređuju interne računovodstvene kontrolne postupke, utvrđuju računovodstvene politike, određuju lica koja su odgovorna za zakonitost i ispravnost nastanka poslovne promjene i sastavljanje i kontrolu knjigovodstvenih isprava o poslovnoj promjeni, uređuju kretanje knjigovodstvenih isprava i utvrđuju rokove za njihovo dostavljanje na dalju obradu i knjiženje, utvrđuju postupke pripreme, sastavljanja i prezentacije finansijskih izvještaja, propisuju postupke prikupljanja, obrade i prezentacije podataka u vezi sa pripremom i sastavljanjem izvještaja o poslovanju, te finansijskih podataka za statističke, porezne i druge potrebe i uređuju i druga pitanja od značaja za uspostavljanje efikasnog sistema knjigovodstva i računovodstva u pravnom licu. (2) Unos podataka u poslovne knjige organizuje se tako da omogući: a) kontrolu ispravnosti unesenih podataka; b) uvid u promet i stanje računa glavne knjige; c) uvid u hronologiju obavljenog unosa poslovne promjene. (3) Sistem računovodstva se zasniva na računovodstvenim principima: tačnosti, istinitosti, pouzdanosti, sveobuhvatnosti, pravovremenosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja te na MRS. Član 8. (Obaveza vođenja računovodstvenih i knjigovodstvenih evidencija) (1) Sva pravna lica obuhvaćena ovim zakonom obavezna su prikupljati i sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige te sastavljati finansijske izvještaje u skladu sa ovim zakonom i na osnovu njega donesenim propisima, voditi i čuvati knjigovodstvene evidencije i dokumente koje pružaju dovoljne, adekvatne i kompletne dokaze o njihovim transakcijama poštujući pri tome standarde finansijskog izvještavanja te osnovna načela urednog knjigovodstva. (2) Pravno lice je dužno organizovati računovodstvene i knjigovodstvene poslove na način da je moguće provjeriti poslovne događaje, finansijski položaj i uspješnost poslovanja pravnog lica. (3) Odgovornost za računovodstvene i knjigovodstvene poslove nosi lice ovlašteno za zastupanje pravnog lica u svojstvu direktora pravnog lica. Broj 15 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. (4) Lice iz stava (2) ovog člana dužno je osigurati vođenje računovodstvenih i knjigovodstvenih evidencija u poslovnim knjigama isključivo na osnovu dokumentacije po osnovu nastalog poslovnog događaja. (5) Pravno lice koje obrađuje podatke na računaru, dužno je koristiti računovodstveni softver koji omogućava funkcioniranje sistema internih računovodstvenih kontrola i onemogućava brisanje proknjiženih poslovnih događaja. Član 9. (Akt o organizaciji računovodstvenog Informacionog sistema) Pravna lica su dužna obavezno donijeti akt o organizaciji računovodstvenog Informacionog sistema kojim se određuje način prijema, formiranja, kretanja, odlaganja i čuvanja dokumentacije kao i postupci, metode i tehnike za vođenje poslovnih knjiga (knjiženje), oblik samih knjiga, sastavni dijelovi poslovnih knjiga, relevantni rokovi za unos pojedinih vrsta podataka (knjiženja), ažurnosti vođenja poslovnih knjiga, način odlaganja i čuvanja poslovnih knjiga, popis sredstava i rokove popisa, obračun i metode obračuna amortizacije, način i rokove finansijskog izvještavanja, kao i ostale postupke i metode koji su neophodni za pouzdanu i fer prezentaciju finansijskih izvještaja. Odjeljak B. Knjigovodstvene isprave Član 10. (Knjigovodstvena isprava) (1) Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz ili memorirani elektronski zapis o nastalom poslovnom događaju, koja je potpisana od strane lica koje je ovlašteno za sastavljanje i kontrolu knjigovodstvene isprave, a služi kao osnov za knjiženje u poslovnim knjigama. (2) Knjigovodstvenom ispravom smatra se i isprava primljena telekomunikacijskim putem, kopija originalne isprave ili isprava na elektronskom zapisu ako je na ispravi navedeno mjesto čuvanja originalne isprave, odnosno razlog upotrebe kopije i ako je potpisana od lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica ili lica na koje je preneseno ovlaštenje. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, račun koji služi kao knjigovodstvena isprava, a izdat je od strane poduzetnika, ne mora biti potpisan ako je sastavljen na način koji uređuju porezni propisi te sadrži ime i prezime lica koje je odgovorno za njegovo izdavanje. Član 11. (Sadržaj knjigovodstvene isprave) (1) Sadržaj knjigovodstvene isprave mora nedvojbeno i vjerodostojno pokazivati vrstu i obim nastale promjene (kupovina, količina, cijena, ukupan iznos), karakter poslovne promjene u knjigovodstveno-tehničkom smislu (kupovina za gotov novac ili na kredit), tehnička obilježja (datum kupovine, valuta plaćanja i sl.) s mogućnošću pravovremenog nadzora. (2) Vjerodostojnom se smatra ona knjigovodstvena isprava na osnovu koje može treće lice koje nije sudjelovalo u poslovnom događaju, nedvojbeno i bez ikakvih sumnji, utvrditi prirodu i obim poslovnog događaja. (3) Lice ovlašteno za zastupanje pravnog lica ili lice na koje je preneseno ovlaštenje jamči potpisom na knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i ispravna. Član 12. (Sastavljanje knjigovodstvenih isprava) (1) Knjigovodstvena isprava sastavlja se za događaj koji je nastao, vezan je za poslovanje pravnog lica i ima odraza na promjenu pozicije imovine, obaveza, kapitala, prihoda i rashoda. (2) Knjigovodstvena isprava mora se sastaviti na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog događaja, osim onih isprava koji se sastavljaju u knjigovodstvu pravnog lica. (3) Knjigovodstvene isprave mogu biti eksterne i interne prirode i sastavljaju se u potrebnom broju primjeraka. (4) Knjigovodstvena isprava koja je sastavljena u jednom primjerku može se otpremiti ako su podaci iz takve isprave stalno dostupni. (5) Eksterne knjigovodstvene isprave su one koje su prispjele u pravno lice izvana, iz poslovnih odnosa s trećim licima koja su ih sačinila (fakture, izvještaji o novčanim promjenama na žiro-računu, odobravanje kasa skonta, izvještaji o obračunatoj kamati, tovarni list, dokumenti o osiguranju robe, otpremnica, dostavnica i sl.). (6) Interne knjigovodstvene isprave se ispostavljaju unutar pravnog lica i služe za dokumentiranje svih promjena na sredstvima i obavezama prema izvorima sredstava (prijemnica, izdatnica, zapisnik, popisne liste, dokumenti o povratu, otpisu, rashodu, promjeni cijene, nalog blagajni za naplatu ili isplatu, isplatna lista, trebovanje sirovina, poluproizvoda, gotovih proizvoda, alata i dr.). (7) Knjigovodstvena isprava sastavljena kao elektronski zapis može, umjesto potpisa ovlaštenog lica koje zastupa pravno lice ili lice na koje je preneseno ovlaštenje, sadržavati ime i prezime ili drugu prepoznatljivu oznaku lica ovlaštenog za izdavanje knjigovodstvene isprave ili mora biti potpisana u skladu sa propisima o elektronskom potpisu. (8) Lica koja sastavljaju i vrše prijem knjigovodstvenih isprava dužna su da potpisanu ispravu i drugu dokumentaciju u vezi sa nastalom poslovnom promjenom dostave računovodstvu odmah po izradi, odnosno prijemu, a najkasnije u roku od tri radna dana od dana kada je poslovna promjena nastala, odnosno u roku od tri radna dana od datuma prijema. Odjeljak C. Kontrola knjigovodstvenih isprava Član 13. (Kontrola knjigovodstvenih isprava) (1) Knjigovodstvena isprava prije knjiženja mora biti prekontrolisana sa stanovišta formalne, suštinske i računske ispravnosti i ovjerena od ovlaštenih lica u pravnom licu. (2) Kontrola formalne ispravnosti knjigovodstvene isprave polazi od toga da li je isprava sastavljena u skladu sa propisima, MRS i općim aktom pravnog lica. (3) Suštinskom kontrolom knjigovodstvenih isprava utvrđuje se suštinska ispravnost isprave, koja se sastoji u ispitivanju da je naznačena poslovna promjena stvarno nastala i u obimu kako je naznačeno. (4) Kontrola računske ispravnosti knjigovodstvene isprave podrazumijeva računsku kontrolu matematičkih operacija dijeljenja, množenja, sabiranja i oduzimanja, na osnovu kojih su dobiveni rezultati na ispravi. (5) Neispravna isprava vraća se odgovarajućoj službi radi otklanjanja nedostataka. (6) Pravno lice je dužno odrediti odgovorne osobe za kontrolu vjerodostojnosti knjigovodstvenih isprava koja će prije unosa podataka iz knjigovodstvene isprave u poslovne knjige, provjeriti ispravnost i potpunost knjigovodstvene isprave te istu potpisati ili odobriti na način iz kojeg se može nedvosmisleno utvrditi njen identitet ili u slučaju knjigovodstvenih isprava sastavljenih kao elektronski zapis osigurati njihovu kontrolu i verifikaciju u skladu sa internim pravilima i procedurama. (7) Kontrolu knjigovodstvenih isprava ne mogu da vrše lica koja su zadužena materijalnim stvarima (vrijednostima) na koje se isprave odnose. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 5 Član 14. (Ispravke u knjigovodstvenim ispravama) (1) Ispravke u knjigovodstvenim ispravama u tekstu ili brojevima ne smiju se vršiti na način da dovode u sumnju vjerodostojnost knjigovodstvene isprave. (2) Ispravku precrtavanjem vrši ono lice koje je izdalo knjigovodstvenu ispravu i koje će ispravku istovremeno izvršiti na svim primjercima izdate knjigovodstvene isprave, što potvrđuje svojim potpisom, uz stavljanje datuma ispravke. (3) Izuzetak čine knjigovodstvene isprave o novčanim poslovnim događajima koje se ne smiju popravljati, nego se poništavaju i izdaju nove. Član 15. (Knjiženje knjigovodstvenih isprava) (1) Uredno likvidirana i ispravna knjigovodstvena isprava prosljeđuje se knjigovodstvu, gdje se na osnovu nje izdaje nalog za knjiženje, zatim upisuje podatak u poslovne knjige knjigovodstvenom tehnikom. (2) Izuzetno, nalog za knjiženje ne izdaje se u pravnim licima koja koriste moderne informacione sisteme za finansijsko upravljanje. (3) Lica koja vode poslovne knjige, poslije provedene kontrole primljenih knjigovodstvenih isprava od strane odgovornih osoba za kontrolu knjigovodstvenih isprava iz člana 13. stav (6) ovog zakona, dužna su knjigovodstvene isprave proknjižiti u poslovnim knjigama narednog dana, a najkasnije u roku od osam radnih dana od dana prijema knjigovodstvene isprave. Odjeljak D. Poslovne knjige Član 16. (Poslovne knjige) (1) Poslovne knjige su jednoobrazne evidencije o stanju i promjenama na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima pravnih lica. Poslovne knjige vode se za poslovnu godinu i predstavljaju osnov za izradu finansijskih izvještaja. (2) Poslovne knjige vode se u skladu sa načelima sistema dvojnog knjigovodstva, uvažavajući načela urednosti, ažurnosti, dokumentovanosti, vjerodostojnosti i načelu nepromjenjivog zapisa o nastalom poslovnom događaju. (3) Poslovne knjige mogu se voditi na slobodnim listovima, povezane ili prenesene na neki od elektronskih medija, tako da se po potrebi mogu odštampati ili prikazati na ekranu. (4) Poslovne knjige čine: dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige. (5) Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promjene prema vremenskom redoslijedu njihovog nastanka. Dnevnik se može uspostaviti kao jedinstvena poslovna knjiga ili više knjiga koje su namijenjene za evidentiranje promjena na pojedinim skupinama bilansnih ili vanbilansnih pozicija. (6) Glavna knjiga je sistemska knjigovodstvena evidencija promjena nastalih na finansijskom položaju i uspješnosti poslovanja (imovini, obavezama, kapitalu, rashodima, prihodima i rezultatu poslovanja i vanbilansne evidencije). (7) Pomoćne knjige su analitičke evidencije koje se vode za nematerijalna sredstva, postrojenja i opremu, investicijske nekretnine, dugoročne finansijske plasmane, zalihe, potraživanja, gotovinu i gotovinske ekvivalente, obaveze, kapital i dr. Član 17. (Kontni okvir i glavna knjiga) (1) Poslovne promjene knjiže se na analitičkim računima koji po svom sadržaju i bilansnoj pripadnosti odgovaraju računima iz propisanog kontnog okvira. (2) Detaljan kontni plan propisuje se općim aktom pravnog lica i mora biti usaglašen sa propisanim kontnim okvirom. (3) Glavna knjiga predstavlja skup svih konta koja su otvorena tokom poslovne godine. Glavna knjiga mora sadržavati unaprijed pripremljena konta koja, u skladu sa potrebama pravnog lica, osiguravaju podatke za finansijske izvještaje. (4) Glavna knjiga se sastoji od dva odvojena dijela i to: a) bilansna evidencija i b) vanbilansna evidencija. (5) Predmet knjigovodstvene obrade podataka u glavnoj knjizi u dijelu bilansne evidencije su poslovni događaji koji imaju sljedeća obilježja: a) poslovni se događaj stvarno dogodio i kao takav pripada prošlosti poslovanja, b) učinak poslovnog događaja može se izraziti u novčanim iznosima, c) promjena nastala poslovnim događajem utječe na poziciju (stavku) sredstava, obaveza, kapitala, troškova, rashoda, prihoda i rezultata poslovanja, d) nastanak poslovnog događaja može se dokazati vjerodostojnom knjigovodstvenom ispravom. (6) Glavna knjiga vanbilansnih evidencija obuhvaća određene poslovne događaje koji u trenutku nastanka nemaju utjecaja na promjene u Bilansu stanja i Bilansu uspjeha, ali osiguravaju dodatne informacije o korištenju tuđe imovine, budućih potencijalnih obaveza, kontrole pojedinih poslovnih poduhvata i informisanja. (7) Kod primjene metode elektronske obrade podataka, glavna knjiga mora biti tako organizovana da se može izvršiti kontrola knjiženja. (8) Kontni okvir i sadržaj računa u kontnom okviru za sva pravna lica propisuje federalni ministar finansija (u daljem tekstu: ministar). Član 18. (Pomoćne knjige) (1) Pomoćne knjige se u pravilu vode posebno. (2) U pomoćnim knjigama u kojima se vodi evidencija o materijalnoj imovini, imovina se iskazuje u količinama i novčanim iznosima. (3) Druge pomoćne knjige koje dopunjavaju podatke o nekoj poziciji u glavnoj knjizi ili osiguravaju bilo koje druge podatke su: knjiga (dnevnik) blagajne, knjiga ulaznih faktura (KUF), knjiga izlaznih faktura (KIF), knjiga deviznih sredstava, knjiga izdatih čekova, knjiga dospijeća mjenica, knjiga dionica, knjiga udjela i dr. (4) U dnevnik blagajne se unose poslovne promjene koje nastaju po osnovu gotovine i drugih vrijednosti koje se vode u blagajni pravnog lica. Dnevnik blagajne zaključuje se na kraju svakog radnog dana i dostavlja se računovodstvu istog, a najkasnije narednog dana. (5) Broj i sadržaj pomoćnih knjiga, način njihovog vođenja i povezivanja sa glavnom knjigom i slično, pravno lice uređuje svojim općim aktom u skladu sa ovim zakonom. Odjeljak E. Vođenje poslovnih knjiga Član 19. (Otvaranje poslovnih i pomoćnih knjiga) (1) Poslovne knjige otvaraju se početkom poslovne godine prijenosom stanja iz bilansa sastavljenog na kraju prethodne poslovne godine. Kod novoosnovanih pravnih lica poslovne knjige otvaraju se na osnovu popisa imovine i obaveza ili Broj 15 - Strana 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. na osnovu knjigovodstvene isprave, a sa danom stjecanja statusa pravnog lica i prilikom provođenja statusnih promjena u skladu sa članom 36. ovog zakona. (2) Poslovna godina u pravilu jednaka je kalendarskoj godini, ali se može i razlikovati od kalendarske godine. (3) Pomoćne knjige otvaraju se donosom stanja iz poslovnih knjiga na kraju prethodne poslovne godine. Član 20. (Vođenje poslovnih knjiga) (1) One pozicije koje se ne nalaze u početnom bilansu otvaraju se u poslovnim knjigama u toku godine nastankom poslovnog događaja, na osnovu vjerodostojne knjigovodstvene isprave. (2) Poslovne knjige vode se na način da osiguraju: a) kontrolu unesenih podataka, b) ispravnost unosa podataka, c) čuvanje podataka, d) mogućnost korištenja podataka, e) mogućnost uvida u promet i stanje na računima glavne knjige, f) mogućnost uvida u vremenski nastanak obavljenog unosa poslovnih događaja. (3) U poslovne knjige unose se podaci po principu nastanka poslovnih događaja, a na osnovu vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava. (4) Naknadna ispravka unesenog podatka provodi se kao nova knjigovodstvena stavka tako da bude vidljiv učinak promjene iz razlike novog i prethodnog podatka. (5) Poslovni događaji nastali između dana bilansa i dana upisa u sudski registar obuhvataju se u poslovnim knjigama prethodnog pravnog lica ili novog pravnog lica, što se utvrđuje odlukom o statusnoj promjeni. (6) U zavisnosti od načina obrade podataka, usklađivanje prometa glavne knjige sa prometom prikazanim u dnevniku, kao i prometa i stanja pomoćnih knjiga sa prometom i stanjem u glavnoj knjizi vrši se kontinuirano, a najkasnije neposredno prije popisa imovine i obaveza, odnosno prije sačinjavanja finansijskih izvještaja. Odjeljak F. Popis imovine i obaveza i usaglašavanje potraživanja i obaveza Član 21. (Popis imovine i obaveza) (1) Pravno lice dužno je da na početku poslovanja, kao i najmanje jednom godišnje sa stanjem na dan kada se završava poslovna godina ili neki drugi obračunski period, određen u skladu sa ovim zakonom, izvrši popis imovine i obaveza sa ciljem da se utvrdi njihovo stvarno stanje, te da se u poslovnim knjigama izvrši usklađivanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem. (2) Sva pravna lica u smislu ovog zakona kao i pravna lica i dijelovi tih pravnih lica koja obavljaju poslove u inostranstvu, ako stranim propisima za pravna lica i njihove dijelove nije propisana obaveza posebnog vođenja knjigovodstva, kao i podnošenja i revizije finansijskih izvještaja, su dužna popisati imovinu i obaveze najmanje jednom u toku godine, a najkasnije do kraja tekuće poslovne godine. (3) Pravno lice kod kojeg se nalaze tuđa sredstva, dužno je ta sredstva popisati posebno za svako pravno lice kojemu ta imovina pripada i dostaviti im po jedan primjerak popisnih lista na kojima su ta sredstva popisana. Kod pravnih lica čija su ta sredstva, ove se popisne liste uključuju u njihovu dokumentaciju o popisu. (4) Popis imovine i obaveza tokom poslovne godine obavlja se i u slučajevima: promjene cijena proizvoda i robe, statusnih promjena u skladu sa propisom o privrednim društvima - spajanje, pripajanje ili dijeljenje, otvaranja stečajnog postupka ili pokretanja postupka likvidacije. Izuzetno popis imovine nije nužan kod promjene cijena proizvoda i roba ako se knjigovodstvenim evidencijama mogu osigurati podaci o vrijednosti robe na zalihi. (5) U navedenim slučajevima popis se provodi pod datumom nastanka statusne ili druge promjene. Pravna lica koja su predmet statusnih ili drugih promjena izrađuju finansijske izvještaje za period od 1. januara do datuma statusne ili druge promjene. (6) Popis se obavlja tokom godine i zbog primopredaje dužnosti i ne oslobađa pravno lice od popisa sredstava i obaveza sa stanjem na dan 31. decembra tekuće godine. (7) Pravna lica u stečaju i likvidaciji nisu obveznici popisa sa stanjem na dan 31. decembra. Ova pravna lica provode popis imovine i obaveza na dan otvaranja stečajnog postupka, odnosno pokretanja postupka likvidacije. (8) Izuzetno, pravno lice može svojim aktom predvidjeti duže periode za popisivanje materijala u knjižnicama, kao što su: knjige, fotografije, filmovi, arhivska građa i sl., s tim da ti periodi ne mogu biti duži od pet godina. Član 22. (Provođenje popisa imovine i obaveza) (1) Internim općim aktom i Odlukom o popisu utvrđuje se postupak provođenja popisa imovine i obaveza (određivanje komisije, način i rokovi popisa, način usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem). (2) Za provođenje popisa imovine i obaveza u pravnom licu formiraju se komisije za popis. Pri utvrđivanju sastava pojedinih komisija za popis treba voditi računa da lica koja su materijalno ili finansijski zadužena za sredstva koja se popisuju i njihovi neposredni rukovodioci ne mogu biti određeni u komisiju za popis tih sredstava. (3) U slučaju kada je vrijeme popisa imovine i obaveza prije 31. decembra, Komisija za popis je dužna na osnovu knjigovodstvenih isprava naknadno unijeti u popisne liste podatke o promjenama koje su nastale između dana popisa i 31. decembra tekuće godine te izvršiti usklađivanje i sravnjenje knjigovodstvenog i stvarnog stanja sa 31. decembrom tekuće godine. (4) Podatke iz knjigovodstva u popisne liste ne unose lica koja rade u knjigovodstvu, nego popisna komisija. (5) Na kraju popisa popisna komisija sastavlja izvještaj o obavljenom popisu, utvrđuje viškove i manjkove i dostavlja ga na razmatranje tijelu nadležnom za razmatranje rezultata popisa za odlučivanje o popisu, u roku utvrđenom internim općim aktom, odnosno odlukom o popisu, a najkasnije 45 dana od dana isteka poslovne godine. Član 23. (Usaglašavanje potraživanja i obaveza) (1) Pravna lica su dužna da prije sastavljanja finansijskih izvještaja usaglase međusobna potraživanja i obaveze (konfirmacija salda). Kao dokaz postojanja određenog stanja potraživanja i obaveza koriste se knjigovodstveni podaci pravnih lica koji se unose i potvrđuju odgovarajućom knjigovodstvenom ispravom - obrazac izvod otvorenih stavki. (2) Povjerilac je dužan da, prije sastavljanja finansijskih izvještaja, dostavi dužniku spisak nenaplaćenih računa i potraživanja po drugim osnovama. (3) Dužnik, primalac konfirmacije je dužan pošiljaocu, povjeriocu ili njegovom revizoru odgovoriti na konfirmaciju u roku od osam dana. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 7 (4) Stanje obaveza i potraživanja se utvrđuje na dan 31. decembra tekuće godine. (5) Pravna lica su dužna u bilješkama obrazložiti pojedinačna stanja sumnjivih i spornih potraživanja, te planirati aktivnosti i način rješavanja istih. Odjeljak G. Pravila priznavanja i mjerenja Član 24. (Opća načela finansijskog izvještavanja) (1) Stavke prikazane u pojedinačnim i konsolidovanim finansijskim izvještajima priznaju se i mjere u skladu sa sljedećim općim načelima: a) pretpostavlja se da pravno lice posluje kontinuirano; b) računovodstvene politike i osnove za mjerenje primjenjuju se dosljedno iz godine u godinu; c) priznavanje i mjerenje vrši se uz primjenu principa opreznosti, a posebno: 1) priznaju se sve obaveze koje proisteknu tokom predmetne finansijske godine ili tokom prethodne finansijske godine, čak i ako takve obaveze postanu očite tek između datuma Bilans stanja i datuma na koji je Bilans stanja sastavljen; 2) priznaju se sva obezvrjeđenja, bez obzira da li je rezultat poslovne godine dobit ili gubitak; 3) može se priznati samo dobit koja se ostvari s datumom Bilansa stanja; d) početni Bilans stanja za svaku finansijsku godinu odgovara završnom Bilansu stanja za prethodnu finansijsku godinu; e) sastavni dijelovi stavki aktive i pasive mjere se odvojeno; f) u obzir se uzimaju svi prihodi i rashodi koji se odnose na poslovnu godinu, bez obzira na datum njihove naplate, odnosno isplate. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, odstupanja od općih načela finansijskog izvještavanja dozvoljena su samo u slučajevima primjene pojedinih MSFI, odnosno MSFI za MSP i takva odstupanja, kao i razlozi zbog kojih nastaju, moraju se navesti u Bilješkama uz finansijske izvještaje, uključujući i ocjenu njihovog efekta na imovinu, obaveze, finansijsku poziciju i dobit ili gubitak pravnog lica. Član 25. (Primjena MSFI) Za priznavanje, mjerenje, prezentaciju i objelodanjivanje pozicija u finansijskim izvještajima velika pravna lica, pravna lica koja imaju obavezu sastavljanja konsolidovanih finansijskih izvještaja (matična pravna lica), subjekti od javnog interesa, odnosno oni koji se pripremaju da postanu subjekti od javnog interesa u skladu sa važećim propisima, nezavisno od veličine, primjenjuju MSFI. Član 26. (Primjena MSFI za MSP) (1) Za priznavanje, mjerenje, prezentaciju i objelodanjivanje pozicija u finansijskim izvještajima, mikro, mala i srednja pravna lica mogu primjenjivati MSFI za MSP. (2) U slučaju da srednja pravna lica primjenjuju MSFI dužna su iste primjenjivati u kontinuitetu, osim ako postanu mala pravna lica u skladu sa ovim zakonom. (3) Ministar donosi uputstvo kojim se daju smjernice za primjenu MSFI za MSP. Član 27. (Procjenjivanje bilansnih pozicija) (1) Pod procjenjivanjem bilansnih pozicija podrazumijeva se utvrđivanje vrijednosti pojedinih ili ukupnih pozicija bilansa. (2) Potreba za procjenjivanjem pojedinih stavki imovine, obaveza i/ili kapitala kod pravnih lica, odnosno pojedinih pozicija finansijskih izvještaja, može nastati u situacijama kada to zahtijevaju MRS/MSFI. U tim situacijama procjena pozicija vrši se dinamikom i na način kako to predviđaju MRS/MSFI. (3) Procjenu bilansnih pozicija iz st. (1) i (2) ovog člana mogu vršiti ovlašteni procjenitelji iz člana 29. ovog zakona. Član 28. (Procjenjivanje vrijednosti imovine i kapitala pravnih lica) (1) Procjenjivanje vrijednosti ima za cilj utvrditi knjigovodstvenu, tržišnu, nadoknadivu, sadašnju, fer, zamjensku, likvidacionu i/ili poslovnu vrijednost pravnih lica, odnosno imovine, obaveza i kapitala, a na osnovu vjerodostojne dokumentacije, fizičke sposobnosti predmeta procjene i budućih novčanih primitaka i izdataka, u skladu sa pravilima struke. (2) Subjekti od javnog interesa obavezni su, u situacijama kada to zahtijevaju MRS/MSFI, izvršiti procjenu vrijednosti ukupne imovine i kapitala sa stanjem na dan kada završava poslovna godina, te izvještaj o izvršenoj procjeni učiniti javno dostupnim. Član 29. (Prava i obaveze ovlaštenih procjenitelja) (1) Procjenu vrijednosti imovine i kapitala pravnih lica vrše lica sa profesionalnim zvanjem "ovlašteni procjenitelj" koje posjeduju certifikat i važeću licencu izdate u skladu sa propisom o procjenjivanju ekonomske vrijednosti pravnih lica, imovine, obaveza i kapitala. (2) Izvještaj o izvršenoj procjeni imovine i kapitala pravnih lica, mora biti ovjeren od strane ovlaštenog procjenitelja koji ima zvanje "ovlašteni procjenitelj" i koji je dužan istaknuti broj i datum izdavanja certifikata, kao i broj i rok važenja licence ovlaštenog procjenitelja. (3) Ovlašteni procjenitelj dužan je u svom radu pridržavati se načela zakonitosti, savjesnosti i stručnosti, te postupati u skladu sa kodeksom profesionalne etike. Odjeljak H. Zaključivanje poslovnih knjiga i utvrđivanje finansijskog rezultata Član 30. (Zaključivanje poslovnih knjiga) (1) Poslovne knjige se zaključuju poslije knjiženja svih poslovnih promjena i obračuna na dan završetka poslovne godine najkasnije do roka za dostavljanje finansijskih izvještaja kao i u slučajevima statusnih promjena, prestanka poslovanja i u drugim slučajevima u kojima je neophodno zaključiti poslovne knjige. (2) Pomoćne knjige koje se koriste više od jedne godine zaključuju se po prestanku njihovog korištenja, osim knjige inventara koja se zaključuje otuđenjem sredstva. (3) Ako se poslovne knjige vode kao elektronski zapis, glavna knjiga se mora, nakon zaključivanja na kraju poslovne godine, zaštititi na način da u istoj nije moguća izmjena pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova, da je istu moguće u svakom trenutku odštampati na papir i mora se potpisati elektronskim potpisom u skladu sa propisom o elektronskom potpisu ili se mora odštampati na papir i uvezati na način da nije moguća izmjena pojedinih ili svih njenih dijelova ili listova i mora je potpisati i ovjeriti lice ovlašteno za zastupanje pravnog lica i na kraju odložiti. Član 31. (Utvrđivanje finansijskog rezultata) (1) Na kraju poslovne godine poslovne knjige se zaključuju, a zatim se na osnovu evidencija iz poslovnih knjiga utvrđuje Broj 15 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. stanje imovine, obaveza, kapitala i finansijski rezultat sa prihodima i rashodima obračunskog perioda na koji se taj rezultat odnosi. (2) Raspoređivanje dobiti i gubitka pravno lice vrši u skladu sa odredbama propisa o privrednim društvima i ovog zakona, internog općeg akta i odluke nadležnog organa. Odjeljak I. Pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga Član 32. (Kvalificirano lice za sačinjavanje finansijskih izvještaja) (1) Za lice koje je odgovorno za vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja, općim aktom pravnog lica propisuju se uslovi koje mora ispunjavati: školska sprema, radno iskustvo i ostalo, kao i njegova odgovornost za ažurnost, urednost i istinitost poslovnih knjiga. (2) Vođenje poslovnih knjiga i sačinjavanje finansijskih izvještaja pravno lice može povjeriti ugovorom, uz određenu naknadu: a) drugom pravnom licu koje je registrovano isključivo za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga i koje ima sve potrebne resurse za pravilno, kvalitetno i efikasno obavljanje tih usluga, te koje ima zaposlena kvalificirana lica koja su odgovorna za vođenje poslovnih knjiga i sačinjavanje finansijskih izvještaja i koja ispunjavaju i druge uslove utvrđene ovim zakonom i općim aktom pravnog lica, ili b) poduzetniku registrovanom za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga koji ima sve potrebne resurse za pravilno, kvalitetno i efikasno obavljanje tih usluga, a koji je sam kvalificirano lice ili zapošljava drugo kvalificirano lice i koji ispunjava i druge uslove utvrđene ovim zakonom i internim općim aktom. (3) Lica koja sačinjavaju finansijske izvještaje obavezno su kvalificirana lica koja su zaposlena u pravnom licu iz stava (2) tačka a) ovog člana, odnosno kvalificirana lica koja su poduzetnici ili koja su zaposlena kod poduzetnika iz stava (2) tačka b) ovog člana. (4) Izuzetno od stava (2) ovog člana kod povezanih pravnih lica u Federaciji, vođenje poslovnih knjiga, pravno lice može povjeriti ugovorom, uz određenu naknadu, drugom povezanom pravnom licu (matici) u Federaciji koje ima sve potrebne resurse za pravilno, kvalitetno i efikasno obavljanje tih usluga, te ima zaposlena kvalificirana lica koja su odgovorna za vođenje poslovnih knjiga i sačinjavanje finansijskih izvještaja i koja ispunjavaju i druge uslove utvrđene ovim zakonom i općim aktom pravnog lica. (5) Pod pojmom kvalificirana lica iz stava (3) ovog člana podrazumijevaju se lica koja posjeduju važeću licencu certificiranog računovođe u skladu sa odredbama ovog zakona pod uslovom da su prethodno registrovana u registrima iz člana 35. ovog zakona. (6) Ako pravno lice odluči poslovne knjige čuvati izvan svog sjedišta, ono je u svakom trenutku odgovorno za poslovne knjige te mora tijelima nadležnim za nadzor na njihov zahtjev, bez odgađanja, omogućiti uvid u iste. (7) Kvalificirano lice iz stava (5) ovog člana za jednu poslovnu godinu može sačiniti i potpisati do 20 finansijskih izvještaja pravnih lica čiji su ukupni prihodi utvrđeni u posljednjem finansijskom izvještaju u odnosu na datum zaključivanja ugovora o pružanju knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga, veći od 8.000.000,00 KM. (8) Stav (2) ovog člana ne primjenjuju banke, mikrokreditne organizacije, društva za osiguranje i reosiguranje, lizing društva, društva za faktoring, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, berze, brokersko - dilerska društva i druge finansijske organizacije. Član 33. (Obaveze poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga) (1) Poduzetnici koji pružaju knjigovodstvene i računovodstvene usluge registruju se u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojim se uređuje oblast obrtničkih i srodnih djelatnosti. (2) Poduzetnik je dužan, u roku od osam dana od dobivanja rješenja o obavljanju djelatnosti pružanja knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga i poreznog savjetovanja od strane nadležnog organa jedinice lokalne samouprave, dostaviti kopiju istog Ministarstvu. (3) Uz zahtjev za upis u Registar poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga poduzetnik je dužan dostaviti dokumentaciju kojom se potvrđuje ispunjenost uslova iz člana 32. ovog zakona. Član 34. (Obaveze pravnih lica za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga) (1) Pravno lice za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga registruje se u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojim se uređuju pitanja od značaja za osnivanje, poslovanje i prestanak poslovanja privrednih društava. (2) Pravna lica za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga i poreznog savjetovanja dužna su, u roku od osam dana od dana upisa u sudski registar, upisati se u Registar privrednih društava za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga, koji vodi Ministarstvo. (3) Uz zahtjev za upis u Registar privrednih društava za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga, pravno lice dužno je dostaviti dokumentaciju kojom se potvrđuje ispunjenost uslova iz člana 32. ovog zakona. Član 35. (Vođenje i javnost registara) (1) Ministar donosi pravilnik kojim se uređuje vođenje registra kvalificiranih lica iz člana 32. ovog zakona i registara pravnih lica i poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga iz čl. 33. i 34. ovog zakona. (2) Na osnovu dostavljene dokumentacije iz čl. 32., 33. i 34. ovog zakona Ministarstvo uspostavlja i vodi registre iz stava (1) ovog člana. (3) Registri iz stava (2) ovog člana su javni i podaci su dostupni javnosti elektronskim putem. POGLAVLJE III. FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE Odjeljak A. Finansijski izvještaji Član 36. (Sastavljanje i prezentiranje finansijskih izvještaja) (1) Pravna lica finansijske izvještaje sastavljaju i prezentiraju za poslovnu godinu i to za period od 1. januara do 31. decembra tekuće godine sa usporedivim podacima za prethodnu godinu. (2) Pravno lice dužno je sastavljati finansijske izvještaje u obliku, sadržaju i na način propisan ovim zakonom i na osnovu njega donesenim propisima. (3) Izuzetno, zavisno pravno lice čije matično pravno lice sa sjedištem u inostranstvu ima poslovnu godinu različitu od kalendarske godine, uz saglasnost ministra, može sastavljati i prezentirati finansijske izvještaje za period koji je različit od perioda iz stava (1) ovog člana. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 9 (4) Pravno lice kod kojeg nastane statusna promjena finansijske izvještaje sastavlja na datum statusne promjene. (5) Poslovni događaji nastali između dana bilansa i dana upisa u sudski registar obuhvataju se u finansijskim izvještajima prethodnog pravnog lica ili novog pravnog lica, što se utvrđuje odlukom o statusnoj promjeni. (6) Finansijski izvještaji sastavljaju se i u slučaju otvaranja, odnosno zaključenja stečaja, odnosno postupka likvidacije pravnog lica. Član 37. (Finansijski izvještaji) (1) Finansijski izvještaji moraju pružiti istinit i objektivan prikaz finansijskog položaja i uspješnosti poslovanja pravnih lica. Finansijske izvještaje čine: a) Bilans stanja - Izvještaj o finansijskom položaju na kraju perioda; b) Bilans uspjeha - Izvještaj o ukupnom rezultatu za period; c) Izvještaj o gotovinskim tokovima - Izvještaj o tokovima gotovine; d) Izvještaj o promjenama na kapitalu; e) Bilješke uz finansijske izvještaje. (2) Izuzetno od odredbe iz stava (1) ovog člana, mikro i mala pravna lica i neprofitna pravna lica iz člana 3. stav (1) ovog zakona, finansijske izvještaje prezentiraju kroz: a) Bilans stanja - Izvještaj o finansijskom položaju na kraju perioda; b) Bilans uspjeha - Izvještaj o ukupnom rezultatu za period i c) Bilješke uz finansijske izvještaje. (3) Bilješke uz finansijske izvještaje iz stava (1) tačka e) i stava (2) tačka c) ovog člana, obavezno sadrže sljedeće: a) usvojene računovodstvene politike; b) iznos i prirodu pojedinih stavki prihoda ili rashoda izuzetne veličine ili pojave; c) ukupan iznos svih finansijskih obaveza, garancija ili nepredviđenih izdataka koji nisu uključeni u Bilans stanja; d) iznose koje pravno lice duguje i koji dospijevaju nakon više od pet godina, kao i ukupna dugovanja pravnog lica pokrivena instrumentima osiguranja pravnog lica uz naznaku prirode i oblika osiguranja; e) iznos avansa i odobrenih kredita članovima uprave i nadzornih tijela, s naznakama kamatnih stopa, glavnih uslova otplaćenih i otpisanih iznosa; f) prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi finansijski izvještaj; g) informaciju da li se dugotrajna imovina evidentira po fer vrijednosti ili prema revalorizacionim iznosima. (4) Pored informacija koje se daju u Bilješkama uz finansijske izvještaje iz stava (3) ovog člana, srednja i velika pravna lica dužna su objavljivati i dodatne informacije za razne stavke dugotrajne imovine koje sadrže kretanja kumulativnih vrijednosnih usklađivanja, kao i kumulativna vrijednosna usklađivanja na početku i na kraju poslovne godine. (5) Uz finansijske izvještaje korisnicima finansijskih izvještaja se prezentiraju i posebni izvještaji sačinjeni prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku. (6) Pravna lica čije je poslovanje uređeno posebnim propisima na osnovu kojih je regulatorno tijelo za obavljanje nadzora nad njihovim poslovanjem propisalo obavezu sačinjavanja i prezentacije periodičnih finansijskih izvještaja i dodatnih izvještaja, dužna su iste poštivati. Član 38. (Odgovornost za finansijske izvještaje) Za istinito i fer prikazivanje finansijskog položaja i uspješnosti poslovanja pravnog lica odgovorno je lice ovlašteno za zastupanje pravnog lica upisano u sudski registar u svojstvu direktora pravnog lica, članovi uprave, upravni, odnosno nadzorni organ pravnog lica u okviru svojih zakonom određenih nadležnosti, odgovornosti i dužne pažnje, kao i kvalificirano lice iz člana 32. ovog zakona koje je sačinilo i potpisalo finansijske izvještaje u skladu sa pravilima struke. Član 39. (Sadržaj i forma finansijskih izvještaja) (1) Pravna lica koja knjigovodstvo vode na sredstvima za automatsku obradu podataka, finansijski izvještaj mogu predati i na propisanoj formi obrasca štampanim na računaru. (2) Poslovne knjige, finansijski izvještaji i druge finansijske informacije prezentirane od strane lica na koje se odnose odredbe ovog zakona izražavaju se u novčanoj jedinici i na jezicima koji su u službenoj upotrebi u Federaciji. (3) Ministar propisuje sadržaj i formu finansijskih izvještaja koji se pripremaju i prezentiraju u skladu sa ovim zakonom. Odjeljak B. Konsolidovani finansijski izvještaj Član 40. (Konsolidovani finansijski izvještaj) (1) Konsolidovani finansijski izvještaji su finansijski izvještaji grupe pravnih lica u kojoj određeno pravno lice (matično društvo) nad jednim ili više pravnih lica (društva kćeri) ima vladajući utjecaj (kontrolu) na određivanje finansijskih i poslovnih politika, a prikazuju grupu kao cjelinu. (2) Konsolidovane finansijske izvještaje dužno je sačiniti i dostaviti FIA-i pravno lice iz Federacije koje u grupi pravnih lica predstavlja matično društvo. Član 41. (Obaveza izrade konsolidovanih finansijskih izvještaja) (1) Pri izradi konsolidovanih finansijskih izvještaja pravna lica su dužna pridržavati se pravila i procedura konsolidacije finansijskih izvještaja koja su uređena MRS i MSFI. (2) Obaveza matičnog pravnog lica za izradu konsolidovanog finansijskog izvještaja nastaje u godini u kojoj matično pravno lice ostvari kontrolu nad zavisnim pravnim licem ili više zavisnih pravnih lica, a prestaje dostavljanjem konsolidovanog finansijskog izvještaja za godinu u kojoj matično pravno lice izgubi kontrolu nad svim zavisnim pravnim licima. (3) Konsolidovani finansijski izvještaji sastavljaju se pod istim datumom kao i redovni finansijski izvještaji matičnog pravnog lica. (4) Na priznavanje, mjerenje, prezentaciju i objelodanjivanje pozicija u konsolidovanim finansijskim izvještajima shodno se primjenjuju odredbe o finansijskim izvještajima iz čl. 24., 25., 27., 28., 29., 36. i 37. ovog zakona. (5) Izuzetno od stava (1) ovog člana, ukoliko vrijednosti imovine i ukupnog prihoda matičnog i zavisnih pravnih lica, ne računajući međusobna učešća, potraživanja i obaveze, međusobne rezultate i međusobne poslovne prihode i rashode matičnog i zavisnih pravnih lica, u zbiru ne prelaze polovinu kriterija za malo pravno lice, u smislu člana 5. stav (4) ovog zakona, matično pravno lice nije obavezno da sastavlja, dostavlja i objelodanjuje konsolidovane finansijske izvještaje. (6) Stav (5) ovog člana ne primjenjuje se na matična pravna lica koja su subjekti od javnog interesa, odnosno pravna lica koja se pripremaju da postanu subjekti od javnog interesa. Broj 15 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. (7) Matično pravno lice, koje je istovremeno zavisno u višoj ekonomskoj cjelini, nije dužno da sastavlja konsolidovane finansijske izvještaje u skladu sa ovim zakonom, osim ako njegovo matično pravno lice ima sjedište u inostranstvu. (8) Male grupe pravnih lica izuzete su od obaveze izrade konsolidovanih finansijskih izvještaja i konsolidovanog izvještaja o poslovanju, osim ako je neko od povezanih preduzeća subjekt od javnog interesa. (9) Detaljni uslovi i pravila konsolidacije finansijskih izvještaja propisuju se podzakonskim aktom koji donosi ministar. Odjeljak C. Izvještaj o poslovanju Član 42. (Sadržaj izvještaja o poslovanju) (1) Pravna lica su obavezna pripremati izvještaje o poslovanju koji daju objektivan prikaz poslovanja pravnog lica i njegov položaj, uključujući i opis glavnih rizika i neizvjesnosti sa kojima se pravno lice suočava, kao i mjera poduzetih na zaštiti životne sredine. (2) Izvještaj o poslovanju obavezno sadrži: a) sve značajne događaje nastale u periodu od završetka poslovne godine do datuma predaje finansijskog izvještaja; b) procjenu očekivanog budućeg razvoja pravnog lica; c) najvažnije aktivnosti u vezi sa istraživanjem i razvojem; d) informacije o otkupu vlastitih dionica, odnosno udjela; e) informacije o poslovnim segmentima pravnog lica; f) korištene finansijske instrumente ako je to značajno za procjenu finansijskog položaja i uspješnosti poslovanja pravnog lica; g) ciljeve i politike pravnog lica u vezi sa upravljanjem finansijskim rizicima; zajedno sa politikama zaštite od rizika za svaku planiranu transakciju za koju je neophodna zaštita i h) izloženost pravnog lica tržišnom, kreditnom, riziku likvidnosti i drugim rizicima prisutnim u poslovanju pravnog lica, kao i strategiju za upravljanje ovim rizicima i ocjenu njihove efikasnosti. (3) Izvještaj o poslovanju objavljuje se zajedno sa finansijskim izvještajima te revizorskim izvještajem ako postoji obaveza revizije. (4) Izuzetno od odredbe iz stava (1) ovoga člana, mikro i mala pravna lica nisu dužna da pripremaju izvještaj o poslovanju, ali su informacije o otkupu vlastitih dionica dužne navesti u bilješkama uz finansijske izvještaje. (5) Konsolidovani izvještaj o poslovanju objavljuje se zajedno sa konsolidovanim finansijskim izvještajima te revizorskim izvještajem ako postoji obaveza revizije. Član 43. (Pravila korporativnog upravljanja) (1) Izvještaj o poslovanju velikih pravnih lica i pravnih lica čiji su vrijednosni papiri uvršteni na organizovano tržište vrijednosnih papira mora sadržavati i prikaz primijenjenih pravila korporativnog upravljanja. (2) Konsolidovani izvještaj o poslovanju mora sadržavati: a) podatke o značajnim neposrednim i posrednim imaocima dionica u društvu, podatke o vlastitim dionicama, broj i nominalni iznos, knjigovodstvenu vrijednost svih dionica matičnog društva koje drži matično društvo, njegova društva kćeri ili lice koje ih drži u svoje ime i za račun tih pravnih lica, b) opis glavnih elemenata sistema unutrašnje kontrole i upravljanja rizikom u odnosu na postupak finansijskog izvještavanja, koji su obuhvaćeni konsolidacijom promatranog kao cjelina. Odjeljak D. Predaja izvještaja, obrada podataka, vođenje registra i javna objava Član 44. (Predaja izvještaja) (1) Finansijski izvještaji iz člana 37. ovog zakona i posebni izvještaji sačinjeni prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku, uz Obavještenje o razvrstavanju, predaju se FIAi, najkasnije do posljednjeg dana februara tekuće godine za prethodnu godinu. (2) Izvještaj o poslovanju iz člana 42. ovog zakona, odluka o utvrđivanju finansijskih izvještaja od strane nadležnog organa i odluka o prijedlogu raspodjele dobiti ili pokrića gubitka, predaje se FIA-i najkasnije do 30. juna tekuće godine za prethodnu godinu. (3) Pravna lica koja imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske godine dužna su da, za statističke i druge potrebe, u Registar finansijskih izvještaja predaju Bilans stanja, Bilans uspjeha i posebne izvještaje sačinjene prema zahtjevu Federalnog zavoda za statistiku, za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj, u roku iz stava (1) ovog člana. (4) Pravno lice izvještaje iz st. (1), (2) i (3) ovog člana obavezno dostavlja elektronskim putem i na papiru, a koji moraju biti ovjereni potpisom i pečatom certificiranog računovođe koji sadrži naziv "certificirani računovođa", njegovo ime i prezime, kao i broj važeće licence. Istovremeno, finansijski izvještaji moraju biti potpisani od strane lica ovlaštenog za zastupanje pravnog lica iz člana 38. ovog zakona, te ovjereni pečatom pravnog lica - podnosioca. (5) Pravna lica, koja u skladu sa čl. 40. i 41. ovog zakona imaju obavezu pripremiti i prezentirati konsolidovane finansijske izvještaje, dužna su te izvještaje predati najkasnije do kraja aprila tekuće za prethodnu godinu. (6) Rok za predaju revizorskog izvještaja sa priloženim finansijskim izvještajima dioničkih društava i subjekata od javnog interesa koji su predmet revizije je najkasnije do 30. juna tekuće godine za prethodnu godinu, ili 6 mjeseci nakon završetka poslovne godine ukoliko pravno lice ima poslovnu godinu različitu od kalendarske godine. Rok za predaju revizorskog izvještaja sa priloženim konsolidovanim finansijskim izvještajima i revizorskog izvještaja sa priloženim finansijskim izvještajima ostalih pravnih lica, koji su bili predmet revidiranja je najkasnije do 30. septembra tekuće godine za prethodnu godinu, ili 9 mjeseci nakon završetka poslovne godine ukoliko pravno lice ima poslovnu godinu različitu od kalendarske godine. (7) Pravno lice koje sastavlja finansijske izvještaje, u skladu sa članom 36. ovog zakona dužno je finansijske izvještaje dostaviti u roku 60 dana od dana nastanka statusne promjene, pokretanja postupka likvidacije ili otvaranja stečaja, a za ostale poslovne godine u roku od 120 dana od dana isteka poslovne godine. (8) Izuzetno, finansijske izvještaje nisu dužna podnijeti pravna lica koja su registrovana u tekućoj poslovnoj godini i koja, nakon registracije, do 31. decembra tekuće poslovne godine nisu imala drugih promjena na svom računu osim uplate obaveznog depozita, uz napomenu da su ta lica dužna do kraja februara tekuće godine obavijestiti FIA-u o tim činjenicama podnošenjem Izjave o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu. (9) Ministarstvo vrši nadzor nad izvršenjem obaveza predaje finansijskih izvještaja, izvještaja o poslovanju, revizorskih Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 11 izvještaja i ostale dokumentacije iz ovog člana od strane obaveznika. Ministarstvo prekršajni postupak pokreće i vodi u skladu s propisima kojima se uređuju prekršaji. Član 45. (Obrada podataka i vođenje Registra) (1) FIA je obavezna da podatke iz preuzetih finansijskih izvještaja iz člana 44. ovog zakona obradi na način podesan za ocjenu imovinskog, prinosnog i finansijskog položaja pravnih lica. (2) Podaci iz stava (1) ovog člana su dostupni javnosti na zvaničnoj internet stranici FIA-e. (3) Podatke pripremljene u skladu sa stavom (1) ovog člana, FIA je dužna dostaviti Ministarstvu u roku od 60 dana od isteka rokova za predaju izvještaja, definiranih u članu 44. ovog zakona. (4) Istovremeno, FIA je dužna Federalnom ministarstvu finansija-Poreznoj upravi (u daljem tekstu: Porezna uprava) dostaviti podatke o pravnim licima koja nisu postupila u skladu sa odredbama člana 44. ovog zakona. (5) FIA je odgovorna za uspostavu i vođenje Registra finansijskih izvještaja koji predstavlja centralni izvor informacija o uspješnosti poslovanja i finansijskom položaju pravnih lica u Federaciji, u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuje registar finansijskih izvještaja. Član 46. (Javna objava) (1) Pravno lice je dužno finansijske izvještaje iz člana 37. ovog zakona, izvještaj o poslovanju iz člana 42. ovog zakona te revizorski izvještaj ako njegovi finansijski izvještaji podliježu reviziji u skladu sa članom 57. ovog zakona, konsolidovane finansijske izvještaje i konsolidovani izvještaj o poslovanju ako je dužno sastavljati u skladu sa odredbama čl. 40. i 41. ovog zakona, zajedno sa revizorskim izvještajem dostaviti FIA-i radi javne objave. (2) Smatra se da je pravno lice ispunilo obavezu javne objave danom dostave FIA-i potpunih i tačnih finansijskih izvještaja iz stava (1) ovog člana. Član 47. (Izuzeće od javne objave) Pravno lice, koje nije subjekt od javnog interesa, izuzeto je od obaveze objavljivanja izvještaja o poslovanju i finansijskih izvještaja iz člana 46. stav (1) ovog zakona, uz uslov da se osigura njihova dostupnost na osnovu pismenog zahtjeva podnesenog FIA-i. Odjeljak E. Način i rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, izvještaja i ostale dokumentacije Član 48. (Način čuvanja) (1) Knjigovodstvene isprave čuvaju se u izvornom materijalnom obliku, u obliku elektronskog zapisa ili na mikrofilmu, a predstavljaju dokaznu osnovu poslovnih knjiga. (2) Knjigovodstvene isprave, poslovne knjige i finansijski izvještaji čuvaju se u poslovnim prostorijama pravnog lica, odnosno kod drugog pravnog lica ukoliko je istom povjereno vođenje poslovnih knjiga. (3) Ako se poslovne knjige vode na računaru, uporedo sa memoriranim podacima, mora se osigurati i memoriranje aplikativnog softvera, kako bi podaci bili dostupni kontroli. (4) Pri otvaranju postupka likvidacije ili stečaja, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige zapisnički se predaju likvidacionom, odnosno stečajnom upravniku. Član 49. (Rokovi čuvanja) (1) Isprave koje se čuvaju trajno su: platne liste ili analitičke evidencije o plaćama u vezi sa plaćanjem doprinosa, kupoprodajni ugovori po kojima je izvršeno stjecanje nekretnina, godišnji računovodstveni obračuni, finansijski izvještaji, konsolidovani finansijski izvještaji, izvještaji o izvršenoj reviziji i svi interni akti od utjecaja na finansijsko poslovanje. (2) Glavna knjiga i dnevnik čuvaju se najmanje deset godina, a pomoćne knjige najmanje pet godina. (3) Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu čuvaju se najmanje deset godina. (4) Knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige čuvaju se najmanje pet godina. (5) Izvještaj o poslovanju čuva se u originalnom obliku deset godina nakon isteka poslovne godine. (6) Pomoćni obračuni, prodajni i kontrolni blokovi i sl. čuvaju se dvije godine. (7) Revizorska društva čuvaju pet godina dokumentaciju na osnovu koje je obavljena revizija, računajući od poslovne godine na koju se revizija odnosi. (8) Rok za čuvanje knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige i u koje su podaci iz isprava uneseni. Odjeljak F. Nadzor Član 50. (Vršilac nadzora) (1) Porezna uprava je ovlaštena obavljati nadzor nad aktivnostima pravnih lica radi provjere da li se aktivnosti od značaja za organizaciju i funkcioniranje sistema računovodstva i knjigovodstva obavljaju u skladu sa odredbama ovog i drugih relevantnih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona. (2) Nadzor iz stava (1) ovog člana vrše i druge institucije ukoliko su im posebnim propisima data ovlaštenja. (3) Nadzor nad licima iz člana 32. stav (1) ovog zakona vrši se shodno članu 53. stav (3) ovog zakona. Član 51. (Ovlaštenja Porezne uprave kod vršenja nadzora) (1) Nadzor obavljaju ovlaštena lica Porezne uprave na sljedeći način: a) praćenjem, prikupljanjem knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga, finansijskih izvještaja te drugih poreznih i statističkih izvještaja (analiza finansijskih izvještaja); b) provjerom sistema koji obveznik primjenjuje za obradu podataka u vezi s računovodstvenim poslovima i c) direktnim nadzorom kod obveznika. (2) Porezna uprava je nadležna da obavlja nadzor nad sljedećim aktivnostima pravnih lica: a) tačnost razvrstavanja pravnih lica u skladu sa članom 5. ovog zakona; b) organizacija sistema računovodstva i internih računovodstvenih kontrolnih postupaka; c) potpunost, istinitost i tačnost knjigovodstvenih isprava; d) vođenje i čuvanje poslovnih knjiga; e) popis imovine i obaveza; f) predaja u Registar finansijskih izvještaja; g) obaveze u pogledu revizije finansijskih izvještaja i dostavljanja izvještaja o reviziji finansijskih izvještaja u Registar finansijskih izvještaja i Broj 15 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. h) drugim aktivnostima u skladu sa ovim zakonom. Član 52. (Dužnosti pravnog lica kod provođenja nadzora) (1) Pravno lice je dužno ovlaštenom licu omogućiti provođenje nadzora nad svim knjigovodstvenim ispravama, poslovnim knjigama, finansijskim izvještajima i drugim poreznim i statističkim izvještajima, te sistemom koji se primjenjuje za obradu podataka. (2) Pravno lice je dužno, na zahtjev ovlaštenih lica, dostaviti kopije isprava ili finansijskih izvještaja iz stava (1) ovog člana. (3) Pravno lice je dužno ovlaštenim licima staviti na raspolaganje odgovarajuće prostorije u kojima mogu nesmetano i bez prisutnosti drugih lica obaviti nadzor računovodstvenih poslova. (4) Lica ovlaštena za zastupanje pravnih lica i zaposlenici koji obavljaju računovodstvene poslove dužni su na zahtjev ovlaštenog lica dati na uvid sve knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, finansijske izvještaje, porezne i statističke izvještaje i druge informacije o računovodstvenim poslovima bitnim za obavljanje nadzora i sastaviti pisani izvještaj ili odazvati se na davanje usmene izjave ukoliko to zahtijeva nadzorno tijelo iz člana 50. ovog zakona. Član 53. (Nadzor nad pravnim licima i poduzetnicima registrovanim za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga) (1) Nadzor nad pravnim licima i poduzetnicima registrovanim za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga, radi provjere ispunjenosti uslova propisanih čl. 32., 33. i 34. ovog zakona, vrši Porezna uprava. (2) Nadzor nad kvalitetom pruženih knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga od strane pravnih lica i poduzetnika u smislu njihove usklađenosti sa pravilima struke i načelima profesionalne etike, vrši Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona, na način i po postupku koji je uređen aktima profesionalnog tijela koji uređuju kontrolu kvaliteta i profesionalnu disciplinu i odgovornost. (3) Nadzor iz stava (2) ovog člana obavljaju ovlaštena lica Profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona na način da vrše: a) pregled, provjeru i kontrolu angažovanja od strane pravnih lica, održavanja tehničke kompetentnosti, poštivanja i usklađenosti sa profesionalnim standardima, i b) provjeru kvaliteta rada kvalificiranih lica. (4) Pravna lica i poduzetnici registrovani za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga dužni su licima ovlaštenim za nadzor iz st. (1) i (2) ovog člana, na njihov zahtjev, staviti na raspolaganje ili dostaviti svu dokumentaciju i druge informacije koje su neophodne za provođenje nadzora. Odjeljak G. Savjet za računovodstvo Član 54. (Nadležnosti Savjeta za računovodstvo) (1) Ministar imenuje Savjet za računovodstvo (u daljem tekstu: Savjet). (2) Nadležnost i obaveze Savjeta su da: a) prati proces primjene računovodstvenih standarda iz člana 2. ovog zakona, b) daje inicijative za odgovarajuća i pravovremena rješenja radi što efikasnije primjene računovodstvenih standarda, c) daje mišljenja na nacrte i prijedloge zakona i drugih propisa iz oblasti računovodstva i revizije, d) prati proces primjene propisa Evropske unije koji se odnose na oblast računovodstva i revizije i predlaže prihvatljiva rješenja, e) učestvuje u pripremi strategije, te u izradi smjernica i akcionog plana za poboljšanje kvaliteta finansijskog izvještavanja i unapređivanje računovodstvene prakse, f) sarađuje sa obrazovnim ustanovama, stranim i domaćim profesionalnim udruženjima, tijelima i organizacijama, g) daje mišljenja na statut profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona, a na koji prethodnu saglasnost daje Ministarstvo, h) razmatra godišnji izvještaj o radu i stanju u oblasti računovodstva koji priprema profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona, i) daje mišljenje i prijedloge na godišnji plan kontinuirane edukacije koju provodi profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona i j) obavlja i druge poslove iz svoje nadležnosti, u skladu sa ovim zakonom. (3) Finansiranje aktivnosti Savjeta vrši se iz budžeta Federacije za svaku fiskalnu godinu. Član 55. (Odgovornost Savjeta) (1) Za svoj rad Savjet odgovara ministru. (2) Savjet je dužan da ministru najmanje jednom godišnje dostavi izvještaj o radu. Član 56. (Članovi Savjeta) (1) Savjet ima devet članova. (2) Članove Savjeta imenuje ministar iz reda zaposlenih u Ministarstvu, predstavnika profesionalnih tijela iz člana 136. ovog zakona, Porezne uprave, regulatornih tijela finansijskog sistema, poslovne zajednice, univerzitetskih profesora i drugih lica koja svojim teoretskim i praktičnim iskustvom u predmetnoj oblasti mogu da doprinesu efikasnijem radu Savjeta, na period od pet godina, s tim da ista lica mogu biti ponovo imenovana na još jedan mandat. (3) Stručne i administrativne poslove za potrebe Savjeta obavlja Ministarstvo. POGLAVLJE IV. REVIZIJA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA Odjeljak A. Revizija i društva za reviziju Član 57. (Obveznici revizije) (1) Revizija finansijskih izvještaja obavlja se u skladu sa ovim zakonom, MSR uz poštivanje načela profesionalne etike i pravila revizorske struke, te drugih pravila i propisa koji regulišu ovu oblast. (2) Obaveznoj reviziji podliježu finansijski izvještaji i konsolidovani finansijski izvještaji pravnih lica razvrstanih u velika i srednja pravna lica. (3) Ukoliko nisu obuhvaćeni stavom (2) ovog člana, obaveznoj reviziji podliježu i finansijski izvještaji subjekata od javnog interesa, definiranih ovim zakonom i finansijski izvještaji drugih pravnih lica, ukoliko je to propisano posebnim propisima kojim se uređuje njihovo poslovanje. (4) Obaveznoj reviziji podliježu i organizacije, javne institucije i javne ustanove koje nisu obuhvaćene godišnjim planom revizije Ureda za reviziju institucija FBiH. (5) Finansijskim izvještajima, u smislu ovog člana, smatraju se i finansijski izvještaji za periode kraće od godine dana, ako takvi periodi prethode statusnim promjenama, likvidaciji ili stečaju. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 13 (6) Revizija finansijskih izvještaja pravnih lica u stečaju provodi se u skladu sa propisom o stečajnom postupku. Rok za predaju revizorskog izvještaja pravnih lica u stečaju FIAi je 30 dana od dana usvajanja od strane odbora povjerilaca. (7) Pravna lica koja se razvrstavaju, u skladu sa članom 5. ovog zakona u mikro i mala, mogu odlučiti da se revizija njihovih finansijskih izvještaja vrši u skladu sa odredbama ovog zakona. Član 58. (Uslovi za poslovanje društava za reviziju) (1) Društva za reviziju osnivaju se u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojima se uređuju pitanja u vezi s osnivanjem, poslovanjem i prestankom poslovanja privrednih društava. (2) Sve oblike revizije u Federaciji obavljaju društva za reviziju koja posjeduju važeću licencu za obavljanje poslova revizije izdatu od Ministarstva. (3) Većinsko pravo glasa i većinsko učešće u kapitalu u društvu za reviziju moraju imati isključivo ovlašteni revizori ili drugo društvo za reviziju u svojstvu osnivača. (4) Osnivač, odnosno vlasnik, kao i član organa upravljanja društva za reviziju u vezi sa stavom (1) ovog člana, ne može biti pravno, odnosno fizičko lice, koje je osuđeno pravosnažnom presudom za krivično djelo u smislu propisa kojim se uređuje odgovornost pravnih, odnosno fizičkih lica za krivična djela ili protiv kojeg se vodi krivični postupak. (5) Društva za reviziju moraju imati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom zaposlena najmanje: a) jednog ovlaštenog revizora sa važećom licencom, ako obavljaju reviziju manje od 20 pravnih lica čiji su ukupni prihodi, za svako pravno lice, utvrđeni u posljednjem finansijskom izvještaju u odnosu na datum ugovaranja usluga revizije do 10.000.000,00 KM b) dva ovlaštena revizora sa važećom licencom, ako obavljaju reviziju manje od 20 subjekata od javnog interesa, odnosno pravnih lica čiji su ukupni prihodi, za svako pravno lice, utvrđeni u posljednjem finansijskom izvještaju u odnosu na datum ugovaranja usluga revizije, veći od 10.000.000,00 KM i c) tri ovlaštena revizora sa važećom licencom, ako obavljaju reviziju više od 20 subjekata od javnog interesa, odnosno pravnih lica čiji su ukupni prihodi, za svako pravno lice, utvrđeni u posljednjem finansijskom izvještaju u odnosu na datum ugovaranja usluga revizije, veći od 10.000.000,00 KM. (6) Društvo za reviziju mora osigurati da je revizija usklađena sa standardima kvaliteta. (7) Društva za reviziju dužna su se osigurati od odgovornosti za štetu koju bi privrednim društvima moglo počiniti neadekvatno izraženo revizorsko mišljenje. Osigurava se građansko-pravna vanugovorna odgovornost osiguranika, zbog propusta ili greške koje napravi prilikom obavljanja djelatnosti revizije na osnovu zaključenog ugovora o vršenju revizije, mišljenjem u izvještaju revizije za štete koje prouzrokuje trećim licima. Minimalna suma osiguranja iznosi 50.000,00 KM. (8) Minimalna suma osiguranja iznosi 500.000,00 KM za štete koje bi revizorsko društvo moglo prouzrokovati obavljanjem usluga revizije banaka, lizing društava, investicijskih i penzijskih fondova i društava za osiguranje. Osigurava se građansko-pravna vanugovorna odgovornost osiguranika, zbog propusta ili greške koje napravi prilikom obavljanja djelatnosti revizije na osnovu zaključenog ugovora o vršenju revizije, mišljenjem u izvještaju revizije za štete koje prouzrokuje trećim licima. (9) Precizne odredbe osiguranja od odgovornosti za štetu u vezi sa st. (7) i (8) ovog člana propisuje Komora. (10) Društva za reviziju dužna su Komori dostaviti kopiju polise osiguranja zaključene u skladu sa odredbama ovog člana, u roku od 30 dana od dana njenog zaključivanja. Član 59. (Licence društva za reviziju) (1) Osnivač društva za reviziju podnosi Ministarstvu zahtjev za izdavanje licence za rad. (2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog člana osnivač podnosi: a) odluku o osnivanju, odnosno drugi osnivački akt; b) statut društva; c) interni akt kojim je uređena metodologija obavljanja usluge revizije; d) podatke o osnivaču/osnivačima društva; e) podatke o licu ili licima koji kod društva za reviziju zasnivaju radni odnos i dokaz o zapošljavanju licenciranih ovlaštenih revizora sa važećom licencom na neodređeno vrijeme sa punim radnim vremenom (fotokopija ugovora o radu, uvjerenje Porezne uprave o prijavi na zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje); f) podatke o drugim revizorima angažovanim od strane društva za reviziju; g) akt o registraciji društva za obavljanje revizije kod nadležnog suda; h) uvjerenje nadležnih poreznih organa o nepostojanju neizmirenih obaveza po osnovu poreza i doprinosa i i) uvjerenje o članstvu i izmirenju obaveza prema Komori. (3) Ako je osnivač privrednog društva za reviziju strano pravno lice, pravno lice iz Republike Srpske ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Brčko Distrikt) uz zahtjev za izdavanje licence za rad, pored dokumenata iz stava (2) ovog člana, podnosi i dokumentaciju kojom se dokazuje da je u matičnoj državi ili entitetu, odnosno Brčko Distriktu, registrovano za pružanje usluga revizije. (4) Po zahtjevu za izdavanje licence za rad iz st. (1) i (3) ovog člana rješava Ministarstvo u roku od 30 dana od dana podnošenja potpunog zahtjeva. (5) Rješenje iz stava (4) ovog člana konačno je u upravnom postupku, a protiv njega se može pokrenuti upravni spor. (6) Ministarstvo podzakonskim aktom propisuje uslove i način izdavanja i oduzimanja licenci društvima za reviziju. Odjeljak B. Proces revizije Član 60. (Lica koja obavljaju reviziju) (1) Reviziju finansijskih izvještaja obavljaju lica koja imaju profesionalno zvanje ovlašteni revizor, koja posjeduju važeću licencu za obavljanje revizije finansijskih izvještaja i potpisivanje revizorskog izvještaja i koja su zaposlena u društvu za reviziju ili angažovana od društva za reviziju. (2) Za potrebe obavljanja revizije iz specifičnih područja mogu se angažirati, uz pisanu saglasnost pravnog lica kod koga se obavlja revizija, vanjski eksperti koji nisu ovlašteni revizori. O angažovanju vanjskih eksperata treba se pismeno obavijestiti Komora. (3) Društvo za reviziju može pojedine poslove u postupku revizije povjeriti i drugim licima koja su zaposlena u društvu za reviziju, a koja nemaju licence za rad na poslovima revizije, pod uslovom da je njihov rad planiran i nadziran od strane licenciranog ovlaštenog revizora. Broj 15 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. Član 61. (Uslovi za stjecanje zvanja ovlaštenog revizora) (1) Ovlašteni revizor je nezavisna stručna osoba koja je stekla certifikat Profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona za zvanje ovlaštenog revizora. (2) Ispit za stjecanje zvanja ovlaštenog revizora polaže se prema programu Komisije. (3) Certifikat za zvanje ovlaštenog revizora pisani je dokument koji izdaje Profesionalno tijelo iz stava (1) ovog člana ovlaštenom revizoru nakon položenog ispita i ispunjenja uslova propisanih ovim članom. (4) Na osnovu izdatog certifikata za zvanje ovlaštenog revizora, Profesionalno tijelo iz stava (1) ovog člana upisuje ovlaštenog revizora u registar ovlaštenih revizora. (5) Ovlašteni revizor može biti državljanin Bosne i Hercegovine ili strani državljanin kojem Profesionalno tijelo iz stava (1) ovog člana nostrificira stranu ispravu kojom dokazuje zvanje ovlaštenog revizora. (6) Nakon stjecanja certifikata za zvanje ovlaštenog revizora, ovlašteni revizor ima pravo i obavezu kontinuiranog profesionalnog usavršavanja. (7) Ovlašteni revizor je dužan da osigura kontinuirano profesionalno usavršavanje iz stava (6) ovog člana, sa minimalnim fondom sati utvrđenim Zakonom o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine u prethodne tri godine od podnošenja zahtjeva za izdavanje licence, s tim da je 50% navedenog fonda sati provedeno na usavršavanju u oblasti revizije. (8) Pravna lica koja organizuju usavršavanje putem seminara, simpozija i drugih oblika profesionalne edukacije, dužna su u svojim pozivima za usavršavanje istaknuti na vidno mjesto da se radi o određenom obliku usavršavanja iz oblasti revizije. (9) Ovlašteni revizor podliježe načelima profesionalne etike, pokrivajući, kao minimum, njihovu funkciju od javnog interesa, njihov integritet i objektivnost te njihovu profesionalnu kompetentnost. Član 62. (Licenca za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja) (1) Pravo i dozvolu za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja na osnovu licence stječe ovlašteni revizor koji ispunjava sljedeće uslove: a) da posjeduje radno iskustvo na poslovima revizije od najmanje tri godine, bez prekida, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje licence za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja; b) da se profesionalno kontinuirano usavršava u skladu sa članom 61. stav (7) ovog zakona; c) da nije pravosnažno osuđivan za krivično djelo u smislu propisa kojim se uređuje odgovornost fizičkih lica za krivična djela ili protiv kojeg se ne vodi krivični postupak i d) da je član Komore. (2) Ovlaštenom revizoru licencu iz stava (1) ovog člana izdaje i oduzima Ministarstvo. (3) Po zahtjevu za izdavanje licence za rad iz stava (1) ovog člana rješava Ministarstvo u roku od 30 dana od dana podnošenja potpunog zahtjeva. (4) Rješenje iz stava (3) ovog člana konačno je u upravnom postupku, a protiv njega se može pokrenuti upravni spor. (5) Licenca za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja koja je izdata ovlaštenom revizoru može biti oduzeta ukoliko dođe do ozbiljnog narušavanja dobrog ugleda tog lica ili društva ili ukoliko ne ispunjava uslove iz stava (1) ovog člana. (6) Ministarstvo vodi Registar licenciranih ovlaštenih revizora, kojima je izdata licenca za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskog izvještaja. (7) Postupak izdavanja i oduzimanja licenci za obavljanje revizije i potpisivanje revizorskih izvještaja detaljnije propisuje Ministarstvo. Član 63. (Izbor društva za reviziju) (1) Skupština, odnosno organ utvrđen općim aktom pravnog lica kod kojeg se obavlja revizija, vrši izbor društva za reviziju najkasnije do 30. septembra poslovne godine na koju se revizija odnosi. Ako pravno lice na dan 30.09. nema informaciju da li će na dan 31.12. biti obveznik revizije u tom slučaju nije obavezno ugovoriti reviziju do 30.09. tekuće godine, ali ju je obavezno ugovoriti u roku od 60 dana po utvrđivanju obaveze. (2) Rok iz stava (1) ovog člana može da bude i duži u slučaju revizije konsolidovanih finansijskih izvještaja. (3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, skupština, odnosno organ utvrđen općim aktom pravnog lica kod kojeg se vrši revizija, a koje finansijske izvještaje sastavlja sa stanjem na posljednji dan poslovne godine koja je različita od kalendarske, bira društvo za reviziju najkasnije tri mjeseca prije isteka tako određene poslovne godine na koju se revizija odnosi. (4) Društva za reviziju dužna su Ministarstvu, najkasnije do 15. januara tekuće godine, dostaviti spisak ugovora o reviziji zaključenih tokom prethodne godine. Član 64. (Ugovor o reviziji) (1) Međusobna prava i obaveze društva za reviziju i pravnog lica čiji se finansijski izvještaji revidiraju uređuju se ugovorom o reviziji. (2) Ugovor o reviziji mora biti zaključen u pisanom obliku. (3) Ugovor o reviziji, pored elemenata propisanih zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi, mora sadržavati odredbe MSR u vezi s dogovaranjem uslova revizorskih angažmana, kao i odredbe iz člana 60. stav (1) i čl. 65 do 69. ovog zakona. (4) Društva za reviziju ne mogu ugovorene poslove da ustupaju drugim društvima za reviziju, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano. (5) Ugovor o reviziji u toku obavljanja revizije ne može se raskinuti, izuzev ako za to postoje opravdani razlozi. (6) Razlike u mišljenjima koje se odnose na oblast računovodstva i revizije, pravnog lica čiji se finansijski izvještaji revidiraju i društva za reviziju ne mogu se smatrati opravdanim razlogom za raskid ugovora u smislu stava (5) ovog člana. (7) Pravno lice kod kojeg se obavlja revizija i društvo za reviziju dužni su da obavijeste Komoru o raskidu ugovora iz stava (5) ovog člana i obustavljanju revizije, uz detaljno obrazloženje razloga koji su doveli do raskida. Član 65. (Obaveze pravnog lica kod kojeg se obavlja revizija) (1) Pravno lice kod kojeg se obavlja revizija dužno je društvu za reviziju staviti na raspolaganje svu potrebnu dokumentaciju, isprave i izvještaje, omogućiti pristup svim programima i elektronskim zapisima, uključujući štampani materijal i kopije na elektronskim medijima, kao i pružiti informacije o programima i sve informacije potrebne za obavljanje revizije. (2) Pravno lice iz stava (1) ovog člana dužno je u radno vrijeme osigurati društvu za reviziju pristup i korištenje poslovnih Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 15 prostorija za obavljanje revizije, kao i staviti na raspolaganje odgovarajuću opremu i zaposlene. Član 66. (Radna dokumentacija) (1) Licencirani ovlašteni revizor priprema cjelokupnu radnu dokumentaciju na osnovu koje izdaje revizorski izvještaj. Radna dokumentacija mora biti sastavljena na jezicima koji su u službenoj upotrebi u Federaciji. (2) Revizorska društva čuvaju pet godina dokumentaciju na osnovu koje je obavljena revizija, računajući od poslovne godine na koju se revizija odnosi. (3) Dokumentacija, odnosno kopije dokumenata prikupljenih u toku revizije, vlasništvo su društva za reviziju, povjerljivog su karaktera i mogu se koristiti samo za potrebe revizije. (4) Izuzetno od stava (3) ovog člana, dokumentacija i svi relevantni dokumenti vezani za reviziju mogu se koristiti za potrebe provjere kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora, kao i za potrebe obavljanja javnog nadzora. (5) Ako je licencirani ovlašteni revizor, odnosno društvo za reviziju koje obavlja reviziju zamijenjeno drugim licenciranim ovlaštenim revizorom, odnosno društvom za reviziju, prethodni licencirani ovlašteni revizor, odnosno društvo za reviziju dužno je da novom licenciranom ovlaštenom revizoru, odnosno društvu za reviziju omogući pristup relevantnoj dokumentaciji koja se odnosi na pravno lice kod kojeg se obavlja revizija. (6) Ako društvo za reviziju prestane sa radom, radnu dokumentaciju su dužni da čuvaju vlasnici, odnosno članovi društva za reviziju. Član 67. (Zaštita povjerljivih podataka) (1) Ovlašteni revizor, društvo za reviziju i druga lica koja su radila i kojima su na bilo koji način bili dostupni povjerljivi podaci u toku revizije, dužni su da, kao povjerljive, čuvaju sve podatke, činjenice i okolnosti koje su saznali tokom obavljanja revizije. (2) Poslovne tajne i informacije dužna su da čuvaju i druga lica koja rade ili su radila u društvu za reviziju i kojima su na bilo koji način dostupni povjerljivi podaci iz stava (1) ovog člana. (3) Lica iz stava (2) ovog člana ne smiju da koriste podatke iz stava (1) ovog člana, niti smiju da omoguće njihovo korištenje trećim licima. (4) Društvo za reviziju dužno je omogućiti uvid u podatke u slučaju primjene propisa koji regulišu sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma, u istražnim ili krivičnim postupcima, kao i kada njihovo dostavljanje pisanim putem zatraži sud u krivičnom ili istražnom postupku. Član 68. (Revizorski izvještaj) (1) Revizorski izvještaj sastavlja se u skladu sa MSR. (2) Revizorski izvještaj mora biti u pisanom obliku te sadrži minimum sljedeće: a) uvod u kojem se navode finansijski izvještaji koji su predmet revizije, zajedno sa računovodstvenim politikama koje su korištene za njihovo sastavljanje; b) opis svrhe i obima revizije, uz navođenje revizorskih standarda u skladu sa kojima je izvršena revizija; c) u njemu mora biti naveden subjekt čiji su finansijski izvještaji ili konsolidovani finansijski izvještaji predmet revizije, period koji finansijski izvještaji ili konsolidovani finansijski izvještaji obuhvataju kao i okvir finansijskog izvještavanja koji je primijenjen prilikom njihove pripreme; d) opis odgovornosti uprave za sastavljanje i fer prezentaciju finansijskih izvještaja; e) opis odgovornosti revizora za izražavanje mišljenja o finansijskim izvještajima na osnovu obavljene revizije, djelokruga revizije sa ocjenom revizora da li su pribavljeni revizorski dokazi dovoljni i adekvatni kao osnova za izražavanje mišljenja revizora, kao i da je revizija obavljena u skladu sa MSR; f) mišljenje o tome da li finansijski izvještaji istinito i objektivno prikazuju po svim materijalno značajnim pitanjima finansijsko stanje i rezultate poslovanja pravnog lica, promjene na kapitalu i tokove gotovine u obračunskom periodu na koji se odnose revidirani finansijski izvještaji, kao i da li su izvještaji sastavljeni u skladu sa MRS-a odnosno MSFI-a. Mišljenje revizora može biti pozitivno, mišljenje sa rezervom, negativno ili u formi u kojoj se licencirani ovlašteni revizor suzdržava od davanja mišljenja ako nije u mogućnosti da ga izrazi; g) posebna upozorenja i probleme na koje licencirani ovlašteni revizor želi da ukaže, ali bez izražavanja mišljenja sa rezervom; h) mišljenje o usklađenosti izvještaja o poslovanju sa finansijskim izvještajima za istu poslovnu godinu; i) pitanja na koja je licencirani ovlašteni revizor upozorio bez davanja kvalifikovanog revizorskog mišljenja i j) datum revizorskog izvještaja, potpis i adresu licenciranog ovlaštenog revizora. (3) Revizorski izvještaj sastavlja i potpisuje licencirani ovlašteni revizor u svoje ime i ovlašteni predstavnik društva u ime društva za reviziju. (4) Revizorski izvještaj sastavlja se i objavljuje na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Federaciji. (5) Uz revizorski izvještaj prilažu se finansijski izvještaji koji su bili predmet revizije. (6) Licencirani ovlašteni revizor koji je sastavljao revizorski izvještaj, na poziv ili na lični zahtjev, može o svom trošku prisustvovati sjednici organa upravljanja pravnog lica kada se razmatra izvještaj o obavljenoj reviziji tog pravnog lica. (7) Regulatorno tijelo može od društva za reviziju zatražiti dodatne informacije u vezi sa obavljenom revizijom pravnog lica čije je poslovanje uređeno posebnim propisima. Član 69. (Revizija konsolidovanih finansijskih izvještaja) (1) Kod revizije konsolidovanih finansijskih izvještaja društvo za reviziju kao glavni revizor grupe odgovorno je za revizorski izvještaj o konsolidovanim finansijskim izvještajima grupe. (2) Licencirani ovlašteni revizor u društvu iz stava (1) ovog člana vrši pregled i čuva radnu dokumentaciju o revizorskom radu drugog društva za reviziju koje je obavilo reviziju finansijskih izvještaja pravnih lica u okviru ekonomske cjeline. (3) U slučajevima gdje drugi revizori obavljaju reviziju povezanih pravnih lica u sastavu grupe, glavni revizor grupe iz stava (1) ovog člana ima pravo obaviti kontrolu njihovog revizorskog rada, pregledati radnu dokumentaciju i pribaviti i priložiti kopije dokumentacije u vezi sa obavljenom kontrolom. (4) Dokumentacija iz stava (2) ovog člana koristi se za potrebe provjere kvaliteta rada društava za reviziju, odnosno licenciranih ovlaštenih revizora. Broj 15 - Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. Član 70. (Nerevizorske usluge) Društvo za reviziju, u okviru svoje registrovane djelatnosti može obavljati, pored revizije finansijskih izvještaja i usluge iz oblasti finansija i računovodstva, usluge finansijskih analiza i kontrola, usluge poreznog savjetovanja, usluge procjene vrijednosti kapitala, imovine i obaveza, usluge sudskog vještačenja, usluge izrade i ekonomske ocjene investicijskih projekata i druge srodne usluge, osim ako posebnim propisom nije drugačije uređeno i ako bi to bilo u suprotnosti sa Kodeksom profesionalne etike. Član 71. (Zabrana pružanja nerevizorskih usluga) (1) Društvo za reviziju ili svi članovi mreže kojoj društvo za reviziju pripada ne smiju pružati, direktno ili indirektno, subjektu od javnog interesa koji je predmet revizije, njegovom matičnom društvu ili društvima koja su pod njegovom kontrolom bilo koje sljedeće nerevizorske usluge: (a) porezne usluge povezane s: 1) pripremom poreznih obrazaca; 2) porezom na plaće; 3) carinom; 4) pronalaženjem javnih subvencija i poreznih olakšica osim ako je u pogledu takvih usluga zakonom propisana pomoć ovlaštenog revizora ili društva za reviziju; 5) pomoći u vezi s poreznim inspekcijama poreznih tijela osim ako je u pogledu takvih inspekcija zakonom propisana pomoć ovlaštenog revizora ili društva za reviziju; 6) izračunom direktnog i indirektnog poreza te odgođenog poreza; 7) poreznim savjetovanjem; (b) usluge koje uključuju bilo kakvu ulogu u upravljanju ili donošenju odluka u subjektu koji je predmet revizije; (c) knjigovodstvene usluge te sastavljanje računovodstvenih evidencija i finansijskih izvještaja; (d) usluge obračuna plaća; (e) osmišljavanje i provedba postupaka unutrašnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom finansijskih informacija ili osmišljavanje i provedba tehnoloških sistema za finansijske informacije; (f) usluge procjene vrijednosti, uključujući procjene vrijednosti povezane s aktuarskim uslugama ili pomoćnim uslugama u sudskim sporovima; (g) pravne usluge povezane s: 1) općim savjetovanjem; 2) pregovaranjem u ime subjekta koji je predmet revizije; i 3) pravnim zastupanjem u rješavanju sudskih sporova; (h) usluge u vezi s funkcijom unutrašnje revizije subjekta koji je predmet revizije; (i) usluge povezane s finansiranjem, strukturom i dodjelom kapitala te investicijskom strategijom subjekta koji je predmet revizije, osim pružanja usluga u vezi s finansijskim izvještajima, poput izdavanja pisama podrške u vezi s prospektima koje je izdao subjekt koji je predmet revizije; (j) promoviranje dionica, trgovanje dionicama ili preuzimanje izdavanja dionica subjekta koji je predmet revizije; (k) usluge ljudskih resursa povezane s: 1) upravom koja je na takvoj poziciji da može značajno utjecati na sastavljanje računovodstvenih evidencija ili finansijskih izvještaja koji su predmet zakonske revizije, pri čemu te usluge obuhvaćaju traženje ili izbor kandidata za to mjesto ili provjere referenci kandidata za ta mjesta; 2) strukturiranjem modela organizacije; i 3) kontrolom troškova. (2) Zabrana obavljanja nerevizorskih usluga iz stava (1) ovog člana odnosi se na: a) period između proteka perioda koji je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvještaja i b) finansijsku godinu koja prethodi periodu iz tačke a) ovog stava. (3) Izuzetno od stava (1) ovog člana, društvo za reviziju može obavljati nerevizorske usluge iz stava (1) tačke a) podtačke 1) i podtačaka 4) do 6) ovog člana ako su ispunjeni sljedeći uslovi: a) te usluge nemaju direktan ili imaju beznačajan utjecaj, odvojeno ili ukupno, na finansijske izvještaje koji su predmet revizije; b) procjena utjecaja na finansijske izvještaje koji su predmet revizije je sveobuhvatno dokumentovana i objašnjena u izvještaju odboru za reviziju i c) ovlašteni revizor ili revizorsko društvo poštuju načela neovisnosti definirana ovim zakonom. (4) Za obavljanje usluge procjene vrijednosti kapitala, imovine i obaveza, društvo za reviziju mora imati zaposlenog ili na drugi način angažovanog licenciranog ovlaštenog procjenitelja, a za usluge sudskog vještačenja sudskog vještaka odgovarajuće struke. Član 72. (Naknade za obavljenu reviziju) (1) Za obavljenu reviziju plaća se naknada koja ne može zavisiti od pružanja dodatnih usluga pravnom licu kod kojeg se vrši revizija niti može biti povezana sa istim. (2) Iznos naknade utvrđuje se ugovorom o reviziji. (3) Ako društvo za reviziju subjektu čiji su finansijski izvještaji predmet revizije, njegovom matičnom društvu ili društvima pod njegovom kontrolom, tokom perioda od tri ili više uzastopnih finansijskih godina, pruža nerevizorske usluge iz čl. 70. i 71. stav (3) ovog zakona, ukupni iznos naknada za takve usluge ne smije prelaziti 70% prosječnog iznosa naknada plaćenih u posljednje tri uzastopne finansijske godine za usluge revizije subjekta čiji su finansijski izvještaji predmet revizije, i, ako je to primjenjivo, njegova matičnog društva, društava pod njegovom kontrolom te konsolidovanih finansijskih izvještaja te grupe pravnih lica. Odjeljak C. Sukob interesa Član 73. (Sukob interesa - revizori) Licencirani ovlašteni revizor ne može obavljati reviziju kod pravnog lica: a) u kojem je direktni ili indirektni vlasnik udjela ili dionica; b) u kojem je direktor, odnosno član organa upravljanja ili nadzora, prokurist, punomoćnik ili zaposlenik; c) u kojem je član nadzornog odbora, član uprave, upravnog odbora ili prokurist njegov bračni drug, njegov srodnik po krvi u pravoj liniji do drugog stepena; d) ukoliko nastupe druge okolnosti koje mogu utjecati na nezavisnost i nepristranost licenciranog ovlaštenog revizora. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 17 Član 74. (Sukob interesa - društva za reviziju) Društvo za reviziju ne može obavljati reviziju kod pravnog lica: a) u kojem ima udjele ili dionice; b) koje je vlasnik udjela ili dionica društva za reviziju; c) ako je društvo za reviziju, odnosno bilo koja organizaciona jedinica u mreži kojoj pripada, odnosno povezano lice sa društvom za reviziju pružalo pravnom licu u godini za koju se obavlja revizija, sljedeće usluge: 1) pripremu i vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izvještaja; 2) procjenu vrijednosti kapitala, imovine i/ili obaveza koja će biti reflektirana u finansijskim izvještajima, odnosno u kojima postoji očigledan sukob interesa; 3) zastupanje u sudskim postupcima u vezi sa poreznim predmetima; 4) obračun poreza i podnošenje poreznih prijava za fizička lica rukovodioce u sektoru finansija u privrednom društvu; 5) savjete u vezi sa računovodstvenim knjiženjem poreznih obaveza; 6) dizajniranje sistema interne revizije i interne kontrole kao i njihovo provođenje; 7) dizajniranje i primjenu informacionih sistema u računovodstvenoj oblasti; 8) aktuarske usluge; 9) druge usluge koje bi, u konkretnim okolnostima, mogle ugroziti nezavisnost licenciranog ovlaštenog revizora ili društva za reviziju i/ili utjecati na mjerenje pozicija u finansijskim izvještajima; d) ako je povezano sa pravnim licem na drugi način, tako da takva povezanost može utjecati na nezavisnost i nepristranost obavljanja revizije. Član 75. (Obavještavanje od strane revizora) Licencirani ovlašteni revizor je dužan da, bez odlaganja, obavijesti društvo za reviziju kod kojeg je zaposlen o nastupanju okolnosti iz člana 73. ovog zakona. Član 76. (Obavještavanje od strane društva za reviziju) Dioničar, odnosno član društva za reviziju, dužan je da, bez odlaganja, obavijesti društvo za reviziju o nastupanju okolnosti iz člana 74. ovog zakona. Član 77. (Zabrana utjecaja drugih lica) (1) Vlasnici, odnosno dioničari društva za reviziju, kao i direktor, odnosno članovi organa upravljanja i nadzora tog društva ili povezanog lica ne smiju utjecati na obavljanje revizije i izražavanje revizorskog mišljenja i time ugroziti nezavisnost i objektivnost licenciranog ovlaštenog revizora koji obavlja reviziju. (2) Društva za reviziju dužna su u radnoj dokumentaciji koja potkrepljuje revizorski izvještaj navesti sve informacije koje bi mogle utjecati na nezavisnost obavljanja usluga revizije, mjere ispravljanja koje se primjenjuju u slučaju otkrivanja nepoštivanja nezavisnosti kao i poduzete mjere osiguranja za otklanjanje ili ublažavanje utjecaja i prijetnji na nezavisnost obavljanja usluga revizije na prihvatljiv nivo. Član 78. (Smanjenje broja revizora) (1) Društvo za reviziju u kojem se broj licenciranih ovlaštenih revizora smanji ispod broja propisanog ovim zakonom, dužno je da o toj promjeni obavijesti Komoru i Ministarstvo u roku od osam dana od dana nastale promjene. (2) Društvo za reviziju u kojem se u toku obavljanja revizije broj licenciranih ovlaštenih revizora smanji ispod broja propisanog članom 58. st. (4) i (5) ovog zakona, dužno je da prekine poslove revizije i o tome obavijesti pravno lice kod kojeg se obavlja revizija, Komoru i Ministarstvo u roku od osam dana od dana nastanka promjene, a pravno lice započetu reviziju povjerava drugom društvu za reviziju. (3) U slučajevima iz st. (1) i (2) ovog člana, društvo za reviziju ne može da zaključuje nove ugovore o obavljanju revizije dok ponovo ne ispuni uslove iz člana 58. st. (4) i (5) ovog zakona i o tome obavijesti Komoru i Ministarstvo. Član 79. (Ograničenje vršenja revizija) (1) Subjekt od javnog interesa dužan je imenovati društvo za reviziju za početni angažman od najmanje godinu dana koji se može produžiti s tim da društvo za reviziju koje je odabrano ne može vršiti reviziju finansijskih izvještaja kod istog subjekta od javnog interesa uzastopno duže od sedam godina. (2) Izuzetno, reviziju kod istog subjekta od javnog interesa odabrano društvo za reviziju može obavljati još tri godine nakon isteka roka iz stava (1) ovog člana, ukoliko osigura da reviziju izvrši drugi revizor. (3) Nakon isteka najdužeg perioda angažmana iz st. (1) i (2) ovog člana odabrano društvo za reviziju ne smije sljedeće četiri godine obavljati reviziju finansijskih izvještaja kod istog subjekta od javnog interesa. (4) Društvo za reviziju koje je odabrano, ne može vršiti reviziju finansijskih izvještaja pravnih lica koja nisu subjekti od javnog interesa uzastopno duže od sedam godina kod istog pravnog lica. (5) Izuzetno, reviziju kod istog pravnog lica društvo za reviziju može obavljati još tri godine nakon isteka roka iz stava (4) ovog člana, ukoliko osigura da reviziju izvrši drugi revizor. (6) Društvo za reviziju iz stava (4) ovog člana može ponovno obavljati reviziju kod istog pravnog lica nakon proteka perioda od najmanje godinu dana nakon roka iz st. (4) i (5) ovog člana. (7) Zabranjeno je ovlaštenom licenciranom revizoru obavljati reviziju finansijskih izvještaja kod istog subjekta od javnog interesa ili kod pravnog lica koje nije subjekt od javnog interesa uzastopno duže od sedam godina bez obzira na promjenu svog angažmana i prelaska u drugo društvo za reviziju koje je odabrano za pružanje usluga revizije istom pravnom licu u narednom periodu uz obavezu shodnog poštivanja rokova iz st. (3) i (6) ovog člana. Član 80. (Zabrana imenovanja revizora) Licenciranom ovlaštenom revizoru koji obavlja reviziju finansijskih izvještaja subjekta od javnog interesa nije dozvoljeno preuzeti položaj člana ili savjetnika poslovodnog tijela, člana nadzornog odbora ili odbora za reviziju niti rukovodioca računovodstvenog i/ili finansijskog područja u revidiranom subjektu od javnog interesa prije isteka najmanje dvije godine nakon što je prestao sudjelovati u revizorskom angažmanu kao licencirani ovlašteni revizor. Broj 15 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. Član 81. (Dodatni izvještaj Odboru za reviziju) (1) Društvo za reviziju dužno je da dostavi dodatni izvještaj Odboru za reviziju subjekta koji je predmet revizije iz člana 84. ovog zakona ne kasnije od datuma podnošenja revizorskog izvještaja iz člana 44. ovog zakona koji mora da sadržava najmanje informacije o: a) ispunjenosti uslova iz čl. 71. i 72. ovog zakona; b) poštivanju uslova o trajanju angažmana društva za reviziju iz člana 79. ovog zakona, c) svim značajnim pitanjima koja uključuju stvarno nepoštivanje zakona i propisa ili sumnju u njihovo nepoštivanje, a koja su utvrđena tokom revizije ako ih smatra relevantnim za ispunjavanje zadataka Odbora za reviziju, d) svim bitnim nedostacima u sistemu interne kontrole subjekta koji je predmet revizije, ili, u slučaju konsolidiranih finansijskih izvještaja, u sistemu interne kontrole matičnog društva, kao i u sistemu računovodstva uz navođenje da li je uprava tog subjekta riješila uočene nedostatke, e) podjeli aktivnosti između ovlaštenih revizora, opisu korištene metodologije i drugim pitanjima vezanim za obavljanje revizije. (2) Svake godine društvo za reviziju, koje obavlja reviziju kod subjekta od javnog interesa dužno je da Odboru za reviziju, u pisanom obliku, potvrdi svoju nezavisnost prema subjektu čiju reviziju finansijskih izvještaja obavlja i obavijesti Odbor za reviziju o mogućim prijetnjama njegovoj nezavisnosti i zaštitnim mehanizmima protiv tih prijetnji. Član 82. (Izvještaj o transparentnosti) (1) Društvo za reviziju koje obavlja reviziju subjekta od javnog interesa u smislu ovog zakona dužno je da, u roku od četiri mjeseca od isteka kalendarske godine, objavi na svojoj internet stranici ili internet stranici Komore godišnji izvještaj o transparentnosti koji sadrži: a) opis pravne forme i strukture vlasništva društva za reviziju; b) opis mreže, kao i njeno pravno i strukturno uređenje, ukoliko društvo za reviziju pripada mreži; c) opis upravljačke strukture društva za reviziju; d) opis sistema interne kontrole kvaliteta društva za reviziju; e) naznaku kada je izvršena posljednja provjera kvaliteta rada društva za reviziju; f) popis subjekata od javnog interesa kod kojih je to društvo za reviziju tokom prethodne poslovne godine izvršilo reviziju; g) izjavu koja se odnosi na procedure i nezavisnost rada društva za reviziju, kojom se potvrđuje da je obavljen interni pregled poštovanja zahtjeva nezavisnosti; h) izjavu o politici društva za reviziju u vezi sa kontinuiranim profesionalnim usavršavanjem licenciranih ovlaštenih revizora; i) finansijske informacije i podatke o ukupnom prihodu, odnosno prihodu od obavljanja revizije i prihodu od usluga poreznog savjetovanja i drugih usluga koje nisu povezane sa revizijom; j) informacije o parametrima za utvrđivanje zarada ovlaštenih revizora koji potpisuju izvještaje o obavljenim revizijama subjekata od javnog interesa. (2) Osoba ovlaštena za zastupanje društva za reviziju potpisuje izvještaj o transparentnosti. Odjeljak D. Izvještaj društva za reviziju koji se dostavlja Komori Član 83. (Sadržaj izvještaja) (1) Društva za reviziju dužna su da Komori, najmanje jednom godišnje do kraja marta tekuće godine, dostave izvještaj sa podacima o: a) imaocima dionica i udjela u društvu za reviziju, kao i o stjecanju i promjeni vlasnika dionica, odnosno udjela; b) ulaganjima na osnovu kojih su društva za reviziju, direktno ili indirektno, stekli učešće u drugom pravnom licu; c) promjenama statuta ili osnivačkog akta; d) načinu izračunavanja osiguranja iz člana 58. st. (7), (8) i (9) ovog zakona i polisi osiguranja; e) zaposlenima; f) spisku svih ugovora o reviziji finansijskih izvještaja, po vrstama revizije, koje su društva za reviziju zaključili sa obveznicima revizije u izvještajnom periodu, kao i spisku svih ugovora o reviziji finansijskih izvještaja koji su raskinuti uz odgovarajuće obrazloženje, nezavisno od toga koja je strana raskinula ugovor; g) broju izvještaja o reviziji koje je potpisao svaki licencirani ovlašteni revizor; h) drugim informacijama koje su potrebne za planiranje i provođenje kontrole kvaliteta i drugih aktivnosti Komore. (2) U godišnji izvještaj iz stava (1) ovog člana uključuju se svi podaci u periodu od 1. januara do 31. decembra prethodne godine. (3) Društva za reviziju, u roku iz stava (1) ovog člana, dužna su dostaviti Komori popis subjekata od javnog interesa koji su bili predmet revizije prema prihodu koji su stekli od njih i koji moraju biti podijeljeni na prihode iz osnova izvršene revizije i prihode od pružanja nerevizorskih usluga. (4) Komora ima pravo da zahtijeva dodatne informacije o aktivnostima društava za reviziju. Odjeljak E. Odbor za reviziju Član 84. (Obaveze subjekata od javnog interesa) (1) Subjekti od javnog interesa obavezni su osnovati odbor za reviziju. (2) Najmanje jedan član odbora za reviziju mora biti iz redova ovlaštenih revizora. Član 85. (Poslovi odbora za reviziju) Odbor za reviziju: a) prati postupak finansijskog izvještavanja; b) prati učinkovitost sistema interne kontrole, interne revizije, te sistem upravljanja rizicima; c) raspravlja o planovima i godišnjem izvještaju interne revizije te o značajnim pitanjima koja se odnose na ovo područje; d) odgovoran je osigurati nezavisnost i kvalitet obavljanja revizije finansijskih izvještaja i konsolidovanih finansijskih izvještaja; e) nadgleda provođenje revizije finansijskih izvještaja i konsolidovanih finansijskih izvještaja i f) prati nezavisnost revizorskog društva koje obavlja reviziju, a posebno ugovore o dodatnim uslugama. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 19 Odjeljak F. Interna revizija Član 86. (Interna revizija) (1) Subjekti od javnog interesa obavezni su uspostaviti i osigurati funkcioniranje odjela interne revizije u skladu sa ovim zakonom i drugim zakonskim propisima. (2) S ciljem ispunjenja obaveza iz stava (1) ovog člana, subjekti od javnog interesa obavezni su imati u radnom odnosu najmanje jednog ovlaštenog internog revizora, sa važećom licencom. (3) Interni revizori obavezni su u svom radu pridržavati se zakonskih propisa, pravila struke i kodeksa etike internih revizora, te internim nadzorom provjeravati jesu li poslovne transakcije izvršene u skladu sa zakonskim propisima, da li postoji adekvatna računovodstvena dokumentacija te pružaju li finansijski izvještaji kompletne, pouzdane i vjerodostojne informacije o rezultatima finansijskih operacija i o finansijskim pozicijama. Odjeljak G. Registar društava za reviziju i Registar licenciranih ovlaštenih revizora Član 87. (Registar društava za reviziju) (1) Ministarstvo vodi Registar društava za reviziju kojim su izdate dozvole za rad te osigurava identifikaciju svakog društva za reviziju pomoću zasebnog broja. Podaci o registraciji čuvaju se u registru u elektronskom obliku i dostupni su javnosti elektronskim putem. (2) Registar društava za reviziju obavezno sadrži poslovno ime i adresu društva za reviziju, oblik organizovanja, imena osnivača i njihovo učešće u kapitalu društva za reviziju, imena lica ovlaštenih za zastupanje društva i imena stalno zaposlenih ili na drugi način angažovanih licenciranih ovlaštenih revizora sa važećim licencama. (3) Podaci koji se upisuju u Registar društava za reviziju su javni. (4) U Registar društava za reviziju, u roku od 30 dana, obavezno se prijavljuju sve promjene u podacima iz člana 59. st. (2) i (3) ovog zakona. (5) Registar se nakon obavijesti ažurira bez nepotrebnog odlaganja. Član 88. (Registar licenciranih ovlaštenih revizora) (1) Ministarstvo ovlaštenim revizorima izdaje i oduzima licence za obavljanje poslova revizije finansijskih izvještaja. (2) Ministarstvo vodi Registar ovlaštenih revizora kojim je, u skladu sa zakonom, izdata licenca ovlaštenog revizora. (3) Registar ovlaštenih revizora obavezno sadrži: ime i prezime ovlaštenog revizora, adresu prebivališta, naziv tijela koje je ovlaštenom revizoru izdalo certifikat, broj i datum izdavanja licence, rok važenja licence i druge podatke od značaja za pravilnu identifikaciju ovlaštenog revizora. (4) Podaci koji se upisuju u Registar licenciranih ovlaštenih revizora su javni. POGLAVLJE V. NADZOR KVALITETA RADA DRUŠTAVA ZA REVIZIJU I OVLAŠTENIH REVIZORA Odjeljak A. Revizorska komora Član 89. (Organizacija Komore) (1) Komora je nezavisna profesionalna organizacija licenciranih ovlaštenih revizora i društava za reviziju koja posluju na teritoriji Federacije. Komora ima svojstvo pravnog lica s javnim ovlaštenjima i pravima, obavezama i odgovornostima utvrđenim ovim zakonom. Komora ima nadležnost i obavlja zadatke na području usluga revizije i drugih stručnih područja u vezi sa revizijom, a naročito: a) vodi Registar članova Komore; b) utvrđuje visinu članarine za članove Komore; c) utvrđuje iznos naknade za upis u registar Komore, za uvjerenja i potvrde o evidencijama koje Komora vodi, kao i ostale naknade propisane općim aktima Komore; d) donosi godišnji plan provjere kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora; e) donosi metodologiju za provjeru kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora; f) propisuje minimum radne dokumentacije koja čini sadržaj metodologije; g) obavlja kontrolu kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora; h) vrši uvid u izvještaje, ugovore i naknade obavljenih revizija, ocjenjuje sistem unutrašnje kontrole kvaliteta društva za reviziju, provjerava vlasničke i upravljačke strukture, nadzire zapošljavanje ovlaštenih revizora i provjerava druga područja u skladu sa odredbama ovog zakona i i) organizuje profesionalno usavršavanje licenciranih ovlaštenih revizora. (2) Članstvo u Komori obavezno je za društva za reviziju i licencirane ovlaštene revizore. Član 90. (Ostali poslovi Komore) (1) Pored poslova iz člana 89. ovog zakona, Komora obavlja i sljedeće poslove: a) prati primjenu MSR i daje stručna mišljenja svojim članovima i po zahtjevu trećim licima u vezi s praktičnom primjenom MSR; b) brine se o ugledu članova Komore; c) pruža stručnu pomoć članovima Komore; d) donosi finansijski plan Komore; e) dostavlja Odboru za javni nadzor godišnji finansijski izvještaj i godišnji izvještaj o radu; f) utvrđuje i donosi Tarifu revizorskih usluga, uz saglasnost Ministarstva; g) sarađuje i pruža stručnu pomoć Ministarstvu i Odboru za javni nadzor u obavljanju poslova u skladu sa ovim zakonom; i h) obavlja i druge poslove u skladu sa ovim zakonom i statutom. (2) Na finansijski plan Komore saglasnost daje Odbor za javni nadzor. Član 91. (Zaštita podataka) (1) Komora je dužna da čuva kao povjerljive sve podatke, činjenice i okolnosti koje je pribavila u obavljanju poslova u skladu sa odredbama ovog zakona. (2) Odredba stava (1) ovog člana primjenjuje se i na članove organa Komore, zaposlene i bivše zaposlene u Komori, odnosno na druga lica kojima su prilikom rada u Komori bili dostupni povjerljivi podaci. (3) Poslovne tajne čuvaju se u skladu sa ovim zakonom, osim ako posebnim propisima nije drukčije uređeno. Član 92. (Finansiranje Komore) (1) Komora stječe sredstva za rad od: a) članarine koju plaćaju članovi Komore; b) naknade za upis u registar Komore; c) drugih izvora, u skladu sa zakonom i aktima Komore. (2) Sredstva Komore vode se na računu Komore. Broj 15 - Strana 20 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. Član 93. (Statut Komore) (1) Statutom Komore bliže se uređuju: poslovi koje Komora obavlja u okviru zakonskih ovlaštenja; način obavljanja poslova Komore; unutrašnja organizacija i rad Komore; sastav, način i postupak izbora i nadležnost organa Komore; prava i dužnosti društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora kao članova Komore, kao i druga pitanja od značaja za rad i organizaciju Komore, u skladu sa ovim zakonom. Član 94. (Akti Komore) (1) Komora donosi svoje akte kojima se pobliže uređuje rad Komore. (2) Komora je obavezna objaviti Statut i Odluku o iznosu članarine u "Službenim novinama Federacije BiH". (3) Opći akti i drugi dokumenti koje Komora donosi, u skladu sa Statutom, objavljuju se na internet stranici Komore. Član 95. (Tijela Komore) (1) Tijela Komore su: Skupština, Upravno vijeće, predsjednik Komore i druga tijela Komore. (2) Nadležnosti, zadaci i način rada tijela Komore određuju se ovim zakonom i Statutom. (3) Skupština ima predsjednika i potpredsjednika koji se biraju iz redova članova Skupštine na period od četiri godine, a ista lica mogu biti ponovo birana najviše još jedanput. (4) Skupština: a) donosi Statut uz prethodnu saglasnost Ministarstva i druge opće akte Komore; b) donosi Odluku o iznosu članarine uz prethodnu saglasnost Ministarstva; c) utvrđuje pravila nadzornog i kontrolnog postupka; d) bira članove Upravnog vijeća, predsjednika Komore i članove drugih tijela određenih Statutom; e) utvrđuje program i plan rada, finansijski plan Komore i usvaja finansijske izvještaje, te utvrđuje godišnji izvještaj o radu i dostavlja ga Odboru za javni nadzor iz člana 97. ovog zakona na razmatranje u roku od 15 dana od dana usvajanja na Skupštini. (5) Skupština može odlučivati i o drugim pitanjima određenim Statutom. (6) Licencirani ovlašteni revizori imaju po jedan glas pri odlučivanju na Skupštini Komore. (7) Komorom upravlja Upravno vijeće koje Skupština imenuje na period od četiri godine. Upravno vijeće: a) predlaže programe rada i razvoja Komore te prati njihovo provođenje; b) predlaže iznos članarine; c) utvrđuje minimalni oblik i sadržaj radne dokumentacije obavljanja revizije; d) utvrđuje minimalnu metodologiju obavljanja provjere kvaliteta rada; e) obavlja druge stručne zadatke i usluge povezane sa razvojem revizorske struke u skladu sa Statutom Komore; f) daje članovima Komore stručna mišljenja i obrazloženja ako oni to zatraže; g) donosi pravilnike i akte u skladu sa Statutom Komore i h) obavlja i druge zadatke određene Statutom Komore. Član 96. (Javnost rada Komore) (1) Komora je dužna obavještavati javnost o svim pitanjima iz nadležnosti Komore. (2) Komora je dužna da obavještava Ministarstvo i Odbor za javni nadzor o disciplinskim postupcima koji se vode protiv članova Komore pred nadležnim organima Komore. (3) Ako se u disciplinskim postupcima ustanovi da postoji sumnja da je izvršeno krivično djelo, Komora je dužna da obavijesti i nadležne pravosudne organe. (4) Komora je dužna da na zahtjev organa iz st. (2) i (3) ovog člana dostavi potrebne podatke o činjenicama o kojima ima saznanje. Odjeljak B. Odbor za javni nadzor Član 97. (Status) Javni nadzor nad Komorom, društvima za reviziju i licenciranim ovlaštenim revizorima provodi Odbor za javni nadzor. Član 98. (Odbor za javni nadzor) (1) Odbor za javni nadzor ima predsjedavajućeg i četiri člana. (2) Članove Odbora za javni nadzor imenuje i razrješava Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) na prijedlog ministra. (3) Mandat članova Odbora za javni nadzor je četiri godine, a ista lica mogu biti ponovo imenovana najviše još jedanput, s tim da se osigura da dva člana budu u kontinuitetu u sljedećem mandatu. (4) Za člana Odbora za javni nadzor može biti predloženo lice koje: a) ima stečeno visoko obrazovanje iz naučne oblasti ekonomske struke; b) nije zaposleno u Komori i nije član organa Komore; c) ima najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećem položaju u oblastima računovodstva, revizije i finansija, ili ima radno iskustvo od najmanje pet godina u oblastima računovodstva i finansija, a dolazi iz jednog od regulatornih tijela Federacije, ili je univerzitetski profesor u oblasti računovodstva i revizije. (5) Članovi Odbora za javni nadzor ne smiju da budu profesionalno angažovani u provođenju revizije. (6) Najmanje jedan član Odbora za javni nadzor iz stava (2) ovog člana mora biti ovlašteni revizor sa najmanje pet godina radnog iskustva na revizijama. (7) Odbor donosi odluke konsenzusom. (8) Sredstva za finansiranje aktivnosti Odbora za javni nadzor osiguravaju se u budžetu Federacije za svaku fiskalnu godinu. (9) Stručne i administrativne poslove za potrebe Odbora za javni nadzor obavlja Ministarstvo. Član 99. (Djelokrug rada) (1) Odbor za javni nadzor nadzire: a) zakonitost rada i postupanja Komore; b) djelotvornost, ekonomičnost i svrsishodnost rada Komore; c) unutrašnje uređenje i organizaciju Komore te osposobljenost članova za obavljanje poslova iz nadležnosti Komore; i d) odnos članova Komore prema društvima za reviziju i ovlaštenim revizorima i drugim strankama. (2) Odbor za javni nadzor nadzire i: a) registraciju društava za reviziju; b) usvajanje standarda profesionalne etike, interne kontrole kvaliteta rada društava za reviziju i revizije; c) provođenje kontinuirane edukacije, osiguranja kvaliteta, te sistema discipline. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 21 (3) Odbor za javni nadzor, u okviru nadležnosti utvrđenih ovim zakonom, obavlja nadzor i nad: a) izdavanjem i oduzimanjem licenci ovlaštenim revizorima; b) izdavanjem i oduzimanjem licenci za rad društvima za reviziju; c) primjenom MSR; d) provođenjem disciplinskih postupaka i drugih mjera u cilju otklanjanja i sankcionisanja nepravilnosti. (4) Odbor za javni nadzor sarađuje sa Komorom. (5) Odbor za javni nadzor sarađuje sa nadležnim tijelima u Republici Srpskoj, Brčko Distriktu, državama članicama Evropske unije i trećim zemljama, posebno u slučaju utvrđivanja određenih nepravilnosti u radnjama društava za reviziju i ovlaštenih revizora. (6) U slučaju potrebe Odbor za javni nadzor provodi naknadne provjere društava za reviziju te prema potrebi i rezultatima provjere, poduzima određene mjere i akcije, o čemu redovno informiše Ministarstvo. (7) U obavljanju nadzora iz stava (1) ovog člana Odbor za javni nadzor može tražiti od Komore odgovarajuće izvještaje i podatke, odnosno može izvršiti neposredan uvid u rad Komore. (8) Komora je dužna da izvještaje i podatke iz stava (7) ovog člana dostavi Odboru za javni nadzor u roku od 15 dana od dana kada su podaci zatraženi. (9) Odbor za javni nadzor obavlja i druge poslove, u skladu sa ovim zakonom. Član 100. (Način obavljanja poslova) Odbor za javni nadzor obavlja poslove iz člana 99. ovog zakona, tako što: a) daje saglasnosti i mišljenja na opće akte Komore u skladu sa ovim zakonom, izuzev Statuta shodno članu 95. stav (4) tačka a) ovog zakona te prati provođenje tih akata i predlaže njihovu izmjenu; b) daje mišljenje na godišnji plan provjere kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora koji utvrđuje Komora; c) daje prijedlog za vanredne provjere kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora; d) razmatra godišnji izvještaj o radu Komore, e) predlaže mjere za koje je ovim zakonom ovlašten. Član 101. (Mjere u postupku nadzora) (1) Ako Odbor za javni nadzor ocijeni da postoji osnovana sumnja da su učinjene određene nezakonitosti i nepravilnosti u radu Komore, može da: a) zatraži izvještaje i druge podatke o uočenim nepravilnostima; b) predloži mjere radi njihovog otklanjanja; c) predloži pokretanje postupka za utvrđivanje odgovornosti organa, odnosno zaposlenih u Komori; d) predloži sazivanje Skupštine Komore; e) poduzme i druge mjere iz svoje nadležnosti. (2) Odbor za javni nadzor predlaže Komori smjenu članova tijela Komore iz člana 95. stav (1) ovog zakona, ako u radu tih tijela utvrdi značajnije nepravilnosti u obavljanju poslova iz čl. 90. i 98. ovog zakona. Član 102. (Zaštita podataka) (1) Odredbe ovog zakona u vezi sa zaštitom podataka primjenjuju se na sadašnje i bivše članove Odbora za javni nadzor. (2) Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na članove Odbora za javni nadzor i na članove tijela Komore kada je riječ o razmjeni podataka i saradnji među nadležnim tijelima drugih zemalja vezanoj za poslove prema ovom zakonu, ako je sklopljen sporazum o međusobnoj saradnji. Član 103. (Dostavljanje planova i izvještaja) (1) Program rada i finansijski plan za narednu godinu Odbor za javni nadzor je obavezan dostaviti Vladi Federacije, putem Ministarstva, najkasnije do 31. decembra tekuće godine, a Izvještaj o radu za proteklu godinu i izvršenje finansijskog plana, zajedno sa Izvještajem o radu Komore do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu, putem Ministarstva, na razmatranje i prihvatanje. (2) Program rada i Izvještaj o radu Odbora za javni nadzor objavljuju se na internet stranici Ministarstva. Odjeljak C. Kontrola kvaliteta društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora Član 104. (Predmet kontrole) (1) Sistem nadzora kvaliteta rada organizuje se na način nezavisan o ovlaštenim revizorima i društvima za reviziju koji su predmet provjere i podložan je javnom nadzoru. (2) Kontrola kvaliteta rada obavlja se na objektivan način i u postupku koji isključuje bilo kakav sukob interesa između lica koja obavljaju provjeru kvaliteta rada i društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora. (3) Komora obavlja kontrolu kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora radi provjere da li se pri obavljanju revizije postupa u skladu sa MSR, odredbama ovog zakona i drugim pravilima revizorske struke. (4) Kontrola kvaliteta rada podliježe nadzoru koji obavlja Odbor za javni nadzor. (5) U postupku kontrole kvaliteta rada primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje upravni postupak, ako ovim zakonom nije drukčije uređeno. (6) Za finansiranje kontrole kvaliteta rada koriste se sredstva Komore, posebno izdvojena za ovu namjenu, osim u slučaju iz člana 105. st. (7) i (8) ovog zakona kada se kontrola kvaliteta finansira iz budžeta Federacije. (7) Finansiranje sistema osiguranja nadzora kvaliteta rada je sigurno i ne smije biti ni pod kakvim neprimjerenim utjecajem ovlaštenih revizora i društava za reviziju. Član 105. (Način obavljanja kontrole) (1) Kontrola kvaliteta rada društva za reviziju se osigurava: a) praćenjem, prikupljanjem i provjerom izvještaja i obavještenja koja Komori podnose društva za reviziju i licencirani ovlašteni revizori, u skladu sa ovim zakonom; b) obavljanjem neposredne kontrole kvaliteta rada društava za reviziju; c) izricanjem mjera u postupku kontrole kvaliteta, u skladu sa ovim zakonom. (2) Obavljanje neposredne kontrole kvaliteta rada društava za reviziju obuhvata: a) pregled sistema interne kontrole kvaliteta; b) provjeru nezavisnosti licenciranog ovlaštenog revizora i društva za reviziju u odnosu na obveznika revizije; c) provjeru usklađenosti postupaka revizije sa MSR; d) ocjene kvaliteta u pogledu angažovanih resursa (sastav revizorskog tima i radni sati); e) pregled obračunatih naknada za usluge revizije; Broj 15 - Strana 22 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. f) neposrednu provjeru kvaliteta rada licenciranog ovlaštenog revizora. (3) Pregledom sistema interne kontrole kvaliteta utvrđuje se da li društvo za reviziju ima uspostavljene odgovarajuće smjernice i postupke za: a) preuzimanje odgovornosti povezane sa kvalitetom obavljenog rada; b) poštovanje etičkih zahtjeva; c) uspostavljanje i održavanje odnosa sa obveznicima revizije finansijskih izvještaja, kao i za druge usluge; d) formiranje revizorskih timova; e) obavljanje revizije u skladu sa MSR. (4) Društvo za reviziju je dužno osigurati da smjernice i postupci povezani sa internim procedurama za kontrolu kvaliteta funkcioniraju uspješno i da se poštuju u praksi. (5) Neposredna kontrola kvaliteta rada licenciranog ovlaštenog revizora obavlja se tako što se pregleda cjelokupna radna dokumentacija o obavljenoj reviziji kod najmanje jednog obveznika revizije. (6) Lica koja obavljaju kontrolu kvaliteta rada dužna su osigurati potreban broj odabranih revizorskih dokumenata, odnosno uzoraka za testiranje, kako bi predmetna provjera bila kvalitetna i sveobuhvatna, primjenjujući MSR i zahtjeve vezane za nezavisnost njihovog rada. (7) Odbor za javni nadzor može predložiti Komori da se izvrši vanredna kontrola kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora. (8) Odbor za javni nadzor može predložiti Komori vanrednu kontrolu kvaliteta i u slučaju dostavljanja primjedbi od strane regulatornih tijela u vezi sa obavljenom revizijom. Član 106. (Lica koja obavljaju kontrolu) (1) Neposrednu kontrolu kvaliteta rada društava za reviziju i licenciranih ovlaštenih revizora obavlja Komisija za nadzor. Članovi Komisije za nadzor su lica zaposlena u Komori, koji su ovlašteni revizori sa najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima revizije. (2) Lica koja obavljaju kontrolu kvaliteta rada iz stava (1) ovog člana, dužna su da završe dodatnu obuku prema programu koji utvrdi Komora. (3) Lice iz stava (1) ovog člana ne smije obavljati nadzor kvaliteta rada ovlaštenog revizora ili društva za reviziju dok ne isteknu najmanje tri godine od trenutka kada je to lice prestalo biti osnivač, član ili zaposlenik ili na neki drugi način povezano s tim ovlaštenim revizorom ili društvom za reviziju. Član 107. (Obaveze društva za reviziju u postupku kontrole) (1) Društvo za reviziju, kod kojeg se obavlja kontrola kvaliteta rada, dužno je omogućiti Komisiji za nadzor pregled revizorskih izvještaja, radne dokumentacije, kao i druge dokumentacije na osnovu koje su revizorski izvještaji sastavljeni. (2) Društvo za reviziju kod kojeg se obavlja kontrola kvaliteta rada dužno je, na zahtjev Komisije za nadzor, omogućiti kontrolu kvaliteta rada u svom sjedištu. Član 108. (Izvještaj o kontroli) (1) Nakon obavljene kontrole kvaliteta rada društva za reviziju Komisija za nadzor sastavlja zapisnik na koji pravo prigovora ima društvo za reviziju u roku od 8 dana po prijemu zapisnika. (2) O obavljenoj kontroli kvaliteta rada društva za reviziju Komisija za nadzor sastavlja detaljan izvještaj koji sadrži značajne nalaze i zaključke o izvršenoj kontroli i dostavlja ga Upravnom vijeću Komore, Odboru za javni nadzor i društvu za reviziju kod kojeg je izvršena kontrola kvaliteta rada. Godišnji izvještaj o kontroli kvaliteta rada društava za reviziju i ovlaštenih revizora Komisija za nadzor dostavlja Upravnom vijeću, Skupštini i Odboru za javni nadzor. (3) Jednom godišnje Komora, po prethodno pribavljenom mišljenju Odbora za javni nadzor, objavljuje ukupne rezultate provjere kvaliteta rada društava za reviziju na svojoj internet stranici. Član 109. (Učestalost kontrole) (1) Komisija za nadzor obavlja kontrolu kvaliteta rada društava za reviziju iz člana 105. stav (1) ovog zakona najmanje jednom u šest godina, odnosno najmanje jednom u tri godine kod društava za reviziju koja obavljaju reviziju subjekata od javnog interesa. (2) Kontrola kvaliteta iz stava (1) ovog člana može se obavljati i češće, ukoliko Komora utvrdi, na bazi procjene rizika, potrebu za češćim kontrolama, a naročito u slučaju potrebe za kontrolama društava za reviziju kojima su izricane mjere u postupku kontrole. (3) Komora je dužna da o provođenju kontrole kvaliteta rada pisanim putem obavijesti društvo za reviziju najkasnije 15 dana prije početka kontrole. Član 110. (Mjere u postupku kontrole kvaliteta rada društava za reviziju) (1) Ako Komora u postupku kontrole kvaliteta rada utvrdi da društvo za reviziju ne postupa u skladu sa odredbama ovog zakona, MSR i drugim pravilima revizorske profesije, dužna je istom naložiti otklanjanje svih nedostataka u roku od 30 dana od dana uručenja naloga. Ukoliko društvo za reviziju koje je predmetom kontrole ne otkloni nedostatke u utvrđenom roku, Komora je dužna da Odboru za javni nadzor dostavi izvještaj o obavljenoj kontroli sa prijedlogom mjera. (2) Odbor za javni nadzor može predložiti Ministarstvu sljedeće mjere: a) izdavanje naloga za otklanjanje nepravilnosti; b) određivanje dodatnih mjera; c) uslovno oduzimanje licence za obavljanje revizije uz adekvatno obrazloženje; d) oduzimanje licence za obavljanje revizije uz adekvatno obrazloženje. (3) Ministarstvo rješenjem izriče mjere iz stava (2) ovog člana. (4) Rješenje iz stava (3) ovog člana konačno je u upravnom postupku, a protiv njega se može pokrenuti upravni spor. (5) Rješenje o izricanju mjere iz stava (3) ovog člana Ministarstvo dostavlja Komori, narednog dana od dana kada je ovo rješenje donešeno. (6) Komora je dužna da rješenje o izricanju mjere iz stava (3) ovog člana bez odlaganja upiše u Registar izrečenih mjera koji vodi Komora na svojoj internet stranici. Član 111. (Otklanjanje utvrđenih nepravilnosti) Nalaganje otklanjanja utvrđenih nepravilnosti provodi se, ako: a) vlasnička struktura i upravljanje društvom za reviziju nije u skladu sa odredbama ovog zakona; b) društvo za reviziju obavlja nerevizorske usluge suprotno članu 71. ovog zakona; c) društvo za reviziju ne objavi izvještaj o transparentnosti u skladu sa članom 82. ovog zakona; d) društvo za reviziju ne dostavlja obavještenja i izvještaje u smislu člana 83. ovog zakona; Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 23 e) društvo za reviziju ne ispunjava uslove za izdavanje dozvole za obavljanje revizije; f) društvo za reviziju ne obavlja reviziju u skladu sa odredbama ovog zakona. Član 112. (Sadržaj naloga) Nalog za otklanjanje nepravilnosti naročito sadrži: a) opis nepravilnosti čije je otklanjanje utvrđeno rješenjem; b) rok u kome je društvo za reviziju dužno otkloniti nepravilnosti i dostaviti izvještaj o otklanjanju nepravilnosti; c) način otklanjanja nepravilnosti; d) dokaze o otklanjanju nepravilnosti koje je društvo za reviziju dužno dostaviti Komori. Član 113. (Izvještaj o otklanjanju nepravilnosti) Društvo za reviziju dužno je da u roku koji ne može biti kraći od 15 dana, niti duži od šest mjeseci, otkloni utvrđene nepravilnosti i da Odboru za javni nadzor podnese izvještaj koji sadrži opis poduzetih mjera, kao i da priloži dokaze o otklanjanju nepravilnosti. Član 114. (Dodatne mjere) (1) Dodatna mjera nalaže se, ako se utvrdi da: a) društvo za reviziju nije postupilo u skladu sa nalogom za otklanjanje nepravilnosti; b) je licenciranom ovlaštenom revizoru koji u društvu za reviziju obavlja poslove revizije, oduzeta licenca; c) je društvo za reviziju u posljednje dvije godine više od četiri puta prekršilo dužnost pravovremenog i pravilnog podnošenja izvještaja, odnosno obavještavanja, ili je na drugi način ometalo obavljanje kontrole kvaliteta nad njegovim poslovanjem. (2) Dodatnom mjerom nalaže se društvu za reviziju da u roku od 60 dana provede sljedeće mjere: a) poboljšanje sistema internih kontrola kvaliteta u obavljanju revizije; b) poboljšanje postupka internog nadzora nad povjerljivim podacima; c) druge mjere u skladu sa ovim zakonom, MSR i drugim pravilima revizorske struke. Član 115. (Oduzimanje licence za rad društvu za reviziju) Ministarstvo donosi Rješenje o oduzimanju licence za rad društvu za reviziju i brisanju iz Registra društava za reviziju: a) ako je izdata na osnovu neistinitih podataka; b) ako društvo za reviziju prestane da ispunjava uslove iz člana 58. ovog zakona; c) ako se broj licenciranih ovlaštenih revizora smanji ispod propisanog broja, a društvo za reviziju, u roku od tri mjeseca od nastanka promjene, ne poveća broj licenciranih ovlaštenih revizora do broja propisanog ovim zakonom i o tome ne obavijesti Komoru i Ministarstvo; d) ako ne otkloni nepravilnosti, odnosno ne provede dodatne mjere u roku iz čl. 113. i 114. ovog zakona; e) ako sastavi revizorski izvještaj koji se ne zasniva na stvarnim činjenicama; f) ako mu je odlukom nadležnog suda zabranjeno obavljanje djelatnosti revizije; g) ako osnivač donese odluku o prestanku obavljanja djelatnosti revizije finansijskih izvještaja, kao i u slučajevima prestanka privrednog društva u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva; h) ako se na način propisan u članu 58. st. (7) i (8) ovog zakona ne obezbjedi od odgovornosti za štetu koju može prouzrokovati izražavanjem revizorskog mišljenja; i) u drugim slučajevima utvrđenim ovim zakonom. Član 116. (Uslovno oduzimanje licence za obavljanje revizije društvu za reviziju) (1) Ministarstvo rješenjem o uslovnom oduzimanju licence za obavljanje revizije društvu za reviziju može odrediti da licenca neće biti oduzeta ako društvo za reviziju, kojem je izrečena takva mjera, u periodu koji predloži Odbor za javni nadzor, a koji ne može biti kraći od šest mjeseci i duži od tri godine, ne učini novu povredu ovog zakona kod obavljanja revizije. (2) Ministarstvo će ukinuti rješenje o uslovnom oduzimanju licence za obavljanje revizije i oduzeti licencu ako društvo za reviziju kojem je izrečena mjera uslovnog oduzimanja licence u periodu određenom rješenjem iz stava (1) ovog člana učini novu povredu ovog zakona kod obavljanja revizije. Član 117. (Mjere u postupku kontrole kvaliteta rada licenciranih ovlaštenih revizora) (1) Ako Komora u postupku kontrole kvaliteta rada utvrdi da licencirani ovlašteni revizor ne postupa u skladu sa odredbama ovog zakona, MSR i drugim pravilima revizorske struke, dužna je istom naložiti otklanjanje svih nedostataka u roku od 30 dana od dana uručenja naloga. Ukoliko licencirani ovlašteni revizor koji je predmetom kontrole ne otkloni nedostatke u utvrđenom roku, Komora je dužna da Odboru za javni nadzor dostavi izvještaj o obavljenoj kontroli sa prijedlogom mjera. (2) Odbor za javni nadzor može predložiti Ministarstvu poduzimanje sljedećih mjera: a) izdavanje naloga za otklanjanje nepravilnosti; b) izricanje javne opomene; c) uslovno oduzimanje licence uz adekvatno obrazloženje; d) oduzimanje licence uz adekvatno obrazloženje. (3) Ministarstvo rješenjem izriče mjere iz stava (2) ovog člana. (4) Rješenje iz stava (3) ovog člana konačno je u upravnom postupku, a protiv njega se može pokrenuti upravni spor. (5) Rješenje o izricanju mjere iz stava (3) ovog člana Ministarstvo dostavlja Komori, narednog dana od dana kada je ovo rješenje donešeno. (6) Komora je dužna da rješenje o izricanju mjere iz stava (3) ovog člana, bez odlaganja, upiše u Registar izrečenih mjera. (7) U postupku kontrole kvaliteta rada licenciranih ovlaštenih revizora shodno se primjenjuju odredbe čl. 107., 108., 111., 112.,113. i 115. ovog zakona. Član 118. (Opomena) Ministarstvo izriče licenciranom ovlaštenom revizoru opomenu ako licencirani ovlašteni revizor ne postupa u skladu sa pravilima revizije, a nema uslova za oduzimanje licence, odnosno za uslovno oduzimanje licence. Član 119. (Uslovno oduzimanje licence ovlaštenom revizoru) (1) Ministarstvo rješenjem o uslovnom oduzimanju licence ovlaštenom revizoru može odrediti da licenca neće biti oduzeta ako lice, kojem je izrečena takva mjera, u periodu koji odredi Ministarstvo i koji ne može biti kraći od šest Broj 15 - Strana 24 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. mjeseci i duži od dvije godine, ne učini novu povredu ovog zakona kod obavljanja revizije. (2) Ministarstvo će ukinuti rješenje o uslovnom oduzimanju licence i oduzeti licencu ako lice, kojem je izrečena mjera uslovnog oduzimanja licence, u određenom periodu učini novu povredu ovog zakona kod obavljanja revizije zbog kojeg je moguće oduzimanje licence, odnosno izricanje opomene. Član 120. (Oduzimanje licence ovlaštenom revizoru) (1) Ministar donosi Rješenje o oduzimanju licence ovlaštenom revizoru i brisanju iz Registra licenciranih ovlaštenih revizora: a) ako je licenca dobijena navođenjem neistinitih podataka; b) ako je kažnjen za krivično djelo u smislu propisa kojim se uređuje odgovornost fizičkih lica za krivična djela ili protiv kojeg se vodi krivični postupak. (2) Ministarstvo rješenjem oduzima licencu ako licencirani ovlašteni revizor pri obavljanju revizije: a) postupa suprotno čl. 73. i 80. ovog zakona; b) postupa suprotno pravilima revizije i ako zbog toga revizorski izvještaj koji je potpisao sadrži nedostatke, odnosno dovodi u zabludu korisnike revizorskog izvještaja; c) ne poštuje obavezu zaštite povjerljivih podataka; d) ne postupa u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa koji uređuju reviziju finansijskih izvještaja. (3) Ministarstvo oduzima licencu i: a) na lični zahtjev licenciranog ovlaštenog revizora; b) u slučaju gubitka poslovne sposobnosti; c) u slučaju smrti. POGLAVLJE VI. ZVANJA U RAČUNOVODSTVENOJ I REVIZORSKOJ PROFESIJI Odjeljak A. Zvanja Član 121. (Zvanja) (1) U računovodstvenoj i revizorskoj profesiji u Federaciji su sljedeća zvanja: a) Certificirani računovodstveni tehničar; b) Certificirani računovođa; i c) Ovlašteni revizor. (2) Testiranje kandidata za zvanja iz stava (1) ovog člana, izdavanje certifikata i licenciranje (izdavanje odobrenja za rad) vrši se na sljedeći način: a) Testiranje kandidata za certificirane računovodstvene tehničare, certificirane računovođe i ovlaštene revizore vrši se posredstvom profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona na osnovu jedinstvenog programa za Federaciju, Republiku Srpsku i Brčko Distrikt, kako je utvrđeno Zakonom o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine, a koji je u cijelosti u skladu sa standardima i smjernicama MFR; b) Certifikate za certificirane računovodstvene tehničare, certificirane računovođe i ovlaštene revizore izdaje profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona. c) Licenciranje certificiranih računovodstvenih tehničara i certificiranih računovođa vrši profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona; d) Licenciranje ovlaštenih revizora vrši Ministarstvo; e) Licenciranje društava za reviziju vrši Ministarstvo. (3) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona ovlašteno je za oduzimanje licenci iz stava (2) tačka c) ovog člana u slučaju prestanka ispunjavanja zakonom propisanih uslova i uslova iz stava (8) ovog člana. (4) Licenciranje se ne vrši kod certificiranih računovodstvenih tehničara i certificiranih računovođa koji obavljaju računovodstvene poslove za interne potrebe preduzeća i ostalih pravnih lica, izuzev kod lica iz člana 44. stav (4) i 38. ovog zakona koji ovjeravaju finansijske izvještaje i kod kojih je obavezno licenciranje. (5) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona uspostavlja i vodi Registar licenciranih certificiranih računovođa, koji obavezno sadrži: ime i prezime licenciranog računovođe, broj licence, datum izdavanja i važenja licence, kao i naziv pravnog lica u kojem je zaposlen, sa posebnom naznakom ako radi na poslovima sastavljanja i izrade finansijskih izvještaja. Podaci iz Registra licenciranih certificiranih računovođa su javni i ažuriraju se bez nepotrebnog odlaganja. (6) Lica koja posjeduju zvanja iz stava (1) ovog člana dužna su da se kontinuirano profesionalno usavršavaju u skladu sa odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine. (7) Pored zvanja u računovodstvenoj i revizorskoj profesiji iz stava (1) ovog člana, druga srodna zvanja u srodnim profesijama su: a) ovlašteni procjenitelj iz člana 29. ovog zakona i b) ovlašteni interni revizor iz člana 86. stav (2) ovog zakona. (8) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona propisuje uslove i način izdavanja i oduzimanja licenci iz stava (2) tačka c) ovog člana. Član 122. (Priznavanje certifikata) (1) Svakom licu kojem su certifikat i licenca izdati u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu, s tim da je taj entitet ili distrikt usvojio zakon ili regulativu kojom se osigurava istovjetno priznavanje certifikata i licence izdatih u Federaciji, stečeno zvanje u profesiji se priznaje u Federaciji i od njega se neće zahtijevati nostrifikacija. (2) Lica koja su licence dobila u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH, u skladu sa propisima, odgovarajuće licence u Federaciji mogu dobiti u skladu sa odredbama Zakona o računovodstvu i reviziji Bosne i Hercegovine. Član 123. (Nostrifikacija) (1) Lica koja posjeduju certifikat izdat od profesionalnih subjekata izvan Bosne i Hercegovine, nakon što dostave dokaze da ispunjavaju MFR-ove uslove edukacije u zemlјi u kojoj su stekla kvalifikaciju, kao i uslove u pogledu stručne spreme, radnog iskustva i poznavanja propisa i poreznog sistema u Federaciji i Bosni i Hercegovini, mogu podnijeti zahtjev za nostrifikaciju stečenih zvanja i kvalifikacija. (2) Nostrifikaciju stečenih zvanja i kvalifikaciju za lica iz stava (1) ovog člana vrši profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona utvrđeno ovim zakonom, na način i uz uslove koje propiše Komisija. Član 124. (Zabrana upotrebe zvanja) Zabranjena je upotreba zvanja iz člana 121. ovog zakona od lica koja nisu certificirana i licencirana, kao i nuđenje ili obavljanje računovodstvenih ili revizorskih usluga trećim licima od lica koja nisu licencirana u skladu sa ovim zakonom i registrovana za pružanje računovodstvenih i revizorskih usluga, Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 25 odnosno koja ne ispunjavaju druge uslove za pružanje knjigovodstvenih, računovodstvenih i revizorskih usluga propisanih ovim zakonom. Odjeljak B. Profesionalno tijelo Član 125. (Profesionalno tijelo) (1) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona, u saradnji sa Komisijom, provodi jedinstven program za stjecanje kvalifikacija i zvanja u računovodstvenoj i revizorskoj profesiji u Federaciji. (2) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona dužno je donijeti propise kojima se uređuje način provedbe Programa i naknade za stjecanje zvanja u računovodstvenoj i revizorskoj profesiji, kvalificiranje i profesionalni razvoj računovođa i ovlaštenih revizora, kontinuirana edukacija, kontrola kvaliteta rada njegovih članova, te izdavanje certifikata za sva zvanja u profesiji, kao i licenci za zvanja u oblasti računovodstva. (3) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona je odgovorno za utvrđivanje i realizaciju kontinuiranog profesionalnog usavršavanja svojih članova u skladu sa Međunarodnim obrazovnim standardima, te vođenje evidencije na osnovu koje se dokazuje da su zadovoljeni uslovi i kriteriji kontinuirane edukacije koje je utvrdila Komisija. (4) Profesionalno tijelo koje je registrovano u Federaciji dužno je sarađivati sa Komisijom u vezi sa svim pitanjima utvrđenim ovim zakonom. (5) Nadležnost profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona ogleda se u sljedećem: a) provodi Program za stjecanje kvalifikacija; b) realizuje kontinuirano usavršavanje; c) vodi evidenciju i dostavlјa Ministarstvu pregled (informaciju) o prisutnosti minimalnom broju sati kontinuiranog usavršavanja nosioca profesionalnih zvanja kojima je izdata licenca u skladu sa ovim zakonom; d) uređuje kvalificiranje i profesionalni razvoj za računovodstvenu profesiju te provjerava kvalifikacije njihovih članova; e) daje stručna mišljenja svojim članovima i po zahtjevu trećim licima u vezi s praktičnom primjenom MRS i f) na kontinuiranoj osnovi osigurava prijevod propisa iz člana 2. stav (1) tačka s) ovog zakona. (6) Propisi iz člana 2. stav (1) tačka s) ovog zakona su dostupni javnosti, bez naknade, na zvaničnoj internet stranici profesionalnog tijela. (7) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona dužno je da čuva kao povjerljive sve podatke, činjenice i okolnosti koje je pribavilo u obavljanju poslova u skladu sa odredbama ovog zakona. (8) Odredba stava (7) ovog člana primjenjuje se i na članove upravnog tijela, zaposlene i bivše zaposlene profesionalnog tijela iz člana 136. stav (1) ovog zakona, odnosno na druga lica kojima su prilikom rada u istom bili dostupni povjerljivi podaci. (9) Poslovne tajne čuvaju se u skladu sa članom 91. stav (3) ovog zakona. (10) Profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona najmanje jednom godišnje, a najkasnije do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu, podnosi Vladi Federacije, putem Ministarstva, izvještaj o radu i stanju u oblasti računovodstva. (11) Izvještaj iz stava (10) ovog člana obavezno sadrži: izvršavanje poslova i datih ovlaštenja povjerenih ovom profesionalnom tijelu, broj i strukturu izdatih certifikata, informaciju o provedenim edukacijama i druge informacije o stanju u oblasti računovodstvene profesije. POGLAVLJE VII. PRAĆENJE, OTKRIVANJE I PRIJAVLJIVANJE KRIVIČNIH DJELA U VEZI SA PRANJEM NOVCA I FINANSIRANJEM TERORISTIČKIH AKTIVNOSTI Član 126. (Krivična djela u vezi sa pranjem novca i finansiranjem terorističkih aktivnosti) (1) Lica koja vrše poslove računovodstva, revizije i nadzora u vezi sa odredbama ovog zakona obavezna su da stalno prate i otkrivaju pojave i radnje koje imaju obilježja krivičnih djela u vezi sa pranjem novca i finansiranjem terorističkih aktivnosti. (2) U slučaju utvrđivanja činjenica i radnji koje ukazuju na krivična djela iz stava (1) ovog člana, obavezno se, pismeno, bez odgađanja, obavještava organ nadležan za oblast sprječavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, u skladu sa propisom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (3) Subjekti uključeni u poslove propisane ovim zakonom dužni su da pružaju stalnu podršku i saradnju svim organima krivičnog gonjenja u vezi sa njihovim zahtjevima prilikom otkrivanja, prijavljivanja i procesuiranja djela koja imaju obilježja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. POGLAVLJE VIII. KAZNENE ODREDBE Član 127. (Pravna lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice: a) ako ne izvrši razvrstavanje u skladu sa članom 5. ovog zakona; b) ako općim aktom ne uredi organizaciju računovodstva u skladu sa čl. 7., 8. i 9. ovog zakona; c) ako ne sastavlja, kontroliše, ispravlja i knjiži knjigovodstvene isprave u skladu sa čl. 12, 13, 14. i 15. ovog zakona; d) ako ne otvori i ne vodi poslovne knjige u skladu sa čl. 19. i 20. ovog zakona; e) ako ne popiše imovinu i obaveze u skladu sa odredbama iz čl. 21. i 22. ovog zakona; f) ako ne izvrši usaglašavanje potraživanja i obaveza i ne odgovori na konfirmaciju u roku propisanim članom 23. ovog zakona; g) ako ne sastavlja i ne prikazuje finansijske izvještaje u skladu sa čl. 24., 25. i 26. ovog zakona; h) ako ne zaključi poslovne knjige i ne utvrdi finansijski rezultat u skladu sa čl. 30. i 31. ovog zakona; i) ako općim aktom ne odredi lice kome se povjerava vođenje poslovnih knjiga u skladu sa članom 32. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice: a) ako ne sastavlja i ne prezentira finansijske izvještaje i konsolidovane finansijske izvještaje u skladu sa čl. 36., 37. i 38., 40. i 41. ovog zakona; b) ako ne sastavi izvještaj o poslovanju u skladu sa članom 42. ovog zakona; c) ako ne sastavi konsolidovani izvještaj o poslovanju u skladu sa odredbom čl. 42. stav (5) i 43. ovog zakona; d) ako ne preda FIA-i finansijske izvještaje, izvještaj o poslovanju, revizorski izvještaj i ostalu dokumentaciju iz člana 44. ovog zakona; Broj 15 - Strana 26 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2021. e) ako ne čuva knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, finansijske izvještaje, izvještaj o poslovanju i revizorske izvještaje u rokovima i na način propisan čl. 48. i 49. ovog zakona; f) ako licu ovlaštenom za obavljanje nadzora ne omogući nadzor ili ne otkloni nedostatke utvrđene u toku nadzora, a u skladu sa članom 52. ovog zakona; g) ako ne izvrši reviziju u skladu sa članom 57. ovog zakona; h) kod kojeg se obavlja revizija, ako ne izabere društvo za reviziju na način i u roku iz člana 63. ovog zakona; i) kod kojeg se obavlja revizija ako ne postupi u skladu sa odredbama člana 65. ovog zakona; j) ako postupa suprotno članu 126. ovog zakona, k) odnosno subjekt od javnog interesa ako nije osnovao odbor za reviziju u skladu sa članom 84. ovog zakona i nije uspostavio odjel interne revizije u skladu sa članom 86. ovog zakona. (2) Za radnje iz st. (1) i (2) ovog člana novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice u pravnom licu. Član 128. (Pravna lica i poduzetnici za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice i poduzetnik za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga ako: a) ne izvrši upis u registre pravnih lica i poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga u skladu sa čl. 33., 34. i 35. ovog zakona; b) ako licu ovlaštenom za obavljanje nadzora ne omogući nadzor u skladu sa članom 53. ovog zakona. Član 129. (Društva za reviziju) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj društvo za reviziju ako: a) na području Federacije pruža usluge revizije bez prethodno ispunjenih ili suprotno uslovima propisanim čl. 58., 59. i 60. ovog zakona; b) ne zaključi ugovor o reviziji na način propisan članom 64. ovog zakona i ako ugovorene poslove revizije ustupa suprotno članu 64. stav (4) ovog zakona; c) radnu dokumentaciju ne čuva u skladu sa članom 66. ovog zakona; d) postupa suprotno članu 67. ovog zakona; e) revizorski izvještaj ne sastavlja u skladu sa članom 68. ovog zakona; f) vrši reviziju kod pravnog lica iz člana 71. ovog zakona; g) ako ugovori naknadu za obavljanje revizije suprotno članu 72. ovog zakona; h) obavlja reviziju suprotno odredbama člana 74. ovog zakona; i) ne postupi u skladu sa članom 78. ovog zakona; j) ne pruža usluge revizije na način propisan članom 79. ovog zakona; k) u određenom roku ne postupi u skladu sa čl. 113. i 114. ovog zakona; l) postupa suprotno članu 126. ovog zakona. (2) Za radnje iz stava (1) ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit će se i odgovorno lice u društvu za reviziju. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj društvo za reviziju ako: a) u propisanom roku ne dostavi spisak ugovora o reviziji u skladu sa članom 63. stav (4) ovog zakona; b) ne postupi u skladu sa članom 81. ovog zakona; c) u roku propisanom u članu 82. ovog zakona ne objavi Izvještaj o transparentnosti; d) Komori ne dostavi izvještaj iz člana 83. ovog zakona u roku iz stava (1) tog člana; e) u roku propisanom članom 87. ovog zakona ne prijavi promjene u podacima koji se vode u Registru društava za reviziju; f) ne postupi u skladu sa članom 107. ovog zakona. (4) Za radnje iz stava (3) ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se i odgovorno lice u društvu za reviziju. Član 130. (Profesionalna tijela) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj Komora ako: a) ne obavlja poslove propisane odredbama 89. i 90. ovog zakona; b) ne dostavi godišnji finansijski izvještaj i godišnji izvještaj o radu u skladu sa čl. 90. stav (1) tačka e) i 95. stav (4) tačka e) ovog zakona; c) ne čuva poslovnu tajnu u skladu sa odredbama članom 91. ovog zakona; d) ne objavi akte u skladu sa članom 94. ovog zakona; e) ne provede kontrolu kvaliteta rada nad društvom za reviziju u skladu sa odredbama čl. 104., 105. i 106. ovog zakona; f) u slučaju otkrivenih nepravilnosti u postupku kontrole kvaliteta rada ne postupi u skladu sa odredbama člana 110. ovog zakona, odnosno člana 117. ovog zakona. (2) Za radnje iz stava (1) ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM kaznit će se i predsjednik Komore (odgovorno lice). (3) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj profesionalno tijelo iz člana 136. stav (1) ovog zakona ako: a) ne uspostavi Registar licenciranih certificiranih računovođa u skladu sa čl. 121. i 136. ovog zakona; b) ne postupi u skladu sa odredbama člana 125. st. (7), (8), (9), (10) i (11) ovog zakona. Član 131. (Licencirani ovlašteni revizor) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj licencirani ovlašteni revizor ako: a) krši obavezu zaštite podataka u smislu člana 67. stav (1) ovog člana; b) sastavi i potpiše revizorski izvještaj suprotno odredbama člana 68. ovog zakona, odnosno ako propusti ili nepravilno ocijeni pojedine značajnije pozicije u finansijskim izvještajima koji su bili predmet revizije, ili ako ne primjenjuje pravila revizije, što ima za posljedicu pogrešno mišljenje o finansijskim izvještajima, odnosno pogrešno obrazloženje mišljenja; c) ne obavijesti društvo za reviziju u skladu sa odredbama člana 75. ovog zakona o nastupanju okolnosti iz člana 73. ovog zakona; d) ne postupi u skladu sa članom 79. stav (7) ovog zakona; e) bude imenovan suprotno članu 80. ovog zakona. Srijeda, 24. 2. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 15 - Strana 27 Član 132. (Fizička lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj lica iz člana 77. ovog zakona, ako postupe suprotno odredbi tog člana. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice koje koristi zvanja u profesiji propisana ovim zakonom ili nudi i obavlјa knjigovodstvene, računovodstvene i revizorske usluge trećim licima, a nije registrovano za pružanje tih usluga u skladu sa članom 35. ovog zakona, niti certificirano i licencirano u skladu sa članom 121. ovog zakona, odnosno koje ne ispunjava druge uslove za pružanje knjigovodstvenih, računovodstvenih i revizorskih usluga propisane ovim zakonom. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj ovlašteni procjenitelj ako ne postupi u skladu sa članom 29. ovog zakona. POGLAVLJE IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 133. (Razvrstavanje) (1) Obaveza razvrstavanja pravnih lica u kategoriju mikro pravnih lica, u skladu sa kriterijima iz člana 5. stav (3) ovog zakona primjenjuje se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Do dana primjene odredbe iz člana 5. stav (3) ovog zakona pravna lica koja ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u kategoriju mikro pravnih lica smatraju se malim pravnim licima. Član 134. (Društva za reviziju) Društva za reviziju u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona dužna su usaglasiti poslovanje i ispuniti uslove iz člana 2. stav (1) tačka p) i člana 58. ovog zakona. Član 135. (Pravna lica i poduzetnici registrovani za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga) (1) Pravna lica koja su registrovana za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga dužna su da se upišu u Registar pravnih lica za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga koji vodi Ministarstvo, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Poduzetnici registrovani za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga dužni su da Ministarstvu dostave kopije rješenja nadležnog organa jedinice lokalne samouprave radi upisa u Registar poduzetnika za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih usluga koji vodi Ministarstvo, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 136. (Profesionalna tijela) (1) Savez računovođa, revizora i finansijskih radnika Federacije Bosne i Hercegovine - Savez računovođa, revizora i financijskih djelatnika Federacije Bosne i Hercegovine, registrovan kod Federalnog ministarstva pravde pod registarskim brojem 669 od 14. maja 2003. godine smatra se profesionalnim tijelom u smislu ovog zakona, pod uslovom da ispunjava kriterije utvrđene ovim zakonom i Zakonom o reviziji i računovodstvu Bosne i Hercegovine. (2) Revizorska komora Federacije Bosne i Hercegovine registrovana kod Federalnog ministarstva pravde pod registarskim brojem 1216 od 05.01.2011. godine smatra se profesionalnim tijelom u smislu ovog zakona, pod uslovom da ispunjava kriterije utvrđene ovim zakonom. (3) Profesionalno tijelo iz stava (1) ovog člana dužno je da uskladi postojeće akte i donese nove akte u skladu sa odredbama ovog zakona, kao i da uspostavi Registar licenciranih certificiranih računovođa iz člana 121. stav (5) ovog zakona, u roku od šest mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. (4) Profesionalno tijelo iz stava (2) ovog člana dužno je da uskladi postojeće akte i donese nove akte u skladu sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. (5) Profesionalna tijela iz st. (1) i (2) će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona usaglasiti međusobna prava i obaveze u pogledu: a) organizacije profesionalnog usavršavanja licenciranih ovlaštenih revizora te praćenja i izdavanja uvjerenja o edukaciji u vezi sa članom 61. stav (7) Zakona; b) plaćanja članarine licenciranih ovlaštenih revizora; c) predlaganja članova Komisije za računovodstvo i reviziju BiH; d) rješavanja i drugih pitanja usmjerenih na razvoj i unapređenje računovodstva i revizije. Član 137. (Donošenje podzakonskih akata) U roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona ministar će donijeti: a) Pravilnike kojima se propisuje Kontni okvir i sadržaj računa u kontnom okviru za sva pravna lica (član 17. stav (8) ovog zakona); b) Uputstvo kojim se daju smjernice za primjenu MSFI za MSP (član 26. stav (3) ovog zakona); c) Pravilnike o vođenju registara iz člana 35. stav (1) ovog zakona; d) Pravilnik o sadržaju i formi finansijskih izvještaja (član 39. stav (3) ovog zakona), e) Pravilnik o uslovima i pravilima konsolidacije finansijskih izvještaja (član 41. stav (9) ovog zakona), f) Pravilnik o uslovima i načinu izdavanja i oduzimanja licenci ovlaštenim revizorima i društvima za reviziju (član 59. stav (6) i član 62. stav (7) ovog zakona). Član 138. (Primjena ranije donesenih podzakonskih akata) Do donošenja podzakonskih akata na osnovu ovlaštenja iz ovog zakona, primjenjivat će se podzakonski akti doneseni na osnovu zakona koji prestaje da važi stupanjem na snagu ovog zakona. Član 139. (Prestanak važenja) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 83/09). Član 140. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mirsad Zaimović, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović, s. r.
Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 04/21 19.01.2021 SN FBiH 06/23, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 doprinosi,zakon ZAKON O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Član 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16, 34/18 i 99/19) u članu 20a. riječi: "60 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona." zamjenjuju se riječima: "do 31.12.2022. godine.".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 04/21 19.01.2021 SN FBiH 79/15, SN FBiH 48/15 platni promet,unutrašnji platni promet ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UNUTRAŠNJEM PLATNOM PROMETU Član 1. U Zakonu o unutrašnjem platnom prometu ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/15 i 79/15) iza člana 4. dodaje se novi član 4a. koji glasi: "Član 4a. (1) Pružaoci platnih usluga iz člana 3. stav (1) ovog zakona mogu naplatiti naknadu za pružanje platnih usluga u skladu sa članom 4. ovog zakona, osim usluga koje su ovim i drugim zakonima označene kao besplatne. (2) Naknada iz stava (1) ovog člana mora biti ugovorena, primjerena i u skladu sa stvarnim troškovima pružalaca platnih usluga. (3) Međubankarska naknada kod transakcije debitnom karticom ne može biti viša od 0,5% vrijednosti izvršene transakcije, a međubankarska naknada kod transakcije kreditnom karticom ne može biti viša od 0,6% vrijednosti izvršene transakcije, u periodu od 12 mjeseci od dana početka primjene ovog stava, a nakon tog perioda međubankarska naknada kod transakcije debitnom karticom ne može biti viša od 0,2% vrijednosti izvršene transakcije, a međubankarska naknada kod transakcije kreditnom karticom ne može biti viša od 0,3% vrijednosti izvršene transakcije. Pružaoci platnih usluga dužni su Agenciji dostavljati podatke o naknadama. (4) Odredbe stava (3) ovog člana ne primjenjuju se na: a) platne transakcije na osnovu platnih kartica koje se odnose na isplatu gotovog novca na bankomatima ili na šalterima pružalaca platnih usluga, b) platne transakcije na osnovu poslovnih kartica. (5) Poslovna kartica iz stava (4) tačka b) ovog člana znači svaki platni instrument izdat na osnovu kartica poslovnim subjektima čije se korištenje ograničava na poslovne troškove, pri čemu plaćanja izvršena takvim karticama terete direktno račun poslovnih subjekata. (6) Pružalac platnih usluga dužan je, u poslovnim jedinicama i na svojoj internet stranici, objaviti cjenovnik po kojem naplaćuje naknade za pružanje platnih usluga i dostaviti elektronskim putem Agenciji u roku od tri radna dana od dana utvrđivanja tarife, te na svojoj internet stranici osigurati poveznicu s internet stranicom iz stava (7) ovog člana. (7) Agencija na svojoj internet stranici objavljuje uporedni prikaz naknada koje pružaoci platnih usluga naplaćuju poslovnim subjektima za usluge navedene u članu 4. ovog zakona. (8) Objava uporednog prikaza naknada iz stava (7) ovog člana sadržava: a) jasne i objektivne kriterije na osnovu kojih se provodi upoređivanje naknada, Utorak, 19. 1. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 4 - Stranica 399 b) ažurne informacije napisane jasno, lako razumljivim riječima, te oznaku vremena posljednjeg ažuriranja, c) potpuni pregled tržišta ili njegovog znatnog dijela s jasnom naznakom, prije prikaza samog upoređivanja naknada, da objava uporednog prikaza naknada nije potpuni pregled tržišta, d) uputstvo o načinu prijave netačnih informacija u objavi uporednog prikaza naknada. (9) Agencija bliže propisuje sadržaj, rokove i način dostavljanja podataka iz st. (3) i (6) ovog člana.". Član 2. U članu 7. stav (2) riječ "moraju" se zamjenjuje riječju "mogu". Član 3. Iza člana 8. dodaje se novi čl. 8a., 8b. i 8c. koji glase: "Član 8a. (1) Ovlaštena organizacija, u skladu sa članom 6. stav (4) ovog zakona otvara fizičkom licu sljedeće račune: a) račune za obavljanje platnog prometa, u domaćoj i stranoj valuti, b) račune depozita i uloga na štednju, u domaćoj i stranoj valuti i c) druge račune, u domaćoj i stranoj valuti, otvorene na osnovu ugovora s bankom. (2) Ovlaštena organizacija dužnа јe vоditi еvidеnciјu rаčunа iz stаvа (1) оvоg člаnа, kојi su оtvоrеni u tој оvlаštеnој оrgаnizаciјi, а tа еvidеnciја sе оbјеdinjаvа u Rеgistru rаčunа fizičkih lica (u dаlјеm tеkstu: Rеgistаr). (3) Fizičko lice је dužno оbаviјеstiti оvlаštеnu оrgаnizаciјu о svаkој prоmјеni pоdаtаkа kојi sе vоdе u еvidеnciјi rаčunа оvlаštеnе оrgаnizаciје, u rоku оd оsаm dаnа оd dаnа prоmјеnе izvršеnе u оdgоvаrајućim evidencijama. Član 8b. (1) Ne dovodeći u pitanje primjenu odredaba propisa kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i drugih odredaba ovog zakona, ovlaštena organizacija je dužna fizičkom licu koje ima zakonit boravak u Federaciji, a nema otvoren račun za obavljanje platnog prometa - na njegov zahtjev omogućiti otvaranje i korištenje računa s osnovnim uslugama (u daljem tekstu: osnovni račun). (2) Zakonit boravak u Federaciji u vezi sa stavom (1) ovog člana označava boravak fizičkog lica u Federaciji u skladu s propisima kojima se uređuju prebivalište i boravište građana, odnosno boravak stranaca u skladu sa propisom o strancima, uključujući i stranca koji boravi u Federaciji u skladu sa propisima kojima se uređuju azil i izbjeglice ili na osnovu međunarodnog ugovora. (3) Osnovni račun je račun koji se koristi za izvršavanje platnih transakcija u konvertibilnim markama i obuhvata: 1) usluge otvaranja, vođenja i zatvaranja tog računa; 2) usluge koje omogućuju uplatu gotovog novca na račun za plaćanje; 3) usluge koje omogućuju isplatu gotovog novca s računa na šalterima ili na bankomatima i drugim sličnim uređajima; 4) usluge prijenosa novčanih sredstava s računa na drugi račun, i to: - direktnim zaduženjem, - korištenjem platne kartice, uključujući plaćanja putem interneta, - odobrenja, uključujući trajni nalog, na terminalima i na šalterima i putem sistema internet bankarstva. (4) Ovlaštena organizacija ne smije fizičkom licu iz stava (1) ovog člana nuditi usluge iz stava (3) ovog člana u okviru osnovnog računa u obimu koji je manji od onog u kojem ih inače nudi u okviru računa za obavljanje platnog prometa koji nije osnovni račun. (5) Ovlaštena organizacija je dužna na zahtjev fizičkog lica iz stava (1) ovog člana otvoriti osnovni račun, ili taj zahtjev odbiti, bez odlaganja, a najkasnije u roku od deset radnih dana od dana prijema urednog zahtjeva. (6) U vezi sa stavom (5) ovog člana, ovlaštena organizacija je dužna prethodno provjeriti da li fizičko lice ima otvoren račun kod druge ovlaštene organizacije ili, ako ne izvrši ovu provjeru, pribaviti izjavu u pisanoj formi o tome da li kod druge ovlaštene organizacije ima otvoren račun koji mu omogućava korištenje usluga iz stava (3) ovog člana. (7) Ovlaštena organizacija će odbiti zahtjev za otvaranje osnovnog računa ako fizičko lice kod druge ovlaštene organizacije već ima otvoren račun za obavljanje platnog prometa koji mu omogućava korištenje usluga iz stava (3) ovog člana, osim u slučaju da je dao izjavu u pisanoj formi i dostavio obavještenje druge ovlaštene organizacije da će isti račun biti ugašen nakon otvaranja osnovnog računa. (8) Ovlaštena organizacija dužna je odbiti zahtjev fizičkog lica za otvaranje osnovnog računa ako bi otvaranje tog računa dovelo do povrede propisa kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti. (9) U slučaju odbijanja iz stava (8) ovog člana ovlaštena organizacija dužna je obavijestiti nadležno tijelo i provesti druge postupke u skladu s propisima kojima je uređeno sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (10) Ako ovlaštena organizacija odbije zahtjev fizičkog lica za otvaranje osnovnog računa zbog razloga navedenih u st. (7) ili (8) ovog člana, dužna je bez odgađanja, pisanim putem, obavijestiti fizičko lice o toj odluci i razlogu odbijanja, osim ako bi otkrivanje razloga bilo suprotno ciljevima nacionalne sigurnosti, javnom interesu ili propisima kojima je uređeno sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Za takvu obavijest ovlaštena organizacija ne smije fizičkom licu naplatiti naknadu. (11) Ovlaštena organizacija je dužna, u slučaju odbijanja zahtjeva za otvaranje osnovnog računa fizičkom licu, u obavijesti iz stava (10) ovog člana posebno naznačiti uputu o pravu na prigovor i mogućnost vansudskog rješavanja spora u vezi sa otvaranjem osnovnog računa, a u skladu sa propisom kojim se uređuje zaštita korisnika finansijskih usluga. (12) Ovlaštene organizacije su dužne da međusobno sarađuju u postupku provjere iz stava (6) ovog člana. Podaci koje ovlaštene organizacije prikupljaju i razmjenjuju u postupku te provjere mogu se pribavljati ako je lice na koje se ovi podaci odnose prethodno dalo pismeni pristanak za korištenje istih u navedenu svrhu, a u skladu s propisima o zaštiti ličnih podataka. Član 8c. (1) Ovlaštene organizacije pružaju usluge vezane za osnovni račun iz člana 8b. stav (3) ovog zakona besplatno ili uz razumnu naknadu. (2) Kod utvrđivanja razumne naknade ovlaštena organizacija uzima u obzir prosječnu mjesečnu neto plaću u Federaciji za prethodnu godinu i prosječnu naknadu koju ovlaštena organizacija naplaćuje fizičkim licima za tu uslugu u vezi s računom za obavljanje platnog prometa.". Član 4. U članu 9. stav (1) iza broja "(3)" dodaju se riječi: "i Registar iz člana 8a. stav (2)". Broj 4 - Stranica 400 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Utorak, 19. 1. 2021. Član 5. Iza člana 9. dodaje se novi član 9a. koji glasi: "Član 9a. (1) Podaci iz Registra nisu javno dostupni i na njih se primjenjuju propisi kojima se uređuje poslovna tajna i zaštita ličnih podataka. (2) FIA može, na osnovu podnesenog zahtjeva u pisanoj formi ili elektronskom obliku, podatke iz Registra dostaviti, odnosno omogućiti pristup tim podacima: a) ako je lice na koje se ovi podaci odnose prethodno dalo pismeni pristanak, b) na osnovu odluke ili zahtjeva nadležnog suda, c) ako, radi obavljanja nadzora nad ovlaštenom organizacijom u skladu sa zakonom, to zahtijeva Agencija, d) za potrebe ministarstva nadležnog za unutrašnje poslove, organa nadležnog za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije i organa nadležnog za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, u skladu s propisima, e) za potrebe Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine i drugog kontrolnog organa, u skladu s propisima kojima se uređuju poslovi iz njihove nadležnosti, f) za potrebe advokata radi poduzimanja pravnih radnji u cilju pružanja pravne pomoći zastupanja fizičkih i pravnih lica u ostvarivanju njihovih potraživanja, uz priloženu punomoć stranke, g) u vezi s postupkom izvršenja ili osiguranja na imovini imaoca računa, na osnovu zahtjeva suda, drugog nadležnog organa ili ovlaštenog lica koje, u skladu sa posebnim zakonom, ima pravni interes za prinudno ostvarenje potraživanja u tom postupku. (3) Zahtjev za dobivanje podataka iz stava (2) ovog člana treba sadržavati, pored podataka utvrđenih propisom kojim se uređuje upravni postupak, podatke o pravnom osnovu i svrsi korištenja ličnih podataka, kao i druge podatke koje propiše FIA. (4) Subjekti iz stava (2) ovog člana podatke iz Registra mogu koristiti radi obavljanja poslova u okviru zakonom utvrđene nadležnosti, isključivo u svrhu za koju su prikupljeni i ne mogu ih dalјe saopćavati ili dostavlјati trećim licima, niti tim licima omogućiti pristup ovim podacima, osim u slučajevima utvrđenim ovim zakonom. (5) Stav (4) ovog člana primjenjuje se i na lica koja su zaposlena ili angažovana odnosno koja su bila zaposlena ili angažovana kod subjekata iz stava (2) ovog člana, a kojima su podaci učinjeni dostupnim, kao i druga lica kojima su zbog prirode njihovog posla ti podaci učinjeni dostupnim. (6) FIA je odgovorna za dostavljanje podataka subjektima iz stava (2) ovog člana u skladu s ovim zakonom i propisom kojim se uređuje upravni postupak. (7) FIA će propisati formu i sadržaj obrasca u vezi sa stavom (2) tačka a) ovog člana.". Član 6. Iza člana 12. dodaju se novi čl. 12a. i 12b. koji glase: "Član 12a. (1) Ovlaštene organizacije dužne su dоstаvlјati u Rеgistаr, zа svаki rаčun fizičkog lica kојi је оtvоrеn u skladu s prоpisimа о unutrašnjеm plаtnоm prоmеtu, slјеdеćе pоdаtkе: a) ime i prezime fizičkog lica, s tim da se za fizičko lice – nerezidenta dostavljaju i podaci o državljanstvu, b) jedinstveni matični broj fizičkog lica, odnosno drugu identifikacionu oznaku za fizičko lice – nerezidenta (broj identifikacionog dokumenta: pasoša ili druge odgovarajuće lične isprave), c) mjesto i adresu prebivališta, mjesto i adresu boravišta, ako posjeduje, a za fizičko lice – nerezidenta adresu prebivališta u domicilnoj zemlji, e) broj potvrde banke o identitetu fizičkog lica – nerezidenta kojem se otvara račun na osnovu sudskog rješenja, odnosno lica koje je određeno za staratelja (na osnovu rješenja o starateljstvu), f) broj računa fizičkog lica, g) vrstu računa (tekući i depozitni), h) datum otvaranja računa fizičkog lica, i) datum zatvaranja računa fizičkog lica, j) datum promjene ličnih podataka u vezi sa računom, k) podatke iz tač. a) do j) ovog stava o licima koja su ovlaštena da raspolažu sredstvima na računu fizičkog lica, l) oznaku "R" ili "N" zavisno od toga da li je račun rezidenta ili nerezidenta, m) status računa (aktivan, blokiran, ugašen), n) datum promjene statusa iz tačke m) ovoga stavka i o) naziv banke u kojoj je otvoren račun, općina i grad. (2) Registar računa fizičkih lica ne sadrži podatke o stanju i promjenama na računima iz člana 8a. stav (1) ovog zakona. (3) Ovlaštene organizacije dužne su kontinuirano, odmah po otvaranju, promjeni podataka o računu i zatvaranju računa fizičkih lica dostavljati elektronskim putem podatke iz stava (1) ovog člana u FIA-u. (4) Ovlaštene organizacije odgovorne su za tačnost i ažurno dostavlјanje podataka u Registar. (5) Ovlaštene organizacije dužne su, kod prikupljanja i obrade podataka o fizičkim licima iz stava (1) ovog člana, postupati u skladu s propisima kojima se uređuje poslovna tajna i zaštita ličnih podataka. (6) FIA propisuje, uz prethodnu saglasnost Ministra, način vođenja Registra, te način dostavlјanja i korištenja podataka iz ovog Registra. Član 12b. (1) FIA je dužna: a) odmah, nakon prijema obavještenja od ovlaštenih organizacija o promjenama podataka iz člana 12a. stav (1) ovog zakona, ažurirati podatke u Registru, te osigurati identičnost podataka u Registru s podacima dostavljenim od ovlaštenih organizacija, b) postupati u skladu s propisima koji uređuju poslovnu tajnu i zaštitu ličnih podataka kod prikuplјanja, obrade i davanja podataka iz Registra, te osigurati sigurnost i povjerlјivost podataka i poduzeti sve tehničke i organizacione mjere u cilјu zaštite i tajnosti podataka, c) voditi posebnu evidenciju o podacima i svrsi za koju su podaci iz Registra dati subjektima iz člana 9a. stav (2) ovog zakona, d) čuvati podatke na način i u rokovima utvrđenim propisima kojima se uređuje arhivska djelatnost i drugim propisima, e) poduzeti mjere protiv neovlaštenog pristupa podacima iz Registra i drugih oblika nezakonite obrade, mijenjanja, uništavanja ili prijenosa podataka, kao i mjere protiv zloupotrebe ovih podataka. (2) Zaposleni u FIA-i koji obrađuju podatke iz Registra dužni su čuvati tajnost podataka, pridržavati se utvrđenog načina zaštite podataka i obrađivati podatke pod uslovima koje odredi FIA. (3) Lica iz stava (2) ovog člana dužna su čuvati tajnost podataka i nakon prestanka radnog odnosa.". Utorak, 19. 1. 2021. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 4 - Stranica 401 Član 7. U članu 38. stav (1) dodaju se nove tač. a) do c) koje glase: "a) kao pružalac platnih usluga naplati naknade suprotno članu 4a. stav (2) ovog zakona, b) naplati ili ponudi međubankarsku naknadu suprotno članu 4a. stav (3) ovog zakona, c) u poslovnim jedinicama i na svojoj internet stranici ne objavi cjenovnik po kojem naplaćuje naknade za pružanje platnih usluga i ne dostavi elektronskim putem Agenciji u roku od tri radna dana od dana utvrđivanja tarife, te ne osigura poveznicu na svojoj internet stranici s internet stranicom Agencije u skladu sa članom 4a. stav (6) ovog zakona,". Dosadašnje tač. a) do e) postaju tač. d) do h). Dosadašnja tačka d) koja postaje tačka g) mijenja se i glasi: "g) ne dostavi podatke u Jedinstveni registar, odnosno u Registar, u skladu s čl.12. i 12a. ovog zakona,". Iza dosadašnje tačke e) koja postaje tačka h) dodaje se nova tačka i) koja glasi: "i) pri prikupljanju i obradi podataka o fizičkim licima ne postupa u skladu s članom 12a. stav (5) ovog zakona,". Dosadašnje tač. f) do p) postaju tač. j) do u). U dosadašnjoj tački p) koja je postala u) iza riječi: "st. (1)" zarez i broj "(4)" brišu se. Iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 10.000 KМ dо 15.000 KМ kаznit ćе sе zа prеkršај banka аkо: a) na zahtjev fizičkog lica iz člana 8b. stav (1) ovog zakona ne omogući otvaranje i korištenje osnovnog računa i/ili ne postupi u skladu sa članom 8b. st. (5) do (11) ovog zakona, b) međusobno ne sarađuje u postupku provjere da li fizičko lice ima otvoren račun kod druge banke u skladu sa članom 8b. stav (6) ovog zakona, c) naknade u vezi sa osnovnim računom naplaćuje više nego što je propisano ili ne pruža usluge besplatno u skladu sa članom 8c. ovog zakona i u skladu sa propisom o zaštiti korisnika finansijskih usluga.". Dosadašnji st. (2) do (8) postaju st. (3) do (9). U dosadašnjem stavu (3) koji je postao stav (4), u tački e) broj "(3)" zamjenjuju se brojem "(4)". U dosadašnjem stavu (5) koji je postao stav (6), u tački f) riječi: "st. (2) i (3)" zamjenjuju se riječima: "st. (2) do (4)". U dosadašnjem stavu (7) koji je postao stav (8), u tački b) riječi: "članom 33. stav (2)" zamjenjuju se riječima: "članom 8. stav (5)". Član 8. Iza člana 38. dodaju se čl. 38a. i 38b. koji glase: "Član 38a. (1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj FIA ako: a) ne uspostavi i ne vodi Registar u skladu s članom 9. stav (1) ovog zakona, b) postupa i dostavlja podatke iz Registra suprotno članu 9a. st. (1) i (2) ovog zakona, c) ne postupa u skladu s članom 12b. stav (1) ovog zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice u FIA-i novčanom kaznom od 1.500 KM do 3.000 KM. (3) Novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM, kaznit će se zaposleni u FIA ako ne postupi u skladu s članom 12b. st. (2) i (3) ovog zakona. Član 38b. (1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 10.000 KM kaznit će se subjekt iz člana 9a. stav (2) ovog zakona, ako podatke dobivene iz Registra koristi suprotno članu 9a. stav (4) ovog zakona. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu, kao i lice iz člana 9a. stav (5) ovog zakona novčanom kaznom od 1.500 KM do 3.000 KM.". Član 9. Iza člana 41. dodaje se novi član 41a. koji glasi: "Član 41a. (1) Agencija će donijeti propis iz člana 4a. stav (9) ovog zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) FIA će donijeti propis iz člana 12a. stav (6) u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (3) Ovlaštene organizacije dužne su FIA-i dostaviti podatke o računima fizičkih lica, otvorenim prije stupanja na snagu ovog zakona, najkasnije u roku od 90 dana od dana donošenja propisa iz stava (2) ovog člana. (4) Agencija će na svojoj internet stranici početi s objavljivanjem uporednog prikaza naknada iz člana 4a. stav (7) ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.". Član 10. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a odredba člana 4a. stav (3) ovog zakona počet će se primjenjivati šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovog zakona.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 15/20 26.02.2020 SN FBiH 15/16 dobit,porez,porez na dobit
Zakon o izmjenama zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 99/19 31.12.2019 SN FBiH 81/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 34/18, SN FBiH 86/15, SN FBiH 66/14, SN FBiH 28/13, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 kamata,kamate,javni prihod ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNE PRIHODE Članak 1. U Zakonu o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/01, 52/01, 42/06, 28/13, 66/14, 86/15 i 34/18), u članku 2. stavak (2) u zadnjem retku riječi: "na dan isteka roka od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona." zamjenjuju se riječima: "do 31.12.2020. godine". Članak 2. U članku 2b. stavak (1) riječi: "do dana isteka roka od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona," zamjenjuju se riječima: "do 31.12.2020. godine,". U stavku (2) riječi: "u periodu od 01.01.2017. godine do 30.06.2017. godine," zamjenjuju se rječima: "do 05.05.2019. godine,".
Zakon o izmjenama Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 99/19 31.12.2019 SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 doprinosi,zakon ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Članak 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 01/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16 i 34/18) članak 3. briše se. Članak 2. U članku 11b. iza riječi: "korisnicima" zarez se zamjenjuje točkom, a preostali dio teksta briše se.
Zakon o izmjenama Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 54/19 31.07.2019 SN FBiH 94/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 36/18, SN FBiH 52/14 finansijska konsolidacija,privredna društva
Zakon o izmjeni Zakona o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 36/18 11.05.2018 SN FBiH 94/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 54/19, SN FBiH 52/14 finansijska konsolidacija,privredna društva
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 34/18 04.05.2018 SN FBiH 81/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 86/15, SN FBiH 66/14, SN FBiH 28/13, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 kamate,zatetne kamate,zakon o visini stope zatezne kamate na javne prihode,javni prihodi,prihodi,zakon Pregled Dokumenata|Broj 34/18Početna ( /) / Dokumenti ( /Docs/ )/ Službene novine Federacije BiH ( /Docs/Drzavni) / Dokumenti pregledSlužbene novine Federacije BiH, broj 34/18Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosimUKAZO PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNEPRIHODEProglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, koji je usvojio ParlamentFederacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 18.04.2018. godine i na sjednici Doma naroda od19.04.2018. godine.Broj 01-02-1-231-01/1826. aprila 2018. godineSarajevoPredsjednikMarinko Čavara, s. r.ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNE PRIHODEČlan 1.U Zakonu o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/01, 52/01, 42/06, 28/13,66/14 i 86/15), u članu 2. stav (2) mijenja se i glasi:"(2) Kamata iz stava (1) ovog člana, koja je nastala po osnovu dospjelih, prijavljenih a nenaplaćenih javnih prihoda sa stanjem nadan 31.12.2016. godine, otpisuje se u visini propisanoj ovim zakonom, pod uslovima da porezni obveznik svoje obaveze poosnovu glavnog duga izmiri najkasnije na dan isteka roka od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.".Član 2.Službeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/BV1b4Fq9fQ8=1 of 35/7/2018, 8:45 AM Član 2b. mijenja se i glasi:"Član 2b.(1) Podnosiocu zahtjeva koji je ispunio uslove za otpis kamata propisanih članom 2a. ovog Zakona, te u cijelosti izmiri obavezeglavnog duga najkasnije do dana isteka roka od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, obračunata a neplaćenakamata otpisat će se u cjelokupnom iznosu.(2) Porezni obveznici koji su u potpunosti izmirili svoj glavni dug u periodu od 01.01.2017. godine do 30.06.2017. godine, iimaju pravosnažno rješenje o otpisu obračunate a neplaćene kamate u visini od 50%, preostala obračunata a neplaćena kamataće se otpisati u cjelokupnom iznosu.(3) Pod obračunatom a neplaćenom kamatom iz st. (1) i (2) ovog člana, podrazumijeva se neplaćena kamata nanepravovremeno plaćene javne prihode do dana njihove uplate.".Član 3.U članu 2c. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi:"(2) Porezna uprava će po službenoj dužnosti izdati rješenje o otpisu kamata za porezne obveznike iz člana 2b. stav (2) ovogZakona.".Dosadašnji stav (2) postaje stav (3).Član 4.Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH".PredsjedavajućiPredstavničkog domaParlamenta Federacije BiHEdin Mušić, s. r.PredsjedavajućaDoma narodaParlamenta Federacije BiHLidija Bradara, s. r.Hvala što ste naš pretplatnik. Koristite pogodnosti koje dobijate pretplatom.O namaJavno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacijaSLUŽBENI LIST BOSNE IHERCEGOVINE. Sva pravapridržana. 2014AdresaDžemala Bijedića 39/III71000 SarajevoBosna i HercegovinaEmail: sllist@sllist.ba(mailto:sllist@sllist.ba)Email ( mailto:info@sllist.ba)Email(mailto:urednistvo@sllist.ba)Email ( mailto:info@sllist.ba)KontaktiCentralaTel: 033/722-030UredništvoTel: 033/722-038Pravna službaTel: 033/722-051RačunovodstvoTel: 033/722-045, Fax:033/722-046Email ( mailto:info@sllist.ba)Email(mailto:oglasi@sllist.ba)ProdajaTel: 033/722-079Oglasni odjelTel: 033/722-049 i033/722-050, Fax:033/722-074Tehnički sekretarTel: 033/722-061, Fax:033/722-064Ured direktoraSlužbeni List- Pregled Dokumentahttp://www.sluzbenilist.ba/page/akt/BV1b4Fq9fQ8=2 of 35/7/2018, 8:45 AM
Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 34/18 05.04.2018 SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 104/16, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 zakon,doprinosi Godina XXV - Broj 34 Petak, 4. 5. 2018. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 600 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Proglašava se Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 18.04.2018. godine i na sjednici Doma naroda od 19.04.2018. godine. Broj 01-02-1-230-01/18 26. aprila 2018. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Član 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15 i 104/16) u članu 20a. riječi: "24 mjeseca" zamjenjuju se riječima: "60 mjeseci". Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Proglašava se Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 18.4.2018. godine i na sjednici Doma naroda od 19.4.2018. godine. Broj 01-02-1-230-01/18 26. travnja 2018. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Članak 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08, 91/15 i 104/16) u članku 20a. riječi: "24 mjeseca" zamjenjuju se riječima: "60 mjeseci". Članak 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. На основу члана IV.B.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О ДОПРИНОСИМА Проглашава се Закон о измјени Закона о доприно- сима, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херце-
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o federalnim administrativnim taksama i tarifi federalnih administrativnih taksi Federacija BiH Službene novine FBiH 98/17 20.12.2017 SN FBiH 43/13, SN FBiH 45/10, SN FBiH 08/00, SN FBiH 6/98 administrativne takse,takse,tarife,zakon ZAKON O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O FEDERALNIM UPRAVNIM TAKSAMA I TARIFI FEDERALNIH UPRAVNIH TAKSI Član 1. U Zakonu o federalnim upravnim taksama i Tarifi federalnih upravnih taksi ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/98, 8/00, 45/10 i 43/13) u Tar. br. 7. iza tačke 5. dodaju se nove tač. 6. i 7. koje glase: "6. Za rješenje o prijemu državljanstva za lica koja imaju status izbjeglice 100,- 7. Za posebnu saglasnost iz člana 26. Zakona o agencijama i unutrašnjim službama za zaštitu ljudi i Број 98 - Страна 2 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Сриједа, 20. 12. 2017. imovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 78/08 i 67/13) 30,-" U Tarifi federalnih upravnih taksi Tar. br. 48. se briše. Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Zakon o bankama FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 27/17 14.04.2017 banke Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 27/17 Početna Dokumenti Službene novine Federacije BiH Dokumenti pregled Službene novine Federacije BiH, broj 27/17 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O BANKAMA Proglašava se Zakon o bankama, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 15.02.2017. godine i na sjednici Doma naroda od 02.03.2017. godine. Broj 01-02-222-01/17 06. aprila 2017. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O BANKAMA POGLAVLJE I - OSNOVNE ODREDBE Član 1. (Predmet zakona) Ovim zakonom uređuje se osnivanje, poslovanje, upravlјanje, supervizija poslovanja, restrukturiranje banaka i prestanak rada banaka. Član 2. (Značenje pojedinih pojmova) Pojedini pojmovi, koji se upotreblјavaju u ovom zakonu, imaju slјedeće značenje: a) Banka je dioničarsko društvo sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Federacija), koje ima dozvolu za rad Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Agencija), čija je djelatnost primanje depozita i sredstava sa obavezom vraćanja i davanje kredita za vlastiti račun, a može obavlјati i druge poslove u skladu sa ovim zakonom. b) Strana banka je pravno lice sa sjedištem u inostranstvu koje ima dozvolu za rad regulatornog organa države porijekla, osnovano kao banka i upisano u registar kod nadležnog organa te države. c) Organizacioni dijelovi banke i banke sa sjedištem u Republici Srpskoj (u dalјem tekstu: RS) ili Distriktu Brčko Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Brčko Distrikt) su podružnice, kao osnovne poslovne jedinice, i niži organizacioni dijelovi zavisni od podružnice, kao što su ekspoziture, šalteri, agencije i slično, koji nemaju svojstvo pravnog lica, a obavljaju sve ili dio poslova koje može obavljati banka u skladu sa ovim zakonom. d) Predstavništvo, u smislu ovog zakona, je organizacioni dio banke otvoren u inostranstvu ili banke izvan Federacije, otvoren u Federaciji, bez svojstva pravnog lica, koji ne može da obavlja poslove banke, i koji obavlja samo poslove istraživanja tržišta i davanja informacija, te predstavljanja i promovisanja banke koja ga je osnovala. e) Nadležno regulaciono tijelo je tijelo koje je posebnim propisom ovlašteno da daje i oduzima dozvole za rad licima u finansijskom sektoru i vrši kontrolu, odnosno nadzor nad ovim licima ili uređuje njihovo poslovanje, kao i odgovarajuće tijelo Europske unije sa ovim nadležnostima u skladu s propisima Europske unije. f) Država porijekla je država u kojoj su strana banka ili drugo lice u finansijskom sektoru osnovani i u kojoj su dobili dozvolu za rad. g) Klijent je bilo koje lice koje koristi ili je koristilo usluge banke ili lice koje se obratilo banci radi korištenja usluga i koje je banka kao takvo identifikovala. h) Vlasničko učešće znači bilo koje vlasničko učešće registrirano u nadležnoj instituciji kojim je definiran ulog u novcu ili drugoj imovini koja predstavlјa proporcionalan interes u pravu upravlјanja pravnim licem. i) Kvalificirano učešće znači direktno ili indirektno ulaganje u pravno lice koje predstavlјa 10% ili više kapitala ili glasačkih prava ili koje omogućava ostvarivanje značajnog uticaja na upravlјanje tim pravnim licem. j) Značajno učešće postoji kada jedno lice ima: 1) direktno ili indirektno pravo ili mogućnost da ostvari 20% ili više glasačkih prava u drugom pravnom licu odnosno direktno ili indirektno vlasništvo nad 20% ili više kapitala tog pravnog lica, ili 2) mogućnost efektivnog vršenja znatnog uticaja na upravljanje pravnim licem ili na poslovnu politiku tog pravnog lica. v) Lica u posebnom odnosu sa bankom su: 1) član bankarske grupe u kojoj je banka, 2) lice sa najmanje 5% učešća u banci ili u licima koja su članovi bankarske grupe u kojoj je banka i članovi uže porodice tih lica, 3) pravno lice u kojem banka ima kvalifikovano učešće, 4) pravno lice u kojem član uprave, član nadzornog odbora ili prokurista banke i članovi uže porodice tih lica ima kvalifikovano učešće, 5) član nadzornog odbora, član uprave banke, nosilac klјučnih funkcija banke, prokurista banke i članovi uže porodice tih lica, 6) član uprave, član nadzornog odbora ili prokurista pravnog lica iz podtač. 2) i 4) ove tačke, 7) član organa upravljanja i rukovođenja i prokurista člana bankarske grupe u kojoj je banka i članovi uže porodice tih lica, 8) lice koje sa bankom ima zaključen ugovor o radu koji tim licima omogućuje značajan uticaj na poslovanje banke, odnosno koji sadrži odredbe kojima se određuje naknada tom licu po posebnim kriterijima koji se razlikuju od kriterija po standardnim ugovorima o radu, pod uslovom da se ne radi o licima iz podtač. 2) i 5) ove tačke, drugo lice koje, zbog prirode odnosa tog lica sa bankom, predstavlјa lice u sukobu interesa u poslovanju sa bankom ili lice koje ima značajan uticaj na vršenje aktivnosti u banci, 9) pravno lice čiji je član organa upravljanja i rukovođenja ili prokurista istovremeno i član uprave ili član nadzornog odbora ili prokurista banke, 10) pravno lice čiji član uprave ima 10% ili više dionica banke sa pravom glasa. z) Pod članom uže porodice lica iz tačke u) ovog člana smatraju se: 1) partner iz bračne ili vanbračne zajednice, dijete ili posvojeno dijete tog lica, 2) lice koje izdržava pojedinac ili njegov partner iz bračne ili vanbračne zajednice, 3) lice koje nema potpunu poslovnu sposobnost i koje je stavljeno pod staratelјstvo tog lica. aa) Nosioci ključnih funkcija su lica koja obavljaju one funkcije u banci koje omogućavaju značajan uticaj na poslovanje banke, a koji nisu ni članovi uprave ni nadzornog odbora. bb) Više rukovodstvo su fizička lica koja obavljaju rukovodne funkcije u banci i odgovorna su za svakodnevno vođenje njenog poslovanja i za svoj rad odgovaraju upravi. 2) dva ili više fizičkih ili pravnih lica između kojih ne postoji odnos kontrole opisan u alineji 1) ove tačke, a za koje se smatra da predstavlјaju jedan rizik, jer su tako međusobno povezane da, ako bi za jednu od tih lica nastali finansijski problemi, posebno teškoće povezane sa finansiranjem ili otplatom, druga lica ili sva ostala lica vjerojatno bi se i sama suočila sa poteškoćama povezanim sa finansiranjem ili otplatom. 1) dva ili više fizičkih ili pravnih lica koje, ako se ne dokaže drugačije, predstavlјaju jedan rizik, jer jedno od njih, direktno ili indirektno, ima kontrolu nad drugim licem ili drugim licima; Grupa povezanih lica znači jedno od slјedećeg: Povezana lica su dužna prijaviti poslove i radnje u kojima postoji lični interes i izbjegavati sukob interesa. - tako da u dva lica učešće ima isto lice, odnosno lica koja se smatraju povezanim licima u skladu sa ovom tačkom kao članovi uprave, nadzornog odbora i drugih organa u pravnom licu u kojem obavljaju tu funkciju, odnosno u kojem su zaposleni, i članovi porodice tih lica, na način propisan za povezana lica zakonom kojim se uređuje poslovanje privrednih društava. - tako da jedno lice, odnosno lica koja se smatraju povezanim licima u skladu sa ovom tačkom, zajedno, posredno ili neposredno, učestvuju u drugom licu, 2) lica koja su međusobno povezana: jj) Neaktivni račun je račun na kojem nije bilo aktivnosti od vlasnika računa, uklјučujući deponovanje ili povlačenje sredstava sa računa od vlasnika u periodu od jedne godine od dana poslјednje aktivnosti vlasnika računa, a u slučaju oročenih depozita godinu nakon datuma dospijeća. kk) Regulatorni kapital (priznati kapital) predstavlјa zbir osnovnog i dopunskog kapitala, nakon regulatornih usklađivanja. ll) Sistem internih kontrola jest skup procesa i postupaka uspostavlјenih za adekvatnu kontrolu rizika, praćenje učinkovitosti i djelotvornosti poslovanja banke, pouzdanosti njezinih finansijskih i ostalih informacija te usklađenosti s propisima, internim aktima, standardima i kodeksima radi osiguranja stabilnosti poslovanja banke. mm) Osigurani povjerilac je svaki povjerilac banke koji ima založno pravo na pokretnoj ili nepokretnoj imovini ili pravima upisano u odgovarajuće javne registre. nn) Izloženost banke predstavlјa zbir svih bilansnih i svih vanbilansnih izloženosti kreditnom i ostalim vrstama rizika prema jednom licu ili grupi povezanih lica. 1) članovi porodice, koji imaju značenje utvrđeno u propisu o privrednim društvima, Povezanim licima smatraju se: u) Povezana lica su fizička i pravna lica koja su međusobno povezana vlasništvom nad kapitalom ili upravlјanjem kapitalom sa 20% ili više glasačkih prava ili kapitala ili na drugi način povezana radi postizanja zajedničkih poslovnih ciljeva, tako da poslovanje i rezultati poslovanja jednog lica mogu značajno uticati na poslovanje, odnosno rezultate poslovanja drugog lica. 2) ima učešće u kapitalu ili glasačkim pravima od najmanje 20% pojedinačno u ostalim članovima bankarske grupe. 1) kontroliše ostale članove bankarske grupe i/ili t) Nadređena banka u bankarskoj grupi je banka koja: s) Matično društvo grupe društava je pravno lice u kome nijedno drugo pravno lice nema kontrolno učešće. r) Bankarska grupa je grupa društava koju čine isključivo ili većina lica u finansijskom sektoru i u kojoj najmanje jedna banka ima svojstvo najvišeg matičnog društva ili svojstvo zavisnog društva. p) Grupa društava je grupa koju čine matično društvo pravnog lica, njegova podređena društva i pridružena društva društava pravnog lica. Član 4. (Korištenje riječi banka i zabrana obavlјanja bankarskih poslova) (1) Banka u svom poslovnom imenu mora imati riječ "banka" ili riječ koja na stranom jeziku znači "banka". (2) Niko ne može koristiti riječ "banka" ili izvedenice te riječi u smislu oznake djelatnosti, proizvoda ili usluga, bez dozvole ili ovlaštenja Agencije u skladu sa ovim zakonom, osim ako je takva upotreba utvrđena i odobrena posebnim zakonom ili međunarodnim sporazumom, ili je iz konteksta u kojem se koristi riječ "banka" jasno da se ona ne odnosi na bankarske djelatnosti. (3) Banka ne može u svom poslovnom imenu koristiti riječi koje mogu da dovedu do pogrešnih zaključaka klijenata banke i drugih lica o statusu ili konkurentskoj poziciji te banke ili se njima povređuju prava drugih lica, a naročito riječi koje mogu da stvaraju zabludu po pitanju predmeta poslovanja banke, identiteta banke, odnosno njenih osnivača, povezanosti banke sa drugim pravnim licima i konkurentske prednosti te banke u odnosima prema klijentima. o) Podređeno društvo pravnog lica je zavisno ili pridruženo društvo tog pravnog lica. n) Pridruženo društvo pravnog lica je društvo u kome to pravno lice ima značajno učešće. m) Zavisno društvo pravnog lica je društvo u kome to pravno lice ima kontrolno učešće. l) Matično društvo pravnog lica je društvo koje u tom pravnom licu ima kontrolno učešće. 3) na drugi način vrši dominantan uticaj na upravljanje pravnim licem na osnovu svog svojstva člana ili dioničara ili na osnovu zaklјučenog ugovora, u skladu sa propisom kojim se uređuju privredna društva. 2) mogućnost izbora najmanje polovine članova nadzornog odbora, ili 1) samo ili sa jednim ili više drugih lica, koja su sa njim povezana ili zajednički djeluju ima direktno ili indirektno 50% ili više glasačkih prava u pravnom licu, odnosno direktno ili indirektno vlasništvo nad 50% ili više kapitala tog pravnog lica, ili k) Kontrolno učešće postoji kada jedno lice: cc) Supervizija je proces provjere sigurnosti i solidnosti/boniteta banaka putem ocjene njihovog finansijskog stanja, sistema za upravlјanje rizikom i usklađenosti sa svim primjenjivim zakonima i podzakonskim propisima. dd) Lice u finansijskom sektoru je banka, razvojna banka, društvo za osiguranje, mikrokreditna organizacija, ovlašteni učesnik na tržištu vrijednosnih papira, društvo za upravljanje investicionim i dobrovoljnim penzijskim fondovima, lice koje obavlja poslove finansijskog lizinga, društvo za upravlјanje imovinom, društvo koje se bavi kupoprodajom plasmana, društvo koje obavlјa poslove faktoringa, društvo za posredovanje u osiguranju, društvo koje se bavi kartičnim poslovanjem, kao i drugo pravno lice koje se pretežno bavi finansijskom djelatnošću u zemlji ili inostranstvu. ee) Depozitom se smatra novčani polog na osnovu ugovora zaklјučenog sa bankom kada se banka obavezala da primi, a deponent da položi kod banke određeni novčani iznos. Ovim ugovorom banka stiče pravo raspolaganja deponovanim novcem i obavezuje se na vraćanje prema uslovima predviđenim u ugovoru. (2) Banku mogu osnovati domaća i/ili strana pravna i/ili fizička lica. (3) Banka se smatra otvorenim dioničarskim društvom nezavisno od broja dioničara. Član 8. (Ugovor ili Odluka o osnivanju banke) Ugovor ili Odluka o osnivanju banke mora sadržavati najmanje slјedeće elemente: a) naziv i sjedište pravnog lica osnivača banke, odnosno ime i prezime i prebivalište fizičkog lica osnivača banke; b) naziv i sjedište banke; c) cilјeve osnivanja banke; d) djelatnost (bankarski poslovi koje će banka obavlјati); e) ukupan iznos osnivačkog (dioničkog) kapitala koji ulažu osnivači banke sa opisom i procjenom vrijednosti uloga u stvarima i pravima, te uslovi i način za njegovo povećanje i smanjenje; f) ukupan broj i nominalnu vrijednost dionica, vrste i klase; g) opis prava sadržanih u dionici; h) broj dionica koji upisuje svaki osnivač banke; i) rok do kojeg su osnivači dužni da uplate ukupan iznos kapitala, kao i da prenesu nenovčani ulog; j) prava i obaveze osnivača; k) način naknade troškova osnivanja; l) poslјedice neizvršavanja obaveza osnivača; m) način rješavanja sporova između osnivača; ff) Kreditom se smatra ugovor kojim se banka obavezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrđene namjene, a korisnik se obavezuje da banci plaća ugovorenu kamatu i dobijeni iznos novca vrati u vrijeme i na način kako je utvrđeno ugovorom. gg) Osnovni kapital banke predstavlјa zbir redovnog osnovnog kapitala nakon regulatornog usklađivanja i dodatnog osnovnog kapitala nakon regulatornog usklađivanja. hh) Dopunski kapital je zbir instrumenata kapitala, subordiniranih dugova, općih rezervi za kreditne gubitke i drugih stavki dopunskog kapitala nakon umanjenja za regulatorna usklađivanja, koji ne može biti veći od jedne trećine osnovnog kapitala. Instrumenti kapitala i subordinisani dugovi treba da ispunjavaju uslove za uklјučenje u dopunski kapital banke na način koji propisuje Agencija. ii) Indirektno ulaganje predstavlјa mogućnost lica koje nema direktno vlasništvo u banci da efektivno ostvari vlasnička prava u banci koristeći direktno vlasništvo drugog lica u banci. oo) Knjiga trgovanja znači sve pozicije u finansijskim instrumentima i robi koje banka ima sa namjerom trgovanja ili da bi se zaštitile pozicije koje ima sa namjerom trgovanja. pp) Bankarska knjiga označava sve stavke aktive i vanbilansa banke koje nisu identifikovane kao pozicije knjige trgovanja. rr) Sistemski rizik je rizik od poremećaja u finansijskom sistemu koji bi mogao imati ozbiljne negativne posljedice za finansijski sistem i privredu u cjelini. a) naziv i sjedište banke; b) djelatnost odnosno bankarski poslovi koje će banka obavlјati (koji moraju biti u skladu sa ugovorom ili odlukom o osnivanju); c) ukupan iznos osnivačkog (dioničkog) kapitala koji ulažu osnivači banke sa opisom i procjenom vrijednosti uloga u stvarima i pravima, te uslovi i način za njegovo povećanje i smanjenje; d) odredbe o dionicama banke (klasa, broj i nominalna vrijednost dionica); e) način formiranja i korištenja fonda rezervi; f) način podjele dobiti i isplate dividende; g) način pokrića gubitka; h) broj glasova po klasi dionica; i) način sazivanja skupštine i odlučivanja, sastav i nadležnosti odbora koje imenuje skupština; j) sastav, način imenovanja i razrješenja i ovlaštenja nadzornog odbora i uprave banke; k) obaveze i prava zaposlenika koji obavlјaju klјučne funkcije; l) predstavlјanje i zastupanje banke; m) odredbe o kontrolnim funkcijama u banci (funkcija interne revizije, funkcija upravlјanja rizicima i funkcija kontrole); n) odredbe o sistemu interne kontrole u banci; o) odredbe o eksternoj reviziji banke; p) postupak pripajanja, spajanja i podjele banke; r) prestanak rada banke; s) mjere i odgovornosti organa banke za osiguranje likvidnosti i solventnosti banke; t) pitanje obaveze čuvanja i način postupanja sa tajnim podacima; u) druga pitanja u vezi sa poslovanjem banke; v) način donošenja općih akata; z) postupak izmjena i dopuna statuta. (3) Banka je dužna dostaviti Agenciji ovjeren usvojeni primjerak statuta, interna akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, izvod iz sudskog registra i druge akte na zahtjev Agencije. (4) Na statut banke, odnosno na izmjene i dopune statuta banke, Agencija daje prethodnu saglasnost. Odjelјak B. Izdavanje dozvole za rad Član 10. (Kriteriji za izdavanje dozvole za rad) (1) Osnivač banke podnosi Agenciji zahtjev za izdavanje dozvole za rad. (2) Kriteriji za izdavanje dozvole za rad: ss) Sistemski značajna banka je banka čije bi pogoršanje finansijskog stanja ili prestanak rada imali ozbiljne negativne poslјedice na stabilnost finansijskog sistema. tt) Klјučne funkcije su aktivnosti, usluge ili poslovi čiji bi prekid obavljanja vjerovatno doveo do ugrožavanja stabilnosti finansijskog sistema ili poremećaja u pružanju neophodnih usluga realnom sektoru uslijed veličine, tržišnog učešća i povezanosti subjekta koji ih obavlja sa ostalim učesnicima u finansijskom sistemu, a naročito uzimajući u obzir mogućnost da neko drugi nesmetano preuzme obavljanje ovih aktivnosti, usluga ili poslova. uu) Tijelo za restrukturiranje je tijelo koje je posebnim propisom ovlašteno za restrukturiranje lica u finansijskom sektoru i poduzimanje mjera restrukturiranja, kao i odgovarajuće tijelo Europske unije sa ovim nadležnostima u skladu sa propisima Europske unije. vv) Vanredna javna finansijska podrška predstavlja dozvoljenu državnu pomoć u skladu sa zakonom kojim se uređuje sistem državne pomoći u Bosni i Hercegovini, a koju davalac može pružiti u vanrednim situacijama kao pomoć u spašavanju ili restrukturiranju banaka u skladu sa ovim zakonom. Član 3. (Primjena drugih zakona) Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju se odredbe propisa o privrednim društvima koje uređuju dioničarska društva, kao i odredbe propisa koji uređuju računovodstvo i reviziju, unutrašnji platni promet, devizno poslovanje, Centralnu banku Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Centralna banka), posredovanje u osiguranju, sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, tržište vrijednosnih papira, likvidacioni postupak, stečajni postupak i drugih zakona koje banke moraju primjenjivati. Član 7. (Pravna forma i osnivači) (1) Banka je privredno društvo koje se osniva u pravnoj formi dioničarskog društva. n) upravlјanje i rukovođenje bankom, sastav i nadležnost organa banke; o) kriterije za raspodjelu dobiti; p) snošenje rizika i pokriće eventualnih gubitaka; r) ime i prezime lica koje predstavlјa banku u postupku osnivanja. Član 9. (Statut) (1) Banka ima statut. (2) Statut banke mora sadržavati najmanje slјedeće elemente: (4) Niko, osim banke, se ne može baviti primanjem depozita ili drugih sredstava sa obavezom vraćanja. Niko, osim banke, se ne može baviti davanjem kredita na području Federacije, osim ako je za to ovlašten zakonom. Član 5. (Zabrana nedozvolјene konkurencije) (1) Banci je zabranjeno da zaključuje izričito ili prešutno sporazume, donosi odluke i druge akte i ulazi u transakcije koje imaju za cilj bitno sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišne konkurencije, kao i da zloupotreblјava dominantan položaj ili da provodi koncentraciju kojom se bitno sprečava, ograničava ili narušava konkurencija stvaranjem ili jačanjem dominantnog položaja na finansijskom tržištu. (2) Kod utvrđivanja povrede konkurencije iz stava (1) ovog člana primjenjuju se odredbe propisa koji uređuju zaštitu tržišne konkurencije. (3) Agencija ima pravo da reguliše naknade koje banke naplaćuju u slučaju sporazuma banaka o visini naknada ili drugim nekorektnim poslovanjem suprotno propisima Agencije. Član 6. (Akti Agencije) (1) Protiv akata Agencije može se izjaviti žalba nadležnom drugostepenom organu. (2) Postupak po žalbi provodi se u skladu sa propisom kojim se reguliše rad Agencije i provedbenim propisima Agencije. (5) Rješenje o izdavanju ili odbijanju izdavanja dozvole za rad Agencija u svakom slučaju donosi u roku od 12 mjeseci od dana prijema zahtjeva. Član 12. (Dozvola za rad) (1) Dozvola za rad je uslov za upis banke u registar poslovnih subjekata. (2) Dozvola za rad banke se izdaje na neodređeno vrijeme i nije prenosiva na druga lica. (3) Dozvolom za rad banke određuju se poslovi koje banka može obavljati. (4) Banka koja je dobila dozvolu za rad Agencije dužna je postati banka članica Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Agencija za osiguranje depozita) u skladu sa propisom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama u BiH. (5) Banka je dužna da tokom svog poslovanja ispunjava sve uslove pod kojima je izdata dozvola za rad. Član 13. (Razlozi za odbijanje zahtjeva za izdavanje dozvole za rad) (1) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za rad banke ako: a) nisu ispunjeni uslovi i nije dostavljena dokumentacija za izdavanje dozvole za rad propisani ovim zakonom, b) su osnivači dostavili netačne i neistinite informacije ili nisu dali informacije koje je Agencija tražila u procesu odlučivanja, c) iz dokumentacije i drugih podataka proizlazi da nije predviđena organizacija banke u skladu sa ovim zakonom, odnosno da nisu osigurani uslovi za poslovanje banke predviđeni ovim zakonom ili propisima donesenim na osnovu ovog zakona, d) iznos uplaćenog osnivačkog kapitala propisan ovim zakonom nije prethodno uplaćen na račun Agencije kod Centralne banke pod uslovima propisanim od Agencije, e) obavljanje nadzorne funkcije Agencije bi moglo biti otežano ili onemogućeno zbog povezanosti banke sa drugim pravnim ili fizičkim licima sa sjedištem, odnosno prebivalištem ili boravištem u drugoj zemlji ili ako postoje drugi razlozi zbog kojih nije moguće provoditi nadzornu funkciju Agencije u skladu sa zakonom, f) zakoni ili drugi propisi zemlje osnivača banke na bilo koji način sprečavaju ili otežavaju provođenje nadzorne funkcije Agencije, i g) u drugim slučajevima kada Agencija ocijeni da nisu ispunjeni uslovi za izdavanje dozvole za rad banke. (2) Agencija detalјnije propisuje uslove za odbijanje zahtjeva za izdavanje dozvole za rad banke. Član 14. (Upis u sudski registar poslovnih subjekata) (1) Svojstvo pravnog lica banka stiče upisom u sudski registar poslovnih subjekata (u dalјem tekstu: registar društava). POGLAVLJE II - OSNIVANJE I PRESTANAK RADA BANKE Odjelјak A. Osnivački akt i statut e) odgovarajuća struktura upravlјanja u skladu sa planiranom veličinom banke, podobnost dioničara sa kvalificiranim učešćem uz adekvatne dokaze; f) odgovarajući poslovni plan za prve četiri godine rada banke, uklјučujući planirani obim bankarskog poslovanja koje banka namjerava da vrši u tom periodu, te opću strategiju banke, očekivana ciljna tržišta, projekcije bilansa stanja, bilansa uspjeha i projekciju novčanih tokova; g) odgovarajuća organizacijska struktura s jasno definiranim, preglednim i usklađenim odgovornostima unutar banke; (1) Banka sa sjedištem u Federaciji može osnovati organizacioni dio u Federaciji, RS, Brčko Distriktu ili izvan teritorije BiH, uz saglasnost Agencije. (2) Banka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu može osnovati organizacioni dio u Federaciji, uz saglasnost Agencije. (3) Organizacioni dijelovi iz st. (1) i (2) ovog člana mogu primati novčane depozite i davati kredite, te obavljati druge poslove bankarske djelatnosti, pod uslovom da su te djelatnosti obuhvaćene odlukom o osnivanju organizacionog dijela banke i dozvolom za rad banke koja ih osniva. (4) Organizacioni dijelovi banke iz st. (1) i (2) ovog člana nemaju status pravnog lica i za obaveze koje nastanu njihovim poslovanjem odgovara banka koja ih je osnovala. Član 16. (Osnivanje organizacionog dijela banke sa sjedištem u Federaciji) (1) Banka sa sjedištem u Federaciji prije zahtjeva za osnivanje organizacionog dijela na teritoriji Federacije, Agenciji dostavlјa na mišlјenje elaborat o ekonomskoj opravdanosti osnivanja organizacionog dijela, koji sadrži: a) plan poslovanja za period od najmanje tri godine od dana početka rada organizacionog dijela sa finansijskim pokazatelјima i njihovim uticajem na rezultate poslovanja banke; b) visinu eventualnih ulaganja u organizacioni dio; c) informatičku opremlјenost i povezanost sa bankom; d) plan kadrova koji će biti zaposleni u organizacionom dijelu (broj i kvalifikaciona struktura); e) drugu dokumentaciju predviđenu podzakonskim aktom Agencije. (2) Banka Agenciji dostavlјa zahtjev za osnivanje organizacionog dijela iz stava (1) ovog člana poslije davanja pozitivnog mišlјenja na elaborat, sa slijedećom dokumentacijom: a) odluku nadležnog organa o osnivanju organizacionog dijela sa nazivom, sjedištem i djelatnostima koje će se obavlјati u tom organizacionom dijelu; b) izjavu da će banka u novom organizacionom dijelu osigurati efikasnu zaštitu aktive u skladu sa odredbama Odluke o minimalnim standardima sistema interne kontrole u bankama; c) izjavu da će banka u novom organizacionom dijelu osigurati primjenu Programa, politika i procedura koje su sačinjene prema odredbama Odluke o minimalnim standardima aktivnosti banaka na sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma; d) odluku nadležnog organa o imenovanju rukovodioca dijela banke sa naznakom njegovih ovlaštenja, te dokazima o njegovoj stručnoj spremi, državlјanstvu i radnom iskustvu; e) dokaz o osiguranom poslovnom prostoru; f) drugu dokumentaciju predviđenu podzakonskim aktom Agencije. h) odgovarajući sistem upravlјanja rizicima kojima bi banka mogla biti izložena u svom poslovanju; i) odgovarajući sistem internih kontrola koji uklјučuje jasne administrativne i računovodstvene postupke; j) odgovarajući sistemi interne i eksterne revizije; k) odgovarajuća politika plaća, koja treba da odražava i promovira adekvatno i efikasno upravlјanje rizicima; (7) Banka je dužna Agenciji dostaviti Rješenje o odobrenju osnivanja organizacionog dijela izdato od institucije iz stava (6) ovog člana kao i ovjerenu fotokopiju upisa u sudski registar osnovanog organizacionog dijela u roku od 15 dana od dana odobrenja, odnosno upisa. (8) Banka uz zahtjev za osnivanje organizacionog dijela u inostranstvu, dostavlјa Agenciji dokumentaciju iz st. (2) i (3) ovog člana i dozvolu nadležnog organa Federacije za iznošenje sredstava u inostranstvo, u svrhu osnivanja organizacionog dijela. (9) Banka je dužna poslije izdavanja rješenja iz stava (11) ovog člana da se obrati nadležnoj instituciji zemlјe u kojoj osniva organizacioni dio. (10) Banka je dužna Agenciji dostaviti Rješenje o odobrenju osnivanja organizacionog dijela izdato od institucije iz stava (9) ovog člana i ovjerenu fotokopiju akta o upisu organizacionog dijela u evidenciju zemlјe djelatnosti izdato od nadležne institucije te zemlјe, u roku od 15 dana od dana upisa. (11) Rješenje po zahtjevu iz st. (2), (5) i (8) ovog člana, Agencija će izdati u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom. Član 17. (Osnivanje organizacionog dijela banke sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu) (1) Uz zahtjev za otvaranje organizacionog dijela u Federaciji, banka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu, Agenciji dostavlja: a) dozvolu za rad banke koja osniva organizacioni dio, izdatu od nadležnog organa RS, odnosno Brčko Distrikta; b) akt nadležnog organa RS, odnosno Brčko Distrikta, za osnivanje organizacionog dijela u Federaciji; c) ovjerenu izjavu banke o preuzimanju odgovornosti za sve obaveze koje će nastati u poslovanju organizacionog dijela; d) elaborat o ekonomskoj opravdanosti osnivanja organizacionog dijela; e) dokumentaciju iz člana 16. stav (2) ovog zakona; f) drugu dokumentaciju predviđenu podzakonskim aktom Agencije. (2) Lice odgovorno za rad i zastupanje organizacionog dijela iz stava (1) ovog člana mora imati prebivalište na teritoriji Federacije ili BiH i zasnovan radni odnos u skladu sa propisom o radu u Federaciji. l) mišlјenje/saglasnost nadležne institucije države porijekla osnivača u pogledu ulaganja kapitala u banku koja će poslovati na teritoriji Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: BiH); m) regulatorni organ države porijekla vrši kontrolu odnosno nadzor na konsolidovanoj osnovi tog osnivača. a) transparentna vlasnička struktura banke koja se dokazuje: (6) Agencija će propisati vrstu podataka, rokove i način izvještavanja Agencije o poslovima koje organizacioni dijelovi banaka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu obavljaju u Federaciji. Član 18. (Odbijanje zahtjeva za osnivanje organizacionog dijela) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje organizacionih dijelova banaka iz člana 15. st. (1) i (2) ovog zakona ako: a) nisu ispunjeni uslovi za izdavanje odobrenja za osnivanje organizacionog dijela predviđeni ovim zakonom i propisima Agencije, b) su dostavljene netačne i neistinite informacije ili nisu date informacije koje je Agencija tražila u procesu odlučivanja, c) obavljanje nadzorne funkcije Agencije u vezi sa poslovima koje organizacioni dio obavlja bi moglo biti otežano ili onemogućeno, i d) u drugim slučajevima kada Agencija ocijeni da nisu ispunjeni uslovi za izdavanje odobrenja za osnivanje organizacionog dijela. Član 19. (Osnivanje predstavništva banke) (1) Banka i banka sa sjedištem izvan Federacije mogu, uz odobrenje Agencije, otvoriti predstavništvo, kao organizacioni dio putem kojeg se predstavljaju, prikupljaju i daju informacije o poslovima banke. (2) Predstavništvo nema svojstvo pravnog lica. (3) Predstavništvo ne smije obavljati bankarske poslove. (4) Banka podnosi Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja za otvaranje predstavništva izvan Federacije, uz koji prilaže: a) akt nadležnog organa banke o osnivanju predstavništva, b) naziv i sjedište predstavništva, c) program rada predstavništva za najmanje dvije godine, d) dokaz o obezbjeđenju poslovnog prostora, e) podatke o zaposlenima, f) listu lica odgovornih za rad i zastupanje predstavništva, g) ovlaštenja lica odgovornih za rad i zastupanje predstavništva, i h) ovjerenu izjavu za preuzimanje odgovornosti za sve obaveze koje će nastati u poslovanju predstavništva. (5) Banka sa sjedištem izvan Federacije podnosi zahtjev Agenciji za izdavanje odobrenja za otvaranje predstavništva u Federaciji, uz koji prilaže: 1) listom dioničara banke i podacima o dioničarima i njihovoj kreditnoj sposobnosti, 2) dokumentacijom kojom se utvrđuje direktno ili indirektno vlasništvo fizičkih ili pravnih lica koja će imati kvalificirano učešće, uklјučujući i njihove iznose, a ako nema kvalificiranih učešća, podatke o 20 najvećih dioničara, 3) dokumentacijom o finansijskoj sposobnosti lica koja imaju kvalificirano učešće; b) osigurana i posebno izdvojena namjenska sredstva za osnivački kapital banke koja se osniva u skladu sa članom 24. stav (2) ovog zakona uz predočenje dokaza; c) dobar ugled i iskustvo za članove nadzornog odbora, uprave i višeg rukovodstva, propisane ovim zakonom i podzakonskim aktom Agencije, što se dokazuje dokumentacijom o odgovarajućim kvalifikacijama i iskustvu, upravlјačkim i menadžerskim sposobnostima, nepostojanju sudskih postupaka protiv ovih lica, i nepostojanju podataka o njima u kaznenim evidencijama; d) podobnost značajnih dioničara, u skladu sa dokumentacijom propisanom podzakonskim aktom Agencije; (3) Agencija će propisati dokumente koji se dostavlјaju uz zahtjev za izadavanje dozvole za rad kao dokaz ispunjavanja kriterija iz stava (2) ovog člana. (4) Agencija može prije odlučivanja o zahtjevu zatražiti bilo koju informaciju koju smatra potrebnom za ocjenu zahtjeva. (7) Banka je dužna da Agenciji dostavi akt o upisu predstavništva u evidenciju nadležnog organa ukoliko je isto predviđeno propisima te zemlje, u roku od 15 dana od dana upisa. (8) Predstavništvo strane banke iz stava (5) ovog člana je dužno Agenciji dostaviti ovjerenu fotokopiju akta upisa kod nadležnog organa u Federaciji, u roku od 15 dana od dana upisa. (9) Agencija će predstavništvu oduzeti odobrenje ako posluje suprotno odredbama st. (1) do (3) ovog člana. Član 20. (Evidencija banaka) (1) Agencija vodi evidenciju banaka, organizacionih dijelova banaka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu i predstavništava banaka otvorenih u Federaciji. (2) Evidencija sadrži najmanje podatke o nazivu, adresi, sjedištu banke i licu ovlaštenom za zastupanje, te druge podatke koje propiše Agencija. (3) Evidencija o bankama kojima je ukinuta dozvola za rad vodi se u arhivi evidencije. (4) Podaci iz evidencije objavlјuju se na internet stranici Agencije. (5) Agencija propisuje sadržaj evidencije banaka i organizacionih dijelova banaka iz stava (1) ovog člana. Odjelјak D. Prestanak važenja dozvole za rad i ukidanje dozvole za rad Član 21. (Prestanak važenja dozvole za rad) (1) Dozvola za rad banke prestaje da važi: a) oduzimanjem dozvole za rad, b) dobrovoljnim prestankom rada banke, c) danom upisa brisanja banke u registru poslovnih subjekata u slučaju statusnih promjena, d) banka nije podnijela prijavu za upis u registar poslovnih subjekata u roku od 30 dana od dana dobijanja dozvole za rad, ili nije počela obavljati poslove banke u roku od 12 mjeseci od dana upisa u registar poslovnih subjekata. (2) Prestankom važenja dozvole za rad banke prestaju da važe sva odobrenja data toj banci. Član 22. (Razlozi za ukidanje dozvole za rad) (1) Agencija će ukinuti rješenje kojim je data dozvola za rad ako je banka dobila dozvolu za rad na osnovu neistinite ili netačne dokumentacije, odnosno neistinito prezentiranih podataka koji su bitni za poslovanje banke. (2) Agencija će ukinut rješenje kojim je data dozvola za rad ako: Član 11. (Rokovi za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje dozvole za rad) (1) Rješenje o izdavanju dozvole za rad banke po zahtjevu osnivača banke Agencija će donijeti u roku od 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva. (2) Ako zahtjev sadrži formalne nedostatke koji sprečavaju postupanje, ili ako je zahtjev nerazumlјiv ili nepotpun, Agencija će zatražiti od osnivača banke da otkloni nedostatke najkasnije u roku od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva. (3) Ako osnivač banke otkloni nedostatke u ostavljenom roku, smatraće se da je zahtjev uredan. (4) Ako osnivač banke ne otkloni nedostatke u ostavljenom roku, Agencija će odbaciti zahtjev kao neuredan. f) su imovina i obaveze banke u restrukturiranju prenijete primjenom instrumenata restrukturiranja i ako je ocijenjeno da su izvršenim prijenosom ostvareni ciljevi restrukturiranja; g) se nakon pokretanja postupka restrukturiranja ocijeni da se ciljevi restrukturiranja ne mogu ostvariti; h) su nastupili razlozi za donošenje rješenja o pokretanju likvidacionog ili stečajnog postupka nad bankom. (3) Agencija može ukinuti rješenje kojim je data dozvola za rad ako: a) banka u propisanom roku ne dostigne minimalni iznos kapitala iz člana 24. ovog zakona; b) banka ne ispunjava uslove vezane uz visinu kapitala koje je svojim rješenjem naložila Agencija u skladu s članom 153. ovog zakona, ili posebne zahtjeve vezane uz likvidnost u skladu s članom 81. stav (3) ovog zakona; c) se može očekivati da neće nastaviti ispunjavati svoje obaveze prema povjeriocima, te posebno ako više ne pruža sigurnost za imovinu koja joj je povjerena, ili ukoliko ugrožava interese deponenata, posebno što se tiče isplate depozita; d) banka ne ispunjava uslove vezane uz interni proces procjene adekvatnosti kapitala i ostale uslove za poslovanje u skladu s propisima o upravlјanju rizicima; e) banka, u periodu od tri godine, više puta prekrši dužnost pravovremenog i pravilnog izvještavanja Agencije s namjerom prikrivanja stvarnog stanja u banci i materijalno netačno, a vezano za stopu adekvatnosti regulatornog kapitala, veličinu izloženosti, omjer finansijske poluge, likvidnu imovinu i dr.; f) banka na bilo koji način onemogućuje obavlјanje supervizije svog poslovanja; g) banka ne izvršava supervizorske mjere koje je Agencija naložila svojim rješenjem; h) banka ne ispunjava tehničke, organizacijske, kadrovske ili ostale uslove za pružanje bankovnih usluga; i) banka nije postupila u skladu s članom 129. stavom (2) tačkom d) i stavom (3) tačkom a) ovog zakona; j) banka nema uspostavlјene sisteme upravlјanja na način uređen čl. 79. i 80. ovog zakona i podzakonskim propisima donesenima na osnovu ovog zakona; k) banka postupa protivno odredbi o ograničenju izloženosti iz člana 89. ovog zakona; l) je banka pravosnažno proglašena krivom za krivično djelo pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti ili proglašena krivom zbog težeg kršenja odredaba zakona kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti; Odjelјak C. Organizacioni dijelovi banaka Član 15. (Organizacioni dijelovi banaka) (3) Banka je dužna zatražiti prethodnu saglasnost Agencije i za sve promjene koje se tiču organizacionih dijelova iz stava (1) ovog člana (adresa sjedišta, organizacioni oblik,organizaciona pripadnost i dr.), uz dostavlјanje dokumentacije navedene u stavu (2) ovog člana, izuzev dokumentacije koja se ne mijenja i koju Agencija već posjeduje. (4) Banka je dužna Agenciji dostaviti datum tačnog početka rada organizacionog dijela, ovjerenu fotokopiju izvršenog upisa istog u sudski registar i rješenje nadležnog organa o ispunjavanju tehničkih uslova i drugih uslova propisanih za obavlјanje bankarskih djelatnosti, u roku od 15 dana od dana upisa, odnosno dobivanja rješenja. Član 23. (Dostava i objavlјivanje Rješenja o ukidanju dozvole za rad) (1) Agencija je obavezna dostaviti banci rješenje o ukidanju dozvole za rad. (2) Agencija je dužna rješenje o ukidanju dozvole za rad objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH", u najmanje dva dnevna lista koji su dostupni na cijeloj teritoriji BiH i internet stranici Agencije, dostaviti ga nadležnom sudu, Centralnoj banci, Agenciji za osiguranje depozita, Agenciji za bankarstvo Republike Srpske (u dalјem tekstu: Agencija za bankarstvo RS), regulatornom organu Brčko Distrikta, Komisiji za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Komisija za VP) i Registru vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine (u dalјem tekstu: Registar VP). (3) Prestankom važenja dozvole za rad banci je zabranjeno da obavlja poslove utvrđene ovim zakonom, osim poslova koje u postupku likvidacije, odnosno stečaja banke obavlja likvidator, odnosno stečajni upravnik u skladu sa odredbama ovog zakona i drugim zakonima koji uređuju stečajni i likvidacioni postupak. POGLAVLJE III - KAPITAL Član 24. (Osnivački kapital banke) (1) Banka je dužna da održava propisani iznos i strukturu kapitala. (2) Minimalni iznos uplaćenog osnivačkog kapitala banke i iznos kapitala koji banka mora minimalno održavati, ne može biti ispod 15.000.000,00 KM (minimalni osnovni kapital). (3) Dionice banke moraju biti u cijelosti uplaćene u novcu prije registracije banke, kao i prilikom svakog slјedećeg povećanja ukupne vrijednosti dionica. Član 25. (Dionice banke) (1) Dionice banke ne moraju biti uplaćene u novcu ako se ukupna vrijednost kapitala banke povećava: a) zbog provođenja statusne promjene banke, ako je za to pribavljena prethodna saglasnost Agencije, b) pretvaranjem instrumenata kapitala, odnosno druge novčane obaveze banke u osnovni kapital u skladu sa ovim zakonom, c) ulogom u stvarima/nenovčanim ulogom za koji ulog je pribavljena prethodna saglasnost Agencije, d) nenovčanim ulogom radi provođenja naloga Agencije za povećanje kapitala, uz prethodno pribavljenu saglasnost Agencije, e) iz vlastitih sredstava odnosno iz dijela dobiti ili iz vlastitih sredstava iz fonda rezervi uz saglasnost Agencije. (5) Banka sa sjedištem u Federaciji uz zahtjev za osnivanje organizacionog dijela na teritoriji RS ili Brčko Distrikta dostavlјa Agenciji dokumentaciju iz st. (1) i (2) ovog člana. (6) Banka je dužna poslije izdavanja rješenja iz stava (11) ovog člana da se obrati regulatornoj instituciji RS, odnosno Brčko Distrikta u cilјu dobivanja njihove saglasnosti. (3) Banka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu je dužna zatražiti prethodnu saglasnost Agencije i za sve promjene koje se tiču organizacionih dijelova iz stava (1) ovog člana (adresa sjedišta, organizacioni oblik, organizaciona pripadnost i dr.), uz dostavlјanje dokumentacije navedene u stavu (1) ovog člana, izuzev dokumentacije koja se ne mijenja i koju Agencija već posjeduje. Član 26. (Zabranjene radnje) (1) Banka ne može neposredno ili posredno kreditirati sticanje ili izdavati garancije ili druga jemstva za sticanje svojih dionica ili dionica, odnosno udjela u pravnom licu u čijem kapitalu banka učestvuje sa najmanje 20%, osim ako takvim sticanjem dionica, odnosno udjela prestaje svaka kapitalna povezanost banke sa odnosnim društvom. (2) Banka ne može neposredno ili posredno kreditirati sticanje ili izdavati garancije ili druga jemstva za sticanje drugih finansijskih instrumenata koje sama izdaje, odnosno koje izdaje pravno lice u čijem kapitalu učestvuje sa najmanje 20%, a koji se s obzirom na svoje karakteristike uključuju u izračun regulatornog kapitala te banke. (3) Kreditiranjem iz st. (1) i (2) ovog člana smatra se i zaključivanje drugog pravnog posla koji je po svojoj ekonomskoj namjeni jednak kreditu. (4) Agencija ima pravo da izvrši provjeru toka novčanih sredstava kod banke, korisnika kredita i njegovog povezanog lica i obavezna je da u slučaju kršenja odredaba ovog člana, tako uplaćene dionice i druge finansijske instrumente odbije da prizna i isključi iz obračuna kapitala banke. (5) Sticanje dionica i drugih finansijskih instrumenata suprotno st. (1) i (2) ovog člana ništavan je pravni posao. Član 27. (Adekvatnost regulatornog kapitala) (1) Banka je dužna da, u zavisnosti od rizičnog profila i sistemskog značaja banke, u svakom trenutku osigura iznos kapitala adekvatan vrstama, obimu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju. (2) Banka je dužna da u svakom trenutku ispunjava stopu adekvatnosti regulatornog kapitala najmanje na nivou od 12%. Stopa adekvatnosti regulatornog kapitala banke predstavlјa odnos regulatornog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku. (3) Banka ocjenjuje kapital adekvatnim u odnosu na vrstu i nivo rizika kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju u skladu sa propisom iz stava (9) ovog člana. (4) Izuzetno, Agencija može pojedinoj banci odrediti i stopu adekvatnosti regulatornog kapitala veću od propisane u stavu (2) ovog člana, ako se na osnovu vrste i stepena rizika, sistemskog značaja banke i poslovnih aktivnosti banke utvrdi da je to potrebno. (5) Banka održava i zaštitne slojeve kapitala, na način propisan aktima Agencije iz stava (9) ovog člana. (6) Banka je dužna utvrditi i provoditi adekvatnu i sveobuhvatnu strategiju i postupke za kontinuirani interni proces procjene adekvatnosti kapitala. (7) Banka je dužna kontinuirano preispitivati strategiju i postupke iz stava (6) ovoga člana, kako bi osigurala da su sveobuhvatni i u skladu sa vrstom, obimom i složenosti poslova koje obavlјa. (4) Rješenje po zahtjevu iz st. (1) i (3) ovog člana, Agencija će izdati u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom. (5) Svi organizacioni dijelovi banke sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu osnovani u Federaciji, smatraju se jednim organizacionim dijelom u smislu izvještavanja i praćenja od Agencije i drugih nadležnih organa. a) karakteristike, vrste, način i iznos pojedinih stavki koje se uklјučuju u izračun redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala, b) način izračuna stope adekvatnosti regulatornog kapitala, stope redovnog osnovnog kapitala, stope osnovnog kapitala, kao i drugih stopa kapitala, stope finansijske poluge, c) kapitalne zahtjeve za određene vrste rizika (kreditni, tržišni, operativni i dr.), i d) postupke procjenjivanja, način i rokove izvještavanja Agencije o internom procesu procjene adekvatnosti kapitala u bankama. Član 28. (Zabrana isplata) (1) Banka ne smije isplaćivati dobit ili dividendu po osnovu običnih dionica, niti obavlјati isplate na osnovu učešća uprave, nadzornog odbora i zaposlenika u dobiti društva u slјedećim slučajevima ako: a) je kapital banke manji od minimalnoga kapitala ili ako bi se kapital banke zbog isplate dobiti smanjio tako da ne bi više dostizao minimalni kapital određen u članu 24. stavu (2) ovog zakona, b) banka ne ispunjava stope kapitala i zaštitne slojeve kapitala propisane aktima Agencije, c) banka na vrijeme ne podmiruje svoje dospjele obaveze ili ako banka zbog isplaćivanja dobiti ne bi mogla podmirivati dospjele obaveze, d) je Agencija naložila banci da otkloni slabosti i propuste vezane za netačno iskazivanje aktivnih i pasivnih bilansnih i vanbilansnih stavki, a čije bi tačno iskazivanje uticalo na iskazani poslovni rezultat u bilansu uspjeha, e) banka ima nedozvolјene koncentracije kreditnog i ostalih rizika u odnosu na priznati kapital banke kao i druge nedozvolјene koncentracije u skladu sa podzakonskim propisima Agencije iz člana 90. stav (5) ovog zakona i člana 93. stav (9) ovog zakona, f) je Agencija izrekla zabranu isplate dividende i drugih davanja iz dobiti. (2) Zabrana isplata traje sve dok banka ne otkloni razloge zabrane iz stava (1) ovog člana. (3) Banka ne može licima iz stava (1) ovog člana isplaćivati akontacije koje se odnose na raspodjelu dobiti iz tog stava. (4) Banka isplatu varijabilnih naknada zaposlenim vrši u skladu sa propisom Agencije. (5) Agencija će propisati dodatne uslove zabrane isplate dobiti banke. POGLAVLJE IV – STICANJE VLASNIŠTVA I STATUSNE PROMJENE Odjelјak A. Sticanje vlasništva Član 29. (Saglasnost za sticanje vlasništva) (1) Pravno ili fizičko lice i lica koja zajednički djeluju dužna su za sticanje dionica banke na osnovu kojih pojedinačno ili zajednički, neposredno ili posredno, stiču kvalificirano učešće u banci, Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti. a) podatke o nazivu, pravnom statusu i sjedištu banke, b) statut ili drugi odgovarajući akt, c) revidirane godišnje finansijske izvještaje za posljednje tri godine, d) dozvolu za rad banke koja osniva predstavništvo, izdatu od regulatornog organa, e) izvod iz sudskog ili drugog registra, Član 30. (Zabrana sticanja dionica) (1) Ako banka ima kvalificirano učešće u drugom pravnom licu, to pravno lice ne može steći kvalificirano učešće u toj banci. (2) Ako pravno lice ima kvalificirano učešće u banci, ta banka ne može steći kvalificirano učešće u tom pravnom licu. (3) Izuzeci od ograničenja ukupnih ulaganja banke iz člana 94. stav (8) ovog zakona primjenjuju se i na ograničenja iz stava (2) ovoga člana. Član 31. (Nastupanje više lica kao jedan sticalac vlasništva) (1) Smatra se da, radi sticanja vlasništva iz člana 29. st. (1) i (2) ovog zakona, slјedeća lica nastupaju kao jedan sticalac: a) jedno lice kontroliše ili ima direktno ili indirektno učešće u kapitalu ili glasačkim pravima u drugom licu od najmanje 20%, b) dva ili više lica su kontrolisana od trećeg lica, c) većinu članova nadzornog odbora kod dva ili više pravnih lica čine ista lica, d) dva ili više lica su članovi porodice, e) dva ili više lica, na osnovu ugovora, sporazuma ili neformalno, zajednički obavlјaju poslovne aktivnosti u znatnijem obimu. (2) Radi sticanja vlasništva iz člana 29. st. (1) i (2) ovog zakona, lice nastupa kao jedan sticalac s drugim licem i kada između njih ne postoji veza iz stava (1) ovog člana ali svako to lice nastupa kao jedan sticalac s trećim istim licem, i to na neki od načina utvrđenih tač. od a) do e) stava (1) ovog člana. Član 32. (Sticanje vlastitih dionica) (1) Banka ne može sticati vlastite dionice bez prethodne saglasnosti Agencije. (2) Sticanje vlastitih dionica bez saglasnosti Agencije ništav je pravni posao. (3) Sticanje vlastitih dionica banka vrši iz sredstava koja potiču iz dobiti banke. f) akt nadležnog organa banke o odobravanju osnivanja predstavništva, i g) dokumentaciju predviđenu stavom (4) ovog člana. (6) Rješenje po zahtjevu iz st. (4) i (5) ovog člana Agencija donosi u roku od 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva. a) banka Agenciji u pisanom obliku dostavi obavijest da više ne namjerava pružati bankovne i/ili finansijske usluge za koje je izdata dozvola za rad; b) banka samostalno prestane pružati bankovne usluge duže od šest mjeseci; c) na osnovu prijedloga i usvojenog pisanog izvještaja eksternog upravnika banke; d) banka više ne ispunjava uslove za dobivanje dozvole u skladu sa ovim zakonom; e) banka je nesolventna, osim u slučaju donošenja odluke o restrukturiranju banke; (2) Prijava za upis osnivanja banke u registar društava podnosi se u roku od 30 dana od dana dobivanja dozvole za rad od Agencije. (3) U registar društava se upisuju i svi organizacioni dijelovi banke, u skladu sa propisima o upisu u sudski registar poslovnih subjekata i poslovnih dijelova tih pravnih subjekata. (1) U postupku odlučivanja o izdavanju prethodne saglasnosti za sticanje kvalifikovanog učešća Agencija posebno cijeni podobnost i finansijsko stanje podnosioca zahtjeva, njegove upravljačke sposobnosti i uticaj na banku na osnovu slјedećih kriterija: a) poslovne reputacije i ugleda koji se cijene u odnosu na njegove finansijske i poslovne aktivnosti, činjenice da li je nad imovinom podnosioca zahtjeva bio otvoren stečajni postupak i/ili da li je fizičko lice, kao podnosilac zahtjeva, bilo na rukovodećim poslovima u banci ili drugom pravnom licu u vrijeme kada je nad istim otvoren stečajni postupak, b) da li je sticalac pravosnažno osuđen za krivično djelo na bezuslovnu kaznu zatvora ili pravosnažno osuđeno za krivično djelo iz oblasti privrednog i finansijskog kriminala ili se protiv istog vodi postupak za ova djela, što ga čini nepodobnim za sticanje kvalifikovanog učešća, c) procjene upravljačkih sposobnosti, znanja i vještina sticaoca kvalifikovanog učešća, kao i ugleda, odgovarajućih profesionalnih sposobnosti i iskustva lica koja će, nakon sticanja kvalifikovanog učešća, podnosilac zahtjeva predložiti da vode poslove banke, d) finansijskog stanja podnosioca zahtjeva i njegovog uticaja na poslovanje banke ukoliko se saglasnost izda, e) pokazatelja koji mogu biti od značaja za ocjenu uticaja podnosioca zahtjeva na upravljanje rizicima u banci, n) banka ne plaća premiju osiguranja i ne izvršava druge finansijske obaveze po osnovu osiguranja depozita, u skladu sa propisom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama BiH, a na prijedlog Agencije za osiguranje depozita; o) banka propusti da plati Agenciji propisanu naknadu; p) banka javno ne objavljuje informacije i podatke o poslovanju banke propisane ovim zakonom ili su objavljeni podaci netačni ili nepotpuni. (2) Ako se dionice banke vode na skrbničkom računu, skrbnik je dužan saopćiti Agenciji identitet klijenata za čiji račun upravlja dionicama banke. (3) Konverzija pojedinih stavki u kapital, kao i povećanja kapitala banke iz eksternih izvora, banka provodi uz prethodnu saglasnost Agencije. (3) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje kvalifikovanog učešća ako: a) podnosilac zahtjeva ne ispunjava kriterije za ocjenu podobnosti i finansijskog stanja propisane stavom (1) ovog člana i propisima Agencije, b) se sticanjem kvalifikovanog učešća vrši prekoračenje ograničenja iz člana 30. ovog zakona, c) nije moguće utvrditi porijeklo sredstava kojima podnosilac zahtjeva namjerava da stekne kvalifikovano učešće, d) sticanjem dolazi do koncentracije učesnika na finansijskom tržištu kojom se bitno sprečava, ograničava ili narušava tržišna konkurencija, prvenstveno stvaranjem ili jačanjem dominantnog položaja na finansijskom tržištu. (4) Agencija propisuje bliže uslove i način procjene ispunjenosti kriterija za sticanje kvalifikovanog učešća u banci. Član 35. (Zahtjev za dostavljanje informacija) (1) Ako postoje osnovi sumnje da je neko lice bez saglasnosti Agencije steklo vlasništvo iz člana 29. st. (1) i (2) ovog zakona, Agencija može od tog lica ili matičnog društva tog lica, kao i od članova organa tih lica, zahtijevati da joj dostave informacije i relevantnu dokumentaciju koje se odnose na ispunjenost uslova za davanje saglasnosti. (2) Agencija može zahtijevati da joj informacije i dokumentaciju iz stava (1) ovog člana dostave i lica kojima je data saglasnost iz člana 29. st. (1) i (2) ili člana 36. stav (2) ovog zakona u roku važenja te saglasnosti, kao i poslije sticanja vlasništva, a najmanje jednom godišnje. (3) Lica iz stava (2) ovog člana dužna su da Agenciji dostave podatke i informacije o novoimenovanim članovima nadzornog odbora i uprave, o licu koje stekne učešće u tim licima, o novom ortaku (ortačko društvo) i o novom komplementaru (komanditno društvo) najkasnije u roku od 15 dana od dana imenovanja, odnosno od dana sticanja tog svojstva. (4) Banka je dužna da najmanje jednom godišnje, kao i na zahtjev Agencije, Agenciju obavijesti o identitetu svih lica koja imaju učešće u banci preko 10%. (5) Banka je dužna da Agenciju obavijesti i o povećanju za više od 10% ili smanjenju ispod kvalificiranog učešća u banci u roku od 15 dana od dana saznanja za povećanje ili smanjenje. (4) Sticanje dionica banke u nenovčanom ulogu propisat će Agencija. (8) Ako banka ne ispunjava uslove iz st. (1), (2), (4) i (5) ovog člana, Agencija će utvrditi rok koji ne može biti duži od 60 dana, u kojem banka treba da poduzme aktivnosti u cilјu povećanja kapitala. (9) Agencija će detalјnije propisati: (2) Lice koje ima kvalificirano učešće u banci dužno je dobiti prethodnu saglasnost Agencije i za svako dalјnje posredno ili neposredno sticanje dionica banke na osnovu kojih stiče jednako ili više od 20%, 30%, odnosno 50% učešća u kapitalu odnosno glasačkim pravima u banci. (3) Lice koje je dobilo prethodnu saglasnost iz st. (1) i (2) ovoga člana dužno je u roku od 12 mjeseci od dana donošenja rješenja o davanju prethodne saglasnosti dovršiti sticanje učešća iz st. (1) i (2) ovoga člana i o tome obavijestiti Agenciju u roku od 15 dana od dana sticanja. (4) Ako lice koje je dobilo prethodnu saglasnost iz st. (1) i (2) ovoga člana nije dovršilo sticanje učešća u roku iz stava (3) ovoga člana za koje je dobilo dozvolu, dužno je pribaviti novu saglasnost ako namjerava da nastavi sticanje. (5) Svako fizičko ili pravno lice koje je donijelo odluku o prodaji, direktnoj ili indirektnoj, kvalificiranog učešća u banci ili da na drugi način smanji učešće u kapitalu ili glasačkim pravima u banci, ispod nivoa učešća iz st. (1) i (2) ovog člana za koje je dobilo saglasnost Agencije, dužno je unaprijed obavijestiti Agenciju pisanim putem. (6) Agencija propisuje bliže uslove, te dokumentaciju i podatke koji se prilažu uz zahtjev za izadavanje prethodne saglasnosti za sticanje učešća iz st. (1) i (2) ovog člana. (4) Banka je dužna da stečene vlastite dionice otuđi u roku od jedne godine od dana njihovog sticanja. (5) Ukoliko u roku od jedne godine od dana sticanja vlastitih dionica banka ne otuđi stečene vlastite dionice, dužna je da te dionice povuče i poništi na teret svog dioničarskog kapitala. Član 33. (Period odlučivanja o zahtjevu za prethodnu saglasnost za sticanje kvalificiranog učešća) (4) Od prijema rješenja iz stava (1) ovog člana sticalac ne može ostvarivati nikakva prava ni iz jedne dionice za koju je naložena prodaja, a kvorum za glasanje i potrebna većina za donošenje odluka skupštine dioničara računaju se u odnosu na ukupan broj dionica sa pravom glasa umanjen za iznos dionica kojima je oduzeto pravo glasa. (5) Banka je dužna da: a) obezbijedi da sticalac iz stava (1) ovog člana ne ostvaruje nikakva prava ni iz jedne dionice za koju je dat nalog za prodaju, b) mjesečno izvještava Agenciju o promjenama dioničara od prijema rješenja iz stava (1) ovog člana do isteka određenog roka za prodaju dionica. (6) Izuzetno od stava (4) ovoga člana, ako bi nakon smanjenja kvoruma za valјano odlučivanje sticalac koji nema saglasnost imao većinu potrebnu za donošenje odluke na skupštini dioničara, Agencija može imenovati delegata za glasanje. (7) Delegat za glasanje ostvaruje sva upravlјačka prava iz dionica za koje je naložena prodaja, a imovinska prava iz dionica ostvaruje banka. (1) Agencija će u roku od dva radna dana od dana prijema zahtjeva za izdavanje prethodne saglasnosti za sticanje kvalificiranog učešća podnosiocu zahtjeva izdati pisanu potvrdu o prijemu zahtjeva. (2) Agencija će u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom donijeti rješenje po zahtjevu iz stava (1) ovog člana. (3) Ako Agencija u postupku odlučivanja utvrdi da zahtjev za sticanje kvalificiranog učešća nije kompletan, pisanim putem tražit će od podnosioca zahtjeva dodatnu dokumentaciju neophodnu za rješavanje zahtjeva i odrediti rok za dopunu zahtjeva, koji ne može biti duži od 20 dana od dana prijema dopisa Agencije. (4) Agencija može produžiti rok za dopunu zahtjeva iz stava (3) ovog člana do 30 dana ako podnosilac zahtjeva ima prebivalište ili sjedište u drugoj zemlji ili ako isti nije subjekat supervizije. (5) Ako podnosilac zahtjeva za sticanje kvalificiranog učešća ne otkloni nedostatke u roku koji je odredila Agencija, Agencija će takav zahtjev odbaciti kao nepotpun. (6) Ako Agencija ne odbije predloženo sticanje pisanim putem u roku iz stava (2) ovog člana smatra se da je sticanje odobreno. m) banka omogućava jednom ili više lica koja ne ispunjavaju uslove iz člana 64. ovog zakona da budu član uprave ili omogućava jednom ili više lica koja ne ispunjavaju uslove iz člana 48. ovog zakona da budu članovi nadzornog odbora banke; (2) Na sticaoca kvalificiranog učešća, kojem je u skladu sa stavom (1) ovog člana oduzeta saglasnost, primjenjuju se odredbe člana 37. ovog zakona. Član 39. (Prestanak važenja saglasnosti za sticanje kvalificiranog učešća) (1) Ako imalac kvalificiranog učešća u roku iz člana 29. stav (3) ovog zakona ne stekne dionice banke na osnovu kojih bi stekao najmanje 10% učešća u kapitalu, odnosno glasačkim pravima banke, saglasnost prestaje važiti u cijelosti. (2) Ako imalac kvalificiranog učešća u roku iz člana 29. stava (3) ovog zakona stekne najmanje 10% učešća u kapitalu, odnosno glasačkim pravima u banci, a u cijelosti ne stekne učešće za koji je izdana saglasnost, saglasnost vrijedi samo u dijelu koji je imalac ostvario, a prestaje važiti u preostalom dijelu za koji je dobio saglasnost. (3) Ako je sticalac kvalificiranog učešća prodajom dionica ili na drugi način smanjio učešće ispod visine za koju je dobio prethodnu saglasnost, na snazi ostaje saglasnost u dijelu koji prelazi postotak iz člana 29. st. (1) i (2) ovog zakona koji imalac kvalificiranog učešća na dan isteka roka iz člana 29. stav (3) ovog zakona ima. Odjelјak B. Statusne promjene Član 40. (Statusne promjene banke) (1) Banka može vršiti statusne promjene spajanja, pripajanja ili podjele, samo uz prethodnu saglasnost Agencije. (2) Uz zahtjev za izdavanje saglasnosti za statusnu promjenu banka dostavlja: a) odluku o namjeravanoj reorganizaciji, b) elaborat o ekonomskoj opravdanosti statusne promjene, c) pisani izvještaj ili izvještaje uprave banke o statusnoj promjeni i društvima učesnicima u statusnoj promjeni, d) izvještaj o nezavisnoj reviziji namjeravane statusne promjene, e) konsolidovani bilans stanja i bilans uspjeha banaka koje se spajaju, odnosno bilans stanja i bilans uspjeha banke koja odvaja dio svoje imovine i obaveza, prema podacima iz mjeseca koji prethodi podnošenju zahtjeva, f) pisani izvještaj nadzornog odbora, g) plan poslovanja banke ili banaka nastalih statusnom promjenom, h) drugu potrebnu dokumentaciju u skladu sa propisima Agencije. Član 34. (Odlučivanje o zahtjevu za prethodnu saglasnost za sticanje kvalificiranog učešća) g) mogućnost banke da ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom i podzakonskim propisima, a posebno da li grupa čiji član treba da postane banka ima vlasničku strukturu koja omogućava provođenje efikasnog nadzora i razmjenu informacija između nadležnih organa i određivanje podjele odgovornosti između nadležnih organa. (2) Prije donošenja odluke o izdavanju prethodne saglasnosti za sticanje kvalifikovanog učešća, Agencija će konsultovati nadležne regulatorne i druge organe ako je podnosilac zahtjeva: a) banka ili drugo lice u finansijskom sektoru, b) lice koje je nadređeno društvo banke ili drugog lica u finansijskom sektoru. (6) Banka je dužna da Agenciju obavijesti o statusnoj promjeni lica povezanog s bankom u roku od 15 dana od dana saznanja za promjenu statusa. (7) Agencija će donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje kriterije na osnovu kojih procjenjuje primjerenost i finansijsko stanje stjecatelјa kvalificiranog učešća, bliže uslove i način dostavljanja podataka i informacija iz člana 34. i ovog člana ovog zakona. Član 36. (Sticanje vlasništva bez saglasnosti) c) statusne promjene mogu dovesti do povrede tržišne konkurencije; d) ishodna banka ne ispunjava uslove propisane za visinu minimalnog kapitala i predviđene standarde poslovanja; e) zbog nedostatka kompetentnosti, iskustva i dobrog ugleda predloženih članova uprave ishodne banke, koji može ugroziti interese banke ili njenih deponenata; f) je podnosilac zahtjeva dostavio podatke koji su netačni ili nisu u skladu sa zahtjevima koje je propisala Agencija ili je podnosilac zahtjeva odbio dostaviti tražene podatke; g) je za člana uprave ishodne banke predloženo lice koje je bilo član nadzornog odbora, uprave ili interni revizor u banci kod koje je od strane Agencije ili drugog nadležnog organa uveden eksterni upravnik, odnosno privremena uprava, pokrenut postupak likvidacije ili stečaja, Agencija cijeni izdavanje prethodne saglasnosti za takvog kandidata, pod uslovom da utvrdi da kandidat nije bio povezan sa razlozima uvođenja eksternog upravnika, odnosno privremene uprave, pokretanja postupka likvidacije ili stečaja; h) je za člana nadzornog odbora ishodne banke predloženo lice koje je bilo član nadzornog odbora, uprave ili interni revizor u banci kod koje je od strane Agencije ili drugog nadležnog organa uveden eksterni upravnik odnosno privremena uprava, pokrenut postupak likvidacije ili stečaja, Agencija cijeni izdavanje prethodne saglasnosti za takvog kandidata, pod uslovom da utvrdi da kandidat nije bio povezan sa razlozima uvođenja eksternog upravnika, odnosno privremene uprave, pokretanja postupka likvidacije ili stečaja; i) postoje drugi razlozi koji mogu ugroziti siguran rad banaka; j) nisu ispunjeni drugi uslovi propisani aktima Agencije. POGLAVLJE V - UPRAVLJANJE BANKOM Odjelјak A. Opšte odredbe Član 42. (Organi banke) Organi banke su: a) skupština, b) nadzorni odbor, c) uprava. Odjelјak B. Skupština (1) Lice može i bez saglasnosti Agencije steći vlasništvo iz člana 29. st. (1) i (2) ovog zakona ako ga je steklo naslјeđivanjem, pravnim slјedbeništvom ili drugim sticanjem nezavisnim od volje sticaoca. (2) Lice koje je vlasništvo steklo na način iz stava (1) ovog člana ne može vršiti nikakav uticaj na upravljanje bankom u kojoj je steklo vlasništvo ili na poslovnu politiku te banke, niti može ostvarivati glasačka prava po osnovu tog vlasništva dok ne dobije saglasnost Agencije na to sticanje. (3) Lice iz stava (1) ovog člana dužno je da, u roku od 30 dana od dana sticanja vlasništva iz tog stava, Agenciji podnese zahtjev za davanje saglasnosti na to sticanje ili da je obavjesti da je prodalo ili smanjilo to vlasništvo. (4) O zahtjevu iz stava (3) ovog člana Agencija odlučuje na način i u roku utvrđenim u čl. 33. i 34. ovog zakona. Član 37. (Pravne poslјedice nedozvoljenog sticanja) (1) Ako lice stekne kvalificirano učešće iz člana 29. ovog zakona bez prethodne saglasnosti Agencije, ili ako ne podnese zahtjev za izdavanje naknadne saglasnosti iz člana 36. ovog zakona ili zahtjev za izdavanje naknadne saglasnosti bude odbijen, Agencija će rješenjem naložiti tom licu da proda dionice koje je steklo bez saglasnosti i dostavi dokaz o prodaji, a ako mu je poznato i podatke o kupcu. (2) Agencija će rješenjem iz stava (1) ovog člana odrediti rok za prodaju, koji ne može biti kraći od tri mjeseca, ni duži od devet mjeseci. (7) Agencija može zahtijevati od nadzornog odbora da se određena pitanja od značaja za usklađenost poslovanja banke sa propisima i regulatornim zahtjevima uvrste u dnevni red redovnog godišnjeg zasjedanja skupštine banke. (8) Skupština može odlučivati ukoliko je na njoj zastuplјeno više od 50% ukupnog broja dionica sa pravom glasa. (9) Skupštinom do izbora predsjednika skupštine predsjedava prisutni dioničar ili punomoćnik dioničara sa najvećim brojem dionica sa pravom glasa, a na skupštini se većinom glasova, između prisutnih dioničara i punomoćnika dioničara, bira predsjednik skupštine. Skupština bira dva ovjerivača zapisnika, koji mogu biti i zaposlenici banke. (10) Utvrđivanje kvoruma i rezultata glasanja na skupštini vrši odbor za glasanje, u sastavu najmanje tri člana koje imenuje nadzorni odbor odlukom o sazivanju skupštine. (11) Predsjednik i članovi nadzornog odbora i uprave banke dužni su prisustvovati skupštini banke. (12) U vezi sa stavom (7) ovog člana sjednici skupštine banke može prisustvovati predstavnik Agencije i obratiti se dioničarima. Nadzorni odbor banke obavijestiti će Agenciju o datumu i mjestu održavanja, te dnevnom redu skupštine banke u roku predviđenom za obavještavanje dioničara. (13) U banci sa jednim dioničarom ovlaštenja skupštine vrši dioničar. Član 44. (Vanredno zasjedanje skupštine) (1) Vanredno zasjedanje skupštine banke može se sazvati na zahtjev: a) člana nadzornog odbora ili drugog organa banke koji je zakonom i statutom banke ovlašten da sazove vanredno zasjedanje skupštine; b) dioničara banke s najmanje 10% dionica s pravom glasa; c) eksternog upravnika banke; d) likvidatora ako je banka u dobrovoljnoj likvidaciji. (2) Nadzorni odbor banke dužan je sazvati vanrednu skupštinu banke: a) kada su pokazatelji adekvatnosti kapitala banke niži od propisanih, odnosno kada je kapital banke niži od zahtijevanog u skladu sa ovim zakonom i propisima Agencije, b) na zahtjev društva za reviziju banke ili odbora za reviziju, (3) Rješenje iz stava (1) ovog člana dostavlja se licu kojem se nalaže prodaja dionica, banci, Komisiji za VP i Registru VP. (8) Agencija rješenjem imenuje delegata za glasanje, koji je dužan da glasa u skladu sa nalozima Agencije. Obavještenje o imenovanju delegata za glasanje se obavezno dostavlјa banci. (9) Mandat delegata za glasanje traje do dana prodaje dionica. Član 38. (Ukidanje saglasnosti za sticanje kvalificiranog učešća) (1) Agencija može ukinuti saglasnost za sticanje kvalificiranog učešća ako: a) je sticalac kvalificiranog učešća dobio saglasnost davanjem neistinitih ili netačnih podataka, b) sticalac svoja prava koristi na način koji ugrožava stabilno poslovanje banke, c) ocijeni da sticalac više ne ispunjava kriterije propisane članom 34. ovog zakona. (1) Skupština banke odlučuje o: a) donošenju, izmjenama i dopunama statuta; b) poslovnoj strategiji banke, planu poslovanja banke, programima i planovima održavanja adekvatnog kapitala u skladu sa zakonskim propisima i regulatornim zahtjevima propisanim podzakonskim aktima; c) formiranju osnovnog kapitala banke putem emisije dionica ili povećanja običnih dionica i emisije ili povećanja prioritetnih dionica i odlučuje o emisiji, povlačenju i poništavanju dionica i drugim poslovima sa vrijednosnim papirima, u skladu sa zakonom i statutom banke; d) povećanju i smanjenju kapitala, odnosno o ulaganjima kapitala u drugu banku ili u druga pravna lica; e) usvajanju godišnjeg izvještaja o poslovanju banke koji uklјučuje finansijske izvještaje i izvještaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju; f) raspodjeli dobiti i isplati dividende; g) načinu pokrića gubitka; h) statusnim promjenama banke i prestanku rada banke; i) kupovini, prodaji, zamjeni, uzimanju ili davanju u lizing i drugim transakcijama imovinom, direktno ili posredstvom supsidijara banke u toku poslovne godine u obimu većem od 33% knjigovodstvene vrijednosti imovine dioničkog društva po bilansu stanja na kraju prethodne godine, na prijedlog uprave i nadzornog odbora; j) odlučuje o prodaji i kupovini imovine čija je vrijednost između 15% i 33% knjigovodstvene vrijednosti imovine banke, ako takva transakcija nije prethodno odobrena jednoglasnom odlukom nadzornog odbora; k) pojedinačnom izboru i razrješavanju članova nadzornog odbora; f) postojanja opravdanih razloga za sumnju u skladu sa propisima o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti da se u vezi sa sticanjem kvalifikovanog učešća provodi ili namjerava provesti pranje novca ili finansiranje terorističkih aktivnosti ili to sticanje može uticati na povećanje rizika od pranja novca ili finansiranja terorističkih aktivnosti, (5) Na izdavanje dozvole za rad banaka koje nastaju provođenjem statusnih promjena spajanja i podjele shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na izdavanje dozvole za rad banke. (6) Statusna promjena banke koja nije izvršena u skladu s odredbama ovog člana nema pravno dejstvo. Član 41. (Odbijanje zahtjeva za promjenu statusa banke) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za statusne promjene banke ako: a) statusne promjene nisu opravdane i mogu dovesti do narušavanja sigurnosti i stabilnosti poslovanja jedne od banaka i ne osiguravaju zdravo i sigurno upravljanje bankom nakon statusne promjene; s) drugim pitanjima bitnim za poslovanje banke, koja su u nadležnosti skupštine u skladu sa zakonom, podzakonskim aktima - odlukama Agencije, statutom banke i poslovnikom o radu skupštine banke. (2) Skupština banke odlučuje 2/3 većinom zastuplјenih dionica o nadležnostima iz stava (1) tač. a), f), h) i i) ovog člana, a natpolovičnom većinom zastuplјenih dionica u ostalim slučajevima. (3) Skupština banke ne može nadležnosti iz stava (1) ovog člana prenijeti na drugi organ banke. Član 46. (Pravo dioničara na informacije) (1) Dioničari imaju pravo, od dana objavlјivanja obavještenja o sazivanju skupštine, u prostorijama banke izvršiti uvid u Listu dioničara, finansijski izvještaj sa izvještajima revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju i uvid u sve druge isprave koje se odnose na prijedloge odluka uvrštenih u dnevni red skupštine. (2) Dioničari mogu zahtijevati da im se dostavi kopija zapisnika ili izvod iz zapisnika sa svih održanih sjednica skupštine banke. (3) Banka je obavezna trajno čuvati zapisnike sa sjednica skupštine, evidenciju o prisustvu i glasanju dioničara, kao i obavještenja i pozive za skupštinu. (4) U slučaju likvidacije banke, likvidator je dužan da obezbijedi čuvanje dokumentacije iz stava (3) ovog člana najmanje 10 godina nakon prestanka rada banke. Član 47. (Obaveza informisanja skupštine banke o primanjima) (1) Skupština banke najmanje jednom godišnje razmatra pisanu informaciju s podacima o svim zaradama, naknadama i drugim primanjima članova nadzornog odbora, uprave banke i višeg rukovodstva, kao i o svim ugovorima između banke i članova tih odbora i drugih lica koja su povezana s tim članovima čija je posljedica imovinska korist za ta lica, kao i prijedlog nadzornog odbora o zaradama, naknadama i drugoj imovinskoj koristi tih lica za narednu godinu. (2) Podaci iz stava (1) ovog člana objavljuju se zbirno. Odjelјak C. Nadzorni odbor Član 48. (Sastav nadzornog odbora) (1) Nadzorni odbor banke vrši nadzornu funkciju u banci. (2) Nadzorni odbor banke čini najmanje pet članova, koje bira i razrješava skupština banke. Osnivačkim aktom i statutom banke može se odrediti i veći broj članova nadzornog odbora od broja pet, pri čemu ukupan broj članova mora biti neparan. b) statusne promjene mogu imati negativne posljedice na finansijski sistem u cjelini; Član 43. (Skupština banke) (1) Skupštinu banke čine dioničari banke. (2) Dioničari banke pravo glasa na skupštini banke ostvaruju neposredno ili putem svojih punomoćnika. (3) Pravo glasa na skupštini banke ima dioničar koji je na listi dioničara u Registru VP bio upisan 30 dana prije datuma održavanja skupštine banke. (4) Skupština banke se održava najmanje jedanput godišnje, na način predviđen zakonom, statutom i poslovnikom o radu skupštine banke. (5) Skupština banke se, po pravilu, održava u mjestu sjedišta banke, najmanje jednom godišnje. Troškove održavanja skupštine banke snosi banka. Ako skupština nema kvorum, kod ponovlјene skupštine potrebna je 1/3 zastuplјenih dioničara od ukupnog broja dionica s pravom glasa. (6) Skupštinu banke saziva nadzorni odbor banke, osim u slučajevima kada je ovim zakonom drugačije propisano. c) na zahtjev Agencije, i d) uvijek kada ocijeni da je to potrebno. (3) Obavještenje o dnevnom redu, mjestu, datumu i vremenu održavanja vanredne skupštine, te načinu davanja punomoći i načinu glasanja na vanrednoj skupštini mora biti objavlјeno najmanje u jednim dnevnim novinama koje se izdaju u Federaciji 14 dana prije datuma određenog za zasjedanje vanredne skupštine. (9) Predsjednik i članovi nadzornog odbora imenuju se na period od najduže četiri godine. Isto lice može biti imenovano za predsjednika ili člana nadzornog odbora više puta bez ograničenja. (4) Pravo odlučivanja na vanrednoj skupštini ima dioničar koji se na Listi dioničara kod Registra VP nalazio 30 dana prije datuma održavanja vanredne skupštine ili poslјednjeg radnog dana koji prethodi tom roku ako on pada u neradni dan. (5) Vanrednoj skupštini banke mogu prisustvovati dioničari ili punomoćnici dioničara, koji su se prijavili odboru za glasanje prije početka rada vanredne skupštine u roku utvrđenom statutom, koji ne može biti duži od tri dana prije dana određenog za održavanje vanredne skupštine. (12) Naknada mora biti primjerena poslovima koje obavlja član nadzornog odbora i stanju u banci. (13) Prava i obaveze predsjednika i članova nadzornog odbora regulišu se ugovorom sa bankom koji odobrava skupština banke u skladu sa ovim i drugim zakonima i odredbama statuta banke. (14) Ugovore iz stava (13) ovog člana potpisuje predsjednik uprave banke u skladu sa odobrenjem skupštine. (15) Agencija donosi podzakonske propise kojim pobliže uređuje: a) uslove iz stava (4) ovoga člana za članstvo u nadzornom odboru banke; b) postupak za izdavanje prethodne saglasnosti i dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje prethodne saglasnosti za imenovanje člana nadzornog odbora; c) sadržaj politike iz člana 45. stav (1) tačka m) ovog zakona i dinamiku procjene ispunjenja uslova za članove nadzornog odbora banke; d) kriterije i postupke za procjenu dobrog ugleda i dovolјnog iskustva članova nadzornog odbora banke i postupanje banke u slučaju neispunjenja kriterija. Član 49. (Nespojivost funkcija članova nadzornog odbora) (1) Član nadzornog odbora ne može biti zaposlenik niti prokurista te banke, a ni druge banke u BiH, izuzev lica iz stava (3) ovog člana. (2) Član nadzornog odbora ne može biti lice izabrani zvaničnik na državnom, entitetskim, kantonalnim i općinskim nivoima. (3) Lice ili ovlašteni zastupnik pravnog lica ne može biti predsjednik ili član nadzornog odbora u više banaka istovremeno, osim ukoliko to lice ili to pravno lice posjeduje više od 50% dionica u svakoj banci. Isto lice ne može istovremeno biti predsjednik ili član nadzornog odbora u više od dvije banke u BiH. (4) Član nadzornog odbora ne može biti lice koje je član nadzornog odbora ili uprave u više od pet privrednih društava, shodno članu 48. stav (6) tačka e) ovog zakona. Član 50. (Predlaganje kandidata za članove nadzornog odbora) (1) Kandidate za člana nadzornog odbora predlažu dioničari ili grupa dioničara sa najmanje 5% dionica sa pravom glasa. (2) Kandidati za članove nadzornog odbora moraju prije traženja saglasnosti od Agencije dati pisanu izjavu o prihvatanju kandidature. Član 51. (Prethodna saglasnost na izbor kandidata za člana nadzornog odbora banke) (1) Članom nadzornog odbora banke može biti imenovano samo lice koje je dobilo prethodnu saglasnost Agencije za obavlјanje funkcije člana nadzornog odbora. (2) Zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti iz stava (1) ovoga člana podnosi banka ili osnivači za mandat koji ne može biti duži od četiri godine, najmanje tri mjeseca prije isteka mandata člana nadzornog odbora. (6) Ako je održavanje vanredne skupštine zakazano van mjesta sjedišta banke, obavještenje iz stava (3) ovog člana mora biti u istom roku upućeno svakom dioničaru preporučenim pismom, telefaksom ili elektronskom poštom, na adresu iz Liste dioničara iz stava (4) ovog člana. (7) Vanredna skupština dioničara se može održati samo u slučaju da su dioničari ili punomoćnici dioničara koji imaju 50% ukupnih dionica sa pravom glasa prisutni i da su u mogućnosti da glasaju. Bilo koji korak poduzet na vanrednoj skupštini mora biti odobren od dvije trećine zastuplјenih dionica. Član 45. (Nadležnosti skupštine) (3) Kompletan zahtjev iz stava (2) ovog člana banka dostavlјa najkasnije 60 dana prije zakazivanja skupštine na kojoj će se o istom odlučivati. (4) Upis statusne promjene banke u registru poslovnih subjekata ne može se izvršiti bez prethodne saglasnosti Agencije za statusnu promjenu. n) osnivanju, reorganizaciji i likvidaciji supsidijarnih lica i odobravanju njihovih statuta; (6) Agencija će odbit zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti za obavlјanje funkcije člana nadzornog odbora banke ako ocijeni: a) da kandidat za člana nadzornog odbora ne ispunjava uslove iz člana 48. ovog zakona ili b) da banka nije izvršila procjenu kandidata za članove nadzornog odbora ili rezultati procjene kandidata upućuju da on nije primjeren u skladu sa podzakonskim propisom Agencije. (7) Ako Agencija odbije zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora, banka ne može podnijeti ponovni zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti za isto lice dok se ne uklone razlozi navedeni u rješenju Agencije zbog kojih je izdavanje saglasnosti odbijeno. Član 52. (Prijedlog za razrješenje postojećeg člana nadzornog odbora) (1) U slučaju promjena članova nadzornog odbora u toku trajanja mandata banka podnosi Agenciji zahtjev za davanje prethodne saglasnosti za izbor novog kandidata za člana nadzornog odbora, te uz isti prilaže potrebnu dokumentaciju iz člana 48. ovog zakona, kao i prijedlog odluke o razrješenju dosadašnjeg člana nadzornog odbora, sa detalјnim obrazloženjem razloga razrješenja. (2) Ako banka, prilikom razrješenja postojećeg člana nadzornog odbora nema prijedlog za novog kandidata, dužna je da Agenciji dostavi potpun zahtjev za davanje prethodne saglasnosti za novog kandidata istovremeno, a najkasnije 30 dana od dana razrješenja člana nadzornog odbora. (3) Novi član nadzornog odbora iz stava (1) ovog člana bira se na period do isteka mandata člana nadzornog odbora kojem je mandat prestao, odnosno koji je razriješen. Član 53. (Ukidanje saglasnosti za obavlјanje funkcije člana nadzornog odbora banke) (1) Agencija će ukinuti saglasnost za člana nadzornog odbora banke ako: a) je član nadzornog odbora dobio saglasnost na osnovu davanja neistinite ili netačne dokumentacije ili neistinito prezentiranih podataka koji su bitni za obavlјanje funkcije člana nadzornog odbora; o) naknadama članovima nadzornog odbora i odbora za reviziju; p) poslovniku o radu skupštine banke; r) ograničenju ili isklјučenju prava preče kupnje novih dionica u okviru odluke o emisiji novih dionica postojeće ili nove klase; (3) Nadzorni odbor banke mora imati najmanje dva nezavisna člana. Pod nezavisnim članom smatra se lice koje nema direktno ili indirektno kvalificirano učešće u vlasništvu ni u banci, ni u članu bankarske grupe kojoj banka pripada, nije član uprave banke ili bilo kojeg njenog ovisnog ili s njom povezanog društva najmanje pet godina, nije zaposlenik banke ili bilo kojeg njenog ovisnog ili s njom povezanog društva najmanje tri godine, ne prima niti je primao drugu značajniju dodatnu isplatu od banke osim naknade za rad u nadzornom odboru, ne računajući eventualnu dividendu (to se posebno odnosi na učešće u bonusima i drugim oblicima nagrađivanja koji ovise o rezultatima poslovanja banke, kao što su opcije na dionice), niti drugi osnov povezanosti sa bankom zbog kojih bi bio ili mogao biti spriječen da na objektivan i nepristrasan način nadgleda poslovanje banke, odnosno rad uprave banke. Agencija može propisati dodatne uslove koje lica moraju ispuniti da bi se smatrala nezavisnim članom nadzornog odbora banke. (4) Članovi nadzornog odbora banke moraju kao cjelina imati potrebna stručna znanja, sposobnosti i iskustva za neovisno i samostalno nadziranje poslovanja banke i rada uprave banke, a najmanje jedna polovina kandidata za članove nadzornog odbora mora posjedovati posebna znanja i iskustva iz oblasti neophodnih za uspješno poslovanje banke (rad u bankarstvu, finansijskim organizacijama i sl.). (5) Najmanje jedan član nadzornog odbora aktivno poznaje jedan od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH i ima prebivalište na teritoriji BiH. (6) Član nadzornog odbora banke može biti lice koje, u svakom trenutku, ispunjava slјedeće uslove: a) koje ima dobar ugled; b) koje ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za ispunjavanje obaveza iz svoje nadležnosti; c) koje nije u sukobu interesa u odnosu na banku, dioničare, članove nadzornog odbora, nositelјe klјučnih funkcija i uprave banke i druge zainteresirane strane; d) koje je spremno i u mogućnosti da posveti dovolјno vremena za ispunjavanje obaveza i odgovornosti iz nadležnosti nadzornog odbora i e) koje može biti član nadzornog odbora prema odredbama propisa o privrednim društvima. (5) Nadzorni odbor banke obavijestiće Agenciju o datumu održavanja i dnevnom redu sjednice nadzornog odbora banke, sazvane na zahtjev Agencije, u roku predviđenom za obavještavanje članova nadzornog odbora banke. Član 55. (Nadležnosti nadzornog odbora) U skladu sa nadležnostima, nadzorni odbor banke: a) saziva sjednice skupštine banke i utvrđuje prijedlog dnevnog reda; b) utvrđuje prijedloge odluka za skupštinu banke i kontroliše njihovo provođenje; c) bira predsjednika nadzornog odbora; d) utvrđuje prijedlog poslovne politike i strategiju banke i plan poslovanja i podnosi skupštini banke na konačno usvajanje, te utvrđuje strategiju i politike preuzimanja rizika i upravlјanje rizicima u poslovanju, program za održavanje adekvatnosti regulatornog kapitala i provođenje postupaka internog procesa procjene adekvatnosti kapitala banke prema njenom profilu rizika i osigurava uslove za njihovo provođenje; e) usvaja plan oporavka banke; f) odlučuje o organizacionoj strukturi banke koja osigurava jasnu i preciznu podjelu nadležnosti, dužnosti i odgovornosti organizacionih dijelova u banci na način kojim se sprečava sukob interesa i osigurava transparentan i dokumentovan proces donošenja i provođenja poslovnih odluka u skladu sa utvrđenim nadležnostima i ovlaštenjima; (7) Ako je za člana nadzornog odbora banke predloženo lice koje je bilo član nadzornog odbora, uprave ili interni revizor u banci kod koje je od strane Agencije ili drugog nadležnog organa uvedena privremena uprava, odnosno eksterni upravnik, pokrenut postupak likvidacije ili stečaja, Agencija cijeni izdavanje prethodne saglasnosti za takvog kandidata, pod uslovom da utvrdi da kandidat nije bio povezan sa razlozima uvođenja privremene uprave, odnosno eksternog upravnika, odnosno pokretanja postupka likvidacije ili stečaja. (8) Smatra se da lice nema dobar ugled, koje je pravomoćno osuđeno, lice protiv kojeg se vode postupci za krivična djela iz oblasti finansija, tržišta kapitala, pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti ili kojem je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja bankarske ili druge finansijske djelatnosti ili obavljanje funkcije člana nadzornog odbora. (10) Predsjednik i članovi nadzornog odbora banke upisuju se u registar kod Komisije za VP, u skladu sa propisanim uslovima i rokovima i u evidenciju banaka Agencije. (11) Članovima nadzornog odbora može se isplatiti naknada za rad. l) izboru društva za reviziju; m) donošenju primjerene politike za izbor i procjenu ispunjenja uslova za članove nadzornog odbora i samoprocjenu rada nadzornog odbora, u skladu sa aktima Agencije; b) član nadzornog odbora više ne ispunjava uslove za članstvo u nadzornom odboru banke iz člana 48. ovoga zakona; c) član nadzornog odbora krši odredbe o dužnostima i odgovornostima nadzornog odbora iz čl. 55. i 56. ovoga zakona; d) lice u roku od šest mjeseci od izdavanja saglasnosti ne stupi na dužnost na koju se saglasnost odnosi; e) Agencija imenuje eksternog ili posebnog upravnika. (2) Ukidanje saglasnosti Agencije znači prestanak obavlјanja funkcije člana nadzornog odbora banke. (3) Radi provođenja postupka iz stava (1) ovoga člana Agencija obavlјa kontrolu na način koji omogućuje da se provjeri postoje li činjenice i okolnosti iz stava (1) ovoga člana. t) periodično revidira usvojene politike i procedure i druge interne akte banke, koje je nadzorni odbor usvojio; u) odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje ili davanje u lizing, i druge transakcije imovinom, direktno ili posredstvom supsidijarnih društava u toku poslovne godine u obimu od 15% do 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine banke po bilansu stanja na kraju prethodne godine; v) predlaže skupštini kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje ili davanje u lizing, i druge transakcije imovinom, direktno ili posredstvom supsidijarnih društava u toku poslovne godine u obimu većem od 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine banke po bilansu stanja na kraju prethodne godine; z) daje prethodnu saglasnost za zaključivanje pravnog posla koji dovodi do ukupne izloženosti banke od 10% priznatog kapitala prema jednom licu ili grupi povezanih lica ili do svakog narednog povećanja ove izloženosti; aa) donosi poslovnik o radu i poslovnike o radu svojih odbora; bb) obavještava Agenciju i druge nadležne organe i institucije o nepravilnostima utvrđenim u nadzoru poslovanja banke; (4) Ako Agencija ukine saglasnost za imenovanje člana nadzornog odbora, skupština banke dužna je, na prvoj narednoj sjednici, koja mora biti hitno sazvana, donijeti odluku o razrješenju člana nadzornog odbora i imenovanju novog člana. Član 54. (Održavanje sjednica) (1) Sjednice nadzornog odbora banke održavaju se najmanje jednom tromjesečno, a u sjedištu banke najmanje jednom godišnje. (2) Prilikom sazivanja, održavanja i odlučivanja na sjednicama, nadzorni odbor dužan je postupati u skladu sa zakonskim i drugim propisima, statutom banke, poslovnikom o radu nadzornog odbora i drugim propisima, pravilima i standardima koji se primjenjuju u poslovanju banke i dioničkih društava. (3) Ako Agencija ocijeni potrebnim, predstavnici Agencije mogu prisustvovati i učestvovati u radu sjednica nadzornog odbora. (4) Nadzorni odbor banke održaće vanrednu sjednicu ako to Agencija zahtijeva radi razmatranja određenih pitanja. (3) Zahtjevu iz stava (2) ovoga člana potrebno je priložiti dokaze o ispunjavanju uslova iz člana 48. ovog zakona, prijedlog odluke nadzornog odbora za izbor kandidata za člana nadzornog odbora, kao i uvjerenje od nadležnog organa da nije osuđivan za krivična djela iz oblasti finansija, tržišta kapitala, pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti ili da mu nije izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja bankarske ili druge finansijske djelatnosti ili obavljanje funkcije člana nadzornog odbora i uvjerenje od nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak za ista djela. (4) U postupku odlučivanja o prethodnoj saglasnosti Agencija izdaje prethodnu saglasnost iz stava (1) ovoga člana na rok predloženog trajanja mandata. (5) Agencija odlučuje o izdavanju prethodne saglasnosti iz stava (1) ovoga člana na osnovu: (7) Nadzorni odbor zastupa banku prema članovima uprave. (8) Članovi nadzornog odbora dužni su: a) zauzimati stavove o nalazima Agencije u postupcima supervizije banke i to u roku od 30 dana od dana dostave zapisnika Agencije o obavlјenoj superviziji; b) nadzirati primjerenost postupaka i efikasnost interne revizije; c) razmatrati nalaze interne revizije; d) odmah obavijestiti Agenciju o: 1) imenovanju ili prestanku svoje funkcije u upravnim i nadzornim tijelima drugih pravnih lica; 2) pravnim poslovima na osnovu kojih je sam član nadzornog odbora ili neko od njegove uže porodice neposredno ili posredno stekao dionice ili poslovna učešća u pravnom licu na osnovu kojih je taj član nadzornog odbora zajedno s članovima svoje uže porodice stekao kvalificirano učešće u tom pravnom licu ili na osnovu kojih je njihovo učešće palo ispod granice kvalificiranog učešća; 3) svim materijalno značajnim informacijama koje mogu negativno uticati na podobnost lica koja imaju kvalifikovano, značajno ili kontrolno učešće u banci ili na podobnost članova nadzornog odbora ili uprave banke; a) dokumentacije iz stava (3) ovoga člana, b) podataka o izrečenim kaznama i postupcima koji se vode protiv kandidata za člana nadzornog odbora u skladu sa podzakonskim propisima Agencije, i c) ostalih podataka i informacija kojima raspolaže. n) podnosi skupštini izvještaj o radu nadzornog odbora sa godišnjim izvještajem o poslovanju banke, finansijskim izvještajima, izvještajem društva za reviziju, izvještaja interne revizije i odbora za reviziju; o) predlaže raspodjelu i način upotrebe dobiti i način pokrića gubitka; (11) U smislu stava (10) ovog člana, dužni su prijaviti nadzornom odboru svaki interes u pravnom licu sa kojim banka ima poslovni odnos ili namjerava stupiti u poslovni odnos. (12) Ukoliko članovi nadzornog odbora imaju direktni ili indirektni interes u banci ili drugom pravnom licu koje je povezano sa bankom, ne mogu odlučivati o pitanjima koja se na to odnose. (13) Nadzorni odbor banke dužan je osigurati uslove za provođenje naloženih supervizorskih mjera. (14) Članu nadzornog odbora za zaključivanje ugovora sa bankom ili drugim licem povezanim sa bankom, osim za obavljanje poslova člana ovog odbora, potrebna je saglasnost nadzornog odbora. (15) Član nadzornog odbora koji zaključi ugovor iz stava (14) ovog člana, a za čije zaključivanje ne dobije saglasnost nadzornog odbora, dužan je banci da vrati sve ono što je na osnovu tog ugovora primio, osim ako nadzorni odbor nije dao naknadnu saglasnost na takav ugovor. (16) Nadzorni odbor banke odgovoran je za tačnost svih izvještaja o poslovanju banke, njenom finansijskom stanju, rezultatima poslovanja i kapitalu banke upućenih dioničarima banke, koji se javno objavlјuju, kao i regulatornih izvještaja koji se dostavlјaju Agenciji. Član 57. (Odbori nadzornog odbora) (1) Nadzorni odbor imenuje odbor za reviziju, odbor za naknade, odbor za rizike, odbor za imenovanja i druge odbore. (2) Nadzorni odbor banke koja je značajna s obzirom na veličinu, internu organizaciju i vrstu, obim i složenost poslova koje obavlјa dužan je pored odbora za reviziju osnovati odbor za naknade, odbor za imenovanja i odbor za rizike. (3) Ako banka nije značajna s obzirom na veličinu, internu organizaciju i vrstu, obim i složenost poslova i nema odbor za naknade ili odbor za imenovanja, nadzorni odbor dužan je izvršavati zadatke iz člana 60. i/ili člana 62. ovog zakona. p) imenuje i razrješava upravu banke i nadzire njen rad; r) imenuje i razrješava sekretara banke, te imenuje i razrješava nosioce klјučnih funkcija u banci, predlaže eksternog revizora banke i imenuje internog revizora; s) imenuje i razrješava odbor za reviziju, odbor za naknade, odbor za rizike, odbor za imenovanja, odbor za glasanje i druge specijalizirane odbore koji mu pružaju stručnu pomoć u vršenju nadzora poslovanja banke; cc) odobrava emisiju novih dionica postojeće klase u iznosu do trećine zbira nominalne vrijednosti postojećih dionica i određuje iznos, vrijeme prodaje i cijenu ovih dionica koja ne može biti manja od prosječne tržišne vrijednosti postojećih dionica iste klase u 30 uzastopnih dana prije dana donošenja odluke i dd) obavlјa druge poslove u skladu sa zakonskim i drugim propisima, statutom i drugim internim aktima donesenih na osnovu statuta. Član 56. (Dužnosti i odgovornosti članova nadzornog odbora banke) (1) Nadzorni odbor nadzire poslovanje banke i rad uprave. (2) Nadzorni odbor može da pregleda i ispituje poslovne knjige i dokumentaciju banke, blagajnu, vrijednosne papire i druge stvari u koju svrhu može koristiti pojedine svoje članove ili angažovati stručnjake ili dati nalog društvu za reviziju za ispitivanje godišnjih finansijskih izvještaja banke. (3) Pravo da pregleda i ispituje knjige i dokumentaciju banke iz stava (2) ovog člana ima i svaki član nadzornog odbora banke. (4) Nadzorni odbor podnosi skupštini pisani izvještaj o radu, koji obuhvata obavljeni nadzor poslovanja banke i rada uprave, u kojem posebno navodi posluje li banka u skladu sa zakonom i aktima banke, odlukama skupštine, kao i da li su godišnji finansijski izvještaji sačinjeni u skladu sa stanjem u poslovnim knjigama i prikazuju li ispravno imovinsko i poslovno stanje banke, kao i daje mišljenje o godišnjim finansijskim izvještajima i prijedlogu uprave o raspodjeli dobiti i pokriću gubitka u banci. g) usvaja opće uslove poslovanja banke i druge opće akte banke, te odlučuje o njihovim izmjenama i dopunama; h) usvaja politiku naknada u banci, u skladu sa posebnim podzakonskim aktom Agencije kojim su propisani regulatorni zahtjevi u pogledu politike i prakse naknada; i) donosi politike i procedure za izbor i procjenu ispunjenja uslova za članove uprave banke, u skladu sa podzakonskim propisima Agencije; e) analizira i nadzire primjenu i adekvatno provođenje usvojenih strategija i politika za upravljanje rizicima i provođenje sistema unutrašnjih kontrola, f) izvještava nadzorni odbor o poduzetim aktivnostima, kao i o utvrđenim nepravilnostima odmah po njihovom saznanju, te predlaže način njihovog otklanjanja, g) izvještava nadzorni odbor o realizaciji preporuka po izvještajima o obavljenoj internoj i vanjskoj reviziji, h) dostavlja nadzornom odboru i skupštini poseban izvještaj o ugovorima zaklјučenim između banke i lica u posebnom odnosu sa bankom, i) izvještava nadzorni odbor o usklađenosti poslovanja banke sa zakonom, drugim propisima i standardima poslovanja, j) provodi postupak i predlaže nadzornom odboru prijedlog izbora društva za vanjsku reviziju banke, kao i u slučaju potrebe daje obrazloženi prijedlog za razrješenje društva za reviziju, j) osigurava uslove za uspostavu efikasnih kontrolnih funkcija u banci i nadzire njihovo funkcionisanje, što uklјučuje donošenje odluke o naknadama nosioca klјučnih funkcija u banci (interne revizije, upravlјanja rizicima i praćenja usklađenosti), kao i strateških godišnjih planova rada kontrolnih funkcija i usvajanje godišnjih i polugodišnjih izvještaja istih; k) usvaja izvještaje odbora za reviziju; (5) Članovi nadzornog odbora koji se ne slažu sa nekim dijelom izvještaja ili izvještajem u cjelini iz stava (4) ovog člana dužni su u pisanoj formi dostaviti skupštini svoje primjedbe. (6) Nadzorni odbor banke odgovoran je za uspostavljanje efikasnog sistema upravljanja u banci i za nadzor nad tim sistemom, a dužan je da osigura da uprava banke identifikuje rizike kojima je banka izložena, kao i izvrši kontrolu tih rizika u skladu sa odobrenim politikama i procedurama. l) utvrđuje godišnji plan poslovanja banke, uklјučujući i finansijski plan; m) usvaja izvještaj uprave o poslovanju po polugodišnjem i godišnjem obračunu, sa bilansom stanja i bilansom uspjeha i izvještajem interne revizije i izvještajem eksterne revizije i podnosi skupštini godišnji izvještaj o poslovanju banke, koji obavezno uklјučuje finansijski izvještaj i izvještaje eksternih revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju; (10) Članovi nadzornog odbora banke dužni su svoje obaveze i odgovornosti u skladu sa propisanim nadležnostima izvršavati u skladu sa interesima banke i zahtjevima savjesnog postupanja članova organa banke u skladu sa propisanim zahtjevima u pogledu sprečavanja sukoba interesa, odnosno usvojenom politikom za upravlјanje sukobom interesa banke. (1) Odbor za imenovanja dužan je: a) predlagati članove uprave; b) redovno, a najmanje jednom godišnje, procijeniti strukturu, veličinu, sastav i rad uprave i nadzornog odbora i, ako je potrebno, predložiti promjene; c) redovno, a najmanje jednom godišnje, procijeniti znanje, sposobnosti i iskustvo pojedinih članova uprave i nadzornog odbora, te uprave i nadzornog odbora kao cjeline, te o procjeni izvijestiti ta tijela; d) redovno preispitivati politike za odabir članova uprave i nadzornog odbora i imenovanje višeg rukovodstva i davati preporuke upravi i nadzornom odboru i, ako smatra potrebnim, predlagati njihove izmjene; e) kontinuirano, u mjeri u kojoj je to moguće, osigurati nepostojanje dominantnog uticaja pojedinaca ili male grupe pojedinaca pri odlučivanju uprave i nadzornog odbora u svrhu zaštite interesa banke u cjelini i f) obavlјati druge poslove određene propisima. (2) Dominantan uticaj iz stava (1) tačka e) ovog člana postoji u slučaju ostvarenja želјenih operativnih i finansijskih politika od strane nosioca uticaja, uprkos na prava i uticaj bilo koje druge strane. Dominantan uticaj se ostvaruje u slučaju kada nosilac uticaja izdaje naloge vezano za operativne i finansijske politike drugom društvu čija uprava je dužna postupiti po istim neovisno od toga da li će to društvo ostvariti koristi. Član 61. (Odbor za rizike) (1) Članovi odbora za rizike moraju imati odgovarajuće znanje, sposobnost i stručnost kako bi u potpunosti razumjeli i pratili strategiju rizika i sklonost preuzimanju rizika banke. (2) Odbor za rizike dužan je izvještavati nadzorni odbor o provođenju strategije za preuzimanje i upravljanje rizicima, adekvatnosti i načinu provođenja usvojenih politika i procedura za upravljanje rizicima, kao i o adekvatnosti i pouzdanosti cjelokupnog sistema za upravljanje rizicima, pomagati i nadzirati provođenje usvojenih strategija, te savjetovati nadzorni odbor o ukupnoj trenutnoj i budućoj sklonosti preuzimanja rizika, ne dovodeći pri tom u pitanje odgovornost nadzornog odbora i uprave u cjelokupnom upravljanju rizicima i nadziranju banke. (4) Članovi odbora za naknade, odbora za rizike i odbora za imenovanja imenuju se iz redova članova nadzornog odbora banke, odnosno članova nadzornog odbora i najviše jednog lica iz stručne službe u banci. Svaki od odbora mora imati najmanje tri člana, od kojih jedan mora biti imenovan za predsjednika odbora. (5) Agencija će donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje zadatke i način organizacije i rada pojedinog odbora iz ovoga člana, te način i obim primjene zahtjeva za osnivanje odbora. Član 58. (Odbor za reviziju) (1) Odbor za reviziju pruža stručnu pomoć nadzornom odboru banke u vršenju nadzora nad poslovanjem banke i radom uprave banke. (2) Odbor za reviziju za svoj rad direktno odgovara nadzornom odboru banke, a članove imenuje nadzorni odbor na period od četiri godine, uz mogućnost imenovanja na dva uzastopna mandata. (3) Odbor za reviziju čine najmanje tri člana, u svakom slučaju broj članova mora biti neparan, koji imaju stručna znanja i iskustva iz oblasti finansija, revizije i računovodstva, pri čemu predsjednik i član odbora za reviziju ne može biti član nadzornog odbora i uprave, zaposlen niti imati direktni ili indirektni finansijski interes u toj banci, a izuzev naknade po osnovu te funkcije, od kojih najmanje jedan mora biti lice koje ima profesionalno zvanje ovlaštenog revizora u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija i znanje jednog od službenih jezika. (4) Članovi odbora za reviziju mogu biti lica koja su članovi nadzornog odbora i uprave unutar bankarske grupe kojoj banka pripada, ukoliko ispunjavaju uslove iz stava (3) ovog člana. (2) Članovi uprave banke moraju obavlјati poslove iz zakonom propisanih nadležnosti uprave banke, biti u radnom odnosu u banci sa punim radnim vremenom. (3) Najmanje jedan član uprave banke mora aktivno znati jedan od jezika koji su u službenoj upotrebi u BiH i imati prebivalište na teritoriji BiH. (4) Članovi uprave banke dužni su postupati u skladu sa propisanim zahtjevima u pogledu sprečavanja sukoba interesa, odnosno usvojenom politikom za upravlјanje sukobom interesa banke. (5) Ako statutom nije drugačije uređeno, članovi uprave zajedno zastupaju i predstavljaju banku u pravnom prometu na način kako je to utvrđeno statutom banke. Ni jedan član uprave ne može biti ovlašten da banku zastupa pojedinačno u cjelokupnom obimu poslova iz djelatnosti banke. (6) Agencija propisuje posebnim podzakonskim aktom kriterije i postupke za procjenu dobrog ugleda i dovolјnog iskustva članova uprave banke, kao i mjere koje banka poduzima u slučaju neispunjenja kriterija. Član 64. (Uslovi za članove uprave banke) (1) Uprava banke mora imati najmanje tri člana koji organizuju, vode poslovanje i zastupaju banku, od kojih je jedan predsjednik uprave. (2) Član uprave banke može biti lice koje, u svakom trenutku ispunjava slјedeće uslove: a) koje ima dobar ugled; b) VSS-VII stepen stručne spreme, odnosno visoko obrazovanje prvog ciklusa (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa Bolonjskog sistema studiranja; c) koje ima potreban nivo i profil edukacije i obuke i odgovarajuće praktično iskustvo potrebno za vođenje poslova banke; d) koje nije u sukobu interesa u odnosu na banku, dioničare, članove nadzornog odbora, nositelјe klјučnih funkcija i upravu banke; e) za koje je na osnovu dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaklјučiti da će pošteno i savjesno obavlјati poslove člana uprave banke; f) i druge uslove za člana uprave prema odredbama propisa o privrednim društvima. Član 59. (Nadležnosti odbora za reviziju) (1) Odbor za reviziju: a) predlaže nadzornom odboru plan rada interne revizije, b) razmatra izvještaje interne revizije i drugih kontrolnih funkcija, te daje mišljenje o ovim izvještajima, c) razmatra godišnje finansijske izvještaje i izvještaje o poslovanju banke, sa izvještajem društva za reviziju, koji se podnose nadzornom odboru i skupštini banke i druge finansijske izvještaje, te daje mišlјenje po istim, d) ispituje primjenu računovodstvenih standarda u pripremi finansijskih izvještaja, e) kojem je izrečena mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti, kao i tri puta izrečena opomena iz člana 155. ovog zakona, u toku prethodne četiri godine. (5) Ako je za člana uprave banke predloženo lice koje je bilo član nadzornog odbora, uprave ili interni revizor u banci kod koje je od strane Agencije ili drugog nadležnog organa uveden eksterni upravnik, odnosno privremena uprava, pokrenut postupak likvidacije ili stečaja, Agencija cijeni izdavanje prethodne saglasnosti za takvog kandidata, pod uslovom da utvrdi da kandidat nije bio povezan sa razlozima uvođenja eksternog upravnika, odnosno privremene uprave, pokretanja postupka likvidacije ili stečaja. (6) Agencija donosi podzakonski propis kojim se pobliže uređuju: a) uslovi iz stava (2) ovoga člana za članstvo u upravi banke; b) postupak za izdavanje prethodne saglasnosti; c) dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za izdavanje prethodne saglasnosti za imenovanje članova uprave banke i d) sadržaj politike iz člana 55. stav (1) tačka i) ovoga zakona i dinamika procjene ispunjenja uslova za članove uprave banke. Član 65. (Prethodna saglasnost za obavlјanje funkcije predsjednika uprave banke) (1) Za predsjednika uprave banke može biti imenovano samo lice koje je dobilo prethodnu saglasnost Agencije za obavlјanje funkcije predsjednika uprave banke. (2) Zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti iz stava (1) ovog člana podnosi banka najmanje tri mjeseca prije isteka mandata predsjednika uprave. Predsjednik uprave banke se imenuje na period od četiri godine. Isto lice može biti imenovano za predsjednika uprave banke više puta bez ograničenja. (3) Zahtjevu iz stava (2) ovog člana potrebno je priložiti dokaze o ispunjavanju uslova iz člana 64. ovog Zakona. (4) Kandidat za predsjednika uprave banke obavezan je dostaviti Agenciji i program rada banke za period od četiri godine i prijedlog za članove uprave. 4) svim bitnim promjenama u aktivnostima, organizaciji i cjelokupnom stanju banke ili o svim materijalno značajnim pogoršanjima nakon njihovog saznanja, uključujući kršenje propisa, kao i akata Agencije; e) nadzirati provedbu poslovne politike banke, strateških cilјeva i strategije i politike preuzimanja rizika i upravlјanja njima i f) nadzirati postupak objave i priopćavanja informacija o finansijskom stanju i poslovanju banke prema javnosti. (9) Članovi nadzornog odbora banke solidarno odgovaraju banci za štetu koja nastane kao poslјedica činjenja, nečinjenja ili propuštanja ispunjavanja njihovih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti obavlјanja nadzora nad upravlјanjem bankom postupali savjesno u skladu sa profesionalnim i etičkim standardima propisanim podzakonskim aktima Agencije. Član 62. (Odbor za naknade) (1) Nadzorni odbor banke imenuje odbor za naknade, u skladu sa posebnim propisima koje će donijeti Agencija u segmentu politika i praksi naknada zaposlenicima u banci. c) prezentacije iz stava (7) ovog člana; d) podataka o izrečenim kaznama i mjerama zabrane i postupcima koji se vode protiv kandidata za člana uprave, iz člana 64. ovog zakona i izrečenim opomenama iz člana 155. ovog zakona; e) ostalih podataka i informacija kojima raspolaže. (9) Agencija će odbit zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti za obavlјanje funkcije predsjednika uprave banke ako ocijeni: a) da kandidat za predsjednika uprave banke ne ispunjava uslove iz člana 64. ovog zakona ili b) da podaci i informacije iz stava (8) ovog člana upućuju na to da kandidat za predsjednika uprave banke nije primjeren. (10) Lice koje je dobilo prethodnu saglasnost za obavlјanje funkcije predsjednika uprave banke dužno je prije nego što bude imenovano na tu funkciju u drugoj banci ponovo dobiti prethodnu saglasnost Agencije. Odredbe st. (2) do (9) ovog člana na odgovarajući se način primjenjuju na saglasnost iz ovog stava. (11) Ukoliko lice koje je obavlјalo funkciju predsjednika uprave banke, nadzorni odbor želi ponovo imenovati, dužno je dobiti prethodnu saglasnost Agencije za obavlјanje funkcije predsjednika uprave banke. (12) U slučaju da je predsjednik uprave razriješen ili iz drugog razloga spriječen da obavlja funkciju predsjednika uprave u trajanju dužem od mjesec dana, nadzorni odbor banke može, bez prethodne saglasnosti Agencije, imenovati novog predsjednika uprave kao vršioca dužnosti najduže na period od 90 dana od dana imenovanja, pri čemu mora ispunjavati uslove za imenovanje članova uprave propisane ovim zakonom. (13) Ukidanje saglasnosti Agencije znači istovremeno i prestanak obavlјanja funkcije predsjednika uprave banke. Član 66. (Prethodna saglasnost za članove uprave) (1) Članom uprave banke može biti imenovano samo lice koje je dobilo prethodnu saglasnost Agencije za obavlјanje funkcije člana uprave. (2) Na izdavanje prethodne saglasnosti za obavlјanje funkcije člana uprave na odgovarajući način primjenjuju se odredbe člana 65. ovog zakona. Član 67. (Dužnosti i odgovornosti članova uprave banke) (2) Nadzorni odbor banke dužan je uspostaviti odbor za naknade na način da može utvrđivati kompetentne i nezavisne procjene o politikama i praksama u pogledu pravilnog strukturiranja naknada u skladu sa preuzetim rizicima, održavanjem adekvatnog kapitala i likvidnošću banke, a na osnovu kojih će nadzorni odbor banke moći donijeti odgovarajuću odluku. (3) U smislu stava (2) ovog člana, Odbor za naknade je nadležan za utvrđivanje prijedloga politika naknada, uzimajući pri tome u obzir sve propisane zahtjeve u pogledu uvažavanja dugoročnih interesa dioničara, investitora, klijenata, regulatora, supervizora i drugih zainteresiranih strana, kao i javnog interesa. Odjelјak D. Uprava banke Član 63. (Sastav uprave banke) (1) Upravu banke čine predsjednik i članovi uprave. (3) Smatra se da lice nema dobar ugled, koje je pravomoćno osuđeno i lice protiv kojeg se vode postupci za krivična djela iz oblasti finansija, tržišta kapitala, pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti ili kojem je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja bankarske ili druge finansijske djelatnosti ili obavljanje funkcije člana uprave. (4) Član uprave banke ne može biti lice koje je: a) član nadzornog odbora druge banke u BiH, osim ako je ta banka povezano lice sa bankom čiji je on član uprave u skladu sa članom 49. stav (3) ovog zakona, b) lice koje prema odredbama drugih zakona ne može biti član uprave, c) pravosnažno osuđeno za krivično djelo na bezuslovnu kaznu zatvora ili pravosnažno osuđeno za krivično djelo koje ga čini nepodobnim za obavljanje te funkcije, d) se nalazi ili se u posljednje dvije godine nalazilo na funkciji direktora ili zamjenika direktora Agencije, k) odlučivanje o drugim pitanjima vezanim za organizovanje rada i poslovanja banke, a koja nisu u nadležnosti skupštine i nadzornog odbora banke. (2) Članovi uprave banke dužni su periodično, a najmanje jedanput godišnje, preispitati učinkovitost sistema upravlјanja bankom, uklјučujući primjerenost postupaka i efikasnosti kontrolnih funkcija, svoje zaklјučke dokumentirati i o njima obavijestiti nadzorni odbor te poduzeti odgovarajuće mjere za ispravlјanje utvrđenih nedostataka. (3) Članovi uprave banke solidarno odgovaraju banci za štetu koja nastane kao poslјedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja svojih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti upravlјanja bankom postupali s pažnjom dobrog i savjesnog privrednika. Član 68. (Informisanje nadzornog odbora) (1) Uprava banke dužna je bez odgađanja, u pisanom obliku, informisati nadzorni odbor banke o: a) svakom pogoršanju finansijskog stanja banke ili postojanju opasnosti od tog pogoršanja, kao i o drugim činjenicama koje mogu znatno uticati na finansijsko stanje banke, naročito ako kapital banke padne ispod iznosa minimalnog kapitala iz člana 24. ovog zakona ili minimalne stope adekvatnosti regulatornog kapitala iz člana 27. stav (2) ovog zakona, odnosno značajnijeg smanjenja stope adekvatnosti regulatornog kapitala, b) ako je ugrožena likvidnost ili solventnost banke, c) ako nastupe okolnosti za prestanak važenja dozvole za rad, razlozi za ukidanje dozvole za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za pružanje pojedine finansijske usluge, k) prati i razmatra, sa društvom za reviziju banke, godišnje revizije finansijskih izvještaja banke, l) predlaže nadzornom odboru banke da se određena pitanja u vezi sa internom i vanjskom revizijom uvrste u dnevni red skupštine banke, m) podnosi nadzornom odboru tromjesečni, polugodišnji i godišnji izvještaj o svom radu, i n) saziva sjednicu nadzornog odbora ukoliko smatra da su ugroženi interesi dioničara ili utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti nadzornog odbora i uprave. (2) Član uprave banke dužan je bez odgađanja, u pisanom obliku, informisati nadzorni odbor banke o: a) svom izboru ili opozivu u nadzorno tijelo drugog pravnog lica i izboru i opozivu svog člana uže porodice, b) pravnim poslovima na osnovu kojih je sam član uprave ili neko od članova njegove uže porodice direktno ili indirektno stekao dionice ili poslovna učešća u pravnom licu na osnovu kojih je sam član uprave zajedno sa članovima svoje uže porodice stekao kvalificirano učešće u tom drugom pravnom licu ili na osnovu kojih je njihovo učešće palo ispod granice kvalificiranog učešća. Član 69. (Ukidanje i prestanak važenja rješenja za predsjednika i članove uprave banke) (1) Agencija će ukinuti rješenje kojim je data saglasnost za obavlјanje funkcije predsjednika ili člana uprave banke, ako je predsjednik ili član uprave banke dobio saglasnost na osnovu davanja neistinite ili netačne dokumentacije ili neistinito prezentiranih podataka koji su bitni za obavlјanje funkcije predsjednika ili člana uprave banke. (2) Agencija će ukinut rješenje kojim je data saglasnost za obavlјanje funkcije predsjednika ili člana uprave banke: a) ako predsjednik ili član uprave banke više ne ispunjava uslove za članstvo u upravi banke iz člana 64. stava (1) ovog zakona; b) ako je predsjedniku ili članu uprave banke izrečena treća opomena Agencije u poslјednje četiri godine; c) ako imenuje eksternog ili posebnog upravnika, ili pokrene postupak likvidacije banke. (3) Agencija može ukinuti rješenje kojim je data saglasnost za obavlјanje funkcije predsjednika ili člana uprave banke: a) ako predsjednik ili član uprave banke nije osigurao provođenje ili nije proveo supervizorske mjere koje je naložila Agencija; b) ako je predsjednik ili član uprave banke teže prekršio dužnosti člana uprave iz člana 67. ovog zakona; c) ako je predsjednik ili član uprave banke prekršio dužnosti člana uprave iz člana 68. ovog zakona. (4) Rješenje kojim je data saglasnost za obavlјanje funkcije predsjednika ili člana uprave banke prestaje da važi ako: a) lice u roku od šest mjeseci od dana izdavanja saglasnosti nije imenovano ili nije stupilo na dužnost člana uprave, b) licu istekne ugovor o radu u banci, i to na dan isteka ugovora. (5) Smatrat će se da je predsjednik ili član uprave banke teže prekršio obaveze iz člana 67. ovog zakona ako je zbog tog kršenja bila ugrožena likvidnost ili solventnost banke. (2) Odbor za reviziju je dužan, kada ocijeni da banka posluje suprotno zakonu i drugom propisu, statutu ili drugom aktu banke, da nadzornom odboru banke daje preporuke za otklanjanje uočenih nezakonitosti i nepravilnosti, kao i zahtijeva sazivanje vanredne sjednice skupštine banke u slučaju da ustanovlјene nezakonitosti i nepravilnosti mogu imati teže posljedice na poslovanje banke. (3) Članovi odbora za reviziju održavaju sastanke najmanje jednom u tri mjeseca, a po potrebi i češće, u pravilu u sjedištu banke. Član 60. (Odbor za imenovanja) b) programa rada banke iz stava (4) ovog člana; (1) Članovi uprave banke dužni su osigurati: a) zakonitost poslovanja banke i usklađenost poslovanja sa propisima donesenim na osnovu zakona, drugim propisima, općeprihvaćenim standardima i pravilima struke; b) provođenje supervizorskih mjera naloženih od strane Agencije; c) izvršavanje odluka skupštine i nadzornog odbora banke; d) provođenje usvojenih strategija, politika, pravila i procedura u svakodnevnom poslovanju banke, naročito pravila u upravlјanju rizicima, procjeni internog kapitala banke, uspostavi kontrolnih funkcija i sistema internih kontrola u svim poslovnim aktivnostima i linijama banke; e) odlučivanje o izloženostima banke u skladu sa ovlaštenjima koje je utvrdio nadzorni odbor banke; (6) Nadzorni odbor i uprava banke su dužni da u skladu sa zakonskim nadležnostima poduzimaju pravovremene i adekvatne mjere radi sprečavanja nezakonitih ili neprimjerenih radnji i uticaja koji su štetni ili nisu u najbolјem interesu banke i njenih dioničara, deponenata, klijenata, regulatora, supervizora i drugih zainteresiranih strana i koje vrše lica koja imaju značajno ili kontrolno učešće u toj banci. (7) Ukoliko više nisu ispunjene pravne ili statutarne odredbe za normalno funkcioniranje nadzornog odbora i uprave banke u skladu sa odredbama ovog zakona, Agencija će poduzeti propisanu supervizorsku mjeru definirajući vremenski rok za promjenu sastava nadzornog odbora i uprave banke. Ukoliko se u okviru zadatog vremenskog roka ne otklone propusti, Agencija može oduzeti dozvolu za rad banci, u skladu sa članom 22. ovog zakona. f) analizu efikasnosti primjene usvojenih politika i procedura i izvještavanje nadzornog odbora o rezultatima analize, sa odgovarajućim prijedlozima za unapređenje efikasnosti istih; g) redovno izvještavanje nadzornog odbora banke o poslovanju banke u skladu sa zakonskim i drugim propisima, statutom i internim aktima banke; h) informisanost zaposlenika o svim internim aktima banke kojima se uređuju njihova prava i obaveze u radnom procesu; (11) Agencija može propisati da izjava iz stava (1) ovog člana sadrži i druge podatke. Odjelјak E. Sekretar, prokura i udruženje banaka Član 71. (Sekretar) Banka ima sekretara. Odgovornost, kvalifikacije, te postupak i nadležnost za imenovanje i razrješenje utvrđuju se statutom banke. Visina novčane naknade, kao i druga pitanja uređuju se ugovorom. Član 72. (Prokura) (1) Uprava banke dužna je pri upisu prokuriste u sudski registar upisati i ograničenje prokure. (2) Uslovi koje treba ispunjavati lice kojem se daje prokura, vrsta i način davanja prokure, obim ovlasti iz prokure, uklјučujući i ograničenja u poduzimanju određenih radnji od strane prokuriste, utvrđuju se statutom banke. (3) Agencija će detalјnije propisati uslove za izdavanje prokure. Član 73. (Udruženje banaka) (1) Banke mogu osnovati nezavisno profesionalno bankarsko udruženje radi unapređivanja vlastitog poslovanja i usklađivanja svoje djelatnosti sa zahtjevima tržišta, propisima, pravilima struke i međunarodnim standardima. (2) Ugovorom o osnivanju udruženja banaka utvrđuju se naziv, djelatnost i sjedište udruženja, zastupanje udruženja i odgovornost u pravnom prometu, prestanak rada udruženja i način upravlјanja udruženjem, kao i druga pitanja značajna za osnivanje udruženja banaka. (3) Udruženje banaka dužno je dostaviti Agenciji svoj statut, a na zahtjev Agencije i sve druge akte. POGLAVLJE VI – POSLOVANJE BANKE Odjelјak A. Poslovi i eksternalizacija poslovnih aktivnosti banaka Član 74. (Poslovi koje banka može obavljati) (1) Banka može obavljati sljedeće poslove: a) primanje i polaganje depozita ili drugih sredstava sa obavezom vraćanja, b) davanje i uzimanje kredita i zajmova, c) izdavanje garancija i svih oblika jemstva, d) usluge unutrašnjeg i međunarodnog platnog prometa i prijenosa novca, u skladu sa posebnim propisima, e) kupovina i prodaja strane valute i plemenitih metala, f) izdavanje i upravlјanje sredstvima plaćanja (uključujući platne kartice, putne i bankarske čekove), g) finansijski lizing, h) kupovina, prodaja i naplata potraživanja (faktoring, forfeting i drugo), i) učešće, kupovina i prodaja instrumenata tržišta novca za svoj ili tuđi račun, i) informisanje nadzornog odbora banke i Agencije, bez odlaganja, o pogoršanju finansijskog stanja banke ili opasnosti od nastanka pogoršanja, kao i o drugim relevantnim činjenicama koje mogu značajno uticati na finansijsko stanje banke; j) sigurnost i pouzdanost informacionog sistema banke na dnevnoj osnovi; d) ako banka prekorači dopuštenu izloženost prema jednom licu ili grupi povezanih lica zbog smanjenja kapitala, (5) Kandidat za kojeg je podnijela banka zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti iz stava (1) ovog člana dužan je pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje u Federaciji iz kaznene, odnosno prekršajne evidencije na osnovu obrazloženog zahtjeva ili u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne poslјedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija. e) poslovima koji bi mogli biti od velikog značaja za uspješnost poslovanja i likvidnost banke, f) svim postupanjima koja nisu u skladu s propisima i drugim aktima banke, g) svim mjerama Agencije koje su donesene u postupku supervizije banke ili nadzora nad njom. (6) U postupku odlučivanja o prethodnoj saglasnosti Agencija izdaje prethodnu saglasnost iz stava (1) ovog člana na rok predloženog trajanja mandata. (7) U postupku odlučivanja o prethodnoj saglasnosti Agencija može zatražiti od kandidata za članove uprave banke prezentaciju o vođenju poslova banke koja se odnosi na poslove iz njihove nadležnosti. (8) Agencija odlučuje o izdavanju prethodne saglasnosti iz stava (1) ovog člana na osnovu: a) dokumentacije iz stava (3) ovog člana; Član 75. (Pojam eksternalizacije) (1) Eksternalizacija je ugovorno povjeravanje obavlјanja aktivnosti banke pružatelјima usluga, koje bi inače banka sama obavlјala. (2) Agencija propisuje koje usluge ne mogu biti predmetom eksternalizacije. Član 76. (Uslovi za eksternalizaciju) (1) Banka je dužna uspostaviti odgovarajući sistem upravlјanja rizicima koji su povezani s eksternalizacijom. (2) Banka smije eksternalizovati aktivnosti koje joj omogućuju obavljanje djelatnosti pružanja bankarskih i finansijskih usluga, uključujući i aktivnosti kojima se podržava obavljanje tih djelatnosti, uz uslov da eksternalizacija ne narušava: a) obavljanje redovnog poslovanja banke, b) efikasno upravljanje rizicima banke, c) sistem unutrašnjih kontrola banke i d) mogućnost obavljanja nadzora od strane Agencije za ekternalizovane materijalno značajne aktivnosti. (3) Ako banka namjerava eksternalizirati materijalno značajne aktivnosti, dužna je o tome obavijestiti Agenciju i dostaviti propisanu dokumentaciju. (4) Agencija će u roku od 90 dana od dana prijema obavještenja i propisane dokumentacije utvrditi da li su ispunjeni uslovi za eksternalizaciju u skladu sa zakonom i podzakonskim propisima i o rezultatima procjene obavijestiti banku. (5) Ukoliko Agencija procijeni da banka u namjeravanoj i/ili postojećoj eksternalizaciji ne može na odgovarajući način upravljati rizicima koji su povezani sa eksternalizacijom, može zahtijevati ispunjavanje dodatnih uslova ili zabraniti eksternalizaciju. Član 77. (Zabrana eksternalizacije) a) svom cjelokupnom imovinskom stanju i članova uže porodice sa podacima o svakoj pojedinačnoj vrsti imovinskog prava čija tržišna vrijednost prelazi 20.000,00 KM, b) pravnom licu u kojem oni ili članovi njihove porodice učestvuju u organima upravljanja ili rukovođenja ili imaju kvalifikovano učešće u tom pravnom licu. (2) Ako se podaci u izjavi o imovinskim stanju promijene, lica koja su dala izjavu dužna su o toj promjeni obavijestiti nadzorni odbor i Agenciju u roku od mjesec dana od dana kada su saznali za promjenu. (3) Podatke iz stava (1) ovog člana nadzorni odbor dostavlja skupštini banke najmanje jednom godišnje i Agenciji najkasnije do 31.3. tekuće godine za prethodnu. (4) Članovi uprave i nadzornog odbora dužni su banci, pored podataka iz stava (1) ovog člana, prijaviti i svaki drugi direktan ili indirektan interes u pravnom licu sa kojim je banka uspostavila ili namjerava da uspostavi poslovni odnos. (5) Članovi nadzornog odbora i uprave banke dužni su postupati u skladu sa visokim profesionalnim i etičkim standardima upravlјanja bankom, djelujući u interesu banke, te u najvećoj mogućoj mjeri spriječiti donošenje odluka zasnovanih na ličnim interesima ili u okolnostima koje mogu ili su već uzrokovale sukob interesa, te svojim postupanjem poticati adekvatnu organizacijsku kulturu, dajući prioritet profesionalnom, poštenom i savjesnom obavlјanju aktivnosti na svim organizacionim nivoima, te jasno definiranim, transparentnim i doslјedno primijenjenim linijama odgovornosti i ovlaštenjima unutar organizacione strukture banke. a) pojam materijalno značajnih aktivnosti, b) iscrpne uslove za eksternalizaciju i c) sadržaj dokumentacije uz obavijest i rokove za dostavu obavijesti iz člana 76. stava (3) ovog zakona. Odjelјak B. Upravlјanje rizicima Član 79. (Sistem upravlјanja rizicima u banci) Banka je dužna da, srazmjerno vrsti, obimu i složenosti poslova koje obavlјa i rizicima svojstvenih modelu poslovanja, uspostavi i provodi efikasan i pouzdan sistem upravlјanja rizicima koji obuhvata: a) jasnu organizacionu strukturu sa dobro definisanim, preglednim i doslјednim linijama ovlaštenja i odgovornosti unutar banke, uspostavlјenu na način da se izbjegne sukob interesa, b) efikasno upravlјanje svim rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju, c) odgovarajuće sisteme unutrašnjih kontrola koji uklјučuju i odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke, d) politike naknada koje su u skladu s odgovarajućim i efikasnim upravlјanjem rizicima i koje upućuju na odgovarajuće i efikasno upravlјanje rizicima, e) postupak interne procjene adekvatnosti kapitala banke i postupak interne procjene adekvatnosti likvidnosti banke i f) plan oporavka. Član 80. (Upravlјanje rizicima) (1) Banka je dužna uspostaviti sveobuhvatno i efikasno upravlјanje rizicima, odnosno da najmanje: a) definira strategiju, politike i procedure za upravlјanje rizicima; b) uspostavi procese i postupke u upravlјanju rizicima prema definiranoj strategiji, politikama i procedurama iz tačke a) ovog stava, koja obuhvata utvrđivanje i procjenu značajnih rizika, mjerenje rizika, mjere za ograničavanje i ublažavanje rizika, praćenje, analiziranje i kontrolu rizika, kao i odgovarajuće linije za kontinuirano izvještavanje nadzornog odbora i uprave; c) efikasno, pouzdano i pravovremeno izvještava o rizicima, sa adekvatnom informatičkom podrškom koja osigurava sveobuhvatno, pravovremeno i pouzdano prikuplјanje i obradu podataka potrebnih za mjerenje, praćenje i izvještavanje o izloženostima banke rizicima prema regulatornim zahtjevima i za interne potrebe banke u sistemu upravlјanja rizicima; (8) Banka je dužna bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri radna dana, obavijestiti Agenciju o prestanku mandata člana uprave i nadzornog odbora te navesti razloge za prestanak mandata. (9) Članovi nadzornog odbora i uprave banke dužni su da se obučavaju i stručno usavršavaju u okviru programa banke. (10) Banka odnosno odbor za imenovanje je dužna da pri odabiru članova nadzornog odbora i uprave banke odredi širok raspon kvaliteta, kompetencija i strukture. j) kupovina i prodaja vrijednosnih papira (brokersko-dilerski poslovi), k) upravljanje portfelјem vrijednosnih papira i drugim vrijednostima, l) poslovi podrške tržištu vrijednosnih papira, poslovi agenta i preuzimanje emisije, u skladu sa propisima koji uređuju tržište vrijednosnih papira, m) poslovi investicionog savjetovanja i skrbnički poslovi, n) usluge finansijskog menadžmenta i savjetovanja, o) usluge prikupljanja podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih lica i fizičkih lica koja samostalno obavlјaju registrovanu poslovnu djelatnost, p) usluge iznajmlјivanja sefova, r) posredovanje u poslovima osiguranja, u skladu sa propisima koji uređuju posredovanje u osiguranju, d) operativni rizik; e) kamatni rizik u bankarskoj knjizi; f) rizik zemlјe; g) rizik usklađenosti; h) koncentracijski rizik; i) rizik namirenja; j) strateški rizik; k) reputacioni rizik; l) ostali rizici. (2) Kreditni rizik je, u smislu ovog zakona, rizik gubitka zbog neispunjavanja dužnikove novčane obaveze prema banci. (3) Rizik likvidnosti je rizik gubitka koji proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti banke da podmiri svoje dospjele novčane obaveze. Agencija može odlučiti o potrebi nalaganja posebnih zahtjeva za likvidnost kojima su obuhvaćeni likvidnosni rizici kojima je banka izložena ili bi mogla biti izložena, pri čemu će voditi računa o modelu poslovanja banke, sistemima, procesima i mehanizmima banke, nalazu supervizije koja je provedena u skladu s članom 139. ovog zakona i sistemskom likvidnosnom riziku. (6) Radi provođenja postupka iz st. (2) i (3) ovog člana Agencija obavlјa kontrolu u obimu i na način koji omogućuje da se provjeri postoje li činjenice i okolnosti iz st. (2) i (3) ovog člana. (7) Ako Agencija ukine rješenje kojim je izdata saglasnost za imenovanje predsjednika ili člana uprave banke, nadzorni odbor banke dužan je odmah, a najkasnije pet dana od dana ukidanja rješenja donijeti odluku o razrješenju predsjednika ili člana uprave banke i imenovati vršioca dužnosti te pokrenuti proceduru za dobivanje saglasnosti za nove članove. s) druge poslove koji predstavlјaju podršku konkretnim bankarskim poslovima. (2) Banka je dužna da svoje poslovanje obavlјa u skladu sa zakonom, propisima Agencije, uslovima i ograničenjima utvrđenim dozvolom, te odgovarajućim poslovnim i računovodstvenim načelima i standardima. (8) Rizik usklađenosti je rizik od izricanja mogućih mjera i kazni te rizik od nastanka značajnoga finansijskog gubitka koji banka može pretrpjeti zbog neusklađenosti s propisima, standardima i kodeksima te internim aktima. (9) Koncentracijski rizik je svaka pojedinačna, direktna ili indirektna, izloženost prema jednom licu, odnosno grupi povezanih lica ili skup izloženosti koje povezuju zajednički činitelјi rizika kao što su isti privredni sektor, odnosno geografsko područje, istovrsni proizvodi, odnosno primjena tehnika smanjenja kreditnog rizika, uklјučujući posebno rizike povezane sa velikim indirektnim kreditnim izloženostima prema pojedinom davaocu kolaterala koji može dovesti do takvih gubitaka koji bi mogli ugroziti nastavak poslovanja banke ili materijalno značajne promjene njenog rizičnog profila. (10) Rizik namirenja predstavlјa mogućnost nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat ili kapital banke zbog razlike u ugovorenoj cijeni namirenja za određeni dužnički, vlasnički, devizni ili robni instrument i njene sadašnje tržišne vrijednosti. (11) Strateški rizik je rizik gubitka do kojeg dolazi zbog nepostojanja dugoročne strategije razvoja banke, donošenja pogrešnih poslovnih odluka, neprilagođenosti promjenama u ekonomskom okruženju i sl. (12) Reputacijski rizik je rizik gubitka povjerenja u integritet banke do kojeg dolazi zbog nepovolјnog javnog mišlјenja o poslovnoj praksi banke, koje proizlazi iz aktivnosti banke, poslovnih veza banke sa pojedinačnim klijentima ili aktivnosti članova organa banke, neovisno o tome postoji li osnova za takvo javno mišlјenje. (13) Banka je dužna donijeti i provoditi primjerene politike i procedure upravlјanja rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju. (14) Agencija će propisati minimalne zahtjeve u pogledu upravlјanja rizicima u banci, koji između ostalog, uklјučuju identifikaciju, mjerenje, praćenje i kontrolu rizika. Odjelјak C. Sistem internih kontrola Član 82. (Obuhvat sistema internih kontrola) Član 70. (Dužnosti i odgovornosti članova nadzornog odbora i uprave) a) adekvatnu organizacijsku strukturu, b) organizacijsku kulturu, c) uspostavu kontrolnih funkcija banke, d) adekvatne kontrolne aktivnosti i podjelu dužnosti, e) adekvatne interne kontrole integrisane u poslovne procese i aktivnosti banke i f) adekvatne administrativne i računovodstvene postupke. Član 83. (Kontrolne funkcije) (1) Banka je dužna uspostaviti tri kontrolne funkcije: a) funkciju upravlјanja rizicima, b) funkciju praćenja usklađenosti i c) funkciju interne revizije. (2) U skladu sa stavom (1) ovog člana nadzorni odbor banke dužan je donijeti akt za svaku od kontrolnih funkcija, te ih uspostaviti na način da budu nezavisne, odnosno funkcionalno odvojene od poslovnih procesa i aktivnosti u kojima rizik nastaje, odnosno koje ove kontrolne funkcije prate, kontrolišu i ocjenjuju. (3) Obavljanje kontrolnih funkcija banka je dužna da organizuje u sjedištu banke i implementira sistem kontrolne funkcije u drugim organizacionim dijelovima srazmjerno svojoj veličini, internoj organizaciji, vrsti, obimu i složenosti poslova koje obavlja određena kontrolna funkcija. (4) Prilikom uspostave kontrolnih funkcija banka je dužna: a) primijeniti princip proporcionalnosti, odnosno srazmjernosti sa veličinom, vrstom i složenosti poslovanja banke i profilom rizika banke; b) pokriti sve značajne rizike kojima je ili kojima bi mogla biti izložena; c) izbjeći sukob interesa; d) uspostaviti direktne linije izvještavanja prema nadzornom odboru banke; e) osigurati dovolјan broj zaposlenika u kontrolnim funkcijama, sa odgovarajućim stručnim znanjima i iskustvom, kao i njihovo redovno stručno obrazovanje i osposoblјavanje; f) imenovati lica odgovorna za rad kontrolnih funkcija i o njihovom imenovanju obavijestiti Agenciju. (5) Rukovodioci organizacionih jedinica kontrolnih funkcija sastavljaju tromjesečne, polugodišnje i godišnje izvještaje o upravljanju rizicima, praćenju usklađenosti poslovanja i internoj reviziji, koje dostavljaju upravi, nadzornom odboru i odboru za reviziju i najmanje jednom godišnje učestvuju na sjednicama tijela koje izvještavaju. (6) Izvještaje iz stava (5) ovog člana, uz pribavljeno izjašnjenje uprave i odbora za reviziju, usvaja nadzorni odbor banke. (7) Ukoliko neka od kontrolnih funkcija prilikom obavlјanja poslova iz svoje nadležnosti utvrdi nezakonitosti u poslovanju ili kršenje strategije, politika i procedura u upravlјanju rizicima zbog kojih može biti ugrožena stabilnost, sigurnost, solventnost ili likvidnosti banke, lice zaduženo za rad kontrolne funkcije dužno je odmah o tome obavijestiti upravu, nadzorni odbor banke i Agenciju. (3) Banka može obavlјati poslove tehničke podrške iz okvira svoje infrastrukture za svoje supsidijare, uz prethodno pribavlјenu saglasnost Agencije. (1) Članovi uprave i nadzornog odbora banke dužni su da, u roku od mjesec dana od dana stupanja na dužnost, nadzornom odboru banke i Agenciji dostave pisanu izjavu koja sadrži podatke o: (1) Banka je dužna uspostaviti stalne i efikasne kontrolne funkcije s odgovarajućim ovlastima nezavisne o poslovnim procesima i aktivnostima u kojima rizik nastaje, odnosno koje kontrolne funkcije prate i nadziru, srazmjerno svojoj veličini te vrsti, obimu i složenosti poslova u skladu sa svojim profilom rizičnosti. (2) Pojedina kontrolna funkcija ne može biti organizovana u sklopu druge kontrolne funkcije. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, banka može obavlјanje poslova funkcije praćenja usklađenosti organizovati unutar funkcije upravlјanja rizicima ili neke funkcije podrške ako je to primjereno njenoj veličini te vrsti, obimu i složenosti poslova, s time da se poslovi te funkcije ne mogu organizovati unutar funkcije interne revizije. (4) Banka je dužna organizovati funkciju interne revizije kao poseban organizacioni dio, funkcionalno i organizaciono nezavisnu o aktivnostima koje revidira i o drugim organizacionim dijelovima banke. (5) Banka je dužna organizovati kontrolne funkcije na način da pokrije sve značajne rizike kojima jest ili kojima bi banka mogla biti izložena u svom poslovanju. (6) Banka je dužna uspostaviti kontrolne funkcije na način da se izbjegne sukob interesa. Član 85. (Lica koja obavlјaju poslove kontrolne funkcije) (1) Banka je dužna, srazmjerno svojoj veličini, vrsti, obimu i složenosti poslova, za obavlјanje poslova svake kontrolne funkcije osigurati dovolјan broj lica koja moraju imati odgovarajuće stručno znanje i iskustvo. (2) Ako se obavlјanje poslova pojedine kontrolne funkcije povjerava većem broju lica, mora se imenovati lice odgovorno za rad kontrolne funkcije kao cjeline. (3) Banka je dužna bez odgode, a najkasnije u roku od osam radnih dana, obavijestiti Agenciju o imenovanju lica odgovornih za rad svake kontrolne funkcije te o razlozima za zamjenu tih lica. (4) Banka je dužna osigurati redovno stručno obrazovanje i osposoblјavanje lica koja obavlјaju poslove kontrolnih funkcija. (5) Lica koja se imenuju za vršenje kontrolnih funkcija ne mogu biti lica povezana sa bankom, odnosno lica kod kojih postoji drugi osnov povezanosti zbog kojeg može postojati sukob interesa, odnosno dovedena u pitanje nezavisnost i objektivnost u vršenju propisanih odgovornosti interne revizije. (6) U provođenju poslova za koje su odgovorne kontrolne funkcije, potrebno je osigurati zaposlenicima kontrolnih funkcija pravo uvida u svu potrebnu dokumentaciju, bez ograničenja. Član 86. (Funkcija interne revizije) (1) Banka je dužna da organizuje internu reviziju kao nezavisnu funkciju u banci, koja je odgovorna za ocjenu: (2) Odgovornost banke prema trećim licima ni u kojem slučaju se ne smije prenijeti na pružaoce usluga. (3) Banka ne smije eksternalizovati prava i obaveze nadzornog odbora i uprave, kao ni kontrolne funkcije banke koje su definirane ovim zakonom. (4) Izuzetno od stava (3) ovog člana, banka smije ekternalizovati određene segmente funkcije interne revizije uz saglasnost Agencije, pod uslovima i na način koje propiše Agencija. d) tačnosti i pouzdanosti finansijskih izvještaja banke; e) adekvatnosti upravlјanja imovinom banke; f) primjene politike naknada u banci; g) usklađenosti novih proizvoda i postupaka sa važećim propisima, internim aktima, standardima i kodeksima, kao i uticaja novih proizvoda/postupaka/tržišta na izloženost rizicima; h) strategija, politika i postupaka ocjenjivanja potrebnog internog kapitala banke srazmjerno njenom profilu rizičnosti i dr. (2) Funkcioniranje interne revizije u banci se organizuje na način kojim se osigurava nezavisnost, kompetentnost, objektivnost i nepristrasnost u obavlјanju poslova za koje je odgovorna, trajnost i efikasnost obavlјanja funkcije interne revizije, adekvatnost i pravovremenost izvještavanja o nalazima i preporukama interne revizije. (3) Uprava i nadzorni odbor banke dužni su osigurati pravovremeno i efikasno poduzimanje korektivnih mjera po preporukama interne revizije, sa cilјem otklanjanja uočenih nepravilnosti i slabosti konstatovanih u izvještajima interne revizije. (4) Banka mora da ima najmanje jednog zaposlenog u organizacionoj jedinici interne revizije koji ima zvanje i certifikat ovlaštenog internog revizora. (5) Zaposleni u organizacionoj jedinici interne revizije ne mogu obavljati rukovodeće ni druge poslove iz djelatnosti banke, osim poslova koji se odnose na obavljanje interne revizije, niti mogu učestvovati u pripremi i izradi akata i druge dokumentacije koji mogu biti predmet interne revizije. (6) Zaposleni u organizacionoj jedinici interne revizije imaju pravo uvida u poslovne knjige, finansijske izvještaje i svu dokumentaciju banke i njenih podređenih društava, kao i članova iste bankarske grupe, te da vrše nadzor nad poslovanjem banke i učestvuju na sjednicama nadzornog odbora. Član 87. (Funkcija praćenja usklađenosti poslovanja) (1) Banka je dužna da funkciju praćenja usklađenosti poslovanja uspostavi i razvija na način koji osigurava: a) praćenje usklađenosti poslovanja banke sa ovim zakonom, propisima Agencije i drugim propisima i standardima opreznog bankarskog poslovanja, procedurama o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, kao i drugim aktima kojima se uređuje poslovanje banke, b) identifikovanje propusta i procjenu rizika kao posljedice neusklađenosti poslovanja banke sa zakonom i drugim propisima, posebno rizika od provođenja nadzornih mjera i sankcija Agencije i drugih nadležnih organa, finansijskih gubitaka, kao i reputacioni rizik, Član 78. (Propisi Agencije u vezi s eksternalizacijom) Agencija će donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje: d) provodi stres testove – testove osjetlјivosti banke na rizike (pojedinačno i integralno), korištenjem više scenarija, odnosno pretpostavki o promjenama eksternih i internih faktora koji mogu imati značajan uticaj na rizike u poslovanju banke; e) sačini planove za nepredviđene, odnosno vanredne situacije u poslovanju banke. Banka je dužna da u okviru funkcije upravlјanja rizicima osigura obavljanje najmanje slјedećih poslova: a) analizu rizika koja uključuje utvrđivanje, mjerenje odnosno procjenjivanje rizika kojima je banka izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju, b) kontinuirano praćenje svih značajnijih rizika kojima je banka izložena, c) provođenje testiranja otpornosti na stres, d) provjeru primjene i efikasnosti metoda i postupaka za upravljanje rizicima kojima je banka izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju, uključujući rizike iz makroekonomskog okruženja, e) ispitivanje i ocjenu adekvatnosti i efikasnosti internih kontrola u procesu upravljanja rizicima, te ocjenu adekvatnosti metodologije za upravljanje rizicima, f) učestvovanje u izradi i preispitivanju strategija i politika za upravljanje rizicima, metoda i postupaka za upravljanje rizicima, te davanje prijedloga i preporuka za efikasno upravljanje rizicima, g) analizu, praćenje i izvještavanje o adekvatnosti internog kapitala banke, te provjeru strategija i postupaka ocjenjivanja potrebnog internog kapitala, h) analizu rizika prisutnih kod novih proizvoda ili novih tržišta i i) provođenje ostalih provjera potrebnih za adekvatnu kontrolu rizika. Odjelјak D. Izloženosti banke Član 89. (Velika izloženost) (1) Izloženost banke prema jednom licu ili grupi povezanih lica smatra se velikom izloženošću ako je njena vrijednost jednaka ili prelazi 10% priznatog kapitala. (2) Banka je dužna usvojiti politike i procedure za utvrđivanje i praćenje pojedinačnih izloženosti i ukupne izloženosti, kao i izloženosti prema licima povezanim sa bankom, odnosno vodi evidenciju i o istim prati i izvještava u skladu sa podzakonskim aktima Agencije. Član 90. (Najveća dopuštena izloženost) (1) Izloženost banke prema jednom licu ili grupi povezanih lica nakon primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika ne smije prelaziti 25% priznatog kapitala banke. (2) Najveći dopušteni iznos kredita koji nije osiguran kolateralom u skladu sa propisima Agencije prema jednom licu ili grupi povezanih lica ne smije biti veći od 5% priznatog kapitala banke. (3) Banka može u izuzetnom slučaju prekoračiti ograničenja iz stava (1) ovog člana za izloženosti u knjizi trgovanja ako su ispunjeni sljedeći uslovi: (2) Banka je dužna da svojim aktima jasno i precizno definira ovlaštenja i odgovornosti u upravlјanju rizicima za sve organizacione nivoe, sve nivoe radnog procesa i odlučivanja u banci. (3) Prilikom uspostave i primjene sistema za upravlјanje rizicima, banka je dužna osigurati da preuzimanje rizika bude funkcionalno odvojeno od poslova identifikacije, mjerenja, praćenja, kontrole rizika, te u tom smislu zavisno od veličine i složenosti poslovanja u svojoj organizacionoj strukturi definira organizacione dijelove, odnosno zaposlenike koji će biti neposredno odgovorni za upravlјanje rizicima na operativnom nivou. (4) Banka je dužna da osigura nezavisnu procjenu funkcioniranja sistema za upravlјanje rizicima od strane interne i eksterne revizije. d) sva prekoračenja ograničenja od 25% priznatog kapitala iz knjige trgovanja koja traju duže od 10 dana zajedno ne prelaze 600% priznatog kapitala banke. (4) U svakom od slučajeva prekoračenja ograničenja, banka bez odgađanja obavještava Agenciju o iznosu prekoračenja, nazivu lica na koje se prekoračenje odnosi, odnosno grupi povezanih lica na koje se prekoračenje odnosi. (5) Banka je dužna uz obavijest priložiti opis mjera koje će provesti radi usklađivanja sa zahtjevima za ograničenja iz ovog člana i navesti rok u kojem će te mjere biti provedene. (6) Agencija daje rješenje banci za usklađivanje sa ograničenjem, odnosno rok za usklađivanje. (7) Agencija propisuje bliže uslove i način izračuna velike izloženosti kao i zbir svih najvećih dozvolјenih izloženosti banke. Član 91. (Prethodna saglasnost nadzornog odbora) Za zaklјučivanje pojedinačnog pravnog posla na osnovu kojeg bi ukupna izloženost banke mogla rezultirati velikom izloženošću banke i za svako naredno povećanje izloženosti prema jednom licu ili grupi povezanih lica potrebna je prethodna saglasnost nadzornog odbora banke. Član 92. (Izloženost banke prema grupi) Na ukupnu izloženost banke prema njoj nadređenom društvu, njoj podređenim društvima i s njima povezanim licima primjenjuju se ograničenja propisana članom 90. st. (1) i (2) ovog zakona. Član 93. (Pravni poslovi s licem u posebnom odnosu sa bankom) (1) Banka u svom poslovanju ne može licu u posebnom odnosu sa bankom odobriti uslove koji su povoljniji od uslova odobrenih drugim licima koja nisu u posebnom odnosu sa tom bankom, odnosno nisu zaposlena u toj banci. (2) Pravni poslovi banke s licem u posebnom odnosu sa bankom obuhvataju poslove koje banka zaključi sa ovim licem i licem koje je povezano s licem u posebnom odnosu sa bankom. (3) Agencija će utvrditi iznos iznad kojeg banka može zaključiti pravni posao sa licem u posebnom odnosu sa bankom samo isklјučivo nakon dobijanja pisanog odobrenja nadzornog odbora banke. (4) Odobrenje iz stava (3) ovog člana nije obavezno u slučaju: a) polaganja depozita lica u posebnom odnosu sa bankom; b) davanja kredita osiguranog vezanim depozitom lica u posebnom odnosu sa bankom; c) davanja kredita osiguranog dužničkim vrijednosnim papirima Federacije, odnosno dužničkim vrijednosnim papirima lica čiji rejting, prema ocjeni priznatih međunarodnih rejting agencija, nije ispod "A". (5) Agencija će detalјnije propisati elemente sistema upravlјanja rizicima, kao i internog postupka procjene adekvatnosti kapitala banke koji treba da obuhvati sve rizike u poslovanju banke. Član 81. (Vrste rizika u poslovanju banke) (1) Sistem upravlјanja rizicima u banci mora biti uspostavlјen na način da obuhvati sve rizike koje banka smatra značajnim i kojim je izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju i iste treba da definiše u svojoj strategiji, politikama i procedurama za upravlјanje rizicima, a minimalno slјedeće rizike: (8) Pravni posao koji banka zaključi suprotno uslovima propisanim st. (1) do (7) ovog člana ništav je. (9) Agencija propisuje bliže uslove i ograničenja u obavljanju poslova sa licima u posebnom odnosu sa bankom. Član 94. (Ulaganja banke) (1) Banka ne može, direktno ili indirektno, bez prethodnog pisanog odobrenja Agencije imati: a) značajan vlasnički interes u pravnom licu ili indirektno u supsidijarnom licu tog pravnog lica koji prelazi iznos od 5% regulatornog kapitala banke ili b) ukupnu neto vrijednost svih vlasničkih učešća banke u drugim pravnim licima i u supsidijarnim licima tih pravnih lica iznad 20% regulatornog kapitala banke. (2) Kriteriji za odlučivanje o izdavanju odobrenja Agencije iz stava (1) ovog člana su: a) nema izlaganja nepotrebnim rizicima; b) nema onemogućavanja efikasne supervizije, provođenja supervizorskih mjera ili restrukturiranja banke; c) odgovarajući finansijski, upravlјački i organizacioni resursi da bi se obavila transakcija i d) sposobnost za upravlјanje rizicima nebankarskih poslova. (3) Kod odlučivanja o izdavanju odobrenja iz stava (1) ovog člana za prekogranična ulaganja banke Agencija će osim kriterija iz stava (2) ovog člana uzeti u obzir i slјedeće kriterije: a) odgovarajući tok informacija potreban za konsolidovanu superviziju; b) efikasnost supervizije u zemlјi domaćinu i c) sposobnost za vršenje supervizije na konsolidovanoj osnovi. (4) Banka ne može, direktno ili indirektno, imati vlasničko učešće u jednom pravnom licu koji prelazi 15% njenog regulatornog kapitala, a vlasničko učešće u nefinansijskom licu ne može preći 10% njenog regulatornog kapitala, niti vlasničko učešće može preći 49% vlasništva nefinansijskog pravnog lica. (5) Ukupno učešće banke u licima koja nisu lica u finansijskom sektoru ne može biti veće od 25% priznatog kapitala banke, a ukupno učešće banke u licima u finansijskom sektoru ne može preći 50% njenog priznatog kapitala. (6) Ukupno ulaganje banke u osnovna sredstva ne može biti veće od 40% iznosa priznatog kapitala banke. (7) Krediti banke pravnim licima u kojima banka ima investicije smatrat će se ulaganjima u smislu ograničenja u ovom članu. a) kreditni rizik; b) rizik likvidnosti; c) tržišne rizike (pozicijski rizik, valutni rizik, robni rizik i drugi tržišni rizici); (4) Tržišnim rizicima, u smislu ovog zakona, smatraju se pozicijski rizik, valutni rizik i robni rizik. Pozicijski rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene finansijskog instrumenta ili kod derivata, promjene cijene odnosne varijable. Valutni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene kursa valute i/ili promjene cijene zlata. Robni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe. (5) Operativni rizik je rizik gubitka zbog neadekvatnih ili neuspjelih internih procesa, lјudi i sistema ili vanjskih događaja, uklјučujući pravni rizik. Član 96. (Kupoprodaja plasmana banke) (1) Kupoprodaja plasmana se regliše ugovorom kojim se prenosi plasman (potraživanje po osnovu kredita, kamata, zajmova, ulaganja koja se drže do dospijeća, osim ulaganja u dužničke vrijednosne papire i sl.) ili se prenose rizici i koristi s osnove plasmana s banke prodavca na društvo koje se bavi kupoprodajom plasmana (u dalјem tekstu: kupac) te čija će poslјedica biti prestanak priznavanja plasmana u bilansu banke u skladu s Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. (2) Banka može zaklјučiti ugovor o kupoprodaji plasmana nakon što je dobila saglasnost Agencije da su ispunjeni opći uslovi kupoprodaje plasmana, kao i posebni uslovi za kupoprodaju materijalno značajnog iznosa plasmana, propisani ovim zakonom i propisima Agencije. (3) Banka plasmane po osnovu kredita i druge usluge odobrene korisniku finansijskih usluga može ustupiti isključivo drugim bankama ili finansijskim organizacijama koje imaju dozvolu Agencije. (4) Agencija će detalјnije propisati: a) definiciju i obuhvat plasmana; b) finansiranje kupoprodaje plasmana; c) opće i posebne uslove za kupoprodaju tih plasmana; d) materijalno značajan iznos plasmana; e) dokumentaciju koju banka dostavlјa Agenciji za potrebe ispunjavanja propisanih uslova i f) druga potrebna pitanja za plasmane koji su predmet kupoprodaje. Član 97. (Obaveze banke prodavca prije donošenja odluke o kupoprodaji plasmana) (1) Banka prodavac dužna je prije donošenja odluke o zaklјučivanju ugovora o kupoprodaji plasmana osigurati da nezavisni procjenjivač izvrši procjenu vrijednosti potraživanja, kao i izvršiti procjenu vrijednosti efekata prodaje plasmana na finansijski rezultat banke, kontinuitet poslovanja, reputaciju, izloženost rizicima, solventnost, likvidnost, te na zaštitu korisnika finansijskih usluga, ako su predmet prodaje plasmani odobreni korisnicima finansijskih usluga. (2) Banka prodavac je dužna prije donošenja odluke o zaključivanju ugovora o prodaji plasmana izvršiti procjenu kupca s aspekta njegove finansijske, kadrovske i tehničke sposobnosti za preuzimanje predmeta kupoprodaje. (3) Bliže kriterije za procjenu iz stava (2) ovog člana propisat će Agencija. (6) Kamatni rizik u bankarskoj knjizi je rizik od mogućeg nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke po osnovu pozicija iz bankarske knjige uslijed promjene kamatnih stopa. (7) Rizik države je rizik koji se odnosi na državu porijekla lica prema kojem je banka izložena, odnosno rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat ili kapital banke zbog nemogućnosti banke da naplati svoja potraživanja od ovog lica iz razloga koji su poslјedica političkih, ekonomskih ili socijalnih prilika u zemlјi porijekla tog lica. Rizik zemlјe obuhvata političko-ekonomski rizik i rizik transfera. Banka je dužna uspostaviti i provoditi efikasan sistem internih kontrola u svim područjima poslovanja koji obuhvata najmanje: b) banka prodavac je sačinila procjenu efekata prodaje plasmana, c) finansiranje prodaje, upravlјanje i naplata plasmana vrši se u skladu s odredbama ovog zakona i podzakonskim propisom Agencije, d) cilj prodaje nije ostvarivanje prihoda koji inače ne bi bili ostvarivi za banku prodavca. (2) Banka prodavac može zaključiti ugovor o prodaji plasmana sa kupcem iz bankarske grupe, ako: a) cilj prodaje plasmana nije izbjegavanje ispunjavanja kapitalnih zahtjeva, ostalih bonitetnih kao i drugih zahtjeva propisanih ovim zakonom i podzakonskim aktima donesenima na osnovu njega, b) cilj prodaje nije ostvarivanje prihoda koji inače ne bi bili ostvarivi za banku prodavca na pojedinačnoj ili konsolidovanoj osnovi za bankarsku grupu. (3) Banka prodavac mora osigurati da su plasmani ili rizici i koristi po osnovu plasmana trajno preneseni na kupca. (4) Banka prodavac ne preuzima, neposredno ili posredno, odgovornost za kvalitet prodatih plasmana, uključujući njihovu naplativost i kreditni rejting dužnika, na osnovu kojeg je utvrđena ugovorena prodajna cijena. (5) U slučaju nastupanja razloga za raskid ugovora o prodaji plasmana, banka prodavac i kupac ne mogu ugovoriti povrat plasmana, ali imaju pravo na naknadu štete zbog raskida ugovora. Član 99. (Posebni uslovi za kupoprodaju materijalno značajnog iznosa plasmana) (1) Banka prodavac može zaključiti ugovor o kupoprodaji materijalno značajnog iznosa plasmana ako su pored opštih uslova kupoprodaje plasmana ispunjeni i sljedeći posebni uslovi: a) osiguran trajan prijenos plasmana ili rizika i koristi po osnovu plasmana, b) banka prodavac ne preuzima, neposredno ili posredno, odgovornost za kvalitet prodatih plasmana, uključujući njihovu naplativost i kreditnu sposobnost dužnika, na osnovu kojeg je utvrđena ugovorena prodajna cijena i c) upravljanje i naplata prodatih plasmana obavlja se u skladu sa propisima Agencije. (2) Banka prodavac je dužna najkasnije u roku od 60 dana prije zaključivanja ugovora o kupoprodaji materijalno značajnog iznosa plasmana u pisanoj formi zatražiti saglasnost Agencije o ispunjenosti opštih i posebnih uslova kupoprodaje i dostaviti propisanu dokumentaciju. Član 100. (Finansiranje prodaje plasmana) (1) Banka prodavac je dužna ugovoriti da će kupac svoju obavezu isplate ugovorene cijene ispuniti uplatom u cijelosti na račun banke prodavaoca odmah nakon sklapanja ugovora o kupoprodaji plasmana, a najkasnije u roku od 60 dana. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, u vanrednim slučajevima Agencija može na zahtjev banke prodavaoca dopustiti i druge načine i rokove podmirivanja ugovorene cijene. (3) Banka prodavac ne smije neposredno ili posredno finansirati prodaju svojih plasmana ili rizika i koristi po osnovu plasmana. (8) Agencija će donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje sadržaj internih akata za svaku kontrolnu funkciju, uslove koje moraju ispunjavati lica koja obavlјaju poslove kontrolnih funkcija, te obim i način obavlјanja poslova svake funkcije iz stava (1) ovog člana te način na koji uprava banke preispituje primjerenost i djelotvornost kontrolnih funkcija u skladu s članom 67. stavom (2) ovog zakona. Član 84. (Organizacijska struktura kontrolnih funkcija) (1) Banka ne smije eksternalizovati djelatnost pružanja bankarskih i finansijskih usluga za koje je dobila dozvolu za rad od strane Agencije u skladu sa ovim zakonom. Odjelјak F. Bankarska tajna Član 102. (Pojam bankarske tajne) (1) Bankarskom tajnom smatra se podatak, činjenica ili saznanje do kojih su došli dioničari, članovi organa banke i zaposleni u banci obavljajući poslove i izvršavajući dužnosti iz svoje nadležnosti, kao i lica društva koje vrše reviziju banke i druga lica koja zbog prirode posla koji obavljaju imaju pristup tim podacima, a čije bi otkrivanje neovlaštenom licu nanijelo ili moglo da nanese štetne posljedice za banku i njene klijente. (2) Bankarskom tajnom iz stava (1) ovog člana smatraju se naročito: a) podaci koji su poznati banci, a odnose se na lične podatke, finansijsko stanje i transakcije, kao i na vlasništvo ili poslovne veze fizičkih i pravnih lica klijenata te ili druge banke, b) podaci o stanju i prometu na pojedinačnim računima fizičkih i pravnih lica otvorenih u banci. (3) Bankarskom tajnom ne smatraju se: a) javni podaci i podaci koji su zainteresovanim licima sa opravdanim interesom dostupni iz drugih izvora, b) zbirni podaci na osnovu kojih nije moguće utvrditi lične ili poslovne podatke o pojedinačnim licima na koje se ti podaci odnose, c) podaci o dioničarima banke, visini njihovog učešća u dioničarskom kapitalu banke, kao i podaci o drugim licima, bez obzira na to da li su oni klijenti banke, i d) javni podaci iz jedinstvenog registra računa. (4) Bankarska tajna predstavlјa poslovnu tajnu. (5) Na sve organizacione dijelove banaka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu osnovane u Federaciji shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona koje uređuju bankarsku tajnu. Član 103. (Obaveza čuvanja bankarske tajne) (1) Lica koja u obavljanju poslova i vršenju dužnosti iz svog djelokruga imaju pristup podacima iz člana 102. stav (2) ovog zakona dužna su da te podatke čuvaju, u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu njega i drugim propisima kojima se uređuje čuvanje bankarske i poslovne tajne i ne smiju ih upotreblјavati za svoju ličnu korist niti ih mogu saopćavati trećim licima. (2) Lica iz stava (1) ovog člana dužna su da čuvaju bankarsku tajnu i nakon prestanka radnog odnosa u banci, prestanka njihovog angažovanja u banci, odnosno prestanka statusa na osnovu kojeg su ostvarili pristup tim podacima. b) efikasnosti i pouzdanosti funkcije praćenja usklađenosti i funkcije kontrole rizika, kao i uspostavlјenog sistema internih kontrola u svim područjima poslovanja banke; c) menadžment informacionog sistema u banci; c) savjetovanje uprave i drugih odgovornih lica o načinu primjene relevantnih zakona, standarda i pravila, uključujući i informacije o aktuelnostima iz tih područja, a) trećem licu uz pisanu saglasnost klijenta na koga se podatak odnosi, b) radi ostvarenja interesa banke prilikom prodaje plasmana klijenata, c) nadležnom sudu, tužilaštvu ili licima koja rade po njihovim nalozima, na osnovu odluke ili zahtjeva nadležnog suda, odnosno tužilaštva, ukoliko su takvi podaci potrebni za postupke koje provode u okviru svojih nadležnosti, a u skladu sa propisima koji uređuju njihov rad, d) sudu ili upravnom organu u vezi sa izvršenjem ili stečajnom upravniku u vezi sa stečajem na imovini klijenta banke, e) Agenciji i drugim nadležnim regulatornim organima radi obavljanja poslova iz njihove nadležnosti, f) Ombudsmanu za bankarski sistem, ako interesi ili obaveze banke ili korisnika bankarskih usluga zahtijevaju saopćavanje tajnih podataka u postupku rješavanja pravnih nesuglasica između banke i korisnika bankarskih usluga ili drugom postupku arbitraže ili mirenja, g) na pisani zahtjev poreskih organa, inspekcijskih i drugih kontrolnih organa u skladu sa propisima koji uređuju njihov rad, h) Agenciji za osiguranje depozita, u skladu sa propisima o osiguranju depozita u bankama, i) društvima za osiguranje u postupku osiguranja potraživanja banke, a koji se odnose na ta potraživanja, j) pri zaključivanju pravnih poslova čiji je rezultat osiguranje potraživanja banke, uklјučujući i kreditne izvedene instrumente, bankarsko jemstvo i drugi slični poslovi, k) ako banka koja pruža usluge čuvanja i administriranja finansijskih instrumenata za račun klijenata dostavi banci koja je izdavalac nematerijalizovanih vrijednosnih papira na njen zahtjev podatke o imaocima tih vrijednosnih papira, l) na osnovu pisanog zahtjeva centra za socijalni rad radi poduzimanja mjera iz njihove nadležnosti, m) na osnovu pisanog zahtjeva lica koje je pogrešno uplatilo novčana sredstva na račun klijenta banke, i to samo podaci koji su potrebni u svrhu pokretanja sudskog postupka radi povrata pogrešno uplaćenih novčanih sredstava, n) nadležnom organu za restrukturiranje, likvidaciju odnosno stečaj banke, ako su tajni podaci neophodni za rješavanje potraživanja povjerilaca, te ostalih zahtjeva koji se odnose na postupak restrukturiranja, likvidacije odnosno stečaja banke, osim onih podataka koji se odnose na druge subjekte koji su uključeni i imaju pravni interes u tim postupcima, o) Centralnoj banci, odnosno drugom nadležnom organu u skladu sa propisima kojima se uređuje nadzor platnih sistema, odnosno platni promet, u okvirima njihove nadležnosti, d) procjenu efekata koje će na poslovanje banke imati izmjena relevantnih propisa. (2) Organizaciona jedinica zadužena za praćenje usklađenosti poslovanja banke dužna je da sačini program praćenja usklađenosti poslovanja banke, koji posebno sadrži metodologiju rada te organizacione jedinice, planirane aktivnosti, način i rokove izrade izvještaja, način provjere usklađenosti, kao i plan obuke zaposlenih. Član 88. (Funkcija upravlјanja rizicima) a) izloženost prema jednom licu ili grupi povezanih lica za izloženosti iz bankarske knjige ne prelazi ograničenje iz stava (1) ovog člana, tako da prekoračenje u potpunosti proizlazi iz knjige trgovanja, u) u okviru bankarske grupe radi upravljanja rizicima, v) sudužniku, založnom dužniku, jemcu ili drugom učesniku kreditnog odnosa, i to samo podatke o tom kreditnom odnosu, z) pružaocima usluga eksternalizacije, kada je saopćavanje podataka neophodno za provođenje aktivnosti banke koje su predmet eksternalizacije, aa) stranim organima i drugim tijelima, ako je to predviđeno međunarodnim sporazumima, bb) drugim organima koja vrše javnopravna ovlaštenja, u skladu sa posebnim zakonom, cc) društvu za reviziju u svrhu vršenja revizije izvještaja banke i dd) na osnovu drugih zakona. (2) Banka je dužna da za klijenta koji je zaključio ugovor o pružanju bankarskih usluga obezbijedi njegovu pisanu saglasnost iz stava (1) tačka a) ovog člana u posebnom dokumentu. (3) Kada se razmjena podataka obavlja na osnovu pisane saglasnosti klijenta iz stava (1) tačke a) ovog člana ili se podaci dostavljaju u skladu sa stavom (1) tačkom t) ovog člana, banka je dužna da ispuni sljedeće uslove: a) obezbijedi da su podaci koji se dostavljaju tačni, potpuni i ažurirani, b) klijentu na njegov zahtjev omogući uvid u njegove podatke koje banka dostavlja, c) obezbijedi da se na taj način ne razmjenjuju podaci u većem obimu nego što je potrebno za namjenu za koju se razmjenjuju i d) čuva primljene podatke do roka koji je potreban za svrhu u koju se podaci dostavljaju. (4) Agencija propisuje bliže uslove iz stava (3) ovog člana. Član 105. (Postupanje sa tajnim podacima) Lica iz člana 104. stav (1) ovog zakona mogu podatke koji predstavlјaju bankarsku tajnu koristiti isključivo u svrhu za koju su pribavljeni i ne mogu ih saopćavati trećim licima, niti tim licima omogućiti da saznaju i koriste ove podatke, osim u slučajevima predviđenim ovim zakonom. Odjelјak G. Ostale obaveze banke Član 106. (Obavezna rezerva banaka) b) banka je dužna ispuniti dodatni kapitalni zahtjev u vezi sa prekoračenjem ograničenja izloženosti od 25% priznatog kapitala banke u knjizi trgovanja, c) ako je od prekoračenja iz knjige trgovanja prošlo 10 ili manje dana, izloženost u knjizi trgovanja prema tom licu ili toj grupi povezanih lica ne smije prelaziti 500% priznatog kapitala banke, (5) Član nadzornog odbora banke i član uprave ne smije učestvovati u razmatranju ili odobravanju bilo kog pravnog posla između njega i banke, između banke i bilo kog člana njegove porodice i između banke i pravnog lica u kome on ili bilo koji član njegove porodice učestvuje u upravljanju ili rukovođenju, ili u kome ima znatno ili kontrolno učešće. (6) Pravne radnje u korist lica u posebnom odnosu s bankom i lica koja su povezana s licima u posebnom odnosu sa bankom može poduzimati nakon dobijanja pisanog odobrenja nadzornog odbora banke. Član 108. (Zaštita korisnika bankarskih usluga) Zaštita prava i interesa korisnika bankarskih usluga provodi se u skladu sa zakonskim propisima koji uređuju ovu oblast. Član 109. (Neaktivni računi) (1) Banka je dužna da propiše procedure za postupanje sa neaktivnim računima i osigura čuvanje dokumentacije. (2) O procedurama iz stava (1) ovog člana, banka je dužna upoznati vlasnika računa. Član 110. (Sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti) (1) Banka ne smije sticati, vršiti konverzije ili transfere, niti posredovati prilikom sticanja, konverzije ili transfera novca ili druge imovine za koju zna ili bi mogla osnovano pretpostaviti da je stečena vršenjem krivičnog djela. (2) Banka se ne smije upustiti u transakciju za koju zna ili za koju može osnovano pretpostaviti da je namijenjena pranju novca u skladu sa propisom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (3) Banka ne smije vršiti konverzije ili transfere, niti posredovati prilikom sticanja, konverzije ili transfera novca ili druge imovine za koju zna ili bi mogla osnovano pretpostaviti da bi se mogle koristiti za finansiranje terorističkih aktivnosti u skladu sa propisom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, propisima kojima se uređuje uvođenje i primjena određenih privremenih mjera radi efikasnog provođenja međunarodnih restriktivnih mjera i Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN. (4) Zabranjeno je da banka vrši konverzije ili transfere, kao i posreduje prilikom sticanja, konverzije ili transfera novca ili druge imovine, za koju se zna ili bi se moglo osnovano pretpostaviti da bi ih mogli koristiti pojedinci ili pravna lica ili organi koji opstruišu ili prijete opstrukcijom ili predstavljaju značajan rizik od aktivne opstrukcije provođenja mirovnog procesa, u skladu sa propisima kojima se uređuje uvođenje i primjena određenih privremenih mjera radi efikasnog provođenja međunarodnih restriktivnih mjera. (5) Banka je dužna uspostaviti internu kontrolu i internu reviziju, kao i politike i procedure u cilјu otkrivanja i sprječavanja transakcija koje uklјučuju kriminalne aktivnosti i pranje novca i finansiranje terorističkih aktivnosti. (7) Zabranjeno je da banka odobrava kredite svojim dioničarima prije isteka roka od jedne godine od dana kada je počela da posluje. (8) Ulaganjima iz st. (4), (5) i (6) ovog člana ne smatraju se ulaganja koja je banka stekla, u prve tri godine nakon sticanja, u zamjenu za svoja potraživanja u postupku finansijskog restrukturiranja, u stečajnom i izvršnom postupku, te primjenom instrumenata osiguranja potraživanja, u skladu sa propisom o izvršnom postupku. Član 95. (Dopušteno prekoračenje ulaganja) (1) Banka može prekoračiti ograničenja iz člana 94. st. (4) i (5) ovog zakona ako je iznos ulaganja koji prekoračuje ograničenje u potpunosti pokriven regulatornim kapitalom. Ako je banka istovremeno prekoračila ograničenje iz člana 94. st. (4) i (5) ovog zakona, regulatornim kapitalom treba pokriti veći iznos. (2) Agencija će detalјnije propisati odbitne stavke u izračunu adekvatnosti kapitala. a) kapitalu i adekvatnosti kapitala banke, b) vlasničkoj strukturi, članovima nadzornog odbora i upravi banke, c) drugim činjenicama, u skladu sa propisima Agencije. (2) Banka nije dužna da objavljuje podatke i informacije koji nisu materijalno značajni, kao i podatke i informacije čije bi javno objavljivanje moglo negativno da utiče na konkurentski položaj te banke na tržištu, i podatke koji bi mogli negativno uticati na sigurnost zaposlenika i organa banke. (3) Agencija bliže propisuje sadržaj podataka i informacija iz ovog člana, kao i uslove, način i rokove njihovog objavljivanja. Član 112. (Zaštita klijenta) (1) Klijent banke ima pravo pristupa podacima koji se odnose na ugovorni odnos koji ima sa bankom i moraju mu biti dostupni, a banka je dužna da mu na zahtjev obezbijedi ovaj pristup. (2) Banka slobodno odlučuje o izboru klijenta. Član 113. (Objavljivanje općih uslova poslovanja) (1) Općim uslovima poslovanja, u smislu ovog zakona, smatra se svaki dokument koji sadrži standardne uslove poslovanja primjenjive na sve klijente banke, opće uslove za uspostavljanje odnosa između klijenata i banke, postupak komunikacije između klijenata i banke i opće uslove za obavljanje transakcija između klijenata i banke. Opći uslovi poslovanja obuhvataju i akte kojima se utvrđuju naknade i drugi troškovi koje banka naplaćuje klijentima. (2) Banka je dužna da opće uslove poslovanja, kao i njihove izmjene i dopune, objavi na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi u Federaciji, u svojim poslovnim prostorijama i na internet stranici banke, najkasnije 15 dana prije njihove primjene, a objavlјivanje može vršiti i u sredstvima javnog informisanja. (3) Obaveza objavljivanja općih uslova poslovanja iz ovog člana odnosi se i na podružnice banaka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu otvorenih u Federaciji. (4) Opći uslovi poslovanja su sastavni dio ugovora zaključenog između banke i klijenta i moraju biti trajno dostupni klijentima u periodu njihovog važenja. (5) Klijent može od banke da traži odgovarajuća objašnjenja i instrukcije koji se odnose na primjenu općih uslova poslovanja. Odjelјak E. Kupoprodaja plasmana banke Član 98. (Opći uslovi prodaje plasmana) (1) Banka prodavac može zaključiti ugovor o prodaji plasmana ako su ispunjeni sljedeći uslovi: a) kupoprodaja plasmana ima ekonomsku opravdanost, Član 101. (Zaštita korisnika finansijskih usluga kod kupoprodaje plasmana banke) (1) Pri sklapanju ugovora o kupoprodaji plasmana koji se odnose na plasmane odobrene korisnicima finansijskih usluga iz propisa o zaštiti korisnika finansijskih usluga, banka prodavac je dužna osigurati da ti korisnici finansijskih usluga ne dođu u nepovolјniji položaj na osnovi zaštite korisnika finansijskih usluga u odnosu na položaj koji su kao dužnici imali prema banci prodavaocu. (2) Odredbe člana 96. stav (2) ovog zakona i stav (1) ovog člana ne odnose se na ugovore koji se sklapaju u sklopu mjera za oporavak i restrukturiranje banaka. (3) Agencija će propisati bliže uslove i način ostvarivanja zaštite i prava klijenta, te uslove i način postupanja banke po prigovoru klijenata. Odjelјak H. Finansijski izvještaji i eksterna revizija Član 116. (Finansijski izvještaji) (1) Banka je dužna sastavlјati godišnje finansijske izvještaje, pojedinačno i na konsolidiranoj osnovi, koji istinito i objektivno odražavaju njen finansijski rezultat i finansijski položaj u skladu sa propisom koji uređuje računovodstvo i reviziju, Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, ovim zakonom i aktima donesenim na osnovu tih propisa. (2) Banka je dužna poslovne knjige i ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije voditi na način koji omogućuje, u bilo koje vrijeme, provjeru posluje li banka u skladu s važećim propisima i standardima struke. Član 117. (Obaveza obavlјanja revizije) (1) Obavezi revizije podliježu godišnji finansijski izvještaji banke i konsolidovani finansijski izvještaji bankarske grupe. (2) Radi obavljanja godišnje revizije finansijskih izvještaja iz stava (1) ovog člana, banka i obveznici izvještavanja na konsolidovanoj osnovi iz člana 125. st. (1) i (2) ovog zakona dužni su da angažuju društvo za reviziju. (3) Agencija daje prethodnu saglasnost za imenovanje društva za reviziju za obavljanje revizije finansijskih izvještaja. (4) Revizija iz stava (1) ovog člana provodi se u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija, ovim zakonom i propisima Agencije. Član 118. (Imenovanje društva za reviziju) (1) Skupština banke, uz prethodnu saglasnost Agencije, imenuje društvo za reviziju najkasnije do 30. septembra tekuće godine, koje će obaviti reviziju finansijskih izvještaja za tu godinu. (2) Odluku o imenovanju društva za reviziju banka je dužna dostaviti Agenciji u roku od osam dana od dana donošenja odluke. a) sistema za upravlјanje rizicima u banci i ocjenu klјučnih rizika u poslovanju banke kako bi se obezbijedilo da se klјučni rizici na odgovarajući način identifikuju, mjere, odnosno procjenjuju, prate, analiziraju i kontrolišu, da se o njima adekvatno izvještava te da se poduzimaju odgovarajuće mjere za njihovo ograničavanje i ublažavanje; Član 104. (Izuzeci od čuvanja bankarske tajne) (1) Obaveza čuvanja bankarske tajne ne postoji ako se podaci saopćavaju: Član 119. (Ograničenje obavlјanja revizije) (1) Banka ne može imenovati društvo za reviziju ako je isto društvo za reviziju u prethodnoj godini ostvarilo više od polovine svojih ukupnih prihoda obavljanjem revizije te banke ili bankarske grupe kojoj banka pripada. (2) Društvo za reviziju banke i ovlašteni revizor koji obavlja reviziju banke ne može biti lice: a) koje je u sukobu interesa i obavlja nespojive aktivnosti utvrđene zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija, kao i sa njim povezano lice koje obavlja ove aktivnosti, b) koje je u posebnom odnosu sa bankom ili članom bankarske grupe, c) koje je zastupnik ili predstavnik banke i ima finansijski interes u banci ili članu bankarske grupe, koji proizlazi iz poslovnog odnosa sa bankom ili članom bankarske grupe, tako da objektivno postoji sumnja u njihovu nezavisnost i nepristrasnost, d) čiji izvještaj o obavljenoj reviziji finansijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu Agencija nije prihvatila. (3) Reviziju banke mora obavljati isto društvo za reviziju najmanje tri godine u kontinuitetu, a najduže u periodu utvrđenom propisom kojim se uređuje računovodstvo i revizija. (4) Izuzetno od stava (3) ovog člana reviziju banke ne mora obavljati društvo za reviziju tri godine u kontinuitetu kada Agencija u skladu sa ovim zakonom ne prihvati godišnji izvještaj o reviziji za prethodnu godinu ili kada banka u pisanoj formi obrazloži Agenciji da postoje opravdani razlozi za promjenu društva za reviziju. (5) Agencija propisuje bliže uslove i kriterije koje društvo za reviziju mora da ispunjava za dobijanje prethodne saglasnosti za obavljanje revizije finansijskih izvještaja banke i bankarske grupe. Član 120. (Zaštita neovisnosti revizora) U slučaju raskida ugovora o obavlјanju revizije finansijskih izvještaja, banka, odnosno društvo za reviziju dužni su Agenciji pisano obrazložiti razloge za raskid. Član 121. (Obaveze društva za reviziju) (1) Društvo za reviziju dužno je nakon obavlјene revizije u skladu sa propisom o računovodstvu i reviziji sačiniti izvještaj o izvršenoj reviziji sa mišlјenjem, sačiniti prošireni izvještaj o izvršenoj reviziji za potrebe Agencije i dostaviti Agenciji pismo preporuka. (2) Društvo za reviziju dužno je u pisanoj formi, bez odgađanja obavijestiti nadzorni odbor, upravu i odbor za reviziju o: p) stranom nadležnom regulatornom organu ovlaštenom da daje i oduzima dozvole za rad licima u finansijskom sektoru ili vrši kontrolu i nadzor ovih lica, samo za potrebe provođenja kontrole i nadzora iz njihove nadležnosti, što važi i u vanrednim situacijama, pod uslovima predviđenim sporazumom o saradnji zaključenim između tog organa i Agencije, r) ministarstvu nadležnom za unutrašnje poslove i organu nadležnom za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u skladu sa propisima, s) nadležnim organima u skladu sa propisima koji uređuju oblast sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, t) licu osnovanom radi prikupljanja podataka o iznosu, vrsti i ažurnosti ispunjavanja obaveza fizičkih i pravnih lica koja koriste bankarske usluge i razmjene ovih podataka između banaka i između banaka i lica u finansijskom sektoru (kreditni biro), u skladu sa posebnim zakonom, odnosno pod uslovima predviđenim sporazumom o saradnji zaključenim između banaka i tog lica, Banka je dužna da drži i održava sredstva obavezne rezerve u skladu sa propisima koje donosi Centralna banka. Član 107. (Čuvanje dokumentacije) (1) Banka i organizacioni dijelovi banaka sa sjedištem u RS i Brčko Distriktu osnovani u Federaciji dužni su da čuvaju dokumentaciju, podatke i evidencije o poslovima koje obavlјaju u materijalnom ili elektronskom obliku, u skladu sa propisima koji uređuju arhivsku djelatnost, sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, računovodstvo i reviziju, drugim zakonima, kao i propisima Agencije. (4) Dostava podataka Agenciji iz stava (3) ovog člana ne smatra se kršenjem revizorove obaveze o čuvanju povjerlјivih informacija koja proizlazi iz propisa koji uređuje oblast revizije ili iz ugovora. (5) Društvo za reviziju dužno je da na zahtjev Agencije dostavi u pisanoj formi potrebna pojašnjenja u vezi sa izvještajem o izvršenoj reviziji i druge podatke koji su Agenciji potrebni za obavljanje nadzora u skladu sa ovim zakonom. Član 122. (Odbijanje revizorskog izvještaja) Ako Agencija utvrdi da revizija finansijskih izvještaja nije obavlјena ili da revizorski izvještaj nije sastavlјen u skladu s ovim zakonom, podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog zakona, propisa kojim se uređuje računovodstvo i revizija i pravilima revizorske struke ili ako obavlјenom supervizijom poslovanja banke ili na drugi način utvrdi da revizorsko mišlјenje o finansijskim izvještajima banke iz člana 121. stav (1) ovog zakona nije zasnovano na istinitim i objektivnim činjenicama, može odbiti revizorski izvještaj i zahtijevati od banke da reviziju obave ovlašteni revizori drugoga društva za reviziju ili, kada to ocijeni potrebnim, sama direktno imenovati revizora, a na trošak banke. Član 123. (Sadržaj revizije za potrebe Agencije) (1) Za potrebe Agencije društvo za reviziju dostavlja izvještaj sa mišljenjem o: a) pridržavanju pravila o upravlјanju rizicima, b) efikasnosti obavlјanju poslova funkcije upravlјanja rizicima, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije interne revizije, c) stanju informacijskog sistema i adekvatnosti upravlјanja informacijskim sistemom i d) pravilnosti, tačnosti i potpunosti izvještaja koji se dostavlјaju Agenciji. (2) Agencija može od društva za reviziju zatražiti dodatne informacije u vezi s obavlјenom revizijom. (2) Banke su dužne da čuvaju naloge za plaćanje i drugu dokumentaciju o otvorenim računima i izvršenim platnim transakcijama najmanje 10 godina od dana otvaranja računa i dana izvršenja platne transakcije. (6) Banka je dužna da izradi procjenu rizika kojom utvrđuje stepen rizičnosti grupa klijenata ili pojedinog klijenta, poslovnog odnosa, transakcije ili proizvoda u vezi sa mogućnošću zloupotrebe u svrhu pranja novca ili finansiranja terorističkih aktivnosti, u skladu sa propisima iz ove oblasti. (7) Banka je dužna da u svom poslovanju izvršava obaveze i zadatke, kao i poduzima mjere i radnje definisane propisima koji uređuju sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. (8) Banka je dužna Agenciji dostavlјati mjesečni statistički izvještaj o transakcijama iz st. (2) do (4) ovog člana, o kojim je izvijestila nadležni organ za primanje i analizu izvještaja, u formi koju propiše Agencija. Član 111. (Objavlјivanje podataka) (1) Banka je dužna najmanje jednom godišnje da javno objavljuje kvantitativne i kvalitativne podatke, koji su od značaja za informisanje javnosti o njenom finansijskom stanju i poslovanju, a najmanje podatke o: (6) Agencija će propisati bliže uslove i način objavljivanja i primjene općih uslova poslovanja banke. Član 114. (Obavještavanje klijenata) (1) Banka je dužna da klijentu, na njegov zahtjev, osigura informacije o stanju njegovog kredita, odnosno depozitnog računa, kao i druge informacije iz poslovnog odnosa klijenta i banke. (7) Agencija propisuje elemente i sadržaj izvještaja društva za reviziju u skraćenom obliku koji se javno objavljuje. Član 125. (Revizija konsolidiranih finansijskih izvještaja) (1) Nadređena banka je obveznik revizije konsolidiranih finansijskih izvještaja bankarske grupe. (2) Revizijski izvještaj finansijskih izvještaja za bankarsku grupu sa nadređenim holdingom, odnosno nadređenim matičnim društvom, podnosi banka koja je pod kontrolom tog holdinga ili društva, a ima sjedište u Federaciji. Član 126. (Isključivanje iz konsolidacije) (1) U konsolidovane finansijske izvještaje bankarske grupe ne uključuju se podređeni članovi čiji je bilans stanja manji od 1% bilansa stanja nadređenog člana grupe. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, ako više podređenih članova bankarske grupe ispunjava uslov iz tog stava, Agencija može naložiti uključivanje tih članova bankarske grupe u konsolidovane finansijske izvještaje, ako ocijeni da je zbir njihovih bilansa stanja značajan za utvrđivanje finansijskog stanja bankarske grupe. (2) Agencija će propisati jedinstveni način obračuna i objavljivanja troškova, kamata i naknada bankarskih usluga i to naročito po osnovu depozitnih i kreditnih poslova i bliže uslove i način obavještavanja klijenata banke. Član 115. (Prigovor klijenata) (1) Ako klijent smatra da se banka ne pridržava obaveza iz zaklјučenog ugovora, može uputiti prigovor rukovodiocu nadležne organizacione jedinice ili nadležnom organu banke. Banka je dužna da podnosiocu prigovora odgovori u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora. (2) Agencija je ovlaštena da, u okviru svoje nadzorne funkcije, provjerava da li se banka pridržava dobrih poslovnih običaja, objavljenih općih uslova poslovanja i odredaba ugovora zaključenih sa klijentima. (3) Banka je dužna da donese interni akt kojim određuje podatke koji se smatraju bankarskom tajnom i način pristupanja, korištenja, razmjene, čuvanja i zaštite tih podataka, kao i postupak prestanka tajnosti podataka. (5) Društvo za reviziju dužno je da Agenciji za svaku banku sa kojom je zaključilo ugovor o obavljanju revizije dostavi plan obavljanja revizije za tu poslovnu godinu do 31. oktobra tekuće godine, iz kojeg su vidljiva područja poslovanja koja će biti predmet revizije, opis sadržaja planirane revizije po pojedinačnim oblastima, kao i predviđeno trajanje revizije. a) utvrđenim nezakonitostima ili činjenicama i okolnostima koje mogu na bilo koji način ugroziti dalјnje poslovanje banke, b) okolnostima koje su razlog za ukidanje odobrenja za rad iz člana 22. st. (1) i (2) ovog zakona, (2) Lica iz stava (1) ovog člana dužna su da blagovremeno dostavljaju banci sve podatke potrebne za izradu konsolidovanih finansijskih izvještaja. Član 128. (Posebna revizija i revizija u slučaju statusne promjene banke) (1) Ako ocijeni da je za potrebe vršenja supervizije iz ovog zakona potrebno prikupiti, analizirati i obraditi određene podatke u vezi s poslovanjem banke koji nisu obuhvaćeni izvještajem o reviziji godišnjih finansijskih izvještaja banke, Agencija može banci naložiti angažovanje društva za reviziju radi obavljanja posebne revizije finansijskih izvještaja banke i člana bankarske grupe ili njihovih pojedinih dijelova, kao i za druge vrste revizije, odnosno ispitivanja pojedinih poslovnih procesa i podataka u vezi s poslovanjem ovih lica. (2) Banka ili član bankarske grupe dužni su da društvu za reviziju dostave, bez odlaganja i ograničenja, sve podatke i dokumente neophodne za provođenje posebne revizije i da mu pruže svu potrebnu pomoć, u skladu sa ovim zakonom. (3) Troškove posebne revizije snosi banka. (4) U slučaju statusne promjene banke, banka koja je osnovana spajanjem ili kojoj se pripojila druga banka, odnosno banke koje su nastale podjelom banke, dužne su da angažuju društvo za reviziju radi obavljanja revizije finansijskih izvještaja sa stanjem na dan statusne promjene. (5) Banka iz stava (4) ovog člana dužna je da, u roku od 60 dana od dana upisa statusne promjene u registar poslovnih subjekata, dostavi Agenciji izvještaj društva za reviziju o istinitosti i objektivnosti svog početnog bilansa stanja na dan statusne promjene. (6) Agencija će propisati bliže uslove i način vršenja posebne revizije i uslove i način vršenja revizije u slučaju statusne promjene banke. Odjelјak I. Obavještavanje Agencije i plan oporavka c) materijalno značajnoj razlici u procjeni rizika prisutnih u poslovanju banke i vrednovanju bilansnih i vanbilansnih stavki i bilansa uspjeha, d) težem kršenju internih akata, e) značajnijoj slabosti u uspostavi sistema internih kontrola ili propustima u primjeni sistema internih kontrola i f) činjenicama koje bi mogle dovesti do mišlјenja s rezervom, negativnog mišlјenja ili suzdržavanja od izražavanja mišlјenja na finansijske izvještaje. (3) Društvo za reviziju dužno je u pisanoj formi obavijestiti Agenciju o svakoj činjenici iz stava (2) ovog člana za koju sazna u postupku obavlјanja revizije finansijskih izvještaja društva koje kontrolira banka. (3) Ako Agencija utvrdi da izvještaj sa mišlјenjem iz stava (1) ovog člana nije dat u skladu s ovim zakonom, podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog zakona, zakonom kojim se uređuje revizija i pravilima revizorske struke ili ako obavlјenom supervizijom poslovanja banke ili na drugi način utvrdi da mišlјenje nije zasnovano na istinitim i objektivnim činjenicama zahtijevati će od banke da mišlјenje daju ovlašteni revizori drugog društva za reviziju, a na trošak banke. (4) Agencija će pobliže propisati sadržaj revizije za potrebe Agencije. (3) Osim o činjenicama iz stava (2) ovog člana, banka je dužna obavijestiti Agenciju o: a) dioničarima banke i s njima povezanim licima koji imaju 5% i više dionica s pravom glasa na skupštini banke, b) licima povezanim s bankom i c) sastavu grupa povezanih lica prema kojima je banka izložena. (4) Banka čije su dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu dužna je obavijestiti Agenciju o dioničarima koji su imaoci kvalificiranog učešća te o veličini tih učešća. (5) Uprava banke je dužna bez odgode obavijestiti Agenciju o slјedećem: a) ako je ugrožena likvidnost ili solventnost banke, b) ako nastupe okolnosti za prestanak važenja dozvole za rad, razlozi za ukidanje dozvole za rad ili razlozi za ukidanje odobrenja za obavlјanje odobrene djelatnosti. (6) Banka je dužna dostavlјati informacije: a) imena i učešće lica sa značajnim učešćem; b) identitet stvarnih vlasnika dionica koje glase na ovlaštena lica, skrbničke račune ili druge instrumente. (7) Agencija će donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje rokove i način obavještavanja iz ovog člana. Član 130. (Izvještaji) (1) Banka je dužna pripremati i dostavljati Agenciji izvještaje i podatke o svom finansijskom stanju i poslovanju, uklјučujući izloženost rizicima, velike izloženosti, kvalitet aktive, rezerve za kreditne gubitke, poslovanje sa licima u posebnom odnosu sa bankom, likvidnost, solventnost i profitabilnost, kao i o planiranim poslovnim aktivnostima banke i njenih zavisnih društava u skladu sa ovim zakonom i propisima Agencije. (2) Pored izvještaja iz stava (1) ovog člana, banka je dužna da na zahtjev Agencije dostavlјa: a) podatke o finansijskom stanju, poslovanju i izloženosti riziku na konsolidovanoj osnovi i b) podatke za člana bankarske grupe koji su potrebni za procjenu stanja i rizika banke ili bankarske grupe. (3) Banka je dužna na zahtjev Agencije dostaviti izvještaj i informacije o svim pitanjima važnim za provođenje supervizije odnosno nadzora ili za izvršavanje ostalih zadataka iz nadležnosti Agencije. Član 124. (Dostava izvještaja Agenciji i njihovo objavlјivanje) (1) Banka je dužna dostaviti Agenciji godišnje finansijske izvještaje najkasnije do posljednjeg dana februara tekuće godine, a revizorski izvještaj društva za reviziju najkasnije do 31.05. tekuće godine. (2) Banka je dužna da izvještaj društva za reviziju u skraćenom obliku, u roku od 15 dana po njegovom prijemu, objavi na svojim internetskim stranicama i u jednom ili više dnevnih listova dostupnih na cijeloj teritoriji BiH i o tome, uz dostavu kopije objave, odmah obavijesti Agenciju. (3) Banka je dužna svoje revidirane godišnje finansijske izvještaje zajedno sa svojim godišnjim izvještajem objaviti na svojim internetskim stranicama i učiniti dostupnim najkasnije u roku od šest mjeseci od isteka poslovne godine na koju se oni odnose. (4) Osim objavlјivanja revidiranih godišnjih izvještaja banka je dužna na kraju svakog prvog polugodišta da objavi nerevidirane polugodišnje izvještaje, kao i informacije koje sadrže imena članova nadzornog odbora i uprave i svih dioničara koji imaju 5% ili više dionica sa glasačkim pravima. (5) Izvještaj iz stava (4) ovog člana banka je dužna objaviti u roku od 30 dana nakon isteka prvog polugodišta u jednom ili više dnevnih lokalnih listova dostupnih na cijeloj teritoriji BiH. (1) Banka je dužna da izradi plan oporavka kojim su predviđene mjere koje će banka primijeniti u slučaju značajnog pogoršanja njenog finansijskog stanja, radi ponovnog uspostavljanja njenog održivog poslovanja i odgovarajućeg finansijskog položaja. (2) Agencija može propisati manji obim plana oporavka i manju učestalost njegovog ažuriranja za banke čija veličina, model poslovanja i povezanost s drugim institucijama ili finansijskim sistemom u cjelini osigurava da njihova propast neće imati negativan uticaj na finansijska tržišta, druge institucije ili na uslove finansiranja. (3) Plan iz stava (1) ovog člana usvaja nadzorni odbor banke, ali njegov sadržaj ne može da se objelodani nijednom fizičkom ili pravnom licu, uklјučujući dioničare banke, čak i ukoliko se dionicama banke trguje na uređenom tržištu, osim u slučaju lica uklјučenih u izradu nacrta i usvajanje. Plan se dostavlјa Agenciji radi procjene primjerenosti i provodljivosti predloženih mjera. (4) Banka revidira plan iz stava (1) ovog člana: a) najmanje jednom godišnje, u skladu sa propisom Agencije; b) kada nastupi događaj koji se tiče pravne i/ili organizacione strukture banke, poslovnog modela ili finansijskog stanja banke koji može imati značajan uticaj na konačno izvršenje plana; c) kada dođe do promjene pretpostavki koje su se koristile u toku izrade plana koje mogu imati značajan uticaj na konačno izvršenje tih planova; d) kada Agencija to zatraži na osnovu tač. b) ili c) ovog stava. (5) Plan oporavka ne obavezuje Agenciju i ne daje pravo niti obavezuje banku i treća lica da provode mjere i strategije sadržane u planu. (6) Nezavisno od stava (5) ovog člana, Agencija je ovlaštena da, u okviru svoje nadzorne funkcije, naloži banci jednu ili više mjera koje bi banka mogla preduzeti ako su ispunjeni uslovi za ranu intervenciju i ne može pretpostavljati prijem javne finansijske pomoći. Član 133. (Sadržaj plana oporavka) (1) Banka je dužna da planom oporavka utvrdi različite mogućnosti za oporavak i mjere koje bi se primijenile u okviru svake od ovih mogućnosti, kao i da osigura odgovarajuće uslove i procedure za blagovremeno poduzimanje aktivnosti za njen oporavak. (6) Nadređena banka koja ima sjedište u Federaciji dužna je objaviti svoje revidirane konsolidirane godišnje finansijske izvještaje i konsolidirani godišnji izvještaj za grupu shodno odredbama propisa koji uređuje računovodstvo i reviziju na način iz stava (3) ovog člana i u roku od devet mjeseci od isteka poslovne godine na koju se oni odnose. (3) Ukoliko banka ne postupi u skladu sa st. (1) i (2) ovog člana, Agencija će imenovati društvo za reviziju u roku od 30 dana od dana održavanja godišnje sjednice skupštine dioničara. (4) Ugovor o obavljanju revizije finansijskih izvještaja mora biti zaključen između banke i društva za reviziju u pisanoj formi, koji je banka dužna dostaviti Agenciji u roku od osam dana od dana potpisivanja ugovora. Član 127. (Konsolidacija u drugim slučajevima) (1) Agencija može naložiti banci koja je nadređena licima koja ne obavljaju finansijske djelatnosti da provedu konsolidaciju pojedinih djelatnosti, grupe djelatnosti ili potpunu konsolidaciju finansijskog stanja i poslovanja ovih lica, kao i lica koja nisu lica u finansijskom sektoru, nezavisno od njihove djelatnosti, ako je to potrebno radi potpunog i objektivnog prikazivanja finansijskog stanja i poslovanja banke. (7) Agencija propisuje sadržaj plana oporavka, te način i rokove dostavlјanja plana oporavka i njegovih izmjena. Član 134. (Procjena plana oporavka) (1) U roku od šest mjeseci od predaje plana oporavka, Agencija mora obaviti njegovo preispitivanje i procijeniti u kojoj mjeri plan zadovolјava zahtjeve iz člana 133. ovog zakona i slјedeće kriterije: a) adekvatnost predloženih mjera i strategija čije bi provođenje osiguralo održavanje ili obnovu redovnog poslovanja i finansijskog položaja banke ili grupe; b) mogućnost da banka implementira predložene mjere i strategije brzo i efikasno u situacijama finansijskog stresa uz izbjegavanje u najvećoj mogućoj mjeri znatnih štetnih poslјedica za finansijski sistem, čak i u slučaju istovremenog provođenja plana oporavka u drugoj banci. (2) Prilikom procjene primjerenosti plana oporavka, Agencija uzima u obzir primjerenost strukture kapitala i finansiranja banke zavisno o nivou kompleksnosti organizacijske strukture i profila rizika banke. (3) Agencija može ispitati plan oporavka s cilјem utvrđivanja bilo kakvih mjera u planu oporavka koje bi mogle negativno uticati na mogućnost restrukturiranja. (4) Kada Agencija procjeni da u planu postoje važni nedostaci ili bitne prepreke u provedbi plana, mora obavijestiti banku o svojoj procjeni i zatražiti da banka, u roku od dva mjeseca, s mogućnošću produžetka roka za jedan mjesec uz odobrenje Agencije, preda revidirani plan koji pokazuje kako će se ti nedostaci ili prepreke razmotriti u razumnom vremenskom okviru. Prije nego od banke zatraži da ponovno preda plan oporavka, Agencija mora omogućiti banci da se izjasni o tom zahtjevu. Član 129. (Obavještavanje) (1) Banka je dužna obavještavati Agenciju u skladu s ovim zakonom i propisima donesenima na osnovu ovoga zakona. (2) Banka je dužna bez odgode obavijestiti Agenciju o: a) održanoj skupštini i svim odlukama donesenima na toj skupštini, b) svakoj planiranoj promjeni u kapitalu banke od 10% ili više, c) prestanku obavlјanja pojedinih poslova iz okvira djelatnosti banke, d) saznanju da je fizičko ili pravno lice steklo kvalificirano učešće ili učešće iz člana 30. ovog zakona, odnosno da je imalac kvalificiranog učešća prodao ili na drugi način otuđio svoje dionice tako da se zbog toga njegovo učešće povećalo iznad, odnosno smanjilo ispod visine za koju je dobio prethodnu saglasnost. (4) Organizacioni dijelovi banke sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu koji posluju u Federaciji dužni su da pripremaju i blagovremeno dostavlјaju Agenciji izvještaje i podatke o svom poslovanju, na način propisan članom 17. stav (5) ovog zakona i propisima Agencije. (5) Agencija donosi akt kojim propisuje sadržaj i oblik izvještaja iz ovog člana, kao i način i rokove njihovog dostavlјanja, a može zahtijevati i ovjeru tih izvještaja. (2) Plan oporavka bankarske grupe sadrži mjere i aktivnosti čije se sprovođenje zahtijeva na nivou bankarske grupe kao cjeline, posebno matičnog društva i svakog zavisnog društva pojedinačno, kao i način kojim se obezbjeđuje koordinacija i dosljednost sprovođenja tih mjera i aktivnosti. (3) Plan oporavka bankarske grupe sa nadređenim holdingom, odnosno nadređenim matičnim društvom, Agenciji dostavlja banka koja je pod kontrolom tog holdinga ili društva, a ima sjedište u Federaciji. (4) Odredbe čl. 132. do 134. ovog zakona se primjenjuju i na plan oporavka grupe. (5) Agencija donosi akt kojim propisuje sadržaj, te način i rok dostavljanja plana oporavka bankarske grupe. Član 136. (Primjena plana oporavka) (1) Plan oporavka sadrži indikatore na osnovu kojih se utvrđuje kada se odgovarajuća mjera iz ovog plana može poduzeti, pri čemu banka ipak može, ako je to opravdano okolnostima u određenoj situaciji, na osnovu odluke nadzornog odbora banke, da poduzme mjere za oporavak i kada na to ne ukazuju određeni indikatori iz ovog plana, odnosno da ne primjeni mjere iako na to ukazuju ovi indikatori. (2) Banka je dužna da na odgovarajući način obezbijedi redovno praćenje indikatora iz stava (1) ovog člana. (3) Banka je dužna da bez odlaganja Agenciju pisano obavijesti o poduzimanju mjera iz plana oporavka, odnosno o tome da nije poduzela mjeru iz plana oporavka iako su bili ispunjeni uslovi za njeno poduzimanje, kao i da uz ovo obavještenje dostavi odgovarajuće obrazloženje. (4) Agencija će bliže propisati minimalne kvantitativne i kvalitativne indikatore iz stava (1) ovog člana. POGLAVLJE VII – SUPERVIZIJA Odjelјak A. Opće odredbe Član 131. (Godišnji izvještaj o provođenju kontrolnih funkcija) (1) Banka je dužna da Agenciji, uz godišnji finansijski izvještaj, dostavi i godišnji izvještaj o provođenju kontrolnih funkcija, koji je usvojio nadzorni odbor banke. (2) Agencija propisuje sadržaj i rokove dostavljanja izvještaja iz stava (1) ovog člana. (3) U vršenju supervizije nad bankom, Agencija ima pravo uvida u poslovne knjige i drugu dokumentaciju, kao i zahtijevati druge informacije od lica koja su imovinskim i upravljačkim odnosima povezana sa bankom, lica na koje je banka prenijela značajan dio svojih poslovnih aktivnosti, kao i vlasnika kvalifikovanog učešća u banci. (4) Superviziju iz stava (2) ovog člana Agencija će regulisati i provoditi sa nadležnim regulacionim tijelom. Član 138. (Obavlјanje supervizije) (1) Agencija je ovlaštena obavlјati superviziju banaka: a) obavlјanjem posrednog nadzora, b) obavlјanjem neposrednog nadzora nad poslovanjem banke, c) nalaganjem supervizorskih mjera i d) izdavanjem mišlјenja, odobrenja, saglasnosti i procjenjivanjem banke u skladu s ovim Zakonom. (2) Agencija osim supervizije obavlјa i nadzor banaka u skladu sa propisom koji uređuje poslovanje Agencije, podzakonskih propisa donesenih na osnovu tog propisa i drugih zakona i propisa donesenih na osnovu tih zakona, za koji je ovlaštena na osnovu tih zakona. (3) Agencija donosi podzakonski propis kojim pobliže uređuje uslove i način provođenja supervizije, izricanja supervizorskih mjera te obaveze tijela banke tokom i nakon supervizije koju obavlјa Agencija, kao i način i postupak supervizije bankarske grupe na konsolidovanoj osnovi. Član 139. (Obim supervizije banaka) (1) U skladu sa ovim Zakonom i zakonom koji propisuje status, nadležnosti i mandat Agencije, Agencija pri obavlјanju supervizije provjerava zakonitost poslovanja banke uklјučujući organizaciju, strategije, politike, postupke i procedure koje je banka donijela radi usklađivanja svog poslovanja s propisima, i ocjenjuje rizike kojima banka jest ili bi mogla biti izložena i to: a) uticaj rizika banke na bankarski sistem, b) rizike koji su utvrđeni kroz rezultate testiranja otpornosti banke na stres, uzimajući u obzir prirodu, obim i kompleksnost poslova banke. (2) Na osnovu supervizije iz stava (1) ovog člana Agencija utvrđuje osiguravaju li organizacija, strategije, politike, postupci i procedure koje je uspostavila banka te kapital i likvidnost banke primjeren sistem upravlјanja i pokrivenost rizika kojima je banka izložena ili bi mogla biti izložena u svom poslovanju. Član 132. (Plan oporavka) (3) Obveznici izvještavanja na konsolidovanoj osnovi, uz prethodnu saglasnost Agencije, mogu isključiti iz konsolidovanih finansijskih izvještaja podatke o podređenom članu bankarske grupe: a) čije je sjedište u državi u kojoj postoje pravne smetnje za dostavljanje podataka i informacija neophodnih za izradu konsolidovanih finansijskih izvještaja, b) čije uključivanje u konsolidovane finansijske izvještaje nije od značaja za utvrđivanje finansijskog stanja bankarske grupe, c) čije bi uključivanje u konsolidovane finansijske izvještaje navodilo na pogrešne zaključke o finansijskom stanju bankarske grupe, d) drugim slučajevima predviđenim propisom o računovodstvu i reviziji. (4) Zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (3) ovog člana, sa obrazloženjem, obveznik izvještavanja na konsolidovanoj osnovi podnosi Agenciji najkasnije 30 dana prije isteka perioda za koji se sačinjava izvještaj. (6) Korištenje vanredne javne finansijske podrške iz budžetskih i drugih javnih sredstava ne može biti utvrđeno kao mjera za oporavak, niti se plan oporavka na bilo koji drugi način može zasnivati na pretpostavci korištenja ove mjere. (5) Ako banka ne preda revidirani plan oporavka ili ako Agencija utvrdi da se revidiranim planom oporavka na odgovarajući način nisu otklonili utvrđeni nedostaci ili moguće prepreke utvrđene prvobitnom procjenom, uprava banke mora nakon savjetovanja s Agencijom, sastaviti uzajamno dogovoreni okvir mjera kako bi osigurali otklanjanje nedostataka i prepreka. Mjere dostupne Agenciji uklјučuju mjere iz člana 153. ovog zakona i, ako je to nužno i proporcionalno, zahtjeve da banka: a) smanji rizični profil, uklјučujući rizik likvidnosti; b) kvalitet upravljanja u banci, sistem upravljanja rizikom i sistem unutrašnjih kontrola, c) date kredite, avanse, akreditive, garancije, kao i emitirane vrijednosne papire u pogledu usklađenosti sa važećim propisima, d) instrumente obezbjeđenja i jemstva primljena po osnovu datih kredita i blagovremenost otplate obaveza od dužnika, e) poštovanje limita koncentracije i proces utvrđivanja, praćenja i kontrole koncentracije izloženosti, uključujući i veliku izloženost, f) poštovanje standarda u pogledu dozvoljenih rizika u bankarskom poslovanju koje propiše Agencija, upravljanje rizicima u obavljanju bankarskih poslova, uključujući prilagođavanje procesa utvrđivanja i praćenja rizika, kao i izvještavanje o rizicima, g) procjenu, održavanje i analizu kapitala banke, h) druge bitne parametre koji utiču na redovno poslovanje banke, te poštivanje zakonskih i propisa Agencije. Član 141. (Sistemski značajne banke i stres testovi) (1) Agencija utvrđuje listu sistemski značajnih banaka u skladu sa metodologijom koja je utvrđena zajednički sa Centralnom bankom, Agencijom za osiguranje depozita i Agencijom za bankarstvo RS. (2) Metodologija uzima u obzir veličinu banke, njenu povezanost sa ostalim učesnicima u finansijskom sistemu i zamjenjivost u tom sistemu, kao i složenost njenog poslovanja i istu objavlјuje Agencija. (3) Lista sistemski značajnih banaka ažurira se na godišnjoj osnovi i dostavlјa se Centralnoj banci, Agenciji za osiguranje depozita i Agenciji za bankarstvo RS. (4) Agencija može za banke koje se utvrde da su sistemski značajne banke, utvrditi posebne regulatorne zahtjeve. b) obezbijedi blagovremeno povećanje kapitala; c) preispita poslovnu politiku i strategiju; d) izvrši promjene u dijelu poslovne politike i strategije koji se odnose na finansiranje, radi obezbjeđivanja dodatne zaštite klјučnim poslovnim aktivnostima; e) izvrši promjene u načinu upravlјanja; f) preispita organizacionu strukturu. Član 135. (Plan oporavka grupe) (1) Nadređena banka bankarske grupe koja je predmet supervizije na konsolidiranoj osnovi od strane Agencije dužna je da sačini i dostavi Agenciji na odobrenje plan oporavka bankarske grupe, kojim se utvrđuju mjere radi postizanja finansijske stabilnosti i ponovnog uspostavljanja odgovarajućeg finansijskog stanja na nivou grupe kao cjeline i svakog pojedinačnog člana grupe, uz navođenje svih lica koja spadaju u dati obim supervizije na konsolidovanoj osnovi. Član 137. (Supervizija banaka) (1) Osnovni cilјevi supervizije koju obavlјa Agencija su održavanje povjerenja u bankarski sistem u Federaciji, očuvanje njegove sigurnosti i stabilnosti i zaštita deponenata. c) druge banke za koje Agencija ocjeni da je potreban neposredan nadzor. Član 143. (Lica ovlaštena za superviziju) (1) Superviziju iz člana 138. stava (1) tačke a) ovog zakona obavlјaju radnici Agencije (u dalјnjem tekstu: ovlaštenici po zaposlenju). (2) Superviziju iz člana 138. stava (1) tačke b) ovog zakona obavlјaju radnici Agencije na osnovu ovlaštenja direktora Agencije (u dalјnjem tekstu: ovlaštena lica). (3) Izuzetno, za obavlјanje zadataka u vezi s neposrednim nadzorom poslovanja banke direktor Agencije može ovlastiti ovlaštenog revizora, društvo za reviziju ili lice koje po posebnim zakonima je ovlašteno da daje stručna mišlјenja (procjenitelјi, vještaci i dr.). (4) Lica iz stava (3) ovog člana imaju pri obavlјanju zadataka povezanih s neposrednim nadzorom poslovanja banke za koje ih je ovlastio direktor Agencije jednake ovlasti i odgovornosti kao i ovlaštena lica Agencije. (5) U postupku neposrednog nadzora banke mogu učestvovati i ovlaštena lica drugog nadležnog regulatornog organa koji je ovlašten da kontroliše, odnosno nadzire poslovanje članova iste bankarske grupe u kojoj je i banka, u skladu sa sporazumom o saradnji zaključenim između Agencije i tog regulatornog organa. Član 144. (Posredni nadzor poslovanja) (1) Posredni nadzor poslovanja Agencija vrši prikuplјanjem i analizom izvještaja, dokumentacije i informacija, kontinuiranim praćenjem poslovanja banaka i drugih lica koja su prema odredbama ovog zakona, i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, ili drugih zakona i propisa donesenih na osnovu tih drugih zakona dužna izvještavati Agenciju. (2) Kada se u postupku posrednog nadzora utvrde nepravilnosti u poslovanju banke, osim u slučaju kada je o tim nepravilnostima banka obavijestila Agenciju, sačinjava se zapisnik. (3) Izuzetno, Agencija može izdati nalog i tokom nadzora, prije sačinjavanja zapisnika. (4) Na zapisnik iz stava (2) ovog člana primjenjuju se odredbe ovog zakona i podzakonskih akata Agencije. (2) Superviziji Agencije podliježe djelatnost banaka sa sjedištem u Federaciji, organizacioni dijelovi banke sa sjedištem izvan Federacije, supsidijarnih lica, predstavništva stranih banaka, kao i druga pravna lica koji su predmet konsolidovane supervizije (članovi bankarske grupe i holdinzi) u skladu sa odredbama ovog zakona. Obim i principi te supervizije su definirani ovim zakonom i propisom koji uređuje poslovanje Agencije i podzakonskim propisima Agencije. (2) Banka je dužna da aktivnosti i mjere za oporavak utvrdi i na osnovu predviđanja različitih situacija u kojima bi mogli nastupiti ozbilјni makroekonomski i finansijski poremećaji značajni za poslovanje te banke, uklјučujući sistemske događaje i poremećaje koji se odnose na poslovanje određenih lica ili grupe društava. (3) Plan oporavka sadrži opis skupa različitih aktivnosti i mjera za oporavak koje će banka poduzeti u vezi s kapitalom i likvidnošću, predviđene rokove za provođenje pojedinih elemenata ovog plana i identifikaciju klјučnih funkcija, kao i druge elemente i podatke koje propiše Agencija. (4) Mjere iz stava (1) ovog člana koje se mogu utvrditi planom oporavka obuhvataju naročito promjene članova nadzornog odbora, uprave i drugih lica na rukovodećem položaju u banci, promjene u podjeli dužnosti i odgovornosti zaposlenih, zatvaranje jedne ili više organizacionih jedinica, izmjene poslovnih aktivnosti i usluga banke, obezbjeđivanje dodatnog kapitala, konverziju odgovarajućih elemenata kapitala u dionice ili druge vlasničke instrumente i dr. (5) Plan oporavka sadrži i mjere koje će banka poduzeti kada su ispunjeni uslovi za ranu intervenciju iz člana 164. ovog zakona. (5) Nadzor poslovanja iz st. (1) i (2) ovog člana obavlјaju ovlaštena lica u toku radnog vremena banke. Ako je zbog obima ili prirode nadzora potrebno, banka je dužna omogućiti ovlaštenim licima obavlјanje nadzora poslovanja i van radnog vremena banke. (6) Tokom postupka nadzora, banka je dužna na zahtjev ovlaštenih lica osigurati: a) pristup svim organizacionim dijelovima i prostorijama banke, uz poštovanje njenih bezbjednosnih procedura; b) zasebnu prostoriju za obavljanje poslova nadzora poslovanja; c) kopije dokumenata koji su u vezi s predmetom kontrole; d) neposrednu komunikaciju s rukovodiocima banke i zaposlenima u banci radi dobijanja neophodnih pojašnjenja. (7) Banka koja podatke obrađuje ili poslovne knjige i drugu dokumentaciju vodi u elektronskom obliku, dužna je da ovlaštenim licima, na njihov zahtjev, pruži neophodnu tehničku podršku u kontroli tih knjiga, odnosno te dokumentacije. (8) Banka je dužna da imenuje svog predstavnika koji će ovlaštenim licima pružiti svu neophodnu pomoć da nesmetano vrše kontrolu. (9) Odredbe ovog člana odnose i na druga pravna lica koje podliježu superviziji iz člana 137. stav (2) ovog zakona, kao i lica koja su pružaoci eksternalizovanih usluga banci. Član 146. (Obavještenje banke o neposrednom nadzoru) (1) Agencija dostavlja banci obavještenje o neposrednom nadzoru najkasnije petnaest dana prije početka nadzora. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, Agencija može dostaviti obavještenje o neposrednom nadzoru pred početak obavljanja neposrednog pregleda poslovanja, ukoliko se u suprotnom ne bi mogla postići svrha nadzora. Član 147. (Zapisnik o nadzoru) (1) O obavlјenom neposrednom nadzoru, ovlaštena lica su dužna sačiniti zapisnik. (2) Ako ovlašteno lice Agencije prilikom vršenja neposrednog nadzora utvrdi nepravilnosti ili nezakonitosti, Agencija zapisnik o izvršenom nadzoru dostavlja banci. Prilikom obavljanja supervizije, Agencija prati i ocjenjuje: a) finansijsko stanje banke, uključujući solventnost, kvalitet aktive, likvidnost i finansijski rezultat, (5) Agencija za potrebe supervizije i ocjene stabilnosti bankarskog sektora u suradnji sa Centralnom bankom provodi testiranje otpornosti banaka na stres, a u cilju praćenja poslovanja svake banke, ocjenjivanja rizika i blagovremenog poduzimanja odgovarajućih mjera. Član 142. (Plan supervizije) (2) Dopuna zapisnika dostavlja se banci u roku od 15 dana od dana dostavljanja prigovora na zapisnik. (3) Na dopunu zapisnika banka ima pravo prigovora u roku od pet dana od prijema dopune zapisnika. Član 149. (Završetak postupka supervizije nad bankom) (1) Ako u pojedinačnom postupku neposrednog nadzora nisu utvrđene nepravilnosti Agencija će sačiniti zapisnik i zaključkom obustaviti taj postupak. (2) Zaključak iz stava (1) ovog člana dostavlja se banci. Odjelјak B. Supervizorske mjere Član 150. (Način provođenja supervizorskih mjera) (1) Cilј provođenja supervizorskih mjera Agencije jest pravovremeno poduzimanje aktivnosti za pobolјšanje sigurnosti i stabilnosti poslovanja banke te otklanjanje utvrđenih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju. (2) Ako Agencija utvrdi da je banka postupala suprotno odredbama ovog zakona, propisa Agencije ili drugih propisa, ili standardima opreznog bankarskog poslovanja, odnosno na drugi način koji ugrožava bonitet banke, poduzeti će prema toj banci, u skladu s kriterijima propisanim u članu 156. ovog zakona, jednu od slјedećih mjera: a) izdati pisano upozorenje; b) izdati pisani nalog za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju; c) izreći opomenu članu uprave; d) poduzeti mjere rane intervencije; e) pokrenuti procedure ocjene ispunjenosti uslova za pokretanje postupka restrukturiranja; f) oduzeti dozvolu za rad, te pokrenuti postupak prinudne likvidacije ili donijeti odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka. (3) Agencija može u toku vršenja nadzora naložiti banci jednu ili više mjera za otklanjanje nepravilnosti i nezakonitosti ako ocijeni da je došlo do ozbilјnih kršenja propisa i poslovnih načela kojima se ugrožava ili može ugroziti finansijsko stanje ili likvidnost banke i interesi njenih deponenata, što zahtijeva poduzimanje hitnih mjera. (4) Obaveza za objavu ponude za preuzimanje, utvrđena zakonom kojim se uređuje preuzimanje dioničarskih društava, ne primjenjuje se ako sticalac stekne dionice banke prilikom povećanja osnovnog kapitala: (1) Agencija u skladu s obimom supervizije iz člana 139. ovog zakona, najmanje jednom godišnje donijet će plan supervizije banaka. Plan mora sadržavati: a) način izvršavanja supervizije iz člana 138. ovog zakona i potrebne resurse; b) identifikaciju banaka koje će biti podvrgnute pojačanoj superviziji; c) definiranje mjesta provođenja supervizije. (2) Planovi za superviziju uklјučuju: a) banke kod kojih rezultati stres testova ili rezultati supervizije i ocjene prema članu 139. ovog zakona ukazuju na značajne rizike očuvanja finansijskog položaja i finansijske stabilnosti banke ili ukazuju na kršenja zakonskih odredbi o poslovanju; b) banke koje su sistemski značajne za finansijski sistem; Član 145. (Neposredni nadzor poslovanja) (1) Neposredni nadzor Agencija vrši pregledom poslovanja banke u sjedištu ili izvan sjedišta banke u kojem banka, ili drugo lice po njenom ovlaštenju, obavlja bankarske poslove, kao i na drugim mjestima u slučajevima propisanim ovim zakonom. (3) Agencija će se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta obavlјanja supervizije iz stava (1) ovog člana za pojedinu banku rukovoditi veličinom i značenjem banke za bankarski sistem u Federaciji te vrstom, obimom i složenošću poslova koje banka obavlјa kao i načelom srazmjernosti. (3) Ako banka ne ispuni obaveze iz pisanog upozorenja u roku i na način utvrđen pisanim upozorenjem, Agencija može prema banci izreći novu mjeru. Član 152. (Pisani nalog) (1) Agencija će banci izdati pisani nalog i rješenjem naložiti otklanjane utvrđenih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju ako u okviru svojih supervizorskih ovlaštenja utvrdi da je: a) banka svojim radnjama ili propuštanjem određenih radnji postupila ili se očekuje da će postupiti u slјedećih 12 mjeseci suprotno ovom zakonu ili drugim propisima kojima se uređuje poslovanje banke, b) likvidnost banke ugrožena i ne postoji mogućnost izmirenja obaveza u kratkom roku, c) takva mjera neophodna za zaštitu interesa deponenata i povjerilaca, d) potrebno da banka poduzme radnje i postupke za pobolјšanje poslovanja. (2) Na postupak izvršenja naloga primjenjuju se odredbe ovog zakona i podzakonskih akata Agencije. Član 153. (Mjere iz pisanog naloga) (1) U slučaju da nastupi bilo koja okolnost iz člana 152. stav (1) ovog zakona Agencija je ovlaštena da: a) zahtjeva da banka donese i implementira sveobuhvatan plan za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju, b) zahtjeva od banke da u zavisnosti od prirode utvrđenih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju poduzme značajne korake ili da se uzdrži od određenih aktivnosti, (4) Kada na osnovu supervizije Agencija za pojedinu banku to ocijeni potrebnim, provodit će pojačanu superviziju, između ostalog i na način da će: (2) Banka je dužna da ovlaštenim licima Agencije omogući da obavi neposredni nadzor nad poslovanjem u sjedištu banke i u svim njenim organizacionim dijelovima. (3) Banka je dužna da ovlaštenim licima omogući da izvrše kontrolu usklađenosti s propisima njenih poslovnih knjiga i druge dokumentacije, kao i informacione tehnologije. a) povećati broj i učestalost neposrednih nadzora te banke; b) imenovati savjetnika u skladu s odredbama ovog zakona; c) zatražiti dodatno ili učestalije izvještavanje Agencije od strane te banke; d) obavlјati dodatne ili učestalije provjere operativnih, strateških ili poslovnih planova te banke; e) obavlјati superviziju pojedinog segmenta poslovanja i postojećih potencijalnih rizika. (4) Banka je dužna ovlaštenim licima staviti na uvid poslovne knjige i dokumentaciju koju ta lica budu zahtijevala u pismenoj, odnosno elektronskoj formi, kao i da im, radi vršenja kontrole informacionog sistema, omogući pristup sistemu baze podataka koji banka koristi. Član 140. (Zadaci u superviziji) (4) Ako banka, u rokovima propisanim ovim zakonom, ne dostavi prigovor na zapisnik, odnosno na dopunu zapisnika ili svojim prigovorom osnovano ne ospori nalaze iz zapisnika, odnosno dopune zapisnika kojima su utvrđene nepravilnosti i slabosti u poslovanju, Agencija će banci izreći odgovarajuću mjeru propisanu ovim zakonom. n) zahtijeva poboljšanje postupka naplate dospjelih potraživanja, o) zahtijeva pobolјšanje kontrolnih mehanizama upravlјanja rizicima, p) naloži privremenu zabranu ili ograniči isplatu dividende ili bilo kojeg drugog oblika isplate dobiti, r) naloži privremenu zabranu ili ograniči otkup dionica, s) suspendira i zahtjeva smjenu bilo kojeg člana nadzornog odbora ili uprave, t) pojedincima zabrani vršenje funkcija u bankarskom sektoru, u) ograniči prava većinskim dioničarima u upravlјanju bankom, v) naloži zatvaranje organizacionih jedinica ili privremeno zabrani širenje bankarske organizacione mreže, z) omogući preuzimanje, pripajanje ili spajanje sa zdravom bankom, aa) zaštiti banku od postupanja matične banke, supsidijara, podružnica i drugih povezanih strana koje bi moglo dovesti do bilo kojeg slučaja iz člana 152. ovog zakona, bb) naloži provođenje bilo koje mjere iz plana oporavka banke, cc) preuzme kontrolu nad bankom uvođenjem eksternog upravnika, dd) naloži da se iznos varijabilnih naknada ograniči, ee) naloži da provede mjeru prema preporuci Stalnog Odbora za finansijsku stabilnost Bosne i Hercegovine, ff) naloži javnu objavu dodatnih informacija, gg) naloži banci da poduzme druge mjere koje su potrebne za rješavanja nekih pitanja navedenih u članu 152. ovog zakona. (2) Agencija će propisati način i rokove za postupanje banke na otklanjanju uočenih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju, kao i rokove za izvještavanje Agencije od strane banke o provedenim aktivnostima uz dostavlјanje odgovarajuće dokumentacije kojom dokazuje da su takve nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostaci u poslovanju otklonjeni. Član 148. (Dopuna zapisnika) (1) U slučaju kada se razmatranjem prigovora banke na zapisnik utvrdi opravdanost prigovora koji u značajnoj mjeri mijenja činjenično stanje navedeno u zapisniku, sačinjava se dopuna zapisnika. a) provođenjem mjera za otklanjanje nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju i mjera rane intervencije Agencije ili b) konverzijom instrumenata kapitala banke, a koje banka može uzeti u obzir prilikom izračuna kapitala i koji su konvertovani u dionice kada su ispunjeni uslovi u skladu sa ovim zakonom. (5) Pravo izuzetka iz stava (4) ovog člana sticalac dionica banke može koristiti uz prethodnu saglasnost Agencije, samo ako ista ocijeni da je korištenje prava izuzetka u cilјu očuvanja finansijske stabilnosti, o čemu Agencija obavještava Komisiju za VP. (6) Ako organizacioni dio banke sa sjedištem u RS i Brčko Distriktu pri obavlјanju poslova na teritoriji Federacije postupa suprotno odredbama ovog zakona i propisima Agencije, Agencija tom organizacionom dijelu banke izriče odgovarajuću mjeru nadzora. c) banka obavlјa poslove na način koji može pogoršati ili ugroziti kapital, njezinu likvidnost ili solventnost, d) ne postoji mogućnost nastavka neposrednog nadzora u banci, e) u drugim slučajevima kršenja ovog zakona i podzakonskih akata. Član 155. (Opomena članovima uprave) (1) Agencija može izreći opomenu odgovornom članu uprave: a) ako banka ne postupi na način i u rokovima određenima pisanim upozorenjem u skladu sa ovim zakonom ili b) ako banka ne izvrši naložene supervizorske mjere iz pisanog upozorenja na način i u rokovima utvrđenima rješenjem Agencije, c) u drugim slučajevima kada nisu ispunjeni uslovi za oduzimanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave. (2) Opomena iz stava (1) ovog člana izriče se odgovornom članu uprave bez obzira na to je li u trenutku izricanja opomene lice i dalјe član uprave banke, a najduže u roku od dvije godine od dana nastanka okolnosti zbog koje se opomena izriče. Član 156. (Ocjena Agencije) (1) Odluku o mjeri koju poduzima prema banci, Agencija donosi na osnovu: a) težine utvrđenih nepravilnosti; b) pokazane spremnosti i sposobnosti organa banke da otklone utvrđene nepravilnosti; c) stepena kojim banka ugrožava finansijsku disciplinu i nesmetano funkcioniranje bankarskog sistema. (2) Kod ocjene težine nepravilnosti utvrđenih u poslovanju banke procjenjuju se naročito: a) finansijski položaj banke; b) stepen adekvatnosti kapitala u odnosu na preuzete rizike; c) uticaj učinjene nepravilnosti na budući položaj banke; d) broj utvrđenih nepravilnosti i njihova međusobna zavisnost; Član 151. (Pisano upozorenje) (1) Ako u toku vršenja supervizije (neposredne i posredne) utvrdi slabosti ili nedostatke koje nemaju značenje kršenja propisa, niti neposredno utiču na njeno finansijsko stanje ali bi mogle imati takav uticaj ako se ne otklone, Agencija može banci izdati pisano upozorenje da poduzme radnje i postupke za pobolјšanja u poslovanju. (2) Pisanim upozorenjem obavezno se određuje: a) ukazuje na utvrđene slabosti, nedostatke ili nedoslјednosti u poslovanju, b) rok i način postupanja banke radi otklanjanja slabosti ili nedostataka u poslovanju banke i c) rok, odnosno dinamika kojom će banka izvještavati Agenciju o izvršavanju obaveza iz pisanog naloga. (3) Na dostavljeni zapisnik, banka ima pravo prigovora u roku od 15 dana od dana prijema. Agencija može izuzetno i na zahtjev banke produžti rok za dostavu prigovora na zapisnik, ali samo u slučajevima kada se nalazi iz zapisnika odnose na djelokrug rada nadzornog odbora. (4) Kod ocjene stepena kojim banka ugrožava finansijsku disciplinu i nesmetano funkcionisanje bankarskog sistema procjenjuje se značaj banke u finansijskom sistemu i njenog uticaja na sistemski rizik. Odjelјak C. Supervizija na konsolidovanoj osnovi Član 157. (Supervizija na konsolidovanoj osnovi) (1) Agencija vrši superviziju bankarske grupe u kojoj je banka sa sjedištem u Federaciji ima svojstvo najvišeg matičnog društva ili svojstvo zavisnog društva na konsolidovanoj osnovi. (2) Superviziju iz stava (1) ovog člana Agencija vrši: a) analizom konsolidovanih finansijskih izvještaja bankarske grupe, b) neposrednim nadzorom bankarske grupe, odnosno njenih članova, u cilju utvrđivanja tačnosti podataka iz konsolidovanih finansijskih izvještaja, kao i rizika kojima je izložena banka kao član bankarske grupe i bankarska grupa u cjelini i c) procjenom stanja bankarske grupe. (3) Agencija u postupku supervizije iz stava (1) ovog člana ovlaštena je da pregleda: a) adekvatnost nadzora poslovanja banke u inostranstvu od strane rukovodstva matične banke ili holding kompanije; b) mogućnost da matična banka u zemlјama domaćinima pristupa podacima o stranim podružnicama i zavisnim društvima; c) stručnost lokalnog rukovodstva i d) efikasnost supervizije u zemlјama domaćinima. (4) Agencija je ovlaštena da posjećuje banku u inostranstvu koja je predmet supervizije iz stava (1) ovog člana i sastaje se sa supervizorima domaćinima. (5) Agencija može ograničiti aktivnosti konsolidovane grupe i mjesto provođenja aktivnosti ako: a) je banka ili grupa izložena prevelikom riziku i/ili se njom ne upravlјa na odgovarajući način; b) je supervizija u zemlјi domaćinu neadekvatna ili c) se pri vršenju konsolidovane supervizije pojavlјuju određene prepreke. (6) Superviziju vrši regulatorno tijelo države porijekla holdinga ako: a) je sjedište holdinga van Federacije; b) regulatorno tijelo države porijekla holdinga kontrolu na konsolidovanoj osnovi vrši na način koji zadovoljava uslove Agencije; (3) Osim izvještaja o provedenim mjerama iz stava (2) ovog člana, Agencija može naložiti banci da dostavi poseban revizijski izvještaj vezano za otklanjanje nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju. (4) Agencija može nametnuti nove mjere banci koja nije ispoštovala donesenu odluku Agencije ili u slučaju da nametnute mjere nisu bile efikasne za otklanjanje postojećih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju. Član 154. (Rješenje tokom neposrednog nadzora) Agencija može donijeti rješenje tokom neposrednog nadzora te naložiti banci poduzimanje mjera za otklanjanje određenih nezakonitosti, odnosno slabosti ili nedostataka u poslovanju, koje je banka bez odgode dužna provesti ako: a) ovlašteno lice pri obavlјanju neposrednog nadzora utvrdi da banka nije organizovala svoje poslovanje ili ne vodi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i ostalu poslovnu evidenciju na način koji u svakom trenutku omogućuje provjeru posluje li banka u skladu s propisima i pravilima o upravlјanju rizicima, c) finansijsko stanje i rezultate poslovanja bankarske grupe i njenih članova; d) vrste i nivoe rizika kojima su bankarska grupa i njeni članovi izloženi; e) način na koji se upravljanje rizicima organizuje i sprovodi na nivou bankarske grupe; f) poslovne, finansijske i druge odnose između članova bankarske grupe. (2) Struktura bankarske grupe mora biti takva da omogućava adekvatnu internu i eksternu reviziju, kao i nesmetano vršenje kontrolne funkcije Agencije. Član 159. (Podređeno društvo banke) (1) Banka može osnovati ili steći podređeno društvo samo uz saglasnost Agencije. (2) Agencija propisuje način i bliže uslove dobijanja saglasnosti iz stava (1) ovog člana. Član 160. (Podređeno društvo holdinga) (1) Holding ne može osnovati ili steći direktno ili indirektno vlasništvo u podređenom društvu ako takvo sticanje može negativno uticati na poslovanje banke u kojoj taj holding ima kontrolno učešće. (2) Holding obavještava Agenciju o sticanju direktnog ili indirektnog vlasništva u podređenom društvu u roku od 15 dana od dana tog sticanja. (3) Ako Agencija utvrdi da sticanje direktnog ili indirektnog vlasništva u podređenom društvu može imati negativne poslјedice za banku iz stava (1) ovog člana, primjeniće mjere propisane ovim zakonom. Član 161. (Konsolidovani finansijski izvještaji bankarske grupe) (1) Najviše matično društvo bankarske grupe priprema i Agenciji podnosi konsolidovane finansijske izvještaje te grupe. (2) Za obaveze u vezi s dostavljanjem konsolidovanih finansijskih izvještaja bankarske grupe u skladu sa ovim zakonom odgovara banka i najviše matično društvo bankarske grupe. (3) Članovi bankarske grupe dužni su obveznicima izvještavanja na konsolidovanoj osnovi iz stava (2) ovog člana blagovremeno dostavljati sve podatke neophodne za provođenje konsolidacije. (4) Agencija može od člana bankarske grupe zahtijevati da joj, osim pojedinačnih finansijskih izvještaja, dostavi i druge izvještaje i podatke. (5) Izvještaji bankarske grupe iz stava (1) ovog člana pripremaju se u skladu s Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, odnosno Međunarodnim računovodstvenim standardima. (6) Agencija propisuje obim i učestalost podnošenja izvještaja, iz stava (1) ovog člana, kao i sadržaj tih izvještaja. b) ovlašteno lice pri obavlјanju neposrednog nadzora utvrdi da je neophodno da banka poduzme mjere bez odgode i u toku samog neposrednog nadzora, e) trajanje i učestalost učinjenih nepravilnosti; f) zakonitost rada banke. (3) Kod ocjene pokazane spremnosti i sposobnosti organa banke da otklone utvrđene nepravilnosti procjenjuju se naročito: b) velika izloženost, c) ulaganje u druga pravna lica i u osnovna sredstva, d) otvorena neto devizna pozicija, e) likvidnost bankarske grupe, f) ograničenje kreditiranja u grupi, g) izloženost povezanim licima, h) struktura grupe. (2) Ako Agencija, na osnovu podataka iz stava (1) ovog člana, odnosno na osnovu konsolidovanih finansijskih izvještaja bankarske grupe, ocijeni da nivo kapitala bankarske grupe ugrožava stabilno poslovanje banke, može od banke zahtijevati da obezbijedi dodatni kapital i da banci odredi pokazatelj adekvatnosti kapitala veći od propisanog, u skladu s članom 27. ovog zakona, kao i naložiti druge nadzorne mjere vezano za rizike na nivou grupe. (3) Bankarska grupa mora uspostaviti procedure za upravljanje rizicima i procedure interne revizije i interne kontrole koje odgovaraju aktivnostima ove grupe, kao i redovno praćenje i ažuriranje tih procedura. (4) Banka i najviše matično društvo odgovorni su za utvrđivanje i dostavljanje podataka iz stava (1) ovog člana Agenciji. (5) Agencija će propisati način utvrđivanja i dostavljanja podataka iz stava (1) ovog člana, kao i bliže uslove i način upravljanja rizicima na nivou bankarske grupe. Član 163. (Vrste supervizorskih mjera za članove bankarske grupe) (1) Kada Agencija otkrije da je član bankarske grupe, isklјučujući banku, prekršio odredbe ovog zakona ili podzakonskih propisa Agencije ili da postupanje ili finansijski položaj bilo kojeg člana može imati štetne poslјedice za finansijsku stabilnost banke ili da može ugroziti deponente banke, naložit će takvim članovima da otklone nepravilnosti u roku koji Agencija utvrdi. (2) Kada nepravilnosti iz stava (1) ovog člana nisu otklonjene u određenom roku, Agencija može poduzeti slјedeće mjere: a) naložiti banci da privremeno obustavi ulaganje u njeno podređeno društvo, b) naložiti kompaniji majci sa sjedištem u Federaciji da privremeno obustavi korištenje prava i koristi iz kontrolnog učešća koje ima u banci, uklјučujući i direktna i indirektna glasačka prava, c) naložiti kompaniji majci dokapitalizaciju banke, d) naložiti članu bankarske grupe da privremeno obustavi sve direktne i indirektne poslovne aktivnosti između banke i članova te bankarske grupe, a) sposobnost rukovodstva banke da identifikuje, vrednuje i nadzire rizike iz poslovanja banke i da upravlja tim rizicima; b) djelotvornost sistema interne revizije i sistema internih kontrola u banci; c) efikasnost u otklanjanju ranije utvrđenih nepravilnosti, a naročito u provođenju ranije izrečenih mjera; d) stepen saradnje zaposlenika i organa banke sa ovlaštenim licima tokom kontrole. c) ograniči poslovanje ili širenje mreže poslovnica banke, d) obustavi postupak davanja saglasnosti za nove poslovne aktivnosti ili preuzimanje vlasništva, (4) Kada okolnosti zahtijevaju hitno djelovanje, Agencija može poduzeti i mjere iz st. (2) i (3) ovog člana i prije isteka roka koji je Agencija utvrdila u skladu sa stavom (1) ovog člana. (5) Ako je član bankarske grupe iz stava (1) ovog člana lice koje nadzire drugi regulatorni organ u Federaciji i RS, Agencija je dužna da o poduzetim mjerama obavijesti taj regulatorni organ. Odjelјak D. Mjere za ranu intervenciju Član 164. (Mjere za ranu intervenciju) (1) Ako nadzorom utvrdi da banka postupa suprotno odredbama ovog zakona, propisima Agencije ili drugim propisima, ili je vjerovatno da će, uslijed brzog pogoršanja njenog finansijskog stanja, uključujući i pogoršano stanje u pogledu likvidnosti, povećanja nivoa zaduženosti, nekvalitetnih kredita ili koncentracije izloženosti, u bliskoj budućnosti prekršiti odredbe ovog zakona, propise Agencije ili druge propise, Agencija može, nezavisno od poduzetih mjera za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti iz člana 153. ovog zakona, da poduzme jednu ili više od sljedećih mjera: a) naloži organima upravljanja banke da provedu jednu ili više mjera utvrđenih u planu oporavka, ili da, ako su okolnosti koje su dovele do rane intervencije različite od pretpostavki iz prvobitnog plana, ažurira taj plan i provede jednu ili više mjera iz ažuriranog plana u određenom roku, b) zahtijeva od nadzornog odbora i uprave banke da analiziraju stanje, utvrde mjere za rješavanje utvrđenih problema i izrade plan aktivnosti za rješavanje tih problema, kao i utvrde rokove za njegovo provođenje, c) naloži nadzornom odboru banke da sazove, ili da direktno sazove skupštinu dioničara banke, ako nadzorni odbor ne postupi po ovom zahtjevu, te u oba ova slučaja odredi dnevni red skupštine i zahtijeva da dioničari razmotre i donesu odgovarajuće odluke, d) naloži nadležnom organu banke da razriješi jednog ili više članova nadzornog odbora, uprave ili višeg rukovodstva banke ako se ustanovi da ova lica nisu sposobna da izvršavaju svoje dužnosti i imenuju nova lica u skladu sa zakonom, e) uvede savjetnika ili eksternog upravnika u banci, f) zahtijeva od nadzornog odbora i uprave banke da izradi plan za pregovaranje o restrukturiranju duga sa pojedinim ili svim povjeriocima u skladu sa planom oporavka, e) uvede ograničenja na primanja novih depozita i drugih povratnih sredstava, davanja kredita ili investiranja, f) zabrani banci da prikuplјa sve depozite ili samo za određena lica ili grupe, g) zabrani banci ulaženje u nove transakcije ili u povezane transakcije, h) ograniči uvođenje novih proizvoda, i) uvede veće prudencijalne zahtjeve, j) zahtijeva od banke veći kapital od istog iz člana 24. ovoga zakona, k) naloži primjenu posebnih politika rezerviranja ili postupanja s imovinom u odnosu na izračun kapitalnih zahtjeva, l) ograniči prodaju imovine, m) naloži da banka u dalјem poslovanju smanjuje rizike koji su povezani s njenim aktivnostima, proizvodima ili sistemima, (3) Agencija saziva skupštinu najmanje 30 dana prije dana njenog održavanja, u koji se ne uračunava dan objave poziva za sazivanje skupštine. (4) Na dnevni red koji predloži Agencija dioničari ne mogu dati protuprijedlog niti prijedlog dopune dnevnog reda. Član 166. (Razrješenje članova uprave, nadzornog odbora i višeg rukovodstva banke) (1) U slučaju značajnog pogoršanja finansijskog stanja banke ili težeg kršenja zakona, propisa Agencije ili internih akata banke, a kada druge mjere rane intervencije poduzete u skladu sa članom 164. ovog zakona nisu dovoljne za poboljšanje takvog stanja, Agencija može svim ili pojedinim članovima uprave i nadzornog odbora banke oduzeti saglasnost za obavljanje funkcije i zahtijevati njihovo razrješenje, kao i razrješenje višeg rukovodstva banke. (2) Pored mjera iz stava (1) ovog člana Agencija može svim ili pojedinim članovima uprave, nadzornog odbora i višeg rukovodstva banke da: a) zabrani ili ograniči obavljanje te funkcije ili bilo koje aktivnosti u banci, b) zabrani ili ograniči posredno ili neposredno ostvarivanje glasačkog prava u banci, c) zahtijeva da otuđi direktno ili indirektno vlasništvo koje ima u banci, u roku koji ona odredi, d) zabrani obavljanje funkcije u bilo kojoj banci ili članu bankarske grupe ili učestvovanje u obavljanju aktivnosti u banci ili bankarskoj grupi bez prethodne saglasnosti Agencije. (3) Imenovanje novih članova nadzornog odbora i uprave vrši se u skladu sa odredbama ovog zakona koje uređuju imenovanje članova nadzornog odbora i uprave banke. Član 167. (Savjetnik) (1) Kada Agencija ocijeni da je potrebna detalјnija procjena i praćenje finansijskog stanja banke može imenovati jednog ili više savjetnika da privremeno rade sa upravljačkim tijelom banke. Član 158. (Transparentnost strukture bankarskih grupa) (1) Struktura bankarske grupe mora biti transparentna u mjeri koja Agenciji omogućava da utvrdi: a) najviše matično društvo bankarske grupe i lica koja imaju kontrolno ili značajno učešće u tom društvu; b) mjesto i vrste poslovnih aktivnosti koje se obavljaju u okviru bankarske grupe; (7) Agencija može naložiti banci koja je član bankarske grupe da izvrši konsolidaciju pojedinačnih stavki finansijskih izvještaja iz stava (1) ovog člana, poslova ili grupa poslova u okviru bankarske grupe ako je to neophodno za potpuno i objektivno utvrđivanje finansijskog stanja i poslovnih rezultata bankarske grupe ili banke koja je član te grupe. Član 162. (Upravljanje rizicima na nivou bankarske grupe) (8) Savjetnik ne može prenijeti svoje ovlasti na druga lica, a za svoj rad odgovoran je Agenciji. (9) Banka je dužna na sjednice uprave, nadzornog odbora i njihovih tijela pozvati savjetnika te mu pravovremeno dostaviti svu dokumentaciju potrebnu za praćenje sastanka, a savjetnik ima pravo biti prisutan na tim sjednicama i učestvovati u njihovu radu, ali nema pravo glasa. (10) Banka i sva njezina tijela dužni su savjetniku bez odlaganja staviti na raspolaganje svu potrebnu dokumentaciju i omogućiti mu uvid u poslovne knjige. Član 168. (Izvještaji savjetnika o finansijskom stanju banke) (1) Savjetnik je dužan u roku 60 dana od imenovanja izraditi izvještaj o finansijskom stanju i uslovima poslovanja banke s procjenom njezine finansijske stabilnosti i mogućnostima za njezino dalјnje poslovanje (u dalјnjem tekstu: izvještaj o finansijskom stanju) i dostaviti ga Agenciji. (2) Izvještaj iz stava (1) ovoga člana Agencija će dostavit banci. (3) Savjetnik je dužan da redovno, najmanje mjesečno, a na zahtjev Agencije i češće, izvještava Agenciju o poslovanju banke i njenom finansijskom stanju i radnjama koje je poduzeo u izvršavanju svojih dužnosti. (4) Savjetnik je bez odgode dužan obavijestiti Agenciju o svim okolnostima koje po njegovoj ocjeni mogu uticati na neizvršavanje naloženih supervizorskih mjera i o svim okolnostima koje po njegovoj ocjeni mogu uticati na pogoršanje finansijskog stanja banke. (5) Na osnovu izvještaja iz stava (1) ovog člana Agencija može banci naložiti supervizorsku mjeru iz člana 153. ovoga zakona. Član 169. (Prestanak ovlasti savjetnika) Ovlasti savjetnika prestaju danom: a) isteka perioda navedenog u odluci o imenovanju, b) opoziva njegova imenovanja, c) imenovanja eksternog upravnika, d) imenovanja posebne uprave, e) imenovanja likvidatora ili (1) Za bankarsku grupu kojoj je matična banka u Federaciji na konsolidovanoj osnovi utvrđuju se: a) pokazatelj adekvatnosti kapitala, e) naložiti pravnom licu, u kojem drugo pravno lice ima kontrolno učešće, a koje ima učešće u vlasništvu banke da privremeno obustavi korištenje prava i koristi iz učešća u vlasništvu banke, uklјučujući korištenje direktnih i indirektnih glasačkih prava, kao i sve direktne i indirektne poslovne aktivnosti između banke i tog pravnog lica. (3) Kada mjere iz stava (2) ovog člana nisu rezultirale otklanjanjem nepravilnosti iz stava (1) ovog člana, Agencija može poduzeti slјedeće mjere: a) zahtijevati od banke da ulaganja u podređeno društvo smanji da ono više ne bude podređeno društvo banke, b) ukidanje saglasnosti kompaniji majci za sticanje kontrolnog učešća u banci, c) zahtijevati od kompanije majke da proda značajno ili kontrolno učešće u supsidijarima, d) povlačenje saglasnosti za preuzimanje učešća u banci odobrenoj licu koje već ima učešće u banci i u kojem drugo lice ima kontrolno učešće. g) zahtijeva od banke izmjenu njene poslovne strategije, h) zahtijeva od banke izmjenu njene organizacione strukture, i) pribavi putem posrednog ili neposrednog nadzora informacije potrebne za ažuriranje plana restrukturiranja, procjenu vrijednosti imovine i obaveza i pripremu za moguće provođenje postupka restrukturiranja. (2) Za svaku od mjera navedenih u stavu (1) ovog člana, Agencija određuje odgovarajući rok izvršenja. Član 171. (Eksterni upravnik) (1) Agencija može imenovati jednog ili više eksternih upravnika u banci. (2) Eksternog upravnika imenuje i razrješava Agencija. (3) Za eksternog upravnika može biti imenovano samo lice koje je nezavisno od banke, koje ima dobar poslovni ugled, odgovarajuće kvalifikacije, te mora ispunjavati iste uslove kao i za imenovanje članova uprave banke. (4) Za eksternog upravnika banke ne može biti imenovano lice koje je dioničar ili povezano lice sa bankom ili član uže porodice bilo koga od ovih lica. (5) Agencija može razriješiti imenovanog eksternog upravnika ako on ne obavlјa svoju dužnost ili je ne obavlјa na zadovolјavajući način, kao i zbog drugih opravdanih razloga, te imenovati novoga eksternog upravnika, čiji mandat može trajati najduže do isteka započetog mandata eksternog upravnika. (6) Prava i obaveze eksternog upravnika počinju danom donošenja rješenja o uvođenju eksternog upravnika bez obzira na upis u registar društava. (7) Eksterni upravnik zastupa banku. (8) Na eksternog upravnika primjenjuju se odredbe ovoga zakona koje se odnose na odredbe člana 67. stav (1) ovoga zakona i odredbe čl. 55. i 56. ovoga zakona. (3) U vezi sa stavom (1) ovog člana Agencija će prikuplјati sve potrebne informacije, kako bi se ažurirao plan restrukturiranja i pripremilo za moguće restrukturiranje banke i za procjenu imovine i obaveza banke u skladu s članom 189. ovog zakona. (4) Agencija će donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje uslove iz stava (1) ovog člana. Član 165. (Sazivanje skupštine banke) (1) Ako banka nije izvršila naloženu mjeru Agencije iz člana 164. stav (1) tačka c) ovog zakona na način i u rokovima utvrđenim od Agencije, skupštinu banke može sazvati Agencija i utvrditi dnevni red radi donošenja potrebnih odluka. (2) Agencija će za potrebe skupštine, na osnovu obavljenog nadzora, sačiniti izvještaj o poslovanju banke i učiniti ga dostupnim dioničarima. c) postoji odgovarajuća saradnja Agencije s regulatornim tijelom iz tačke b) ovog stava. (2) Danom donošenja rješenja o uvođenju eksternog upravnika u banci prestaju sve ovlasti dotadašnjih članova uprave i nadzornog odbora, a odluke iz njihove nadležnosti donosi eksterni upravnik. (3) Danom donošenja rješenja o imenovanju eksternog upravnika prestaju svi ugovori na osnovu kojih su dotadašnji članovi uprave bili zaposleni u toj banci, odnosno prestaju da važe i ugovori sa dotadašnjim članovima nadzornog odbora. (4) U slučaju iz stava (2) ovoga člana dotadašnji članovi uprave i nadzornog odbora ne ostvaruju pravo na isplatu ugovorene otpremnine i varijabilnih naknada, nezavisno o tome je li ostvarivanje takvih prava bilo ugovoreno s bankom ili je proizlazilo iz drugog akta banke. Član 174. (Obaveze dosadašnjih članova uprave kod uvođenja eksternog upravnika) (1) Dosadašnji članovi uprave banke dužni su eksternom upravniku odmah omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i ostaloj dokumentaciji banke te sastaviti izvještaj o primopredaji poslovanja. (2) Dosadašnji članovi uprave banke dužni su eksternom upravniku dati sva obrazloženja ili dodatne izvještaje o poslovanju banke. (3) Svi radnici banke dužni su sarađivati s eksternim upravnikom. (4) Eksterni upravnik ima pravo udalјiti lice koje onemogućuje njegov rad te, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja, zatražiti pomoć nadležnog tijela unutrašnjih poslova. Član 175. (Pravo pristupa) (1) Eksterni upravnik ima pravo neograničenog pristupa i kontrole svih poslovnih prostorija banke, finansijske aktive, računovodstvenih i drugih evidencija, i ostale aktive banke i njenih supsidijarnih lica. (2) Eksterni upravnik je dužan odmah po prijemu rješenja o imenovanju poduzeti mjere zaštite i sprečavanja otuđenja ili zloupotrebe imovine i dokumentacije banke i njenih zavisnih lica, te poduzeti sve potrebne mjere i aktivnosti koje su neophodne za nastavak poslovanja banke i zaštitu njene imovine, uklјučujući i: a) otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u poslovanju banke, b) naplatu potraživanja banke, a posebno nekvalitetnih kredita, c) ograničavanje rasta aktive i vanbilansnih obaveza banke i d) smanjenje troškova poslovanja banke. (3) Savjetnik ima pravo na naknadu za svoj rad koju isplaćuje Agencija. (4) Agencija će u Rješenju o imenovanju savjetnika odrediti dužnosti, ovlasti i mandat savjetnika, kao i definisati pitanja o kojima se uprava banke i nadzorni odbor savjetuje sa savjetnikom ili za koja će biti potrebna njegova saglasnost prije samog donošenja. (5) Ako je potrebna saglasnost savjetnika uprava i nadzorni odbor ne mogu donositi odluke samostalno, a odluke donesene bez prethodne saglasnosti savjetnika su ništavne. (6) Rješenjem o imenovanju savjetnika Agencija će odredit i sadržaj izvještaja o finansijskom stanju iz člana 168. stava (1) ovog zakona, koji je savjetnik dužan sastaviti, kao i druge izvještaje koje dostavlјa Agenciji. (7) Agencija imenuje savjetnika za period do 12 mjeseci. Izuzetno taj rok se može produžiti za još 12 mjeseci ako ocijeni da i dalјe postoji neki od razloga za imenovanje savjetnika. f) otvaranja stečajnog postupka. Član 170. (Rješenje o uvođenju eksternog upravnika) (1) Agencija može imenovati eksternog upravnika kada izvršavajući svoju nadzornu funkciju, ocijeni da mjera rane intervencije iz člana 166. ovog zakona nije dovoljna da bi se poboljšalo poslovanje banke i obnovilo zdravo i stabilno upravljanje bankom. (2) Rješenjem o uvođenju eksternog upravnika: a) utvrđuju se razlozi za uvođenje eksternog upravnika u konkretnom slučaju; b) prodaju dijela ili cjelokupne imovine, c) istovremenu prodaju dijela ili cjelokupne imovine i obaveza banci ili drugom licu ovlaštenom za obavljanje ovih poslova, d) prodaju ili spajanje sa drugom bankom, e) pokretanje postupka restrukturiranja banke, f) oduzimanje dozvole za rad i likvidaciju banke, sa procjenom iznosa aktive koja će biti realizovana u likvidaciji banke i g) oduzimanje dozvole za rad i pokretanje postupka stečaja, ako nisu ispunjeni uslovi za pokretanje i vođenje likvidacionog postupka. (4) Uz izvještaj iz stava (1) ovog člana, eksterni upravnik Agenciji dostavlja i plan aktivnosti koji su dioničari banke dužni da sačine i dostave eksternom upravniku u roku od 20 dana od dana njegovog uvođenja. (5) Plan aktivnosti iz stava (4) ovog člana sadrži prijedlog neophodnih aktivnosti koje će banka poduzeti za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju banke i poboljšanje njenog finansijskog stanja, sa utvrđenim rokovima za provođenje tih aktivnosti. (6) Prilikom odlučivanja o planu mjera predloženih u izvještaju eksternog upravnika, Agencija je dužna cijeniti i potrebu zaštite interesa deponenata i ostalih povjerilaca banke, te utvrditi postojanje realnih pretpostavki da se predloženi plan uspješno provede u periodu trajanja postupka eksternog upravnika. (7) Eksterni upravnik je dužan na kraju mandata da sačini i dostavi Agenciji završni izvještaj, sa obrazloženjem realizovanih mjera eksternog upravnika. (8) Eksterni upravnik je dužan postupati po nalozima i uputama Agencije i redovno izvještavati Agenciju o izvršenju naloga i uputa. b) imenuje se eksterni upravnik te utvrđuje obim poslova koje obavlјa i kojima upravlјa; c) određuje se period na koji je imenovan eksterni upravnik; d) određuju se sadržaj i rokovi dostave izvještaja iz člana 177. ovoga zakona; e) može se odrediti da određene poslove eksterni upravnik može poduzeti samo uz prethodnu saglasnost Agencije. (3) Eksterni upravnik imenuje se na period do 12 mjeseci. Taj se period izuzetno može obnoviti na period od 12 mjeseci ako Agencija utvrdi da su i dalјe zadovolјeni uslovi za imenovanje eksternog upravnika. (4) Upravlјanje od strane eksternog upravnika nad bankom može se okončati i prije isteka roka iz stava (3) ovog člana, ako eksterni upravnik ili Agencija ocijeni da uvođenje eksternog upravnika nije dovelo do pobolјšanja finansijskog stanja banke ili da se finansijsko stanje te banke popravilo u mjeri da eksterni upravnik više nije potreban. (5) Rješenje o imenovanju, razrješenju ili produžetku mandata eksternog upravnika bez odlaganja se dostavlјa eksternom upravniku i banci u kojoj je imenovan, obavještava se Centralna banka, Komisija za VP, Registar VP, Agencija za osiguranje depozita, Agencija za bankarstvo RS, objavlјuje se u "Službenim novinama Federacije BiH" i internet stranici Agencije i upisuje u evidenciju banaka iz člana 20. ovog zakona i registar društava kod nadležnog suda. (9) Eksterni upravnik ima pravo na naknadu za svoj rad. Član 172. (Upis u registar društava i objavlјivanje rješenja o uvođenju eksternog upravnika) Član 179. (Ovlasti Agencije za restrukturiranje banaka) (1) Zadatke i nadležnosti restrukturiranja banaka izvršava Agencija u skladu sa ovim zakonom i propisom kojim je uređeno poslovanje Agencije. (2) Lica zadužena za restrukturiranje banaka moraju imati odgovarajuće kvalifikacije, stručna znanja, vještine i iskustvo potrebno za obavljanje poslova restrukturiranja i postizanja ciljeva restrukturiranja banaka. Član 180. (Cilјevi restrukturiranja banke) (1) Cilјevi restrukturiranja banke su: a) osiguravanje kontinuiteta klјučnih funkcija, b) izbjegavanje većeg štetnog učinka na finansijsku stabilnost, posebno sprječavanjem širenja štetnih učinaka na finansijski sistem, uklјučujući i njihovo širenje na tržišnu infrastrukturu, te održavanje tržišne discipline, c) zaštita javnih sredstava tako da se na najmanju moguću mjeru svede oslanjanje na javnu finansijsku pomoć, d) zaštita deponenata koji imaju osigurane depozite i e) zaštita sredstava i imovine klijenata. (2) Pri primjeni instrumenata restrukturiranja ili izvršavanja ovlasti za restrukturiranje, iz člana 179. ovog zakona Agencija uzima u obzir cilјeve restrukturiranja te odabire instrumente i ovlasti kojima se najbolјe ostvaruju cilјevi koji su relevantni u okolnostima pojedinog slučaja. (3) Pri postizanju cilјeva restrukturiranja iz stava (1) ovoga člana Agencija je dužna voditi računa o smanjenju troška restrukturiranja na najmanju moguću mjeru, i izbjegavanju smanjenja vrijednosti imovine banke, osim ako je to potrebno radi ostvarivanja cilјeva restrukturiranja. (4) Agencija će uzet u obzir sve cilјeve restrukturiranja vodeći računa o naravi i okolnostima pojedinog slučaja, pri čemu su svi cilјevi restrukturiranja jednako važni. Član 181. (Opća načela restrukturiranja) (1) Agencija, kod primjene instrumenata restrukturiranja i izvršavanja ovlasti za restrukturiranje, donosi sve odgovarajuće mjere kako bi osigurala da se restrukturiranje provodi u skladu sa slјedećim načelima: a) gubitke snose prvo dioničari banke u restrukturiranju; (1) Rješenje o uvođenju eksternog upravnika upisuje se u registar društava. Istovremeno se u registar društava upisuje promjena lica ovlaštenih za zastupanje banke. (2) Prijedlog za upis podataka iz stava (1) ovoga člana podnosi se u roku tri radna dana od dana donošenja rješenja o uvođenju eksternog upravnika u banci. Rješenje kojim je eksterni upravnik imenovan prilaže se prijedlogu. Član 173. (Pravne poslјedice rješenja o uvođenju eksternog upravnika) (1) Eksterni upravnik je ovlašten i odgovoran za zaštitu imovine i preuzimanje kontrole nad poslovanjem banke i donošenje odluke o nastavku poslovanja banke. (2) Savjetnik banke mora biti lice nezavisno od banke i imati dobru poslovnu reputaciju i odgovarajuće kvalifikacije, te mora ispunjavati iste uslove kao i za imenovanje članova uprave banke. Član 176. (Poslovi eksternog upravnika) (1) Eksterni upravnik vodi poslovanje banke. (2) Agencija je ovlaštena davati eksternom upravniku pisane naloge i upute. (3) U vođenju poslova banke eksterni upravnik se mora pridržavati ograničenja koja su mu postavlјena rješenjem Agencije o njegovom imenovanju. (3) Kod primjene instrumenata restrukturiranja i izvršavanja ovlasti restrukturiranja, Agencija prema potrebi obavještava predstavnike zaposlenika banke u restrukturiranju. Član 182. (Plan restrukturiranja) (1) Agencija sastavlјa plan restrukturiranja za svaku banku koja nije dio grupe koja podliježe konsolidiranom nadzoru, kao i plan restrukturiranja grupe u skladu sa članom 183. ovog zakona. (2) Planom restrukturiranja predviđena je primjena odgovarajućih instrumenata i mjera restrukturiranja i vršenje ovlaštenja Agencije nakon donošenja rješenja o restrukturiranju, ako budu ispunjeni uslovi za restrukturiranje banke u skladu sa ovim zakonom. (3) Plan restrukturiranja najmanje uklјučuje: a) kratak prikaz klјučnih elemenata plana restrukturiranja, b) kratak prikaz bitnih promjena u banci koje su nastupile nakon posljednjih izmjena plana restrukturiranja, c) prikaz načina na koji bi, u mjeri u kojoj je to neophodno, banka mogla odvojiti ključne funkcije i ključne poslovne aktivnosti od ostalih poslova, kako bi obezbijedila kontinuitet poslovanja u slučaju ispunjenja uslova za restrukturiranje, d) procjena rokova za provedbu svakog važnog aspekta plana, Član 177. (Izvještaji eksternog upravnika) (1) Eksterni upravnik je dužan nakon imenovanja, u roku od 60 dana od dana imenovanja, ako odlukom Agencije nije utvrđen duži rok, sastaviti i dostaviti Agenciji izvještaj o finansijskom stanju i uslovima poslovanja banke zajedno s procjenom njezine finansijske stabilnosti i mogućnostima za njezino dalјnje poslovanje. (2) Eksterni upravnik je dužan redovno i na zahtjev Agencije, a najmanje jednom mjesečno, izvještavati Agenciju o poslovanju banke o njenom finansijskom stanju, odnosno bez odlaganja obavijestiti Agenciju o svim okolnostima koje mogu uticati na pogoršanje finansijskog stanja banke. (3) Eksterni upravnik u izvještaju iz stava (1) ovog člana predlaže jednu ili više sljedećih mjera: a) povećanje kapitala banke do iznosa utvrđenog ovim zakonom i propisima Agencije, (9) Agencija može naložiti eksternom upravniku da sazove skupštinu dioničara banke s utvrđenim dnevnim redom i prijedlogom odluka. (10) Eksterni upravnik će sazvati skupštinu najkasnije u roku od osam dana od dana primitka naloga Agencije iz stava (9) ovoga člana. Član 178. (Prestanak ovlaštenja eksternog upravnika) Ovlaštenja eksternog upravnika banke prestaju: a) istekom roka na koji je imenovan; b) danom razrješenja i imenovanjem novog eksternog upravnika; p) mišljenje banke u vezi sa planom restrukturiranja, ako je potrebno. (4) Planovi restrukturiranja se preispituju i prema potrebi ažuriraju najmanje jednom godišnje te nakon svake promjene pravne ili organizacijske strukture banke ili njena poslovanja ili finansijskog položaja koja bi mogla bitno utjecati na učinkovitost plana ili stvoriti potrebu za revizijom plana restrukturiranja. Za potrebe preispitivanja ili ažuriranja planova restrukturiranja banke obavještavaju Agenciju o svakoj promjeni zbog koje je nužna takva revizija ili ažuriranje. (5) Banka je dužna sarađivati sa Agencijom i dostavljati joj informacije i podatke neophodne za izradu i ažuriranje plana restrukturiranja. (6) Banka je dužna da odmah obavijesti Agenciju o svakoj promjeni podataka bitnih za ažuriranje plana restrukturiranja. (7) Agencija, prilikom izrade plana restrukturiranja, koristi podatke kojima raspolaže obavljajući nadzornu funkciju. (8) Pri izradi plana restrukturiranja, Agencija traži mišlјenje od Agencije za osiguranje depozita u vezi s mogućnošću restrukturiranja banke, a posebno u pogledu provodivosti likvidacije banke. (9) Pri donošenju rješenja o restrukturiranju banke, odnosno o primjeni odgovarajućih instrumenata restrukturiranja, Agencija nije dužna da primjeni instrumente restrukturiranja predviđene planom restrukturiranja za tu banku. c) danom donošenja rješenja o imenovanju posebne uprave, likvidatora; d) rješenjem nadležnog suda o imenovanju stečajnog upravnika. POGLAVLJE VIII – RESTRUKTURIRANJE, LIKVIDACIJA I STEČAJ BANKE Odjelјak A. Restrukturiranje banke (3) U poduzimanju mjera iz svojih nadležnosti Agencija i eksterni upravnik ovlašteni su zahtijevati pomoć nadležnih organa unutrašnjih poslova i drugih nadležnih organa. h) osigurani depoziti su potpuno zaštićeni do visine iznosa utvrđenog propisom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama; i) zaštitne mjere primjenjuju se u skladu sa ovim zakonom. a) opis aktivnosti i mjera koje će se poduzeti prema članovima bankarske grupe, b) detaljan opis različitih mogućnosti za primjenu instrumenata restrukturiranja bankarske grupe na osnovu razmatranja različitih situacija u kojima mogu nastupiti ozbiljni makroekonomski i finansijski poremećaji značajni za poslovanje te grupe, c) obrazloženje načina na koji će se obezbijediti finansiranje primjene različitih mogućnosti i instrumenata restrukturiranja bankarske grupe predviđenih ovim planom, koje se ne može zasnivati na pretpostavci korištenja vanredne javne finansijske podrške, d) procjenu mogućnosti poduzimanja međusobno usklađenih aktivnosti i mjera za restrukturiranje bankarske grupe kada nadzor nad članovima ove grupe ne vrši samo Agencija, uključujući mjere prodaje grupe u cjelini trećem licu i razdvajanje ključnih poslovnih aktivnosti koje obavljaju određeni članovi ove grupe, kao i opis mjera potrebnih za otklanjanje prepreka za restrukturiranje posebno u vezi sa međusobnim usklađivanjem aktivnosti različitih nadležnih organa, e) opis mogućnosti saradnje sa nadležnim regulatornim tijelom i tijelom za restrukturiranje, a u vezi sa restrukturiranjem bankarske grupe, kada članovi bankarske grupe imaju sjedište izvan Federacije, f) opis mjera za odvajanje pojedinih funkcija ili poslovnih aktivnosti koje su neophodne radi otklanjanja prepreka za nesmetano restrukturiranje bankarske grupe, i g) opis drugih mjera i aktivnosti koje će poduzeti radi restrukturiranja bankarske grupe, a koje nisu izričito utvrđene ovim zakonom. (4) Odredbe člana 182. st. (5), (7) i (10) ovog zakona shodno se primjenjuju na matično društvo i člana bankarske grupe kada Agencija izrađuje plan restrukturiranja bankarske grupe. Član 184. (Procjena mogućnosti restrukturiranja banke) (1) Agencija, nakon dobijanja mišlјenja od Agencije za osiguranje depozita, procjenjuje do koje je mjere moguće restrukturirati banku koja nije dio grupe. (2) Smatra se da postoji mogućnost za restrukturiranje banke ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uslovi: a) nad bankom je moguće provesti ili postupak stečaja, odnosno likvidacije ili postupak restrukturiranja, (2) Ako je banka član bankarske grupe, Agencija primjenjuje instrumente za restrukturiranje i izvršava ovlasti za restrukturiranje na način koji svodi na najmanju moguću mjeru učinak na pridružene institucije i na grupaciju u cjelini, i smanjuje negativni učinak na finansijsku stabilnost u zemlјi. e) detaljan opis procjene mogućnosti restrukturiranja i opis mjera potrebnih za otklanjanje prepreka za restrukturiranje, utvrđenih u skladu sa čl. 184. i 185. ovog zakona, f) opis procedura za utvrđivanje tržišne vrijednosti ključnih funkcija, ključnih poslovnih aktivnosti i imovine banke, g) detaljan opis postupaka kojima se obezbjeđuje kontinuirano pribavljanje ažuriranih informacija i podataka od banke, h) obrazloženje načina na koji će se obezbijediti finansiranje različitih mogućnosti i instrumenata restrukturiranja predviđenih planom restrukturiranja, koji se ne zasniva na pretpostavci korištenja vanredne javne finansijske podrške, i) detaljan opis različitih mogućnosti za primjenu instrumenata restrukturiranja, sa rokovima za njihovo provođenje, a na osnovu razmatranja različitih situacija u kojima mogu nastupiti ozbiljni makroekonomski i finansijski poremećaji značajni za poslovanje te banke, j) opis mogućih sistemskih posljedica restrukturiranja banke, k) opis različitih mogućnosti za očuvanje pristupa uslugama platnog prometa i sistemima poravnanja i ocjenu mogućnosti prenosa sredstava klijenata, l) analizu posljedica plana restrukturiranja na zaposlene, uključujući i analizu troškova koji povodom toga mogu nastati, m) plan pružanja informacija sredstvima javnog informisanja i javnosti u vezi sa restrukturiranjem banke, n) minimalni zahtjevi za kapitalom iz člana 205. ovog zakona i prihvatljivim obavezama iz člana 204. ovog zakona i rok u kojem je banka dužna da dostigne propisani nivo ovih zahtjeva, h) odvojenost klјučnih poslovnih aktivnosti od ostalih aktivnosti banke; i) primjenlјivost procedura i mjera za upravlјanje rizicima; j) iznos i vrstu obaveza, isklјučujući one iz člana 204. ovog zakona; k) adekvatnost upravlјanja rizicima informacionog sistema u vezi sa osiguravanjem pristupa informacijama i podacima neophodnim za provođenje postupka restrukturiranja. (4) Agencija je dužna da pri izradi i ažuriranju plana restrukturiranja bankarske grupe procjenjuje mogućnost restrukturiranja shodnom primjenom st. (1) do (3) ovog člana. (5) Agencija propisuje elemente koje treba uzeti u obzir prilikom procjene mogućnosti restrukturiranja neke banke ili grupe. Član 185. (Otklanjanje prepreka za restrukturiranje) (1) Ako Agencija u toku procjene mogućnosti restrukturiranja iz člana 184. ovog zakona utvrdi da postoje značajne prepreke za restrukturiranje banke, naložiće banci da najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana prijema tog rješenja dostavi prijedlog mogućih mjera za rješavanje ili otklanjanje ovih prepreka. (2) Ako Agencija ocijeni da mjere koje je banka predložila ne mogu efektivno umanjiti, odnosno otkloniti prepreke za restrukturiranje, zahtijevat će od banke da poduzme alternativne mjere koje mogu postići taj cilј i pisanim putem o tim mjerama obavještava banku koja najkasnije u roku od jednog mjeseca predlaže plan u skladu s tim mjerama. (3) U slučaju iz stava (2) ovog člana, Agencija može naložiti banci da: o) opis aktivnosti i sistema u banci koji su neophodni za kontinuirano obavljanje operativnih poslova banke i b) povjerioci banke snose gubitke nakon dioničara, i to tako da se obezbijedi jednak tretman povjerilaca čija su potraživanja u istom isplatnom redu u postupku likvidacije i stečaja u skladu sa ovim zakonom; c) smjenjuju se nadzorni odbor, uprava i po potrebi više rukovodstvo banke u restrukturiranju, osim u slučajevima kada se smatra da je potpuno ili djelomično zadržavanje nadzornog odbora, uprave ili višeg rukovodstva, ovisno o okolnostima, nužno za postizanje cilјeva restrukturiranja; d) nadzorni odbor, uprava i više rukovodstvo banke u restrukturiranju dužno je pružiti svu potrebnu pomoć za postizanje cilјeva restrukturiranja; e) članovi nadzornog odbora, uprave, dioničari i druga lica koja su doprinijela da banka ne može ili vjerovatno neće moći nastaviti sa poslovanjem, odgovaraju u skladu sa zakonom za propuste u svom radu i štetu koju su prouzrokovali; f) prema povjeriocima iste kategorije postupa se jednako, osim ako ovim zakonom nije propisano drugačije ili ukoliko je nužna zaštita finansijske stabilnosti od potencijalnog sistemskog uticaja banke koja propada ili očuvanje vrijednosti banke u interesu svih povjerilaca u cjelini; g) nijedan povjerilac ne smije pretrpjet veće gubitke od onih koji bi nastali da je nad bankom otvoren likvidacioni ili stečajni postupak u skladu sa zaštitnim mjerama iz čl. 212. i 213. ovog zakona; (3) Plan restrukturiranja bankarske grupe najmanje sadrži: b) provođenje bilo kojeg od tih postupaka, u mjeri u kojoj je to moguće, neće dovesti do nastupanja značajnih negativnih posljedica na stabilnost finansijskog sistema, c) provođenjem bilo kojeg od tih postupaka moguće je obezbijediti kontinuitet obavljanja klјučnih funkcija banke i d) provođenje restrukturiranja je moguće bez korištenja vanredne javne finansijske podrške. (5) Na otklanjanje prepreka za restrukturiranje bankarske grupe shodno se primjenjuju odredbe st. (1) do (4) ovog člana. (6) Ako banka u restrukturiranju obavlja poslove za čije obavljanje je potrebna dozvola drugog nadležnog regulatornog tijela, Agencija obavještava to tijelo o poduzetim mjerama koje mogu uticati na obavljanje tih poslova. Član 186. (Zahtjev za otpis ili konverziju instrumenata kapitala) (1) Otpis ili konverzija odgovarajućih instrumenata kapitala u dionice ili druge instrumente vlasništva banke može se izvršiti: a) nezavisno od mjera restrukturiranja ili b) zajedno sa provođenjem mjera restrukturiranja, ako su ispunjeni uslovi za restrukturiranje banke. (2) Prije pokretanja postupka restrukturiranja Agencija može izvršiti otpis odgovarajućih elemenata kapitala banke ili njihovu konverziju u dionice ili druge vlasničke instrumente te banke, a nakon pokretanja tog postupka otpis ili konverziju kapitala vrši prije primjene odgovarajućeg instrumenta restrukturiranja. (3) Otpis ili konverzija se vrši u skladu s članom 187. ovog zakona i bez odgode, u vezi s relevantnim instrumentima kapitala koje je izdala banka ako nastupi jedna ili više slјedećih okolnosti: a) ako je utvrđeno da su uslovi za restrukturiranje iz člana 188. ovog zakona ispunjeni, prije nego su poduzete bilo kakve mjere restrukturiranja; (3) Prilikom procjene iz stava (1) ovoga člana Agencija je dužna procijeniti najmanje slјedeće: a) mogućnost ostvarivanja cilјeva restrukturiranja primjenom raspoloživih instrumenata restrukturiranja; b) poslјedice restrukturiranja banke na stabilnost finansijskog sistema, privredu i povjerenje građana u bankarski sistem; c) poslјedice restrukturiranja banke na povjerioce, deponente, ugovorne strane i zaposlene; d) poslјedice restrukturiranja banke na nesmetano funkcionisanje platnog sistema i sistema za poravnanje vrijednosnih papira; e) sposobnost banke da osigura kontinuitet obavlјanja osnovnih funkcija i klјučnih poslovnih aktivnosti; f) nivo usklađenosti pravne i organizacione strukture s osnovnim funkcijama i klјučnim poslovnim aktivnostima koje se obavlјaju u banci; b) stavke instrumenata dodatnog osnovnog kapitala otpisuju se i/ili konvertuju u instrumente redovnog osnovnog kapitala u mjeri u kojoj je to potrebno za ostvarivanje ciljeva restrukturiranja ili do ukupnog iznosa tih elemenata kapitala, u zavisnosti od toga šta je manje; c) stavke dopunskog kapitala otpisuju se ili konvertuju u dionice banke koje se mogu uključiti u osnovni kapital banke i to u mjeri u kojoj je potrebno za postizanje ciljeva restrukturiranja iz člana 180. ovog zakona ili do ukupnog iznosa tih stavki kapitala, u zavisnosti od toga šta je manje. (2) U slučaju otpisa stavki kapitala prestaju obaveze po tom osnovu prema imaocu odgovarajuće stavke kapitala u otpisanom iznosu te stavke, osim već obračunatih obaveza, a ovom vlasniku ne isplaćuje se nikakva naknada po osnovu ovog otpisa. (3) Za potrebe provođenja konverzije iz stava (1) tačka b) ovog člana, Agencija može naložiti banci da vlasnicima određenih stavki kapitala iz te tačke izda dionice koje se mogu uključiti u osnovni kapital banke. (4) Ako bi konverzija stavki kapitala banke dovela do sticanja ili povećanja vlasništva u banci preko procenata propisanih u članu 29. stav (1) ovog zakona − Agencija blagovremeno vrši ocjenu ispunjenosti uslova za davanje saglasnosti za sticanje vlasništva, tako da ova ocjena ne utiče na odlaganje ove konverzije. g) sposobnost banke da u skladu sa već zaklјučenim poslovima i mogućnostima obezbijedi minimalne kadrovske i infrastrukturne kapacitete, kao i finansiranje, likvidnost i kapital koji su dovolјni da održavaju osnovne funkcije i klјučne poslovne aktivnosti; (10) Agencija, nakon izrade plana restrukturiranja, dostavlja banci kratak prikaz ključnih elemenata plana restrukturiranja. (11) Agencija će propisati podatke i informacije koje su banke dužne dostavljati Agenciji u svrhu izrade i ažuriranja planova restrukturiranja, kao i način i rokove njihovog dostavljanja. Član 183. (Plan restrukturiranja grupe) (1) Agencija izrađuje plan restrukturiranja bankarske grupe, koja je predmet kontrole Agencije na konsolidovanoj osnovi, a koji obuhvata restrukturiranje grupe ili bilo kojeg člana te grupe u skladu sa odredbama ovog zakona. (2) Na izradu i ažuriranje plana restrukturiranja bankarske grupe shodno se primjenjuju odredbe člana 182. st. (1) i (4) ovog zakona. a) kada je Agencija utvrdila da je stanje banke takvo da ona ne može ili vjerovatno neće moći nastaviti poslovanje, b) nije razumno očekivati da bi bilo koja druga mjera banke ili lica iz privatnog sektora ili mjere nadzora, uključujući i mjere rane intervencije, ili mjere otpisa ili konverzije instrumenata kapitala, mogle u razumnom roku otkloniti smetnje za nastavak poslovanja banke, uzimajući u obzir sve okolnosti pojedinačnog slučaja, c) restrukturiranje banke je u javnom interesu. (2) Prethodno poduzimanje supervizorskih mjera i mjera rane intervencije u skladu sa ovim zakonom nije preduslov za poduzimanje mjera restrukturiranja banke. (3) Smatra se da je stanje banke takvo da ona ne može ili vjerovatno neće moći nastaviti poslovanje, u smislu ovog zakona, ako je ispunjen najmanje jedan od sljedećih uslova: a) nastupili su ili je vjerovatno da će uskoro nastupiti razlozi za oduzimanje dozvole za rad banke iz člana 22. ovog zakona, naročito kad su u poslovanju banke nastali gubici koji bi se pokrili na teret cijelog ili značajnog iznosa kapitala ili kada je vjerovatno da će takvi gubici nastati, b) imovina banke je manja od njenih obaveza ili je vjerovatno da će imovina banke uskoro biti manja od obaveza, c) banka je nelikvidna ili je vjerovatno da će uskoro biti nelikvidna, d) ako je banka zatražila vanrednu javnu finansijsku podršku, osim u izuzetnim slučajevima kada se ta podrška daje solventnoj banci radi otklanjanja ozbiljnog poremećaja u ekonomiji i očuvanja stabilnosti finansijskog sistema, kao privremena i srazmjerna mjera, u obliku: 1) garancija Federacije za novoizdate obaveze i garancija i kredita njenih javnih institucija ili 2) dokapitalizacije ili kupovine vlasničkih instrumenata pod uslovima koji banci ne daju prednost na tržištu, do iznosa potrebnog da se otkloni manjak kapitala, pod uslovima koje utvrđuje Agencija i to samo ako u trenutku pružanja ove podrške nisu ispunjeni uslovi iz tač. a) do c) ovog stava, kao ni uslovi za otpis i konverziju kapitala iz čl. 186. i 187. ovog zakona. i) pravno razdvoji finansijske i nefinansijske poslove na nivou bankarske grupe čiji je član; j) poduzme ostale mjere koje utvrdi Agencija. (4) Pri nalaganju mjera iz stava (3) ovog člana, Agencija ocjenjuje moguće posljedice primjene mjera na poslovanje i stabilnost banke, stabilnost finansijskog sistema, a banka je dužna u utvrđenom roku Agenciji dostaviti plan usklađivanja sa naloženim mjerama. b) ako Agencija utvrdi da banka više neće moći nastaviti redovno poslovanje ako se ne izvrši smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala, a nije vjerovatno da bi bilo koja druga mjera banke ili lica iz privatnog sektora, niti mjera poduzeta u postupku supervizije u skladu sa ovim zakonom, osim tog otpisa, odnosno konverzije − mogla u razumnom roku otkloniti smetnje za nastavak poslovanja banke, uzimajući u obzir sve okolnosti pojedinačnog slučaja; c) ako banka zatraži vanrednu javnu finansijsku podršku, osim ako je riječ o likvidnoj banci, a finansijska podrška se traži u svrhu rješavanja nedostatka kapitala ustanovlјenog u testovima otpornosti na stres i ocjenom kvaliteta imovine. (4) Ovlast otpisa ili konverzije instrumenata kapitala vrši se bez saglasnosti dioničara, deponenata i drugih povjerilaca banke ili bilo kog trećeg lica. (5) Prije nego što izvrši ovlast otpisa ili konverzije instrumenata kapitala, Agencija je dužna osigurati nezavisnu procjenu imovine i obaveza banke koja se provodi u skladu s članom 189. ovog zakona. Ta procjena je osnov izračuna otpisa koji se treba primijeniti na relevantne instrumente kapitala kako bi se pokrili gubici i izračunao nivo konverzije koja se primjenjuje na relevantne instrumente kapitala kako bi se dokapitalizirala banka. Član 187. (Provođenje otpisa ili konverzije instrumenata kapitala) (1) Otpis ili konverzija instrumenata kapitala se vrši na način kojim se postižu slјedeći rezultati: a) stavke redovnog osnovnog kapitala smanjuju se srazmjerno gubicima i do ukupnog iznosa tih elemenata kapitala, a Agencija prema dioničarima poduzima jednu ili obje mjere predviđene ovim zakonom u primjeni instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja; (8) Uz procjenu iz stava (1) ovog člana prilažu se ažurni finansijski izvještaji banke, sa analizom i procjenom računovodstvene vrijednosti imovine, kao i popisom neizmirenih bilansnih i vanbilansnih obaveza prikazanih u poslovnim knjigama i evidencijama banke s navođenjem isplatnih redova u koje bi se razvrstale obaveze u skladu sa odredbama ovog zakona kojim se uređuje stečaj i likvidacija banaka. (9) Agencija može, radi donošenja odluke o izboru instrumenata restrukturiranja predviđenih ovim zakonom, zahtijevati od nezavisnog procjenjivača da se analiza i procjena računovodstvene vrijednosti imovine dopuni analizom i procjenom tržišne vrijednosti imovine i obaveza banke u restrukturiranju. (5) Smatra se da bankarska grupa neće moći da nastavi da posluje u smislu člana 186. stava (3) tačka b) ovog zakona kada ne postupa ili je vjerovatno da neće postupiti u skladu sa odredbama ovog zakona kojima se uređuju pokazatelji koji se tiču upravljanja rizicima na nivou bankarske grupe, uslijed čega joj Agencija može izreći mjeru iz ovog zakona, a naročito ako je pretrpjela ili će vjerovatno pretrpjeti gubitke u visini njenog cjelokupnog kapitala ili znatnog dijela ovog kapitala. (11) Agencija dostavlјa zahtjev Agenciji za osiguranje depozita za dostavlјanje informacije neophodne za izračunavanje procjene hipotetičkog iznosa pokrića gubitaka. Agencija za osiguranje depozita dostavlјa svoje mišlјenje u roku od 24 sata po prijemu procjene koju je obavio nezavisni procjenjivač. (12) Ako zbog hitnosti nije moguće izvršiti procjenu u skladu sa st. (8) i (10) ovog člana društvo ili drugo lice iz stava (3) ovog člana vrši privremenu procjenu, koja se koristi u postupku restrukturiranja dok se ne izvrši konačna procjena vrijednosti imovine i obaveza banke (u daljem tekstu: konačna procjena), a izuzetno u slučaju kad nije moguće obezbijediti nezavisnu procjenu iz stava (1) ovog člana Agencija vrši privremenu procjenu vrijednosti imovine i obaveza banke, dok društvo ili drugo lice iz stava (3) ovog člana ne izvrši konačnu procjenu. (13) Privremenom procjenom iz stava (12) ovog člana predviđaju se i rezerve za dodatne gubitke, što se posebno obrazlaže. (14) Agencija može pokrenuti postupak restrukturiranja i primijeniti instrumente i mjere restrukturiranja i na osnovu privremene procjene iz stava (12) ovog člana. (15) U slučaju iz stava (12) ovog člana, kao i u drugim slučajevima kada procjena iz stava (1) ovog člana nije izvršena prije pokretanja postupka restrukturiranja u skladu sa uslovima iz ovog člana, društvo iz stava (3) ovog člana je dužno izvršiti konačnu procjenu neposredno nakon što se ispune odgovarajući uslovi. (16) Ako je vrijednost imovine i obaveza banke utvrđena konačnom procjenom veća od vrijednosti utvrđene privremenom procjenom – Agencija može povećati iznose potraživanja povjerilaca ili dioničara koji će biti otpisani primjenom instrumenta restrukturiranja iz člana 203. ovog zakona, odnosno naložiti banci za posebne namjene ili društvu za upravlјanje imovinom iz člana 202. ovog zakona da izvrši dodatno plaćanje banci, odnosno dioničarima po osnovu prijenosa dionica, imovine ili obaveza. (17) Agencija propisuje bliže uslove i način vršenja nezavisne procjene vrijednosti imovine i obaveza iz ovog člana, kao i bliže uslove i kriterije koje društvo ili drugo lice iz stava (3) ovog člana koje će vršiti procjenu iz stava (1) ovog člana treba ispunjavati za obavljanje procjene. Član 190. (Donošenja rješenja o pokretanju postupka restrukturiranja) (1) Agencija je dužna kontinuirano u vezi sa članom 55. stav (2) tačka bb) i članom 67. stav (1) tačka i) ovog zakona, poduzimati mjere prema banci u cilju sprečavanja pogoršanja njenog finansijskog stanja (krize). (2) Kada Agencija utvrdi da su ispunjeni uslovi za restrukturiranje donosi rješenje o pokretanju postupka restrukturiranja banke i o tome obavještava: a) banku na koju se rješenje o pokretanju postupka restrukturiranja odnosi, b) Agenciju za bankarstvo RS i Brčko Distriktu, ako banka posluje putem organizacionih dijelova osnovanih u RS i Brčko Distriktu, c) Centralnu banku, d) Agenciju za osiguranje depozita, (6) Na otpis i konverziju stavki kapitala člana bankarske grupe koji nije banka shodno se primjenjuje član 186. ovog zakona i st. (1) do (6) ovog člana. a) izmijeni sporazum o finansijskoj podršci unutar bankarske grupe ili preispita zaklјučenje ovog sporazuma ako već nije zaklјučen, odnosno zaklјuči ugovor o pružanju odgovarajućih usluga bilo unutar grupe bilo s trećim licima; g) nadležni registarski sud. (3) Obavještavanje iz stava (2) ovog člana podliježe odredbama o poslovnoj tajni Agencije. Član 191. (Objavljivanje rješenja o pokretanju postupka restrukturiranja) (1) Agencija je dužna da u "Službenim novinama Federacije BiH", jednom ili više dnevnih listova dostupnih na cijeloj teritoriji BiH i na internet stranici Agencije objavi pokretanje postupka restrukturiranja banke sa obavještenjem o mjerama restrukturiranja koje se poduzimaju i posljedicama tih mjera i prema potrebi uslove i period privremene obustave određenih obaveza banke na način koji Agencija odredi primjerenim. (2) Banka je dužna da na svojoj internet stranici objavi rješenje o pokretanju postupka restrukturiranja i sva naknadna rješenja kojima se provodi rješenje o pokretanju postupka restrukturiranja. Član 192. (Opće ovlasti u postupku restrukturiranja) (1) U cilju poduzimanja mjera restrukturiranja Agencija, koristi pojedinačno ili u kombinaciji slijedeća ovlaštenja: a) od bilo kojeg lica zahtijeva davanje svih informacija koje su potrebne za odlučivanje o mjerama restrukturiranja banke i njenu pripremu, uključujući ažuriranje i dopunu informacija sadržanih u planu restrukturiranja, kao i da zahtijeva prikupljanje informacija putem neposredne kontrole, b) za razrješenje nadzornog odbora, uprave i višeg rukovodstva banke u restrukturiranju, c) za preuzimanje svih ovlaštenja dioničara, nadzornog odbora i uprave banke u restrukturiranju i povjeravanje tih ovlaštenja posebnoj upravi, d) za prijenos dionica i drugih vlasničkih instrumenata koje je izdala banka u restrukturiranju, e) za prijenos prava, imovine ili obaveza banke u restrukturiranju na drugo lice, uz saglasnost tog lica, f) za djelimično ili potpuno smanjenje vrijednosti glavnice ili preostalog dospjelog neizmirenog duga u vezi s prihvatlјivim obavezama banke u restrukturiranju, g) za konverziju prihvatljivih obaveza banke u restrukturiranju u obične dionice ili druge vlasničke instrumente te banke, njenog matičnog društva ili banke za posebne namjene na koje se prenose imovina ili obaveze, h) za poništavanje dužničkih instrumenata koje je izdala banka u restrukturiranju, osim prihvatljivih obaveza iz člana 204. ovog zakona, i) za smanjenje, uključujući smanjenje na nulu, nominalne vrijednosti dionica ili drugih vlasničkih instrumenata banke u restrukturiranju, te za poništenje takvih dionica ili drugih instrumenata vlasništva, j) da traži od banke u restrukturiranju ili njenog matičnog društva da izvrši emisiju novih dionica, drugih instrumenata vlasništva ili drugih instrumenata kapitala, uključujući prioritetne dionice i potencijalne zamjenjive instrumente, b) ograniči izloženost prema jednom licu i ukupnu izloženost iz čl. 90., 92. i 93. ovog zakona; l) da izvrši procjenu kupca kvalifovanog učešća bez obaveze primjene propisanih rokova vezanih za takvu procjenu i m) izmijeni rokove dospijeća dužničkih instrumenata ili drugih prihvatljivih obaveza, iznos kamate koji bi se platio na osnovu ovih instrumenata i obaveza ili datum dospijeća plaćanja te kamate, uključujući i obustavu plaćanja u određenom periodu, osim za obaveze iz člana 204. stav (1) ovog zakona. (2) Agencija, prilikom izvršavanja svojih ovlaštenja, nije dužna obavještavati ni pribavljati odobrenja ili saglasnosti bilo kojeg organa ili organizacije, niti dioničara ili povjerilaca banke u restrukturiranju, koja bi trebala biti obezbijeđena u redovnom poslovanju banke. (3) U periodu provođenja mjera restrukturiranja banke, Agencija može podnijeti zahtjev nadležnom sudu za izricanje privremene mjere zabrane izvršenja nad imovinom banke u restrukturiranju ili prekid svih sudskih ili upravnih postupaka protiv banke. Član 193. (Dodatna ovlaštenja Agencije) (1) Agencija, pored općih ovlaštenja iz člana 192. ovog zakona, a radi efikasnog provođenja mjera restrukturiranja, ovlaštena je da: a) osigura da prijenosom ne nastaju dodatna prava ili obaveze koje utiču na prenesene finansijske instrumente, imovinu ili obaveze, u koju svrhu se bilo koje pravo na prebijanje ili poravnanje prema odredbama ovog zakona ne smatra dodatnim pravom ili obavezom, b) ukine prava za sticanje dodatnih dionica ili drugih instrumenata vlasništva, c) zahtijeva od nadležnog tijela obustavu trgovanja i isključenje sa berze ili drugog uređenog tržišta ili službene kotacije finansijskih instrumenata, u skladu sa propisima koji uređuju trgovanje vrijednosnim papirima, d) obezbijedi da se prema društvu primaocu dionica, ostalih vlasničkih instrumenata, dužničkih instrumenata, imovine, prava ili obaveza ili bilo koje kombinacije ovih stavki od banke u sanaciji (u dalјem tekstu: društvo primalac) u pogledu svih prava, obaveza ili mjera koje poduzima banka u restrukturiranju postupa kao da je banka u restrukturiranju, uključujući, shodno članu 200. st. (12), (13) i (18) i članu 201. ovog zakona, i sva prava i obaveze povezane sa učešćem na tržištu, e) zahtijeva od banke u restrukturiranju ili društva primaoca međusobnu razmjenu informacija i pružanje pomoći i f) poništi ili izmijeni uslove ugovora u kojem je banka u restrukturiranju jedna od strana i obezbijedi da društvo primalac kao strana zamijeni banku u restrukturiranju. (2) Agencija u postupku restrukturiranja banke ima ovlaštenja da društvu primaocu omogući nastavak aranžmana poslovanja koji su potrebni za obezbjeđenje efikasnosti mjera restrukturiranja, a naročito: a) nastavak ugovora koje je zaključila banka u restrukturiranju, tako da društvo primalac prihvata prenesena prava i obaveze banke u restrukturiranju u vezi sa finansijskim instrumentom, imovinom ili obavezom koji su preneseni, te zamijeni banku u restrukturiranju, u svim relevantnim ugovorima, (7) Agencija će izvršiti otpis i konverziju stavki kapitala prema članu bankarske grupe sa sjedištem u Federaciji nad kojim ne vrši nadzor, nakon pribavljanja mišljenja od regulatornog tijela koje vrši nadzor nad poslovanjem tog člana. (3) Ovlaštenja Agencije iz stava (1) tačka d) i stava (2) tačka b) ovog člana ne utiču na: a) prava zaposlenih u banci u restrukturiranju da otkažu ugovor o radu, b) pravo ugovorne strane uključujući i pravo na raskid ugovora, u skladu sa članom 195. ovog zakona, ako na to ima pravo u skladu sa uslovima ugovora na osnovu činjenja ili propusta banke u restrukturiranju prije prijenosa ili na osnovu činjenja ili propusta društva primaoca nakon prijenosa. Član 194. (Ovlaštenje za osiguranje usluga i prostora) (1) Agencija može zahtijevati od banke u restrukturiranju ili bilo kojeg njenog zavisnog društva da pruže sve operativne usluge ili osiguraju prostore i opremu, koji ne uključuju bilo kakav vid finansijske podrške, a potrebni su primaocu kako bi uspješno pružao usluge i obavljao bankarske poslove koji su na njega preneseni. (2) Usluge i prostori iz stava (1) ovog člana pružaju se: a) pod uslovima iz ugovora o pružanju usluga ili korištenju prostora koji je važio neposredno prije poduzimanja mjere za restrukturiranje i u vremenu trajanja tog ugovora ili b) ako ugovor o pružanju usluga ili korištenju prostora ne postoji ili je prestao važiti prije ili u toku poduzimanja mjere za restrukturiranje, pod razumnim uslovima. Član 195. (Ovlaštenje za privremenu obustavu određenih obaveza) (1) Agencija može da privremeno obustavi izvršenje svih obaveza plaćanja ili ispunjenja obaveza u skladu sa bilo kojim ugovorom u kojem je banka u restrukturiranju jedna od strana na period od 48 sati od trenutka objave rješenja Agencije o privremenoj obustavi. (2) Ako obaveza plaćanja ili isporuke dospijeva u toku perioda obustave, obaveza plaćanja ili isporuke dospijeva narednog radnog dana od dana isteka perioda obustave. (3) Ako su obaveze plaćanja ili isporuke banke u restrukturiranju privremeno obustavljene u skladu sa stavom (1) ovog člana, obaveze plaćanja ili isporuke drugih ugovornih strana banke u restrukturiranju prema tom ugovoru privremeno se obustavljaju za isti period. (4) Izuzetno od stava (1) ovog člana, privremena obustava ne primjenjuje se na: a) osigurane depozite u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama, b) obaveze prema platnim sistemima i sistemima za poravnanje vrijednosnih papira koji su u skladu sa zakonom određeni kao bitni sistemi, odnosno operaterima tih sistemima i učesnicima u tim sistemima, koje su nastale po osnovu učešća u tim sistemima, c) sredstva javnih prihoda uplaćena po osnovu izmirenja obaveza prema BiH, Federaciji, RS, Brčko Distriktu, kantonima, gradovima, općinama i fondovima, a koji prolaze kroz jedinstveni bankovni račun u komercijalnoj banci na koji se polažu svi javni prihodi u skladu sa propisima kojima se uređuju trezorska poslovanja BiH, Federacije, RS i Brčko Distrikta. (8) Bliže uslove konverzije stavki kapitala iz stava (3) ovog člana propisuje Agencija. Član 188. (Uslovi za restrukturiranje) (1) Agencija donosi rješenje o pokretanju postupka restrukturiranja banke kada utvrdi da su ispunjeni svi slijedeći uslovi: (8) Prilikom izvršavanja ovlaštenja iz ovog člana Agencija uzima u obzir efekte koje će izvršavanje ovih ovlaštenja imati na nesmetano funkcioniranje finansijskih tržišta. Član 196. (Posebni upravnik) (1) Agencija donosi rješenje o imenovanju posebnog upravnika u banci u restrukturiranju, ako ocjeni da bi promjena načina upravljanja i rukovođenja bankom doprinijela ostvarivanju ciljeva restrukturiranja. (2) Rješenje iz stava (1) ovog člana Agencija može donijeti u bilo kom trenutku u postupku restrukturiranja. (3) Agencija je dužna da donese rješenje iz stava (1) ovog člana kada se postupak restrukturiranja pokreće nad bankom kojoj se ukida dozvola za rad. (4) Posebni upravnik se imenuje najduže na godinu dana, a njegov mandat se izuzetno može produžiti za još godinu dana ako Agencija procjeni da je to potrebno da bi se okončale započete aktivnosti radi ostvarivanja ciljeva restrukturiranja, odnosno da su i dalje ispunjeni uslovi iz stava (1) ovog člana. (5) Rješenjem iz stava (1) ovog člana utvrđuje se visina naknade za rad posebnog upravnika, koja pada na teret banke. (6) Agencija može u toku mandata posebnog upravnika donijeti rješenje kojim se on razrješava funkcije i imenuje drugi posebni upravnik. (7) Posebni upravnik mora biti lice nezavisno od banke i ispunjavati uslove iz člana 64. ovog zakona. (8) Danom donošenja rješenja iz stava (1) ovog člana, prestaju funkcije članovima uprave i nadzornog odbora banke i ovlaštenja skupštine banke, a funkcije uprave i nadzornog odbora banke, kao i ovlaštenja skupštine banke - preuzima posebni upravnik. (9) Dosadašnji članovi uprave, druga ovlaštena lica s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima banke i zaposlenici dužni su sarađivati sa posebnim upravnikom, te mu odmah omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i ostaloj dokumentaciji banke te sastaviti izvještaj o primopredaji poslovanja, dati mu sva obrazloženja ili dodatne izvještaje o poslovanju banke. Posebni upravnik ima pravo udalјiti lice koje onemogućuje njegov rad te, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja, zatražiti pomoć nadležnog tijela unutarnjih poslova. c) redovno dostavlјa dodatne informacije i podatke značajne za restrukturiranje banke ili dostavi određene informacije i podatke značajne za to restrukturiranje u pojedinačnom slučaju; d) otuđi određeni dio imovine; e) ograniči ili prestane da obavlјa ili razvija određenu vrstu poslova, odnosno ne započinje nove poslove ili prestane da ih dalјe razvija; f) izvrši, odnosno osigura odgovarajuće pravne i/ili organizacione promjene banke i/ili bilo kog drugog člana bankarske grupe kojoj pripada ova banka, kako bi se smanjila složenost ove banke i/ili grupe i omogućilo odvajanje klјučnih funkcija od ostalih poslova banke tokom provođenja postupka restrukturiranja; g) osigura prihvatlјive obaveze za pokriće gubitaka koji ispunjavaju uslove iz čl. 204. i 205. ovog zakona; h) poduzme druge mjere radi ispunjenja minimalnih zahtjeva za kapital i obaveze iz tačke g) ovog stava, koji su propisani u članu 205. ovog zakona; (5) Na pokretanje postupka restrukturiranja bankarske grupe i holdinga shodno se primjenjuju odredbe ovog člana. (17) Rješenje o imenovanju, razrješenju ili produžetku mandata posebnog upravnika banke bez odlaganja se dostavlјa posebnom upravniku i banci u kojoj je imenovan, objavlјuje u "Službenim novinama Federacije BiH" i u jednim ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH i upisuje u evidenciju banaka iz člana 20. ovog zakona i registar društava kod nadležnog suda. (18) Ako drugo nadležno tijelo za restrukturiranje namjerava da imenuje posebnog upravnika za drugog člana bankarske grupe, Agencija će sa tim drugim nadležnim tijelom za restrukturiranje razmotriti mogućnost imenovanja istog posebnog upravnika za te članove bankarske grupe, radi olakšavanja provođenja mjera restrukturiranja. Član 197. (Instrumenti restrukturiranja banke) (1) Instrumenti restrukturiranja su: a) prodaja dijela ili cijelog poslovanja drugom subjektu ovlaštenom za obavlјanje datih poslova (u dalјem tekstu: prodaja poslovanja banke); b) prijenos dijela ili cijelog poslovanja jednoj ili više banaka za posebne namjene (u dalјem tekstu: banka za posebne namjene); c) odvajanje i prijenos imovine; d) unutrašnje restrukturiranje. (2) Agencija može instrumente restrukturiranja navedene u stavu (1) ovog člana primijeniti pojedinačno ili u kombinaciji, u zavisnosti od slučaja koji se rješava, s tim da se instrument odvajanja i prijenosa imovine može primijeniti samo u kombinaciji sa još nekim instrumentom restrukturiranja. Član 189. (Procjena u slučaju restrukturiranja) (1) Prije pokretanja postupka restrukturiranja ili otpisa ili konverzije instrumenata kapitala, Agencija je dužna obezbijediti fer i realnu procjenu vrijednosti imovine i obaveza banke. (2) Procjena iz stava (1) ovog člana vrši se radi pružanja odgovarajućih informacija i podataka Agenciji za utvrđivanje ispunjenosti uslova za restrukturiranje banke ili uslova za otpis ili konverziju instrumenata kapitala, odnosno izbor odgovarajućeg instrumenta i mjere restrukturiranja, odnosno otpisa ili konverzije instrumenata kapitala ako utvrdi da su ispunjeni ovi uslovi, kao i radi osiguranja da su svi gubici banke u potpunosti prikazani u poslovnim knjigama i finansijskim izvještajima ove banke, sačinjenim na dan poduzimanja aktivnosti restrukturiranja. (3) Procjenu iz stava (1) ovog člana vrši društvo za reviziju ili drugo lice u skladu sa propisom Agencije. (4) Agencija vrši izbor društva za reviziju ili drugog lica iz stava (3) ovog člana koji će vršiti procjenu, a naknada za vršenje procjene pada na teret banke. (5) Društvo za reviziju ili drugo lice iz stava (3) ovog člana mora biti nezavisno od Agencije i bilo kog organa javne vlasti ili institucije kojoj je povjereno vršenje javnih ovlaštenja, kao i od banke na koju se procjena odnosi ili bankarske grupe čiji je ta banka član. (6) Procjena iz stava (1) ovog člana zasniva se na opreznim pretpostavkama, uključujući opreznu ocjenu nivoa gubitaka nastalih usljed nastupanja statusa neizmirenja obaveza dužnika, a ne može se zasnivati na pretpostavci korištenja javne finansijske pomoći, kredita za održavanje likvidnosti ili kredita za likvidnost sa sredstvima osiguranja, rokom otplate i kamatnim stopama koji odstupaju od uobičajenih. (7) Agencija propisuje način i postupak objavlјivanja rješenja o restrukturiranju. Član 198. (Prodaja poslovanja banke) (1) Agencija može kupcu koji nije banka za posebne namjene prodati dionice ili druge vlasničke instrumente koje je izdala banka u restrukturiranju ili svu ili određene dijelove imovine, prava ili obaveza banke u restrukturiranju. (2) Za prodaju iz stava (1) ovog člana nije potrebno prethodno odobrenje dioničara banke u restrukturiranju ili bilo koje treće strane, osim kupca. (3) Prodaja u skladu sa stavom (1) ovog člana vrši se pod tržišnim uslovima, uzimajući u obzir jednak tretman svih zainteresiranih strana, pod uslovima koju zahtijevaju date okolnosti. (4) Prihod ostvaren po osnovu prijenosa dionica sa dioničara na stjecatelјa, umanjen za izdatke postupka restrukturiranja u vezi sa članom 197. stava (5) ovog zakona pripada dioničarima, dok prihod ostvaren prijenosom cjelokupne ili dijela imovine ili obaveza sa banke u restrukturiranju ili banke za posebne namjene na sticaoca, umanjen za izdatke postupka restrukturiranja u vezi sa članom 197. stava (5) ovog zakona pripada banci u restrukturiranju. (5) Kod primjene instrumenta prodaje poslovanja banke Agencija može više puta izvršiti prijenos dionica ili drugih instrumenata vlasništva ili, ovisno o slučaju, imovine, prava ili obaveze banke u restrukturiranju. (6) Nakon primjene instrumenta prodaje poslovanja banke, Agencija može, uz saglasnost kupca, izvršavati prijenos u odnosu na imovinu, prava ili obaveze prenesene kupcu kako bi vratilo imovinu, prava ili obaveze banci u restrukturiranju, ili dionice ili druge vlasničke instrumente vratilo izvornim vlasnicima, a banka u restrukturiranju ili izvorni vlasnici obavezni su preuzeti svu takvu imovinu, prava ili obaveze, ili dionice, ili druge vlasničke instrumente. (7) Procjenom iz stava (1) ovog člana uzima se u obzir i moguće potraživanje Agencije po osnovu nadoknade troškova u vezi sa provođenjem postupka restrukturiranja, kao i troškovi kamata i nadoknada za eventualno korištenje zajmova ili garancija koje su osigurani banci iz izvora finansiranja restrukturiranja. (10) Procjena iz stava (1) ovog člana obavezno obuhvata i procjenu ukupnog iznosa koji bi svakom isplatnom redu povjerilaca pripao u slučaju provođenja likvidacionog i stečajnog postupka, ali ne isključuje obavezu provođenja posebne nezavisne procjene iz člana 212. ovog zakona. e) prema potrebi, nadležno regulatorno tijelo i tijelo za restrukturiranje bankarske grupe čiji je banka član, f) Federalno ministarstvo finansija (u dalјem tekstu: Ministarstvo finansija) k) da proglasi dospjelim i raskine finansijske ugovore ili ugovore o finansijskim derivatima u svrhu primjene ovlaštenja za otpis i konverziju obaveza koje nastaju po derivatima, b) da društvo primalac zamijeni banku u restrukturiranju, kao strana u svim pravnim postupcima u vezi sa svim prenesenim finansijskim instrumentima, imovinom ili obavezama nezavisno od pristanka suprotne strane. (5) Agencija može da privremeno obustavi prinudno izvršenje založnih prava na imovini banke u restrukturiranju od strane osiguranih povjerilaca te banke na period od 48 sati od trenutka objave rješenja Agencije o privremenoj obustavi. (14) Kupac se smatra pravnim sljednikom banke u restrukturiranju u vezi sa prenesenom imovinom, pravom ili obavezama, i stupa na mjesto banke u restrukturiranju u svim postupcima u kojima je ista učestvovala u vezi sa prenesenom imovinom, pravom ili obavezama, nezavisno od pristanka druge ugovorne strane. (15) Dioničari i povjerioci banke u restrukturiranju i ostale treće strane čije dionice, odnosno imovina, prava i obaveze nisu prodate, odnosno prenesene na banku za posebne namjene ili društvo za upravljanje imovinom nemaju nikakva prava u odnosu na prodate ili prenesene dionice, odnosno imovinu, prava i obaveze, niti u odnosu na kupca i njegove organe upravljanja, osim prava na zaštitne mjere predviđene ovim zakonom. (16) Agencija će detalјnije propisati postupak prodaje poslovanja banke u restrukturiranju. (6) Agencija može da privremeno obustavi pravo na raskid ugovora svih strana u ugovornom odnosu sa bankom u restrukturiranju na period od 48 sati od trenutka objave rješenja Agencije o privremenoj obustavi, pod uslovom da se obaveze plaćanja i isporuke, te založnih prava i dalje izvršavaju. (7) Po isteku perioda privremene obustave iz stava (6) ovog člana, ako su prava i obaveze obuhvaćene ugovorom prenesene na primaoca, druga ugovorna strana može raskinuti ugovor samo ako nakon trenutka prijenosa nastupe uslovi za raskid ugovora u odnosu na primaoca. (4) Smatra se da je restrukturiranje banke u javnom interesu, u smislu stava (1) tačke c) ovog člana, kada se osigurava finansijska stabilnost i ako se provođenjem restrukturiranja na odgovarajući način može ostvariti jedan ili više ciljeva restrukturiranja koji se ne bi mogli ostvariti u istoj mjeri provođenjem likvidacionog ili stečajnog postupka nad bankom. (3) Prilikom odlučivanja koji instrument restrukturiranja će se primijeniti, Agencija će izvršiti analizu troška uklјučujući svaku od opcija i ocijeniti odnos troška i efikasnosti svakog instrumenta u postizanju cilјeva restrukturiranja. (4) Kad se za prijenos dijela imovine, prava ili obaveza banke u restrukturiranju primjenjuju instrumenti restrukturiranja iz stava (1) tač. a) ili b) ovog člana, preostali dio banke iz koje su preneseni imovina, prava ili obaveze se likvidira u redovnom stečajnom postupku. (5) Agencija, Agencija za osiguranje depozita i druga lica koja su učestvovala u finansiranju restrukturiranja banke, imaju pravo na naknadu razumnih i stvarno nastalih troškova u vezi primjene instrumenata restrukturiranja, ovlaštenja restrukturiranja ili obezbjeđenja vanredne javne finansijske podrške na jedan ili više sljedećih načina: a) umanjenjem bilo koje naknade koju je primalac platio banci u restrukturiranju ili dioničarima banke u restrukturiranju, b) od banke u restrukturiranju, kao povlašteni povjerioci, c) od svih prihoda stečenih likvidacijom ili stečajem banke za posebne namjene ili društva za upravljanje imovinom, kao povlašteni povjerioci. (6) O primjeni instrumenata restrukturiranja iz stava (1) ovog člana i izvršenom prijenosu, Agencija bez odlaganja obavještava deponente, povjerioce i dužnike banke na internet stranici Agencije i putem jednih ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH. (7) Kupac mora imati sva potrebna odobrenja za pružanje usluga koje su predmet prodaje. U slučaju da bi se prijenosom dionica ili drugih vlasničkih instrumenata putem primjene instrumenta prodaje poslovanja dovelo do preuzimanja ili povećanja kvalificiranog učešća u banci, stjecatelј kvalificiranog učešća dužan je u trenutku prodaje odnosno upisa imati prethodnu saglasnost za sticanje kvalificiranog učešća u skladu sa članom 29. ovog zakona. Agencija je dužna o zahtjevu za sticanje kvalificiranog učešća odlučiti pravovremeno kako ne bi došlo do odgode primjene instrumenta prodaje poslovanja i kako se ne bi onemogućilo da se mjerama restrukturiranja ostvare relevantni cilјevi restrukturiranja. a) ako smatra da postoji bitna prijetnja finansijskoj stabilnosti koja proizlazi iz moguće propasti banke u restrukturiranju, b) ako smatra da bi javna objava štetila efikasnosti instrumenta prodaje ili postizanju cilja restrukturiranja. (6) Ako procijeni da se prihvatanjem neke od dostavljenih ponuda za kupovinu ne ispunjavaju ciljevi restrukturiranja, Agencija može odlučiti da ne izvrši prodaju i primijeni drugi instrument restrukturiranja banke. Član 200. (Banka za posebne namjene) (1) Banka za posebne namjene je pravno lice koje osniva Federacija odnosno društava u djelimičnom ili potpunom državnom vlasništvu s cilјem održavanja kontinuiteta ključnih funkcija i prodaje banke u restrukturiranju. Agencija ima ovlast da na banku za posebne namjene prenese: a) dionice ili druge vlasničke instrumente koje je izdala jedna ili više banaka u restrukturiranju; b) cjelokupnu ili dio imovine, prava ili obaveza najmanje jedne banke u restrukturiranju. (2) Za prijenos iz stava (1) ovog člana nije potreban pristanak dioničara, deponenata i drugih povjerilaca, odnosno dužnika banke u restrukturiranju. (3) Agencija odobrava osnivačke akte, kao i strategiju i profil rizika banke za posebne namjene. (4) Dozvolu za rad banke za posebne namjene izdaje Agencija na osnovu zahtjeva osnivača uz koji se dostavlja: a) osnivački akt i statut banke, na koje je saglasnost dala Agencija, b) dokaz o uplati minimalnog osnivačkog kapitala, (8) Izuzetno od stava (7) ovoga člana kako ne bi došlo do odgode prodaje i onemogućavanja ostvarivanja cilјeva restrukturiranja Agencija može izvršiti prodaju prije isteka roka za odlučivanje o zahtjevu iz stava (7) ovoga člana, a Agencija je dužna o zahtjevu za sticanje kvalificiranog učešća odlučiti naknadno. (9) U slučaju iz stava (7) ovoga člana ako je kupac stekao kvalificirano učešće, a Agencija nije odlučila o zahtjevu za izdavanje prethodne saglasnosti sticaocu kvalificiranog učešća, ugovor o prodaji ima pravne učinke i prijenos vlasništva može se izvršiti. Kupac koji je tako stekao dionice ili druge vlasničke instrumente banke u restrukturiranju ima sva imovinska prava iz tih vlasničkih instrumenata. Glasačka i druga upravlјačka prava na osnovu tih vlasničkih instrumenata ima Agencija. Agencija nema obavezu koristiti se tim pravom glasa te nema odgovornost ako se tim pravom tokom perioda restrukturiranja, nije koristila. (10) U slučaju iz stava (7) ovoga člana ako Agencija odbije zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje kvalificiranog učešća, glasačka i druga upravlјačka prava na osnovu tih dionica ili drugih vlasničkih instrumenata još uvijek ima Agencija i može naložiti prodaju tih dionica ili drugih vlasničkih instrumenata za koju sticalac nije dobio potrebnu saglasnost u određenom roku. (7) Osnivač banke za posebne namjene dužan je da prijavu za upis u registar poslovnih subjekata podnese najkasnije narednog dana od dana izdavanja dozvole za rad. (8) Članove nadzornog odbora i uprave banke za posebne namjene imenuje osnivač iz stava (1) ovog člana, uz prethodno pribavljenu saglasnost Agencije. Agencija daje saglasnost na naknadu članova nadzornog odbora i uprave. (9) Kod primjene instrumenta banke za posebne namjene Agencija osigurava da ukupna vrijednost obaveza prenesenih na banku za posebne namjene ne prelazi ukupnu vrijednost prava i imovine prenesenih s banke u restrukturiranju ili osigurane iz drugih izvora. (10) Na osnivanje i poslovanje banke za posebne namjene, kao i na nadzor nad njom primjenjuju se odredbe ovog zakona. Izuzetno, osnivač može Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za rad banke za posebne namjene i ako nisu ispunjeni uslovi za osnivanje utvrđeni ovim zakonom. (11) U slučaju izdavanja dozvole za rad iz stava (10) ovog člana, Agencija utvrđuje rok do kojeg je banka za posebne namjene dužna da svoje poslovanje uskladi sa odredbama ovog zakona koje se odnose na njen kapital i pokazatelje poslovanja banke, a koji ne može biti duži od šest mjeseci. (12) Kod primjene instrumenta banke za posebne namjene, Agencija može više puta izvršavati prijenos kako bi osigurala dodatne prijenose dionica ili drugih vlasničkih instrumenata koje je izdala banka u restrukturiranju ili, ovisno o slučaju, prava ili obaveze banke u restrukturiranju. (13) Nakon primjene instrumenta banke za posebne namjene Agencija može: a) prenijeti prava, imovinu i obaveze s banke za posebne namjene natrag na banku u restrukturiranju, ili dionice ili druge vlasničke instrumente izvornim vlasnicima, a banka u restrukturiranju ili izvorni vlasnik je dužan preuzeti takvu imovinu, prava i obaveze, ili dionice ili druge vlasničke instrumente, pod uslovom da je takav prijenos bio izričito naveden u instrumentu kojim je izvršen prijenos ili da prenesena prava, imovina, obaveze ili dionice ne ispunjavaju uslove za prijenos, b) prenijeti dionce ili druge vlasničke instrumente, imovinu, prava ili obaveze sa banke za psebne namjene na treće lice. (11) Ako sticalac, u naloženom roku, ne proda dionice ili druge vlasničke instrumente Agencija će poduzeti mjere predviđene članom 36. ovog zakona. (12) Prijenos na osnovu instrumenta prodaje poslovanja banke koji uklјučuje prijenos nekih, ali ne svih, dijelova imovine, prava ili obaveza banke podliježu zaštitnim mjerama za djelomične prijenose vlasništva iz člana 213. ovog zakona. (13) Kupac iz stava (1) ovog člana može nastaviti koristiti prava članstva i pristupa platnom sistemu, klirinškom sistemu, berzama i osiguranju depozita banke u restrukturiranju, pod uslovom da ispunjavaju kriterije za učešće u njima. (10) Posebni upravnik dužan je da poduzme sve mjere potrebne za ostvarivanje ciljeva restrukturiranja, kao i da primjeni instrumente i mjere restrukturiranja, u skladu s rješenjem Agencije o provođenju postupka restrukturiranja nad bankom. Te mjere mogu uklјučivati povećanje kapitala, promjenu vlasničke strukture banke ili preuzimanje njezine imovine, prava ili obaveza od strane institucija koje su finansijski i organizacijski stabilne, a u skladu s odabranim instrumentom restrukturiranja. (18) Agencija detalјnije propisuje mogućnosti prijenosa imovine, prava i obaveza s banke u restrukturiranju na banku za posebne namjene, kao i mogućnost prijenosa imovine, prava i obaveza s banke za posebne namjene nazad na banku u restrukturiranju. Agencija će definisati propisom aktivu, pasivu koju treba prebaciti na banku za posebne namjene u vrijeme kada se osnuje banka za posebne namjene. Član 201. (Prestanak rada banke za posebne namjene) (1) Pri prodaji banke za posebne namjene ili njezine imovine ili obaveza, Agencija osigurava da se banka ili relevantna imovina ili obaveze na tržište stave pod istim uslovima, te da prodaja ne dovede do lažnog prikazivanja ili davanja prednosti određenim mogućim kupcima, odnosno do njihove diskriminacije. Svaka takva prodaja vrši se pod tržišnim uslovima. (2) Agencija ukida dozvolu za rad banci za posebne namjene u bilo kojem od slјedećih slučajeva, do kojega god prije dođe: a) banka za posebne namjene spoji se sa drugom bankom ili pripoji toj banci, u skladu sa ovim zakonom, b) banka za posebne namjene više ne ispunjava uslove predviđene članom 200. stav (1) ovog zakona, c) svu ili gotovo svu njezinu imovinu, prava ili obaveze preuzme treća strana, d) istekne rok iz člana 200. stav (6) ovog zakona, e) imovina banke za posebne namjene se u potpunosti otuđi, odnosno unovči i njene obaveze u potpunosti izmire. (3) Ako se rad banke za posebne namjene obustavi u okolnostima iz stava (2) tač. c) i d) ovog člana banka se likvidira odnosno podnosi nadležnom sudu prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad bankom za posebne namjene. Iznos dobijen prodajom banke za posebne namjene umanjen za iznos utvrđen u skladu s članom 197. stavom (5) ovog zakona, Agencija isplaćuje: a) dioničarima banke u restrukturiranju, ako je prijenosom njihovih dionica ili drugih vlasničkih instrumenata osnovana ta banka za posebne namjene, (11) Izvršavanje obaveza posebnog upravnika iz stava (10) ovog člana ima prednost u odnosu na druge obaveze koje proizlaze iz propisa ili internih akata banke. (12) Posebni upravnik može angažovati, o trošku banke, nezavisne stručnjake u oblasti bankarstva, finansija, računovodstva ili druge odgovarajuće struke, pod uslovima koje odobrava Agencija. (13) Posebni upravnik dostavlja Agenciji izvještaj o poslovanju banke i njenom finansijskom stanju, kao i radnjama koje je poduzeo pri izvršavanju njegovih dužnosti najmanje tromjesečno, a na zahtjev Agencije i češće. Posebni upravnik je dužan da izvještaj Agenciji podnese i na početku i na kraju svog mandata. (14) Kontrolu nad vršenjem funkcija i ovlaštenja posebnog upravnika vrši Agencija. (15) Rješenjem iz stava (1) ovog člana mogu biti utvrđena izvjesna ograničenja funkcija i ovlaštenja posebnog upravnika, kao i njegova dužnost da, prije poduzimanja određenih pravnih radnji, pribavi saglasnost Agencije. (16) Agencija na svojoj internet stranici objavljuje imenovanje posebnog upravnika. c) izbjegavanje sukoba interesa, (2) Društvo za upravlјanje je pravno lice koje je u potpunosti ili djelomično u vlasništvu jedne ili više javnih institucija, odnosno društava u djelimičnom ili potpunom državnom vlasništvu, a osnovano je u svrhu primanja dijela ili cjelokupne imovine, prava ili obaveza jedne ili više banaka u restrukturiranju ili banke za posebne namjene. Nadzor nad društvom za upravlјanje vrši Agencija. (3) Agencija: a) daje prethodnu saglasnost na osnivački akt društva za upravljanje; b) daje prethodnu saglasnost na imenovanje organa upravljanja društva za upravljanje; c) odobrava naknade članova organa upravljanja društva za upravljanje i akt kojim se utvrđuju njihove dužnosti, prava i obaveze; d) odobrava strategiju i rizični profil društva za upravljanje. (4) Društvo za upravljanje upravlja prenesenom imovinom radi povećanja njene vrijednosti putem prodaje ili njenog unovčenja na drugi način. (5) Agencija može rješenjem iz stava (1) ovog člana prenijeti imovinu i obaveze banke prenosioca na jedno ili više društava za upravljanje. (6) Agencija može prenijetu imovinu i obaveze iz stava (1) ovog člana vratiti banci u restrukturiranju ako je ta mogućnost izričito utvrđena rješenjem iz tog stava, odnosno ako određena imovina ili obaveze po svojoj suštini ne spadaju u kategorije imovine ili obaveza utvrđenih u ovom rješenju ili ne ispunjavaju uslove za prijenos iz tog rješenja. (7) Prijenos iz stava (1) ovog člana vrši se bez saglasnosti dioničara, deponenata i drugih povjerilaca banke u restrukturiranju ili bilo kog trećeg lica. (8) Agencija utvrđuje iznos naknade koju društvo za upravljanje plaća za imovinu i obaveze koje preuzima, a koja može imati i negativnu vrijednost. (9) Naknada iz stava (8) ovog člana može se isplatiti i u obliku dužničkog instrumenta koji izdaje društvo za upravljanje, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva finansija. d) hitnost postupka restrukturiranja i e) postupanje sa pažnjom dobrog privrednika. (2) Agencija će, poštujući načela iz stava (1) ovog člana, javno objaviti i pozvati potencijalne kupce da dostave svoje ponude za kupovinu. (3) Agencija će potencijalnim kupcima odmah obezbijediti uslove za raspolaganje relevantnim informacijama o finansijskom položaju banke, u svrhu procjene imovine, prava ili obaveza koja se prodaje. (4) Agencija se može zalagati za prodaju određenoj kategoriji kupaca ili dogovoriti prodaju direktno sa određenim kupcem čime se ne narušava načelo ravnopravnosti položaja potencijalnih kupaca. (5) Izuzetno od stava (2) ovog člana, Agencija može provesti postupak prodaje bez javne objave ako utvrdi da bi takva objava onemogućila ili otežala ispunjenje jednog ili više ciljeva restrukturiranja, a posebno ako su ispunjeni sljedeći uslovi: c) imena predloženih članova nadzornog odbora i uprave banke sa podacima o njihovim kvalifikacijama, stručnom znanju, iskustvu, poslovnoj reputaciji i ugledu. (5) O zahtjevu iz stava (4) ovog člana Agencija odlučuje najkasnije u roku od dva radna dana od dana prijema urednog zahtjeva i rješenje o izdavanju dozvole za rad objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH", jednim ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH i na svojoj internet stranici. b) konverzije u kapital ili smanjenje (otpis) glavnice obaveza ili dužničkih instrumenata koji se prenose na banku za posebne namjene u cilјu osiguranja kapitala za tu banku ili se prenose u okviru instrumenta prodaje poslovanja banke ili instrumenta odvajanja imovine banke u restrukturiranju. (2) Agencija može primjenjivati unutrašnje restrukturiranje za potrebe iz tačke a) stava (1) ovog člana samo ako postoji realna mogućnost da će primjenom tog instrumenta, uz mjere koje se provode u skladu s planom reorganizacije poslovanja iz člana 209. ovog zakona, i uz ostvarivanje odgovarajućih cilјeva restrukturiranja, datoj banci omogućiti ponovno uspostavlјanje finansijske stabilnosti i dugoročne održivosti. Član 204. (Područje primjene unutrašnjeg restrukturiranja) (1) Obaveze banke u restrukturiranju na koje se mogu primijeniti otpis i konverzija iz člana 203. stav (1) tačka b) ovog zakona (u dalјem tekstu: prihvatlјive obaveze) obuhvataju sve obaveze te banke, osim: a) obaveza po osnovu osiguranih depozita, do iznosa osiguranog u skladu sa propisom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama; b) obaveza čije je ispunjenje osigurano založnim pravom, sredstvom finansijskog osiguranja ili drugim srodnim pravom, uključujući repo poslove, pokrivene obveznice ili obaveze iz finansijskih instrumenata koji se koriste za zaštitu od rizika i čine sastavni dio imovine za pokriće i koji su osigurani na sličan način kao pokrivene obveznice; (6) Dozvola za rad banke za posebne namjene izdaje se na period koji ne može biti duži od dvije godine od dana posljednjeg izvršenog prijenosa iz stava (1) ovog člana, uz mogućnost produženja tog roka za jednu godinu ili više jednogodišnjih perioda, ako je takvo produženje neophodno zbog održavanja ključnih funkcija banke za posebne namjene i obezbjeđenja uslova za prestanak njenog rada. (14) Za potrebe korištenja prava koja je koristila banka u restrukturiranju u pogledu članstva i pristupa platnom sistemu, klirinškom/obračunskom sistemu i sistemu poravnanja, berzama, te sistemu osiguranja depozita, banka za posebne namjene se smatra pravnim sljednikom banke u restrukturiranju, pod uslovom da ispuni kriterije za učešće u takvim sistemima u roku od šest mjeseci, sa mogućnosti produženja roka. (15) Cilј banke za posebne namjene ne podrazumijeva nikakvu dužnost ili odgovornost prema dioničarima ili povjeriocima banke u restrukturiranju i nadzorni odbor, uprava ili više rukovodstvo banke za posebne namjene ne odgovaraju dioničaru ili povjeriocu banke u restrukturiranju odnosno povjeriocu banke za posebne namjene zbog svog djelovanja ili propusta tokom obavlјanja svojih dužnosti, osim ako je šteta prouzročena grubom nepažnjom ili teškom povredom radne dužnosti. (16) Na osnivanje banke za posebne namjene ne primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje tržište vrijednosnim papirima, odnosno nadležni organi su dužni da za osnivanje banke za posebne namjene, po zahtjevu Agencije hitno donesu akte i provedu radnje predviđene zakonom. 1) zaposlenima na osnovu obračunatih, a neisplaćenih plaća, doprinosa za obavezno penziono i zdravstveno osiguranje ili ostalih fiksnih primanja, osim za varijabilne naknade koje nisu regulisane zakonom ili kolektivnim ugovorom; 2) povjeriocima po osnovu prodaje robe ili pružanja usluga banci u restrukturiranju, a koji su klјučni za svakodnevno poslovanje ove banke, uklјučujući usluge informacionih tehnologija, komunalne usluge i usluge zakupa, servisiranja i održavanja poslovnih prostorija; 3) poreznim organima i tijelima kojima se plaćaju doprinosi za socijalno osiguranje, pod uslovom da te obaveze imaju prednost pri namirenju u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima; 4) Agenciji za osiguranje depozita po osnovu premije za osiguranje depozita. (2) Pokretanje postupka restrukturiranja i sprovođenje instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja ne utiče na imovinu kojom su osigurane pokrivene obveznice koja i dalјe ostaje zaštićena, odvojena i sa utvrđenim nivoom. Taj uslov, kao i uslov iz tačke b) stava (1) ovog člana ne sprečavaju Agenciju da primjeni instrument unutrašnjeg restrukturiranja i na dio osigurane obaveze ili obaveze za koju je osiguran kolateral koji premašuje vrijednost imovine, zaloga, založnog prava ili kolaterala kojim je osigurana. (3) Izuzetno, Agencija može isklјučiti ili djelomično isklјučiti određene prihvatlјive obaveze iz primjene otpisa ili konverzije i to ako: a) ovu obavezu nije moguće otpisati ili konvertovati u razumnom roku uprkos svim radnjama koje je Agencija poduzela radi blagovremene i efikasne primjene tog instrumenta; b) ovo isklјučenje je nužno s cilјem omogućavanja kontinuiteta klјučnih funkcija i osnovnih linija poslovanja; c) ovo isklјučenje je nužno radi sprječavanja širenja finansijskih poremećaja na tržištu, posebno u vezi sa depozitima fizičkih lica, obrtnika, mikro, malih i srednjih pravnih lica, uslijed čega bi mogla biti ugrožena stabilnost finansijskog sistema na način koji bi mogao proizvesti i ozbilјne poremećaje u privredi; d) bi primjena instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja na te obaveze rezultirala većim gubicima drugih povjerilaca, nego u slučaju da su te obaveze bile isključene iz otpisa ili konverzije. (17) Agencija donosi akt kojim bliže propisuje sadržaj dokumentacije i dokaza koji se dostavljaju prilikom osnivanja banke za posebne namjene. Član 199. (Provođenje postupka prodaje poslovanja banke) (1) Postupak prodaje provodi se u skladu sa sljedećim načelima: a) transparentnosti i ispravnog prikazivanja imovine, prava, obaveza ili dionica ili drugih instrumenata vlasništva banke u restrukturiranju vodeći računa o očuvanju finansijske stabilnosti, b) ravnopravnosti položaja potencijalnih kupaca, (10) Društvo za upravljanje je dužno da poslove u vezi s prenesenom imovinom i obavezama iz stava (1) ovog člana obavljaju s pažnjom dobrog privrednika i da o tome izvještava Agenciju u rokovima i na način utvrđenim rješenjem iz tog stava. (11) U vezi sa članom 197. stav (5) ovog zakona bilo kakva naknada koju je isplatilo društvo za upravlјanje u vezi s imovinom, pravima ili obavezama koje su stečene direktno od banke u restrukturiranju ide u korist banke u restrukturiranju, po umanjenju troškova nastalih korištenjem ovog instrumenta. (12) Dioničar ili povjerilac banke u restrukturiranju i treća strana čija imovina, prava ili obaveze nisu preneseni na društvo za upravlјanje nemaju nikakva prava u odnosu na prenesenu imovinu, prava ili obaveze, osim prava na zaštitne mjere iz člana 213. ovog zakona. (7) Agencija prilikom odlučivanja o korištenju sredstava za restrukturiranje banaka u skladu sa stavom (5) ovog člana, uzima u obzir: a) načelo da gubitke prvo snose dioničari, a zatim povjerioci banke u restrukturiranju prema redoslijedu namirenja u stečajnom postupku u skladu sa ovim zakonom; b) sposobnost banke u restrukturiranju za pokriće gubitaka koju bi imala u slučaju isključenja obaveza te c) potrebu da se obezbijedi odgovarajuće finansiranje restrukturiranja. (8) Isključenje prihvatljivih obaveza u skladu sa stavom (3) ovog člana može se primjeniti za potpuno isključivanje obaveza iz otpisa ili za ograničavanje nivoa otpisa koji se primjenjuje na tu obavezu. (9) Agencija bliže propisuje postupak i način vršenja otpisa i konverzije obaveza banke u restrukturiranju, kao i uslove korištenja sredstava osiguranih za restrukturiranje banke za namjene iz stava (5) ovog člana. Član 205. (Minimalni zahtjevi za kapitalom i prihvatlјivim obavezama) (1) Banke u svakom trenutku moraju zadovolјiti minimalne zahtjeve za kapitalom i prihvatlјivim obavezama. Minimalni zahtjev se izračunava kao iznos vlastitih sredstava i prihvatlјivih obaveza izražen kao procenat ukupnih obaveza i vlastitih sredstava banke. (2) Agencija utvrđuje za svaku banku posebne minimalne zahtjeve iz stava (1) ovog člana na osnovu sljedećih kriterija: a) potrebe da se obezbijedi mogućnost restrukturiranja banke primjenom instrumenata restrukturiranja, uključujući primjenu instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja, na način kojim se postižu ciljevi restrukturiranja, (13) Cilјevi društva za upravlјanje ne podrazumijevaju nikakvu dužnost ili odgovornost prema dioničarima ili povjeriocima banke u restrukturiranju, a nadzorni odbor, uprava i više rukovodstvo nemaju nikakvu odgovornost prema tim dioničarima ili povjeriocima banke u restrukturiranju zbog svog rada ili propusta tokom obavlјanja svojih dužnosti, osim ako rad ili propust predstavlјa grubu nepažnju ili tešku povredu radne dužnosti. (14) Agencija bliže propisuje uslove i način davanja saglasnosti iz stava (3) ovog člana. Član 203. (Unutrašnje restrukturiranje) (1) Agencija može primijeniti unutrašnje restrukturiranje radi: a) dokapitalizacije banke u restrukturiranju u mjeri neophodnoj za dalje nesmetano poslovanje banke u skladu sa ovim zakonom i održavanje povjerenja na finansijskom tržištu u banku; c) obaveza nastalih upravljanjem imovinom i novcem klijenata, uključujući imovinu ili novac klijenata koje banka u restrukturiranju čuva za račun investicionih i penzijskih fondova ako su ta sredstva posebnim zakonom izuzeta iz likvidacione ili stečajne mase; d) obaveza prema bankama u BiH i stranim bankama i investicionim fondovima, isklјučujući članove iste grupe čiji je prvobitni rok dospijeća kraći od sedam dana; e) obaveza s preostalim rokom dospijeća kraćim od sedam dana prema platnim sistemima i sistemima za poravnanje vrijednosnih papira, odnosno operaterima tih sistema i učesnicima u tim sistemima, koje su nastale po osnovu učešća u tim sistemima; (1) Kod primjene instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja Agencija, na osnovu nezavisne procjene iz člana 189. ovog zakona utvrđuje ukupan zbir: a) iznosa za koji se moraju otpisati prihvatlјive obaveze kako bi se osiguralo da vrijednost imovine banke u restrukturiranju bude jednaka vrijednosti njezinih obaveza, b) iznosa za koji se prihvatlјive obaveze moraju pretvoriti u dionice ili druge vrste instrumenata kapitala kako bi se ponovno uspostavila potrebna stopa adekvatnosti regulatornog kapitala banke u restrukturiranju ili banke za posebne namjene. (2) Pri utvrđivanju iznosa iz stava (1) ovog člana Agencija uzima u obzir potrebu očuvanja povjerenja u banku u restrukturiranju ili banku za posebne namjene na finansijskom tržištu i osiguralo nesmetano dalјe poslovanje ovih banaka u periodu od najmanje jedne godine. (3) Ako Agencija namjerava primijeniti instrument odvajanja imovine kod utvrđivanja iznosa iz stava (1) tačke a) ovoga člana uzima u obzir procjenu potrebnog kapitala društva za upravlјanje imovinom. Član 207. (Postupanje prema dioničarima) (1) Agencija je ovlaštena da pri primjeni otpisa ili konverzije, kao i pri primjeni instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja, u odnosu na dioničare: a) poništava dionice ili ih prenosi povjeriocima koji snose gubitke primjenom ovog instrumenta i/ili f) obaveza prema: b) banci u restrukturiranju ako je prijenosom, u cijelosti ili djelimično, imovine, prava ili obaveze banke u restrukturiranju osnovana ta banka za posebne namjene. (4) Ako se banka za posebne namjene koristi za prijenos imovine i obaveza više od jedne banke, obaveza iz stava (3) ovog člana odnosi se na likvidaciju imovine i obaveza prenesenih sa svake od banke, a ne na samu banku za posebne namjene. Član 202. (Odvajanje i prijenos imovine) (1) Agencija može donijeti rješenje kojim na društvo za upravlјanje imovinom (u dalјem tekstu: društvo za upravlјanje) koje nije banka za posebne namjene prenosi imovinu i obaveze banke u restrukturiranju ili banke za posebne namjene, ako je ispunjen najmanje jedan od slјedećih uslova: a) ako je stanje na tržištu takvo da bi prodaja ove imovine u postupku likvidacije ili stečaja mogla negativno da utiče na finansijsko tržište; b) ako je prijenos potreban da bi se obezbijedilo nesmetano poslovanje banke čija su imovina ili obaveze prenijeti; b) iznos do kojeg, prema procjeni Agencije, stavke redovnog osnovnog kapitala moraju biti smanjene i odgovarajući instrumenti kapitala otpisani ili konvertirani u skladu s članom 187. stavom (1) ovog zakona i c) ukupan zbir iznosa koji je procijenila Agencija u skladu s članom 206. ovog zakona. Član 208. (Redoslijed otpisa i konverzije) (1) Primjenom unutrašnjeg restrukturiranja Agencija može smanjiti vrijednost ili izvršiti pretvaranje instrumenta odnosno obaveze koja nije izuzeta na osnovu člana 204. st. (1) do (4) ovoga zakona na način prema slјedećem redoslijedu, da: a) smanji vrijednost stavaka redovnog osnovnog kapitala u skladu s članom 187. stav (1) tačka a) ovoga zakona u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno, b) smanji glavnicu instrumenta dodatnog osnovnog kapitala u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno i u skladu sa svojstvima instrumenta, ako je ukupno smanjenje u skladu s tačkom a) ovoga stava manje od zbira iznosa iz člana 207. stava (4) tač. b) i c) ovoga zakona, c) smanji glavnicu instrumenta dopunskog kapitala u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno i u skladu sa svojstvima instrumenta, ako je ukupno smanjenje u skladu s tač. a) i b) ovoga stava manja od zbira iznosa iz člana 207. stava (4) tač. b) i c) ovoga zakona, d) smanji glavnicu subordiniranog duga koji nije uklјučen u stavke dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala, u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno, u skladu s redoslijedom namirenja u stečajnom postupku, da bi zajedno sa smanjenjem vrijednosti u skladu s tač. a), b) i c) ovoga stava dostigao zbir iznosa iz člana 207. stava (4) tač. b) i c) ovoga zakona, ako je ukupno smanjenje u skladu s tač. a), b) i c) ovoga stava manje od zbira iznosa iz člana 207. stava (4) tač. b) i c) ovoga zakona, c) ako je prijenos potreban radi ostvarenja najvećeg mogućeg prihoda od unovčenja, odnosno prodaje prenijete imovine uz što manje troškove. d) 7% počevši od 1. januara 2020. godine i e) 8% počevši od 1. januara 2021. godine. Član 209. (Plan reorganizacije poslovanja) (1) Ako Agencija primjeni instrument unutrašnjeg restrukturiranja radi dokapitalizacije banke u skladu s članom 203. stavom (1) tačkom a) ovog zakona, zahtijevati će da nadzorni odbor i uprava ili posebna uprava imenovana u skladu sa članom 192. stav (1) tačka c) ovog zakona sastavi plan reorganizacije poslovanja i podnese ga Agenciji u roku od jednog mjeseca nakon primjene instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja. (2) Ako se instrument unutrašnjeg restrukturiranja iz člana 203. stava (1) tačke a) ovog zakona primjenjuje na dva ili više članova bankarske grupe, čiju superviziju na konsolidiranoj i podkonsolidiranoj osnovi vrši Agencija, plan reorganizacije poslovanja izrađuje i Agenciji dostavlјa matično društvo, a njime su obuhvaćeni svi članovi grupe. (3) U iznimnim okolnostima i ako je to nužno za postizanje cilјeva restrukturiranja, Agencija može produžiti period iz stava (1) ovog člana za još mjesec dana. (4) Plan reorganizacije poslovanja sadrži mjere kojima se u razumnom vremenskom roku osigurava dugoročna održivost banke ili dijela njenog poslovanja i zasnivaju se na realnim pretpostavkama u vezi s uslovima na tržištu pod kojima će banka poslovati. (5) U planu reorganizacije poslovanja, između ostalog, uzima se u obzir trenutno i očekivano stanje finansijskih tržišta koje odražava pretpostavke o najbolјem i najgorem razvoju događaja, uklјučujući kombinaciju događaja, čime se omogućuje utvrđivanje glavnih slabosti banke. Pretpostavke se uspoređuju s odgovarajućim referentnim vrijednostima na nivou cijelog sektora. (6) Plan reorganizacije poslovanja sadrži najmanje slјedeće elemente: a) detalјnu analizu okolnosti koje su dovele do propasti ili vjerovatne propasti banke; b) opis aktivnosti koje treba provesti s cilјem ponovnog uspostavlјanja dugoročne održivosti banke i rokove za provođenja tih aktivnosti. b) potrebe da se obezbijedi da banka ima dovoljno prihvatljivih obaveza kako bi u slučaju primjene instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja pokrila gubitke i ponovo uspostavila pokazatelj adekvatnosti kapitala na nivou kojim bi se omogućilo dalje nesmetano poslovanje i održavanje dovoljnog povjerenja na finansijskom tržištu u banku, c) potrebe da se, ako je planom restrukturiranja predviđena mogućnost da određene vrste prihvatljivih obaveza budu isključene iz unutrašnjeg restrukturiranja na osnovu člana 204. stav (3) ovog zakona ili da se određene vrste prihvatljivih obaveza u potpunosti prenesu na primaoca po osnovu djelimičnog prenosa, obezbjedi da banka ima dovoljno drugih prihvatljivih obaveza kako bi se pokrili gubici i ponovo uspostavio pokazatelj adekvatnosti kapitala banke na nivou kojim bi joj se omogućilo dalje nesmetano poslovanje, d) veličine, poslovnog modela, modela finansiranja i rizičnog profila banke, e) procjene mogućeg iznosa sredstava za osiguranje depozita koja bi se mogla koristiti za finansiranje postupka restrukturiranja u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama, f) procjene negativnih posljedica prestanka poslovanja banke na stabilnost finansijskog sistema, uključujući širenje finansijskih poteškoća i na druge banke, a s obzirom na njihovu međusobnu povezanost ili povezanost sa drugim dijelovima finansijskog sistema. (3) Odredbe ovog člana shodno se primjenjuju i na matično društvo, odnosno bankarsku grupu na konsolidovanoj osnovi. (4) Agencija propisuje bliže uslove pod kojima se prihvatljive obaveze uključuju u iznos kapitala i prihvatljivih obaveza iz stava (1) ovog člana, a može propisati i dodatne kriterije na osnovu kojih se utvrđuje taj zahtjev. Član 206. (Procjena iznosa unutrašnjeg restrukturiranja) b) značajno smanjuje nominalnu vrijednost dionica i druga odgovarajuća prava dioničara banke, kao posljedicu konverzije elemenata kapitala ili prihvatljivih obaveza banke u restrukturiranju u njene dionice, pod uslovom da u skladu sa nezavisnom procjenom vrijednosti iz člana 189. ovog zakona imovina banke u restrukturiranju ima imovinu veću od njenih obaveza. (2) U odnosu na tačku b) iz stava (1) ovog člana, konverzija se vrši po stopi konverzije kojom se značajno smanjuje nominalna vrijednost postojećih dionica i drugih instrumenata vlasništva. (4) U slučaju kada je prihvatljiva obaveza ili kategorija prihvatljivih obaveza isključena, ili djelimično isključena, nivo otpisa ili konverzije koji se primjenjuje na ostale prihvatljive obaveze može se povećati kako bi se uzela u obzir takva isključenja, pod uslovom da povjerioci tih drugih prihvatljivih obaveza ne trpe veće gubitke od onih koje bi pretrpjeli da je nad bankom pokrenut postupak likvidacije ili stečaja. Član 210. (Efekti unutrašnjeg restrukturiranja) (1) Kada Agencija poduzima mjeru otpisa i konverzije kapitala, odnosno instrument unutrašnjeg restrukturiranja, ta mjera, odnosno instrument odmah proizvode pravno dejstvo prema banci u restrukturiranju, dioničarima te banke i povjeriocima na koje se ta mjera, odnosno instrument odnose. (2) Agencija može provesti neophodne radnje ili zahtijevati donošenje odgovarajućih akata i provođenje svih neophodnih radnji drugih nadležnih organa i lica potrebnih za izvršenje mjere, odnosno instrumenta iz stava (1) ovog člana, i to naročito: a) upis ili izmjenu odgovarajućih podataka u registrima i evidencijama koje vode Registar VP i drugi nadležni organi i organizacije; b) isključenje dionica ili drugih vlasničkih ili dužničkih instrumenata iz trgovanja, odnosno sa listinga odgovarajućeg tržišta; c) prijem novih dionica ili drugih vlasničkih instrumenata u trgovanje, odnosno na listing odgovarajućeg tržišta; d) ponovni prijem u trgovanje, odnosno na listing odgovarajućeg tržišta dužničkih instrumenata kojima je smanjena vrijednost, bez izdavanja prospekta. (3) Ako Agencija u potpunosti izvrši otpis pojedinih obaveza, te obaveze, kao i sve druge obaveze i potraživanja koji su s njom povezani, a nisu obračunati u trenutku poduzimanja mjere ‒ smatraju se izmirenim, odnosno namirenim i ne može se dokazivati suprotno ni u jednom postupku u vezi s bankom u restrukturiranju ili njenim pravnim slјednikom. (5) U primjeni ovog instrumenta Agencija može koristiti druge izvore finansiranja restrukturiranja banaka ako su dioničari i ostali povjerioci, smanjenjem vrijednosti, konverzijom ili na drugi način, učestvovali u pokriću gubitaka i povećanju kapitala u iznosu ne manjem od prihvatlјivog iznosa od ukupnih obaveza, uključujući regulatorni kapital banke u restrukturiranju, izračunat u trenutku preduzimanja mjera restrukturiranja u skladu sa nezavisnom procjenom vrijednosti iz člana 189. ovog zakona. (6) Najmanji prihvatlјivi iznos pokrića gubitaka i povećanja kapitala u odnosu na ukupne obaveze iz stava (5) ovog člana je: a) 4% počevši od 1. januara 2017. godine, b) 5% počevši od 1. januara 2018. godine, (6) Agencija može zahtijevati od banke da održava broj odobrenih dionica na nivou koji bi bio potreban za efikasno provođenje konverzije prihvatlјivih obaveza u te dionice, uzimajući u obzir mogućnost primjene ovog instrumenta prema planu restrukturiranja. Član 211. (Ugovorno priznanje unutrašnjeg restrukturiranja) (1) Banka je dužna osigurati da ugovor sadrži odredbu da obaveza koja proizlazi iz tog ugovornog odnosa može biti predmet otpisa ili konverzije te da povjerilac ili druga ugovorna strana pristaje na smanjenje glavnice i nepodmirenog iznosa, konverziju ili poništenje te obaveze u slučaju primjene instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja. (2) Stav (1) ovoga člana primjenjuje se na sve obaveze koje: a) nisu isklјučene na osnovu člana 204. stava (1) ovog zakona, b) nisu dio depozita iz člana 227. stav (1) tačka d) ovog zakona koji podliježu osiguranju depozita ali prelaze osigurani iznos, c) uređene su pravom druge države i d) nastale su nakon stupanja na snagu ovoga zakona. (3) Stav (1) ovog člana ne primjenjuje se, ako Agencija ocijeni da se obaveze iz stava (1) ovog člana mogu smanjiti ili pretvoriti na osnovu prava te druge države ili na osnovu obavezujućeg sporazuma skloplјenog s tom drugom državom. (4) Agencija, u cilјu procjene iz stava (3) ovog člana, može zahtijevati od banke da joj dostavi pravno mišlјenje o provedivosti odredbe stava (1) ovog člana prema pravu te druge države. (5) Neovisno o tome sadrži li ugovor odredbu iz stava (1) ovog člana ili ne Agencija može otpisati ili konvertovati tu obavezu. Član 212. (Procjena razlike u postupanju) (1) Agencija obezbjeđuje da se, odmah nakon što je pokrenut postupak restrukturiranja ili nakon što su primijenjeni instrumenti restrukturiranja, izvrši nezavisna procjena o tome da li bi dioničari i povjerioci banke bili u povolјnijem položaju da je umjesto postupka restrukturiranja pokrenut stečajni postupak nad bankom. Pri procjeni se: a) pretpostavlјa da bi za banku u restrukturiranju u odnosu na koju je izvršena mjera restrukturiranja ili više njih bio pokrenut stečajni postupak u vrijeme kad je doneseno rješenje o mjerama restrukturiranja; (3) Mjere iz stava (1) ovog člana također se odnose na dioničare kojima su instrumenti redovnog osnovnog kapitala izdati ili dodijelјeni na osnovu konverzije: a) dužničkih instrumenata u dionice ili druge vlasničke instrumente u skladu s ugovorenim uslovima prvobitnih dužničkih instrumenata prilikom nastupa događaja koji je prethodio ili je nastupio istovremeno s donošenjem rješenja o otvaranju postupka restrukturiranja; b) odgovarajućih instrumenata kapitala u instrumente redovnog osnovnog kapitala u skladu s članom 187. ovog zakona. (4) Kod odlučivanja o mjeri koju će poduzeti u skladu sa stavom (1) ovog člana, Agencija će uzeti u obzir: a) rezultate procjene provedene u skladu s članom 189. ovog zakona; c) 6% počevši od 1. januara 2019. godine, (3) Pri vršenju konverzije iz stava (1) ovog člana, Agencija može primijeniti različite stope ove konverzije za različite kategorije dioničara i povjerilaca iz tog stava, uzimajući u obzir da se ista stopa primjenjuje na sve povjerioce iz istog isplatnog reda u skladu sa odredbama ovog zakona kojim se uređuje stečaj, a da se povolјnija stopa konverzija primjenjuje na viši isplatni red. (7) Mjere za ponovno uspostavlјanje dugoročne održivosti banke mogu uklјučivati: a) reorganizaciju poslovanja banke, posebno da bi banka ponovo postala konkurentna; b) promjene u sistemu upravlјanja bankom, sistemu upravlјanja rizicima u banci, sistemu unutrašnje kontrole, informacionom sistemu i drugim sistemima u banci, kao i promjene u infrastrukturi banke; (2) Ako Agencija koristi instrument unutrašnjeg restrukturiranja, dioničari i povjerioci čija potraživanja su otpisana ili konvertirana u vlasnički kapital ne trpe veće gubitke nego što bi trpjeli da je banka u restrukturiranju likvidirana u stečajnom postupku u vrijeme kad je doneseno rješenje. (3) Ako se procjenom izvršenom u skladu s članom 212. ovog zakona utvrdi da je bilo koji dioničar ili povjerilac iz st. (1) i (2) ovog člana, uključujući i Agenciju za osiguranje depozita u slučaju da je učestvovala u finansiranju restrukturiranja banke, pretrpio veće gubitke nego što bi ih pretrpio prilikom likvidacije u stečajnom postupku ima pravo na plaćanje razlike do visine gubitaka koje bi pretrpjeli u stečajnom postupku iz sredstava za restrukturiranje. (4) Agencija ne može primjenom dodatnih ovlasti za restrukturiranje, izvršiti djelomični prijenos prava i obaveza niti djelomično promijeniti ili otkazati prava i obaveze koje su zaštićene ugovorom o finansijskom osiguranju s prijenosom prava vlasništva, o prijeboju i netiranju a koji je zaklјučen između banke u restrukturiranju i drugog lica. (5) Za potrebe primjene stava (4) ovoga člana, smatra se da su prava i obaveze zaštićene takvim ugovorom odnosno sporazumom, ako njegove strane imaju pravo na prijeboj ili netiranje tih prava i obaveza. (6) U postupku restrukturiranja: a) ne može se na sticaoca prenijeti imovina kojom je osigurano ispunjenje određene obaveze, ako s prijenosom imovine sticalac nije preuzeo tu obavezu i ako povjerilac nije zadržao sva prava prema sticaocu koja je imao i prema ranijem dužniku po osnovu osiguranog potraživanja; c) povlačenje iz dijela poslovanja kojima se stvaraju gubici; d) prodaju imovine ili poslovnih djelatnosti. (8) U roku od mjesec dana od podnošenja plana reorganizacije poslovanja Agencija procjenjuje da li je vjerovatno da će se provođenjem takvog plana, postići dugoročna održivost banke. Ako Agencija smatra da će se planom taj cilј ostvariti, onda ga i odobrava. (9) Ako Agencija procjeni da se planom neće ostvariti cilј naveden u stavu (8) ovog člana obavijestit će organe upravlјanja ili posebnog upravnika o svojim primjedbama i zahtijevati da se u roku od 14 dana izradi i dostavi izmijenjeni plan kojim se otklanjaju utvrđeni nedostaci. (10) Agencija ocjenjuje izmijenjeni i dopunjeni plan u roku od sedam dana i utvrđuje da li su otklonjeni uočeni nedostaci. (11) Nadzorni odbor i uprava ili posebni upravnik provodi plan reorganizacije, te najmanje svakih šest mjeseci izvještava Agenciju o napretku u provedbi plana. (12) Nadzorni odbor i uprava ili posebni upravnik vrše izmjenu plana ako je prema mišlјenju Agencije potrebno za postizanje cilјa iz st. (4) i (5) ovog člana te svaku takvu izmjenu podnosi Agenciji na odobrenje. (13) Agencija će propisati sadržaj i kriterije za odobravanje plana reorganizacije. (4) Ako Agencija djelimično otpiše (smanji) glavnicu obaveze ili neizmireni iznos obaveze: a) obaveza se smatra izmirenom u visini smanjenog iznosa; b) instrument ili ugovor kojim je stvorena prvobitna obaveza i dalje se primjenjuje u odnosu na ostatak glavnice ili neizmireni iznos obaveze nakon smanjenja, a u skladu sa promjenama iznosa kamata koje odražavaju smanjenje glavnice i svakom drugom promjenom uslova i rokova koje bi Agencija mogla jednostrano izvršiti. (5) Agencija tokom postupka restrukturiranja, kada je to neophodno radi ostvarivanja cilјeva restrukturiranja, može jednostrano izmijeniti rokove dospijeća dužničkih instrumenata ili drugih prihvatlјivih obaveza, iznos kamate koji bi se platio na osnovu ovih instrumenata i obaveza ili datum dospijeća plaćanja te kamate, uklјučujući i obustavu plaćanja u određenom periodu, osim za obaveze iz člana 204. stav (1) tačka b) ovog zakona. b) 5% počevši od 1. januara 2018. godine, c) 6% počevši od 1. januara 2019. godine, d) 7% počevši od 1. januara 2020. godine i e) 8% počevši od 1. januara 2021. godine ukupnih obaveza, uključujući regulatorni kapital banke u restrukturiranju, izračunato u trenutku poduzimanja mjera restrukturiranja u skladu sa nezavisnom procjenom iz člana 189. ovog zakona. (4) Ako sredstva iz st. (1) i (2) ovog člana nisu dovoljna ili ih nije moguće blagovremeno osigurati, za finansiranje restrukturiranja mogu se koristiti sredstva vanredne javne finansijske podrške koju osigurava Federacija pod uslovom da je Vlada odobrila korištenje sredstava vanredne javne finansijske podrške i da su ispunjeni uslovi utvrđeni članom 204. stav (6) ovog zakona. e) smanji glavnicu ili preostali iznos prihvatlјivih obaveza, u mjeri u kojoj je to moguće i potrebno, u skladu s redoslijedom namirenja u stečajnom postupku u skladu sa ovim zakonom, da bi zajedno sa smanjenjem vrijednosti u skladu s tač. a), b), c) i d) ovoga stava dostigao zbir iznosa iz člana 207. stava (4) tač. b) i c) ovoga zakona, ako je ukupno smanjenje iz tač. a), b), c) i d) ovoga stava manje od zbira iznosa iz člana 207. stava (4) tač. b) i c) ovoga zakona. (2) Pri provođenju otpisa ili konverzije Agencija će gubitak iz člana 207. stava (4) tač. b) i c) ovoga zakona, proporcionalno raspodijeliti na dionice odnosno druge vlasničke instrumente i prihvatlјive obaveze iste kategorije, osim ako drugačiji raspored ne proizlazi iz primjene člana 204. stav (4) ovoga zakona. Ovim se stavom ne sprječava povlašteno postupanje s obavezama koje su isklјučene od instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja u skladu s članom 204. st. (1) do (4) ovog zakona u odnosu na prihvatlјive obaveze istog redoslijeda namirenja u skladu sa ovim zakonom. (4) Agencija pobliže propisuje metodologiju za provođenje procjene iz ovog člana, i to konkretno metodologiju ocjenjivanja načina na koji bi se postupalo s dioničarima i povjeriocima da je za banku u restrukturiranju proveden stečajni postupak u vrijeme kad je donesena odluka. Član 213. (Zaštitne mjere) (1) Ako Agencija prenese samo dijelove prava, imovine i obaveza banke u restrukturiranju, dioničari i oni povjerioci čija potraživanja nisu prenesena imaju pravo na namirenje svojih potraživanja barem u iznosu u kojem bi ta potraživanja bila namirena u slučaju da je banka u restrukturiranju likvidirana u stečajnom postupku u vrijeme kad je doneseno rješenje. b) ne može se na sticaoca prenijeti obaveza čije je ispunjenje osigurano određenom imovinom ako nije prenijeta i ta imovina i ako povjerilac nije zadržao sva prava prema sticaocu koja je imao i prema ranijem dužniku po osnovu osiguranog potraživanja; c) ne mogu se zadržati prava povjerioca prema sticaocu po osnovu osiguranog potraživanja koja je imao i prema ranijem dužniku, ako sticalac nije preuzeo obavezu čije je ispunjenje osigurano prema tom povjeriocu; d) ne može se korištenjem prava po osnovu ovih poslova izmijeniti ili tražiti prestanak važenja ugovora po osnovu kog je dato odgovarajuće sredstvo osiguranja ako uslijed toga potraživanje više ne bi bilo osigurano. (7) Izuzetno od st. (1) do (6) ovog člana, Agencija može osigurane depozite koji su predmet ugovora iz tih stavova prenijeti bez istovremenog prijenosa druge imovine ili obaveza koji su predmet istog ugovora, a može i prenijeti, izmijeniti ili otpisati ovu imovinu i obaveze bez istovremenog prijenosa osiguranih depozita – pod uslovom da je to neophodno da bi se obezbijedila potpuna zaštita ovih depozita. a) Agencija ne namjerava poduzimati nikakve mjere restrukturiranja u vezi s tom bankom; b) je istekao period od sedam dana od dana podnošenja zahtjeva. (4) U periodu provođenja instrumenata restrukturiranja banke, Agencija može podnijeti zahtjev nadležnom sudu za izricanje privremene mjere zabrane izvršenja nad imovinom banke u restrukturiranju, ili prekid svih sudskih ili upravnih postupaka protiv banke. Odjelјak B. Likvidacija i stečaj banke Član 216. (Pokretanje postupka dobrovoljne likvidacije) (1) Skupština dioničara banke može donijeti odluku o prestanku rada banke (dobrovoljnoj likvidaciji). (2) Odluku o dobrovoljnoj likvidaciji banke skupština može donijeti samo u slučaju kada banka ima dovoljno finansijskih sredstava za pokriće svih svojih obaveza. (3) Banka koja je pokrenula postupak dobrovoljne likvidacije ne može promijeniti djelatnost na način da prestane obavljati bankarske poslove i nastavi poslovati, već mora okončati postupak likvidacije i izvršiti brisanje u registru u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata. (4) Prije donošenja odluke o dobrovoljnoj likvidaciji banke, nadzorni odbor i uprava banke dužni su o tome zatražiti mišlјenje Agencije. (8) Primjena instrumenata restrukturiranja i mjera u postupku restrukturiranja banke ne utiče na prava i obaveze trećih lica utvrđena zakonom kojim se uređuje konačnost poravnanja u platnim sistemima i sistemima za poravnanje vrijednosnih papira. (9) U postupku restrukturiranja člana bankarske grupe koji nije banka shodno se primjenjuju st. (1) do (5) ovog člana. (10) Agencija će propisati vrste ugovora i finansijskih instrumenata na koje se primjenjuju mjere zaštite drugih ugovornih strana iz ovog člana. Član 214. (Izvori finansiranja restrukturiranja) (1) Za finansiranje restrukturiranja banaka mogu se obezbijediti sredstva iz Fonda za osiguranje depozita, u skladu sa propisom kojim se uređuje osiguranje depozita u bankama BiH. (2) Ako sredstva iz stava (1) ovog člana nisu dovoljna, Agencija može osigurati finansiranje restrukturiranja i iz drugih izvora, kao što su zajmovi, krediti i drugi prihvatljivi oblici podrške od banaka i ostalih trećih strana. (3) Sredstva iz st. (1) i (2) ovog člana mogu se koristiti za finansiranje restrukturiranja samo u slučaju ako su dioničari i ostali povjerioci, smanjenjem vrijednosti, konverzijom ili na drugi način učestvovali u pokriću gubitaka i povećanju kapitala u iznosu od najmanje: Član 217. (Imenovanje likvidatora) (1) Banka obavezno imenuje jednog ili više likvidatora, koji su predloženi u zahtjevu za izdavanje prethodne saglasnosti za provođenje postupka dobrovoljne likvidacije, a na koji je Agencija dala saglasnost. (2) Za likvidatora mogu biti imenovana samo lica koja su nezavisna od banke i ispunjavaju uslove za imenovanje člana uprave banke. Član 218. (Objava odluke o dobrovoljnoj likvidaciji) (1) Likvidator je dužan obavijestiti Agenciju o odluci o dobrovoljnoj likvidaciji prvog radnog dana od dana njenog donošenja. (2) Banka je dužna da odluku o dobrovoljnoj likvidaciji objavi u "Službenim novinama Federacije BiH", u jednim ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH i na svojoj internet stranici. Član 219. (Dužnosti likvidatora u dobrovoljnoj likvidaciji) (1) Likvidator je dužan okončati poslove koji su u toku, naplatiti potraživanja, unovčiti imovinu banke i izmiriti obaveze prema povjeriocima. (2) Likvidator može poduzimati nove poslove samo u mjeri u kojoj to zahtijeva provođenje dobrovoljnog likvidacionog postupka. (3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, likvidator ne može primati nove novčane depozite i druga povratna sredstva od javnosti. (4) Ako likvidator banke utvrdi da su nastupili razlozi za pokretanje stečajnog postupka banke u likvidaciji, dužan je da odmah obustavi postupak likvidacije i da podnese Agenciji prijedlog za provođenje procedure za otvaranje stečajnog postupka. (5) Likvidator je dužan da izvještava Agenciju o provođenju postupka likvidacije na način i u rokovima koje odredi Agencija. Član 220. (Primjena drugih propisa u dobrovoljnoj likvidaciji) (1) Na postupak dobrovoljne likvidacije banke primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje likvidacioni postupak i odredbe zakona kojim se uređuje poslovanje privrednih društava koje se odnose na dobrovoljnu likvidaciju, ako nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. (2) Na rad banke nad kojom se provodi postupak dobrovoljne likvidacije na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovog zakona. Član 221. (Pokretanje postupka prinudne likvidacije) (1) Agencija pokreće postupak prinudne likvidacije banke u sljedećim slučajevima: a) 4% počevši od 1. januara 2017. godine, b) pretpostavlјa da mjera restrukturiranja ili više njih nisu bile poduzete; c) ne uzima u obzir pružanje javnih finansijskih pomoći banci u restrukturiranju. (2) Procjenom iz stava (1) ovog člana utvrđuje se slјedeće: a) način na koji bi se postupalo s dioničarima i povjeriocima ili relevantnim sistemima osiguranja depozita, da je za banku u restrukturiranju u odnosu na koju je izvršena mjera restrukturiranja ili više njih pokrenut stečajni postupak u vrijeme kad je doneseno rješenje; b) konkretan način na koji se postupalo s dioničarima i povjeriocima pri restrukturiranju banke u restrukturiranju i c) postoji li razlika između postupanja iz tačke a) i postupanja iz tačke b) ovog stava. (3) Procjenu iz stava (1) ovog člana može vršiti samo nezavisni procjenjivač koji ispunjava uslove iz člana 189. stav (5) ovog zakona, a troškove procjene snosi banka u restrukturiranju. (8) Na osnovu prijedloga iz stava (7) ovog člana, Vlada donosi odluku o osiguravanju vanredne javne finansijske podrške i bez odlaganja je dostavlja Agenciji i Agenciji za osiguranje depozita. (3) Agencija pokretanjem postupka prinudne likvidacije imenuje likvidatora banke rješenjem i utvrđuje naknadu za njegov rad koja pada na teret banke. (4) Istovremeno sa pokretanjem postupka prinudne likvidacije i imenovanjem likvidatora Agencija donosi i rješenje o oduzimanju dozvole za rad banke. (5) Danom imenovanja likvidatora prestaju sva ovlaštenja, nadležnosti i prava nadzornog odbora, uprave i dioničara banke. (6) Tokom postupka likvidacije ovlaštenja uprave banke, nadzornog odbora i skupštine banke prenose se na likvidatora. (7) Isto lice koje je vršilo dužnost eksternog upravnika u banci može obavljati dužnost likvidatora u toj banci, pod uslovom da ima položen stručni ispit za stečajnog upravnika. Član 222. (Obavještavanja o postupku prinudne likvidacije) (1) Rješenje o pokretanju postupka likvidacije banke i imenovanju, razrješenju ili produžetku mandata likvidatora banke bez odlaganja dostavlja se likvidatoru i banci u likvidaciji, nadležnim regulatornim organima u RS, odnosno Brčko Distriktu, Centralnoj banci i Agenciji za osiguranje depozita, objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH", jednim ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH, kao i na internet stranici Agencije i banke, te upisuje u evidenciju banaka iz člana 20. ovog zakona i u registar poslovnih subjekata. (2) Likvidator je dužan da, u roku od sedam dana od dana prijema rješenja o imenovanju, u jednim ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH izda obavještenje da su svi povjerioci dužni da likvidatoru prijave sva svoja potraživanja prema banci u roku od 60 dana od dana izdavanja prvog obavještenja. (9) Uslovi i način osiguravanja vanredne javne finansijske podrške iz ovog člana uređuju se sporazumom zaključenim između Agencije i Ministarstva finansija. Član 215. (Ograničenja drugih postupaka) (1) Za banku u postupku restrukturiranja za koju je utvrđeno da zadovolјava uslove za restrukturiranje stečajni postupak se ne može pokrenuti, osim na inicijativu Agencije. (2) U vezi sa stavom (1) ovog člana Agencija bez odgode obavještava o svakom zahtjevu za pokretanje stečajnog postupka banke bez obzira na to je li banka u postupku restrukturiranja ili je donijeto rješenje o pokretanju restrukturiranja. a) postupa u skladu sa zakonom, propisima i nalozima Agencije i odgovoran je Agenciji za obavljanje svojih ovlaštenja i odgovornosti, b) zastupa i predstavlja banku, c) redovno, a najmanje tromjesečno, kao i na zahtjev Agencije izvještava o provođenju postupka likvidacije, odnosno bez odlaganja obavještava Agenciju o ispunjenosti uslova za otvaranje stečaja banke, d) na kraju mandata sačini i dostavi Agenciji završni izvještaj o postupku likvidacije i njegovom okončanju, sa obrazloženjem realizovanih mjera. (2) Likvidator banke ima ovlaštenja da: a) proda dio ili cjelokupnu imovinu banke, b) proda dio ili cjelokupnu imovinu i obaveze banci ili drugom licu ovlaštenom za obavljanje tih poslova, c) proda ili spoji banku u skladu sa ovim zakonom, d) otkaže ili jednostrano dopuni i izmijeni ugovore koje je banka potpisala, uklјučujući i obustavu obračuna kamata i promjenu kamatne stope, naknada i rokova dospijeća, e) vrši isplate obaveza u okviru sredstava koja su na raspolaganju i na pro rata osnovi ako je primjenlјivo, f) likvidira banku, u kom postupku odlučuje o osnovanosti i isplati zahtjeva povjerilaca prema banci. (3) Likvidator je dužan da, prije provođenja prodaje dijela ili cjelokupne imovine i obaveza ili prije prodaje ili spajanja banke, pribavi saglasnost Agencije. (4) Prodaja i preuzimanje dijela ili cjelokupne imovine i obaveza banke vrši se bez saglasnosti deponenata, drugih povjerilaca i dužnika banke. (5) Prebijanja potraživanja sa dugovanjima banke mogu se vršiti samo po redoslijedu prioriteta isplata u procesu likvidacije utvrđenim ovim zakonom. (6) Likvidator tokom provođenja plana prodaje ili spajanja banke podnosi Agenciji izvještaj o realizaciji plana najmanje jednom tromjesečno. (7) Agencija može, uz pribavljeno mišljenje likvidatora, u toku provođenja plana prodaje ili spajanja banke obustaviti taj postupak i donijeti rješenje o nastavku postupka likvidacije drugim primjerenim postupcima u skladu sa odredbama ovog zakona. (8) Donošenjem rješenja o pokretanju postupka likvidacije banke prekidaju se svi upravni i sudski postupci u kojima je banka tužena, dok likvidator ne donese odluku o poravnanju ili priznavanju ili nepriznavanju potraživanja tužitelja, a izvršni postupci protiv banke se obustavljaju. (9) Agencija propisuje postupak utvrđivanja potraživanja i raspodjele imovine, kao i utvrđivanja i izvršavanja obaveza banke u postupku likvidacije. Član 224. (Obaveza likvidatora) (3) O zahtjevu iz stava (2) ovog člana se može odlučiti samo ako: (5) Provođenje postupaka dobrovolјne likvidacije može započeti samo nakon pribavlјene saglasnosti Agencije. (6) Banka podnosi zahtjev Agenciji za davanje prethodne saglasnosti za provođenje postupka dobrovoljne likvidacije, koji sadrži: a) predloženi plan likvidacije, rok i faze pripreme banke za okončanje njenih aktivnosti, b) dokaz da je imovina banke dovoljna da banka ispuni sve svoje obaveze, c) prijedlog lica za likvidatora i d) druge neophodne informacije i podatke, u skladu sa propisima Agencije. (7) Izdavanjem saglasnosti Agencije za provođenje dobrovoljne likvidacije banke prestaje da važi dozvola za rad banke. (5) Ako se koriste sredstva vanredne javne finansijske podrške iz stava (4) ovog člana Agencija dostavlja Ministarstvu finansija zahtjev za davanje pozitivnog mišljenja o osiguravanju vanredne javne finansijske podrške koji sadrži pregled predviđenih instrumenata i mjera restrukturiranja banke sa obrazloženjem, kao i iznos, način i rok u kojem je potrebno osigurati finansijsku podršku, imajući u vidu načela postupka restrukturiranja. (6) Uz zahtjev iz stava (5) ovog člana, Agencija dostavlja procjenu troškova isplate osiguranih depozita Agencije za osiguranje depozita, kao i nezavisnu procjenu vrijednosti imovine i obaveza banke iz člana 189. ovog zakona. Član 227. (Redoslijed prioriteta) (1) U postupku likvidacije i stečaja, isplata obaveza vrši se po sljedećem redoslijedu prioriteta: a) obaveze prema osiguranim povjeriocima, do vrijednosti njihovog osiguranja, b) dugovi banke po osnovu zajmova datih banci ili drugih troškova banke stvorenih tokom postupka eksternog upravnika, postupka restrukturiranja, postupka likvidacije banke i postupka stečaja, u skladu sa ovim zakonom, c) potraživanja radnika iz radnog odnosa za poslјednjih 12 mjeseci do dana otvaranja likvidacionog postupka, a u visini najniže bruto plaće obračunate prema Općem kolektivnom ugovoru za teritoriju Federacije, kao i potraživanja radnika po osnovu naknada štete za povrede na radu i članova porodice poginulog radnika na radu, koje se isplaćuju u punom iznosu, d) osigurani depoziti ili potraživanja Agencije za osiguranje depozita za naknadu isplaćenih depozita do iznosa definisanog propisima kojima se uređuje osiguranje depozita u bankama i troškovi Agencije za osiguranje depozita nastali u postupku isplate ovih depozita, e) ostali depoziti i isključeni depoziti prema propisima o osiguranju depozita u bankama, f) potraživanja drugih povjerilaca koji nisu dioničari banke, (7) Na osnovu pozitivnog mišljenja Ministarstva finansija, Agencija dostavlja Vladi prijedlog o osiguravanju vanredne javne finansijske podrške, koji sadrži pregled predviđenih instrumenata i mjera restrukturiranja banke sa obrazloženjem, kao i iznos, način i rok u kojem je potrebno osigurati ovu podršku, uz koji dostavlja dokumentaciju iz stava (6) ovog člana. (3) U roku od 30 dana od dana prvog obavještenja likvidator je dužan da objavi drugo obavještenje povjeriocima u jednim ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH. (4) Svi povjerioci su dužni da likvidatoru prijave svoja potraživanja prema banci u roku od 60 dana od dana prvog obavještenja. Član 223. (Dužnosti i ovlaštenja likvidatora) (1) Likvidator je dužan da: Likvidator je dužan da, prodaju dijelova ili cjelokupne imovine, prodaju dijela ili cjelokupne imovine i obaveza banci i drugom ovlaštenom licu za obavljanje datih poslova, odnosno prodaju ili spajanje banke u skladu sa ovim zakonom, provede tako da: (5) Treća lica koja djeluju u ime fizičkih i pravnih lica iz stava (3) ovog člana, kao i članovi uže porodice, srodnici lica iz tog stava po krvi i po tazbini do trećeg stepena, također nemaju pravo na isplatu dok se svi ostali povjerioci banke ne isplate u potpunosti. Član 228. (Primjena drugih propisa u prinudnoj likvidaciji) Na banku nad kojom se provodi postupak likvidacije primjenjuju se odredbe propisa koji uređuju likvidacioni postupak i stečajni postupak, ako ovim zakonom nije drugačije uređeno. Član 229. (Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka) (1) Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad bankom može podnijeti samo Agencija. (2) Agencija podnosi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad bankom istovremeno sa oduzimanjem dozvole za rad banci, ako nisu ispunjeni uslovi za restrukturiranje banke i kada utvrdi postojanje jednog od sljedećih razloga: a) ako je račun banke po nalogu povjerioca u skladu sa zakonom kojim se uređuje provođenje izvršenja na novčanim sredstvima blokiran duže od dva radna dana, b) ako je banka nesolventna ili postoje objektivne okolnosti na osnovu kojih se utvrđuje da će uskoro biti nesolventna ili c) ako Agencija utvrdi da banka i pored naloženih mjera nadzora ili mjera koje je proveo eksterni upravnik ne ispunjava uslove vezane za kapital, u skladu sa ovim zakonom, i da procijeni da neće biti sposobna da ispunjava svoje dospjele novčane obaveze, a nisu ispunjeni uslovi za likvidaciju. (3) Izuzetno, ako je nad bankom pokrenut postupak restrukturiranja, Agencija podnosi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u sljedećim slučajevima: a) kada je primjenom instrumenata restrukturiranja izvršen prijenos imovine i obaveza banke, a Agencija ocijeni da su tim prijenosom ispunjeni ciljevi restrukturiranja, b) kada u toku postupka restrukturiranja utvrdi da je potrebno osigurati dodatna sredstva za finansiranje restrukturiranja, a ova sredstva ne budu osigurana, c) kada Agencija ocijeni da se ciljevi restrukturiranja više ne mogu ispuniti. a) postigne maksimalnu cijenu takvom prodajom ili raspodjelom, radi zaštite deponenata i ostalih povjerilaca banke, b) osigura ravnopravnost mogućih kupaca ili partnera za spajanje i c) onemogući bilo koju vrstu diskriminacije prilikom nadmetanja i razmatranja ponuda. Član 225. (Prinudna naplata u postupku likvidacije) (1) Likvidator je ovlašten za izdavanje rješenja kojim se nalaže prinudna naplata sa svih računa neurednih dužnika banke u likvidaciji i/ili jemaca tih dužnika koji su otvoreni u drugim bankama koje imaju sjedište u BiH, kao i blokada svih njihovih računa do potpunog izmirenja ovih obaveza, u skladu sa zakonom kojim se uređuje unutrašnji platni promet, zakonom kojim se uređuje izvršni postupak i drugim zakonima. (2) Rješenje iz stava (1) ovog člana ima snagu izvršne odluke i prinudna naplata po istom izvršava se prema redoslijedu prioriteta utvrđenim odredbama Zakona o unutrašnjem platnom prometu koje uređuju izvršenje plaćanja i prinudnu naplatu sa računa, kao i odredbama Zakona o izvršnom postupku koje uređuju obim i redoslijed izvršenja novčanih potraživanja. Član 226. (Predstečajni postupak) (1) Agencija prilikom pokretanja postupka prinudne likvidacije, kao i u toku postupka likvidacije može, po vlastitoj procjeni, odlučiti da se postupak likvidacije otvori i vodi, odnosno nastavi voditi i u slučaju kada visina obaveza prelazi vrijednost aktive banke. a) ako usvoji izvještaj eksternog upravnika sa prijedlogom za oduzimanje dozvole za rad i pokretanje postupka prinudne likvidacije banke, b) ako banka ne može ili vjerovatno neće moći nastaviti poslovanje, pod uslovom da ne postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka, (2) Za preostali dio aktive i obaveza, koji eventualno se ne može likvidirati u razumnom vremenskom roku prema diskrecionoj ocjeni Agencije, na prijedlog likvidatora, Agencija može podnijeti nadležnom sudu zahtjev za pokretanje postupka stečaja. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana: a) mogu se uz saglasnost Agencije vršiti gotovinska plaćanja iz gotovinskih sredstava banke samo ako su takva plaćanja neophodna radi očuvanja imovine banke, b) dužnici radi ispunjavanja svojih obaveza prema banci, kao i likvidacioni, odnosno eksterni upravnik ukoliko su imenovani, mogu vršiti sljedeće uplate: 1) gotovinske uplate banci, 2) uplate na poseban račun banke otvoren kod druge banke za ove namjene, 3) dozvoljena su plaćanja koja proizlaze iz obaveza banke kao učesnika u sistemu poravnanja u skladu sa propisima kojim se uređuje tržište vrijednosnih papira, a koja plaćanja je banka dužna izvršiti pod uslovima propisanim zakonom kojim se uređuje tržište vrijednosnih papira. (3) Stečajni upravnik banke u ime banke i stečajni povjerioci ovlašteni su da pobijaju sve isplate, prenose i platne transakcije izvršene suprotno privremenim zabranama utvrđenim ovim članom, nakon trenutka objavljivanja odluke o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad bankom. Član 232. (Obavještavanje o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka) (1) Agencija je dužna da odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad bankom, u kojoj je dužna navesti datum i sat donošenja odluke, bez odgađanja u pisanoj ili elektronskoj formi, dostavi banci, nadležnom regulatornom organu u RS, odnosno Brčko Distriktu, Centralnoj banci, Agenciji za osiguranje depozita, Komisiji za VP, Registru VP i Agenciji za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. c) ako nisu ispunjeni uslovi za provođenje dobrovoljne likvidacije, d) na osnovu izvještaja Agencije o nepostojanju uslova za pokretanje postupka restrukturiranja banke. (2) Agencija može pokrenuti postupak prinudne likvidacije banke i u sljedećim slučajevima: a) ako utvrdi da dioničari banke, u kojoj je uveden eksterni upravnik, nisu u propisanom roku sačinili plan aktivnosti iz člana 177. ovog zakona, b) ako skupština dioničara, sazvana na zahtjev eksternog upravnika, odbije da donese odluku o povećanju kapitala banke, odnosno ne donese odluku o spajanju ili drugu sličnu odluku, c) ako na osnovu izvještaja eksternog upravnika ocijeni da se eksternom upravom ne mogu otkloniti nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju banke i poboljšati finansijsko stanje, tako da banka ispuni i održava iznos kapitala i stopu adekvatnosti regulatornog kapitala u skladu sa ovim zakonom, a ne postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka, d) ako u periodu trajanja eksternog upravnika, na osnovu izvještaja eksternog upravnika, ocijeni da se finansijsko stanje nije poboljšalo tako da banka ne ispunjava uslove u vezi sa iznosom kapitala i stopom adekvatnosti regulatornog kapitala u skladu sa ovim zakonom, a ne postoje razlozi za otvaranje stečajnog postupka. i) potraživanja vlasnika običnih dionica. (2) U slučaju likvidacije banke, sredstva računa javnih prihoda na koje se vrše uplate javnih prihoda na ime BiH, Brčko Distrikta, RS, Federacije, kantona, gradova, općina i fondova i sa kojih se vrši raspodjela na račune korisnika javnih prihoda izuzimaju se iz likvidacione mase. (2) Agencija u prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka navodi činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi postojanje nekog od stečajnih razloga iz člana 229. ovog zakona. (3) Kada Agencija podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ne provodi se prethodni postupak. (4) Stečajni sudija dužan je u roku od osam dana od dana prijema prijedloga za otvaranje stečajnog postupka zakazati ročište radi rasprave o uslovima za otvaranje stečajnog postupka. (5) Stečajni sudija dužan je u roku od 30 dana od dana podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka donijeti rješenje o otvaranju stečajnog postupka ili odbiti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Član 235. (Imenovanje stečajnog upravnika) Za stečajnog upravnika banke imenuje se lice koje, osim uslova predviđenih zakonom kojim se uređuje stečajni postupak, ima znanje i iskustvo iz oblasti bankarskog poslovanja. Član 236. (Prioriteti isplata u postupku stečaja) (1) U postupku stečaja banaka isplata obaveza banke vrši se prema redoslijedu prioriteta i uslovima isplata u postupku likvidacije banke utvrđenim članom 227. ovog zakona. (2) Stečajni sudija na ispitnom ročištu utvrđuje listu priznatih potraživanja, redoslijed prioriteta i uslove isplate i iste unosi u tabelu u skladu sa odredbama člana 227. ovog zakona. (3) U pregledu iznosa i ranga priznatih potraživanja, upis u tabelu ima dejstvo kao pravosnažna presuda. Član 237. (Obustava i zaključenje stečajnog postupka) Stečajni sudija rješenje o obustavi i zaključenju stečajnog postupka nad bankom dostavlja Agenciji. Odjelјak C. Odgovornost za štetu (3) U postupku iz stava (1) ovog člana isplata bilo kakvih obaveza banke prema članovima nadzornog odbora i uprave banke, odbora za reviziju, dioničarima banke koji učestvuju sa 5% ili više u glasačkim pravima, odnosno vlasništvu nad kapitalom, povezanim licima i povezanim bankama suspenduje se sve dok u potpunosti ne budu isplaćene obaveze prema drugim povjeriocima banke. (4) Isplata obaveza banke u postupku likvidacije vrši se u skladu sa planom likvidacije, koji je sastavni dio likvidacionog bilansa stanja i finansijskog izvještaja koji je sačinio likvidator i na koji je saglasnost dala Agencija. (4) Banka se smatra nesolventnom kada Agencija, prema propisima koje donosi, utvrdi da je vrijednost obaveza banke veća od vrijednosti njene imovine. (5) U postupku ocjene solventnosti, vrijednost imovine i obaveza banke procjenjuje se u skladu sa standardima i procedurama utvrđenim propisima Agencije, pri čemu se u vrijednost imovine i obaveza banke za budući period uključuje i realna procjena iznosa prihoda i rashoda banke za taj period. Član 230. (Primjena drugih propisa u stečajnom postupku) Na stečaj banke primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje stečajni postupak, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano. d) kad je uzrok pokretanja postupka restrukturiranja, likvidacije ili stečaja banke namjerno loše rukovođenje ili krajnja nepažnja pri rukovođenju bankom. Član 239. (Odgovornost banke) (1) Banka se u sudskom postupku može proglasiti odgovornom, pojedinačno ili solidarno sa ostalim bankama ili privrednim subjektima za obaveze banke ili privrednog subjekta koje je platežno nesposobno ili je pod stečajem, s tim da postoje dokazi da se banka i privredni subjekti nalaze u okolnostima povezanog upravlјanja. (2) Povezano upravlјanje može proizaći iz sporazuma između banke i/ili privrednih subjekata ili iz njihovih akata koji upućuju na postojanje okolnosti takvog upravlјanja ili kada se u sastavu nadzornih odbora nalazi većina istih lica, ili lica u posebnom odnosu sa bankom u skladu sa članom 2. tačka v) ovog zakona, ili je većina dionica u posjedu istih lica. POGLAVLJE IX - KAZNENE ODREDBE Član 240. (Prekršaji banke) (1) Novčanom kaznom od 40.000,00 KM do 200.000,00 KM kaznit će se za prekršaj banka ako: a) se bavi primanjem novčanih depozita ili drugih naplativih novčanih sredstava ili daje kredite bez dozvole Agencije suprotno odredbi člana 4. stav (4) ovog zakona; b) nastavi da obavlјa bankarsku djelatnost suprotno zabrani iz člana 23. stav (3) ovog zakona; c) ne održava iznos regulatornog kapitala u skladu sa članom 24. stav (2) ovog zakona; d) postupa u suprotnosti sa ograničenjima vezanim za kapital iz člana 26. ovog zakona; e) ne održava stopu adekvatnosti regulatornog kapitala u skladu sa članom 27. stav (2) ovog zakona; f) ne utvrdi, ne provodi i redovno ne preispituje strategiju i postupke za kontinuiranu internu procjenu adekvatnosti kapitala u skladu sa članom 27. stav (6) ovog zakona; g) bez saglasnosti Agencije poduzima radnje i aktivnosti spajanja, pripajanja ili podjele banke suprotno odredbi člana 40. stav (1) ovog zakona; h) ne posluje u skladu s odredbama člana 74. ovog zakona; i) pri provođenju eksternalizacije postupi suprotno članu 77. ovog zakona; Član 231. (Posljedice odluke o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka) (1) Odluka Agencije o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad bankom ima sljedeće posljedice: a) privremenu zabranu izvršavanja osnova za plaćanje na teret računa banke i na teret računa klijenta prema zakonu kojim se uređuje provođenje izvršenja na novčanim sredstvima, b) privremenu zabranu banci da obavlja plaćanja sa svih svojih računa za svoje potrebe, c) privremenu zabranu banci da obavlja isplate i prijenos sa računa svojih klijenata, d) privremenu zabranu banci da pruža usluge platnog prometa za svoje klijente i p) ne postupi po zahtjevu Agencije iz člana 166. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj banka ako: a) u svom nazivu koristi riječi suprotno odredbama člana 4. stav (3) ovog zakona; b) postupa suprotno odredbama iz člana 5. ovog zakona; c) ne dostavlјa Agenciji potrebnu dokumentaciju i donosi statut odnosno izmjene i dopune statuta suprotno odredbama člana 9. st. (3) i (4) ovog zakona; d) postupa bez saglasnosti Agencije pri konverziji pojedinih stavki u kapital, kao i povećanju kapitala banke iz eksternih izvora u skladu sa članom 25. stav (3) ovog zakona i ne održava zaštitne slojeve kapitala, na način propisan aktima Agencije u skladu sa članom 27. stav (5) ovog zakona; e) isplati akontaciju dobiti ili dividendu suprotno članu 28. ovog zakona; f) banka stiče kvalificirano učešće u pravnom licu koje ima kvalificirano učešće u banci u skladu sa članom 30. stav (2) ovog zakona; g) vrši sticanje vlastitih dionica suprotno članu 32. ovog zakona; h) ne izvjesti Agenciju u skladu sa članom 35. ovog zakona; i) postupi suprotno članu 37. stav (5) ovog zakona; j) skupština banke svoje nadležnosti propisane ovim zakonom prenese na drugi organ banke suprotno članu 45. stav (3) ovog zakona; k) imenuje članove nadzornog odbora suprotno odredbama člana 49. stav (1) ovog zakona; l) u propisanom roku ne obavijesti Agenciju o prestanku mandata člana nadzornog odbora i uprave u skladu sa članom 70. stav (8) ovog zakona; m) pri provođenju eksternalizacije postupi suprotno članu 76. st. (1) i (3) ovog zakona; n) ne uspostavi adekvatan sistem za upravlјanje rizicima u skladu sa čl. 79., 80. i 81. ovog zakona; o) ne organizuje internu reviziju u skladu sa članom 86. ovog zakona; p) ne uspostavi funkciju praćenja usklađenosti poslovanja u skladu sa članom 87. ovog zakona; r) ne uspostavi funkciju upravlјanja rizikom u skladu sa članom 88. ovog zakona; s) postupi suprotno odredbama iz čl. 89. i 90. ovog zakona o dopuštenoj izloženosti; t) sklopi pravni posao bez prethodne saglasnosti nadzornog odbora suprotno članu 91. ovog zakona; e) privremenu zabranu primanja uplata na račune banke i na račune njenih klijenata. g) potraživanja vlasnika subordinisanog duga, h) potraživanja vlasnika prioritetnih dionica, (1) Agencija je dužna nadležnom sudu podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka najkasnije slijedećeg radnog dana nakon donošenja odluke Agencije o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad bankom. Član 238. (Odgovornost za nastalu štetu) (1) Dioničar banke odgovara za obaveze banke do visine svog učešća. (2) Kad je nad bankom otvoren postupak restrukturiranja, likvidacije ili stečaja dioničari banke, članovi uprave i nadzornog odbora banke i druga pravna ili fizička lica, ako su faktički imala neposredan ili posredan bitan uticaj na poslovanje banke ili kontrolu nad bankom, odgovaraju, pojedinačno ili solidarno, za obaveze banke cjelokupnom svojom imovinom u slučajevima: ee) ne dostavlja Agenciji mjesečne statističke izvještaje u skladu sa članom 110. stav (8) ovog zakona; ff) ne vodi poslovne knjige i računovodstvenu evidenciju u skladu sa članom 116. ovog zakona; gg) ne imenuje društvo za reviziju u skladu sa članom 118. ovog zakona; hh) ne dostavi Agenciji izvještaje ili ukoliko ne objavi finansijske informacije u skladu sa čl. 124., 129. i 130. ovog zakona; ii) po nalogu Agencije ne angažuje društvo za reviziju radi obavljanja posebne revizije finansijskih izvještaja u skladu sa članom 128. stav (1) ovog zakona; jj) ne angažuje društvo za reviziju radi obavljanja revizije u slučaju statusne promjene u skladu sa članom 128. st. (4) do (6) ovog zakona; kk) ne dostavi godišnji izvještaj o provođenju kontrolnih funkcija u skladu sa članom 131. ovog zakona; ll) ne izradi i dostavi plan oporavka za pobolјšanje finansijskog položaja banke u skladu sa članom 132. ovog zakona; mm) plan oporavka ne sadrži sve elemente propisane podzakonskim aktom Agencije na osnovu člana 133. ovog zakona; nn) u slučaju da banka ne sačini revidirani plan oporavka u skladu sa članom 134. ovog zakona; oo) kao matično društvo ne postupi u skladu sa zahtjevom Agencije u skladu sa članom 135. ovog zakona; pp) ne postupi po nalogu Agencije iz člana 153. ovog zakona; rr) osniva ili stiče podređeno društvo suprotno odredbama iz člana 159. ovog zakona; ss) ne postupi po nalogu Agencije iz člana 160. ovog zakona; tt) ne pozove savjetnika na sjednice uprave, nadzornog odbora i njihovih tijela u skladu sa članom 167. stav (9) ovog zakona; uu) ne stavi na uvid dokumentaciju iz člana 167. stav (10) ovog zakona; vv) ne surađuje i ako ne pruži pomoć Agenciji pri izradi i ažuriranju plana restrukturiranja čime postupa suprotno članu 182. stavu (4) ovog zakona; zz) ne surađuje sa Agencijom i ne dostavlјa informacije pri izradi planova restrukturiranja u skladu sa članom 182. st. (5) i (6) ovog zakona; a) kad je banka korištena za ispunjavanje cilјeva koji su u suprotnosti sa cilјevima banke utvrđenim zakonom ili b) kad se nije pravila razlika između imovine banke i lične imovine gore navedenih lica ili c) kad je banka poslovala s cilјem prevare povjerioca ili protiv interesa povjerioca ili j) obavlјa transakcije s licima u posebnom odnosu suprotno odredbama člana 93. ovog zakona; k) banka sklapa ugovore o kupoprodaji plasmana suprotno članu 96. stav (2) ovog zakona; l) ne obavi reviziju u skladu sa članom 117. ovog zakona; m) u postupku kontrole ne postupa u skladu sa odredbama člana 145. ovog zakona; (4) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u banci novčanom kaznom od 4.000,00 KM do 20.000,00 KM. (5) Za prekršaje iz stava (2) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u banci novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM. (6) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit ce se fizičko lice koje je učinilo prekršaj u banci novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM. (7) Za prekršaje iz stava (2) ovog člana kaznit ce se fizičko lice koje je učinilo prekršaj u banci novčanom kaznom od 600,00 KM do 3.000,00 KM. (8) Sve novčane kazne propisane u ovom članu se plaćaju budžetu Federacije. Član 241. (Prekršaji za banke sa sjedištem u RS i Brčko Distriktu) (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj banka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu ako: a) osnuje organizacioni dio u Federaciji bez odobrenja Agencije suprotno članu 15. stav (2) ovog zakona, b) bez prethodne saglasnosti Agencije izvrši promjene koje se odnose na podružnice i niže organizacione dijelove osnovane u Federaciji u skladu sa članom 17. stav (3) ovog zakona, c) otvori predstavništvo bez saglasnosti Agencije u skladu sa članom 19. stav (1) ovog zakona i ne postupi u skladu sa članom 19. stav (8) ovog zakona, d) organizacioni dijelovi ne izvještavaju Agenciju u skladu sa članom 130. stav (4) ovog zakona i e) organizacioni dio ne omogući obavlјanje neposrednog nadzora i ne sarađuje sa ovlaštenim licima Agencije u skladu sa članom 145. ovog zakona. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM. n) banka ne utvrđuje i ne dostavlјa podatke za bankarsku grupu na konsolidovanoj osnovi u skladu sa članom 162. stav (4) ovog zakona; o) ne postupi u skladu sa mjerama za ranu intervenciju iz člana 164. ovog zakona; (2) Agencija je dužna da odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad bankom objavi u jednim ili više dnevnih novina dostupnih na cijeloj teritoriji BiH i na svojoj internet stranici, uz navođenje posljedica iz člana 231. stava (1) ovog zakona. Član 233. (Nastavak rada eksternog upravnika, odnosno likvidatora) (1) Ako je Agencija donijela odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad bankom u kojoj je imenovan eksterni upravnik, odnosno likvidator, isti nakon dostavljanja obavještenja nastavlja sa radom i dužnostima do imenovanja stečajnog upravnika. (2) Ako u trenutku donošenja odluke o pokretanju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka u toj banci nije bio imenovan eksterni upravnik, Agencija će istovremeno imenovati eksternog upravnika. (3) Lica iz st. (1) i (2) ovog člana nakon dostavljanja obavještenja dužna su: a) zaštititi i održavati imovinu banke i b) na zahtjev stečajnog sudije ispitati mogu li se imovinom banke pokriti troškovi stečajnog postupka. (2) Za prekršaj kaznit će se član nadzornog odbora banke novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM ako: a) je dao neistinitu i netačnu dokumentaciju ili neistinito prezentirao podatke koji su bitni za obavlјanje funkcije člana nadzornog odbora iz člana 53. stav (1) tačka a) ovog zakona; b) ne održi sjednicu po zahtjevu Agencije u skladu sa članom 54. stav (4) i ukoliko ne postupi u skladu sa članom 54. stav (5) ovog zakona; c) ne osnuje odbore u skladu s članom 55. ovog zakona; d) ne obavlјa svoje dužnosti u skladu s članom 56. stav (8) tač. a), b), c), e) i f) ovog zakona; e) bez odgode ne obavijesti Agenciju o nastupu okolnosti iz člana 56. stava (8) tačke d) ovog zakona; f) učestvuje u razmatranju ili odobravanju pravnog posla između njega i banke, odnosno banke i lica povezanog sa njim suprotno članu 56. stav (12) ovog zakona; g) odbori nadzornog odbora ne postupaju u skladu s čl. 57. do 62. ovog zakona ili ako postupi suprotno podzakonskom propisu donesenom na osnovu ovog zakona, a u vezi sa primjerenom politikom naknada u banci; h) u skladu sa članom 65. st. (2) i (11) ovog zakona ne podnese Agenciji zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti za imenovanje člana uprave; i) bez odgode ne donese odluku iz člana 69. stava (7) ovog zakona. Član 243. (Prekršaji drugih lica) (1) Novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj drugo pravno lice ako: a) se koristi riječju "banka", odnosno izvedenicom te riječi suprotno odredbama člana 4. stav (2) ovog zakona; Član 234. (Podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka) bb) vrši finansiranje kupoprodaje plasmana suprotno odredbama člana 100. ovog zakona; cc) postupa suprotno odredbama člana 107. ovog zakona u vezi čuvanja dokumentacije; dd) ne propiše procedure za postupanje sa neaktivnim računima u skladu sa članom 109. ovog zakona; aaa ne otkloni prepreke mogućnosti provođenja restrukturiranja banke u određenom roku čime postupa suprotno članu 185. ovog zakona; g) mu Agencija ukine saglasnost za sticanje kvalificiranog učešća iz razloga propisanih u članu 38. stav (1) tač. a) i b) ovog zakona; h) ne postupi po odredbi člana 101. st. (1) i (2) ovog zakona; i) ne postupi u skladu sa odredbama vezanim za plan oporavka grupe iz člana 135. ovog zakona; j) holding osnuje ili stekne direktno ili indirektno vlasništvo u podređenom društvu suprotno odredbama člana 160. ovog zakona; k) kao najviše matično društvo holdinga, Agenciji ne podnese konsolidovane finansijske izvještaje u skladu s članom 161. ovog zakona; l) kao najviše matično društvo ne utvrđuje i ne dostavlјa podatke za bankarsku grupu na konsolidovanoj osnovi u skladu sa članom 162. stav (4) ovog zakona; m) ne postupi u skladu sa mjerama iz člana 163. ovog zakona. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se odgovorno lice iz pravnog lica novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM. (3) Za prekršaje iz stava (1) tač. d), e) f) i g) ovog člana kaznit će se fizičko lice novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM. (4) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj savjetnik ako Agenciji ne dostavi izvještaj o finansijskom stanju banke u skladu sa članom 168. stav (1) ovog zakona. (5) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj eksterni upravnik ako ne postupa u skladu sa rješenjem Agencije iz člana 170. ovog zakona odnosno ne postupa po nalozima i uputama Agencije iz člana 177. ovog zakona. (6) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se likvidator ako vrši isplatu obaveza suprotno odredbama člana 227. ovog zakona. (7) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se neovisni procjenitelј ako ne izvrši procjenu vrijednosti na način i u rokovima kako je to propisano čl. 189. i 212. ovoga zakona. (8) Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj posebni upravnik ako Agenciji ne dostavi izveštaj o poslovanju banke i njenom finansijskom stanju, kao i radnjama koje je poduzeo pri izvršavanju njegovih dužnosti u skladu sa članom 196. stav (13) ovog zakona. Član 244. (Prekršaji društva za reviziju i ovlaštenog revizora) (1) Za prekršaj kaznit će se društvo za reviziju novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM ako: bbb) ne obavijesti Agenciju kada smatra da ispunjava neki od uslova iz člana 188. stav (1) ovog zakona; ccc) ne postupi po zahtjevu Agencije iz člana 194. ovog zakona; ddd) ne ispunjava minimalni zahtjev za kapitalom i prihvatlјivim obavezama utvrđen članom 205. ovog zakona na pojedinačnoj osnovi, potkonsolidiranoj ili konsolidiranoj osnovi; eee) ne izradi plan reorganizacije poslovanja u skladu s članom 209. ovog zakona; fff) ne obezbijedi da ugovor sadrži odredbu da obaveza koja proizlazi iz tog ugovornog odnosa može biti predmet otpisa ili konverzije, odnosno predmet unutrašnjeg restrukturiranja, te da povjerilac ili druga ugovorna strana pristane na otpis glavnice i nepodmirenog iznosa, konverzije ili poništavanje te obaveze u slučaju primjene instrumenta unutrašnjeg restrukturiranja u skladu sa članom 211. ovog zakona. (3) Ukoliko Agencija u postupcima kontrole utvrdi da je počinjen prekršaj u povratu u roku od dvije godine, Agencija može za isti ponovlјeni prekršaj izreći dvostruki iznos propisane novčane kazne, pod uslovom da visina ukupnih novčanih kazni izrečenih za prekršaj u povratu ne prelazi maksimalno propisanu kaznu iz stava (1) ovog člana. (3) Banka sa sjedištem u RS ili Brčko Distriktu i odgovorno lice te banke kaznit će se ako njena podružnica ili niži organizacioni dio učini prekršaje iz člana 240. stav (2) tačka cc) ovog zakona i člana 245. ovog zakona, novčanom kaznom predviđenom ovim članovima. Član 242. (Ostali prekršaji uprave i nadzornog odbora) (1) Za prekršaj kaznit će se član uprave banke novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM ako: (1) Za prekršaj kaznit će se banka ako krši odredbe iz člana 102. st. (1) i (2), člana 103. st. (1) i (2) i člana 104. st. (2) i (4) ovog zakona o obavezi čuvanja bankarske tajne novčanom kaznom u iznosu od 40.000,00 KM do 200.000,00 KM. (2) Za prekršaj iz stava (1) ovoga člana kaznit će se odgovorno lice iz uprave banke novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 KM do 20.000,00 KM. (3) Za prekršaj iz člana 102. stav (1), člana 103. stav (1) i člana 104. stav (4) ovog zakona kaznit će se pravno lice novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 KM do 100.000,00 KM te odgovorno lice u tom pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 KM do 20.000,00 KM. (4) Za prekršaj iz člana 102. stav (1), člana 103. stav (1) i člana 104. stav (4) ovog zakona kaznit će se fizičko lice novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM. (5) Za prekršaj iz člana 105. ovog zakona kaznit će se pravno lice ako krši odredbe ovog zakona o obavezi čuvanja bankarske tajne novčanom kaznom u iznosu od 40.000,00 KM do 200.000,00 KM. (6) Za prekršaj iz stava (5) ovoga člana kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu iz člana 103. stava (1) ovog zakona novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 KM do 20.000,00 KM. (7) Za prekršaj kaznit će se fizičko lice iz člana 105. ovog zakona ako krši odredbe ovog zakona o obavezi čuvanja bankarske tajne novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM. Član 246. (Prekršaji dioničara) (1) Za prekršaj kaznit će se dioničar banke koji je pravno lice ako stekne dionice banke ili postupi suprotno odredbi člana 29. st. (1), (2) i (5) ovog zakona ili ako ne postupi po nalogu Agencije iz člana 37. st. (1) i (2) ovog zakona novčanom kaznom od 10.000,00 KM do 50.000,00 KM. (2) Za prekršaj kaznit će se odgovorno lice pravnog lica koji počini prekršaj iz stava (1) ovoga člana novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM. u) ne obavijesti Agenciju o prekoračenju najveće dopuštene izloženosti na način propisan članom 92. ovog zakona; v) izvrši ulaganja bez prethodne saglasnosti Agencije iz člana 94. stav (1) ovoga zakona; a) ne uspostavi i ne provodi efikasan i pouzdan sistem upravlјanja u skladu s članom 67. ovog zakona; b) bez odgode ne obavijesti nadzorni odbor o okolnostima iz člana 68. ovog zakona; c) ne dostavi pisanu izjavu o imovinskom stanju i podatke u skladu sa članom 70. st. (1) do (4) ovog zakona, d) ne dostavi Agenciji izvještaje i informacije na način i u roku iz člana 130. ovog zakona; e) dosadašnji članovi uprave ne omoguće pristup poslovnoj dokumentaciji banke eksternom upravniku i ne daju sva obrazloženja ili dodatne izvještaje o poslovanju banke u skladu sa članom 174. st. (1) i (2) ovog zakona; f) dosadašnji članovi uprave ne omoguće pristup poslovnoj dokumentaciji banke posebnom upravniku i ne daju sva obrazloženja ili dodatne izvještaje o poslovanju banke u skladu sa članom 196. stav (9) ovog zakona. (2) Propisi iz stava (1) ovog člana objavlјuju se u "Službenim novinama Federacije BiH". Član 249. (Primjena važećih podzakonskih propisa) Do donošenja propisa iz člana 248. ovog zakona, primjenjivaće se podzakonski propisi koji su važili na dan stupanja na snagu ovog zakona, a koji nisu u suprotnosti sa ovim zakonom. Član 250. (Usklađivanje poslovanja banaka) (1) Banke su dužne da svoje poslovanje, organizaciju i opće akte usklade sa odredbama ovog zakona i propisima Agencije u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, osim odredbe člana 2. tačka hh), kojom je uređen odnos dopunskog i osnovnog kapitala, a sa kojom su banke dužne da se usklade u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Banke su dužne da planove oporavka iz čl. 132. i 135. ovog zakona dostave Agenciji u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu podzakonskih propisa Agencije iz čl. 133., 135. i 136. ovog zakona kojima se uređuje sadržaj plana oporavka. Član 251. (Izrada planova restrukturiranja) (1) Agencija će izraditi planove restrukturiranja iz člana 182. ovog zakona za banke koje na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju dozvolu za rad Agencije u roku od 12 mjeseci, a planove restrukturiranja bankarske grupe iz člana 183. ovog zakona najkasnije u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu podzakonskog akta Agencije iz člana 182. ovog zakona, kojim se propisuju podaci i informacije koje banke dostavljaju u svrhu izrade plana restrukturiranja. (2) Agencija može pokrenuti postupak restrukturiranja i primijeniti instrumente restrukturiranja u skladu sa ovim zakonom nezavisno od toga da li su izrađeni planovi restrukturiranja iz stava (1) ovog člana i planovi oporavka iz čl. 132. i 135. ovog zakona. Član 252. (Započeti postupci) z) stekne učešće u drugom pravnom licu suprotno odredbama člana 94. st. (4) i (5) ovog zakona; aa) je ukupno ulaganje banke u osnovna sredstva veće od ograničenja iz člana 94. stav (6) ovoga zakona; d) stekne dionice banke na način suprotno odredbi člana 29. st. (1), (2) i (5) ovog zakona; e) lice koje je dionice banke steklo naslјeđivanjem, pravnim slјedbeništvom ili drugim sticanjem nezavisnim od volje sticaoca postupa suprotno članu 36. st. (2) i (3) ovog zakona; f) ne postupi po nalogu Agencije iz člana 37. stava (1) ovog zakona; a) ne obavi reviziju finansijskih izvještaja i ne sastavi revizorski izvještaj u skladu s članom 117. stav (4) ovog zakona; b) ne dostavi Agenciji plan obavlјanja revizije u roku i na način propisan u članu 118. stavu (5) ovog zakona; c) obavlјa reviziju suprotno članu 119. ovog zakona; d) ne obavijesti i ne obrazloži Agenciji raskid ugovora s bankom u skladu s članom 120. ovoga zakona; e) ne ispuni obaveze iz člana 121. st. (1), (2) ili (3) ovoga zakona; f) ne obavi reviziju za potrebe Agencije u skladu s članom 123. ovog zakona i propisima donesenima na osnovu stava (4) istog člana. (2) Za prekršaj kaznit će se odgovorno lice pravnog lica novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM ako počini prekršaj iz stava (1) ovoga člana. (3) Za prekršaj kaznit će se ovlašteni revizor novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM ako počini prekršaj iz stava (1) ovoga člana. Član 245. (Prekršaji u vezi s obavezom čuvanja bankarske tajne) (3) Za prekršaj kaznit će se dioničar banke koji je fizičko lice ako stekne dionice banke na način suprotan odredbi člana 29. st. (1), (2) i (5) ovog zakona ili ako ne postupi po nalogu Agencije iz člana 37. st. (1) i (2) ovog zakona novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM. Član 247. (Prekršajni postupak) (1) Prekršajni postupak pokreće se i vodi u skladu sa propisima kojima se uređuje prekršajni postupak. (2) Utvrđivanje odgovornosti i izricanje mjera u skladu sa ovim zakonom ne isključuje utvrđivanje odgovornosti i izricanje mjera utvrđenih drugim zakonima. (3) Ako banka u svom poslovanju ne izvršava obaveze i zadatke, kao i ne poduzima mjere i radnje definisane propisima koji uređuju sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, Agencija poduzima mjere, izdaje prekršajne naloge ili pokreće prekršajni postupak u skladu sa tim propisima. POGLAVLJE X – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 248. (Donošenje i objavljivanje podzakonskih propisa) (1) Agencija će uskladiti svoju organizaciju i donijeti podzakonske propise predviđene ovim zakonom u roku od šest mjeseci, osim podzakonskih propisa iz čl. 182., 184., 187., 189., 197., 198., 200., 202., 204., 205., 209., 212. i 213. ovog zakona koji će donijeti u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. b) prikuplјa depozite ili druga naplativa sredstva od javnosti suprotno zabrani iz člana 4. stav (4) ovog zakona; c) drugo pravno lice (skrbnik) ne otkrije Agenciji identitet klijenata za čiji račun upravlja dionicama banke u skladu sa članom 25. stav (2) ovog zakona; Član 254. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavlјivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Postupci za izdavanje dozvole za rad banke i ostalih saglasnosti Agencije koji su započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona, završit će se u skladu sa odredbama Zakona o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03 i 66/13). Član 253. (Prestanak važenja zakona) Danom stupanja na snagu ovog zakona, prestaje da važi Zakon o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03, 28/03 i 66/13).
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o investicijskom fondovima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 25/17 05.04.2017 SN FBiH 85/08 investicijski fondovi,fond Broj 25 - Stranica 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5. 4. 2017. Члaн 9. Изa члaнa 227. дoдaje сe нoви пoдoдjeљaк "1a. Прeкршaj члaнa нaдзoрнoг oдбoрa Друштвa зa упрaвљaњe" и члaн 227a. кojи глaсe: "1a. Прeкршaj члaнa нaдзoрнoг oдбoрa Друштвa зa упрaвљaњe Члaн 227 a. Нoвчaнoм кaзнoм oд 1.000,00 КM дo 1.500,00 КM биће кажњен зa прeкршaj члaн нaдзoрнoг oдбoрa Друштвa зa упрaвљaњe aкo нe oбaвљa свoje дужнoсти из чл. 27j. и 27к. у склaду сa члaнoм 27л. oвoг зaкoнa.". Члaн 10. Изa члaнa 230. у нaзиву пoдoдjeљкa 5. изa риjeчи: "oдбoрa" дoдajу сe риjeчи: "и дирeктoрa". Члaн 11. Члaн 231. миjeњa сe и глaси: (1) "Нoвчaнoм кaзнoм oд 1.000,00 КM дo 1.500,00 КM биће кажњен зa прeкршaj члaн нaдзoрнoг oдбoрa зaтвoрeнoг инвeстициjскoг фoндa aкo нe предузмe рaдњe у склaду сa чл. 70. и 71. oвoг зaкoнa". (2) Нoвчaнoм кaзнoм oд 1.000,00 КM дo 1.500,00 КM биће кажњен зa прeкршaj дирeктoр зaтвoрeнoг инвeстициjскoг фoндa aкo нe oбaвљa дужнoсти у склaду сa члaнoм 74. oвoг зaкoнa.". Члaн 12. У члaну 239. стaв (3) бришe сe. Члaн 13. Изa члaнa 239. дoдaje сe нoви члaн 239a. кojи глaси: "Члaн 239a. (1) Зa лица кojа врше функциje члaнa упрaвe или члaнa нaдзoрнoг oдбoрa Друштвa зa упрaвљaњe нa дaн ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa, Друштвo зa упрaвљaњe дужнo je пoдниjeти зaхтjeв зa издaвaњe сaглaснoсти Кoмисиjи, у рoку чeтири мjeсeцa oд дaнa ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa. (2) Aкo ниjeдaн oд члaнoвa упрaвe Друштвa зa упрaвљaњe нa дaн ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa нeмa дoзвoлу зa oбaвљaњe пoслoвa инвeстициjскoг мeнaџeрa/сaвjeтникa у склaду сa члaнoм 27. стaв (6) oвoг зaкoнa, jeдaн члaн упрaвe Друштвa зa упрaвљaњe дужaн ју je прибaвити у рoку 12 мjeсeци oд дaнa ступaњa нa снaгу oвoг зaкoнa. Члaн 14. (1) Oдрeдбe oвoг зaкoнa примjeњуjу сe нa лица кoја врше функциje члaнa упрaвe или члaнa нaдзoрнoг oдбoрa Друштвa зa упрaвљaњe, нa инвeстициjскe мeнaџeрe, инвeстициjскe сaвjeтникe и нa физичка и прaвна лица имaоце квaлификованих учешћа. (2) Прaвна и физичка лица из стaвa (1) oвoг члaнa дужна су Кoмисиjи пoдниjeти зaхтjeв сa дoкaзимa o испуњaвaњу услoвa из oвoг зaкoнa у рoку чeтири мjeсeцa од дана ступања на снагу овог закона. Члaн 15. Oвaj зaкoн ступa нa снaгу oсмoг дaнa oд дaнa oбjaвљивaњa у "Службeним нoвинaмa Фeдeрaциje БиХ". Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O INVESTICIJSKIM FONDOVIMA Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o investicijskim fondovima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 25.01.2017. godine i na sjednici Doma naroda od 29.12.2016. godine. Broj 01-02-202-01/17 31. marta 2017. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O INVESTICIJSKIM FONDOVIMA Član 1. (1) U Zakonu o investicijskim fondovima ("Službene novine Federacije BiH", br. 85/08) u članu 26. tač. a), b), d), e), f) i g) mijenjaju se i glase: a) "lica koja su u periodu tri godine prije sticanja članstva u Društvu za upravljanje imala više od 10% udjela ili dionica u osnovnom kapitalu drugog društva za upravljanje ili Fonda kojim je upravljalo to društvo za upravljanje, banci ovlaštenoj za obavljanje poslova depozitara, drugoj finansijskoj instituciji ili društvu za obavljanje poslova kupovine i prodaje finansijskih instrumenata u vrijeme kada je tim društvima oduzeto odobrenje za rad; b) lica koja nisu potpuno poslovno sposobna; d) lica nad čijom imovinom je otvoren stečajni ili likvidacioni postupak; e) lica koja su bila na rukovodećim položajima u privrednom društvu nad kojim je otvoren ili proveden stečajni postupak ili kojem je oduzeto odobrenje za rad, osim ako Komisija utvrdi da ta lica nisu svojim postupanjem ili nepostupanjem pridonijela ovim okolnostima; f) lica kojima je zbog nepoštivanja odgovarajućih propisa oduzeta saglasnost za obavljanje određenih poslova, ili su im izrečene druge mjere prema zakonima koji su u nadležnosti Komisije, ili srodnih nadzornih i regulatornih tijela; g) lica koja su pravomoćno osuđena za prekršaj ili krivično djelo koje predstavlja kršenje propisa iz nadležnosti Komisije, ili srodnih nadzornih i regulatornih tijela iz Federacije, Bosne i Hercegovine i/ili druge države.". (2) Iza tačke g) dodaje se nova tačka h) koja glasi: "h) koja su pravomoćno osuđena za krivično djelo prouzrokovanja stečaja, izrade lažne bilanse, oštećenja povjerilaca, zloupotrebe u stečajnom postupku, zloupotrebe ovlaštenja u privrednom poslovanju, zloupotrebe u postupku privatizacije, odavanje i neovlašteno otkrivanje poslovne tajne, te krivično djelo prevare i to na vrijeme od pet godina nakon pravomoćnosti presude kojom su osuđena, a u to vrijeme se ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne, te druga krivična djela, izuzev krivičnih djela protiv sigurnosti saobraćaja uključujući povezana lica sa tim licima u smislu ovog zakona.". Srijeda, 5. 4. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 25 - Stranica 17 (3) Dosadašnja tačka h) postaje tačka i). (4) Iza tačke i) dodaje se nova tačka j) koja glasi: "i) lica protiv kojih je pokrenuta istraga, odnosno protiv kojih se vodi krivični postupak zbog krivičnog djela za koje se progone po službenoj dužnosti"." Član 2. Iza člana 26. dodaju se čl. 26a., 26b., 26c., 26d. i 26e. koji glase: "Član 26a. (1) U postupku rješavanja zahtjeva iz člana 29. stav (1) ovog zakona, kao i u slučaju promjene vlasničke strukture Društva za upravljanje, Komisija će vršiti ocjenu primjerenosti, prikladnosti i finansijsku stabilnost sticatelja vlasničkog udjela u Društvu za upravljanje. (2) Komisija će ocijeniti primjerenost, prikladnost i finansijsku stabilnost sticatelja udjela u Društvu za upravljanje iz stava (1) ovog člana uzimajući u obzir sljedeće kriterije: a) ugled i bonitet sticatelja udjela, b) ugled i iskustvo lica koje će za posljedicu namjeravanog sticanja voditi poslovanje Društva za upravljanje, c) finansijsku stabilnost vlasnika udjela, d) hoće li Društvo za upravljanje biti u mogućnosti udovoljiti i nastaviti udovoljavati zahtjevima iz ovog zakona, kao i drugih zakona kada je to primjenjivo na pojedinačnoj i konsolidovanoj osnovi, a posebno ima li Društvo za upravljanje i grupa kojoj će pripadati Društvo za upravljanje strukturu koja omogućava razmjenu podataka unutar grupe i sa Komisijom, a što će omogućiti efikasno provođenje nadzora Komisije, e) postoji li osnovana sumnja da su podnosioci zahtjeva za sticanje vlasničkog udjela u Društvu za upravljanje počinili ili pokušali počiniti krivično djelo pranja novca ili finansiranja terorizma prema propisima koji to uređuju. Član 26b. (1) Svako fizičko ili pravno lice i s njima povezana lica koja namjeravaju direktno ili indirektno steći ili povećati vlasnički udio u Društvu za upravljanje, što bi za rezultat imalo to da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dostigne ili premaši 20%, 30% ili 50% kapitala Društva za upravljanje, ili ako Društvo za upravljanje postane zavisno društvo namjeravanog sticatelja, dužna su prethodno Komisiji podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje, odnosno povećanje udjela. (2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana namjeravani sticatelj podnosi Komisiji, uz posredovanje Društva za upravljanje. (3) Zahtjev iz stava (1) ovog člana mora sadržavati podatke o visini vlasničkog udjela koji se namjerava steći i svu dokumentaciju na osnovu koje je moguće ocijeniti primjerenost, prikladnost i finansijsku stabilnost sticatelja vlasničkog udjela u Društvu za upravljanje kako je to propisano u članu 26a. stav (2) ovog zakona. (4) Ako lice, odnosno lica iz stava (1) ovog člana stekne/u vlasnički udio u Društvu za upravljanje nasljeđivanjem ili u drugom slučaju kada nisu znala ili morala znati da će premašiti procente iz stava (1) ovog člana, dužna su podnijeti zahtjev za saglasnost za takvo sticanje u roku 30 dana od dana kada su saznala ili morala saznati za sticanje. Ako to ne učine, Komisija će postupiti u skladu sa članom 26c. ovog zakona. (5) Komisija može odrediti krajnji rok do kojeg se namjeravano sticanje mora provesti, te ga iz opravdanih razloga može produžiti. (6) Ako namjeravani sticatelj ne stekne vlasnički udio u roku iz stava (5) ovog člana, izdata saglasnost Komisije prestaje važiti. (7) Komisija može odbiti zahtjev za izdavanje saglasnosti za namjeravano sticanje jedino ako ocjena iz stava (3) ovog člana za namjeravanog sticatelja nije zadovoljavajuća ili ako je namjeravani sticatelj dostavio nepotpune ili netačne podatke, odnosno podatke koji dovode u zabludu. (8) Dokumentacija potrebna za procjenu, koja se dostavlja Komisiji uz zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje ili povećanje vlasničkog udjela u skladu sa stavom (1) ovog člana, mora biti prilagođena i primjerena namjeravanom sticatelju i namjeravanom sticanju. (9) Komisija će pravilnikom propisati listu dokumentacije iz stava (3) ovog člana. (10) Ako je Komisija zaprimila dva ili više zahtjeva za sticanje ili povećanje vlasničkog udjela u istom društvu za upravljanje odnosit će se prema svim namjeravanim sticateljima ravnopravno. (11) Ako Društvo za upravljanje sazna za sticanje ili otuđenje udjela u kapitalu Društva za upravljanje koji prelazi ili padne ispod 20%, 30% ili 50% dužno je o tome, bez odgađanja, obavijestiti Komisiju. (12) Društvo za upravljanje dužno je jednom godišnje a najkasnije do 31. marta tekuće godine Komisiji dostaviti popis svih vlasnika udjela sa veličinom pojedinih vlasničkih udjela sa stanjem na dan 1. januar tekuće godine. Član 26c. (1) Lice koje stekne ili poveća vlasnički udio u Društvu za upravljanje, suprotno odredbama ovog zakona, nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela stečenih bez saglasnosti Komisije. (2) U slučaju sticanja dionica ili udjela iz stava (1) ovog člana Komisija će naložiti prodaju tako stečenih dionica ili poslovnih udjela. (3) Komisija može oduzeti saglasnost za sticanje ili povećanje vlasničkog udjela u slučaju ako: a) je vlasnik udjela u Društvu za upravljanje dobio saglasnost za sticanje davanjem neistinitih, netačnih podataka, podataka koji dovode u zabludu ili na drugi nepropisan način, b) prestanu uvjeti propisani odredbama ovog zakona za izdavanje saglasnosti za sticanje ili povećanje udjela. (4) Lice kojem je oduzeta saglasnost za sticanje ili povećanje udjela nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela za koje mu je oduzeto odobrenje. (5) Troškove prodaje dionica ili poslovnih udjela iz stava (2) ovog člana podmiruje vlasnik vlasničkog udjela. Član 26d. (1) Ako je neprimjerenim utjecajem vlasnika vlasničkog udjela u Društvu za upravljanje iz člana 26b. stav (1) ovog zakona upravljanje Društvom za upravljanje, pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje, Komisija je ovlaštena poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se taj utjecaj spriječio. (2) Mjere iz stava (1) ovog člana obuhvataju odgovarajuće nadzorne mjere i donošenje rješenja kojim će Komisija zabraniti glasačka i druga prava vezana uz udjele vlasnika Društva za upravljanje iz stava (1) ovog člana. Član 26e. Svako fizičko ili pravno lice koje namjerava direktno ili indirektno otuđiti vlasnički udio u Društvu za upravljanje koji čini 20% i više u kapitalu Društva za upravljanje, dužno je najmanje sedam dana ranije o tome obavijestiti Komisiju pisanim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava otuđiti.". Broj 25 - Stranica 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5. 4. 2017. Član 3. Član 27. mijenja se i glasi: (1) "Upravu Društva za upravljanje čine najmanje dva člana. (2) Član uprave Društva za upravljanje ne može biti lice: a) koje nema odgovarajuće stručne kvalifikacije, najmanje VSS-VII stepen stručne spreme (koji se vrednuje sa 240 ECTS bodova) ili drugog ili trećeg ciklusa bolonjskog sistema studiranja, ekonomskog ili pravnog smjera, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova Društva za upravljanje, b) koje je bilo član nadzornog odbora, član uprave ili lice na drugom rukovodećem položaju u društvu za upravljanje, odnosno privrednom društvu kada je nad društvom otvoren stečajni postupak, donesena odluka o prisilnoj likvidaciji ili kojem je oduzeto odobrenje za rad, osim ako Komisija ocijeni da to lice nije svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem utjecalo na prouzrokovanje stečaja, prisilnu likvidaciju ili oduzimanje odobrenja za rad, c) koje nema dobar ugled ili bonitet, d) kojem je oduzeta odgovarajuća saglasnost ili odobrenje za obavljanje određenih poslova zbog nepoštivanja odgovarajućih propisa, ili kojem su izrečene druge mjere prema zakonima koji su u nadležnosti Komisije, ili srodnih nadzornih i regulatornih tijela, e) protiv kojeg je pokrenuta istraga, odnosno protiv kojeg se vodi krivični postupak zbog krivičnog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti i s njim povezana lica, f) koje je pravomoćno osuđeno za krivično djelo prouzrokovanja stečaja, izrade lažnog bilansa, oštećenja povjerilaca, zloupotrebe u stečajnom postupku, zloupotrebe ovlaštenja u privrednom poslovanju, zloupotrebe u postupku privatizacije, odavanje i neovlašteno otkrivanje poslovne tajne, te krivično djelo prevare i to na vrijeme od pet godina nakon pravomoćnosti presude kojom je osuđeno, a u to vrijeme se ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne, g) koje je pravomoćno osuđeno za prekršaj ili krivično djelo koje predstavlja kršenje propisa iz nadležnosti Komisije, ili srodnih nadzornih i regulatornih tijela, h) za koje na osnovu dosadašnjeg ponašanja nije moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave Društva za upravljanje, i) koje ne ispunjava uvjete za člana uprave propisane zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava, j) koje je član uprave drugog društva za upravljanje ili privrednog društva, k) kojem je Komisija odbila izdati saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave i to najmanje godinu dana od dana donošenja rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave. (3) Član uprave Društva za upravljanje ne može biti lice koje je povezano upravljačkim i/ili vlasničkim učešćem, koje je, u smislu propisa koji uređuju tržište kapitala, u zajedničkom djelovanju sa licima koja ne zadovoljavaju propisane uvjete za člana uprave iz stava (2) ovog člana tač. od d) do h). (4) Pod iskustvom iz stava (2) tačka a) ovog člana podrazumijeva se najmanje trogodišnje iskustvo na rukovodećim položajima u Društvu za upravljanje, odnosno pet godina iskustva u vođenju poslova koji se mogu uporediti sa djelatnostima Društva za upravljanje. (5) Članovi uprave Društva za upravljanje moraju biti u radnom odnosu kod Društva za upravljanje. (6) Najmanje jedan član uprave mora znati jezik koji je u službenoj upotrebi u Federaciji i najmanje jedan član uprave mora imati dozvolu za obavljanje poslova investicijskog menadžera/savjetnika. (7) Komisija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete iz st. (2) i (3) ovog člana za članstvo u upravi Društva za upravljanje uključujući i specifične uvjete vezane uz vrstu fonda kojim Društvo za upravljanje upravlja ili namjerava upravljati, postupak za izdavanje saglasnosti, te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave.". Član 4. Iza člana 27. dodaju se čl. 27a., 27b., 27c., 27d., 27e., 27f., 27g., 27h., 27i., 27j., 27k. i 27l. koji glase: "Član 27a. (1) Član uprave Društva za upravljanje ne može biti član nadzornog odbora: a) bilo kojeg drugog društva za upravljanje, b) banke depozitara, c) bilo kojeg povezanog lica u odnosu na subjekte navedene u tač. a) i b) ovog stava, d) profesionalnog posrednika, e) drugih pravnih lica koja posluju na osnovu odobrenja ili dozvole Komisije. (2) Član uprave Društva za upravljanje može biti član nadzornog odbora vezano uz ulaganja Fonda kojim upravlja Društvo za upravljanje kod najviše dva pravna subjekta. Član 27b. Članovi uprave Društva za upravljanje solidarno odgovaraju Društvu za upravljanje za štetu koja je nastala kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja njihovih obaveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obaveza i dužnosti postupali pažnjom dobrog stručnjaka. Član 27c. (1) Članom uprave Društva za upravljanje može biti imenovano lice koje je dobilo prethodnu saglasnost Komisije za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje. (2) Zahtjev za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave podnosi, uime člana, Društvo za upravljanje za mandat koji ne može biti duži od četiri godine. (3) Društvo za upravljanje dužno je podnijeti novi zahtjev za izdavanje saglasnosti za mandatni period u roku 30 dana od dana prijema obavještenja o oduzimanju, prestanku ili odbijanju davanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave za člana, odnosno kandidata za člana uprave. (4) Društvo za upravljanje dužno je, uz zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (2) ovog člana, priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz člana 27. ovog zakona. (5) U postupku odlučivanja o saglasnosti iz stava (1) ovog člana, Komisija može zatražiti da kandidat za člana uprave Društva za upravljanje predstavi program vođenja poslova Društva za upravljanje za mandatni period. (6) Lice za koje je Komisija već izdala saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje dužno je, prije nego što bude imenovano na tu dužnost u drugom društvu za upravljanje, ponovo dobiti odobrenje Komisije. Član 27d. Komisija će odbiti zahtjev za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje ako: a) predloženo lice ne ispunjava uvjete propisane odredbama člana 27. ovog zakona, b) Komisija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da su poslovi kojima se lice bavi ili se bavilo, predstavljali prijetnju Srijeda, 5. 4. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 25 - Stranica 19 upravljanjem Društvom za upravljanje u skladu sa organizacijskim zahtjevima za Društvo za upravljanje, koji su propisani ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, c) su u zahtjevu za izdavanje saglasnosti navedeni netačni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu. Član 27e. Saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje prestaje važiti ako: a) lice u roku šest mjeseci od izdavanja saglasnosti ne bude imenovano ili ne stupi na dužnost na koju se odobrenje odnosi istekom navedenog roka, b) licu prestane dužnost na koju se saglasnost odnosi sa danom prestanka dužnosti, c) licu prestane radni odnos u Društvu za upravljanje sa danom prestanka radnog odnosa. Član 27f. (1) Komisija će oduzeti saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje u sljedećim slučajevima ako: a) član uprave ne ispunjava uvjete pod kojima mu je saglasnost izdata, b) saglasnost je izdata na osnovu neistinitih, netačnih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na neki drugi nepropisan način, c) član uprave prekršio je odredbe o zabrani trgovanja ili izvršavanja transakcija, odnosno davanja naloga za trgovanje na osnovu povlaštenih informacija ili na način koji bi predstavljao tržišnu manipulaciju prema odredbama zakona koji uređuje tržište kapitala, d) član uprave teže ili sistematski kršio je ovaj zakon, propise donesene na osnovu ovog zakona ili ostale zakonske propise, a posebno ako je zbog toga ugrožena likvidnost ili održavanje kapitala Društva za upravljanje i/ili Fonda kojim upravlja, e) član uprave nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Komisija, f) član uprave nije osigurao adekvatne organizacijske uvjete za Društvo za upravljanje propisane ovim zakonom ili propisima donesenim na osnovu ovog zakona, g) utvrdi da je član uprave u sukobu interesa zbog kojeg ne može ispunjavati svoje obaveze i dužnosti pažnjom dobrog stručnjaka, h) član uprave ne ispunjava redovno obavezu utvrđivanja i ocjenjivanja efikasnosti politika, mjera ili internih procedura vezanih uz usklađenost Društva za upravljanje i Fonda kojim upravlja sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona ili obavezu poduzimanja odgovarajućih mjera radi ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju Društva za upravljanje. (2) U slučajevima iz stava (1) tač. od e) do h) ovog člana Komisija može i privremeno oduzeti saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje, uz navođenje roka za otklanjanje nedostataka koji ne može biti duži od tri mjeseca. (3) Ako Komisija oduzme saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave Društvo za upravljanje je obavezno, bez odgađanja, donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave. (4) U slučaju oduzimanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje, lice kojem je oduzeta saglasnost može podnijeti zahtjev za ponovno izdavanje saglasnosti u roku koji ne može biti kraći od jedne godine niti duži od tri godine od dana oduzimanja saglasnosti. (5) U slučaju iz stava (4) ovog člana i u drugom slučaju kada Društvo za upravljanje ne zadovoljava uvjet o najmanjem broju članova uprave iz člana 27. ovog zakona, nadzorni odbor Društva za upravljanje dužan je, u skladu sa odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava, imenovati zamjenika člana uprave iz reda svojih članova, bez saglasnosti Komisije, na rok od najviše tri mjeseca i o tome, bez odgađanja, obavijestiti Komisiju. Nadzorni odbor može ponovo imenovati istog ili drugog svog člana, uz uvjet da zamjenski mandat ukupno ne traje duže od šest mjeseci. (6) Nadzorni odbor društva za upravljanje dužan je predložiti kandidata za člana uprave koji nedostaje i putem Društva za upravljanje podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave u roku 45 dana od dana prestanka odobrenja Komisije u skladu sa članom 27e. ovog zakona, odnosno od prijema odluke Komisije o oduzimanju ili odbijanju davanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave. Član 27g. (1) Ako je član uprave više od dva puta u periodu tri godine prekršio odredbe ovog zakona, propisa donesenih na osnovu ovog zakona ili drugih propisa, Komisija je ovlaštena tom članu uprave zabraniti obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje u tom ili u bilo kojem društvu za upravljanje. (2) U slučajevima kada to ocijeni opravdanim, Komisija je ovlaštena izdati i privremenu zabranu obavljanja funkcije člana uprave društva za upravljanje u tom ili u bilo kojem društvu za upravljanje. Član 27h. (1) Za člana nadzornog odbora Društva za upravljanje može biti izabrano ili imenovano lice koje ima dobar ugled, odgovarajuće stručne kvalifikacije, iskustvo za nadziranje vođenja poslova Društva za upravljanje i koje je dobilo prethodnu saglasnost Komisije za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva za upravljanje. (2) Smatra se da je uvjet iz stava (1) ovog člana ispunjen ako lice ima najmanje petogodišnje iskustvo vođenja ili nadzora nad vođenjem poslova društva uporedive veličine i predmeta poslovanja kao i kod Društva. (3) Članovi nadzornog odbora Društva za upravljanje ne smiju obavljati nikakve poslove niti pružati usluge koje su konkurentne poslovanju Društva za upravljanje ili kojima bi mogli biti u sukobu interesa u odnosu na poslovanje Društva za upravljanje. (4) Članovi nadzornog odbora jednog društva za upravljanje ne mogu biti istovremeno članovi nadzornog odbora drugog društva za upravljanje ili zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom. (5) Komisija može naložiti Društvu za upravljanje opoziv člana nadzornog odbora Društva za upravljanje ako: a) član nadzornog odbora krši svoje dužnosti određene ovim i drugim zakonima, te propisima donesenim na osnovu tih zakona, b) postoji ili nastupi smetnja za izbor ili imenovanje člana nadzornog odbora, c) član nadzornog odbora ne ispunjava uvjete iz st. (1) i (3) ovog člana. (6) Komisija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete koje moraju ispunjavati članovi nadzornog odbora Društva za upravljanje. Broj 25 - Stranica 20 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5. 4. 2017. Član 27i. Odredbe ovog zakona, koje se odnose na uvjete i podnošenje zahtjeva za odobrenje, prestanak i ukidanje, odnosno oduzimanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje, na odgovarajući način primjenjuju se i na članove nadzornog odbora Društva za upravljanje koji za obavljanje te funkcije mora dobiti saglasnost Komisije. Član 27j. Pored ovlaštenja koje nadzorni odbor Društva za upravljanje ima prema odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava, nadzorni odbor Društva za upravljanje nadležan je i za davanje odobrenja upravi Društva za upravljanje: a) za određivanje i provođenje poslovne politike Društva za upravljanje, b) za finansijski plan Društva za upravljanje, c) za organizaciju sistema interne kontrole Društva za upravljanje i sistema upravljanja rizicima, d) te za odlučivanje o drugim pitanjima određenim ovim zakonom. Član 27k. (1) Nadzorni odbor Društva za upravljanje dužan je: a) nadzirati primjerenost postupanja i efikasnost rada sistema interne kontrole u Društvu za upravljanje, b) nadzirati provođenje poslovne politike, c) dati svoje mišljenje Komisiji o nalozima Komisije u postupcima nadzora Društva za upravljanje, te nadzirati postupanje Društva za upravljanje u skladu sa nalozima i rješenjima Komisije, d) podnijeti izvještaj skupštini Društva za upravljanje o nalozima Komisije, te postupcima iz tačke b) ovog stava, ovog člana, e) odlučiti o davanju odobrenja na godišnje i druge finansijske izvještaje Društva za upravljanje i Fonda te o njima podnijeti pisani izvještaj skupštini Društva za upravljanje. (2) Članovi nadzornog odbora Društva za upravljanje solidarno odgovaraju Društvu za upravljanje za štetu koja je nastala kao posljedica kršenja njihovih obaveza i dužnosti, osim ako dokažu da su pri izvršavanju svojih obaveza i dužnosti postupali pažnjom dobrog stručnjaka. Član 27l. (1) Društvo za upravljanje, odnosno članovi njegove uprave i nadzornog odbora dužni su: a) u obavljanju svojih djelatnosti, odnosno svojih dužnosti postupati savjesno i pošteno, te u skladu s pravilima struke, b) u izvršavanju svojih obaveza postupati sa pažnjom dobrog stručnjaka, c) postupati u najboljem interesu investitora Fonda i fondova kojim upravlja DUF, kao i štititi integritet tržišta kapitala, d) uspostaviti i efikasno koristiti sredstva i procedure potrebne za uredno obavljanje djelatnosti Društva za upravljanje, e) poduzeti sve razumne mjere kako bi se izbjegli sukobi interesa, a kada se oni ne mogu izbjeći prepoznati ih, upravljati, pratiti ih te ih objaviti kada je to primjenjivo kako bi se spriječio negativan utjecaj na interese Fonda i investitora u Fond i osiguralo da se prema investitorima te Fondu kojim upravlja Društvo za upravljanje postupalo pošteno, f) pridržavati se odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona na način koji promovira najbolje interese investitora i integritet tržišta kapitala. (2) Društvu za upravljanje, članovima uprave i nadzornog odbora, zaposlenicima Društva za upravljanje interesi investitora Fonda moraju uvijek biti prioritet i nikada svoje interese ili interese s njima povezanih lica ne smiju stavljati ispred interesa investitora Fonda, te integriteta tržišta kapitala. (3) Komisija će pravilnikom detaljnije propisati kriterije za procjenu, mjere i procedure te druge načine na koji će Društvo za upravljanje ispuniti svoju obavezu iz stava (1) ovog člana.". Član 5. Član 67. mijenja se i glasi: (1) "Nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ima najmanje tri člana. (2) Članovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom moraju imati odgovarajuće stručno znanje i iskustvo iz područja upravljanja imovinom u koju će se ulagati imovina zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom u skladu sa investicijskim ciljevima i strategijom zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom. (3) Nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom treba biti sastavljen većinom od nezavisnih članova koji nisu u poslovnim, porodičnim i drugim vezama sa Društvom za upravljanje, većinskim vlasnikom ili grupom većinskih vlasnika ili članovima uprave ili nadzornog odbora Društva za upravljanje. (4) Nezavisni članovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom koji obavlja tu funkciju više od dva mandata trebaju dati pisanu izjavu kojom potvrđuje svoj nezavisni status. (5) Članovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom imenuju se na period od najviše četiri godine i mogu biti ponovo imenovani. (6) Komisija će pravilnikom propisati detaljnije uvjete u pogledu stručne spreme, znanja i iskustva i načina njihovog utvrđivanja koje članovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom moraju zadovoljavati.". Član 6. Član 68. mijenja se i glasi: (1) "Za člana nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom može biti izabrano ili imenovano lice koje ima dobar ugled, odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo i koje je dobilo prethodnu saglasnost Komisije za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom. (2) Smatra se da je uvjet iz stava (1) ovog člana ispunjen ako lice ima najmanje petogodišnje iskustvo vođenja ili nadzora nad vođenjem poslova društava iz finansijskog sektora. (3) Članovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ne smiju obavljati nikakve poslove niti pružati usluge koje su konkurentne poslovanju zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ili kojima bi mogli biti u sukobu interesa u odnosu na poslovanje zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom. (4) Članovi nadzornog odbora jednog zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ne mogu biti istovremeno članovi nadzornog odbora drugog zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom ili Društva za upravljanje. (5) Odredbe ovog zakona, koje se odnose na uvjete i podnošenje zahtjeva za odobrenje, prestanak i oduzimanje Srijeda, 5. 4. 2017. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 25 - Stranica 21 saglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora Društva za upravljanje, na odgovarajući način primjenjuju se i na članove nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom koji za obavljanje te funkcije moraju dobiti odobrenje Komisije. (6) Komisija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete koje moraju ispunjavati članovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom.". Član 7. Član 70. mijenja se i glasi: (1) "Svi članovi nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom isključivo zajednički zastupaju zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom prema Društvu za upravljanje. (2) Pored ovlaštenja koje ima prema odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava, nadzorni odbor zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom nadležan je i za: a) davanje odobrenja za sklapanje ugovora sa licima koja zatvorenom investicijskom fondu sa javnom ponudom pružaju usluge, pri čemu se takvi ugovori ne smiju sklapati na period duži od tri godine, b) nadzor nad izvršavanjem ugovora iz tačke a) ovog stava, pri čemu nadzorni odbor ima pravo raskinuti ugovor u slučaju trajnijeg neizvršavanja obaveza, u kojem slučaju niti jedna naknada plativa zbog takvog raskida ne smije prelaziti iznos tromjesečne naknade predviđene raskinutim ugovorom, c) sklapanje ugovora o upravljanju i izmjene i dopune ugovora sa Društvom za upravljanje u skladu sa odredbama ovog zakona, d) nadzor nad usklađenošću poslovanja sa odredbama ovog zakona, prospektom, pravilima, statutom, te ciljevima i ograničenjima investiranja pojedinog zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom, e) davanje odobrenja na odluku kojom se skupštini zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom predlaže odlučivanje u vezi sa izdavanjem dionica zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom, f) prijavljivanje Komisiji svakog propusta Društva za upravljanje u vezi sa obavljanjem djelatnosti upravljanja zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom i propusta depozitara u pridržavanju ovog zakona i mjerodavnih propisa, g) utvrđivanje finansijskih izvještaja zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom, na prijedlog Društva za upravljanje, h) obavljanje poslova vezanih uz prijenos upravljanja zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom na drugo društvo za upravljanje.". Član 8. Član 73. mijenja se i glasi: (1) "Zatvoreni investicijski fond sa javnom ponudom ima direktora. (2) Odredbe ovog zakona koje se odnose na uvjete i podnošenje zahtjeva za izdavanje, prestanak i ukidanje, odnosno oduzimanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave Društva za upravljanje na odgovarajući način primjenjuju se i na direktora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom, koji za obavljanje te funkcije mora dobiti prethodnu saglasnost Komisije. (3) Komisija će pravilnikom detaljnije propisati uvjete iz stava (2) ovog člana za obavljanje funkcije direktora zatvorenog investicijskog fonda sa javnom ponudom.". Član 9. Iza člana 227. dodaje se novi pododjeljak "1a. Prekršaj člana nadzornog odbora Društva za upravljanje" i član 227a. koji glasi: "1a. Prekršaj člana nadzornog odbora Društva za upravljanje Član 227a. Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjen za prekršaj član nadzornog odbora Društva za upravljanje ako ne obavlja svoje dužnosti iz čl. 27j. i 27k. u skladu sa članom 27l. ovog zakona.". Član 10. Iza člana 230. u nazivu pododjeljka 5. iza riječi: "odbora" dodaju se riječi: "i direktora". Član 11. Član 231. mijenja se i glasi: (1) "Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjen za prekršaj član nadzornog odbora zatvorenog investicijskog fonda ako ne poduzme radnje u skladu sa čl. 70. i 71. ovog zakona. (2) Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 1.500,00 KM bit će kažnjen za prekršaj direktor zatvorenog investicijskog fonda ako ne obavlja dužnosti u skladu sa članom 74. ovog zakona.". Član 12. U članu 239. stav (3) se briše. Član 13. Iza člana 239. dodaje se novi član 239a. koji glasi: "Član 239a. (1) Za lica koja obavljaju funkciju člana uprave ili člana nadzornog odbora Društva za upravljanje na dan stupanja na snagu ovog zakona Društvo za upravljanje dužno je podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti Komisiji u roku četiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Ako nijedan od članova uprave Društva za upravljanje na dan stupanja na snagu ovog zakona nema dozvolu za obavljanje poslova investicijskog menadžera/savjetnika u skladu sa članom 27. stav (6) ovog zakona, jedan član uprave Društva za upravljanje dužan ju je pribaviti u roku 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.". Član 14. (1) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na lica koja obavljaju funkciju člana uprave ili člana nadzornog odbora Društva za upravljanje, na investicijske menadžere, investicijske savjetnike i na fizička i pravna lica imaoce kvalifikovanih udjela. (2) Pravna i fizička lica iz stava (1) ovog člana dužna su Komisiji podnijeti zahtjev sa dokazima o ispunjavanju
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu vrijednosnih papira FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 25/17 05.04.2017 SN FBiH 109/12, SN FBiH 85/08 vrijednosni papiri Godina XXIV - Broj 25 Srijeda, 5. 4. 2017. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 483 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU VRIJEDNOSNIH PAPIRA Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu vrijednosnih papira, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 25.1.2017. godine i na sjednici Doma naroda od 29.12.2016. godine. Broj 01-02-201-01/17 31. ožujka 2017. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU VRIJEDNOSNIH PAPIRA Članak 1. U Zakonu o tržištu vrijednosnih papira ("Službene novine Federacije BiH", br. 85/08, 109/12 i 86/15) iza članka 3. dodaje se novi članak 3a., koji glasi: "Članak 3a. Pravne posljedice osude Pravne posljedice osude su događaji ili okolnosti u svezi sa pravnom ili fizičkom osobom koje su u suprotnosti sa odredbama ovoga Zakona, drugog zakona i akata donesenih na osnovu njih odnosno suglasnosti Komisije u skladu sa odredbama ovoga Zakona, a takva osoba je ili se na nju primjenjuje: a) pravomoćno osuđivana za kaznena djela protiv radnih odnosa, gospodarstva, imovine, pravosuđa, pranja novca, financiranja terorizma, javnog reda, pravnog prometa i službene dužnosti, koruptivna kaznena djela ili za kaznena djela utvrđena ovim zakonom, te druga kaznena djela, izuzev kaznenih djela protiv sigurnosti prometa, uključujući povezane osobe sa tim osobama u smislu ovoga Zakona, b) u posljednjih pet godina počinila težu povredu, odnosno ponavljanje povrede ovoga Zakona, ili koje se odnose na preuzimanja dioničkih društava, investicijske fondove, zakon kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, zakon kojim se regulira poslovanje banaka, društava za osiguranje, propisi Komisije, akta uređenog javnog tržišta ili Registra, a koje se odnose na ili su za posljedicu imale: neistinito objavljivanje informacija, odnosno objavljivanje informacija koje dovode u zabludu, ponašanje protivno odredbama o zlouporabama na tržištu iz ovoga Zakona, povredu obveze čuvanja poslovne tajne, ugrožavanje interesa sudionika na tržištu vrijednosnih papira, c) u posljednih pet godina počinila težu povredu, odnosno ponavljanje povrede propisa iz točke b) ovoga članka, a koja se odnosi ili je za posljedicu imala: prestanak obavljanja dužnosti direktora ili osobe sa dozvolom po ovom zakonu u profesionalnom posredniku i drugom učesniku na tržištu vrijednosnih papira, ili obustavljanje odnosno oduzimanje dozvole za obavljanje poslova s vrijednosnim papirima, d) u posljednjih pet godina na osobu je primijenjena sankcija, odnosno mjera prema zakonima ili podzakonskim aktima strane države, a koja predstavlja sličnu, odnosno uporedivu sankciju ili mjeru iz ovoga članka.". Članak 2. Iza članka 76b. dodaje se novi članak 76c., koji glasi: "Članak 76c. Odbijanje davanja suglasnosti Komisija neće dati suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela ukoliko: a) postoje pravne posljedice osude iz članka 3a. ovoga Zakona, b) namjeravani stjecatelj nema dobar ugled, odnosno za kojeg na osnovu dosadašnjeg ponašanja nije moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno vršiti svoje dužnosti kao imatelj udjela te za kojeg postoji Broj 25 - Stranica 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 5. 4. 2017. osnovana sumnja da je na bilo koji način sudjelovao u aktivnostima vezanim za pranje novca, financiranje terorizma i korupciju, c) postoje prepreke prema općima aktima Komisije.". Članak 3. U članku 91. stavak 1. toč. b) i c) mijenjaju se i glase: "b) da ne postoje pravne posljedice osude iz članka 3a. ovoga Zakona; c) da kandidat za direktora ima dobar ugled odnosno za kojeg je na osnovu dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati svoje dužnosti te za kojeg ne postoji osnovana sumnja da je na bilo koji način sudjelovao u aktivnostima vezanim za pranje novca, financiranje terorizma i korupciju;". Članak 4. U članku 104. stavku 1. toč. b) i c) mijenjaju se i glase: "b) da ne postoje pravne posljedice osude iz članka 3a. ovoga Zakona; c) broker, investicijski menadžer i investicijski savjetnik ima dobar ugled odnosno za kojeg je na osnovu dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati svoje dužnosti te za kojeg ne postoji osnovana sumnja da je na bilo koji način sudjelovao u aktivnostima vezanim za pranje novca, financiranje terorizma i korupciju;". Članak 5. U članku 140a. iza riječi "76a." veznik "i" zamjenjuje se zarezom, a iza riječi "76b." dodaju se riječi "i 76c." Članak 6. U članku 143. stavku 1. toč. b) i c) mijenjaju se i glase: "b) da ne postoje pravne posljedice osude iz članka 3a. ovoga Zakona; c) kandidat za direktora ima dobar ugled odnosno za kojeg je na osnovu dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati svoje dužnosti te za kojeg ne postoji osnovana sumnja da je na bilo koji način sudjelovao u aktivnostima vezanim za pranje novca, financiranje terorizma i korupciju;". Članak 7. Iza članka 186. dodaje se novi članak 186a., koji glasi: "Članak 186a. Shodna primjena Direktor i zamjenik direktora Registra ne mogu biti osobe za koje postoje prepreke predviđene ovim Zakonom za direktora burze.". Članak 8. (1) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na osobe koje stupanjem na snagu ovoga Zakona obnašaju funkcije člana nadzornog odbora, uprave, brokera, investicijskih menadžera i investicijskih savjetnika i na fizičke i pravne
Zakon o izmjenama Zakona o Komisiji za vrijednosne papire FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 06/17 27.01.2017 SN FBiH 33/04, SN FBiH 36/99, SN FBiH 39/98 komisja,vrijednosni papir,fbih,zakon Broj 6 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Petak, 27. 1. 2017. (2) Upravno vijeće imenovat će se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (3) Statut Agencije usuglasit će se sa odredbama ovog zakona u roku od 60 dana od imenovanja Upravnog vijeća iz stavka 2. ovog članka. Članak 3. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О СИСТЕМУ ПОБОЉШАЊА КВАЛИТЕТА, БЕЗБЈЕДНОСТИ И О АКРЕДИТАЦИЈИ У ЗДРАВСТВУ Проглашава се Закон о измјени Закона о систему побољшања квалитета, безбједности и о акредитацији у здравству, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 29.11.2016. године и на сједници Дома народа од 12.01.2017. године. Број 01-02-45-01/17 24. јануара 2017. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р. ЗАКОН О ИЗМЈЕНИ ЗАКОНА О СИСТЕМУ ПОБОЉШАЊА КВАЛИТЕТА, БЕЗБЈЕДНОСТИ И О АКРЕДИТАЦИЈИ У ЗДРАВСТВУ Члан 1. У Закону о систему побољшања квалитета, безбједности и о акредитацији у здравству ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 59/05 и 52/11), у члану 26. став 2. ријеч: "пет" замјењује се ријечју: "три". Члан 2. (1) Федерални министар ускладиће пропис о ближим критеријумима за избор предсједника и чланова Управног одбора из члана 26. став 5. Закона, у року од 30 дана од дана ступања на снагу овог закона. (2) Управни одбор именоваће се у року од 60 дана од дана ступања на снагу овог закона. (3) Статут Агенције усагласиће се са одредбама овог закона у року од 60 дана од именовања Управног одбора из става 2. овог члана. Члан 3. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. 89 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE Proglašava se Zakon o izmjenama Zakona o Komisiji za vrijednosne papire, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 29.11.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 12.01.2017. godine. Broj 01-02-46-01/17 24. januara 2017. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE Član 1. U Zakonu o Komisiji za vrijednosne papire ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 36/99, 33/04 i 92/13) u članu 5. briše se stav 4. Član 2. Briše se član 6. Član 3. Dosadašnji čl.: 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 14a., 14b., 14c., 14d., 14e., 14f., 14g., 15., 16., 16a., 16b., 17., 17a., 18., 19., 20., 21., 22., 23. i 24. postaju čl. 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 13a., 13b., 13c., 13d., 13e., 13f., 13g., 14., 15., 15a., 15b., 16., 16a., 17., 18., 19., 20., 21., 22. i 23. Član 4. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE Proglašava se Zakon o izmjenama Zakona o Komisiji za vrijednosne papire, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 29.11.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 12.1.2017. godine. Broj 01-02-46-01/17 24. siječnja 2017. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O KOMISIJI ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE Članak 1. U Zakonu o Komisiji za vrijednosne papire ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98, 36/99, 33/04 i 92/13) u članku 5. briše se stavak 4.
Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 104/16 30.12.2016 SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 91/15, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 zakon,doprinosi Petak, 30. 12. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 104 - Strana 293 Став (2) се брише. Члан 23. Иза члана 92. додају се нови чл. 92а. и 92б. који гласе: "Члан 92а. Прекршаји одговорних лица у лизинг друштву и банци (1) Одговорно лице у лизинг друштву казнит ће се за прекршаје: a) из члана 91. овог Закона, новчаном казном у износу од 1.500 до 5.000,00 КМ b) из члана 91а. овог Закона, новчаном казном у износу од 1.000 до 3.000,00 КМ. (2) Одговорно лице у банци казнит ће се за прекршаје из члана 92. овог Закона новчаном казном у износу од 1.000 до 3.000,00 КМ. Члан 92б. Корисници лизинга (физичко или правно лице) (1) Новчаном казном у износу од 1.000,00 до 3.000,00 КМ казнит ће се физичко лице - корисник лизинга које је закључио уговор о лизингу са правним лицем регистрованим ван територије БиХ. (2) Новчаном казном у износу од 2.000,00 до 7.000,00 КМ казнит ће се правно лице - корисник лизинга које је закључило уговор о лизингу са правним лицем регистрованим ван територије БиХ. (3) Новчаном казном у износу од 1.000,00 до 3.000,00 КМ казнит ће се одговорно лице у правном лицу - кориснику лизинга за прекршај из става (2) овог члана.". Члан 24. У члану 93. став (1) ријечи: "500,00 до 1.500,00" замјењују се ријечима: "1.500,00 до 5.000,00". У ставу (2) ријечи: "које је било у мандату" бришу се, а ријечи: "300,00 до 1.000,00" замјењују се ријечима: "1.000,00 до 3.000,00". Члан 25. Иза члана 93. додаје се нови члан 93а. који гласи: "Члан 93а. Прекршаји чланова Управе лизинг друштва и надзорног одбора (1) Новчаном казном у износу од 1.000,00 до 5.000,00 КМ казнит ће се извршни директори - чланови Управе лизинг друштва, ако не воде послове лизинг друштва из своје надлежности, у складу са чланом 31. овог Закона. (2) Новчаном казном у износу од 1.000,00 до 5.000,00 КМ казнит ће се чланови Надзорног одбора ако не поступе у складу са чланом 27. овог Закона.''''. Члан 26. Овај Закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. 1818 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Proglašava se Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 13.12.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 29.12.2016. godine. Broj 01-02-739-01/16 30. decembra 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Član 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08 i 91/15) u članu 20a. riječi: "12 mjeseci" zamjenjuju se riječima: "24 mjeseca". Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Proglašava se Zakon o izmjeni Zakona o doprinosima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 13.12.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 29.12.2016. godine. Broj 01-02-739-01/16 30. prosinca 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA Članak 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08 i 91/15) u članku 20a. riječi "12 mjeseci" zamjenjuju se riječima "24 mjeseca". Članak 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o leasingu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 104/16 30.12.2016 SN FBiH 65/13, SN FBiH 39/09, SN FBiH 85/08 leasing ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LIZINGU Član 1. U Zakonu o lizingu ("Službene novine Federacije BiH", br. 85/08, 39/09 i 65/13) u članu 2. tačka d) iza riječi "prava" dodaje se zarez i riječi: "a može biti i buduća stvar''. Član 2. U članu 5. iza stava (4) dodaju se novi st. (5), (6), (7) i (8) koji glase: ''(5) S obzirom na položaj i broj subjekata u poslu lizinga, lizing može biti direktni lizing, indirektni lizing i povratni lizing (sale and lease back). (6) Direktni lizing je dvostrani pravni posao u kojem učestvuju samo dva subjekta, davalac lizinga koji je ujedno i dobavljač predmeta lizinga i korisnik lizinga. (7) Indirektni lizing je višestrani pravni posao u kojem učestvuju tri subjekta, dobavljač predmeta lizinga, davalac lizinga i korisnik lizinga. (8) Povratni lizing (sale and lease back) je pravni posao u kojem učestvuju samo korisnik lizinga i davalac lizinga, pri čemu korisnik lizinga prethodno u svojstvu dobavljača predmeta lizinga prodaje predmet lizinga davaocu lizinga kojeg potom davalac lizinga predaje na korištenje korisniku lizinga, uz obavezu korisnika lizinga na plaćanje naknade.''. Član 3. U članu 5a. stav (1) se briše. Dosadašnji stav (2) postaje stav (1). Član 4. U članu 15. stav (1) tač. b) i c) riječi: "šest mjeseci" zamjenjuju se riječima: "godinu dana". Član 5. Iza člana 15. dodaje se novi član 15a. koji glasi: "Član 15a Prestanak poslovanja lizing društva (1) Lizing društvo može donijeti odluku o prestanku poslovanja kao lizing društvo i preregistrovati se kao drugo privredno društvo pod uslovom da u portfoliju nema važećih ugovora o lizingu ili pod uslovom da na drugo lizing društvo prenese svoje lizing poslovanje. (2) Lizing društvo iz stava (1) ovog člana dužno je, prije upisa odluke o promjeni predmeta poslovanja u sudski registar, dobiti rješenje Agencije o ukidanju dozvole za obavljanje poslova lizinga. (3) Agencija će donijeti rješenje o ukidanju dozvole kada, uz druge uslove potrebne za prestanak poslovanja lizing društva, utvrdi da su ispunjeni uslovi iz stava (1) ovog člana. (4) Ako lizing društvo donese odluku o prestanku poslovanja kao lizing društvo, a u portfoliju ima važećih ugovora o lizingu i u roku od šest mjeseci nije na drugo lizing društvo prenijelo svoje lizing poslovanje, Agencija će postupiti na način iz člana 85. stav (3) ovog Zakona. Lizing društvo ostaje pod nadzorom Agencije sve do okončanja procesa prijenosa portfolija na drugo lizing društvo ili do pokretanja postupka likvidacije od strane nadležnog suda. (5) U slučaju prijenosa lizing poslovanja iz stava (1) ovog člana lizing društva koja učestvuju u tom postupku dužna su o toj namjeri u pisanoj formi obavijestiti Agenciju, obaviti prethodne konsultacije s Agencijom, te dobiti saglasnost Agencije za taj prijenos.". Član 6. U članu 29. iza stava (5) dodaju se novi st. (6) i (7) koji glase: "(6) U skladu sa osnivačkim aktom ili statutom društvo može dati prokuru jednom ili više fizičkih lica za zastupanje lizing društva, odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun lizing društva koje proizlaze iz djelatnosti lizing društva, ali samo zajedno sa barem jednim članom uprave lizing društva. (7) Uslovi koje treba ispunjavati lice kojem se daje prokura, ovlašteno tijelo za dodjelu prokure, vrsta i način davanja prokure, obim, ovlaštenja iz prokure, uključujući i ograničenja u poduzimanju radnji od strane prokurista, utvrđuju se osnivačkim aktom lizing društva.". Član 7. U članu 30. stav (1) tačka c) iza riječi "Federaciji" dodaju se riječi: "niti je prokurista u nekom drugom pravnom licu,''. Iza tačke d) dodaju se nove tač. e), f), g) i h) koje glase: "e) za koje je na osnovu dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će odgovorno i savjesno obavljati poslove člana uprave lizing društva; f) nije bilo razriješeno dužnosti člana uprave lizing društva po nalogu Agencije iz člana 83. stav (2) ovog Zakona; g) ima dobar ugled i nad čijom imovinom ne postoji upisan teret od strane nadležnog organa; h) nije pravosnažno osuđeno za prekršaj ili krivično djelo koje predstavlja grubo i trajno kršenje propisa iz djelatnosti Agencije ili drugog nadležnog tijela na finansijskom tržištu i". Dosadašnja tačka e) postaje tačka i). Član 8. Iza člana 30. dodaju se novi čl. 30a., 30b., 30c. i 30d. koji glase: ''Član 30a. Saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva (1) Članom uprave lizing društva može biti imenovano samo lice koje od Agencije dobije saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva. (2) Zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (1) ovog člana podnosi kandidat za člana uprave lizing društva uz obavezno priloženu odluku u pisanoj formi ili saglasnost organa u lizing društvu nadležnog za imenovanje članova uprave za mandat koji ne može biti duži od četiri godine. (3) U postupku odlučivanja o prethodnoj saglasnosti, Agencija izdaje prethodnu saglasnost iz stava (1) ovog člana na rok predloženog trajanja mandata. (4) Zahtjevu iz stava (2) ovog člana moraju se priložiti dokazi o ispunjavanju uslova iz člana 30. ovog Zakona. (5) U postupku odlučivanja o prethodnoj saglasnosti iz stava (1) ovog člana, Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave lizing društva predstavi program vođenja poslova lizing društva za razdoblje mandata na koje se imenuje član uprave. (6) Lice koje je dobilo saglasnost Agencije za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva prije imenovanja na funkciju člana uprave drugog lizing društva mora ponovno dobiti saglasnost Agencije. (7) Kada nadležni organ lizing društva želi ponovno imenovati lice koje je već dobilo saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva, kandidat za člana uprave lizing društva uz priloženu odluku u pisanoj formi ili saglasnost organa u lizing društvu nadležnog za imenovanje članova uprave dužan je Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (2) ovog člana za novi mandat najmanje tri mjeseca prije isteka mandata člana uprave. (8) Lice koje je već dobilo saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva i koje nadležni organ lizing društva želi ponovo imenovati dužno je ponovo proći postupak propisan ovim Zakonom. Član 30b. Odbijanje zahtjeva za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje saglas-nosti za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva ako: a) predloženo lice ne ispunjava uslove propisane odredbama člana 30. ovog Zakona, b) Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlo-zima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelat-nosti i poslovi kojima se lice bavi ili se bavilo, pred-stavljali prijetnju upravljanju lizing društvom u skladu s pravilima o upravljanju rizicima, organiza-cionim i drugim zahtjevima iz ovog Zakona, kao i druge zakonske i podzakonske regulative, c) su u zahtjevu za izdavanje saglasnosti navedeni podaci netačni, neistiniti ili podaci koji dovode u zabludu. Član 30c. Oduzimanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva (1) Agencija će rješenjem oduzeti saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva ako: a) lice u roku od šest mjeseci od dana izdavanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave ne bude imenovano i ne stupi na dužnost člana uprave lizing društva na koje se saglasnost odnosi, a postupak izdavanja saglasnosti je bio spojen s postupkom izdavanja odobrenja za obavljanje poslova lizinga, b) lice u roku od tri mjeseca od izdavanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave ne bude imenovano i ne stupi na dužnost člana uprave lizing društva, c) licu prestaje funkcija člana uprave lizing društva na koju se saglasnost odnosi, d) licu prestane radni odnos s lizing društvom na koje se saglasnost odnosi, s danom prestanka radnog odnosa, odnosno istekom mandata člana uprave na koji se saglasnost odnosi, e) član uprave ne ispunjava uslove pod kojim mu je saglasnost izdata, f) je saglasnost izdata uslijed prešućivanja bitnih činjenica ili na temelju neistinitih, netačnih podataka i podataka koji dovode u zabludu, odnosno na neki drugi nepropisan način, g) je član uprave lizing društva ozbiljno i sistemski kršio ovaj Zakon, propise donesene na osnovu ovog Zakona i druge zakonske propise, a naročito ako je zbog toga ugrožena likvidnost ili održavanje kapitala lizing društva, h) član uprave nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Agencija, i) član uprave nije osigurao adekvatnu organizacionu strukturu ili sistem upravljanja rizicima lizing društva, j) su prestali postojati uslovi iz odredbi propisa o privrednim društvima za člana uprave, k) se utvrdi da je član uprave u sukobu interesa zbog kojeg ne može ispunjavati obaveze i dužnosti sa pažnjom urednog i savjesnog privrednika, l) član uprave redovno ne ispunjava obavezu utvrđivanja i ocjenjivanja efikasnosti politika, mjera i internih procedura vezanih za usklađenost lizing društva s ovim Zakonom ili obavezu poduzimanja odgovarajućih mjera u cilju ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju lizing društva. (2) Izuzetno, u slučajevima iz stava (1), tač. h), i), k) i l) ovog člana, Agencija može umjesto oduzimanja rješenja donijeti rješenje kojim će privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave lizing društva. Član 30d. Pravne posljedice oduzimanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave lizing društva (1) Ako Agencija oduzme saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave, lizing društvo obavezno je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave. (2) Ako je članu uprave oduzeta saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave ili u drugim slučajevima prijevre-menog prestanka mandata člana uprave, nadležni organ prema osnivačkom aktu lizing društva dužan je u roku od 90 dana od dana prestanka funkcije člana, odnosno članova uprave pribaviti saglasnost Agencije i imenovati novog člana, odnosno nove članove uprave, ako lizing društvo ne bi imalo minimalan broj članova uprave u skladu s osnivačkim aktom i/ili ovim Zakonom. (3) Agencija objedinjuje oba postupka ako je protiv člana uprave započeo postupak za oduzimanje saglasnosti za čla-na uprave u slučaju iz člana 30c. stav (1) tačka g) ovog Za-kona, a zbog kojeg je protiv lizing društva započet postupak za oduzimanje odobrenja za obavljanje poslova lizinga. (4) U slučaju kada uprava lizing društva nije u punom sastavu ili kad članovi uprave lizing društva ne mogu obavljati svoju funkciju iz nekih drugih razloga koji nisu navedeni u stavu (2) ovog člana, nadležni organ prema osnivačkom aktu lizing društva može, bez prethodne saglasnosti Agencije, jednokratno imenovati članove nadzornog odbora za zamjenike članova uprave i to najviše na rok od tri mjeseca, ako je to nužno zbog osiguranja poslovanja lizing društva i otklanjanja štetnih posljedica za lizing društvo i o tome u roku od 3 dana od dana imenovanja u pisanoj formi obavijestiti Agenciju.''. Član 9. U članu 48. iza stava (8) dodaje se novi stav (9) koji glasi: ''(9) Ako je prema propisu kojim se uređuju prekršaji, za prekršaj koji je u neposrednoj vezi sa korištenjem predmeta lizinga odgovoran vlasnik predmeta lizinga, a predmet lizinga u vrijeme počinjenja prekršaja nije bio u posjedu davaoca lizinga u svrhu utvrđivanja po-stojanja prekršaja i prekršajne odgovornosti, smatrat će se da je korisnik lizinga vlasnik predmeta lizinga.''. Član 10. U članu 52. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: ''(2) Ugovorom o lizingu ne smatra se: a) ugovor o zakupu zaključen u smislu Zakona o obligacionim odnosima; b) ugovor kojim se definira davanje u zakup pokretne ili nepokretne stvari, a koji nije zaključen u skladu sa odredbama ovog zakona.''. Član 11. U članu 55. stav (1) riječi: "na povrat predmeta lizinga" zamjenjuju se riječima: "oduzeti predmet lizinga.'' Član 12. U članu 58. stav (3) na kraju teksta iza riječi "vozilima" dodaju se riječi: "i u skladu sa stavom (2) ovog člana.'' Član 13. U članu 59. stav (2) broj "30" zamjenjuje se brojem "60". Član 14. U članu 60. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Upravljanje rizicima je sveobuhvatan proces, odnosno skup postupaka, metoda i tehnika za identifikaciju, mjerenje i procjenu te upravljanje i ovladavanje rizicima kojima je lizing društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju, uključujući i izvje-štavanje o istim. Lizing društvo dužno je uspostaviti sveobuhvatan i efikasan sistem upravljanja rizicima u skladu s vrstom, obimom i složenosti svog poslo-vanja, koji mora uključivati najmanje: a) strategije, politike, postupke i mjere upravljanja rizicima, b) tehnike mjerenja rizika, c) podjelu odgovornosti u vezi sa upravljanjem rizicima.''. Član 15. Iza člana 60. dodaju se novi čl. 60a. i 60b. koji glase: "Član 60a. Opći organizacioni zahtjevi (1) Uzimajući u obzir vrstu i složenost poslovanja, lizing društvo dužno je uspostaviti, provoditi te redovno ažurirati, procjenjivati i nadzirati efikasne i primjerene: a) postupke odlučivanja i organizacionu strukturu koja jasno i na dokumentovan način utvrđuje linije odgo-vornosti i dodjeljuje funkcije i odgovornosti; b) mehanizme internih kontrola, namijenjene osigu-ranju usklađenosti sa ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i drugih propisa, te internim odlukama, procedurama i postupcima na svim nivoima lizing društva; c) evidencije svih internih akata, kao i njihovih izmjena; d) administrativne i računovodstvene procedure i postupke te sistem izrade poslovnih knjiga i finansijskih izvještaja, kao i procedure i postupke vođenja i čuvanja poslovne dokumentacije koje će osigurati istinit i fer prikaz finansijskog stanja društva u skladu sa svim važećim računovodstvenim propisima; e) mjere i postupke za ispravan rad, nadzor i zaštitu informacionog sistema društva i f) mjere i postupke za očuvanje cjelovitosti, dostupnosti i povjerljivosti informacija. (2) Lizing društvo dužno je u okviru mehanizma interne kontrole, uzimajući u obzir vrstu, obim i složenost svog poslovanja, te vrstu i obim usluga koje pruža i obavlja, uspostaviti vlastitu funkciju upravljanja rizicima i funkciju interne revizije, koja nezavisno i objektivno procjenjuje sistem internih kontrola, daje nezavisno i objektivno stručno mišljenje i savjete za unapređenje poslovanja s ciljem poboljšanja poslovanja lizing društva, uvodeći sistematičan, disciplinovan pristup procjenjivanju i poboljšanju djelotvornosti upravljanja rizicima, kontrole i korporativnog upravljanja. Član 60b. Izdvajanje poslovnih procesa lizing društva (eksternalizacija) (1) Lizing društvo može izdvojiti (eksternalizovati) određene poslovne procese kojima se podržava obavljanje osnovne djelatnosti lizing društva na način da ih, na osnovu ugovora u pisanoj formi, prenese na drugo lice. Izdvajanje poslovnih procesa je ugovorno povjeravanje obavljanja radnji, usluga ili aktivnosti drugom licu koje bi inače obavljalo lizing društvo. Pružalac usluga može biti bilo koje fizičko ili pravno lice koje je prema propisima države u kojoj obavlja djelatnost ovlašteno obavljati poslove koji su predmet izdvajanja. (2) Lizing društvo ne smije eksternalizovati djelatnost pružanja lizing usluga za koje je dobilo dozvolu za rad od strane Agencije. (3) Ugovorom o izdvajanju poslovnih procesa mora biti ugovoreno da je lice na koje se prenose poslovni procesi lizing društva dužno omogućiti provođenje nadzora od strane Agencije nad prenesenim poslovnim procesima. Lizing društvo dužno je uspostaviti odgovarajući sistem upravljanja rizicima koji su povezani s izdvojenim poslovnim procesima. (4) Odgovornost lizing društva prema trećim licima ni u kojem slučaju se ne smije prenijeti na pružaoce usluga. (5) Lizing društvo ne smije eksternalizovati prava i obaveze organa upravljanja, kao ni kontrolne funkcije lizing društva (kreditna funkcija i funkcija rizika, interna revizija i sl.). (6) Izuzetno od stava (5) ovog člana, lizing društvo smije eksternalizovati segmente funkcije interne revizije koje se odnose na reviziju informacionih tehnologija i druge specifične vrste interne revizije. (7) Lizing društvo dužno je osigurati da izdvajanje poslovnih procesa na drugo lice ne narušava: a) obavljanje redovnog poslovanja lizing društva; b) djelotvorno upravljanje rizicima lizing društva; c) sistem internih kontrola lizing društva; d) mogućnost obavljanja nadzora od strane Agencije. (8) Agencija je ovlaštena zabraniti izdvajanje određenih poslovnih procesa ili zahtijevati ispunjavanje dodatnih uslova ako procijeni da bi takvo izdvajanje poslovnih procesa moglo onemogućiti ili otežati djelotvorno i kontinuirano ispunjavanje uslova iz stava 3. ovog člana. (9) Agencija će posebnim aktom propisati uslove i kriterije za izdvajanje poslovnih procesa (eksternalizaciju).". Član 60b. Izdvajanje poslovnih procesa lizing društva (eksternalizacija) (1) Lizing društvo može izdvojiti (eksternalizovati) određene poslovne procese kojima se podržava obavljanje osnovne djelatnosti lizing društva na način da ih, na osnovu ugovora u pisanoj formi, prenese na drugo lice. Izdvajanje poslovnih procesa je ugovorno povjeravanje obavljanja radnji, usluga ili aktivnosti drugom licu koje bi inače obavljalo lizing društvo. Pružalac usluga može biti bilo koje fizičko ili pravno lice koje je prema propisima države u kojoj obavlja djelatnost ovlašteno obavljati poslove koji su predmet izdvajanja. (2) Lizing društvo ne smije eksternalizovati djelatnost pružanja lizing usluga za koje je dobilo dozvolu za rad od strane Agencije. (3) Ugovorom o izdvajanju poslovnih procesa mora biti ugovoreno da je lice na koje se prenose poslovni procesi lizing društva dužno omogućiti provođenje nadzora od strane Agencije nad prenesenim poslovnim procesima. Lizing društvo dužno je uspostaviti odgovarajući sistem upravljanja rizicima koji su povezani s izdvojenim poslovnim procesima. (4) Odgovornost lizing društva prema trećim licima ni u kojem slučaju se ne smije prenijeti na pružaoce usluga. (5) Lizing društvo ne smije eksternalizovati prava i obaveze organa upravljanja, kao ni kontrolne funkcije lizing društva (kreditna funkcija i funkcija rizika, interna revizija i sl.). (6) Izuzetno od stava (5) ovog člana, lizing društvo smije eksternalizovati segmente funkcije interne revizije koje se odnose na reviziju informacionih tehnologija i druge specifične vrste interne revizije. (7) Lizing društvo dužno je osigurati da izdvajanje poslovnih procesa na drugo lice ne narušava: a) obavljanje redovnog poslovanja lizing društva; b) djelotvorno upravljanje rizicima lizing društva; c) sistem internih kontrola lizing društva; d) mogućnost obavljanja nadzora od strane Agencije. (8) Agencija je ovlaštena zabraniti izdvajanje određenih poslovnih procesa ili zahtijevati ispunjavanje dodatnih uslova ako procijeni da bi takvo izdvajanje poslovnih procesa moglo onemogućiti ili otežati djelotvorno i kontinuirano ispunjavanje uslova iz stava 3. ovog člana. (9) Agencija će posebnim aktom propisati uslove i kriterije za izdvajanje poslovnih procesa (eksternalizaciju).". Član 16. U članu 70. dodaju se nove tač. a) i b) koje glase: "a) preporuku upravi lizing društva; b) opomenu;" Tačka d) se briše. Dosadašnje tač. a), b) i c) postaju tač. c), d) i e). Član 17. Iza člana 78. – u poglavlju III. MJERE U OTKLANJANJU NEZAKONITOSTI I NEPRAVILNOSTI, dodaju se novi čl. 78a. i 78b. koji glase: "Član 78a. Preporuke upravi lizing društva (1) Kada Agencija u okviru nadzora te provjere i procjene finansijske stabilnosti i položaja lizing-društva, kao i provjere i procjene rizika kojima je lizing društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju utvrdi slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja ovog Zakona ili propisa donesenih na osnovu njega, te drugih zakona i propisa donesenih na osnovu istih ili ako Agencija smatra potrebnim da lizing društvo poduzme radnje i aktivnosti radi poboljšanja poslovanja, finansijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju, Agencija će izreći preporuke upravi lizing društva. (2) Preporuke sadrže utvrđene i procijenjene značajne rizike i probleme kojima je lizing društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo, odnosno utvrđene slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja propisa ovog Zakona te smjernice upravi društva za upravljanje u cilju otklanjanja istih, kao i u cilju poboljšanja poslovanja, finansijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je lizing društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju. (3) Uprava lizing društva dužna je Agenciji dostaviti plan, rokove i dinamiku postupanja po preporukama Agencije. (4) Kako bi utvrdila poboljšanje poslovanja, finansijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je lizing društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju, Agencija može provesti ponovni nadzor nad lizing društvom. Član 78b. Opomena (1) Kad Agencija tokom nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti, a priroda i obim utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti nemaju značajan utjecaj i posljedice na poslovanje lizing društva Agencija može izreći opomenu lizing društvu. (2) Opomena Agencije može sadržavati i nalog da lizing društvo ispravi utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti, te rokove u kojima je lizing društvo dužno to učiniti i dinamiku obavještavanja Agencije o poduzetim radnjama i aktivnostima. (3) Ako lizing društvo ne postupi po nalogu i u roku Agencije iz stava (2) ovog člana, Agencija će izdati rješenje za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. (4) Agencija je ovlaštena provesti ponovni nadzor nad lizing društvom u mjeri i obimu koje su potrebne da se utvrdi je li lizing društvo postupilo po nalogu Agencije iz stava (2) ovog člana, te jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem obimu.". Član 18. Iza člana 83. dodaju se novo POGLAVLJE IV. i čl. 83a. i 83b. i novo POGLAVLJE V. i čl. 83c., 83d. i 83e. koji glase: ''POGLAVLJE IV. NADZOR NAD DRUGIM LICIMA Član 83a. Obavljanje lizinga bez dozvole Agencija je ovlaštena provoditi i nadzor nad drugim licima za koja raspolaže podacima: a) da osim drugih djelatnosti ili kao jedinu djelatnost obavljaju poslove lizinga, bez dozvole za obavljanje poslova lizinga izdate od strane Agencije; b) da su korisnici lizinga koji su zaključili ugovor sa pravnim licem registrovanim van teritorije BiH. Član 83b. Mjere nadzora (1) Agencija u postupku nadzora iz člana 83a. ovog Zakona obavlja pregled poslovnih knjiga i druge dokumentacije nadziranih lica. (2) Ako Agencija u postupku nadzora utvrdi da lice postupa na način iz člana 83a. ovog Zakona, tom će licu naložiti Rješenjem da otkloni nezakonitosti i nepravilnosti. U rješe-nju se nalažu mjere koje mogu obuhvatiti i obustavljanje zaključivanja novih ugovora o lizingu i/ili prijenos lizing poslovanja na lizing društvo koje posjeduje dozvolu za obavljanje poslova lizinga izdatu od strane Agencije. Poglavlje V. POVJERLJIVI PODACI Član 83c. Opća odredba Lizing društvo dužno je kao povjerljive čuvati sve podatke, informacije, činjenice i okolnosti za koje je saznalo u poslovanju s korisnikom lizinga, odnosno dobavljačem lizinga. Član 83d. Obaveza čuvanja povjerljivih podataka (1) Vlasnici, članovi organa upravljanja, te radnici lizing društva, odnosno druga lica kojima su vezano za njihov rad u lizing društvu ili uz pružanje usluga za lizing društvo na bilo koji način dostupni podaci iz člana 83c. ovog Zakona ne smiju te podatke saopćavati trećim licima, iskoristiti ih protiv interesa lizing društva i njegovih klijenata ili omogućiti da ih koriste treća lica. (2) Obaveza čuvanja povjerljivih podataka ne vrijedi u sljedećim slučajevima: a) ako korisnik lizinga, odnosno dobavljač lizinga u pisanoj formi pristane da se pojedini povjerljivi podaci saopće; b) ako nadležni sud ili drugo nadležno tijelo u pisanoj formi zahtijeva, odnosno naloži dostavljanje tih podataka radi utvrđivanja činjenica u krivičnom ili prekršajnom postupku ili za potrebe utvrđivanja činjenica nužnih za pokretanje takvih postupaka; c) u slučajevima određenim propisima koji uređuju sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma; d) ako su ti podaci potrebni u svrhu razjašnjavanja međusobnih pravnih odnosa između lizing društva i korisnika lizinga, odnosno dobavljača lizinga, odnosno drugih nosilaca prava iz ugovora o lizingu te između korisnika lizinga i trećih lica u sudskim postupcima, arbitražnim postupcima i postupcima mirenja; e) ako nadležni sud u pisanoj formi zahtijeva, odnosno naloži dostavljanje tih podataka za potrebe ostavinskog, stečajnog postupka i drugog sudskog postupka; f) ako nadležni sud ili drugo nadležno tijelo u pisanoj formi zahtijeva, odnosno naloži dostavljanje tih podataka radi izvršenja nad imovinom korisnika lizinga, odnosno drugog nosioca prava iz ugovora o lizingu ili nad imovinom trećih lica; g) ako nadležno tijelo koje obavlja poslove nadzora nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, te premještanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, ili nadzor parkiranja vozila na mjestima na kojima je parkiranje vremenski ograničeno, kao i pravno lice koje obavlja komunalne poslove, u pisanoj formi zahtijeva predočenje tih podataka u svrhu izvršenja svojih ovlaštenja; h) ako se ti podaci dostavljaju Agenciji za potrebe nadzora koji u okviru svojih nadležnosti provodi Agencija, odnosno drugo nadzorno tijelo; i) ako se ti podaci dostavljaju poreznim organima, za potrebe postupaka koje oni provode u okviru svojih nadležnosti; j) ako se ti podaci saopćavaju pravnom licu koje se registrovano bavi prikupljanjem i pružanjem podataka o obavezama iz poslova lizinga; k) ako je to propisano posebnim zakonom. (3) Obaveza čuvanja povjerljivih podataka postoji za lica iz stava (1) ovog člana i nakon prestanka rada u lizing društvu, odnosno nakon prestanka svojstva vlasnika lizing društva ili člana organa upravljanja lizing društva, kao i nakon prestanka ugovornog odnosa o obavljanju poslova za lizing društvo. (4) Nadzorno tijelo, odnosno druga tijela i sudovi smiju podatke koje su prikupili na osnovu stava (2) ovog člana upotrijebiti isključivo u svrhu zbog koje su prikupljeni. Član 83e. Prikupljanje, vođenje i upotreba povjerljivih podataka Lizing društva prikupljaju, obrađuju, čuvaju, dostavljaju i upotrebljavaju povjerljive podatke iz člana 83c. ovog Zakona, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu ličnih podataka i ostalim propisima o zaštiti podataka.". Član 19. U članu 85. iza stava (3) dodaju se novi st. (4), (5), (6) i (7) koji glase: ''(4) Prije donošenja odluke o likvidaciji lizing društva, uprava i nadzorni odbor lizing društva dužni su obaviti prethodne konsultacije sa Agencijom. (5) Likvidatori su dužni obavijestiti Agenciju o odluci o likvidaciji lizing društva u roku od tri dana od dana njenog donošenja. (6) Likvidatori lizing društva dužni su okončati poslove koji su u toku, naplatiti potraživanja, unovčiti imovinu lizing društva i podmiriti obaveze prema povjeriocima te eventualni ostatak imovine podijeliti vlasnicima lizing društva. (7) Izuzetno, u mjeri u kojoj to zahtijeva provođenje likvidacije, likvidatori mogu ugovoriti nove poslove.". Član 20. U članu 91. naziv "Prekršaji lizing društva" mijenja se i glasi: "Teži prekršaji lizing društva". U stavu 1. iznos: "1.000,00 do 15.000,00" zamjenjuje se iznosom "5.000,00 do 20.000,00" Iza tačke c) dodaju se nove tač. d) i e) koje glase: "d) ne postupi u skladu sa članom 15a. ovog Zakona e) prilikom imenovanja člana uprave ne pribavi saglasnost Agencije u skladu sa članom 30. stav (3) ovog Zakona.". Dosadašnje tač. d) i e) postaju tač. f) i g). Iza dosadašnje tačke e) koja postaje tačka g) dodaju se nove tač. h) i i) koje glase: "h) ne postupa u skladu sa članom 60. ovog Zakona; i) teže krši pravila o upravljanju rizicima iz člana 62. ovog Zakona;". Dosadašnje tač. f), g), h) i i). postaju tač. j), k), l) i m). St. (2) i (3) se brišu. Član 21. Iza člana 91. dodaje se novi član 91a. koji glasi: "Član 91a. Lakši prekršaji lizing društva Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 7.000,00 KM kaznit će se za prekršaj lizing društvo ako: a) prilikom izbora članova nadzornog odbora postupi suprotno odredbama čl. 24. i 25. ovog Zakona; b) član uprave nije u radnom odnosu u skladu sa odredbom člana 29. stav (5) ovog Zakona; c) ne učini dostupnim informacije iz člana 33. ovog Zakona; d) ugovor o lizingu nije sastavljen u skladu s odredbama čl. 36. do 38. ovog Zakona; e) ne obavijesti dobavljača predmeta lizinga u skladu s odredbama člana 40. ovog Zakona; f) ne postupa u skladu sa članom 60a. ovog Zakona; g) ne postupa u skladu sa članom 60b. ovog Zakona; h) ne izvijesti Agenciju u skladu s odredbama člana 68. ovog Zakona; i) ne dostavi informacije Agenciji u skladu s odredbama člana 75. ovog Zakona j) ne postupi u skladu sa članom 85. stav (4) ovog Zakona.". Član 22. U članu 92. stav 1) riječi: "1.000,00 do 15.000,00" zamjenjuju se riječima: "2.000,00 do 7.000,00". Stav (2) se briše. Član 23. Iza člana 92. dodaju se novi čl. 92a. i 92b. koji glase: "Član 92a. Prekršaji odgovornih lica u lizing društvu i banci (1) Odgovorno lice u lizing društvu kaznit će se za prekršaje: a) iz člana 91. ovog Zakona, novčanom kaznom u iznosu od 1.500 do 5.000,00 KM b) iz člana 91a. ovog Zakona, novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000,00 KM. (2) Odgovorno lice u banci kaznit će se za prekršaje iz člana 92. ovog Zakona novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000,00 KM. Član 92b. Korisnici lizinga (fizičko ili pravno lice) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 KM kaznit će se fizičko lice - korisnik lizinga koje je zaključio ugovor o lizingu sa pravnim licem registrovanim van teritorije BiH. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 7.000,00 KM kaznit će se pravno lice - korisnik lizinga koje je zaključilo ugovor o lizingu sa pravnim licem registrovanim van teritorije BiH. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 KM kaznit će se odgovorno lice u pravnom licu - korisniku lizinga za prekršaj iz stava (2) ovog člana." Član 24. U članu 93. stav (1) riječi: "500,00 do 1.500,00" zamjenjuju se riječima: "1.500,00 do 5.000,00". U stavu (2) riječi: "koje je bilo u mandatu" brišu se, a riječi: "300,00 do 1.000,00" zamjenjuju se riječima: "1.000,00 do 3.000,00". Član 25. Iza člana 93. dodaje se novi član 93a. koji glasi: "Član 93a. Prekršaji članova Uprave lizing društva i nadzornog odbora (1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 KM kaznit će se izvršni direktori - članovi Uprave lizing društva, ako ne vode poslove lizing društva iz svoje nadležnosti, u skladu sa članom 31. ovog Zakona. (2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 KM kaznit će se članovi Nadzornog odbora ako ne postupe u skladu sa članom 27. ovog Zakona.''.
Zakon o finansijskom poslovanju FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/16 22.06.2016 finansijsko poslovanje Godina XXIII - Broj 48 Srijeda, 22. 6. 2016. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1221 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O FINANCIJSKOM POSLOVANJU Proglašava se Zakon o financijskom poslovanju, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 18.05.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 02.06.2016. godine. Broj 01-02-340-02/16 15. lipnja 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O FINANCIJSKOM POSLOVANJU POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet Zakona) Ovim se zakonom uređuju pitanja vezana uz osnovna pravila financijskog poslovanja, obveze uprave i nadzornog odbora u vođenju poslova poduzetnika, kao i poduzimanje mjera na osiguranju likvidnosti, rizik u financijskom poslovanju, rokovi izvršenja novčanih obveza poduzetnika i subjekata javnog prava, pravne posljedice kašnjenja u izvršavanju novčanih obveza, ništavnost pojedinih odredbi ugovora o poslovnim transakcijama, kao i obveze poduzetnika kod nastanka nelikvidnosti, te nadzor poduzetnika i subjekata javnog prava. Članak 2. (Pojmovi) U smislu odredbi ovoga zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja: a) "poduzetnik" je pravna osoba koja samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vrši usluge na tržištu radi stjecanja dobiti sukladno propisu o gospodarskim društvima (u daljnjem tekstu: društvo) i fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost sukladno propisu o obrtu i srodnim djelatnostima; b) "subjekti javnog prava" su ugovorni organi i sektorski ugovorni organi uređeni sukladno propisu o javnim nabavama, osim gospodarskih društava koja odgovaraju definiciji poduzetnika; c) "financijsko poslovanje" čini pribavljanje financijskih sredstava, upravljanje financijskim sredstvima, te raspoređivanje sredstava financiranja radi osiguravanja uvjeta za obavljanje gospodarske djelatnosti; d) "poslovna transakcija" predstavlja prijenos sredstava između poduzetnika ili između poduzetnika i subjekata javnog prava u svrhu izmirenja novčanih obveza koje su nastale po osnovi nabave roba ili pružanja usluga za novčanu naknadu; e) "pravila poslovno-financijske struke" su pravila financijskog poslovanja uređena posebnim zakonima, te druga iskustvena pravila financijskog poslovanja; f) "novčana obveza" je dospjeli iznos glavnice koji je trebao biti plaćen u okviru ugovornog ili zakonskog roka plaćanja, uključujući poreze i druga obvezna davanja navedena u računu ili drugom odgovarajućem zahtjevu za isplatu; g) "likvidnost" je sposobnost pravodobnog izvršavanja dospjelih novčanih obveza; h) "adekvatnost kapitala" je odnos između dugoročnih izvora financiranja i opsega i vrste poslova koju društvo obavlja, te rizika kojima je izloženo u poslovanju; i) "izvršna isprava" je odluka, presuda ili zahtjev za plaćanje koje izdaje sud ili drugi mjerodavni organ, bilo za neposredno plaćanje ili plaćanje u obrocima, a koji vjerovniku omogućuju da naplati svoje potraživanje prema dužniku putem prinudnog izvršenja; j) "financijsko restrukturiranje" je postupak koji se provodi na temelju prihvaćenog plana financijskog restrukturiranja radi postizanja stanja likvidnosti i solventnosti; Broj 48 - Stranica 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 22. 6. 2016. k) "kašnjenje s plaćanjem" znači plaćanje koje nije izvršeno u roku predviđenom ugovorom ili zakonom; l) "kamata za kašnjenje s plaćanjem" je kamata koja je jednaka visini kamatne stope propisane sukladno propisu o visini stope zatezne kamate. POGLAVLJE II. OSNOVNA PRAVILA FINANCIJSKOG POSLOVANJA Članak 3. (Primjena odredbi o financijskom poslovanju) (1) Odredbe ovoga zakona odnose se na pravne osobe iz članka 2. točka a) ovoga zakona, a na odgovarajući način i na fizičke osobe koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost. (2) Odredbe ovoga zakona ne odnose se na financijske institucije, banke, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za upravljanje mirovinskim fondovima, društva za osiguranje i reosiguranje, leasing društva i mikrokreditne organizacije. Članak 4. (Osnovne obveze uprave) (1) U smislu odredbi ovoga zakona uprava je dužna u vođenju poslova društva poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osigurala njegova likvidnost. (2) Uprava je dužna upravljati imovinom i obvezama društva tako da je ono sposobno izvršavati sve svoje dospjele obveze. (3) Uprava je dužna osigurati sustavno praćenje, procjenu i strategiju održavanja, odnosno dostizanja adekvatne razine kapitala u odnosu na vrstu, opseg i složenost poslovne djelatnosti koju društvo obavlja i rizike kojima je izloženo ili bi moglo biti izloženo u obavljanju te poslovne djelatnosti. Članak 5. (Osnovne obveze članova nadzornog odbora) U smislu odredbi ovoga zakona nadzorni odbor je dužan nadzirati stanje likvidnosti, kao i poduzimati adekvatne mjere radi otklanjanja nelikvidnosti društva. Članak 6. (Rizik i upravljanje rizikom) (1) Pod pojmom rizik podrazumijevaju se svi rizici kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u poslovanju, a naročito kreditni rizik, tržišni rizik, operativni rizik i rizik likvidnosti. (2) Kreditni rizik je rizik gubitka uloženih novčanih sredstava zbog zakašnjenja dužnika društva. (3) Tržišni rizik je rizik od gubitaka zbog promjene cijena roba, valuta i financijskih instrumenata ili promjena kamatnih stopa. (4) Operativni rizik je rizik od gubitka zbog pogrešaka, prekida ili šteta uzrokovanih neadekvatnim internim procesima, osobama, sustavima ili vanjskim događajima, uključujući rizik izmjena pravnih propisa. (5) Rizik likvidnosti je rizik gubitka koji može nastati zbog nemogućnosti izvršenja dospjelih obveza. (6) S obzirom na opseg i vrstu poslova koju društvo obavlja, uprava je dužna osigurati da društvo provodi redovite mjere upravljanja rizikom i glede toga da postupa sukladno pravilima poslovno-financijske struke. (7) Upravljanje rizikom obuhvaća identificiranje, mjerenje ili procjenu, te praćenje rizika, uključujući izvješćivanje o rizicima kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo tijekom svoga poslovanja. Članak 7. (Upravljanje rizikom likvidnosti) Mjere koje je uprava dužna poduzeti za razvitak i provođenje politike redovitog upravljanja rizikom likvidnosti su: a) redovito praćenje i upravljanje likvidnošću, b) planiranje poznatih i potencijalnih novčanih odljeva i priljeva s obzirom na redovit tijek poslovanja, c) određivanje odgovarajućih mjera za sprječavanje ili otklanjanje uzroka nelikvidnosti i identificiranje drugih mogućnosti. Članak 8. (Praćenje i osiguranje adekvatnosti kapitala) (1) Uprava je dužna poduzeti sve potrebne mjere da društvo raspolaže s dovoljno dugoročnih izvora financiranja s obzirom na opseg i vrstu poslovne djelatnosti. (2) Uprava je dužna redovito pratiti da društvo ostvaruje adekvatnost kapitala. (3) Smatra se da je kod društva nastala neadekvatnost kapitala ako mu je na dan sastavljanja financijskih izvješća gubitak iz tekuće godine zajedno s prenesenim gubitcima dostigao polovinu visine njegovog temeljnog kapitala. Članak 9. (Dužnosti uprave i nadzornog odbora u slučaju neadekvatnosti kapitala) (1) U slučaju kad je kapital društva postao neadekvatan, uprava je dužna: a) u roku osam dana analizirati uzroke nastanka neadekvatnosti kapitala i predložiti mjere potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala, te ih dostaviti nadzornom odboru koji je dužan o tome dati mišljenje u roku osam dana od dana prijema; b) početi provoditi mjere iz točke a) ovoga stavka koje su u njezinoj mjerodavnosti (pronalaženje adekvatnih izvora financiranja) i za koje je dobila suglasnost; c) odmah sazvati skupštinu i predložiti provedbu mjera koje su potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala koje su u njenoj mjerodavnosti (npr. smanjenje temeljnog kapitala subjekta radi pokrivanja nepokrivenih gubitaka uz istodobno povećanje temeljnog kapitala). (2) Mjere iz stavka (1) ovoga članka uprava je dužna provesti u roku 90 dana. Članak 10. (Izvršenje novčanih obveza) (1) Odredbe čl. od 10. do 16. ovoga zakona odnose se na poslovne transakcije između poduzetnika i između poduzetnika i subjekata javnog prava, kao i na komercijalne transakcije između glavnih izvođača i njihovih dobavljača i kooperanata nastale po osnovi projektiranja i izvođenja javnih radova, kao i izvođenje građevinskih radova. (2) Odredbe ovoga zakona ne odnose se na promet ostvaren s potrošačima u maloprodaji, kao i na obveze koje su predmet stečajnog postupka, uključujući i obveze po osnovi restrukturiranja duga radi povećanja profitabilnosti i troškovne učinkovitosti subjekata. Članak 11. (Rokovi izvršenja novčanih obveza u poslovnim transakcijama između poduzetnika) (1) Ugovorom između poduzetnika može se ugovoriti rok izvršenja novčane obveze do 60 dana. (2) Iznimno od stavka (1) ovoga članka može se ugovoriti u pisanom obliku i dulji rok izvršenja novčane obveze, a koji ni u kojem slučaju ne može biti dulji od 360 dana, pod uvjetom da je dužnik novčane obveze izdao vjerovniku sredstvo osiguranja koje ima snagu izvršne isprave. Srijeda, 22. 6. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 3 (3) Sredstva osiguranja koja imaju snagu izvršne isprave iz stavka (2) ovoga članka su bankarsko jamstvo koje sadrži klauzule "neopoziva", "bezuvjetna", "naplativa na prvi poziv bez prigovora", kao i avalirane mjenice kod banke. (4) Ako ugovorom između poduzetnika nije ugovoren rok za izvršenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez poziva vjerovnika na izvršenje, izvršiti novčanu obvezu u roku 30 dana. (5) Rok za izvršenje novčane obveze počinje teći od: a) dana kad je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu ili b) dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu: 1) ako nije moguće sa sigurnošću utvrditi dan prijema računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu ili 2) ako je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije nego je vjerovnik ispunio svoju obvezu ili c) dana isteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovorom ili zakonom predviđen određeni rok za takav pregled, a dužnik je primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije isteka toga roka. (6) Rok za pregled predmeta obveze iz stavka (5) točka c) ovoga članka ne može biti dulji od 30 dana od dana prijema predmeta obveze. (7) Iznimno, ako je to opravdano posebnim okolnostima, kao što je to npr. posebna priroda predmeta obveze, ako ne postoje okolnosti iz članka 15. stavka (4) ovoga zakona, ugovorne strane mogu ugovoriti u pisanom obliku i dulji rok od roka iz stavka (6) ovoga članka. Članak 12. (Rokovi izvršenja novčanih obveza u ugovorima između poduzetnika i subjekata javnog prava) (1) Ugovorom između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojem je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze može se ugovoriti rok izvršenja novčane obveze do 60 dana. (2) Iznimno od stavka (1) ovoga članka, može se ugovoriti i dulji rok izvršenja novčane obveze, ali ne dulji od 90 dana. (3) Ako ugovorom iz stavka (1) ovoga članka nije ugovoren rok za izvršenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez poziva vjerovnika na izvršenje, izvršiti novčanu obvezu u roku 30 dana. (4) Rok za izvršenje novčane obveze iz st. (1), (2) i (3) ovoga članka počinje teći od dana određenog člankom 11. stavak (5) ovoga zakona. (5) U ugovorima iz stavka (1) ovoga članka na rok za pregled predmeta obveze primjenjuju se odredbe članka 11. st. (6) i (7) ovoga zakona. (6) Rok za pregled predmeta obveze iz stavka (5) ovoga članka mora biti naveden u natječajnoj dokumentaciji. (7) Na ugovore između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze primjenjuju se odredbe članka 11. ovoga zakona. Članak 13. (Posljedice dužnikovog kašnjenja u izvršavanju novčanih obveza) (1) Ako dužnik zakasni s izvršenjem novčane obveze, tada duguje vjerovniku, pored glavnice, bez bilo kakve daljnje opomene i kamate za kašnjenje s plaćanjem, pod uvjetom da je vjerovnik ispunio svoje ugovorne i zakonske obveze. (2) Stopa zakonskih kamata na kašnjenje s plaćanjem u poslovnim transakcijama između poduzetnika, kao i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, jednaka je visini stope zatezne kamate propisane zakonom. (3) U poslovnim transakcijama između poduzetnika moguće je ugovoriti drukčiju stopu kamata za kašnjenje s plaćanjem, ali ne veću od stope zakonskih kamata za kašnjenje s plaćanjem iz stavka (2) ovoga članka, a koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora. Ako su kamate ugovorene, ali nije određena njihova stopa, obračunavaju se zakonske kamate za kašnjenje s plaćanjem. Članak 14. (Posebna naknada za troškove koji su prouzročeni vjerovniku zbog dužnikovog kašnjenja u izvršavanju novčane obveze u poslovnim transakcijama) (1) U poslovnim transakcijama između poduzetnika, kao i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, ako dužnik zakasni s izvršenjem novčane obveze, vjerovnik ima pravo, bez ikakve daljnje opomene, na posebnu naknadu u iznosu 100,00 KM. (2) Vjerovnik ima pravo na posebnu naknadu iz stavka (1) ovoga članka bez obzira na to je li pretrpio štetu zbog dužnikovog kašnjenja. (3) Odredbe st. (1) i (2) ovoga članka ni na koji način ne umanjuju, ne ograničavaju niti isključuju pravo vjerovnika na naknadu štete, troškove postupka prinudne naplate i ostala prava koja mu pripadaju zbog dužnikovog kašnjenja. Članak 15. (Ništavnost pojedinih odredbi ugovora) (1) Ništavna je odredba ugovora iz članka 11. stavak (1) ovoga zakona kojom se isključuje, ograničava ili uvjetuje pravo vjerovnika na kamate za kašnjenje s plaćanjem ili pravo vjerovnika na posebnu naknadu iz članka 14. stavka (1) ovoga zakona. (2) Ništavna je odredba ugovora iz članka 11. stavak (1) ovoga zakona kojom se određuje datum prijema računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatu. (3) Ništavna je odredba ugovora između poduzetnika, kao i ugovora između poduzetnika i subjekta javnog prava u kojem je poduzetnik dužnik novčane obveze iz odredbe članka 11. st. (2) i (3) ovoga zakona, kojom je ugovoren rok izvršenja novčane obveze dulji od 360 dana i odredba ugovora između poduzetnika i subjekta javnog prava u kojem je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren rok izvršenja novčane obveze dulji od 90 dana. (4) Ništavna je odredba ugovora između poduzetnika, kao i ugovora između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren: a) rok izvršenja novčane obveze dulji od 60 dana, b) rok za pregled predmeta obveze dulji od 30 dana, ako na temelju okolnosti slučaja, a posebice trgovačkih običaja i prirode predmeta obveze, proizlazi da je takvom ugovornom odredbom, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna nejednakopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčane obveze. (5) Ništavna je odredba ugovora između poduzetnika i subjekta javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, kojom je ugovoren: a) rok izvršenja novčane obveze dulji od 60 dana, b) rok za pregled predmeta obveze dulji od 30 dana, Broj 48 - Stranica 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 22. 6. 2016. ako na temelju okolnosti slučaja, a posebice trgovačkih običaja i prirode predmeta obveze, proizlazi da je takvom ugovornom odredbom, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzročena očigledna nejednakopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčane obveze. (6) Prilikom ocjene jesu li odredbe ugovora iz st. (4) i (5) ovoga članka ništavne, uzet će se, između ostalog, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od rokova izvršenja novčanih obveza propisanih ovim zakonom. (7) Utvrđenje ništavnosti ugovornih odredbi iz st. od (1) do (6) ovoga članka i ugovornih odredbi o visini stope kamata za kašnjenje s plaćanjem sadržanih u standardiziranim ugovorima, zabrana uporabe takvih ugovornih odredbi u standardiziranim ugovorima, te zabrana uporabe drugih ugovornih odredbi u standardiziranim ugovorima kojima se suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje očigledno nejednakopravni položaj u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika novčanih obveza, kolektivni je interes vjerovnika novčanih obveza, radi čije zaštite ovlaštena osoba može podnijeti tužbu za zaštitu kolektivnih interesa i prava sukladno odredbama zakona kojim se uređuju pravila parničnog postupka. (8) Ovlaštena osoba iz stavka (7) ovoga članka je komorska i/ili interesna (strukovna) udruga poduzetnika, te svaka pravna osoba osnovana sukladno zakonu, koja se u sklopu svoje registrirane ili propisane djelatnosti bavi zaštitom kolektivnih interesa vjerovnika novčanih obveza zajamčenih odredbom stavka (7) ovoga članka. Članak 16. (Obročna otplata) Ako se u poslovnim transakcijama između poduzetnika, kao i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je poduzetnik dužnik novčane obveze i između poduzetnika i subjekata javnog prava u kojima je subjekt javnog prava dužnik novčane obveze, ugovori obročna otplata, odredbe o pravnim posljedicama iz čl. 13. i 14. ovoga zakona primjenjuju se na svaki obrok zasebice. POGLAVLJE III. OBVEZE PODUZETNIKA KOD NASTANKA NELIKVIDNOSTI Članak 17. (Nelikvidnost poduzetnika) (1) Nelikvidnost, u smislu odredbi ovoga zakona, nastaje kad poduzetnik ne može u određenom razdoblju izvršavati novčane obveze koje dospijevaju u tom razdoblju. (2) Smatra se da je poduzetnik nelikvidan: a) ako kasni više od 60 dana u izvršenju jedne ili više kratkoročnih novčanih obveza, čiji iznos prelazi 20% iznosa njegovih kratkoročnih obveza objavljenih u godišnjem financijskom izvješću za proteklu financijsku godinu ili b) ako kasni više od 30 dana sa isplatom plaće u visini ugovorene plaće, te plaćanjem pripadajućih poreza i doprinosa koje je dužan obračunati i uplatiti zajedno s plaćom. Članak 18. (Postupanje poduzetnika u uvjetima nelikvidnosti) (1) Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovito poslovanje. (2) Smatra se da su za redovito poslovanje nužna plaćanja za: a) nabavu roba i usluga potrebnih za redovito poslovanje, b) operativne troškove poslovanja (električna energija, voda i dr.), c) plaće radnika, d) porez na dodatnu vrijednost, trošarine, doprinose za socijalno osiguranje i druge poreze koje dužnik mora obračunati i platiti sukladno propisima, e) troškove postupaka pred javnopravnim tijelima, f) troškove izrade dokumentacije potrebne za pokretanje i provođenje postupka financijske konsolidacije i programa restrukturiranja. (3) Poduzetnik u stanju nelikvidnosti ne smije poduzimati radnje koje bi za posljedicu imale oštećenje ili dovođenje vjerovnika u nejednakopravan položaj. (4) Radnjama iz stavka (3) ovoga članka naročito se smatraju: preusmjeravanje novčanih i financijskih tijekova na druge osobe, davanje zajma, isplaćivanje predujma dobiti ili dobiti, isplaćivanje dividende, obavljanje prijenosa prava na treće osobe, naročito na povezana društva, nabava putničkih automobila i rezervnih dijelova za takva prijevozna sredstva, izdatci za poslovne zabave i smještaj i izdatci obveznika za reprezentaciju. (5) Poduzetnik je obvezan najkasnije u roku 60 dana od nastanka nelikvidnosti poduzeti mjere financijskog restrukturiranja radi ponovne uspostave stanja likvidnosti. (6) Osim redovitih poslova iz stavka (2) ovoga članka poduzetnik može poduzimati i druge mjere na temelju kojih se sukladno pravilima financijske struke omogućuje da poduzetnik postane likvidan. (7) Ukoliko se vrši obračunsko plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje unutarnji platni promet, obveze izmirene na taj način evidentiraju se putem redovitih računa kod ovlaštenih organizacija unutarnjeg platnog prometa, najmanje jednom u mjesecu, odnosno do kraja tog mjeseca u kojem su izvršena obračunska plaćanja. POGLAVLJE IV. NADZOR PODUZETNIKA I SUBJEKATA JAVNOG PRAVA Članak 19. (Financijski nadzor i vršitelji nadzora) (1) U smislu odredbi ovoga zakona financijskim nadzorom smatra se inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ovoga zakona kod subjekata iz članka 2. toč. a) i b) ovoga zakona (u daljnjem tekstu: subjekti nadzora). (2) Inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ovoga zakona koje se odnose na ugovore između poduzetnika vrši Federalno ministarstvo financija - Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine, a inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ovoga zakona koje se odnose na ugovore između subjekata javnog prava i poduzetnika vrši Federalno ministarstvo financija putem proračunske inspekcije (u daljnjem tekstu: nadzorno tijelo). (3) Ovlaštene osobe za vršenje nadzora iz stavka (2) ovoga članka su inspektori nadzornog tijela. (4) Financijski nadzor obuhvaća uvid u financijsku, računovodstvenu i ostalu poslovnu dokumentaciju sukladno predmetu financijskog nadzora subjekata iz stavka (1) ovoga članka. (5) Financijski nadzor nad poslovanjem subjekata iz stavka (1) ovoga članka vrši se neposrednim nadzorom, odnosno analizom njihove financijsko-računovodstvene dokumentacije. (6) Odgovorna osoba u subjektima nadzora iz stavka (1) ovoga članka ili od nje ovlaštena osoba dužna je sudjelovati u postupku nadzora i na zahtjev ovlaštene osobe nadzornog tijela dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju. (7) Odgovorna osoba u subjektima nadzora iz stavka (1) ovoga članka dužna je omogućiti nesmetano vršenje nadzora uz osiguranje odgovarajućih uvjeta rada. Srijeda, 22. 6. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 48 - Stranica 5 Članak 20. (Postupak nadzora) (1) Postupak nadzora nad subjektima iz članka 2. toč. a) i b) ovoga zakona započinje uručenjem naloga odgovornoj osobi ili od nje ovlaštenoj osobi subjekta nadzora. (2) Nalog iz stavka (1) ovoga članka sadrži: a) naziv tijela koje ga je izdalo, broj i datum akta, b) ime i prezime, odnosno naziv subjekta nadzora iz stavka (1) ovoga članka, c) predmet nadzora, d) razdoblje koje će biti obuhvaćeno nadzorom, e) datum početka nadzora, f) ime i prezime ovlaštenih službenika za provedbu nadzora, g) potpis ovlaštene osobe. (3) Protiv naloga iz stavka (2) ovoga članka prigovor nije dopušten. (4) Iznimno od stavka (1) ovoga članka, postupak nadzora može započeti i bez uručenja naloga ako: a) odgovorna osoba iz stavka (1) ovoga članka očito izbjegava uručenje naloga, b) postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili će njegovo izvođenje biti otežano. Članak 21. (Zapisnik o izvršenom nadzoru) (1) U roku osam radnih dana po izvršenom nadzoru inspektor će sačiniti zapisnik koji sadrži: naziv tijela koje ga je sačinilo, broj i datum akta, ime i prezime, odnosno naziv subjekta nadzora, pravnu i činjeničnu osnovu, mjesto provedbe i vrijeme trajanja nadzora, imena ovlaštenih osoba koje su obavile nadzor, razdoblje obuhvaćeno nadzorom, opis radnji, činjenica i dokaza provedenih u postupku po kojima su utvrđene nepravilnosti. (2) Na zapisnik o izvršenom nadzoru odgovorna osoba subjekta nadzora ima pravo podnijeti prigovor u roku pet dana, računajući od dana prijema zapisnika. (3) O prigovoru na zapisnik odlučuje rješenjem inspektor ili druga ovlaštena osoba nadzornog tijela. (4) Na temelju zapisnika ukoliko postoje elementi prekršaja, izdaje se prekršajni nalog. Članak 22. (Mjere nadzora) (1) U vršenju nadzora nad provedbom odredbi iz članka 18. ovoga zakona nadzorno tijelo iz članka 19. stavak (2) ovoga zakona podnosi mjerodavnom sudu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje predviđene ovim zakonom. (2) Nadzorno tijelo podnosi mjerodavnom prekršajnom sudu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i po prijemu pravomoćnog rješenja o izvršenju koje se odnosi na neizvršene novčane obveze između poduzetnika. (3) Sudski postupak izvršenja neizmirenih novčanih obveza definiranih ovim zakonom vrši se uz primjenu načela žurnosti postupanja. (4) Prijedlog o izvršenju koji vjerovnik podnosi sudu sačinjava se sukladno zakonu kojim se uređuje ovršni postupak. (5) Vjerovnik u prijedlogu za izvršenje ima pravo zahtijevati naknadu za kašnjenje u izvršavanju novčane obveze u iznosu propisanom člankom 14. ovoga zakona. Članak 23. (Zastara) Na pokretanje i vođenje prekršajnog postupka za prekršaj utvrđen ovim zakonom primjenjuju se odredbe o zastari propisane zakonom kojim se uređuju prekršaji. POGLAVLJE V. KAZNENE ODREDBE Članak 24. (Prekršaji poduzetnika) (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj poduzetnik koji: a) ne izvrši novčanu obvezu u roku ugovorenom sukladno odredbama članka 11. ovoga zakona, odnosno u zakonskom roku izvršenja novčane obveze sukladno odredbama ovoga zakona, b) postupa suprotno odredbama članka 18. st. (3) i (4) ovoga zakona, odnosno ako u stanju nelikvidnosti obavlja bilo kakva druga plaćanja osim onih nužnih za redovito poslovanje, c) ne postupi sukladno članku 18. st. (5) i (7) ovoga zakona. (2) Za prekršaj iz stavka (1) ovoga članka bit će kažnjena odgovorna osoba poduzetnika novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM. (3) Novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjena za prekršaj odgovorna osoba subjekta nadzora iz članka 19. stavak (1) ovoga zakona ako: a) odbije sudjelovati u postupku financijskog nadzora ili odbije postupiti po zahtjevu inspektora kojim se traži na uvid dokumentacija, sukladno članku 19. stavak (6) ovoga zakona, b) onemogući nesmetano vršenje financijskog nadzora ili ne osigura potrebne uvjete za vršenje financijskog nadzora sukladno članku 19. stavak (7) ovoga zakona. (4) Novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM bit će kažnjene za prekršaj odgovorne osobe uprave i nadzornog odbora subjekta nadzora ako ne postupaju sukladno odredbama članka 9. ovoga zakona. Članak 25. (Prekršaji subjekta javnog prava) (1) Novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM bit će kažnjen za prekršaj subjekt javnog prava iz članka 2. točka b) ovoga zakona koji ne izvrši novčanu obvezu u roku ugovorenom sukladno odredbama članka 12. ovoga zakona, odnosno u zakonskom roku izvršenja novčane obveze sukladno odredbama ovoga zakona. (2) Za prekršaj iz stavka (1) ovoga članka bit će kažnjena odgovorna osoba subjekta javnog prava novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM. POGLAVLJE VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 26. (Primjena odredbi ovoga zakona na zaključene ugovore u poslovnim transakcijama) (1) Odredbe ovoga zakona primjenjuju se na ugovore u poslovnim transakcijama koji su zaključeni nakon početka primjene ovoga zakona. (2) Odredbe ovoga zakona primjenjuju se i na poslovne transakcije čija realizacija nije počela prije početka primjene ovoga zakona, a ugovori su zaključeni prije stupanja na snagu ovoga zakona. (3) Poslovna transakcija nije započeta ukoliko nije izvršena isporuka dobara, odnosno nije pružena usluga. Članak 27. (Primjena odredbi drugih propisa) Ako nije drukčije određeno ovim zakonom, na obvezne odnose iz ovoga zakona primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuju obvezni odnosi. Broj 48 - Stranica 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 22. 6. 2016. Članak 28. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH", a počet će se primjenjivati nakon isteka šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu. Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r.
Zakon o izmjenama Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa Federacija BiH Službene novine FBiH 30/16 20.04.2016 SN FBiH 39/18, SN FBiH 34/18, SN FBiH 38/17, SN FBiH 6/17, SN FBiH 104/16, SN FBiH 98/15, SN FBiH 91/15, SN FBiH 86/15, SN FBiH 109/12, SN FBiH 42/09, SN FBiH 81/08, SN FBiH 64/08, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 zakon,doprinosi,uplata doprinosa,izmjena Broj 30 - Stranica 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 20. 4. 2016. Članak 4. Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНАМА ЗАКОНА О ЈЕДИНСТВЕНОМ СИСТЕМУ РЕГИСТРАЦИЈЕ, КОНТРОЛЕ И НАПЛАТЕ ДОПРИНОСА Проглашава се Закон о измјенама Закона о Јединственом систему регистрације, контроле и наплате доприноса, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 23.02.2016. године и на сједници Дома народа од 31.03.2016. године. Број 01-02-224-02/16 14. априла 2016. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р. ЗАКОН О ИЗМЈЕНАМА ЗАКОНА О ЈЕДИНСТВЕНОМ СИСТЕМУ РЕГИСТРАЦИЈЕ, КОНТРОЛЕ И НАПЛАТЕ ДОПРИНОСА Члан 1. У Закону о Јединственом систему регистрације, контроле и наплате доприноса ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 42/09, 109/12 и 86/15), у члану 3. тачка 15. мијења се и гласи: "15. Мјесечном пријавом података о доприносима сматрају се обрасци: МИП-1023 Мјесечни извјештај о испла- ћеним платама, оствареним користима и другим опорезивим приходима запосленика од несамосталне дјелатности, плаћеним доприносима и аконтацији пореза на доходак; ПМИП-1024 Појединачни мјесечни извјештај о исплаћеним платама, обрачунатим и уплаћеним доприносима и порезу на доходак од несамосталне дјелатности (који чине саставни дио Правилника о примјени Закона о порезу на доходак); ЈС3300 Електронски образац за доприносе које ванбуџетски фондови плаћају у име својих осигураника; ЈС3310 Пријава уплате доприноса за добровољно пензијско осигурање и здравствено осигурање личним средствима (који чине саставни дио Правилника о подношењу пријава за упис и промјене уписа у Јединствени систем регистрације, контроле и наплате доприноса); 2002 Спецификација уз уплату доприноса предузетника и 2002-А Спецификација уз уплату доприноса предузетника са пребивалиштем у Републици Српској и Брчко Дистрикту БиХ који самосталну дјелатност обављају на територији Федерације БиХ (које чине саставни дио Правилника о начину обрачунавања и уплате доприноса);". Члан 2. Члан 14. мијења се и гласи: "Члан 14. Обвезник уплате доприноса подноси Пореској управи пријаву за упис у Јединствени систем за сваког новог запосленика најкасније дан прије отпочињања рада осигураника. Промјена у осигурању запосленика подноси се са даном настанка промјене, а одјава осигурања за запосленика најкасније са даном престанка рада осигураника. Обвезник уплате доприноса Пореској управи подноси пријаву из чл. 12. и 13. овог закона, осим пријава за упис из става 1. овог члана, у року од седам дана од дана настанка промјене.". Члан 3. Члан 18. мијења се и гласи: "Члан 18. Пореска управа ће сваком осигуранику путем интер- нета омогућити приступ подацима о износу уплаћених доприноса. Пореска управа на основу захтјева осигураника издаје увјерење из Јединственог система које садржи податке о износу уплаћених доприноса.". Члан 4. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ.". Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. Предсједавајући Представничког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JEDINSTVENOM SISTEMU REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Proglašava se Zakon o izmjenama Zakona o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 23.02.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 31.03.2016. godine. Broj 01-02-224-02/16 14. aprila 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O JEDINSTVENOM SISTEMU REGISTRACIJE, KONTROLE I NAPLATE DOPRINOSA Član 1. U Zakonu o Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa ("Službene novine Federacije BiH", br. 42/09, 109/12 i 86/15) u članu 3. tačka 15. mijenja se i glasi: "15. Mjesečnom prijavom podataka o doprinosima smatraju se obrasci: MIP-1023 Mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak; PMIP-1024 Pojedinačni mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, obračunatim i uplaćenim doprinosima i porezu na dohodak od nesamostalne djelatnosti (koji čine sastavni dio Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak); JS3300 Elektronski obrazac za doprinose koje vanbudžetski fondovi plaćaju u ime svojih osiguranika; JS3310 Prijava uplate doprinosa za dobrovoljno penzijsko osiguranje i zdravstveno osiguranje ličnim sredstvima (koji čine sastavni dio Pravilnika o podnošenju prijava za upis i promjene upisa u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa); 2002 Specifikacija uz uplatu doprinosa poduzetnika i 2002-A Specifikacija uz uplatu doprinosa poduzetnika sa prebivalištem u Srijeda, 20. 4. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 30 - Stranica 11 Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH koji samostalnu djelatnost obavljaju na teritoriji Federacije BiH (koje čine sastavni dio Pravilnika o načinu obračunavanja i uplate doprinosa);". Član 2. Član 14. mijenja se i glasi: "Član 14. Obveznik uplate doprinosa podnosi Poreznoj upravi prijavu za upis u Jedinstveni sistem za svakog novog zaposlenika najkasnije dan prije otpočinjanja rada osiguranika. Promjena u osiguranju zaposlenika podnosi se sa danom nastanka promjene, a odjava osiguranja za zaposlenika najkasnije sa danom prestanka rada osiguranika. Obveznik uplate doprinosa Poreznoj upravi podnosi prijavu iz čl. 12. i 13. ovog zakona, osim prijava za upis iz stava 1. ovog člana u roku sedam dana od dana nastanka promjene.". Član 3. Član 18. mijenja se i glasi: "Član 18. Porezna uprava će svakom osiguraniku putem interneta omogućiti pristup podacima o iznosu uplaćenih doprinosa. Porezna uprava na osnovu zahtjeva osiguranika izdaje uvjerenje iz Jedinstvenog sistema koje sadrži podatke o iznosu uplaćenih doprinosa.". Član 4. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. 813 Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ODLUKE O DAVANJU SUGLASNOSTI NA FINANCIJSKI PLAN ZAVODA ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2016. GODINU Proglašava se Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Zavoda za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu, koju je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 3.2.2016. godine i na sjednici Doma naroda od 3.3.2016. godine. Broj 01-02-205-02/16 14. travnja 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. Na temelju članka 27. stavka 7. Zakona o proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 102/13, 9/14, 13/14, 8/15 i 91/15), Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 03.02.2016. godine i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 03.03.2016. godine, donio je ODLUKU O DAVANJU SUGLASNOSTI NA FINANCIJSKI PLAN ZAVODA ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2016. GODINU I. Daje se suglasnost na Financijski plan Zavoda za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu. II. Financijski plan iz točke I. nalazi se u privitku ove odluke i čini njezin sastavni dio. III. Ova odluka stupa na snagu narednoga dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". PF broj 01-02-14-1920/15 03. ožujka 2016. godine Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH Sarajevo FINANCIJSKI PLAN PRIHODA I PRIMITAKA I RASHODA I IZDATAKA ZA 2016. GODINU Rujan, 2015. godine I. Uvod Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH (u daljem tekstu Zavod) je zdravstvena ustanova za obavljanje transfuzijske djelatnosti na teritoriji Federacije BiH, suglasno članku 118. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Službene novine Federacije BiH", br. 46/10 i 75/13), odnosno članku 11. Statuta Zavoda za transfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/13). Zavod je osnovan na temelju Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Odluke o početku rada Zavoda za transfuzijsku medicinu Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 15/98). Osnivač Zavoda je Federacija BiH, a prava i dužnosti osnivača Zavoda ima Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, sukladno članku 36. stavak 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Sjedište Zavoda je u Sarajevu, u ul. Čekaluša br. 86. ID Zavoda je: 4200671280001 Radno vrijeme Zavoda je 24 sata dnevno. II. Djelatnost Zavoda Djelatnost javnih ustanova koje pružaju zdravstvenu zaštitu, obrazovne, kulturne i druge društvene usluge, osim obveznog socijalnog osiguranja na razini Federacije Istraživanja i eksperimentalni razvoj u prirodnim znanostima Obrada podataka Izrada baze podataka Ostala djelatnost humane medicine - Osigurava krv, komponente, stabilne produkte iz krvi za liječenje povrijeđenih i oboljelih. - Prava i obveze koje iz toga proizilaze odredit će se posebnim aktom.
Zakon o porezu na dobit FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 15/16 26.02.2016 SN FBiH 15/20 zakon o porezu na dobit,zakon,dobit ZAKON O POREZU NA DOBIT („Službene novoine Federacije BiH“, broj: 15/16) I. OPĆE ODREDBE Član 1. (1) Ovim zakonom definira se: obveznik poreza na dobit, metodologija utvrđivanja porezne osnovice, plaćanje i naplata poreza na dobit, otklanjanje dvostrukog oporezivanja, grupno oporezivanje, oporezivanje kod statusnih promjena, porezni poticaji, transferne cijene, kaznene odredbe za prekršaje koji se odnose na povrede odredbi ovog zakona kao i druga pitanja od značaja za utvrđivanje poreza na dobit koji se prema ovom zakonu plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija). (2) Raspodjela i pripadnost prihoda od poreza na dobit utvrđuje se posebnim zakonom. Član 2. (1) U smislu ovog zakona primjenjuje se značenje pojmova koji su definirani u drugim zakonima i propisima u Federaciji i Bosni i Hercegovini, ukoliko u ovom zakonu nije izričito navedeno drugačije značenje. (2) U smislu ovog zakona primjenjuju se sljedeći pojmovi: a) pojam "porezni obveznik" znači svako lice koje podliježe plaćanju poreza na dobit prema ovom zakonu; b) pojam "lice" znači svako fizičko ili pravno lice; c) pojam "pravno lice" znači bilo koji oblik organizacione cjeline koji ima zakonska prava i obaveze, te se osniva da bi se ostvario određeni cilj i djeluje u skladu sa zakonskim propisima uz upisivanje u odgovarajući registar koji vodi nadležni organ; d) pojam "povezano lice" znači bilo koje lice koje je povezano sa poreznim obveznikom na način predviđen ovim zakonom; e) pojam "finansijske institucije" obuhvaća banke, osiguravajuća društva, društva za reosiguranje, lizing društva, mikrokreditna društva, društva za upravljanje investicijskim fondovima, investicijske fondove, brokerska i dilerska društva; f) pojam "nadzorni organ" obuhvaća Agenciju za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine, Agenciju za bankarstvo Republike Srpske, Agenciju za nadzor osiguravajućih društava Federacije Bosne i Hercegovine i Agenciju za osiguranje Republike Srpske; g) pojam "računovodstveni propisi" obuhvaća zakonske i podzakonske akte iz oblasti računovodstva i revizije koji se primjenjuju na teritoriji Bosne i Hercegovine, te Međunarodne računovodstvene standarde - MRS i Međunarodne standarde finansijskog izvještavanja - MSFI; h) pojam "finansijski izvještaj" obuhvaća bilans stanja, bilans uspjeha, izvještaj o promjeni kapitala, izvještaj o novčanim tokovima; i) pojam "dobit" znači iskazana ukupna dobit prije poreza na dobit. II. OBVEZNICI POREZA NA DOBIT 1. Porezni obveznik Član 3. (1) Obveznik poreza na dobit je privredno društvo i drugo pravno lice rezident Federacije koji privrednu djelatnost obavlja samostalno i trajno prodajom proizvoda i/ili pružanjem usluga na tržištu u Federaciji, Republici Srpskoj, Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt) ili na inozemnom tržištu radi ostvarivanja dobiti. (2) Obveznik poreza na dobit je i podružnica pravnog lica iz Republike Srpske i Brčko Distrikta, a koja je registrirana na teritoriji Federacije, za dobit koju ostvari poslovanjem u Federaciji. (3) Obveznik poreza na dobit je i poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica koja posluje putem stalnog mjesta poslovanja na teritoriji Federacije i koja je rezident Federacije. (4) Obveznik je i nerezident na osnovu ostvarenog prihoda od rezidenta Federacije. 2. Lica koja ne podliježu porezu na dobit Član 4. (1) Lica koji ne podliježu porezu na dobit su: a) Centralna banka Bosne i Hercegovine; b) organi državne, federalne i kantonalne uprave i lokalne samouprave; c) federalne, kantonalne i lokalne ustanove, zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruženja, dobrovoljna vatrogasna društva, turističke zajednice, sportska društva i savezi, fondacije, zaklade, ustanove, humanitarne organizacije, pravna lica kojima je posebnim propisima povjereno obavljanje upravnih poslova iz nadležnosti organa uprave i druga pravna lica registrirana za obavljanje neprofitne djelatnosti u Federaciji i koji ostvaruju prihode na osnovu: prihoda iz budžeta ili javnih fondova države, Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave; prihoda na osnovu sponzorstva ili donacija u novcu ili naturi, članarina, naknada kao i prihoda od prodaje ili prijenosa dobara, osim dobara koja se koriste ili su se koristila za obavljanje djelatnosti na tržišnom osnovu. (2) Ako pravna lica iz stava (1) tačka c) ovog člana, koja su registrirana u skladu sa posebnim propisima, obavljaju neku tržišnu djelatnost te ostvaruju i druge prihode sa tržišta, izuzev prihoda navedenih u stavu (1) tačka c) ovog člana, obveznici su poreza na dobit za dobit koju ostvare obavljanjem takvih djelatnosti. (3) Ako pravna lica iz stava (2) ovog člana ne podnose prijave kao obveznici poreza na dobit, Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Porezna uprava) će po službenoj dužnosti ili na prijedlog poreznog obveznika ili drugih zainteresiranih lica rješenjem utvrditi da su ta pravna lica obveznici poreza na dobit za tu djelatnost ili za prihode koji nisu navedeni u stavu (1) tačka c) ovog člana. 3. Rezident i nerezident Član 5. (1) Rezident Federacije, u svrhu ovog zakona, jeste pravno lice koje ispunjava jedan od sljedećih uvjeta: 1. sjedište pravnog lica je upisano u sudski registar poslovnih subjekata u Federaciji, 2. mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja pravnog lica se nalazi na teritoriji Federacije. (2) Nerezidentom se smatra pravno lice čije je sjedište van granica Bosne i Hercegovine i/ili čije se mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja nalazi van granica Bosne i Hercegovine. 4. Poslovna jedinica nerezidenta Član 6. (1) Poslovnom jedinicom nerezidenta smatra se stalno mjesto poslovanja putem kojeg nerezidentno pravno lice obavlja poslovanje u cijelosti ili djelimično. (2) Pojam stalno mjesto poslovanja obuhvaća: a) sjedište uprave, b) podružnicu, c) poslovnicu, d) tvornicu, e) radionicu i f) rudnik, naftne ili plinske izvore, kamenolom ili bilo koje drugo mjesto iskorištavanja prirodnog bogatstva. (3) Stalno mjesto poslovanja predstavlja i gradilište ili građevinski ili instalaterski projekt, ukoliko poslovanje traje duže od šest mjeseci. (4) Pojam stalno mjesto poslovanja obuhvaća i pružanje usluga, uključujući i savjetodavne usluge od pravnog lica putem zaposlenih ili drugog lica koje je u tu svrhu angažiralo pravno lice, ukoliko se djelatnost odnosi na isti ili povezani projekt u Federaciji u periodu ili periodima koji ukupno traju duže od tri mjeseca u bilo kojem dvanaestomjesečnom periodu. (5) Izuzetno od odredbi st. od (1) do (4) ovog člana, stalnim mjestom poslovanja ne smatra se: a) korištenje objekata isključivo u svrhu skladištenja, izlaganja ili isporuke proizvoda ili roba koje pripadaju tom pravnom licu; b) držanje zaliha proizvoda ili roba koje pripadaju tom pravnom licu isključivo u svrhu skladištenja, izlaganja ili isporuke; c) držanje zaliha proizvoda ili roba koje pripadaju tom pravnom licu isključivo za potrebe prerade koje obavlja drugo pravno lice; d) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhu nabavke proizvoda ili roba ili prikupljanja informacija za sebe; e) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo u svrhu obavljanja drugih sličnih pripremnih ili pomoćnih djelatnosti za pravno lice; f) održavanje stalnog mjesta poslovanja isključivo zbog kombinacije djelatnosti spomenutih u tačkama od a) do e) ovog stava, pod uvjetom da je cjelokupna djelatnost stalnog mjesta poslovanja, koja se javlja kao rezultat te kombinacije, pripremnog ili pomoćnog karaktera. (6) Izuzetno od odredbi st. (1) i (2) ovog člana, kada pravna lica - osim posrednika sa samostalnim statusom na kojeg se primjenjuje stav (7) ovog člana - djeluje uime nekog pravnog lica, te ima ovlaštenje da u Federaciji zaključuje ugovore uime i za račun tog pravnog lica, smatra se da to pravno lice ima stalno mjesto poslovanja u Federaciji ukoliko aktivnosti tog pravnog lica nisu ograničene na djelatnosti navedene u stavu (5) ovog člana, koje, iako se obavljaju putem stalnog mjesta poslovanja, ne bi se smatralo stalnim mjestom poslovanja u skladu sa odredbama ovog stava.
Zakon o faktoringu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 14/16 24.02.2016 faktoring,zakon Godina XXIII - Broj 14 Srijeda, 24. 2. 2016. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 341 Na osnovu člana IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O FAKTORINGU Proglašava se Zakon o faktoringu, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 22.12.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 17.12.2015. godine. Broj 01-02-101-02/16 18. februara 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O FAKTORINGU POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (Predmet Zakona) Оvim zаkоnоm uređuje se fаktоring, vrste faktoringa, ugovori o faktoringu, uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada društava za faktoring, upravljanje rizicima, finansijsko izvještavanje, revizija i nadzor nad poslovanjem faktoring društava. Član 2. (Pojmovi) U smislu odredbi ovog zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja: (1) Fаktоring је prаvni pоsао kupoprodaje postojeće nedospjele ili buduće kratkoročne novčane tražbine nаstаle iz osnova ugоvоrа о prоdајi rоbе ili pružаnjа uslugа u zеmlјi i inоzemstvu, koja se prеnоsi na faktora ugovorom i koji preuzima tražbinu od prodavca da je naplati u svoje ime i za svoj račun. (2) Krаtkоrоčna novčana trаžbina је trаžbina kојa dоspijеvа nа nаplаtu u rоku do 180 dana оd dаnа prоdаје rоbе, оdnоsnо pružene uslugе, a dеfinira se ugоvоrоm о prоdајi rоbе ili pružаnja uslugа. (3) Prеdmеt faktoringa je otkup svаke pоstојеćе i/ili budućе, cijеle ili djеlimične, nеdоspjеle krаtkоrоčne nоvčаne trаžbine nаstаle iz osnova ugоvоrа о prоdајi roba ili pružanja uslugа u zemlji i inozemstvu, zаklјučеnоg izmеđu subjekata koji obavljajući svoju djelatnost stupaju u međusobne dužničko - povjerilačke odnose. (4) Avans predstavlja dio tražbine koju faktor nakon zaključenog ugovora isplaćuje prodavcu tražbine. (5) Faktoring garantni fond predstavlja dio neisplaćene tražbine koji faktor zadržava do naplate od dužnika kao garanciju za naplatu kamata na isplaćeni avans i naknade faktoru za izvršene faktoring usluge i korespondira sa isplaćenim avansom. (6) Faktoring limit predstavlja iznos faktoring tražbine koji se od kupca prenosi na faktora u skladu sa propisom o obligacionim odnosima i pokriven je instrumentom osiguranja plaćanja prihvatljivim za društvo za faktoring. (7) Kamata predstavlja kamatnu stopu koju faktor obračunava prodavcu tražbine na isplaćeni avans do naplate tražbine od kupca. (8) Naknada predstavlja iznos koji faktor obračunava na osnovicu od nominalnog iznosa otkupljene tražbine. (9) Administrativna naknada je naknada za operativne aktivnosti vezane uz pružanje usluge faktoringa (vođenje evidencije, dogovaranje i praćenje otplate predmeta faktoringa, prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti dužnika predmeta faktoringa itd.). (10) Kupac je poslovni subjekt koji je dužnik predmeta faktoringa. (11) Prodavac je prodavac tražbine i povjerilac predmeta faktoringa. (12) Pružalac usluga faktoringa je svako lice koje u skladu sa odredbama ovog zakona ima pravo pružati uslugu faktoringa. (13) Poslovni subjekti su pravna lica koja samostalno nastupaju u pravnom prometu i učestvuju u postupku Broj 14 - Strana 2 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. prometa roba i usluga stupajući u međusobne dužničko – povjerilačke odnose, a to su: a) privredna društva koja samostalno obavljaju djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vrše usluge na tržištu radi sticanja dobiti u skladu sa odredbama propisa koji reguliraju poslovanje privrednih društva, b) samostalni poduzetnici (obrtnici) koji obavljaju djelatnosti u skladu sa propisima o obrtu i srodnim djelatnostima, i c) subjekti koji su organizirani kao društva kapitala, a poslovanje im je uređeno propisima o javnim preduzećima. (14) Nepravilnosti su stanja i postupci koji nisu u skladu sa vlastitim poslovnim politikama i usvojenim pravilima društva za faktoring te standardima i pravilima struke, ili se oni dosljedno ne primjenjuju, a time se ugrožava poslovanje, posebno u vezi sa organizacionim zahtjevima i upravljanjem rizicima. (15) Matično društvo је društvо kоје u tom društvu za faktoring imа kоntrоlni udio. (16) Zavisno društvo je svako pravno lice: a) u kojem društvo za faktoring posjeduje većinu glasačkih prava dioničara ili članova; b) u kojem društvo za faktoring ima pravo imenovati ili smijeniti većinu članova uprave i nadzornog odbora, s tim da je istovremeno i dioničar ili vlasnik udjela; c) nad kojim društvo za faktoring ima pravo vršiti dominantan uticaj na upravljanje i vođenje poslovanja i to na osnovu prava koja vlasnik dionica, odnosno udjela crpi iz statusa dioničara, odnosno vlasnika udjela ili na osnovu ugovora zaključenog u skladu sa propisom koji uređuje privredna društva; d) u kojem društvo za faktoring ima samo kontrolu nad većinom vlasničkih i glasačkih prava u skladu sa sporazumom sa ostalim dioničarima ili članovima tog pravnog lica. (17) Kvalifikovani udio znači direktno ili indirektno ulaganje u društvo za faktoring koje predstavlja 10% ili više kapitala ili glasačkih prava, ili koje omogućava ostvarivanje značajnog uticaja na upravljanje tim društvom. (18) Značajni udio pоstојi kаdа јеdno lice imа direktno ili indirektno prаvо ili mоgućnоst оstvаriti nајmаnjе 20% glаsаčkih prаvа u društvu, оdnоsnо direktno ili indirektno vlаsništvо nаd nајmаnjе 20% kаpitаlа tog društva. (19) Kоntrоlni udio pоstојi kаdа јеdno lice imа direktno ili indirektno prаvо ili mоgućnоst оstvаriti nајmаnjе 50% glаsаčkih prаvа u društvu, оdnоsnо direktno ili indirektno vlаsništvо nаd nајmаnjе 50% kаpitаlа tog društva. (20) Učestvovanje znači učestvovanje nekog lica u drugom pravnom licu ako: a) ima direktno ili indirektno ulaganje na osnovu kojih učestvuje sa 20% udjela ili više u kapitalu tog pravnog lica ili glasačkim pravima u tom pravnom licu, ili b) ima udio u kapitalu tog pravnog lica ili u glasačkim pravima u tom pravnom licu manji od 20%, a stečen je sa namjerom da, na osnovu trajne povezanosti sa tim pravnim licem, omogući uticaj na njegovo poslovanje. POGLAVLJE II. FAKTORING Član 3. (Primjena propisa) Na poslove faktoringa primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Član 4. (Cilj faktoringa i subjekti u fаktоringu) (1) Faktoring iz člana 2. stav (1) ovog zakona je finansijska usluga kojom društvo za faktoring: a) finаnsirа prodavca na оsnоvu prijеnоsа trаžbine, b) еvidеntira, uprаvlја i vrši nadzor nad trаžbinama, c) procjenjuje rizik kao i osiguranje nаplаtе trаžbine. (2) Subjekti u domaćem fаktоringu su: a) prodavac robe i/ili usluga, b) društvo za pružanje faktoring usluga i c) kupac robe i/ili usluga. Član 5. (Elementi faktoringa i dokumentacija u faktoringu) (1) Elementi faktoringa su: a) tražbina, b) avans, c) faktoring garantni fond, d) faktoring limit, e) kamata koja ne može biti veća od važeće bankarske kamatne stope za kratkoročne kredite, f) naknada koja ne može biti veća od 2% nominalnog iznosa otkupljene tražbine. (2) U faktoringu se može ugovarati i administrativna naknada koja, zavisno od iznosa računa, ne može biti veća od 50 KM po svakom računu. (3) Posao faktoringa provodi se na osnovu sljedeće dokumentacije: a) ugovora o faktoringu između subjekata faktoringa kojim se vrši prijenos i otkup tražbine na faktora, tj. povjerioca, b) računa o isporuci robe i izvršenim uslugama sa narudžbama, otpremnicama i prijemnicama robe, zapisnicima o izvršenim uslugama, voznim listama prijevoznika, izvodima otvorenih stavki sa obavještenjima o dospijeću duga na naplatu i urgencijama za plaćanje, a kod inozemnog faktoringa i izvozna i uvozna carinska dokumentacija, izjava o plaćenom PDV-u i carini, kao i dokaz o otvorenom akreditivu, c) polisa osiguranja i reosiguranja, ukoliko su ugovorene, d) finansijskih izvještaja i revizorskih izvještaja, kao i ostale dokumentacije vezane uz korespondenciju prodavca sa kupcem kao što su pozivi i urgencije za plaćanje, dokumentacija vezana za procjenu boniteta i kreditne sposobnosti dužnika, e) ostale dokumentacije koja može poslužiti kao osnov za dokazivanje da je roba stvarno isporučena ili usluga izvršena kao i dokumentacije za dokazivanje prijenosa tražbine. (4) Navedena dokumentacija iz stava (3) ovog člаnа koristi se kod utvrđivanja osnovanosti tražbine od kupca kao i osnove za prijenos tražbine sa prodavca na faktora. Član 6. (Vrste faktoringa) (1) Faktoring može biti: domaći faktoring i inozemni faktoring, faktoring sa pravom regresa i faktoring bez prava regresa, faktoring sa diskontom i faktoring sa avansom, faktoring sa kreditiranjem i faktoring bez kreditiranja, otvoreni faktoring Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 3 i skriveni faktoring, faktoring bez udjela i faktoring sa udjelom, jednokratni faktoring i višekratni faktoring. (2) Posebnu vrstu faktoringa predstavlja obrnuti (dobavljački) faktoring. Člаn 7. (Domaći faktoring i inozemni faktoring) (1) Zavisno od pravnog i ekonomskog okruženja u kojem se realizira: a) dоmаći fаktоring je finansijska usluga u kojoj su svi subjekti rezidenti u smislu propisa kojim se uređuje devizno poslovanje, b) inozemni fаktоring je finansijska usluga u kojoj je najmanje jedan od subjekata nerezident u smislu propisa kojim se uređuje devizno poslovanje. (2) Društvo za faktoring smije predmet faktoringa platiti rezidentu u devizama te od nerezidenta predmet faktoringa naplatiti u devizama u slučaju kada otkupljuje predmet faktoringa koji je u skladu sa odgovarajućim propisima valjano iskazan u stranoj valuti. (3) Na inozemni faktoring na odgovarajući način primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje devizno poslovanje. Člаn 8. (Faktoring sa pravom regresa i faktoring bez prava regresa) (1) Faktoring sa pravom regresa podrazumijeva pravo faktora da u slučaju nemogućnosti naplate tražbine od kupca zahtijeva, na dan dospjelosti tražbine, namirenje od prodavca tražbine i na taj način se obešteti za plaćeni avans, kamatu na avans, kao i naknadu faktoru. (2) Kada faktor nije izvršio naplatu tražbine od kupca u roku dospijeća, tada je on dužan u roku osam dana od dana dospjelosti tražbine obavijestiti prodavca tražbine da naplata tražbine nije izvršena u roku dospijeća. (3) Prodavac tražbine dužan je u roku pet dana od prijema obavještenja o neizvršenju plaćanja od kupca izvršiti povrat sredstava faktoru iz stava (1) ovog člana. (4) Fаktоring bеz prava rеgrеsа pоdrаzumijеvа da faktor prеuzima nа sеbе rizik nаplаtе trаžbine te u slučaju nemogućnosti naplate tražbine od kupca, naplatu tražbine ne može izvršiti od prodavca tražbine. Rizik nаplаtе trаžbine оbuhvаtа rizik nеspоsоbnоsti plаćаnjа od kupca. (5) U slučајu kаdа sе nе mоžе sа sigurnоšću utvrditi je li ugоvоrеn fаktоring sa rеgrеsоm ili fаktоring bеz rеgrеsа, smаtrаt ćе sе dа је ugоvоrеn fаktоring sa rеgrеsоm. Član 9. (Faktoring sa diskontom i faktoring sa avansom) (1) Faktoring sa diskontom podrazumijeva isplatu ukupnog iznosa otkupljene tražbine umanjene za naknadu faktora i diskontnu kamatu. Naknada se isplaćuje faktoru nakon potpisivanja ugovora o faktoringu. (2) Faktoring sa avansom podrazumijeva faktorovu avansnu uplatu prodavcu tražbine u ugovorenom postotku od prodate tražbine, umanjene za naknadu neposredno nakon potpisivanja ugovora o faktoringu. Faktor isplaćuje prodavcu tražbine preostali iznos nakon naplate tražbine od kupca umanjen za kamatu na isplaćeni avans. Član 10. (Faktoring sa kreditiranjem i faktoring bez kreditiranja) (1) Faktoring sa kreditiranjem podrazumijeva faktorovu isplatu avansa prodavcu tražbine neposredno nakon potpisivanja ugovora, odnosno prije nego što faktor naplati tražbinu od kupca. (2) Faktoring bez kreditiranja podrazumijeva faktorovu isplatu sredstava prodavcu tražbine tek nakon naplate tražbine faktora od kupca i nema funkciju finansiranja od faktora, nego samo osiguranje naplate, upravljanje tražbinama i naplatu tražbina. Član 11. (Otvoreni faktoring i skriveni faktoring) (1) Otvoreni faktoring podrazumijeva obavezu faktora da sa ugovorom o kupoprodaji tražbine pisano upozna kupca. (2) U slučaju skrivenog faktoringa prodavac tražbine zadržava pravo kompletne realizacije naplate tražbine u svoje ime i za račun faktora. Na dan dospijeća tražbine kupac je plaća prodavcu, a ne faktoru. Prodavac tražbine je dužan transferirati na faktora razliku između tražbine i isplaćenog avansa umanjenog za kamatu na osnovu avansa i naknade faktora. Član 12. (Faktoring bez udjela i faktoring sa udjelom) (1) Faktoring bez udjela podrazumijeva preuzimanje stopostotnog rizika naplate tražbine od faktora, odnosno faktor se obavezuje isplatiti cjelokupan iznos otkupljene tražbine, umanjen za kamate na isplaćeni avans i naknadu faktora, nezavisno od činjenice da li mu je kupac prethodno izvršio plaćanje otkupljene tražbine. (2) Faktoring sa udjelom podrazumijeva preuzimanje većeg dijela rizika naplate tražbine od faktora, odnosno obavezu faktora da isplati iznos ugovorenog rizika koji pokriva otkupljene tražbine, umanjene za kamatu na plaćeni avans i naknadu faktora. Član 13. (Jednokratni faktoring i višekratni faktoring) (1) Jednokratni faktoring podrazumijeva otkup pojedinačnih tražbina od slučaja do slučaja po potrebi prodavca. (2) Višekratni faktoring podrazumijeva otkup tražbina od više kupaca, najmanje pet u toku jedne godine. Član 14. (Pojam i predmet obrnutog faktoringa) (1) Obrnuti (dobavljački) fаktоring је pоsеbnа vrstа fаktоringа koji se ugovara između faktora i kupca kao dužnika u kojem faktor preuzima obavezu plaćanja kupčevog nеdоspjеlоg budućеg krаtkоrоčnоg nоvčаnоg dugоvаnjа prema dobavljačima iz оsnоva ugоvоrа о prоdајi rоbе ili pružаnih uslugа u zеmlјi i inоzemstvu. (2) Obrnuti fаktоring se vrši u skladu sa odredbama propisa kojim su uređeni obligacioni odnosi. (3) U obrnutom faktoringu za preuzimanje ispunjenja duga dužnik nije obavezan tražiti saglasnost povjerioca. (4) U obrnutom faktoringu faktor ima pravo na naplatu kamate, naknade, administrativne naknade i drugih ugovorom utvrđenih troškova faktoringa. (5) Faktor ima pravo naplate od dužnika u roku definiranim ugovorom o obrnutom faktoringu. (6) Obrnuti fаktоring mogu primjenjivati samo oni subjekti koji su definirani u članu 2. stav (1) ovog zakona. (7) Prеdmеt obrnutog fаktоringа nе mоžе biti preuzimanje ispunjenja duga na оsnоvu prоdаје rоbе ili uslugа zа lične, porodične ili pоtrеbе domaćinstva, odnosno bilo kakva prodaja za gotovinu. (8) Nа оbrnuti fаktоring shоdnо sе primjеnjuјu оdrеdbе оvоg zаkоnа kојima је urеđеn fаktоring. POGLAVLJE III. UGOVORI O FAKTORINGU Člаn 15. (Fоrmа i prеdmеt ugоvоrа) (1) Fаktоring sе mоžе оbаvlјаti sаmо nа osnovu ugоvоrа u pisanoj formi, zаklјučеnоg između subjekata faktoringa iz člana 4. stav (2) ovog zakona. Broj 14 - Strana 4 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. (2) Ugovorom o faktoringu regulira se ustupanje ili prijenоs pоstојеće ili budućе, cijele ili djelimične, nеdоspjеle krаtkоrоčne nоvčаne trаžbine nаstаle iz osnova ugоvоrа о prоdајi rоbе ili pružanja usluga u proizvodnji, trgovini i uslugama kao i tražbina nastala na osnovu izvođenja investicijskih radova i izvoza proizvoda i pruženih usluga, zаklјučеne izmеđu lica iz člana 2. stav (1) ovog zakona. (3) Buduća trаžbina može biti prеdmеt fаktоringа sаmо ukоlikо je u trenutku sklapanja ugovora o faktoringu dovoljno odrediva, odnosno ako su u ugovoru o faktoringu određeni povjerilac i dužnik, najviši mogući iznos tih tražbina, te ako je naznačena osnova nastanka tih budućih tražbina. (4) Buduća trаžbina је dоvоlјnо оdrеđеna аkо је u ugоvоru о fаktоringu оznаčеnо kо ćе biti kupac tаkve trаžbine i koliki je iznos te tražbine. (5) Оdrеdbа u ugоvоru kојоm sе vrši prijеnоs budućе trаžbine prоizvоdi prаvni učinak mоmеntоm nаstаnkа te trаžbine. (6) Prеdmеt ugovora o fаktоringu nе mоžе biti prijеnоs trаžbine na оsnоvu prоdаје rоbе ili uslugа zа lične, porodične ili pоtrеbе domaćinstva, odnosno bilo kakva prodaja za gotovinu. (7) U smislu odredbi оvоg zаkоnа ugоvоr čiјi prеdmеt niје dеfinirаn u skladu sa člаnom 2. stav (2) оvоg zаkоnа nе smаtrа sе ugоvоrоm о fаktоringu. (8) Ugovor o faktoringu ne smatra se ugovorom o kreditu ili zajmu u smislu propisa koji reguliraju ovu oblast. Člаn 16. (Sаdržaj ugоvоrа o faktoringu) (1) Ugоvоr о fаktоringu obavezno sаdrži sljedeće elemente: a) podatke o ugovornim stranama, b) vrstu faktoringa, c) osnov i podatke o tražbini koja je predmet ugovora, d) iznos i način obračuna plaćanja i plaćanje otkupljene tražbine, e) iznos i obračun naknade faktoru, f) obračun kamate i ostalih troškova, g) obavezu obavještavanja kupca o prijenosu tražbine, h) evidencije i rokove realizacije odredbi iz ugovora, i) način rješavanja sporova, j) datum zaključivanja ugovora i k) potpise zakonskih zastupnika svake od ugovornih strana ili drugog lica ovlaštenog za potpisivanje ugovora ili punomoćnika ovih lica. (2) Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) podzakonskim aktom detaljnije će propisati sadržaj ugovora o faktoringu. Član 17. (Vаžеnjе ugоvоrа i zаbrаnjеni ugоvоri) (1) Ugоvоr о fаktоringu prеstаје vаžiti istеkоm rоkа nа kојi је zаklјučеn, а аkо niје zаklјučеn nа оdrеđеni rоk, nе mоžе prеstаti prijе nеgо štо sve prodate trаžbine nе budu nаplаćеne ili rеgrеsirane оd prodavca. (2) Ako je prodavac ustupio istu tražbinu raznim faktorima, tražbina pripada faktoru o kojoj je prodavac prvo obavijestio kupca, odnosno koji se prvi javio kupcu. (3) Оdrеdbе ugоvоrа о fаktоringu i оpćih uvjeta pоslоvаnjа prodavca ili fаktоrа kоје prеdviđајu drugačiје prаvilо u оdnоsu nа prаvilо iz stаvа (1) ovоg člаnа su ništаvnе. Člаn 18. (Prijenos tražbine) (1) Prodavac na osnovu ugovora sa kupcem i primljenom narudžbom isporučuje robu i izdaje račun kupcu. (2) Prodavac može ugovorom svoje tražbine prenijeti na faktora, izuzev ako je taj prijenos zabranjen ovim zakonom ili koja je vezana uz ličnost povjerioca, ili koja se, po svojoj prirodi, protivi prenošenju na drugog. (3) Uz zahtjev za faktoring uslugu prodavac dostavlja faktoru i dokumentaciju iz člana 5. stav (3) ovog zakona. (4) Faktor može zahtijevati od prodavca da osigura i izjavu kupca da je primio robu i usluge prema izdatom računu, bez prigovora na njihove materijalne nedostatke. (5) Za prijenos tražbine sa prodavca na faktora nije potreban pristanak kupca, ali je prodavac dužan obavijestiti kupca o izvršenom prijenosu tražbine na faktora ukoliko je to ugovorom predviđeno ili ukoliko se ne radi o skrivenom faktoringu. (6) Ugovor o faktoringu proizvodi učinke i bez saglasnosti i izjave kupca iz stava (4) ovog člana, osim ako drugačije nije uređeno posebnim zakonom. Člаn 19. (Obаvještenje о prijenоsu trаžbine) (1) Prodavac je obavezan u roku pet dana od dana zaključivanja ugovora sa faktorom obavijestiti kupca o istom. Kupac je dužan u ugovorenom roku umjesto prodavcu platiti faktoru. (2) Ako ugovorom nije određeno ko je obavezan obavijestiti kupca o zaključenom ugovoru o prijenosu tražbine, smatrat će se da je to prodavac. (3) Obavještenje o prijenosu tražbine mora biti sačinjeno u pisanoj formi i sadržavati informacije o zaključenom ugovoru o faktoringu, datumu zaključivanja ugovora, podatke o faktoru kojem je kupac obavezan izvršiti plaćanje, kao i instrukcije za plaćanje: broj računa ili brojeve računa, iznos tražbina, valuta plaćanja i dr. (4) Obavještenje se smatra dostavljenim ako je upućeno pisanom korespondencijom, na elektronski ili neki drugi prikladan način iz kojeg se može utvrditi identitet pošiljaoca i prijem obavještenja. Člаn 20. (Plaćanje avansa) (1) Faktor nakon zaključenja ugovora isplaćuje prodavcu avans u ugovorenom postotku od nominalne vrijednosti tražbine. (2) Iznos avansa utvrđuje se ugovorom za svaku pojedinačnu prenesenu tražbinu. (3) Avansna isplata iz stava (1) ovog člana ne smatra se kreditom ili zajmom u smislu propisa koji uređuju obligacione odnose, poslovanje banaka i devizno poslovanje. (4) Faktor je obavezan isplatiti avans prodavcu u ugovorenom roku. (5) Ako rok za uplatu avansa nije ugovoren, onda se smatra da je ugovoreni rok za uplatu avansa tri dana od dana potpisivanja ugovora o prijenosu tražbina. (6) U slučaju da faktor ne isplati avans u ugovorenom roku, prodavac ima pravo na jednostrani raskid ugovora o faktoringu o čemu je dužan odmah obavijestiti kupca. Član 21. (Naplata tražbina) (1) Vjеrоdоstојne isprаve u izvršenju pоstupka naplate tražbina faktora od kupca su računi sa оtprеmnicоm - prijemnicom ili drugim pisanim dоkаzima o izvršenoj isporuci ili izvršenoj usluzi, dоkаz о оsnоvu prijеnоsа trаžbine i obavještenje kupca о nаstаlој оbavеzi prema faktoru. (2) Nakon prijema obavještenja iz člana 19. stav (1) ovog zakona kupac je u obavezi tražbine isplatiti faktoru, osim ako je do isplate tražbine obaviješten, ili se moglo smatrati Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 5 da je obaviješten o pravu prvenstva trećeg lica na naplatu prenesene tražbine. (3) Ukoliko je kupac prije isplate tražbine bio obaviješten o prijenosu tražbine na faktora, a izvrši isplatu prodavcu, ne oslobađa se obaveza prema faktoru i prodavac mora odmah, a najduže u roku tri dana, takvu isplatu prenijeti faktoru. (4) Tražbine na osnovu ugovora faktor naplaćuje u svoje ime i za svoj račun, osim u slučaju skrivenog faktoringa kada prodavac zadržava pravo cjelokupne realizacije naplate tražbine u svoje ime i za račun faktora. (5) U slučaju skrivenog faktoringa prodavac je dužan, nakon izvršene naplate tražbine od kupca, odmah, a najduže u roku tri dana, izvršiti obaveze prema faktoru u skladu sa ugovorom o faktoringu. (6) Nakon što je izvršio naplatu tražbina od kupca faktor je dužan odmah, a najduže u roku tri dana, isplatiti prodavcu razliku po računu do punog iznosa, umanjenu za plaćeni avans, ugovorenu kamatu na dati avans, naknadu i druge troškove, ukoliko nije drugačije ugovoreno. (7) Korespondencija između učesnika faktoringa mora biti u pisanom obliku, koja se dostavlja putem telefaksa ili pošte uključujući i elektronsku korespondenciju putem e-maila, skeniranu dokumentacija i sl. Člаn 22. (Zatezna kamata) (1) U slučајu da kupac kasni sa isplatom zаtеznа kаmаtа pripаdа fаktоru kod fаktоringa bеz rеgrеsа, a kod fаktоringа sa rеgrеsоm zatezna kamata pripada prodavcu, оsim аkо ugоvоrоm о fаktоringu niје drugačije prеdviđеnо. (2) Ako prodavac ne prenese naplaćeni iznos od kupca faktoru u roku iz člana 21. stav (3) ovog zakona, zatezna kamata pada na teret prodavca i teče od narednog dana tog propisanog roka. (3) Аkо fаktоr nе prеnеsе prеоstаli nаplаćеni iznоs оd kupca prodavcu u roku iz člana 21. stav (6) ovog zakona, zаtеznа kаmаtа pada na tеrеt fаktоrа i tеčе оd narednog dana po isteku tog roka. Člаn 23. (Оdgоvоrnоst prodavca) (1) Kada je prodavac ustupio tražbine ugovorom sa naknadom, prodavac odgovara za postojanje tražbine u trenutku kada je izvršeno ustupanje tražbine. (2) Prodavac uvijek garantuje faktoru da su prenesene tražbine oslobođene zaloga, prigovora, tereta i ostalih prava trećih lica, odnosno da su po svim osnovama nesporne, osim ako drugačije nije ugovoreno. (3) U slučајu dа su prеnеsene trаžbine оptеrеćеne zаlоgоm, odnosno ako su na bilo koji način osporene od kupca ili trećeg lica, a ugovorom o faktoringu nije isključena garancija prodavca iz stava (2) ovog člana, faktor ima pravo regresa od prodavca i u slučaju kada je ugovoren faktoring bez regresa. Član 24. (Prodaja trаžbina) (1) U slučајu kada je prodaja trаžbina zаbrаnjеna ugоvоrоm izmеđu prodavca i kupca ili оpćim uvjetima pоslоvаnjа kupca, ta zаbrаnа nеmа prаvni učinak nа prodaju trаžbine faktoru koja je izvršena na osnovu ugоvоra о fаktоringu i u skladu sa оvim zаkоnоm. (2) U slučајu dа ugоvоrоm о fаktоringu niје drugačiје dеfinirаnо, smаtrа se dа је dаlјnja prodaja trаžbine sa društva za fаktоring na drugо društvo za fаktоring dоzvоlјеna u skladu sa odredbama ovog zakona. POGLAVLJE IV. UVJETI ZА OSNIVANJE, POSLOVANJE I PRESTANAK RADA DRUŠTVA ZA FAKTORING Člаn 25. (Društva za faktoring) (1) Faktoring poslove može obavljati privredno društvo organizirano kao dioničko društvo (d.d.) ili društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) sa sjеdištеm u Federaciji. (2) Za obavljanje poslova faktoringa društvo mora imati odobrenje izdato od Agencije. (3) Društvo se ne može upisati u sudski registar prije dobijanja odobrenja iz stava (2) ovog člana. (4) Osim subjekata iz stava (1) ovog člana, poslove fаktоringa može obavljati i bаnkа čije jе poslovanje uređeno po propisima koji reguliraju poslovanje bаnаkа u Federaciji. Na banke koje se bave poslovima faktoringa primjenjuju se poglavlja I., II., III., IV. (član 26. st. (3), (4), (5) i (7)), V., VI., VII., VIII. i IX. ovog zakona. (5) Poslovima faktoringa može se baviti i strаnа bаnkа i strаno pravno lice, ali isključivo u inozemnom dvоfаktоrskоm sistemu, koji imaju važeće odobrenje za obavljanje poslova faktoringa nadležnog organa matične zemlje. (6) Izraz "faktoring" i njegove izvedenice upisuje u naziv pravnog lica ili koristi u pravnom prometu samo ono društvo koje je dobilo odobrenje za obavljanje poslova faktoringa od Agencije. (7) Društva se mogu udruživati u udruženja društava za faktoring koja se osnivaju kao privredna interesna udruženja ili kao neki drugi oblik udruživanja privrednih subjekata u skladu sa posebnim zakonom. (8) Društva ne smiju zaključivati nikakve pisane ili usmene ugovore sa drugim društvima za faktoring ili njihovim udruženjima kojima se može ograničiti princip slobodnog tržišnog takmičenja. (9) Udruženje društava dužno je, na zahtjev Agencije, radi provođenja stava (7) ovog člana, dostaviti Agenciji svoj statut, kao i sve sporazume, ugovore i druge opće akte. (10) Na društva se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje osnivanje, organizacija, poslovanje, upravljanje i prestanak privrednih društava, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Član 26. (Djelatnost društava za faktoring) (1) Društvo za faktoring, koje je оsnоvаnо u Federaciji rаdi оbаvlјаnjа pоslоvа fаktоringа mоžе оbаvlјаti pоslоvе faktoringa definirane u člаnu 2. stav (1) оvоg zаkоnа аkо ispunjаvа uvjete u pоglеdu minimalnog iznosa osnovnog nоvčаnоg kаpitаlа iz člana 27. оvog zakona. (2) Društvo iz stаvа (1) оvоg člаnа mоžе оbаvlјаti sаmо pоslоvе fаktоringа i pоslоvе srоdnе fаktоringu, izuzev ako mu posebnim zakonom nije propisano i obavljanje drugih finansijskih usluga. (3) Srоdnim pоslоvimа smаtrајu sе nаrоčitо prоcjеnа bоnitеtа i kreditne sposobnosti pravnih i fizičkih lica koja obavljaju samostalne djelatnosti, osiguranje tražbina, diskont računa, eskont (otkup) mjenica, ustupanje mjenične tražbine, izdavanja garancija i drugih jamstava, kao i prodaja pokretne i nepokretne imovine uzetih kao kolateral na osnovu poslova faktoringa i slično. (4) Društvo za faktoring može vršiti eskont samo onih mjenica koje su izdate kao sredstvo podmirenja tražbine nastale iz osnova isporuke roba i pružanja usluga u zemlji ili inozemstvu. Broj 14 - Strana 6 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. (5) Na eskont mjenice primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje mjenica, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano. (6) Društvo za faktoring ne smije odobravati kredite. (7) Društvo za faktoring ne smije vršiti otkup dospjelih nenaplaćenih plasmana ili otkup rizika i koristi sa osnova dospjelih nenaplaćenih plasmana banaka, kako je to definirano propisom kojim se uređuju uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada banaka te pružanje finansijskih usluga i relevantnim provedbenim aktima Agencije, niti otkup dospjelih nenaplaćenih tražbina ili otkup rizika i koristi tih tražbina nastalih na osnovu onih finansijskih usluga koje imaju osnovno obilježje i svrhu finansiranja, a obavljaju ih i drugi subjekti na osnovu propisa koji se na te subjekte primjenjuju. (8) Agencija će detaljnije propisati uvjete i način obavljanja djelatnosti društava za faktoring. Člаn 27. (Osnovni kаpitаl društva za faktoring) (1) Osnovni kapital društva za faktoring kоје sе оsnivа u Federaciji rаdi оbаvlјаnjа pоslоvа fаktоringа ne može iznositi manje od 750.000,00 KM i u cijelosti se mora uplatiti u novcu. (2) Društvo za faktoring je u obavezi osigurati dа visina kаpitаlа na dan sastavljanja i prezentiranja finansijskih izvještaja budе u visini kоја niје mаnjа оd iznosa kapitala iz stava (1) ovog člana. (3) U slučaju da se kapital društva za faktoring smanji ispod nivoa minimalnog iznosa kapitala iz stava (2) ovog člana, Agencija može tom društvu za faktoring naložiti neku od nadzornih mjera propisanih odredbama ovog zakona. (4) Agencija će podzakonskim aktom propisati kriterije i/ili pravila te dodatne zahtjeve za kapital društva za faktoring. Član 28. (Dionice i udjeli u društvu za faktoring) (1) Udio člana društva za faktoring je srazmjeran njegovom ulogu u osnovnom kapitalu. (2) Dionice ili ulozi društva za faktoring moraju biti u cijelosti uplaćeni u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja kapitala društva za faktoring u sudski registar. (3) Povlaštene dionice društva za faktoring osnovanog kao dioničko društvo mogu biti najviše do 25% ukupnih dionica. Član 29. (Indirektna ulaganja i udjeli u pravnom licu) (1) Indirektna ulaganja su ulaganja u kapital pravnog lica ili sticanje glasačkih prava u tom pravnom licu preko trećeg lica. (2) Indirektni imalac dionica, poslovnih udjela ili drugih prava koja mu osiguravaju udio u kapitalu društva ili u glasačkim pravima u tom društvu je lice: a) za čiji je račun drugo lice (direktni imalac) steklo dionice, poslovne udjele ili druga prava u tom društvu, b) koje je sa direktnim imaocem dionica, poslovnih udjela ili drugih prava u društvu povezano kao i članovi uže porodice, ili c) lice koje je član uže porodice direktnog imaoca. (3) Članovima uže porodice smatraju se: a) bračni drug tog lica, odnosno lice sa kojom živi u zajedničkom domaćinstvu koje, prema zakonu koji uređuje bračne i odnose u porodici, ima zakonski položaj jednak kao bračna zajednica, b) djeca, odnosno usvojena djeca, c) ostala lica koja su pod skrbništvom tog lica. (4) Povezanim licima smatraju se i ostali oblici povezanosti u smislu propisa kojim se uređuju osnivanje, organizacija i poslovanje privrednih društava. Član 30. (Promjena imaoca kvalifikovanih udjela društva za faktoring) (1) Svako pravno ili fizičko lice (namjeravani sticalac) koje namjerava direktno ili indirektno steći ili povećati udio u društvu za faktoring, što bi rezultiralo da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši 10%, 20%, 30% ili 50% ili da društvo za faktoring postane zavisno društvo namjeravanog sticaoca, dužno je prethodno podnijeti zahtjev Agenciji za izdavanje saglasnosti u pisanom obliku i dobiti saglasnost za to sticanje. (2) Zahtjev iz stava (1) ovog člana mora sadržavati: a) podatke o visini udjela koji se namjerava steći, b) dokumentaciju iz člana 32. ovog zakona. Član 31. (Obavještavanje Agencije o otuđenju kvalifikovanog udjela) (1) Svako pravno ili fizičko lice koje namjerava otuđiti kvalifikovani udio u društvu za faktoring, dužno je o tome obavijestiti Agenciju pisanim putem navodeći visinu udjela koji namjerava otuđiti. (2) Lice iz stava (1) ovog člana dužno je obavijestiti Agenciju i o namjeri smanjenja svog kvalifikovanog udjela na način da udio u kapitalu ili glasačkim pravima smanji ispod granice od 10%, 20%, 30% ili 50%, ili ako društvo za faktoring prestaje biti zavisno društvo tog lica. (3) Ako društvo za faktoring sazna za sticanje ili otuđivanje kvalifikovanog udjela u društvu koji prelazi ili se smanji ispod granice od 10%, 20%, 30% ili 50%, dužno je o tome odmah obavijestiti Agenciju. Član 32. (Zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela) (1) Za izdavanje saglasnosti za sticanje ili povećanje kvalifikovanog udjela Agenciji se dostavlja propisana dokumentacija iz stava (3) ovog člana. (2) Ako se radi o sticanju kvalifikovanog udjela koje omogućava prevladavajući uticaj ili kontrolu nad poslovanjem društva za faktoring, namjeravani sticalac, na zahtjev Agencije, dužan je uz zahtjev i dokumentaciju iz stava (1) ovog člana priložiti i: a) poslovni plan i strategiju društva za faktoring u kojem stiče kvalifikovani udio sa projekcijom bilanse i bilansa uspjeha za prve tri poslovne godine, b) promjene u upravljačkoj, organizacionoj i kadrovskoj strukturi, ako se planiraju, c) plan aktivnosti na području informacione tehnologije, ako se planiraju promjene. (3) Agencija će podzakonskim aktom propisati listu dokumentacije iz stava (1) ovog člana sa kriterijima na osnovu kojih procjenjuje primjerenost i finansijsko stanje namjeravanog sticanja kvalifikovanog udjela, kao i postupak odlučivanja o saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela. Član 33. (Postupak odlučivanja o saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela) (1) Agencija je dužna u roku dva radna dana od dana prijema urednog zahtjeva za sticanje kvalifikovanog udjela podnosioca zahtjeva pisanim putem obavijestiti o prijemu zahtjeva sa naznakom datuma kojim ističe rok za provođenje postupka odlučivanja. (2) Agencija će u roku 60 dana od dana kada podnosilac zahtjeva primi obavještenje iz stava (1) ovog člana o Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 7 prijemu zahtjeva i svih dokumenata koji se moraju priložiti zahtjevu, provesti postupak odlučivanja o saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela. (3) Nakon donošenja odluke o zahtjevu Agencija će u roku dva radna dana od dana donošenja o tome pisanim putem obavijestiti podnosioca zahtjeva. (4) Ako Agencija ne odluči o zahtjevu u roku iz stava (2) ovog člana, smatra se da je izdala saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela. (5) U slučaju iz stava (4) ovog člana, na zahtjev sticaoca kvalifikovanog udjela, Agencija mora u roku osam dana od dana prijema ovog zahtjeva izdati saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela. (6) Izuzetno od odredbi st. od (1) do (4) ovog člana, ako se zahtjev za sticanje kvalifikovanog udjela podnosi zajedno sa zahtjevom za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova faktoringa, Agencija donosi odluku o zahtjevu u roku iz člana 39. stav (5) ovog zakona. (7) Ako je Agencija primila dva ili više zahtjeva za sticanje kvalifikovanog udjela, odnosit će se prema svim namjeravanim sticaocima ravnopravno. (8) Lice koje je dobilo saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela dužno je provesti sticanje u odnosu na koje je saglasnost izdata u roku šest mjeseci od dana izdavanja saglasnosti za to sticanje. U protivnom, istekom tog roka izdata saglasnost prestaje važiti. (9) Ako nastupi razlog iz stava (8) ovog člana i odobrenje prestane važiti, Agencija će oduzeti saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela. Član 34. (Odlučivanje o saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela) Pri odlučivanju o izdavanju saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela, Agencija procjenjuje primjerenost i finansijsko stanje namjeravanog sticaoca kvalifikovanog udjela prema sljedećim kriterijima: a) ugledu namjeravanog sticaoca, b) ugledu, iskustvu i odgovarajućim sposobnostima lica koja će nakon sticanja voditi poslovanje društva za faktoring, c) finansijskom stanju namjeravanog sticaoca, d) mogućnostima društva za faktoring da se pridržava, odnosno nastavi pridržavati odredbi ovog zakona i drugih zakona i propisa primjenjivih na poslovanje društva za faktoring, e) da li postoje opravdani razlozi za sumnju u skladu sa propisima o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, da se predmetnim sticanjem kvalifikovanog udjela provodi ili pokušava provesti pranje novca ili finansiranje terorizma, ili da predmetno sticanje kvalifikovanog udjela može povećati rizik od pranja novca ili finansiranja terorizma. Član 35. (Odbijanje zahtjeva za sticanje kvalifikovanog udjela) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela ako: a) ocijeni da primjerenost ili finansijsko stanje sticaoca kvalifikovanog udjela ne zadovoljava kriterije iz člana 34. ovog zakona, b) iz pravnog, odnosno finansijskog položaja namjeravanog sticaoca kvalifikovanog udjela ili zbog djelatnosti, odnosno poslova koje obavlja namjeravani sticalac kvalifikovanog udjela ili sa njim povezana lica ili zbog postupaka koje su namjeravani sticaoci kvalifikovanog udjela činili, proizlazi da bi moglo biti ugroženo poslovanje društva za faktoring, c) zbog djelatnosti ili poslova koje obavlja budući sticalac kvalifikovanog udjela moglo bi biti onemogućeno ili znatno otežano vršenje nadzora nad poslovanjem društva za faktoring, d) je sticalac kvalifikovanog udjela dostavio netačne ili nepotpune podatke ili podatke koji dovode u zabludu, a ti su podaci bili značajni za donošenje odluke o izdavanju saglasnosti. Član 36. (Dodatni podaci i dokumentacija za izdavanje saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela) (1) Osim dokumentacije iz člana 32. ovog zakona, Agencija može tokom postupka obrade zahtjeva zatražiti i druge podatke, odnosno dokumentaciju koju ocijeni potrebnom za odlučivanje o izdavanju saglasnosti uključujući informacije propisane zakonom kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, a koju prikupljaju obveznici tog zakona. (2) Agencija će pri odlučivanju o izdavanju saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela ispitati izvore sredstava kojima sticalac namjerava steći kvalifikovani udio u društvu za faktoring. (3) Agencija može radi pribavljanja informacija potrebnih za odlučivanje o davanju saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela obaviti provjeru podataka koje je dostavio namjeravani sticalac kvalifikovanog udjela. Član 37. (Pravne posljedice sticanja kvalifikovanog udjela bez saglasnosti Agencije i oduzimanja saglasnosti za sticanje kvalifikovanog udjela) (1) Lice koje stekne ili posjeduje poslovni udio ili dionice suprotno odredbama ovog zakona nema pravo glasa, odnosno učestvovanja u upravljanju društvom za faktoring na osnovu poslovnog udjela ili dionica stečenih bez saglasnosti Agencije. (2) U slučaju iz stava (1) ovog člana Agencija će naložiti prodaju tako stečenih dionica ili poslovnih udjela. (3) Agencija će oduzeti saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela u slučaju: a) ako je imalac kvalifikovanog udjela dobio saglasnost davanjem neistinitih, netačnih podataka, podataka koji dovode u zabludu ili na drugi nepropisan način, b) ako prestanu uvjeti propisani odredbama ovog zakona na osnovu kojih je izdata saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela. (4) U slučaju iz stava (3) ovog člana lice kojem je oduzeta saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela za koje mu je oduzeta saglasnost. U tom slučaju Agencija će naložiti prodaju stečenih dionica ili poslovnih udjela za koje je imaocu kvalifikovanog udjela oduzeta saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela. (5) Troškove prodaje dionica ili poslovnih udjela iz stava (4) ovog člana podmiruje imalac kvalifikovanog udjela. Član 38. (Saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela u drugom pravnom licu) (1) Društvo za faktoring prije sticanja udjela u drugom pravnom licu na osnovu kojeg direktno stiče ili povećava udio u drugom pravnom licu, što bi rezultiralo time da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dostigne ili premaši 10%, 20%, 30% ili 50% ili da to pravno lice postane društvo kći društva za faktoring, dužno je Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti u pisanom obliku i dobiti saglasnost Agencije za to sticanje. Broj 14 - Strana 8 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. (2) Dokumentacija potrebna za procjenu pravnog lica u kojem društvo za faktoring stiče ili povećava kvalifikovani udio i učinak namjeravanog sticanja na poslovanje društva za faktoring, koja se mora dostaviti Agenciji uz zahtjev za izdavanje saglasnosti za sticanje ili povećanje kvalifikovanog udjela, mora biti prilagođena i primjerena pravnom licu u kojem društvo za faktoring stiče ili povećava kvalifikovani udio. (3) Agencija će podzakonskim aktom propisati listu dokumentacije iz stava (2) ovog člana i kriterije na osnovu kojih procjenjuje primjerenost i finansijsko stanje pravnog lica u kojem društvo za faktoring stiče ili povećava kvalifikovani udio. (4) Ako društvo za faktoring namjerava prodati ili na drugi način otuđiti udio u drugom pravnom licu tako da bi se na taj način smanjio njegov udio ispod granice navedene u stavu (1) ovog člana, o svojoj namjeri dužno je pisanim putem obavijestiti Agenciju. (5) Na saglasnost za sticanje kvalifikovanog udjela u drugom pravnom licu na društva za faktoring na odgovarajući način se primjenjuju odredbe čl. 34., 35., 36. i 37. ovog zakona. Člаn 39. (Оdоbrеnjе za rad društva za faktoring u domaćem faktoringu) (1) Agencija rješenjem izdaje odobrenje za obavljanje poslova faktoringa pravnim licima na neodređeno vrijeme i ono nije prenosivo na drugo lice ili pravnog sljednika, a uvjet je za upis u sudski registar. Svojstvo pravnog lica društvo za faktoring stiče upisom u sudski registar. (2) Odobrenje za rad neće se izdati onim društvima koja imaju neizmirenih obaveza na osnovu poreza i doprinosa. (3) Zаhtjеv zа izdаvаnjе оdоbrenja zа оbаvlјаnjе pоslоvа fаktоringа pоdnоsi osnivač društva za faktoring ili lice kојe оn оvlаsti. (4) Uz zаhtjеv iz stаvа (3) оvоg člаnа pоdnоsi sе: a) оsnivаčki аkt društva za faktoring; b) pоdаci о оsnivаčimа društva za faktoring i to: 1) zа оsnivаčе - fizička lica: оvjеrеnа fotokоpiја lične karte, оdnоsnо оvjеrеnа fotokоpiја putne isprave zа strаnе držаvlјаnе kао i dоkаz - uvjеrеnjе nаdlеžnоg оrgаnа, nе stаriје оd tri mjеsеca оd dаnа pоdnоšеnjа zаhtjеvа, dа оsnivаč niје оsuđеn prаvоmoćnom prеsudоm nа kаznu zаtvоrа dužu оd šеst mjеsеci, dа sе prоtiv njеgа nе vоdi krivični pоstupаk i dа mu niје izrеčеnа mjеrа zаbrаnе оbаvlјаnjа prоfеsiје, djеlаtnоsti ili dužnоsti, 2) za osnivače – pravna lica koja su imaoci kvalifikovanih udjela: izvod iz sudskog registra, odnosno drugog odgovarajućeg javnog registra, ali nе stаriје оd šеst mjеsеci оd dаnа pоdnоšеnjа zаhtjеvа, i revidirane finansijske izvještaje za posljednje dvije poslovne godine, a ako osnivač kao subjekt posluje kraće od dvije poslovne godine, tada je potrebno priložiti posljednji revidirani finansijski izvještaj, 3) zа оsnivаčе - strana prаvna lica: оvjеrеnа fotokоpiја rjеšеnjа ili drugоg аktа о upisu оsnivаčа u rеgistаr оrgаnа kојi је prеmа prоpisimа zеmlје sjеdištа оsnivаčа nаdlеžаn zа vоđеnjе rеgistrа privrednih subјеkаtа, оdnоsnо prаvnih lica, nе stаriје оd šеst mjеsеci оd dаnа pоdnоšеnjа zаhtjеvа, 4) оvjеrеnа izјаvа оsnivаčа о nominalnom iznоsu njihоvih dionica, odnosno poslovnih udjеlа svakog osnivača i njihov udio u kapitalu društva za fаktоring koje se osniva, 5) ako je osnivač dioničko društvo, ispis iz registra njegovih dioničara, a ako je osnivač društvo sa ograničenom odgovornošću, spisak njegovih članova društva, 6) dokaz o osiguranim sredstvima za osnivanje društva i uplati osnovnog kapitala iz člana 27. stav (1) ovog zakona, 7) ovjerena izjava o porijeklu finansijskih sredstava iz tačke 6) ovog stava, 8) uvjerenje nadležnog poreznog organa da nema neizmirenih poreznih obaveza i obaveza na osnovu doprinosa, 9) poslovni plan za prve tri poslovne godine koji sadrži planirani bilans stanja i bilans uspjeha te opis informacionog sistema, 10) prijedlog članova uprave i sastav nadzornog odbora sa sljedećim dokumentima: оvjеrеna fotokоpiја lične karte, оdnоsnо оvjеrеna fotokоpiја putne isprave zа strаnе držаvlјаnе, kао i dоkаz, оdnоsnо uvjеrеnje nаdlеžnоg оrgаnа, nе stаriје оd tri mjеsеca оd dаnа pоdnоšеnjа zаhtjеvа, dа to lice niје оsuđеno prаvоmoćnom prеsudоm nа kаznu zаtvоrа dužu оd šеst mеsеci, dа sе prоtiv njеgа nе vоdi krivični pоstupаk i dа mu niје izrеčеnа mjеrа zаbrаnе оbаvlјаnjа prоfеsiје, djеlаtnоsti ili dužnоsti. (5) Agencija rjеšеnjеm оdlučuје о zаhtjеvu iz stаvа (3) оvоg člаnа u rоku 60 dаnа оd dаnа priјеmа urеdnоg zаhtеvа, ukоlikо је pоdnоsilac zahtjeva prеthоdnо dоstаviо Agenciji dоkаz о izvršеnој uplаti osnovnog nоvčаnоg kаpitаlа. (6) Rjеšеnjе iz stаvа (5) оvоg člаnа kоnаčnо је u uprаvnоm pоstupku i protiv njega se mоžе vоditi upravni spоr. (7) Оsnivаč društvа za faktoring ili lice kојe оn оvlаsti dužno је zаhtjеv zа upis društvа za fаktоring u rеgistаr privrednih subјеkаtа pоdnijеti najkasnije u rоku dеsеt dаnа оd dаnа dоbiјаnjа rjеšеnjа od Agencije kојim sе društvu za fаktоring izdаје оdоbrеnjе zа оbаvlјаnjе pоslоvа fаktоringа. (8) Оsnivаč društvа za faktoring ili lice kојe оn оvlаsti dužno je rjеšеnjе о upisu u rеgistаr privrednih subјеkаtа dоstаviti Agenciji u rоku pеt dаnа оd dаnа priјеmа rjеšеnjа o upisu u sudski registar. (9) Оsnivаč društvа za faktoring ili lice kојe оn оvlаsti dužno је svаku prоmjеnu pоdаtаkа iz stаvа (4) оvоg člаnа dоstаviti Agenciji оdmаh, а nајkаsniје u rоku dеsеt dаnа оd dаnа nаstаlе prоmjеnе. (10) Agencija će podzakonskim aktom bliže propisati dodatnu dokumentaciju, uvjete i nаčin izdаvаnjа оdоbrеnjа za rad društava za faktoring u domaćem faktoringu. Član 40. (Odbijanje zahtjeva za izdavanjem odobrenja za obavljanje poslova faktoringa) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova faktoringa: a) ako iz osnivačkog akta i druge dokumentacije društva za faktoring, odnosno društva u osnivanju, koja se u skladu sa odredbom člana 39. ovog zakona prilaže uz zahtjev, proizlazi da društvo za faktoring, odnosno društvo u osnivanju ne ispunjava sve pretpostavke u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona za poslovanje društva za faktoring, Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 9 b) ako su odredbe osnivačkog akta društva za faktoring, odnosno društva u osnivanju u suprotnosti sa odredbama ovog zakona i drugih propisa koji se primjenjuju na društva za faktoring, c) ako postoji neki od razloga iz člana 35. ovog zakona za odbijanje zahtjeva za sticanje kvalifikovanog udjela, d) ako lica predložena za članove uprave ne ispunjavaju uvjete za izdavanje saglasnosti, odnosno ako Agencija odbije izdati saglasnost za članove uprave, e) ako bi vršenje nadzora nad društvom za faktoring, prema odredbama ovog zakona, bilo otežano ili onemogućeno zbog uske povezanosti društva za faktoring sa drugim licima ili ako postoje drugi razlozi zbog kojih nije moguće provesti nadzor. Član 41. (Ukidanje odobrenja za obavljanje poslova faktoringa) (1) Agencija rješenjem ukida odobrenje za obavljanje poslova faktoringa: a) u slučaju kada društvo za faktoring donese odluku o prestanku poslovanja kao društvo za faktoring, b) nastupanjem pravnih posljedica prijenosa faktoring poslovanja na drugo društvo za faktoring, c) danom otvaranja stečajnog postupka nad društvom za faktoring, d) otvaranjem postupka likvidacije društva za faktoring, e) ako dođe do prestanka poslovanja društva za faktoring i f) u drugim slučajevima predviđenim ovim zakonom. (2) Društvo za faktoring može donijeti odluku o prestanku poslovanja kao društvo za faktoring pod uvjetom da u portfoliju nema važećih ugovora o faktoringu, ili pod uvjetom da na drugo društvo za faktoring prenese svoje faktoring poslovanje. (3) Društvo iz stava (2) ovog člana dužno je, prije upisa odluke o promjeni predmeta poslovanja u sudski registar, dobiti rješenje Agencije o ukidanju odobrenja za obavljanje poslova faktoringa. (4) Agencija će donijeti rješenje o ukidanju odobrenja kada uz druge uvjete potrebne za prestanak poslovanja kao društvo utvrdi i da društvo za faktoring u portfoliju nema važećih faktoring ugovora ili da je prenijelo svoje faktoring poslovanje na drugo društvo za faktoring. (5) Ako društvo iz stava (2) ovog člana donese odluku o prestanku poslovanja kao društvo za faktoring, a u portfoliju ima važećih ugovora o faktoringu i nije pronašlo društvo za faktoring te na njega nije prenijelo svoje faktoring poslovanje, dužno je pokrenuti postupak likvidacije. Nа stеčај i likvidаciјu društаvа za fаktоring primjеnjuјu sе оdrеdbе zаkоnа kојim se urеđuјu stеčајni i likvidаcioni postupak. (6) U slučaju prijenosa faktoring poslovanja iz stava (2) ovog člana, društva koja učestvuju u tom postupku dužna su o toj namjeri u pisanom obliku obavijestiti Agenciju, obaviti prethodne konsultacije sa Agencijom te dobiti saglasnost Agencije za taj prijenos. (7) U slučaju prestanka važenja odobrenja za obavljanje poslova faktoringa iz razloga navedenog u stavu (1) tačka e) ovog člana, Agencija će donijeti rješenje o ukidanju odobrenja za obavljanje poslova faktoringa i o tome obavijestiti i nadležni registarski sud. Član 42. (Statusne promjene društva za faktoring) (1) Ako je društvo za faktoring uključeno u pripajanje, spajanje ili podjelu društva, mora za bilo koju statusnu promjenu dobiti saglasnost Agencije. (2) Za odlučivanje o izdavanju saglasnosti za statusne promjene iz stava (1) ovog člana na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovog zakona za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova faktoringa. (3) Ako uslijed statusne promjene društva za faktoring nastane novo društvo za faktoring, to društvo mora, prije upisa statusne promjene u sudski registar, od Agencije dobiti odobrenje za obavljanje poslova faktoringa. (4) Društvo za faktoring može biti uključeno i u druge statusne promjene na koje se na odgovarajući način primjenjuju st. od (1) do (3) ovog člana. Član 43. (Evidencija društava za fаktоring) (1) Evidenciju društava о izdаtim i оduzеtim оdоbrеnjimа zа оbаvlјаnjе pоslova fаktоringа vоdi Agencija. (2) Evidencija obavezno sadrži: a) naziv društva za faktoring, adresu i registarski broj, b) pravni oblik, c) strukturu vlasništva, imena i poslovne adrese članova/dioničara sa više od 5% dionica, d) kontakt podatke, podatke o kontakt osobi i internet adresu, e) adresu organizacionih dijelova u državi ili u inozemstvu, f) imena i poslovne adrese svih članova uprave, odnosno nadzornog odbora, g) članstvo u mreži i nazive i adrese društava članica i povezanih društava, odnosno uputa o mjestu gdje je takav podatak javno dostupan. Član 44. (Organi društva za faktoring) (1) Organi upravljanja društva za faktoring su: a) skupština, b) nadzorni odbor i c) uprava. (2) Na organe upravljanja iz stava (1) ovog člana na odgovarajući način se primjenjuju odredbe propisa kojima je regulirano poslovanje privrednih društava, ako ovim zakonom nije drugačije propisano. Član 45. (Skupština društva za faktoring) (1) Skupštinu društva za faktoring čine dioničari ili svi članovi društva. (2) U društvu za faktoring sa jednim dioničarom ili sa jednim članom koji ima udio ovlasti skupštine vrši dioničar, odnosno član društva sa jednim udjelom. Član 46. (Nadzorni odbor društva za faktoring) (1) Društvo za faktoring mora imati nadzorni odbor. (2) Nadzorni odbor društva za faktoring sastoji se od najmanje tri člana. (3) Osnivačkim aktom društva za faktoring može se odrediti da nadzorni odbor ima više članova, ali njihov broj mora biti neparan. Član 47. (Uvjeti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora društva za faktoring) (1) Za člana nadzornog odbora društva za faktoring može biti izabrano ili imenovano lice koje ima dobar ugled, Broj 14 - Strana 10 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo za nadziranje vođenja poslova društva za faktoring. (2) Smatra se da je uvjet iz stava (1) ovog člana ispunjen ako lice ima relevantno iskustvo stečeno u rukovođenju poslovima ili u poslovima nadzora nad vođenjem poslova društva za faktoring ili drugog privrednog društva usporedive djelatnosti sa poslovima iz djelatnosti društva za faktoring. (3) Agencija može naložiti društvu za faktoring sazivanje skupštine društva za faktoring i predlaganje opoziva člana nadzornog odbora društva za faktoring ako: a) član nadzornog odbora krši ili ne obavlja svoje dužnosti određene ovim i drugim zakonima te propisima donesenim na osnovu tih zakona, b) postoji ili nastupi zapreka za imenovanje ili izbor člana nadzornog odbora, c) član nadzornog odbora ne ispunjava uvjete iz st. (1) i (4) ovog člana. (4) Agencija će detaljnije propisati uvjete koje moraju ispunjavati članovi nadzornog odbora društva za faktoring. Član 48. (Nadležnosti i ovlaštenja nadzornog odbora društva za faktoring) Osim nadležnosti i ovlaštenja koje nadzorni odbor ima prema odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava, nadzorni odbor društva za faktoring nadležan je i za davanje saglasnosti upravi društva: a) za određivanje poslovne politike društva za faktoring, b) na finansijski plan društva za faktoring, c) na organizaciju, sistem internih kontrola i sistem upravljanja rizicima, d) na godišnji plan društva za faktoring, te za odlučivanje o drugim pitanjima određenim ovim zakonom. Član 49. (Dužnosti i odgovornosti nadzornog odbora društva za faktoring) Nadzorni odbor društva za faktoring, osim nadležnosti i ovlaštenja iz člana 48. ovog zakona dužan je: a) nadzirati primjerenost postupanja i učinak rada interne revizije, b) dati svoje mišljenje Agenciji o nalozima Agencije u postupcima nadzora društva i to u roku 30 dana od dana prijema zapisnika Agencije o izvršenom nadzoru te nadzirati postupanje društva za faktoring u skladu sa nalozima i rješenjima Agencije, c) podnijeti izvještaj skupštini društva o nalozima Agencije te postupcima iz tačke b) ovog člana, d) odlučiti o davanju saglasnosti na finansijske izvještaje te o njima pisanim putem obavijestiti skupštinu društva za faktoring, e) obrazložiti skupštini društva svoje mišljenje o godišnjem izvještaju interne revizije i o godišnjem izvještaju uprave. Član 50. (Uprava društva za faktoring) (1) Uprava organizira rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja društvo za faktoring i odgovara za zakonitost poslovanja. (2) Uprava društva za faktoring mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju društvo, a čine je direktor i najmanje jedan izvršni direktor koji vode poslove i zastupaju društvo. (3) Članovi uprave društva za faktoring moraju biti u radnom odnosu sa punim radnim vremenom u društvu. (4) Uprava društva za faktoring može ovlastiti prokuristu (jednog ili više njih) za zastupanje društva, odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji uime i za račun društva koje proizlaze iz djelatnosti društva, ali samo zajedno sa barem jednim članom uprave društva. (5) Osnivačkim aktom društva za faktoring utvrđuju se uvjeti koje treba ispunjavati lice kojem se daje prokura, ovlašteni organ za dodjelu prokure, vrsta i način davanja prokure, obim ovlaštenja iz prokure, uključujući i ograničenja u poduzimanju radnji od prokuriste. Član 51. (Uvjeti za člana uprave društva za faktoring) (1) Član uprave društva za faktoring može biti lice koje ispunjava sljedeće uvjete: a) ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova društva za faktoring, b) nije bilo član nadzornog odbora, član uprave ili lice na drugom rukovodećem položaju u društvu za faktoring, odnosno drugom privrednom društvu kada je nad njim otvoren stečajni postupak, donesena odluka o likvidaciji ili kojem je ukinuto odobrenje za rad, osim ako Agencija ocijeni da to lice nije svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem uticalo na nastanak stečaja, likvidacije ili ukidanje odobrenja za rad, c) nije pravomoćno osuđeno za prekršaj ili krivično djelo koje predstavlja teže kršenje sljedećih propisa: propisa kojim se regulira osnivanje i poslovanje privrednih društava, propisa kojim se regulira tržište vrijednosnih papira, propisa kojim se regulira poslovanje banaka, propisa kojima se regulira područje osiguranja, propisa kojim se regulira područje lizinga, propisa kojim se regulira osnivanje i rad investicijskih fondova i društava za upravljanje njima, propisa kojim se regulira osnivanje i rad obaveznih i dobrovoljnih penzijskih fondova, te društava za upravljanje njima, propisa kojim se reguliraju penzijska osiguravajuća društva, propisa kojim se regulira preuzimanje dioničkih društava, propisa kojima se regulira područje računovodstva, propisa kojima se reguliraju porezi, d) ima dobar ugled, e) nije pravomoćno osuđeno za krivično djelo protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, te ni za jedno od sljedećih krivičnih djela: prevare, protiv imovine, kod kojih se krivični postupak pokreće po službenoj dužnosti, protiv privrede, pravosuđa, krivotvorenja, protiv službene dužnosti, za odavanje tajnih podataka, za pranje novca, za finansiranje terorizma, te protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, f) za koje je na osnovu dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave društva za faktoring, g) ispunjava uvjete za člana uprave propisane zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje privrednih društava, h) nije član uprave, odnosno prokurist drugog privrednog društva, i) nije lice kojem je Agencija odbila izdati odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave i to najmanje godinu dana od dana donošenja rješenja kojim se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave, j) nije bilo razriješeno dužnosti člana uprave društva za faktoring po nalogu Agencije iz člana 93. ovog zakona. Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 11 (2) Član uprave ili prokurist društva za faktoring ne može biti član uprave, nadzornog odbora ili prokurist bilo kojeg drugog pravnog lica koje posluje na osnovu odobrenja ili dozvole Agencije. (3) Agencija će bliže propisati uvjete iz stava (1) ovog člana za članstvo u upravi društva za faktoring, izdavanje saglasnosti te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring. Član 52. (Saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring) (1) Članom uprave društva može biti imenovano samo lice koje od Agencije dobije rješenje o izdavanju saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring. (2) Zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (1) ovog člana podnosi kandidat za člana uprave društva za faktoring uz obavezno priloženu pisanu odluku ili saglasnost organa u društvu, nadležnog za imenovanje članova uprave za mandat, koji ne može biti duži od četiri godine. (3) U postupku odlučivanja Agencija izdaje saglasnost iz stava (1) ovog člana na rok predloženog trajanja mandata. (4) Zahtjevu iz stava (2) ovog člana moraju se priložiti dokazi o ispunjavanju uvjeta iz člana 51. ovog zakona. (5) Lice koje je dobilo rješenje o izdavanju saglasnosti Agencije za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring prije imenovanja na funkciju člana uprave drugog društva za faktoring mora ponovno dobiti saglasnost Agencije. (6) U slučaju kada nadležni organ društva za faktoring želi ponovo imenovati lice koje je već dobilo rješenje o izdavanju saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva, kandidat za člana uprave društva za faktoring, uz priloženu pisanu odluku ili saglasnost organa u društvu za faktoring nadležnog za imenovanje članova uprave, dužan je Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje saglasnosti iz stava (2) ovog člana za novi mandat najmanje tri mjeseca prije isteka mandata člana uprave. (7) Lice koje je već dobilo rješenje o izdavanju saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring i koje nadležni organ društva za faktoring želi ponovno imenovati, dužno je ponovo proći postupak propisan ovim zakonom. Član 53. (Odbijanje zahtjeva za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva) Agencija će odbiti zahtjev za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring ako: a) predloženo lice ne ispunjava uvjete propisane odredbama člana 51. ovog zakona, b) Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelatnosti i poslovi kojima se lice bavi ili se bavilo predstavljali prijetnju upravljanju društvom za faktoring, c) u zahtjevu za izdavanje saglasnosti navedeni podaci su netačni, neistiniti ili su podaci koji dovode u zabludu. Član 54. (Ukidanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring) (1) Agencija će donijeti rješenje o ukidanju saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring ako: a) lice u roku šest mjeseci od dana izdavanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave ne bude imenovano i ne stupi na dužnost člana uprave društva, a postupak izdavanja saglasnosti bio je spojen sa postupkom izdavanja odobrenja za obavljanje poslova faktoringa, b) lice u roku tri mjeseca od izdavanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave ne bude imenovano i ne stupi na dužnost člana uprave, c) licu prestaje funkcija člana uprave društva za faktoring na koju se saglasnost odnosi, d) licu prestane radni odnos sa društvom za faktoring na koje se saglasnost odnosi, sa danom prestanka radnog odnosa, odnosno istekom mandata člana uprave na koji se saglasnost odnosi, e) član uprave ne ispunjava uvjete pod kojima mu je saglasnost izdata, f) je saglasnost izdata uslijed prešućivanja bitnih činjenica ili na osnovu datih neistinitih, netačnih podataka i podataka koji dovode u zabludu, odnosno na neki drugi nepropisan način, g) je član uprave društva za faktoring teže prekršio dužnosti člana uprave iz člana 56. ovog zakona, propise donesene na osnovu ovog zakona i druge zakonske propise, a naročito ako je zbog toga ugrožena likvidnost ili održavanje kapitala društva za faktoring, h) član uprave nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Agencija, i) član uprave nije osigurao adekvatnu organizacionu strukturu ili sistem upravljanja rizicima društva za faktoring, j) su prestali postojati uvjeti iz odredbi propisa o privrednim društvima za člana uprave, k) utvrdi da je član uprave u sukobu interesa zbog kojeg ne može izvršavati obaveze i dužnosti sa pažnjom urednog i savjesnog privrednika, l) član uprave redovno ne ispunjava obavezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinka politika, mjera i internih procedura vezanih za usklađenost društva za faktoring sa odredbama ovog zakona ili ne poduzima odgovarajuće mjere u cilju otklanjanja nedostataka, odnosno ispravljanja nepravilnosti u poslovanju društva za faktoring. (2) Izuzetno, u slučajevima iz stava (1) tač. h), i), k) i l) ovog člana Agencija može umjesto ukidanja rješenja donijeti rješenje kojim će privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring. Član 55. (Pravne posljedice ukidanja saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring) (1) Ako Agencija ukine saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave, društvo za faktoring obavezno je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave. (2) Ako je članu ukinuta saglasnost za obavljanje funkcije člana uprave ili u drugim slučajevima prijevremenog prestanka mandata člana uprave, nadležni organ prema osnivačkom aktu društva za faktoring dužan je u roku 90 dana od dana prestanka funkcije člana, odnosno članova uprave pribaviti saglasnost Agencije i imenovati novog člana, odnosno nove članove uprave ako društvo za faktoring ne bi imalo minimalan broj članova uprave u skladu sa osnivačkim aktom i/ili ovim zakonom. (3) Agencija objedinjuje oba postupka ako je protiv člana uprave započeo postupak za ukidanje saglasnosti za člana uprave u slučaju iz člana 54. stav (1) tačka g) ovog zakona, a zbog kojeg je protiv društva za faktoring započet postupak ukidanja odobrenja za obavljanje poslova faktoringa. Broj 14 - Strana 12 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. (4) U slučaju kada uprava društva za faktoring nije u punom sastavu ili kada članovi uprave društva za faktoring ne mogu obavljati svoju funkciju iz nekih drugih razloga koji nisu navedeni u stavu (2) ovog člana, nadležni organ prema osnivačkom aktu društva za faktoring može, bez prethodne saglasnosti Agencije, jednokratno imenovati članove nadzornog odbora za zamjenike članova uprave i to najviše na rok od tri mjeseca, ako je to nužno zbog osiguranja poslovanja društva za faktoring i otklanjanja štetnih posljedica za društvo za faktoring i o tome u roku tri dana od dana imenovanja pisanim putem obavijestiti Agenciju. (5) U slučaju iz stava (4) ovog člana članovi koji se imenuju za zamjenike članova uprave moraju ispunjavati uvjete iz člana 51. ovog zakona. Član 56. (Obaveze i odgovornosti članova uprave i nadzornog odbora društva za faktoring) Društvo za faktoring, odnosno članovi njegove uprave i nadzornog odbora dužni su: a) u obavljanju djelatnosti, odnosno svojih dužnosti postupati savjesno i pošteno u skladu sa pravilima struke i najboljim interesima klijenata, kao i štititi integritet faktoring tržišta, b) u izvršavanju svojih dužnosti postupati sa pažnjom savjesnog privrednika, c) pribaviti i efikasno koristiti sredstva i procedure potrebne za obavljanje djelatnosti društva za faktoring, d) pridržavati se odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona kao i odredbi drugih zakona kojima se uređuje poslovanje društava za faktoring, te propisima donesenim na osnovu tih zakona. Član 57. (Odbor za reviziju) (1) U društvima za faktoring koja su registrirana kao dionička društva obavezno se formira odbor za reviziju. (2) Odbor za reviziju ima najmanje tri člana. (3) Postupak izbora, imenovanja, razrješenja, sastav i način odlučivanja odbora za reviziju utvrđuju se statutom dioničkog društva. POGLAVLJE V. INOZEMNI FAKTORING Član 58. (Tipovi inozemnog faktoringa) Zavisno od namjene inozemnog faktoringa razlikuju se dva tipa faktoringa i to: a) izvоzni fаktоring predstavlja finansijski posao putem kojeg domaći faktor vrši otkup i isplatu tražbine od izvoznika - prodavca i dalje ga prodaje korespondentnom faktoru u zemlji uvoznika - kupca koji vrši naplatu i transfer na domaćeg izvoznog faktora u zemlji izvoznika, b) uvozni fаktоring predstavlja finansijski posao putem kojeg domaći faktor u ulozi korespondentnog faktora vrši naplatu tražbine od kupca u roku dospijeća i naplaćenu tražbinu transferira na izvoznog faktora u zemlji prodavca. Člаn 59. (Sistemi u inozemnom faktoringu) (1) Inozemni fаktоring mоžе sе оbаvlјаti: a) u јеdnоfаktоrskоm sistеmu kаdа domaći fаktоr prеuzimа оbavеzu dа sаm nаplаti trаžbinu оd kupca čije je sjеdištе u inоzemstvu, b) u dvоfаktоrskоm sistеmu kаdа domaći fаktоr prеnоsi trаžbinu ili prеuzimа dugоvаnjе оd fаktоrа sа sjеdištеm u inоzemstvu u sklаdu sа uvjetima iz ugоvоrа о fаktоringu i оvim zаkоnоm. (2) Аkо је оbаvlјаnjе fаktоringа iz stаvа (1) tačkа b) оvоg člаnа urеđеnо nа drugačiјi nаčin drugim zаkоnоm, primjеnjuјu sе оdrеdbе оvоg zаkоnа. Član 60. (Subjekti inozemnog faktoringa) (1) Subjekti inozemnog faktoringa su: a) prodavac - izvoznik robe koji svoju tražbinu od kupca, nastalu na osnovu ugovora o prodaji robe ili pružanja usluga, prenosi na izvoznog faktora, b) izvozni faktor koji je u zemlji prodavca kao kupac tražbine, c) uvozni faktor u zemlji kupca kao korespondentni faktor, d) kupac - uvoznik robe. (2) Subjekti inozemnog faktoringa dužni su pridržavati se općih pravila i rokova koje primjenjuju strukovna udruženja za inozemni faktoring, nаrоčitо Factors Chain International (u daljnjem tekstu: FCI) i/ili International Factors Group (u daljnjem tekstu: IFG). Člаn 61. (Obaveze izvoznog faktora u dvofaktorskom sistemu) (1) Izvozni fаktоr kојi оbаvlја inozemni fаktоring sа sjеdištеm u Federaciji u dvоfаktоrskоm sistemu dužan је: a) zаklјučiti međufаktоrski ugоvоr sa fаktоrom sа sjеdištеm u inоzemstvu, koji mora biti u mеđunаrоdnо priznаtim i prihvаćеnim prаvnim i tеhničkim оkvirima kојe su rаzvile mеđunаrоdna strukovna udruženja FCI i IFG, b) poduzeti rаdnjе i mjеrе pоznаvаnjа i prаćеnjа strаnkе u sklаdu sa prоpisimа kојimа sе urеđuје sprеčаvаnjе prаnjа nоvcа i finаnsirаnjе tеrоrizmа. (2) Izvozni fаktоr imа оbavеzu sаvjеsnо uprаvlјаti prеnеsenim trаžbinama sa pаžnjоm dоbrоg privrednika. Član 62. (Prijenos tražbine u izvoznom faktoringu) (1) Prodavac na osnovu primljene narudžbe od kupca i ugovora o prodaji robe isporučuje robu kupcu i izdaje izvozni račun. Uz zahtjev za izvoznu faktoring uslugu izvoznom faktoru zajedno predaje na uvid narudžbenicu i otpremnicu. (2) Izvozni faktor utvrđuje osnovanost i vjerodostojnost tražbine prodavca prema kupcu, izražava interes za otkup ponuđene tražbine i prosljeđuje primljenu dokumentaciju iz stava (1) ovog člana uvoznom faktoru. (3) Uvozni faktor dužan je provjeriti bonitet i kreditnu sposobnost kupca i odobriti pokriće, tj. dati izjavu o odgovornosti za naplatu izvozne tražbine od kupca izvoznom faktoru. Član 63. (Ugovor o dvofaktorskom faktoringu u inozemnom faktoringu) (1) Izvozni faktor poziva prodavca da kompletira dokumentaciju u skladu sa članom 5. stav (3) ovog zakona i pristupi zaključivanju ugovora o izvoznom faktoringu. (2) Datum zaključivanja ugovora o prijenosu tražbine između prodavca i izvoznog faktora smatra se datumom prijenosa tražbine na izvoznog faktora. (3) Izvozni faktor nakon zaključenja ugovora iz stava (2) ovog člana dužan je obavijestiti o potpisu ugovora sa prodavcem korespondentnog uvoznog faktora u zemlji kupca, a zatim i sa njim zaključiti ugovor o dvofaktorskom faktoringu. (4) Uvozni faktor obavezan je obavijestiti kupca o potpisanom međufaktorskom ugovoru sa izvoznim faktorom, kao i o Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 13 njegovoj obavezi da u ugovorenom roku umjesto prodavcu preneseno potraživanje plati uvoznom faktoru. (5) Ugovorom o faktoringu između prodavca i izvoznog faktora ugovara se iznos avansa od nominalne vrijednosti izvozne tražbine koji se isplaćuje prodavcu, kamata na isplaćeni avans koju zaračunava izvozni faktor, naknada i troškovi faktora, kao i način plaćanja kamate i naknade. Član 64. (Isplata avansa, naplata i isplata tražbine u izvoznom faktoringu) (1) Izvozni faktor nakon potpisivanja ugovora sa prodavcem obavezan je isplatiti prodavcu ugovoreni iznos avansa u postotku od nominalne vrijednosti prenesene izvozne tražbine u roku definiranim ugovorom. (2) Kupac je na dan dospijeća izvozne tražbine obavezan izvršiti plaćanje prema uvoznom faktoru. (3) Uvozni faktor u roku dospijeća naplaćuje tražbinu od kupca i doznačuje je izvoznom faktoru sa sjedištem u Federaciji umanjenu za ugovorenu naknadu i troškove. (4) Izvozni faktor obavezan je nakon naplate tražbine od uvoznog faktora isplatiti prodavcu razliku izvozne fakture do punog iznosa umanjenu za avans, kamate, naknadu i druge troškove izvoznog faktora. (5) Nаplаta i plаćаnjе prеnеsenih trаžbina i prеuzеtih dugоvаnjа u mеđunаrоdnоm fаktоringu vrši sе prema prоpisimа kојimа sе urеđuје dеviznо pоslоvаnjе. POGLAVLJE VI. UPRAVLJANJE RIZICIMA, FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE I REVIZIJA Član 65. (Upravljanje rizikom) (1) Društvo koje obavlja poslove faktoringa mora imati razrađene strategije, politike i procedure za upravljanje rizikom koje obuhvataju identifikovanje, mjerenje ili procjenu i praćenje rizika, uključujući izvještavanje o rizicima kojima je društvo za faktoring izloženo ili bi moglo biti izloženo tokom svog poslovanja kao i podjelu odgovornosti u vezi sa upravljanjem rizicima, te je obavezno provoditi redovne mjere upravljanja rizikom i u vezi sa tim postupati u skladu sa pravilima finansijske struke. (2) Društvo za faktoring koje je preuzelo pravo i obavezu evidencije, naplate i upravljanja tražbinom naročito je dužno radi zaštite naplate tražbine: a) ugovorom precizirati da prodavac ima obavezu slanja pisanog obavještenja kupcu o postojanju duga prema prodavcu, kao i obavezu kupca da prenesenu tražbinu na osnovu ugovora o prijenosu tražbine plati faktoru, izuzev ako se radi o skrivenom faktoringu iz člana 11. stav (2) ovog zakona, b) po potrebi procijeniti kupca radi osiguranja naplate preuzimanjem bjanko mjenica sa mjeničnom izjavom dužnika o prihvatanju obaveze plaćanja duga u roku dospijeća i do visine (prenesenog) iznosa sa računa ili do odobrenog faktoring limita, c) po potrebi procijeniti kupca, kao i potrebu osiguranja prenesene tražbine kod osiguravajućeg društva. (3) Agencija će detaljnije propisati kriterije i način upravljanja rizicima. Član 66. (Interna revizija) (1) Društvo za faktoring dužno je organizirati provođenje interne revizije koja nezavisno i objektivno procjenjuje sistem internih kontrola, daje nezavisno i objektivno stručno mišljenje za unapređenje poslovanja radi poboljšanja poslovanja društva za faktoring uvodeći sistemski, disciplinovan pristup procjenjivanju i poboljšanju upravljanja rizicima, kontrole i korporativnog upravljanja. (2) Agencija će detaljnije propisati način obavljanja poslova interne revizije u društvu za faktoring. Član 67. (Sprečavanje pranja novca) (1) Društva za faktoring iz člana 25. ovog zakona koja su dobila odobrenje Agencije za obavljanje poslova faktoringa obavezna su u svom poslovanju poduzimati mjere i radnje propisane u skladu sa propisima o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma. (2) Društva za faktoring iz člana 25. ovog zakona obavezna su imati razrađene politike i procedure za otkrivanje i sprečavanje transakcija koje uključuju kriminalne aktivnosti, pranje novca ili aktivnosti koje podržavaju terorizam i poduzimati mjere na utvrđivanju identiteta svih lica sa kojima ulaze u poslovne odnose. Člаn 68. (Finansijsko izvještavanje) (1) Društvo za faktoring obavezno je sačinjavati i prezentirati finansijske izvještaje u skladu sa odredbama propisa o računovodstvu i reviziji Federacije kao i u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima i Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja. (2) Društvo za faktoring mora organizirati svoje poslovanje i voditi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju, te ostale evidencije na način koji omogućuje provjeru posluje li društvo u skladu sa važećim propisima i standardima struke. (3) Društvo za faktoring imа оbavеzu: a) vоditi urеdnu i аžurnu еvidеnciјu kојu је dužno pоkаzаti u pоstupku nаdzоrа nаd pоslоvаnjem društva, b) obavještavati prodavca o realizaciji pojedinih odredbi ugovora o faktoringu i dostavljati mu isprave na knjiženje. (4) Društvo za faktoring i prodavac dužni su na osnovu dokumentacije iz člana 5. stav (3) ovog zakona izvršiti u svojim knjigovodstvima odgovarajuća knjiženja i čuvati je i arhivirati u skladu sa računovodstvenim propisima Federacije. Član 69. (Revizija finansijskih izvještaja) (1) Godišnje finansijske izvještaje društva za faktoring mora revidirati društvo za reviziju na način i pod uvjetima određenim propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke, ako ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona nije drugačije propisano. (2) Društvo za faktoring dužno je Agenciji dostaviti revidirane godišnje finansijske izvještaje iz člana 68. stav (1) ovog zakona u roku 15 dana od datuma izdavanja revizorskog izvještaja. (3) Isto društvo za reviziju može revidirati najviše pet uzastopnih godišnjih finansijskih izvještaja društva za faktoring. (4) Agencija od revizora može tražiti dodatna objašnjenja u vezi sa revidiranim godišnjim finansijskim izvještajima, odnosno drugim revidiranim izvještajima društva za faktoring. (5) Ako Agencija utvrdi da revizija izvještaja društva za faktoring nije obavljena ili da revizorski izvještaj nije sastavljen u skladu sa ovim zakonom, propisima donesenima na osnovu ovog zakona, propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija, te pravilima revizorske Broj 14 - Strana 14 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. struke, ili ako izvršenim nadzorom poslovanja društva ili na drugi način utvrdi da revizorski izvještaj o izvještajima društva za faktoring nije zasnovan na istinitim i objektivnim činjenicama, može odbiti revizorski izvještaj i zahtijevati od društva za faktoring da reviziju obave ovlašteni revizori drugog društva za reviziju, a na trošak tog društva. (6) Isto društvo za reviziju ne može obavljati reviziju finansijskih izvještaja društva za faktoring ako je u godini za koju su sastavljeni finansijski izvještaji istom društvu za faktoring pružalo usluge iz područja finansija, računovodstva, interne revizije, procjene vrijednosti društva za faktoring, njegove imovine i obaveza, poreznog i ostalog poslovnog savjetovanja, te obavljalo za njega poslove sudskog vještačenja. (7) Isto društvo za reviziju ne može preuzeti niti mu društvo za faktoring može povjeriti obavljanje revizije svojih finansijskih izvještaja ako je društvo za reviziju u prethodnoj godini više od polovine svojih ukupnih prihoda ostvarilo obavljanjem revizije finansijskih izvještaja tog društva. (8) Društvo za faktoring dužno je obavijestiti Agenciju o društvu za reviziju koje je izabralo za obavljanje revizije finansijskih izvještaja za poslovnu godinu na koju se revizija odnosi najkasnije u roku osam dana od kada je donesena odluka o izboru. Član 70. (Izvještavanje Agencije) (1) Društvo za faktoring dužno je izvještavati Agenciju o: a) upisu i promjenama podataka koji se upisuju u sudski registar, b) sazivanju skupštine i svim odlukama prihvaćenim na skupštini, c) imaocima poslovnih udjela ili dionica društva, te sticanju, odnosno izmjeni kvalifikovanih udjela, d) planiranom otvaranju, preseljenju, zatvaranju ili privremenom prestanku rada podružnice, odnosno drugim organizacionim promjenama, e) ulaganjima na osnovu kojih je društvo za faktoring direktno ili indirektno steklo kvalifikovani udio u drugom pravnom licu kao i o svakom daljnjem ulaganju u to pravno lice, f) promjenama u strukturi kapitala, g) prestanku obavljanja pojedinih poslova faktoringa. (2) Društvo za faktoring dužno je na zahtjev Agencije dostaviti izvještaj i informacije o svim poslovima bitnim za vršenje nadzora. (3) Agencija će propisati strukturu, sadržaj, način i rokove dostave izvještaja iz st. (1) i (2) ovog člana, koje su društva obavezna sastavljati za potrebe Agencije. POGLAVLJE VII. NADZOR NAD POSLOVANJEM DRUŠTAVA ZA FAKTORING Član 71. (Nadzor nad društvima za faktoring) (1) U smislu odredbi ovog zakona nadzor predstavlja provjeru da li subjekti koji obavljaju poslove faktoringa posluju u skladu sa odredbama ovog zakona, kao i sa podzakonskim aktima donesenim na osnovu njih, zatim u skladu sa propisima o upravljanju rizicima, vlastitim pravilima i standardima, pravilima struke na način koji omogućava uredno funkcioniranje društva za faktoring, te provođenje mjera i aktivnosti radi otklanjanja utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. (2) Osnovni ciljevi nadzora su provjera zakonitosti, procjena sigurnosti i stabilnosti poslovanja društva, a radi zaštite interesa klijenta i javnog interesa, doprinosa stabilnosti finansijskog sistema, te uspostavljanje i očuvanje povjerenja u tržište faktoringa. Član 72. (Nadležnosti Agencije kod vršenja nadzora) (1) Nadzor nad poslovanjem društava za faktoring vrši Agencija. (2) Na postupke koje u okviru svoje nadležnosti provodi Agencija primjenjuju se odredbe iz ovog poglavlja zakona. (3) Na postupke iz stava (1) ovog člana primjenjuju se odredbe propisa o upravnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije propisano. U postupcima koje vodi Agencija se u pravilu odlučuje bez usmene rasprave. (4) Agencija ima pravo uvida u sve podatke i dokumentaciju koja se vodi u društvima za faktoring. Član 73. (Predmet nadzora) (1) Pri vršenju nadzora Agencija naročito: a) provjerava organizacione uvjete, strategije, politike i postupke koje je društvo za faktoring uspostavilo radi usklađivanja svog poslovanja sa odredbama ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, b) provjerava i procjenjuje finansijsku stabilnost i položaj društva za faktoring, te rizike kojima je društvo za faktoring izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju. (2) Agencija će pri provjeri i procjeni finansijske stabilnosti i položaja, te pri procjeni rizika kojima je društvo za faktoring izloženo ili bi moglo biti izloženo uzeti u obzir vrstu, obim i složenost poslovanja društva za faktoring. (3) Agencija će na osnovu nadzora, provjera i procjena iz stava (1) ovog člana utvrditi posluje li društvo za faktoring u skladu sa zakonskim propisima, ima li to društvo uspostavljenu odgovarajuću organizaciju, te stabilan sistem upravljanja u društvu za faktoring, kao i kapital koji osigurava primjeren sistem upravljanja i pokrića rizika kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju. (4) Agencija se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta vršenja nadzora nad pojedinim društvom za faktoring rukovodi veličinom, uticajem i značajem društva za faktoring, kao i prirodom, vrstom, obimom, složenošću, te pokazateljima njihova poslovanja. Član 74. (Način vršenja nadzora) (1) Agencija provodi nadzor po službenoj dužnosti: a) neposrednim nadzorom, u prostorijama društva za faktoring, pregledom izvorne dokumentacije, provjerom i procjenom cjelokupnog poslovanja, obavljanjem razgovora sa članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim licima, b) posrednim nadzorom u prostorijama Agencije, na osnovu analize izvještaja koja su društva za faktoring dužna u propisanim rokovima dostavljati Agenciji, te praćenjem, prikupljanjem i provjerom dokumentacije, obavještenja i podataka dobivenih na poseban zahtjev Agencije, kao i praćenjem, prikupljanjem i provjerom podataka i saznanja iz drugih izvora, te provjerom i procjenom poslovanja na osnovu dostavljenih izvještaja i prikupljenih informacija, obavljanjem razgovora sa članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim licima. (2) Neposredni nadzor iz stava (1) tačka a) ovog člana može biti redovni ili vanredni. Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 15 Član 75. (Ovlaštena lica za vršenje nadzora) (1) Nadzor iz člana 71. ovog zakona vrše zaposlenici Agencije koji imaju ovlaštenja Agencije (ovlaštena lica). (2) Izuzetno, za obavljanje zadataka u vezi sa nadzorom poslovanja društva za faktoring Agencija može zatražiti stručno učestvovanje revizora, društva za reviziju ili drugog stručno osposobljenog lica. (3) Na stručno osposobljeno lice iz stava 2) ovog člana primjenjuju se, na odgovarajući način, propisi o tajnosti podataka koji se primjenjuju na radnike Agencije sa ovlaštenjima za vršenje nadzora. (4) Ovlaštenje za vršenje nadzora iz stava (1) ovog člana daje Agencija. Član 76. (Dostavljanje podataka Agenciji) (1) Društvo za faktoring dužno je dostaviti Agenciji na njen zahtjev ili učiniti dostupnom dokumentaciju, izvještaje i podatke o svim okolnostima potrebnim za nadzor ili izvršavanje drugih ovlaštenja i mjera koje nadzorni organ ima na osnovu ovog zakona i po tom osnovu donesenih podzakonskih akata. (2) Dokumentaciju, izvještaje i podatke iz stava (1) ovog člana Agenciji su dužni dostaviti članovi uprave i druga relevantna lica društva za faktoring, te članovi nadzornog odbora i prokuristi. (3) Agencija je od lica iz stava (2) ovog člana ovlaštena zatražiti pisano izjašnjenje o okolnostima iz stava (1) ovog člana ili ih pozvati da daju usmeno izjašnjenje na okolnosti. (4) Ovlašteno lice Agencije može voditi razgovore sa licima iz stava (2) ovog člana radi dobijanja informacija potrebnih za vršenje nadzora i izvršavanje ciljeva nadzora. Član 77. (Obavještenje o neposrednom nadzoru) (1) Prije početka vršenja neposrednog nadzora društvu za faktoring se dostavlja pisano obavještenje o neposrednom nadzoru koje sadrži najmanje: a) predmet nadzora, b) podatke o licima ovlaštenim za nadzor, c) naznaku lokacije na kojoj će se nadzor vršiti, d) datum početka vršenja nadzora, e) vremenski period koji se nadzire. (2) Obavještenje iz stava (1) ovog člana može sadržavati i koje je podatke društvo za faktoring dužno pripremiti licima Agencije za potrebe vršenja neposrednog nadzora. (3) Agencija može u toku nadzora dopuniti obavještenje o nadzoru. Na dopunu obavještenja o nadzoru na odgovarajući način odnose se odredbe stava (1) ovog člana. (4) Obavještenje o neposrednom nadzoru dostavlja se društvu za faktoring u roku koji ne može biti kraći od tri dana prije dana početka nadzora. (5) Izuzetno od odredbe iz stava (4) ovog člana, ovlašteno lice može dostaviti obavještenje o neposrednom nadzoru najkasnije na dan početka provođenja nadzora, ako nije moguće na drugi način postići svrhu pojedinog nadzora. (6) Obavještenje o neposrednom nadzoru mora sadržavati i informaciju o posljedicama koje mogu nastupiti ako društvo za faktoring ne bi postupilo u skladu sa zahtjevom za nadzor poslovanja, odnosno ako se Agenciji ne bi omogućilo vršenje nadzora poslovanja na način određen odredbama ovog zakona. Član 78. (Neposredni nadzor poslovanja društva za faktoring) (1) Društvo za faktoring dužno je ovlaštenom licu Agencije, nakon prijema obavještenja o nadzoru, omogućiti vršenje neposrednog nadzora u sjedištu društva za faktoring i na ostalim mjestima u kojima ono ili drugo lice po njegovom ovlaštenju obavlja djelatnost i poslove u vezi sa kojima ovlašteno lice Agencije vrši nadzor. (2) Društvo za faktoring dužno je ovlaštenom licu Agencije, na njegov zahtjev, omogućiti kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije, administrativne ili poslovne evidencije, te nadzor nad informacionim sistemom i tehnologijama koje omogućavaju rad informacionog sistema u obimu potrebnom za vršenje nadzora. (3) Društvo za faktoring dužno je ovlaštenom licu Agencije, na njegov zahtjev, uručiti svu traženu poslovnu dokumentaciju, računske ispise, kopije poslovnih knjiga, zapise o telefonskim razgovorima i snimke telefonskih razgovora, zapise sa telefaks-uređaja, administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektronskog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlašteno lice. Društvo za faktoring dužno je ovlaštenom licu osigurati pristup sistemu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računarskim programima. (4) Dokumentaciju, ispise, zapise i snimke iz stava (3) ovog člana, finansijske instrumente, novac ili predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom ili prekršajnom postupku ovlaštena lica Agencije mogu, uz izdavanje potvrde, privremeno oduzeti, ali samo do pokretanja tih postupaka kada ih predaju organu nadležnom za vođenje postupka. (5) Ovlaštena lica društva za faktoring dužna su sa ovlaštenim licem Agencije obaviti razgovor i dati informacije bitne za vršenje nadzora i izvršavanje ciljeva nadzora. Član 79. (Uvjeti za vršenje neposrednog nadzora) (1) Društvo za faktoring dužno je ovlaštenom licu Agencije osigurati adekvatne prostorije u kojima je moguće nesmetano i bez prisustva drugih lica vršiti nadzor poslovanja. (2) Na zahtjev ovlaštenog lica Agencije, društvo za faktoring dužno je osigurati stručnu i tehničku pomoć, potrebna pojašnjenja i druge uvjete potrebne za vršenje nadzora. (3) Nadzor poslovanja iz st. (1) i (2) ovog člana vrši ovlašteno lice Agencije u toku radnog vremena društva. Ako je zbog obima ili prirode posla nužno, društvo za faktoring dužno je omogućiti ovlaštenom licu Agencije vršenje nadzora poslovanja i izvan radnog vremena. Član 80. (Kontrola informacionog sistema) (1) Društvo za faktoring koje u svom poslovanju koristi informacioni sistem dužno je na zahtjev ovlaštenog lica Agencije osigurati uvjete za pregled informacionog sistema, te mogućnost ispitivanja jesu li podaci obrađeni korištenjem informacione tehnologije na primjeren način. (2) Društvo za faktoring dužno je na zahtjev ovlaštenog lica Agencije predati dokumentaciju iz koje je vidljiv transparentan i potpuni opis rada informacionog sistema. U dokumentaciji moraju biti na transparentan način definirane komponente informacionog sistema. Dokumentacija mora omogućiti ovlaštenom licu uvid u: a) programska rješenja, b) postupke obrade podataka korištenjem informacione tehnologije, c) kontrole koje osiguravaju pravilnu obradu podataka i d) kontrole koje osiguravaju čuvanje povjerljivosti, integriteta i raspoloživosti podataka. Broj 14 - Strana 16 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. Član 81. (Završetak postupka neposrednog nadzora) (1) O postupku neposrednog nadzora sastavlja se zapisnik koji se dostavlja društvu za faktoring sa detaljnim opisom utvrđenih činjenica. (2) Na dostavljeni zapisnik društvo za faktoring ima pravo uložiti prigovor u roku osam dana od dana njegovog prijema. (3) Ako u postupku nadzora nisu utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti za koje bi se donosila odgovarajuća nadzorna mjera, ili su one utvrđene, a otklonjene do izrade zapisnika, to će se unijeti u zapisnik. (4) U slučajevima iz stava (3) ovog člana Agencija će donijeti rješenje kojim se utvrđuje da je postupak nadzora okončan. (5) Ako su zapisnikom utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti, za koje se treba donijeti odgovarajuća nadzorna mjera, otklonjene nakon izrade i dostave zapisnika društvu za faktoring, a prije donošenja rješenja kojim se izriče odgovarajuća nadzorna mjera, Agencija će o tome sastaviti dopunu zapisnika te, ako su otklonjene sve utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti, po isteku roka za izjašnjenje donijeti rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti i/ili nepravilnosti utvrđene u zapisniku i dopuni zapisnika otklonjene i postupak nadzora okončan. Član 82. (Prigovor na zapisnik o izvršenom nadzoru) Prigovor protiv zapisnika o izvršenom nadzoru dopušten je naročito iz sljedećih razloga: a) ako je u zapisniku pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, b) ako je pogrešno primijenjen propis i na osnovu njega izrečena mjera, c) ako je Agencija prekoračila ovlaštenja u provođenju nadzora. Član 83. (Sadržaj prigovora) (1) Prigovor mora sadržavati: a) navođenje zapisnika na koji se prigovor podnosi, b) izjavu da se navodi iz zapisnika pobijaju u cijelosti ili u određenom dijelu, c) razloge prigovora na koje se podnosilac poziva, d) druge podatke koje mora sadržavati svaki podnesak u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. (2) U prigovoru društvo za faktoring može navesti činjenice iz kojih proizlazi da nedostaci, nezakonitosti i nepravilnosti navedene u zapisniku ne postoje i predočiti dokaze. Ako se društvo u izjavi poziva na isprave, dužno ih je kao dokaze priložiti prigovoru. Član 84. (Posredni nadzor poslovanja) (1) Ovlašteno lice Agencije u toku posrednog nadzora utvrđuje: a) da li su propisani izvještaji i drugi podaci dostavljeni u propisanom roku i propisanoj formi, b) da li su podaci u izvještajima ili drugoj traženoj dokumentaciji istiniti, tačni i ispravni, c) posluje li društvo za faktoring u skladu sa propisima o upravljanju rizicima, u skladu sa drugim propisima određenim ovim zakonom i propisima donesenima na osnovu ovog zakona, te drugim zakonima kojima se uređuje poslovanje društva za faktoring i donesenim propisima na osnovu njih, d) provjerava i procjenjuje finansijsku stabilnost i položaj, te rizike kojima je društvo za faktoring izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju. (2) Agencija će pri provjeri i procjeni finansijske stabilnosti i položaja, te pri procjeni rizika kojima je društvo za faktoring izloženo ili bi moglo biti izloženo uzeti u obzir vrstu, obim i složenost poslovanja društva za faktoring. Član 85. (Zapisnik o posrednom nadzoru) (1) U slučaju utvrđenih nedostataka, nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju društva za faktoring u postupku posrednog nadzora ovlašteno lice Agencije sastavlja zapisnik. (2) Zapisnik o izvršenom nadzoru dostavlja se društvu za faktoring sa detaljnim opisom utvrđenih činjenica u postupku nadzora. (3) Na zapisnik o posrednom nadzoru na odgovarajući način primjenjuju se odredbe čl. 81., 82. i 83. ovog zakona. (4) Na osnovu nalaza iz zapisnika iz ovog člana Agencija je ovlaštena poduzeti sve nadzorne mjere kao i u slučaju neposrednog nadzora. Član 86. (Nadzorne mjere) (1) Na osnovu provedenog postupka nadzora, Agencija može društvu izreći nadzorne mjere propisane ovim zakonom u svrhu zakonitog i urednog poslovanja subjekata nadzora i zaštite javnog interesa, a u slučaju utvrđenih nepravilnosti i nezakonitosti Agencija izdaje prekršajni nalog za prekršaje ili podnosi prijavu nadležnom organu. (2) Kada Agencija utvrdi postojanje osnovane sumnje o počinjenom krivičnom djelu ili prekršaju, podnosi odgovarajuću prijavu nadležnom organu. Član 87. (Vrste nadzornih mjera) Agencija može društvu za faktoring, pod uvjetima propisanim ovim zakonom, odrediti sljedeće nadzorne mjere: a) preporuke upravi i nadzornom odboru društva za faktoring, b) opomenu, c) otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti, d) posebne nadzorne mjere, e) ukidanje odobrenja za rad. Član 88. (Preporuke upravi društva za faktoring) (1) Agencija će izreći preporuke upravi društva za faktoring kada u okviru nadzora, te provjere i procjene finansijske stabilnosti i položaja društva, kao i provjere i procjene rizika kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju utvrdi slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja ovog zakona. (2) Preporuke sadrže utvrđene i procijenjene značajne rizike i probleme kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo, odnosno utvrđene slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti koje nemaju značaj kršenja propisa ovog zakona, te smjernice upravi društva za faktoring radi njihovog otklanjanja, te radi poboljšanja poslovanja, finansijske stabilnosti i položaja, kao i smanjenja rizika kojima je društvo za faktoring izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju. (3) Uprava društva dužna je Agenciji dostaviti plan, rokove i dinamiku postupanja po preporukama nadzornog organa. (4) Kako bi utvrdila poboljšanje poslovanja, finansijske stabilnosti i položaja, te smanjenja rizika kojima je društvo za faktoring izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju, Agencija može provesti ponovni nadzor nad društvom za faktoring. Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 17 Član 89. (Opomena) (1) Kada Agencija u toku nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti, a priroda i obim utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti nemaju značajan uticaj i posljedice na poslovanje društva za faktoring, nadzorni organ može izreći opomenu društvu za faktoring. (2) Agencija može opomenu javno objaviti. (3) Opomena Agencije može sadržavati i nalog da društvo za faktoring ispravi utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti, te rokove u kojima je društvo dužno to učiniti i dinamiku obavještavanja nadzornog organa o poduzetim radnjama i aktivnostima. (4) Ako u roku iz stava (3) ovog člana društvo za faktoring ne postupi po nalogu Agencije iz stava (3) ovog člana, Agencija će izdati rješenje za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti. (5) Agencija je ovlaštena provesti ponovni nadzor nad društvom za faktoring u mjeri i obimu potrebnim kako bi se utvrdilo je li društvo za faktoring postupilo po nalogu Agencije iz stava (3) ovog člana, te jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem obimu. Član 90. (Otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti) (1) Kada Agencija u toku nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti koje predstavljaju povredu odredbi ovog zakona ili na osnovu njega donesenih propisa, te drugih zakona kojima se uređuje poslovanje društva i propisa na osnovu njih, rješenjem će društvu za faktoring naložiti mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti ili prestanak postupanja koje predstavlja povredu odredbi ovog zakona ili na osnovu njega donesenih propisa, te drugih zakona kojima se uređuje poslovanje društva za faktoring i propisa na osnovu njih. (2) Agencija će u rješenju iz stava (1) ovog člana navesti i rokove u kojima je društvo dužno otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti. Član 91. (Izvještaj o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti) (1) Društvo za faktoring dužno je otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti, te Agenciji podnijeti izvještaj o mjerama koje je poduzelo za njihovo otklanjanje u okviru roka koji je odredila Agencija. (2) Uz izvještaj iz stava (1) ovog člana društvo za faktoring dužno je priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. (3) Kada izvještaj iz stava (1) ovog člana nije potpun ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da su nezakonitosti otklonjene, Agencija će naložiti dopunu izvještaja u roku u kojem se izvještaj mora dopuniti. (4) Kada Agencija ne naloži dopunu izvještaja iz stava (3) ovog člana u roku 60 dana od podnošenja izvještaja iz stava (1) ovog člana, smatrat će se da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. Član 92. (Rješenje o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti) (1) Ako Agencija iz izvještaja iz člana 91. ovog zakona, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da su utvrđene nepravilnosti i nezakonitosti postupanjem po nadzornoj mjeri iz člana 90. ovog zakona otklonjene, donijet će rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene. (2) Prije donošenja rješenja iz stava (1) ovog člana Agencija može provesti ponovni nadzor nad društvom za faktoring u mjeri i obimu potrebnom kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem obimu. Član 93. (Posebne nadzorne mjere) (1) Agencija je ovlaštena izreći društvu za faktoring posebne nadzorne mjere iz stava (2) ovog člana ako: a) društvo za faktoring nije postupilo u skladu sa rješenjem kojim Agencija nalaže mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti iz člana 90. ovog zakona, i/ili b) ako je kapital društva za faktoring ispod propisanog minimuma iz člana 27. ovog zakona. (2) Ako nastupe okolnosti iz stava (1) ovog člana, Agencija može izreći sljedeće posebne nadzorne mjere: a) naložiti društvu za faktoring da poveća kapital na nivo predviđen članom 27. ovog zakona, b) naložiti nadležnom organu društva za faktoring da razriješi člana ili članove uprave i imenuje novog člana ili članove uprave, c) naložiti društvu za faktoring da sazove skupštinu i predloži odgovarajuća rješenja, d) naložiti društvu za faktoring poboljšanje strategija, politika i procesa upravljanja rizicima, e) naložiti društvu za faktoring da u daljnjem poslovanju smanjuje rizike povezane sa poslovanjem društva, f) naložiti društvu za faktoring druge proporcionalne mjere potrebne da bi društvo poslovalo u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu ovog zakona ili na osnovu drugih zakona kojima se uređuje poslovanje društva i propisa donesenih na osnovu njih, g) privremeno zabraniti društvu za faktoring: 1) sklapanje poslova sa pojedinim dioničarima, odnosno članovima, članovima uprave, nadzornog odbora, prokuristima i društvima koja su usko povezana sa društvom za faktoring, 2) sklapanje novih ugovora o faktoringu u pojedinim ili svim poslovima faktoringa, 3) obavljanje poslova faktoringa sa određenim licima, 4) zabraniti, odnosno ograničiti društvu raspolaganje imovinom kojom upravlja društvo za faktoring. (3) Agencija će rješenjem naložiti posebne mjere nadzora iz stava (2) ovog člana i odrediti primjeren rok za poduzimanje mjera iz stava (2) ovog člana. (4) Društvo za faktoring dužno je Agenciji dostaviti izvještaj o provođenju naloženih mjera iz stava (2) ovog člana na koji se na odgovarajući način primjenjuju odredbe člana 91. st. od (1) do (3) ovog zakona. Član 94. (Rješenje o ukidanju odobrenja za rad) (1) Agencija će donijeti rješenje kojim će ukinuti rješenje o odobrenju društvu za obavljanje poslova faktoringa ukoliko utvrdi: a) da je odobrenje za obavljanje poslova faktoringa izdato na osnovu neistinitih, netačnih podataka ili prešućenih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na neki drugi nepropisan način, b) da je društvo za faktoring prestalo ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdato, Broj 14 - Strana 18 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. c) da se poslovanje društva za faktoring ne vodi sa pažnjom urednog i savjesnog privrednika i u skladu sa dobrom poslovnom praksom, d) da je društvo za faktoring teže i/ili sistemski kršilo odredbe ovog zakona, propise donesene na osnovu ovog zakona ili druge propise kojih se dužno pridržavati, e) da društvo za faktoring nije postupilo u skladu sa rješenjem kojim Agencija nalaže mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti iz člana 90. ovog zakona ili posebne nadzorne mjere iz člana 93. ovog zakona, f) da je društvo za faktoring prekršilo odredbe o pravovremenom i tačnom izvještavanju Agencije više puta u periodu tri godine, ili da je na drugi način Agenciji onemogućavalo nadzor nad svojim poslovanjem, g) da društvo za faktoring obavlja poslove na način koji može pogoršati ili ugroziti njegovu likvidnost ili solventnost, h) da društvo za faktoring nije organiziralo poslovanje ili ne vodi svoje poslovne knjige ili poslovne knjige kojima upravlja, ili administrativnu i drugu poslovnu dokumentaciju na način koji u svakom trenutku omogućuje provjeru posluje li društvo u skladu sa propisima i pravilima o upravljanju rizicima, upravlja li društvo u skladu sa odredbama ovog zakona, drugih zakona koji uređuju društvo za faktoring i propisa koji su na osnovu njih doneseni i drugih propisa kojih se dužno pridržavati, i) da društvo ne obavlja djelatnosti u skladu sa odredbama člana 26., j) da je nastupio razlog za ukidanje rješenja o odobrenju za obavljanje poslova faktoringa propisan drugim odredbama ovog zakona, k) da društvo za faktoring nije počelo obavljati djelatnost u roku jedne godine od dana izdavanja odobrenja za obavljanje poslova faktoringa, odnosno nije sklopio nijedan ugovor o faktoringu istekom navedenog roka, l) da je društvo za faktoring prestalo ostvarivati prihod od obavljanja poslova faktoringa duže od šest mjeseci. (2) Rješenje iz stava (1) ovog člana Agencija je dužna dostaviti društvu u roku osam dana od dana donošenja rješenja. (3) Rješenje iz stava (1) ovog člana Agencija je dužna objaviti u "Službenim novinama Federacije BiH", dostaviti ga nadležnom registarskom sudu i o tome izdati saopšenje za javnost. (4) Društvo za faktoring ne smije sklapati nove poslove u vezi sa obavljanjem poslova faktoringa od dana dostave rješenja iz stava (1) ovog člana, osim onih poslova koji imaju za cilj i kojima se osigurava prestanak društva na način određen odredbama propisa o privrednim društvima. Član 95. (Nadzor nad drugim licima i mjere nadzora) (1) Agencija je ovlaštena provoditi i nadzor nad drugim licima koja osim drugih djelatnosti ili kao jedinu djelatnost obavljaju poslove faktoringa bez odobrenja Agencije. (2) Ako Agencija utvrdi da lice obavlja poslove faktoringa bez odobrenja Agencije, tom licu će se zabraniti obavljanje navedenih poslova. (3) U slučaju iz stava (2) ovog člana, Agencija može prethodno obaviti pregled poslovnih knjiga i druge dokumentacije lica i prikupiti dokaze kako bi utvrdila obavlja li to lice poslove faktoringa. Član 96. (Saradnja nadzornih organa, obrada podataka i pružanje informacija) (1) Agencija obrađuje podatke o činjenicama i okolnostima koje su bitne za vršenje nadležnosti propisane ovim zakonom, a naročito one koji su vezane uz: a) odobrenja za obavljanje poslova faktoringa i druga odobrenja koja izdaje Agencija na osnovu ovog zakona, b) članove uprave i nadzornog odbora društva za faktoring, c) imaoce kvalifikovanih udjela u društvu za faktoring, d) revidirane finansijske izvještaje iz čl. 68. i 69. ovog zakona, e) izvršene mjere nadzora iz člana 86. ovog zakona, f) informacije koje Agencija prikupi u okviru razmjene informacija sa drugim agencijama i institucijama. (2) Podatke iz stava (1) ovog člana Agencija može dostaviti drugim agencijama, odnosno institucijama u skladu sa odredbama propisa kojim se regulira rad Agencije. Član 97. (Prikupljanje, vođenje, upotreba i čuvanje povjerljivih podataka) (1) Društvo za faktoring dužno je, kao povjerljive, čuvati sve podatke, informacije, činjenice i okolnosti za koje je saznalo na osnovu pružanja usluga klijentima, odnosno ostalim stranama ugovora o faktoringu. (2) Društva za faktoring prikupljaju, obrađuju, čuvaju, dostavljaju i upotrebljavaju povjerljive podatke iz stava (1) ovog člana u skladu sa propisima koji uređuju zaštitu ličnih podataka i ostalim propisima o zaštiti podataka. (3) Članovi društva za faktoring, dioničari društva za faktoring, te članovi organa upravljanja i zaposlenici društva za faktoring, odnosno druga lica koja su vezana uz njihov rad u društvu ili ako su uz pružanje usluga društvu na bilo koji način dostupni podaci iz člana 96. ovog zakona ne smiju te podatke saopšavati trećim licima, iskoristiti ih protiv interesa društva i njegovih klijenata ili omogućiti da ih koriste treća lica. (4) Ne postoji obaveza čuvanja povjerljivih podataka u sljedećim slučajevima: a) ako klijent ili treće lice izričito pisanim putem pristane da se saopšte pojedini povjerljivi podaci, b) ako to omogućuje ostvarenje interesa društva za faktoring za daljnju prodaju i/ili prijenos predmeta faktoringa, c) ako se povjerljivi podaci razmjenjuju unutar grupe banaka i/ili finansijskih institucija definiranih u skladu sa propisima kojima se uređuju uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada finansijskih institucija, te pružanje bankarskih i/ili finansijskih usluga radi upravljanja rizicima, d) ako se povjerljivi podaci razmjenjuju između finansijskih institucija o klijentima koji nisu ispunili svoju dospjelu obavezu u roku, a povjerljivi podaci se saopštavaju pravnom licu koje je osnovano radi prikupljanja i razmjene ovih podataka i to u skladu sa zakonima primjenjivim za tu djelatnost, e) ako nadležni sud ili drugi nadležni organ pisanim putem zahtijeva, odnosno naloži predočenje tih podataka radi utvrđivanja činjenica u krivičnim ili prekršajnim postupcima ili za potrebe utvrđivanja činjenica neophodnih za pokretanje takvih postupaka, f) u slučajevima određenim propisima koji uređuju sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma, g) ako su ti podaci potrebni radi razjašnjavanja međusobnih pravnih odnosa između društva za Srijeda, 24. 2. 2016. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 14 - Strana 19 faktoring i klijenta, odnosno dobavljača, odnosno drugih imaoca prava iz ugovora o faktoringu, te između klijenta i trećih lica u sudskim postupcima, arbitražnim postupcima i postupcima mirenja, h) ako nadležni sud pisanim putem zahtijeva, odnosno naloži predočenje tih podataka za potrebe ostavinskog, stečajnog i drugog sudskog postupka, i) ako nadležni sud ili drugi nadležni organ pisanim putem zahtijeva, odnosno naloži predočavanje tih podataka radi izvršenja nad imovinom klijenta, odnosno drugog imaoca prava iz ugovora o faktoringu, ili nad imovinom trećih lica, j) ako se ti podaci dostavljaju Agenciji za potrebe nadzora koji u okviru svojih nadležnosti provodi Agencija, odnosno drugi nadzorni organ, k) ako se ti podaci dostavljaju poreznim organima za potrebe postupaka koje oni provode u okviru svojih nadležnosti, l) odavanje podataka društvima za osiguranje u postupku osiguranja tražbina društva, m) odavanje podataka pri sklapanju pravnih poslova koji imaju učinak osiguranja tražbina društva kao što su bankarske garancije i drugi slični poslovi, n) ako se ti podaci saopštavaju pravnom licu koje se registrirano bavi prikupljanjem i pružanjem podataka o obavezama iz poslova faktoringa, o) ako je to propisano posebnim zakonom. (5) Obaveza čuvanja povjerljivih podataka postoji za lica iz stava (3) ovog člana i nakon prestanka rada u društvu za faktoring, odnosno nakon prestanka svojstva člana ili dioničara društva ili člana organa društva za faktoring kao i nakon prestanka ugovornog odnosa o obavljanju poslova za to društvo. (6) Nadzorni organ, odnosno drugi organ i sudovi mogu podatke koje su prikupili na osnovu stava (4) ovog člana upotrijebiti isključivo u svrhu zbog koje su prikupljeni. POGLAVLJE VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE Član 98. (Teži prekršaji društva za faktoring) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 KM do 100.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj društvo za faktoring ako: a) obavlja djelatnosti suprotno odredbama člana 26. ovog zakona, b) stiče kvalifikovani udio u drugom pravnom licu suprotno odredbi člana 38. stav (1) ovog zakona, c) izvrši prijenos faktoring poslovanja suprotno odredbama člana 41. stav (6) ovog zakona, d) ne dobije saglasnost Agencije u skladu sa odredbama člana 42. stav (1) ovog zakona, e) funkciju člana uprave društva za faktoring obavlja lice koje nije dobilo saglasnost Agencije za obavljanje funkcije člana uprave društva za faktoring u skladu sa odredbom člana 52. stav (1) ovog zakona, f) član uprave društva za faktoring ne ispunjava obaveze u skladu sa odredbama člana 56. ovog zakona, g) ne upravlja rizicima u poslovanju u skladu sa odredbama člana 65. ovog zakona, h) ne organizira internu reviziju u skladu sa odredbama člana 66. ovog zakona, i) ne organizira poslovanje i vođenje poslovnih knjiga, kao i da ne sastavlja godišnje finansijske izvještaje u skladu sa odredbama člana 68. ovog zakona, j) ne dostavi revidirane godišnje finansijske izvještaje u skladu sa odredbom člana 69. stav (2) ovog zakona, k) ne omogući ovlaštenim licima Agencije provođenje nadzora u skladu sa odredbama člana 72. stav (4) ovog zakona, l) ne omogući ovlaštenim licima Agencije provođenje nadzora u skladu sa odredbama čl. 78., 79. i 80. ovog zakona, m) ne postupi po rješenju Agencije o otklanjanju utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti ili o prestanku nezakonitog postupanja iz člana 90. ovog zakona, n) ne postupi po rješenju Agencije iz člana 93. ovog zakona, o) izvrši prijenos faktoring poslovanja suprotno odredbama člana 41. stav (5) ovog zakona. (2) Odgovorno lice u društvu za faktoring bit će kažnjeno za prekršaje iz stava (1) ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM. Član 99. (Lakši prekršaji društva za faktoring) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 25.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj društvo za faktoring ako: a) ugovor o faktoringu nije sastavljen u skladu sa odredbama člana 16. ovog zakona, b) o saznanju sticanja i otuđenja kvalifikovanog udjela u društvu za faktoring ne obavijesti Agenciju u skladu sa odredbom člana 31. ovog zakona, c) prilikom imenovanja članova nadzornog odbora postupi suprotno odredbama člana 46. ovog zakona, d) prilikom imenovanja članova nadzornog odbora postupi suprotno odredbama člana 47. ovog zakona, e) ne osigura podnošenje zahtjeva za izdavanje saglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave donošenjem odluke ili izdavanjem saglasnosti u skladu sa odredbom člana 52. stav (2) ovog zakona, f) ne postupi u skladu sa odredbom člana 52. stav (7) ovog zakona, g) ne obavijesti Agenciju o izabranom revizorskom društvu u skladu sa odredbom člana 69. stav (8) ovog zakona, h) ne obavijesti Agenciju u skladu sa odredbama člana 70. ovog zakona, i) ne postupi u skladu sa odredbama člana 104. st. (1), (3) i (4) ovog zakona. (2) Odgovorno lice u društvu bit će kažnjeno za prekršaje iz stava (1) ovog člana novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM. Član 100. (Prekršaji ostalih lica) (1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 KM do 20.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice koje: a) stiče ili stekne kvalifikovani udio u društvu za faktoring suprotno odredbi člana 30. stav (1) ovog zakona, b) obavlja poslove faktoringa bez odobrenja Agencije za obavljanje poslova faktoringa iz člana 39. ovog zakona, c) ovlaštenim licima Agencije ne omogući pregled poslovnih knjiga i druge dokumentacije radi prikupljanja dokaza u skladu sa odredbom člana 96. stav (1) ovog zakona. (2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana koje je počinilo pravno lice bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM. Broj 14 - Strana 20 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 24. 2. 2016. (3) Novčanom kaznom u iznosu 10.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj pravno lice koje se koristi izrazom "faktoring", odnosno njenom izvedenicom suprotno odredbi člana 25. stav (6) ovog zakona. (4) Za prekršaj iz stava (3) ovog člana koje je počinilo pravno lice bit će kažnjeno i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu 2.000,00 KM. Član 101. (Prekršaji fizičkih lica) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 5.000,00 KM bit će kažnjeno za prekršaj: a) fizičko lice koje stiče ili stekne kvalifikovani udio u društvu suprotno odredbi člana 30. stav (1) ovog zakona, b) članovi uprave društva za faktoring ako ne vode poslove faktoringa u skladu sa odredbom člana 56. ovog zakona. Član 102. (Zastara i pravo stranke na pravni lijek) (1) Na prekršaje iz ovog zakona primjenjuju se odredbe o zastari iz propisa Zakona o prekršajima Federacije. (2) Protiv rješenja Agencije žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom. POGLAVLJE IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 103. (Donošenje propisa) Agencija će u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti podzakonske akte iz: člana 16. stav (2); člana 26. stav (8); člana 27. stav (4); člana 32. stav (3); člana 38. stav (3); člana 39. stav (10); člana 47. stav (4); člana 51. stav (3); člana 65. stav (3); člana 66. stav (2) i člana 70. stav (3) ovog zakona. Član 104. (Usklađivanje sa odredbama ovog zakona) (1) Pravna lica koja su na dan stupanja na snagu ovog zakona upisana u sudski registar i obavljaju poslove faktoringa nastavljaju poslovati kao društva za faktoring prema odredbama ovog zakona. (2) Pravna lica iz stava (1) ovog člana dužna su u roku 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona. (3) Ako pravna lica iz stava (1) ovog člana ne postupe u roku i na način određen odredbama stava (2) ovog člana, dužna su prestati obavljati poslove faktoringa i djelatnost faktoringa brisati iz sudskog registra. (4) Pravno lice iz stava (1) ovog člana dužno je u roku mjesec dana nakon isteka roka iz stava (2) ovog člana dostaviti Agenciji izvještaj o usklađivanju sa odredbama stava (2) ovog člana. Uz izvještaj je potrebno priložiti: a) osnivački akt u obliku notarske isprave, b) spisak dioničara ili članova društva sa njihovim podacima i odgovarajućom dokumentacijom u skladu sa članom 39. ovog zakona, c) spisak lica koja su povezana sa imaocima kvalifikovanih udjela i opis načina povezanosti. (5) Ako iz izvještaja iz stava (4) ovog člana i priloženih dokaza proizlazi da je pravno lice iz stava (1) ovog člana usklađeno sa odredbama stava (2) ovog člana, Agencija će izdati odobrenje za obavljanje poslova faktoringa u skladu sa odredbama člana 39. ovog zakona. Član 105. (Stupanje na snagu) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Temeljem članka IV.B.7.a) (IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O FAKTORINGU Proglašava se Zakon o faktoringu, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 22.12.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 17.12.2015. godine. Broj 01-02-101-02/16 18. veljače 2016. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O FAKTORINGU POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (Predmet Zakona) Оvim se zаkоnоm uređuje fаktоring, vrste faktoringa, ugovori o faktoringu, uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada društava za faktoring, upravljanje rizicima, financijsko izvješćivanje, revizija i nadzor nad poslovanjem faktoring društava. Članak 2. (Pojmovi) U smislu odredbi ovoga zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja: (1) Fаktоring је prаvni pоsао kupoprodaje postojeće nedospjele ili buduće kratkoročne novčane tražbine nаstаle iz osnove ugоvоrа о prоdајi rоbе ili pružаnjа uslugа u zеmlјi i inоzemstvu, koja se prеnоsi na faktora ugovorom i koji preuzima tražbinu od prodavatelja da je naplati u svoje ime i za svoj račun. (2) Krаtkоrоčna novčana trаžbina је trаžbina kојa dоspijеvа nа nаplаtu u rоku do 180 dana оd dаnа prоdаје rоbе, оdnоsnо pružene uslugе, a koja se dеfinira ugоvоrоm о prоdајi rоbе ili pružаnja uslugа. (3) Prеdmеt faktoringa je otkup svаke pоstојеćе i/ili budućе, cijеle ili djеlomične, nеdоspjеle krаtkоrоčne nоvčаne trаžbine, kојa је nаstаla iz osnove ugоvоrа о prоdајi roba ili pružanja uslugа u zemlji i inozemstvu, zаklјučеnоg izmеđu subjekata koji obavljajući svoju djelatnost stupaju u međusobne dužničko-vjerovničke odnose. (4) Predujam predstavlja dio tražbine koju faktor nakon zaključenog ugovora isplaćuje prodavatelju tražbine. (5) Faktoring jamstveni fond predstavlja dio neisplaćene tražbine koji faktor zadržava do naplate od dužnika kao jamstvo za naplatu kamata na isplaćeni predujam i naknade faktoru za izvršene faktoring usluge i korespondira s isplaćenim predujmom. (6) Faktoring limit predstavlja iznos faktoring tražbine koji se prenosi od kupca na faktora sukladno propisu o obveznim odnosima i pokriven je instrumentom
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 91/15 27.11.2015 SN FBiH 06/23, SN FBiH 04/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 104/16, SN FBiH 14/08, SN FBiH 17/06, SN FBiH 1/02, SN FBiH 37/01, SN FBiH 16/01, SN FBiH 54/00, SN FBiH 35/98 Zakon,doprinosi Број 91 - Страна 4 СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Петак, 27. 11. 2015. Članak 16. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. 1757 На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ДОПРИНОСИМА Проглашава се Закон о измјенама и допунама Закона о доприносима, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 28.10.2015. године и на сједници Дома народа од 8.10.2015. године. Број 01-02-857-02/15 20. новембра 2015. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р. ЗАКОН О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ДОПРИНОСИМА Члан 1. У Закону о доприносима ("Службене новине Федерације БиХ", бр. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 и 14/08) у члану 5. у ставу 3., иза алинеје 2. додаје се нова алинеја 3., која гласи: "- физичко лице - нерезидент Федерације, које на територији Федерације, самостално обавља привредну, професионалну или другу дјелатност као основно занимање у складу са прописима о порезу на доходак;". Досадашње ал. 3., 4. и 5. постају ал. 4., 5. и 6. Члан 2. У члану 8. у ставу 2. у тачки д), ријечи: "кантоналне скупштине" замјењују се ријечима: "и такси дјелатности". У тачки ф) број "0,35" замјењује се бројем "0,29". Иза тачке ф) додаје се нова тачка г) која гласи: "г) множеник просјечне плате из члана 6а. став 2. и коефицијента 0,29, уколико прeдузетник на основу обављања дјелатности трговца појединца, који је уписан у одговарајући регистар и доходак са тог основа утврђује на основу пословних књига, у складу са прописима о порезу на доходак.". Члан 3. У члану 11. у ставу 1., иза ријечи: "физичко лице", ријечи: "- резидент Федерације" бришу се. Члан 4. У члану 11а., иза ријечи: "доставити је", ријечи: "уз доказе о извршеном појединачном плаћању доприноса и пореза" бришу се. Члан 5. У члану 16. у ставу 1. тачка 4. мијења се и гласи: "4. правно лице и физичко лице које самостално обавља дјелатност ако као исплатилац плате, као и физичко лице за себе, Пореској управи Федерације Босне и Херцеговине не достави у прописаном року спецификацију уз исплату плата и спецификацију уз уплату доприноса прeдузетника." Члан 6. У члану 17., у загради, број "14.ц" замјењује се бројем "14б.". Члан 7. Иза члана 20. додаје се нови члан 20а., који гласи: "Члан 20а. Изузетно, од одредбе члана 6. тачка 10., основицу доприноса чини множеник просјечне плате из члана 6а. став 2. и коефицијента 0,29 за запосленике у рудницима угља, текстилној, кожној и индустрији обуће и нискоакумулациoним дјелатностима традиционалних еснафских заната којима се исплаћује мјесечна плата у висини до 60% просјечне мјесечне нето-плате у складу са чланом 6а. став 2., у периоду 12 мјесеци од дана ступања на снагу овог закона.". Члан 8. Овај закон ступа на снагу наредног дана од дана објављивања у "Службеним новинама Федерације БиХ". Предсједавајућа Дома народа Парламента Федерације БиХ Лидија Брадара, с. р. Предсједавајући Представичког дома Парламента Федерације БиХ Един Мушић, с. р. Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 28.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 8.10.2015. godine. Broj 01-02-857-02/15 20. novembra 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Član 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) u članu 5. u stavu 3., iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3., koja glasi: "- fizičko lice - nerezident Federacije, koje na teritoriji Federacije samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje u skladu sa propisima o porezu na dohodak;". Dosadašnje al. 3., 4. i 5. postaju al. 4., 5. i 6. Član 2. U članu 8. u stavu 2. u tački d), riječi: "kantonalne skupštine" zamjenjuju se riječima: "i taksi djelatnosti". U tački f) broj "0,35" zamjenjuje se brojem "0,29". Iza tačke f) dodaje se nova tačka g) koja glasi: "g) množenik prosječne plaće iz člana 6a. stav 2. i koeficijenta 0,29, ukoliko poduzetnik na osnovu obavljanja djelatnosti trgovca pojedinca koji je upisan u odgovarajući registar i dohodak sa tog osnova utvrđuje na osnovu poslovnih knjiga, u skladu sa propisima o porezu na dohodak.". Član 3. U članu 11. u stavu 1., iza riječi: "fizičko lice" riječi: "- rezident Federacije" se brišu. Петак, 27. 11. 2015. СЛУЖБЕНЕ НОВИНЕ ФЕДЕРАЦИЈЕ БиХ Број 91 - Страна 5 Član 4. U članu 11a. iza riječi: "dostaviti je", riječi: "uz dokaze o izvršenom pojedinačnom plaćanju doprinosa i poreza" se brišu. Član 5. U članu 16. u stavu 1. tačka 4. mijenja se i glasi: "4. pravno lice i fizičko lice koje samostalno obavlja djelatnost ako kao isplatilac plaće, kao i fizičko lice za sebe, Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ne dostavi u propisanom roku specifikaciju uz isplatu plaća i specifikaciju uz uplatu doprinosa poduzetnika.". Član 6. U članu 17., u zagradi broj "14.c" zamjenjuje se brojem "14b.". Član 7. Iza člana 20. dodaje se novi član 20a., koji glasi: "Član 20a. Izuzetno od odredbe člana 6. tačka 10., osnovicu doprinosa čini množenik prosječne plaće iz člana 6a. stav 2. i koeficijenta 0,29 za zaposlenike u rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće i niskoakumulacijskim djelatnostima tradicionalnih esnafskih zanata kojima se isplaćuje mjesečna plaća u visini do 60% prosječne mjesečne neto-plaće u skladu sa članom 6a. stav 2., u periodu 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.". Član 8. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r. Temeljem članka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupničkog doma od 28.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 08.10.2015. godine. Broj 01-02-857-02/15 20. studenoga 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, v. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA Članak 1. U Zakonu o doprinosima ("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) u članku 5. u stavku 3., iza alineje 2. dodaje se nova alineja 3., koja glasi: "- fizička osoba - nerezident Federacije, koja na teritoriju Federacije samostalno obavlja gospodarsku, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje sukladno propisima o porezu na dohodak;". Dosadašnje al. 3., 4. i 5. postaju al. 4., 5. i 6. Članak 2. U članku 8. u stavku 2. u točki d), riječi: "kantonalne skupštine" zamjenjuju se riječima: "i taksi djelatnosti". U točki f) broj "0,35" zamjenjuje se brojem "0,29". Iza točke f) dodaje se nova točka g) koja glasi: "g) umnožak prosječne plaće iz članka 6a. stavak 2. i koeficijenta 0,29, ukoliko poduzetnik s osnove obavljanja djelatnosti trgovca pojedinca, koji je upisan u odgovarajući registar i dohodak s te osnove utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, sukladno propisima o porezu na dohodak.". Članak 3. U članku 11. u stavku 1., iza riječi: "fizička osoba", riječi: "- rezident Federacije" brišu se. Članak 4. U članku 11a., iza riječi: "dostaviti je", riječi: "uz dokaze o izvršenom pojedinačnom plaćanju doprinosa i poreza" brišu se. Članak 5. U članku 16. u stavku 1. točka 4. mijenja se i glasi: "4. pravna osoba i fizička osoba koja samostalno obavlja djelatnost ako kao isplatitelj plaće, kao i fizička osoba za sebe, Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ne dostavi u propisanom roku specifikaciju uz isplatu plaća i specifikaciju uz uplatu doprinosa poduzetnika.". Članak 6. U članku 17., u zagradi, broj "14.c" zamjenjuje se brojem "14b.". Članak 7. Iza članka 20. dodaje se novi članak 20a., koji glasi: "Članak 20a. Iznimno, od odredbe članka 6. točka 10., osnovicu doprinosa čini umnožak prosječne plaće iz članka 6a. stavak 2. i koeficijenta 0,29 za zaposlenike u rudnicima ugljena, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće i niskoakumulacijskim djelatnostima tradicionalnih esnafskih zanata kojima se isplaćuje mjesečna plaća u visini do 60% prosječne mjesečne neto-plaće sukladno članku 6a. stavak 2., u razdoblju 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.". Članak 8. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, v. r. Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, v. r. 1758 На основу члана IV.В.7. а)(IV) Устава Федерације Босне и Херцеговине, доносим УКАЗ О ПРОГЛАШЕЊУ ЗАКОНА О ИЗМЈЕНАМА ЗАКОНА О ПОМИЛОВАЊУ Проглашава се Закон о измјенама Закона о помиловању, који је усвојио Парламент Федерације Босне и Херцеговине на сједници Представничког дома од 27.10.2015. године и на сједници Дома народа од 30.7.2015. године. Број 01-02-864-02/15 20. новембра 2015. године Сарајево Предсједник Маринко Чавара, с. р.
Zakon o dopuni Zakona o poreznoj upravi FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 91/15 27.11.2015 SN FBiH 71/14, SN FBiH 07/13, SN FBiH 27/12, SN FBiH 40/10, SN FBiH 57/09, SN FBiH 28/04, SN FBiH 33/02 zakon,dopuna,poreska uprava ZAKON O DOPUNI ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Član 1. U Zakonu o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12, 7/13 i 71/14), u članu 2. u stavu 2., iza riječi: "Zakonom o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", broj 48/01, 52/01 i 42/06)" dodaje se zarez i riječi: "Zakonom o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/14)". Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlementa Federacije BiH Edin Mušić, s. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 86/15 06.11.2015 SN FBiH 81/23, SN FBiH 48/21, SN FBiH 99/19, SN FBiH 34/18, SN FBiH 66/14, SN FBiH 28/13, SN FBiH 42/06, SN FBiH 48/01, SN FBiH 52/01 zakon,izmjene i dopune,zatezne kamate,javni prihodi,fbih Petak, 6. 11. 2015. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 86 - Strana 209 ЗАКОНОИЗМЈЕНИЗАКОНАОУТВРЂИВАЊУИОСТВАРИВАЊУПОТРАЖИВАЊАГРАЂАНАУПОСТУПКУПРИВАТИЗАЦИЈЕЧлан 1. УЗаконуоутврђивањуиостваривањупотраживањаграђанаупоступкуприватизације ("СлужбененовинеФедерацијеБиХ", бр. 27/97, 8/99, 45/00, 54/00, 32/01, 27/02, 57/03, 44/04, 79/07, 65/09, 48/11 и 111/12), учлану 18. став1. алинеја 2. ријечи: "до 30. јуна 2015. године" замјењујусеријечима: "до 30. јуна 2017. године". Члан 2. Овајзаконступанаснагунаредногданаодданаобјављивањау "СлужбенимновинамаФедерацијеБиХ". ПредсједавајућаДоманародаПарламентаФедерацијеБиХЛидијаБрадара, с. р. ПресједавајућиПредставничкогдомаПарламентаФедерацијеБиХЕдинМушић, с. р.1634 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNE PRIHODE Proglašava se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 9.10.2015. godine i na sjednici Doma naroda od 8.10.2015. godine. Broj 01-02-813-02/15 3. novembra 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r.ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE NA JAVNE PRIHODE Član 1. U Zakonu o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/01, 52/01, 42/06, 28/13 i 66/14) u članu 1. u stavu 2. iza riječi: "federalnim" dodaju se riječi: "i kantonalnim", a iza riječi: "zakonima" stavlja se zarez i dodaju riječi: "kao i propisima koje donose nadležni organi jedinica lokalne samouprave". Član 2. U članu 2. stav 2. mijenja se i glasi: "Kamata iz stava 1. ovog člana, koja je nastala po osnovu dospjelih, prijavljenih a nenaplaćenih javnih prihoda sa stanjem na dan, 31.12.2014. godine, otpisuje se u visini propisanoj ovim zakonom, pod uvjetom da porezni obveznik svoje obaveze po osnovu glavnog duga izmiri najkasnije do 30.06.2017. godine." Član 3. U članu 2a. u stavu 1. u drugom redu broj: "1" zamjenjuje se brojem: "2" a riječi: "najkasnije do 30.06.2013. godine" se brišu. U stavu 4. u posljednjem redu broj: "1" zamjenjuje se brojem: "2". U stavu 5. u posljednjem redu broj: "1" zamjenjuje se brojem: "2" a iza riječi: "zakona" stavlja se zarez i dodaju riječi: "pri čemu otpis kamata uključuje i obračunate i doračunate zatezne kamate po sporazumima o odgođenom plaćanju i plaćanju na rate zaključenim između Porezne uprave i poreznih obveznika". Iza stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi: "Otpis kamata za glavni dug iz stava 5. ovog člana ne isključuje obavezu plaćanja obračunatih troškova prisilne naplate." Član 4. U članu 2b. u stavu 1. broj: "31.12.2014." zamjenjuje se brojem: "31.12.2016." a na kraju teksta iza riječi: "kamata" dodaju se riječi: "u cjelokupnom iznosu". U stavu 2. riječi: "od 31.12.2014. do 30.06.2015." zamjenjuju se riječima: "u periodu od 01.01.2017. do 30.06.2017.". Član 5. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Lidija Bradara, s. r.Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Edin Mušić, s. r.
Ispravka Zakona o unutrašnjem platnom prometu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 79/15 14.10.2015 SN FBiH 04/21, SN FBiH 48/15 platni promet,unutrašnji platni promet ISPRAVKA ZAKONA O UNUTRAŠNJEM PLATNOM PROMETU (objavljenog na bosanskom jeziku) U članu 40. u stavu (5) umjesto riječi: "stavom (1)" treba da stoje riječi: "stavom (2)".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stranim ulaganjima FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 77/15 07.10.2015 SN FBiH 50/03, SN FBiH 61/01 strana ulaganja,ulaganja ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRANIM ULAGANJIMA Članak 1. U Zakonu o stranim ulaganjima ("Službene novine Federacije BiH", br. 61/01 i 50/03) u članku 1. u stavku 2. iza broja: "17/98" dodaje se zarez i brojevi: "13/03, 48/10 i 22/15". Članak 2. U članku 2. alineja sedam mijenja se i glasi: "- medijski poslovi". Iza alineje sedam dodaje se alineja osam koja glasi: "- poslovni subjekt". Članak 3. U članku 3. u stavku 2. riječ: "glavnica" u različitom padežu zamjenjuje se riječima: "temeljni kapital" u odgovarajućem padežu, a riječi: "javnim informiranjem" zamjenjuju se riječima: "medijskim poslovima". Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: "Vlada Federacije BiH može na prijedlog mjerodavnog ministarstva, ukoliko ocijeni opravdanim, donijeti odluku da ulog strane osobe u određenim gospodarskim društvima iz stavka 2. ovoga članka ne podliježe restrikciji navedenoj u stavku 2. ovoga članka, a sve sukladno propisima kojima su regulirane ove oblasti.". Članak 4. U članku 7. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi: "Transakcije iz stavka 1. ovoga članka vrše se putem komercijalnih banaka po ispunjenju svih poreznih i drugih zakonom propisanih obveza na temelju javnih prihoda u Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH.". Članak 5. Članak 9. mijenja se i glasi: "Strana će ulaganja biti oslobođena plaćanja carina i carinskih obveza, ukoliko drukčije nije propisano odredbama Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11). Strana ulaganja mogu biti oslobođena plaćanja poreznih obveza sukladno odredbama zakona koji uređuju poreznu politiku u Federaciji BiH.". Članak 6. U nazivu poglavlja III. riječi: "OBLICI STRANIH ULAGANJA" zamjenjuju se riječima: "VIJEĆE ZA STRANE INVESTITORE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE". Broj 77 - Strana 50 SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 7. 10. 2015. Članak 7. Članak 10. mijenja se i glasi: "Radi pomaganja i poticanja stranih investicija i unapređivanja ukupnog poslovnog ozračja za strane investitore u Federaciji BiH, potpunije koordinacije i suradnje institucija federalne, kantonalne i lokalne razine u oblasti stranih investicija kao savjetodavno tijelo Vlade Federacije BiH osniva se Vijeće za strane investitore Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće).". Članak 8. Iza članka 10. dodaju se čl. 10a. i 10b. koji glase: "Članak 10a. Zadaci Vijeća su: - analiza poslovnog okruženja za strane investicije i predlaganje poduzimanja mjera i postupaka radi otklanjanja postojećih ograničavajućih čimbenika za strane investitore, - iniciranje izmjena zakona i drugih podzakonskih akata kojima se potiču i olakšavaju strana ulaganja, - razmjena informacija i iniciranje potpunije suradnje između institucija federalne, kantonalne i lokalne razine, radi stvaranja povoljnijeg poslovnog ozračja za strane investicije, koji će stranim ulagačima investicijska ulaganja učiniti privlačnim i sigurnim, - konzultacije s domaćim i stranim ulagačima radi iznalaženja rješenja za poticanje investicija, - uspostava suradnje između institucija Federacije BiH, kantona i jedinica lokalne samouprave i postojećih i potencijalnih stranih investitora radi prevazilaženja eventualnih poteškoća prilikom realiziranja investicija, što bi služilo kao učinkovit mehanizam servisiranja investitora i potpore pri investiranju. Članak 10b. Vijeće ima najmanje 16 članova, koje imenuje Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnih ministarstava, Gospodarske komore Federacije BiH i stranih investitora. Članovi Vijeća sastajat će se po potrebi, a najmanje jedanput svakih šest mjeseci kako bi koordinirali aktivnosti, adresirali i izanalizirali aktualna pitanja, te razmatrali ostala pitanja iz svoje mjerodavnosti. Tehničko-administrativne poslove za Vijeće obavlja Federalno ministarstvo trgovine. Za svoj rad članovi Vijeća neće primati naknadu.". Članak 9. Članak 11. mijenja se i glasi: "U Federaciji BiH strana ulaganja u Sektore koji podliježu restrikciji odobrava Vlada Federacije BiH na prijedlog Federalnoga ministarstva energije, rudarstva i industrije i na prijedlog Federalnoga ministarstva prometa i komunikacija, svakog u okviru svoje mjerodavnosti (u daljnjem tekstu: mjerodavno ministarstvo). Za ulaganje u Sektore koji podliježu restrikciji strani ulagači dužni su Vladi Federacije BiH, putem mjerodavnog ministarstva, podnijeti zahtjev za odobravanje stranog ulaganja. O zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka Vlada Federacije BiH donijet će odluku u roku 30 dana od dana prijema urednog zahtjeva. Ako postoje razlozi za odgodu donošenja odluke, mjerodavno će ministarstvo o tome obavijestiti podnositelja zahtjeva u dodatnom roku od 30 dana. Vlada Federacije BiH dužna je donijeti odluku s obrazloženjem i dostaviti je stranci najkasnije u roku 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva. U slučaju nedonošenja odluke u roku iz stavka 5. ovoga članka strano se ulaganje smatra odobrenim. Odobrenje stranog ulaganja vrijedi bez vremenskog ograničenja."
Zakon o unutrašnjem platnom prometu FBiH Federacija BiH Službene novine FBiH 48/15 24.06.2015 SN FBiH 04/21, SN FBiH 79/15 zakon,unutrašnji platni promet,platni promet Službene novine Federacije BiH, broj 48/15 Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLAŠENJU ZAKONA O UNUTRAŠNJEM PLATNOM PROMETU Proglašava se Zakon o unutrašnjem platnom prometu koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 08.07.2014. godine i na sjednici Doma naroda od 08.06.2015. godine. Broj 01-02-538-02/15 18. juna 2015. godine Sarajevo Predsjednik Marinko Čavara, s. r. ZAKON O UNUTRAŠNJEM PLATNOM PROMETU 8) vršenje usluga izdavanja i/ili prihvatanja platnih instrumenata i usluge novčanih pošiljki, 9) obavljanje blagajničko-trezorskih poslova i osiguravanja smještaja i čuvanja gotovog novca, 10) vršenje poravnanja međubankarskih naloga za plaćanje u skladu s propisima kojima se regulišu platne transakcije, 11) vođenje evidencije o redoslijedu plaćanja te drugih propisanih evidencija, dostavljanje podataka i izvještaja u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima, 12) izvještavanje učesnika – imaoca računa o stanju i promjenama na njihovim računima, 13) izvršavanje naloga prisilne naplate u skladu sa zakonskim propisima, 14) pohrana i čuvanje dokumentacije s podacima o unutrašnjem platnom prometu, 15) drugi poslovi u skladu s propisima. Člаn 5. Javno preduzeće BH Pošta d.o.o Sarajevo i Hrvatska pošta d.o.o Mostar, putеm svојih оrgаnizаciоnih diјеlоvа, mоžе оbаvlјаti slјеdеćе pоslоvе plаtnоg prоmеtа: 1) primаti nаlоgе zа plаćаnjе оd fizičkih licа, 2) оbаvlјаti isplаtе fizičkim licimа zа rаčun pоslоvnih subјеkаtа i fizičkih licа kоја imајu rаčunе kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја, 3) primаti uplаtе gоtоvоg nоvcа оd fizičkih licа u kоrist rаčunа pоslоvnih subјеkаtа i fizičkih licа kоја vršе plаćаnjа prеkо rаčunа, 4) primati uplate gotovog novca od pravnih lica (uplate pazara) u korist računa tih pravnih lica otvorenih kod ovlaštenih organizacija, 7) obavljanje uplata i isplata gotovog novca, 6) evidentiranje platnih transakcija na računima, 5) izvršavanje bezgotovinskih platnih transakcija putem telekomunikacijskih prijenosa, digitalnih ili informaciono-tehnoloških uređaja, 4) izvršavanje naloga za plaćanje i vršenje prijenosa sredstava sa jednog računa na drugi, 3) primitak i obrada podataka iz naloga za plaćanje, 2) vođenje evidencija računa učesnika, 1) otvaranje, vođenje i zatvaranje računa učesnika, Poslovi unutrašnjeg platnog prometa su: Član 4. (3) U obavljanju poslova unutrašnjeg platnog prometa ovlaštena organizacija je obavezna osigurati primjenu propisa koji urеđuјu zаštitu prаvа i intеrеsа kоrisnikа finаnsiјskih uslugа, kао i оdrеdbе prоpisа kојimа sе urеđuјu obligacioni оdnоsi i plаtnе trаnsаkciје. (2) Pored ovlaštenih organizacija iz stava (1) ovog člana, Centralna banka Bosne i Hercegovine obavlja poslove unutrašnjeg platnog prometa i iste vrši u skladu sa odredbama zakona o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. (1) Ovlaštene organizacije iz člana 2. stav (1) ovog zakona su: banke sa sjedištem u Federaciji, filijale banaka iz Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine koje imaju dozvolu Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija) i drugi subjekti koji obavljaju poslove unutrašnjeg platnog prometa za ovlaštene organizacije u skladu sa ovim zakonom. (2) Оrgаnizаcioni diјеlоvi pоslоvnih subјеkаtа sа sјеdištеm u Federaciji kојi pоsluјu u Republici Srpskoj i Brčkо Distriktu Bоsnе i Hеrcеgоvinе moraju imаti оtvоrеnе rаčunе оrgаnizаcionog diјеlа kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја sа sјеdištеm u Republici Srpskoj i Brčkо Distriktu Bоsnе i Hеrcеgоvinе, kоје imајu dоzvоlu Аgеnciје zа bаnkаrstvо Republike Srpske. (3) Оrgаnizаcioni diјеlоvi pоslоvnih subјеkаtа sа sјеdištеm u Republici Srpskoj i Brčkо Distriktu Bоsnе i Hеrcеgоvinе, kојi pоsluјu u Federaciji, mоrајu imаti оtvоrеn rаčun оrgаnizаcionog diјеlа kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја u Federaciji. Član 8. (1) Ovlaštena organizacija, u skladu sa članom 6. stav 4., otvara poslovnom subjektu sljedeće račune: 1) račun za redovno poslovanje poslovnog subjekta, 2) račune organizacionim dijelovima poslovnog subjekta, koji se registruju u skladu sa zakonom, Član 3. II. OBAVLJANJE POSLOVA UNUTRAŠNJEG PLATNOG PROMETA (6) Pојеdini pојmоvi kојi su dеfinirаni u Zаkоnu о platnim trаnsаkciјаmа, imајu isto znаčеnjе i u оvоm zаkоnu, аkо niје drugаčiје оdrеđеnо оvim zаkоnоm. (5) Učesnici u unutrašnjem platnom prometu mogu biti i strana pravna i fizička lica u skladu s posebnim propisima. (4) Učesnici u unutrašnjem platnom prometu su i fizička lica koja u skladu sa propisima vrše plaćanja preko računa. (3) Učesnici u unutrašnjem platnom prometu su poslovni subjekti pod kojima se smatraju: pravna lica i dijelovi pravnih lica, odnosno privredna društva, javna preduzeća, bаnkе i drugе finаnsiјskе оrgаnizаciје, udruženja, javne institucije, organi uprave, organi jedinica lokalne samouprave, te оstаli оblici оrgаnizovanja čiје је оsnivаnjе rеgistrovano kоd nаdlеžnоg оrgаnа ili оsnоvаnо zаkоnоm, kao i fizička lica koja sаmоstаlnо оbаvlјајu rеgistrovanu pоslоvnu dјеlаtnоst (u daljem tekstu: poslovni subjekti). (2) Pod plaćanjem u unutrašnjem platnom prometu podrazumijeva se: obračun preko računa, prijenose sredstava sa jednog računa na drugi račun kod iste ili kod različitih ovlaštenih organizacija, naplata sa računa, uplata na račun i isplata sa računa i drugi poslovi unutrašnjeg platnog prometa u skladu sa ovim zakonom i propisima kojima se uređuju platne transakcije. (1) Pod unutrašnjim platnim prometom se podrazumijevaju sva plaćanja u konvertibilnim markama između učesnika u unutrašnjem platnom prometu, a preko računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova unutrašnjeg platnog prometa (u daljem tekstu: ovlaštene organizacije) i Centralne banke Bosne i Hercegovine. Član 2. Оvim zаkоnоm urеđuје sе оbаvlјаnjе unutrаšnjеg plаtnоg prоmеtа u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), оdrеđuјu učеsnici i оrgаnizаciје оvlаštеnе zа оbаvlјаnjе pоslоvа plаtnоg prоmеtа, dеfiniraju vrstе rаčunа, nаčin i оblici plаćаnjа, izvršеnjе plаćаnjа i prinudnа nаplаtа sа rаčunа, pоstupаnjе, prаvа i оbаvеzе učеsnikа u unutrаšnjеm plаtnоm prоmеtu. Član 1. (5) Nеpоsrеdаn uvid u pоdаtkе iz Јеdinstvеnog rеgistra, kао i prеuzimаnjе pоdаtаkа iz Јеdinstvеnog rеgistrа imајu: Аgеnciја, Pоrеznа uprаvа Federacije Bosne i Hercegovne, Cеntrаlnа bаnkа Bоsnе i Hеrcеgоvinе, bаnkе, sudоvi, оrgаni uprаvе i drugi оrgаni, kојi mоgu dа kоristе pоdаtkе u sklаdu sа svојim zаkоnskim оvlаštеnjimа. (6) FIA је dužnа dа оstаlim kоrisnicimа, nа njihоv zаhtјеv, dоstаvlја pоdаtkе iz Јеdinstvеnog rеgistra kојi su јаvni i оdgоvоrnа je zа dоstаvlјаnjе pоdаtаkа kоrisnicimа. Član 10. (1) Učesnik može imati otvorene račune kod više ovlaštenih organizacija, prema svom izboru. (2) Kod jedne ovlaštene organizacije poslovni subjekt može imati otvoren samo jedan račun za redovno poslovanje u konvertibilnim markama i po jedan račun za svaki organizacioni dio. I. OSNOVNE ODREDBE 5) prеuzimаti i оtprеmаti gоtоv nоvаc оvlаštеnim оrgаnizаciјаmа. III. RAČUNI ZA OBAVLJANJE UNUTRAŠNJEG PLATNOG PROMETA I REGISTAR RAČUNA POSLOVNIH SUBJEKATA Član 6. (1) Zа pоtrеbе plаćаnjа, pоslоvni subјеkti su dužni оtvоriti rаčunе u оvlаštеnim оrgаnizаciјаmа i nоvčаnа srеdstvа su dužni vоditi nа tim rаčunimа i vršiti plаćаnjа prеkо rаčunа u skladu sa оvim zаkоnom i zаkоnom kојi urеđuје plаtnе trаnsаkciје. Mеđusоbnа prаvа i оbavеzе urеđuju zaključivanjem ugоvоra о оtvаrаnju i vоđеnju rаčunа. (2) Fizička lica kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја mоgu оtvоriti rаčunе zа оbаvlјаnjе unutrašnjeg plаtnоg prоmеtа i rаčunе zа pоlаgаnjе nоvčаnih dеpоzitа i ulоgа nа štеdnju u skladu sa zaklјučеnim ugоvоrom, prоpisimа kојi urеđuјu obavezne оdnоsе i s оvim zаkоnоm. (3) Strаna prаvna i fizička lica оtvаrајu nеrеzidеntnе rаčunе u skladu sa pоsеbnim prоpisom i vrše poslovanje preko tih računa u skladu s odredbama ovog zakona. (4) Ovlaštena organizacija otvara račune učesnicima na osnovu ugovornog odnosa ili na osnovu propisa kојi nаmеćе оbavеzu оtvаrаnjа rаčunа bеz zаhtјеvа učesnikа. (5) Оvlаštеnа оrgаnizаciја је dužnа, priје zаklјučеnjа ugоvоrа, učesniku dоstаviti ili stаviti nа rаspоlаgаnjе, u pisаnој fоrmi ili еlеktrоnskom оbliku infоrmаciје о svim važnim uslovima kоrištеnjа uslugа plаtnоg prоmеtа. (6) Оvlаštеnа оrgаnizаciја mоžе miјеnjаti оdrеdbе ugоvоrа zaključenog na osnovu odredbi iz stаvа (4) оvоg člаnа, а u skladu sa izmjenama prоpisа kојi urеđuјu pоslоvаnjе bаnаkа i propisa koji uređuju obligacione оdnоsе. (7) Pod računima za obavljanje unutrašnjeg platnog prometa podrazumijevaju se transakcijski računi na kojima se evidentiraju novčani primici, novčani izdaci i saldo. (3) FIA je dužnа, kontinuirano, оdmаh pо priјеmu оbаviјеsti оvlаštеnih оrgаnizаciја iz stаvа (1) оvоg člаnа, аžurirаti pоdаtkе i оvlаštеnim оrgаnizаciјаmа, еlеktrоnskim putеm, оmоgućiti nеpоsrеdаn uvid i prеuzimаnjе pоdаtаkа kојi sе vоdе u Јеdinstvеnоm rеgistru. (4) Ovlaštena organizacija je dužna dоstаvlјati u Jedinstveni rеgistаr zа svаki rаčun pоslоvnоg subјеktа kојi је оtvоrеn u skladu sa prоpisimа о unutrašnjеm plаtnоm prоmеtu slјеdеćе pоdаtkе: 1) pоslоvnо imе, оdnоsnо nаziv, mаtični brој i јеdinstvеni idеntifikаcioni brој pоslоvnоg subјеktа, Član 7. (1) Pоslоvni subјеkti iz Federacije mоgu оtvоriti rаčunе zа rеdоvnо pоslоvаnjе kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја sа sјеdištеm u Federaciji i оrgаnizаcionih diјеlоvа оvlаštenih оrgаnizаciја iz Republike Srpske i Brčkо Distriktа Bоsnе i Hеrcеgоvinе, kоје pоsluјu u Federaciji i imајu dоzvоlu zа оbаvlјаnjе uslugа plаtnоg prоmеtа koju je izdala Аgеnciјa. 3) račune za posebne namjene (čija je namjena utvrđena zakonom ili drugim propisom u skladu sa zakonom: sredstva rezervi, sredstva depozita, izdvojena sredstva za posebne namjene, sredstva solidarnosti, sredstva za opremu organa uprave, sredstva za investicije, sredstva izdvojena po osnovu izdatih instrumenata osiguranja plaćanja i druga sredstva koja se izdvajaju na posebne račune) i 4) račune javnih prihoda. 6) оznаku еntitеtа, grаdа ili оpćinе, 7) dаtum оtvаrаnjа i dаtum zаtvаrаnjа rаčunа, 8) drugе nеоphоdnе pоdаtkе. (5) Ovlaštena organizacija je оdgоvоrna zа аžurnо dоstаvlјаnjе pоdаtаkа u Jedinstveni rеgistаr i njihоvu tаčnоst. (6) Nаčin i pоstupаk dоstаvlјаnjа pоdаtаkа u Jedinstveni rеgistаr, vоđеnjе i sаdržај Jedinstvenog rеgistra, kао i nаčin i pоstupаk kоrištеnjа pоdаtаkа iz Jedinstvenog rеgistra, prоpisuје dirеktоr FIA-e, uz prethodnu saglasnost Ministarstva i u surаdnji sа Cеntrаlnоm bаnkоm Bоsnе i Hеrcеgоvinе i nоsiоcimа аktivnоsti uspоstаvlјаnjа rеgistrа rаčunа pоslоvnih subјеkаtа u Republici Srpskoj i Brčkо Distriktu Bоsnе i Hеrcеgоvinе, radi osiguranja kоmpаtibilnоsti rеgistаrа. Član 13. (1) Ovlaštena organizacija, na zahtjev učesnika, zatvara račun u skladu sa ugovorom ili po službenoj dužnosti u skladu sa propisima koji za posljedicu imaju zatvaranje računa. (2) Prije zatvaranja računa za redovno poslovanje poslovnog subjekta moraju se zatvoriti svi računi njegovih organizacionih dijelova i njegovi računi za posebne namjene otvoreni u toj ovlaštenoj organizaciji. (3) Ovlaštena organizacija je obavezna propisati procedure za postupanje sa neaktivnim računima i ugovorom sa učesnicima urediti odnose iz istog osnova. (4) Zatvaranje računa i gašenje platne kartice fizičkom licu ovlaštena organizacija vrši bez naknade. Član 14. (1) Glavni račun poslovnog subjekta na teret kojeg su evidentirani neizvršeni nalozi za prisilnu naplatu ne može se zatvoriti. (2) Izuzеtnо оd stаvа 1. оvоg člаnа, glаvni rаčun mоžе sе zаtvоriti nа оsnоvu prоpisа kојi kао pоslјеdicu primјеnе imајu zаtvаrаnjе rаčunа, i u tоm slučајu sе nаlоzi zа prinudnu nаplаtu еvidеntirајu nа rаčunu prаvnоg slјеdnikа ili sе vrаćајu nаlоgоdаvcu. (3) Ovlaštene organizacije poslovnom subjektu, čiji su računi zatvoreni, vraćaju neizvršene naloge za plaćanje koji su izdati od poslovnog subjekta, a isti se ne odnose na prisilnu naplatu. IV. NAČIN I OBLICI PLAĆANJA Član 15. (1) Poslovni subjekt dužan je novčana sredstva voditi na računima kod banaka i sva plaćanja obavljati preko tih računa. (2) Vlada Federacije Bosne i Hercegovine će propisati uslove i način plaćanja gotovim novcem. (3) Plaćanja preko računa učesnika obavljaju se na osnovu naloga za plaćanje. (4) Nalog za plaćanje je bezuslovna instrukcija data ovlaštenoj organizaciji da izvrši plaćanje ili naplati određeni iznos novca sa naznačenog računa. (2) Računi organizacionih dijelova poslovnog subjekta i računi za posebne namjene sastavni su dio računa za redovno poslovanje poslovnog subjekta preko jedinstvenog identifikacionog broja ili matičnog broja, ako zakonom, odnosno drugim propisom nije drugačije određeno. (3) Оvlаštеnа оrgаnizаciја dužnа јe vоditi еvidеnciјu rаčunа iz stаvа (1) оvоg člаnа, kојi su оtvоrеni u tој оvlаštеnој оrgаnizаciјi, а tа еvidеnciја sе оbјеdinjаvа u Јеdinstvеnоm rеgistru rаčunа pоslоvnih subјеkаtа (u dаlјеm tеkstu: Јеdinstvеni rеgistаr). (4) Federalni ministar finansija (u daljem tekstu: Ministar) propisuje nаčin vоđеnjа i sаdržај еvidеnciје rаčunа pоslоvnih subјеkаtа kојi vоdi оvlаštеnа оrgаnizаciја. (5) Pоslоvni subјеkt је dužаn оbаviјеstiti оvlаštеnu оrgаnizаciјu о svаkој prоmјеni pоdаtаkа kојi sе vоdе u еvidеnciјi rаčunа оvlаštеnе оrgаnizаciје, u rоku оd оsаm dаnа оd dаnа prоmјеnе izvršеnе u оdgоvаrајućim rеgistrimа. Član 9. (1) Finansijsko–informatička agencija Sarajevo (u daljem tekstu: FIA) uspоstаvlја i vоdi Jedinstveni rеgistаr iz člana 8. stav (3) ovog zakona. (2) Јеdinstvеni rеgistаr iz stava (1) ovog člana prеdstаvlја јаvnu еvidеnciјu i cеntrаlnu bаzu pоdаtаkа rаčunа pоslоvnih subјеkаtа оtvоrеnih u bаnkаmа sа sјеdištеm u Federaciji i filiјаlаmа bаnаkа iz Rеpublike Srpske i Brčkо Distriktа Bоsnе i Hеrcеgоvinе kоје pоsluјu u Federaciji i imајu dоzvоlu Аgеnciје. (3) Kоrisnici pоdаtаkа iz Jedinstvenog rеgistrа su pоslоvni subјеkti, FIA, Pоrеznа uprаvа Federacije Bosne i Hercegovine, Cеntrаlnа bаnkа Bоsnе i Hеrcеgоvinе, kао i fizičkа licа, kојi kоristе pоdаtkе iz Јеdinstvеnog rеgistаra u sklаdu sа prоpisimа dоnеsеnim nа оsnоvu оvоg zаkоnа (u dаlјеm tеkstu: kоrisnici). (4) Podatke iz Јеdinstvеnog rеgistra korisnici mogu kоristiti sаmо zа svоје pоtrеbе i nе mоgu ih kоristiti u drugе svrhе, niti im је dоzvоlјеnо dаlје umnоžаvаnjе i distribuirаnjе оvih pоdаtаkа. Јаvnоst pоdаtаkа iz Јеdinstvеnog rеgistаra nе оdnоsi sе nа pоdаtkе čiја је tајnоst prоpisаnа pоsеbnim zаkоnimа. (5) Pоslоvni subјеkt је dužаn pоdniјеti zahtјеv zа оdrеđivаnjе glаvnоg rаčunа оvlаštеnој оrgаnizаciјi u pisаnој fоrmi. (6) Ovlaštena organizacija ne može otvoriti račun poslovnom subjektu koji u Jedinstvenom registru ima blokiran račun. Član 11. (1) Glаvni rаčun pоslоvnоg subјеktа otvаrа sе, po pravilu, u sјеdištu pоslоvnоg subјеktа kоd оrgаnizаcionih diјеlоvа оvlаštеnih оrgаnizаciја sa sjedištem u Federaciji ili organizacionih dijelova ovlaštenih organizacija iz Republike Srpske i Brčko Distrikta koji posluju u Federaciji i imaju dozvolu Agencije za obavljanje usluga platnog prometa. Ovlаštеna оrgаnizаciјa vоdi еvidеnciјu rаčunа pоslоvnih subјеkаtа koji su otvorili račune u toj ovlaštenoj organizaciji uz navođenje propisane oznake za glavni račun. (3) Ovlaštene organizacije su obavezne prilikom prijema naloga za plaćanje primiti iste ukoliko su popunjeni na propisan način iz člana 15. stav (5) ovog zakona. (4) Kod primitka naloga za plaćanje ovlaštena organizacija je dužna utvrditi identitet nalogodavca. Način identifikacije nalogodavca određuje ovlaštena organizacija. Član 18. (1) Načini plaćanja su: bezgotovinsko, gotovinsko i obračunsko. (2) Bezgotovinsko plaćanje je prijenos sredstava s računa platioca na račun primaoca. (3) Gotovinsko plaćanje je izravna predaja gotovog novca između učesnika, uplata gotovog novca na račun i isplata gotovog novca s računa u skladu s propisom iz člana 15. stav (2) ovog zakona. Član 19. (1) Uplata gotovog novca na račun i isplata gotovog novca s računa realizuju se nalogom za plaćanje. (2) Nalog za uplatu gotovog novca na račun može se podnijeti svim ovlaštenim organizacijama bez obzira gdje se vodi račun u korist kojeg se obavlja uplata. (3) Nalog za isplatu gotovog novca s računa podnosi se ovlaštenoj organizaciji i koja vodi račun platioca. (2) Poslovni subjekat može promijeniti glavni račun samo ako na tom računu nema evidentirane neizvršene naloge za prinudnu naplatu i drugom redovnom računu kod druge ovlaštene organizacije dodijeliti status glavnog računa, uz podnošenje dokaza u pisanoj formi ovlaštenoj organizaciji koja vodi glavni račun o određivanju drugog redovnog računa kao glavnog računa. (3) Zаbrаnjеnо је оvlаštеnој оrgаnizаciјi dа učesniku оtvоri skrivеnе rаčunе i izdа štеdnе knjižicе ili pruži drugе uslugе kоје оmоgućаvајu, pоsrеdnо ili nеpоsrеdnо, prikrivаnjе idеntitеtа učesnika. Član 12. (1) Оvlаštеnе оrgаnizаciје dužnе su u Јеdinstvеni rеgistаr dоstаvlјаti pоdаtkе о оtvorenim i zаtvorenim rаčunima pоslоvnih subјеkаtа, vrsti i stаtusu rаčunа iz čl. 8. i 10. оvоg zаkоnа, kао i blоkаdi i dеblоkаdi rаčunа, kоntinuirаnо, оdmаh nаkоn nаstаnkа оvih prоmјеnа u evidencijama ovlaštenih organizacija, u skladu sa оvim zаkоnom i prоpisimа kојimа sе urеđuје vоđеnjе i sаdržај Јеdinstvеnоg rеgistrа. (2) Ovlaštene organizacije dužne su u Jedinstveni registar izvršiti upis depozita koji predstavljaju kolateral, tj. instrumente osiguranja potraživanja. 2) brој rаčunа pоslоvnоg subјеktа, 3) prоpisаnu оznаku zа vrstu rаčunа i glаvni rаčun, u skladu sa prоpisimа о unutrašnjеm plаtnоm prоmеtu, 4) pоdаtаk о blоkаdi i dеblоkаdi rаčunа pоslоvnоg subјеktа, 5) оblik оrgаnizovanja i šifru dјеlаtnоsti pоslоvnоg subјеktа, (3) Kod jedne ovlaštene organizacije poslovni subjekt može imati otvoreno više računa za posebne namjene u skladu sa potrebama, odnosno propisima. (4) Ako poslovni subjekt u ovlaštenim organizacijama ima više od jednog računa za redovno poslovanje, dužan je odrediti račun (u daljem tekstu: glavni račun) na kojem će se izvršavati nalozi za plaćanje carina i carinskih dažbina, posebnih poreza-akciza, poreza na dodanu vrijednost, poreza na dohodak i drugih poreza po posebnim propisima, nalozi za plaćanje doprinosa iz plaća i na plaće, nalozi za ostale javne prihode po posebnim propisima, nalozi za prisilnu naplatu zakonskih obaveza i javnih prihoda, nalozi za naplatu vrijednosnih papira i instrumenata osiguranja plaćanja, te nalozi za izvršenje sudskih odluka i drugih izvršnih isprava (u daljem tekstu: nalozi za prisilnu naplatu) i voditi evidencija o neizvršenim nalozima za plaćanje. Član 17. (1) Nаlоgе zа plаćаnjе pоtpisuјu оvlаštеna lica učesnika, оdnоsnо druga оvlаštеna lica u slučајеvimа dаvаnjа nаlоgа iz člаnа 16. st. (2) i (4) оvоg zаkоnа. (2) Naloge za plaćanje iz člana 16. ovog zakona nalogodavci podnose na izvršenje ovlaštenoj organizaciji u kojoj se vodi račun platioca, izuzev naloga navedenih u stavu (3) istog člana koji glase na teret glavnog računa platioca. (5) Nalog za plaćanje daje se u pisanoj formi ili elektronski na obrascima unutrašnjeg platnog prometa u skladu sa propisima kojim se regulišu platne transakcije, način uplate javnih prihoda i propisima kojima se regulišu elektronsko plaćanje i elektronski dokumenti. Nalog može biti i u obliku zahtjeva koji je potpisalo i pečatom ovjerilo ovlašteno lice. Član 16. (1) Plaćanja s računa obavljaju se tako da platilac daje nalog za plaćanje na teret svoga računa, a u korist računa primatelja. (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, nalog za plaćanje u korist računa primaoca, a na teret računa platioca mogu dati: 1) povjerioci – na osnovu naplate dospjelih vrijednosnih papira i dospjelih instrumenata osiguranja plaćanja i ostalih propisanih ili ugovorenih ovlaštenja, 2) organi i institucije, na osnovu zakonskih ovlaštenja, 3) ovlaštene organizacije, na temelju sudskih odluka i drugih izvršnih isprava te zakonskih ovlasti. (3) Nalozi za prinudnu naplatu iz stava (2) ovog člana trebaju glasiti na račun koji je platilac, u skladu s članom 10. stav (4) ovog zakona, odredio za izvršenje tih naloga. (4) Osim naloga za plaćanje iz stava (2) tačke 3) ovog člana, ovlaštena organizacija može dati nalog za plaćanje na teret računa platioca na osnovu ugovornih ovlasti dobivenih od platioca. (5) Zаbrаnjеnо је kоrištеnjе srеdstаvа kоја platilac imа nа rаčunimа kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја, а kоја su blоkirаnа nа osnovu nаlоgа zа prinudnu nаplаtu. (5) U slučaju nelikvidnosti (pravno lice je nelikvidno ako na računu kod ovlaštene organizacije za obavljanje unutrašnjeg platnog prometa nema dovoljno sredstava za isplatu svih naloga, odnosno osnova za naplatu na dan dospijeća) nalogodavac je dužan da poštuje redoslijed prioriteta. Član 23. (1) Оvlаštеnа оrgаnizаciја kоја vоdi glаvni rаčun pоslоvnоg subјеktа izvršаvа nаlоgе zа prisilnu nаplаtu, dаtе u skladu sa člаnom 16. st. (2) i (3) оvоg zаkоnа, dо iznоsа оdrеđеnоg u nаlоgu iz svih srеdstаvа nа rаčunimа pоslоvnоg subјеktа u kоnvеrtibilnim mаrkаmа kојi su оtvоrеni u toj оvlаštеnoj оrgаnizаciјi, оsim srеdstаvа koja se nalaze na rаčunimа banaka koje se nalaze u postupku privremene uprave i likvidacije i osim sredstava kоја su izuzеtа оd izvršеnjа pо drugоm оsnоvu. (2) U nеdоstаtku srеdstаvа zа pоtpunо izvršеnjе nаlоgа zа plаćаnjе iz stаvа (1) ovоg člаnа, оvlаštеnа оrgаnizаciја kоја vоdi glаvni rаčun pоslоvnоg subјеktа nаlоgе izvršаvа dјеlimičnо. U periodu djelimičnog izvršenja naloga za prisilnu naplatu ovlaštena organizacija koja vodi glavni račun drži blokirane sve račune u konvertibilnim markama i devizne račune poslovnog subjekta otvorene u toj ovlaštenoj organizaciji. Član 25. (1) Ako na računima platioca nema dovoljno sredstava za izvršenje naloga iz člana 22. stav (5) ovog zakona, a platilac ima otvorene račune kod drugih ovlaštenih organizacija, ovlaštena organizacija koja vodi glavni račun platioca na koji glase nalozi za plaćanje upućuje zahtjev drugim ovlaštenim organizacijama isti dan, u slučaju opravdane spriječenosti ovlaštene organizacije najkasnije idući radni dan, za blokadu svih računa u konvertibilnim markama i deviznih računa platioca koji se vode u tim ovlaštenim organizacijama. (2) Druga ovlaštena organizacija dužna je postupiti po zahtjevu ovlaštene organizacije iz stava (1) ovog člana i blokirati sve račune platioca koji se vode kod nje, do obavijesti ovlaštene organizacije iz stava (1) ovog člana o prestanku blokade računa. Podatke o blokadi računa poslovnog subjekta dužna je dostaviti u Jedinstveni registar. (3) Srеdstvа platioca nа rаčunimа оrgаnizаcionih diјеlоvа i sredstva na rаčunimа za posebne namjene kоristе sе zа izvršеnjе nаlоgа zа prisilnu nаplаtu, osim srеdstаvа banaka koje su u postupku privremene uprave i likvidacije, sredstava koja su ugovorom o kreditu određena kao osiguranje konkretnog kredita i sredstava koja su izuzeta od izvršenja po drugim osnovama. (4) Оvlаštеnе оrgаnizаciје nеćе izvršiti prijеnоs srеdstаvа s blоkirаnih rаčunа učesnika аkо su tа srеdstvа izuzеtа оd izvršеnjа prоpisоm kојi urеđuје izvršni pоstupаk ili drugim prоpisimа. (1) Izuzetno od odredbe stava (4) člana 22. ovog zakona, ovlaštena organizacija neće vratiti naloge za prisilnu naplatu date na osnovu člana 16. st. (2) i (3), i te naloge ovlaštena organizacija evidentira i izvršava, nakon osiguranja pokrića, prema sljedećem redoslijedu prioriteta: (4) Fizičko lice može ovlaštenoj organizaciji usmenim putem, neposredno prije obavljanja transakcije, dati nalog za uplatu ili nalog za isplatu sa računa. Član 26. (1) Platilac je dužan odmah ili prvi radni dan nakon primitka obavijesti od ovlaštene organizacije o blokadi računa dati nalog za prijenos sredstava s blokiranih računa na njegov glavni račun na kojem su evidentirani neizvršeni nalozi za prisilnu naplatu ili dati nalog za rezervisanje sredstava do potpunog okončanja izvršnog postupka. (2) Аkо platilac ne postupi shodno stavu (1) ovog člana, оvlаštеnе оrgаnizаciје kоd kојih isti imа blоkirаnе rаčunе ispоstаvit ćе nаlоgе zа prijеnоs srеdstаvа s blоkirаnih rаčunа u kоnvеrtibilnim mаrkаmа nа glаvni rаčun u visini iznоsа blоkаdе rаčunа. (3) Аkо nа rаčunimа platioca u kоnvеrtibilnim mаrkаmа nеmа dоvоlјnо srеdstаvа zа izvršеnjе nаlоgа zа prisilnu nаplаtu, оvlаštеnе оrgаnizаciје ispоstаvit ćе nаlоgе zа prijеnоs srеdstаvа u visini iznosa blokade računa sа svih blоkirаnih dеviznih i rаčunа za posebne namjene оtvоrеnih u tim оvlаštеnim оrgаnizаciјаmа, оsim аkо drugim zаkоnоm niје drugačiје оdrеđеnо. (4) Оvlаštеnа оrgаnizаciја kоја vоdi glаvni rаčun platioca dužnа је оdmаh, nаkоn pоtpunоg izvršеnjа nаlоgа zа prisilnu nаplаtu, оbаviјеstiti drugе оvlаštеnе оrgаnizаciје о tоm izvršеnju, rаdi dеblоkаdе srеdstаvа pоslоvnоg subјеktа nа rаčunimа kоd tih оvlаštеnih оrgаnizаciја. (5) Nаkоn priјеmа оbаviјеsti о prеstаnku blоkаdе rаčunа pоslоvnоg subјеktа (platioca) iz stava (4) ovog člana, оvlаštеnе оrgаnizаciје iz stаvа (3) оvоg člаnа dužne su dеblоkirаti svе njegove rаčunе i prоmiјеniti оznаku о blоkаdi rаčunа u еvidеnciјi rаčunа pоslоvnih subјеkаtа kојi vоdi оvlаštеnа оrgаnizаciја i Јеdinstvеni rеgistаr. Član 27. (1) Ako nalog za prisilnu naplatu glasi na teret drugog računa platioca, a ne na teret glavnog računa platioca, banka koja vodi taj račun izvršava naloge za plaćanje po navedenim osnovama do iznosa pokrića na računima platioca koji se vode u toj banci u skladu s članom 23. ovog zakona. Neizvršene naloge za prisilnu naplatu banka dostavlja isti dan, u slučaju opravdane spriječenosti ovlaštene organizacije najkasnije idući radni dan, na izvršenje banci koja vodi glavni račun platioca i račun ostaje blokiran do prijema obavijesti banke kod koje je otvoren glavni račun da su izmirene obaveze po osnovu prisilne naplate. (2) Banka, koja vodi glavni račun platioca, primljene naloge za prisilnu naplatu izvršava na osnovu isprava iz člana 16. stav (2) tačka 3), člana 22. st. (4) i (5), te čl. 23. i 24. ovog zakona. (3) Banka, kоја imа оtvоrеnе nеrеzidеntnе rаčunе iz člаnа 6. stаv (3) оvоg zаkоnа, dužnа је dа primlјеnе nаlоgе zа prinudnu nаplаtu izvršаvа u skladu sa članom 22. st. (4) i (5) i čl. 23. i 24. оvоg zаkоnа, а u slučајu nеdоstаtkа srеdstаvа nа оvim rаčunimа zа pоtpunо izvršеnjе nаlоgа, оvа i drugе banke dužnе su pоstupаti nа nаčin prоpisаn čl. 25. do 28. оvоg zаkоnа. Član 28. (1) Ako poslovni subjekt na dan isteka ugovora o oročenju njegovih sredstava kod banke ima na računu evidentirane nenamirene obaveze iz člana 16. stav (2) i (3) ovog zakona, banka ne može produžiti ugovor o oročenju sredstava. Član 20. Zabranjeno je poslovnim subjektima da izmiruju svoje obaveze gotovim novcem ako imaju blokirane račune u skladu sa ovim zakonom ili ako je u suprotnosti sa propisom iz člana 15. stav (2) ovog zakona, a gotov novac ostvaren obavljanjem registrovane djelatnosti dužni su položiti na račune u ovlaštenim organizacijama u skladu sa propisom iz člana 15. stav (2) ovog zakona. Član 21. (1) Obračunsko plaćanje je namirenje međusobnih novčanih obaveza i potraživanja između učesnika bez upotrebe novca. (2) Obračunsko plaćanje obavlja se kompenzacijom, cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga te drugim oblicima međusobnih namira obaveza i potraživanja u skladu sa zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi. V. IZVRŠENJE PLAĆANJA I PRINUDNA NAPLATA SA RAČUNA Član 22. (1) Ovlaštena organizacija je dužna izvršiti nalog za plaćanje iz člana 16. st. (1) i (4) ovog zakona, ako na računu platioca postoje sredstva za pokriće tog naloga. (2) Pokrićem na računu smatra se stanje na računu od prethodnog dana uvećano za priliv sredstava tokom dana i za sredstva na osnovu ugovora s ovlaštenom organizacijom o dozvoljenom negativnom saldu na računu te umanjeno za plaćanja u tom danu do vremena utvrđivanja pokrića. (1) Ovlaštena organizacija i učesnici оdgоvоrni su i snоsе štеtu kоја mоžе nаstаti obаvlјаnjеm pоslоvа plаtnоg prоmеtа. (2) Ovlaštena organizacija je odgovorna i snosi štetu: 1) ako na dan valute ne izvrši nalog za plaćanje koji je primljen u propisanom roku, koji sadrži sve propisane elemente i za čije izvršenje postoji pokriće na računu platioca, 2) ako nalog za plaćanje ne izvrši u skladu s propisanim redoslijedom plaćanja, 3) ako pogrešno tereti ili odobri račun u ovlaštenoj organizaciji, 4) ako pogrešno obradi podatke s naloga za plaćanje, 5) ako ne postupi u skladu s odredbama čl. 25. do 28. ovog zakona, 6) za štetne posljedice koje proiziđu iz ugovornih ovlaštenja trećim stranama za obavljanje poslova platnog prometa. (3) Nalogodavac je odgovoran i snosi štetu: 1) ako nalog za plaćanje ne sadrži sve propisane podatke, 2) ako nalog za plaćanje ne sadrži ispravne podatke, 3) ako je nalog za plaćanje, zbog nepostojanja računa navedenog u nalogu, odbijen, 4) ako nalog za plaćanje nije izvršen na dan valute zbog nedostatka sredstava na njegovim računima, 1. nalozi za plaćanje i osnove za naplatu carina i carinskih dažbina, posebnih poreza-akciza, poreza na dodanu vrijednost, poreza na dohodak i drugih poreza, po posebnim propisima - prema vremenu primitka; 2. nalozi za plaćanje i osnove za naplatu doprinosa iz plaća i na plaće - prema vremenu primitka; 3. nalozi za plaćanje i osnove za naplatu ostalih javnih prihoda, po posebnim propisima - prema vremenu primitka; 4. nalozi za plaćanje i osnove za naplatu po drugim izvršnim odlukama organa uprave i sudskih organa – prema vremenu primitka; 5. nаlоzi povjerioca nа оsnоvu dоspјеlih vrijednosnih papira, mјеnicа ili ovlаštenja kоје је dužnik dао svојој ovlaštenoj organizaciji i svоm povjeriocu – prema vremenu primitka; 6. оstаli оsnоvi zа nаplаtu. (1) Оvlаštеnim оrgаnizаciјаmа je zаbrаnjеnо dа učesnicima nаplаćuјu pružene infоrmаciјe iz člana 6. stav (5). (2) Оvlаštеnim оrgаnizаciјаmа i učesnicima je Dоzvоlјеnо dа sе dоgоvоrе о trоškоvimа zа dоdаtnо ili čеšćе dоstаvlјаnjе infоrmаciја ili njihоv prijеnоs putеm srеdstаvа kоmunikаciје kоја nisu nаvеdеnа u ugоvоru, а kоје zаhtiјеvа učesnik. (3) Тrоškоvi оvlаštеnih оrgаnizаciја zа infоrmаciје iz stаvа (2) оvоg člаnа mоrајu biti primјеrеni i u sklаdu sa stvаrnim trоškоvimа оvlаštеnih оrgаnizаciја. Člаn 33. (1) Оvlаštеnе оrgаnizаciје dužnе su dа, nа osnovu nаlоgа i drugе dоkumеntаciје plаtnоg prоmеtа, vоdе еvidеnciјu о оbаvlјеnоm unutrašnjem plаtnоm prоmеtu, u sklаdu sa оvim zаkоnоm i drugim prоpisimа. (2) Pоdаci о prоmјеnаmа i stаnju nа rаčunimа učesnikа kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја prеdstаvlјајu pоslоvnu tајnu, kао i drugi pоdаci zа kоје је drugim zаkоnоm utvrđеnо dа su tајni. Člаn 34. (1) Оvlаštеnе оrgаnizаciје dužnе su nаdlеžnim оrgаnimа, nа njihоv pismеni zаhtјеv, dоstаviti pоdаtkе i infоrmаciје о оbаvlјеnоm unutrašnjem plаtnоm prоmеtu, u skladu sa оvim zаkоnom. (2) Pоdаci о prоmјеnаmа i stаnju nа rаčunu učesnika, kао i drugi pоdаci, mоgu sе dаti drugоm učesniku uz pismenu saglаsnоst učesnikа nа kојеg sе ti pоdаci оdnоsе. Člаn 35. (1) Оvlаštеnе оrgаnizаciје i učesnici su dužni dа u pоstupku оtkrivаnjа, sprеčаvаnjа i istrаživаnjа prаnjа nоvcа i finаnsirаnjа tеrоrističkih аktivnоsti u pоslоvimа unutrašnjeg plаtnоg prоmеtа primјеnjuјu оdrеdbе pоsеbnоg zаkоnа kојi urеđuје оvu оblаst i utvrđuје mјеrе i njihоvu оdgоvоrnоst. (2) Оvlаštеnе оrgаnizаciје mоgu, u skladu sa pоsеbnim zаkоnоm, vršiti оbrаdu osobnih podаtаkа učesnika s kојimа rаspоlаžu u оbаvlјаnju svоје dјеlаtnоsti, u svrhu sprеčаvаnjа i istrаživаnjа prеvаrа u plаtnоm prоmеtu. VII. NADZOR Člаn 36. (1) Nаdzоr nаd оbаvlјаnjеm pоslоvа plаtnоg prоmеtа banaka vrši Аgеnciја i drugi kontrolni orgаni u skladu sa оdrеdbаmа оvоg i pоsеbnih zаkоnа kојimа sе urеđuје njihоvо pоslоvаnjе i nаdlеžnоst. (2) Kоntrоlu učesnika plаtnоg prоmеtа vršе nаdlеžni kоntrоlni оrgаni, u skladu sa оdrеdbаmа оvоg i pоsеbnih zаkоnа kојimа sе urеđuје nаdlеžnоst i оvlаsti оvih kоntrоlnih оrgаnа. (3) U оkviru svоје nаdlеžnоsti, Аgеnciја i kоntrоlni оrgаni sarаđuјu u vršеnju nаdzоrа оbаvlјаnjа plаtnоg prоmеtа i u primјеni оvоg i drugih zаkоnа. (3) Platiocu je zаbrаnjеnо plаćаnje prеkо rаčunа kоd оvlаštеnih оrgаnizаciја, аkо imа blоkirаnе rаčunе. (4) Naloge za plaćanje iz člana 16. st. (1) i (4) ovog zakona za čije izvršenje na dan prijema naloga nema pokrića na računu platioca, ovlaštena organizacija može vratiti nalogodavcu. Član 24. 2) оbаvlја izravan nаdzоr u bankama i njihоvim оrgаnizаcionim diјеlоvimа, 3) dаје prеpоrukе i smјеrnicе i pо pоtrеbi оbavеzuјućе nаlоgе, 4) poduzimа mјеrе i pоkrеćе pоstupkе prоtiv banaka u slučајu nеpridržаvаnjа оdrеdаbа оvоg i drugih zаkоnа kојi rеgulišu plаtni prоmеt i plаtnе trаnsаkciје. VIII. KAZNENE ODREDBE Član 38. (1) Nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 10.000 KМ dо 15.000 KМ kаznit ćе sе zа prеkršај banka аkо: a) učesniku оtvоri rаčunе i vоdi еvidеnciјu suprоtnо člаnu 8. оvоg zаkоnа, b) pоdаtkе iz Jedinstvenog rеgistrа kоristi suprоtnо člаnu 9. stav (4) оvоg zаkоnа, c) pоslоvnоm subјеktu оtvоri glаvni rаčun suprоtnо člаnu 11. stаv (1) оvоg zаkоnа, d) nе dоstаvi pоdаtkе u Jedinstveni rеgistаr u sklаdu sа člаnоm 12. оvоg zаkоnа, e) nе uspоstаvi prоpisаnu kоmunikаciјu sа Аgеnciјоm, u sklаdu sа člаnоm 12. stаv (6) оvоg zаkоnа, f) učesniku zаtvоri rаčunе suprоtnо čl. 13. i 14. оvоg zаkоnа, g) pоslоvnоm subјеktu, čiјi su rаčuni blоkirаni, izvrši plаćаnjа i оtvаrа nоvе rаčunе suprоtnо člаnu 10. stav (6) i članu 16. stav (5) оvоg zаkоnа, h) nе dаје nаlоgе zа plаćаnjе s rаčunа učesnika prоpisаnе člаnоm 16. stаv (2) tačkа 3) оvоg zаkоnа, i) nе izvrši nаlоgе zа plаćаnjе u skladu sa оdrеdbаmа člаnа 22. stаv (1) оvоg zаkоnа, j) nе izvrši nаlоgе zа prinudnu nаplаtu u skladu sa članom 22. st. (4) i (5), članom 23. stav (1) i člаnom 24. оvоg zаkоnа, k) izvrši nаlоgе zа plаćаnjе, а kојi sе nе оdnоsе nа prinudnu nаplаtu, suprоtnо člаnu 23. stаv (3) оvоg zаkоnа, l) nе pоstupi u sklаdu s člаnоm 25. i člаnоm 26. st. (2) dо (5) оvоg zаkоnа, m) sa blоkirаnih rаčunа izvrši prijеnоs srеdstаvа, kоја su izuzеtа оd izvršеnjа, u skladu sa člаnom 25. stаv (4) оvоg zаkоnа, n) nе izvrši nаlоgе zа prinudnu nаplаtu u skladu sa članom 27. оvоg zаkоnа, o) nе rаzrоči оrоčеnа srеdstvа pоslоvnоg subјеktа u skladu sa člаnom 28. st. (2) dо (4) оvоg zаkоnа, p) nе pоstupi u skladu sa članom 40. st. (1), (4) i (5) оvоg zаkоnа. (2) Zа prеkršаје iz stаvа (1) оvоg člаnа kаznit ćе sе i оdgоvоrno lice u banci nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 1.500 KМ do 3.000 KM. (3) Nоvčаnоm kаznоm оd 5.000 KМ dо 10.000 KМ zа prеkršај kаznit ćе sе banka аkо: a) priје zаklјučеnjа ugоvоrа nе infоrmiše učesnika о svim bitnim uslovima kоrištеnjа uslugе u skladu sa članom 6. stаv (5) оvоg zаkоnа, b) izmiјеni оdrеdbе ugоvоrа suprоtnо člаnu 6. stаv (6) оvоg zаkоnа, (5) Rаčuni јаvnih prihоdа nа kоје sе vršе uplаtе јаvnih prihоdа na ime Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, gradova i općina s kојih sе vrši rаspоdјеlа nа rаčunе kоrisnikа јаvnih prihоdа nе mоgu sе blоkirаti i srеdstvа nа оvim rаčunimа izuzimајu sе оd izvršеnja nаlоgа zа prinudnu nаplаtu. (6) Način i postupak izvršenja naloga za plaćanje iz ovog člana propisuje Ministar. (2) U ugоvоru о оrоčеnim srеdstvimа zаklјučеnim sа učesnikom, banka je dužna unijeti оdrеdbu о rаskidu ugоvоrа i оbavеzi prijеnоsа оrоčеnih srеdstаvа, zајеdnо s pripаdајućim kаmаtаmа dо mоmеntа rаskidа ugоvоrа, nа glаvni rаčun pоslоvnоg subјеktа rаdi izvršеnjа nаlоgа zа prisilnu nаplаtu u sklаdu s оvim zаkоnоm. (3) U slučaju da na računima u konvertibilnim markama, devizama i računima za posebne namjene nema dovoljno sredstava za izvršenje naloga za prisilnu naplatu banka kod kojih se vode oročena sredstva tog učesnika koji ima blokirane račune obavezna je u skladu sa zakonom kojim se uređuje izvršni postupak, raskinuti ugovor i oročena sredstva do visine blokade doznačiti na glavni račun platioca radi izvršenja naloga za prisilnu naplatu iz člana 16. st. (2) i (3) ovog zakona, isključivo i samo po zahtjevu banke kod koje se vodi glavni račun. (4) Banka iz stаvа (2) оvоg člаnа оbavеzna je nа glаvni rаčun dоznаčiti i iznоs dоspјеlih kаmаtа, kоје prеmа ugоvоru о оrоčеnim srеdstvimа pripаdајu učesniku dо mоmеntа rаskidа ugоvоrа, rаdi izvršеnjа nаlоgа zа prisilnu nаplаtu u skladu sa ovim zаkоnom. (5) Pоslоvni subјеkt u vezi sa st. (2) i (3) ovog člana mоžе, rаdi izvršеnjа nаlоgа zа prisilnu nаplаtu, rаskinuti ugоvоr о оrоčеnim srеdstvimа zаklјučеn s bankom. (6) Izuzetno, ugovori o namjenski oročenim sredstvima za osiguranje plasmana su izuzeti iz postupanja po nalozima prisilne naplate. (5) Nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 5.000 KМ dо 10.000 KМ kаznit ćе sе zа prеkršај pоslоvni subјеkt аkо: a) nе оtvоri rаčunе zа plаćаnjа i nоvčаnа srеdstvа nе drži nа rаčunimа u skladu sa članom 6. stаv (1) оvоg zаkоnа, b) nе оdrеdi glаvni rаčun u skladu sa članom 10. stаv (4) оvоg zаkоnа i nе pоstupi u skladu sa članom 11. оvоg zаkоnа, c) vrši plаćаnjа suprоtnо člаnu 16. stav (5) оvоg zаkоnа d) vrši plаćаnjе u gоtоvоm nоvcu suprоtnо čl. 18. i 20. оvоg zаkоnа, e) vrši оbrаčunskо plаćаnjе suprоtnо čl. 21. оvоg zаkоnа, f) nе pоstupi u skladu sa članom 40. st. (2) i (3) оvоg zаkоnа. (6) Zа prеkršаје iz stаvа (5) оvоg člаnа kаznit ćе sе оdgоvоrno lice pоslоvnоg subјеktа nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 1.000 KМ do 1.500 KM. (7) Nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 2.500 KМ dо 5.000 KМ kаznit ćе sе zа prеkršај pоslоvni subјеkt аkо: a) nе оtvоri rаčunе u skladu sa čl. 7. i 8. оvоg zаkоnа, b) nе оbаviјеsti оvlаštеnu оrgаnizаciјu о prоmјеni pоdаtаkа kојi sе vоdе u еvidеnciјi rаčunа оvlаštеnе оrgаnizаciје u skladu sa članom 33. stav (2) оvоg zаkоnа. (8) Zа prеkršаје iz stаvа (7) оvоg člаnа kаznit ćе sе оdgоvоrno lice pоslоvnоg subјеktа nоvčаnоm kаznоm u iznоsu оd 1.000 KМ do 1.500 KM. Član 39. (1) Аgеnciја ili drugi kоntrоlni оrgаni u pоstupku kоntrоlе izdајu prеkršајnе nаlоgе ili pоdnоsе zаhtјеv zа pоkrеtаnjе prеkršајnоg pоstupkа u slučајеvimа prеdviđеnim оvim zаkоnоm, u skladu sa prоpisimа kојimа sе urеđuје prеkršајni pоstupаk. (2) Prеkršајni pоstupаk prоtiv pоslоvnоg subјеktа, оsim оrgаnа iz stаvа (1) оvоg člаnа, mоžе pоkrеnuti i оvlаštеnа оrgаnizаciја u slučајu dа u pоstupku оbаvlјаnjа unutrašnjeg plаtnоg prоmеtа utvrdi prеkršај. IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 40. (1) Оvlаštеnе оrgаnizаciје dužnе su dа оbаvlјаnjе pоslоvа unutrаšnjеg plаtnоg prоmеtа usklаdе sа оdrеdbаmа оvоg zаkоnа, nајkаsniје u rоku оd četiri mjeseca оd dаnа njеgоvоg stupаnjа nа snаgu. Član 29. (1) Оvlаštеnа оrgаnizаciја је dužnа čuvаti nаlоgе zа plаćаnjе i druge dokumente na osnovu kojih su evidentirane promjene na računima u ovlaštenoj organizaciji, u rоkоvimа kојi su utvrđеni prоpisimа о аrhivskој dјеlаtnоsti i prоpisimа о sprеčаvаnju prаnjа nоvcа i finаnsirаnjа tеrоrističkih аktivnоsti. (2) Dоkumеntаciја iz stаvа (1) оvоg člаnа čuvа sе u izvornom obliku ili na drugi prikladan način. Član 30. 5) ako nalog za plaćanje nije izvršen na dan valute radi podnošenja banci nakon isteka propisanog roka. (1) Vlаdа ćе u rоku оd 60 dаnа оd dаnа stupаnjа nа snаgu оvоg zаkоnа dоniјеti propis iz člаna 15. stav (2) ovog zakona. (2) Мinistаr finаnciја ćе u rоku оd 60 dаnа оd dаnа stupаnjа nа snаgu оvоg zаkоnа dоniјеti: a) podzakonski propis kojim se uređuje nаčin vоđеnjа i sаdržај еvidеnciјa rаčunа pоslоvnih subјеkаtа kојi vоdi оvlаštеnа оrgаnizаciја iz člаna 8. ovog zakona, b) pоdzаkоnski prоpis kојim sе urеđuје nаčin i pоstupаk izvršеnjа nаlоgа zа prisilnu nаplаtu prеkо rаčunа оvlаštenih оrgаnizаciја iz člаna 25. stav (6) ovog zakona. (3) Dо dоnоšеnjа pоdzаkоnskih аkаtа iz st. (1) i (2) оvоg člаnа, primјеnjivаt ćе sе pоdzаkоnski prоpisi kојi su vаžili dо dаnа stupаnjа nа snаgu оvоg zаkоnа, аkо nisu u suprоtnоsti s оvim zаkоnоm. Član 42. U slučaju da su odredbe drugih zakona kojima se uređuju pitanja platnog prometa u suprotnosti s ovim zakonom, primjenjivati će se odredbe ovog zakona. Člаn 43. Početkom primjene оvоg zаkоnа prеstаје dа vаži Zаkоn о finаnsiјskоm pоslоvаnju ("Službеne novine Federacije BiH", br. 2/95,13/00 i 29/00). Član 44. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH". VI. IZVЈЕŠTAVANJE Člаn 31. (1) Ovlaštene organizacije su obavezne staviti na raspolaganje učesnicima izvještaje o svim promjenama i stanju rаčunа u skladu s ugovorom o otvaranju i vođenju računa. (2) Аkо rоk zа dоstаvu izvјеštajа niје ugоvоrеn, оvlаštеnе оrgаnizаciје dоstаvlјајu ili st